Međimurske novine 985

Godina XVIII.

Broj 985.

^akovec, PETAK, 1. kolovoza 2014.

Cijena 7 kuna

estitamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti!

GIGANTSKI SVINJSKI KOROV, opasna otrovna biljka stigla i do Me imurja, pojavila se uz rijeku Muru:

str. 5

MLADEN FIJAN iz Ivanovca, legendarni hrvatski branitelj i asnik u “Tigrovima” i “Pumama”:

Kad se sjetim poginulih suboraca, emocije samo naviru Evo na što smo upozoravali da e se doga ati kad država po ne odlu ivati umjesto županija:

OPREZ!

(DE)CENTRALIZACIJA NA (NE)DJELU

str. 4

Nemojte je dirati jer nanosi teške ozljede

Gra ani još gutaju FERRO-PREIS-ov dim zbog državne administracije

str. 6

AKOVE KI GRADONA ELNIK KOVA I ŽUPAN POSAVEC jedinstveno nastupili u nabavi školskih knjiga za me imurske osnovce

str. 2-3

U enici dva puta po lije ni ke potvrde u nekoliko dana

SIGURNO JE:

PORCIJUNKULOVO 2014. media 5

Svi osnovci udžbenike dobivaju besplatno

Prebogat program, ali kišobrani su najve a atrakcija! NOVO: media 8-9 Mjese ni horoskop za kolovoz

PROJEKTIRAMO I GRADIMO

STANOVE PO VAŠOJ ŽELJI više na str. 9

str. 45

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Što je to zapravo trulo u državi Hrvatskoj? N

ajve i h r v at sk i mediji i njihovi komentatori, iz dana u dan, bombardiraju gra ane kako je najvažniji problem u Hrvatskoj: lokalna samouprava. Umjesto da se ozbiljno pozabave hrvatskim prora unom i istraže gdje to zapravo on najviše „propušta“, oni i dalje nekriti ki krivnju za prora unski deficit i loše gospodarsko stanje pokušavaju svaliti „na peri eriju“, što dalje od Zagreba, Markova trga i Banskih dvora. odatak o tome da preko 20.000 zaposlenih u javnom sektoru ima pla u ve u od 10.000 kn, poražavaju i je, s obzirom na gospodarsku situaciju. Me utim, nitko ne e analizirati taj podatak, „tko to sve na državnim jaslama ima pla u ve u od 10.000 kuna“? bi an ovjek, nakon što mu se servira taj podatak, vrlo lako u to svrsta mnogobrojne službenike u državnoj upravi koji ve inom imaju 3.000-5.000 kn pla e i to s visokom stru nom spremom. Pla a koja je uglavnom ispod hrvatskog prosjeka. e utim, u desecima državnih Agencija (namjerno pišem veliko A) za koje se ne zna što uop e rade, a uglavnom su osnovane kako bi odlu ivali o ne emu o emu je donedavno odlu ivala lokalna samouprava, pla e su upravo takve, kakve mogu samo sanjati oni koji rade u zdravstvenom, mirovinskom, poreznom sektoru itd..., na koje se svaki dan mali ovjek ljuti i gomba „kako imaju velike pla e, a ništa ne rade“. rla komentatorska pera i tv-kri ipetri hrvatskog novinarstva koji ne znaju složiti niti jedan ve ernji Dnevnik, a da on ne bude isti na sve tri nacionalne televizije, zbog jednog ili dva loša primjera sve lokalne dužnosnike svrstavaju u isti koš. Istovremeno, uop e ne vide što im se zapravo doga a „ispred nosa u Zagrebu“. Ili pak

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

ne žele vidjeti, jer ipak su oni svi zajedno „ekipa iz Zagreba“ koja je predodre ena da ima 10 i više tisu a kuna pla e. tako se, iz dana u dan, iz Zagreba pritiš e ostatak zemlje, koji kao nije sposoban ama baš ni za što, kako bi se oduzele ovlasti bez puno buke i preselile u metropolu. to se polako, ali sigurno doga a, bez da je koji politi ar podigao glas u Saboru. Svi su oni vojnici svojih stranaka i misle samo na svoje guzice, odnosno kako da što duže ostanu u saborskim oteljama koje bez puno muke donose godišnje stotine tisu a kuna. Nitko od njih ne usudi se usprotiviti svojim še ovima i zagrepsti po onome gdje se nepotrebno troše državni novci. o sigurno nisu barem na vrhu piramide: županije, gradovi i op ine. Dapa e, svima njima trebalo bi dati još više novaca ako se Hrvatska želi brže razvijati. Trebalo bi nam dati još više ingerencija jer bi uprava postala efikasnija, jer bi sigurno bilo puno više krajnjih e ekata i koristi kako za lokalni, tako i državni prora un mjesto toga, država se bezobrazno centralizira bez ikakvih e ekata, što najbolje sugeriraju i dvije naše pri e koje donosimo u ovom broju novina. I onda nas još k tome šamaraju površni novinarski komentatori koji su gotovo pa nametnuli mantru da e nas ukidanje županija i op ina izvu i iz krize. alo morgen! Pometite najprije pred svojim vratima, jer riba smrdi od glave, a ne od repa.

I I

VIJEST(I) TJEDNA

Opasna i otrovna biljka stigla i do Me imurja Opasna i otrovna biljka, gigantski svinjski korov, stigla je i u Me imurje, a zabilježena je uz Muru, tvrdi se u asopisu Zdravlje. Biljka, koja još nosi naziv gigantski kravlji peršin, veoma je opasna i ne smije se uop e dodirnuti jer su posljedice teške. Ve je prona ena u Sloveniji kod Ljubljane te kod Maribora. Smatra se da je pobjegla iz botani kog vrta. U Hrvatskoj je ova vrsta zabilježena na jednom nalazištu na obali Mure, u Me imurju, priop io je Državni zavod za zaštitu prirode. Biljka je invazivna vrsta i treba je suzbijati, no s njom treba biti jako oprezan.

(NE) SVI A NAM SE

Školski udžbenici besplatni za sve osnovce u Me imurju Gradona elnik akovca Stjepan Kova i Matija Posavec, me imurski župan zajedni ki su u srijedu izvijestili javnost da su dogovorili zajedni ki pristup nabavi obveznih udžbenika za sve u enike osnovnih škola. Sva djeca s podru ja Me imurske županije, dakle i u onim školama gdje je osniva Me imurska županija i u onima u kojima je osniva Grad akovec, školske knjige na i e na školskim klupama. Jedino što roditeljima preostaje je kupovina radnih bilježnica i pribora.

Novo utapljanje na umjetnom jezeru Tijelo 59-godišnjeg Perice Jagarinca na eno je po etkom tjedna u vodi jezera HE Dubrava kod Preloga. Policijski je o evid ustanovio da nema znakova nasilne smrti, no tijelo je svejedno poslano na obdukciju radi utvr ivanja to nog uzroka smrti. Policija nastavlja istraživanje o okolnostima smrti Jagarinca te e o rezultatima istrage naknadno obavijestiti javnost. Perici Jagarincu, preloškoj dravskoj legendi, najviše su na sv ijet u zna ili labudovi i Drava. Blizu Drave se rodio, kraj nje je živio i s njom je otišao.

1. kolovoza 2014.

ŠTO ZAPRAVO ZNA I SVE SNAŽNIJA C UPISI u enika u me imurske strukovne škole zamalo došli u pitanje zbog n PIŠE: VLASTA VUGRINEC FOTO: ZLATKO VRZAN

Tko je zakazao, pitali su se posljednjeg dana prvoga ljetnog upisnog roka, u petak, 18. srpnja, roditelji, budu i srednjoškolci pojedinih strukovnih zanimanja, lije nici medicine rada, ali i ravnatelji, strepe i ho e li u zadanom roku obaviti upise. Umjesto u školama, najve e su gužve bile kod lije nika medicine rada u Domu zdravlja akovec i to zbog izdavanja zdravstvenih svjedodžbi. Naime, novom odlukom o upisima, Ministarstvo obrazovanja propisalo je da sva djeca koja idu u strukovne škole moraju donijeti svjedodžbu medicine rada. To je, primjerice, za akove ku Tehni ku školu zna ilo dvostruki broj djece koji zdravstveni sustav jednostavno, u tako kratkom vremenu, nije mogao riješiti. Mnogi e re i, pa što su ekali zadnje dane. No, i tu postoji "kvaka". Tek 11. srpnja objavljeni su kona ni rezultati s rang listama tako da je dio u enika, koji su ve obavili lije ni ke preglede, a nisu upali u željeni smjer, morao ponovno put medicine rada po novu svje-

Dva puta po lije ni ke svjedodžbe u nekoliko dana!? dodžbu budu i da "stara" nije valjala za novi smjer. I tu je sve po elo. Lije nici medicine rada imali su redovne liste narudžbi na koje su sada morali, po hit-

nom postupku, ubacivati i nove u enike. Sre om, izuzetnim zalaganjem i lije nika i ravnatelja škola, naro ito TŠ, svi u enici uspjeli su upisati željenu školu

LJEVAONICA FERRO-PREIS AKOVEC osigurala novce za zamjenu teh

Sukljanje crnog dima prod Ljudi u akove koj Elektri jako su dobronamjerni i skloni suradnji i mi s njima nemamo problema, ali oni su jadni ovisni o centralnoj nabavi u Zagrebu i ne mogu ništa. O ito je da su neki pogrešni koraci napravljeni u Zagrebu, u postupku javne nabave i sada na koncu Ferro- Preis pla a te pogrešne korake u postupku javne nabave, kazao je Paško Vela, direktor Ferro-Preisa. PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI U Ferro-Preisu otpo eli su s izgradnjom objekata i in rastrukture, odnosno krenuli su u rekonstrukciju postoje e poslovno–proizvodne gra evine, a paralelno se odvija i nabavka nove opreme, iji je dio ve stigao u poslovni krug poduze a. Samo za pove anje snage bit e potrebno HEP-u dati 5,3 milijuna kuna. I tu dolazimo do najve eg problema priklju ka na energiju. Došli smo do zida, ledenog oklopa koji ne možemo razbiti, kaže Paško Vela, direktor Ferro Preisa. Priklju ak na energiju trebao je biti riješen do kraja studenog ove godine, me utim ve sada znamo kako HEP kasni s izvedbom dokumentacije skoro godinu dana, a neizvjesno je kada e dokumentacija i biti gotova, a tek nakon toga s njihove strane slijedi kupnja opreme. Ljudi u akove koj Elektri su jako dobronamjerni i skloni suradnji i mi s njima nemamo problema, ali oni jadni su ovisni o centralnoj nabavi u Zagrebu i ne mogu ništa. O ito je da su neki pogrešni koraci napravljeni u Zagrebu u postupku javne nabave i sada na koncu Ferro- Preis pla a njihove pogrešne korake u postupku javne nabave. Radi se o složenom projektu zamjene postoje ih kupolnih pe i novom tehnologi-

jom taljenja. To je najvažniji i najve i projekt srednjoro ne strategije poduze a Ferro-Preis d.o.o. oko kojeg su intenzivne aktivnosti zapo ele još prije dvije godine. Slijedom provedenog natje aja, kao glavni izvo a radova, odabrana je tvrtka Me imurje-PMP d.o.o. akovec koja je uz ovlašteni stru ni nadzor zapo ela s ure enjem gradilišta u srijedu, 23. srpnja. Uz navedenu tvrtku, radove izvodi još nekoliko tvrtki podizvo a a s podru ja Me imurske županije. Prema planu izvo enja radova, za samo instaliranje elektro-pe i sve e biti pripremljeno do kraja mjeseca studenog 2014. godine, što zna i da bi ve do kraja godine bili ostvareni preduvjeti za probno testiranje pe i. U postupku je rješavanje izgradnje nove TS 35kV tra ostanice, ugovoreno predugovorom o priklju enju s HEP ODS, Elektrom akovec 23. travnja 2013. godine i rokom za završetak dokumentacije do 22. listopada 2013. godine. U predmetnom postupku HEP kasni skoro godinu dana, no vjerujemo da e svi nadležni subjekti, kao i interesne strane, u ovom slu aju uspjeti riješiti ovu problematiku do kraja godine kako bismo mi kao Investitor uspjeli u našem investicijskom projektu prema planu i na taj na in tako er ispunili o ekivanja javnosti za pro-

mjene koje smo ranije najavili, poru ili su iz Ferro-Preisa.

HEP se mu i s javnom nabavom, Ferro-Preis i gra ani pla aju ceh Paško Vela, direktor Ferro Preisa kazao je da je sa svojim suradnicima pokrenuo investicijski ciklus. - Radi se o velikoj investiciji vrijednoj 3,5 milijuna eura. Zna ajna sredstva u investiciju ve su potrošena. Samo za pove anje snage bit e potrebno HEP-u dati 5,3 milijuna kuna i tu dolazimo do najve eg problema priklju ka na energiju. Tu smo došli do zida, ledenog oklopa koji ne možemo razbiti da bi priklju ak na energiju bio riješen do kraja studenog ove godine. Me utim, ve sada znamo kako HEP kasni s izvedbom dokumentacije skoro godinu dana, a neizvjesno je kada e dokumentacija biti gotova, a tek nakon toga s njihove strane slijedi kupnja opreme. HEP mora, da bi se elektro-pe priklju ila na struju, napraviti tra ostanicu, susretno postrojenje i novi kabelski vod od nove tra ostanice do Ferro- Preisa. Ljudi u akove koj Elektri jako su dobronamjerni i skloni suradnji i mi s njima nemamo problema, ali oni jadni su ovisni o centralnoj nabavi u Zagrebu i ne mogu ništa. O ito je da su neki pogrešni koraci napravljeni u Zagrebu u

1. kolovoza 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

CENTRALIZACIJA OVLASTI MINISTARSTAVA I DRŽAVNIH AGENCIJA U ZAGREBU? nevjerojatnog naloga Ministarstva obrazovanja

Na medicini rada u akove koj bolnici nepotrebno su stvorene nevi ene gužve

e Dio u enika, koji su ve obavili lije ni ke preglede, a nisu upali u željeni smjer, morao je ponovno put medicine rada po novu svjedodžbu, budu i da “stara” nije valjala za novi smjer.

pa nema jesenskog roka. Ovogodišnji problemi, sada pak, mogu tek poslužiti kao upozorenje za idu u godinu.

Iz Ministarstva poru ivali „idite na preglede u druge županije“!? S druge pak strane, istu kooperativnost nije iskazivalo resorno Ministartvo. Štoviše, predlagalo je preglede u drugim županijama, koje, kako smo doznali od ljutih roditelja, nisu primale me imurske u enike budu i da su imala dovoljno i svojih. No, lije ni ke svjedožbe tek su bile dio problema. Naime, za pojedina zanimanja trebalo je donijeti i ugovor o naukovanju. Nažalost, donošenjem zakona o obrtu, Obrtni kim komorama smanjene su ili pak oduzete pojedine ingerencije pa sada poslovi oko naukovanja spadaju u resor Ministarstva poduzetništva. - Mi smo u našoj županiji imali izvanrednu suradnju s Obtni kom komorom i promptno smo rješavali sve probleme, ispri ao nam je Dražen Blažeka, ravnatelj akove ke Tehni ke škole. Prvi problemi javili su se s pomo ni kim

ispitima i nastavili se sada s upisima budu i da baze aplikacija pri Ministarstvu poduzetništva nisu ažurirane, na što smo ve i prije upozoravali. I sada su nam u enici donosili ugovore o naukovanju i prije upisa škola je trebala u bazi provjeriti valjanost licence. Taj posao je do sada vrlo uspješno obavljala Komora. Kao što sam napomenuo, baza nije ažurirana pa pojedine radionice nismo mogli na i jer nisu bile uvedene, a znamo i sigurni smo kako imaju valjanu licencu.

Odgovornima je stalno u podsvijesti bio otkaz ravnateljici Novak Sre om, ostale me imurske srednje škole upise su obavile bez problema. Prema podacima s terena, svoju kvotu, uobi ajeno, popunila je akove ka Gimnazija Josipa Slavenskog. Jesenskog upisnog roka ne e imati ni Srednja škola akovec kao ni ETŠ. Iako gotovo popunjena, budu i da je preostalo svega 5 mjesta u gimnazijskom smjeru te po tri za ekonomiste i pekare, po sili Zakona, preloška Srednja škola raspisat e i jesenski upisni rok. U jesenski rok ide i Gospodarska škola s 40-ak slobodnih mjesta u zanimanjima: špediteri, cvje ari,

vrtlari, pedikeri, kroja i i pismoslikari. Ovogodišnje iznena enje je akove ka Graditeljska škola koja ve godinama muku mu i s popunjenoš u upisnih kvota. Napokon i ona bilježi zadovoljstvo upisima jer je uspjela privu i ak 183 u enika koji e initi 9 razrednih odjela - 5 etverogodišnjih i 4 trogodišnja. Upisani su gra evinski, arhitektonski i geodetski tehni ari, u likovnoj umjetnosti popunili su itave odjele i po pola odjela web i medijskih tehni ara. Od trogodišnjih zanimanja, upisani su pak stolari, soboslikari, instalateri grijanja i klimatizacije, kerami ari, zidari itd. Uglavnom, mjesta za jesenski rok ima tek u zanimanju tesar i monter suhe gradnje. U odnosu na prošlu godinu, škola ima 50-ak u enika više, odnosno dva razredna odjela. Odgovorni u školama nastojali su ovom prilikom maksimalno iza i ususret djeci, no u podsvijesti im je stalno bio slu aj Dušanke Novak iz ETŠ-a koja je zbog sli nog slu aja dobila otkaz. Naime, ispravljaju i greške sustava, na kraju stradaju osobe koje ni krive ni dužne odgovaraju upravo zbog nepoštivanja tog istog sustava, koji o ito ne funkcionira na kvalitetan i e ikasan na in.

hnologije, po eli radove, ali opet problemi

dužit e pogrešni koraci u javnoj nabavi u Zagrebu Priklju enje na struju, tko zna kada

Staro postrojenje odavno je dalo svoje i u proizvodnom i u ekološkom smislu. postupku javne nabave i sada na koncu Ferro- Preis pla a te pogrešne korake u postupku javne nabave, kazao je Paško Vela direktor Ferro Preisa. - Imamo neke profesionalne žalitelje u procesu javne nabave. Ja to nisam ni znao, ali po Zakonu o javnoj nabavi bilo tko se može žaliti na odluku o javnoj nabavi, bilo tko, ak ne morate ni sudjelovati u natje aju. Tako da u Zagrebu postoje agencije i irme koje se samo bave javnom nabavom u smislu žalbi, kazao je Paško Vela. Dakle, bilo tko može do i, angažira odvjetnika i žali se da slovo A mora biti slovo B i onda ako se ustanovi da je to to no, da je natje aj pogrešno de iniran ili da je pogrešno donesena odluka, HEP je dužan platiti odvjetni ke troškove žaliteljima i to je postao velik biznis u Hrvatskoj, kazao je Paško Vela. To omogu uje taj zakon, a koriste ga profesionalni žalitelji, a odvjetni ke kancelarije zara uju. I što je rezultat toga, potpuno blokirana investicija. (od 3,5 milijuna eura). Nismo mi jedini koji trpimo zbog toga, ali drugi nas ne interesiraju, nego mi, a mi ne znamo i ne možemo predvi-

djeti kad e HEP ispoštovati svoj dio i kada emo biti priklju eni na energetiku, kazao je Paško Vela. Mi smo sada u situaciji da ne možemo ni od ega odustati jer smo velike novce ve potrošili i stvari idu dalje. Nadamo se i molimo Boga da e država razriješiti ovaj gordijski vor koji je sama sebi stvorila iz ne znam kojih motiva. Ina e, Državna komisija za javnu nabavu osnovana je od strane Sabora, a ne od strane Vlade. Paško Vela kazao je da je zbog zastoja investicije bio u Vladi i razgovarao o tome što se može u initi, da bi tamo saznao da u Vladi ne mogu ništa nego samo moliti da se ubrza proces. Ljudi zaduženi za informiranje u Držanoj komisiji za javnu nabavu ne mogu mu opet re i ništa jer Ferro-Preis, ija investicija je u zastoju, nije stranka u postupku, ve žalitelji - nekakva irma Telenerg koja je zaustavila cijelu investiciju. Zvao sam tu gospodu, kaže Vela, ali oni ne e s njim razgovarati, jer kažu, mi smo u pravu. Ja ne znam koji su detalji iza toga, kaže Vela.

U nekoj optimisti noj varijanti HEP e savladati probleme i investicija e kasniti 6 mjeseci, a u pesimisti noj varijanti mi smo potrošili novac i ne emo se mo i priklju iti na struju do tko zna kada. A trebali bismo se priklju iti na energetiku do kraja ove godine, elektro-pe i bi radile, koks bi bio eliminiran. Stare koksne pe i bile bi srušene, na njihovom mjestu gradila bi se nova proizvodna linija koju nam omogu uje novi elektro - agregat. Bilo je više razloga zašto Ferro-Preis ulazi u ovu

investiciju, a tri su osnovna. S ovom tehnologijom Ferro-Preis postaje nekonkurentan, a kao takav onda onemogu uje širenje na tržištu, a pogotovo na druge so isticiranije proizvode. Tvrtka sada inancijski dobro stoji, ali ako ne ulažete vrlo brzo vas iza ugla eka problem. Osim toga, svjesni smo da je, sa stajališta zaštite okoliša, ova tehnologija davno odradila svoje i da ne želimo biti crna ovca u akovcu i da nas stalno prozivaju zbog zaga enja. Taj javni pritisak doveo je do toga da im je Ferro-Preis stao na svoje noge inancijski, odmah se po elo ozbiljno razmišljati o promjeni tehnologije, a to

Javna nabava od 150.000 kuna blokira investiciju od 3,5 milijuna eura Investiciju koja je ukupno vrijedna 3,3 milijuna eura blokirala je javna nabava koja je teška svega 150. 000 kuna! A predmet javne nabave u ovoj fazi je projektiranje tehni kog rješenja trafostanice, susretnog postrojenja i kabelskog voda. Iznos javne nabave je smiješan, veli ine 150.000 kuna, a granica javne nabave je 200.000 kuna. U HEP- u su, dok su raspisivali javni natje aj, o ekivali da e taj iznos prelaziti 200.000 kuna. Na pitanje mogu li poništiti javnu nabavu

i ubrzati postupak neposrednom nabavom, odgovorio je da su išli na poništenje, ali je onda na poništenje natje aja stigla žalba irme u postupku da nije bilo osnova za njezino poništenje. A HEP kao državna irma u ugovoru se zaštitio da e poštivati rokove ako ne e imati problema u odre enim fazama s odre enim postupcima. U ugovoru su se ogradili sa svim i sva im i tako Ferro Preis, koji eka priklju enje na energetiku, nema osnovu da ih tuži i tako natjera na poštivanje rokova.

Manjkav zakon kao da je “sveta krava”.

Paško Vela, direktor Ferro Preisa: U nekoj optimisti noj varijanti HEP e savladati probleme i investicija e kasniti 6 mjeseci, a u pesimisti noj varijanti mi smo potrošili novac i ne emo se mo i priklju iti na struju do tko zna kada. je ve bilo godinu dana od mog dolaska. I tre i dio je poštovanje zakonskih obveza do kraja 2015. godine zbog neuskla enosti s Europskom direktivom. Ritam radova na izgradnji investicije bit e strahovito ubrzan i uskla en s godišnjim remontom koji traje svega 15 dana. U tom razdoblju dok proizvodnje nema obavit e se ve ina gra evinskih radova kojih ina e ne bi bili mogu i dok proizvodnja radi. Prošli tjedan zaustavljen je dio proizvodnje lijevanja i taj dio ne e raditi do 15. kolovoza. Novi dio, koji se gradi i koji obuhva a dio ru nog kalupovanja, ne e raditi još sljede a dva do tri tjedna, ali to se znalo još po etkom godine pa su napunili skladišta i pripremili se za taj dio. Zbog tog dijela morat e se stajati od 6 do 8 tjedana.

Na Zakon o javnoj nabavi pritužbe ne stižu samo iz Ferro-Preisa. Prisjetimo se samo nabave CT-a u našoj bolnici koji se odga a unedogled zbog žalbi u postupku javne nabave. Ali i kod svake ve e investicije, jave se sli ni problemi investicije. Sjetimo se samo koliko je nevolja donio pri izgradnji školskih objekata, a kod nas bode u o i sportska dvorana u Op ini Sveti Juraj na Bregu koja je, zahvalju i uvjetu iz javne nabave, da je najpovoljnija ponuda - najjeftinija ponuda irme Fenix, što se u ovom slu aju pokazalo vrlo skupom greškom. Zakon, koji se pokazao vrlo manjkavim, donijeli su saborski zastupnici koji su sada na zasluženom godišnjem odmoru i sigurno si ne razbijaju glavu time zašto se bolje nisu konzultirali na sve strane prilikom usvajanja ovog Zakona. No, i Vlada bi ako vidi što se doga a s investicijama, a kune se na investicije, mogla inicirati izmjene Zakona o javnoj nabavi jer ne pro e dan, a da se netko na njega ne žali zbog njegove manjkavosti.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

1. kolovoza 2014.

OPASNA otrovna biljka, gigantski svinjski korov, stigla i do Me imurja, pojavila se uz rijeku Muru

Biljka koju ne smijete uop e dotaknuti jer nanosi teške ozljede! Ako na bilo koji na in do ete u kontakt s ovom biljkom, ne ete smjeti sedam godina na sunce jer mijenja DNA i izaziva teške ozljede nalik opeklinama. PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO Opasna i otrovna biljka, gigantski svinjski korov, stigla je i u Me imurje, a zabilježena je uz Muru, tvrdi se u asopisu Zdravlje. Biljka, koja još nosi naziv gigantski kravlji peršin i veoma je opasna, ne smije se uop e dodirnuti jer su posljedice teške. Ve je prona ena u Sloveniji kod Ljubljane te kod Maribora. Smatra se da je pobjegla iz botani kog vrta. U Hrvatskoj je ova vrsta zabilježena na jednom nalazištu na obali Mure, u Me imurju, priop io je Državni zavod za zaštitu prirode. Biljka je invazivna vrsta i treba je suzbijati, no s njom treba biti jako oprezan.

Biljku treba obavezno zaobilaziti Gigantski svinjski korov (Heracleum mantegazzianum, tako er poznat pod imenom gigantski kravlji per-

Gigantski svinjski korov u cvatu s bijelim cvjetovima

šin, (Giant Hogweed) biljka je iz porodice Apiaceae, porijeklom iz Kavkaza i središnje Azije. Ona može biti visoka od 2 do 5 metara (rijetko do 7 m). Osim veli ine, sli i obi nom svinjskom korovu (Heracleum sphondylium), Heracleum sosnowskyi ili vrtnoj An eliki (Angelica archangelica). Stabljika varira od 3 do 8 cm u obimu, povremeno i do 10 cm. Svaka ljubi asta mrlja na stabljici okružena je dla icama, a tu su i velike krupne

bijele dlake na bazi lista stabljike. Fototoksi na je i smatra se štetnim korovom u mnogim državama. Oni nesretnici koji dotaknu list ili se o ešu o listove ili cvjetove te biljke, dugo e patiti. U po etku koža pocrveni i zapo inje svrbjeti. U roku od 48 sati stvore se mjehuri i na koži, a zatim i crni ili ljubi asti ožiljci koji mogu trajati nekoliko godina. Ponekad je nužno i bolni ko lije enje.

Teške rane na nogama koje izaziva biljka traju i po nekoliko godina, a oboljeli ne smije na sunce sedam godina.

Ako otrov dospije u oko, može izazvati sljepilo za koje nema lijeka U Njema koj je zabilježeno oko 16.000 žrtava u jednoj godini. Sok biljke može izazvati fotodermatitis (tešku upalu kože). To se može dogoditi kada je koža izložena suncu ili UV-zrakama i zato bolesnik ne smije na sunce ponekad ak sedam godina. Prisutnost male koli ine biljnog soka u o ima može dovesti do privremenog ili ak i trajnog sljepila. Te su reakcije uzrokovane prisutnoš u linearnog derivata furocoumarina u liš u, korijenju, stabljikama, cvjetovima i sjemenu. Ove kemikalije mogu u i u jezgru epitelnih stanica, formiraju i veze s DNA, što uzrokuje da stanice umru. Ako je koža izložena, ugroženo podru je treba temeljito oprati sapunom i vodom, a izloženu kožu zaštititi od sunca na nekoliko dana. Biljka se može uništiti

Mihaela Mesari iz Javne ustanove za zaštitu prirode Me imurske županije kaže: - Djelatnici javne ustanove ve su obilazili pojedina staništa uz Muru ne bi li je našli.

iskopavanjem ili odsjecanjem cvjetova, odnosno košenjem ili na druge na ine, a najvažnije je da je gra ani izbjegavaju pa zbog toga treba znati kako izgleda.

Javna ustanova: Tražimo je, ali zasad je nismo našli Na opasnost su gra ane ve upozorile društvene mreže, ali i javni portali kao što su zdravlje.hr i dnevno.hr. Biologinja Mihaela Mesari iz Javne ustanove za zaštitu prirode Me imurske županije kaže: - Djelatnici javne ustanove ve su obilazili pojedina staništa uz Muru ne bi li je našli. Biljka je, prema dojavama, zamije ena prvi put 2009. godine kod Žabnika, u Op ini Sveti Martin na Muri, no ima je i preko granice u Sloveniji i Ma arskoj. Isti e se zbog svoje veli ine, visoka je i preko 2,5 metara. Ako se prona e biljka za koju se sumnja da je invazivni gigantski svinjski korov, može se javiti na broj telefona Me imurske prirode: 040/ 366-297 ili pak javiti Državnom zavodu za zaštitu prirode. Upute kako postupiti prona i ete na adresi: www. invazivnevrste.hr, a obavijesti o njoj ima na više portala preko interneta. Najvažnije je da biljku, ni u kojem slu aju, ne diramo jer su posljedice teške.

Ako je vidite kod nas, javite na broj telefona Me imurske prirode: 040/ 366-297

POGLED ODOZDO

Od Bistrice preko radni kih odmarališta do odmora u apartmanu

olovoz je mjesec odmora, fešti, raznih ljetnih veselica kao utješnih nagrada za sve one koji su si taj mjesec u godini uzeli oduška, a ne mogu na pravi godišnji odmor izvan svog mjesta. Što ti onda drugo preostaje, nego s jedne manifestacije na drugu. Tu i tamo sjedneš na neku terasu, slušaš besplatne koncerte. I ini ti se da se nave er tvoj rodni kraj pretvorio u neki posve drugi, u odnosu na obi ni dio godine. Ipak je i to nekakav utješni godišnji odmor. Nije kao da si otišao na more, a opet si nešto vidio - Severinu!!! ak i naše bake i prabake u kolovozu su, kad su završili žetveni poslovi i kad su dozorili paradajzi, a piceki dorasli da se mogu složiti pohanci, odlazile s cugom na Bistricu. Bila je to kombinacija hodo aš a i prvobitnog

kontinentalnog turizma. Baš tim redom: malo radi zahvale Marijici za obitelj, isprose koji zagovor, a onda i barem dan-dva opuštanja. Malo zbog vožnje vlakom, a onda zbog popratnih aktivnosti na proštenju uz štandove gdje se ponešto kupovalo, pomalo razgledavalo, odmaralo i ništa ne radilo. rugi korak prema turizmu koji su naši ljudi okusili, u smislu što zna i ništa ne raditi nekoliko dana, bio je odlazak u radni ka odmarališta koja su imale gotovo sve ve e irme. Postupno su naši ljudi bez osje aja grižnje savjesti prihvatili nešto što je bilo organizirano, povoljno i op e prihvatljivo. Tako su se Me imurci polako navukli na turizam koriste i blagodati koje on pruža. Pojam godišnjeg odmora podrazumijevao je odlazak na more. Radni

ljudi odlazili su u radni ka odmarališta. Nisu to bili hoteli s nekoliko zvjezdica, niti bog zna kakav luksuz, ali i to je ve bio odmor. Bio je doživljaj oti i na more i tamo nekoliko dana ništa ne raditi. Me imurcima je dugo vremena trebalo da usade u svoj mentalitet da je u redu ništa ne raditi. Još osamdesetih godina prošlog stolje a nitko ne bi mogao zamisliti ovu situaciju u pješa koj zoni: bezbrojne terase kao na moru na kojima ljudi sjede i pijuckaju kavu, opušteno avrljaju i. Me imurcima onog doba to je bila nezamisliva lijenost. Tada se napeto ekalo da radni ka sirena odsvira kraj smjene i da ljudi pohrle raditi na svoja privatna poljoprivredna imanja. Kakva špica, kakva kava na terasi! a ipak sve se mijenja pa tako i Me imurci. Radni ka odmarališta zamijenio

je odlazak u apartmane. Me imurci obožavaju vlastite nekretnine tako su mnogi, što svojim rukama, a što svojim novcem, postali vlasnici apartmana na moru. Ili odlaze kao gosti u apartmane rodbini, prijateljima ili u iznajmljene apartmane. o je vrsta turizma izme u radni kog odmarališta i ugodnijeg ku nog smještaja. U radni kim odmaralištima niste trebali brinuti za prehranu. Tamo su bile radni ke odmarališne kuhinje, a u apartmanima ne gledate cijelu irmu i na godišnjem odmoru, ali kuhate kao da ste doma. No, s recesijom i taj je dio turizma splasnuo i zato se nema para za odlazak na more ni u najskromnijoj varijanti. Tako se sve više okre emo doma em kontinentalnom turizmu pa odlazimo na ra-

zne manifestacije u gradu, uz Muru, Porcijunkulovo, Špancirfest itd. Malo zabave, malo besplatnih koncerata, malo langoša, piva, susreta, neobaveznih druženja i razgovora i ljeto pro e. ekada se kupalo u lavoru, umjesto u moru, a danas trgova ki lanci nude bazene na napuhavanje divovskih razmjera sa svim dodacima za održavanje vode pa ugo aj mora ili barem toplica možete stvoriti i u svom dvorištu. Godišnji odmor od nekoliko dana postao je društvena obveza. A mi smo toliko inventivni da ga organiziramo na razne na ine. Navukli smo se na turizam pa morate imati spreman odgovor kad vas pitaju kako ste proveli godišnji odmor. Neku svoju pri u kako ste si uredili odmor po svom

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

kroju. Ipak, ostalo nam je u mentalitetu da jedan tjedan plandujemo, a drugi tjedan radimo nešto što eka na nas do godišnjeg odmora. Ili imamo generalno iš enje ku e, kakvo manje renoviranje, farbanje stana ili ure enje okoliša. Ali time se više ne hvalimo tako glasno, da nam kakav poreznik ne uvali iskalnu kasu u ruke kako bismo sami sebi naplatili li enje kuhinje svježom bojom.

1. kolovoza 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UO I 5. KOLOVOZA – DANA POBJEDE, dana ponosa i slave MLADEN FIJAN iz Ivanovca, legendarni hrvatski branitelj i asnik u «Tigrovima» i «Pumama»

Postajem jako emotivan kad se sjetim poginulih suboraca PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO Ratni put legendarnoga hrvatskog branitelja i zapovjednika Mladena Fijana, koji danas živi u Ivanovcu, zapo eo je 9. kolovoza 1991. godine me u pripadnicima 3. bojne, «Tigrova». Najprije je bio zapovjednik odjeljenja, pa zapovjednik voda, a od 7. srpnja 1992. godine i gardijski djelatni poru nik. Kao pripadnik «Tigrova», ratuje u isto noj i zapadnoj Slavoniji, u Starom Grabovcu, Drenovom Boku, agli u, Kri kama, Tenji, Osijeku. Od travnja 1992. godine do jeseni te godine sudjeluje u akcijama oslobo enja Dubrovnika i aerodroma ilipi kao pripadnik 3. bojne, «Tigrova». Formiranjem 7. gardijske brigade u Varaždinu u sije nju 1993. godine, postaje pripadnik «Puma» gdje trebaju iskusni zapovjednici. Ve u velja i 1993. godine sudjeluje u završnim operacijama akcije «Maslenica» u zadarskom zale u, u napadu na selo Dra e i prema Gornjem Zemuniku. Zbog jakog neprijateljskog protuudara, operativna skupina 7. gardijske brigade ima velike gubitke. Tu je 5. ožujka 1993. godine i ranjen. Nakon oporavka s brigadom odlazi na šibensko bojište u drugoj polovici 1993. godine. Po etkom 1994. godine, zbog potreba obrane srednje Bosne, kra e sudjeluje u borbama na južnom bojištu kod izvora Vrbasa u selu Ždrimci kao pripadnik oja ane skupine. Krajem 1994. godine, 7. gardijska brigada zauzima položaje na Livanjskom bojištu na brdu Maglaj i velikoj Divljakuši na Dinari i napreduje po Dinari zajedno s 4. gardijskom brigadom iz Splita. Sudjeluje u svim akcijama na Dinari po hladno i, snijegu i kiši, u borbenim akcijama «Zima 94», «Skok 1», «Skok 2», « Ljeto 95», «Oluja», te «Maestral» i «Južni potez» , a najduže kao zapovjednik 1. pješa ke satnije, 2. pješa ke bojne 7. gardijske brigade, a dijelom i na drugim dužnostima u sve tri pješa ke bojne brigade.

Teško je ponovno sve to preživjeti i preživljavati. Zbog toga ne volim odlaziti na okupljanja branitelja, to bi mi bilo previše. Drugi je razlog zdravlje. Me utim, cijenim one koji odlaze na proslave i susrete ako to mogu izdržati. Napredovanje po Dinari, od prosinca 1994. do operacije «Oluja» u kolovozu 1995., nije bilo nimalo lako. Samo na Velikoj Divljakuši na Dinari stradalo je pet njegovih prijatelja i suboraca. Za ratne zasluge dobiva in poru nika, natporu nika i satnika, a odlikovan je Redom kneza Domagoja s ogrlicom za iskazanu hrabrost i drugim odlikovanjima. Od generala Janka Bobetka dobiva na dar samokres kao i zlatne plakete gardijskih brigada «Tigrovi» i «Puma» i druga odli ja. Kao zapovjednik satnije sudjeluje u izvla enju ranjenika, izložen je granatiranju i raketiranju, raketiranju neprijateljskih zrakoplova u akciji «Južni potez» te u granatiranju topništva…Preživio je rat i radio do 2003. godine. Tada odlazi u invalidsku mirovinu kao ratni vojni invalid i zamjenik zapovjednika 1. bojne «Puma». Danas s obitelji, sa suprugom i dvoje djece, živi u Ivanovcu gdje je uz pomo kredita napravio lijepu novu ku u kojom se ponosi. Oženio se suprugom poginulog suborca i prijatelja koji je poginuo na Dinari i žive skladan život, ako je to danas mogu e izre i. Uz invalidnost, prišuljala se i teška bolest s kojom se nosi ve nekoliko godina, a svi njegovi prijatelji vjeruju

Pokret prema Crnim bunarima na Dinari, zima 1994. godine.

da e je pobijediti. Svakog jutra proše e nekoliko kilometara, uz este posjete bolnicama u akovcu i Zagrebu. Najljepše mu se poigrati s ku nim ljubimcima, zlatnim retriverom kojeg zovu Vili i bijelom ma kom koju u obitelji jednostavno zovu Maca. esto ga posje uju ratni prijatelji. Politikom se na bavi, makar bi kaže, imao što re i. Ne možemo pobje i od ratnih tema *Kako danas gledate na Domovinski rat i jeste li aktivni u udrugama branitelja? - Da je ponovno ista situacija i domovina u opasnosti, ponašao bih se isto i ponovno bih išao u obranu zemlje i u rat. Smatram da je to dužnost svakog poštenog domoljuba.

Mladen Fijan izvla i suborca koji je propao u snijegu na Dinari, zima 1994. godine.

U udrugama branitelja nisam previše aktivan, imam dosta svojih briga, sustižu me bolesti. Najviše se oslanjam na prijatelje iz rata. Kad se na emo stalna tema je rat, prisje amo se suboraca i poginulih što je jako tužno, ali je tako. Nikako ne možemo pobje i od rata, makar bismo htjeli. Supruga mi zna re i da ne želi stalno slušati ratne teme jer me one samo rastužuju, no to ne možemo izbje i. Jako sam osjetljiv na omalovažavanje branitelja i domovine. Ja svoj hrvatski grb imam i na terasi. *Možete li nam opisati, kako sada u zasluženoj mirovini, a s obzirom da ste i bolesni, izgleda jedan vaš dan? - Ujutro še em ili idem na terapije, a najvažnija mi je obitelj i tu nalazim najviše zadovoljstva. Stariji sin, zapravo sin poginulog suborca, supruga je tada ostala s malim djetetom, ve je magistar ekonomije, mla i je kao odli an u enik završio tre i razred gimnazije. Družimo se. Svjestan sam da bolujem od teške bolesti, imam rak, prošao sam niz terapija zra enjem. Najviše želim biti s obitelji i nadam se najboljem, želim ga pobijediti. Nažalost, zdravstvo u Hrvatskoj nije na onoj razini na kojoj bi trebalo biti pa stalno nailazim na gužve, beskona na ekanja koja me nerviraju i drugo. Možda bi

se doista nešto više moglo u initi za bolesne branitelje. Intimna mi je želja da djeca stanu na noge, a dalje kako bude, to je život. Prije sam esto plivao na akove kim bazenima, no to sad više ne mogu jer se brzo umaram. No, zato vozim bicikl, ure ujem dvorište, živim najbolje što znam i mogu. *Što kažete o našoj politici, bavite li se vi njome ili ona vama? - Dosta sam razo aran zbog toga što politi ari ne znaju gospodariti zemljom koju smo oslobodili. Samo se sva aju i podme u, ne vidim nikakvog smisla u tome da podržavam ovu ili onu opciju. Ne bavim se politikom, no smeta mi, kao branitelju, da nam se prava stalno smanjuju. Vidim da se svi grebu u politici, svi žele nekakve položaje i brane svoje interese, a nitko ne gleda malog ovjeka. Njega su jednostavno zaboravili. Dali smo svoje živote i svoje zdravlje, a zauzvrat dobivamo naj eš e pogrde. Uvijek su branitelji ovo ili ono, a ne jednostavno – domoljubi i hrvatski branitelji. Ponekad se ne usu ujem re i da sam hrvatski branitelj u nepoznatom društvu, da ne doživim omalovažavanja. To je realnost, a ne bi trebalo tako biti.

Netko treba pokazati što je bio Domovinski rat *Ho ete li ove godine na proslavu Dana pobjede u Knin? - Zovu me prijatelji iz Zagreba i Varaždina i udruge branitelja u Knin, no ne mogu. Teško je ponovno sve to preživjeti i preživljavati. Postajem emotivan kad se sjetim mnogih poginulih. Zbog toga ne volim odlaziti na okupljanja branitelja, bilo bi mi to previše. Drugi je razlog zdravlje. Me utim, cijenim one koji odlaze na proslave

Mladen Fijan, legendarni hrvatski branitelj i asnik u “Tigrovima i “Pumama” danas: - Sudjelovanje na proslavama za mene je preveliki teret. Rastužuje me što su na malog ovjeka jednostavno svi zaboravili.

UDVDR Sveti Martin na Muri

Izložba o povijesti braniteljske Udruge U Galeriji Sveti Martin na Muri 4. kolovoza, u 19 sati bit e otvorena izložba posve ena radu i djelovanju UDVDR RH, ogranak Sveti Martin na Muri, koja okuplja branitelje s podru ja Op ine. Rije je o Udruzi koja je kroz 17 godina djelovanja izuzetno aktivna, a zahvaljuju i njoj, odnosno aktivnim lanovima, ure en je i Dom za branitelje uz Muru i mnogo toga drugoga. Udrugu danas vodi Željko Fajfar. (JŠ) i susrete ako to mogu izdržati. Netko treba pokazati što je bio Domovinski rat. Bio sam na Dinari prigodom otvaranja spomenika gardistima 7. gardijske brigade na Velikoj Divljakuši, no rasplakao sam se kad sam vidio spomenik i imena suboraca od kojih sam neke nosio na rukama nakon ranjavanja. Zbog toga samo povremeno sudjelujem na proslavama. To je za mene preveliki teret i znam da mnogo branitelja misli isto kao i ja. No, razvesele me lijepe rije i, iako mnogi ne govore iskreno. Radije bih uo svakodnevne vijesti o tome da nam je u Hrvatskoj svima bolje, da i mali ovjek vidi perspektivu i da je mnogo više sretnih ljudi i u društvu i me u braniteljima.

estitka župana Me imurske županije povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja Poštovani, povodom predstoje eg Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja župan Me imurske županije Matija Posavec uputio je estitku u kojoj stoji: Poštovani žitelji Me imurske županije! Danas se s ponosom prisje amo trenutaka kada su hrvatski vojnici po-

bjedonosno ušli u Knin, ali i s tugom se sje amo naših o eva, supruga i prijatelja, koji su tijekom ranih devedesetih godina svoje živote položili na oltar domovine. Peti kolovoza, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, blagdan je ponosa, poštovanja i zahvalnosti te vrijeme kada slavimo dane borbe za slobodu, neovisnost i demokraciju.

Tog je dana oslobo en Knin, klju no mjesto okupiranih hrvatskih podru ja, što je predstavljalo prekretnicu u osloba anju zemlje i dovelo do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja, ime smo pokazali snagu hrvatskog naroda i Oružanih snaga RH. I brojni Me imurci borili su se širom Hrvatske u mnogim vojnim i policijskim postrojbama, a njih 78 u ratu je,

nažalost, i izgubilo život. Današnji praznik, možda više nego ijedan drugi, prilika je da se prisjetimo upravo njih, zahvaljuju i kojima se na kninskoj tvr avi pobjedni ki zavijorila hrvatska zastava, zbog ega danas živimo u slobodi i zajednici kojoj je trasiran put prema europskoj budu nosti. S uvjerenjem da smo svakim danom sve bliži onom idealu za koji su se

borili hrvatski branitelji, estitam svim žiteljima Me imurske županije, posebno hrvatskim braniteljima i lanovima njihove obitelji te obiteljima poginulih i nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. ŽUPAN Matija Posavec, mag. ing.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

1. kolovoza 2014.

GRADONA ELNIK AKOVCA KOVA I ŽUPAN POSAVEC zajedno pojasnili kako e se odvijati nabavka školskih knjiga za osnovnoškolce

Svi u enici obvezne udžbenike dobivaju besplatno Mladen Novak saziva izvanrednu Skupštinu

Mladen Novak, predsjednik Skupštine Me imurske županije nam je potvrdio da e se izvanredna Skupština, koja e imati na dnevnom redu rebalans prora una upravo da bi se osigurala sredstva unutar prora una za školske knjige, održati 13. kolovoza i da e SDP sa svojim partnerima podržati rebalans prora una. Time zapravo otpadaju sve dileme oko školskih udžbenika i osigurava se i ormalni okvir da školske knjige svu djecu u Me imurskoj županiji do ekaju na školskim klupama. (BMO)

Grad se priklonio ovom modelu Županije u nabavi udžbenika što zna i da e i u enici s podru ja akovca dobiti besplatne udžbenike bez onih kriterija o cenzusu koje je Grad prethodno usvojio. PIŠE: BOŽENA MALEKOCI OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

Gradona elnik akovca Stjepan Kova i Matija Posavec, me imurski župan zajedni ki su u srijedu izvijestili javnost da su dogovorili zajedni ki pristup nabavi obveznih udžbenika za sve u enike osnovnih škola. Sva djeca s podru ja Me imurske županije, dakle i u onim školama gdje je osniva Me imurska županija i u onima u kojima je osniva Grad akovec, školske knjige na i e na školskim klupama. Jedino što roditeljima preostaje je kupovina radnih bilježnica i pribora. Grad se priklonio ovom modelu Županije u nabavi udžbenika što zna i da e i u enici s podru ja akovca dobiti besplatne udžbenike bez onih kriterija o cenzusu koje je grad usvojio u prethodnoj odluci Gradskog vije a. Socijala e dobiti i radne bilježnice jer Vlada je na svojoj sjednici

Projektom i modelom osnovnih besplatnih udžbenika, u novoj školskoj godini 2014./2015. bit e obuhva eno oko 10 tisu a djece, osnovnoškolaca s podru ja Me imurske županije, što zna i 10 tisu a obitelji, to nije svako tre e doma instvo. Ve se u uvodu stoga može naslutiti s kojim je ciljem župan Me imurske županije, Matija Posavec krenuo u ovaj zahtjevan i opsežan projekt, vrijedan oko 6,5 milijuna kuna. *Što vas je potaklo na pokretanje ovog jedinstvenog modela? - U prvom redu želimo maksimalno rasteretiti u enike i njihove roditelje, ponajviše u financijskom, ali i organizacijskom smislu. Stoga smo i odlu ili da emo uz sam proces financiranja, preko naše stru ne službe, odraditi ujedno sve potrebne radnje na razini škola, Grada i Županije kako bi u enike knjige do ekale na klupama prvog dana nastave. Ovo je jedna poruka o na inu na koji radimo i kako želimo raditi ubudu e. Želimo biti odgovorni i socijalno osjetljivi u teškim vremenima. Ako znamo da su udžbenici najmanje 60 posto ukupnog iznosa troškova za jednog u enika osnovne škole te da se prosje na cijena istih kre e oko 1000 kuna, to je minimalno oko 600 kuna uštede za roditelje, po u eniku. *Školske udžbenike dobit e svi osnovnoškolci, bez iznimke? - Da, u to nema sumnje. Me imurska županija postigla je konsenzus svih gradova i op ina, po emu smo prvi i jedini u

donijela odluku da s 50 posto sufinanciraju besplatne udžbenike onima kojima je najpotrebnije, a onih drugih 50 posto pokrit e Grad iz modela koji je župan osmislio, a zajedno smo ispeglali detalje što se ti e grada, kazao je gradona elnik Stjepan Kova . Sa županom smo postigli er i korektan dogovor, Grad e sufinancirati 70, a županija 30 posto udžbenika kako bi za u enike bili besplatni. Ovu odluku e još morati potvrditi i Gradsko vije e i staviti van snage prethodnu odluku. - Dobar je osje aj na prvi dan Porcijunkulova biti u Gradskoj vije nici, kazao je župan Posavec. Ovo je dobar i pravi smjer unkcioniranja u politici. Shva anje politike kao javnog servisa gra ana i okretanje politike prema ovjeku. I u ovom dijelu su, Grad akovec kao osniva škola na svom podru ju i Me imurska županija kao osniva ostalih škola u Me imurju, jedini otiš-

Gradona elnik Stjepan Kova i župan Matija Posavec udružili su se na modelu nabave udžbenika za sve u enike.

li korak ispred drugih, imamo standard koji nema nitko, kazao je župan. Naši u enici putnici imaju i besplatan prijevoz u osnovne i srednje škole.

Knjige i za u enike koji se školuju u Varaždinu Djeca koja stanuju u jednoj, a idu u školu u dugu op inu, tako er e dobiti udžbenike. To e odraditi operativne službe u suradnji županije s op inama i gradovima i usuglasiti sa svakom školom. U enici koji su knjige ve naru ili, mogu narudžbu otkazati, a akontaciju iskoristiti za nešto drugo. Oni koji su platili udžbenike preko nekog drugog oblika pla anja, dobit e povrat sredstava. Svi osnovnoškolci koji poha aju nastavu u Varaždin-

skoj županiji, prema dogovoru sa svojim op inama, dobit e povrat sredstava nakon po etka školske godine. Djeca s podru ja Kuršanca, primjerice, poha aju nastavu u Varaždinu i oni e dobiti povrat sredstava. Jedina kategorija koja ne ulazi u ovaj model su djeca hrvatskih branitelja. Oni imaju pravo na 100 postotno financiranje od strane države i oni se moraju javiti u Ured državne uprave gdje e podi i svoje udžbenike i radne bilježnice. To je u Me imurskoj županiji oko 30-ak djece . Tako er, što se ti e Grada akovca iz ovakvog na ina financiranja isklju eni su mještani Totovca, koji e, prema ranijoj odluci, udžbenike i radne bilježnice dobiti preko

Mjesnog odbora. U enici s podru ja Ma kovca, Slemenica i Žiškovca koji poha aju školu “Petar Zrinski” u Šenkovcu, udžbenike e dobiti na stol. Sve nejasno e i eventualne zapreke riješit e se u hodu, s time da e se u prvom redu voditi ra una o tome da svi u enici dobiju udžbenike. - Sve detalje oko nabave i preuzimanja objavit emo tijekom kolovoza, tako da se mole gra ani da prate lokalne medije i internetsku stranicu Grada akovca, poru uju iz Grada. O nabavi knjiga za korisnike zajam ene minimalne na-

ŽUPAN Matija Posavec o besplatnim udžbenicima za me imurske osnovnoškolce

Ovim modelom prvi smo i jedini u Hrvatskoj, korak ispred drugih Ako znamo da su udžbenici najmanje 60 posto ukupnog iznosa troškova za jednog u enika osnovne škole te da se prosje na cijena istih kre e oko 1000 kuna, to je, po u eniku, minimalno oko 600 kuna uštede za roditelje Hrvatskoj, korak ispred drugih te možemo re i da time imamo standard kakav nema nitko. To je dobar primjer i pravi smjer unkcioniranja u politici i shva anja politike kao javnog servisa gra ana i okretanja prema ovjeku. 70 posto sredstava, to nije oko 4,5 milijuna, osigurat e Županija, a ostatak gradovi i op ine sukladno posebnim Sporazumima koji e se sklopiti sa Županijom. Jedinstveni model financiranja udžbenika obuhva a sve me imurske osnovce, pa i one koji poha aju škole kojima je osniva Grad akovec. Ako djeca u školu idu van svog mjesta prebivališta, u drugu op inu ili Varaždinsku županiju, prema dogovoru sa svojim op inama i gradovima dobit e povrat sredstava, što e se naknadno usuglasiti sa školom. Djeca branitelja, njih 30-ak, jedina su kategorija koja ne ulazi u ovaj model, oni se mogu javiti u Ured državne uprave gdje e

Još jedan nadstandard u Me imurskoj županiji - Uz besplatni prijevoz, koji imamo jedini u Hrvatskoj, ovo je tako er jedan model po kojem smo jedinstveni u Hrvatskoj. Vi nemate danas ni jednu županiju koja u potpunosti za svoju djecu, svoje gra ane sa svog podru ja radi ovo što radimo mi. Istina, ovo nije obaveza Županije, mi to ne moramo raditi, ali imamo druga ija, nova razmišljanja i pogled prema obrazovanju, kaže župan. •Ovaj se model odnosi samo na osnovnoškolce, a što je s u enicima srednjih škola? - Postavljena su mi pitanja ho emo li financirati i udžbenike za srednje škole – za sada ne, no što ne zna i da ne vodi-

mo ra una i na srednjoškolce. Naime, osnovnoškolsko obrazovanje je obavezno, samim time srednjoškolski udžbenici nisu obaveza. No, moram napomenuti kako je financiranje udžbenika za osnovnoškolce manji doprinos u odnosu na onaj koji ve sada dajemo za srednjoškolce, sufinanciranjem prijevoza. Jer da mi nemamo ovakav model kakav imamo u prijevozu, to bi, uz sufinanciranje Vlade RH, bio dodatni mjese ni trošak za svakog u enika srednje škole oko 100 – 150 kuna mjese no. Tim modelom svakome, na razini jedne školske godine, štedimo oko 1500 kuna.

•Roditelje ste, dakle, u potpunosti rasteretili, u miru mogu do ekati jesen. - Roditelji i u enici mogu biti sigurni kako e udžbenike imati u školi prvog dana nastave. Mi emo u suradnji s ravnateljima i nakladnicima sve pripremne radnje završiti do 24. ili 25. kolovoza kako bi do kraja mjeseca imali sve udžbenike. Tada nam preostaje tjedan dana da ih kompletiramo i da 8. rujna, prvog dana nastave, u enike mogu do ekati na klupama. Sve in ormacije o udžbenicima mogu se dobiti u školama i Upravnom odjelu za društvene djelatnosti Me imurske županije.

knade, kojima Vlada nabavku knjiga i materijala sufinancira s 50 posto, govorio je župan Posavec. Kazao je: - To je nama u odnosu na prošlu godinu tehni ki problem jer imamo specifi ne korisnike minimalne zajam ene naknade i s obzirom na dosadašnje iskustvo u interesu nam je da se taj cijeli proces što uspješnije završi. Korisnicima minimalne zajam ene naknade bit e teško osigurati preostalih 50 posto i zbog toga je s Ministarstvom dogovoreno da s tih 50 posto sredstava koja osigurava Vlada, raspolaže Županija koja e na taj iznos nadodati svojih 50 posto u suradnji s op inama i gradovima i tako djeci iz obitelji s minimalnim zajam enim naknadama omogu iti školske komplete na klupe. Projekt nabavke obveznih udžbenika za sve u enike je složen i financijski zahtjevan. Radi se o 10 tisu a u enika s podru ja Me imurske županije. Treba sve te knjige iskompletirati, posložiti, podijeliti. To su razni nakladnici, trebalo je ispregovarati sa svakim nakladnikom, dogovoriti uvjete. I predstavni ka tijela: Vije e u akovcu i Skupština Me imurske županije trebaju donijeti odre ene odluke. Ali sve to ne zanima krajnjeg korisnika, kazao je župan. Odluka je politi ka i tu nema nikakvih problema. Radit emo cijelo ljeto u suradnji s ravnateljima škola, kazao je župan.

podi i svoje udžbenike i radne bilježnice. *Što je s korisnicima zajam ene minimalne naknade nakon odluke Ministarstva o sufinanciranju od 50 posto? - Korisnici zajam ene minimalne naknade prema socijalnom kriteriju pak e prema dogovoru Me imurske županije i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, tako er dobiti svoje udžbenike na temelju ovog modela. S obzirom na dosadašnja iskustva, znamo da e korisnicima biti teško osigurati preostalih 50 posto iznosa za nabavku udžbenika i u Ministarstvu je dogovoreno da Županija može raspolagati s tih 50 posto sredstava te i toj djeci omogu iti nabavu udžbenika kako bi mogli, kao svi ostali, pratiti nastavni plan i program. *Važno je napomenuti da Županija osigurava samo udžbenike, no ne i radne bilježnice te popratni materijal. - To je to no, nabavit emo samo osnovne udžbenike. Ujedno valja naglasiti da mi njih ne dajemo u trajno vlasništvo, o ekujemo da se oni vrate na kraju školske godine, a po tom modelu ne možemo financirati radne bilježnice jer su one potrošni materijal, djeca e ih ispunjavati te one samim time ne e biti korisne za novu generaciju. Roditelji koji su ve naru ili udžbenike u knjižarama ili kod nekih drugih dobavlja a i dali akontaciju neka narudžbu storniraju s obzirom na to da emo je mi preuzeti, a za datu akontaciju neka nabave radne bilježnice ili drugi pribor koji ne ulaze u ovaj model.

1. kolovoza 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MURSKO SREDIŠ E

Bez azbesta je zdravije U etvrtak, 24. srpnja Eko udruga „Moj otok“ u dvorani DVD-a održala je predavanje na temu „Zamjena azbestnih krovova i fasada u Murskom Središ u“. Predava udruge „Moj otok“ g. Nenad Maljkovi posjetitelje je informirao na koji na in se azbestne

plo e mogu zbrinuti, kako azbestne plo e utje u na zdravlje, koje su mogu nosti dobivanja sredstava iz Fonda za zaštitu okoliša, zatim koje su mogu nosti za subvencije postupka energetskog pregleda i izdavanja certi ikata energetske u inkovitosti

zgrada. U dvorištu DVD-a Mursko Središ e sponzori su prezentirali svoje proizvodne materijale koji mogu zamijeniti dosadašnje azbestne materijale. Pokrovitelji navedene akcije su Grad Mursko Središ e i Murs ekom d.o.o. (BMO)

GORI AN

Subvencioniraju sjeme za sadnju ešnjaka Op ina Gori an objavila je javni iskaz interesa za su inanciranje nabave sjemenskog ešnjaka. Obavještavaju se sve zainteresirane izi ke osobe s podru ja Op ine Gori an da Op ina, u sto postotnom iznosu, su inancira nabavu sjemenskog ešnjaka uz uvjet sadnje minimalno tri godine. Iskaz interesa otvoren je do 11. kolovoza 2014. godine nakon ega e se, ovisno o zainteresiranim kandidatima, provesti natje aj za dodjelu subvencija. Informacije se mogu dobiti na broj telefona: 601-192 ili u Jedinstvenom upravnom odjelu Op ine Gori an, poru uju iz Op ine. (jš)

Akronim projekta: ZELENI KRAJOLIK Naziv projekta

Implementacija marke nškog/promo vnog sustava za heterogene lokalne poljoprivredne proizvode i proizvode visoke kvalitete

Partneri

Hrvatska: Razvojna agencija Grada Čakovca Grad Ludbreg EUVITA Cluster Slovenija: Kme jsko gozdarska zbornica Slovenije - Kme jsko gozdarski zavod Murska Sobota Slovensko združenje za integrirano pridelavo zelenjave Inš tut za napredne tehnologije in komunikacije Murska Sobota

Ukupni proračun

466,318.96 EUR

Web stranica

zeleno-podezelje.eu

Ukratko o ciljevima i projektnim aktivnostima

Povećavamo gospodarski rast i konkurentnost proizvođača poljoprivrednih proizvoda u pograničnom području Slovenije (Podravska, Pomurska) i sjeverozapadne Hrvatske (Varaždinska i Međimurska županija) na osnovi inova vnih i cjelovi h pristupa promociji i prodaji poljoprivrednih proizvoda više kvalitete. •Cjelovit i inova van tržišno-promocijski sustav za poljoprivredne proizvode više kvalitete •Specijalizirane promocijske ak vnos na terenu •Novi tržišni i promocijski kanali (ZELENE TOČKE u gradovima Čakovec, Ludbreg, Maribor, Murska Sobota, Ljubljana I WEB TRŽNICA) •Edukacija proizvođača hrane

Pozivamo zainteresirane proizvođače hrane da nam se jave na 091 2311 230 kako bismo Vas uključili u projektne ak vnos !

Članovi projektnog tima Čakre d.o.o. sudjelovali su u provedbi projekta DUPLO koji inanciran sredstvima Europske unije u okviru IPA Programa prekogranične suradnje Mađarska-Hrvatska 2007-2013. Uz mađarske partnere, projekt su u Republici Hrvatskoj provodili Razvojna agencija Grada Čakovca Čakra d.o.o. i Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje iz Osijeka, u razdoblju 01.04.2013-31.07.2014. godine uz aktivnu podršku LAG-ova s područja Međimurske, Koprivničko-križevačke, Virovitičko-podravske i Osječko-baranjske županije. Mađarski partneri na projektu bili su Istraživački centar za ekonomske i regionalne studije Mađarske akademije znanosti (vodeći partner) i Uprava vodnog gospodarstva Južnog Zadunavlja iz Pečuha. Projekt je realiziran u cilju stvaranja jedinstvenog alata za planiranje i razvoj regije koja se prostire uz rijeku Dravu na teritoriju

Hrvatske i Mađarske. Projekt se sastojao od dvije glavne komponente. Prvu komponentu čini sveobuhvatni okvirni plan za cijelu regiju, a drugu komponentu predstavlja interaktivna platforma www.dravaportal.eu koja osigurava vidljivost osnovnih informacija i saznanja o planu, olakšava interakciju, umrežavanje i suradnju između lokalnih aktera te promiče regiju. U sklopu projekta izrađen je i priručnik za lokalne dionike u kojem su predstavljeni rezultati projekta kao i praktične upute za kapitalizaciju rezultata projekta. U okviru završne konferencije koja je održana u Barcsu, Republika Mađarska 24.07.2014. godine predstavljeni su projektni partneri, suradnici i rezultati projekta, a organizirana je i mala prezentacija proizvoda proizvođača s projektnoga područja što je ovaj događaju učinilo živopisnijim i ljepšim.

Crna kronika PROMET

SRE A U NESRE I zamjenice župana u prometnoj nesre i kraj Ma kovca

Sandra Herman lakše ozlije ena nakon slijetanja s ceste Bezbrižna subota i godišnji odmor zamalo su do kraja prisjeli zamjenici župana i še ici Reformatora za Me imursku županiju - Sandri Herman. Naime, protekle subote, poslijepodne doživjela je prometnu nesre u kraj Ma kovca. Kako saznajemo, cijeli doga aj prošao je u onoj dobro poznatoj uzre ici: „sre a u nesre i“, jer usprkos tome što je došlo do prevrtanja automobila, bila je sama u vozilu i prošla bez težih posljedica i ozljeda opasnijih po zdravlje. S obzirom na to da nije bilo teže ozlije enih osoba, policija nije davala posebnu obavijest o ovoj prometnoj nesre i. Na naš upit izvijestili su sljede e: - Dana 26. srpnja u Ma kovcu zabilježena je prometna nesre a s ozlije enom osobom. Do prometne nesre e došlo jer se 38-godišnja voza ica osobnog vozila akove kih registracijskih oznaka iz Belice nije kretala sredinom obilježene promet-

1. kolovoza 2014.

VODA zauvijek odnijela prelošku dravsku legendu

Utopio se 59-godišnji Perica Jagarinec Živio je sam, provode i život svakodnevno hrane i labudove na Dravi. Bio je prostodušan, jednostavan i istinski dobar. Bio je dosta omiljen jer je uvijek bio spreman na šalu i raznorazne huncutarije.

Sandri Herman zamalo je u potpunosti prisjeo godišnji odmor nakon prošlosubotnjeg nesretnog doga aja.

ne trake, koja se proteže uz desni rub kolnika, zbog ega je na ravnom dijelu ceste sišla izvan kolnika udesno gdje je došlo do prevrtanja vozila. Voza ica je u prometnoj nesre i lakše ozlije ena i protiv nje e se radi po injenog prekršaja podnijeti Optužni prijedlog Prekršajnom sudu u akovcu, priop ila je PU me imurska. (ri)

ODUZEO prednost prolaska

U sudaru vozila u akovcu teško ozlije eno dijete U sudaru u Istarskoj ulici u akovcu, nastalom zbog oduzimanja prednosti prolaska, ozlije eno je etvero ljudi, me u kojima i malo dijete koje je prošlo s teškim tjelesnim ozljedama. Svi sudionici nesre e zbrinuti su u Županijskoj bolnici. -U utorak, 29. srpnja oko 10,20 sati u akovcu, na raskrižju Istarske ulice i Ulice Antuna Gustava Matoša, 45-godišnji voza osobnog automobila akove kih registracijskih oznaka iz Vrhovljana, koji se kretao kolnikom Ulice A. G. Matoša, dolaskom do raskrižja s Istarskom ulicom, koja je prometnim znakom ozna ena kao cesta s prednoš u prolaska, automobilom je ušao u raskrižje zadržavaju i smjer kretanja i oduzeo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

prednost prolaska osobnom automobilu akove kih registracijskih oznaka kojim je kolnikom Istarske ulice upravljao 38-godišnjak iz Belice. Pritom je 45godišnjak prednjim dijelom svog automobila udario u lijevi bo ni dio osobnog automobila 38-godišnjaka i u nastavku kretanja sišao vozilom izvan kolnika i udario u živu ogradu te ušao u dvorište obližnje ku e. U nesre i je teško ozlije eno dijete iz vozila 38-godišnjaka, dok su 32-godišnja putnica iz njegova vozila i oba voza a lakše ozlije eni i svima je lije ni ka pomo pružena u Županijskoj bolnici akovec. Protiv 45-godišnjaka podnijet e se kaznena prijava Op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Zadnji put vi en je u nedjelju ujutro kako hoda po cesti odvodnog kanala od rekreacijskog centra DG Sport prema Otoku, da bi uskoro stigla tragi na vijest.

Tijelo 59-godišnjeg Perice Jagarinca na eno je po etkom tjedna u vodi jezera HE Dubrava kod Preloga. Policijski je o evid ustanovio da nema znakova nasilne smrti, no tijelo je svejedno poslano na obdukciju radi utvr ivanja to nog uzroka smrti. Policija nastavlja istraživanje o okolnostima smrti Jagarinca te e o rezultatima istrage naknadno obavijestiti javnost. Jagarinec je živio sam, provode i život u svakodnevnom hranjenju labudova na Dravi. Bio je prostodušan,

jednostavan i istinski dobar. Bio je dosta omiljen jer je uvijek bio spreman na šalu i raznorazne huncutarije. Bio je jedna od „legendi“ Preloga. Poznat je bio po tome što je uvijek prvi otvarao sezonu kupanja na staroj Dravi, skokovima s „Drugog mosta“, negdje po etkom svibnja, ponekad i ranije.

„Mali, to f Priloku, samo ja i tvoja maja znamo“ Jedna od njegovih osebujnosti bila je i ta što je

svojim poznanicima esto postavljao pitanje: „Koji je najvekši grad na svijetu, južno od ekvatora?“. Na esto pogrešne odgovore Perica bi uz osmijeh ponudio to an odgovor: „Rio de Janeiro.“, uz komi an dodatak -„Mali, to f Priloku samo ja i tvoja mama znamo.“ Prošlog je vikenda, u subotu, 26. srpnja Perica Jagarinec ina e proslavio svoj 59. ro endan te su ga organizatori Ljetnih no i Grada Preloga iz NK Mladost-Komet tom prigodom po astili

pi em. Zadnji put vi en je u nedjelju ujutro kako hoda po cesti odvodnog kanala od rekreacijskog centra DG Sport prema Otoku, kada je navodno išao na prelošku Marinu po bicikl koji je ostavio dan prije. Perici Jagarincu najviše su na svijetu zna ili labudovi i Drava. Blizu Drave se rodio, kraj nje je živio i s njom je otišao. U srijedu je pokopan na preloškom groblju. (Nenad ižmešija, foto: Dino Kežman)

UKRATKO

Drski kradljivac na biciklu ukrao torbu 44-godišnjoj Središ anki U utorak, 29. srpnja oko 14,20 sati u Ulici Marka Kova a, u Murskom Središ u drski je kradljivac, voze i se biciklom, na ulici sustigao 44-godišnjakinju, voza icu bicikla iz Murskog Središ e te joj je iz prednje košarice na biciklu ukrao torbu u kojoj se nalazio novac, mobitel i osobni dokumenti, izvijestila je policija. Šteta se procjenjuje na nekoliko tisu a kuna. Po initelj bi, prema opisu koji je dala policija, bio muškarac starosti izme u 20 i 30 godina, tamnije puti i kratke

crne kose, visok oko 175 cm i mršav, a bio je obu en u tamniju majicu dugih rukava i iznošene plave traperice te je vozio muški bicikl plave boje. U tijeku je intenzivna policijska potraga za po initeljem. (n )

Ukraden vrijedan motocikl Tijekom no i, pred dva dana u Murskom Središ u provaljeno je u garažu obiteljske ku e iz koje je ukraden motocikl vrijedan nekoliko desetaka tisu a kuna. Šteta je golema, a 27-godišnji vlasnik motocikla svog ljubimca možda nikad više ne e vidjeti. - U razdoblju s 29. na 30. srpnja, u vremenu od 16 do

3,15 sati u Ulici Josipa Broza Tita u Murskom Središ u, nepoznati po initelj provalio je u garažu i ukrao motocikl u vlasništvu 27-godišnjaka iz Murskog Središ a. Materijalna šteta cijeni se na nekoliko desetaka tisu a kuna, a protiv po initelja podnijet e se kaznena prijava Op inskom državnom odvjetniku u akovcu, izvijestila je me imurska policija. (n )

Ženskoj osobi iz Ma kovca u sekundi maznuo mobitel uvanje osobnih stvari vrsto blizu sebe, ak i pri hodu kroz grad, uslijed sezone

brzinskih kra a postala je obveza. Trenutak nepažnje žensku je osobu pri naru ivanju hrane u restoranu u akovcu, na primjer, koštao više tisu a kuna. U petak, 25. srpnja oko 11,50 sati u Ulici Katarine Zrinski u akovcu nepoznati je po initelj iskoristio nepažnju ženske osobe iz Ma kovca i dok je ona u objektu brze hrane naru ivala hranu, s pulta joj je ukrao odloženi mobilni telefon. Materijalna šteta cijeni se na nekoliko tisu a kuna, a protiv po initelja podnijet e se kaznena prijava Op inskom državnom odvjetniku u akovcu, glasi izvješ e PU me imurske o ovome nemilom doga aju. (n )

1. kolovoza 2014.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NEVRIJEME kakvo u ovim ljetnim mjesecima još nismo doživjeli

Olujno nevrijeme pogodilo akovec, njegovu okolicu i gornji dio Me imurja Olujno nevrijeme u srijedu je u Me imurju ponudilo okus prevrtljive razorne prirode i pred njih stavilo niz izazova. Osim što je na poplavljenim cestama otežan promet, javili su se i odroni zemlje i šljunka, a stanovnici gradskih sredina najviše teško a imali su s odvodnjom vode iz poplavljenih podrumskih stanova. Srušena stabla i potrgane grane preprije ile su put i vozilima i pješacima, a uslijed munja gorjeli su stambeni objekti. Poteško e su se javile i s opskrbom elektri ne struje pa su neki dijelovi Me imurja ju er bili u tami. Podru ni je ured za zaštitu i spašavanje, sa sjedištem u akovcu, u razmaku od tri sata trajanja oluje zaprimio 150 poziva, uglavnom namijenjenih vatrogascima. itatelji našeg portala javljali su nam o nevremenu iz brojnih mjesta. Najgore je o ito bilo u samom gradu kao i prigradskim naseljima poput: Mihovljana, Šenkovca, Novog Sela Rok, Brezja. Dobili smo i informacije o nevremenu u gornjem Me imurju. Oluja koja je nastupila nakon što su se spojili „nebo i zemlja“

gotovo se ne pamti u ljetnim mjesecima.

U Mihovljanu nastalo klizište Stru ne službe Grada akovca, u suradnji s javnim poduze ima: Hrvatskim i Me imurskim vodama, po prestanku olujnog nevremena ju er su zaprimile više od 80 raznih prijava gra ana vezanih uz nastale štete na imovini ili javnim površinama. Tijekom ve eri JVP i DVD s podru ja grada izvršili su 48 intervencija koje su se ve inom odnosile na ispumpavanje vode iz podruma

ili dvorišta i druge zahvate kako bi se sanirale nastale štete. Stru ne službe Grada i Hrvatskih voda u više su slu ajeva intervenirale i na ve im zahvatima gdje su koristile i gra evinsku mehanizaciju i to za sanaciju odrona – klizišta u Mihovljanu, iskop propusta – odvodnih jaraka radi omogu avanja proto nosti ve ih koli ina vode u Ma kovcu i Krištanovcu te na zahvatima na odvodnji oborinskih voda u akovcu. Na podru ju Perivoja Zrinskih i parkirališa, ukla-

Obilna kiša stvorila je jezero na cesti

njale su se otkinute grane s drve a kako bi se omogu ila proto nosti prometa. Poslovi na sanaciji šteta nastavljeni su u jutarnjim satima na kompletnoj infrastrukturi, iš enju ulica, od epljivanju slivnika oborinskih voda, ispumpavanjima vode, zamjeni crjepova na ošte enim krovištima i sli no. Tijekom današnjeg dana sastala se i Komisija za procjenu šteta iji e predsjednik ,ovisno o stanju na terenu, odlu iti o daljnjim postupcima. (n , bmo)

Nastradao i akove ki Park U samom park u te na samoj šetnici Perivoja Zrinskih na nekoliko mjesta bilo je više slomljenih i ošte enih grana koje su pale tijekom današnjeg nevremena. Netom nakon prestanka oborina, u akove kom parku zatekli smo i direktoricu akoma Snježanu Tkal ec-Avirovi pri

pregledu nastalih ošte enja u Parku kako bi se moglo organizirati pravovremeno i brzo saniranje svih nastalih šteta i time osigurati Perivoj Zrinski za siguran prolaz i kretanje, a posebice u ove dane manifestacije Porcijunkulova kada se u parku o ekuje ve i broj prolaznika i šeta a.

PROJEKTIRAMO I GRADIMO STANOVE PO VAŠOJ ŽELJI

Želite kupi veli inu (kvadraturu) stana prema Vašim željama i mogu nos ma? Kralja Tomislava 32, akovec 040/396-584 040/396-585 098/242-330 099/3242-330

Zajedno s Vama na starom Sajmištu u akovcu projek ramo stanove vrhunske kvalitete – energetski razred A. Završetak gradnje stanova predvi en je za kraj 2015. godine. Za sve informacije kontak rajte 040/396-584, 098/242-330 ili na e-mail: antunjan@gmail.com

Kroz Međimurje

FOTOVIJEST

USPORAVANJE PROMETA na najkriti nijim mjestima u akovcu

Hupseri e vas usporiti na još tri lokacije Prije nekoliko godina u akovcu su postavljeni hupseri ispred pošte i ispred vrti a kod hotela Park. U po etku su voza i rogoborili zbog njih, jer do ete li s prevelikom brzinom na hupser, ne samo da prijelaz preko njega nije ugodna, ve riskirate ošte enje automobila. No s vremenom, voza i su se

navikli na te usporiva e prometa što je i te kako važno na kriti nim mjestima gdje ima puno pješaka. Grad akovec odlu io se za hupsere na još tri lokacije, ispred I. osnovne škole u akovcu, u Ulici ZAVNOH-a ispred vrti a Vjeverica i u Ulici Stjepana Radi a. (BMO)

PRIVREMENA PARKIRALIŠTA ZA VRIJEME PORCIJUNKULOVA

U Svetojelenskoj i Sajmišnoj ulici te na SRC-u Mladost Kako se za vrijeme trajanja manifestacije Porcijunkulovo 2014., kao i dosadašnjih godina, o ekuje velik broj posjetitelja iz okolnih mjesta, drugih županija, ali i inozemstva, kako bi se izbjegle gužve i kako bi se omogu ilo sigurno odvijanje prometa, potrebno je otvoriti privremena parkirališta. Grad akovec je zbog toga, u suradnji s Turisti kom zajednicom grada akovca i Policijskom upravom me imurskom, posjetiteljima

koji e tih dana boraviti u akovcu, osigurao dodatna parkirna mjesta. Dogovoreno je da se od 30. srpnja do 1. kolovoza za parkiranje koriste privremena parkirališta na prilazima gradu, i to u Svetojelenskoj ulici, u Ulici Stjepana Radi a (Sajmište) i na SRC-u Mladost, koja e biti posebno obilježena. Signalizacija uz prometnice bit e postavljena do srijede ujutro, a privremena parkirališta ne e biti pod naplatom. (BMO)

LEGALIZACIJA OBJEKATA NA OBALI, KOMPLETNA USLUGA (projektan , geode , upravni postupak). Brzo i povoljno. ZA KOMPLETIRANE ZAHTJEVE BRZO ISHODOVANJE RJEŠENJA. GRAĐEVINSKE DOZVOLE ZA NOVE OBJEKTE.

DOBILI SMO PRITUŽBU - Me imurje plin, nakon radova, kolne prilaze u Mažurani evoj ulici sanirao selektivno

Sanirani samo odabrani kolni ulazi? Je li Me imurje plin sanaciju ku nih prilaza nakon zamjene plinskih vodova u Mažurani evoj ulici u akovcu obavio selektivno, zanimalo je Mladena Pongraca stanara te ulice. Kao primjer naveo je da kolni ulaz u tu ulicu na broju 14/16 nije ure en, a susjedni ulaz 16/18, na kojem živi zaposlenik grada i HNS-ovac Zadravec, strana ki kolega, tako er HNS-ovac, direktora Me imurje plina je ure en. Pongrac se na selektivnu sanaciju žalio i u Gradskoj upravi i Me imurje plinu, ali slali su ga od jednog do drugog ureda, odnosno od jednog do drugog službenika. Ivica Pongrac iz Gradske uprave Mladenu Pongracu kazao je da Grad nema ništa s tim, ve izvo a radova Me imurje plin.

Nenad Hranilovi , direktor Me imurje plina na naše pitanje je li sanacija kolnih prilaza u Mažurani evoj ulici izvedena selektivno kazao je da nema ni govora o tome da bi se sanaciji pristupilo selektivno, niti da stana ka ili kakva druga pripadnost ima veze s tim, osim sama priroda ošte enja. Naši ljudi izašli su na teren i utvrdili mjesta gdje postoji razlog za sanaciju. Gra ani mogu biti nezadovoljni jer Me imurje plin sanira u onoj širini u kojoj su izvo eni radovi, ako je to u širini od 30 centimetara, onda se i sanira samo u širini tih 30 centimetara, odnosno ovisno o tome gdje su se izvodili i kakvi su radovi. Moje službe fotogra irale su stanje i tamo gdje nema

Stanje kolnog prilaza u Mažurani evoj ulici nakon radova Me imurje plina.

opravdanja, kolni prilazi nisu se sanirali. Naše poslovanje regulira HERA i mi moramo to no pravdati troškove. Grad od nas o ekuje kompletnu sanaciju pješa ke staze, ali mi moramo voditi ra una o pravdanju troškova. • Zar nije logi no da to Grad, kao suvlasnik, traži od Me imurje plina ako se zadiralo u kolne prilaze i

s obzirom na dobit koja je ostvarena? — Tamo gdje smo mi odgovorni za ošte enja, moramo ih sanirati, ali tamo gdje su ošte enja nastala i iz drugih razloga ili su starija od izvo enja naših radova, ne mogu biti predmet naše sanacije jer se moramo ponašati u duhu dobrog gospodara i svaki trošak moramo opravdati, kazao je Hranilovi . (BMO)

POTOMCI HRVATA žele obnoviti veze sa zemljom svojih predaka

U Me imurju dvadeset i troje potomaka hrvatskih iseljenika PIŠE: ROBERTA RADOVI Iz osam zemalja u Me imurje je stiglo dvadeset i troje potomaka hrvatskih iseljenika gdje e u okviru projekta Eco Heritage Task Force 2014. boraviti do 14. kolovoza. Sve anom otvorenju projekta u vije nici Me imurske županije nazo io je i ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Marin Knezovi , koji isti e zadovoljstvo time što potomci Hrvata sve više žele obnoviti veze sa svojim krajem: - Sve ve i broj mladih, ponekad tre e i etvrte generacije, pa ak i dalje, nastoje obnoviti vezu sa zemljom svojih predaka. Žele više saznati o podru ju odakle su došli njihovi preci. Hrvatska je zemlja migracija zadnjih etiristo-petsto godina. Nažalost to je u tradiciji našeg naroda, dio

našeg mentaliteta. I danas smo svjedoci kako mladi ljudi u Hrvatskoj sve više nakon školovanja žele oti i izvan Hrvatske. Do sada je stotine i stotine mladih prošlo kroz ovaj projekt. Neki od njih su se i vratili u Hrvatsku. Mnogi od njih obnovili su svoje emocionalne i druge veze sa zemljom svojih predaka, što kasnije može imati gospodarske, kulturne, politi ke i povijesne koristi. Sve naše akcije unutar programa temelje se na kombinaciji odgoja, kulture i samih radnih aktivnosti.

Od Argentine do južne Afrike Eco Heritage Task Force 2014- program je koji je Hrvatska matica iseljenika pokrenula 1992. godine. Ove su godine u Hrvatsku stigli mladi iz Ru-

IRIS-NEKRETNINE 20 GODIŠNJI RAD OKO NEKRETNINA TEL: 053 881 078 MOB: 098 215 229 MAIL: iris-turist@gs.t-com.hr

1. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Sve ve i broj potomaka hrvatskih iseljenika želi upoznati domovinu svojih predaka.

Potpisan je i Ugovor o suradnji Hrvatske matice iseljenika i Me imurske županije. munjske, Makedonije, ilea, Argentine, Kanade, Nizozemske, Makedonije, Vojvodine i južne Afrike. U suradnji s doma inom, Me imurskom županijom, gradovima akovecem, Prelogom i Murskim Središ em te Op inom Sveti Martin na Muri, mladi u esnici projekta radit e na zadatcima o uvanja zaštite okoliša i kulturno-povijesne baštine. Voditeljica projekta je Nives Antoljak iz Hrvatske matice iseljenika. Tijekom službenog otvaranja projekta, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Marin Knezovi i župan Matija Posavec potpisali su Ugovor o suradnji Hrvatske matice iseljenika i Me imurske županije. Župan Posavec istaknuo je i dosadašnju kvalitetnu suradnju s

našim me imurskim iseljenicima: - Upoznavanje s kulturnom, turisti kom i gospodarskom ponudom Me imurja bit e im atraktivno. Vjerujem da e se ovi mladi ljudi ugodno osje ati kod nas sve do blagdana Velike gospe te da e sudjelovati u brojnim manifestacijama koje ovih dana imamo u Me imurju. Ovo je jedan od na ina promocije našeg kraja i bit emo dobri doma ini. Nama je važno održati veze s iseljeništvom i potomcima koji žive diljem svijeta. Mi kao županija posebice pridajemo zna aj povezivanju s našim iseljenicima Me imurcima koji žive u Švicarskoj i Njema koj i vrlo dobro sura ujemo s tim našim Zavi ajnim društvima. ‘

DANI SVETE MARIJE

Ribolovna natjecanja, kuhanje fiša, izložbe, prezentacije… ŠRD Klen iz Svete Marije u subotu, 2. kolovoza i nedjelju, 3. kolovoza, u sklopu Dana Op ine Sveta Marija, na prostoru kod ribi kog doma uz derivacijski kanal HE Dubrava, organizira turisti ku, sportsku i kulturno – tradicijsku manifestaciju Ljeto ribe uz Dravu 2014. U subotu, s po etkom u 14 sati organizira-

no je ekipno natjecanje ribi a u lovu ribe udicom na plovak pod nazivom Natjecanje prijateljstva koje e se održati na kanalu HE Dubrava, nasuprot doma društva. Na ovo natjecanje pozvane su sve udruge Op ine Sveta Marija, prijateljska društva iz Pitoma e i ribi ka društva pomurskih Hrvata iz Ma arske.

Istog dana zapo inje natjecanje u ga anju zra nom puškom i ga anju pra kom. Program u nedjelju zapo inje na istom mjestu od 7 sati pojedina nim natjecanjem ribi a za Veliku nagradu Svete Marije. Kotizacija za natjecanje iznosi 100,00 kuna, a svi zainteresirani natjecatelji mogu se prijaviti do 7 sati

na dan natjecanja. Lovi se etiri sata, a dozvoljeno je imati 20 litara navlažene hrane za primamljivanje riba i do 2,5 litara ukupnih mamaca. Za sve natjecatelje predvi ene su nagrade. Tako er, u nedjelju se nastavlja zanimljivo natjecanje u ga anju zra nom puškom i pra kom. Od 10 sati bit e postavljena izlož-

ba slika Franje Musta a Medarovog, izložba ru nih radova Društva žena Amalija Kranjec, izložba predmeta bogate zbirke etno predmeta KUD-a Ivan Musta Kantor i prezentacija izrade Svetomarske ipke te prezentacija izrade mušica Danijela Vrbani a. U 11 sati zapo inje natjecanje u kuhanju

išpaprikaša koji e se od 15 sati besplatno dijeliti prisutnim gostima, uz živu glazbu koja e zabavljati posjetitelje. Svakako treba spomenuti pripremu ribljih specijaliteta i uvijek atraktivnog šarana na rašljama. Pokrovitelji manifestacije je Op ina Sveta Marija.

1. kolovoza 2014. PIŠE: SANJA HERIC Na sjednici Op inskog vije a predloženo je i usvojeno da se koeficijenti za obra un pla a na elnika i zamjenice promijene, u odnosu na odluku donesenu prethodne godine, s obzirom na to da su se promijenile zakonske regulative vezane za obra un pla e državnih službenika. Vi svi znate kolika je moja pla a. Ona iznosi 4.028 kuna. Sada je po novoj odluci Vlade bruto osnovica snižena i donijeta još jedna odredba po kojoj na elnik ne može imati pla u manju od pro elnika. Doduše, mi pro elnika nemamo, ali su se djelatnici složili da idemo na koeficijent 1,75. To zna i da bih ja sad imao pla u 5.600 kuna, a zamjenica 834 kune naknade, objasnio je na el-

Na elniku Ervinu Vi evi u pove ana je pla a za oko 1.500 kuna i ona sada iznosi cca 5.600 kn nik Selnice Ervin Vi evi . Vije nik Ivan Bestijani komentirao je da je povišica od 1.500 kuna velika, no na kraju su se ipak svi složili s tom pla a koja prema drugim na elnicima u Me imurju i nije tako visoka, s obzirom da je na elnik pro esionalno zaposlen. Važna tema Sjednice bili su i pregovori s INOM o dobivanju pozajmice kako bi se riješio dug prema GZ-u Split koji iznosi 1, 2 milijuna kuna.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Me utim, tek treba vidjeti može li se ovo „zavezati“ na prihvatljiv na in. Tako er, na Sjednici se razgovaralo o izgradnji novog Vatrogasnog doma koji bi vatrogasci DVD-a Selnica izgradili uz pomo ondova Europske unije i sredstava koje je Op ina Selnica dužna uplatiti DVD-u Selnica.

Kamp kraj ribnjaka Ina e, na aktualnom satu 9. sjednice Op inskog vije a Selnice raspravljalo se o problemu podizanja plo e na nadgrobnim spomenicima. U vezi toga odlu eno je da e do kraja kolovoza vije nik Ivan Bestijani napraviti nacrt za dizalicu s tri kota a kojom e se podizati nadgrobna plo a, a do tada e, u slu aju potrebe, s podizanjem plo e pomo i vatrogasci DVD-a Selnica. U nastavku sjednice, u vezi Prostornog plana Op ine Selnica, na elnik Vi evi spomenuo je ribnjak u Selnici gdje se želi napraviti zona kampa. Iako je taj prijedlog prihva en od strane župana i dožupana, problem u realizaciji ovog projekta je u tome što kamp nije ucrtan u Prostorni plan Me imurske županije, što e se dogodine riješiti. Važna tema Sjednice bili su i pregovori s INOM o dobivanju pozajmice kako bi se riješio dug prema GZ-u Split koji iznosi 1,2 milijuna kuna. Tako er, na Sjednici se razgovaralo o izgradnji novog Vatrogasnog doma koji bi vatrogasci DVD-a Selnica izgradili uz pomo ondova Europske unije i sredstava koje je Op ina Selnica dužna uplatiti DVDu Selnica.

Važna tema posljednje Sjednice bili su i pregovori s INOM o dobivanju pozajmice kako bi se riješio dug prema GZ-u Split koji iznosi 1, 2 milijuna kuna.

OP INSKO VIJE E SELNICA raspravljalo o tome kako da iza e iz za aranog kruga zaduženosti

Zamolili INU da im posudi 1,2 milijuna kuna Tako er, Op ina Selnica pomo i e roditeljima, uz Me imursku županiju, u sufinanciranju udžbenika u enicima s podru ja

Op ine za sljede u školsku godinu. No, kako kaže predsjednik Op inskog vije a Zadravec, roditelji moraju potpisati izjavu o

I Grad pomaže udomljenoj djeci u odlasku na more na je zamolba za izgradnju skladišta, sanitarnih prostora i prostora za suce u iznosu od 6.000 kuna. Sredstva e se osigurati rebalansom prora una, pove anjem kapitalne donacije za sport. Sve ane zastave s kopljem, utrolom, lentom i rukavicama za Rudarski zbor Mursko Središ e izradit e Dika štik iz Vratišinca. Trošak izrade iznosi 2.600 kuna + PDV. Mensuru Roši u iz Murskog Središ a odobrena je financijska pomo za odlazak na Svjetsko prvenstvo za invalide od 3. do 8. kolovoza ove godine u Rimu, u Italiji u iznosu od 500 kuna iz pomo i za invalidne osobe. DVD-u Križovec odobrena je donacija povodom pro-

slave 80. godišnjice osnutka i djelovanja, na na in da Grad Mursko Središ e preuzima obvezu pla anja cateringa u Pivnici i pivovari „Cimper“ u iznosu od 36 kuna po osobi. Udruzi dijabeti ara Mursko Središ e odobrena je kupnja trakica za mjerenje še era, masno e i triglicerida, iz sredstava pomo i za invalidne osobe. Za Staru školu u Hlapi ini, koja je u vlasništvu Me imurske županije, te koja je u lošem gra evinskom stanju, dogovoreno je sa županom da e se u initi još jedna procjena stanja, iako postoji elaborat i odluka o njenom rušenju. Ako procjena pokaže da je obnova mogu a, pokušala bi se prona i namjena (postoji ideja o Muzeju ivanovaca) te bi se

jedna velika pomo i da se vidi da Op ina želi pomo i svim ljudima te da dajemo maksimalno što možemo, poru io je na elnik.

DANI TURIZMA Op ine Sveti Martin na Muri, 20.7.- 23.8.

KOLEGIJ GRADONA ELNIKA Murskog Središ a

Gradona elnik Grada Mursko Središ e Dražen Srpak na zadnje dvije sjednice Stru nog kolegija donio je niz odluka o pomo i udrugama i pojedincima. Tako se i Grad Mursko Središ e pridružuje Me imurskoj županiji, gradovima i op inama u sufinanciranju troškova za ljetovanje udomljene djece u Dramlju u iznosu od 1.402,12 kuna. U ponedjeljak, 21. srpnja na sjednici prihva ena je ponuda tvrtke „Elmont - elektromontaža“, Glavna 23, 40313 Sv. Martin na Muri u ukupnom iznosu od 8.450 kuna + PDV za gradnju objekta DVD-a Križovec. Pristigle su dvije ponude, ali je ova prihva ena kao povoljnija. Nogometnom klubu „Plavi“ iz Peklenice odobre-

uvanju udžbenika i nakon završetka školske godine obvezni su vratiti udžbenike u školu. - Mislim da je to svim našim obiteljima

preko EU ondova sa uvala Stara škola. Zapadno pro elje Centra za kulturu zbog kasnijeg renoviranja, djelomi no e se urediti. U danima koji predstoje, Upravni odjel za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove Grada Mursko Središ e i Mjesni odbori s podru ja grada, zadužuju se za izradu plana za suzbijanje ambrozije koji e se provoditi u razdoblju cvatnje. Komunalni redar Drago Belše zadužuje se za organizaciju poslova ure enja Spomen-parka na tnog rudarstva u Peklenici te za organizaciju prijevoza i dostave boja za kre enje na poplavljena podru ja uz rijeku Savu. (BMO)

I ovaj vikend slijede zanimljiva doga anja U tijeku su tradicionalni Dani turizma Op ine Sveti Martin na Muri koji su zapo eli u nedjelju, 20. srpnja Panonskim maratonom triju država održanom u Toplicama Sv. Martin. Trajat e sve do subote, 23. kolovoza kada e se postaviti klopotec i održati kulturno-umjetni ki program kod vinogradarske obitelji Haži iz Jurov aka. U nadolaze em vikendu, 2. i 3. kolovoza, održat e se niz atraktivnih doga aja. Oldtimer klub Me imurje organizira u subotu, 2. kolovoza, 15. me unarodni susret oldtimera. U 12 sati povorka oldtimera kre e iz akovca prema Toplicama Sveti Martin, a oko 15 sati oldtimeri e biti kod Centra za posjetitelje u Žabniku kraj mlina. Tog dana, kod Centra za posjetitelje održat e se i 1. me unarodni estival suvremene poezije „Murakon“, a u njemu e sudjelovati: Nives Kraševec, Lajos Bence, Stanislava Chrobakova

Repar, Primož Repar, Kristian Novak, Ivan Kutnjak, Zlatko Kralji , Milojka Komprej, Peter Rezman, Damir Pilko i An elka Klemen i . Tako er, u nadolaze em vikendu u Toplicama Sveti Martin održat e se Halicanum bike vikend u organizaciji BK Mura Avantura. Me unarodna utrka u olimpijskom krosu održat e se u subotu, a Cestovni maraton po gornjem Me imurju u nedjelju. Nadalje, u nedjelju, 3. kolovoza Lova ko društvo Tr ka iz Svetog Martina na Muri organizira me unarodno natjecanje u ga anju glinenih golubova u disciplini trap na streljani Sjevernjaci u Gradiš aku s po etkom u 9 sati. Povodom obilježavanja Dana domovinske zahvalnosti u utorak, 5. kolovoza održat e se misa u crkvi svetog Martina, a nakon mise položit e se vijenci u organizaciji UHVDR-e Sveti Martin na Muri. (sh)

Kroz Međimurje

1. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DONJI KRALJEVEC proslavio mjesni blagdan Magdalenje 2014.

Koncert povodom proštenja u bista prepunoj crkvi Otkrivena Kajetana Kuhanca Nastup udruge “Pjesma” sa solistima

Otkrivena je bista doma eg sina, franjevca Kajetana Kuhanca te koncert u crkvi svete Marije Magdalene

Mjesni i Crkveni odbor Donji Kraljevec te Župa svetog Roka bili su organizatori ovogodišnje proslave Magdalenja u Donjem Kraljevcu, ujedno i proslave dana naselja. Proslava mjesnog blagdana Magdalenja, odnosno zaštitnice mjesne crkve sv. Marije Magdalene u Donjem Kraljevcu, zapo ela je jutarnjom misom koju su vodili pater Ilija Vrdoljak, pro incijal OFM te mjesni župnik Župe

Otkrivanje biste fra Kajetana Kuhanca

Licitari su još jedini preostali od tradicionalnog proš enja

svetog Roka iz Draškovca Matija Voni . Nakon toga slijedilo je otkrivanje biste doma eg sina, franjevca Kajetana Kuhanca te koncert u crkvi svete Marije Magdalene. Cjelove ernji koncert udruge “Pjesma” i “Prijatelji svetog Roka” okupio je oko dvije stotina gra ana. Nastupili su: zbor udruge “Pjesma” iz Donjeg Kraljevca sa solistima Karolinom Matijašec te Mariom Šercerom na

klaviru i Stankom Novakom na violini, zbor Udruge umirovljenika iz Varaždinskih Toplica, Crkveni zbor Donji Kraljevec te pjesnikinje Davorka Kapli Križaj i Magdalena Vlah Hranjec iz Donjeg Kraljevca. Za vrijeme proštenja, na stadionu „Fundacije” ve od subote, 12. srpnja, zapo eo je nogometni turnir ulica, a završio je u nedjelju, na Magdalenje. (J. Šimunko)

U dvorištu, uz crkvu svete Marije Magdalene u Donjem Kraljevcu u nedjelju je otkrivena bista franjevca i drvorezbara Kajetana Kuhanca. Bistu su otkrili: Arnold i Agneza Christianus. BLAŽ fra KAJETAN KUHANEC ro en je u Donjem Kraljevcu, 30.1.1861., u Župi Draškovec, a preminuo je u Iloku, 1.11.1940. gdje bio na službi zadnjih desetlje a života. Roditelji su mu bili Lovro i Marija, ro . Kuhanec. Pu ku školu završio je u Donjem Kraljevcu. Sakramenat Sv. Krizme primio je 1866. u Draškovcu. U franjeva ki red stupio je 19.1.1883. u Zagrebu. Prigodom redovni kog odijevanja dobio je ime

fra Kajetan. Jednostavne redovni ke zavjete položio je 1886. godine u samostanu u akovcu, a sve ane redovni ke zavjete 1891. u Varaždinu. Bio je vrhunski drvorezbar i na inio je mnoštvo prekrasnih oltara u mnogim crkvama. U enik je poznatog arhitekta Hermana Bollea koji je obnovio zagreba ku katedralu, arkade na Mirogoju i drugo. Njegovi se oltari nalaze u Zagrebu, Iloku i drugim mjestima sjeverne Hrvatske gdje je boravio. Bistu Kajetana Kuhanca izradio je kipar Slavko Buni , a donatori su Christianus Arnold i Agneza r. Slavi ek iz Draškovca, koji danas žive u Badenu u Njema koj. (JŠ)

Publika u crkvi svete Marije Magdalene

GRAD PRELOG

GLOBALNO I LOKALNO

Seoske sportske Sjaj i bijeda me imurskih proš enja igre u Cirkovljanu, proš enje u Oporovcu N P Od 1. do 10. kolovoza u Gradu Prelogu održava se niz zanimljivih aktivnosti. Od 1. do 3. kolovoza bit e održane seoske sportske igre u Cirkovljanu u organizaciji NK Naprijed iz Cirkovljana. Igre zapo inju u petak, 1. kolovoza u 15 sati, a uz odbojku na pjesku, natjecatelji e se natjecati u piljenju trupca, va enju jabuke iz vode, u slobodnim bacanjima u košarci, hodanju na štulama, prenošenju jaja u žlici, skakanju u vre i, ga anju pra kom i drugim igrama. U nedjelju, 3. kolovoza tradicionalno je proš enje u Oporovcu, blagdan Gospe Snježne. Uz misu i polaganje vijenca na spomen-plo u

Ivanu Soka u od 10 sati, blagoslovit e se novosagra eni Trg sv. Nikole u Oporovcu. Istog dana, 3. kolovoza predvi ena je u 10.30 sati misa u kapeli sv. Huberta u Otoku. Obilježava se godišnjica posve enja kapele i zahvala za hodo aš a. Na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, 5. kolovoza u ranim jutarnjim satima, bit e održana misa u župnoj crkvi u Prelogu, a u 8.30 sati položit e se vijenci na spomenik Domovinskom ratu. Poznato Lovre e, proš enje u Cirkovljanu obilježava se 10. kolovoza, uz nastup benda Fortuna iz Male Subotice. (J)

aoko nevažan detalj ovogodišnjeg proš enja u akovcu mogao bi postati centralno mjesto sje anja na ovogodišnje ljeto. Kišobrani u glavnoj gradskoj ulici svojom poetikom kao da prizivaju neka druga vremena kad je sve bilo mnogo lakše i prozra nije, prizivaju igre mladosti. Po medijskoj prašini koja se digla može se zaklju iti da je to zna ajan doga aj za grad. Zadnja takva euforija dogodila se prilikom osnutka i prvog javnog nastupa Zrinske garde akovec prije dva desetlje a. toga i nije važno što su kišobrani nad gradom ve vi eni u nekim drugim gradovima, važno je što se to dogodilo u akovcu.

roš enje u akovcu, koje je sigurno najve e u Me imurju, popunilo je glavnu gradsku ulicu i trg rukotvorinama, pa tko voli, njegovo je. Cijeli je centar grada pretvoren u veliku tržnicu ne ega što bi se trebalo svidjeti. Mnogi bi rekli mnogo ni ega jer samo prolaze i gledaju. Dominira kultura prodaje, a ne kultura tradicije i svega onoga što je krasilo nekadašnja proš enja. Ponekad je naprosto žao prodava a koji jedva da i nešto prodaju. Zabavljaju nas pak oni za koje se misli da mogu privu i publiku, uvozimo radost i zabavu. o je i najve a skrivena bol ovogodišnjeg proš enja u akovcu koja traje ve niz godina, a prisutna je i u cijelom Me imurju. Me imurskim proš enjima dominiraju štan-

dovi s plasti nim igra kama i jedva pokojim licitarom, u akovcu je to malo druga ije, no opet sli no. aime, zbog ega ne nudimo svoju kulturu na drugi na in, kad je ve ideja opuštanja i zabave dominantna. Zbog ega ne damo ljudima me imursku narodnu pjesmu na velika zvona i me imurska jela i pi a u svim varijantama i oblicima? Zašto ne organiziramo dvadesetak vrsti narodnih druženja u gradu, od limenih glazbi do više vrsta tamburaša? ar je tako sramotno za vrijeme proš enja na dvadesetak mjesta svirati me imursku narodnu glazbu za zabavu, nuditi meso s tiblice, kobasice, kola e, naša vina i piva i sve drugo po povoljnoj cijeni u narodnim nošnjama. Ne treba daleko i i,

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

dovoljno je posjetiti sli ne manifestacije u susjednim zemljama iz kojih se može ve jednom i ponešto nau iti. Ako je ve proš enje, neka onda bude pravo proš enje, a ne samo surogat i to ne samo proš enja, ve i tradicionalne kulture.

1. kolovoza 2014.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ODRŽANO NATJECANJE „Orjemo me imurski“ održano je jubilarni 10. put u Polevama

Pobjednici Miroslav Njegovec iz Cirkovljana i Fran-Andrej Jaluši iz akovca U kategoriji pluga premetnjaka slavio je Miroslav Njegovec iz Cirkovljana. Drugo mjesto zauzeo je Tomislav Kolari iz Savske Vesi, dok je tre i bio Bruno erjavi iz Strahoninca. U kategoriji pluga ravnjaka, svoju pobjedni ku poziciju ponovno je potvrdio Fran-Andrej Jaluši iz akovca, drugi je bio Luka Perko iz Preloga, a tre a Petra Jagec. Osim njih, u toj kategoriji natjecali su se i Matija Perko iz Preloga, Jura Jaluši iz akovca, Stjepan Jagec iz Strahoninca, Leo Sabol te Barbara Fu ec U subotu, 26. srpnja na poljoprivrednoj parceli u Polevama, održano je jubilarno 10. natjecanje ora a pod lokalnim nazivom “Orjemo me imurski”. Natjecanju se odazvalo 11 ora a, i to 8 u kategoriji pluga ravnjaka te 3 u kategoriji pluga premetnjaka. Prema onome što se moglo vidjeti, bilo je tu nekih standardno dobrih natjecatelja, poput Frana-Andreja Jaluši a, višestrukog prvaka Me imurja, ali i nekih novih. Stru ni i licencirani tro lani žiri u sastavu: Tatjana Me imurec, Željko Šebalj te Stjepan Pokriva , na kraju izmjere svih parametara najviše su bodova u kategoriji premetnjaka podijelili Miroslavu Njegovcu iz Cirkovljana. Drugo mjesto zauzeo je Tomislav Kolari iz

mi je zanimljivo pa sam se i ja prijavila, ispri ala nam je Petra svoja iskustva. Volim biti na traktoru, raditi s njim i oko njega. ak me i društvo podržava i voli se provozati sa mnom na traktoru. Poljoprivreda mi nije strana, završila sam za poljoprivrednog tehni ara i možda ostanem i doma na zemlji, raspri ala se ova krhka i sitna djevojka pored svog velikog Zetora. Najizazovniji dio mi je po etak oranja gdje moram paziti na isto u brazde, njenu dubinu i preklapanje.

Pobjednici odlaze u Požegu

Najbolji ora i Me imurja, pobjednici Miroslav Njegovec i Fran-Andrej Jaluši , idu na Državnu smotru

Savske Vesi, dok je tre i bio Bruno erjavi iz Strahoninca. U kategoriji pluga ravnjaka, svoju pobjedni ku poziciju ponovno je potvrdio Fran-Andrej Jaluši iz akovca, drugi je bio Luka Perko iz Preloga, a tre a Petra Jagec. Osim njih, u toj kategoriji natjecali su se i Matija Perko iz Preloga, Jura Jaluši iz akovca, Stjepan Jagec iz Strahoninca, Leo Sabol te Barbara Fu ec.

Vidi se napredak

Stru ni i licencirani tro lani žiri u sastavu: Tatjana Me imurec, Željko Šebalj i Stjepan Pokriva

Prema rije ima državnog selektora, iz godine u godinu, vidi se napredak, ora i stje u sve više znanja i vještina, na-

ŠTRIGOVA

Godišnja priznanja i nagrade Na sve anoj sjednici povodom Dana Op ine, na elnik Stanislav Rebernik podijelio je priznanja pojedincima koji su se posebno istaknuli. Op inska priznanja za vrhunske rezultate u osnovnoškolskom obrazovanju primili su: Ferlin Vedran, Škrobar Anja, Mauko Tea, Novak Patrik, Posedi Patrik, Jelen i Lea, Kodba Maggie Martina, Lesjak Melani, Zadravec Martina i Rodi Mirna. Posebno priznanje za uspješan

Nagra eni u Štrigovi povodom Dana Op ine

ro ito pobjednici, obilaze i državne i svjetske smotre. No, Hrvatska je još daleko od svjetskog trona jer njoj nedostaje još barem 15-ak godina vježbanja i prakse. Naime, svjetske elite natje u se ve 60 godina, a Hrvatska tek 10. Izvrsna Anja Kolari ove je godine odustala, obrazlažu i to željom da se mjesto prepusti novim snagama. Stoga su ženske boje branile Barbara Fu ec iz Ivanovca te Petra Jagec iz Strahoninca. Petri je ovo bilo ve 4. natjecanje i zauzela je 3. mjesto u kategoriji pluga ravnjaka. - Do sada se natjecao tata, a ja bih uvijek išla s njim. Bilo završetak studija potpomognut op inskom stipendijom dobila je Sinja Fortner, magistrica primarnog obrazovanja. Osim za obrazovanje, priznanja su podijeljena i za vrhunske rezultate u sportu. Dobitnici priznanja u ovoj kategoriji bili su državni prvak u biciklizmu Timotej Kocen i NK Sloga Štrigova za plasman u 2. me imursku ligu. Za dugogodišnji rad i vrhunske rezultate u poduzetništvu priznanja su dobili vlasnik tvrtke VUL-TRO d.o.o. Branko Zadravec, vlasnik tvrtke ELEKTROGAS Stjepan Kon i i Stjepan Jambrovi , vlasnik Tesarskog obrta. (sh)

Miroslav Njegovec i FranAndrej Jaluši , pobjednici ovogodišnjeg županijskog natjecanja, predstavljat e Me imurje na Državnoj smotri u Požegi, 13. rujna. Državni prvaci Hrvatske idu

U konkurenciji od 11 ora a bile su i dvije žene, a Petra Jagec zauzela je tre e mjesto u kategoriji pluga ravnjaka

pak na Svjetsku smotru u Francusku. Organizator natjecanja i ove je godine bila me imurska Udruga ora a, Savjetodavna služba pod pokroviteljstvom MŽ. Natjecanje je otvorio dožupan Zoran Vidovi .

Zamjenik župana i ove godine estitao je višestrukom prvaku FranuAndreju Jaluši u

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

1. kolovoza 2014.

NIJE UZALUD izreka „Zdrav kao drijen“, kažu Željko i Dušanka Hren iz Strelca, uzgajiva i dreneka, biljke koja je pala u zaborav, a danas je opet „in“

Povratak dreneka – zaboravljene biljke koja zna i zdravlje Od ove biljke prave džemove, a bobice dobro pašu i u finoj rakiji. Daju joj lijepu crvenkastu boju. Željko i Dušanka Herman u svom vrtu i vo njaku

Još je eš e bio samonikla biljka na kraju naših vrtova te na rubovima šuma. Danas ga mnogi znaju samo kao prvo proljetno cvije e, žutih cvjetova od kojeg su se nekad radile tzv. puške na Cvjetnicu i nosile na svetu misu.

Pomaže kod raznih bolesti

PIŠE: VLASTA VUGRINEC

Me imurski vrtovi i dvorišta ovih su ljetnih dana prava riznica plodova vo a i povr a punih vitamina, minerala i svega onoga što ljudsko tijelo treba. Jedno takvo dvorište nalazi se i u Strelcu u kojem zaista ima svega. Kako kaže sam vlasnik, Željko Herman, zastupljene su sve kulture koje uspijevaju u našem podneblju. Mali, ali skladni prostor planiran je tako da svakoj biljci omogu uje potrebne uvjete za rast i razvoj. -Vo njak i vrt nastali su neplanski, po eo je svoju pri u, Željko i dodaje: - Sve je

krenulo s nekoliko vo kica budu i da imamo troje djece i željeli smo im priuštiti što više doma eg vo a. Sa suprugom Dušankom zasadio je najprije prve sadnice ranih jabuka, uslijedile su one srednje i kasne sorte dozrijevanja, pa breskve, marelice, kruške, šljive, a nije izostalo ni bobi asto vo emaline, kupine, ribizl, ogrozd, aronija i jošta. Naravno, sve to pokušavaju uzgojiti sa što manje kemije. Me u mnoštvom biljaka, posebno mjesto pripada dreneku koji se može uzgojiti i poput grma, živice ili pak stabla kao što to rade oni.

Drenek uspio kao malo iznena enje - Želio sam imati stablo dreneka u dvorištu i kako bi opstao, zasadio sam ga na više mjesta. Osim što donosi fine i zdrave plodove, vrlo je pogodan za uzgoj. ak i bez nekih ve ih intervencija, stvara prekrasnu krošnju. A o dobrobiti njegovih plodova govori i stara izreka - "Zdrav kao drijen", naglašava Željko. Drijen ili drenek, iako je naša autohtona biljka, danas je doista rijedak, za razliku od prijašnjih razdoblja kada su mnogi, umjesto betonske ili ži ane ograde, sadili drijen.

Šteta, kaže Željko, jer je biljka vrijedna pažnje. Nažalost, danas se rijetko tko sje a izgleda te nekad vrlo popularne i nepravedno zapostavljene biljke, a još manje ga ljudi ima u svom dvorištu. - Ne traži puno pažnje. Nakon prvih proljetnih cvjetova, tijekom ljeta razvija lijepe crvene plodove, koji su i te kako zdravi, naro ito za crijeva. Poznato je, naime, da pomaže kod proljeva, katara crijeva i ostalih probavnih smetnji. Istina, pojasnio nam je dalje, plodovi su lijepi kad su crveni, no to ne zna i da su tada potpuno zreli. Naime, moraju dobiti ljubi astu boju. Crvene bobice su još uvijek trpke i opore. Zreli plodovi su mekani zato ih ja prije pokupim i uvam na toplom i sun anom mjestu kako bi do kraja

NOVO U PONUDI AGROMEĐIMURJA

Svježi krastavci

KORNIŠONI ZA KISEL JENJE Potražite ši na našim prodajnim mjestima

Vinoteka Čakovec Josipa Kozarca 15 tel: 040/395-850 Vinoteka Varaždin jalkovečka 3A tel: 042/311-960 Rasadnik Sveta Marija Omladinska 14 tel: 040/660-191

Svim gra anima Me imurja estitamo 5. kolovoza Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Hladnjača Donji Kraljevec Kolodvorska 76 tel: 040/655-312

Drenek tijekom ljeta razvija lijepe crvene plodove koji su i te kako zdravi, naro ito za crijeva. Poznato je da pomaže kod proljeva, katara crijeva i ostalih probavnih smetnji

sazreli. Zatim moja supruga Dušanka pravi džemove, a bobice dobro pašu i u finoj rakiji. Daju joj lijepu crvenkastu boju, zaklju uje Željko. Iako mu u radu pomaže supruga, ona

ipak ima i svoj vlastiti kutak vrta u kojem uzgaja povr e. U nizu kultura, posebno je ponosna na svoje sorte raj ica, izme u kojih izdvaja ljubi astu i duguljastu.

SAVJETODAVNA SLUŽBA Me imurske županije

Pojavila se orahova muha Sredinom mjeseca srpnja, odnosno prije 15 dana, vlasnike plantažnih nasada oraha i pojedina nih stabala oraha uz oku nice i/ili vikendice u Me imurju obavijestili smo o ovogodišnjim prvim ulovima odraslih oblika novijeg štetnika u regiji – orahove muhe. (Rhagolestis completa). Ponavljamo da smo ove sezone žutu ljepljivu plo u s atraktantom, radi pra enja populacije orahove muhe, postavili 7. srpnja 2014. samo na jednom lokalitetu u središnjem dijelu Me imurja (Šenkovec), a šest dana nakon toga uhva eni su prvi odrasli oblici ovog štetnika! Od 23. do 27. srpnja 2014. njihov ulov premašuje nekoliko desetaka imaga, a samo tijekom posljednja 24 sata (od sredine dana 28. do sredine dana 29. srpnja o.g.) uhva eno je 35 odraslih oblika orahove muhe! Prema iskustvima iz proteklih sezona (2012., 2013.) najmasovniji ulov orahove muhe zabilježili smo tijekom kolovoza i po etkom mjeseca rujna, priop uju iz Savjetodavne službe Me imurske županije. Struka smatra da usmjereno suzbijanje valja provoditi ako je protekle godine

zabilježen ja i napad orahove muhe, a u teku oj sezoni na žute plo e ulove nekoliko desetaka muha! Orahova muha ima samo jednu generaciju godišnje. Štete prave li inke koje se 3-5 tjedana razvijaju u zelenoj, mesnatoj, ovojnici plodova oraha (egzokarp). Kako se u jednom plodu razvija više li inki, lupina na napadnutom mjestu omekša i naknadno gotovo potpuno pocrni. Takvi plodovi otpadaju ili ostaju duže na stablu. Me u najvažnije agrotehni ke mjere za smanjenje populacije orahove muhe ubrajamo: sakupljanje i spaljivanje napadnutih plodova oraha, postavljanje u krošnje ve eg broja žutih ljepljivih plo a u vrijeme leta ime smanjujemo brojnost odraslih oblika, obradu tla ujesen ili u prolje e na dubinu od 5 do 20 cm ime tako er smanjujemo populaciju jer štetnik u zemljištu prezimljava kao kukuljica. Tako er, mogu e je prije po etka leta orahove muhe površinu ispod stabla prekrivati pau inastom olijom. Kako tretirati orahovu muhu, provjerite na: www. savjetodavna.hr.

1. kolovoza 2014.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Stigao mladi grah, o iš en ili u mahuni Premda srijedom ve ina poljoprivrednih proizvo a a seli na akove ki sajam, podosta toga moglo se vidjeti i kupiti i u središtu Grada na tržnici. Prije svega, tu je u ovo vrijeme nezaobilazni mladi grah, bilo da se radi o o iš enom ili pak u mahuni. A kad ve govorimo o mahuni, bila je i bogata ponuda i te grahorice. Nudila se žuta, uska i široka, pa zelena, a gospo a iz Kuršanca imala je ak i ljubi astu. Kako nam je pojasnila, ljubi asta je samo izvana, dok je na prerezu zelena. Isto tako, zelena

postaje i pri kuhanju. Biljka je visokog rasta i vrlo dekorativna s tamno zelenim listovima i ljubi astim cvjetovima.Rana je sorta, nezahtjevna prema tlu i vrlo rodna. Ovo je i vrijeme kada sazrijevaju tikvice tako da je i njih bilo na izbor. Pored standardnih zelenih, nudile su se i bijele, odnosno patišoni koje se odlikuju plosnatim oblikom. Naj eš e se spremaju punjene mesom i zape ene u pe nici. Ljubitelji poga a mogli su birati izme u tih manjih tikvica ili pak one uobi ajene, tzv. sto ne tikve. Tako er, na klupe prodava a stiglo je

i rano zelje, korabica i blitva. Ve se polako mogu kupovati i krastavci za kiseljenje, budu i da ih je bilo na izbor od malih do onih zaista krupnih. Kako je varirala njihova veli ina, tako se mijenjala i cijena. Može se primijetiti i da je sezona paprike i raj ice koje su se tako er nudile na sve strane. Bilo je i mrkve, peršina i salate. A za one koji popunjavaju svoje upražnjene gredice na vrtu, mogle su se kupiti presadnice kasnih salata, brokule, cvjeta e, zelja i kelja. Svakako ne treba zaboraviti spomenuti ni simpati ne buketi e suhog ili još uvijek svježeg

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA Krastavci: 5-8 kn/kg Raj ica: 8 kn/kg Paprika: 10 kn/kg Grincajg: 10 kn Mladi grah: o iš eni 18-20 kn/ kg, u mahuni cca 7 kn/kg Zelje: 3-5 kn/kg Krumpir: 3 kn/kg Tikvice: 2-5 kn za komad Ljubi asta mahuna: 15kn/kg Blitva: 5 kn za komad Presadnice: 0.7-1 kn Borovnice: 50 kn/kg Buke i cvije a: 10-20 kn

cvije a koje se može "konzervirati" kod ku e i tako zadržati u vazi tijekom cijele zime. (vv)

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme:

svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-

DIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Bruceloza Bruceloza je zarazna bolest životinja i ljudi uzrokovana bakterijama iz roda brucella koja može nanesti ogromne ekonomske štete u sto arstvu, a predstavlja i zna ajan zdravstveni problem jer od ove bolesti godišnje oboli više od 50 000 ljudi širom svijeta. Bruceloza se me u životinjama prenosi direktno (kontakt s posteljicama, poba enim plodovima, plodnim vodama, vaginalnim i materni nim iscjedkom) i indirektno (ako se na paši mješaju zaražena i zdrava stada ili kontaktom s okolinom u kojoj se nalaze bakterije kao što je izmet, pašnjak, voda itd.). Ve ina zaraženih mužjaka tijekom itavog života izlu uje uzro nika putem sjemena. Prisustvo uzro nika u vimenu ili okolnim limfnim vorovima rezultira stalnim ili povremenim izlu ivanjem brucela mlijekom, a predstavlja važan izvor zaraze za mlade životinje koje se mogu zaraziti i preko maternice. Kod zaraženih janjadi i jaradi brucele se nastane u limfnim vorovima crijeva i tako se mogu izlu iti u vanjsku sredinu izmetom. Naj eš i izvori bolesti za ljude su kontakti s poba enim materijalom zaraženih životinja preko sluznica, konjuktiva i ozlije ene kože

kao i ishranom nedovoljno kuhanim mlije nih i mesnih proizvoda. Laboratorijski radnici, mesari i ljudi zaposleni u preradi vune obi no se zaraze udisanjem uzro nika prisutnog u tkivima ili vuni. Zabilježene su i infekcije veterinara prilikom nezgoda pri uzorkovanju krvi ili radu sa živim brucelama u vakcinama (ubod iglom). Vrijeme od zaražavanja do pojave simptoma kod ži-

votinja zavisi od vremena bre osti kad je zaražavanje nastupilo pa je tako to vrijeme duže ako je zaražavanje nastupilo u ranoj fazi bre osti. Poba aji i prijevremena ro enja jave se obi no dva tjedna do dva mjeseca nakon zaražavanja kod koza i ovaca, odnosno pet mjeseci kod krava. U stadima ovaca i koza u kojima se bruceloza pojavi prvi put može pobaciti ak 30-80 posto životinja. Kod životinja koje su pobacile

esto se zapazi zaostajanje posljedice. Tako er, mogu e je da se pojavi zna ajan pad mlije nosti iako su klini ki znaci upale vimena veoma rijetki. Akutna upala testisa može se javiti kod mužjaka što obi no dovodi do neplodnosti. Upale zglobova zabilježene su i kod mužjaka i kod ženki. Kod životinja koje nisu bre e bolest naj eš e proti e bez klini kih simptoma.

Pri svakom poba aju u stadima ovaca, koza ili goveda mora se uzeti u obzir bruceloza iako i druge bolesti kao što je npr. Q groznica mogu izazvati sli ne simptome pa je zbog toga neophodno postaviti laboratorijsku dijagnozu, koja je jedina pouzdana u utvr ivanju ove bolesti. Prema važe im propisima u Republici Hrvatskoj provodi se kontinuirano pra enje prisutnosti uzro nika ove bolesti u stadima

goveda, ovaca i koza. Osobito je važno da se ta mjera provodi pri uvo enju novih životinja u stado, što zna i da svaka životinja koja se uvodi u stado mora biti negativna na brucelozu. Nalaz koji to potvr uje vrijedi 30 dana. Na kraju, ne smije se zaboraviti da uzro nici bruceloze mogu izazvati oboljenje i kod ljudi i kod životinja, odnosno da iz oboljelih životinja putem njihovih proizvoda, izlu evina ili dijelova tijela mogu prije i na ovjeka i kod njega izazvati brucelozu. Bolest u ljudi je teška s dugotrajnim oporavkom. Mogu e su upale zglobova, oboljenja kralježnice, testisa, jetre, kože. Tako er, mogu e su upale mozga i moždanih ovojnica, upala sr anih zalistaka a kod trudnica mogu i su prijevremeni porodi ili ra anje djece manje poro ajne težine sa respiratornim poreme ajima. Ova injenica name e posebne mjere opreza, kako kod posjednika stoke tako i kod krajnjih potroša a životinjskih proizvoda. Bruceloza je dakle bolest koja za veoma kratko vrijeme može, ne samo ozbiljno ugroziti populaciju stoke u odre enom podru ju ili državi, nego i biološki ugroziti populaciju ljudi kroz segment reprodukcije. Branko Delost dr.vet.med

U tijeku je totalna rasprodaja dijelova za poljoprivredne strojeve, muzilice i muzne uređaje

Dođite i razgledajte te

Moj vrt

VAŠ VRT

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

BERNARDIN VRT

1. kolovoza 2014. PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Drve e za hlad – hrastovi BIOLOŠKO DINAMI KI PRIPRAVCI (III)

Kompostni pripravci

Prošli smo utorak razvezali pri u o jasenu kao drvetu za hladovinu. Ostala velika stabla ine se primjerena društvu jasena. Na primjer, hrast i bukva tako er su gorostasna stabla, samo bi možda sad bilo bolje preporu iti ih kao kišobrane, a ne kao suncobrane. Bilo bi smiješno da nije istinito. Hrastovi su rod od oko 300 vrsta listopadnog i vazdazelenog drve a iz porodice bukvi. Žive pretežno na sjevernoj polutki drage nam Zemljice. Znam što vas sad kopa, i ne da vam mira, ono o vazdazelenom drve u…Vi ste sigurni da hrast zimi nije zelen. Dajete ruku u vatru? Naši doma i hrastovi jesu listopadni, ali oni neki tamo kraj mora… Pa ako ho emo biti iskreni, i naš hrast lužnjak, iz šume naše me imurske, dugo zadržava na svojim granama ve osušeno liš e. Naravno da zbog tog nije zimzelen, ali ipak nešto glumi i glumata. Ipak emo se sad ograni iti na naj eš u vrstu hrasta u kontinentalnom dijelu Hrvatske. To je hrast lužnjak (Quercus robur). Lužnjak je hrast koji dostiže visinu i do 50 metara, debljinu debla do 2,5 m ( na ena su stabla i 6 m debela) i starost do 2000 godina. Mora da im je užasno dosadno tako dugo gledati svijet i njegovu glupost. U mla oj dobi korijen razvija snažnu žilu sr anicu koja ide do 2 m u dubinu; kasnije ona

zaostaje u rastu, a zamjenjuju je bo ne žile. Krošnja je vrlo granata, široka, s jakim, nepravilnim, krivim i koljenasto savijenim granama. Kora na mladom stablu je glatka, tek oko dvadesete godine starosti po inje podužno raspucavati i postaje deblja. Mlade su gran ice gole ili vrlo brzo ogole, više-manje su uglaste. List mu je obrnuto jajast ili obrnuto jajasto dugoljast, na vrhu tup, zaobljen ili ugnut; osnova okruglasta ili uhasta, nesimetri na. Cvjeta u vrijeme listanja jednodomnim, jednoplodnim cvjetovima u resama. Muške su rese cilindri ne, vise i razvijaju se pri vrhu prošlogodišnjih gran ica. Ženski su cvatovi na ovogodišnjim gran icama kra i i s manje cvjetova. Oprašuje se vjetrom. Nakon oprašivanja nastaje žir. Zvu i zaista ozbiljno, ovo ime - hrast. Šumari, kad im se spomene hrast, po nu se prenemagati kao da im je spomenuto samo šumsko božanstvo. Istina, vi baš i ne znate gdje bi posadili u svom vrtu 20 x 10 drvo koje naraste do 50 m, ali to je sad manje bitno. Bitno je da hrast daje krasnu hladovinu i da se u njegovoj sjeni može napraviti dobra njihaljka. Hladovina hrasta je toliko gusta da se na toj njihaljci možete njihati i deset minuta nakon što po ne padati kiša. Živjeli hrastovi, živjeli oni koji ih sade! Pozdravi od IVE!

1. kolovoza - Dan cvijeta do 12 sa Prije podne sakupljamo sazrelo sjeme biljaka cvijeta. Dobar dan za rad s p elama. 2. kolovoza - nepovoljan dan za rad u vrtu, vo njaku i vinogradu 3. kolovoza - Dan korijena do 13 sa Poslije podne okopavamo i njegujemo biljke korijena. 4. kolovoza - Dan cvijeta Radimo oko biljaka cvijeta do 10 sa i od 15 sa . Izme u 10 sa i 14 sa nepovoljno je vrijeme zbog pomr ine planeta Saturna. 5. kolovoza - Dan lista od 9 sa Sijemo, okopavamo, zalijevamo biljke lista. 6. kolovoza - Dan lista Nastavlja se povoljan dan za biljke lista. 7. kolovoza - Dan lista do 13 sa , Dan ploda od 14 sa U dane ploda ubiremo poljsku preslicu koju osušimo za aj pro v gljivi nih boles biljaka. Pre esto prskanje aja ili prejaka koncentracija aja šte strukturi tla. Potpuno je dovoljno 5 dkg osušene poljske preslice za jedno prskanje površine od 10 ari. (više u priru niku «Pripravci»)

Utemeljitelj biološko-dinami kog gospodarenja je dr. Rudol Steiner. Metodu je predstavio 1924. godine na takozvanom poljoprivrednom te aju. Slijedimo ukratko njegove misli: “Imanje je kao organizam u kojem su organi oranice, njive, livade, vo njaci, biljke, životinje, ovjek....U tom organizmu biološko-dinami ki pripravci su kao cjelina, novi organ imanja ili vrta, koji sa svojom cjelovitoš u preobrazbe energije, njihovim redom i povezivanjem daleko prestižu uobi ajen pojam gnojenja. Organizam na odre enim geološkim podlogama dio je pokrajine i njenog energetskog potencijala, dio je planete Zemlje s njezinim zemaljskim energijama. Na nju utje e svemir s energijama planeta našega sun evog sustava, zvijež ima zodijaka i energijama koje dolaze iz dubine svemira. Te energije suvremena znanost još ne zna mjeriti, kao što ne

zna izmjeriti bol ili ljubav. Te energije postoje i djeluju. ovje anstvo u budu nosti ne e imati drugog izbora nego da se ponovno prihvati prou avanja svih temeljnih pretpostavki i suštine svijeta ili e priroda, kao i ovjek, do i u degeneraciju i odumrijeti.” Stanje i okolnosti u svijetu ve ukazuju na ozbiljnost spominjanog upozorenja. Kompostni pripravci posreduju sposobnosti da zemlja oživljava, biljni rast pak poti e da se biljke zdravo razvijaju.

Kompostni priravci su: - pripravak od stolisnika (502) - kamili ni pripravak (503) - koprivni pripravak (504) - pripravak od hrastove kore (505) - masla kov pripravak (506) - odoljenov pripravak (507) O svakom pripravku posebno, bit e opisano u nastavcima.

VRTLARICA VRT Anice Milardovi iz akovca

Pogled na biljke u kojima se uživa Iako nije baš velik, vrt Anice Milardovi iz akovca vrlo je simpati an i privla i radoznale poglede prolaznika. Tim više što nije ogra en i vidi se svaka biljka. A kako u pogledu na vrt uživaju prolaznici, tako uživa i njegova vlasnica ija se svakodnevna prisutnost u vrtu osje a u svakome njegovom kutku. Brižna i nježna ruka gospo e Anice tako je ove godine uzgojila sve što se dalo. Istina, pogledom izbjegava dio u kojem se nalazi raj ica kojoj ovo kišno i vlažno vrijeme i nije baš dobrodošlo. No, zato je grah u svoj svojoj punini. Gusti i raskošni grmovi kriju obilje mahuna koje se ve sada mogu brati te se može dobiti fini mladi grah. (vv)

Pošaljite nam fotografiju Vašeg vrta, gredice, vo a ili povr a iz vrta Javite nam se na mail: nena.sardi@mnovine.hr

1. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ marketing@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

Dobro je znati 17

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

1. kolovoza 2014.

VALENTIN PERENC iz Male Subotice živi u dalekoj Australiji, ali rado svra a u rodni kraj

Farmerske ambicije ostvario tisu e kilometara dalje od Me imurja - Roditelji su željeli da izu im više škole ili zanate, ali ja sam želio biti seljak, poljoprivrednik, farmer. Znao sam kako e posao farmera od mene patuljka u initi diva pa makar ga morao obavljati negdje u tu ini, gdje moja ljubav prema roditeljima, domovini, a poslije ženi i djeci nikada ne e ugasnuti. -Kao mladi imao sam ambicije postati veliki poljoprivrednik, farmer koji e posjedovati puno zemlje na kojoj u uzgajati svinje i telad. Nažalost, te želje u bivšoj Jugoslaviji bile su mi neostvarive te sam 1968. godine odlu io oti i u svijet, u daleku Australiju gdje sam imao dvije tetke. Imao sam vjere i nade da u tamo uspjeti jer sam ve ovdje kao petnaestogodišnjak radio na svojoj ciglani i prvi u selu kupio sam moped (Tomos) i stvarao razne izume i obavljao mnoge poslove, kaže Valentin Perenc koji živi tisu e kilometara od rodnog kraja u zemlji koju su, krenuvši trbuhom za kruhom, pronašli brojni naši iseljenici.

Najprije posao u gra evinarstvu Nakon što sam se smjestio kod tetki u Australiji, brzo sam se zaposlio u gra evinarstvu jer je tu bilo najlakše i najbrže prona i zaposlenje i dobro zaraditi. Rade i na gra evini, sanjao

sam farmu i stoku te štedio dolare kako bih jednog dana ostvario dje a ke snove. I dogodilo se, malo pomalo skupljao sam pašnjake i njive te po eo kupovati stoku i širio proizvodnju. San sam ostvario u potpunosti jer danas na farmi u turnusu uzgajam 15 tisu a svinja i pet tisu a teladi. Zapošljavam 15 ljudi koji zara uju za sebe i svoje obitelji i svi smo ponosni i zadovoljni kako radimo i živimo. Ovu, možda i životnu pri u ispri ao nam je Valentin Perenc koji je na poziv prijatelja Josipa Horvata došao na proslavu 50. obljetnice završetka pu ke škole. Naravno, sve nije moglo pro i i bez druženja sa rodbinom i prijateljima.

Tri k erke i pet praunuka Pohvalio se kako ima tri k erke i pet praunuka koji e naslijediti njegovu farmu u Australiji, a on e im pri ati o svojoj prvoj od dviju domovina. Jednoj na plavom Jadranu i drugoj na Tihom i Indijskom oceanu na najmla em kontinentu. No, nakon što se vrati u Australiju pri at e o novom Me imurju i najviše o proslavi maturalne obljetnice i druženju s prijateljima s kojima se vidio sada ve davne i povijesne 1981. godine, kada se prvi puta iz Australije vratio u malo Me imurje. (m, foto: zv)

Valent Perenc iz daleke Australije stigao je na druženje povodom 50. obljetnice završetka škole te se družio sa svojom rodbinom i prijateljima. Osim brojnih školskih prijatelja, na jednoj od fotografija koje donosimo nalazi se u društvu s tri svoje u iteljice.

OTIŠAO JE VELIKI U ITELJ NARODNE BAŠTINE

GRADONA ELNIK akovca, zamjenici i predsjednik Vije a zapalili svije e na grobu bivšeg gradona elnika

Matija Grabrovi sahranjen u etvrtak

U nedjelju, 27. srpnja navršila se prva godišnjica smrti Branka Šalamona, dugogodišnjeg akove kog gradona elnika i istaknute osobe koja je ostavila velik trag u javnom životu našeg grada. Tim povodom, dužnosnici Grada akovca na Šalamonovu grobu upalili su svije e i položili cvije e. Gradona elnik Grada akovca Stjepan Kova , zamjenici gradona elnika Romano Bogdan i Mario Medved te predsjednik Gradskog vije a Jurica Horvat svije e su zapalili u ime svih gra anki i gra ana akovca. Gradona elnik Kova tom je prilikom rekao da emo razdoblje u kojem je akovec vodio Branko Šalamon pamtiti kao vrijeme kad je komunalno opremljeno gotovo cijelo administrativno podru je grada, obnovljene mnoge ulice me u kojima i pješa ka zona, izgra eni društveni domovi po mjesnim naseljima ...U njegovo vrijeme postavljeni su temelji i vizure budu eg izgleda

Matija Grabrovi , najpoznatiji koreograf me imurskih narodnih plesova, u itelj i voditelj folklora, umro je u 81. godini života. U generacije mladih usadio je ljubav prema narodnoj me imurskoj baštini, prenio je na njih ljubav prema me imurskoj pjesmi i plesu, nau io ih plesati me imurske narodne plesove. Njegov doprinos o uvanju me imurske baštine nije ostao nezamije en. Nagra en je najvišom županijskom nagradom Zrinski, Zlatnom plaketom Grb Grada akovca kao i Plaketom Op ine Nedeliš e. Kao u itelj radio je u Osnovnoj školi Nedeliš e,

a zatim i u II. osnovnoj školi akovec. Osniva je KUD-a Veseli Me imurci, a vodio je i folklorne grupe u Nedeliš u, Ma kovcu i drugim mjestima. Pokop Matije Grabari a bio je u etvrtak, 31. srpnja na akove kom groblju u Mihovljanu. (BMO)

Ve je prošlo godinu dana od Šalamonove smrti

Grada te smo mu na tome zahvalni. Branko Šalamon ro en je u Zagrebu 1948. godine, no od djetinjstva živio je u akovcu. Sudbina je htjela da je gotovo itav život proveo u akovcu, bio je akove ki gradona elnik

u tri mandata, ali kao što se nije rodio u akovcu, tako nije ni umro u akovcu, ve na Žirju gdje se odmarao u svojoj ku i za odmor. Umro je 27. srpnja 2013. godine na otoku Žirju. Bio je predsjednik Gradskog vije a u mandatu 1997.-2001., gradona-

elnik u mandatu 2001. - 2005. i 2005. - 2009. Kao što je u gradskoj vlasti mandat otpo eo s mjesta predsjednika Gradskog vije a, tako je i završio politi ku karijeru koja je prekinuta smr u na dužnosti predsjednika Gradskog vije a. (BMO)

1. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ marketing@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

Dobro je znati 19

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Bebe 2014.

VOLIM

1. kolovoza 2014.

JER…

TRGOVINA METSS SVETI MARTIN NA MURI

Zvonimir Žigni iz Žabnika najradije ita sport Goran (32) i Nataša (33) Vugrek iz Vara ždina dobili su Leu, ro enu 14. srpnja. Imaju i tri i pol godine staro ga sina po imenu Leo.

U trgovini METSS u Svetom Martinu na Muri zatekli smo našeg itatelja Zvonimira Žigni a iz Žabnika kojemu smo poklonili prigodnu platnenu vre icu. Na pitanje što voli, a što ne voli pro itati u Me imurskim novinama Zvonimir je rado odgovorio. – Pro em kroz cijele novine, no najviše volim pro itati sportske

vijesti. Tako er, volim pro itati lanke o održanim manifestacijama iz našeg kraja. Politika me ne zanima, priznao nam je Zvonimir s osmijehom na licu. Fotogra iranju sa Zvonimirom pridružila se i prodava ica Marijana RintarecMihoci koja vrijedno prodaje naše novine kupcima iz Svetoga Martina na Muri i okolice. (sh)

PORCIJUNKULOVO 2014. donosi šarenilo i originalne suvenire

Unikatni ukrasi i rukom ra eni predmeti PIŠE: ROBERTA RADOVI

ec (36) iz Nedeliš a dobili Danijel Martinjaš (29) i Dijana Podvezan 19. srpnja. nog ro e , su sina po imenu Mate

Josip Lisjak (44) i Nataša Ignac (29) iz Sitnica dobili su Ermina, ro enog 22. srpnja. Malog Ermina eka sedmero bra e i sestara: Nino (14), Mateja (11) Jasmina (10) , Jasmin (8), Selma (4), Rosana (3) i Matejo (1.5).

iz Kuršanca dobili su Dražen Ignac (32) i Senada Oršoš (30) a (14), Davida (12), amin Benj u Imaj ja. srpn Elvir u, ro enu 21. Nadinu (8) i Dražena (6).

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

U Me imurju više nemamo lon ara!

Moramo sa uvati ono što smo baštinili

Jedan od proizvoda koji se uvijek, posebice u danima proštenja, traži su i kerami ke posude za pe enje kola a – bidre. Na štandu Lon arstva Magdaleni iz Mihovljana mogu se u ponudi prona i upravo brojni lon arski proizvodi ra eni ru nom tehnikom. Proizvodi su to koji e uskoro, nažalost, bi rijetki, is e Tereza Magdaleni : - Otkako je moj suprug umro, u Me imurju nema nasljednika za nastavljanje tradicije lon arstva. Puno je njih došlo kod nas proba “delati”, ali kad su vidjeli da to nije tako jednostavno kako izgleda, odustali su. Nemam ni u obitelji nikoga tko bi se uživio u rad, u tu strast u radu s glinom. Mladi ljudi kao da nemaju dovoljno strpljenja. Ovaj posao treba “dela od jutra do sutra”, ali današnja omladina nije spremna za to. Kad bi se to možda dalo napravi uz

Udruga Poculica iz Velikog Bukovca predstavlja u akovcu svu raskoš i vrijednost ru nog vezenja na doma em platnu. Svi suveniri imaju uporabnu vrijednost. Na štandu opazite prega e, torbe, stolnjake, nadstolnjake, jastu i e, ukrasne vre ice tzv. “culeke” i još mnoštvo zanimljivih predmeta za poklone i sl. Tajnica Udruge Ksenija Gajski o vrijednos ru nog rada govori: - Naša Udruga kupila je jednu staru hižu u Bukovcu koju ure ujemo u muzej i evo, upravo smo ovih dana pri kraju s ure enjem. Nadamo se da e ove godine bi otvorenje. U Udruzi ima tridesetak lanica i svojim djelovanjem ne izlazimo iz etno okvira i zato smo evo ve postale prepoznatljive. Povezani smo sa školom i nekoliko djevoj ica nam dolaze u i radi vez. Radi se o hrvatskom vezu, a ovdje u akovcu predstavljamo najviše podravsko-me imurske mo ve kao što su šipek ruža,

Tereza Magdaleni iz Mihovljana isti e kako je lon arstvo zanat koji izumire ra unalo (smijeh) možda bi se i moji unuci toga prihva li. ur ica Horvat u Me imurju radi još jedino male suvenire, a ja još imam ove proizvode iz zalihe. U Me imurju više nemamo lon ara. Drugu godinu me više ne ete na i tu na Porcijunkulovu.’

Ksenija Gajski iz Velikog Bukovca pokazuje iznimno vrijednu suknju staru 120 godina sr eka...Ministarstvo turizma pomoglo nam je u nabavci starog doma eg platna od konoplje i lana. Platno obra ujemo na starinski na in i sve su to prirodni materijali. Za vezenje koris mo i konac koji ne pušta boju. Nosioci smo i znaka “Izvorno hrvatsko” i mislim da moramo sa uva ono što smo baš nili.’

Dobro mi došel prijatel - Ru ni rad vole i djeca suveniri za vinske kleti Suveniri ne izumiru. Posebice ne oni koji su dobrodošli kao duhovi ukrasi vinskih kle . Na jednom od mnogobrojnih porcijunkulovskih štandova prona i ete izreke koje e vas razvedri , a kupnjom proizvoda ujedno ete pomo i i radu braniteljske udruge Ratnici u miru. Originalne, rukom ra ene suvenire, izra uje Željko Per i iz Svetoga Mar na na Muri: - Ovo su ru ni radovi iz drveta. Radi se o predmetima za ku nu upotrebu koje ja izra ujem. Za izradu koristim lipu, jasen, vrbu, topolu, hrast i trešnju. Poruke koje primjenjujem su uglavnom stare poruke iz naroda, a neke su i moje koje sam osmišljavam. Ljudi najviše vole poruke kao što “Dedino

Udruga Kreativci Me imurja iz akovca svakodnevno za najmla e posje telje Porcijunkulova organizira dje je kreativne radionice i eduka vno-zabavni program pod nazivom „Krea vionica“. Erin Horvat, 12-godišnja djevoj ica, lanica udruge Krea vci Me imurja predstavila je programe koji o ekuju sve Me imurke i Me imurce te njihove goste na njihovu štandu: - Pripremili smo radionice koje traju od 9 do 11 sa i besplatne su. Grad akovec osigurao nam je sladoled pa

e svi sudionici po završetku radionica dobi sladoled. Prvi puta smo na Porcijunkulovu bili prošle godine. Ove godine imamo tri štanda: jedan u parku kod gacije i dva su još u gradu. Naš je štand jako šareni, šareniji od kišobrana. Pripremili smo zabavne igre za djecu i krea vne radionice izrade nakita, oslikavanja i sli no. Imamo i tombolu, a sretni smo ako dobijemo i donacije koje koris mo za rad naše Udruge. Mogu se i kupi naši proizvodi koje smo sami napravili jekom godine.

Željko Per i iz Sv. Martina na Muri razveseljava vinske kleti duhovitim porukama

sklonište, Dobro mi došel prijatel i Pametan ovjek mora se opiti da bi mogao s budalama živje .” Tako er, vinari posebno vole izreku “Vu klet idu pametni i bedaki, a vun zidu si jednaki.’

Kreativci Me imurja osmišljavaju originalne uporabne predmete

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti , Josip Šimunko, Roberta Radovi , Alen Fuš, Monika Zor ec, Nenad ižmešija, Vlasta Vugrinec FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

ZANIMLJIVOST Kroz Hlapi inu vodio hodo asni ki put izsrednje Europe u Jeruzalem MURSKO SREDIŠ E Ljeto uz Muru

Kišobranska atrakcija u akovcu! Prvog dana Porcijunkulova val oduševljenja izazvala je instalacija kišobrana koja se zanjihala Ulicom kralja Tomislava u akovcu. Šareni kišobrani postali su hit i magnet za mnogobrojne fotografe. Kišobrani su odmah svima prirasli srcu, a najve oj turisti ko-kulturnoj manifestaciji našeg kraja donijeli, toliko željenu, vedru i atraktivnu atmosferu. Prekrasna razglednica akovca otišla je u svijet! (foto: Zlatko Vrzan)

ENES KIŠEVI Knjiga nikad ne e izgubiti svoj zna aj! ŠTRIGOVA Pišta promovirao svoju 3. pjesni ku zbirku KLAPA MASLINA U PRELOGU Klapa kojoj ne trebaju mikrofoni

Kultura

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

1. kolovoza 2014.

KOLOVOZ, do 14.8. AKOVEC, zgrada/galerija Scheier

Zbog velikog interesa ponovno podvodne fotografije! U akovcu, u galeriji Scheier zbog velikog interesa publike po drugi puta izlaže Nikola Hrženjak, podvodni fotograf. Izložba podvodnih fotogra ija “ arobni svijet” osmišljena je u organizaciji Fotokluba akovec. Predstavlja izbor najzanimljivijih radova nastalih u dubinama Jadranskog i Crvenog mora. Nikola

Hrženjak fotogra ijama bilježi raznolikost života koji se može na i u tajanstvenim morskim dubinama. Raznobojna i raznolika bi a, prekrasni sprudovi te neizbježni tragovi i ostatci ljudske civilizacije, motivi su njegovih fotogra ija. O aran ljepotama podmorja nije se ograni io samo na Jadran, ve je zaronio i zabi-

lježio ljepote dubina Crvenog mora. Podvodnom fotogra ijom nastoji hrvatskoj javnosti skrenuti pozornost na ljepote podmorja Jadrana, promicati ekologiju, o uvanje mora, rijeka i jezera te pozvati na društvenu odgovornost pri korištenju tih resursa. Izložba je otvorena do 14. kolovoza.

VITEŠKI RED ivanovaca došao 1266. godine u Hlapi inu

Kroz Hlapi inu vodio hodo asni ki put iz srednje Europe u Jeruzalem Svako naselje u Me imurju ima svoju pri u, neki trenutak u povijesti koji ga je obilježio. Tako i Hlapi ina, koja se nalazi izme u Svetog Martina na Muri i Murskog Središ a, kao svoj povijesni trenutak uzima 1266. godinu kada su ivanovci došli u Hlapi inu i naselili se u Nove dvore. Ivanovci su bili viteški red humanitaraca koji su osnovali francuski vitezovi kao Red Svetog Ivana Jerzalemskog. Osnovna zada a bila im je zaštita hodo asnika i cesta prema Jeruzalemu. Ono što je za nas danas Rim, za ondašnje krš ane bio je Jeruzalem kamo su odlazili pohoditi Kristov grob. U to vrijeme dugo se hodo astilo i putovalo pješice. Na tom dugom putu ivanovci su pružali hodo asnicima zaštitu, njegu i lije enje. Izdavali su i isprave o emu svjedo e prona eni dokumenti s njihovim pe atom. Kasnije su se razvili u vojni ki red, ali su se bavili i pastoralnim radom. Trag njihova pastoralna rada ostavili su i na stropu župne crkve u Svetom Martinu na Muri. To je znak osmokrakog rascijepljenog križa.

DRAMSKI STUDIO DADA 8. kolovoza upisuje djecu i mlade na radionice

Zanima vas gluma? Dada i pozivaju na dramske radionice Dramski studio Dada kazališne družine Pinklec i ovog ljeta organizira ljetne radionice. Nakon što je po etkom srpnja održana prva ovoljetna radionica, edukativni i kreativni rad s mladima nastavlja se i u kolovozu. Upisi za drugi ciklus radionica u organizaciji Dramskog studija Dada održat e se u petak, 8. kolovoza u vremenu od 18 do 20 sa u prostoru Centra za kulturu. Svi zainteresirani koji nisu u mogu nosti do i osobno, mogu nazva u vrijeme upisa na broj: 040 314 775 ili 040 311 488 i putem telefona upisa svoje dijete. Drugi ciklus radionica održat e se od 11. do 15. kolovoza svaki dan po dva sata. Pravo na upis imaju sva djeca i mladi od 6 do 18 godina, a upisnina je 150 kn. Upisnina se upla uje pri upisu, a voditelji radionica u kolovozu bit e Tanja Novak i Davor Dokleja. (rr)

prof. Vladimir Kapun održao je opsežno izlaganje o tome tko su i što su bili ivanovci i kako su došli u naše krajeve

Ivanovci nekad i danas Ivanovci, Malteški red, rimokatoli ki je viteški red nastao u Jeruzalemu. Glavna svrha bila im je pomaga bolesnima. Ime je dobio po prvom samostanu u Jeruzalemu kraj crkve sv. Ivana Krs telja. Odje a im je bila redovni ka halja ili oklop, a preko toga nosili su crni plašt s bijelim križem na le ima. Iako su ve ina lanova ovog reda

bili redovnici koji su polagali tri tradicionalna redovni ka zavjeta: siromaštvo, poslušnost, isto u u Redu su postojale tri vrste lanova: oružani borci, bolni ari, sve enici. Puni naziv današnjih ivanovaca glasi “Suvereni vojni ki i bolni ki red sv. Ivana od Jeruzalema, Rodosa i Malte” ili kra e „Malteški red“. Njihovo je sjedište danas u

U Hlapi ini je u petak nave er održan mali znanstveni skup o važnosti ivanovaca za Hlapi inu u okviru manifestacije Ljeto uz Muru koju organizira Grad Mursko Središ e. O ivanovcima govorili su prof. Vladimir Kapun i Tomo Blažeka, tajnik Matice hrvatske koji se ve dugo bavi prisutnoš u ivanovaca u Me imurju. Svoj doprinos tribini dao je i prof. Ivan Pranji i prof. Franjo Martinez koji je predstavio knjigu Putevima gornjeg Me imurja. Tribini su prisustvovali gradona elnik Murskog Središ a Dražen Srpak i na elnik Svetog Rimu i izvan su jurisdikcije Republike Italije. U svijetu danas imaju status suverenog viteškog reda, što zna i da imaju atribute države. Stalni su promatra pri Ujedinjenim narodima i mnogim drugim me unarodnim ins tucijama, a tako er imaju uspostavljene diplomatske odnose i s Hrvatskom. Red se i danas, prije svega, bavi medicinskom i socijalnom pomo i te humanitarnim intervencijama.

LJETO UZ MURU u Murskom Središ u

Stara škola u Hlapi ini ve je bila osu ena na rušenje, ali bi u budu nosti ipak mogla poslužiti za muzej o prošlosti mjesta

SUBOTA, 2. KOLOVOZA

Potražite svoj dio veselice Manifestacija Ljeto uz Muru zamišljena je tako da se razne ljetne manifestacije odvijaju ne samo u središnjem naselju Murskom Središ u, ve i drugim naseljima koja pripadaju Gradu Murskom Središ u. Tako je i sama manifestacija po ela prošlog vikenda, u petak nave er u Hlapi ini, znanstvenim skupom o dolasku ivanovaca u Hlapi inu i nastupom tamburaša KUD-a Mura u nedjelju nakon mise kada se u Hlapi ini održavalo proštenje. Manifestacije Ljeta uz Muru nastavljaju se ovaj vikend subotnjom biciklijadom koja prolazi kroz sva naselja oko Murskog Središ a i dje jom likovnom kolonijom na šetnici. Glavni doga aj u Križovcu je obilježavanje 80. obljetnice DVDa Križovec. Vatrogasna tradicija je od životne važnosti za to mjesto jer su tamošnji vatrogasci mnogo puta odigrali klju nu ulogu u spašavanju stanovnika od poplave na Muri. Natjecanjem u

Martina na Muri Franjo Makovec i Zoran Vidovi , zamjenik župana. Za dvije godine Hlapi ina e obilježiti 750 godina od dolaska ivanovaca u Hlapi inu. Tada se to mjesto nalazilo na prometnom hodo asni kom putu iz srednje Europe prema Jeruzalemu. Tu su hodo asnici u Novim dvorima kod ivanovaca nalazili odmor ili njegu od iscrpljenosti ili bolesti. Po elo se u Hlapi ini razmišljati kako taj dio povijesti i vidljivo

Mursko Središ e 08.30 - Likovna kolonija - dje ja likovna radionica na šetnici uz Muru 09.00 Gradska biciklijada - start i cilj na šetnici uz rijeku Muru. Plan biciklijade: Mursko Središ e - Peklenica - Križovec - Peklenica - Vra šinec - Štrukovec - Zebanec Selo - Selnica - Hlapi ina - Mursko Središ e Križovec 16.00 sa – 80 godina DVD-a Križovec - NK Torpedo Križovec - mimohod po naselju, zabava uz živu glazbu

Tamburaši KUD-a Mura nastupili su u nedjelju nakon mise u Hlapi ini

lovu ribe na plovak na Fuseku u nedjelju završava dio manifestacija predvi enih za ovaj vikend. Vatrogasci iz Peklenice, Murskog Središ a i Križovca na šetnici uz Muru održat e pokaznu vježbu u utorak što e biti i svojevrsna atrakcija za promatra e. Idu i vikend bit e u znaku doma ih proizvoda i tradicionalne kuhinje i doma ih slastica. To e svakako biti najsla i dio manifestacije. Ljeto uz Muru traje sve do 17. kolovoza tako da

e na svoje do i i oni koji uživaju u pripremanju ili uživanju jela iz kotli a ili u glazbenim doživljajima koji se održavaju od 10. kolovoza do završetka manifestacije 17. kolovoza. Tradicionalni Gradski kotli održava se na ŠRC Zaleš e. Bit e i glazbenih doga aja pa e na manifestaciji nastupiti: Etno trip ansambl etno glazbe, grupa Casino na šetnici, tamburaški sastav Kumovi i ženska vokalna skupina Sveti Marko iz Selnice. (BMO)

obilježiti i pokazati i strancima, današnjim turistima kojih je zbog obližnjih Toplica Sveti Martin sve više u tom kraju. Turisti se pak žele što nema više pri a i znamenitosti iz kraja u koji dolaze. Za obilježavanje povijesti Hlapi ine bila bi idealna nekadašnja stara škola, izgra ena u 19. stolje u, zvana Kaštel. Zgrada je sada u prili no ruševnom stanju, ve je prije nekoliko godina bila osu ena na rušenje, a sada bi je nova uloga mjesnog muzeja, bude li dovoljno mudrosti, mogla spasiti ne samo od propasti, ve joj udahnuti i novi život. O prošlosti stare škole govorila je u iteljica Mirjana Mošmondor, rodom iz Hlapi ine. Prije znanstvenog skupa u crkvi svete Ane u Hlapi ini održana je i sveta misa koju je predvodio kancelar varaždinske biskupije Antun Per i .

10.00 sa - polaganje vijenaca - spomen obilježje protutenkovske piramide u Murskom Središ u - predstavljanje novog vozila DVD-a Mursko Središ e - šetnica uz rijeku Muru - pokazna vježba DVD-a Mursko Središ e, Križovec i Peklenica - šetnica uz rijeku Muru. besplatna degustacija vina

ETVRTAK, 7. KOLOVOZA Križovec 18.00 sa - Mura, Mura globoka si voda - predavanje o rijeci Muri, zaš enom krajoliku uz rijeku Muru - javna ustanova Križovec

PETAK, 8. KOLOVOZA

NEDJELJA, 3. KOLOVOZA

Mursko Središ e

18.00 sa - Sajam doma ih proizvoda i izložba slika na gradskoj tržnici uz nastup tamburaškog sastava “Kumovi” - Mala škola hrvatske tradicionalne kuhinje na prostoru autobusnog kolodvora, zabavno-krea vna igraonica kuhanja i pe enja tradicionalnih jela i slas ca

07. 00 sa - Napolitanke kup - Skela Fusek - natjecanje u lovu ribe udicom na plovak

UTORAK, 5. KOLOVOZA Mursko Središ e 09.00 sa – sveta misa za Grad i Domovinu - crkva sv. Ladislava i Kraljice Marije

20.00 sati - nastup tamburaškog sastava “Kumovi” u prostoru beach bara “Trska”, u lu ici cijeli dan bit e na raspolaganju i zabavni park.

1. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SUBOTA, 2. kolovoza AKOVEC, Perivoj Zrinski

SUBOTA, 2. kolovoza AKOVEC, Trg Eugena Kvaternika

Programi za djecu i radionice starih zanata

15. Me unarodni oldtimer susret

U vrijeme trajanja Porcijunkulova u ambijentu Perivoja Zrinski organiziraju se programi za djecu. Udruga Kreativci Me imurja poziva na zabavne igre za djecu pod nazivom “Kreativionica” koje se održavaju od 9 do 11 sati. Za sve sudionike jutarnjih Dje jih radionica osiguran je besplatni sladoled. U poslijepodnevnim i ve ernjim satima tako er su pripremljeni dje ji programi.

Stare zaboravljene igre “Stri ek Bob ek” održavaju se od 18.30 sati do 19.30 sati, a u vremenu od 20 do 21 sat djeca e mo i uživati u Pri ama za velike i male pripremljene za pri e, pjesme i šale pod nazivom “Od unuka do djeda - obiteljska abeceda”. Preostala dva dana iskoristite i za edukaciju o starim zanatima na promotivnim štandovima me imurskih kudova i udruga.

Izložba povijesno vrijednih vozila u programu Porcijunkulova ne e izostati ni ove godine. Jubilarni 15. Me unarodni oldtimer susret održat e se u subotu, 2. kolovoza na prostoru Trga Eugena kvaternika i Parka Rudolfa Kropeka u akovcu. Okupljanje voza a zapo inje u 8 sati, a sve ano otvaranje susreta bit e na Trgu Republike.

U 12 sati zapo et e panoramska vožnja dužine 60 km na trasi akovec, Šenkovec, Sv. Juraj na Bregu, Železna Gora i Toplice Sv. Martin, gdje e se ljubitelji starih limenih ljubimaca družiti sve do ve ernjih sati. Ne propustite vidjeti kako su nekad izgledala prijevozna sredstava kao što su automobili, kamioneti, mopedi i bicikli.

RAZGOVOR S POVODOM ENES KIŠEVI , pjesnik i dramski umjetnik na Kraljevim ljetnim ve erima

Knjiga nikad ne e izgubiti svoj zna aj! Piše: Roberta Radovi U prekrasnom ambijentu Kraljeva vrta krajem proteklog tjedna zaživjele su pjesme Danijela Dragojevi a, poljskog pjesnika eslava Miloša, citati Konfucija te drugih svjetskih poznatih imena iz svijeta pjesništva u dirljivoj interpretaciji pjesnika i dramskog umjetnika Enesa Kiševi a. Autor je brojnoj okupljenoj publici predstavio i kolaž svojih pjesama i tema iz njegovih zbirki poezija kao što su “101 vino od vina”i “Voda je moja mati”. Publika je mogla uti, vidjeti, osluhnuti ili ak dodirnuti pjesme koje je Kiševi posvetio svojoj majci, pokojnom bratu, Siniši Glavaševi u, njegovim prijateljima, glumcima i pjesnicima. Enes Kiševi , hrvatski je pjesnik koji živi i djeluje u Zagrebu. Autor je dvadesetak knjiga poezije, a prva “Mladi nosi svoje prve pjesme na ogled” objavljena je još 1976. godine. Potom je objavio zbirke poezije: “Sve mirim te svijete”, “I ništa te kao ne boli”, “Ma ak u trapericama”, “Na ogledalu lice umij”, “Due Pozzi Verdi”, “Erosa sjeme”, “Zelene piramide” i dr. Mnogi pamte njegove stihove iz školskih dana, ali mu se vra aju i danas kao odra-

Mlada glazbenica Lea Šprajc obogatila je druženje s poezijom

sli ljudi. U akovec dolazi esto, jer kako kaže: - Volim ovaj grad i u njemu se ugodno osje am. Mnogo puta i esto sam gostovao ovdje. Još dok je djelovao Jurica Muraj, hrvatski pijanist i profesor na Zagreba koj muzi koj akademiji, s njim sam nastupao u akovcu. Imali smo zajedno koncert i poeziju. To vam je bilo prepuno. esto sam bio u Knjižnici još dok je bila smještena u prostoru u Domu sindikata, u onoj lijepoj staroj zgradi, zatim u Centru za kulturu, i kao glumac i kao pjesnik, a esto sam gostovao i po školama.’

- Jednom su me baš negdje ovdje u školi nedavno jednom pitali: - Kako to vi gospodine Kiševi u pišete, a Modri je dobio ne znam kakve velike novce i milijune eura za nogometne utakmice. A vi i dalje pišete. Ja kažem: Pisanje je luksuz. I to ne može svatko. Ne može svatko biti pjesnik. Ja ne mogu pro i pored bijede. Zastanem. Ne mogu pro i pored nepravde. Zastanem. Ne mogu pro i pored ljepote. Zastanem. Pa tražim rije koja e prvo pomo i meni, pa mom djetetu, pa mom susjedu, ... Ljudi grade mostove, grade ku e i podižu ih na drugi, tre i kat, a ja gledam i mislim – ja još nisam pronašao rije koja e pomo i meni. Tako da je pisanje veliki luksuz. I velika je ljepota baviti se takvim poslom.

Ne može svatko biti pjesnik. Ja ne mogu pro i pored bijede. Zastanem. Ne mogu pro i pored nepravde. Zastanem. Ne mogu pro i pored ljepote. Zastanem.

Rije i bi trebale donositi razbor i mir Ljubitelji poezije uskoro e mo i uživati i u Kiševi evoj novoj zbirci poezije koju e kako je kazao vjerojatno nazvati „Jutarnji mrak“. Zlatko Bacinger voditelj projekta Kraljevih ljetnih ve eri istaknuo je kako e upravo Enes Kiševi napisati pjesmu na temu Oproštaja Katarine i Petra Zrinskog koju e uglazbiti skladatelj Ljubo Kuntari . Upravo ljubavna poezija dominira Kiševi evim izri ajem, a svijet oko sebe doživljava promatraju i ga i osluškuju i: - Zaokuplja me ta tajna. Što se više upinjem spoznati, sve manje znam. Svodim se na o i. Gledam svijet svojim o ima i promatram dubinu tu ih o iju. U njima vidim i rije i. A ljudi se vrlo olako služe rije ima. Donose s njima i mržnju i vatru, a rije i bi trebale donositi razbor i mir. Rije i su nam utjeha. I kad nam je teško, i kad dolazimo na svijet i kad odlazimo, rije i nas do ekuju i ispra aju. One su nešto najve e što imamo, a opet s druge strane, mogu biti ubita ne. Mogu biti nježne, ljudske, a mogu biti jako ubojite. Tu pisci

Enes Kiševi u Kraljevu vrtu interpretirao je svoje pjesme, ali i pjesme njemu dragih pjesnika

trebaju biti obzirni. Ima masu romana u kojima ima toliko sme e, ali oni donose novce. Kod nas je kvaliteta potpuno prognana iz knjiga, iz teatra, iz... Ali, tu treba biti dosljedan sebi i ostati na jednom pravom putu. Jer rije i su za one koji dolaze. Njima treba ostaviti jedan ljudski trag, kao što su nama ostavili. Imam toliko prijatelja me u onima kojih nema. Recimo od Homera, Virgilija, Horacija, Valerija, Cela-

na, ...do našeg velikog Danijela Dragojevi a koji je sjajan, veliki pjesnik, Nikole Šopa, ... Idem njihovim putem. I sretan sam što sam odabrao ovaj poziv.’

Pisanje je luksuz Ljepota je baviti se pisanjem, a pisanje je luksuz, kaže u razgovoru Kiševi i promišlja o svom stvarala kom radu i temama koje ga svakodnevno iznova nadahnjuju i inspiriraju:

Kraljev vrt pohodi sve ve i broj posjetitelja

VRIJEDNOST POEZIJE

Gubi li poezija utrku s elektroni kim medijima? Za pjesni ko druženje s poezijom i Enesom Kiševi em u Kraljevu vrtu tražila se sjedalica više. To je još jedan pokazatelj kako Kraljev vrt pronalazi svoju publiku i u re put k prepoznatljivosti i brendiranju manifestacija u ambijentu rodne ku e slikara Ladislava Kralja Me imurca. Manifestacije organizira Muzej Me imurja akovec i voditelj projekta Zlatko Bacinger uz potporu Me imurske županije. A kako nam je svima svakodnevni život umrežen brojnim elektroni kim medijima, upravo su takva kulturna druženja u prirodi blagodat za dušu i jelo. Kiševi o utjecaju novih medija govori: - Mladi kažu: Vidimo se na fejsu.Tr e na fejs. Kako bježe od života! Kao da tr e od sebe. To je nužno zlo. Ako nam treba informacija,

internet je za to krasan. Ako vam primjerice zatreba neki tekst od Shakespearea ili primjerice tekst Otella, za as ga preko interneta prona ete. Za to je internert vrlo dobar. Ali ga nažalost esto zloupotrebljavaju, kao i mogu nos novih medija. Primjerice, neki se ak ve 15 godina koriste mojim imenom. Umjesto mene odgovaraju. Mene ljudi zaustavljaju na ulici i kažu: -Enes, zvali smo vas na sahranu, zašto niste došli?’ A ja kažem, što jeste li poslali poziv poštom? Ne, kaže, e-mailom. A ja nemam ni e-mail, ni Facebook. A netko je otvorio adresu na moje ime.A ne mogu ih ugasi . ovjek je nažalost sve spreman zloupotrijebiti. Što re i? Poezija ipak ne gubi utrku s elektroni kim medijima. Knjiga nikad ne e izgubi svoj zna aj.’

ŠTRIGOVA

Pišta promovirao svoju 3. pjesni ku zbirku Promocija 3. pjesni ke zbirke pod nazivom «Sebe sam ti dal» autora Stjepana Makovca, poznatijeg pod nadimkom Pišta, održana je u holu Osnovne škole Štrigova. Osim autora, na promociji su govorili predsjednik KUD-a Sveti Jeronim Matej Š avni ar i štrigovski dona elnik Zdravko Sabol ec. Neke od Pištinih pjesama otpjevali su Manuel Le-

«Sebe sam ti dal» nova je zbirka Stjepana Makovca

sar i ženska vokalna skupina Stridonne, dok su novinarka Aleksandra Li anin i voditelj dramske sekcije KUD-a Sveti Jeronim pro itali odabrane pjesme iz Pištine nove zbirke. Nakon prvijenca «Pjesme iz štrigovskih bregof» iz 2008. godine, štrigovski je pjesnik izdao i pjesni ku zbirku pod nazivom «Dojte, dobri ljudi» u 2011. godini. (sh)

Stjepan Makovec s obitelji

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

1. kolovoza 2014. NEDJELJA, 2. kolovoza AKOVEC, pozornica Trg

SUBOTA, 2. kolovoza AKOVEC, pozornica Trg

Koncertni spektakl - Klapa Intrade i Tomislav Brali Tomislav Brali i klapa Intrade s žu 2. kolovoza na pozornicu Trg u akovcu. Nakon što ve godinama potvr uju status prave koncertne atrakcije i nakon što su rasprodali mnoge sportske dvorane, Arene, stadione, pokorili Ameriku, Kanadu i Australiju, po as t e goste i posje telje Porucijunkulova kolažem svojih klapskih izvedbi. akove ka publika mo i e, izme u ostalog, u i novi singl pod nazivom “Da mi

budeš jidro” za koji je glazbu napisao Ivica Badurina, pozna autor pjesmama „Vilo moja“, „Da te mogu pismom zva “, „Ne damo te pismo naša“ i mnoge druge. Nema sumnje, bit e to još jedan veliki koncertni spektakl dalma nske “pisme” i hitova kao što su “Croa o iz duše te volim”, “Zora bila”, “Nisan te sri e” i dr. Koncert e zapo e oko 22 sata, a ulaz je slobodan.

NASTUP klape Maslina u Prelogu

Klapa kojoj ne trebaju mikrofoni Nastup šibenske klape Maslina i završetak Ljetnih no i Preloga u dvorani hotela “Panorama” u nedjelju pratio je velik broj posjetitelja, po procjeni oko pet stotina, a možda i više. Me u posjetiteljima bio je i gradona elnik Ljubomir Kolarek koji je s pažnjom slušao izvedbe, saborski zastupnik Mario Mohari i mnogi drugi. Koncert je trebao biti održan na gradskom trgu, no zbog kiše premješten je u dvoranu. Publika je svaku skladbu nagradila dugim pljeskom. Klapa Maslina iz Šibenika jedna je od najdugotrajnijih klapa s dvadesetogodišnjom glazbenom karijerom, a sura uje s brojnim skladateljima poput Arsena Dedi a, Andreja Baše, Krste Jurasa, Joška Banova, Dušana Šarca kako bi upotpunila repertoar. Nastupa po cijelom svijetu gdje ima naših ljudi i pronosi glas domovine. U Prelogu je zapo ela s pjesmom “Dalmacijo”, a zatim su se redale i redale pjesme, uz pljesak publike koja je željela doživjeti

su pjesmom “Da te mogu pismom zvati” koja postaje najizvo enija klapska pjesma i koja se esto vrti na postajama kao hit. Jednu od najboljih ocjena dao je kompozitor Arsen Dedi koji je za klapu rekao: “Klapa Maslina legitimni je sljednik najboljeg u šibenskom pjevanju - od taverne do koncertne dvorane ...” I doista, klapa Maslina i danas zvu i kao da je tek izašla iz neke dalmatinske taverne u kojoj se pjeva i okupljaju u zimskim mjesecima. Posebna je karakteristika klape širok raspon glasova od vrhunskih tenora pa

Klapa Maslina nastupa u tradicionalnim šibenskim odorama

dalmatinski ugo aj, ali i kvalitetno klapsko pjevanje. Klapa Maslina predvo ena je vrhunskim tenorom i solistom klape Brankom Bubicom (dobitnik nagrade Grada Šibenika 2006.) Izuzetan uspjeh ostvarili

preko baritonskih pozicija i do snažnih, gotovo crnih baseva koji su se nekad znali uti u šibenskom zboru “Kolo”. Snažno naglašavanje bas dionica upravo je na in šibenskog pjevanja, a ponajviše skladnost klape kojoj zapravo i ne trebaju mikrofoni. Posjetitelji nisu krili zadovoljstvo koncertom, a nama ostaje pomisao je li nešto takvo mogu e i u našem kraju? Je li mogu e da jedan naš pjeva ki sastav postane gotovo svjetski popularan i da može popuniti dvorane? (J. Šimunko; foto Stjepan Naran a)

Publika u Prelogu voli klapsko pjevanje

AKOVE KI BEND “WAITAPU” priprema drugi autorski album

“Tooth Fairy” na dvostrukom vinilu i CD-u Seasplash ritam kompilacije

NAJAVLJUJEMO SVETI MARTIN NA MURI

Koncert ženske vokalne skupine “Grlice” U sklopu Dana turizma Op ine Sveti Martin na Muri održat e u nedjelju, 10. kolovoza koncert ženske vokalne skupine "Grlice". Koncert e se održati u prostorima Spa&Sport Resort "Sveti Martin" (kongresna dvorana Hotela Golfer). Koncert e biti audio i video sniman, a ulaz je besplatan. Ulaz na koncert je slobodan,

a doma in koncerta je Hrvatska kulturno-umjetni ka udruga "Sveti Martin". Doma in koncerta, kao pozivnicu, izdvaja slikovit opis emotivnih izvedbi svetomartinskih "Grlica": ...Zanosnog pogleda, širom otvorene duše i emocijama preplavljenog srca, raspjevane usne pri aju pri u koja e živjeti u sve naše dane...'

Ove godine u egzoti nom i jedinstvenom ambijentu napuštene štinjanske tvr ave Punta Christo pored Pule održan je 12. Seasplash Festival. U etverodnevnom festivalskom programu, koji je organiziran od 17. do 20. srpnja, nastupilo je etrdeset izvo a a koji su osim iz Hrvatske pristigli iz Slovenije, Velike Britanije, Srbije, Ma arske, Italije, Njema ke i drugih europskih zemalja. Na pet festivalskih pozornica publika je mogla danju i no u uživati u zvucima dub, reggae, ska, dubstep, hip hop glazbe te u drugim modalitetima elektroni ke glazbe. Drugi put, na Seasplash Festivalu u Puli, nastupio je i akove ki bend Waitapu koji je na pozornici Festivala gostovao u petak, 18. srpnja. Ovogodišnji Seasplash Festival rezultirao je, izme u ostalog, i kompilacijskim albumom "Seasplash ritam" u izdanju izdava ke etikete PDV. Na kompilaciji se nalazi i pjesma „Tooth Fairy“ naših me imurskih predstavnika, odnosno benda Waitapu

Waitapu je nedavno održao koncert i u akove kom “Prostoru”. koja je snimljena u studiju Jazbina u Maloj Subotici. Kompilacija sadrži po jednu ekskluzivno snimljenu pjesmu od ukupno 14 izvo a a koji su predstavljeni abecednim redoslijedom: 207, ANTENAT, BAMWISE, BANANA ZVUK ft Žan Jakopa , BRAIN HOLIDAYS, CHAKKA, DIGITRON SOUND, DUBBLE ft Yuri, EGOLESS,

FILIP MOTOVUNSKI, RAHMANEE, ST!LLNESS, TRICKY D, WAITAPU. Album se može nabaviti u obliku CD-a ili dvostrukog vinila putem službene stranice www. pdv.com.hr te u prate oj distribucijskoj mreži. Waitapovci o svom sudjelovanju u ovom projektu isti u: - ast nam je i ponosni smo što smo bili

dijelom ove scene i sudjelovali u realizaciji ovakvog projekta. 'Podsjetimo se, prvi album benda Waitapu «Bassonic Lodge» izašao je u Francuskoj. lanovi benda ove godine kreativno rade i na drugom albumu, za koji, kako kažu, spremaju i vinilno izdanje. (Roberta Radovi )

1. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PONEDJELJAK, 4. kolovoza AKOVEC, pozornica Trg

Stiže i Stranac u no i - Massimo! U ponedjeljak Zvonko “Iz jednog pogleda”, “Dodirni me slu ajno”, “Tišina”, “Stranac u no i”, “Dijete u meni”, “Stine”... tek su dio hitova koje e Massimo izvesti pred akove kom publikom na pozornici Trg u nedjelju, 2. kolovoza. Massimo e repertoarom predstaviti sve svoje važnije kompozicije koje je snimio od 1983. godine pa do danas. Podsjetimo se, Massimo se s ovogodišnje do-

djele Proina ku i vratio s ak tri statue Porina, a iza njega su i rasprodane koncertne dvorane u cijeloj regiji. Sve to, jamstvo je za još jedan sjajan koncertni doga aj u akovcu. Najavljeno je da e koncert zapo eti oko 22 sata, a predgrupa bit e akove ka grupa Jungle band (tribute Bruce Springsteen bend). Ulaz na koncert je slobodan.

Bogdan i Tamburaši

U “bonus plus danu” ovogodišnjeg Porcijunkulova nastupit e Zvonko Bogdan i Tamburaši. Naime, zbog nevremena koncert je preba en za ponedjeljak, 4. kolovoza pa e svi ljubitelji starogradskih pjesama uo i Dana domovinske zahvalnosti mo i uživati u hitovima kao što su ‘Evo banke cigane moj’, ‘Nema lepše devojke’, ‘Ko te ima, taj te nema’, ‘Fijaker stari’,... Dolazak na koncert najavili su i obožavatelji iz Rusije. Dobra zabava zajam ena je.

URBANO PORCIJUNKULOVO

I manje pozornice donose glazbene poslastice Osim zbivanja i spektakularnih koncerata na glavnom stageu i pozornici na Trgu Republike, itav niz glazbenih doga anja i poslastica odvijat e se u organizaciji ugostiteljskih objekata koji se nalaze u središtu akovca. Upravo su te pozornice, kao što su pozornica Štross iji program osmišljavaju caffe bar Arcus i caffe bar Zrinski, u protekle dvije godine donijele urbanu atmosferu i štih u masi tradicionalnih i širokim narodnim masama orijentiranim programima. Programi ugostitelja zapo inju nakon završetka koncerta na pozornici Trg, a evo ukratko i pregleda o tome što nas sve o ekuje u danima vikenda na tim prostorima. Prvog dana kolovoza pozornica Soho donosi glazbu akove kog Zodiac banda. Žanamari & J’Animals gostovat e na pozornici Štross, pozornica Podroom ugostit e Pastire tribute band Bijelo dugme, pozornica Tomislav The River Sharks, dok e na pozornici Matica nastupati TS Frikovi. Atmosfera dobre za-

Ivan Me imurec na prošlogodišnjem natjecanju Strongmana na Porcijunkulovu

SCITEC STRONGEST TEAM CHALLENGE 2014. by PORCIJUNKULOVO AKOVEC

Gdje su granice izdržljivosti i snage? U akovec stižu natjecatelji iz Danske, Poljske, Ukrajine, Srbije, Ma arske, Njema ke i Hrvatske PIŠE: ROBERTA RADOVI

bave nastavlja se i u subotu, 3. kolovoza. U atriju Soha gostuje zagreba ki Daddy Cool Band, Arcus&Zrinski donose OPEN AIR DJ-ing, na pozornici Matica o ekuje vas Tihomir Kožina

i bend, Zibe unpluged gostuje na pozornici Tomislav, a svi koji vole irski melos neka se upute u Podroom gdje e koncert održati Belfast food. U nedjelju, na pozornici Soho gostuje Zodiac band, na

pozornici Štross Ex Zodiac band, Berny i bend nastupaju na pozornici Matica, u Podroomu e vas sve uveseljavati Globus band, a na pozornici Tomislav nastupa DJ Mario Kova .

PODROOM@PORCIJUNKULOVO

Belfast food ovu subotu u Podroomu! Podroom Drink And Music Club akovec ve tre i puta organizira prate i program povodom održavanja tradicionalne kulturno–turisti ke manifestacije Porcijunkulovo 2014. I ove godine Podroom nudi vrhunski program koji u svom repertoaru ima za svakog ponešto i vjerujemo da e zadovoljiti sve ukuse. Dio programa i koncerti održat e se na vanjskoj pozornici, za non stop party zonu rezervirane su unutrašnje prostorije gdje e gosti mo i uživati uz hostese, akcijske cijene pi a i još mnogo toga. Odli an glazbeni program, najbolji doma i bendovi, DJ gostovanja, vanjska pozornica i non-stop party zona! Drugim rije ima, pred nama je glazbeni tjedan nezaboravnog ludovanja i odli ne glazbe. U petak, 1. kolovoza u unutarnjem prostoru gostuje Sensation white; DJ Baxa & DJ Juddy, dok na vanjskoj pozornici nastupaju Pastiri – Bijelo dugme tribute band i DJ: Novi val. Nakon toga slijedi

Plavi orkestar after party. U subotu, 2. kolovoza u unutarnjem prostoru slijedi program Bears & Honey (DJ Blacksoul & DJ Pintha), dok e na vanjskoj pozornici nastupiti Belfast food. U nedjelju, 3. kolovoza na unutarnjem prostoru održat e se program EDM energy party; DJ Nixou, a na vanjskoj pozornici gostuje Globus band. Nakon toga slijedi Massimo after party. U ponedjeljak, 4. kolovoza porcijunkulovski programi u Podroomu završavaju predprazni nom gemištijadom uz live bend No na smjena.

Powerlifting klub Me imurje organizirao je i za ovo Porcijunkulovo me unarodno natjecanje u odmjeravanju snage. Ogledi u snazi, odnosno 2. Strongman Scitec European Strongest Team Challenge 2014. održat e se u nedjelju, 3. kolovoza na igralištu Macanova doma s po etkom u 16 sati. Prema najavi doma ina i organizatora, ove e se nedjelje održati strongman borba izme u 16 natjecatelja iz 7 zemalja. Ovakav tip natjecanja prvi put održava se u Hrvatskoj gdje je sve popularniji strongman sport u kojem ljudi vuku kamione, dižu betonske blokove, automobile, itd. Ivan Me imurec, predsjednik Powerlifting kluba o samom na inu natjecanja govori: - STRONGEST TEAM CHALLENGE poseban je po tome jer se natjecatelji natje u u parovima i boduje se zajedno što zna i da je jako bitan ekipni rad i uskla enost. Discipline u kojima e se natjecatelji natjecati su sljede e: Truck Pull 17 T, 15 m; Log press 240 kg for rep 60 sec; Farmers

Rafal Kobylarz iz Poljske jedan je od najsnažnijih natjecatelja u Europi

walk 550 kg , 50 m; Atlas stone 120 kg, 140 kg, 160 kg, 170 kg; Deadlift 320 kg for reps i Island cross 130 kg max. Dakle, natjecatelji e se ogledati u disciplinama kao što su vu a kamiona od 17 tona, dizanje kugle od 170 kg, nošenje kov ega od 550 kg i podizanje balvana od 240 kg. Osim iz Hrvatske, u borbama e sudjelovati još i natjecatelji iz Danske (Nicolai Hansen, Mikkel Leicht), Poljske (Mateus Baron, Rafal Kobylarz), Ukrajine (Olexandr Lashyn, Sergei Konyushok),

Iz Srbije u akovec stiže i Kecskes Roni Srbije (Kecskés Roni,Alan Radosevic), Ma arske (Hrozik Gábor, Sebestyén János) i Njema ke (Michael Laabs and David Lukacs.) Organizator natjecanja ja Ivan Me imurec. Sponzori ove sportske manifestacije su: Turisti ka zajednica grada akovca, Grad akovec, Me imurska županija, Op ina Sveti Martin na Muri, Apartmani Lapaz Sv. Martin na Muri, Euroherc osiguranje d.d. , prodajni centar Bat d.o.o. akovec, Transport NOVAK – Donji Hraš an, Me imurje metali d.o.o., Kavana i pizzeria „Arka“ Sveti Martin na Muri, Scitec Nutrition (Ma arska). Gdje su granice izdržljivosti i snage, provjerite ovog vikenda.

1. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Provedimo vikend zajedno ... MOZAIK KNJIGA KNJIGA PREPORUKA

Leil Lowndes: Kako razviti samopouzdanje? 85 djelotvornih na ina da pobijedite sramežljivost. Knjiga Kako razviti samopouzdanje jednostavnim e vas i u inkovitim savjetima riješiti sramežljivosti i omogu iti vam da u vrlo kratkom vremenu prevladate uro enu sramežljivost i ostvarite bolje odnose sa svojim bližnjima, poznanicima i nadre enima. Ova e vam knjiga pomo i da budete uspješni u društvu u gotovo svakoj situaciji i dati vam sva potrebna sredstva i na ine da prestanete biti sramežljivi i povu eni te izgradite vlastito samopouzdanje. Ova e vas knjiga pou iti što da radite ako: osje ate nervozu pri upoznavanju novih osoba, oklijevate podi i slušalicu kada

zvoni telefon, osje ate nelagodu na društvenim okupljanjima, ostajete „bez teksta“ u prisutnosti svog šefa, se sledite od straha kad morate javno govoriti… Savjeti koje vam Leil Lowndes nudi u knjizi Kako razviti samopouzdanje izvu i e vas iz neugodnih situacija i pomo i vam da zasjajite u svakoj prilici.

Ina May Gaskin: Prirodan poro aj Sve što trebate znati da biste iskusili poro aj na najbolji na in - u bolnici ili u udobnosti vlastitog doma! Ako ne želite biti jedna od mnogih žena koje su prošle traumati an poro aj u bolnici potaknut lijekovima i medicinskim intervencijama, ve želite prirodan i ispunjavaju i poro aj, tada je ova knjiga savršena za vas! U njoj ete na i važne informacije o tome kako izbje i razne medicinske intervencije tijekom poro aja te potaknuti njegov prirodan tijek. Saznajte sve o tome kako smanjiti poro ajne bolove bez lijekova, zašto je važno vjerovati u snagu i sposobnost vlastitog tijela, što se doga a tijekom trudova i koji su najbolji položaji za prirodan poro aj. Tako er, saznajte zašto je važno ne požurivati tijek poro aja lijekovima i medicinskim intervencijama, zašto epiziotomija nije nužno potrebna i kako je izbje i, koje su prirodne metode poticanja ili ubrzavanje poro aja,

kako pove ati svoje mogu nosti za prirodan poro aj bez lijekova i intervencija u bolnici, kako izbje i poslijeporo ajno krvarenje i depresiju, koji su rizici carskog reza i anestezije, kako stvoriti sigurno i ugodno okružje za poro aj kod ku e, ali i u bolnici te kako poro aj u initi uistinu ispunjavaju im i osnažuju im iskustvom umjesto traumom. Pomo u savjeta i informacija iz ove knjige i vi ete mo i doživjeti prekrasan, prirodan poro aj, najbolji za majku i njezino novoro en e!

J. C. Reed: Osvoji ljubav Nakon šokantnog saznanja tajne koja ih je, ini se, zauvijek razdvojila Brooke Stewart nije bila sigurna je li to što je upoznala Jetta sre a ili, zapravo, nesre a. Uvjerila se da je to, u svakom slu aju, opasno. I nepredvidljivo. Odlu ila ga je izbjegavati. Znala je da su u njegovoj igri ulozi visoki. Ali jesu li vrijedni rizika? Brooke uvi a da je teško zaboraviti, ali još teže oprostiti. Kad je iznevjeri muškarac kojem je vjerovala, jedini na in da ga zaboravi jest krenuti dalje. Brooke je odlu na zapo eti novi život, ali samo dok ponovno ne naleti na njega: zelenookog, zavodljivog, metar i devedeset visokog boga seksa. To je muškarac koji je igrao podlo, koji ju je izigrao. Seksi, zgodan i bahat, Jett May ield zna da je pogriješio. Mogao je imati svaku drugu ženu, ali on želi samo Brooke. Kad se nove okolnosti sudare sa starim tajnama i Brooke zaprijeti

prošlost, Jett je odlu an zaštititi je. Ona nevoljko prihva a njegovu pomo , ali igru želi igrati pod svojim uvjetima. I nema namjeru oprostiti mu ili ga pustiti natrag u svoj krevet. Što u initi kad muškarac kojeg mrzi odjednom postane onaj kome bi trebala vjerovati? Ho e li je on uspjeti osvojiti...ili e je zauvijek izgubiti?

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje

Federico Moccia: Tri metra iznad neba Babi i Step dva su potpuno razli ita svijeta. Ona je dobro odgojena srednjoškolka i romanti na djevojka, a on buntovan i nasilan tip. Nju automobilom voze u školu, a on gradom kruži na motoru. Step voli opasnost i mrzi pravila, a Babi potpuno obrnuto. Sreli su se igrom slu aja i po ele su nevolje. Tri metra iznad neba je romanti no-sociološka drama o zabranjenoj ljubavi izme u dvoje mladih koji su se, premda razli iti, a možda upravo zbog toga, našli u nevjerojatnoj vezi koja je istovremeno bila i neizbježna. Preplavili su ih osje aji prve prave ljubavi, one koja se pamti unato svim zabranama. U ovoj dirljivoj pri i mladi i su

buntovnici koji jure na motorima, izlažu i se riziku i opasnostima, dok djevojke maštaju o muškarcu svog života. Federico

Moccia napisao je snažnu i dirljivu ljubavnu pri u, a istodobno i kroniku jednog doba i jedne generacije. Atmosferu osamdesetih živopisno je oslikao nezaboravnim glazbenim hitovima, odjevnim brendovima za kojima se otimalo i buntom mladih koji je, zapravo, skrivao duboke traume. Ovim romanom, na temelju kojega su snimljene dvije ilmske verzije, talijanska i španjolska, ispisao je posvetu tom nezaboravnom dobu prošlog stolje a kojem se mladi i danas vra aju sa znatiželjom i zanimanjem. Strastvena pri a o Babi i Stepu jedna je od onih koje odolijevaju zaboravu kao što mu odolijevaju i vje ni Romeo i Julija,

BELETRISTIKA Federico Moccia: Tri metra iznad neba Iosi Havilio: Open door Milko Valent: Umjetne suze

PUBLICISTIKA Marko Gargenta: Nau ite Android Saul Singer, Dan Senor: Start-up nacija Daniel Kahneman: Misliti, brzo i zdravo Tony i Maria iz Pri e sa Zapadne strane te Ryan O’Neal i Ali McGraw iz Ljubavne pri e.

KNJIŽARA “LJEVAK”

Ivica iki : Ponavljanje Dijana Lovri putuje iz Zagreba u samostan na Š itu u Rami, gdje se dodiruju Hercegovina i Bosna. Ona je izvršna urednica monogra ije Rama-Š it koju e, u suradnji s tamošnjim franjevcima, objaviti jedna zagreba ka izdava ka ku a. Kraj je velja e, snijeg je zameo ceste i slu aj je u inio da Dijana zastane u Duvnu, pedesetak kilometara od Š ita i da ostane u ku i Marka Kelave, ovjeka s kojim u Zagrebu živi posljednjih godinu i pol. Nakon što je

dobio otkaz u novinama, Marko se zaposlio u kuhinji poznatog restorana. Njihova veza i privrženost jedno drugome dublji su, iako se tako ne ini na prvi pogled. Dijana e jednu no provesti u snježnoj ku i s Markovom majkom Ružom, sestrom Ankom, djedom po ocu Mijom i djedovom sestrom Lucom Meštrovi . Otkrit e ili naslutiti potisnute obiteljske boli i sramote. Otkrit e ili naslutiti i teške tajne koje traju nad gradi em i ljudima u njemu. Riješit e i

svoj neobi ni odnos s fra Ljubom Pavlovi em, mladim fratrom sa Š ita, koji je, zajedno sa starim fra Ivom Džaltom, odre en da sura uje s Dijanom na monogra iji koja nastaje dvije godine. „Ponavljanje“ Ivice iki a roman je o ljubavi i o strahu od ljubavi, o nestancima, rastancima i o poznatim i nepoznatim grobljima nad kojima lete ptice Luce Meštrovi koje e donijeti glasove nestalih ili zauvijek odnijeti vjeru u udo.

ALBUM TJEDNA

La Roux: Trouble In Paradise Prošlo je ak pet godina otkad je ‘mala ri okosa’ zaludila svijet svojim synthpop pjesmuljcima koji su s lako om ulazili u uho. Nekoliko hitova i zvijezda je ro ena. Pomalo neuobi ajeno, nekadašnji duo La Roux uzeli su podužu pauzu i nisu htjeli odjednom naštancati novi album koji bi mogao poljuljati uspjeh prvijenca. O debiju “La Roux” bespotrebno je pri ati, budu i da je dosegnuo ak do Grammya za najbolji elektronski/plesni album 2011. Iznena enja gotovo da i nismo mogli o ekivati s novim albumom, no ona ipak postoje. Prvo što upada u oko je tek devet pjesama (nakon pet godina ekanja ipak se mogao o ekivati nešto ‘opširniji’ album), iako po minutaži i nije prekratak (oko 42 minute). Drugo što upada u uho je naizgled manjak hitova koji ‘sjedaju na prvu’ poput recimo “In for the Kill”, “Quicksand” ili “Bulletproof”. Najbolji momenti dolaze kad se La Roux odmakne od klasi nog i nešto mra nijeg synthpopa kojeg je dosad magistrirala, kao na primjer, u skladbi “Cruel Sexuality” koja zvu i kao Blondie prije 35 godina. S takvim stvarima možemo o ekivati da ovaj duo ne e biti samo još jedna atrakcija koja je plesala nekoliko sezona. Slušaju i uvodnu “Uptight Downtown” osjeti se da su

istraživali uokolo, odnosno kako su sli ni bendovi uspjeli jer upravo ova skaldba glazbeno nalikuje na ono što bi The Ting Tings mogli napraviti. Kao što sam i ranije rekao, iznena enja postoje, a upravo jedno takvo je i “Kiss and Not Tell” koja bi mogla ostati i najviše zapam ena s ovog albuma. Rekao bih da je pravi ljetni hit, zarazna melodija, zabavan teksti , zanimljivo posložena ritmi nost...Siguran zgoditak. Kako idemo dalje, tako dobivamo predvidljivije skladbe koje mnogo duguju popularnim

synthpop bendovima od prije tridesetak godina, po evši od Eurythmics (“Paradise Is You”) pa sve do Depeche Modea u nešto progresivnijim temama kao što je “Silent Partner”, ali ima i modernih utjecaja poput Tegan & Sare sa “Sexotheque”. Najgora skladba s albuma je “Tropical Chancer” koja zvu i kao remiksirana parodija na ‘tropske ritmove’ koje su znali prezentirati No Doubt ili solo Gwen Stefani. Generalno, La Roux nisu mogli previše promašiti s novim albumom jer ih ljudi s

nestrpljenjem o ekuju ve godinama, pa e tako svaka nova pjesma lijepo sjesti i zaboravit e se duga ak period u kojem ih nije bilo. Dio ih je vjerojatno i zaboravio pa e ovo biti dobra prilika za ponovno upoznavanje. La Roux su zabavan synthpop bend i ovom zgodom najbolji su kad se odmaknu od klasi nog zvuka koji su nam predstavili na prvijencu. Utjecaji su i dalje jednaki, glazba ‘70-ih i ‘80-ih prošlog stolje a, ali ovog su se puta ipak malo više zaigrali oko ritmi nosti s Kariba. Sve u svemu, s albumom “Trouble in Paradise” projekt La Roux ne bi trebao imati nikakve probleme, trebali bi nastaviti gdje su stali pred nekoliko godina, a nama samo preostaje vidjeti ho e li Ellyin glas izdržati mnogobrojne koncerte i kako e to sve dalje saživjeti bez Bena Langmaida koji ju je nedavno napustio. (Siniša Miklauži , preuzeto s portala Muzika.hr)

Popis pjesama Uptight Downtown Kiss and Not Tell Cruel Sexuality Paradise Is You Sexotheque Tropical Chancer Silent Partner Let Me Down Gently The Feeling

1. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

... uz knjigu, film, glazbu, kazalište ... NEŠTO U ZRAKU

AJME MENI

drama režija: Olivier Assayas uloge: Clément Métayer, Lola Créton, Felix Armand

komedija, drama Režija: Jan Ole Gerster Uloge: Tom Schilling, Katharina Schüttler, Justus von Dohnányi

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 1.8.

19.00 UVARI GALAKSIJE 3D SF akcijska avantura

22.00 NEŠTO U ZRAKU drama

subota, 2.8.

17.00 AVIONI: NEBESKI VATROGASCI 3D animirana obiteljska akcijska komedija

19.00 UVARI GALAKSIJE SF akcijska avantura

21.00 PRO IŠ ENJE 2 akcijski horror/ triler

nedjelja, 3.8.

Inspiriran studentskom pobunom u Francuskoj 1968. godine, koja je bila usmjerena protiv visokih troškova školovanja, film govori o mladom Gillesu (Clement Maetayer), umjetniku željnom pravde. Mjesecima nakon tog doga aja, Gilles i njegovi prijatelji u gluho doba no i odlu e provaliti u školu kako bi grafitima nastavili revoluciju, vjeruju i kako je to tek njen po etak. Kao posljedica takvog pohoda,

no ni uvar biva ozlije en što natjera Gillesa na odlazak iz grada. Radnja filma prati glavnog lika u njegovu bijegu i drugim avanturama, prate i promjene njegova pogleda na svijet i njegovu ulogu u njemu. Film Nešto u zraku, poznatog rancuskog redatelja Oliviera Assayasa sadrži autobiogra ske elemente iz njegova mla eg života što ga ini još vjerodostojnijim. Trajanje: 122 minute.

Njema ki film Ajme meni, redatelja Jana Olea Gerstera (Zbogom Lenjinu) može se svrstati u dramu i komediju. Radnja prati Nika (Tom Schilling), mladi a kojeg je ostavila djevojka, kojemu je oduzeta voza ka, koji se ispisao s akulteta i koji nema posao. U tom trenutku jedino što želi je šalica kave, a koju si, zbog manjka novaca, ne može priuštiti. Nakon

jednog cijelog dana i no i lutanja Berlinom, upoznavaju i zanimljive likove, Niko uspije popiti šalicu kave. Film, sniman u crno-bijeloj varijanti, na komi an na in prati glavnog junaka u njegovu suo avanju sa životom i životnim apsurdima u trenutku kada budu nost ne izgleda baš lijepo. Trajanje: 83 minute. Preporu a se starijima od 13 godina.

10.00 akovec, Muzej Me imurja Radionica za najmla e (Stari grad - Vitezovi - Dame - Pozoj) 17.00 akovec, Muzej Me imurja Pou ne šetnje - Stopama velikana Starog grada 20.00 - 21.00 akovec, Pri a za velike i male pripremljene za pri e, pjesme, šale: Tandara-mandara, bija baja - Velika graja oko jaja 10.00 - 12.00, 18.00 - 21.00 akovec, Ulica kralja Tomislava prezentacija Portugalske kuhinje 18.00 - 21.00 akovec, Ulica kralja Tomislava Valentino Georgievski The great puppeteer from Skopje, Makedonija 17.00 - 01.00 akovec, pozornica Trg Gárdonyi Dalárda, Gretta PLAVI ORKESTAR Programi ugostitelja zapo inju nakon završetka koncerta: — pozornica SoHo Zodiac Band, akovec — pozornica Štross J’Animals + DJ — pozornica Matica Tamburaški sastav Frikovi — pozornica Podroom Pastiri — pozornica Tomislav The River Sharks

Subota, 2. kolovoza 8.00 akovec, Trg Eugena Kvaternika 15. Me unarodni oldtimer susret 9.30 akovec — PROCESIJA

10.00 akovec, Atrij Soho bara TRGANCI SU OPET IN... natjecanje u izradi trganaca 17.00 akovec, Perivoj Zrinski Konji ke igre, Husarska garda Varaždinske županije i Zrinska garda akovec 19.00 - 01.00 MALI MEF Me imurski festival za djecu KLAPA INTRADE TOMISLAV BRALI Programi ugostitelja zapo inju nakon završetka koncerta: — pozornica Soho Daddy Cool Band, Zagreb — pozornica Štross Arcus&Zrinski OPEN AIR DJ-ing — pozornica Matica Tihomir Kožina i bend — pozornica Podroom Belfast food — pozornica Tomislav Zibe unpluged + DJ Fox

Nedjelja, 3. kolovoza 16.00 AK - STRONGMAN BY PORCIJUNKULOVO Scitec European Strongest Team Challenge 2014. 17.00 - 01.00 akovec, pozornica Trg Jungle band, Massimo Programi ugostitelja zapo inju nakon završetka koncerta: — pozornica Soho Zodiac band — pozornica Štross Ex Zodiac band + dj — pozornica Matica Berny i bend — pozornica Podroom Globus band — pozornica Tomislav DJ Mario Kova

19.00 UVARI GALAKSIJE SF akcijska avantura

21.00 PRO IŠ ENJE 2 akcijski horror/ triler

ponedjeljak, 4.8.

19.00 AVIONI: NEBESKI VATROGASCI 2D 21.00 UVARI GALAKSIJE 2D

AKOVEC: POZORNICA TRG

Tko e osvojiti MALI MEF i dje ji bicikl? Mani estacija “Procijunkulovo” i ove godine bit e oboga ena dje jim estivalom MALI MEF koji, iz godine u godinu, prerasta u tradicionalan popratni doga aj ove mani estacije. U subotu, 2. kolovoza na velikoj pozornici Trga Republike u akovcu, 18 djevoj ica i dje aka prikazat e svoja glazbena umije a bilo kao autori ili kao izvo a i. Odbir izvo a a i autora za ovogodišnji MALI MEF priremio je me imurski pjeva ki veteran i humanitarac Vladimir Košir-Tonka. Raduje injenica da i ove godine u konkurenciji za Grand prix sudjeluju djeca iz naše, ali i iz susjednih županija. Prisjetimo se, prošlogodišnji Grand prix osvojila je Sarah Feren evi iz Nedeliš a s pjesmom „Zaljubila sam se“ za koju je glazbu i aranžman napisao Dean Mošmondor, a tekst Bojan Jambroši . I ove godine mladi pjeva i podijeljeni su u dvije skupine. Jednu ine izvo a i s autorskim pjesmama koje e debitirati na estivalu, a drugu izvo a i s pjesmama po slobodnom izboru.

animirana obiteljska akcijska komedija

Animirana obiteljska akcijska komedija

NE PROPUSTITE OVAJ VIKEND ... Petak, 1. kolovoza

17.00 AVIONI: NEBESKI VATROGASCI 2D

Grad akovec osigurao je i prvu nagradu koja se tradicionalno dodjeljuje na ovom estivalu - dje ji bicikl.

Osamnaestero djece u nadmetanju za prvu nagradu Nastupit e osamnaest pjeva a: Vinka Holjevac iz Podturna, Lana i Lea Matotek i Melita Novak iz Šenkovca, Nika Fabi iz Donje Dubrave, Eva urin iz Šenkovca, Tia Pikija iz Novog Maro a, duo Vinka Siladi i Jelena Rebernik iz akovca, Dorotea Repnjak iz Ljubeš ice, Marija Magdalena Ko ila iz Selnice, Leona Kuqi iz Vugrišinca, Melanie Horvat iz Orehovice, Ana Pavlekovi iz Radoboja, Sarah Feren evi iz Nedeliš a. Show program obogatit e Ansambl „Paradidl“, Mateo Mikuli iz Belice, Barbara Zadravec iz Donjeg Mihaljevca, Antonija Jurinec iz Ivanovca, Erik Bra ko iz Šenkovca i Jerko Fabi koji e ujedno voditi i kon eransu. Pokrovitelj estivala je Grad akovec, a sponzori su TM d.o.o., Op ina Orehovica i drugi.

SF akcijska avantura

utorak, 5.8.

19.00 AVIONI: NEBESKI VATROGASCI 2D animirana obiteljska akcijska komedija

21.00 PRO IŠ ENJE 2 akcijski horror/ triler

srijeda 6.8. nema filmskog programa

etvrtak, 7.8.

19.00 HERKUL 3D povijesni akcijski spektakl

21.00 SNIMKA SEKSA romanti na komedija

petak, 8.8.

18.00 UPIS U LJETNE DRAMSKE RADIONICE 19.00 HERKUL 2D Povijesni akcijski spektakl

22.00 AJME MENI (OH BOY) komedija, drama

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prijepodne blagdanom NE radi. Telefon: 311 - 488 .

DOM KULTURE PRELOG U kolovozu ne e biti projekcija filmova. Sudionici prošlogodišnjeg Malo MEF-a

1. kolovoza 2014.

#$# %*% <#=

oVan

bLiZanCi

bIk

20. 04. - 20. 05.

21. 03. - 19. 04.

21. 05. - 20. 06.

1. - 8. kolovoza

17. - 23. kolovoza

1. - 8. kolovoza

17. - 23. kolovoza

1. - 8. kolovoza

17. - 23. kolovoza

Uzmite pauzu i dobro se > > [ > \] ^> _ \` {| > ^ ]\ ^> ti zabavnu i veselu atmosferu. Iako vam Jupiter donosi sre \} ~ > \ > \ ] ^ ^ _ > ^> ^ Â ~ Â&#x201A;\ | } | ~ _ \` ^ obitelji.

Â&#x2021; Â Â _ _ ~ ^ ` | ^\ | > \ Â \^~ \ Â&#x160;^ ba koja vas voli ili za koju pokazujete interes bi vas mogla iznenaditi ugodnim ~ | Â&#x2021; Â ^ | \Â&#x201A; > } | | ^>

Â&#x160;^ > Â&#x201A; ^> ^ _| ` | Â | | \ Â&#x2018; ^> } ^ > \ Â&#x2019; ~ > | } Â&#x201A; > | } ^> _ _| > Do kraja tjedna biste se pola ]| ~ \ _ \Â > > ^> Â&#x201C;> ^ | \Â&#x201A; > } > ~ > Â&#x201A; \ | \ Â } | > Â ~ Â&#x201A; > ^ kroz zid ĹĄutnje koji je netko izgradio. Da pokuĹĄate s osmi Â&#x2020;

Â&#x2013; \ ^ Â&#x2DC; | > ^ ^ | _ > \ ] \~ ] \ ~ tnerskim odnosima jedan na } Â > ~ ]\Â > \ ^ Â&#x201A;| ` ` Â&#x161;~ } > \ ]\ > > > \> { _ \` Â&#x201A; ] rezultirati zanimljivim upoznavanjem.

Netko bi vas mogao u zadnji tren pozvati na zajed ~\> ^> ] Â ^> Â | ~| > \ % \ } \` > \ > ^> ^ \Â > ^ ^ | Â&#x2021; ^ ]\ > Â > } | ^ ] potroĹĄite na zabavu. Poklon _ _ \ ^> | } | ^> ^> | jam.

9. - 16. kolovoza

24. - 31. kolovoza

Nastavljate s napornim ~ > } Â > _ > \` > } \ ~ > zvati osobe koje su vam ve| \` Â&#x; ^ ^ Â&#x201A; > } Â&#x201A; > ] ^\ |\ \} Â > ]\ > Â > ^| Â&#x201A; ] Â&#x201D; ^ >\ \ \ _ | \ _\ \ ]\ _] } | \~ |ne probleme. Budite oprezni ]

{ > Â&#x201A; _ ^ ^ ^> ~ Â | ^> Â&#x2C6; Â \ ` | > Â&#x201A; > Â&#x201A;| _\ } ali razmiĹĄljate o organiziranju \` ^ ~ > | Â&#x201D; \ ukazuje na jednu zabavnu ve Â&#x2022; ^ Â \ ^ > \^ | } Â&#x201A;\ > ^> ~| > [ > ^ |

Â&#x201D;| Â&#x201D; ^ ^ \ ] \ _ \ ^ _ \ { ^ ~ ^ > > > ^> \ \` > Â&#x161; | Â&#x201A; > _ _ \ \ \ ^ ~ > } | > ^ > ^~ ^ Â&#x201A; ^> ^ ] _ ` ] Â > ` |> > Â&#x201A; >

9. - 16. kolovoza MaĹĄtate o ljubavi ili ipak | \Â&#x201A; ~ > Â >\Â&#x2020; Â&#x2021; Â&#x2C6;\~ > ~ \` \ Â uspjeĹĄni period u ljubavi. Â&#x2030; Â&#x201A; ~ _ > Â > ` | > biste to mogli dobiti u velikoj | Â&#x160; > ` Â&#x201A; ~ > [ Â&#x201A;\ > | ~ | ~| > } mogli biste pravilno izabrati. Â&#x2039; ` > | ^>

24. - 31. kolovoza Pomalo se gasi ljubavna vatra koja je plamtjela ~ ^| > } | \ ~ >~\ ^> { > ~ > \ ~ ` \ ^ | } | > ~ ` > Â&#x2021; ^ ^> ^> ^ } | ] je bilo zabavno. Kontrolirajte ljubomoru i posesivnost i tako dajte ĹĄansu pravoj ljubavi.

9. - 16. kolovoza {\ Â&#x201D; ^ \ _ ~\> ~ > > ^> | vaĹĄu potragu za novim isku^> } ^ Â&#x201A; ^> ]| \ > Â > \] \|>\ Â&#x153; > | _ ^> ~\> ovisi o stanju projetka koji > Â&#x201A; > _ Â > Â&#x201D; ^ >\ ~\Â \ _ >} ^> ] Â&#x201A; > |

24. - 31. kolovoza Potpuno ste fokusirani na probleme koje nikako niste \^~ | Â > Â&#x2022; ^~\ > kriterije koje ste postavili za ^ Â&#x201A; } > \> ^ \ Â&#x201D; \ vam daju priliku da radite od \

Veliki m

hOro za ko

sTrIjeLaC

Ĺ kOrpIoN

vAga

22. 11. - 21. 12.

23. 10. - 21. 11.

23. 09. - 22. 10. 1. - 8. kolovoza

17. - 23. kolovoza

1. - 8. kolovoza

17. - 23. kolovoza

1. - 8. kolovoza

17. - 23. kolovoza

{ > ^ Â&#x201A; gao donijeti jednu priliku ko ` _\|> > \ ^ ~ > ^> Â&#x161;~ } Â&#x201A;\ > _Â&#x201A; > Â&#x203A; ^ Â&#x201D; ^ >\ \ ~ | \ } ^> ^ Â ^> > Â&#x201A; \ | \ > ^ Â } | ^ ^>

Imate puno prijatelja s ` > ~ | > ^ ~ Â&#x201A;| } | > > ^ ^ > > ~\^> > _ Â&#x201A; > ~| > \ == \ } ^> ~ > | ` > \ niti aktivnim i interesantnim. JoĹĄ uvijek niste spremni otkriti ^ ^ > } | Â&#x201A; > ^ _ Â&#x201A; > Â&#x201C;> ^ _ | > } Â&#x201A;\ > ~ `| ~ ^> ]\ ^> _|

> > > mnogo toga dokazati ovaj > } ^ Â&#x201D; ^ >\ \ > ] \ Â&#x2030; > > ` > ]| _| ^ ~ \_ _Â&#x201A; ] ] > ^ ^> \> \ | gama na poslu. Ljubav vam je _ ^> ~ > } | trebaju to svi znati.

Â&#x160;^> > > ~ ^| _ | ^> } _ ^ Â&#x201A; } > ko i za one sretnike koji rade s Â&#x2022; ^> ~| | ` > \ ~ _ > \} ~ > ^ _]| \ ^> \ ~ | ~ ^ > ` ^ Â&#x201A; Â&#x2021; nera vam daje priliku za ugodne trenutke s jednom osobom.

Â&#x2021; Â ^> ^ ^> bi vam mogli stvoriti neprili > } > Â&#x201A; > \ ^> \ _ > > \| Â&#x2021; > > ^ ~ \ ] dozvoliti strasti da preuzme > |\} > \^~ > _ _ > \ ste se nadali.

Promjene na poslu bi mo]| _ > > ~ | ] Â&#x201A;\ \ Â ^~ \} \ \ \ > ^ | ] ]\ > ^ \ \` \ (ili na novom odjelu). Budite ^> ~| | > \^~ ^> > nove kontakte. Do kraja tjedna > ^ \] ^ >

9. - 16. kolovoza Â&#x2018;> | Â ~| > ^ ^ \~ ~ ^> > } | ^ ~ ^ | > Â&#x201A; > \ \ > > Â > ~\|_ Â&#x2022; ~ \ \ ^> dobili proĹĄli tjedan djeluje Â&#x201A; \ } | \ | \ \ Â ^ ] ` } > > ] > bi vam pripomogao.

24. - 31. kolovoza Nakon druĹĄtveno aktivnog ~ > ] > } > Â&#x201A; > > _ ^ Â&#x201A; Â&#x201D; ]\ ^ ^ > Â&#x201A;| _ { ] > | ~ Â&#x201A; ] > } > > ^ ^> \ > _] Â&#x201D;| Â&#x201D; ^ ] ~

9. - 16. kolovoza Â&#x2030; Â&#x201A; \> ~| > ^ ^> | ~ ` \ Â&#x201A; \ ~ ^| Â&#x2C6; Â ` Â > ^ Â > \^> \ > \ _ ` \ ^ ^> } ^ \] ^ Â > \> {\ Â&#x201D; ^ Â \ ~ > Â&#x201A;\ ` > Â > ^| > Â&#x; ^> > ^ > } > rite mu vrata i nasmijeĹĄite se.

24. - 31. kolovoza Pozitivne okolnosti su i da| ~ ^\> ~ ^|\} Â uvijek ostavljate dobar utisak na druge svojim znanjem i sposobnostima. Iako vam neki po \Â \ ~ > } > vas samo joĹĄ viĹĄe motivira da ^> > Â&#x; ^> \ > ^~ | ` \} | > ^ \Â&#x201A; _ ~ > Â&#x2DC;\ > \~ } ^ \> > \ ~ ` \

9. - 16. kolovoza

24. - 31. kolovoza

Â&#x160; Â&#x201A; ~ _ poslove vezane uz pisanje. Â Â&#x201A; | _ _ ` ^ } \ ^> ^ upuĹĄtate u debate s osobama ^ ^| `\ ^ Â&#x2DC;\ > ^ ]\ \ ^ ^~ | ` > {\ Â&#x201D; ^ Â&#x201A; ^ ] ^\ > ^ ^ Â&#x201A; > ^>

Dobijate novu priliku objasnitisvojestavoveosobamadru] ^> | _ > ~ > | ] ^> | } | ]\ | Â ~ > Â | nergija na radnom mjestu je pot~ ] \> Â&#x201D;| Â&#x201D; ^ _ > > | ~ Â | > | > prilika za pravu vezu.

1. kolovoza 2014.

#$# %*% <#=

rAK

lAV

21. 06. - 22. 07.

dJeVicA

23. 07. - 22. 08.

23. 08. - 22. 09.

1. - 8. kolovoza

17. - 23. kolovoza

1. - 8. kolovoza

17. - 23. kolovoza

1. - 8. kolovoza

Ovaj tjedan bi mogao do ~ ]| ^ ] stanja. Pozabavite se time, a ~ > Â&#x201A; ^> ]| > ~\> ^| | > \ } Â&#x2C6;\~ > Â&#x201D; \ Â&#x201A; ]| ~ > ~ } | ^> ^ Â&#x201D; ^ >\ ~ > Â \ ~ ` > ~ > |

Â&#x161; > ^ ^ Â&#x2021; Â&#x2C6;\~ > | _ \ | ^\ \ \ Â&#x2021; Â \ \ \ ~ > } | Â&#x201A; > | | Â&#x201A;| ^ ] ~ > | ~ > Â ~ > ^ ~ \Â > > ^ ^ Â > ~ ` | >

Iako niste osoba koju je lako uzdrmati, ovaj bi se tjedan mogao pokazati veoma izazovnim dok pokuĹĄavate rjeĹĄavati sve ĹĄto se postavlja ~ ^ { | > ] _ | | \ } ^ \ > > ` ^ ~ ^ > > \ | \ vremena. VaĹĄ veseli stav bi mogao zainteresirati jednu osobu.

Venera i Jupiter se pri \`\ \ \ \} ^ ^ > Â&#x201A; ^> ]| ^ > ^ > Â&#x2021; > ` > } stoga razmiĹĄljajte o tome ĹĄto ` | > ~ ^> > > ^ potreban za ostvarenje planova. Dogovorite sastanak s ^ Â&#x201A; ^ ~ _ > ^ ` | \

Â&#x2021; Â > ^> na blistati ovaj tjedan ako uspijete razmiĹĄljati izvan _ \ } Â&#x2C6;\~ > Â&#x201D; \ ` | |\ > manje u druĹĄtvenom okru` \} ^ Â > > osobnoj inspiraciji. LoĹĄ utje Â&#x201D; ^ >\ \ % \ > \ _\ \ > Â&#x201A; > vrijeme provesti sami. Imate priliku smanjiti nemir ko ^ > \ _ { > > ~ _ _ Â&#x201A; \} to je najbolja ĹĄansa za ljubav ovaj mjesec.

9. - 16. kolovoza ^ ~ _ > | ko ste dobro planirali svoje _ Â&#x2021; > > | ~\> nje morati platiti unaprijed, Â > _ _ > > liko bi vam preostalo za ak>\ | > Â Â&#x201D; ` > se morati zadovoljiti neĹĄto > > Â&#x2022; | \Â&#x201A; _ Â | } ~ > ]dje drugdje.

24. - 31. kolovoza Bez obzira na sve, ipak > ^ ~ > Â&#x201A; > > ^ _ > > _ | ] ^~| ] Â&#x201D; ` > ^ > > ^ ` > ^> > > ^ \ ~\ \ _ Â&#x201A; } \ ^> da troĹĄite novac na skupe ^> Â&#x2018; | \Â&#x201A; ` ~ | _ > | > ` ~ } ali nastavite slijediti svoje srce.

9. - 16. kolovoza Uspijevate rjeĹĄavati viĹĄe zadataka istovremeno, tako da izazove s kojima ste se su | ~ > > ` > pod kontrolom. Pun Mjesec > ~ ^ Â&#x201A; } oni koji vas vole imaju dobre vijesti za podijeliti s vama. Â&#x2022; ^> ~\> \} ^> razmiĹĄljate o domu.

24. - 31. kolovoza ~ Â&#x201D; ^ >\ \ sektoru doma naglaĹĄavaju Â&#x201A; > | ^ Â&#x201A; _ Â&#x2039;Â&#x201A; ] > > Â ^ > > zati neke isplanirane druĹĄ> > ^> Â&#x201A;_ kako su ovo dani u kojima je obitelj na prvom mjestu, ovotjedni Mladi Mjesec vam ~ \ \ ~ ^| ` > ~ vatne i poslovne obaveze u svom kalendaru.

9. - 16. kolovoza { > > > ^ ~ Â&#x201A;\ > _ | > ] ^ te. Napokon dolazi trenutak kreativne inspiracije na ko ^> | Â&#x2030; ` > ^ koja vam je pala na pamet i

iskoristite sve kreativne resurse koje imate kako biste je realizirali.

17. - 23. kolovoza Â&#x161; Â&#x2021; \| _ \ =* \ \ ~ ~ > ^| dite svoj kreativni impuls. { ` > ` | \ svoj rad ili radite na usavrÂ \ ^ ^~ ^ Â&#x201A; ^> Zapisujte svoje snove jer Â&#x201A; ^> \ ]| spiraciju.

24. - 31. kolovoza Netko bi vam se mogao pojaviti u ulozi mentora ili > ^ \` > ^ > ~ > ^ Â&#x201A; zavrĹĄava period samoizolacije koji ste si nametnuli za | > Â&#x201D;| Â&#x201D; ^ _ ~ > novog ciklusa s kojim biste mogli biti jako zadovoljni.

mjesecni

oSkoP olovoz

jAraC

vOdEnjAK

22. 12. - 19. 01.

rIbE

20. 01. - 18. 02.

19. 02. - 20. 03.

1. - 8. kolovoza

17. - 23. kolovoza

1. - 8. kolovoza

17. - 23. kolovoza

1. - 8. kolovoza

17. - 23. kolovoza

{| > \ Â¤ \ ^> ti uvjete za unosnu poslovnu priliku s nekim koga cijenite. > ^ > ^ ~ nja i lojalnosti, stoga krenite u pripremu suradnje. Ipak, ] ^> ] _\|> > } ^> ] _ ` > ~ ^> \ ~ \ otvorenom.

Â&#x2022; ^| ] } ~\^> > \> \] > ~| Â&#x161; ^ da ste na potpuno suprotnim ^> } \ pozitivnog rjeĹĄenja. Ako vjerujete u projekt, imajte strpljenja i nemojtesepredavatibezborbe. U ljubavi, ne dozvolite da vam \> \ ^\ Razumijete li u potpunosti ĹĄto vam druga osoba govori?

Prekovremeni rad nije vaĹĄ ideja ugodnog tjedna, ali Mars >\ \ \ ^ > raju da se pozabavite jednim problemom na poslu. Izazov _ > > ` Â _ _ > ~ ^ Â&#x2018;^~ ^ ]\ } | ^ ako iskoristite sve prilike.

{ ^ nekim do koga vam je stalo Â&#x201A; > Â ~ > >} | > > ^> > \` \ \ \ kako biste se za vikend oslobodili rada. Za te dane isplanirajte neĹĄto zaista posebno, Â&#x2021; Â&#x2018; > ^ doprinos uzbudljivim trenu ^ \ \

Izgovorite li pretpostavljenom sve ĹĄto biste zaista i ` | | } ]| Â&#x201A; prave eksplozije. VaĹĄ dobar ^ _ > |\ ^ ~ ^~ > \ > \ Â&#x2039; ^ ^|\ \ > \Â&#x201A; ko kad osjetite kako tenzije ^>\[ | > ]\ > } | > _]\Â&#x201A; > ~ ^

Â&#x201D; ^ >\ ~ `\ \ ^> \ ~| nekomdalekomputovanjukoje steimalinaumu.Dobravijestje Â&#x201D; \ \ \ ~ > ^> > ]\ ^> Â&#x; > > | \ kakobistesprijateljimapodije| | _ > ^ Â&#x2021; _ > > | > ` | >

9. - 16. kolovoza Ako proĹĄlotjedno novo poslovno partnerstvo uk| \ \ ] ^ ^> > ~ _ } ^> > ^ > ~ ^ \ Â&#x2022; } ~ } ^> ~ ^| ^\} \ > ^|\Â > \]\ stranu i nikad nemojte odbi >

24. - 31. kolovoza Â&#x2039; ` > > ^> poslom na kojem radite jer bi vas prijatelji mogli kritizirati ~ ] ^ > Â > ` | > ~ ^> Â&#x201D;| ^ ^ ^ ` } Â&#x201D; \ \ Â&#x201A; | \ ^~ ^ Â&#x201A; ^> ^\ ~ i bolju komunikaciju s drugima.

9. - 16. kolovoza

24. - 31. kolovoza

9. - 16. kolovoza

24. - 31. kolovoza

Â&#x2C6; > ÂĄ~ Â&#x201A;| Â˘ Â&#x201A; ]| Â&#x201A; > ~| > \ \ ~ tnerstva, ĹĄto je sjajno za vaĹĄ | \Â&#x201A; ` >} | > | ~ ` \ ^ ~ ^ | | { ^> _ > ` _ \ | \Â&#x201A; ~ ^| > Â } | \_ {\ Â&#x201D; ^ > snage za to. Jeste li spremni za neĹĄto viĹĄe od prijateljstva?

Nakon predivnog vikenda, spremni ste promijeniti > ^ _ ` | > dalje imati tako dobru komu \ Â&#x; Â&#x201A; > | } | \_ ovotjedni Mladi Mjesec, Ve \ Â&#x2C6;\~ > } > > | Â&#x201A; _ pretvoriti u realnost. Razmislite je li u pitanju prava ljubav ili neĹĄto kratkotrajno.

JoĹĄ se uvijek morate suz ` > Â&#x201A; ^> | Â > _ ^> ^| > } | > \] ^> > Â&#x2030; > ^ \ > poslu popraviti, a ono ĹĄto ^ | \> | } ^ se rijeĹĄiti. Osoba s posla bi vas mogla iznenaditi poka_ ^ ^

Uvijek slijedi zanimljiv periodkadsepojaviMladiMjesec \ _ ~ > ciklusiliputujetenamjestogdje ^ ^> Â&#x201A; | Â&#x2018; ^|\ \ ^ ^ \ Â&#x; ~>\ _| ` > ^ >\ \ > ^> } ]| _Â&#x201A; | ~ > | > \ inspirativnuideju.Manjiljubav ~ Â&#x201A;| ^ Â > *ÂŁ

1. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Nezadovoljna

Anoreksija

PITANJE: Ve više godina moja supruga uzima tablete (Oksazepam) radi smirenja i protiv nesanice. Kada je po ela uzimati te tablete uzimala ih je nave er da bi mogla zaspati. Prvo je uzimala jednu prije spavanja a sada uzima dvije. Me utim da stvar bude još gora u zadnje vrijeme ih uzima i preko dana. Postala je potpuno nezainteresirana za bilo što tako da svoje obveze sve manje izvršava. Uglavnom preko dana dosta spava i navodi kako je stalno umorna. ODGOVOR: U vašem slu aju mislim da bi trebalo prije svega ustanoviti zbog ega je supruga nezadovoljna, pa to nezadovoljstvo iskazuje pove anim spavanjem što je dovelo do toga da previše preko dana spava, da se

Anoreksija nervoza je poreme aj kod kojeg osoba smatra da je predebela te je opsjednuta potrebom da smanji tjelesnu težinu. Da bi olakšala psihi ku bol uvodi poseban režim prehrane koji joj daje osje aj kontrole nad vlastitim tijelom. Radi se o osobi koja je nezadovoljna sobom u cjelini ili samo svojim izgledom, te je tjeskobna i zabrinuta oko postignu a u svom programu mršavljenja. Stalno je u za aranom krugu negativnih misli i osje aja koji se me usobno podržavaju. Rije anoreksija dolazi iz gr kog jezika i zna i «odsutnost apetita». Po etak poreme aja esto je vezan uz neke vanjske doga aje, recimo prekid ljubavne veze ili komentare od strane važne osobe da bi bilo dobro smršaviti, školski neuspjeh ili obiteljske probleme, a poga a uglavnom mlade osobe ženskog spola. Zna ajnu ulogu svakako ima i medijski teror mršavosti kao ideala ženske ljepote. Anoreksi na osoba zapo inje dijetu koju ne prekida kad izgubi suvišne kilograme, nego je poticana tjeskobom nastavlja , bez obzira što joj ljudi oko nje zabrinuto poru uju da je premršava. Stalne su misli o tome da je još predebela, pije puno teku ine, možda i

izolira, “povla i” iz društvenog života. U vašem braku postoji najvjerojatnije jedna monotonija koju trebate “razbiti” unošenjem nekih novih sadržaja i promjena. Uzimanje Oksazepama bez adekvatne psihoterapije, koju preporu am, ne e riješiti probleme koji mogu biti vrlo jednostavni, ali ukoliko se ne budu rješavali mogu dovesti do ozbiljnijih psihi kih simptoma, koji se budu teško lije ili. Osim toga takvo stanje stvara nepotrebnu patnju kako kod vas tako i kod vaše supruge.

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše prof. psihologije Berta Bacinger Klobu ari

Alkoholi arske manipulacije

opsesivno vježba poslije svakog, pa i minimalnog unosa hrane. Osoba se doživljava predebelom i uskra uje si hranu, što dovodi do niza izi kih teško a, poput slabljenja imuniteta, gubitka menstruacije, opadanja kose, sušenja kože, a na psihi kom planu do depresije, nekriti nosti i negacije problema. Ve ina navedenih simptoma dugo se skriva, osoba nije e bilo kakve probleme i rijetko sama potraži pomo . Gubitak težine za nju nije problem nego cilj, a do lije enja dolazi uglavnom zbog pritiska bliskih osoba, naj eš e roditelja koji više nisu spremni tolerirati neke od nastalih komplikacija o igledne mršavosti. Osnovni cilj lije enja je povratak tjelesne težine na normalu pravilnom prehranom pod lije ni kim nadzorom. Istodobno se radi na usvajanju ispravnijeg doživljaja vlastitog izgleda i tjelesne težine. Uz internisti ki medicinski nadzor provodi se i psihijatrijsko lije enje antidepresivima s anksioliti kim djelovanjem, koji ublažavaju osje aj tjeskobe i nezadovoljstva vlastitim izgledom, zbog kojeg je osoba po ela gladovati i gubiti težinu te je poreme aj nastao. Kroz dugi proces lije enja, poboljšanjem tjelesnog stanjastvaraju se uvjeti za intenzivniju psihoterapiju. Tretman se usredoto uje na misli, osje aje i ponašanje pacijenta, sa ciljem da se oja a samopoštovanje, da se postigne pozitivna samopercepcija, da se osoba prihvati u cjelini kao vrijedna i dobra, te da se dobro osje a u svom tijelu .

Manipulirat i drugim ljudima zna i primjenjivati emocionalne i verbalne “igre” s ciljem pridobivanja sebi ne koristi za sebe. Tome esto pribjegavaju alkoholi ari koji korist nalaze u o uvanju svog pijenja, i ime iskorištavaju druge kako ih oni ne bi spre avali u daljnjem pijenju. Naime, kod ovisnika je želja za pi em jaka, i ako želi nastavljati piti, koristi manipulativne trikove. Postoji sijaset na ina da alkoholi ari manipuliraju drugim ljudima i situacijama, a kako bolest napreduje, na ini manipulacije se pove avaju. Tu, recimo, ulaze raznovrsni na ini optuživanja koje alkoholi ar koristi s namjerom da navede drugu osobu da se osje a krivom. Optužuje žrtvu (naj eš e su to bra ni drug i djeca) da je kriva za sve probleme koji ga sna u. Ili pak omalovažava i degradira žrtvu šalju i joj poruku da je neznalica ili nije vrijedna poštovanja, putem podsmjehivanja i vrije anja. Ovakvi postupci su tako er manipulacije. Time ovisnik potkopava žrtvino samopoštovanje kako bi sebi osigurao dominaciju, ime si bezbrižno otvara put neometanom pijenju. Još jedan alat manipulacije alkoholi ara jest samosažaljenje: Upravo je nevjerojatno kako njima život stalno nanosi loše okolnosti! Npr: Upravo mu je netko ukrao nov anik! Ili: Baš je, eto, sad šef ljut i ne želi mu isplatiti pla u! itd. Po njihovom tuma enju nikad nemaju sre e, ništa im ne polazi za rukom, za sve je kriva loša pozicija zvijezda, netko drugi…a ne oni sami. Ova manipulacija se sastoji u poticanju žaljenja kod drugih, kako bi im opisana “nezgoda” bila izlikom za pijenje. No tu je bitno da ga okolina ne žali i ne „ispravlja krivi prst sudbine“, ve da alkoholi ar sam snosi posljedice. Alkoholi ar kao esto manipulativno sredstvo koristi svoju ljutnju. Sklon je reagirati na negativne na ine – razdražljivost, ljutnja, pa i agresija. Žrtva e iz straha da ne razljuti alkoholi ara naj eš e raditi stvari i postupati na na in da mu podilazi i udovoljava, što je baza ovisnikovog manipuliranja. Ovisnik iskorištava žrtvin strah. No bez obzira koliko se žrtva trudi biti umilna i dobra, alkoholi ar e se uvijek uzrujati zbog ne eg. Ali, nitko se ne mora osje ati krivim ako odbija alkoholi ara u nekim njegovim prohtjevima koji se ne ine suvislima.

Alkoholi ari su vješti u podastiranju obe anja, pa tako manipuliraju svojom obitelji stalno nešto obe avaju i. Ulažu puno truda u “prodaju pri e” da e jednog dana sve biti druga ije, bolje. A koliko puta su lanovi obitelji bili razo arani zbog prekršenih obe anja? (Osobito kad obe aje da e prestati piti.) Zašto alkoholi ari dobro manipuliraju drugima? Jer su esto i sami odrastali uz roditelje alkoholi are. Odrastaju i u alkoholi arskom okruženju nau ili su alatima poput lukavosti, neiskrenosti i nepoštenju kao na inima da se nose sa svojom disfunkcionalnom obitelji. Ste ene vještine emocionalnog preživljavanja prenose u odraslu dob. Za njih je manipuliranje vrlo jednostavno. lanovi obitelji ovisnika ne mogu vidjeti koliko je ovisnikovo manipuliranje mo no jer se stalno nadaju da e se ovisnik promijeniti. Kao žrtve manipulacije, oni sami sebe krive za sve loše što se doga a, gube samopouzdanje i na kraju se na u isklju ivo usmjereni na potrebe alkoholi ara. Njihova sposobnost da brinu o svojim emocionalnim potrebama se jednostavno otapa. Svaka osoba koja je shvatila da je izlagana izvrnutim injenicama, da je iskorištavana, i da zapravo nije kriva za sve probleme, treba biti svjesna da je manipulirana. Izlaz nije u raspravljanju s ovisnikom, u propovijedanju, prijetnjama, ili da mu se ispri ava...takva ponašanja samo hrane ovisnikovu manipulaciju. Umjesto toga, treba ga mirno suo iti s istinom i re i što se doga a. Bez sukoba i nepotrebnih sva a. Dobar lijek za to jest odbijati raspravljati s ovisnikom. Ne pristajati na manipulativan odnos. I kad alkoholi ar govori laži, ne ih prihvatiti ve mu uzvratiti istinom. Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam e, osim alkoholi aru, pomo i i žrtvi koja se zatekla u neželjenim emocijama i turbulentnom odnosu iz kojih sama ne vidi izlaza.

1. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PUT AJA

Slama zobi za čvrstu i zdravu kožu

Žitarice su tisu lje ima hraniteljice ljudi i životinja, bez njih svakodnevicu u prehrani bilo bi teško zamisliti, bez njih ne bi bilo kruha svagdašnjeg. I dok je pšenica tu najzastupljenija u posljednje vrijeme na velika vrata vra a se jedna žitarica kojoj moderna nutricionisti ka znanost pridaje sve ve u pažnju, njezina preuzvišenost – zob. Kuhale su naše bake ukusne zobene kaše, a danas su pak popularne zobene pahuljice, no ovo nije pri a o zrnu zobi, ovo je pri a o nadzemnom djelu – zeleni zobi koju jedino doživ-

ljavamo kao slamu ne znaju i vrhunske vrednote koje nam i ta slama osim zrna zobi pruža za zdravlje. Pripadnica roda trava, zob, botani kog naziva Avena sativa L. je žitarica koja raste u podru jima s umjerenom klimom, a uzgaja se u Europi i Sjevernoj Americi. Vrlo je bogata aktivnim tvarima, posebno mineralnim solima, elementima u tragovima, polisaharidima, trigliceridima i aminokiselinama, koji omekšavaju, štite i uravnotežuju kosu i vlasište. Ljudi su zob davno po eli iskorištavati za hranu pa je ve jedno stolje e

prije Krista postojalo nekoliko kultivara zobi koji su se uspješno sadili i u hladnijim krajevima sjeverne Europe. I dok se o zrnu zobi znade gotovo sve, zelen zobi – slama prili no je nepoznata biljka, no tradicionalna fitoterapija poznaje njezine brojne upotrebe. Kao sjemenke, zelen zobi sadrži beta-glukane, flavonoide, saponozide, minerale i silicijeve spojeve. Zob sadrži i veliku koli inu željeza, mangana i cinka, pa je na neki na in možemo smatrati i riznicom oligoelemenata, usporedimo li je sa sadržajem minerala drugih žitarica.

PEDIJATAR SAVJETUJE

Upala srednjeg uha - OTITIS MEDIA Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du ana “ oko aj” akovec

Zelen zobi je dobar diuretik i urikozurik - tvar koja pospješuje lu enje mokra ne kiseline, pa se koristila u ajnim smjesama protiv gihta. aj zeleni zobi koristio se kao blagi sedativ, premda je posve nepoznata grupa spojeva koja bi iskazivala taj u inak, no blagodat daje i na probavu gdje ima ulogu “smirenja” i lakšeg sna. Slama ima tipi an miris po zobi, a okus joj je bljutav, poseban, ali ne i neugodan. Zobeno sjeme ima slab miris koji nije neugodan, a okusa je slatkasta i brašnjava. Zob cvijeta u lipnju i srpnju, a vrijeme sazrijevanja joj je od srpnja do kolovoza, ovisno o sorti i položaju na kojem se uzgaja. Kao europska kulturna biljka, zob se gotovo svugdje uzgaja. Uzgoj zobi uspijeva i u planinskom podru ju sve do 1700 m nadmorske visine, a dosiže i do 70° sjeverne širine. aj od slame zobi spravlja se od jedne jušne žlice slame zobi koja se prelije s 2 do 3 dcl kipu e vode i ostavi stajati 10 do 15 minuta. Pije se dva do tri puta dnevno. U nas je najpoznatija upotreba slame zobi u dermatologiji. Uvarak slame zobi koristi se kod raznih kožnih tegoba, od atopijskog dermatitisa do seboroi nog dermatitisa. Premda nije službeno odobrena za tu namjenu, tradicionalna narodna upotreba mnogo ju je puta potvrdila s uspjehom. Za bebe se spravljaju kupke u koje se doda uvarak zeleni zobi. Kupke od zobi stolje ima su bile i lijek protiv reumatoidnog artritisa, hepatitisa i raznih drugih tegoba, no do današnjeg dana održala se samo primjena kupki kod dermatoloških tegoba. Uvarak za vanjsku primjenu spravlja se od dvije jušne žlice slame zobi koja se prelije s 1,5 do 2 dcl kipu e vode i ostavi stajati 10 do 15 minuta. Dodaje se u kupke ili se koristi kao tonik za oboljele dijelove kože, a važno je da isti bude uvijek svježe pripremljen. Zob je biljka sigurna za upotrebu i nisu poznate kontraindikacije i mjere opreza. I sjemenke zobi i zelen zobi smiju se koristiti s lijekovima, što je ini izvrsnom biljkom za samolije enje. Za svoje zdravlje svakako više nemojte zaobilaziti blagodati koje nam pruža i sjeme i zelen zobi. Primijetite li potrebu za ajem ili kupkom od zeleni/slame zobi, želite li da vaša koža ima svoj zdravi prirodni sjaj svoju dozu zobene slame za ukusnu šalicu uvarka u obliku aja ili pak zdravu i opuštaju u kupku možete nabaviti u vašem oko aju.

Vrijeme je kad se bez problema može dogoditi upala uha. Roditelji pripazite, jer oko 70 % djece ima do tre e godine života najmanje jednu i više epizoda upala srednjeg uha. Otitis media (upala srednjeg uha) naj eš a je dijagnoza kod djece i jedan od naj eš ih razloga za posjet pedijatru. Upala srednjeg uha može biti akutna i kroni na. Akutne upale srednjeg uha mogu biti bez teku eg sadržaja u srednjem uhu ili pra ene pojavom teku eg sadržaja u srednjem uhu. Kroni na upala, odnosno kroni no stanje u kojem dolazi do nakupljanja teku ine u srednjem uhu naziva se sekretorni otitis. Sekretorni otitis je nakupljanje teku ine u srednjem uhu koje je obi no asimptomatsko i pra eno slabom ili srednje jakom provodnom nagluhoš u. Kroni ne upale srednjeg uha mogu biti tako er s teku im sadržajem ili bez teku eg sadržaja u srednjem uhu. Ve ina tih epizoda sekretornog otitisa spontano prolazi, ali 30-40 % djece ima rekuriraju i sekretorni otitis. Operacije zbog sekretornog otitisa danas su još uvijek naj eš i operativni zahvat u dje joj dobi. Postoji podatak da je nakon prve upale srednjeg uha kod 10 % djece sekret u uhu zaostao i nakon tri mjeseca. Ako dijete ve od ro enja do trinaestog mjeseca života ima rekuriraju e (vra aju e) upale srednjeg uha, velika je vjerojatnost da e se upale uha nastaviti i razviti kroni ni sekretorni otitis. Sekretorni otitis eš i je u zimskim

PIŠE: IGOR ŠEGOVI , dr. med., specijalist pedijatrije u ŽB-u akovec

mjesecima što se može povezati s u estalijim respiratornim in ektima i upalama uha tijekom zime. Neke druge bolesti i genetski aktori mogu utjecati na razvoj sekretornog otitisa. Niži socioekonomski uvjeti života i djeca kao pasivni puša i mogu pove ati rizik od razvoja sekretornog otitisa. U 85 % slu ajeva naj eš i uzro nici akutne upale uha su bakterije Streptococcus pneumoniae, Haemophilus influenzae i Moraxella catarrhalis. Uzro nici mogu biti i virusi. Vrlo je bitno pravovremeno lije enje koje ne treba odmah biti antibiotsko. Ako se razvije stanje estih upala uha i sekretornog otitisa, tada je potreban pregled specijaliste za uho, grlo i nos. Od zahvata koji otorinolaringolog može u initi je miringotomija (otvaranje srednjeg uha putem incizije). Pri tome se mogu, ali i ne moraju, implantirati ventilacijske cjev ice u bubnji . Zaklju no, neka su djeca sklona estim in ekcijama dišnog sustava, neka su sklona estim upala uha. Uglavnom, te bolesti prolaze bez komplikacije, ali potreban je oprez da ne prije u u kroni nu bolest. I ne zaboravite: kad dijete boli uho, dajte mu lijek protiv bolova!

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

www.autostil.hr Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.hr Prodaja novih automobilau RH po regijama 1.1.-30.6.2014. Regija

koli ina udio, %

Zagreb

6645

31,44%

Požeškoslavonska

2797

13,24%

Bjelovarskobilogorska

1813

8,58%

Splitskodalma nska

1796

8,50%

Primorskogoranska

1604

7,59%

Istarska

1021

4,83%

Osje kobaranjska

949

4,49%

Zadarska

571

2,70%

Vukovarskosrijemska

498

2,36%

10 Varaždinska

479

2,27%

11 Dubrova koneretvanska

450

2,13%

12 Me imurska

373

1,77%

13 Sisa komoslava ka

364

1,72%

14 Šibenskokninska

359

1,70%

15 Karlova ka

339

1,60%

16 Koprivni kokriževa ka

317

1,50%

17 Brodskoposavska

290

1,37%

18 Krapinskozagorska

267

1,26%

19 Li kosenjska

113

0,53%

20 Virovi kopodravska

0,42%

UKUPNO

21133

100%

Izvor: Promocija Plus

VREMEPLOV

5. kolovoza 1914. je postavljen prvi semafor u Clevelandu (Ohio) na raskrš u Euclid Avenue i East 105th Street. Sve ve i broj nesre a i pove anje prometa tražili su uvo enje reda i novih pravila. Postavljanje semafora je bila jedna od nekoliko uvedenih mjera za poboljšanje kaosa na cestama.

Opel predstavio nacrt plana rasta do 2022. Opel je predstavio ažuriranu varijantu svoje poslovne strategije DRIVE!2022. Naime, tvrtka si je postavila pet strateških ciljeva: do 2022. Opel i Vauxhall namjeravaju dose i udio od 8% europskog tržišta s naglaskom na rast dobi . Cilj je ostvari dobit (zarada prije oporezivanja, EBIT) od 5%, te istovremeno dodatno pove a kvalitetu svojih proizvoda te zadovoljstvo kupaca i zaposlenika. Opel se fokusira na tri strateška prioriteta: modele, robne marke („brand“) i poboljšanje tržišnog položaja. Ofenziva modela i motora nastavlja se brzim tempom: od 2014. do 2018. plan je predstavi ukupno 27 novih modela i 17 motora. Drugi je strateški prioritet ja anje Opelova imidža kao emocionalne i pristupa ne njema ke robne marke. Te se vrijednosti promi u kroz imbenike poput tehni kih inovacija, njema kih inženjerskih vještina i dobre vrijednosti za novac. Tehni ke inovacije, primjerice, predstavlja OnStar – nova razina mogu nos povezivanja u vozilima koja e po evši od 2015. pretvori automobil u beži ni hotspot. Ciljevi vezani uz tržišni udio i rast predstavljaju tre i prioritet. Do 2022. Opel namjerava pove a tržišni udio u Njema koj sa 7,2 na 10%. U Europi, uklju uju i Rusiju i Tursku, tvrtka namjerava pove a tržišni udio s trenutnih 5,8 na 8%. Do 2022. Opel planira zajedno sa svojom britanskom sestrinskom robnom markom Vauxhall, zasjes na drugo mjesto na europskom tržištu osobnih automobila. Opel je prvi put najavio desetogodišnji plan DRIVE!2022 u ljeto 2012. Godine 2013. tvrtka je ve ostvarila zna ajan operativni napredak: više je nego upola smanjila svoje gubitke u Europi. Opel o ekuje da e 2014. bi godina izazova. S jedne strane tvrtka nastavlja poboljšava svoje opera vno poslovanje, a s druge jednokratni troškovi poput zatvaranja tvornice u Bochumu i promjenljivo tržište valuta negativno utje u na zaradu. Opel namjerava zahvaljuju i cijelom nizu mjera – poput manjih troškova proizvodnje i strukturnih troškova, poboljšanog korištenja kapaciteta tvornica, ve ih prihoda od prodaje i poboljšanog profila robne marke – do kraja desetlje a ponovno poslova u plusu.

1. kolovoza 2014.

Sa serijom 2 Active Tourer BMW ulazi u novi segment tržišta Službeni po etak prodaje u Europi najavljen je za 27. rujna 2014. BMW Grupa s BMW-om serije 2 Ac ve Tourer ulazi u potpuno novi segment premium kompaktne klase koji dosad nije bio dio BMW obitelji. „Reakcije na dvojku Ac ve Tourer su do sada vrlo pozi vne. Iz tog razloga smo uvjereni da e ovo vozilo bi vrlo uspješno“, rekao je Harald Krüger, lan Uprave BMW AG-a, odgovoran za proizvodnju, na prezentaciji vozila u Sölden-u (Austrija). 27. rujna 2014. Ac ve Tourer i službeno dolazi na europsko tržište. Glavna tržišta e bi Europa i Kina, pri emu je procjena da e oko 40% prodaje bi na europskom, a oko 15% prodaje na kineskom tržištu. „Kupci e kod ovog vozila cijeni agilnost, ve u poziciju sjedala, prostranu unutrašnjost, funkcionalnost i udobnost“, objašnjava Krüger. „Potražnja za premium vozilima u kompaktnoj klasi je sve ve a“, kaže Krüger. S proširenjem ponude BMW Grupa želi privu i nove kupce. Sa serijom 1 im je to ve uspjelo. Oko 70% prve generacije BMW serije 1 su prodani novim kupcima koji nisu ranije vozili BMW.

„S BMW-om serije 2 Active Tourer idemo prema kupcima koji, primjerice, imaju obitelj i samim me velike zahtjeve što se ti e funkcionalnos i komfora, a u isto vrijeme se ne žele odre i pi nih BMW-ovih karakteris ka i vrijednos kao što su sportski karakter i inova van dizajn. Takva kombinacija na tržištu još ne

postoji te e nas to razlikovati od konkurencije“, naglašava Krüger. Ac ve Tourer je prvi BMW s prednjim pogonom i kao prvi BMW dostupan s tri-cilindri nim motorom. BMW Group je razvio dvije pla orme: jedna je za zadnji pogon i pogon na sva e ri kota a za budu e modele te platforma za prednji

pogon i pogon na sva e ri kota a na kojem bazira Ac ve Tourer. Ova arhitektura je osnova za to da BMW Grupa i u premium i kompaktnom segmentu može pro tabilno ras . Uz dimenzije od 4.342 mm dužine, 1.800 mm širine i visine od 1.555 m ovaj model u svojoj unutrašnjos nudi dovoljno mjesta za svoje putnike. Dugi osovinski razmak od 2.670 mm i ve a krovna linija stvaraju unutarnji prostor koji daje dosad nepozna osje aj. Voza i suvoza sjede znatno više nego u limuzini. Mnogo pre naca i, po želji, preklapaju e suvoza evo sjedalo, potvr uju veliku fleksibilnost i promišljeni koncept unutrašnjos . Interijer djeluje jednostavan, ali bogat. Opcijonalno se može izabra i panoramski stakleni krov. I ovaj model nosi sa sobom pi ne karakteris ke marke BMW:

Peugeot 308

Lider u prodaji kompaktnih vozila U prvom polugodištu 2014. godine, Peugeot je u Francuskoj rastao dvostruko brže od tržišta (osobna + laka komercijalna vozila), ostvarivši tržišni udio od 16,8%. Krajem lipnja, na tržištu osobnih vozila koje je raslo za 2,9%, Peugeot je ostvario tržišni udio od 17% i porast od 7,5 postotnih bodova. U istom periodu, Peugeot 308 je lider u segmentu kompaktnih vozila, a 3008 i 508 lideri su u

svojim segmentima. Krajem lipnja 2014., novi 308 dominira segmentom zahvaljuju i svojim dvjema izvedbama – limuzini i SW-u. Od lansiranja zaprimljeno je gotovo 90.000 narudžbi ovog modela u Europi. Peugeot 3008 i 508 tako er su lideri u svojim segmentima, a novi 508, predstavljen u Londonu u lipnju, trebao bi u vrstiti lidersku poziciju u svom segmentu na francuskom tržištu.

Preko 100.000 narudžbi

Nakon osvajanja brojnih vrijednih nagrada, od kojih i prestižne europske nagrade «Car of the Year 2014», dobre vijesti za novi Peugeot 308 se nastavljaju, s obzirom da je broj narudžbi premašio 100.000 u Europi od njegovog lansiranja u rujnu 2013. godine. Broj narudžbi verzija s najbogatijim paketima opreme prelazi 50%, što samo potvr uje uspješnost nove strategije marke približavanja luksuznim segmentima u C segmentu. I karavanska verzija 308 SW, uvelike je nadmašila u Europi svoj prodajni cilj, s više od 7.000 narudžbi u lipnju i gotovo 22 000 narudžbi od lansiranja do kraja lipnja 2014. 308 SW ve je lider u segmentu C karavana u Francuskoj.

1. kolovoza 2014. dupla prednja svjetla, kratko prednje i stražnje izbo enje, visoki razmak osovine, stražnja svjetla u L obliku. U unutrašnjos su radio, klima i ven lacija usmjereni na voza a, što je tako er pi no za BMW. Veliki prtljažnik sa 468 l (1.510 l max.) i preklapaju a zadnja sjedala garan raju veliku korist u svakodnevnici. Pametan detalj je sklopivi pod u prtljažniku ispod kojeg se nalazi pretinac za odlaganje. Opcionalno namjestiv stražnji naslon pove ava komfor na zadnjim sjedalima i mjesto u prtljažniku. Lagani pristup prtljažniku dozvoljava njegov veliki i široki poklopac. Po želji se otvara i zatvara automatski putem tipke ili se može zatvoriti i otvori bez dodira. U ponudi e bi tri snažna i e kasna tro i e ri cilindri na motora jedne nove generacije. Prednos su u kompaktnom na inu konstrukcije, BMW TwinPower Turbo tehnologiji i ispunjavaju norme EU6. Odli nu efikasnost i velike performanse predstavlja novi tri cilindri ni benzinski motor. U 218i Ac ve Toureru (potrošnja goriva kombinirano: 5,2 - 4,9l/100 km sa 6-stupanjskim ru nim mjenja em ovaj inova vni pogon slavi svoju premijeru u modelu BMW-a. Kao top model za po etak prodaje nudi se BMW 225i Ac ve Tourer (potrošnja goriva kombinirano: 6,0-5,8l/100 km) sa 8-stupanjskim steptronic mjenja em. Sa 231 KS, ubrzanju od 0 na 100 km/h u 6,6 sekundi i 240 km/h najve e brzine ovaj etverocilindri ni motor postavlja nove rekorde u svojoj klasi. U BMW

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

218d Active Tourer (potrošnja goriva kombinirano: 4,3-4,1l/100 km) radi etvero cilindri ni motor s 110 kW/150KS. Kao i navedena dva benzinca i ovaj motor je dio nove obitelji motora. Maksimalna brzina iznosi 208 km/h. Poput svih BMW-ovih modela i BMW serije 2 Ac ve Tourer utjelovljuje izvrsnu voznu dinamiku i užitak u vožnji po kojoj je BMW poznat. Prednji ovjes je no podešen tako da osigurava op malnu voznu dinamiku i veliku koli inu povratnih informacija s upravlja a. Osim što pridonosi voznoj dinamici, postignuto je smanjenje mase uporabom vrs h a laganih materijala - jedan od elemenata BMW EfficientDynamics tehnologije. Izme u ostalog, one tako er uklju uju start/stop funkciju, regeneraciju energije ko enja i indikator za pravodobnu promjenu stupnja prijenosa. Pored serijskih modela, BMW nudi seriju 2 Ac ve Tourer u e ri dodatne varijante, koje u svom interijeru i eksterijeru još više odgovaraju željama kupaca. Model Sport Line naglašava sportsku stranu vozila, njegov dinami ni karakter, izme u ostalog sa sportskim sjedalima. Kod Luxury Line je težište na eleganciji i ekskluzivnos . BMW Ac ve Tourer bit e dostupan kupcima od 27. rujna 2014., a o ekivana cijena u Njema koj bit e od 27.200 €. Od kraja 2014. godine Ac ve Tourer bi e dostupan i u M verziji.

tel: 040 645 355 mob: 091 645 3555

Mini od 1.077 Lego kockica Legendarni Mini, jedan od kultnih modela u automobilskoj industriji sada je predstavljen na posve nov i originalni na in. Tvrtka Lego je promovirala svoju kolekciju Creator Expert upravo s modelom Minija sastavljenim od 1.077 kockica. Proporcije originala su zadržane u najve oj mogu oj mjeri pa je ovaj model duga ak 25 cm, širok 14 cm, a visok 11 cm.

“Flotni automobil godine 2014.” Novi Peugeot 308 nastavlja sa žetvom nagrada, te je osvojio još jednu u nizu, i to za „Flotni automobil godine 2014.“ u Francuskoj, u kategoriji osobnih vozila. Nagradu je dodijelio žiri sastavljen od 14 novinara i voditelja voznih parkova. Žiri je Peugeot 308 proglasio pobjednikom me u 10 konkurenata koje su izabrale redakcije magazina l'Automobile i l'Entreprise. U obzir su došla sva nova osobna vozila komercijalizirana na tržište od travnja 2013. do ožujka 2014. godine. Ova nagrada nadogradnja je na brojne nagrade koje je 308 ve osvojio, od kojih izme u ostalog prestižnu europsku nagradu „Car of the year“, te titulu Automobila godine u Hrvatskoj.

Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

OMIŠ – RUSKAMEN VILLA BLANCA AURORA*** LJETOVANJE S PRIJEVOZOM 20. 09. – 27. 09. 2014. 1.890,00 kn EISENSTADT – ZABAVNI PARK FAMILYPARK NEUSIDLERSEE 05. 08. 2014. 260,00 kn za djecu do14 g. 290,00 kn za odrasle

Protiv mina U Zagrebu u hotelu Esplanade predstavljen je novi Peugeot humanitarni projekt „308 Protiv mina“ kojeg je oslikao hrvatski umjetnik Lovro Artukovi . Bilo je to prvo pojavljivanje u javnosti ovog zanimljivog projekta, koji je privla io pažnju uzvanika koji su se okupili povodom francuskog nacionalnog praznika. Tre i je to humanitarni projekt u nizu marke Peugeot, koji spo-

razumijeva prodaju automobila-umjetni kog djela, a prihodi su namijenjeni razminiranju dijelova teritorija Hrvatske. Svoje umjetni ko djelo Lovro Artukovi predstavio je u društvu Dijane Pleštine, ravnateljice Ureda za razminiranje Vlade Republike Hrvatske, Michele Boccoz, francuske veleposlanice u Hrvatskoj i Tomislava Mileti a, direktora marke Peugeot.

RIM – NAPULJ – POMPEJI 5 dana 16. – 20. 10. 2014. 1.590,00 kn PELJEŠAC – TRPANJ HOTEL FARAON*** LJETOVANJE S PRIJEVOZOM 13.09.-20.09.2014. 2.290,00 kn

1. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 01.08. 08:00 08:15 09:15 10:00 10:50

12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:20 22:05 22:30 23:00 02:00

Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Aniela (r) Dom 2 (r)

Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra SFRJ za po etnike (r) Aniela, rumunj. kos mirana drama TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino akove ki kutak Veliko platno (r) Ju er, danas, sutra Lifestyle Vijes dana TV prodaja Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

PETAK, 01.08.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Škola šaha Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Moja Istra 11:55 Mali oglasi 12:05 Iz fundusa galerije GERAMA 12:15 TV prodaja 12:30 Iz naših središta (R) 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Porcijunkulovo 2014. na VTV-u (R) 15:45 TV prodaja 16:00 Vekerica (R) 17:00 VTV Vijes 17:05 Vekerica 18:00 Eurobox 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 TV prodaja 20:00 VTV Vijes 20:05 Porcijunkulovo 2014. na VTV-u 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

SUBOTA, 02.08.

08:00 Dje ja TV 11:00 Mala školska liga 11:30 Auto – moto nau ca (r) 12:00 TV prodaja 13:00 Bujica (r) 13:30 Ususret fes valu u Požegi (r) 14:00 Dom 2 (r) 15:00 Hrana i vino

16:15 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 23:05 02:00

Glas manjina Ju er, danas, sutra SFRJ za po etnike (r) Emisija Mura – Drava TOP des nacija VIJESTI DANA Hrana i vino Kajkanje Narodno veselje Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

SUBOTA, 02.08.

07:53 07:55 08:00 08:25 08:30 08:45 09:00 11:00 11:15 11:45 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 15:40 16:10 16:25 17:25 17:40 18:10

18:40 19:05 19:10 19:35 19:45 20:00

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Iz prošlos TV prodaja Mali oglasi Vekerica na Porcijunukulovom 2014. TV prodaja Tajne uspjeha Kratki rezovi (R) TV prodaja Dokumentarni program 24 sata vijes TV prodaja Porcijunkulovo 2014. na VTV-u (R) Dali B. Show Mali oglasi Popevke i š kleci (R) TV prodaja TV Oblo ec Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe

VTV Dnevnik Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV prodaja Porcijunkulovo 2014. na VTV-u 22:30 VTV Dnevnik (R) 22:55 Iz prošlos 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

NEDJELJA, 03.08.

08:00 10:00 11:00 11:30 12:05 12:45 13:30 14:05 15:05 15:55 17:00 17:40 18:00 19:00 19:30 20:00

Dje ja TV TV prodaja Mala školska liga (r) Planet Croa a (r) Oko umjetnos (r) Kajkanje (r) Mura – Drava SFRJ za po etnike 2 (r) Aniela (r) Hrana i vino Tjedan kronika Mura-Drava Lifestyle (r) Tjedna kronika TV Jukebox Fio show

23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostanice

NEDJELJA, 03.08.

07:28 07:30 07:55 08:05 08:15 08:30 09:15 09:30 11:30 12:00

12:30 12:45 13:40 13:55 14:00 15:00 15:15 15:45 16:15 16:45 17:00 17:05 18:00 18:05 19:00 19:30

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Iz prošlos TV prodaja Velike tajne malog vrta (R) TV prodaja Porcijunkulovo 2014. na VTV-u (R) TV Oblo ec (R) Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe TV prodaja Iz VTV Arhive: Paleta portreta (R) TV prodaja Mali oglasi Iz VTV Arhive: Vu srcu te nosim TV prodaja Dali B. Show (R) Mužikaši i pajdaši (R) Eurobox (R) TV prodaja Mali oglasi Popevke i š kleci (R) Mali oglasi Ljetni razgovori (R) Otvoreno nebo (R) VTV Tjednik

20:00 Porcijunkulovo 2014. na VTV-u 22:30 VTV Tjednik (R) 23:00 Iz prošlos 23:06 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

PONEDJELJAK, 04.08. 08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 12:10 13:10 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:30 21:05 21:15 22:00 22:30 23:00 02:00

Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Glas manjina (r) Zagrljaj ljepote (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Emisija Mura – Drava (r) Veliko platno (r) Aniela, rumunj. kos mirana drama TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Planet Croa a (r) Ususret fes valu u Požegi Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

PONEDJELJAK, 04.08.

06:58 07:00 07:05 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Tjednik (R) Škola šaha Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Me imurski narodni obi aji 11:45 TV prodaja 12:00 Popevke i š kleci (R) 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Porcijunkulovo 2014. na VTV-u (R) 15:45 TV prodaja 16:00 Vekerica (R) 17:00 VTV Vijes 17:05 Vekerica (R) 18:00 TV prodaja 18:15 Shi 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 TV prodaja 20:00 VTV Vijes 20:05 Koktel 21:00 Iz VTV Arhive: U dobrom društvu 22:00 TV Oblo ec (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

UTORAK, 05.08.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:50 21:05 21:35 22:05 22:30 23:00 02:00

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Emisija Mura – Drava (r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Planet Croa a (r) Ususret fes valu u Požegi (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino SFRJ za po etnike Ju er, danas, sutra Mura – Drava (r) TOP des ncija Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

UTORAK, 05.08.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Škola šaha Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Iz fundusa galerije GERAMA 11:30 Pri e iz svijeta 12:00 TV prodaja 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Shi 13:45 TV prodaja 14:00 Junaci hrvatske slobode 14:45 TV prodaja 15:00 Koktel (R) 16:00 Vekerica (R) 17:00 VTV Vijes 17:05 Vekerica (R) 18:00 Zagorje je jedno 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV prodaja 20:00 VTV Vijes 20:05 Dokumentarni program 20:35 Dali B. Show 21:00 Zagorje je jedno 21:30 Glazbeni in 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

SRIJEDA, 06.08. 08:00 Yoga&Pilates 08:15 Dje ji program

09:15 Hrana i vino 10:00 Aniela (r) 10:50 Auto – moto nau ca (r) 12:20 Videostranice 14:15 Yoga&Pilates 15:00 Dje ja TV 15:30 Hrana i vino 16:00 Ju er, danas, sutra 16:10 SFRJ za po etnike (r) 17:30 Aniela 18:30 TV Jukebox 19:00 Vijes dana 19:30 Hrana i vino 20:00 Oko umjetnos (r) 20:25 Dom 2 21:00 Porcijunkolovo 1 22:00 Vijes dana 22:25 TV prodaja 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

SRIJEDA, 06.08.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Škola šaha Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 11:00 TV prodaja 11:15 Koktel (R) 12:15 TV prodaja 12:30 Dali B. Show 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Iz VTV Arhive: Paleta portreta 14:25 Mali oglasi 14:30 Dokuteka: Kaliningrad (R) 15:00 Iz fundusa galerije GERAMA 15:15 TV prodaja 15:30 Zagorje je jedno (R) 16:00 Vekerica (R) 17:00 VTV Vijes 17:05 Vekerica (R) 18:00 TV prodaja 18:15 Me imurski narodni obi aji 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV prodaja 20:00 VTV Vijes 20:05 Ljetni razgovori 21:00 Kratki rezovi 21:30 Otvoreno nebo 22:00 Mužikaši i pajdaši (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:11 Videostranice

ETVRTAK, 07.08.

08:00 08:15 09:15 10:00 09:50

Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) G.E.T.Report

12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:50 21:05 22:00 22:25 23:00

Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Porcijunkolovo (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino SFRJ za po etnike Ju er, danas, sutra Zagrljaj ljepote (r) Vijes dana Veliko platno (r) Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

ETVRTAK, 07.08.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 17:00 17:05 18:00 18:15 18:40 19:05 19:06 19:10 19:35 19:45 20:00 20:05 20:35 21:40 22:30 23:05 23:06 23:10 01:10 01:11

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Škola šaha Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV prodaja Glazbeni in (R) TV prodaja Dom 2 24 sata vijes TV prodaja Od zrja hajdine ... Velike tajne malog vrta (R) TV prodaja Iz VTV arhive - U dobrom društvu (R) Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica TV prodaja Turopoljski podgutnik VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV prodaja VTV Vijes Eurobox KAM 2014.: Možima na komediju, ženama na zdrovje Iz VTV Arhive: Moj put VTV Dnevnik Vremenska prognoza Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

1. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

„Zanos je tajna svih ljepota. Nema ljepote koja je atraktivna bez zanosa.“ Christian Dior

ŠPANCIRFEST 2014. za sve gladne dobre zabave i provoda

NAJAVLJUJEMO

Mozart elektronike otvara Špancirfest Arena pozornicu Špancirfest se i ove godine pobrinuo da nitko ne ostane „gladan“ zabave i dobrog provoda. Oni kojima e programi u gradskoj jezgri završiti prerano, mo i e se ponovo dobro isplesati na Špancirfest Arena pozornici kod Gradske sportske dvorane na Dravi, gdje e se program odvijati od 22 sata do 6 sati ujutro. Ve prvog dana Špancirfesta, u petak 22. kolovoza, sprema nam se nastup globalno najslavnijeg hrvatskog DJ-a i producenta, legendarnog Petra Dundova. On u Varaždin dolazi nakon svirki na zna ajnim ljetnim festivalima - na Ibizi je uz doma ina, slavnog Richieja Hawtina svirao na otvorenju Enter ve eri u klubu Space, a nastupao je i na kultnom Melt! festivalu u Njema koj. Usto, bio je i zvijezda španjolskog Fib festivala, gdje je svirao uz trenuta no najeminentnije izvo a e elektronske glazbe.

talentu, glazbenom stažu i diskogra iji, Dundov je vjerojatno naš najbolji glazbeni izvozni proizvod. Na sceni je od davne 1993. godine, a iza sebe ima oko 50 single izdanja i tri vrlo hvaljena samostalna albuma. Svojedobno objavio je i ambijentalni album

na etiketi techno arobnjaka Jeffa Millsa te se pridružio kultnoj belgijskoj etiketi Music Man. Uz Petra Dundova, prvog petka na Špancirfestu o ekuje nas i poseban nastup DJ Deega, veterana techno glazbe u Varaždinu te residenta kultnog kluba

DJ i producent Petar Dundov pionir je techna u ovom dijelu Europe Extravaganza, a svirat e i zagreba ki techhouse DJ i producent Mandrax. U prodaji je ograni en broj festivalskih ulaznica za šest dana održavanja programa na pozornici Arena– samo njih 100, a kasnije e se mo i kupiti isklju ivo dnevne ulaznice. Festivalske ulaznice za Arena pozornicu, po cijeni od 159 kuna, dostupne su online na Entrio.hr te na prodajnim mjestima sustava Eventim.

Mo na DJ scena: Petar Dundov, Deeg i Mandrax Aktualni album Petra Dundova, Sailing Of The Grid, izdan je u rujnu prošle godine, a priskrbio mu je angažmane po klubovima Berlina, Moskve, Londona, New Yorka, sve do Japana. Dundov je za glazbene znalce diljem svijeta sinonim za dobru glazbu i još bolje nastupe, pionir je techna u ovom dijelu Europe, a po svojem

FORMULA 13

Užarena atmosfera na pozornici Arena o ekuje se i ovog ljeta

SRCE TV Zabavno-glazbena emisija nedjeljom od 20 sati do 23 sata

Zabava uz vesele Vrbov ane! U prošlotjednoj zabavnoglazbenoj emisiji gosti ve eri bili su lanovi Jura benda iz Vrbovca. Gledatelje su zabavili nizom pjesama koje sviraju u prigodnim doga anjima kao što su svadbe, krštenja,

ro endani i sl. Kao i uvijek, gledatelji su mogli uti nove savjete i recepte za zdrav život od stalnih sponzora: Zdravog kutka, Kralja ešnjaka i Kraljice gljiva Shitake. Gledaju svi - gledajte i Vi!

1 The Chamber LENNY KRAVITZ 2 Scare Away The Dark PASSENGER 3 Hunter Of Invisible Game BRUCE SPRINGSTEEN 4 Bailando ENRIQUE IGLESIAS ft. SEAN PAUL & DESCEMER BUENO 5 Bullet In The Brain THE BLACK KEYS 6 Don’t ED SHEERAN 7 Lovers On The Sun DAVID GUETTA ft. SAM MARTIN 8 Mr. Tembo DAMON ALBARN 9 Budapest GEORGE EZRA 10 Am I Wrong NICO & VINZ 11 Tough Love JESSIE WARE 12 Maps MAROON 5 13 Your Love NICOLE SCHERZINGER 14 Rainbow ROBERT PLANT 15 Call Me The Breeze ERIC CLAPTON

Top Hit List 1 TEŠKA i Slavonia TOPINDUSTRIJA LISTA DOMA IH Band - Žena za utjehu 2 TONY CETINSKI - Žena nad ženama 3 GRETTA ft Geby - Malena 4 TBF - Ne u ti ništa 5 VANNA - Lopov 6 LANA - Majica 7 DETOUR - Daleko 8 IVANA BANFI , ELLA & MINEA Na Jadran 9 DINO MERLIN - Školjka 10 MASSIMO - Dijete u meni 11 ENI - Prekrasan dan 12 NINA BADRI - Dan D 13 PSIHOMODO POP - Bejbi 14 HLADNO PIVO - Messi 15 OCTOBER LIGHT - Fališ mi

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

1. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ marketing@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

Dobro je znati 37

u svim prodav aonicama

sport@mnovine.hr

ATLETIKA

SPORTSKI RIBOLOV

Alena Hrušoci u polufinalu SP za juniorke Alena Hrušoci, trka ica na 400m s preponama, lanica Atletskog kluba Nedeliš e uspješno je predstavljala hrvatsku i me imursku atletiku na SP u atletici za juniore koje je održano u Eugenu. Alena je nastup izborila otr avši strogu normu Me unarodne atletske federacije, u ranijem dijelu sezone, te se tako našla me u 36 najboljih svjetskih juniorskih preponašica. U Eugene je Alena krenula s osobnim rekordom 1:00,23 na 400m prepone, što je bilo 52 stotinke sekunde bolje od zadane norme. Kvali ikacijsku utrku je imala 24. srpnja na stadionu „Eugene Hayward ield“ poznatom po mitingu Dijamantne atletske lige (IAAF Diamond League). Iako po rezultatu nije bila kandidat za prolazak u polu inale, njezin je cilj bio upravo to. Zacrtano, ostvareno. S rezultatom slabijim od osobnog rekorda

Stavljamo Me imurje na kartu svijeta U samom natjecanju i organizaciji natjecanja sudjeluje oko 600–700 ljudi koji e u dane natjecanja ugostiti od 5 – 10.000 ljudi. Sam Organizacijski odbor oformljen još tijekom velja e 2014. te je ve do sada u injeno mnogo, ali organizatore tek eka veliki posao od 7. do 14. rujna PIŠE: IVANA STRAHIJA

(1:00,66) plasirala se kao 23. u polu inale. Dan kasnije je Alena pokazala da ima pravi borbeni, sportski duh. U polu inalu utrke 400m prepone na svjetskom prvenstvu osvojila je 17. mjesto na svijetu, s rezultatom 1:00,44. Ukupno je u ovoj disciplini nastupilo 36 atleti arki iz 27 država. (ap)

SPEEDWAY

Matej Žagar dobio Juricu Pavlica I posljednja utrka za ovu sezonu na stadionu Milenium u Donjem Kraljevcu je iza nas. Individualno državno prvenstvo Hrvatske i Slovenije, gdje su nastupala tri Hrvatska voza a: Jurica Pavlic, Renato Cvetko i Karlo Majni . Ni mjestimi na kiša nije mogla zaustaviti da se održi ova utrka, mada je bilo ne kanja ho e li izdržati vrijeme do kraja. Ipak je sve odra eno bez problema. Vrlo interesantno je i to pošto

ZORAN PFEIFER, predsjednik me imurskih sportskih ribi a o sportskom ribolovu i nadolaze em Svjetskom prvenstvu koje e se održati u našem kraju

smo na takvim natjecanjima navikli i na raznorazne padove, ali ovaj put ih u biti nije ni bilo, što govori o spremnosti svih voza a. Jurica Pavlic sa osvojena 14 boda identi no kao i slovenski najbolji voza Matej Žagar, te Maks Gregori sa 13 boda i Aleksander onda sa 12 boda ušli su u inalnu vožnju. U inalu pobijedio je Matej Žagar ispred drugo plasiranog Aleksandra onde i tre eplasiranog Jurice Pavlica.

Hrvatska, to nije Me imurska županija i Grad Prelog, doma ini su 61. Svjetskog prvenstva u ribolovu udicom na plovak koje e se održavati od 7. do 14. rujna 2014. godine (13. i 14. rujna natjecateljski dani te obavezni trening u petak 12. rujna). O ekuje se sudjelovanje od 37 – 40 reprezentacija svijeta uz ukupno 200 natjecatelja koji e pokušati izboriti naslov Svjetskog prvaka u ribolovu udicom na plovak. U samom natjecanju i organizaciji natjecanja sudjeluje oko 600–700 ljudi koji e u dane natjecanja ugostiti od 5 – 10.000 ljudi. Sam Organizacijski odbor oformljen još tijekom velja e 2014. te je do sada u injeno mnogo, što je prilikom posjeta Prelogu potvrdio i sam predsjednik Svjetske ribolovne organizacije „Confédération Internationale de la Peche Sportive“ (CIPS) Ferenc Szalay. Na elu samog Organizacijskog odbora nalazi se Vladimir Sever, predsjednik Hrvatskog športskog ribolovnog saveza. Sam pokrovitelj natjecanja bit e predsjednik RH dr. Ivo Josipovi . I u Me imurju se vrlo ozbiljno pripremaju za ovo natjecanje, a na elu organizacijskog tima je Zoran Pfeifer.

Nije samo rekreacija, ve i ozbiljan sport Sportske ribolovce, ili ribi e, ve ina ljudi smatra rekreativcima, onima koji uz vodu uživaju u relaksiraju oj, mirnoj aktivnosti bez stresa. No, postoji i ribolovni sport, poprili no kompetitivna sportska grana, koja je uistinu zanimljiva i neo ekivana, koja u Me imurju ima dosta poklonika i natjecatelja, a o svemu za Me imurske novine pri a Zoran Pfeifer, predsjednik me imurskih ribolovaca. ovjek sa ribi kim štapom, uz bilo koju od mnogobrojnih me imurskih voda, esta je pojava. Duboko u me imurskoj tradiciji ukorijenjena je ne samo kultura odlaska u ribi iju, pripreme slatkovodnih riba

za jelo, ve i pravog ribolovnog sporta. O potonjem zna se malo, no ovjek koji se nada to promijeniti jest Zoran Pfeifer, predsjednik Saveza sportskih ribolovnih društava Me imurske županije, koji se sprema za najve u do sada ribi ku smotru koja je ikad održana u našem kraju – Svjetsko prvenstvo u lovu ribe na plovak. “Od 58 sportova koje Hrvatski olimpijski odbor prepoznaje, ribolovni sport je na 18. mjestu. Ribolovci imaju tri hrvatske lige, lige mladeži, žena i veterana, specijalizirane lige - i po tome je pravi sport”, kaže Pfeifer. “Naša je satnica za natjecanje prili no naporna, posebno etiri sata samog aktivnog natjecanja, i nije rijetkost da ljudi koji se ina e bave nekim drugim sportom, probaju natjecateljski ribolov i idu i dan imaju kra u listu dijelova tijela koji ih ne bole nego koji ih bole.” Zanimljivo je re i da, iako je cilj natjecanja uloviti što više ribe, ona kod vaganje mora biti - živa. Dakle, sva se riba uva u posebnim uvaricama za vrijeme etiri natjecateljska sata, a po natjecanju se pušta nazad. “Maksimalno se poštuje partner u ribolovu”, tvrdi Pfeifer.

U Me imurju oko 4.000 ribi a Još je jedna zanimljivost da je ribolov u Hrvatskoj sport

koji zahtijeva prili na ulaganja. Svaki ribi mora imati ribolovnicu, koja košta 400 kuna, no to nije sve: “Mi u stvari raspolažemo s manje novca negoli neki drugi sportovi, no njegovo je porijeklo druk ije, kao i potrošnja. Najvažnija je stvar da mi imamo potpisani ugovor o koncesiji nad me imurskim vodama, što uklju uje o uvanje vrsta, poribljavanje, iš enje i sve ostalo važno za zdravlje ribe. 10 posto od ribolovnica ide Ministarstvu, 10 posto ide Hrvatskom savezu, a ostalo se troši mahom na poribljavanje.” 4.000 ljudi u 36 klubova tako er je vrlo ujedinjeno, nije bilo cjepkanja ribolovnih prava kao i nekim županijama, gdje se pravo za o uvanje vode prenijelo na male klubove, ije vodstvo s vremenom prestane biti zainteresirano za cijelu situaciju i na koncu prestane brinuti za vodno bogatstvo. Milijun i pol kuna koliko se uprihodi od ribolovnica u Me imurju pod strogom je paskom Izvršnog odbora Me imurskog saveza i nema sumnje da se radi dobar posao. “Interesantno je da mi više pla amo naše ribolovno pravo više no recimo Tegra pravo na eksploataciju šljunka”, naglašava Pfeifer. “Najmanje 400 tisu a kuna trošimo na poribljavanje, prema strogim kriterijima, a

200 tisu a kuna trošimo na ribo uvare.” Dio novca dobiju klubovi, a održavaju se i ligaška županijska natjecanja u mla im i seniorskim kategorijama s 290 registriranih natjecatelja. Me imurje je izuzetno interesantno, ina e, za ribolovce, kako one natjecateljske, tako i one rekreativne. U našim vodama, Muri, Dravi, 72 šoderice i jezera, na 2200 hektara vodenih površina, žive izuzetno raznovrsne riblje vrste, od šarana pa do cijenjenih pastrva. I dok je dio poslova kojim se bave Savez i klubovi sjajno ure en, Pfeifer naglašava da Me imurci uop e ne koriste vodno bogatstvo koje imaju za najbolju svrhu na svijetu, turizam. “Ako odete na bilo koje od dva naša velika jezera, ne ete vidjeti jedrilice, kanue, ne ete imati mogu nost odlaska na ribolovni izlet. Time se ne možemo baviti mi, mi stvaramo uvjete, no ini se da nema zainteresiranih turisti kih djelatnika da iskoriste tu dobru situaciju. Mi vodimo brigu o resursu, odgovorni smo za njega, no mi nismo tu da zara ujemo na tome, iako novac prakti ki leži u vodi.”

Može nastati lijepa pri a Još jedna velika stvar koju e me imurski ribolovci napraviti da stvore bazu za razvoj turizma jest organizacija Svjetskog prvenstva, na kojem se u rujnu o ekuju stotine natjecatelja iz cijelog svijeta: “Imali smo ovdje inale Kupa za juniore, pa za seniore, pa regionalno natjecanje, vidjeli smo da smo dobri i odlu ili krenuti u najve i izazov, Svjetsko prvenstvo. Dobivamo strašno puno ako emo to znati iskoristiti. Mi emo otvoriti Me imurje svijetu. Nakon samog natjecanja imamo opcije i ponude da radimo ovdje što god želimo, može nastati lijepa pri a. Ovisi samo o tome jesmo li mi Me imurci zainteresirani za to, zbilja, ili nismo”, zaklju uje Pfeifer.

1. kolovoza 2014. SVE ANO otvoreno novo nogometno igraliĹĄte u sklopu preure enog stadiona NK Mladost-Komet Prelog

Predsjednik kluba Zvonarek, kao i svi ostali govornici

bili su ponosni na investiciju koja e zasigurno donijeti novi zamah nogometa u Prelogu, posebice kod najmla ih koje treba, kako je istaknuto, skloniti od ra unala i kafi a i usmjeriti ih prema sportskim terenima. S dovrĹĄetkom novog stadiona koji ima dva igraliĹĄta, to e zasigurno biti puno kvalitetnije, nego je to bilo dosad. Zvonarek je istaknuo da je tako er bilo otpora i podsmijeha zaĹĄto se ide u ovu investiciju, ali da je sada ono ĹĄto je planirano zaista pretvoreno u neĹĄto zaista vrijedno, na ĹĄto mogu biti ponosni svi u Prelogu. Gradona elnik Kolarek istaknuo je kako je ovo djelo svih Prilo anki i Prilo anaca, a ne njega osobno, odnosno drugih pojedinaca, jer je utroĹĄen novac poreznih obveznika kojim je izgra ena ova investicija koju joĹĄ treba dovrĹĄiti. Mato Kljaji je u ime svih sportaĹĄa zahvalio na ulaganju u ovaj zna ajni sportski objekt. Investicija u novi stadion do sada je koĹĄtala oko 1,8 milijuna kuna, ĹĄto nije tako puno s obzirom koliko se napravilo, ali za dovrĹĄetak je potrebno joĹĄ par stotina tisu a kuna kako bi cijeli objekt bio zaista pretvoren u stadion. Nakon sluĹžbenog dijela ove sportske sve anosti, zmaj Zmajarskog kluba Rode iz Preloga iz zraka je ispustio loptu, ime je na simboli an na in zapo ela prva nogometna utakmica na novom stadionu i to izme u doma ina NK Mladost â&#x20AC;&#x201C; Komet iz Preloga i NK Na te 1903 iz Lendave. Prijateljska utakmica zavrĹĄila je s nerijeĹĄenim rezultatom - 0:0. (dz, oto: zv)

MIP Weyland slavio u seniorskoj, a Nauti ki klub Labud u veteranskoj konkurenciji

Posljednjeg dana izvu eni su i brojevi prigodne tombole. Deset dobitnih sre ki nosi sljede e brojeve: 625223, 625285, 625111, 625056, 625449, 625343, 625014, 625302, 625397, 625103. Svi sretni dobitnici mogu se javiti organizatoru, Nogometnom klubu Mladost- Komet iz Preloga. (Ĺžs)

Travnjak glavnog terena spreman za novu prvenstvenu sezonu Bilo je otpora i podsmijeha oko ove investicije, ali sada je ono ĹĄto je planirano, pretvoreno u neĹĄto zaista vrijedno U petak je u Prelogu u Parku mladosti sve ano otvoren novi stadion NK Mladost- Komet Prelog. Uz brojne uzvanike, sve ano ga je otvorio Zoran Vidovi , zamjenik Ĺžupana, a nakon toga i na samom glavnom terenu preloĹĄki gradona elnik Ljubomir Kolarek zajedno s najmla im igra ima NK Prelog. Zbog svoje rotacije od 90 stupnjeva, novi stadion je znatno prostraniji u odnosu na stari. Dodatni prostor u budu nosti e se iskoristiti za izgradnju pomo nog igraliĹĄta na suprotnoj strani tribine. Potrebno je sada samo da se isto â&#x20AC;&#x17E;zazeleniâ&#x20AC;&#x153;. Od nove sezone tako e opet svi pogoni NK Mladost-Komet, nakon ĹĄto su koriĹĄteni tereni okolnih klubova, ponovno igrati u Prelogu. Pozdravni govor odrĹžao je predsjednik NK Mladost â&#x20AC;&#x201C; Komet Prelog Josip Zvonarek, a slijedio ga je predsjednik Me imurskog nogometnog saveza Mato Kljaji , gradona elnik Ljubomir Kolarek i zamjenik Ĺžupana Zoran Vidovi . PreloĹĄki Ĺžupnik i dekan mons. Antun Hoblaj blagoslovio je novi stadion.

Izgra eno je neĹĄto zaista vrijedno

MALI NOGOMET ZAVRĹ IO Memorijalni turnir Vladimir Skok u Prelogu

I ovaj, 34. malonogometni turnir ing. Vladimira Skoka, uspjeĹĄno je zavrĹĄio i donio pobjednike. Budu i da je zavrĹĄna utakmica bila odgo ena zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, ista je odigrana u ponedjeljak, 30. srpnja. U seniorskoj konkurenciji pobjedili su Mip Weyland, u veteranskoj Nauti ki klub Labud, dok je OPG Srpak odnio pobjedu kod starijih, a Ca e bar Kapljica kod mla ih pionira. U konkurenciji mla ih pionira titule najboljih pripale su lanovima pobjedni ke ekipe Ca e bar Kapljica te je najboljim

golman je Filip FarkaĹĄ iz Euroklime, igra Samir Xrasniqi iz Mip Weylanda, a strijelac Denis Golubi iz ekipe SvjeĹža jaja Vuk. Osvojene nagrade ovog malonogometnog turnira predao je gradona elnik Ljubomir Kolarek u druĹĄtvu predsjednika Gradskog vije a Grada Preloga Gorana Gotala, predstavnika organizatora turnira, Nogometnog kluba Mladost- Komet iz Preloga te uz gospo u Slavicu Skok, suprugu Vladimira Skoka ije ime ovaj turnir nosi. Pobjedni ka ekipa u seniorskoj konkurenciji â&#x20AC;&#x201C; MIP Weyland igra em proglaĹĄen Matija MiĹĄi , najboljim strijelcem Viktor KaniĹžaj, a najboljim golmanom Matej Novak. U konkurenciji starijih pionira najboljim igra em proglaĹĄen je Luka Magi , najboljim strijelcem Emanuel rnko, a najboljim golmanom Neven HliĹĄ . Svi nagra eni igra i pripadaju pobjedni koj ekipi OPG Srpak. U veteranskoj konkurenciji titulu najboljeg golmana osvojio je Mario Bartoli , strijelca Dean Petri dok je najboljim igra em proglaĹĄen Boris Kosir iz Iskopa Radikovi . Kod seniora najbolji

Pregled rezultata finala: Mla i pioniri za 3. mjesto: TRNAVA - PODRAVINA 0 - 0 ( 3 - 4 ) Stariji pioniri za 3. mjesto: AN ELI - TEAM 69 2 - 5 Veterani za 3. mjesto: KRIGLIN BOYS - TERMITI 0 - 3 Mla i pioniri nale: KAPLJICA - VATRENI KOTORIBA 5 - 1 Stariji pioniri nale: PRIZMA VV - OPG SRPAK 4 - 4 (4-5) Seniori za 3. mjesto: EUROKLIMA - ZEITGEIST 3 - 3 ( 2 - 0 ) Veterani nale: NAUTI KI KLUB LABUD - ISKOPI RADIKOVI 2 - 0 Seniori nale: MIP WEYLAND - SVJEĹ˝A JAJA VUK 4-2

Najbolji u veteranskoj konkurenciji, Nauti ki klub Labud

U konkurenciji starijih pionira slavila je ekipa OPG Srpak

1. kolovoza 2014.

NOGOMET

STRELI ARSTVO

KUP MNS-a

U 1. kolu igra se 26 utakmica Zapo ela je nova nogometna sezona, tradicionalnim Kup natjecanjem MNS-a i Turnirom prvaka koji je održan u Donjem Kraljevcu. Naime, ve je odigrana prva utakmica u Kupu i to u Donjem Mihaljevcu izme u Drave i NK Naprijed. Favorizirani gos s gli su do pobjede 1:0. Natjecanje se nastavlja u subotu, 2. kolovoza kada u 18 sa u Savskoj Vesi igraju Bratstvo i 1.KOLO

Vidov an iz Donjeg Vidovca. U nedjelju se igraju ostale 23 utakmice. Od 18 sa sastaju se: Pobjeda – Grani ar (N), Hajduk (B) – Strahoninec, Napredak – SK, Borac (DH) – Polet (SMNM), Donji Koncov ak – Budu nost (P), Mladost (D) – Mura, Bratstvo (J) – Sloga (Š), Zebanec – Sloga ( ), Draškovec – Mladost (SM), Kraljev an 38 – Puš ine, Zasadbreg

2.KOLO

1/16

1/8

77 – Trnava, Venera – Trnovec, Dinamo (Ž) – BSK, Eko – Hajduk (Š), Budu nost (M) – Jedinstvo (NSD), Galeb – Drava (K), Me imurec – Parag, Omladinac (DS) – Mladost (S), Bratstvo (P) – Polet (P), Omladinac (M) – Dinamo (D), Jadran – Jedinstvo (GM), Otok – Sloboda (M) te Radni ki – Dubrava. U utorak, na blagdan, u 18 sa u Zasadbregu igra se posljed1/4

1/2

nja utakmica 1. kola izme u Vu e nca i Rudara. Natjecanje se nastavlja 2. kolom, odmah sljede i vikend. Na tradicionalnom turniru prvaka koji je odigran u Donjem Kraljevcu, slavio je doma in. U nalu je doma in, prvak II. MNL-istok igrao s pobjednikom II. MNL-zapad, Me imurcem. Utakmica je završila 1:1, ali nakon penala bolji su bili doma ini. FINALE

POBJEDNIK

1 Podturen 64 xxxxxxxxx Podturen 32 Grani ar (N) 33 Pobjeda 16 Croatia 49 Trnje

XV Dubrav an

Protekle nedjelje, 27. srpnja Streli arski klub „Katarina Zrinski“ iz akovca bio je doma in tradicionalnog me unarodnog streli arskog turnira „Vitez grada akovca“ koji se organizira u sklopu Porcijunkulova, a na kojem su nastupili streli ari iz 16 klubova Slovenije i Hrvatske. U prvom dijelu na rasporedu je bio turnir u kojem su streli ari pokazali svoje znanje i uspjeli postaviti nekoliko državnih rekorda, a u drugom dijelu pokazali su svoje umije e te se sa atraktivnim pucanjem na jabuku odvijala žestoka borba za Viteza grada akovca. Doma i streli ari bili su najbrojniji, a ukupno su osvojili deset medalja. U stilu goli luk, Marija Rojko u kategoriji juniorki, puca sve bolje pa je tako ovaj put postavila dva nova državna rekorda i osvojila zlatnu medalju. U istom stilu seniorske kategorije, Vanda Kipke tako er osvaja zlatnu medalju. U stilu dugi luk dobro je pucao Valentino Novak te je uz osobni rekord osvojio i zlatnu medalju. U stilu složenog luka kadetske kategorije nastupio je Izak Feher i tako er osvojio zlatnu medalju. U stilu standardnog luka me u seniorima i ovaj put Tihomir Miljan osvaja zlatnu meda-

3 0 Croatia

17 Strahoninec 48 Hajduk (B) 8 Omladinac (NSR) 57 Plavi 1975

II Sloboda (S)

3 0 Omladinac (NSR)

25 SK 40 Napredak

X Centrometal

9 Polet (SMNM) 56 Borac (DH) 24 Budu nost (P) 41 Donji Koncov ak

VII Šenkovec

10 Mura 55 Mladost (D) 23 Vidov an 42 Bratstvo (SV) 7 ukovec 77 58 Torpedo

XIII Plavi (Pek.)

0 3 Torpedo

26 Sloga (Š) 39 Bratstvo (J)

IV Mladost (Pal.)

14 Sloga ( ) 51 Zebanec 19 Mladost (SM) 46 Draškovec

XII Spartak

3 Borac PMP (T) 62 xxxxxxxxx Borac PMP (T) 30 Puš ine 35 Kraljev an 38

V Grani ar (K)

12 Trnava 53 Zasadbreg 77 21 Trnovec 44 Venera PMP

XI Mladost (Pr.)

5 BSK 60 Dinamo (Ž) 28 Hajduk (Š) 37 Eko

VI Archea- akovec

13 Jedinstvo (NSD) 52 Budu nost (M) 20 Galeb 45 Drava (K)

XIV Hodošan

4 Me imurec 61 Parag 29 Naprijed 36 Drava (DM)

1 0

Naprijed

akove ki doma ini uzeli najviše medalja lju, dok Stijepan Oehler osvaja srebro. Me u seniorkama u svojem prvom nastupu odli no je pucala Lidija Leva i i osvojila zlatnu medalju. U stilu olimpijskog luka me u seniorima, Krešimir Štrukelj isto osvaja zlatnu medalju, dok je Mladen Kodba s dobrim pucanjem u drugoj seriji uspio osvojiti bron anu medalju. Karlo Cilar zauzeo je šesto mjesto, a Božidar Vuruši sedmo mjesto. Me u veteranima, Mihael Štebih ne ispušta prvo mjesto pa je i ovog puta osvojio zlatnu medalju. U drugom dijelu turnira, po etiri najbolja iz svakog stila borili su se za ulazak u veliko finale za Malog i Velikog Viteza grada akovca. Tako su me u djecom do 14 godina u finalu pucali Magdalena Štabek i Vid Ramšak. Magdalena je s dva pogotka u jabuku osvojila titulu Malog viteza grada akovca za 2014. godinu. U borbi za Velikog viteza nastupilo je ak šest doma ih streli ara, a u veliko finale ušao je Tihomir Miljan koji je s dva pogotka u jabuku morao i u dodatno pripetavanje s Ivicom Sporišem iz Svetog Ivana Žabna, gdje su u prvom pokušaju oba pogodila jabuku, dok u drugom pokušaju Tihomir promašuje, a Ivica Sporiš poga a jabuku i postaje Vitez grada akovca 2014. godine.

PLIVANJE

III Dinamo (P)

11 Rudar 54 Vu etinec 22 Mladost (S) 43 Omladinac (DS)

IX Nedeliš e

6 Polet (P) 59 Bratstvo (P) 27 Dinamo (D) 38 Omladinac (M)

VIII Mladost (I)

15 Jedinstvo (GM) 50 Jadran 18 Sloboda (M) 47 Otok

XVI Sokol

2 Mali Mihaljevec 63 xxxxxxxxx Mali Mihaljevec 31 Dubrava 34 Radni ki

Me imurje

START PRVENSTVA nove nogometne lige

Me užupanijska nogometna liga po inje 16. kolovoza Održan je Plenum klubova novoformirane Me užupanijske lige Varaždin- akovec. Nakon igre povuci-potegni dobiveno je „zeleno svjetlo“ od HNS-a da liga broji 18 klubova (11 iz Me imurskog nogometnog saveza i 7 iz Nogometnog saveza Varaždin). Plenum kojem su u Varaždinu prisustvovali predstavnici svih

klubova donio je odluku o po etku prvenstva u subotu, 16. kolovoza, a prvi dio prvenstva trebao bi završi , ako u me uvremenu ne padne snijeg, pred samu zimu u nedjelju, 30. studenoga. Samo jedno kolo igra se u tjednu (na državni praznik, 8. listopada). Utakmice se igraju subotom ili nedjeljom, a devet klubova od-

lu ilo se igra u subotu, a devet u nedjelju. Ve ina me imurskih klubova igrat e subotom: Sloboda (S), Rudar (MS), Mladost-Komet (P), Archea- akovec, Centrometal (M), Polet (SMnM) i Nedeliš e. Sloga ( akovec) igra u nedjelju u standardnom jutarnjem terminu, a Puš ine, Naprijed (Cirkovljan) i Grani ar (Kotoriba) igraju u nedje-

lju poslijepodne. Od varaždinskih klubova, pet ih igra nedjeljom poslijepodne, dok su subotom doma ini: Ivan ica (Ivanec) i Plitvica (Selnik). Parovi 1. kola utakmica koje se igraju u subotu/nedjelju 16. i 17. kolovoza su: Sloboda (Slakovec) – Zadrugar (Hrastovsko), Grani ar (Kotoriba) – Zelengaj (Ku an Donji), Polet (Sve Mar n na Muri) – Nedeliš e, Puš ine – Archea akovec, Naprijed (Cirkovljan) – Sloga ( akovec), Marof (Novi Marof) – Centrometal (Macinec), Plitvica (Gojanec) – Rudar (Mursko Središ e), Mladost Komet (Prelog) – Plitvica (Selnik) i Jalžabet – Ivan ica (Ivanec).

Ivanu Modri u zamalo izmakla bronca na Prvenstvu Hrvatske u plivanju Na plivalištu Mladosti u Zagrebu, od etvrtka je do nedjelje, dakle od 24. do 27. srpnja, održano Prvenstvo Hrvatske u plivanju. Predstavniku Gradskog pliva kog kluba „Me imurje“ Ivanu Modri u za dlaku je izmaklo osvajanje tre eg mjesta u disciplini 50 metara le no. Pliva Gradskog pliva kog kluba „Me imurje“

iz akovca, Ivan Modri , na nedavnom je Prvenstvu Hrvatske u plivanju u Zagrebu bio nadomak medalji, isplivavši u A finalu 4. juniorsko vrijeme na 50 metara le no u vremenu 28,10. U dva B finala isplivao je 11. vrijeme na 200 metara le no – 2:15,78 te 15. vrijeme na 100 metara le no s vremenskim rezultatom1:01,48.

1. kolovoza 2014. ATLETIKA PRIJAM u Op ini za AK NedeliĹĄ e i njegove izvrsne atleti are i atleti arke

Na elnik Dania estitao za izvrstan rad i rezultate Na elnik Op ine NedeliĹĄ e Darko Dania sa suradnicima priredio je prijam i predao priznanja zasluĹžnim lanovima AK NedeliĹĄ e za izvrsne ostvarene rezultate. Posljednji u nizu je uspjeh Alene HruĹĄoci koja je pos gla izvrsni 17. rezultat na SP za juniorke na 400 m prepone. Osim AK NedeliĹĄ e i Aleni HruĹĄoci, priznanja su tako er dodijeljena: Gabrijelu Stojanovi u, za peto mjesto na BP u Slivenu, Ma ji Ĺ˝nidari u osvaja u zlata na PH za mla e kadete, Tari FriĹĄ i koja osvaja medalje u brzom hodanju, Sari Sen ar koja je tako er odli na u preponskim utrkama i Diani Pintari koja osvaja medalje u bacanju diska. (zv)

ODBOJKA NA VODI DSR â&#x20AC;&#x153;GRABANICEâ&#x20AC;?, NEDELIĹ E

Dana 2. kolovoza organiziraju turnir u odbojci na vodi DruĹĄtvo ĹĄportske rekreacije â&#x20AC;&#x17E;Grabaniceâ&#x20AC;&#x153; iz NedeliĹĄ a po prvi put organizira turnir u odbojci na vodi koji e se odrĹžati u subotu, 2. kolovoza na terenima DruĹĄtva. Pozivaju se svi gra ani zainteresirani za sudjelovanje da svoje tro lane ekipe prijave ĹĄto prije. Prijavljene ekipe mogu biti mjeĹĄovite, a moraju se sastojati od minimalno tri igra a. Za tri

prvoplasirane ekipe predvi eni su pehari te nov ane nagrade. Tako er, za sve se igra e i posjetitelje priprema besplatno jelo. Za dodatnu zabavu tijekom cijelog turnira pobrinut e se glazbenici iz dua Dolari. Svi zainteresirani za sudjelovanje, dodatne informacije mogu dobiti pozivom na brojeve mobitela: 098 807 843 (Mladen) ili 098 976 8091 (Radovan).

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA Ĺ˝UPANIJA OP INA DOMAĹ INEC U SURADNJI SA FONDOM ZA ZAĹ TITU OKOLIĹ A I ENRGETSKU U INKOVITOST KLASA: 310-01/14-01/03 URBROJ: 2109/4-14-02-04

OBAVIJEST o objavi natje aja za pove anje enrgetske u inkovitosti obiteljskih ku a

Program su nancira Fond za zaĹĄ tu okoliĹĄa i energetsku u inkovitost REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA Ĺ˝UPANIJA OP INA NEDELIĹ E NA ELNIK OP INE KLASA: 351-01/14-01/11 URBROJ: 2109/12-01-14-16 NedeliĹĄ e, 24.07.2014.

Op ina DomaĹĄinec obavjeĹĄtava sve zainteresirane strane da je na sluĹžbenim internetskim stranicama Op ine DomaĹĄinec, h p://opcinadomasinec.hr/?p=2154 i na oglasnoj plo i Op ine DomaĹĄinec objavljen JAVNI NATJE AJ za prikupljanje ponuda zi kih osoba za subvencioniranje projekata â&#x20AC;&#x17E;Energetska u inkovitost obiteljskih ku a u Op ini DomaĹĄinecâ&#x20AC;&#x153;. Natje aj je otvoren zaklju no do 22. rujna 2014. godine. Dodatne informacije mogu se dobi u Jedinstvenom upravnom odjelu Op ine DomaĹĄinec, DomaĹĄinec, Mar na PuĹĄteka 9, ili na telefon 040 / 863 240.

OBAVIJEST O OBJAVI NATJE AJA ZA POVE ANJE ENERGETSKE U INKOVITOSTI OBITELJSKIH KU A U OP INI NEDELIĹ E Op ina NedeliĹĄ e obavjeĹĄtava sve zainteresirane gra ane da je na sluĹžbenim internetskim stranicama Op ine NedeliĹĄ e www.nedelisce.hr i na oglasnoj plo i Op ine NedeliĹĄ e objavljen javni natje aj za prikupljanje ponuda zi kih osoba za su nanciranje programa â&#x20AC;&#x17E;Pove anje energetske u inkovitos obiteljskih ku a u NedeliĹĄ uâ&#x20AC;&#x153;. Program su nancira Fond za zaĹĄ tu okoliĹĄa i energetsku u inkovitost i Op ina NedeliĹĄ e. Natje aj je otvoren 45 dana od dana objave odnosno do 12.09.2014. godine. Sve dodatne informacije mogu se dobi u Upravom odjelu za komunalne djelatnos i gospodarstvo Op ine NedeliĹĄ e, M. Tita 1, 40 305 NedeliĹĄ e svakog radnog dana od 7.00 do 15.00 sa ili upitom na broj telefona 040/821-107 i 040/389-947.

Temeljem lanka 6. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora (NN br.125/11), lanka 5. Odluke o davanju u zakup i kupoprodaji poslovnog prostora u vlasniĹĄtvu Op ine Sveta Marija (â&#x20AC;&#x17E;SluĹžbeni glasnik Me imurske Ĺžupanijeâ&#x20AC;&#x153; br. 5/14) i lanka 32. Statuta Op ine Sveta Marija (â&#x20AC;&#x17E;SluĹžbeni glasnik Me imurske Ĺžupanijeâ&#x20AC;&#x153; 09/09 i 05/13) na elnica Op ine Sveta Marija, dana 1. kolovoza 2014. godine raspisuje

JAVNI NATJE AJ ZA DAVANJE U ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA I. Predmet ponude Poslovni prostor u sklopu Doma kulture, Trg bana Jela i a bb, Sveta Marija, povrĹĄine 141 m2 Namjena-trgovina, servis ili hi obrt. II. Po etna cijena mjese ne zakupnine za poslovni prostor Po etni iznos zakupnine je 3.3 eur/m2, obra unato u kunskoj protuvrijednos prema srednjem te aju HNB vaĹže em na dan javnog otvaranja ponuda. III. Poslovni prostor daje se u zakup na vrijeme od 5 godina Ugovor o zakupu zaklju uje se na vrijeme od pet godina, uz mogu nost da zakupodavac i zakupnik, bez provo enja javnog natje aja produĹže zakup u skladu sa stavkom 3. lanka 6. Zakona o zakupu i prodaji poslovnoga prostora. IV. Rok za podnoĹĄenje ponuda Rok za podnoĹĄenje ponuda je 12. 08. 2014.godine do 13 sa . Ponude se podnose putem poĹĄte ili neposrednom predajom u zatvorenoj omotnici s naznakom â&#x20AC;&#x153;NE OTVARAJ â&#x20AC;&#x201C; NATJE AJ ZA ZAKUP POSLOVNOG PROSTORAâ&#x20AC;&#x153;, na adresu Op ina Sveta Marija, Trg bana Jela i a 1, 40326 Sveta Marija. Javno otvaranje ponuda obavi e se dana 12. 08. 2014. godine, u 13,30 sa , u prostorijama Op ine Sveta Marija. V. Iznos garantnog pologa (jam evine) Ponuditelji su duĹžni upla garantni polog (jam evinu) u visini iznosa mjese ne zakupnine. na IBAN:HR92 2340 0091 8607 0000 6, model pla anja HR68, poziv na broj 7722-OIB. Jam evina se vra a najkasnije 15 dana od donoĹĄenja Odluke o odabiru, dok se najpovoljnijem ponuditelju ukoliko odustane od sklapanja Ugovora ili ne sklopi ugovor u roku 15 dana, jam evina ne vra a. VI. Razgledavanje poslovnog prostora mogu e je 7. 08. â&#x20AC;&#x201C; 11. 08. 2014 od 14 do 15 sa . VII. Pisana ponuda se dostavlja prema ponudbenom listu (nalazi se na stranicama Op ine www.svetamarija.hr), a obvezno sadrĹži: â&#x20AC;˘ za zi ke osobe: ime i prezime ponuditelja OIB, prebivaliĹĄte, broj teku eg ili Ĺžiro ra una â&#x20AC;˘ za pravne osobe: naziv tvrtke, OIB, sjediĹĄte, broj poslovnog ra una, â&#x20AC;˘ presliku osobne iskaznice ili presliku rjeĹĄenja o upisu u sudski ili drugi registar, â&#x20AC;˘ ovjerenu presliku dokumentacije kojom se dokazuje pravo prvenstva, â&#x20AC;˘ ponu eni mjese ni iznos jedini ne zakupnine (po m2) â&#x20AC;˘ dokaz uplate jam evine â&#x20AC;˘ izjavu ponuditelja kojom pod punom materijalnom i krivi nom odgovornoĹĄ u izjavljuje da nema dugovanja prema Op ini, te Uvjerenje nadleĹžne porezne uprave o nepostojanju duga prema drĹžavnom prora unu, odnosno odobrenje odgode pla anja obveza s pridrĹžavanjem rokova pla anja, â&#x20AC;˘ kratak opis planirane djelatnos VIII. Kriteriji za odabir najpovoljnije ponude je najviĹĄi ponu eni iznos zakupnine, uz ispunjenje uvjeta iz natje aja. Na elnica Op ine Sveta Marija zadrĹžava pravo ne odabra najpovoljnijeg ponuditelja i poniĹĄ natje aj, bez obveze da natjecateljima obrazlaĹže razlog poniĹĄtenja natje aja ili ne odabira najpovoljnijeg ponuditelja, kao i pravo da poniĹĄ odluku o prihvatu najpovoljnije ponude prije sklapanja ugovora. IX. Ukoliko dvije ili viĹĄe ponuda budu iste vrijednos Op ina Sveta Marija e izme u njih organizira dodatno usmeno nadmetanje. O mjestu, vremenu i uvje ma nadmetanja takvih ponuditelja Op ina e ih obavijes 3 dana prije takvog usmenog nadmetanja. Ponuditelj koji ne pristupi navedenom nadmetanju gubi pravo daljnjeg sudjelovanja u natje aju. X. Poslovni prostor daje se u zakup u vi enom stanju te e ga zakupnik uredi i prives ugovorenoj namjeni o vlas tom troĹĄku ĹĄto e se regulira Ugovorom o zakupu. Is m Ugovorom e se regulira da najpovoljniji ponuditelj nema pravo poslovni prostor ili dio poslovnog prostora da u podzakup. XI. Najpovoljniji ponuditelj duĹžan je najkasnije u roku od 15 dana od dana donoĹĄenja odluke o odabiru sklopiti ugovor o zakupu, a do roka koji odredi Na elnica preuze poslovni prostor. Ako najpovoljniji ponuditelj ne postupi na ovaj na in bez opravdanog razloga, odluka o odabiru e se poniĹĄtiti, a javni natje aj za taj poslovni prostor e se ponoviti. XII. Prvenstveno pravo na sklapanje ugovora o zakupu poslovnog prostora imaju osobe iz Zakona o pravima Hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji ukoliko ispunjavaju uvjete iz natje aja i iz Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, te ako prihvate najviĹĄi ponu eni iznos zakupnine. XIII. Ugovor o zakupu poslovnog prostora potvrdit e se kod javnog biljeĹžnika na teret zakupnika. Prilikom sklapanja ugovora o zakupu poslovnog prostora Zakupnik je duĹžan dostaviti kao sredstvo osiguranja pla anja zakupnine, bjanko zaduĹžnicu ovjerenu od javnog biljeĹžnika u visini godiĹĄnjeg iznosa ugovorene zakupnine. NA ELNICA OP INE SVETA MARIJA ur ica Slamek, v.r. KLASA: 372-01/14-01/01 URBROJ: 2109/24-14-5 Sveta Marija, 1. kolovoz 2014.

Rekreacija

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Što je to Les Mills? Dragi vježba i, u posljednje vrijeme nastalo je toliko novih programa za vježbanje da smo se polako po eli gubiti u moru silnih sitnih informacija. Prije samo nekoliko godina znali smo za aerobik, step, pilates, jogu i teretanu, dok danas imamo toliko programa da ak i one koji nikada nisu vježbali privuku svojim nazivom opasnog ratnika.Takav jedan primjer predstavit u vam danas . Les Mills je vode i svjetski itnes koncept s nekoliko speci i nih programa. Izvodi se uz glasnu i motiviraju u glazbu te uz koreogra irane dijelove sata. Vježbe Les Mills osmislili su vode i stru njaci iz podru ja sporta, itnesa, medicine i plesa. Koncipirane su tako da vas pokrenu, motiviraju i daju rezultate. Stalne promjene vježbi i stalan razvoj novih oblika vježbanja daju vježbama Les Mills potrebnu dozu dinamike i zabave.Vježbe osmišljavaju najbolji svjetski stru njaci iz

svijeta itnesa, a treneri se stalno educ i raju, polažu ispite i polaze treninge. Prema tehnikama vježbanja Les Mills, vježba se u više od 15 000 itnes klubova u svijetu. Dakle, više od šest milijuna ljudi vježba po Les Mills principu rada i metodici. S obzirom na to da zajedno sa svojim itnes prijateljima (trenerima iz drugih klubova) esto putujem na konvencije, imala sam sre e odraditi tri potpuno razli ita Les Mills treninga. Prvi koji sam odvježbala bio je Bodybalance koji vu e porijeklo iz tai chija, pilatesa i joge. Set vježbi, osim što ja a cijelo tijelo i pove ava leksibilnost, smiruje um te fokusira i opušta cijelo tijelo.

Body&mind vježbe postaju sve popularnije zbog užurbanoga životnog ritma i nemogu nosti pronalaska vremena za sebe. Drugi trening bio je Bodypump i tu sam morala dati nešto više jer traži

pun o snage i na taj je na in izgra uje,

oblikuje, ja a i de inira vaše tijelo. Osnovno su sredstvo vježbanja utezi, uz mnogo ponavljanja. Zadnji trening Les Mills programa bio je Bodycombat i taj mi je bio najdraži. To je snažan set vježbi temeljen

n a borila kim vještinama. U njega je ugra eno najbolje iz karatea, muay thai-

Vježba br. 1 Postavite se u poziciju skleka te naizmjence predru ite i krenite u suprotno stopalo. Vježba br. 2 Radite duboke u njeve sa smanjenom bazom oslonca. Napravite 10 ponavljanja na jednu pa isto i na drugu nogu. Vježba br. 3 Postavite se u poziciju planka, pa krenite u piramidu i u sklek. Vježba br. 4 Ruke su iza le a, noge pogr ene i stražnjica podignuta od poda. Naizmjence spajamo suprotnu ruku/nogu. Vježba br. 5 Iz pozicije planka ro rajte trup i pogledajte za dlanom ruke koja je u uzru enju.

ja, boksa i taekwondoa. Pustite nepoznatog sebe i udarate, vi ete, lupate te tako imate osje aj da ste divlja životinja u kavezu nekog zoološkog vrta. Ukratko to su vrlo zahtjevni programi vježbanja te se preporu uju za one koji to mogu i one koji imaju zdravo tijelo bez bolova u kostima i zglobovima. Pr ipremila sam vježbe kojima ete aktivirati cijelo tijelo. Napravite 10 ponavljanja svake vježbe u pet serija. Nakon svake serije napravite pauzu od jedne minute pa nastavite sa sljede om serijom. (Ivana Posavec)

1. kolovoza 2014.

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Pun eca 2, akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Me imurske Novine i Woman Art vas daruju sa 2 treninga u jednom tjednu po vlastitoj želji

1. kolovoza 2014.

Dobro je znati 43

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Svim građanima Međimurja čestitamo

5. kolovoza

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Kralja Tomislava 30, 40000 Čakovec, Tel: + 385 (0)40 492-999, Fax: + 385 (0)40 492-986, E-mail: ck@euroherc.hr

ME IMURJE PLIN INFO Ugradite li u stan novu plastičnu stolariju ili montirate novu kuhinjsku napu

SVAKAKO OBAVIJESTITE

DISTRIBUTERA PLINA kako bi vam se izvršila provjera dozrake i povrata dimnih plinova

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim! DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

AKOVEC, Obrtni ka 4

Nagradni natječaj

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

1. kolovoza 2014.

IJI JE VRT NAJLJEPŠI? - akcija Me imurskih novina i Turisti ke zajednice Me imurske županije

Biramo najljepši vrt za Zeleni cvijet Me imurja Nagrade za najljepše oku nice:

VRT JASMINKE Lukman

Eko Centar Šenkovec - oprema za vrt ili navodnjavanje po izboru u centru vrijednosti od 1.500 kn

Agro-Hoblaj Mursko Središ e - zemlja za sadnju i presadnju HUMOKOMPOVIT H-3 i granulat za sobno i balkonsko bilje FLOREOPOR s dostavom u vrijednosti a od 1.000 kuna

2. Vrtni centri MBM Varaždin - veliki buxus pompon vrijedan 760 kuna

Ljubav prema cvije u Jasminka Lukman naslijedila je po ženskoj lozi. Moje bake, Agica i Dorica, usadile su mi tu ljubav. Zato od malih nogu petljam po cvije u. Zbog ljubavi prema cvije u htjela sam u vrtlarsku školu, ali mi to tata nije dopustio. Iako nije uspjela biti školovana vrtlarica, ne zna i da joj ljubav prema cvije u nije ostala. Ono joj je postalo hobi u kojemu joj pomaže mama Vjekoslava. Tako da njihov vrt mami ljepotom i ure enjem. No i suprug Ivan uklju en je u ure enje oku nice. On vodi brigu o vo kama i travnjaku uz pomo k erke Maje i sina Antonija. Od 8 do 12 sati boravimo u dvorištu, ure ujemo ga i brinemo o biljkama. -To je naša teretana, kaže Vjekoslava Mikac, majka i baka. Dodaje: - Tu se dobro razgibamo i psihi ki

Jasminka Lukman i njezina majka Vjekoslava Mikac ure uju vrt oko ku e u Polevama

PROFIL Zagreb - knjiga “1001 savjet kako postati bolji vrtlar”

Hibiskus ispred ku e

PROFIL Zagreb - Vrtlarski dnevnik Kornelije Benyovsky Šoštari

Nagrade za glasa e: assa e: 3x vre vre e e za cvije e tvrtk tvrtke ke “Agro-Hoblaj” Mursko Središ e

Kamenjar od doma ih rije nih oblutaka obrubljuje cvjetni otok

odmorimo od svakodnevice. U svom dvorištu uzgajaju svoju hranu pa kažu da u du anu ništa ne kupuju, pa ni kruh. Sve proizvode doma: od vo a do povr a i sokova. Hrane dvije svinje, 20 patki, 80 kokica jer smatraju da je jako važno u ku i imati i jesti sve doma e. (BMO, Zlatko Vrzan)

1. kolovoza 2014.

Nagradni natječaj 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Prijavite svoju oku nicu, vodeni vrt, balkon, kamenjar, ku icu u cvije u...ili pak one svojih ro aka, prijatelja, susjeda...

PREDLOŽENI: ime i prezime adresa telefon

e-mail

PREDLAGA : ime i prezime

telefon

tel: 040 323 600

Panj se može iskoristiti kao dekorativno postolje za cvije e u teglama

Do ulaza u ku u vodi cvjetna staza

Dobro je znati

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ marketing@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

1. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ marketing@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

Dobro je znati 47

Dobro je znati

proizvodnja tekstilnih i medicinskih proizvoda

5. kolovoza

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ marketing@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

1. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ marketing@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

Dobro je znati 49

Informacije

OP INA PODTUREN NA ELNIK OP INE KLASA: 940-01/14-01/5 URBROJ: 2109/13-14-02-01 Temeljem Zakona o cestama (Narodne novine 84/2011.), Odluke o nerazvrstanim cestama na podru ju Op ine Podturen i ObjaĹĄnjenja SrediĹĄnjeg ureda DrĹžavne geodetske uprave, Klasa: 932-01/12-02/182, Urbroj: 541-03-1-12-28 od 24. listopada 2012. u postupku izrade geodetskog elaborata za eviden ranje nerazvrstanih cesta na podru ju Op ine Podturen, Na elnik Op ine Podturen objavljuje

JAVNI POZIV kojim Op ina Podturen, u ijem su vlasniĹĄtvu nerazvrstane ceste na administra vnom podru ju Op ine Podturen, obavjeĹĄtava nositelje prava na nekretninama koje neposredno grani e sa zemljiĹĄtem na kojem su izgra ene nerazvrstane ceste u naselju Sivica: 1. Duga ulica (k.o. Sivica, kat. es ca 3659) 2. Poljska ulica (k.o. Sivica, kat. es ce 3675, 3229 i 3237) 3. Cvjetna ulica (k.o. Sivica, kat. es ce 3252, 3273/11, 3275/1, 3292/3, dio 3297, dio 3298, 3313/3, 3320/1, 3326/3, 3327/4, 3332/3, dio 3334, 3335/7, 3335/5, dio 3341, dio 3342/1 i dio 3342/2) 4. akove ka ulica (k.o. Sivica, kat. es ce 3676 i k.o. Novo Selo Rok, kat. es ce dio 3721 i dio 3718) 5. Vrtna ulica (k.o. Sivica, kat. estice dio 3677/4, 3677/3, 3196/3, 3197/3, 3372/1 i 3365/9) Predstavnici Op ine Podturen e 6.08.2014. zapo e s obiljeĹžavanjem granica zemljiĹĄta na kojem su izgra ene nerazvrstane ceste uz stru nu pomo ovlaĹĄtenog inĹženjera geodezije Rajka Horvata, predstavnika geodetskog druĹĄtva Geobiro d.o.o. iz akovca, Nikole Pavi a 4. ObiljeĹžavat e se sve ceste i ulice u navedenim naseljima, osim Ĺžupanijskih i lokalnih cesta. Nositelji prava na nekretninama koje neposredno grani e s zemljiĹĄtem na kojem su izgra ene nerazvrstane ceste mogu obavi uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstanih cesta te zatraĹži eventualna dodatna pojaĹĄnjenja dana 27.08.2014. godine od 12.00 â&#x20AC;&#x201C; 14.00 sa u prostorijama Op ine Podturen, Ivana GrĹĄ i a 5, 40317 Podturen . Na elnik Op ine Podturen

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA Ĺ˝UPANIJA GRAD AKOVEC GRADONA ELNIK Klasa: 940-01/14-01/72 Urbroj: 2109/2-05-03-14-04 akovec, 28.07.2014. Na temelju Zaklju ka o davanju u zakup neizgra enog gra evinskog zemljiĹĄta Grada akovca javnim prikupljanjem ponuda i o raspisivanju javnog natje aja, Klasa: 940-01/14-01/72, Urbroj: 2109/2-05-03-14-02, od dana 28.07.2014., Grad akovec daje

Obavijest o objavi JAVNOG NATJE AJA o davanju u zakup neizgra enog gra evinskog zemljiĹĄta Grada akovca javnim prikupljanjem ponuda i o raspisivanju javnog natje aja Cjelovi tekst Javnog natje aja, u cjelokupnom sadrĹžaju koji sadrĹžava sva pravila i uvjete javnog nadmetanja, objavljen je na sluĹžbenoj internetskoj stranici www.cakovec.hr i na oglasnoj plo i Grada akovca. Prijava na natje aj s propisanom dokumentacijom se dostavlja u pisanom obliku u zatvorenoj omotnici s imenom i prezimenom te adresom podnositelja prijave, kao preporu ena poĹĄiljka s povratnicom na adresu: Grad akovec, Upravni odjel za Prostorno ure enje i evropske fondove, Ul. Kralja Tomislava 15, 40000 akovec, uz naznaku: Prijava povodom Javnog natje aja â&#x20AC;&#x17E;Davanja u zakup neizgra enog gra evinskog zemljiĹĄta Grada akovcaâ&#x20AC;&#x153; â&#x20AC;&#x201C; Ne otvaraj, ili osobno u uredovno radno vrijeme u pisarnicu Grada akovca. Prijave e se zaprima u roku od 8 (slovima: osam) dana od dana objave u lokalnom tjedniku Me imurske novine ove Obavijes o objavi Javnog natje aja na sluĹžbenim internetskim stranicama i oglasnoj plo i Grada akovca. Nepotpune prijave, prijave duĹžnika Grada akovca, prijave koje nisu predmet Natje aja kao i prijave dostavljene nakon isteka roka ne e se razmatra . Dodatne informacije mogu se dobi u Upravi Grada akovca, Kralja Tomislava 15, akovec, soba 204, II kat, na tel.040/314-924 i/ili e-poĹĄtom:

mirko.jurisic@cakovec.hr Grad akovec Stjepan Kova , gradona elnik

1. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ oglasnik@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

OTVORENI NATJE AJI ZA ZA

1. Smartek d.o.o. akovec, traĹži 3 m/Ĺž programera na odre eno vrijeme, obavezno poznavanje C++program. jezika, posla zamolbu na email: viktorija.srsan@smartekvision.com do 10.08.2014. 2. Auto-moto druĹĄtvo, Ĺ portska 8, akovec,traĹži1m/ĹžinstruktoravoĹžnje na odre eno vrijeme, kontakt: 040 328 778, do 02.08.2014. 3. Kerami arski obrt KRAMAR vl. DraĹžen Kramar, D. Pustakovec, tra-

Ĺži 1 m/Ĺž kerami ara na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098/600139, do 28.08.2014. 4. UO Maki-trans, Otok 2, traĹži kuhara/icu na odre eno vrijeme - mjesto rada Restoran Prepelica, natje aj je otvoren do 04.08. 5. Auto Roman d.o.o. akovec, traĹži m/Ĺž autolimara na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo, javiti se na mob. 098 918 2092 ili na email:auto-romanh@net.hr do

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA Ĺ˝UPANIJA GRAD AKOVEC

I. PREDMET PONUDE POSLOVNI PROSTOR U AKOVCU: povrĹĄina

PoloĹžaj

Djelatnost, Namjena

akovec, Ulica kralja Tomislava 14

136 m2

I zona

Ugostiteljstvo i/ili slasti arstvo

6. Mura-metal d.o.o., SajmiĹĄna 1, Kotoriba, traĹži 2 m/Ĺž zavariva a MAG, TIG, REL i 2 bravara/bravarice na odre eno vrijeme. Natje aj je otvoren do 16.08., osobni dolazak na adresu: SajmiĹĄna 1, Kotoriba uz najavu na tel. 682-130 ili na e-mail: mura-metal@ck.t-com.hr 7. Auto ĹĄkola Prilog d.o.o., Prelog, traĹži m/Ĺž instruktora voĹžnje na odre eno vrijeme, natje aj je otvo-

ren do 16.8., mob. 091/2112-442 ili na e-mail: autoskola@prilog.hr 8. Al comp d.o.o. akovec traĹži m/Ĺž konobara na odre eno vrijeme. Natje aj je otvoren do 15.8., najava na tel. 364-833 9.ACJesenovi d.o.o., akovec,Zrinsko Frankopanska bb, traĹži servisnog savjetnika/savjetnicu u auto salonu, autolimara/autolimaricu, administratora/administratoricu na info pultu, automehani ara/

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA Ĺ˝UPANIJA

Temeljem Zaklju ka od dana 28.07.2014. raspisuje se javni natje aj natjje aj j za zaddavadava nje u zakup poslovnog prostora u akovcu Ulica kralja Tomislava 14

Adresa

09.08.2014

Po etni iznos mjese ne zakupnine u EUR 1.100 EUR (u protuvrijednosti kuna po srednjem te aju HNB-a) + uve ano za PDV

Napomena: Poslovni prostor daje se u zakup u vi enom stanju. Sve troĹĄkove oko ure enja prostora radi privo enja namjeni u cijelos snosi zakupnik. II. Po etni iznos mjese ne zakupnine dat je u to ki I. III. Predmetni poslovni prostor daje se u zakup na odre eno vrijeme od najmanje 1 godine, a najviĹĄe 5 godina, uz mogu nost produĹženja nakon isteka ugovora u skladu s odredbama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora (NN 125/11) i Odluke Grada akovca o zakupu poslovnih prostora i koriĹĄtenja drugih prostora (SluĹžbeni glasnik Grada akovca br. 6/13). IV. Zainteresirane osobe koje ispunjavaju uvjete natje aja svoje ponude na natje aj mogu podnije Gradu akovcu, Ulica kralja Tomislava 15, akovec â&#x20AC;&#x201C; Komisiji za davanje u zakup poslovnih prostora u roku od 15 dana od dana objave natje aja u javnom glasilu, u zatvorenoj omotnici, s naznakom â&#x20AC;&#x153;za natje aj poslovni prostor u akovcu, Ulica kralja Tomislava 14, NE-OTVARAJâ&#x20AC;?, preporu enom poĹĄiljkom ili u pisarnici. V. Ponuditelj mora poloĹži jam evinu koja iznosi trostruki iznos po etne mjese ne zakupnine za poslovni prostor iz to ke I. na Ĺžiro ra un Grada akovca br. HR1423400091806000006, model 68, poziv na br. 9016-OIB, sa svrhom doznake-jam evina za poslovni prostor u akovcu, Ulica kralja Tomislava 14. Najpovoljnijem ponuditelju ista e se ura una u zakupninu. Ponuditelju koji ne uspije u natje aju ista se vra a beskamatno u roku od 15 dana od dana donoĹĄenja Zaklju ka gradona elnika Grada akovca o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja. Ponuditelju koji uspije u natjecanju, a kasnije odustane, jam evina se ne vra a. VI. Ponuda mora sadrĹžava : â&#x20AC;˘ osnovne podatke o ponuditelju, OIB, broj telefona za kontakt, â&#x20AC;˘ kopija osobnih iskaznica ovlaĹĄtenih zastupnika ponuditelja, â&#x20AC;˘ potvrdu izdanu od strane Grada akovca i Me imurske Ĺžupanije da nema dugovanja prema Gradu akovcu i Me imurskoj Ĺžupaniji, ili dokaz o odobrenoj odgodi pla anja navedenih obveza sukladno posebnim propisima, â&#x20AC;˘ original ili ovjerenu kopiju Ministarstva nancija â&#x20AC;&#x201C; Porezne uprave iz koje mora bi vidljivo da su upla ena sva javna davanja o kojima sluĹžbenu evidenciju vodi Porezna uprava i da ne postoji nikakvo dugovanje, â&#x20AC;˘ original ili ovjerenu kopiju BON 2 (podaci poslovne banke ponuditelja o solventnos ) i godiĹĄnje nancijsko izvjeĹĄ e FINE (koje se moĹže skinu bez naknade sa internetske stranice FINE), â&#x20AC;˘ original ili ovjerenu kopiju rjeĹĄenja o upisu u sudski registar sa svim prilozima, ili obrtnicu, â&#x20AC;˘ dokaz u originalu o tome da je ponuditelj upla o jam evinu, â&#x20AC;˘ djelatnost koja e se obavlja , â&#x20AC;˘ ponu enu mjese nu zakupninu za poslovni prostor, â&#x20AC;˘ rok u kojem e pristupi eventualnom ure ivanju prostora, te rok u kojem e po e obavlja djelatnost od dobivanja potrebne tehni ke dokumentacije. â&#x20AC;˘ o itovanje ponuditelja o tome ho e li u svom poslovanju koristiti terasu na javnoj povrĹĄini ispred poslovnog prostora, (prednost kod odabira zakupnika, koji ispunjava sve ostale uvjete javnog natje aja, daje se onom koji e u svom poslovanju koris terasu na javnoj povrĹĄini ispred poslovnog prostora) Napomena: Sva traĹžena dokumentacija ne smije bi starija od 30 dana od dana raspisivanja javnog natje aja! Puni tekst javnog natje aja nalazi se na internetskoj stranici Grada akovca na www.cakovec.hr! Stjepan Kova gradona elnik

Temeljem l. 37. Statuta Me imurske Ĺžupanije (SluĹžbeni glasnik Me imurske Ĺžupanije br. 26/10., 4/13. i 6/13.) i l. 1. Pravilnika o su nanciranju Programa â&#x20AC;&#x17E;Pove anje energetske u inkovitos obiteljskih ku a â&#x20AC;&#x201C; Volimo Me imurje Ĺ tedimo energijuâ&#x20AC;&#x153; za 2014. godinu (SluĹžbeni glasnik Me imurske Ĺžupanije br. 9/14.) Ĺžupan Me imurske Ĺžupanije dana 31.07.2014. godine, daje

OBAVIJEST O OBJAVI JAVNOG NATJE AJA za prikupljanje ponuda fizi kih osoba za sufinanciranje programa â&#x20AC;&#x17E;Pove anje energetske u inkovitosti obiteljskih ku a â&#x20AC;&#x201C; Volimo Me imurje - Ĺ tedimo energijuâ&#x20AC;&#x153; za 2014. godinu Me imurska Ĺžupanija e, u suradnji s Fondom za zaĹĄ tu okoliĹĄa i energetsku u inkovitost, su nancira provo enje mjera energetske u inkovitos u ku anstvima s podru ja Ĺ˝upanije i to kroz sljede e 4 mjere: 1. Zamjena postoje e ugradnjom nove vanjske stolarije, 2. Pove anje toplinske zaĹĄ te vanjske ovojnice obiteljske ku e, 3. Pove anje energetske u inkovitos sustava grijanja ugradnjom plinskih kondenzacijskih kotlova i 4. Pove anje energetske u inkovitos sustava prozra ivanja ugradnjom ure aja za povrat topline. TroĹĄkovi opreme i ugradnje navedenih sustava su nancira e se u iznosu do 82,5% nepovratnih sredstava, tj. do maksimalnog iznosa od 61.875,00 kn po ku anstvu. Podnositelj prijave na Natje aj duĹžan je dostavi sljede u dokumentaciju: 1. potpisani i cjelovito popunjeni Prijavni obrazac za podnoĹĄenje zahtjeva za su nanciranje mjera energetske u inkovitos koji potpisuje vlasnik i svi suvlasnici zajedno s Izjavom kojom vlasnik ili svi vlasnici/suvlasnici prihva aju uvjete de nirane Pravilnikom za provedbu programa â&#x20AC;&#x17E;Pove anje energetske u inkovitos obiteljskih ku a â&#x20AC;&#x201C; Volimo Me imurje â&#x20AC;&#x201C; Ĺ tedimo energijuâ&#x20AC;&#x153; za 2014. godinu; 2. gruntovni izvadak/zemljiĹĄnoknjiĹžni izvadak u ORIGINALU ili OVJERENOJ KOPIJI NE STARIJOJ OD 30 DANA; 3. dokaz da je zgrada postoje a u smislu Zakona o gradnji (NN 153/13) (KOPIJU uporabne dozvole ili KOPIJU pravomo ne gra evinske dozvole objekta ili dokaz da je gra evina izgra ena prije 15. velja e 1968. g., a za objekte za koje do 1. listopada 2007. g. nije izdana gra evinska dozvola, rjeĹĄenje o uvje ma gra enja s potvrdom kona nos ili potvrdu glavnog projekta ili drugi akt kojim se dopuĹĄta gradnja); 4. KOPIJU osobne iskaznice (obostrana preslika) ili uvjerenje o prebivaliĹĄtu (ORIGINAL NE STARIJI OD 30 DANA) za prijavitelja i sve ostale lanove ku anstva; 5. a) projektantski troĹĄkovnik ili neobvezuju i ponudbeni troĹĄkovnik proizvo a a/dobavlja a radova sa detaljnom speci kacijom (prema uvje ma Natje aja i Pravilnika), tj. predra un sa speci kacijom svih radova i materijala potrebnih za provedbu mjera energetske u inkovitos â&#x20AC;&#x201C; ORIGINAL ILI KOPIJA i b) ponudu energetskog cer katora (ukoliko se prijavljuje Mjera EnU1 i Mjera EnU2) â&#x20AC;&#x201C; ORIGINAL ILI KOPIJA; 6. samo u slu aju kada brojevi katastarske es ce (iz dokaza legalnos izgra ene gra evine) i zemljiĹĄno-knjiĹžne es ce (iz gruntovnog izvatka) nisu iden ni potrebno je dostavi uvjerenje podru nog ureda za katastar kojim se potvr uje istovjetnost traĹženih katastarskih es ca sa zemljiĹĄno-knjiĹžnim es cama (gruntovnim es cama) (ORIGINAL ILI KOPIJA). Rok za prijavu na natje aj je 15.09.2014. godine. Javni natje aj, Pravilnik za provedbu programa te Prijavni obrazac objavljeni su na internet stranicama Me imurske Ĺžupanije www.medjimurska-zupanija.hr te na internet stranicama Me imurske energetske agencije (MENEA d.o.o.) www.menea.hr. Kontak za sva dodatna pitanja su: - Me imurska energetska agencija (MENEA d.o.o.) â&#x20AC;&#x201C; www.menea.hr, tel. 040/395-559, e-mail: info@menea.hr â&#x20AC;&#x201C; tehni ka pitanja i - Me imurska Ĺžupanija, - www.medjimurska-zupanija.hr Upravni odjel za gospodarske djelatnos â&#x20AC;&#x201C; tel. 040/374-238, e-mail: gospodarstvo@medjimurska-zupanija.hr - administra vna pitanja KLASA:310-02/14-02/3 URBROJ:2109/1-01-14-10

Ĺ˝UPAN: Ma ja Posavec, mag.ing.

Program sufinancira Fond za zaĹĄtitu okoliĹĄa i energetsku u inkovitost

1. kolovoza 2014.

Informacije 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

POŠLJAVANJE U ME IMURJU

automehani arku na neodre eno vrijeme. Natje aj je otvoren do 1.8., osobni dolazak na adresu s pismenom zamolbom. 10. Vina Brki d.o.o. Nedeliš e, traži 2 m/ž prodava a na odre eno vrijeme, sezonski, natje aj je otvoren do 1.8. javiti se na mob. 099/403 7536 ili na email: brkicdavor1@ gmail.com 11.Kraljevskeslas ced.o.o.Puš ine tražipomo nogpekara/pekaricu– radnik u proizvodnji na odre eno vrijeme,natje ajjeotvorendo15.8. Javi se na mob. 098/419-457 12. Keramika Friš i d.o.o. D. Vidovec, traži 4 polaga a/polaga ice kerami kih plo ica na odre eno vrijeme.Natje ajjeotvorendo14.8. Javi se na mob. 098/562-694 13.Metaldekor,Ivanovec,tražiCNC TOKARA (m/ž), 5 BRAVARA (m/ž), 3 zavariva a (m/ž), IWE/EWE inženjera (m/ž) na odre eno vrijeme. Osobni dolazak ili email. posao@ metal-dekor.hr do 15.08. 14. Trgovina Zavrtje, Miklavec, traži konobara/icu na odre eno. Mob: 098/242-485, do 15.08. 15. ELLIT d.o.o. Glavna 2, Hodošan, traži konobara/icu na odre eno. Mob: 098/528-570 do 18.08 16. Novi Feromont, Donji Kraljevec, Kolodvorska bb traži 3 m/ž autolakirera na odre eno vrijeme. Pismena zamolba na adresu ili email:sgudlin@noviferomont.hr do 01.08. 17. TP Varaždin d.o.o. Totovec, traži 2 m/ž prodava a na odre eno, radno iskustvo 6 mjeseci. Najav na 042/402-466, email: kadrovska@ tpvz.hr do 01.08. 18. ISO-LIM j.d.o.o. Totovec, Dravska 16, traži 5 m/ž fasadera na odre eno vrijeme, radno iskustvo 3 godine,ven liraju e fasade, mjesto rada Njema ka. Osobni dolazak na adresu uz najavu na 040/382-094 do 22.08. 19.InstalomontTermocentard.o.o. akovec, traži 4 instalatera m/ž grijanja i klima zacije na odre eno vrijeme Mob: 098/241-519 do 06.08. 20. TOPLEK–SHOP d.o.o. Pribislavec, traži m/ž akus nog izolatera i 3 m/ž soboslikara na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 3 g izo fasade. Zva na 098/241-519 do 08.08. 21. SKF Produkt j.d.o.o. Austrija traži m/ž KV bravara/strojobravara i m/ž zavariva a MIG postupkom na odre eno vrijeme, radno iskustvo 5 g, mjesto rada Austrija, KV djelatnik,atest,email:skfprodukt@ gmail.com do 20.08. 22. ZT-Zgradarska tehnika d.o.o., traži zavariva a TIG+REL na odre eno vrijeme, radno iskustvo 5 g., mjesto rada Južnoafri ka Republika, kontakt: 095 512 3469, do 24.08.2014. 23. Dobrani Josip Auto servis, Auto prijevoz Mursko Središ e, traži m/ž autolimara/autolakirera na odre eno vrijeme i m/ž logisti ara za str. osposoblj. za rad bez zasnivanja

IN MEMORIAM

radnog odnosa, mob. 098 493 250, email: marija.dobranic@silo-dobranic.hr do 24.08.2014.

2. BOXMARK LEATHER d.o.o. za proizvodnju kože i trgovinu, Mjesto rada: Trnovec Bartolove ki, traži 30 šiva a kože - šivanje kožnih navla24. M3L j.d.o.o. Novakovec - Cafka za automobilska sjedala i kožnih fe bar “Sedmica”, traži konobadijelova za unutrašnjost vozila na ra/icu na neodre eno vrijeme, odre eno vrijeme, uvjeti: oš, kv, zvati na mob. 097 6677 029 do sss, iskustvo: nije važno, Poslodavac 15.08.2014. osigurava obuku. Za vrijeme obuke 25. Tenisit STRIDONA d.o.o., Varaž- radnik/ica ima pravo na minimalnu din, Cehovska 48, traži m/ž radnika pla u i osiguran prijevoz. Nakon zana utovariva u/bagerunaodre e- vršene obuke radnik/ica ima obavezu rada onoliko no vrijeme, radno iskustvo 1g., zagodina koliko je molbu sla mjeseci proveo na gornju na obuci. Zamoadresu,zva lbudostavi pona mob: 095 štom na adresu 801 3853, Gospodarska natje aj 12, 42202 otvoren do Trnovec Bar05.08.2014. tolove ki ili 26 . Re n o i x e-mailom d.o.o. Brezje VOD HRVATSKI ZA JE posao@boxN VA 81A , ZA ZAPOŠLJA : 396-819 mark.com EC V KO traži m/ž opeISPOSTAVA A OG: 646-740 do 31.8. EL ratera na laISPOSTAVA PR EDIŠ E: 543SR . 3. BIO-GOserskom reza u ISPOSTAVA M 200 R I VA z a na neodre eno trgovinu i vrijeme, uvjet: usluge, Mjesto rada: VARAŽDIN, stru na sprema strojarskog smjera, osobni dolazak traži 1 m/ž voza a B kategorije sa zamolbom na gornju adresu, na- skupljanjeotpadnoguljanaterenu na neodre eno vrijeme, uvje : oš, tje aj otvoren do 24.08.2014. kv, sss, uvjet B kategorija te radno 27. Ca e bar Fenix, Prelog, traži koiskustvo (1 godinu) i 1 m/ž admininobara/icu na odre eno vrijeme, kontakt mob: 095 901 6350, natje aj otvoren do 28.08.2014

stratora na neodre eno vrijeme, uvjeti: sss, iskustvo 3g, poželjno iskustvo u knjigovodstvu, prijavu posla e-mailom: sales@bio-goriva.hr do 9.8.

JURIŠAGA TIBOR

4. UMAMI d.o.o. za ugos teljstvo i trgovinu, mjesto rada Varaždin, traži 1 konobara/icu u Restoranu Angelus, 1 konobara/icu u Restoranu Angelus i 1 konobara/ icu u caffe baru Perla, uvjeti: KV konobar ili min godinu dana iskustva na konobarskim poslovima. Na odre eno vrijeme. Info na tel. 098/959-58-25 Mario Kuševi , prijava do 15.08.

mama Vesna i bra a Dino i Filip

5. GOLD MEDIA TIME j.d.o.o. za usluge i trgovinu, Mjesto rada: VARAŽDIN, traži 2 m/ž telefonista za telefonsku prodaju raznih proizvoda na odre eno vrijeme, uvje : KV, SSS smjer prodava /ica, iskustvo: nije važno, ali poželjno iskustvo u osiguranju. Kontakt 095 535 2588. Prijavuposla e-mailom:goldmedia me@gmail.com do 4.8. 6. Wollsdorf Components za proizvodnju, Mjesto rada: VARAŽDIN, traži 1 m/ž radnika u ra unovodstvu na neodre eno vrijeme, uvje : SSS, njema ki jezik, kategorija B, iskustvo: 2 g. Pismena zamolba na adresu Hrvatskih branitelja 3, Varaždin, do 15.8.

Radna mjesta Varaždin 1. MEEL USLUGE d.o.o. za edukaciju i usluge, Varaždin - rad u Restoranu i ca e baru Pala n, traži 1 m/ž voditelja kuhinje - majstora kuhara na odre eno vrijeme, uvje : radno iskustvomin2g.usamostalnompripremanju hrane i vo enju kuhinje, urednost, izvrsna higijenska praksa i poznavanje HACCP sustava, ozbiljna i odgovorna osoba, podržavanje mskog rada, poduzetnost, spremnost na promjene i usavršavanje, težnja vrhunskom radu i visokim standardima kvalitete, poželjno poznavanje rada na osobnom ra unalu,poželjnopoznavanjejednogstranog jezika; 1 m/ž kv kuhara za rad u Restoranu Pala n na odre eno vrijeme, radno iskustvo 1g., i 1m/ž kvkonobarazaraduRestoranuPala n na odre eno vrijeme, iskustvo nije važno. Prijavu sa životopisom posla e-mailom na: info@pala n. hr ili dostavi osobno na adresu B. Radi a 1, 42000 Varaždin od 8-16 sati, najava na tel: 042 398 300 ili mob: 098 390 699 do 1.9.

Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomo ), tel. 112 Autobusni kolodvor akovec, tel. 313-947 Željezni ki kolodvor akovec, tel. 384-333 Dežurna ljekarna akovec, V. Morandinija 1, tel. 310-651 Policijska uprava me imurska, tel. 373-111 Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje akovec, tel. 311-755 Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje akovec, tel. 372-900 Hrv. zavod za zapošljavanje akovec, Bana J. Jela i a 1, tel. 396-800 Me imurje plin, Obrtni ka 4, tel. 395-199 Me imurske vode, M. hrvatske 10, tel. 370-730 Centar za kulturu akovec - blagajna, tel: 311-488 Knjižnica akovec, tel: 310-595 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, tel. 371-700 Elektra akovec, Ž. fašizma 2, prijava kvara 371-600 Ambulanta za ku ne ljubimce akovec, R. Steinera 7, tel. 390-859 Veterinarska stanica akovec, tel: 391-480 Me imurska županija akovec, tel. 374-111 Grad akovec, K. Tomislava 15, tel. 314-920 Komunalni redar, tel. 310-669 Pošta akovec, T. Masaryka 28, tel. 804-024, 804-021 Turisti ki ured Grada akovca, K. Tomislava 1, tel: 313-319 Fina akovec, O. Keršovanija bb, tel. 371-000 Centar za socijalnu skrb akovec, J. Gotovca 9, tel. 391-920 Županijska uprava za ceste akovec, Mihovljanska 70, tel. 396-294 GKP akom, Mihovljanska 74, tel. 372-466 - odvoz otpada, tel: 372-440 - pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757 Porezna uprava Ispostava akovec, O. Keršovanija 11, Ispostava Prelog, Ispostava Mursko Središ e,

tel. 371-200 tel. 371-430 tel. 371-490

Zdravstvene ustanove Županijska bolnica akovec, I.G. Kova i a 1e, Dom zdravlja akovec, I.G. Kova i a 1e, Zavod za javno zdravstvo Školska medicina, Mikrobiološki laboratorij,

tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 312-157 tel. 310-336

Pet 01.08.2014. 13:00-20:30 Sub 02.08.2014. 08:00-15:30

dr. Dušica Kvakan-Gazdi -Gazdi Dr. Vlatka Ma eka 20, akovec,, tel. 364 680 Radnim danom ordinacija radi: adi: Utorak, etvrtak i Petak - UJUTRO Ponedjeljak onedjeljak i Srijeda - POPODNE

Volimo te, uvijek eš biti s nama.

POSLJEDNJI POZDRAV dragom djedu

Andriji Novaku Unuke: Sanja i Tanja

IN MEMORIAM na hrvatskog branitelja

GORANA HORŽI A 1.8.1995. - 1.8.2014. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

IN MEMORIAM na hrvatskog branitelja

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

28. Dom zdravlja akovec, traži 1 m/ž doktora medicine, uvje : VSS medicinski fakultet, položen stru ni,potrebnoodobrenjezasamostalan rad HLK. Uz zamolbu i životopis priložiti: preslik diplome, preslik potvrde o položenom stru nom ispitu, preslik odobrenja za samostalan rad, potvrda HZMO o radnom stažu, preslik domovnice. Kontakt adresa: Dom zdravlja akovec, Ivana Gorana Kova i a 1e, 40 000 akovec s naznakom “za natje aj - zapošljavanje doktora medicine, do 07.08.2014

04.08.1996. – 04.08.2014.

ALENA HIŽMANA 3.8.1998. - 3.8.2014. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI

VJEN ANI

SILVIJA BOGDAN, K I SILVANE I DAMIRA; NIKŠA BOŽANI , SIN TAMARE I NIKOLE; JAN ŠARI , SIN PETRE I MIŠE; PATRICIO ORŠOŠ, SIN DANIJELE I ZLATKA; FRAN RADEK, SIN MIHAELE I DALIBORA; ENA PONGRAC, K I NIKOLINE I BRANKA; DENI NOVAK, SIN LUCIJE I DINE; RUBY SABOL, K I JOSIPE I PETRA; TIN BORKO, SIN DALIBORKE I MARCELA; LANA GOLOMBOŠ, K I ANITE I DANIJELA; LORENA OPRICOVI , K I IRENE I ALEKSANDRA; TEO LEPEN, SIN DANIJELE I DARIA; ERIK FARKAŠ, SIN MARTINE I MIROSLAVA; MATHIAS BUBEK, SIN IVANKE I MARKA; TENA JARI , K I MARTINE I MARIA; PATRIK HORVAT, SIN ZVJEZDANE I ELVISA; MIA GOSARI , K I MIHAELE I BOŽIDARA; EMANUEL A PUN EC, K I MAJE I TOMISLAVA; BORNA MEGLI , SIN MARTE I MARIA; OLJA PREININGER, K I EMINE I MARKA; REBEKA CIKATI , K I VIŠNJE I BRANKA; ANDREAS ANADI, SIN SONJE I DRAŽENA; EVAN DOBRANI , SIN ADRIJANE I MARIJANA; TEO BOGDAN, SIN ZLATE I RADOVANA; NIKO VRBANEC, SIN JULIJE I KRISTIJANA; LEA VUGREK, K I NATAŠE I GORANA; FRAN KOLAC, SIN DIJANE I ANTUNA; TINO PERHO , SIN MARTINE I ZDRAVKA; NEO SKLEPI , SIN ANICE I BOJANA ( akovec)

MAJA BUHA I BORIS ŠTAMPAR, TANJA SKOLIBER I GORAN POŽGAJ, IVANA GABAJ I MILAN MALIŠI , LANA POSAVEC I NIKICA PETRINJAK, DEJANA BALOG I IVAN A I ( akovec); ANITA LOPARI I PAVAO KOLAREK (Kotoriba); IVANA BAUMGARTNER I ROBERT MODLIC, ŽELJKA NOVAK I MARIO TURK, IRENA BOGDAN I NIKOLA BISTROVI (Mursko Središ e); MELITA HORVAT I NENAD PODGORELEC (Prelog); MARTINA BOGDAN I BENJAMIN SOBO AN, MOJCA KUMER I MARIO ŠAFARI (Štrigova)

UMRLI MATILDA BOGDAN R. MARCIUŠ R. 1930.; JULIJANA MIKOLAJ R. MIKI R. 1934.; DAMIR ŽIV EC R. 1964.; ANA GALOVI R. ŠAJNOVI R. 1933.; KARLO BIHAR R. 1925.; ANDRO NOVAK R. 1919.; STJEPAN POSAVEC R. 1933.; JELENA PALER R. HAJDAROVI R. 1946.; AUGUSTIN PINTARI R. 1934.; CECILIJA ŠOLTI R. POSAVEC R. 1921.; ANA VARGA R. HOZJAK R. 1926.; ŠIME BOGDANI R. 1946.; MARIJA VARGA R. JALŠOVEC R. 1930. ( akovec); MARGARETA LASTAVEC R. GORUPI R. 1927.; BRANKO ORŠOŠ R. 1961. (Mala Subotica); ELIZABETA HORVAT R. KRALJI R. 1928., STJEPAN KONTREC R. 1967. (Mursko Središ e); TEREZIJA POSEDI R. BAŠNEC R. 1924. (Prelog); IVAN ŠPREIC R. 1942. (Štrigova)

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

Oglasnik

MOTORNA VOZILA OPEL CORSA 1.0 2003.g., reg. do 5/2015., u dobrom stanju, cijena 12.000 kn (može i dogovor), tel. 098/9471-985, Vra šinec PRODAJEM VRLO POVOLJNO DAEWOO MATIZ 2001.g., reg. do 10/2014., cijena 7.000 kn. info: 098/9570-599 P R O DA J E S E C H E V R O L E T AVEO 1.2i 2009.g., 33.000 km, 1.vl., cijena 32.000 KN. info: 095/9111-556

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

FIAT STILO 1.9JTD dizel 74KW 20 05. g., reg. do 2/2015., 154tkm, mala potrošnja, info: 098/190-3753

PRODAJE SE bera kukuruza SIP (K-25 1-redni 80god.), mal er HMF 220 atomizer 200lit., tel. 091/563-2125

PRODAJE SE motocikl Jawa 350 1979.g., tel. 091/563-2125

PRODAJEM POLJOPRIVREDNU MEHANIZACIJU i dijelove za opel kadet 1.7D, svinje za klanje (2kom), ovogodišnje žito, traktorske dijelove za Ursus C-335. Upita kod Žemli Stjepana, B. Radi a 22, tel. 040/615-009

POLJOPRIVREDA KUPUJEM zdravo crno grož e za vlas te potrebe, dajem 2kn/ kg, 1kn/kg moja berba, info: 098 9563 862

PRODAJEM FIAT STILO SW 1.9 JTD karavan 2004., full oprema, reg. do 07/2015, napravljen kompletni servis, 3.999 eur, mob 098/551-267.

PRODAJEM TRAKTOR Belorus T-25 u odli nom stanju, sa tanjura om, plugom i branom, sve ispravno, novi akumulator, lampe, žmigavci, servis motora, gume dobre. info. 099 7370 770.

IZNAJMLJUJEM KOMBI Peugeot boxer 2.5 diesel za 250 kn/dan, tel: 097 610 1314

PRODAJEM STO NU ZOB u vre ama po 30 kg, cijena 1.5kn/kg. Tel: 091 539 2870

MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter. Upita na tel. 098/600-281

PRODAJE SE CIRKULAR na kardan, plug 12 cola i prikolica 3 tone. Tel: 091/164-84-72

PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., ates ran plin, napravljen veliki servis, cijena 2.500 eur. mob. 098/920-5620 PRODAJE SE VRLO POVOLJNO DACIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597 HITNO I POVOLJNO prodajem Ford Fokus karavan 1.4 55kW reg. do 7.mj 2014., Nedeliš e. Tel: 091/111-62-77 PRODAJE SE ZASTAVA Skala 1990.g., cijena 3.500 kuna, prije eno 80tkm, sa uvana. info: 098/632-462 PRODA JEM RENAULT CLIO 1.2 16V 2002.g., klima, servo, garažiran i o uvan. Cijena po dogovoru. info: 821-362, 098/1849-728 PRODAJE SE HYUNDAI ACCENT 2005.god., 90tkm, garažiran, 1.vl., reg. godinu dana. Tel. 098/55-1221 FORD FIESTA 1.1 1993.g., 5vr., o uvana, mog. dogovora za registraciju, mob. 098/136-1712 PRODAJEM TERETNO VOZILO REN. KANGOO star 12g., diesel, srebrni, reg. do kraja godine, 133tkm, o uvan, dvosjed, mob. 091/572-4557

USLUGE

d.o.o.

izvodi građevinske radove, novogradnje, adaptacije, krovopokrivačke radove i uređenje potkrovlja gips pločama, iskopi i postava tlakovca. Mob: 091/2861-336 www.graditeljstvo-kocijan.hr

PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086

USLUGA RUŠENJA DRVE A

PRODAJEM VO NJAK JABUKA 2ha u blizini selni kog ribnjaka, tel. 040/543-614

na nedostupnim mjes ma, mogu odvoz granja.

PRODAJE SE luš ara i mulja a za grož e (bez motora). Tel. 098/1808-133 PRODAJEM TRAKTOR Torpedo 45-06, prikolicu Tehnostroj 3 tone kiper, dvorednu sija icu, plug, tanjura e i ostalu mehanizaciju. Info na tel 040 682 180 i 098 170 5311. PRODAJE SE LEVATOR i trebilica za kukuruz, te traktorske brane i oranica 900 hv Sratke (izme u Savske Vesi i Totovca), info: 099/269-2090 PRODAJEM TRAKTOR 18 konja Štajer sa skosom u dobrom stanju, prikolica gumenjak i cirkular na kardan. Tel: 091/164-84-72

Slave j.d.o.o., tel. 098/835-606

Čakovec IZVODIMO: — adaptacije — — visokogradnju — — montaža gips ploče — — soboslikarski radovi — — fasade svih vrsta — TRAŽE SE DJELATNICI ZA RAD U INOZEMSTVU: 5 KV ZIDARA, 5 KV TESARA I 5 KV SOBOSLIKARA, NE STARIJIH OD 40 GODINA, KVALIFIKACIJA OBVEZNA. INFORMACIJE NA TELEFON. 095/1-868-666

PRODAJEM SADNICE Paulovnije, brzorastu e drvo. info: 040/673-028 ili 091/8940-720

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep kih jama. Stru no i povoljno. “Tino”, 098/931-7570

PRODAJEM TRAKTOR Ursus C-335 (35KS) s kabinom, sve original, sa uvan, te autom. kuku za mali Ursus i mulja u Mio Standard za grož e. info: 098/190-3753

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIR ANJE KUPAONIC A . Mob. 091/55-49-323

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

985

OD EPLJIVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem. ADAPTACIJA KUPAONA sa svim radovima, vodovod, keramika, knauf... i ostali završni radovi. TIMO kerami arski obrt, mob. 097/6545-646

POSAO ŽENSKA OSOBA koja voli radi po ku i i oko ku e, nudi usluge doživotnog ili dosmrtnog uzdržavanja i njege starijih i/ili nemo nih osoba na podru ju grada akovca ili uže okolice temeljem Ugovora o doživotnom/dosmrtnom uzdržavanju. Molim zvati nakon 15 sati na tel. 098/935-6352 TRAŽIM POSAO iš enja, pomo starijim osobama, kuhanje obroka, peglanje, vanjsko iš enje, košnja trave i ostale vrste pomo i u ku i. ponude na tel. 098 749 188

1. kolovoza 2014.

PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Ludbregu, Sajmišna ulica 1326 m2. Cijena 25.000 EUR. Mogu nost izgradnje objekta mješovite namjene. Upita na 098/980-5511

PRODAJEM KU U u Lopatincu od 110m2, svi priklju ci, centr. grijanje, podrum, garaža, šupa, ogra eni vo njak i vrt, vel. 1306 hv, energ. cert. F. info: 098/908-2302

PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu dim. 16x100m, isto vlasništvo, u mirnom dijelu naselja, povoljno, mob. 098/652-292.

PRODA JEM GRADILIŠTE od 259 hv u Mihovljanu, ul. I.G. Kova i a, cijena po dogovoru. mob. 098/260-955

PRODAJE SE KU A U ŠENKOVCU, 70 m2 stambenog prostora, svi priklju ci, dokumentacija i vlasništvo uredno. Zva iza 15 sa 098/929-3337. PRODAJE SE NOVIJA KU A U HODOŠANU za 55.000 EUR-a, energ. raz. G, info: 099/687-5085 PRODAJE SE VE E IMANJE u gornjem Me imurju. mob 099 752 8800

IZNAJMLJIVANJE Z AGREB, IZN A JML JUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studen cama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831 Z AGREB: IZN A JML JUJE SE 2,5-SOBNI STAN studen cama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323

MUŠKA OSOBA traži posao u gra evini i niskogradnji. Samo ozbiljne molim, 095/8974-533

VIKENDICA “Posavski tip ku e” 131/103/84m2, oku nica 1009m2, pogled akovec, 6km, struja, voda, plin-centralno, telefon, sat-tv, energetski certifikat F, 2 garaže + spremište (38m2). Cijena 54.000 EUR. Info: 099/77-11-723

TRAŽIM BILO KAKAV POSAO u Austriji ili Njema koj, ponude na tel. 099/684-3265

PRODAJEM GRADILIŠTE u M. Središ u ul. V. Žganca. tel. 098/9549-775

IZNAJMLJUJE SE KAFI /RESTORAN u Savskoj Vesi (bivši Gurman), mob. 091-1411-721

OZBILJNA ŽENSKA OSOBA traži posao peglanje ili vo enja doma instva u gradu, mob. 091/9757-663

PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE OD 771m2, u Mihovljanu, za 19.000 EUR-a. info: 098/331-535

POZNANSTVA

ODLI NA PRILIKA! PRODAJE SE GRA . ZEMLJIŠTE u Mihovljanu, cijena 25.000 eur. info: 098/556-423

IZNAJMLJUJEM 3-SOBNI NAMJEŠTEN STAN u akovcu kod Plodina, 1.kat ku e sa odvojenim brojilima, ulazom. Prizemlje isto iznajmljeno. Korištenje dvorišta, roš lja,...parking. 099 681 2227.

ŽENU ZA DRUŽENJE 55+, stambeno sre en, mobilan, udvoje je ljepše. mob. 092/247-8334

NEKRETNINE – PRODAJA

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

PRODAJE SE NOVI STAN u akovcu kod teniskih igrališta (prizemlje, 59 m2). Tel: 098 241 578

ZAGREB: lijep stan od 41 m2 na odli noj poziciji, peta stanica od Trga prema zapadu (tramvaj 100 m, bus do ku e, blizina brojnih fakulteta), novo opremljen, prodajemo ili iznajmljujemo. info: 098/539-350

PRODAJE SE KU A KATNICA u Brezju s velikom oku nicom, sa svim priklju cima, izlaz na dvije ulice, energ. cer kat G. Zva nakon 15 sa na tel. 091/5090-310

IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU na Jugu k, sve namješteno. info: 091/723-7999 STUDENT 2. godine traži cimera u Zagrebu, centar grada, cijena 800 kn + režije. info: 098/390-692

IZNA JML JUJEM DIO nenamještene ku e u Savskoj Vesi, oko 80m2 stamb. prostora, garaža, podrum, dvorište, na duže vrijeme, zaposlenim i odgovornim osobama. info: 098/553-270

PRODAJE SE POVOLJNO VISOKA PRIZEMNICA u Strahonincu (123 m2) s oku nicom (600 m2) i pomo nom zgradom. Cer kat F. Kontakt: 333-911 ili 091 580 5977.

ZAGREB, Teslina: Iznajmljujem dvije namještene sobe u 3-sobnom stanu, sa parkirnim mjestom, cijena 1500 kn s režijama. info: 098/467-414

PRODAJEM KU U u akovcu na Jugu, 150m2, blizina škole. Upita na mob. 098/242-438

IZNAJMLJUJE SE 1-sobni stan u centru Zagreba za dvoje studenata, blizina studentskog doma. info: 099/688-2406

PRODAJE SE NOVA GARSONIJERA u Zagrebu u Pre kome, vel. 21 m2, energ. cer kat A, parkirno mjesto. Idealno za studenta. mob: 091/568-2259 PRODAJE SE NOVI STAN u Prelogu od 102m2, s parkirnim mjestom i spremištem, 1. kat, energ. cert. C. info: 098/632-452

IZNAJMLJUJE SE STAN u akovcu. info: 098/195-7448 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTEN 1-sobni stan u k i 2-sobni prazan, može i studen ma. kontakt: 091/501-6685 IZNAJMLJUJE SE 1-SOBNI STAN u centru k, info: 040/390-574

1. kolovoza 2014.

IZNAJML JUJEM namještene sobe sa zajed. kuhinjom i kupaonom u Šenkovcu, samcima (radnici, sportaši, posl. ljudi), mog. smještaja do 8 osoba, blizina grada, veliko dvorište. info: 095/521-3924

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI BIJELI I GRAHORASTI O ORASTI RASTI PILIĆI DOSTAVA ,

PRODAJEM sjeda u kožnu garnituru u bež boji: dvosjed, trosjed i velika fotelja, jako o uvano (3.000 kn); dje ju stolicu-hranilicu marke Brevi sa podesivim stoli em, u bež boji, o uvano (350 kn); kinderbet u natur boji drveta (300 kn) i prodajem drvene prozore koji su bili ugra eni ali u jako dobrom su stanju, 3 kom 80x80 cm i 1 kom 80x60cm (cijena za sva 4 u kompletu je 300 kn). Kontakt 098 299 330 PRODAJE SE sef visoke sigurnosti, šifra klju , cijena po dogovoru i pl. bojler Junkers 24 kw za centralno (s manjom greškom), povoljno, info: Tel. 098/632-494

PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445 PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE, NIMFE i ŠLJIVOGLAVE ALEKSANDRE, mlade tek izašle iz gnijezda, odli ne za ku ne ljubimce. Tel: 829-230, 098/944-3339 PRODA JEM DIVL JE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728 PRODA JU SE OD OJCI, tel. 040/584-166

RAZNO PRODAJE SE ALAT i materijal za vodoinstalatere, strojobravare, malare i zidare, te velike ekserice. Cijena po dogovoru. Zva na tel: 384-556 ili 098/830-513 PRODAJE SE skuter Peugeot, perilica su a, stol za stolni tenis, cafe aparat Senseo, kutna kožna garnitura, spava a soba. info: 091/970-1929 PRODA JE SE jako uš uvan Samsung Galaxy S3, kupljen kod Bukala 21.05.2013., od prvog dana ima zaštitnu masku i foliju, otvoren za sve mreže, cijena 1.400,00 kuna. info: 091/364-3648, 098/777-022 PRODAJE SE METALNI SPREMNIK za lož ulje zapremnine 2000 Lit., o uvan, garažiran, cijena 500 kn. mob. 091/516-4595 ARONIJA - prodajem svježi plod aronije, info: 091/158-4022 PRODAJEMO pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (ulje/ plin) + 2 rezervoara na lož ulje; novi bide; rostfrei kantu s poklopcem od 20lit.; 2 radijatora 200x90; kabel Nym 5x6mm2; transport trake šir. 30cm (razli ite dužine); novi crni kanc. stol; protupožarna vrata razl. dimenz. Tel. 858-424

Oglasnik 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, Tel: 098/944-3339 PRODAJEM dj. kolica duboka, sivo-crne boje, kvalitetna (700 kn) i autosjedalica za ve e dijete, od 4g nadalje (80 kn). Tel. 098/390-692 PRODAJE SE plinske pe i Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. proto ni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) - sve povoljno. tel. 098/190-4969 PRODAJEM KNJIGU “Rak od dijagnoze do izlje enja”. Cijena 300 kn. Šaljem pouze em. Molim bez SMS-a na tel. 092/313-1123 PRODA JEM CRNE MARTE br. 38, malo nošene. info: 099/501-7015 PRODA JE SE ŠANK dim. 120x48cm i e ri barske stolice, sve masivno drvo, cijena 1.600 kn, Tel. 098/390-692 PRODAJEM rabljene uš uvane i potpuno ispravne CRT monitore 17” Sony Trinitron 200 kn i Fujitsu x177 (Trinitron cijev) 150kn. T. 099/325-4267. PRODA JEM RU NO PLE TENE CEKERE od komušine, Tel: 099/818-18-77 PRODAJEM KLAVIR PETROF polukoncertni, u izvrsnom stanju, zvati na 364 058 ili 098 24 24 38

PRODAJE SE ŠKRINJA Gorenje, 350 lit., godinu dana garancije, tel. 333-059 PRODA JU SE KNJIGE ZA 1. razred srednje škole; smjer poljoprivredni tehni ar. Tel: 098/944-3339 PRODAJU SE KALIJEVE PE I sme a i krem. Tel. 098/214-107 PRODAJE SE škrinja Gorenje 310lit., veš mašina Gorenje, 4 stolice, pisa i stol, stoli , plo u za ugradbeni štednjak rostfrei (200kn), bicikl za djevoj ice srednjeg uzrasta (450kn) i mikrovalna (350kn). info: 095/521-3924

Udruga “Sklonište dobrote” Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Žiro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383 Tasha i Timmy - braco i seka traže dom! Ro eni su 01.04.2014. godine, o iš eni od nametnika, zdravi, umilja , zaigrani, cijepljeni pro v zaraznih boles i nau eni na pijesak.

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

PRODAJE SE O UVANI TROSJED zeleni pliš i rabljeni dvosjed, cijena za sve 600kn. mob. 091/8930-428 PRODAJE SE JEDNO GROBNO MJESTO na groblju u akovcu, tel. 040/390-574

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

Tri predivna muška ma i a od kojih jedan sasvim bijeli ekaju svoj novi dom. Nalaze se u Puš inama. Zovite za njih na 098-241-060.

Semi

Cu e - ro ena 22.04.2014. godine, o iš ena od nametnika, cijepljena 1. put pro v zaraznih boles , zdrava, nau ena na pijesak, vesela i zna željna. Tko želi malenu gricu?

je 5 godina stari beagle koji nažalost ne može sa svojim ljudima u novi dom pa traži novi dom. Dobre je naravi i kao i svi biglovi društveno bi e koje voli puno druženja, ljudi oko sebe. Za njega zovite na 098-241-060.

Bobi OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ u Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omogu ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ e i Kotoriba. Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u:

Foto studio Siniša, Mursko Središ e Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba

Pepita - stara oko 2,5 mjeseca, o iš ena od nametnika, cijepljena 1. put pro v zaraznih boles , najve a u leglu, dominantna i stalno radi red, nau ena na pijesak, zaigrana i puna energije. Traži dom!

je 5 godina živio sa svojom skrbnicom u ku i s dvorištem, ali sada se gospo a razboljela i esto je u bolnici pa više ne može skrbiti o njemu. Tražimo mu hitno novi dom. Kontakt: 091-8988-004.

Stela je zlatna retriverica koja tako er treba novi dom u kojem e biti jedini pas jer je ljubomorna na druge pse, posebice ženke. Kontakt: 098-241-060. Keena - ma ka s karakterom, ima dana kada je maznija od svih drugih, a ima dana kada ne želi vidjeti ovjeka, lukava, vragolasta, zaigrana. Stara je oko godinu dana, sterilizirana, cijepljena, o iš ena od nametnika. Traži dom.

NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

PRODAJEM SPECIJALNU CERADU pro v tu e, univerzalna, malo korištena, cijena 800kn, info: 098/390-692

montaža & servis

RASHLADITE SE UZ

KLIMA UREĐAJE PLINOTEHNIKA d.o.o.

tel: 040/384-277

Ovlašteni montažer i serviser ZAGREBAČKA 55, ČAKOVEC

e-mail: plinotehnika@plinotehnika.com web:www.plinotehnika.com

Kuharica

1. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kuharica

PRIPREMA: Svinjske šnicle popržiti na vru em ulju. Na popržene šnicle dodati temeljac od gove e juhe. Na sitne komadi e nasjeckati sezonsko povr e: raj icu, papriku, mrkvu i luk te sve zajedno pirjati dvadesetak minuta, odnosno dok se smjesa lijepo zgusne, bez dodatka brašna. Je menu kašu oprati. Nasjeckati luk, papriku, raj icu i mrkvu te sve zajedno podlijati gove im temeljcem i lagano dinstati oko pola sata, odnosno dok kaša bude kuhana. Uz jelo odli no ide i svježa sezonska salata. (sz, foto: zv)

ME IMURSKA KUHARICA

Svinjski šnicli s je menom kašom Lagana za želudac, s puno vlakana, vitamina, minerala i antioksidansa, je mena k aša pravi je odabir za zdrav, ali i ukusan obrok. Ona gotovo da i nema loših masti u sebi pa se preporu uje i kod mršavljenja. Od je ma se radi pivo, je am se dodaje u variva (recimo g ra h), rade se specijaliteti sli ni rižotu, ali danas nam je Marija Novak, kuharica u Kavani Atlantik u Nedeliš u, pokazala kako je mena kaša može biti i vrlo ukusan i zanimljiv prilog.

SASTOJCI: 80 dkg svinjskih šnicli 1/2 kg je mene kaše 2 luka 2 mrkve 2 paprike 2 raj ice ulje sol vegeta papar gove i temeljac RECEPT PLUS

IZ PE NICE akove kih mlinova

Krumpir salata

Štrukli sa sirom Tijesto dobro izraditi i ostaviti barem dva sata na toplom mjestu da odstoji. Zatim razvu i što je mogu e tanje. Od bjelanjaka istu i vrsti snijeg, dodati žutanjke, še er, vrhnje, sir, grož ice i sve dobro izmiksati. Pe i na 190 stupnjeva dok ne poprimi zlatnu boju. Vu eno tijesto: 40 dkg glatkog brašna 1 dcl ulja

Priprema Oprani krumpir sku- 1/2 kg krumpira hati u slanoj vodi. - 2 glavice crvenog Krumpir ohladiti, oguluka liti i narezati na ploške te ako je potrebno, - bu ino ulje dosoliti. Krumpir i luk preliti bu inim uljem, pro- sol mješati te dodati ocat i - vinski ocat papar.Izmješati salatu. Poslužiti uz ribu ili jelo - papar po želji. Sastojci

2 dcl mlake vode pola žli ice soli 1 žlica octa Smjesa od sira: 75 dkg svježeg kravljeg sira 15 dkg še era 3 žumanjka 3 bjelanjka (snijeg) 1 dcl slatkog vrhnja 1 vanili še er 8 dkg grož ica 5 dkg še era u prahu za posipavanje

VINO TJEDNA

Štamparov zeleni silvanac Štamparov zeleni silvanac, berba 2013. godina, izvrsno odgovara u ove ljetne dane. Kvalitetno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom, svijetlozelenkaste boje, naglašene sortne arome. U ustima djeluje harmoni no i pitko, osvježavaju eg je okusa i naglašene puno e.

1. kolovoza 2014.

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ redakcija@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

PROMJENJIVO

VREMENSKA SLIKA: U zadnjih tjedana dana u mnogim je mjestima u Hrvatskoj napadalo jako puno kiĹĄe, a bilo je u ja ih nevremena s grmljavinom pa i tu om. Kako na kopnu tako i na Jadranu gdje su lokalno zabiljeĹžene i pijavice. I u sljede ih sedam dana nastavit e se nestabilno vrijeme uz povremenu kiĹĄu ili pljuskove pra ene grmljavinom. OpĹĄirnije o prognozi u nastavku. VREMENSKA PROGNOZA: U petak sli no kao i prethodna dva dana. Dosta oblaka uz povremenu kiĹĄu ili pljuskove pra ene grmljavinom. Sunca e ipak biti tijekom dana barem u kra im intervalima. Uz takvo vrijeme temperatura zraka e i dalje biti malo niĹža od prosje ne za ovo doba godine, ali ipak

malo viĹĄa nego u srijedu pa bi se u popodnevnim satima mogla popeti do 25 Celzijevih stupnjeva uz sun ana razdoblja. Za dane vikenda vrijeme e biti malko povoljnije uz viĹĄe sunca i topline. No, i dalje ne e biti potpuno stabilno pa e osobito u popodnevnim satima postojati mogu nost za lokalne pljuskove i grmljavinu. Njih ne e biti puni ni u svim mjestima, ali treba imati na umu da su mogu i. Ti pljuskovi obi no se jave u popodnevnim satima kad je

najtoplije i najsparnije. Temperatura zraka postupno e rasti i pribliĹžiti se vrijednosti od 28 Celzijevih stupnjeva, u nedjelju moĹžda i 29Â°C. Ponedjeljak nam donosi izmjenu sunca i oblaka. U prvom dijelu dana bi trebalo biti suho, a tijekom popodneva i ve eri ponegdje je mogu kra i pljusak. Ne e ih biti svuda. Bit e ugodno toplo. Za utorak prognosti ki modeli vide sun ano i vru e ljetno vrijeme. Nadajmo se da e tako

Vremenska prognoza i razbibriga 55 zaista i biti. Barem jedan dan i to neradni dan bilo bi odli no provesti negdje na zraku. Ve oko srijede su mogu i novi pljuskovi. Prognosti ki materijali naime upu uju na dolazak nove ciklone s kojom e opet biti neĹĄto viĹĄe oblaka i kiĹĄe ili pljuskova s grmljavinom, a opet e i osvjeĹžiti. Dodajmo da e sljede ih nekoliko dana i na Jadranu vrijeme biti promjenjivije. Ne e biti hladno, ali ni jako vru e. Izmjenjivat e se sunce, oblaci i kratkotrajni pljuskovi. Nije to baĹĄ ono pravo vru e ljeto kakvo bi Ĺželjeli turisti. Najbolje na dalmatinskim otocima. Preporu amo da pratite i naĹĄu Facebook stranicu â&#x20AC;&#x17E;Kad e KiĹĄaâ&#x20AC;&#x153;. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/ min. iz iksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreĹža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 30.7.) METEOROLOĹ KI KALENDAR 3. kolovoza 1877. god. nevrijeme s pijavicom na otoku Bra u 4. kolovoza 1981. god. u Plo ama izmjerena dosad najviĹĄa temperatura u Hrvatskoj od 42,8Â°C

PELUDNA PROGNOZA ZA GRAD AKOVEC I OKOLICU

DRVE E

1. VIII. 2. VIII. 3. VIII. 4. VIII. 5. VIII. 6. VIII. 7. VIII.

TRAVE

NEMA PELUDI NISKA KONCENTRACIJA UMJERENA KONCENTRACIJA VISOKA KONCENTRACIJA

KOROVI

Alergijske tegobe izostaju Alergijske tegobe prisutne kod izrazito osjetljivih osoba Alergijske tegobe prisutne kod ve ine alergi nih osoba Alergijske tegobe prisutne kod svih alergi nih osoba

Novost u peludnoj situaciji me imurskog zraka u proteklih sedam dana jest izostanak peludnih zrnaca drvenastih biljnih vrsta. Drvenaste biljke zavrĹĄile su svoj vegetacijski ciklus cvatnje i njihove peludi u zraku ne e biti do idu e godine. Pelud trava prisutna je u niskoj koncentraciji sa manje od 5 zrnaca/m3 zraka. Korovne biljke nalazimo u visokoj koncentraciji sa viĹĄe od 50 zrnaca/ m3. Trenutno broj ano dominira kopriva. Tijekom kolovoza o ekuje se pad intenziteta cvatnje kopriva, a porast cvatnje ambrozije, tako da ukupni udio korovne peludi u zraku

ostaje na visokoj razini. Trenutno je udio peludi ambrozije nizak, s tek nekoliko zrnaca u uzorcima jer biljke na podru ju Me imurja uglavnom joĹĄ nisu procvale. Cvatnji ambrozije odnosno ĹĄirenju njene peludi zrakom pogoduje sun ano i toplo te suho i vjetrovito vrijeme. Kako je poboljĹĄanje vremenskih prilika u vidu izostanka padalina i poviĹĄenja temperature zraka najavljeno za idu i tjedan, o ekuje se zna ajni porast koncentracije peludi ambrozije te se upozoravaju alergi ari na pravovremeno poduzimanje odgovaraju ih mjera zaĹĄtite.

VICOTEKA

Prijatelji Dolazi policajac s posla i zatekne Ĺženu s drugim. Izvadi piĹĄtolj i ubije ga, a Ĺžena mu kaĹže: - Dragi, ako tako nastaviĹĄ, ne eĹĄ imati nijednog prijatelja. ---------------------------------------------------------Sre a Nesretno oĹženjen ovjek vra a se ku i sasvim pijan. Ĺ˝ena mu otvara vrata, a on kaĹže: â&#x20AC;&#x153;Dakle, ja stvarno nemam sre e.â&#x20AC;? Ĺ˝ena: â&#x20AC;&#x153;Kako to?â&#x20AC;? MuĹž: â&#x20AC;&#x153;Cijelu no sam pio da te zaboravim, a sada te vidim duplo!â&#x20AC;? ---------------------------------------------------------Pogodak U ili djeca u ĹĄkoli slovo â&#x20AC;&#x153;Aâ&#x20AC;?. U iteljica napiĹĄe na tabli slovo A i kaĹže: - Tko e pogoditi ovo slovo? Perica skine kapu i baci je prema tabli - Ja sam pogodio!! ---------------------------------------------------------Zub Mujo uĹžurbano ulazi kod zubara i kaĹže mu: - Doktore, treba izvaditi zub, ali bez anestezije - samo ga iĹĄ upajte i zavrĹĄite s tim. - Uf, bilo bi dobro da su i ostali moji pacijenti tako hrabri! O kojem zubu je rije ? - Fato, pokaĹži mu zub koji te boli!

ODLI AN REZULTAT MLADE NEDELIŠ ANSKE ATLETI ARKE

Alena Hrušoci u polufinalu SP za juniorke

OTVOREN NOGOMETNI STADION U PRELOGU

START PRVENSTVA NOVE NOGOMETNE LIGE

Travnjak glavnog terena spreman za novu prvenstvenu sezonu

Me užupanijska nogometna liga po inje 16. kolovoza

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

spominali pre akoski gracki vuri (štera pak dela na vse etiri strane) da falijo plave mamrele. Najme kaj, bar tak naši klošari velijo, esdepeove so rlene, haesesove so zelene, haenesove so pomaran aste, emdeesove so žute, penzioneri imajo drapnate, za belo znamo da je ne farba, jedino hadezeovci nemajo svoje plave, a vsi znamo da i oni živijo v akovco i Me imorjo. Vse je za prepravleno za proš eje, sam so se gracki oci i turisti ki težaki ne pobrigali za vreme. Tuliko mladih ljudi je prepravlalo to proš eje, uda jiv je i gracki upravi, a niš i kaj bi se pobrigal kaj bi to razvedril, o em re i, restiral te rne oblake ober akovca. Kuliko vidimo i znamo akovec ima dosta potencijala i za takše posle. Kaj se bo znalo i ne bo pozabilo za kleto. si smo najgerek kaj so se, itak, spominali Ivo Josipovi , precednik Lejpe naše na odlasko, Radimir a i , politi ar v povatko, naš me imorski župan Matek Posavec i Sandra Herman, zamjenica župana na urlabo v goricaj pre vinskomo mahero i profesoro Franceko Lovreco na zestanko šteri je ne bil? Niš i je ne bil v goricaj pre našemo Franceko, o em re i, vsi so bili sam ne skupa. A Francek je bil z vsakim. Ve vse znamo: vsaki je svoje rekel Franceko, a on je vsakomo dal kaj ga ide. Kuliko vidimo vu temo politi komo lanco gazda Francek je nejglavneša karika i jedino bi on mogel vse znati. A dok de te vsi jempot znova zidejo, unda bodemo vsi vse znali. I vej odo toga. Tre sam malo po akati. Bar cajta imamo dosti.

Dojdite vsi na akosko proš eje, vaše mamrele so ve tu!!! K

nige za deco so još navek na prvaj stranicaj naših Me imorski novin jerbo se ve, na vse zadje, ne zna je li bodo deca dobila te knige i što bo jif platil. O tomo se spominamo ve mesec dni i da se je skorom vse dospomenulo po gradima i op inama unda je župan negdi došel do penez i ve bode on nabavil nekaj vej od pol knigi, a ono kaj fali bodo dali gradi i op ine. Politi ari se spominkuju, a roditeli ne znajo kaj naprajti, jedino so deca ne nervozna jerbo jim je vsejeno što bo jim kupil knige. Sigurno je jeno, deca bodo genula v školo prve dneve septembra i mela bodo knige. Vsi nekak verjemo da bodo županijski ve niki zdigli roke za županov predlog, a župan jim bode pošepetnol gde je zmogel peneze. Je li je dobil na lutriji ili pak mo jiv je roda (ili pak nekši drugi fti ) donesla. akoski gradona elnik Štef Kova si je zebral Ivi inoga županiskoga šefa protokola, Davida Vugrinca, kaj mo bode došel voditi vse doma e i evropske posle. Kak je Štef rekel, takši mo je ovek ruon v Grado falil, a ovi v županiji so se žnjim zbr kavali. Još je David ne pravzapraf

pete meknul z županije, o em re i, još je ne za sobom zapral glavna županiska vrata, a ve je župan dopelal nejlepšo voditeljico z akoske televizije, Matejo Goš iej. No, kak smo, na vse zadje zazvedili, neje Mateja došla pravzapraf delat v Županijo nek je došla kaj pomore pre poslima vu ove vro e letne mesece. Verjemo da župan zna kaj dela jerbo ima on praf, Mateja je uda lepša i mlajša od Davida. Sam mi nejde v glavo kak je to akoski gradona elnik ne videl? A zna se, da on ima oštro (i plavo) oko za ženski svet. Bar tak žene velijo, kak mlade tak i one stareše i iskusneše. A vsi mi, šteri malo duže hodamo po sveto, znamo da žene imajo navek praf kaj se naš moških dotikavle. Verjem da ste znali, mortik ste malo pozabili, pak vam bodem znova rekel: žena si navek zbere oveka, šteri si posle bode jo zebral. Mi moški smo, kaj se toga dotikavle, za jif mali Ivice. Bez zamere prosim! Karinina rit je došla na šekret. Tak bi se moglo re i za štrigov anko Karino Zamuda, štera je mela svojo menja nico, pomalem je mejala ljudima oere ( a v Štrigovi ga toga dosrti jerbo so naši brežni Me imorci ve hajdig let težaki prek meje v Deželi, a i dale v Evropi), ali joj je to

on tam nekaj i pokazal. Najbrž smo mi našemo trenero ne rekli da smo ga poslali kaj bode vodil naše labodoritaše, a ne smo ga poslali za izbor mistera. Te naš Šuker, kakši je ve je, sam je pobegaval za Severinom kaj mo ne bode pobegla, pak je Nikijo pozabil re i zakaj mi pravzapraf putujemo v Brazil. a smo ve kod ženi, štere so bile v Brazilo, moram vam re i da so i drugi labodoritaši meli svoje žene, a ne sam naš labodoritaški bos Davor Šuker. Vsi znamo da je predi naše zadje tekme došel Šuker v sla ionico skupa z Severinom, a posle smo vidli da so se naši labodoritaši vlekli po igrališto kak da jiv je neš i pregajal celo milo no . Isto tak vsi znamo da je prva puca Doj landa, Angela Merkel, došla v sla ionico svojih labodoritašov predi finalne tekme z Argentinom, a jeni labodoritaši so leteli po igrališ o i ritali so kak da jim je kerozina dala za piti. Nebrem razmeti je li je to razlika izme o Angele i Severine ili pak nekši vrag mora biti v švapskim labodoritašima za šteroga naši de ki neznajo? ok smo ve pre Severini, sam da pofalim akoskoga gradona elnika šteri jo je dopelal v akovec na glavno proš eje za Prcinkulovo.

Monika Mihali , Novo Selo Rok - Atmosfera u gradu je savršena. Ovi kišobrani su nešto ekstra. Svaka ast onome tko se tome dosjetio. Veselimo se što e proštenje potrajati i jedan dan duže, do ponedjeljka. Ve prvih dana ima mnogo posjetitelja i radujem se tako dobrim vibracijama.

POD VUROM

Što nam se svi a na ovogodišnjem Porcijunkulovu? Nikada se nismo toliko fotogra irali u svom gradu. Nikada nismo toliko fotogra irali svoj grad. Tu nevi enu pomamu za fotogra iranjem izazvao je tek jedan uporabni predmet kišobran. Atraktivna instalacija kišobrana u središtu grada mnogima je prirasla srcu pa su se nakon nevremena mnogi pitali: - A što je s kišobranima? Ne brinite, tu su i uljepšavaju porcijunkulovsku razglednicu akovca. Što se pak gra anima (ne)svi a na Porcijunkulovu saznajemo u anketi “Pod kišobranom”.(rr, zv)

ne bilo dosti, pak je jive peneze rivala vu svoje štomfe i dale što znja gde i što zna z kim mešetarila, tak da je na vse zadje falilo nekaj vej od dva milijone kuni. Ve je dve leti minulo odkak se je to zazvedilo i otkak so Karino prijeli z prstima v ljuckomo pekmezo i ve bode vse to završilo na sodo. Karina je nejpredi zginula prek meje, ali so jo posle našli, a najgerek sam, jako sam najgerek, je li se bodo nasli i penezi? Lefko za Karinino rit, štera bo završila na šekreto, a najbrž i v rešto, ali što bo ljudima peneze vrnul? e je tri tjedne minulo otkak so svecki labodoritaši odišli dimo z Brazila, a publika, kak doma a, tak i stranjska, se je vrnula svojim vsakodnevnim poslima. No, još dendenes se kibici spominajo, nejve pot pre gemištecaj i delajo kombinacije kaj bi bilo da bi bilo? Nejbolšega labodoritaša so zebrali, nejbolšega golmana isto tak, zna se i što je bil nejbolši trener. No, ne zna se što je bil nejlepši trener? Mi z Lejpe naše, o em re i, naše žene, one me ejo roko v ogenj ( i to ne sam jeno) da je to naš Niko, šteri se je štimal z svojimi belimi roba ami, z svojim nejlepšim nosom i z zglancanom frizurom. istam mi je nekak normalno da Švabice rivlejo svojega Joakima, jerbo je

Henrik Šimunkovi , akovec - Ovi kišobrani dodali su malo veselja u ure enju grada i to je lijepo. Nažalost, prvi je dan nevrijeme omelo planirani program. Ja ve petu godinu sudjelujem na koncertu u ast Gospi od An ela. Možda i tim programom dostignemo ovo gra ansko Porcijunkulovo. Ove je godine bio lijepo posje en koncert i to me veseli.

im se to zazvedilo vsi se ve prepravlamo kaj jo pemo glet i poslušat i da vidimo kaj je od nje ostalo posle Brazila. Najte me nikaj zbo ki gledati, pak i sami znate kakše so vru ine i sparine bile v Brazilo, a i za jenoga pajdaša se pripoveda da je dosta teški ovek, tak da je to vse trelo zmagaditi. Vsi koji hodajo, o em re i, hodamo v cirkvo i nesmo na proš ejo sam pod šatoraj, znamo da se za Prcinkulovo more zmoliti oprost za vse ono kaj smo v živlejo zahuzali, pak sam zazvedil kak je za to ula i Severina i došla je na proš eje popevat, a posle bode odišla na spovet k akoskomo gvardjano i župniko, patro Stankijo, i tak bo si shodila oprost od svih onih grehov za štere i mi znamo, a i za sve one štere smo ne vidli. akoski gracki oci, a i turisti ki težaki, so nam kajkaj toga preprajli za glavno akosko proš eje. Oni slavijo jubilarno pedeseto, a fratri svoje 355. i ne ruom preve jubilarno. Lepo je vu ove prš ejarske dneve prejti po glavnaj akoskaj vulicaj, cifraste so i pisane kak detelica, a i nudi se vsega kaj si srce poželeti more i o e. Još vej od toga. Nejlepše so mi mamrele ober glavne akoske vulice. Jako lejpo, štogod se toga zmislil. No, klošari so se

Marta Beloži , akovec - Jako mi je lijepo. Iznena ena sam i svaka ast gradu. Da bi glazbeni program mogao biti još kvalitetniji, urbaniji i druga iji, mogao bi, ali i ovako je dobro. Ima za svakoga ponešto. Ovi kišobrani su mi super i volim zbog toga ujutro do i u grad i prošetati se. Od koncerata, preporu ujem do i na koncert Massima. Josipa Šupljika, Šenkovec Kišobrani su mi super. Malo ih je nevrijeme oštetilo, ali eto ve se zamjenjuju novima. Ima dosta ljudi u gradu. Za vikend e biti i bolje vrijeme pa e biti još više posjetitelja i atmosfera još pozitivnija. S prijateljem nastupamo kao uli ni svira i. Izvodimo rock i blues i vjerujem da emo i mi obogatiti ovu manifestaciju.

mi prodiremo dublje

Damir Pervan, Nizozemska - Meni je akovec lijep. OK su i ovi kišobrani, iako nisu originalna ideja. Sli ne stvari rade se i u Japanu s kišobranima oslikanima trešnjinim cvijetom. Glazbeni program nije moj muzi ki izbor, ali neka bude programa za sva iji ukus.

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

facebook.com/MedimurskeNovine