Međimurske novine 995

Broj 995.

^akovec, PETAK, 10. listopada 2014.

POLITI KI RAT U ŽUPANIJI: “Svi protiv svih”

Imamo li paralelnu vlast u Me imurju?

Cijena na 7 kuna

AKOVE KA HITNA VE GODINU DANA BEZ RAVNATELJA, a novi nije izabran zbog strana kog sukoba

Tomislav Novinš ak jedini kandidat, nije prošao jer je HDZ-ovac?

str. 3

Godina XVIII.

str. 5

NAŠE GOSPODARSTVO u vrhu po neto dobiti u zemlji, ali radnici to ne osje aju u vlastitom džepu

str. 6

Samo Me imurci pristaju raditi za manje od 3.000 kn

NOVAK ME NAZVAO UVRIJE ENIM BALAVCEM! NISAM! NAZVAO SAM GA UVRIJE ENIM DERIŠTEM!

ŽESTOK SUKOB HNS-a i SDP-a, koalicijskih partnera u Me imurskoj županiji, eskalirao je zbog nesuglasja pri kadroviranju na funkcije

str. 9

U PET DANA NAPAO SEDAM ŽENA - nakon što se vratio iz zatvora zbog silovanja SEKSUALNI MANIJAK IZ PUŠ INA

Uhi en 26-godišnjak koji je napadao žene kod akove kog “trokuta”

str. 8-9

VLADIMIR VUK iz Preloga kupio rabljeni stroj i bori se da ne ostane bez “kombinirke” i 216.000 kuna

Tko je kriv? Leasing uop e nije bio upisan u prometnoj knjižici Osvojite ulaznice za Cinestar! media 16

HRAST-EXPORT-PUKLAVEC d.o.o. Hrastovljan 1C, 42232 MARTIJANEC, M: 098 259 119 , T: 042 673 800

PRODAJA OGRJEVNOG DRVA: mo do guć sta no ve st

str. 48

Industrijska drva-suha 1 tona.................510,00 kn + PDV Industrijska drva-mokra 1 tona...............310,00 kn + PDV Cijepana drva 1m - bukva, grab...............300,00 kn + PDV Cijepana drva 1m MIX bukva, jasen, hrast..260,00 kn + PDV

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

"Nemoj se ni kandidirati ako nisi u nekoj stranci" I

dok su naši gra ani razo arani strankama i politi arima, kao i lošom ekonomskom situacijom, ponajviše osobnom, a nakon toga i nimalo obe avaju om kad su cijela hrvatska država i nacija u pitanju, politi ka elita i dalje kao da živi u svojem vlastitom svijetu u kojem je najvažnije prona i svoje mjesto pod suncem, bolje re eno, uhljebljenje od barem kojih tisu u (i pol) eura mjese ne pla e ili "barem" neko mjesto u upravnom vije u ili nekom drugom odboru kako bi se priskrbio nekakav honorar za kojih par tisu a kuna mjese no. išta druga ije, nažalost, nije ni u našoj županiji. Umjesto novih demokratskih standarda zbog kojih su naši ljudi uglavnom i glasovali kontra bivše HDZ-ove politike i dali na prošlim izborima podršku Kukuriku koaliciji ili pak novim i mla im politi arima, ovih dana i naša me imurska politika politi kog kadroviranja u potpunosti je razgoli ena. dalje je ista praksa koja je izgleda, nažalost, još više uznapredovala otkako HDZ više nema pretežitog utjecaja na kadroviranje, pa je to sad preuzeo HNS ili SDP, kako bi nastavio s istom politikom, jer nakon njihovih sada treba uhljebiti i naše, te se šalje poruka u javnost da dok se raspiše natje aj za neko rukovode e radno mjesto 'nemoj se ni kandidirati ako nisi u nekoj stranci'. ako e i kada gra ani dobiti povjerenje u politiku i stranke nakon što se ovakva poruka šalje u javnost. Nikako i nikada. mjesto kompetencije i stru nosti, bilo kad su u pitanju natje aji za rukovode a mjesta, bilo kad su u pitanju upravna vije a ili nekakvi odbori koji nadziru ne iji rad, traži se politi ka podobnost, lanstvo u stranci kako bi se popunila upražnjena

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

stolica za strana ke vojnike. ije udno da takvo kadroviranje koje traje ve više od petnaest godina unatrag dovodi do viška zaposlenih u javnim službama i gomilanja javnog duga. Me utim, ono što je još katastrofalnije je upravo to da takav na in rada dovodi do razo aranja gra ana u politiku i politi are zbog kojih dolazi do inicijativa poput ove najnovije 'U ime obitelji' da se umjesto strana kih lista u Sabor biraju ljudi s imenom i prezimenom. zaista, ako politi ari i stranke i dalje nastave bauljati u svom vlastitom svijetu, u kojem nema osje aja za realnost, u kojem su sami sebi svrha, a za devedeset posto onih koji nisu ni u kakvoj stranci, nego žele samo ravnopravnu šansu na javnom natje aju, da budu konkurentni jer su kvalitetni, a ne jer imaju strana ku iskaznicu ili politi ku vezu, onda zaista treba uvesti preferencijalno glasovanje za svakoga saborskog ili lokalnog zastupnika i podrezati im kona no krila. arlamentarnoj nije alternativa plebiscitarna demokracija, ali ako mainstream stranke ne povuku ru nu i po nu se pod hitno baviti rješavanjem nagomilanih problema, a ne politi kim kadroviranjem i uhljebljavanjem, vrlo bi se lako ubrzo mogao dogoditi zahtjev za upravo takvim referendumom.

VIJEST(I) TJEDNA

Župan bacio SDP-u rukavicu za prijevremene izbore Tko je kome partner u županijskoj vlasti, teško je re i, jer svatko tjera po svome, a to je izašlo na vidjelo ovaj tjedan kroz politiku kadroviranja, gdje su testirane igre politi ke mo i. Tako se više ne zna podržava li SDP i dalje HNS ili traži li HNS nove partnere. O poštovanju u politici suvišno je govoriti nakon rije i kojima je predsjednik Skupštine Mladen Novak iz SDP-a po astio župana Matiju Posavca iz HNS-a. Politi ku mo sad testiraju na brvnu, tko je važniji i tko se kome mora prvi pokloniti - župan predsjedniku Skupštine ili predsjednik Skupštine županu. Ispravni odgovor bio bi - politi ari, smanjite ego i okrenite se problemima bira a, jer oni to od vas o ekuju. Na upit može li zbog ove uzavrele situacije do i do prijevremenih izbora, župan je odgovorio: - Radim ovaj posao vrlo odgovorno, energi no i pošteno, ne bojim se izbora. Tema broja na str. 5.

(NE) SVI A NAM SE

Elizabeti Peras rekreativna šetnja ima puno dublje zna enje - To je zapravo spoj šetnje kroz prirodu uz Muru, ali pokraj nekadašnjih rudarskih okana u spomen na rudarsku prošlost mjesta koja mi se duboko urezala u sje anje. - kazala nam je u razgovoru za naše novine Jožica, kojoj je 71 godina, premda se to po njezinom o uvanom izgledu i ponašanju ne bi reklo. Kaže da unato svim zdravstvenim tegobama drži do sebe i nastoji se kretati što je mogu e više, jer se zbog toga bolje osje a i pokretljivija je. Reportažni prikaz o Tjednu kretanja donosimo na str. 18-19.

Seksualni manijak napadao žene Kako neslužbeno doznajemo, prošli etvrtak uhi en je 26-godišnji mladi iz Puš ina koji je nedugo nakon izlaska iz zatvora (izašao tijekom ljeta), u kojem je bio zbog silovanja, ponovno u razdoblju od 12. do 17. rujna seksualno zlostavljao, odnosno napao ak sedam žena. Zbog tajnosti kaznenog postupka, kako bi se zaštitile žrtve seksualnog zlostavljanja, policija i DORH o takvim slu ajevima uglavnom ne objavljuju previše podataka, pa ih tako nema ni ovaj put. Prema dostupnim informacijama, seksualni manijak je u akovcu pokušao napasti više puta, a najmanje tri puta, ali sve do uhi enja nije bio prijavljen. Napadao je žene blizu akove kog “trokuta”, izme u Nedeliš a i akovca, a neke su jedva uspjele pobje i. Pri u donosimo na str. 8-9.

10. listopada 2014.

DUG ZA DOGRADNJU BOLNICE u akovcu se pove ava, a me imurski SDP-ovci poru uju da Županija, a ne država, mora riješiti taj problem

Mladen Novak, dr. Miroslav Horvat i Mario Mohari na konferenciji za novinare u

Svaki mjesec s dug za kamate od 100.000 kn - Pravni okvir za otpisivanje duga Županiji preostalog za izgradnju bolni kog paviljona Županijske bolnice akovec ne postoji. - kazao je Mario Mohari , saborski zastupnik iz SDP-a, koji je, kako je rekao na konferenciji za novinare u Bolnici, na sebe preuzeo komunikaciju s Vladom po pitanju zdravstvene problematike. - O tome smo razgovarali i s premijerom i ministrom inancija, ali ne postoji pravni okvir kojim bi se to moglo riješiti. To je dug Županije i ona ga mora riješiti. Prije mjesec dana to je jasno re eno i me imurskom županu Posavcu, ali mu i prezentirano rješenje na koji bi se na in lakše riješio taj dug prolongiranjem uz pomo komercijalne banke koje je županu predložio ministar Varga. To rješenje je i povoljnije od sadašnje situacije, kada

ŽUPAN ODGOVARA

Ako su uzeli osniva ka prava, neka uzmu i obveze prema Bolnici Me imursk i župan Matija Posavec u etvrtak prije Skupštine odgovorio je na poruke Mohari a o tome kako riješiti dug za gradnju bolni kog paviljona, kazavši da ne može prihvatiti novi kredit kojim bi riješio stari, tim više što je država preuzela u sanaciji osniva ka prava Bolnice, pa time i obveze za nju. - Ako je zatezne kamate mjese no dug koji se ne otpla uje pove avaju

preuzela sva formalna prava i osniva ke odluke, bilo bi pristojno da preuzme i obveze koje imaju Bolnica i Me imurska županija prema kreditu. Najlakše je oti i u banku i Županiji stvoriti dodatni dug od oko 9 milijuna kuna. Ako to napravimo, više nemamo prostora narednih godina za investicije. - odgovorio je župan. za 100.000 kuna. Jednog dana to e se morati otplatiti, uz ve-

NAŠA BOLNICA nema problem s bijegom lije nika

Samo jedan lije nik zbog rada u inozems Ukupni rashodi Bolnice u ovoj godini umanjeni su oko pet milijuna kuna. Bolnica mjese no raspolaže s 10.860.000 kuna, u to ulazi mjese ni limit i ostali prihod Bolnice, no za pokrivanje svih troškova mjese no im nedostaje još milijuna do dva milijuna kuna, kaže sanacijski upravitelj Horvat. Sanacijom bolni k ih dugova od strane Vlade po etkom svibnja za lijekove i

potrošni materijal pokriveno je 60.487.624 kuna starih dugovanja. Po etkom listopada 9.842.282 kuna starih dugovanja za živežne namirnice, energiju, proizvodne i neproizvodne usluge. U Bolnici je trenuta no zaposleno 790 djelatnika, od ega 76 posto zdravstvenih i 24 posto nezdravstvenih. Broj zdravstvenog osoblja u odnosu na 2012. neznatno je pove an, a nezdravstvenog

osoblja u isto vrijeme smanjen. Zadnjih dana i mjeseci puno se pri a o odljevu lije nika iz Hrvatske. Takvih problema, kako kaže dr. Horvat, nema u akove koj Bolnici. Lani su etiri lije nika otišla u mirovinu, a ove godine su etiri lije nika napustila Bolnicu. Jedna osoba zbog umirovljenja, jedna osoba je otišla raditi u EU, jedna prešla na rad u kliniku, a jedna u Zavod za hitnu medicinu.Tijekom

10. listopada 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

STRANA KI PARTNERI SDP I HNS sukobili se oko izbora ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu

Iako je bio jedini kandidat - Tomislav Novinš ak nije izabran! Bolnici

samo e ve i n u cijenu i na štetu drugih projekata. - kazao je zastupnik Mohari , kazavši da u Ministarstvu zdravlja samo ekaju odgovor župana, kojemu je sve pojašnjeno. - U izgradnji novog paviljona Bolnice država je participirala s 35 posto, otprilike 50 posto išlo je iz decentraliziranih sredstava, a 15 posto iz izvornih prihoda Županije. No, Županija još do danas svoj dio duga nije otplatila. Dug iznosi 8,7 milijuna, od ega 6 milijuna kuna otpada na glavnicu, a 2,7 milijuna kuna na kamate. Bilo je zahtjeva i pokušaja od strane župana da država otpiše taj dug Županiji, ali se to nije desilo. Taj dug nije direktna obveza Bolnice, ali optere uje njezino poslovanje Bolnice. - kazao je ravnatelj Horvat. (BMO)

otišao stvu 2013. i 2014. specijalizaciju je završilo devet lije nika, a ove godine je još nekoliko specijalista na užoj specijalizaciji. Iako je na županijskoj sjednici bilo burno upravo zbog situacije oko duga koji ima Bolnica, odnosno mogu nosti scenarija blokade poput one koja se dogodila varaždinskoj Bolnici, o tome na pressici na kojoj se govorilo o stanju u Bolnici nije bilo rije i. (BMO)

PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

Zavod za hitnu medicinu Me imurske županije prevažna je ustanova u sustavu zdravstva, a ve oko godinu dana nema ravnatelja, nakon što je preminula Mirela Štefe, prethodna ravnateljica. Ne treba tuma iti koliko je osjetljivo i delikatno da takva ustanova nema ravnatelja. Dobro je tako dugo dok se nešto ozbiljno ne dogodi. Za ravnatelja je raspisano nekoliko natje aja, a nakon što je unatrag nekoliko mjeseci postignuta i strana ka suglasnost da se za v.d. ravnatelja postavi dr. Tomislav Novinš ak, bilo je izgleda da na zadnjem natje aju bude i izabran za ravnatelja. Budu i da je imao podršku osniva a Me imurske županije za dužnost vršitelja dužnosti bilo je za o ekivati da sa Županijom, koja u Upravnom vije u ima tri lana i u svakom trenutku može preglasati predstavnike zaposlenika, koji imaju dva lana u Upravnom vije u, izbor ravnatelja nije upitan. No, to se nije dogodilo. O ito glavni politi ki koalicijski partneri (SDP i HNS) nisu više na istoj liniji pa se pitanje izbora ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu ispolitiziralo.

Neizbor Novinš aka poruka županu?! Me imurski župan Matija Posavec kazao je na konferenciji za novinare da je Zavod za javno zdravstvo ve mjesecima bez ravnatelja zbog politi kih pokušaja, za koju je kazao da je de initivno više ne e dozvoljavati u Županiji. - Mislim da te politi ke igre i pokušaji kadroviranja, odnosno oni koji misle da e se mimo legitimno izabrane izvršne vlasti voditi nekakva paralelna politika - sigurno da e se s time prestati pod bilo koju cijenu. De initivno emo to ispraviti u vrlo kratkom roku, kao i na svim ostalim mjestima gdje se takvi ili sli ni problemi pojave. - govori župan. Dva lana Upravnog vije a dolaze iz redova Zavoda, a tri lana od strane osniva a. I to jedan kao predstavnik HNS-a, drugi HSS-a i tre i iz SDP-a. Župan kao odgovorni

predstvnik osniva a bio je za to da se doktora Novinš aka podrži za ravnatelja. Kazao je da su predstavnik HNS-a dr. Star evi , ujedno i predsjednik Upravnog vije a, koji je lije nik i kirurg, i dr. Jungvirth, priznata i uvažena lije nica koja je predstavnica HSS-a u Upravnom vije u, podržali dr. Novinš aka za ravnatelja. - Ugled i renome tih lije nika jam i da tu nije bilo nikakvog stran arenja, tim više što dr. Star evi i nije lan HNS-a. - kazao je župan. Me utim, dodao je kako je dogovor ili naputak SDP-ovom predstavniku u Upravnom vije u bio da se ne podrži dr. Novinš aka. Tako da je natje aj pao i ravnatelj nije izabran. - To je poruka meni kao županu, nepoštivanje ili neshva anje autoriteta župana i onoga što bi župan trebao raditi, jer bi lanovi upravnih vije a postavljeni od Županije trebali provoditi politiku Županije. - kazao je Posavec.

Glasovanje tajno, a svi sve znali Dr. Tomislav Novinš ak, koji nije dobio podršku na natje aju, cijeli slu aj komentirao je tako da je kazao da je sigurno na djelu politikanstvo. - To je dokaz da na Županiji vlada odre ena stihija i da se ne poštuje volja župana. A s druge strane potrebno je osuvremenjivanje i nastavak zapo ete reforme Hitne, kao i dobra menadžerska uprava. Kao da se politikanstvom želi sprije iti nastavak reformi. mišljenja je Novinš ak. Uzgred budi re eno, dr. Novinš ak je predsjednik akove kog

- Kao da se politikanstvom želi sprije iti nastavak reformi. - mišljenja je dr. Novinš ak, koji usprkos tome što je bio jedini kandidat ponovno nije izabran za ravnatelja Hitne

HDZ-a, pa se postavlja pitanje koliko je i to doprinijelo ovakvom ishodu, odnosno da je ostao bez podrške SDP-a, bez obzira na njegove stru ne i znanstvene kvali ikacije.Nekoliko puta u razgovoru je naglasio da je glasovanje bilo tajno i da se ne može znati kako je tko glasovao te da on ne bi ulazio u pri e oko toga da nema podršku zaposlenika. - Na Županiji bi bilo da demantira kako je tko glasovao. - kazao je Novinš ak, te dodao da je dosta neozbiljno govoriti “ovaj je glasovao ovako ili onako”, kad postoje arhivirani papiri i koje nitko nije vidio.

SDP-ova predstavnica glasovala kao i kolektiv? Mladen Novak, predsjednik Skupštine Me i-

murske županije i predsjednik SDP-a, ima svoju verziju pri e neizbora ravnatelja Hitne. - Godinu dana traje pri a oko izbora ravnatelja. Za ravnatelja je ve bilo raspisano šest ili sedam natje aja na koji su se javljale jedna ili dvije osobe, ali uvijek uz odbijenice. U tri navrata se javljao dr. Novinš ak kao jedini kandidat i svaki put nije bio izabran. Prije šest mjeseci došlo je do zakonskog problema, jer ustanova ne može funkcionirati tako dugo bez ravnatelja i bio je dogovor me u koalicijskim partnerima da se podrži dr. Novinš aka na šest mjeseci i u tom periodu na e adekvatna osoba za ravnatelja. Tu obvezu je na sebe preuzeo župan. U srijedu, kada se vršio izbor ravnatelja,

župan me nazvao i kazao da je istekao rok za natje aj koji je bio objavljen i pritom me uvjeravao da nije znao da je bio objavljen, ali da je na natje aj došla jedna prijava. Pitao sam ga tko, kazao je da ne zna, ali da e tijekom dana saznati i urediti situaciju. Kazao je da o ekuje od mene da naša lanica Upravnog vije a do e na sjednicu gdje e se vršiti izbor. Ako je njezin glas bio sporan, i ta lanica SDP-a se mogla bez problema promijeniti, posebno kao što to župan bez problema radi ako ima nekakvu potrebu ili ne vjeruje postoje em izboru. - kazao je Novak. Novak je podsjetio na slu aj promjene lanove nadzornih tijela Ljekarne i OŠ Selnica, o emu više pišemo na drugom mjestu, odnosno kulminaciji ovog sukoba. - Dakle, ako želi, župan može reagirati. - poru io je Novak, i dodao da ga udi to što župan nije napravio i u slu aju Hitne nego sada odgovornost za neizbor prebacije na SDP. Istaknuo je da je SDP tu zauzeo vrlo jasan stav: - Naš lan e glasovati onako kao e glasovati kolektiv. Dr. Novinš ak je imao priliku da se dokaže posljednjih šest mjeseci za vrijeme v. d. ravnateljstva i ako ga kolektiv prihvati mi nemamo ništa protiv da bude ravnatelj. Kolektiv je bio protiv, pa je i naša lanica Upravnog vije a bila isto tako protiv. zaklju io je Novak. Toliko o tajnom glasovanju o kojemu su prije zaokruživanja o ito - svi sve znali.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

10. listopada 2014.

INTERVJU: Natalija Martin evi , dopredsjednica HNS-a - Reformista, o tome što Me imurje može o ekivati od Reformista

30 posto državnog prora una treba dati županijama! P

rije nepuna dva tjedna politi ka udruga Radimira a i a pretvorila se u Hrvatsku naordnu stranku – Reformiste na osniva koj skupštini u Zagrebu. Iako je poznato kako je nova stranka sastavljena mahom od prijašnjih lanova HNS-a, prema programu koji sada zagovara dosta toga se promijenilo. Naravno, nas je prvenst veno zanimalo kakav je odnos nove a i eve stranke prema Me imurju, jer glasa i iz naše županije za njih predstavljaju veliki glasa ki potencijal. Kako su mišljenja o novoosnovanoj Narodnoj stranci – Reformistima vrlo podvojena upravo zbog njihove pup ane vezanosti s Me imurjem i lomljenja politi kih kopalja i u našoj izvršnoj županijskoj vlasti, o njihovom budu em odnosu prema Me imurskoj županiji ra zgovarali smo s potpredsjednicom stranke Natalijom Martin evi . Ona je politi arka bogate biogra ije s pedigreom iz gospodarstva i europskih integracija, sada je zastupnica u Hrvatskom saboru u koji je ušla na listi HNS-a, no nakon raskola i izbacivanja Radimira a i a iz stranke prešla je u Reformiste. Zanimljivo je da je do tog trenutka bila i dogradona elnica u Gradu Varaždinu, no varaždinski gradona elnik Habuš (HNS) joj nakon napuštanja stranke oduzima sve ovlasti u Gradu, te je sada u potpunosti angažirana u novoj stranci. • Kakvo je stajalište Reformista prema regionalizaciji Hrvatske i kako vidite Me imursku županiju u novim okvirima reorganizacije države? — Za Hrvatsku narodnu stranku – Reformiste regionalizacija i decentralizacija klju ne su programske odrednice. Hrvatsku vidimo u 7 regija, a zbog svoga snažnog povijesno uvjetovanog regionalnog identiteta, ije su karakteristike najbolje vidljive u poduzetni kom duhu i radnoj etici, Me imurje mora biti zasebna regija. Zasad smo s tim programom i zahtjevom vezanim uz Me imurje jedina politi ka opcija u državi. • Me imurju se sve više smanjuju ovlasti i sve više sredstava ovisi o odlukama iz Vlade. Imate li snage provesti decentralizaciju spuštanjem ve ih sredstava iz prora una, a ne samo ovlasti lokalnoj i regionalnoj samoupravi. Kakav omjer raspodjele izme u države i nižih razina smatrate poželjnim i što sve bi po Vama

trebale biti lokalne ovlasti i obveze? — Hrvatska je danas jedna od najcentraliziranijih europska država kojoj centralna Vlada raspolaže s gotovo 90 % ukupnih poreznih prihoda i to bez stvarne kontrole i odgovornosti. Moramo po eti slijediti put visokodecentraliziranih država i konkretnim mjerama na lokalnu samoupravu spustiti 30 % sredstava. Ova Vlada u smislu decentralizacije sredstava i ovlasti nije u inila apsolutno ništa i sve se više ini da je svim vladama i posebno velikim strankama zapravo i cilj raspolagati baš svim sredstvima i odlu uju kome e kada i gdje dati sredstva ili podržati projekte. Time su zapravo sve županije, gradovi i op ine, kao i njihovi elnici, potpuno ovisni i ucijenjeni od strane Vlade. Reformisti politiku žele postaviti kao mjerljivu disciplinu, što zna i da kako na državnoj, tako i na lokalnoj razini svi izabrani dužnosnici moraju na kraju mandata gra anima isporu iti konkretne i vidljive rezultate, a za to moraju imati sredstava i ovlasti, ali uz to naravno i odgovornosti, i to posebno na podru ju školstva, zdravstva, socijalne politike uz klju nu mogu nost za realizaciju projekata inanciranih iz EU fondova, koja je za sada ograni ena. Koncept koji iznosim bio je, na inzistiranje g. a i a dio Plana 21, no nakon njegovog odlaska iz Vlade po tome se nažalost nije napravilo ništa. Vjerujem da emo u sljede em mandatu imati prilike utjecati da se upravo ovaj sustav promjeni, ali do tada ne emo ekati ve konstruktivno djelovati i predlagati Jedan od iznimno važnih prijedloga je Zakon o fondu za su inanciranje EU projekata koji sam predložila u Saboru. Naime, uz ovakvu gospodarsku politiku Vlade jedina ozbiljna šansa za razvoj i realizaciju projekata su sredstava EU fondova, no i tu smo se pokazali neuspješnima. Jedan od klju nih problema je nedostatak inancijskih sredstava naših gradova i op ina ali i privatnih investitora da su inanciraju projekte. Jer kada EU i odobri projekt i odlu i ga su inancirati sa 60, 70 ili 85 %, ostatak opet treba osigurati, a tih sredstava nema. Naš je prijedlog da putem Fonda država inancijski stane iza svakog projekta bilo jedinice lokalne samouprave bilo privatnog investitora, a kojeg je Europska unija odobrila.

Na taj na in znatno bi smo podigli iskorištenje sredstava iz EU fondova, pokrenuli investicije, potaknuli realizaciju projekata i što je najvažnije zaposlili naše tvrtke i naše ljude. • Kojim potezima biste rasteretili gospodarski sektor? Konkretno metaloprera iva i iz Me imurske županije koji su izvozno orijentirani prema Njema koj i Austriji traže od politike prostor za rastere enje kako bi dobili ve i manevarski prostor za pove anje pla a svojih radnika, budu i da im ni natprosje ne pla e u branši unutar gospodarstva ne spre avaju odljev radnika u Njema ku, jer takva situacija dugoro no dovodi do urušavanja dragocjene gospodarske grane koja zasad raste i izvozi? — Ova problematika mi je možda i najbliža jer sam godinama radila upravo u tome sektoru gospodarstva i sura ivala s brojnim tvrtkama iz Me imurja. Strategija industrijske politike vezana za korištenje fondova mora prepoznati metaloprera iva ku industriju u cjelini, a posebno u Me imurju gdje ona ima potencijala biti snažnim zamašnjakom razvoja gospodarstva, te je bespovratnim sredstvima tehnološki unaprijediti i u initi konkurentnijom. To posredno otvara prostor za pove anje pla a u toj speci i noj grani. Op e smanjenje troška rada i time smanjenje rizika neizbježnog odlaska kvalitetne radne snage u druge europske zemlje, mogu e je posti i samo ukupnim smanjenjem administracije na razini države i lokalno. • Javni sektor je 25 posto bolje pla en od realnog sektora, a nije odgovaraju i servis realnom sektoru. Kako ete uravnotežiti odnos izme u realnog i javnog sektora? — Reforma javne uprava je jedan od prioritetnih zadataka, jer naše gospodarstvo ovo više ne može izdržati. Naš prijedlog predvi a uvo enje kriterija uspješnosti na radu koji su naravno osnova za rad, napredovanje ali i ostanak na radnom mjestu kod svakog gospodarstvenika, a gotovo uop e ne postoje u javnom sektoru. Rad službenika mora se mjeriti i ocjenjivati a oni koji svoj posao ne obavljaju dovoljno dobro trebaju oti i. Na taj na in javni bi se sektor riješio nee ikasnih radnika, snažno motivirao sve da bolje i kvalitetnije rade i smanjio broj zaposlenih. Istovremeno u sustav treba dovoditi obrazovane, stru ne i kompetentne ljude.

“

NATALIJA MARTIN EVI : Hrvatsku vidimo u 7 regija, a zbog svoga snažnog povijesno uvjetovanog regionalnog identiteta, ije su karakteristike najbolje vidljive u poduzetni kom duhu i radnoj etici, Me imurje mora biti zasebna regija

Sa omjerom otpuštanja po ovom modelu od 6% i zapošljavanja od 3% u narednih pet godina, smanjili bi smo broj zaposlenih a podigli kvalitetu javne uprave. Drugi dio odnosi se na pla e javnih službenika. I tu smo dali vrlo konkretan prijedlog a odnosi se na poreznu mjeru koju je predložila Vlada a kojom se prividno rastere uju gra ani ali se istovremeno u velikoj mjeri ošte uje lokalna samouprava koja ionako nema sredstava za kvalitetan rad o emu sam ve govorila. Ono što e država uzeti lokalnoj samoupravi, a to je sa 1,7 milijardi kuna, ona e to sasvim sigurno nadoknaditi i to naravno na teret gra ana. Neki su najavili dizanje prireza, neki smanje subvencija za vrti e, neki smanjenjem razine komunalnih i drugih usluga. Dakle „reforma“ ne e našim gra anima donijeti ništa. Ono što mi predlažemo jeste da se pla e ovom mjerom podignu samo zaposlenima u realnom sektoru, dakle u gospodarstvu a da se državnim i lokalnim službenicima kao i službenicima javnih tvrtki pla e ne dižu. Na taj na in uštedjela bi se znatna sredstva i smanjili razliku izme u u pla a u javnom i realnom sektoru koja je sada 30 %. Uprava mora postati jeftinija i djelotvornija i što je najvažnije ona mora biti e ikasan servis gra anima i gospodarstvu. • Podržavate li smanjenje PDV-a kako bi se gra anima uve ala kupovna mo i smatrate li rastere enjem za gospodarstvo uvo enje pla anja PDV-a tek po naplati ra una?

Odnosno kakav je Vaš stav prema tom pitanju? — Pošto samo mi u velikoj mjeri ovisni o uvozu roba, stopa PDV-a kroz uvozne robe puni prora un, no upravo bi se taj prora un trebao upotrijebiti za rastere enje gospodarstva na drugim porezima koje pla a samo hrvatsko gospodarstvo, kao što je na primjer porez na dohodak. Što se ti e pla anja PDV-a po naplati ra una, još u velja i ove godine, organizirala sam velik skup obrtnika na kojem smo donijeli konkretne prijedloge za poboljšanje izrazito lošeg prijedlog Zakon o obrtu. Isto tako, predložili smo i ukidanje nameta lokalnih ŽUC-eva, te ukidanje i smanjenje brojnih para iskalnih nameta koje danas naši poduzetnici i obrtnici moraju pla ati a što više ne mogu izdržati. Još tada sam posebno sam tražila i uputila zajedno sa Hrvatskom obrtni kom komorom poziv Vladi da ukine odluku o naplati PDV-a po izdavanju ra una koja je trebala stupiti na snagu s po etkom godine. Poduzetnici i obrtnici danas su u Hrvatskoj u najtežoj situaciji, samo u Me imurju je ugašena gotovo etvrtina obrta, a nažalost upravo Ministarstvo poduzetništva i obrta za njihove probleme ima najmanje sluha. Ova odluka o naplati PDV-a po naplati ra una do 3 mil. kn, jedina je pozitivna odluka ovog Ministarstva u ovom mandatu, samo je nažalost stigla 2,5 godine prekasno jer je i ona naime bila dio Plana 21 i potpuno je nejasno zašto je trebalo toliko vremena da se ona donese. • Još je aktualan referendum za preferencijalno glasovanje. Koji sustav izbora zastupnika podržavate: direktnim zaokruživanjem imena i prezimena ili glasovanjem za strana ke liste i predizborne koalicije? — Kao saborska zastupnica ispred Reformista još sam u 6.mjesecu uputila u saborsku proceduru prijedlog Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski Sabor. Naš je prijedlog da se zastupnici u Hrvatski sabor, biraju po istom modelu kako se biraju i zastupnici u Europski parlament, što zna i da se našim gra anima treba dati mogu nost da uz stran-

ku ili koaliciju, zaokruživanjem izaberu zastupnika za kojeg žele da ih zastupa u Saboru. Mi danas imamo sustav kojem predsjednici stranka ili njihova najuža vodstva biraju Vladu odnosno izvršnu vlast. S druge strane odre ivanjem mjesta na listi oni zapravo biraju i tko e sjediti u Saboru, dakle biraju i zakonodavnu vlast koja bi trebala kontrolirati i usmjeravati rad Vlade. I upravo zbog toga danas Sabor predstavlja samo glasa ku mašinu strana kih poslušnika. Na ovaj na in smanjila bi se ucjenjivost zastupnika ali bi ih se i obavezalo da bolje i kvalitetnije rade svoj posao jer e na kraju o njima odlu ivati gra ani a ne samo strana ki šefovi. Da taj sustav gra ani žele, jasno su pokazali na izborima za Europski parlament, gdje je 78,5 % gra ana dalo preferencijalni glas, i kao što znamo odlu ilo tko e u EU parlament u i bez obzira na redoslijed na listama. • Nova stranka HNS – Reformisti je osnovana, kakvi su daljnji planovi stranke i kakav e biti njezin nastup u javnosti? — Reformisti e djelovati pozitivno i konstruktivno. Ne emo isklju ivo kritizirati što je danas praksa svih na hrvatskoj politi koj sceni, ve emo predlagati i nuditi rješenja. U vremenskim intervalima od svakih cca 45 dana izlazit emo s prijedlozima reformi, programa, zakonskih inicijativa i konkretnih projekata. No isto tako Vladu emo upozoravati, ali i sprje avati u donošenju loših odluka, kao što je bila ona o ukidanju su inanciranja prijevoza srednjoškolcima. Nakon što je ministar Mornar najavio ukidanje su inanciranja, punih 11 dana nitko se iz Vlade, ali ni županija, nije javio da tu odluku pokuša sprije iti. Tek nakon što smo mi javno prozvali Vladu i upozorili na štetnost odluke i inancijski udar za sve obitelji s djecom u srednjim školama koja putuju, Vlada je odluku povukla. Na taj na in djelovat emo i ubudu e i vjerujemo da e gra ani Hrvatske, a posebno gra ani naše sjeverne regije prepoznati naše poruke i programe kojima je prvi cilj rješavati probleme i podi i životni standard naših gra ana.

10. listopada 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ANIJI P U Ž U T A R I K I IT L PO “svih protiv sviju”

ŽESTOK SUKOB HNS-a i SDP-a, doju erašnjih partnera u Me imurskoj županiji, oko kadroviranja

Župan bacio SDP-u rukavicu za prijevremene izbore Sukobi oko kadroviranja izme u HNS-a i župana Matije Posavca i SDP-a, te njegova prvog ovjeka Mladena Novaka, predsjednika županijske Skupštine, bez kojega HNS i njegovi koalicijski partneri nemaju ve inu, eskalirali su oko izbora ravnatelja Hitne te ravnatelja OŠ Selnica PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI

Tko je kome partner u županijskoj vlasti, teško je re i, jer svatko tjera po svome, a to je izašlo na vidjelo ovaj tjedan kroz politiku kadroviranja, gdje su testirane igre politi ke mo i. Tako se više ne zna podržava li SDP i dalje HNS ili traži li HNS nove partnere. O poštovanju u politici suvišno je govoriti nakon rije i kojima je predsjednik Skupštine Mladen Novak iz SDP-a po astio župana Matiju Posavca iz HNS-a. Politi ku mo sad testiraju na brvnu, tko je važniji i tko se kome mora prvi pokloniti - župan predsjedniku Skupštine ili predsjednik Skupštine županu. Ispravni odgovor bio bi – politi ari, smanjite ego i okrenite se problemima bira a, jer oni to od vas o ekuju.

Oko ega drugog nego oko kadroviranja Sukobi oko kadroviranja izme u HNS-a, odnosno župana, koji je prvi ovjek izvršne vlasti u Me imurskoj županiji, i SDP-a i njegova prvog ovjeka Mladena Novaka, predsjednika županijske Skupštine i SDP-a, bez kojega HNS i njegovi koalicijski partneri nemaju ve inu u županijskoj Skupštini, eskalirali su oko izbora ravnatelja Hitne i ravnateljice OŠ Selnica. SDP nije podržao dr. Tomislava Novinš aka za ravnatelja Hitne, kojega je podržavao

župan, a HNS, odnosno župan o ito ne podržava da Roberta Barat (SDP) postane ravnateljicom OŠ Selnica. Odmjeravanje politi kih snaga dogodilo se ovaj tjedan bez pobjednika, zasad. A situacija izme u ova dva politi ka partnera toliko je naoštrena da se po elo mahati i mogu noš u izvanrednih izbora u Me imurskoj županiji, ostavkama, ali i neprimjerenim etiketiranjem politi kog suparnika. Mladen Novak, naime, javno je priznao novinarima da je župana nazvao “uvrije enim derištem, a ne uvrije enim balavcem”, kako se to župan javno na Skupštini požalio. Po elo je tako da je župan Matija Posavec na kon erenciji za novinare prozvao SDP za politikanstvo zbog toga što njihova lanica Upravnog vije a nije podržala Novinš aka za ravnatelja Hitne, a Mladen Novak uzvratio je županu tako er s kon erencije za novinare u bolnici da je župan mogao osigurati izbor ravnatelja promijenivši sastav Upravnog vije a kao što je to u inio u slu aju Ljekarne ili Školskog odbora u Selnici, kako bi preventivno sprije io izbor Roberte Barat (SDP) za ravnateljicu tamošnje škole. Kako nam je kazao, to su bili potezi “u stilu araona”. U etvrtak prije Skupštine Me imurske županije pitali smo župana je li promijenio sastav Upravnog vije a kojega imenuje Županija zato da bi sprije io imenovanje Roberte

Župan Posavec: Pokušava se voditi paralelna politika

i pitali kakav je stav Županije oko ravnatelja. Ali su se dogodili strana ki sastanci u školi, prijetnje na elniku Op ine (HNS-ovcu) o tome da mu se ne e podržati prora un i da e do i do novih izbora u Selnici. Dogodile su se prijetnje zastrašivanja politi kim strankama, premijerom i naprosto je to trebalo presje i i ja sam presijekao na na in da sam promijenio lanove Školskog odbora, na što imam pravo. Sada mi se prijeti nacionalnim medijima da e sve to i i van, me utim, smatram da sam donio ispravnu odluku.

SDP pokušava uspostaviti paralelnu vlast u Županiji?

Mladen Novak javno je priznao novinarima da je župana nazvao “uvrije enim derištem, a ne uvrije enim balavcem”, kako se župan javno požalio na Skupštini

Barat za ravnateljicu. Župan je odlu no tvrdio da nije promijenio sastav lanova zbog toga. Kazao je da nije upoznat ni in ormiran da se u OŠ Selnica provodi natje aj za ravnatelja. - Niti me itko, pa ni gospo a Barat, nazvao da me in ormira kao osniva a, što bi opet bilo pristojno i kulturno da ona veli: ‘Ja želim biti ravnateljica škole, imam li Vašu podršku ili nemam?’ Ni lanovi Školskog odbora, koji su postavljeni u ime Županije, nisu me nazvali

Na upit kakav je odnos s koalicijskim partnerom SDP-om, župan je odgovorio da je “do prije nekoliko dana bio korektan, ali ni on nije vodio ra una o tome da se u Županiji pokušava voditi paralelna politika”. - Bolnica, škole, Zavod za hitnu medicinu direktan su udarac županijskoj vlasti i nametanje strana kih osobnih interesa i to ne u dozvoliti. - kazao je župan. Na upit može li zbog toga do i do prijevremenih izbora, župan je odgovorio: - Radim ovaj posao vrlo odgovorno, energi no i pošteno, ne bojim se izbora i po cijenu izbora spreman sam braniti interes Županije i ne dozvoliti da se paralelna politika vodi mimo legitimno izabrane vlasti.

- HDZ i vije nik HDS-a napustili su sjednicu Skupštine zbog marginalizacije Skupštine. - kazao je Horvat

HDZ I HDS napustili sjednicu županijske Skupštine

Tko je kome politi ka marioneta? Nije dovoljno to što su koalicijski partneri u sva i pa bi ve usvajanje prora una za idu u godinu moglo biti itekako puno problema jer se ne zna tko koga podržava i tko je komu stvarni partner, a tko s figom u džepu, ve je i HDZ, ina e oporba u Skupštini, sa svojim partnerom iz HDS-a napustio sjednicu Skupštine demonstriraju i time svoju politi ku (ne) mo . Sjednicu su napustili nakon što nije prihva en njihov prijedlog da se hitno na dnevni red uvrsti stanje u Bolnici kako bi se razjasnila bojazan prijeti li našoj Bolnici blokada od strane veledrogerija. Darko Horvat, predsjednik HDZ-a, tražio je da se hitno na sjednicu pozovu sanacijski ravnatelj dr. Miroslav Horvat i njegov zamjenik dr. Dragutin Kopasi , ali prijedlog prilikom usvajanja dnevnog reda nije dobio potrebnu ve inu, ve samo deset vije ni kih glasova. Uz HDZ i HDS, za prijedlog su glasovali i Laburisti. Predsjednik Skupštine Mladen Novak (SDP) nakon njihova izlaska iz vije nice komentirao je da ne postoji bojazan od blokade jer sanacijski ravnatelj razgovara s veledrogerijama, a i ve i dio duga je i riješen u postupku sanacije. Osim toga, nemogu e je pod hitno pozvati sanacijskog

ravnatelja i njegova zamjenika na sjednicu, ve ako postoji potreba može Bolnica može biti tema naredne sjednice. No, Darko Horvat je i na aktualnom satu imao zamjerke prema marginalizaciji uloge Skupštine. Županu je kazao da je kompromitirao novinare, a prije svega i vije nike županijske Skupštine iznijevši izvješ e o svom neslavnom šestomjese nom radu na poziciji župana prije novinarima na kon erenciji nego su o njemu raspravljali i usvojili ga vije nici Skupštine, potvrdivši time da je Skupština sa svojim predsjednikom obi na marioneta koje u biti ne donosi nikakve odluke, jer su iste ve unaprijed donesene i predstavljene novinarima. Nije ostao ni dužan komentara na (ne)izbor ravnatelja Hitne, kazavši županu: - Dozvolili ste svom koalicijskom partneru da Županijsku bolnicu iskoristi kao kazališnu pozornicu i posjedne Vas kao glavnog glumca na optuženi ku klupu na nedavno održanoj tiskovnoj kon erenciji u Bolnici. Uglavnom, izme u redova Darko Horvat nije krio to što županu nije pošlo za rukom postaviti dr. Tomislava Novinš aka za ravnatelja Hitne, što sugerira da u ovom trenutku svaka stranka igra neku svoju igru.

POGLED ODOZDO

Tko bi od izvanrednih izbora imao korist? T

ko bi od izvanrednih izbora za Skupštinu Me imurske županije imao korist? U ovom asu od politi kih aktera nitko ne razmišlja u tom smislu, ve se akteri te pri e izborima poigravaju više zbog povrije enih ega i osobnog nezadovoljstva situacijom u kojoj se nalaze. Vlast u županijskoj Skupštini podijelila se na tri (zapravo etiri) podjednaka kraka, zbog ega nitko nije dovoljno ni mo an ni nemo an, što izaziva me usobne opstrukcije. vo kako to izgleda u politi koj stvarnosti. Matija Posavec kao župan ima velike ovlasti u izvršnoj vlasti, posebno kad se uzme u obzir da ima pravo kreirati kadrovsku

politiku preko upravnih vije a i školskih odbora. No više od njegove liste u Skupštini ima SDP sa svojim partnerima. SDP-u pak mo izvire iz injenice da imaju najve u mo u državnoj vlasti i da su oni ti koji imaju najviše mo i kad je u pitanju otvaranje vrata i lobiranje ili stopiranje županijskih projekata. Upravo je zato Matiji Posavcu koalicija u Skupštini sa SDP-om i njegovim partnerima jako bitna. HDZ, tre a po snazi politi ka opcija, sam po sebi u Skupštini nije mo an zbog malog broja vije nika, ali njihov osje aj mo i izrastao je iz injenice da na državnoj razini HDZ-u rejting raste, a SDP-u pada. Budu i da smo izrazito cen-

tralizirana država, u kojoj su odnosi sa središnjom vlaš u izrazito važni nižim razinama, i HDZ-u su politi ke dionice u Me imurskoj županiji porasle, s obzirom na signale kamo ide bira ko tijelo na državnoj razini. atija Posavec dolazi iz HNS-a koji se raskolio na Vesninu i a i evu stranku i on mora razmišljati o svojoj politi koj budu nosti. DP se nije pomirio s ulogom statista i vratara koji e županu Posavcu otvarati vrata Ministarstva i rješavati dugove Županije, pa ni one koji nisu riješeni ni u vrijeme kada je i u županiji i u državi na vlasti bio SDP. Ne odgovara sada Mladenu Novaku, predsjedni-

M S

ku Skupštine i predsjedniku SDP-a, u vrš ivati politi ko postolje sadašnjem županu Posavcu za daljnju uspješnu karijeru. Mladen Novak ima itekako tešku zada u uvjeriti svoje strana ko tijelo da je s razlogom naslijedio svog prethodnika Ivicu Perho a i da je u vrstio, a ne oslabio, poziciju SDP-a na me imurskoj politi koj sceni, ali i u Zagrebu. DZ-u, kao i uvijek u Me imurskoj županiji, trebaju partneri, jer sam teško osvaja bira ko tijelo budu i da je mentalitet ovdašnjih ljudi više sklon lijevom nego desnom centru. asigurno su preko dr. Tomislava Novinš aka, predsjednika akove kog

H Z

HDZ-a i kandidata za ravnatelja Hitne, testirali mogu nost koaliranja s HNS-om. Ali to Matiji Posavcu kao predsjedniku HNS-a nije uspjelo. Teško da bi SDP mogao skrštenih ruku gledati kako partner koga oni podržavaju u Skupštini gradi politi ki ponton i prema desnoj obali, kad se bude trebalo iskrcati, da ima put na lijevu i na desnu obalu. Rezervoar u koji mogu posegnuti i SDP i HNS jesu Labristi, ali i jednima i drugima oni su tanka podrška. Nastave li se optužbe s jedne i druge strane, situaciju e biti teško vratiti unatrag, a novi izbori one koji ih izazovu lako mogu pomesti na marginu politi ke pozornice. Ulog u rizik zaista

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

je velik. Cijenu pla aju bira i. Treba znati da novo nužno nije bolje, premda je mala korist i od stabilne vlasti ako nije efikasna. utro e biti pametnije, pa e i politi ke opcije u Me imurskoj skupštini odvagnuti što dobivaju, a što gube.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

10. listopada 2014.

NAŠE GOSPODARSTVO u vrhu po neto dobiti u zemlji, ali radnici to ne osje aju u vlastitom džepu

SUROVA REALNOST KOJU MORAMO PO ETI MIJENJATI Izgleda da jedino mi u Hrvatskoj želimo raditi za manje od 3.000 kn

Prosje na neto pla a po radniku u Me imurskoj županiji u 2013. iznosila je 3.835 kuna ili 19,7 % niže od prosjeka

velikoj vije nici Me imurske županije u utorak je održana 74. sjednica Gospodarsko-socijalnog vije a u Me imurskoj županiji. Na samom po etku župan Me imurske županije Matija Posavec istaknuo je kako e se gospodarski podaci prezentirati na redovnoj sjednici Skupštine Me imurske županije. Ovom je prilikom rekao: - 2013. godinu moramo gledati iz dva aspekta, dakle do 1. srpnja i nakon 1. srpnja, to nije, prije i nakon ulaska u Europsku uniju, uzevši ovdje u obzir ukidanje carina i utjecaj na gospodarski izvoz. Vidljivo je da on u Me imurskoj županiji raste, što je posljedica ulaska u EU, a time raste i broj investicija. kazao je me imurski župan, uz to pohvalivši nekoliko zna ajnih investicija, poput tvrtke HAIX koja gradi novu tvornicu i potencijalno otvara novih dvjesto radnih mjesta u Maloj Subotici, kao i tvrtke - industrijske prao-

nice na isto noj proizvodnoj zoni akovca sa sedamdeset novih radnih mjesta. Dodao je kako je tako er pove ana in rastruktura, pa je tako naveo primjer industrijske zone u Murskom Središ u, koja je zbog svoga zemljopisnog položaja podru je na koje se treba usmjeravati, a o emu e više govoriti pred županijskim vije nicima ovaj petak. Župan naglašava tako er da ne e biti zadovoljan dokle god imamo nezaposlenih osoba, no i kako su pozitivni pomaci ipak vidljivi. Tako ulaskom u Europsku uniju Me imurska županija ima znatno pove anje izvoza. Prošla godina za naše gospodarstvo bit e definirana kao prekretnica, s obzirom na to da se danas 89 posto robne razmjene doga a sa zemljama EU-a. Gospodarstvo je pove alo prihode za 400 milijuna kuna, prihod na dobit ve i je za 23 posto, vanjsko trgovinski saldo pove ao se za 16 posto, investicije u dugotrajnu imovinu porasle su za 20 posto, uz ja i izvoz i

Me imurska županija, iako površinom i brojem stanovnika najmanja, od 21 hrvatske županije u 2013. zauzela je 6. mjesto prema Minimalac je, izgleda, visini neto dobiti, 10. mjesto prema samo kod nas broju poduzetnika, “normalna pla a” Uglavnom, statisti ka 8. prema broju rekapitulacija ekonomskog zaposlenih, 9. prema stanja govori da je naša gospo- ukupnom prihodu i darska aktivnost puno življa tek 17. prema gubitku nego u ve em dijelu zemlje, ali razdoblja rak-rana ostaju ispodprosje -

manji uvoz, isti e ove hvalevrijedne brojke Posavec, i kaže kako me imursko gospodarstvo ima 2,4 posto udjela u gospodarstvu Hrvatske, od ega ostvarujemo 4,2 posto ukupnog izvoza, a svega 1,9 posto ukupnog uvoza.

ne me imurske pla e, zbog kojih se o ito poslodavcima i najviše isplati ulagati kod nas. U drugim dijelovima zemlje o ito mnogi “ne žele ustati iz kreveta” za manje od 5.000 kn, dok je kod nas minimalac i dalje “normalna pla a”. Me imurska županija, iako površinom i brojem stanovnika najmanja, od 21 hrvatske županije u 2013. godini zauzela je 6. mjesto prema visini neto dobiti, 10. mjesto

prema broju poduzetnika, 8. prema broju zaposlenih, 9. prema ukupnom prihodu i tek 17. prema gubitku razdoblja. - Prosje ne pla e još su uvijek prili no niske. - rekao je Darko Radanovi , privremeni pro elnik za gospodarske djelatnosti Me imurske županije, te dodao: - Prosje na neto pla a po radniku u Me imurskoj županiji u 2013. godini

iznosila je 3.835 kuna ili 19,7 % niže od prosjeka Republike Hrvatske. Bilježi se ujedno pove anje izvoza, ali i uvoza. - naglasio je, dok je župan dodao kako ne e biti zadovoljan dokle god imamo nezaposlene i dok je gospodarska slika lošija, s obzirom na potencijale koje imamo. Nezaposlenost u Me imurskoj županiji bilježi nešto pozitivnije brojke, pa tako, nakon što je nekoliko mjeseci obuhva ala više od 8 tisu a nezaposlenih, od rujna možemo govoriti o oko 6 tisu a osoba koje su u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Podru ne službe akovec. - Bilježimo oko 500 zapošljavanja mjese no, a ponajviše razinu tih pozitivnih brojki održava metaloprera iva ka industrija. Kako bi u prvom redu djeca, mladi i nezaposleni dobili in ormacije oko školovanja i zaposlenja, organizirat emo Sajam poslova. - napomenuo je pro elnik HZZ-a PS-a akovec, Vladimir Zebec. Ve sada postoji interes za Sajam koji e

29. listopada u holu Graditeljske škole u akovcu okupiti 80-ak izlaga a i oko 2 tisu e posjetitelja.

Nije dobro što su nam pla e tako niske Uz prera iva ku industriju, trgovina i gra evinarstvo, ine gotovo 80 % ukupnog broja zaposlenih u Me imurju. Me imurska županija stoga nastavlja sa stvaranjem uvjeta da sjever zemlje bude poduzetni ka sredina za ulaganja i nova zapošljavanja, ime e se pove ati potrošnja te prosjek pla a. - Nikako nije dobro što je ve ina pokazatelja ista kao i 2012., što ne zna i neki posebni napredak, ve stagnaciju. Broj nezaposlenih pada, to je pozitivna stavka. No, nije dobro što su naše pla e toliko niže od hrvatskog i europskog prosjeka. Kao GSV se nadamo da emo mo i ipak poticati na daljnji razvoj i povoljnije stanje u Me imurskoj županiji. zaklju io je predsjednik GSV-a MŽ-a Stjepan Cirkovi .

NAŠI obrtnici na Obrtni kom sajmu Istre u Puli

AKCIJA ovjek - klju uspjeha Hrvatske turisti ke zajednice

Rudi Grula turisti ki djelatnik godine Rudi Grula, voditelj ureda Turisti ke zajednice Me imurske županije, proglašen je djelatnikom godine u sustavu turisti kih zajednica Hrvatske turisti ke zajednice u kategoriji: ovjek - klju uspjeha. Ina e, i ove je godine Hrvatska turisti ka zajednica tijekom turisti ke sezone provela

tradicionalnu akciju Turisti ki cvijet - kvaliteta za Hrvatsku. Njome se vrjednuju i nagra uju najbolje hrvatske turisti ke destinacije, hoteli, marine, kampovi i plaže, te ustanove, institucije, udruge i pojedinci koji doprinose unaprje enju kvalitete i konkurentnosti hrvatske turisti ke ponude.

Organizacijski odbor akcije obavijestio je TZ Grada akovca da je i akovec nominiran za nagradu u kategoriji - Najbolja destinacija na kontinentu. Sve ana dodjela nagrada održat e se u Opatiji 16. i 17. listopada u okviru mani estacije Dani hrvatskog turizma 2014. (z)

Predstavljeni me imurski kola i, crno ulje, unikatni proizvodi… Na pulskoj Karolini održan je 17. Obrtni ki sajam Istre, koji je okupio 142 izlaga a, me u kojima su i lanovi Obrtni ke komore Me imurske županije. Uz me imursku gibanicu iz Radionice kola a “Monika” iz Ivanovca i koš i no ulje tvrtke Bister d. o. o. iz Domašinca, posjetiteljima se svojim proizvodnim asortimanom predstavilo i Košaraštvo Pogorelec iz Ko-

toribe, Keramika Vrbanec iz Ma kovca, te B unique i Saz M iz akovca. Nakon Obrtni kog sajma u Puli, Obrtni ka komora Me imurske županije priprema zajedni ke nastupe me imurskih obrtnika na sajmu SASO u Splitu te na Obrtni kom i gospodarskom sajmu u Križevcima. Nastupe je sufinancirala Me imurska županija. (BMO)

10. listopada 2014.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DOBRA STRANA ULASKA U EU - drvna industrija zna ajno pove ala izvoz, konkurentnost, ali i inovativnost:

Pana akovec proizvodi inovativne prozore iz termotretiranog drva PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

rvna industrija uvrštena je me u pokreta ke industrije u industrijskoj strategiji vlada zbog svojih izvoznih rezultata. Ovaj sektor raspolaže inovativnim proizvodima koji su atraktivni i u EU-u, zbog ega ih je Vlada RH uklju ila i u strategiju pametne specijalizacije, što omogu ava povla enje sredstava iz EU fondova za tu namjenu. - Primjer takve inovativnosti i na razini EU-a proizvodnja je prozora iz termotretiranog drva iz Pane. - kazao je Marijan Kavran, direktor Hrvatskoga drvnog klastera. No Hrvatska je i svjetski lider u proizvodnji parketa, a proizvodimo ga i uz pomo nanotehnologija. Treba kazati da je upravo ulazak Hrvatske u EU znatno doprinio zna ajnom pove anju izvoza drvoprera iva ke industrije, jer je nakon ulaska u EU toj industriji znatno olakšano i ubrzano poslovanje na tržištima na kojima su ve i ranije poslovali i dokazali se kvalitetom i dizajnom. Izvoz cjelokupnoga hrvatskog drvnog sektora porastao je za 23 posto u prvih pet mjeseci ove godine, a na tržište Njema ke izvoz namještaja porastao je za 35,8 posto. No istodobno je potražnja na doma em tržištu pala. Doma u drvnu industriju iz sjene trebalo bi izvu i i nastupom na velesajamskoj priredbi Ambijenta, koju su na konferenciji za novinare u akove koj tvrtki Pana predstavili Marijan Kavran, direktor

GLOBALNO I LOKALNO

Srednja klasa N

aš ministar nancija ovih je dana povukao tuma enje koje mnogo zna i zaduženim gra anima u “švicarcima”. Gra ani su tražili povrat prepla enih kamata, a banke, odnosno nositelji kapitala dosad su se pozivali na tuma enje Ministarstva, prema kojemu to nije trebalo. Kako je ve poznato javnosti, banke su mijenjale kamate kako su same htjele, što je na sudu proglašeno ništetnim. U udruzi gra ana koja se bavi kredi ma napominju da je to zadnji pokušaj izvansudskog mirenja, a ve su pripremili i predloške optužnih prijedloga kojima e svaki dužnik mo i prijavi sudu i zatraži povrat kamata. Prema ranijim izra unima, banke bi na taj na in mogle izgubiti oko osam milijardi kuna. rijava prekršajnom sudu je besplatna, samo se mora dostaviti sudu, a kazne su za banke velike, i do 200.000 kuna, što bi moglo prisili banke da se kona no nagode s dužnicima. Iz ovoga se našeg primjera vidi da se gra ani ipak mogu oduprije najezdi kapitala ako se dobro organiziraju, no to nikako nije pravilo. S druge strane, kredite su uzimali oni koji su to mogli, a ne nužno najsiromašniji. Ne emo mnogo pogriješi ako kažemo da se kreditno zaduživala hrvatska srednja klasa koja, naravno, nije jednako bogata ili jednako siromašna, no to je ipak bila srednja klasa. a je klasa, nažalost, u nas gotovo pa nestala, velikim dijelom i zbog kreditnih zaduženja, pa se može re i da je me unarodni bankarski kapital glavni krivac za krizu, a nesposobnost naših politi ara sukrivac krize. Naime, ako nema srednje klase, nema tko kupova , a osiromašeno radništvo jedva preživljava pa teško da može bi pokreta razvoja. ekad se u našim školama u ilo da rad stvara višak vrijednos te samim m kapital i to je vjerojatno bilo to no u po et-

Nikolina Babi , direktorica Pane: - Proizvodimo gra evinsku stolariju visoke energetske u inkovitosti Hrvatskoga drvnog klastera i predsjednik klastera konkurentnosti, Marina Pavkovi , generalna direktorica Zagreba kog velesajma, Nada Banek, voditeljica projekta Ambijenta, i Nikolina Babi , direktorica Pane.

Suradnja sa zagreba kom Ambijentom - One nacionalne industrije koje nemaju nacionalne saj-

move gube na zna aju, zato je održavanje Ambijente važno. kazala je generalna direktorica Zagreba kog velesajma Marina Pavkovi . - Ove godine postignuto je da su se sve snage koje utje u na potpore drvnoj industriji našle na istoj platformi da podupru Ambijentu i nastup doma ih izlaga a na njoj. Cilj je da se doma a drvna industrija ja e pozicionira na doma em tržištu jer je tu doživjela najve i

Direktorica Nikolina Babi kazala je da e se akove ka tvrtka na skorašnjoj Ambijenti Zagreb predstaviti s programom drva u graditeljstvu, s posebnim naglaskom na energetsku u inkovitost te što zna i kvaliteta proizvoda u tom segmentu, tim više što Fond za zaštitu okoliša subvencionira zamjenu vrata, prozora i obnovu fasada radi uštede energije

pad, a ulaskom još jednog lanca globalnog zan aja još e uzeti dio kola a na doma em tržištu. Da bi pomogao doma oj drvnoj industriji, Zagreba ki velesajam snizio je cijene izlaganja gotovo na razinu održivosti. - istaknula je direktorica Zagreba kog velesajma. Nikolina Babi iz Pane kazala je da e se na Ambijenti predstaviti s programom drva u graditeljstvu, s posebnim naglaskom na energetsku u inkovitost te što zna i kvaliteta proizvoda u tom segmentu, tim više što Fond za zaštitu okoliša subvencionira zamjenu vrata, prozora i obnovu fasada radi uštede energije. Iskoristit e velesajamsku priredbu da bi kvalitetne proizvode Pane prezentirali prema krajnjim korisnicima.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

ku industrijskog doba. No danas to više nije posve to no jer je jako modi cirano. Rad i dalje stvara višak vrijednosti, no ako se on izrazi u novcu, odnosno kapitalu, rad je gubitnik. Danas kapital u cijelom svijetu donosi mnogo ve u dobit nego ljudski rad. U brojkama, to je najmanje dvostruko ili oko šest posto godišnje. Zbog toga se svi jagme za kapitalom, a poduzetnici rad smatraju samo troškom proizvodnje. Radnici, a tu se misli i na plave i na bijele ovratnike, više ne mogu uštedje toliko da bi postali boga , jer najboga ji dvostruko brže postaju još bogatiji. Ne treba i i tako daleko u teorijska razmatranja, dovoljno je samo pogleda što se doga a. U nekim razvijenim europskim zemljama trgova ki lanci ve ukidaju mnoge samoposluge, jer naprosto nema tko kupovati. Prevedeno, nestaje srednja klasa, koja odumire. bog toga neki europski ekonomis predlažu zbilja progresivno oporezivanje visokih pla a i prihoda od kamata te sveu ilišno i visoko obrazovanje cijele populacije, ne bi li se možda na taj na in dala šansa novoj srednjoj klasi i rad postao skuplji. U suprotnom, bogate elite e postavlja i bira poli are, a demokracija e bi samo paravan. Borba za razvoj demokracije tako je ujedno i borba i za srednju klasu. Ili druga ije, borba za srednju klasu ujedno je i borba za razvoj demokracije.

Hrvatski zavod za zapošljavanje, PU akovec zajedno s partnerima provodi projekt „Prognoziranje vješ na potrebnih na tržištu rada – uskla ivanje ponude i potražnje“ u okviru Programa Europske unije za zapošljavanje i socijalnu solidarnost – PROGRESS. Glavni cilj je doprinije boljoj uskla enos ponude i potražnje na tržištu rada uspostavom sustava za prognoziranje vješ na potrebnih na tržištu rada te njegovog predstavljanja kao novog alata u pripremi razvojnih dokumenata, projekata, planiranja upisnih kvota i obrazovnih programa svim dionicima tržišta rada. U nastavku teksta donosimo jednu od analiza navedenog sustava….

NEZAPOSLENOST U ME IMURJU OVISNA O RAZINI OBRAZOVANJA I PLA A Nezaposlenost u Me imurju pokazuje zanimljive trendove u ovisnos o prosje noj pla i op ina i gradova, obrazovanju i dobi. Srednjoškolsko obrazovanje ima najve i udio u radno sposobnom stanovništvu me imurskih op ina i gradova (izme u 50 % i 60 %) i taj udio raste s prosje nom godišnjom pla om op ine ili grada. Is trend rasta vidi se i kod udjela visokoobrazovane radne snage, dok udio osnovnog ili bez osnovnog obrazovanja opada s porastom prosje ne pla e lokalne sredine. Nezaposlenost po m obrazovnim razinama pokazuje sli ne, iako blaže, trendove s prosje nom pla om op ina i gradova. Zanimljivo je, me u m, promatra trend promjene udjela nezaposlenih u razdoblju od 2008. do 2013. Najsnažniji trend porasta nezaposlenos vidljiv je kod visokoobrazovanih (izme u 0.5 % pa do ak 3 % godišnje) i taj trend je brži kako je ve a i ukupna nezaposlenost visokoobrazovanih u op ini ili gradu. Dvadesetogodišnjaci su skupina s najve om nezaposlenoš u, koja se kre e od oko 10 % do 20 %, ali trend je neovisan o razini nezaposlenos . Trideset i etrdesetogodišnjaci su pod udarom nešto manje nezaposlenos (5-15 %), ali im nezaposlenost raste brže kako im je i nezaposlenost u op ini ili gradu ve a. Pedesetogodišnjaci su pod najmanjim trendom promjene nezaposlenos (0-1 % godišnje) i trend je neovisan o njihovoj ukupnoj nezaposlenos . Detaljnije o ovim rezulta ma može se pro ita na www.iszd.hr. Partneri na projektu su: Regionalna razvojna agencija Me imurja – REDEA, Ins tut sinergije , znanos i društva iz akovca, Znanstveno-raziskovalno središ e Bistra Ptuj i L&R social research iz Be a. Ovaj prilog nancira se iz Europskog programa zajednice za zapošljavanje i socijalnu solidarnost – PROGRESS (2007-2013). Provodi ga Europska komisija. Program Zajednice za zapošljavanje i socijalnu solidarnost - PROGRESS uspostavljen je za razdoblje od 2007. do 2013. godine u svrhu pružanja potpore ostvarivanju ciljeva EU na podru ju zapošljavanja, socijalne uklju enos i jednakih mogu nos , te pridonosi ostvarenju ciljeva Europske strategije 2020 u m podru jima. Sedmogodišnji program je usmjeren na sve dionike koji mogu doprinije kreiranju u inkovi h zakona i poli ka zapošljavanja i socijalne uklju enos u zemljama EU-28, EFTA-EEA i zemljama kandidatkinjama i potencijalnim zemljama kandidatkinjama. Za više informacija pogledajte : h p://ec.europa.eu/progress. "Sadržaj ovog priop enja isklju iva je odgovornost nositelja projekta i ni na koji na in ne odražava gledišta Europske unije."

Kroz Međimurje

PU KO U ILIŠTE “Novak” organiziralo promotivno-edukativnu akciju

Predstavljena nova prometna pravila za voza e kamiona Povodom Tjedna cjeloživotnog u enja, organiziranog od strane Agencije za strukovno i obrazovanje odraslih, a u suradnji s Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, Pu ko otvoreno u ilište "Novak" organiziralo je promotivno-edukativnu aktivnost "Na in rada inspekcije cestovnog prometa i cesta na terenu". U tom projektu U ilište sudjeluje ve osmu godinu zaredom, s time da su aktivnosti svaki put usmjerene na drugu problematiku. - Ovaj put - rekao nam je Zvonimir Pav ec, ravnatelj U ilišta - odlu ili smo se pozvati u goste inspektore cestovnog prometa. Naime, u tom sektoru pojavile su se novine koje naši voza i susre u u svom radu pa smo mislili kako bi bilo dobro spojiti ih. S jedne strane nadzor, a s druge krajnje korisnike. Prezentacija, što u predavaonici, što na poligonu, bila je namijenjena me imurskim prijevoznicima kako bi se upoznali s na inom rada isnpek-

cije cestovnog prometa, što mogu o ekivati ubudu e, na koji na in e im inspektori prilaziti i sli no. S druge pak strane, me usobnim upoznavanjem želio se odagnati strah od nadzora kako bi zajedni kim radom i suradnjom pove ali sigurnost na našim cestama. O novim pravilima koja su stupila na snagu, propisima kojih se moraju pridržavati kako sami prijevoznici, tako i voza i, govorio je Saša Šoman, voditelj službe inspektorata cestovnog prometa u Ministarstvu prometa. Prije svega bilo je tu rije i o propisima vezanima uz radno vrijeme mobilnih radnika, prijevozu opasnih tvari te o prijevozu putnika i tereta u cetovnom prometu. To su ujedno i stvari u kojima se uo ava najviše nepravilnosti, osobito što se ti e radnog vremena voza a. Naime, kako je objasnio, još uvijek ima prijevoznika koji zaobilaze te propise i može se re i da izrabljuju svoje voza e. (vv)

10. listopada 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

CRNA KRONIKA U PET DANA NAPAO SEDAM ŽENA - nakon što je odslužio zatvorsku kaznu zbog silovanja

SEKSUALNI MANIJAK I Uhi en 26-godišnjak koj žene kod akove kog “tr Prema dostupnim informacijama, seksualni manijak u akovcu je pokušao napasti više puta, a najmanje tri puta, ali sve ga žene nisu prijavile. Napadao je blizu akove kog “trokuta”, izme u Nedeliš a i akovca, a neke su jedva uspjele pobje i Kako neslužbeno doznajemo, prošli etvrtak uhi en je 26-godišnji mladi iz Puš ina koji je nedugo nakon izlaska iz zatvora (izašao tijekom ljeta), u kojem je bio zbog silovanja, ponovno u razdoblju od 12. do 17. rujna seksualno zlostavljao, odnosno napao ak sedam žena. Zbog tajnosti kaznenog postupka, kako bi se zaštitile žrtve seksualnog zlostavljanja, policija i DORH o takvim slu ajevima uglavnom ne objavljuju previše podataka, pa ih tako nema ni ovaj put.

Prema nama dostupnim podacima, daljnjom istragom utvrdit e se je li napada bilo i više, ali zasad je poznato da se sumnji i za seksualni napad na sedam ženskih osoba, od kojih je šest napadnuto u Varaždinu, a jedna kod “trokuta” u akovcu. Prema dostupnim informacijama, seksualni manijak je u akovcu pokušao napasti više puta, a najmanje tri puta, ali sve do uhi enja nije bio prijavljen. Napadao je žene blizu akove kog “trokuta”, izme u Nedeliš a i akovca, a neke su jedva uspjele pobje i.

O ito mu zatvorska kazna nije bila dostatna za odustajanje od seksualnog zlostavljanja i napostovanja žena, štoviše, ovaj put to je kulminiralo višestrukim napadima na javnim mjestima

OPLJA KANO PRODAJNO MJESTO Hrvatske lutrije

Još se uvijek traga za plja kašem iz Nedeliš a Po initelj bi prema opisu bio muškarac visine oko 175 cm, mršave tjelesne gra e, obu en u crvenu šuškavu jaknu i tamne hla e

POLICIJSKA “AUKCIJA” prona enih bicikala u subotu u PU me imurskoj

Prona ite svoj bicikl ili kupite one oduzete lopovima PU me imurska predstoje u e subotu održati rasprodaju na enih i oduzetih bicikala. Posjetite ovaj policijski minisajam i provjerite nije li me u izlošcima i vaš davno ukradeni bicikl. - Obavještavamo gra ane da e u subotu, 11. listopada od 9 sati Policijska uprava me imurska obavljati prodaju bicikala i drugih predmeta.

Prodaja e se vršiti u dvorištu Policijske uprave, a razgledavanje predmeta koji se prodaju bit e mogu a od 8 sati. Ujedno pozivamo sve gra ane kojima je ukraden bicikl da u Policijskoj upravi me imurskoj provjere nalazi li se njihov ukradeni bicikl me u na enim ili oduzetim biciklima, poru uju iz PU me imurske.

uvijek se traga. Prenosimo policijski izvještaj o doga aju, s punim opisom napada a: - U subotu, 4. listopada oko 20 sati, u Ulici maršala Tita u Ne-

deliš u, u poslovnici 'Hrvatske lutrije' nepoznati je po initelj uz prijetnju pištoljem od 52-godišnje zaposlenice zatražio da mu preda novac,

Za razbojnikom koji je prošlu subotu upao na uplatno mjesto Hrvatske lutrije u Nedeliš u i uz prijetnje oružjem odnio dnevni utržak, unato blokadi cijelog Nedeliš a odmah nakon incidenta, još

što je ona i u inila, nakon ega se s oduzetim novcem udaljio u nepoznatom smjeru. Po initelj bi prema opisu bio muškarac visine oko 175 cm, mršave tjelesne gra e, obu en u crvenu šuškavu jaknu i tamne hla e, dok je na glavi nosio crnu vunenu kapu i preko lica crvenu maramu. Zaposlenica nije ozlije ena. Za po initeljem se traga i protiv njega e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu. (g )

Kra e na sve strane: Gori an, Tur iš e, Prelog, M. Središ e, Belica, vinogradi… U samo je nekoliko dana provalama u vikendicu i dva ugostiteljska objekta pokradena velika koli ina vrijedne elektroni ke opreme - LCD televizor, projektor, glazbena linija, zvu nici, a lopovi su se bacili i na cigarete, kavu, sokove te, naravno, novac. O pojedinim slu ajevima teških kra a saznajte u punom izvještaju Policijske uprave me imurske: - U petak, 3. listopada u vremenu od 1.15 do 3.40 sati u Ulici Mihovila Pavleka Miškine u Donjoj Dubravi nepoznati je po initelj provalio u ugostiteljski objekt, vlasništvo poduze a iz Donjeg Vidovca, odakle je ukrao glazbenu liniju, jedan zvu nik, cigarete, LCD televizor, kavu i sokove, a iz aparata za zabavu kovani novac. Tako er za vikend u polju zvanom Berbermijevo kod Kotoribe nepoznati je po initelj provalio u vikend ku u, vlasništvo muškarca iz Koto-

ribe, odakle je ukrao projektor, zvu nike i podmeta za ribe. U nedjelju pak je u vremenu od 2.10 do 4.45 sati u Frankopanskoj ulici u Murskom Središ u nepoznati po initelj provalio u ugostiteljski objekt, vlasništvo poduze a iz Šenkovca, gdje je iz blagajne i ladice šanka ukrao novac. Kralo se i drugdje. Tako je u Gori anu netko po provali u prostorije udruge lovaca ukrao alkohol i osamdeset kilograma smrznutog mesa divlja i, a u Prelogu je vješto iskorištena nepažnja prodava a i iz vitrine trgovine ukraden potpuno novi mobilni ure aj. Šteta se u oba slu aja cijeni na nekoliko tisu a kuna! U Tur iš u pak su zatekli 24-godišnjaka iz Piškorovca koji je kod sebe imao PVC vre icu u kojoj se nalazilo 10 kg svježega ov jeg mesa, za koje su sumnjali da je ukradeno. Dovršenim kriminalisti kim

istraživanjem utvr eno je da je on zajedno s 27-godišnjakom, 23-godišnjakom i 19-godišnjakom iz Domašinca iste ve eri u šumi Drvarijum kod Domašinca provalio u vikend-ku u, vlasništvo muškarca iz Domašinca, odakle je ukrao alkoholna pi a, a iz ogra enog dvorišta dvije ovce, ime je vlasnik ošte en za nekoliko tisu a kuna. Temeljem naloga suca istrage Županijskog suda u Varaždinu izvršene su pretrage njihovih domova i drugih prostorija u Ulici Pere Pintara u Domašincu, pri emu je kod 19-godišnjaka u ledenici prona eno još 6 kg ov jeg mesa. Oduzeto meso vra eno je vlasniku. U Ulici bra e Radi u Belici nepoznati pak je po initelj iz nezaklju anog svinjca ukrao tri svinje starosti oko tri mjeseca. Materijalna šteta cijeni se na nekoliko tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op in-

skom državnom odvjetniku u akovcu. U razdoblju od 12. rujna do 3. listopada nepoznati je po initelj iz više vinograda kod Železne Gore, Prekope, Tupkovca i Martinuševca, vlasništvo poduze a iz Štrigove, pobrao i ukrao ukupno više tisu a kilograma grož a raznih sorti. Materijalna šteta cijeni se na nekoliko desetaka tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu. Tako er je nepoznati po initelj iz šume zvane Siget kod Trnovca, vlasništvo poduze a iz Zagreba, oborio i ukrao 42 komada stabla bagrema i oraha, ukupne drvne mase 4,37 m2. Materijalna šteta cijeni se na nekoliko tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

10. listopada 2014.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VLADIMIR VUK iz Preloga bori se da ne ostane bez kombinirke i 216.000 kuna zato što je ZAŠTO STJEPAN OREŠKI iz Pribislavca nakon smrti nije odmah pokopan na mjesnom vjerovao sustavu groblju, ve e se to dogoditi naknadno

IZ PUŠ INA i je napadao rokuta” Tijekom ljeta izašao iz zatvora u kojemu je bio zbog silovanja Prema dostupnim neslužbenim informacijama, svi napadi dogodili su se na javnim mjestima, pa o ito u pitanju nije samo seksualno deliktna osoba. Tako er sada ponovno uhi eni je iz višegodišnjeg zatvora izašao tijekom ljeta, a osu en je bio zbog silovanja. O ito zatvorska kazna nije bila dostatna za odustajanje od seksualnog zlostavljanja i napastovanja žena, štoviše, ovaj put to je kulminiralo višestrukim napadima. Osumnji eni, za kojeg neslužbeno saznajemo da je iz Puš ina,

opet je u Istražnom zatvoru u Varaždinu i protiv njega se vodi istraga. Treba istaknuti da je policija u Varaždinu i akovcu u zadnje vrijeme uhvatila više seksualno nastranih osoba, a injenica da je rije o mladim muškarcima od 26 i 27 godina sama po sebi postavlja znak pitanja zbog ega se to doga a. (RI) Foto: ilustracija

Treba istaknuti da je policija u Varaždinu i akovcu u zadnje vrijeme uhvatila više seksualno nastranih osoba

Alkoholizirani 27-godišnji biciklist završio u bolnici! Alkoholizirani dvadesetsedmogodišnji biciklist iz Pribislavca prošle subote pri kretanju po akovcu kota em bicikla udario je u rubni cestovni kamen te, nakon gubitka kontrole nad biciklom, pao na kolnik i tako si nanio teške tjelesne ozljede, nakon ega je privatno hitno odvezen u Županijsku bolnicu. - U subotu, 4. listopada oko 23.45 sati na raskrižju Svetojelenske ulice i Ulice Jakova Gotovca u akovcu dogodila se prometna nesre a u kojoj je 27-godišnji voza bicikla iz Pribislavca, kre u i se biciklisti kom stazom Svetojelenske ulice, u vrijeme dok je u organizmu

imao alkohola u koncentraciji od 1,19 g/kg, dolaskom do križanja s Ulicom Jakova Gotovca obavljao skretanje ulijevo preko obilježenog pješa kog prijelaza, pri emu je prednjim kota em bicikla udario u rubni cestovni kamen biciklisti ko-pješa ke staze. Uslijed toga izgubio je nadzor nad upravljanjem biciklom i prevrnuo se na kolnik te je privatnim vozilom prevezen u Županijsku bolnicu akovec, gdje je lije ni kim pregledom utvr eno da je teško ozlije en. U vezi s prometnom nesre om dostavit e se posebno izvješ e op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

Kod 47-godišnjaka iz Piškorovca zate ena torba puna oružja i streljiva Pretresom vozila na južnoj zaobilaznici kod akovca policijski su službenici u kabini automobila zatekli vojnu torbu punu oružja. Protiv 47-godišnjeg vlasnika oružja iz Piškorovca zbog nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari podnijet e se kaznena prijava. U petak, 3. listopada 18.40 sati na Južnoj obilaznici u akovcu policijski službenici zaustavili su osobno vozilo akove kih registracijskih oznaka, kojim je upravljao 28-godišnjak iz Paraga, a uz njega su se u vozilu nalazile još etiri osobe iz Paraga i Piškorovca. Pregledom je u kabini vozila prona ena vojni ka torba

u kojoj se nalazila automatska puška M70, 206 komada raznih vrsta streljiva, 91 komad inicijalnih kapisli za lova ko streljivo, topni ki metak cal. 20 mm, 22 grama lova kog baruta, ure aj za punjenje lova kog streljiva i jedan vojni ki nož za futrolom. Dovršenim kriminalisti kim istraživanjem utvr eno je da svi predmeti pripadaju 47-godišnjaku iz Piškorovca koji se u vozilu nalazio kao suvoza . Protiv njega e se zbog nezakonitog posjedovanja oružja i eksplozivnih tvari podnijeti kaznena prijava op inskom državnom odvjetniku u akovcu.

“Pušing” jer leasing nije bio upisan u prometnu knjižicu Gra anima koji kupuju rabljene automobile, vozila ili strojeve savjetuje se oprez jer bi mogli ostati bez novca i vozila, uz obavezni redoslijed postupka: prije kupnje oti i zajedno s vlasnikom vozila na policijsku upravu u kojoj je ono registrirano (policija bez vlasnika ne e kupcu dati privatne podatke), te provjeriti da nije pod ovrhom te da je sve u redu PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO

Mali poduzetnik i hrvatski branitelj Vladimir Vuk iz Preloga, Dravska 40, ostat e po svoj prilici bez svojih teško zara enih 216.000 kuna, odnosno gra evinskog stroja koji je kupio putem oglasa samo zato što je vjerovao u sustav. - Saznao sam da je vlasnik tvrtke Tomislav auto iz Velike Gorice odmah nakon što su mu moji novci sjeli na ra un zatvorio tvrtku. Bio sam i u predstavništvu Volva za Hrvatsku, tamo su mi rekli da su strojeve davali uz potpis, no da je tvrtka k i Volvo leasing propala zbog mnogih prijevara. Neslužbeno mi je re eno da u Hrvatskoj vlada gra evinska ma ija. Tako er smatram da je to i mogu a pogreška policijskog službenika. Zanima me i zašto su iz tvrtke Volvo došli po stroj, njihov advokat je tražio stroj, bio je kod mene u dvorištu prilikom pljenidbe, ako pravomo na presuda još nije donesena u njihovu korist. Tako er sam na uo da je vlasnik tvrtke Tomislav auto otvorio drugu tvrtku u Varaždinu, no nakon nekoliko mjeseci ve je bio upisan drugi vlasnik. Saznao sam tako er da su vlasnici dviju tvrtki koji su prije mene posjedovali tu kombinirku navodno bivši policajci. - kazao nam je u jednom dahu Vladimir Vuk kad smo ga posjetili da nam ispri a što se zapravo doga a s gra evinskim strojem koji je pošteno kupio, a sada mu ga se želi sudskim putem oduzeti. Kao mali poduzetnik radi u vlastitoj tvrtki Trgovina d. o. o. - Vuk d. o. o. u Prelogu. Prošle godine odlu io je svoju staru kombinirku, stroj za zemljane radove, zamijeniti novijom, kako bi izbjegao kvarove. Tražio je ve rabljenu dobru kombinirku i našao je jedan oglas u popularnom portalu “Njuškalo” u travnju prošle godine. Bila je to kombinirka Volvo BL 71 novije proizvodnje, koju je nudio Tomislav auto iz Velike Gorice. Dopala mu se te ju je odlu io kupiti. Stroj je bio odjavljen i stajao je na tvrtku. Prije kupnje otišao je na policiju provjeriti je li sve u redu, kupovao je od drugog vlasnika, tada je sve bilo isto i odlu io je kupiti rabljenu kombinirku. Platio ju je 216.000 kuna, jer, kako kaže, nije imao novac za novu.

ovrha na kombinirku od strane tvrtke Volvo, predstavništvo u Hrvatskoj, i klupko prijevare se po elo odmotavati. Naime, tu je kombinirku na leasing od tvrtke Volvo leasing kupila tvrtka Futura d. o. o. iz Velike Gorice, koja je nakon davanja avansa prestala pla ati leasing. Me utim, to je nije sprije ilo da stroj preproda tvrtki Tomislav auto d. o. o., tako er iz Velike Gorice, od koje ju je putem “Njuškala” kupio Vladimir Vuk iz Preloga. Ispostavilo se da je kombinirka kao gra evinski stroj bila upisana u knjigu FINA-e na na in da su na taj stroj postojale tražbine za koje nije znao kupac, no vrlo je vjerojatno da je to znao prodava stroja. Naime, u prometnoj knjižici nije bilo upisano da je stroj još uvijek vlasništvo leasing ku e. Da skratimo pri u, u ovom trenutku ve je tri puta zakazana pljenidba stroja koji je prema knjižici vozila u vlasništvu Vladimira Vuka u Prelogu. Njegov odvjetnik sva je tri puta podnio žalbu. Na kraju je ovih dana na stroj stavljena markica, odnosno ovrha, no Vladimir Vuk kaže da i dalje radi sa strojem i smatra da je stroj njegovo vlasništvo dok sud ne odlu i druga ije. Prema tuma enju suda, Vladimir Vuk je kod kupnje propustio provjeriti na FINA-i je li stroj upisan u knjigu. No, s druge strane, njemu su na policiji rekli da je sve u redu, a nitko ga nije uputio u FINA-u niti mu na to skrenuo pažnju. U me uvremenu se saznalo mnogo toga. Ponajprije da

je zbog sli nih malverzacija švedska tvrtka Volvo leasing u Hrvatskoj morala zatvoriti vrata, navodno je na sli an na in više puta prevarena, a strojevi su odvezeni u BiH i drugdje, gdje im se gubi trag.

U prometnoj dozvoli ništa nije pisalo Vladimir Vuk kaže: - Da sam znao što danas znam, nikad se ne bih upuštao u tu kupovinu. Ne mogu spavati, no ima se budim, ne znam što e biti. Kažu mi oni koji su bolje upoznati s tim problemom da sam ga trebao prodati. No što bih onda, na taj bih na in prevario nekoga drugog i opet ne bih mirno spavao. Danas ljude ubijaju i za manje novce. Ukratko, svi koji kupuju rabljeno vozilo moraju prije toga u FINA-i i na policiji provjeriti je li ono upisano u knjigu i je li na njima neka tražbina. - Pitam se zašto naši zakoni dopuštaju takve prijevare, a gra ani stradaju. - napominje Vladimir. Naime, u evidenciji policije trebalo bi uz stroj ili auto koji je pod ovrhom stajati: “Ovrha - zabrana otu enja”. Toga u ovom slu aju nije bilo, iako je stroj bio upisan u FINA-i. Policija zabilježbe stavlja po nalogu Porezne uprave ili FINA-e, javnog bilježnika ili pak suda. Potom pozovu vlasnika da do e s prometnom dozvolom u koju stave zabilježbu, no kvaka je u tome što se neki ne odazivaju na pozive FINA-e, a to je o ito bilo i u ovom slu aju. Tako u prometnoj dozvoli ništa ne piše i sve se dalje odvija kako smo opisali, tra-

ži se nedovoljno obaviješteni kupac. Kupac polovnog stroja ne može znati da je vozilo pod teretom ako to nije upisano i sazna prekasno, kad je ve platio i potpisao kupoprodajni ugovor. U našem slu aju kupac Vladimir Vuk sve je uredno platio. Vladimiru Vuku preostaje da tuži tvrtku Tomislav auto, koja više ne postoji, ili pak da podnese tužbu protiv vlasnika tvrtke od koje je kupio stroj zbog namjerne prijevare, izgledalo bi na prvi pogled. No svaki odvjetnik e re i da je rije o složenom slu aju, a to zna i dugotrajan postupak. Jedini na in da kupac ne bude namagar en i kupuje ma ka u vre i je da prije kupnje sve provjeri. Konkretno, on je kao kupac rabljenog stroja prije nego se odlu io za kupnju trebao zajedno s prodava em stroja oti i u policijsku postaju ili upravu u kojoj je stroj registriran i provjeriti ima li stroj zabilježbu. Knjigu o tome vodi i FINA, no stru njaci tvrde da je ona manje pouzdana od policije ili se mogu dogoditi propusti. Zbog svega toga gra anima koji kupuju rabljena vozila savjetujemo oprez jer bi mogli ostati bez novca i vozila, uz obavezni redoslijed postupka: prije kupnje oti i zajedno s vlasnikom vozila na policijsku upravu u kojoj je vozilo registrirano (policija bez vlasnika ne e kupcu dati privatne podatke o dugovima prodava a) te provjeriti da nije pod ovrhom te da je sve u redu. (J. Šimunko)

Ovrha iz vedrog neba U listopadu prošle godine stigao je grom iz vedra neba -

Vladimir Vuk kraj kombinirke koju je uredno platio, a lako može ostati bez nje

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

10. listopada 2014.

AK 1 250 vatrogasaca branilo Me imurje od poplava

SVE ANO obilježen Dan neovisnosti u Me imurju

Obaveza je da izgra ujemo modernu, europsku, ali i pristojnu državu Povodom 8. listopada, kada se u Republici Hrvatskoj slavi Dan neovisnosti, vijence su na spomenik borcima, poginulim i nestalim braniteljima iz Domovinskog rata u Perivoju Zrinskih u akovcu položile delegacije Me imurske županije, Grada akovca, Policijske uprave me imurske, Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata te lanovi obitelji. Ujedno su kod Spomen-zida zapaljene svije e uz županovo obra anje okupljenima i molitvu gvardijana Željka Železnjaka za sve branitelje. Po ast su svim hrvatskim i me imurskim junacima odali brojni me imurski dužnosnici. Prisutnima se obratio me imurski župan Ma ja Posavec, naglasivši kako je 8. listopada dan kada slavimo naš nacionalni ponos, kada je Hrvatska u pravom smislu rije i postala neovisnom, samostalnom i suverenom državom. - To je prilika da se prisje mo ne samo povijesne sjednice Sabora, ve i svih hrvatskih branitelja i policajaca, njihovog doprinosa u vrijeme rata, zahvaljuju i kojima je Hrvatska upravo danas samostalna i suverena. Na temeljima te slavne prošlos imamo obavezu prema onima koji nisu s nama, a koji su dali najvrjednije što su imali, svoje živote za domovinu, da se za Hrvatsku i dalje borimo. Svi zajedno moramo dati svoj doprinos kako bi izgra ivali jed-

nu modernu, pristojnu te prije svega europsku državu. - rekao je župan, i pozvao svakog Me imurca i Hrvata da za Dan neovisnos u ini barem jednu gestu, izvjesi hrvatsku zastavu kao znak ponosa. Hrvatska slavi Dan neovisnos u sje anje na 8. listopada 1991. godine kada je Hrvatski sabor jednoglasno odlu io raskinu sve državnopravne veze na temelju kojih je Hrvatska zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dotadašnju SFRJ. Sabor Republike Hrvatske, kako se tada nazivao, tom je povijesnom odlukom utvrdio da Hrvatska više ne smatra legi mnim i legalnim ni jedno jelo dotadašnje SFRJ, te da ne priznaje valjanim nijedan pravni akt bilo kojeg jela koje nastupa u ime bivše federacije koja više, kao takva, ne postoji. U molitvi za sve poginule i nestale borce ispred Spomen-zida gvardijan Franjeva kog samostana u akovcu i župnik župe sv. Nikole biskupa u akovcu Željko Železnjak zahvalio je na prijateljstvu koje je poteklo od branitelja, za mir koji su unijeli me u nas te za žrtvu, ime su zavrijedili da ih poštujemo, kako danas, tako i u budu e. Dan neovisnos sve ano je obilježen diljem Me imurja, dok je MDS sam praznik i slobodnu srijedu obilježio rekreativnom tradicionalnom hodnjom. (ri)

MARIJA BISTRICA

Hodo astilo i pedeset branitelja iz Me imurja U suradnji s Vojnim ordinarijatom u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo branitelja organiziralo je u nedjelju, 5. listopada hodo aš e hrvatskih branitelja i lanova njihovih obitelji u svetište Majke Božje Bistri ke. Hodo aš e hrvatskih branitelja održano je u sklopu 22. hodo aš a Hrvatske vojske i policije u Mariju Bistricu. Misno slavlje u crkvi na otvorenom Blaženog Alojzija Stepinca predvodio je mons. Želimir Pulji , nadbiskup zadarski i predsjednik HBK-a, koji je u svojoj propovijedi izme u ostalog istaknuo: - U Domovinskom ratu, toj kalvariji našeg naroda, nismo gubili nadu, molilo se s krunicom u ruci u crkvama i skloništima, vapili smo, vjerovali, a najbolje to znaju branitelji. Bori-

li smo se protiv zla, protiv mržnje i ugrožavanja, a uz Marijinu pomo prepoznali smo svoju snagu i izvojevali slobodu. Rije je o tre em po redu hodo aš u hrvatskih branitelja i lanova njihovih obitelji u svetište Majke Božje Bistri ke u sklopu nacionalnog hodo aš a Hrvatske vojske i policije, ali i etrnaestom hodo aš u hrvatskih branitelja i lanova njihovih obitelji u organizaciji Ministarstva branitelja. Hodo aš u je nazo ilo gotovo dvadeset tisu a hodo asnika, kao i tisu u tristo hrvatskih branitelja i lanova njihovih obitelji iz svih hrvatskih županija, pa tako i pedeset hodo asnika iz Me imurja, lanova udruga iz Koordinacije udruga iz Domovinskog rata Me imurske županije. (DJ)

Zapovjednik Kanižaj traži 10.000 vre a kao stalnu pri uvu - Vatrogasci su dali maksimum u obrani od poplave i njihov angažman ocjenjujem istom peticom. - rekao je na konferenciji za novinare u petak vatrogasni zapovjednik Me imurske županije Ivan Krišto i . Prema zbirnom izvješ u, u obrani od poplava sudjelovalo je 1 250 vatrogasaca s 95 vozila iz 74 DVD-a i JVP akovec, koji su imali 321 intervenciju ispumpavanja podruma, uz rad na nasipima. On je iznio podatak da su naši vatrogasci pomagali i u susjednoj županiji, konkretno u Zamlaki. - Ovaj put zaprijetila je i Trnava, treba ponovno projektirati nasipe i za Trnavu i za Muru. - naglasio je Krišto i , uz zahvalu svim vatrogascima i napomenu da je izgra eno oko deset kilometara ze jih nasipa. Dona elnik Grada akovca Mario Medved pohvalio je sve me imurske vatrogasce, a posebno JVP Grada akovca, za cjelokupni angažman na poplavama, kao i organizaciju i koordinaciju u obrani od poplave.

Stotinu DVD-a bilo u stalnoj pripravnosti Zapovjednik JVP-a Mladen Kanižaj istaknuo je da je dobar dio koordinacije išao preko JVP-a akovec, što se

Ve dvadeset godina hrvatski ratni vojni invalidi Domovinskog rata natje u se na svojim sportskim igrama u disciplinama primjerenima svim kategorijama invalida. Na svim dosadašnjim igrama sudjelovali su i hrvatski ratni invalidi iz našeg kraja, te udruga HRVI akovec i Prelog. Ovogodišnje sportske igre invalida Domovinskog rata održavale su se od 26. do 28. rujna u Makarskoj, a iz naše županije sudjelovala su 32 lana udruga iz akovca i Preloga. Oni su se natjecali u bo anju, elektroni kom pikadu, utrci u kolicima, kuglanju, stolnom tenisu, streljaštvu, sportskom ribolovu i drugim disciplinama. lanovi udruga ratnih invalida iz Me imurja osvojili su ukupno dvana-

ista petica za vatrogasce Me imurja

pokazalo kvalitetnim, tim više što JVP ima suvremeni komunikacijski centar. Preko JVP-a akovec dostavljeno je 20.000 vre a s pijeskom, uz koordinaciju s na elnicima op ina, a pumpe za ispumpavanje vode dopremljene su iz Koprivni ko-križeva ke i Krapinsko-zagorske županije te iz Državne uprave za zaštitu i spašavanje u Zagrebu. Vatrogasci Me imurja napravili su najve i dio posla, a zbog potreba u pripravnosti su bili svi vatrogasci Me imurja, odnosno stotinu DVD-a, uz koordinaciju od strane JVP-a akovec kao krovne vatrogasne postrojbe.

Cijena jedne vre e od 25 kilograma u koju se puni pijesak iznosi oko tri kune, pa je pomalo nerazumljivo zbog ega su vre e bile jedan od ve ih problema Najduži ze ji nasip od pet kilometara podignut je u Kotoribi, a ponegdje su bile uklju en sirene za opasnost, što je dijelom izazvalo paniku gra ana.

Kriti no je bilo na više mjesta, u Nedeliš u, kod Slemenica i Žiškovca, u Macincu, a poslije kod Murskog Središ a, u Gori anu i na Trnavi te uz Muru. Mladen Kanižaj napomenuo je da je pokušava dogovoriti da 10.000 vre a stalno bude deponirano u JVP-u akovec radi lakše koordinacije i zaštite od poplava u budu nosti. Cijena jedne vre e od 25 kilograma u koju se puni pijesak iznosi oko tri kune i lako bi se mogle nabaviti zajedno s gradovima i op inama, odnosno Županijom, pa je pomalo nerazumljivo zbog ega su vre e bile jedan od ve ih problema. (JŠ)

DRŽAVNO natjecanje ratnih vojnih invalida Domovinskog rata

U Makarskoj trideset dvojica iz našeg kraja

Dio ekipe ratnih vojnih invalida iz Me imurske županije u Makarskoj

esto mjesto. U pojedina nom natjecanju Alen Ruži je u utrci invalidskim koli-

cima osvojio drugo mjesto, kao i u pikadu u kolicima. Prvo mjesto podijelio je s

Varaždincima Drago Perenc iz me imurske HVIDRA-e. (j)

10. listopada 2014.

SURADNJA GOSPODARSTVA I OBRAZOVANJA - Tehni ka škola akovec ima dugogodišnju suradnju s razli itim irmama kako bi stvarala kadrove što bliže potrebama tržišta. Dosad smo uglavnom ulagali u ra unalstvo, CNC strojeve i sli no, a sada smo našli partnere koji su nam spremni pomo i u podru ju automatike, senzorike, pneumatike, hidraulike i robotike. To je podru je koje najve i efekt ima na podru ju mehtronike. - kazao je Dražen Blažeka, ravnatelj Tehni ke škole, na predstavljanju javnosti novoopremljenog laboratorija s u ionicom. - Ponukani idejama koje su došle od strane poduzetnika, opremili smo laboratorij s u ionicom u koju je uloženo puno vlastita rada, ali i uz pomo irmi koje su nam donirale dosta materijala. U ionica s laboratorijem veli ine je 50 kvadrata, a donirana oprema vrijedi oko 50 tisu a kuna. Sada nam se ve doga a neobi na situacija

- Radimo za švicarsko tržište koje pred nas postavlja vrlo velike zahtjeve. Na suradnju sa školom ponukalo nas je to što trebamo specijalizirane kadrove za elektromehani are i mehatroni are. - rekao je Zdravko Varga iz tvrtke Varga elektronik da svu onu opremu koju bi nam poduzetnici htjeli dati nemamo više kamo ni staviti, jer nam ponestaje prostora. Nadam se da emo i to u budu nosti uspjeti riješiti. - dodao je ravnatelj. U opremanju laboratorija za mehatroniku Tehni koj školi pomogle su dvije doma e tvrtke: Varga elektronic iz Draškovca te predstavnici irme Vist iz akovca. - Pomalo se pribojavam ho emo li mo i realizirati sve one ideje koje nam oni daju. Za školu su neki njihovi prijedlozi - prijedlozi iz budu nosti, gdje e se i profesori i škola morati

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PODUZETNICI POMOGLI Tehni koj školi opremiti kabinet za mehatroniku - Spremni smo takve ljude i zapošljavati, a ne da odlaze iz Hrvatske i da ih gubimo. - istaknuli su donatori u eni kog laboratorija

Poduzetnici su opremili laboratorij mehatronike

Pomažu školi zato što stvara kadrove koji su traženi potruditi da ih ispune. No jednako tako ravnatelj Blažeka zahvalio je i profesorima koje predvodi kolega Zlatko Le ek, voditelj novootvorenog laboratorija, koji je najve i dio svog vremena i znanja dao u to da se opremi ova u ionica.

Poduzetnici iz tvrtki Vist iz akovca i Varga elektronik iz Draškovca, Dražen Blažeka, ravnatelj Tehni ke škole, i Zlatko Le ek, voditelj laboratorija, na konferenciji za novinare

Švicarska iskustva prenose u akove ku školu Zdravko Varga, koji uz brata Zvonimira vodi irmu Varga

elektronik iz Draškovca, kazao je da je irma nastala prije devet godina, nakon što je prona ena “rupa” na tržištu u elektronskom sistemu da prototipovi i male serije nose razvoj. - Velike serije kod nas se ne mogu raditi. Uspjeli smo zbog toga što smo se odlu ili na prototipove i male serije, uz to što koristimo visokotehnološke CNC strojeve. Radimo za švicarsko tržište koje pred nas postavlja vrlo velike zahtjeve. Na suradnju sa školom ponukalo nas je to što trebamo specijalizirane kadrove za elektromehani are i mehatroni are. Spremni smo takve ljude i zapošljavati, a ne da odlaze iz Hrvatske i da ih gubimo. Kod nas se puno investira, a kad ih najljepše nau iš odu van, jer se i vani specijalizirani ljudi još uvijek traže. Iz Varga

elektronika stavili su se u škole na raspolaganje s projektima, materijalom ili bilo kojom drugom vrstom pomo i. Projekti koji irme kao Varga elektronic mogu ponuditi školi u enicima mogu poslužiti i kao zadatak za završni rad za maturu.

Po kadrove dolaze u Tehni ku školu Firma VIST u akovcu radi 12 godina, a njezin vlasnik je Ivan Lovrek, koji ima svoju irmu ve 28 godina u Ljubljani. O suradnji VIST-a s Tehni kom školom govorio je Duško Friš i . Kazao je da se ova irma bavi CNC strojevima i zastupa tri njema ke irme. Bave se servisiranjem na podru ju bivše Jugoslavije, a ve inom su vezani za autoindustriju. Iz Tehni ke škole kod njih rade i dva njihova stipendista, a budu li se širili i nove kadrove potražit e u Tehni koj školi zbog toga što u enici u njoj dobivaju dobru podlogu. - No u ovoj branši znanje brzo zastarijeva, ve za godinu ili dvije - istaknuo je Duško Friš i - što zna i da je za napredak u struci potrebno cjeloživotno u enje i školovanje.

Manuel Hutinec: Teorija se provjerava u laboratorijskoj praksi

Sve što ovdje radimo primjenjivo je u praksi Manuel Hu nec, u enik iz Gornjeg Kraljevca: - Sve što u imo u teoriji prenosimo u ovaj laboratorij. Trenutno radim na elektronskom otvaranju i zatvaranju vrata s dva grani na sklopa. Sve što ovdje radimo primjenjivo je u praksi. Pravu praksu obavlja u rmi svog bra a koji uz pomo CNC strojeva radi panele za vrata, gdje se preko CNC-a izrezuju utori. Namjerava prvo nastavi školovanje, želja mu je elektrotehnika, za m negdje radi da stekne iskustvo,a onda, ako Bog da, otvori nešto svoje.

“NAJEUROPSKIJA” hrvatska županija u akovcu dobila europsku infoto ku

Bivši asni ki dom Centar za informiranje o EU-u Kako bi u inili informacije o Europskoj uniji lako dostupnima za gra ane i dali im priliku da izraze i razmijene stajališta o svim podru jima djelovanja EU-a, Me imurska županija, odnosno Odsjek za europske poslove, me unarodnu suradnju i regionalni razvoj, u petak je otvorila vrata novoga informacijskog centra Europe Direct akovec - EDIC akovec. Radi se o centru smještenom u prostorijama bivšega asni kog doma, a koji pripada mreži informacijskih centara Europe Direct kao jednom od glavnih sredstava Europske unije za informiranje europskih gra ana i promicanje gra anskog sudjelovanja na lokalnoj i regionalnoj razini. Tom je prigodom na sjeveru zemlje boravio voditelj Predstavništva Europske komisije u

Republici Hrvatskoj Branko Bari evi sa suradnicama. Veliko je ovo priznanje za Me imursku županiju, iji je projekt ocijenjen najuspješnijim zahvaljuju i prvenstveno iskustvu u informiranju gra ana. Stoga je EDIC akovec tek 7. koji otvara svoja vrata od svega 13, koliko e ih biti otvoreno do kraja godine u Republici Hrvatskoj te ujedno jedini u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Svojim e radom pokrivati podru je sjevera zemlje, ali i pograni nih regija iz susjednih država. EDIC akovec dopunjavat e i podupirati rad Predstavništava Europske komisije i informacijskih ureda Europskog parlamenta na lokalnoj i regionalnoj razini, a samim time doprinositi boljoj integraciji Me imurske županije u samo tkivo i život Eu-

ropske unije. Kako je naglasio me imurski župan, ovo je samo kontinuitet napora županije na komunikaciji s gra anima. - Danas je informacija sve, ako je pravovremena, može biti itekako korisna, stoga mi na podru ju Me imurske županije postavljamo sustav pravovremenih informacija. Nije cilj samo u i u Europsku uniju ili pak samo otvoriti ovaj centar, to su tek sredstva prema onome što želimo, a to je dobar i kvalitetan život svih gra ana, kako Županije, države, tako i Unije. Time emo u kona nici povu i i više sredstava iz fondova Europske unije. Jednako tako ovaj kraj kao ‘najeuropskiji’ i vezan uz zemlje EU granicama mora služiti kao jedan centar uspostavljanja komunikacije s gra anima. Oni moraju dobiti to nu i pravu in-

formaciju te saznati svoja prava, to ovim današnjim otvorenjem omogu avamo. - naglasio je župan Posavec, i objasnio kako e ovaj centar biti novo središte u Gradu i Županiji, a koji e okupljanjem i suradnjom gra ana rezultirati porastom standarda i kvalitete života, što je u svom govoru potvrdio i akove ki gradona elnik. - S pravom ste jako ponosni što ovdje otvaramo centar, jer ste zaista ‘najeuropskiji’ kraj. Pomaže vam injenica kako ste zemljopisno blizu zemalja koje su ranije postale lanicama EU-a, no u prvom redu za to je zaslužan vaš rad i odnos prema poslu, koji je poznat i koji je na ponos Hrvatske. Sa zadovoljstvom mogu re i da je sada i Me imurje Europa, da ovdje imate Predstavništvo

kojim ete biti izravno spojeni s Bruxellesom i Zagrebom te dobiti sve informacije koje se odnose na rad institucija Europske komisije i parlamenta. Vaš župan je u pravu, ovaj in otvaranja samo je sredstvo u postizanju viših ciljeva. - u govoru je naglasio voditelj Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj Branko Bari evi prije nego što je sve ano otvorio centar. Me imurska županija nositelj je projekta EDIC akovec, koji je uspješno ocijenjen u okviru natje aja Glavne uprave za komunikaciju Europske komisije za odabir struktura nadležnih za Europe Direct centre te e biti su inanciran od strane Europske unije za razdoblje 2014. - 2017. Projekt Me imurske županije odabran je od uku-

pno 36 prijava i ocijenjen s 91,33 bodova. Informacijski centar Europe Direct akovec omogu it e gra anima jednostavan pristup informacijama po konceptu “sve na jednom mjestu”. Od pružanja informacija, savjeta, pomo i, odgovora na pitanja o EU-u, osobito onih o pravima gra ana, zakonodavstvu, politikama, programima i mogu nostima inanciranja, do upu ivanja na druge specijalizirane izvore informacija. EDIC akovec e poticati i gra ansko sudjelovanje putem razli itih sredstava priop avanja, kao što su internetske stranice, društveni mediji, publikacije te organizacija doga anja putem kojih se prikupljaju informacije i mišljenje gra ana proslje uju institucijama EU-a.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

10. listopada 2014.

IVAN HAJDAROVI , na elnik Op ine Dekanovec, o aktualnom op inskom trenutku u kojem mnogi prizivaju ukidanje

Najjeftinija gradilišta u Hrvatskoj privla e mlade Op ina Dekanovec jedna je od najmanjih hrvatskih op ina, te stalno dokazuje da i malo može biti kvalitetno. Naime, zadnjih godina politi ari svih boja govore da trebaju reforme, spominje se ukidanje op ina i gradova jer navodno male op ine ne mogu same opstati. Razgovarali smo s na elnikom op ine Dekanovec Ivanom Hajdarovi em o aktualnom trenutku Op ine, kao i razvoju mjesta. Gotovo milijun kuna iz Fonda za energetsku u inkovitost * Je li istina da Op ina Dekanovec ima najjeftinija gradilišta u Hrvatskoj? - Vjerujem da imamo najjeftinija gradilišta u Hrvatskoj. Kvadratni metar gradilišta može se kupiti za 70 kn/ hv. To zna i da se gradilište od oko 250 do 300 hv može kupiti za oko 21.000 kuna ili prera unato oko 3.000 eura. Op ina je osigurala komunalnu infrastrukturu, plin, vodu, struju, a na kupcu je da samo plati cijenu priklju aka. To je, koliko je meni poznato, najjeftinije u Hrvatskoj. Sve dobivaju, plin, vodu, struju, moraju samo platiti priklju ke, što može biti posebno zanimljivo za mlade bra ne parove. Dio mladih bra nih parova iz Dekanovca i drugih mjesta iskoristio je priliku i kupio jeftina gradilišta. Zahvaljuju i toj odluci Op ine Dekanovec, danas imamo sve više djece u

SUSRETI "Zrinski" spajaju hrvatska i ma arska naselja

Ove godine Kulturološki susreti bit e održani u Mlinarcima U ma arskom mjestu Mlinarci sastali su se na elnici op ina Mlinarci (István Vuk), Belezna (Jancsecz Lajos), Zákányfalu (Palotai Hajnalka), Legrad (Ivan Saboli ), Donja Dubrava (Dražen Miser) i Donji Vidovec (Josip Grivec). Na sastanku se analizirala dosadašnja suradnja na razli itim poljima, naro ito u kandidiranju zajedni kih projekata prema Europskoj uniji. Dogovorena je daljnja suradnja te organizacija 8. Kulturoloških susreta "Zrinski", kojima su prošle godine bili doma ini Donjovidov ani. Na elnik Op ine Donji Vidovec Josip Grivec kaže: - To je manifestacija koja nije ome ena državnim granicama, niti se dijeli po županijama. Spaja sve koji njeguju spomen na ovu obitelj, sve koji su sa Zrinskima dijelili povijesne trenutke ovog kraja. Dosad je održano sedam takvih susreta, a Mlinarci su doma ini osmih. Prema dogovoru Susreti e se održati 25. listopada 2014. (alf)

Prosje no gradilište u Dekanovcu sa svom komunalnom infrastrukturom (plin, voda struja) stoji oko 21.000 kuna, ili oko 3.000 eura, što je, vjeruje se, najmanje u Hrvatskoj. Zahvaljuju i toj politici Op ine danas Podru na škola Dekanovec ima sve više djece Podru noj školi Dekanovec, a to je velika stvar. * Koliko ste uspješni u provedbi programa energetske u inkovitosti? - Op ina Dekanovec dobila je ove godine od Fonda za energetsku u inkovitost ukupno 977.000 kuna za projekte energetske u inkovitosti zgrada za fasade, krovišta i drugo. U skladu s natje ajnom dokumentacijom proveli smo svu potrebnu pripremu. Povjerenstvo je ve otvorilo ponude. Prema ugovoru s Fondom, Op ina uz mještane koji su se javili na natje aj jam i za istinitost iznesenih podataka. Na natje aj se javilo ukupno 39 ku anstava, što je velik broj s obzirom na to da Dekanovec ima oko 250 ku a. Najviše ku anstava javilo se za ure enje fasada, odnosno za zaštitni omota ku e. Kako smo op ina od posebne državne skrbi, imamo dosta povoljne uvjete natje aja. Fond za energetsku u inkovitost daje 80 posto sredstava, Op ina Dekanovec samo 2,5 posto, a gra ani 17,5 posto. To je mnogo povoljnije nego u drugim op inama i gradovima, gdje je odnos otprilike pola-pola. Stav je op inskog Povjerenstva i naputak Fonda da se u prioritetima na u ku e stari-

jih gra ana, odnosno starije ku e, jer su one i najve i rasipa i energije. Budu i da su neki odustali, ima izgleda da svi koji su to tražili dobiju dio sredstava. Kako je rok od tri mjeseca do kada bi se trebali realizirati programi bio prekratak, uspjeli smo dogovoriti da on bude godinu dana od dana potpisa ugovora, naime, sad dolazi zima i nitko ne e po zimi graditi i ure ivati ku e. O ekujem da e se i u drugom krugu natje aja javiti još mještana, a s obzirom na to da smo mali, mogu e je da kroz projekte za nekoliko godina na taj na in uredimo ve inu ku a u mjestu. Naime, ve prvim natje ajem osigurali smo da oko deset posto ku a u Dekanovcu postane manji potroša energije i dobije energetski certi ikat, te na taj na in štiti prirodu. Važna je okolnost da smo se javili me u prvima i sad je mogu e da se idu e godine javimo i na ponovljeni natje aj. * Gdje je zapelo s poduzetni kom zonom u Dekanovcu? - Dva poduzetnika kupila su parcele i ekaju da se malo popravi ekonomska situacija da bi po eli graditi, rekli su mi da se naprosto sad boje po eti, da ne bi propali. Druge dvije par-

cele ve šest godina ekaju i ne možemo ih prodati. Naime, ne možemo iza i na kraj s Državnom upravom. Tražimo dodjelu sto kvadratnih metara državnog zemljišta u poduzetni koj zoni Dekanovec. Radi se o spoju dviju parcela koje se bez toga ne mogu prodati poduzetnicima i sad tako stoje ve šest godina. Taj dopis je negdje zagubljen u Državnoj upravi, a više puta smo pitali što je s tim zemljištem, no nije bilo odgovora. Bilo bi jednostavnije kupiti tih sto kvadrata od države. Sad se netko iz Državne uprave našao i poslao dopis da nikad nismo tražili to državno zemljište od sto kvadrata, što nije to no, a dobili smo i naputak da izra unamo postotak koliko je to kvadrata kad je rije o parcelama. Parcele su površine 12.000 kvadrata, a tražimo sto kvadrata, što zna i da je rije o manje od jedan posto zemljišta, i to ve šest godina. Da stvar bude gora, zona je opremljena komunalnom infrastrukturom ve etiri godine.

Vatrogasni dom postaje Dom zdravlja * Zašto selite vatrogasce?- Planiramo urediti Dom zdravlja, odnosno sadašnji va-

trogasni dom pretvoriti u Dom zdravlja, dok su vatrogasci dobili novu parcelu za gradnju svoje doma po novim suvremenim projektima. Vjerujem da emo to relativno brzo realizirati. Zapravo, uredili smo gotovo sve komunalne op inske objekte u mjestu, mislim da je to uspjeh za tako malu op inu. Podru na škola Dekanovec je prije dvije godine ure ena sredstvima Županije, a pomogla je i Op ina. Uredili smo i Dom kulture pa je to sad lijepi stariji objekt koji dobro služi mještanima za priredbe i druženja. injenica je da je godišnji prora un Op ine Dekanovec oko tri milijuna kuna, ali da se i s tako malim sredstvima može mnogo u initi. * Prije nekoliko godina potpisana je povelja o suradnji s Ma arima, tada je bilo rije i i o mostu na Muri? Je li ta ideja prestala biti aktualnom? - Ta je ideja i dalje aktualna, no rije je o razvoju Dekanovca u budu nosti. Još su naši pradjedovi sanjali o mostu na Muri, imali su preko Mure dosta zemlje. Prije osam godina potpisana je povelja o suradnji Op ine Dekanovec s ma arskim partnerima i od tada se lijepo sura uje koliko je to mogu e s obzirom na mogu nosti. Kad je rije o mostu preko Mure, ne vidim zašto bi sad druga ije razmišljali nego su to naši stari. Sad smo postali Europa i postoji želja da se kandidiramo za projekt prometnog povezi-

Na elnik Op ine Dekanovec Ivan Hajdarovi : - Dobili smo gotovo milijun kuna od Fonda za energetsku u inkovitost, o ekujem da oko deset posto ku a u Dekanovcu postane manji potroša energije

vanja. Od Murskog Središ a do Gori ana je oko pedeset kilometara, a mi smo negdje na sredini i most ima opravdanja. Pristupnu cestu smo s naše strane ve napravili zahvaljuju i i naporima Op ine Dekanovec i mene osobno, do autoceste u Ma arskoj trebalo bi izgraditi još samo 3,5 kilometara ceste s druge strane Mure. * I za kraj. Poznati ste i po velikom pjesniku Florijanu Andrešecu. Kako napreduje manifestacija Andrašecovi dani? - Uspjeli smo stvoriti brend Florijana Andrašeca. Prije bi to bila samo op inska manifestacija, a sad e ta naša najve a kultura manifestacija biti uvrštena i u županijski kalendar i u kalendar Ministarstva kulture. Poslali smo dopis u op ine i gradove po Me imurju i po Hrvatskoj da daju ime svoje ulice po Florijanu Andrašecu, koji je to zaslužio kao kompozitor narodnih me imurskih pjesama, ali i svestrani umjetnik koji ni izdaleka još nije otkriven. Naime, esto se uje da op ine i gradovi daju neka nepoznata imena ulicama. Pokrenut emo i druge aktivnosti vezane za Andrašeca. (J. Šimunko)

PO ELI radovi na kompostani u Prelogu

Kapacitet kompostane 1.500 tona, radovi moraju biti gotovi do 6. prosinca Dona elnik Grada Preloga Zdravko Kvakan u utorak je službeno otvorio radove na izgradnji kompostane u Prelogu, koja se nalazi sa zapadne strane grada. ak 80 posto od 2,9 milijuna kuna daje Fond za energetsku u inkovitost, a ostatak tvrtka Pre-kom. Radove izvodi Zajednica ponuditelja u kojoj su tvrtke Pavlicasfalt-beton i Me imurje PNP, koja je pobijedila na javnom natje aju. O ekuje se da e se na kompostani biorazgradivog otpada zaposliti tri djelatnika, te još tri na sakupljanju te vrste otpada. Izvo a i su vrsto obe ali da e kompostana biti izgra ena do 6. prosinca, do Dana grada Preloga, u naravi je rok za izgradnju 75 dana. Prekom planira dobiti dozvolu za gospodarenje otpadom na istoj lokaciji. Zanimljivo je da e to biti prva kompostana

Predstavnici izvo a a i gosti na otvorenju radova

s biorazgradivim otpadom u Me imurju, uz kapacitet proizvodnje od 1.500 tona godišnje. Biorazgradivi otpad sakupljat e se u sme im

kantama koje e dobiti svako ku anstvo u donjome imurskim op inama koje ima ugovor s JKP-om Pre-kom. Prema rije ima direktora Pre-koma

Siniše Radikovi a, ve sad za kompostanu vlada velik interes, naime, neke tvrtke svoj biorazgradivi otpad voze na preradu u Koprivnicu. (J.Š.)

Zdravko Kvakan, dona elnik Grada Preloga: - Vjerujem izvo a ima, koji obe avaju da e sve završiti do 6. prosinca i Dana grada Preloga

10. listopada 2014.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MURSKO SREDIŠ E tako er muku mu i s preseljenjem odašilja a iz centra grada, ali ipak se nešto doga a

Izra en glavni idejni projekt i kupljeno zemljište za preseljenje antenskog stupa Od Hrvatskog telekoma stigao je odgovor u kojem se Grad obavještava da oni kao investitori trenutno ekaju posebne uvjete ministarstava i javnopravnih tijela na osnovu kojih e izraditi glavni projekt. Izra en je idejni projekt preseljenja stupa, a kupoprodajni ugovor za novu esticu na koju e se isti preseliti tako er je potpisan Grad Mursko Središ e izvijestio nas je da je slijedom upita gradona elnika Dražena Srpaka vezanog uz trenutno stanje projekta premještanja antenskog stupa odašilja a iz centra Murskog Središ a od Hrvatskog telekoma d. d. zaprimio odgovor u kojem se Grad obavještava da Hrvatski telekom d. d. kao investitor trenutno eka posebne uvjete ministarstava i javnopravnih tijela na osnovu kojih e izraditi glavni projekt. Izra en je idejni projekt preseljenja stupa, a kupoprodajni ugovor za novu esticu na koju

e se isti preseliti tako er je potpisan. Nakon pribavljanja svih posebnih uvjeta isti e biti uvršteni u glavni projekt, te e se uz prethodnu najavu Upravnom odjelu za prostorno ure enje, gradnju i zaštitu okoliša Me imurske županije na temelju takvog projekta zapo eti s gradnjom, a zatim i s demontažom postoje eg stupa.

Uzmite besplatne vre e s pijeskom iz ze jeg nasipa Kako je opasnost od poplave rijeke Mure prošla, gradona elnik obavještava

Sezonske ma uhice za grad po kunu i pol Vrijeme je sadnje jesenskog cvije a. Grad Mursko Središ e je za svoje potrebe odlu io nabaviti ma uhice, koje

je po najpovoljnijoj cijeni od 1,5 kuna po komadu ponudilo obiteljsko gospodarstvo Trstenjak Ivan iz Novakovca.

javnost da se gra anima dozvoljava besplatno uzimanje vre a s pijeskom iz ze jeg nasipa pri lu ici na Muri u Murskom Središ u, i to u neograni enim koli inama, najkasnije do 13. listopada, a nakon toga e komunalni odjel Grada ukloniti preostale vre e s pijeskom. Gradona elnik obavještava javnost da je župan Me imurske županije nakon poplava službeno proglasio stanje elementarne nepogode, te je Grad Mursko Središ e prema Me imurskoj županiji dostavio zahtjev za isplatu štete od poplave u ukupnom iznosu od 200.400 kn, što je službena procjena gradskog Povjerenstva za procjenu štete uzrokovane poplavom. Nakon što država i Županija odrede iznose odštete i rasporede sredstva po op inama i gradovima, Grad Mursko Središ e e navedena sredstva proporcionalno rasporediti ku anstvima koja su imala štete od poplave.

STANOVNICI MAROFA u Peklenici

Ne žele prolaz poljoprivredne mehanizacije kroz svoju ulicu Kolegij gradona elnika Murskog Središ a raspravljao je o neobi noj pritužbi mještana Peklenice, iz ulice Maro . Naime, protive se prometovanju teške poljoprivredne mehanizacije po navedenoj ulici, iji završetak grani i s poljem. Gradona elnik je naložio komunalnom odjelu postavljanje odgovaraju ih prometnih znakova zabrane prometovanja za vozila ija ukupna masa prelazi 5 tona. Poljoprivrednici e s težim poljoprivrednim vozilima, budu li poštivali prometne znakove, do obradivih površina morati koristiti druge poljske putove.

Gradona elnik Srpak dobio je odgovor od HT-a da je sve bliže preseljenje njihovoga antenskog stupa na novu lokaciju

Dje je igralište u ulici Matije Gupca Gradona elnik Dražen Srpak prihvatio je zaklju ak da se od poduze a Team d. d. Mursko Središ e naru i obavljanje poslova na ure enju dje jeg igrališta u ulici Matije Gupca u Murskom Središ u, k. . br. 101, za radove izrade betonskoga košarkaškog igrališta dimenzija 15 x 17 m, debljine 12 cm, uklju uju i dopremu i ugradnju konstrukcije za koš, kao i pripadaju i komplet s košem i mrežicom u iznosu od 48.606,21 plus PDV. (BMO)

OP INSKO VIJE E SELNICA u znaku zahtjeva za obešte enjem od poplave Antuna Kontreca iz Zebanca

Op ina e pomo i, ali nije odgovorna za štetu Osim vije nika, na 10. sjednici Op inskog vije a Selnica prisustvovao je Antun Kontrec iz Zebanca, koji je prethodno Op ini Selnica uputio zahtjev za podmirenje materijalne štete od poplave nastale na njegovoj obiteljskoj ku i. Prema dopisima Hrvatskih voda, Upravnog odjela za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštite okoliša, stambene i komunalne poslove Grada Mursko Središ e te uvidom na licu mjesta, utvr eno je da je do poplavljenja došlo zbog zacjevljenja kanala s cijevima malog profila na susjednoj parceli vlasnika Zlatka Sklepi a. Prema tome, vije nici su odlu ili kako Op ina nije odgovorna zbog štete nastale na obiteljskoj ku i te nema obavezu podmirenja štete. - Op ina nije kriva za nastalu štetu, ali e se pokrenuti odre eni postupci da se problem riješi. To je problem s kojim se moramo suo iti u narednim godinama jer se pretpostavlja da e se velike koli ine oborina nastaviti i sljede ih godina. - zaklju io je predsjednik Op inskog vije a Radovan Zadravec. Uz taj zahtjev, Slavko Šimuni uputio je na adresu Op ine zahtjev za sanaciju oborinskih voda s op inske ceste Vinogradska cesta na njegovu privatnu parcelu te je na elnik Ervin Vi evi prokomentirao kako je rješenje ovog problema jako skupo. (Sanja Heric)

ZARE ENJE u varaždinskoj katedrali

Za akona zare en i Leonardo Šardi iz Župe Selnica U varaždinskoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije u subotu su

zare ena trojica akona. Zare eni su Leonardo Šardi iz Župe Selnica, Ivica Glado-

akoni Ivica Gladoi iz Petrijanca, Leonardo Šardi iz Selnice i Nikola Tomaševi iz Koprivnice

i iz Župe Petrijanec i Nikola Tomaševi iz Župe bl. Alojzija Stepinca u Koprivnici. Misi je nazo io mons. Josip Mrzljak zajedno s etrdesetak sve enika, mnoštvo vjernika, župljana iz župa iz kojih dolaze re enici, obitelji, prijatelji, kolege, bogoslovi mjesne crkve, te njihovi pro esori i odgojitelji na elu s rektorom zagreba ke Bogoslovije, pre . An elkom Koš akom, koji je pozvao kandidate da pristupe re enju za akon. Liturgijsko pjevanje uzveli ao je župni zbor iz Selnice. U uvodu mise biskup Mrzljak naglasio je da su se okupili na spomendan sv. Franje Asiškoga, te je zaželio re enicima da im taj akon bude primjer poniznosti i jednostavnosti o svjedo enju Božje rije i i Radosne vijesti u svakom vremenu. U propovijedi se biskup osvrnuo na važnost sakramenata, koji su vidljivi znakovi Božje nevidljive milosti. - Sakramenti su svetinja - Božje milosno djelovanje nad ljudima.

Leonardo Šardi nakon zare enja s roditeljima Margaretom i Dragutinom, bratom Krunoslavom, krsnim i firmanim kumovima

- rekao je biskup, dodavši da u Crkvi Bog na poseban na in odabire neke pojedince, koji se odazivaju da bi joj služili te se po Isusovu pozivu odrekli svog života i pošli za Njim, ne da budu gospodari nad nekim,

nego da budu oni koji e služiti. Biskup Mrzljak predstavio je što je to služba akona prema smjernicama u obredniku akonskog re enja te je zaredio trojicu akona koje su u akonsko ruho odjenuli njihovi

župnici. Na kraju mise biskup je estitao re enicima i sve nazo ne pozvao da ih i dalje prate u svojim molitvama te da se mladi ljudi ne boje nego da budu spremni odazvati se Božjem pozivu. (n)

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

10. listopada 2014.

P ELARSKIM MUKAMA ove godine nikako da do e kraj

Meda nema, ali zato ima varoe - Vrijeme je bilo idealno za njeno razmnožavanje. Ve sada imam naznake o velikom gubitku p ela. Slabo ishranjene p ele napadnute varoom - jednostavno ne znam što o ekivati do prolje a PIŠE: VLASTA VUGRINEC

Naši p elari ovih dana intenzivno završavaju poslove u svojim p elinjacima kako bi p elinje zajednice pripremili za zimu. Važan je to posao jer p ele moraju preživjeti zimu i rano u prolje e iza i u što boljoj kondiciji. Obavljaju i taj posao, nadaju se kako ih ne e pogoditi i etvrta loša godina zaredom. Naime, tijekom prijašnjih razdoblja znale su se izmjenjivati dobe i loše godine i nekako su se pokrivali. No, sada su iza njih tri loše, od kojih je ova najlošija. - Iza nas je godina za pam enje, ali u negativnom smislu. - naglašava Željko Trupkovi , p elar iz Novog Sela Rok, koji obilazi svojih stotinjak košnica. - Godina je po elo lijepo. Bila je blaga zima, p ele su bile dobro uhranjene, tako da ih prerani izlazak iz koš-

nica nije ni u emu unazadio. Istina, bojali smo se naglog zahla enja, ali, sre om, p ele su preživjele. Dobra godina bila je tek kratko vrijeme. Prvi problemi, kaže, javili su se s bagremovom pašom. Naime, samo tjedan dana prije pune cvatnje bilo je hladno i kišovito te je paša prakti ki izostala. P ele su donijele tek pet kg meda po košnici, dok je to u normalnim uvjetima dvadesetak i više. S druge strane, izostankom paše potrošile su sve proljetne zalihe meda, pa za p elare prakti ki nije ostalo ništa.

Kišna godina donijela varou i pomor p ela - U pitanju je bio ak i razvoj p elinjih zajednica za zimu, budu i da nije bilo dosta hrane. Bilo je potrebno prihranjivanje, a zna se kako to nije ni par prirodnoj paši.

Podloga košnice s grinjama varoe

P elar Željko Trupkovi iz Novog Sela Rok pregledava stanje košnica koje je napala varoa

Uza sve to, s hladnom kišnom godinom javili su se i veliki problemi s varoom. Vrijeme je bilo idealno za njeno razmnožavanje. Ve sada imam naznake o velikom gubitku p ela. Slabo ishranjene p ele napadnute varoom - jednostavno ne znam što o ekivati do prolje a. Kako doznajemo, varoa je najve i neprijatelj p ele sivke ili kranjske p ele koju uzgaja ve ina naših p elara. Kod nas se pojavila 1979. godine i tih je godina desetkovala p elinjake. U Me imurje je došla s otoka Hvara, i to s azijskom

p elom koja se isti od nje. Nažalost, naša sivka još uvijek nema tu sposobnost. -Varoa je jedna vrsta grinje - upoznaje nas sa ovim štetnikom Željko - i ona se uhvati za tijelo p ele i siše njenu krv. Brzo se množi. Jedna ženka može svakih dvanaest dana izle i i do osam mladih. Razmnožava se uglavnom u zatvorenom leglu p ela. Može se prenositi s p ele na p elu, ali i putem cvijeta ako otpadne s jedne p ele i uhvati se za drugu. Najbolje ju je suzbijati kad je leglo završeno, što se dešava ovih dana. Grinja se može detektirati na

više na ina. Najgori je krajnji, kada su p eli ve pojedena krila. Najjednostavniji i p elarima najprihvatljiviji na in je brojenje varoe na podlozi košnice. - Evo! - pokazuje nam male sme e kuglice, te dodaje: - Ja, nažalost, imam podosta grinja i krajnje je vrijeme da ih pod hitno krenem uništavati, a to bih preporu io i svim ostalim p elarima koji imaju sli ne probleme.

Neuspješna potraga za pašom Željko Trupkovi ina e je sele i p elar, kojih u Me i-

murju ima za izbrojiti na prste jedne ruke. Naime, svoje p ele, smještene u kontejnerima, seli u potrazi za pašom. Ali ove godine pratila ga je slaba sre a. U potrazi za lipovom pašom na put je krenuo s više meda nego što ga je imao po povratku. Nešto više sre e, ako se pet kilograma po košnici tako može zvati, imao je s kestenovom pašom. Sumiraju i rezultate, kaže, bilo bi mu bolje, ali i p ele bi bile ja e, da je ostao doma, a uz to ne bi imao ni troškove selidbe.

HLAPI INA

Zasijano sedamnaest hibrida uljane repice Vremenski uvjeti tijekom mje se c a r ujn a 2014. nisu bili naklonjeni proizvo a ima uljane repice. Nekoliko posljednjih godina u optimalnim rokovima sjetve uljane repice bio je izuzetno suhi vremenski period, me utim, ove godine vrijeme sjetve pomaknuto je zbog u estalih i obilnih padalina koje su zabilježene na ve ini lok alitet a u Me imurskoj županiji. Zadržavanje vode na poljoprivrednim parcelama, ali i raspored oborina tijekom rujna mnogobrojne poljoprivredne proizvo a e omeo je u njihovoj odluci o sjetvi ove kulture. Me utim, sjetva pokusa sedamnaest hibrida uljane repice razli itih sjemenarskih ku a ipak je obavljen u Hlapi ini na obiteljskom poljopriv rednom gospodarstvu Babi 26. rujna 2014. Pra enjem hibridnog

Kasno na prolje e na polju OPG-a Babi kraj Hlapi ine trebala bi biti ovakva slika

pokusa kroz cijelu vegetacijsku sezonu ovako kasna sjetva bit e novo iskustvo

kako poljoprivrednicima, tako i samoj struci u slu aju da se u narednim godinama

ponove ovakve nepovoljne prilike za sjetvu, donosi Savjetodavna.hr.

10. listopada 2014.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKOVE KI PLAC

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA

Zaboli glava od cijene graha

I dok pad aju c ijene zelju, jabukama i krumpiru, ovjeku se naprosto zavrti u glavi od cijene graha koja se ovaj tjedan popela i na 40 ku-

na po kilogramu. Ne možemo a da se ne zapitamo što se u posljednje vrijeme dešava s tom namirnicom. Sumnjamo da je u pitanju prepoznavanje

- raj ica 12 kn/kg - krastavci 10 - 12 kn/kg - luk 5 kn/kg - kar ol 15 kn/kg - doma e zelje 3 kn/kg; na vre e 2 kn/kg - kiselo zelje 12 kn/kg - salata endivija 10 kn/kg - mrkva 5 kn/kg - krumpir 2,5 - 3 kn/kg - jabuka 4 kn/kg - grah 25 - 40 kn/kg - kesteni 15 kn/kg - ma uhica 2 kn

ve ukiseljeno. Krumpir tako er drži, sad ve ve ini ljudi, prihvatljivu cijenu koja e se i dalje spuštati. Raj ice standardno ima malo i mora je se dobro tražiti. No zato se tržnica sve više i više šareni od cvjetova ma uhica, kako onih krupnih cvjetova, tako i sitnih, puzaju eg varijeteta. Bogatstvu boja i oblika ma uhica pridružuju se i sve raskošnije i raznolikije multiflore. (vv)

njene nutritivne vrijednosti. Nekad sirotinjska hrana danas je cijenom prestigla kilogram mesa. Zelja je sve više i više, a može se kupiti i ono

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme:

svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-

DIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Influenca ptica Influenca ptica, popularno nazivana i pti ja gripa i pti ja groznica, uzrokuje velike štete u peradarstvu na Dalekom Istoku, ali i zabrinutost globalnih razmjera zbog opasnosti za ljudsko zdravlje i straha od nove pandemije. Osim Dalekog Istoka, influenca ptica trenuta no predstavlja problem i u peradarstvu SAD-a i Kanade. Bolest je zabilježena i u Europi poglavito u Italiji gdje se smatra endemskom. Na sre u, do sada ova bolest nije uzrokovala ve ih problema u našoj zemlji, s tim da se provode mjere za spre avanje njenog unosa. Virusi influence su, prema antigenim svojstvima virusnih bjelan evina, svrstani u A, B i C skupinu. Prema dosadašnjim spoznajama jedino virusi A skupine inficiraju ptice, ali oni tako er inficiraju i sisavce, uklju uju i i ovjeka. Do sada je poznato 15 H podtipova (od H1 do H15) i devet N podtipova (od N1 do N9), a svaki virus influence A posjeduje jedan H i jedan

N podtip glikoproteina koji se mogu pojaviti u bilo kojoj od 135 mogu ih kombinacija (od H1N1 do H15N9). Vrlo virulentni virusi mogu izazvati uginu e i do 100%, a uzrokuju takozvanu kokošju kugu koju danas nazivamo visokopatogena influenca pt ic a ( V PIP). Ove viruse nalazimo samo u H5 i H7 podskupinama, me utim nisu svi virusi unutar ove dvije podskupine nužno i visokopatogeni. Rezervoari virusa su divlje ptice I to prvenstveno mo varice koje virus mogu prenijeti na velike udaljenosti.. Izravni prijenos virusa influence s ptica na ovjeka prvi put je zapažen tijekom pojave VPIP u Hong Kongu 1997. Epizootiju je prouzro io podtip H5N1, no ista je vrlo brzo zaustavljena ubijanjem

svih milijun i pol kljunova doma e peradi unutar svega tri tjedna. Tom prilikom se zarazilo 18 ljudi od kojih je šest umrlo. U me uvremenu je zabilježen izravni prijenos i u drugim zemljama. Iako se za ve inu oboljelih zna da su bili u izravnom dodiru sa

zaraženom peradi, zabrinjava podatak da je oboljela i Vijetnamka koja je njegovala bolesnu sestru, a osobno nije bila u dodiru sa zaraženom peradi. Obje sestre, kao i njihov brat, umrli su uslijed H5N1 influence. Ovo ukazuje na mogu i prijenos virusa

pti je influence izravno s ovjeka na ovjeka. Osim opasnosti od prijenosa virusa na ovjeka i pojave mogu e pandemije, ova bolest nanosi velike ekonomske štete zbog troškova koji nastaju prilikom provo enja mjera suzbijanja bolesti, a najve e štete nastaju zbog mjera zabrane prometa mesa i proizvoda peradi iz zemalja gdje se ova bolest pojavi. Da bi se ove štete prevenirale i umanjile u Republici Hrvatskoj 10. Prosinca 2012. Godine donešen je Nacionalni krizni plan za ovu bolest. To je plan mjera koje se provode u slu aju pojave influence ptica (IP) u Republici Hrvatskoj, i u njemu se detaljno opisuju postupci u slu aju pojave ove bolesti. Ovo govori o ozbiljnosti pristupa ovoj bolesti kao I zna ajnoj brizi veterinarskih I medicinskih zajednica. Igor Mohari , dr.med.vet.

U tijeku je totalna rasprodaja dijelova za poljoprivredne strojeve, muzilice i muzne uređaje

Dođite i te razgledajte

Moj vrt

VAŠ VRT

10. listopada 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Devedeset godina biološkodinami ke poljoprivrede

Travnjak naš svagdašnji (II) Jesen je dobro vrijeme za sjetvu trave. Priprema zemljišta za sjetvu ujedno je i fizi ki najnaporniji dio pri e s podizanjem travnjaka. Dobro je što ga moramo odraditi prvog u nizu radnji. Još onako odmorni i jaki možemo i brda premještati. Dobra priprema posteljice, nosivog sloja ili supstrata za sjetvu najvažniji je ulog u dobar travnjak. Ve se tu moramo zapitati kako namjeravamo koristiti travnjak. Kod sportskih travnjaka, koji e biti u korištenju intenzivno gaženi, supstrat mora sadržavati velik postotak (do 80 %) pijeska da bi se osigurala njegova dobra procijednost i sprije ilo duže zadržavanje vode na travnjaku. Naravno da e taj travnjak trebati intenzivnije i eš e zalijevati pa sportski tereni moraju biti opremljeni dobrim sustavima zalijevanja. Ukasni parkovni travnjaci i vrtne zelene površine siju se u supstrat s manje pijeska, obi nu ‘plodnu’ zemlju koja se ili zatekne na mjestu postavljanja travnjaka ili se dovozi s deponija. Kod ovoga posljednjeg, kad se dovozi s deponije, trebalo bi paziti da to ipak bude orani na zemlja nekoga površinskog kopa, na kojoj po mogu nosti nije prethodno rastao kukuruz pretjerano prskan herbicidima. Ako na gradilište dobijemo ‘zemlju’ nepoznatog porijekla, svakako savjetujem barem osnovnu analizu. Kod podizanja travnjaka na gradilištu gdje je upravo završila gradnja i gra evinari pritisnuti rokovima pobjegli s njega kao da je ratno stanje predlažem da najprije s terena pokupite sve odba ene avle i provjerite da vam nisu kod ‘završnog iš enja’ odba ene betonske gromade, daske i hrpe šljunka samo prekrili s nešto zemlje i šute. Oni to vole napraviti kao podlogu za dovoz zemlje. To nije do-

BERNARDIN VRT

bra podloga. Šutu treba svu maknuti. Na tako o iš en teren bacite tre inu mineralnog gnojiva koje ste pripremili za travnjak i onda razastrite plodnu zemlju. Ako pak imate sre e i travnjak podižete na dobroj vrtnoj zemlji, procedura je sasvim druga ija. Naj eš e ete imati posla s zakorovljenom podlogom koju najprije treba o istiti od korova. Pirika, kupina, kopriva i slak zahtijevaju energi nu kemijsku akciju totalnim sistemi nim herbicidima i tu nema pogovora. Ali ako imate posla s jednogodišnjim korovima, kao što su loboda, kostrva ili ambrozija, uništite ih mehani ki, prekopavanjem ili rezanjem na 10-15 cm dubine ako je tlo pjeskovito i nije zgaženo. Ako je tlo glinasto ili zgaženo, trebat ete ga dublje prekopati (štihati) ili preorati..., a onda e vam ostati grude na površini, to je dosta teško kvalitetno razbiti i usitniti. Predlažem da finu obradu napravite im se grude po nu malo prosušivati, ina e ete sve daljnje poslove morati odgoditi do prve kiše ili ak do prolje a. Barem ete imati izgovor zašto su stali radovi. Gnojidba ide paralelno s pripremom tla za sjetvu. Dobro je gnojivo unijeti (u rezati, prekopati ili zagrabljati) u tlo što ravnomjernije u cijeli profil u kojem se razvija korijen trave (10-15 cm). Najjednostavnije je razbacati gnojivo dio prije, a dio nakon grube pripreme zemljišta i onda kod finog usitnjavanja sve to lijepo izmiješati. Nakon fine pripreme zemlja bi trebala biti finomrvi aste strukture, nikako praškasta. Zato nemojte biti previše revni u mahanju grabljama. Polako, neka ostane poneka grudica, ona e se lijepo razmo iti, raspasti i sprije iti stvaranje pokorice. Nek Vam je travnjak zeleniji od susjedovog, pozdravi iz IVE!

Obra ivanje zemlje tisu ljetna je ovjekova zada a. U današnje vrijeme mogu e je zemlju obra ivati tako da se sa uva zdravo obradivo tlo, a istodobno da se proizvedu visokovrijedne namirnice. Tome doprinose ljudi koji se bave biološko-dinami kom poljoprivredom te pritom teže zajedni kom razvoju ovjeka i Zemlje. Rezultat njihova rada je poljoprivreda koja u ekološkom, socijalnom i gospodarskom smislu vodi u budu nost. Biološko-dinami ka metoda obrade zemlje i uzgoj kultura odvijaju se uz poštivanje svih životnih zakonitosti, pri emu se u skladu s prirodnim ritmovima ostvaruju optimalni uvjeti kako bi biljke iz zemlje i zraka upile maksimalnu koli inu tvari i energije potrebne za njihov zdrav razvoj te zdravlje njihovih korisnika. Na taj na in dobivaju se namirnice visoke kakvo e, ijom se primjenom ostvaruju uvjeti za zdrav i kvalitetan život. Biološko-dinami ka metoda donosi zdravlje zemlji, biljnom i životinjskom svijetu. ovjeku omogu uje suživot u uravnoteženim uvjetima. Metoda je to kojom se postiže o uvanje i pove anje prirodne rodnosti tla, o uvanje i pove anje otpornosti biljaka na bolesti i šteto ine te se postiže visoki stupanj vitalnosti namirnica kojima se prehranjuju ljudi i životinje.

ovjek hranom u svoj organizam ne unosi samo tvari nego i životne snage biljnog i životinjskog svijeta. Snage koje biljke primaju iz kozmosa u sebe ugra uju procesom asimilacije. To se pospješuje upotrebom pripravaka za razvoj i zaštitu bilja proizvedenih od ljekovitog bilja i životnih ovoja koji osiguravaju plodno tlo, ja aju i harmoniziraju životne procese, podržavaju samoregulaciju prirodnih snaga, a sve to osigurava prepoznatljivu kakvo u biološko-dinami kih proizvoda. Pripravci se izra uju u skladu s prirodnim zakonitostima, zajedni kim radom korisnika. Besplatni su i dobivaju ih svi koji sudjeluju u procesu njihove izrade. Biološko-dinami ka metoda temelji se na na elu jedinstva. To zna i da se cijela životna sredina, zemljište, biljke koje na njemu rastu, životinje koje na njemu žive te ljudi koji na njemu rade, promatraju kao organska cjelina. Primjena polikulture omogu uje da jedno drugo potpomaže i oplo uje. Takav poljoprivrednik i dalje ostaje robni proizvo a , svoju proizvodnju organizira prema zahtjevima tržišta, no u odnosu na proizvodni proces slobodan je i neovisan o industriji. Da bi se uzgojila zdrava biljka, prije svega je potrebno zdravo sjeme. Njezina posebno važna grana je skupljanje i razmnožavanje sjemena starih provjerenih i otpornih sorti.

10. listopada – Dan ploda Sijemo ozime žitarice, ubiremo vo e, režemo kupus za kiseljenje.

11. listopada – Dan korijena Pripremamo gredice za sadnju luka, ešnjaka i vadimo iz zemlje korjenasto bilje.

12. listopada – Dan korijena Pogodan je dan da provjerimo luk, ešnjak, krumpir, mrkvu u prostoru gdje ih uvamo, jer se zbog obilnih kiša i nepovoljnog vremena pove ava trulež pa te plodove odvojimo.

13. listopada – Dan korijena Pogodan je dan za spremanje korjenas h plodova za zimnicu. Sameljemo mrkvu, celer, peršin i dodamo 10 % morske soli. Tako imamo odli an dodatak jelima.

14. listopada – Dan cvijeta Radimo s p elama, ribamo kupus i repu.

15. listopada – Dan cvijeta Dan cvijeta 14. i 15. listopada, kao i 18. listopada prijepodne, te 25. listopada do 14 sa najbolje je vrijeme za sadnju lukovi astog cvije a.

16. listopada – Dan lista Uz njegu biljaka lista možemo is sjeme raznih sor salata i ostalih zeljarica.

VRTLARICA

Za Vesnu Želežnjak vrt je odmor za dušu i tijelo Ništa nije ljepše nego nakon napornog rada sjesti u mirisni vrt. Zna to dobro Vesna Želežnjak iz akovca. Okružena lavandom, ružmarinom, kaduljom, vlascom, bosiljkom i ostalim za inskim biljem upija mirise te odmara dušu i tijelo. Posebno to radi ovih posljednjih, sun anih jesenskih dana, a sve sa željom kako bi opojne mirise sa uvala u mislima i tijekom duge zime. Istina, dio toga pobere i osuši, no svježe je ipak svježe ako

je uz to i lijepo ukomponirano u njegovano dvorište i ostatak vrta. Kadulja za aj, bosiljak za sok ili kola e, timijan za pe enje, origano za pizzu, vlasac za salatu, ružmarin za pac, lavanda za miris robe i sli no. Iako nije u punoj tjelesnoj snazi, kaže, ništa joj nije teško, ni kopati, ni saditi, ni plijeviti. Sama osmišljava svoje gredice vrta, lijehe cvije a, op enito cijeli izgled dvorišta. Kad se umori, jednostavno sjedne i pase o i na svoj toj ljepoti u kojoj joj se esto

Vesna Želežnjak u svom vrtu najradije i odmara

pridruže i ostali uku ani. Za insko bilje, kaže, nije isklju ivo za kuhinju. U njemu se može uživati i u vrtu. Dodirivati ga, mirisati, ali i pratiti p ele i leptire na nje-

mu. Vrt nikad nije dovršen, ve je to slika na kojoj se radi danono no. Biljke se sele, presa uju, orezuju, oblikuju, vade van, sade nove i tako unedogled. (vv)

Vrijeme bundeva U jesen svakako valja spomenuti bundeve. Kod nas je poznata sorta bundeve stambolka, od koje se tradicionalno pripremaju razli ita jela. Naj eš e se pe e u pe nici, ali od nje se mogu pripremiti i juhe, umaci, ali i deserti. Odli na je u kombinaciji sa za inima poput muškatnog oraš i a, papra ili pak umbi-

ra. Niskokalori na je namirnica, isti i sužava pore pa je idealna kao maska za lice, a isto tako i pospješuje san. Sjemenke sadrže omega 3, a bu ino ulje sadrži veliki postotak beta karotena. Jednu takvu bundevu snimili smo u Selnici, a vlasnik nam je rekao da je teška 40 kg i spremna za pripremu ukusnih jela.

10. listopada 2014.

Mozaik 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KESTENIJADA Nauti kog kluba “Labud” iz Preloga okupila sedamdesetak lanova i gostiju

Pe enjem kestena, roštilja i lepenki zaklju ili “nauti ku” godinu Ovogodišnja aktivnost i druženje lanova Nauti kog kluba “Labud” iz Preloga i njihovih gostiju završeno je prošle subote kestenijadom, delicijama s roštilja i doma im lepenkama - langošima, naravno, uz druženje koje je potrajalo uz vatricu i dobru kapljicu cijelo poslijepodne, pa sve do kraja subotnje ve eri.

Tradicionalno jesensko okupljanje - Polako, ali sigurno ovo postaje tradicija. Želja nam je da se svi skupa okupimo i u ranu jesen te uz kestene, koji su simbol ovog dijela godine, prokomentiramo kako je protekla naša nauti ka godina, što bi bilo dobro napraviti za sljede u, da se svi skupa neformalno podružimo i tako stavimo to ku na i naših aktivnosti. - rekao nam je Dražen Novak, predsjednik preloških nauti ara.

Vru i kesteni i dobra kapljica

Druženje sedamdesetak lanova i gostiju Tako se prošle subote na preloškom marini kraj njihovog doma okupilo sedamdesetak lanova kluba i gostiju,

Druženje nauti ara i gostiju na preloškoj marini

SLASTI ARSKI USPJEH u enika Srednje škole Prelog u Tuhelju

Samanta Nemec u pripremi minjona osvojila zlato Po etkom listopada u Tuheljskim se toplicama odvijao pravi slasti arski spektakl Interslast 2014. Rije je o europskom kongresu slasti arstva i sladoledarstva, na kojem su se mogli vidjeti noviteti svjetskog slasti arstva, ali na kojem su se i natjecali najbolji od najboljih slasti ara Hrvatske. Me u njima bila je i mlada preloška slasti arka Samanta Nemec, koja je u pripremi minjona osvojila zlato, a u ukupnom poretku Srednjoj školi Prelog donijela broncu! Me u sudionicima ovogodišnjeg Interslasta 2014. bila je i ekipa Srednje škole Prelog, koju su predstavljale u enice Veronika Mesari i Samanta Nemec, obje polaznice završnog razreda slasti arskog smjera. Samanta Nemec natjecala se u disciplini pripreme minjona i za to osvojila zlatnu medalju! Uz to, izradila je i tortu na zadanu temu - Boje jeseni, s kojom nije osvojila vrh, ali je sveukupno bila

na natjecanju tre a i svojoj školi donijela i bron anu medalju. Valja napomenuti da je ocjenjiva ki žiri bio sastavljen od predstavnika hrvatske slasti arske reprezentacije te da se svaki detalj izrade i sastava vrlo pomno gledao. Za ovako sjajan uspjeh, isti e Samanta, zaslužni su i njeni mentori – u školi to je stru ni u itelj slasti arstva Vlado Turek, a na prakti noj nastavi to je Senka Švogor iz Zadruge branitelja Ekoregija, iz Varaždina. U etvrtak je na Interslastu briljirala i druga predstavnica Srednje škole Prelog Veronika Mesari . Ona je, naime, zajedno s mentorom Vladom Turekom pred publikom izra ivala me imursku gibanicu. Naša gibanica je ina uvijek i svagda, a kad je rade još ovakvi genijalci kao što su SŠP-ovci mora biti nezaboravno dobra! Upravo su je takvom ocijenili i oni koji su je kušali, a me u njima bio je i ministar turizma Darko Lorencin. (sp, g )

koji su u dobroj atmosferi i lijepom druženju proveli subotnji dan te tako obilježili još jedan kraj sezone Nauti kog kluba “Labud”. Bila je to prilika i za okupljanje malonogometne družine koja je igrala na tradicionalnom preloškom ljetnom turniru po prvi put ove godine i odmah osvojila pobjedni ki pehar. U klubu su ina e zadovoljni kako je protekla ova godina, a ve se uvelike rade planovi i za novu. (dz)

Majstor roštilja Kiki u društvu predsjednika Dražena Novaka

Langoši su bili izvrsni

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RUDARSKO-MURSKA šetnica za zdravlje, ali i sje anje na rudare

Elizabeti Peras rekreativna šetnja ima puno dublje zna enje Završnica Tjedna kretanja u Murskom Središ u bila je u znaku šetnje rudarsko-murskim putem dugim oko 13 kilometara u subotu. 71-godišnja Elizabeta Peras, koju svi od milja zovu Jožica, odlazi esto na rekreaciju, hoda, vozi bicikl, a otkrila nam je da hodanje ovim putem za nju ima i posebno zna enje. - To je zapravo spoj šetnje kroz prirodu uz Muru, ali pokraj nekadašnjih rudarskih okana u spomen na rudarsku prošlost mjesta koja mi se duboko urezala u sje anje. - kazala nam je u razgovoru za naše novine Jožica, kojoj je 71 godina, premda se to po njezinom o uvanom izgledu i ponašanju ne bi reklo. Kaže da unato svim zdravstvenim tegobama drži do sebe i nastoji se kretati što je mogu e više, jer se zbog toga bolje osje a i pokretljivija je. U Tjednu kretanja, koji se obilježavao proteklih

ma, a ponajviše na šetnici, organizirali razne sportske igre i rekreaciju za sve dobne uzraste ne bi li svoje mještane potaknuli na ve u tjelesnu aktivnost radi zdravlja.

Šetnica vra a slike na slavnu rudarsku povijest grada

Elizabeta Peras, koju svi od milja zovu Jožica

dana u nastojanju da se što više ljudi potakne na tjelesnu aktivnost, u Murskom su Središ u Grad, Turisti ka zajednica i udruga Sport za sve svaki dan od ponedjeljka do subote na javnim mjesti-

Druženje sa šeta ima i s našom sugovornicom Jožicom odvelo nas je u ne tako davnu rudarsku povijest ovog grada, koju na životu drži i ova šetnica. Tako joj je jedan doga aj vezan uz rudare i rudarsku prošlost Murskog Središ a, koji se dogodio u njezinoj mladosti, ostao zauvijek urezan u pam enju i sje anju. Rudnike i rudare, nažalost, prate i rudarske nesre e i poginuli rudari. Jedna takva kao tada sedamnaestogodišnjoj djevojci Elizabeti urezala se u pam enje. U to vrijeme u Murskom Središ u postojao je Rudarski dom koji je kasnije

prenamijenjen u trgovinu. Rudarski dom služio je za prigodne sve anosti, ali i za takve tragi ne doga aje kada se nesretno poginule rudare izlagalo u Rudarskom domu na odar, a kojima su se dolazili pokloniti gra ani, ali iz radnici Partizanke u kojoj je ona radila. Me u onima koji su se došli pokloniti poginulim rudarima bila je i mlada Elizabeta koja je tada prvi put vidjela mrtve rudare. - Zauvijek u pamtiti njihova ope ena, crvenkasta lica. - povjerila nam je svoju pri u. Tako er nam je ispri ala da su rudnici i Partizanka bili povezani i na drugi na in. Radnice Partizanke krpale su u svom pogonu rudarska odijela koja su bila gumirana pa ih je suprugama rudara bilo teško krpati iglama ru no, tako su ih krpale radnice Partizanke u tekstilnoj tvornici. Za Elizabetu Peras, koja je radni vijek provela u Partizanki, kasnije preimenovanoj u Modeks, šetnja rudarsko-murskim putom ima i na taj na in i puno dublje zna enje od obi ne šetnje te druženja i kretanja radi zdravlja. To je i prisje anje na prošla druga ija vremena koja su obilježila život u Murskom Središ u i okolici. (BMO)

DJE JI VRTI “BAMBI”

Fra Marko Pustišek za Dane kruha obišao vrti arce Dje ji vrti “Bambi” održao je jesensku sve anost i ujedno obilježio Dane kruha i zahvalnosti za plodove zemlje. Za bogati stol prepun raznih kola a i peciva pobrinule su se vrijedne mame i bake, a fra Marko Pustišek sve je blagoslovio. Nakon priredbe i blagoslova svi zajedno po astili su se langušima, kola ima i vru im kestenima.

10. listopada 2014.

PRIREDILA: ROBERTA RADOVI

Ne poznajete jestive gljive? U potragu krenite s iskusnim gljivarima

POU NO DRUŽENJE GLJIVARA

Šume pune gljiva, izložba posjetitelja! U Atriju SoHo bara protekli je vikend održana dvodnevna edukativna izložba gljiva koja je gotovo kao nikad dosad izazvala veliku pozornost gra ana. Svi koji su željeli nešto saznati iz toga arobnog svijeta gljiva mogli su izravne informacije dobiti od susretljivih lanova Gljivarskog društva “Smr ak” akovec. Na

sve strane prštali su savjeti kako razlikovati jestive od nejestivih gljiva, savjeti kako ih pravilno ubirati, a nije bilo sebi nosti ni pri otkrivanju kulinarskih recepata. Ponešto od toga moglo se i kušati. Potporu “Smr ku” u organizaciji izložbe dala je Turisti ka zajednica grada akovca i ugostiteljski objekt SoHO bar akovec.

U enici Srednje škole akovec gra ane su po astili besplatnom masažom

VELIKO FINALE MOVE WEEKA

Vratili smo sport i igru na ulice i parkove! Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije organizirao je sa svojim partnerima veliko inale Tjedna kretanja uz niz sportsko-rekreativnih aktivnosti, a sve pod zajedni kim sloganom “Vratimo sport i igru na ulice i parkove”. Na Trgu Republike ponovljen je lash mob uz sudjelovanje plesa a svih dobnih skupina iz akovca, Preloga i Murskog Središ a. Osim plesa a, Trg su okupirali igra i stolnog tenisa i raznih dje jih igra, plesa i, vježba i, sudionici radionice starih uli nih igara za djecu i dr. U Perivoju Zrinskih lanovi Udruge “Umije e življenja“ vježbali su jogu. Po prvi

put je u sklopu Move Weeka organiziran i kros predškolaca uz potporu Društva “Naša djeca” i AK-a Me imurje. Izvu eni su i dobitnici nagrada natje aja “Pješke ili biciklom na posao”. Ove je godine bilo prijavljeno 106 sudionika, od toga je bilo 90 biciklista (38 muškaraca i 52 žene), koji su zajedno prošli 12.498,5 km, i 16 pješaka (3 muškarca i 13 žena), koji su prošli 961,5 km. Da se kretanje i prijava na natjecanje itekako isplati, ukazuje na to podatak kako je akov anka Brankica Vlahek-Ivek drugi put zaredom osvojila prvu nagradu u kategoriji pješaka i time ponovno postala vlasnica bicikla.

“Mravi i” isprobali policijsku uniformu Skupina “Mravi i” iz Dje jeg vrti a “Bambi” sa

I u vrit u je bilo sve ano za Dane kruha i zahvalnosti za plodove zemlje

“Mravi i” u posjetu Policijskoj upravi u akovcu

svojim je odgojiteljicama Ivanom Pe arko i Rianom Tkal ec povodom Dana policije posjetila Policijsku upravu me imursku. Tamo ih je do ekala Danijela Turk, koja je djecu upoznala s radom policije, te ih provela kroz njihove prostorije. “Mravi i” su upoznali interventnog policajca, nau ili što on radi te isprobali njegovu uniformu. (rr)

lanice Kluba poru uju kako je najbitnija prevencija te redovit odlazak na mamografski pregled

DAN RUŽI ASTE VRPCE

Dan kada se s ponosom nosila ruži asta boja! Mjesec listopad u cijelom je svijetu posve en podizanju svijesti javnosti o važnosti brige za zdravlje dojki te rano otkrivanje i lije enje raka dojke. U organizaciji Županijske lige protiv raka akovec i Kluba “Nova nada” organizirana je javna akcija s ciljem skretanja pozornost javnosti na ovu zlo udnu bolest, koja je prema statisti kim pokazateljima naj eš i zlo udni tumor u žena u Hrvatskoj. Ako se bolest

otkrije u ranoj fazi, ona je u 98 % slu ajeva izlje iva. lanice Kluba dijelile su edukativne materijale i prodavale prigodne ukrase koje izra uju na svojim radionicama. Potporu akciji dali su gradona elnik Grada akovca Stjepan Kova sa suradnicima, kao i saborska zastupnica Sun ana Glavak. akovec je tako, bez obzira na politi ka ili druga opredjeljenja, s ponosom nosio ruži astu boju.

10. listopada 2014.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

CENTAR AKOVCA protekli vikend i po etkom tjedna u znaku velikog broja preventivnih i edukativnih akcija

Nevi eni “moving” za kvalitetniji život i kontrolu zdravlja

Poput malog, ali ure enog mravinjaka izgledale su akove ke ulice, trgovi i Perivoj Zrinskih prošli vikend i po etkom ovog tjedna. Široka lepeza javnih akcija, izložbi, proaktivnog kretanja, slikarskog druženja na Likovnoj koloniji te pregršt iskrenoga dje jeg smijeha i veselja tek dio su “movinga”

koji je na trenutke našem gradu dao izgled urbane metropole. Programi dostupni svim generacijama i dobnim skupinama u inili su akovec živahnim i poželjnim mjestom za življenje. Sunce je prepoznalo trud i marljivost svih sudionika i nagradilo ih danima bez kiše!

NACIONALNI TJEDAN DOJENJA

Edukacija patronažnih sestara urodila plodom: stopa dojenja u Me imurju raste! Dom zdravlja akovec Patronažna djelatnost javnom je akcijom obilježio Nacionalni tjedan kretanja s namjerom skretanja javnosti na dobrobiti dojenja za cijeli život, kako za djecu, tako i majke te cjelokupnu populaciju. Glavna sestra Doma zdravlja akovec Irena Ma ari -Tuksar, bacc. med. techn., tom je prigodom istaknula aktualne pokazatelje. - Stopa dojenja rasta u Me imurju raste, što je rezultat intenzivnog rada naših patronažnih sestara i na trudni kim te ajevima te u individualnom radu s trudnicama, a i kasnije majkama, te grupama za potporu dojenja kojih imamo sve više. Imamo i edukativne radionice koje se

Društvo “Naša djeca” akovec brojnim se aktivnostima pridužilo obilježavanju Dje jeg tjedna koji traje od 6. do 12. listopada. Moto ovogodišnjeg obilježavanja je “Ljubav djeci prije svega - Odrasli, slušajte nas, mi Vas trebamo”. Predškolci i u enici osnovnih škola Grada akovca to no u podne u ponedjeljak, 6. listopada Krugom mira na akove kom Trgu Republike odaslali su poruku prijateljstva svoj djeci svijeta, a dje ja gradona elnica Adela Vaser svima je poru ila: - Djeca najviše žele više igrališta za igru, iš i grad i više veselja. Djeci želim da se danas i ubudu e jako dobro zabave i uživaju u Dje jem tjednu. Djecu su pozdravili gradona elnik Kova i Romano Bogdan te predsjednica Društva “Naša djeca” Gordana Šolti Siladi.

Mimohodom se ukazalo na potrebu odgovornog udomljavanja pasa iz skloništa

SVJETSKI DAN ZAŠTITE ŽIVOTINJA

Edukativni letak o dobrobiti dojenja dobit e svaka rodilja u akove kom rodilištu

organiziraju u suradnji s UNICEF-om. Pohvale idu majkama, i onim mladim i starijim, što se sve više odlu uju dojiti svoju djecu.

Voditeljica Odjela pedijatrije Županijske bolnice akovec, prim. dr. Marija Hegeduš-Jungvirth, zahvalila je Gradu akovcu na financijskoj potpori

izrade edukativnog letka. Potporu akciji dali su gradona elnik Grada akovca Stjepan Kova i zamjenik me imurskog župana Zoran Vidovi .

DRUŠTVO “NAŠA DJECA” PROVELO DJE JI TJEDAN

Djeca žele više igrališta, iš i grad i više veselja!

Zaplesati u Krugu mira zna i odaslati poruku mira svoj djeci svijeta

Program u kojem su sudjelovali u enici i djeca svih odgojno-obrazovnih usta-

nova s podru ja Grada akovca nastavljen je tijekom cijelog tjedna brojnim aktiv-

nostima u gradskoj Knjižnici, školskim ustanovama i Gradskoj upravi.

Nakon mimohoda pasa - koncert “Prijatelji za prijatelje” Azil “Prijatelji” akovec obilježio je Svjetski dan zaštite životinja (4. listopada). Organiziran je mimohod pasa koji se kretao od Azila pa sve do centra grada i promotivnog štanda Udruge. Voditeljica Azila “Prijatelji” Aleksandra Hampamer naglasila se kako su svi psi koji su sudjelovali u mimohodu spremni za udomljavanje kod odgovornih budu ih vlasnika ku nih ljubimaca. Nakon predavanja u akove koj Knjižnici, koje je održao Vedran Romac, dipl. socijalni radnik i aktivist

za prava životinja, slijedi humanitarni kocnert u srijedu, 15. listopada u Centru za kulturu u 19 sati. Na kocertu gostuju Bojan Jambroši , Mirko Švenda Žiga, Cheerleaders Livi akovec, akove ke mažoretkinje, Vokalna skupina “Gloria”, Zbor ekonomske i trgova ke škole, Studio suvremenog plesa “Teuta” akovec te Marija Jambroši . Ulaznice se mogu nabaviti na blagajni CZK-a, u skloništu te na štandovima skloništa koji se održavaju u centru grada svaku subotu.

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VOLIM

10. listopada 2014.

JER…

EMPORIUM MURSKO SREDIŠ E

Sport i doga aji iz Murskog Središ a GLAZBENA RADIONICA

Korisnici U eni kog doma sami ure uju stvarala ki ambijent Glazbena radionica – mjesto za mene gra anska je akcija koju provodi udruga Zora u suradnji s Graditeljskom školom akovec i njenim U eni kim domom. Akcija e trajati od 15. rujna do 15. prosinca 2014., a ukupna vrijednost je 13.000 kn, dodijeljenih od Regionalne zaklade za lokalni razvoj “Zamah” u sklopu decentraliziranog modela inanciranja Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva. O posebnosti projetka Marina Kolar govori: - Za razliku od projekta koji traje dulje i sadržava itav niz aktivnosti, gra anska akcija predstavlja jednokratnu akciju koja poti e na aktivizam, poboljšanje kvalitete življenja ili op eg dobra u lokalnoj zajednici. Udruga Zora i Graditeljska škola, posebice pripadaju i U eni ki dom, sura uju ve dugi niz godina, dobro smo upoznati sa željama i mogu nostima u omogu avanju aktivnosti koje bi unaprijedile svakodnevnicu u enika u Domu. Stoga smo i aplicirali na ovaj natje aj kako bi se u Domu stvorio potreban adekvatno opremljen prostor za glazbene aktivnosti. Vrijednost Glazbene radionice multiplicirana je angažmanom samih u enika, njihovih mentora, stru nih suradnika, volontera i pojedinaca. Uredit e se sanitarni prostori, a radionica opremiti glazbenim instrumentima. Po etni radovi ve su krenuli.

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

Sretni dobitnik platnene vre ice za kupnju ovaj put bio je Siniša Perho u samoposluživanju Emporiuma u Murskom Središ u. Zanimalo nas je što Siniša voli itati

u Me imurskim novinama. - Najviše me zanima sport i to najradije itam, kao i sve što se doga a u Murskom Središ u. - kazao nam je Siniša. (BMO)

PRILO ANEC Dubravko Horvat nakon poduzetni kog uspjeha u Rusiji glumi u filmu poznatoga ruskog redatelja i oskarovca Nikite Mihalkova

Utjelovio austrijskog grofa u kontroverznom ruskom filmu “Sun anica” Premijera najskupljega ruskog ilma “Sun anica”, ruskog oskarovca Nikite Mihalkova, a u kojemu glumi i Dubravko Horvat iz Preloga, održana je 3. listopada u Sava centru u Beogradu. Scenarij ilma pisan je prema romanu nobelovca Ivana Bunjina, a tema ilma smještena je u dvadesete godine prošlog stolje a, na poluotok Krim, s kojeg se nakon revolucije u Rusiji evakuira armija bjelogardejaca, protivnika gra anske revolucije. Režiser ilma, oskarovac Mihalkov, postavlja pitanje zašto se sve to dogodilo, ubijanje i neda e gra anskog rata, i je li moglo biti druga ije, no ilm najprije treba vidjeti da bi se o njemu donio sud. Nema sumnje da je rije o još jednom remek-djelu ruske kinematogra ije, s obzirom na dosadašnja djela Nikite Mihalkova, on je naprosto predobar režiser da bi mogao napraviti loš ilm. I sam Mihalkov tvrdi da je “Sun anica” jedan od njegovih najtajanstvenijih ilmova uop e, te da ni njemu nisu do kraja jasne sve silnice i pokreta ke snage doga aja koje opisuje.

Ulogu dobio slu ajno S druge strane, ilm je ve i prije premijere zadobio pomalo kultni status s obzirom na velika imena autora. Glavne uloge u ilmu igraju ruska glumica Viktorija Solovjova i srpski glumac Miloš Bikovi . Dubravko Horvat u sporednoj ulozi glumi austrijskog grofa Metternicha i za tu je

Nakon životnog puta ugostitelja, poduzetnika i hedonista, s moskovskom i preloškom životnom adresom, sada je postao i filmski glumac, kao i javna osoba, što imponira, ali i obvezuje

U filmu “Sun anica”, ruskog redatelja Mihalkova, Dubravko glumi austrijskog grofa iz 20. stolje a priliku pustio brkove, a njegovu suprugu pak glumi ruska glumica Anastasja Ivanovna. - Premijera ilma najprije je održana u Beogradu, zbog toga što se ona održava kod prijatelja. - rekao je režiser Mihalkov na premijeri. Ve dulje vrijeme bilo je poznato da Dubravko Horvat, gra anin Preloga i Moskve, u kojemu ima poznati restoran “Dorian Gray”, snima ilm s proslavljenim ruskim režiserom. Još 2012. godine to je otkrio za vrijeme posjeta Prelogu. Dubravko je tada napomenuo da je ulogu dobio slu ajno, druže i se s glumcima i režiserom i voze i ih na jednu lokaciju u Moskvi. Režiser Mihalkov ga je pogledao iz pro ila i rekao mu: “Ti bi mogao igrati austrijskog grofa.” Dubravko je u prvi mah mislio da se šali. No nije se šalio, režiser Mihalkov je, a to se saznalo kasnije,

želio u ilmu što više nepoznatih glumaca. Tako je Dubravko postao glumac, što je bilo iznena enje i za njega samog, ali i mogu nost da se se ostvari još jedan skriveni san. Prema njegovu usputnom govoru, a slu ajno smo se sreli u pizzeriji “Ro-Sa” u Prelogu, ilm je za njega bio potpuno novo i nepoznato iskustvo, ponajviše zabavno. Postavši ilmski glumac, Dubravko Horvat iz Preloga postao je i javna osoba, dosad je bio gospodarstvenik, što zna i da ga svaki gra anin svijeta može zatražiti autogram, što imponira, ali i obvezuje.

Zašto je postala važna i politi ka dimenzija filma? Ovih dana odjednom je postala važna i politi ka dimenzija ilma, no sigurno je da e na kraju, kad pro e odre eno vrijeme,

ipak ostati samo umjetni ka ocjena kao ona najvažnija. Jer, slu ajnosti su se poklopile: radnja se odvija na Krimu, pa je ve to dovoljno da izazove usporedbe. Govore i protekli vikend za medije na premijeri u Beogradu, režiser Mihalkov je naglasio politi ku dimenziju ilma “Sun anica”, rekavši da prije godinu dana ni u najstrašnijem snu nitko nije mogao pretpostaviti što e se dogoditi u Ukrajini. Tako er je napomenuo da mu se ideja o ilmu rodila prije ravno 37 godina kao mladom ovjeku, kad je itao djela Bunjina “Sun anicu” i “Proklete dane”. Osnovno pitanje koje mu se name e je zašto se doga a da bra a po inju ubijati jedni druge. Odgovaraju a na pitanja novinara, on je nastavio: - A što da vam objasnim? Krim je naš. Neki kažu da je ilm naru en iz Kremlja. Ne želim se praviti pametan pa re i da sam predvidio što e se dogoditi, ali u podnaslovu ovog ilma stoje rije i ‘kako nam se to dogodilo’ kako se moglo dogoditi da bra a po nu ubijati jedni druge... Moj

se junak vozi brodom, osje a vjetar i romantiku života i iznova se pita zašto je tu gdje je danas. Mihalkov je ipak istaknuo da se sigurno nešto osje alo u zraku im je po eo razmišljati o ovoj temi. Tako er je podsjetio da je Rusija “preživjela tragediju, ne samo jednu, ve revoluciju i gra anski rat” i da narod u Rusiji dobro zna što je rat. U vrijeme najve ih neda a prilikom raspada Sovjetskog Saveza ljudi su na ulicama govorili: “Sve, samo ne rat.” Odgovaraju i na pitanje novinara zašto ilm “Sun anica” nije pozvan na Venecijanski festival, on je odgovorio: - Najstrašnija cenzura je ona plašljiva i prešutna. - kritiziraju i tako na svoj na in europske intelektualce koji ne žele raspravljati o temi ilma zbog politi kih silnica.

“Smatram da je to sve isti narod” Premijera ilma zakazana je ovih dana ne slu ajno i u Sevastopolju na Krimu, kao i u Moskvi, pa e se o ilmu još uti. Zanimljiv je stav Mihalkova u odgovoru novinaru “Jutarnjeg lista” koji ga je u Beogradu zapitao bi li s ilmom došao u Hrvatsku. Mihalkov je podsjetio da u ilmu igra Dubravko Horvat iz Hrvatske i poželio mu sre u, te rekao da nema neprijateljski odnos prema Hrvatskoj i želi joj sretan put, no neka samo pazi da se ne razo ara u EU-u, te znakovito naglasio: “Smatram da je to sve isti narod.”, uz napomenu da e do i, ako ga se pozove. Teza o “istom narodu” dobro nam je po zlu poznata iz prošlih vremena, od toga da su južni Slaveni bra a pa sve do Domovinskog rata. Naime, i Kajin i Abel su bili bra a, a cijela dosadašnja povijest govori o tome da veliki gutaju male narode. Usput, možda bi stoga pravo pitanje danas bilo: zašto narodi nisu samo bra a, no to i nije naša tema. Filmskom glumcu Dubravku Horvatu iz Preloga, sad i kao javnoj osobi, pak želimo sre u i da se okuša i u drugim ilmovima ako osjeti potrebu za glumom. No mnogo je vjerojatnije da je to za njega bio jedan zanimljiv izlet u nepoznato, te da e ostati dobar gospodarstvenik. (J.Šimunko)

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oleti , Josip Šimunko, Roberta Radovi , Alen Fuš, Monika Zor ec, Nenad ižmešija, Vlasta Vugrinec FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

EKSKLUZIVNI IZVJEŠTAJ – AUTOSAJAM PARIZ 2014.

AUTOMOBILSKI NOVITETI I LJEPOTICE UVIJEK IDU ZAJEDNO U ovom broju donosimo vam ekskluzivno izvješ e o novite ma u autoindustriji koji su predstavljeni na velikom sajmu u Parizu. Nezaobilazni dio svakoga takvog šoua jesu i ljepo ce. Nekadašnji top-model Claudija Schi er još uvijek odli no izgleda, a o ito ima i dosta posla, pa je njezino pojavljivanje kao zaš tnog lica u kampanji jednog od izlaga a izazvalo veliku medijsku pozornost. (foto: Vedran Metelko)

KAMO ZA VIKEND? U Prelogu doživite “Tango” uz bend Vatra RAZGOVOR S POVODOM Forestland - festival koji je publika odmah zavoljela! 12. MEĐIMURSKI FESTIVAL ZABAVNE GLAZBE U Svetom Martinu na Muri Nives Celzijus i Tereza Kesovija

media

10. listopada 2014.

www.mnovine.hr • vikend@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend Petak,

U NEDELIŠĆU 11. Dani zahvalnosti

10. listopada

Uz starinske kolače, međimurska jela i stare zanate

Čakovec KRALJEV VRT 10.00 Jesen u Kraljevom vrtu Podroom Drink And Music Club 21.00 CCR TRIBUTE SANJARI Cafe-bar Arcus 21.00 Zodiac band s novom pjeva icom Antoniom Bariši

Nedelišće Lova ki dom Fes val starijh osoba 16.00 kulinarska izložba i izložba ru nih radova 18.00 glazbeno-scenski program Centar Smartvision 18.00 Predavanje Udruge “Biovrt”

Varaždin ARENA VARAŽDIN 9.00 - 19.00 Me unarodni sajam “Lov, ribolov, priroda i turizam”

Subota, 11. listopada Čakovec Milenium, 1. kat 10.00 -14.00 razmjena sjemenja Centar za kulturu 17.00 Susret hrvatskih koreogra ranih folklornih ansambala

Nedelišće Dvorana MESAP-a 11. Dani zahvalnos 10.00 - 19.00 - sve ano otvorenje u 10 sa

Prelog Cafe-bar Forum - koncert: Vatra

Varaždin ARENA VARAŽDIN 9.00 - 17.00 Me unarodni sajam “Lov, ribolov, priroda i turizam”

Nedjelja, 12. listopada Čakovec Centar za kulturu 11.00 Susret hrvatskih koreogra ranih folklornih ansambala

Varaždin ARENA VARAŽDIN 9.00 - 17.00 Me unarodni sajam “Lov, ribolov, priroda i turizam”

VATRA u subotu 11. listopada svira u preloškom Forumu – bez upada

Doživite “Tango” uživo, pjesmu koja je Hrvatima otvorila oči o indie-rocku PIŠE: DEJAN ZRNA

rvatska je podosta zatvorena država što se ti e novih glazbenih imena. Kada danas vidimo tko puni naše najve e dvorane, vidjet emo da tu nema nijednog novog lica, ve sve iskusni izvo a i koji su barem desetak godina na sceni. Za to su ponajviše krivi naši mediji kojima nije uop e zanimljivo pratiti što se novo doga a na sceni, pa je najlakše ignorirati mlade i baviti se prokušanim izvo a ima jer oni nose tiražu, posebno ako je netko upao u neki skandal i ili slu ajno obukao krive arape u subotu na zagreba koj špici. Time smo anulirali cijelu jednu scenu koja je zadnjih godina fino napredovala s mnogo kvalitetnih imena, te o ekuje proboj u prvu ligu hrvatske glazbe. To su najbolje shvatili lanovi Vatre koji su godinama vjerno skupljali iskustvo kroz albume i nastupe, da bi danas opasno pokucali na vrata perjanice mainstreama, napisao je Siniša Miklauži u uvodu recenzije albuma benda Vatre “Ima li budnih” prije sada ve tri godine, kada je do-

“

Hrvati su konačno otkrili “modern rock”, kako ja zovem sve one rockerske bendove i pjesme zbog kojih su puni stadioni i dvorane diljem svijeta zadnjih dvadesetak godina, pa tako i naše bendove koji sviraju nove rockerske žanrove

bro detektirao glavni problem kada su u pitanju hrvatski poklonici rocka kojima je trebalo jako dugo da se odmaknu iz prošlosti. Situacija se, sre om, nakon toga promijenila nabolje, bolje re eno, Hrvati su kona no otkrili “modern rock”, kako ja zovem sve one rockerske bendove i pjesme zbog kojih su puni stadioni i dvorane diljem svijeta zadnjih dvadesetak godina.

Hvatanje izgubljenog koraka Uglavnom, zajedno s glazbenim kriti arima, uglavnom zastarjelim rockerima, ali još uvijek utjecajnima u main-

stream medijima, koji su vrlo esto zanemarivali ili ak pljuvali po novim svjetskim rock zvijezdama koje godinama sviraju pred 100.000 ljudi, u Hrvatskoj ve ina publike indie-rock nije kužila. Debelo je izgubila korak sa svjetskim rock zbivanjima, koji se posljednjih godina kona no hvata samo zahvaljuju i tome što su “neki novi klinci” skužili da postoji i neki novi rock-bendovi i žanrovi, a ne samo oni koji su svirali ‘70-ih i ‘80-ih, kad su njihovi roditelji bili mladi i dobro se zabavljali, pa nikako ne mogu iza i iz toga filma, jer su to prestali kad su postali “ozbiljni”. I, naravno, zahvaljuju i upornosti nekih hrvatskih promotora, koji su organizirali glazbene estivale poput In Musica ili Terranea, bez obzira što im u našoj zemlji esto nitko nije pružio ruku, odnosno nije shva ao “kakve to oni bendove dovode u Hrvatsku” (Radar estival, primjerice, ne tako davne 2007. godine održan je pred par tisu a ljudi, a svirali su: Placebo, Kaiser Chie s i Queens o the Stone Age), sve je to dovelo do toga da je naša publika

kona no shvatila da rock nije prestao krajem ‘80-ih, nego da živi i nakon toga, samo s nekim novim bendovima.

Subotnji koncert – nešto posebno Na krilima “otvaranja o iju” kona no su prepoznati i naši bendovi koji sviraju indie-rock. Sve ostalo ovih dana, tjedana i mjeseci zapravo je povijest, kada je pjesma Vatre “Tango” postala ultimativni hrvatski hit koji nekoliko mjeseci ne silazi s vrhova hrvatskih top-lista. Vatra je upravo u našem kraju ve ranije bila rado vi en gost, a zasigurno je sve to danas dignuto na “entu potenciju”, tako da e zasigurno besplatni koncert koji slijedi ove subote u preloškom Forumu povodom skorašnje godišnjice lokala biti nešto posebno. S obzirom na to da prostor Foruma nije prevelik za ovaj zaista veliki koncert, kada je u pitanju donje Me imurje, svi istinski anovi trebaju što ranije zauzeti mjesto kako bi uživali u svirci trenuta no najpopularnijega hrvatskog indie-rock benda.

TZO Nedeliš e poziva na najdugovje niju i najve u jesensku mani estaciju - Dane zahvalnosti - ove godine jedanaestu po redu. Mani estacija e se održati u subotu, 11. listopada u sajamskoj dvorani MESAP-a u Nedeliš u. Otvaranje mani estacije najavljeno je za 10 sati, kada e se uprili iti blagoslov pripremljene hrane i jesenskih plodova zemlje brojnih sudionika mani estacije, te dolazak uvijek atraktivnih lanova Oldtimer kluba “Me imurje”. U bog atom programu sudjeluju Dje ji vrti “Zvon i ” Nedeliš e, Puha ki orkestar Op ine Nedeliš e, Mažoretkinje Nedeliš a, KUD Sevdah Ljubljana (Slovenija), olklorni ansambl Mladost Samobor, KUD Livno (BIH), olklorna skupina Zalakarosz (Ma arska), KUD Rešetari i zbor DU ZARJA KOG (Slovenija), a posjetitelje o ekuje još mnogo zanimljivosti tijekom programa. Isprobajte tradicionalna me imurska jela, starinske kola e i vina, saznajte nešto novo o starim zanatima i obrtima uz bogat kulturno-umjetni ki program. Ukratko, doživite jesen u Nedeliš u!

Festival starijih osoba uz izložbu ručnih radova i kulinarstva Klub za starije osobe Nedeliš e 10. listopada organizira Festival starijih osoba u prostorijama Lova koga doma u Nedeliš u. Festival po inje kulinarskom izložbom i izložbom ru nih radova. Šesnaesti Glazbeno-scenski program po inje u 18 sati, a na kraju programa sve e zabavljati gosti iz Preloga, tamburaška sekcija Udruge umirovljenika Prelog. Na Festival starijih osoba pozvani su do i svi ljudi dobre volje. Dobra atmos era i zabava - zajam ene!

10. listopada 2014.

media

www.mnovine.hr • vikend@mnovine.hr • 040 323 601

najavite događaj na vikend@mnovine.hr PODROOM Drink And Music Club

U listopadu gomila odličnih koncerata!

BIOVRT - U SKLADU S PRIRODOM poziva na razmjenu sjemenja i edukativno predavanje

Smrt korovu - sloboda sjemenju!

Petak je kraj radnog tjedna za dobar dio marljivih i radišnih ljudi. Kraj radnog tjedna zna i da se treba opustiti i zabaviti, zato Podroom Drink And Music Club svaki tjedan u listopadu završava s energi nim rock glazbenim tonovima. Razlog za veselje jesu koncerti petkom i idealna prilika da zajedno s prijateljima i društvom uživate u najboljim live izvedbama doma ih izvo a a. Koncerti koji vas o ekuju u listo-

padu jesu: Sanjari (Ccr Tribute Bend), Komedija, Fantom Slobode (Azra Tribute Bend), Zoran Miši , Replica i Jeremy’s Alive (Pearl Jam tribute bend). Prvi koncert možete pogledati ve ovaj petak, 10. listopada, s po etkom u 22 sata. Na pozornicu dolaze doma e glazbene snage, bend Sanjari u izvedbi CCR poznate ameri ke rock grupa koja je djelovala u razdoblju s kraja ‘60-ih i po etkom ‘70-ih.

Komedija i Fantom Slobode pripadaju skupini doma ih bendova koji znaju napraviti zabavu, redoviti su gosti Podroom kluba i uvijek iznova publika uživa u njihovom repertoaru. Još jedna poslastica koju je potrebno istaknuti je Jeremy’s Alive, prvi Pearl Jam tribute bend na ovim prostorima. Više informacija o koncertima u dolasku možete pratiti na Podroom Drink And Music Club Facebook stranici.

Za sve ljubitelje prirode i vrtlarenja Udruga “Biovrt - u skladu s prirodom” u suradnji s drugim udrugama i institucijama organizira nekoliko doga aja. U petak, 10. listopada u Centru SMART VISION u Nedeliš u održat e se predavanje “Uspješan biovrt unato teškoj klimatskoj godini”, s po etkom u 18 sati. Predavanje e održati Silvija Kolar-Fodor, uz savjete i prakti na rješenja kako vrt prilagoditi sve eš im klimatskim promjenama. Dan kasnije, u subotu, 11. listopada, u poslovnoj zgradi Millenium na prvom katu u vremenu od 10 do 14 sati održat e se razmjena sjemenja u suradnji s ekološkom udrugom Duga. Na razmjene sjemenja pozivaju se svi pojedinci i udruge koji uvaju ili žele uvati doma e sjeme u svojim vrtovima i na taj na in doprinijeti o uvanju naše biološke raznolikosti. Udruga “Biovrt - u skladu s prirodom” ovim se aktivnostima pridružuje me unarodnoj Akciji za sjeme, hranu i demokraciju u svijetu, pokrenutoj od strane koalicije “Seed freedom” (Sloboda sjemenju), a koja se provodi ove godine od 20 rujna do 20. listopada 2014. godine. (rr)

OVAJ VIKEND u Čakovcu

21. Suret hrvatskih koreograﬁranih folklornih ansambala U organizaciji Hrvatskog sabora kulture, a pod pokroviteljstvom

Ministarstva kulture Republike Hrvatske, 11. i 12. listopada u Centru za kulturu u akovcu te 25. i 26. listopada u GK-u Zorin dom u Karlovcu bit e održan 21. Susret hrvatskih koreogra iranih folklornih ansambala i izvornih folklornih skupina. Susret se po prvi put odvaja u dvije kategorije: kategoriju koreogra iranog folklora u akovcu te kategoriju izvornog folklora u Karlovcu. Na Susretu e tijekom dva vikenda nastupiti oko tisu u folkloraša unutar 25 hrvatska ansambla i skupina te dvije gostuju e skupine iz Slovenije. Pravo sudjelovanja na 21. Susretu ansambli i skupine izborili su nastupom na županijskim smotrama, kojih je ove godine bilo ukupno sedamnaest i koje su okupile preko šest tisu a folklornih amatera diljem Hrvatske. Više informacija o Susretu prona ite na stranici www. hrsk.hr.

15. listopada srijeda Centar za kulturu 19.00 humanitarni koncert: Prijatelji za prijatelje Cafe-bar Paladin 21.00 MATIJA BORŠ AK & PRIJATELJI/ STUDENTSKI PARTY

25. listopada subota ARENA VARAŽDIN 20.00 koncert Tri kralja zabave: Stavros, Ze i i Grdovi

26. listopada nedjelja Dvorana GOC-a 20.00 YAMATO bubnjarska japanska senzacija

31. listopada petak DOMAŠINEC Disko klub Šampion 22.00 koncert: Miroslav Ili

NIGHT SHOPPING po prvi put u Lumini centru

Subotnji izlazak uz genijalne popuste, plesni spektakl i Ultimate Pub Quiz Ne propustite Night shopping avanturu u Lumini centru u subotu, 11. listopada, od 18 sati do 23 sata uz genijalne popuste u trgovinama. Uz šoping Lumini u suradnji s UPS Feel priprema i plesni spektakl u atriju centra, te ve tradicionalni Ultimate Pub Quiz u Stadium Bowlingu. Jednostavno re eno - sve posjetitelje o ekuje prava Night shopping avantura! No ni šoping e vam se zasigurno isplatiti jer trgovine Lumini centra posebno su za ovu prigodu od 18 sati do 23 sata pripremile zaista genijalne popuste i iznad 30 %! Popis trgovina s ponudom akcija potražite na www.lumini.hr. No, osim šopinga, Lumini centar e ove ve eri ujedno biti i savršeno mjesto za subotnji izlazak s ekipom, žensku ve er, team building, pa ak i obiteljsko okupljanje.

1. studenoga subota DOMAŠINEC Disko klub Šampion 22.00 koncert: TS Mejaši

10. - 15. studenoga ZABOK, KLANJEC, KRAPINA, HUM NA SUTLI, MARIJA BISTRICA Zagorje Blues Etno Fes val

od 2. listopada 2014. do 8. veljače 2015. ZAGREB Umjetni ki paviljon - izložba “Joan Miro – remek-djela iz Funadacije Maeght”

25. prosinca četvrtak DOMAŠINEC Disko klub Šampion 22.00 koncert: Jelena Rozga

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

media

10. listopada 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KRALJEV VRT predstavio akademsku slikaricu iz Svete Marije

Danas “Jesen u Kraljevom vrtu” Tradicionalni program “Jesen u Kraljevom vrtu” održat e se danas, u petak, 10. listopada, s po etkom u 10 sati. Pozvani su do i svi družiti se uz kestene i prigodan kulturno-umjetni ki program koji su pripremili u enici osnovnih škola.

Nastup KUD-a Donji Vidovec izmamio je publici i pokoju suzu

ZAPAŽENI NASTUPI donjomeđimurskih kulturno-umjetničkih društava

KUD Kotoriba predstavljao Međimurje na Vinkovačkim jesenima lanovi KUD-a Kotoriba ove su godine predstavljali Me imursku županiju na 49. Vinkova kim jesenima koje su održane 20. i 21. rujna. Izvornim pjesmama i plesovima svoga kraja prvi dan nastupili su na Državnoj smotri folklora na glavnoj pozornici, a drugi dan u sve anom mimohodu ulicama grada. Kotoripski uvari tradicije dostojno su predstavili narodno blago me imurskog kraja, emu u prilog idu estitke koje su nakon nastupa stizale sa svih strana. Doma in su im bili lanovi KUD-a Bapsko koji su na najbolji mogu i na in ugostili goste iz Kotoribe. lanovi KUD-a ku i su se vratili zadovoljni svojim nastupom, sa sklopljenim novim prijateljstvima, te sretni što su imali priliku sudjelovati na Vinkova kim jesenima.

KUD Donji Vidovec odnio dašak Hrvatske u Mađarsku Op ine Donji Vidovec i Serdahel (Ma arska) ve go-

dinama njeguju prijateljske odnose te zajedno sudjeluju u nekoliko EU projekata. Protekli je vikend u tom mjestu bilo sve ano jer se otvarao Kulturni centar koji je inanciran upravo sredstvima Europske unije. Centar je svojim nastupom otvorio KUD iz Donjeg Vidovca spletom pjesama i plesova iz Me imurja. Posjetitelji su burno pozdravili nastup Donjovidov ana, a u ponekom oku zaiskrila je i suza. Serdahel je nastanjen pretežito Hrvatima, a gosti iz Me imurja donijeli su im i podarili dašak Hrvatske i na taj ih na in prisjetili na njihove korijene. lanovi KUD-a Donji Vidovec prije toga odradili su i nastup u ma arskom Soltu, gdje su sudjelovali na posljednjem ovogodišnjem festivalu “Europa za gra ane”. Iako u malom broju, predstavili su se spletom pjesama i plesova “Pet je kumi”, narodnim pjesmama iz Donjeg Vidovca i Me imurja, te nekoliko pjesama u izvedbi tamburaša. (A.Fuš)

U GALERIJI SCHEIER

Izložba o međimurskoj tradicijskoj glazbi Lidija Bajuk autorica je izložbe pod nazivom “O hrvatskoj tradicijskoj glazbi Me imurja i oko nje”, koja je postavljena u galerijskom prostoru zgrade Scheier u akovcu. Postav izložbe donosi niz zanimljivosti iz svijeta me imurske glazbe, skladatelja i glazbenih instrumenata. Uz autoricu Lidiju Bajuk, u suradnji s Ladislavom Vargom, pred gostima sve anog otvorenja izložbe, koja je uprili ena u ponedjeljak, 6. listopada, o vrijednostima me imurske tradicijske glazbe govorila je i etnomuzikologinja Irena Miholi iz Instituta za etnologiju i folkloristiku Zagreb. Naglasila je kako se ovom izložbom zapravo daje uvid i temelj što

još sve treba istražiti u tom bogatstvu glazbenog naslje a našeg kraja. Najavljen je nastavak etnološkoga terenskog istraživanja, koje e nakon gornjeg Me imurja uskoro zapo eti u donjem Me imurju. Izložba se može razgledati do 25. listopada. Kao dio programa izložbe organizirat e se i dva predavanja i radionice koje e se održati u srijedu, 15. listopada u vremenu od 12 do 14 sati u Scheirovoj dvorani. Lidija Bajuk e u 12 sati održati predavanja i radionicu “Zlatna grana i me imurska tradicijska glazbala”, a potom e Irena Miholi u 13 sati održati predavanje i radionicu “Me imurska tradicijska glazbala”. (rr)

“

Želim osvijestiti promatrača i koloritom ga potaknuti da bude sretniji Lidija Matulin radi na novom ciklusu slika pod nazivom “Teorija struna”

Lidija Matulin: Morali bi biti bolji jedni prema drugima PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ

onje Me imurje oduvijek je bilo izvorište kreativaca. Nedavno je ambijent Kraljevog vrta ugostio dvije mlade slikarice koje su poniknule upravo iz toga me imurskog podneblja: Kristinu Pongrac iz Donje Dubrave i Lidiju Matulin iz Svete Marije. Obje umjetnice završile su Akademiju primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Prva se na druženju umjetnika predstavila Lidija, pa emo i mi tim redom krenuti. Iza Lidije Matulin stoji osam samostalnih i niz skupnih izložbi, a na programu “Dopustite da se predstavim” o svom je radu kazala: - Crtala sam puno ve u dje joj dobi, pa je sve to imalo nekako svoj prirodni slijed. Prvo sam studirala likovnu pedagogiju, ali su me profesori kasnije gotovo natjerali da se prebacim na primjenjenu umjetnost. I to je bila dobra odluka. ‘Vidljivi sjvetovi’ prva su mi serija slika i otada sam po ela s ekspresijom, nekakvom gestikulacijom i ilozofskim propitkivanjem prostora i vemena. Od 2011. godine nastavljam taj smjer istraživanja prostora i vremena. Moja posljednja samostalna izložba bila je u zagreba koj galeriji Kopjar u lipnju ove godine, gdje sam predstavila ciklus ‘Kako je TV dobio boje’. U njemu, osim prostora i vremena, istražujem i pitanje individue u cijeloj situaciji, odnosno gdje se nalazimo, ko-

liko je nešto malo ili veliko ili smo svi jednaki. Poruka i cilj svih tih radova zapravo je to da bi svi morali biti bolji jedni prema drugima. Želim osvijestiti promatra a i koloritom ga potaknuti da bude sretniji. Mislim da slika može to napraviti. Ljudi se znaju smješkati gledaju i radove koji pršte jakim bojama.

Živimo li u jedanaest dimenzija? U Kraljevom vrtu Lidija Matulin predstavila se akrilima na platnu ve ih dimenzija i dio njih je iz posljednje serije

na kojoj radi. U njima smo zamijetili temu visokih planina koja se esto provla i kroz radove: - Novi ciklus je ‘Teorija struna’, koja sugerira kako zapravo živimo u jedanaest dimenzija. Tako e i ovaj moj novi ciklus biti zaokružen upravo s jedanaest slika. Planine sam po ela raditi tek s ovom posljednjom serijom. I nastavit u raditi s tom temom. Nedostajao mi je neki snažniji element. Radila sam svemir, zvjezdano nebo i galaksije, pa mi je trebalo nešto vrsto i stabilno. Upravo to je

planina – kamen koji stoji vizualno vrsto na zemlji. Iza te teme nema neke ilozo ije.

Uzlet u europski umjetnički svijet Lidija, iako je akademska slikarica, nije nigdje stalno zaposlena. Radi honorarno, ilustrira knjige, osmišljava vizualne identiete, vodi likovne radionice, pa se, kako kaže, “nekako pokriva”. Iako u doma im vodama dobro pliva, više joj se smješka inozemstvo: - Zagreba ka publika jako je dobro prihvatila moju posljednju izložbu. ak se i dosta slika prodalo. Mada, iskreno, više se isplati prodavati slike u inozemstvu. U listopadu idem na likovnu rezidenciju u Belgiju, što e mi biti odre eni test. Tamo u biti tri mjeseca i kroz to vrijeme bit e puno intervjua s galeristima, kustosima, stru njacima iz umjetnosti i sl. Na kraju godine oni e izabrati deset najboljih s te rezidencije i oni e imati priliku predstaviti se u Belgiji.

Iduće ljeto s više posjetitelja?! Tijekom ljetnih mjeseci uprili eno je ukupno deset druženja s umjetnicima razli itih pro ila. Dio je to nastojanja da se rodna ku a i pripadaju i vrt slikara Ladislava Kralja Me imurca što više približe gra anima akovca, žiteljima Me imurja i njihovim gostima. Odaziv publike na prva gostovanja zadovoljavaju i je. Brendiranjem i stvarnjem tradicije doga anja možda e se kroz koju godinu Kraljev vrt pretvoriti u kultno mjesto okupljanja umjetnika i njihovih štovatelja. akov anka Lidija Rihtarec bila je redovita goš a na književnim i umjetni kim ve erima u Kraljevom vrtu. Podijelila je s nama svoje vi enje ovoljetnih programa:

akov anka Lidija Rihtarec zadovoljna je ovoljetnim programima i preželjkuje idu e godine ve i broj publike

- Otvaranje ovog prostora je zanimljivo i inspirativno kako za umjetnike, tako i gra ane koji su zainteresirani za

umjetni ka doga anja. Bilo je mnogo zanimljivih programa jer su došli i umjetnici koji su porijeklom iz Splita i Zagreba, ali u izdvojiti gostovanje Ruse Trajkove jer je ona iz Pribislavca, gdje sam i ja živjela. Voditelj ovog projekta Zlatko Bacinger dosta je sve to dobro organizirao. Posje enost je ponekad premala jer možda ljudi još nisu dovoljno informirani o tome što se ovdje zbiva. Ili ne prate tiskane medije ili ne slušaju lokalne radiopostaje. ula sam od nekih gra ana koji žive ovdje u blizini Kraljeva vrta da ak ni prije nisu ni znali to no što se sve nalazi iza ovih ‘teških vrata’, tako da sada i oni dolaze na ova druženja. Vjerujem da e nas publike idu e ljeto biti još i više.

10. listopada 2014.

RAZGOVOR S POVODOM VIDEOPROMOCIJA - urbana najava za 2015. godinu

Forestland - festival koji je publika odmah zavoljela! PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ

kultnom akove kom klubu Arcus protekli je tjedan održana premijera videofilma “A termovie Forestland 2014.” kao najava tre eg izdanja estivala elektronske glazbe koji se održava u jedinstvenom prirodnom ambijentu u Vu etincu. Novitet estivala je to što e trajati dva dana, dok e nedjelja biti rezervirana za “detoksikaciju” u svakom pogledu, kako je uz dosjetku kazao moderator ve eri Robert Srnec. U ljeto 2013. godine mladi zaljubljenici u elektronsku glazbu pokrenuli su u Me imurju estival Forestland u jedinstvenom ambijentu lokaliteta u Vu etincu. Ve prve godine na ovom se doga aju okupilo tisu u anova techno glazbe, a ovo je ljeto iz raznih dijelova Hrvatske i susjednih zemalja stiglo ak etiri tisu e posjetitelja. Dvadeset etverogodišnji Boris Novak, predsjednik Udruge mladih Vu etinec, na promociji videofilma ovogodišnjeg estivala u razgovoru s nama prisjetio se dana kad se zakotrljao projekt Forestlanda: - Nas nekoliko prijatelja esto smo odlazili u vikendicu u Vu etincu i družili se u tom prekrasnom krajoliku. Spontano je nastala ideja kako bi upravo ovaj jedinstveni ambijent bio prikladan za organizaciju nekog glazbenog doga aja. S vremenom smo organizirali nekoliko manjih elektronskih partyja s pedesetak ljudi dva-tri petka zaredom i uvidjeli kako zapravo u našem kraju ima potencijala za doga aje ve ih razmjera uz takvu vrstu glazbe. I tako je nastao Forestland. Ekipa i tim ljudi koji organiziraju estival osim mene još su i Ivan Barlek, Matija Žugec, Saša Mikac i Nikola Horvat.

Saša Mikac i Boris Novak dio su vizionarske ekipe koja je osmislila i pokrenula Forestland

2015. očekujemo deset tisuća ljudi! Apetit i ambicije estivala koji ima tek dvije godine velike su. Kako je najavio Boris Novak, sljede e godine estival se širi u sadržajnom smislu, ali i vremenskom trajanju: - Forestland 2015. trajat e dva dana, od petka do subote. Uklju ivat e brojnu glazbenu, sportsku, rekreativnu, adrenalinsku, enogastronomsku ponudu s prezentacijom proizvoda i usluga specifi nih za Me imurje. Za posjetitelje emo organizirati i kamp, a pregovaramo s nekim poznatijim imenima svjetske DJ scene koji e do i na estival. Imena zasad još ne možemo otkriti. Nadamo se da e sljede e ljeto Forestland posjetiti više od deset tisu a ljudi. Veseli nas što su ove godine na estival došli i gosti koji nisu izri ito anovi elektronske glazbe, tako da ciljamo ubudu e i na

te goste, kao i na goste iz susjednih županija i zemalja. Saša Mikac iz akovca tako er je jedan od organizatora Forestlanda, ali i aktivni sudionik, jer kao DJ nastupa na njegovoj estivalskoj pozornici. O vi enju atmos ere iz kuta i pogleda izvo a a na sceni govori: - Imam petnaest godina iskustva kao DJ. Moja vizija tog estivala bila je stvoriti nešto što ne vole samo organizatori, ve da ponu eni progam zavoli i publika. I to se dogodilo. Ljudi su jednostavno osjetili pozitivnu energiju u oba estivalska izdanja i to se osjetilo i na pozornici. Posebice je ovo ljeto bila pozitivna vibra i to se osje alo cijelu no , sve do jutra. To je za DJ-eve bilo jako inspirativno! DJ-evi koji su na Forestland došli iz regije komentirali su kako im je to bio jedan od ja ih nastupa u životu. Za sljede u godinu pripremamo još snažniju suradnju sa Slovenijom, jer su posebno

AFTERMOVIE FORESTLAND 2014.

Svjetska ﬁlmska razglednica i pozivnica za novi techno-tulum! Video lm “A ermovie Forestland 2014.” u cijelos poptpisuje ekipa iz “Reci Da Cinema”, iji je lan i Denis Per i , koji o nastanku ovog projekta kaže: - Veseli me što je u Me imurju startao taj prvi elektronski fes val. Imamo puno plesnjaka i koncerata uz rock i pop glazbu, ali ve ih doga anja ovakve vrste glazbe dosad nije bilo. Festival se održava

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

na lokaciji me u bregima i šumom, na što i sam naziv fes vala upu uje (forest engleski zna i ‘šuma’). Bilo mi je drago kad su nas de ki angažirali za ovaj projekt. Ove godine fes val je bio jako kvalitetan, uz dobru scenu i rasvjetu, pa su i lmski kadrovi svjetski, kao da se doga aj nije zbio u našem malom Me imurju. Snimanje kadrova radili smo Zoran Fras i ja, a montažu je odradio Mario Špicar.

Denis Per i s ekipom “Reci Da Cinema” odradio je videospot koji je svjetska pozivnica za sljede e izdanje techno-tuluma u Vu etincu

“

Forestland prerasta u pravi festival i trajat će dva dana!

slovenski posjetitelji iskazali veliki interes za naš estival. Prve dvije godine Forestlanda pokazale su kako ovaj estival ima velik potencijal, kao i sva elektronska glazba kod nas, pa i u svijetu. Kamo e to evoluirati kroz deset ili petnaest godina, to ne znamo, ali sada je interes za taj glazbeni izri aj velik. Radi se o novoj turisti ko-glazbenoj ponudi našeg kraja.

12. MEĐIMURSKI FESTIVAL ZABAVNE GLAZBE u Svetom Martinu na Muri

Na MEF stižu Nives Celzijus i Tereza Kesovija! Me imurski estival zabavne glazbe ove e se godine održati u etvrtak, 13. listopada s po etkom u 20 sati u sportskoj dvorani u Svetom Martinu na Muri, koja može primiti oko tisu u posjetitelja. Organizacijski odbor (Rajko Doboši , Dubravko Novak - Dudo i Robert Guterman) predstavio je listu od dvadeset izvo a a, od kojih je petero iz Me imurja. MEF e ove godine ugostiti i Terezu Kesoviju, koja e izvesti pjesmu na kajkavskom. Na pozornici e nastupiti i Alka Vuica, Nives Celzius, Kim Verson & Igor Geržina, Emina Arapovi , Max Hozi , Trio “Gušt”, Irma Dragi evi , Igor Brešan, Mladen Burna , grupa Banana, Radio Luksemburg, Paula Jusi &

Diego Zulijanik, Dino Jelusic, Juraj Galina, Damir Lipovšek Keks, Mathea Tea, Željko Grahovec & Gordana Lach Goga, Vladimir Košir Tonka i Grupa Vulkan. Na elnik op ine Sveti Martin na Muri Franjo Makovec isti e kako se MEF održava u vrijeme Martinja, što e biti dodatna vrijednost estivalu, koja e privu i ve i broj posjetitelja. Sve pjesme izvode se uživo, a izvo a e e pratiti estivalski orkestar koji ine me imurski glazbenici, a vodi ga Damir Rodiger. Festival e pratiti suvremena scena s LED zaslonom i videozidom te nosa zvuka sa svih dvadeset izvedenih skladbi. Nakon finalne ve eri slijedi a terparty u pubu Potkova. (rr)

NOVOOSNOVANI glazbeni sastav u donjem Međimurju

Pisofkejk – sviraju k’o od šale za mlađu i stariju publiku Grupa Pisofkejk je novoosnovana petero lana skupina sastavljena od pro esionalnih glazbenika koji iza sebe imaju dosta godina iskustva. Imaju raznovrstan repertoar za mla u i stariju publiku te sviraju na raznim doga ajima, eštama, zatvorenim zabavama, a raspoloženi su, kako kažu, i za krštenja, pri esti, firme i svadbe, pa ak i rastave. Sastav ine Zvonimir Dravec (gl. vokal), Željko Saboli (bas gitara, vokal), Darko Poto nik (bubnjevi), Marko Novak, (klavijature, vokal) i Nikola Milosavljevi (el. gitara, vokal). Zajedno svi-

raju nepuna etiri mjeseca i odradili su desetak nastupa. O izboru imena grupe kažu: - Oko imena grupe bilo je dosta polemika i prijedloga, ali je na kraju demokratskim izglasavanjem svih lanova odlu eno da bend nosi naziv Pisofkejk. Pisofkejk je u biti ameri ka poštapalica za : ‘ma to emo odraditi k’o od šale’ ili ‘to za nas nije nikakav problem’. Ina e, u doslovnom prijevodu s engleskog pisofkejk je - komad torte. Nedavno su svojom svirkom na Danima op ine oduševili Kotorip ane i njihove goste. (A.Fuš)

media

10. listopada 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

slobodno vrijeme MOZAIK KNJIGA

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” Čakovec preporučuje br. 995

Liza Klaussmann:

“Tigrovi za crvena vremena”

Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji unutar deset dana od dana objave imena dobitnika.

NAGRADNA KNJIGA Ali Adrian e uskoro otkriti da nevjerojatne i divne stvari mogu propupati ak i usred divljine…

Nick i njezina sestri na Helena odrasle su zajedno, na ljetnoj žezi, na od sunca izblijedjelim pristaništima za amce i uz pono ne zabave za injene džinom, na Martha’s Vineyardu, na veli anstvenom starom obiteljskom imanju poznatom pod nazivom “Tigrova ku a”.

BELETRISTIKA

Kresley Cole: “Zlodjela u zimskoj noći” Sue Townsend: “Adrian Mole: Godine divljine” Imam groznih problema sa seksualnim životom. Svode se na to da nemam seksualni život. Odnosno, nemam ga s nekom drugom osobom. Otkako ga je Pandora napokon nogirala, Adrian Mole zatekao se u nezavidnom položaju. Živi s ljubavlju svojeg života koja se ljubaka s drugim muškarcima. Da stvar bude još gora, dok mu karijera tone sve dublje, od uredskog štakora u državnoj službi do pera a su a u Sohou, uvi a da mu njegov epski roman “Oj! Brdovite zaravni moje domovine” ne e priskrbiti lovorike književne kritike kojima se nadao.

KNJIŽARA “LJEVAK”

Bowena MacRievea iz klana Lykae skoro je dotukao gubitak žene koja mu je bila su ena. Nemilosrdni ratnik postao je još hladniji i nijednu nije primao u svoj krevet - sve dok mu fatalan susret s neprijateljicom Mariketom O ekivanom ponovno ne razbukta najmra nije žudnje. Kad se mra ne sile ujedine protiv nje, gorštak e upotrijebiti svu svoju snagu i vještinu da je održi na životu. Mari je trenutno lišena svojih mo i i prisiljena potražiti sklonište kod zakletog protivnika. Kružile su glasine da nitko ne može smekšati Bowenovo okrutno srce, ali izme u njih uskoro se rasplamsa strast. Iako je njihov zajedni ki budu i život nemogu , ona se boji da je on ne e tek tako pustiti. Ako pobijede zlo koje ih okružuje, može li Mari odbiti Bowena koji traži njenu dušu i tijelo - ili e sve riskirati zbog svoga divljeg zaštitnika?

Liza Klaussmann: Tigrovi za crvena vremena Margriet de Moor: Slikar i djevojka Andy Mulligan: Sme e

PUBLICISTIKA Lesley Levene: Mislim, dakle jesam Ivan Simoni : Uspomene iz Perzije Goldie Hawn: 10 minuta pozornosti

Drugi je svjetski rat završio i ini se da se svijet jednostavno otvara i nudi, a dvije žene na pragu su “pravog života”. Helenu o ekuju Hollywood i brak, dok se Nick treba ponovno na i sa svojim mladim suprugom Hughesom, koji se vra a iz rata. Na toj pozla enoj površini ubrzo se po inju ukazivati pukotine. Helenin su-

prug nije onakav kakvim se doimao, a Hughes se iz rata vratio rezerviran i hladan, prigušene unutarnje svjetlosti. Na pragu šezdesetih godina 20. stolje a, ponovno u Tigrovoj ku i, Nick i Helena s djecom, Daisy i Edom, pokušavaju iznova ste i taj osje aj da su pred njima neograni ene mogu nosti. Ali kada Daisy i Ed otkriju žrtvu okrutnog ubojstva, zbog toga se novog, nasilnog elementa sve po inje raspadati. lanovi obitelji ispadaju iz zacrtanih orbita, na površinu izlaze tajne i nakon toga u njihovu životu više ništa ne e biti kao ranije. Fantasti no ispri ani sa stajališta pet likova, magi no skladni i uz elemente napete mra ne žudnje, “Tigrovi za crvena vremena” nezaboravan su prvijenac autorice iznimnih zapažanja i sposobnosti.

ALBUM TJEDNA

Sara Renar: “Jesen” EP U jesen se pojavio “Jesen” - prvi EP Sare Renar koji sugerira promjenu stilskog smjera. Gitare idu van, elektronika unutra. Klasi ni kantautorski folk-rock obrasci van, eksperimentiranje unutra. Sarin glas stavljen je u prvi plan. “Jesen” je moderna indie-folk plo a koja e se svidjeti i onima koji ne prate samo tu scenu, jer nije trendovski usmjerena, nego je vo ena unutarnjim Renarinim kreativnim, esto impresionisti kim, impulsima. Sara je leptiri koji može i zna sletjeti na razli ite žanrove te razli ite stvari iskombinirati, prepraviti, ubaciti da zvu e prirodno i maštovito. Pohvalno je što se mi e od sarkazma koji joj de initivno ne stoji, nego hita prema enigmati nim, imaginativnim sferama. Od “Djece” naovamo slušalo se svašta, o ito su Lorde i Lana Del Rey ponajviše impresionirale Renar. Unato uglavnom sintisajzerskom okruže-

Jorge Amado: “Mrtvo more” Roman “Mrtvo more” brazilskog pripovjeda a Jorgea Amada govori o sudbinama siromašnih ribara i moreplovaca u gradu Salvadoru da Bahiji po etkom dvadesetog stolje a, o teškom životu punom patnje i stradanja na moru, ali i o ljubavima, ljubomorama, pri ama i legendama ljudi iju je sudbinu jednom za svagda odredilo more. U svijetu napu enom božanstvima iz narodne predaje i afrobrazilske religije candomblé, junaci “Mrtvog mora” trude se djelovati u skladu sa zakonima prirode i moralnim zakonima zajednice u kojoj hrabrost i odanost predstavljaju najviše vrijednosti.

TOP LISTE HR AKOVEC FORMULA 13 1. The Miracle (Of Joey Ramone) - U2 2. Gotta Get Away - THE BLACK KEYS 3. Arrows - FENCES ft. MACKLEMORE & RYAN LEWIS 4. Would You Fight For My Love - JACK WHITE 5. You Already Know - ARCADE FIRE 6. Come Get It Bae PHARRELL WILLIAMS 7. Take Me to Church - HOZIER 8. Centuries - FALL OUT BOY 9. When I Find Love Again - JAMES BLUNT 10. Blame It On Me - GEORGE EZRA 11. On The Rocks NICOLE SCHERZINGER 12. Almost Like The Blues - LEONARD COHEN 13. I’m Not The Only One - SAM SMITH 14. A Place With No Name MICHAEL JACKSON 15. Superheroes - THE SCRIPT

nju, “Jesen” i dalje ostavlja dojam kantautorske plo e, i to one kantautorice koja se voli poigrati sa svim i sva im, i na kraju s velikim zadovoljstvom ostaviti upitnik u ušima slušatelja. Svojom zaigranoš u Renar kao da poti e maštu slušatelja, a kad se on uhvati za jednu nit, Renar samo napravi rez. “Jesen”, “Trag”, “Ljubav” pjesme su koje e se vjerojatno zadržati u Renarinim koncertnim

listama dok Sara ne ode u penziju, a “Jesen” u a capella varijanti nije samo uspješan audioeksperiment. Štoviše, EP svjedo i da je najvažniji instrument na cijelom ovom minialbumu Renarin glas, a slabiji dio ovoga vrlo zanimljivog ostvarenja je instrumentalni uvod “After” te “Postsezona”. Šteta što je ovo samo EP. (Zoran Tu kar, preuzeto s portala: Muzika.hr)

RADIO 1 Top Hit List 1. NINA BADRI - Vjetrenja e 2. VLADO KALEMBER ft Ana Rucner Ljubio bih 3. PETAR GRAŠO - Uvijek isti 4. RADE ŠERBEDŽIJA - Meni se dušo od tebe ne rastaje 5. SEVERINA - Uno momento 6. ITD BAND - Kao ja 7. JELENA ROZGA - Život je udo 8. MAGAZIN - No no no 9. COLONIA - Fenix 10. VATRA - Saturn 11. VLADIMIR KO IŠ ZEC & MIROSLAV ŠKORO - Ružmarin 12. GAZDE - Samo tebe ljubim 13. CRVENA JABUKA - esto pitam za tebe 14. PAVEL - Autenti no osrednji 15. TINA VUKOV - 666

10. listopada 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

media

uz knjigu, ﬁlm, glazbu, kazalište CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC

MINIINTERVJU

NAJAVLJUJEMO

TRIBINA “ČAKOVEC ČETVRTKOM” 16. listopada, 20 sati

petak, 10. 10. 18.00 NESTALA misti ni triler

Zĳah A. Sokolović: “Rođenje Kobajagi donijela me roda” Z ah A. Sokolovi , ambasador dobre volje UNDP-a za toleranc u i nenasilje, na Tribini “ akovec etvrtkom” izvest e predstavu “Ro enje - Kobajagi donijela me roda”, o kojoj sam govori: - Kada glumac u e u prazan prostor, po inje kazalište. - kaže Peter Brook. - To je jedina ideja koja me vukla da od jedne r e i gradim ormu kazališne predstave te da s njome istražujem granice glume. Ovo n e monodrama, ovo je istraživanje. Postoje razli ite vrste dramaturg e koje gledamo na scenama: klasi ne, moderne, avangardne, antidramske, one koje razgra uju dramu i one koje rastjeruju publiku. Dramaturg a koja mene zanima jest dramaturg a glumca: svaka je pri a, tema ili problem idealan scenski predložak kad je u njezinu centru znatiželjan glumac. Suvremeno je kazalište, grabe i neumorno napr ed, ma gdje to napr ed bilo, negdje po putu izgubilo svoju svrhu, ono što je Aristotel zvao katarzom. Ja sam katarzu našao u r e i ro enje. Tajna vlastitog por ekla jedna je od najuzbudljiv ih koja se pred d ete postavlja od trenutka kada stekne sv est o sebi. Od toga kako e biti razr ešena i tko i kako e mu pomo i u tome zavisi njegov dalji odnos prema vlastitoj spolnosti, odnos prema drugom spolu, razum evanje ljubavi i sv eta u kojem živi, zavisi njegovo mentalno zdravlje kada odraste. Ova neobi na orma predstave uz osm eh na najprirodn i bi na in trebala napraviti mali korak prema umjetnosti. Zato je kazalište i izmišljeno i zato glumci i postoje. Radosno istraživanje najtopl e preporu ujem onoj polovini ovje anstva koju sa injavaju roditelji, a u interesu druge polovine ovje anstva, sastavljene od djece. Iz ‘Ro enja - Kobajagi don ela me roda’ rodio se The/Arto projekt Z ah A. Sokolovic.

20.15 OBLACI NAD SILS MARIJOM drama MAXTV FILMOMANIJA

subota, 11. 10. 17.00 SUSRET HRVATSKIH KOREOGRAFIRANIH FOLKLORNIH ANSAMBALA

nedjelja, 12. 10. 11.00 SUSRET HRVATSKIH KOREOGRAFIRANIH FOLKLORNIH ANSAMBALA Mirjana uz posao i brojne hobije stigne i itati. Za “Kolibu” kaže da je to djelo koje bi svi trebali pro itati

16.00 JEŽEVA KUĆICA

EKONOMISTICA IZ BREZJA - znatiželjna umjetnička duša

Mirjana Klobučarić: Svaka mi je slika jedna mala pobjeda! PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ

- U slobodno vrijeme dok ne slikam diplomirana sam ekonomistica. - našalila se Mirjana Klobu ari iz Brezja, koju smo zatekli u stvarala kom zanosu kod zgrade Scheier u akovcu. Mirjana je bila jedna od desetak lanova Likovnog udruženja akovec koja se pridružila ovogodišnjoj Likovnoj koloniji “Z-19, Zrinski 19”. Prate i ritam nastajanja slike, zapitali smo je na koji na in provodi svoje slobodno vrijeme: - Imam puno interesa. Volim itati, otografirati. Obitelj mi je velika, tako da ima i puno obaveza, ali se uvijek na e vremena za hobi.

Knjiga koja me oduvijek inspirirala i koju još nijedno štivo nije nadmašilo je ‘Ime ruže’ Umberta Eca. Ima još jedna knjiga koju bi svi ljudi trebali pro itati, a to je ‘Koliba’ koju je napisao William P. Young. Oduvijek me zanima ru ni rad. Od heklanja, pletenja, makramea, pa sve do aze izrade slika suhim prešanim cvije em. To me držalo jedno dvije-tri godine, ali nekako mi je sada slikarstvo dominantno u mojim hobi aktivnostima. Svaka mi je slika jedna mala pobjeda.

Slikarstvo u fokusu Mirjaninih interesa Umjetni ki slikarski izri aj oduvijek je bio magnet za Mirjaninu znatiželjnu i nadasve umjetni ku dušu:

- Prije više desetaka godina uvijek kad sam imala viška novca kupovala sam umjetni ke slike gdje god sam mogla, pa sam tako imala i suradnju s jednom zagreba kom udrugom preko koje sam nabavljala slike. To je bila moja tzv. prva umjetni ka aza. Druga aza je zapo ela kad sam stajala u svojoj sobi i divila se prikupljenoj kolekciji slika. Odjednom sam pomislila kako bih se i ja sama mogla okušati u tom umjetni kom stvaralaštvu. Bila sam tri godine polaznica Škole crtanja i slikanja u Likovnom udruženju akovec i danas sam lanica društva. Najviše slikam mrtvu prirodu i nešto arhitekture suhim pastelom. Veselim se slikanju i druženju s likovnim amaterima.

NESTALA

TA LUDA VJENČANJA

misti ni triler Režija: David Fincher Uloge: Rosamund Pike, Ben A fleck, Missi Pyle

komedija Režija: Philippe de Chauveron Uloge: Christia Clavier, Chantal Lauby, Ary Abittan

Kazališna družina “Pinklec” i Dje ja i lutkarska scena HNK-a u Varaždinu pretpremijera lutkarske predstave za djecu

18.00 TA LUDA VJENČANJA komedija

20.00 REDOSLIJED NESTANKA akcijska krimikomedija MAXTV FILMOMANIJA

ponedjeljak, 13. 10. 18.00 NESTALA misti ni triler

20.15 KONGRES animirana SF drama MAXTV FILMOMANIJA

utorak, 14. 10. 18.00 JEŽEVA KUĆICA premijera lutkarske predstave za djecu

19.00 OBLACI NAD SILS MARIJOM drama MAXTV FILMOMANIJA

21.00 FILMSKI KLASICI VIRIDIANA drama

četvrtak, 16. 10. 20.00 Zijah A. Sokolović: Kobajagi donijela me roda Tribina “ ”

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prijepodne blagdanom NE radi. Telefon: 311 - 488 .

DOM KULTURE PRELOG Klub Boraca, Sedam, Društvena mreža, Neobi na pri a o Benjaminu Bu onu samo je jedan dio stvarala kog opusa Davida Finchera kojim se približio svjetskoj publici, a i osigurao svoje mjesto me u najboljim ameri kim redateljima današnjice. Njegov film temelji se na bestselleru “Nestala”, ameri kog novelista Gilliana

Flynna. Nick Dunne, kojeg je utjelovio Ben A eck, sprema se proslavi godišnjicu braka sa svojom suprugom Amy (Rosamund Pike). No, upravo na taj dan ona nestane, što pokrene lavinu istraga. Nakon pronalaska njenog dnevnika, u kojem jasno stoji njezino nezadovoljstvo brakom, Nick Dunne postane glavni osumnji enik...

Film pra doga aje u tradicionalnoj katoli koj uglednoj i dobrostoje oj obitelji Verneuil. Marie i Claude roditelji su e riju prekrasnih k eri. Tri su ve ušle u mul kulturalne brakove, što nije usre ilo roditelje. Kad najmla a k erka Laure obznani svoju namjeru da se uda za Charlesa, roditelji su oduševljeni. Napokon tradicionalno vjen anje! No kad

im objasni da Charles dolazi iz Afrike, sve puca po šavovima. Marie gubi kontrolu, a Claude smišlja plan o sabotaži vjen anja. Ho e li etvr zet ispuni o ekivanja i roditeljima donije potrebni mir, saznajte u ovoj zabavnoj komediji iji e vas humor oduševi . Ova se komedija u trajanju od 97 minuta preporu uje starijima od 6 godina.

subota i nedjelja, 11. i 12. listopada 17.00 ROBI - UZBUNA NA ORLOVU VRHU animirani film

20.00 OTOK LJUBAVI komedija

media

10. listopada 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

lifestyle HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.) Sredina listopada mogla bi pripadnicima ovog znaka donije mnogo stresa. Stoga dobro promislite kako možete uspostavi ravnotežu. Bitne poslovne odluke ostavite za studeni. U emo vnom životu eznut ete za bliskoš u i romantikom. Željet ete više vremena provodi s voljenom osobom. Samci e u danima vikenda uživa u samo i i nastoja se što više odmara . U init e sve da se zabave i ugode sebi i drugima u svakom pogledu. Bavite se laganom tjelovježbom.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.) Sve zadatke koji su vam preostali iz prošlog mjeseca pokušajte ovih dana završi na svekoliko zadovoljstvo svih vaših poslovnih suradnika. Ovih e se dana realizira i nekoliko plodonosnih susreta s poslovnim partnerima koji e vam da vjetar u le a za nove projekte. Ako ste nezaposleni, ukazat e se prilika za zapošljavanjem. U ljubavi budite odlu ni. Ako ste u vezi, vladat e skladni odnosi. Samci e upozna zanimljivu osobu. Mogu a je grlobolja.

LAV (23.7. - 23.8.) Promišljeno djelujte u vezi s nancijskim transakcijama. Nemojte dozvoli da netko odlu uje u vaše ime o zajedni kim ciljevima. Prona ite sami svoj put i strategiju. Mo i ete prona i zaobilazna rješenja i nametnu svoje visoke profesionalne kriterije. Potrebna vam je emo vna diskrecija, naro ito kada se nalazite u nepoznatom društvu i pred radoznalim pogledima. U skladu sa svojim namjerama, nemojte pri a više nego što je potrebno. Zdravlje izvrsno.

VAGA (24.9. - 23.10.) U skladu sa svojim sklonostima birajte posao za koji mislite da ima najviše izgleda za uspjeh. Osmislite dobar plan i preduhitrite odre ene suradnike. Dobra informiranost i dobra poslovna organizacije vode k uspjehu, stoga je bitno e kasno ostvariti ciljeve bez suvišnih rasprava. Ako ste mladi ili slobodni, o ekuju vas zanimljivi kontakti i nova poznanstva. Netko e vas šarmira svojom pojavom i s lom ponašanja. U odli noj ste psiho zi koj formi.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.) U tjednu koji dolazi imate potrebu promijeni ambijent u vašem domu. Odlu ite se za manju nancijsku inves ciju. Bit ete zadovoljni i smireni. U poslovnoj domeni nedostajat e vam koncentracije za završetak projekata. U ljubavi vas o ekuje iznenadni susret s osobom iz prošlosti. Budite spremni na neo ekivan razvoj doga aja i iznenadnu sre u. Zvijezde ukazuju na mogu e zdravstvene tegobe. Uzimajte više teku ine i bavite se tjelovježbom.

VODENJAK (21.1. - 19.2.) Jednoj osobi možete zahvaliti za sve pozitivne okolnosti koje se ovih dana doga aju u vašem poslovnom okruženju. Bit e i zna ajnih nov anih dobitaka pa ete bi iznimno darežljivi ovih dana i prema suradnicima i prema obitelji i prijateljima. U danima vikenda posebice e do i do izražaja vaša želja za užicima i dobrim provodom. Mogu i su neo ekivani ljubavni uzleti i strastvene avanture. Ne izlažite se propuhu kako ne bi bilo nepotrebnih glavobolja.

ZDRAVLJE I LJEPOTA BIK (21.4. - 20.5.) Vaša poslovna karijera uzima uzlaznu putanju. Planirani projekti odvijat e se prema planu. Ovih su dana mogu i neo ekivani nov ani dobici. Što se e ljubavnih odnosa, u inite sve kako biste u vrs li postoje u vezu. Iskoris te sav svoj šarm, vlastite ideje i kreativnost i provedite vikend u druženju s partnerom. Samci neka u svoj s l odijevanja uvedu više zelenih nijansi koje e im donije sre u i opuštenost. Svakodnevno provodite laganu tjelovježbu.

RAK (22.6. - 22.7.) Ve ina pripadnika ovog znaka pokazat e se kao odli ni poslovni suradnici. Pozitivna energija kojom ete zra i jednostavno e se “lijepi ” na sve suradnike. S lako om ete obavlja sve poslovne zadatke i imat ete dovoljno vremena za svoje hobi aktivnosti. U danima vikenda krenite s obitelji ili ljubavnim partnerom na kra i odmor na neku vama dragu des naciju u blizini. Samci neka krenu u istraživanje novih mjesta za izlazak. Zdravi ste.

DJEVICA (24.8. - 23.9.) Na vašoj poslovnoj sceni nema iznena enja ili neo ekivanih doga aja. Sve se nekako odvija prema planu i bez ve ih oscilacija. Ali e vam zato emocionalna napetost pokvari kraj poslovnog tjedna, a posebno dane vikenda. Iznenadit e vas partnerovo ponašanje koje e vam bi nerazumljivo. Pojedini lanovi obitelji optužit e vas da gledate samo svoje interese te da nemate nimalo vremena za njih. Dobro sve sagledajte i hladne glave na ite rješenje. Zdravi ste.

ŠKORPION (24.10. -22.11.) Dolazi do bitnih poboljšanja u svim podru jima vašeg života. Kako u poslovnom svijetu, tako i u ljubavnim odnosima, u koje e se uvu i neo ekivanja, vesela i uzbudljiva osoba. Koliko e to oplemeni vaš život? Odgovor u mnogome ovisi o vama. Bit ete radoznali i nestašni, spremni iskušati nešto novo i druk ije. Partner e vam ispuniti sve vaše želje. Ako ste ovih dana pretjerali s jelom ili pi em, vrijeme je da napravite detoksikaciju organizma vo em i povr em.

JARAC (22.12. -20.1.) Tjedan je izrazito povoljan za proširenje poslovnih interesa u razli i m smjerovima, ali postoje situacije koje e zahtijevati i dodatni napor. Imat ete dojam kako gubite dragocjeno vrijeme ili energiju dok slušate suradnike o razli i m poslovnim idejama koje nemaju budu nost. Budite realni. Prihva te poslove za koje imate dovoljno znanja. Predosje ate zna ajnu promjenu u odnosu s voljenom osobom. Više se odmarajte i relaksirajte.

OTVOREN THAI RELAXING CORNER u Međimurju

Osjetite blagotvornost prave tajlandske masaže! T “

erme Sveti Martin predstavljaju Thai Relaxing Cor ner, u kojem e stru no osoblje iz tajlandske Kraljevske akademije provoditi prave tajlandske masaže, i to sve po veoma primamljivim cijenama! Tajlandska je masaža u svijetu poznata kao jedna od najstarijih terapija, a provodi se ve više od 2 500 godina. Jedan od glavnih ciljeva masaže je potpuno opuštanje tijela te spajanje istog s dušom i umom. Masaža objedinjuje nekoliko elemenata, i to akupresuru, ugodno istezanje, pasivnu jogu te kiropraktiku. Temelji se na deset najvažnijih energetskih to aka kojima te e životna energija, a nalaze se dva cm ispod površine kože. - Vjerujemo kako e dolazak mlade Tajlan anke Yuwa-

ree uvelike doprinijeti ve ionako bogatoj wellness ponudi regije, a ukoliko se ovaj projekt pokaže uspješnim postoji mogu nost i za proširenjem ponude i kapacitetima za provedbu tajlandskih masaža, što, naravno, zahtijeva i odre ene investicije u smislu izgradnje

ili prenamjene odre enih izi kih lokacija. - napomenuo je direktor prodaje i marketinga u Termama Sveti Martin Dan Vidoševi . U Me imurju je tako otvoreni prvi tajlandski centar za masažu u kojem masažu provodi stru no osoblje iz Tajlanda,

a u ponudi su masaže cijelog tijela, od kojih valja izdvojiti tradicionalnu tajlandsku masažu, masažu s uljem limunske trave te masažu s prirodnim kokosovim uljem, kao i parcijalne masaže stopala, antistres masaža le a i antistres masaža lica. Više informacija potražite na www. termesvetimartin.hr ili putem broja telefona +385 371 111 ili e-maila info@spa-sport.hr.

BLAGOTVORNO DJELOVANJE biljaka

Limunska trava dobra kao Aspirin!

RIBE (20.2. -20.3.) Imat ete dovoljno energije i volje da sve poslovne obveze riješite pravovremeno i onako kako ste ih isplanirali i zamislili. Novi projek zah jevat e dodatno inves ranje. Budite oprezni pri raspore ivanju novca. Emo vni odnosi donijet e obilje stras i zadovoljstva u druženju s partnerom. Samci neka u danima vikenda potraže nova mjesta zabave i druženja gdje bi mogli upozna i nove potencijalne ljubavne partnere. Zdravi ste i vitalni.

Tajlandska masaža temelji se na deset najvažnijih energetskih točaka kojima teče životna energija

Iako je limunska trava u narodnoj medicini ve odavno poznata kao prirodno sredstvo za ublažavanje bolova, tek je ne-

davno znanstveno istraživanje potvrdilo iznimnu korist ove mirisne biljke. Rezultati studije pokazali su da, osim što ublažava bol, limunska trava ublažava gr eve u miši ima tako što smanjuje stres u tkivu i pomaže opuštanju miši a. Dobra je vijest da ova biljka ima brojne druge prednosti, od

poboljšavanja okusa hrane do mirisa koji se koriste u proizvodima za njegu. Spomenuta biljka je, osim toga, izvrstan lijek za depresiju te prirodan i siguran prirodni preparat koji krijepi osjetila i djeluje protiv umora. Ljubitelji tradicionalne kineske medicine odavno koriste limunsku travu za lije enje

brojnih stanja, od prehlade, gljivi ne infekcije, bol u trbuhu, probleme s probavom, gr eve, zubobolju i bol uzrokovanu artritisom. Limunska trava ubija gljivice, djeluje kao diuretik, poboljšava bubrega i služi kao sedativ. Istraživanja su tako er pokazala da je limunska trava jednako dobra kao Aspirin.

10. listopada 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

čakovečka

špica “Svaka generacija ismijava staru modu, ali slijepo prati novu.” Henry David Thoreau

media

9 13

media

10. listopada 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

dobar tek

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ FOTO: ZLATKO VRZAN

MEĐIMURSKA KUHARICA

Kotlić od bundeva i teletine Udruga Me imurska gruda iz Dunjkovca sudjelovala je na natjecanju u kuhanju gulaša od tikve u sklopu 12. po redu tradicionalne manifestacije Praznik bu - dan otprtih vrat. Ekipa Me imurske grude u sastavu Mladen Podvezanec, Branko Horvat i Tihomir Štefulj bila je jedina iz Hrvatske te je osvojila odli no drugo mjesto u konkurenciji od trinaest kuharskih ekipa. Mladen

Podvezanec iz Pretetinca otkrio nam je recept kotli a u kojemu se spremala teletina i bundeve kao gulaš koji im je donio odli no drugo mjesto.

Priprema Bundevu ogulimo, o istimo od koštica i narežemo na kockice. Mrkvu o istimo i tako er narežemo. Luk, ešnjak i peršin dobro usitnimo. Tele e meso narežemo na kocke. Luk

propržimo na vru oj masti, dodamo tele e meso i dinstamo oko deset minuta. Umiješamo korjenasto povr e. Dinstamo još deset minuta i prelijemo vodom. Za inimo solju, paprom, paprikom i usitnjenim ešnjakom. Na laganoj vatri pustimo da kuha oko jedan sat. Pred kraj kuhanja dodamo bundevu i ostale za ine te pazimo da se bundeva ne raskuha. Dodamo vrhnje i poslužimo.

Sastojci - 40 dag mesa bundeve - 20 dag luka - 20 dag teletine mesa - 1 mrkva - 1 peršin - 3 žlice crnog (bu inog) ulja - 1 žlica crvene paprike - 4 ešnja ešnjaka - 1 dcl kiselog vrhnja - svinjska mast (ulje) - 0,5 l vode - za ini po želji: Vegeta, papar, mažuran, timijan, lovorov list…

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

RECEPT PLUS

VINO TJEDNA

Kompot od krušaka s čokoladnim musom Recept plus dobili smo od kuhara akove kog restorana Barok. Kruške se kuhaju u vodi sa še erom, cimetom, klin i em, koricom limuna i koricom naran e. Serviraju se u ašu u kojoj su drobljeni keksi pomiješani sa še erom i maslacom.

Krpice sa sirom i vrhnjem Priprema Jaja, maslac i mlijeko dobro izmutite i dodajte im brašno. Tijesto dobro razradite i razvaljajte ga na pobrašnjenoj podlozi. Narežite ga na krpice. Skuhajte ih u vreloj slanoj vodi. Kuhane krpice stavite u posudu u kojoj ete poslužiti, pospite ih sirom, pa pokrijte krpicama i tako nekoliko slojeva, da vam gornji budu krpice. Na kraju zalijte vru im vrhnjem.

Sastojci - 2 jaja - 3 dl mlijeka, vode ili sirutke - 30 g maslaca - 1500 g oštrog brašna akove kih mlinova - 3 dl sira - 1 šalica vrhnja - 2 žlice maslaca

Mus od okolade priprema se na na in da se okolada rastopi s maslacom i umute se žutanjci od jaja, a od bjelanjka napravimo snijeg te sve zajedno pomiješamo. Serviramo na kompot i pospremimo u hladnjak na 4 sata.

Rose-pinot crni vinarije Belović Kvalitetno polusuho vino rose-pinot crni vinarije Belovi odli na je preporuka za svaki blagdanski stol, ali i zajedni ki nedjeljni obiteljski objed. Me imursko vinogorje i berba 2012. iznjedrili su rose-pinot crni, koji krasi iznimna kvaliteta. Ne konzumirajte u ve im koli inama, posebice ako sjedate za volan, jer ovo vino krasi 14,5 alkohola. Odli no se sljubljuje s laganim slasticama kao što su pita ili štrudla od jabuka, torta ili kola od sira ili pak suhi kola i i. (rr, zv)

10. listopada 2014.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PUT ČAJA

Liječnica kuge i spasiteljica želuca Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik dućana ČokoČaj Čakovec

Ljekovita biljka koja se stolje ima koristi u narodnoj medicini, ali se njena ljekovita svojstva primjenjuju i u suvremenoj medicini poznata pod nazivom srdo ica, licijan, lecijan, trava od srca, encijan i brojnim drugim nazivima u standardnoj uporabi poznata je kao lincura. Možda je najpoznatija pod imenom gencijana što dolazi od njenog latinskog imena Gentiana lutea, a ime je dobila po ilirskom kralju Gentisu koji je lincuru preporu ao za lije enje od kuge. Zbog svojih ljekovitih svojstava lincura je nekada bila nemilosrdno ekspolatiran ana podru ju Balkana pa je u nekim krajevima postala rijetkost. Iz tog je razloga u svim zemljama zakonom zašti ena biljka i može je se brati samo s posebnim dozvolama, a za potrebe prerade lincura se u novije vrijeme uzgaja kao industrijsko bilje. Kod nas je najviše ima u brdima, planinskim pašnjacima ili pored grmlja. Lincura je višegodišnja biljka koja naraste do oko jednog metra visine, stabiljka joj je okrugla i šuplja, sa svjetložutim cvjetovima, dok je koren razgranat i duga ak, a može poživjeti i do 60 godina. Zbog ljekovitih sastojaka koristi se sušeni

lincura korijen u obliku komadi a ili praha. Korijen je gorkog oporog ukusa, a u ve im koli inama, zbog prevelike gor ine, može škoditi organizmu. Od ljekovitih sastojaka lincura sadrži alkaloide gentanine,biljna vlakna,biljne masti, biljna ulja, glikozide, enzime, eteri na ulja, mineralne soli, pektin, tanine, trisaharide, heterozide i še ere. Za upotrebu korijen se bere potkraj ljeta. Lincura cvjeta u srpnju i kolovozu. Iako je ima više vrsta najpoznatija je ona žuta koja cvjeta žutim cvjetovima ponekad protkanim crvenim pjegicama. Cvjetovi su skupljeni u skupine i izrastaju iznad listova u gornjem dijelu stabljike. Lincura se u narodu kroz povijest proslavila kao lije nica kuge, a koristi se još kod bolova u bubrezima, bolova u želucu, bronhitisa, protiv nadutosti i gr eva u želucu, zatvora, protiv kašlja te kao oblog protiv infekcija kože. Osim navedenog može se koristiti i kod pada imuniteta, PMS i menstrualnih bolova,protiv groznice, kod probavnih tegoba i žgaravice, ali i problema sa žu i i jetrom, smanjenog apetita, upala vena i hematoma te hemeroida. Koristi se u obliku aja na na in da se 1 gram lincure namo i u 2,5 dcl hladne vode i pusti odstajati 4 sata. Pije se šalica aja sat vremena prije jela, a pomaže kod žgaravice i probavnih smetnji. Za slabu cirkulaciju – hladne noge preporu ljivo je piti ovakav aj po šalicu ujutro, a drugu šalicu tokom dana. Na-

metnika u crijevima – glista najlakše se riješiti prahom od lincure kojeg uzimamo tri puta dnevno po na vrh noža. Osobama sklonima pak u estalim problemima sa želucem i probavom preporu ljiva je „žestica“ od lincure. Za to nam je potrebno 300 grama korijena lincure koja se namo i s 500 grama meda u litri konjaka te se ostavi odstajati oko mjesec dana. Ovakav napitak pijemo svakodnevno prije jela po jednu ajnu žli icu pomiješanu u aši vode, a onima sa slabim živcima te starijim osobama preporu ljivo je uzeti samo 20 do 25 kapi ove tinkture prije jela na kocki še era. Važno je voditi brigu da se lincura ne kuha,

samo nama e te da se svi lijekovi od lincure piju prije jela. Isto tako treba se strogo pridržavati i uputa o koli ini koje u ve oj mjeri mogu izazvati povra anje. Lincura se ne preporu uje trudnicama, osobama s povišenim krvnim tlakom, kao ni osobama koje imaju sklonost ka krvarenju iz nosa ili želuca te u slu aju upale želuca i crijeva. Nekada popularna, danas pomalo zaboravljena i zakonom zašti ena, lije nica kuge, probavnih smetnji i drugih ljudskih boljki koja ipak i u naše moderno vrijeme zavrje uje poštovanje zahvaljuju i svojim ljekovitim mo ima, jednim imenom poznata je kao lincura. Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

ADVENT U PADOVI 29.11. / 13.12.14. 275,00 kn NOVA GODINA U GRČKOJ 9 dana 28.12.2014. – 05.01.2015. 3190,00 kn ADVENT U TRSTU I DVORAC MIRAMARE 14.12.14. 220,00 kn LURD ZRAKOPLOVOM, MARIJIN LISTOPAD 2 dana, DUHOVNO VODSTVO 18.10.2014. 1.650 kn + doplata za zrakoplovne pristojbe

media

10. listopada 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

automobilizam SAJMOVI Paris 2014.

www.autostil.hr Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.hr

Zahvaljujemo predstavništu Opela u Republici Hrvatskoj na ustupljenom vozilu Zaﬁra 1,6 CDTi za posjet ovogodišnjem Salonu u Parizu.

Najposjećeniji saj zasjao u punom s

Škoda Fabia Nova generacija dobro poznatog automobila našem tržištu predstavljena je odmah u dvije karoserijske izvedbe kombi-limuzina i karavan (Combi)

VW Passat Premda su fotogra je novog Passata pokazane davno, ovaj je automobil pokazao velik interes me u novinarima. Uz Passat predstavljen je osvježen Polo GTI te Golf Alltrack

Svjetsko središte automobilske industrije tijekom listopada svakako je Pariz, odnosno tradicionalan jesenski Salon automobila u Parizu koji se održava do 19. listopada. AUTOstil je već tradicionalno posjetile ovu izložbu te vam donosimo pregled najvažnijih noviteta.

S Renault Espace De nitivno najve i novitet ovogodišnjeg Salona. Jedan od klju nih modela Renaulta poznat po prostranosti sada zahva a i novu dimenziju – ulazi u segment Crossovera

Honda Civic Type R Iako ga Honda službeno predstavlja kao koncept vidljivo je da se radi o gotovom serijskom automobilu sa ak 280 KS! Uz Type R predstavljeni su nasljednici modela CR-V te Jazz

Ferrari 458 Speciale A Jurilica 458 u performantnijoj izvedbi zove se Speciale, a oznaka “A” zna i “Aperta” ili otvorena izvedba jurilice. 605 KS, 3 sekunde do 100 km/h i 14 sekundi do otvorenog neba nad vašom glavom

alon automobila u Parizu ima posebno mjesto i važnost u automobilskoj industriji. Održava se bienalno, svake parne godine te se izmjenjuje sa izložbom u Frankfurtu. Zna aj francuske auto industrije tako er u svijetu zauzima posebno mjesto što daje po-

seban zna aj i ovoj izložbi. Broj akreditiranih novinara penje se na više od 12.000, unato blagodatima interneta i brzini protoka informacija. O ekuje se više od 1,2 milijunu posjetitelja do 19. listopada do kada je otvorena ova izložba. Za primjer samo navodimo da je na prošlom Salonu u Parizu (2012. godine) zabilježeno 1.231.416 posjetitelja! Broj premijera je više od 100, dok broj izlaga a premašuje brojku 250 iz 17 zemalja. Glamur i blještavilo manje je od onog na koje smo navikli u prethodnim godinama, pravu zvijezdu salona teško je izdvojiti, a primjetno je da nije bilo kineskih proizvo a a vozila koji su o ito svoje ciljeve okrenuli izvan Europe.

Zlatan Ibrahimovi Zvijezda PSG-a, na ovom je Salonu preuzeo klju eve svog novog vozila Volva XC90

Corsa preview Opel se doista potrudio s predstavljanjem Corse pete generacije. Dan uo i otvorenja salona jedan od središnjih gradskih trgova preimenovan je u ‘Place de la Corsa’ i tamo je predstavljena nova generacija Corse uz sve etiri prethodne generacije.

Posebna je pažnja i dalje posve ena alternativnim izvorima energije pa su u prvi plan "isplivali" automobili na elektri ni pogon, gorive elije, hobridi i sl. Salon je tradicionalno drugog press dana (3.10.) otvorio francuski predsjednik François Hollande. Za one koji planiraju posjetiti ovaj Salon donosimo informaciju da je cijena ulaznice 14 eura za odrasle, 8 eura za mlade od 10 do 25 godina i studente, za grupe (ve e od 15 ljudi) ulaznica je 12 eura, a mla i od 10 godina ne pla aju ulaz. Salon je otvoren do 19. listopada, radno

vrijeme je 10 do 20 sati, a etvrtkom i petkom salon je otvoren do 22 sata. (tekst i foto: Dalibor Flajpan)

10. listopada 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

media

jam sjaju tel: 040 645 355 mob: 091 645 3555

Claudia Schiffer Nekadašnji vrhunski model sada je ambasodirca Opela, koja je i sama sudjelovala u prvom predstavljanju javnosti nove generacije Opel Corse

Ford Mondeo Nakon dugo ekanja Ford je kona no predstavio Mondeo za europsko tržište. Uz Mondeo vidjeli smo obnovljeni C-Max, Grand C-Max te europski Mustang

Fiat 500X Fiat je paletu modela 500 proširio i izvedbom s pogonom na sve kota e 500X

Mazda MX-5 Središnje mjesto štanda Mazde zauzela je nova generacija kultnog roadstera MX-5. Unato o ekivanjima nova “dvojka” nije pokazana...

Nissan Pulsar Nissan se vra a u kompaktnu klasu modelom Pulsar. Ovaj se model isti e posebno prostranom unutrašnjoš u...

Mini 5v Još jedna izvedba Minija – sada i sa petora vrata....

Alfa Romeo 4C Spider Atraktivan 4C dobio je i “open” izvedbu. Dizajnerski uspješan model ovom izvedbom nije narušen

Hyundai i20 Nova generacija dobro poznatog automobila našem tržištu stiže u sije nju 2015., a donosi brojna moderna rješenja

Nissan IDx FreeFlow Jedan od najinteresantnijih koncepata ovogodišnjeg salona u Parizu Nissanov je model Idx FreeFlow kao vrlo uspješna reinkarnacija modela iz 70-tih...

Kia Rio Dobro poznat model sada je osvježen i obnovljen za lakšu borbu s modernim konkurentima

Opel Corsa De nitivno najbitniji izložak Salona u ovom segmentu. Peta generacija donosi vrlo moderan gradski automobil kojeg je predstavila ambasadorica Opela – Claudia Schiffer

media

10. listopada 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

svijet medija ZANIMLJIVOSTI

Traje potraga za “novim Steveom Jobsom” Nakon smrti Stevea Jobsa nekoliko je ilmskih studija pokazalo interes za snimanjem ilma o njegovom životu – prvi takav ilm u kina je stigao prošle godine te je u “Jobsu” osniva a Applea glumio Ashton Kutcher. U drugom ilmu o Jobsu, na kojem se radi ve neko vrijeme, glavnu ulogu prvo je trebao imati Christian Bale, no u travnju odlu eno je da e, umjesto njega, Stevea Jobsa glumiti Leonardo DiCaprio. Ipak, DiCaprio je ovih dana objavio kako ne e biti dio ovog projekta te e, nakon što završi snimanje ilma “The Revenant”, uzeti pauzu od glume i dobro se odmoriti. Nakon odustajanja DiCaprija ponovno se otvorilo mjesto za glavnog glumca u ilmu te postoji mogu nost da bi Stevea Jobsa u ovom ilmu ipak mogao glumiti Christian Bale. Osim njega, neki od kandidata za ovu ulogu jesu i Matt Damon, Ben Af leck i Bradley Cooper, a na The Vergeu pretpostavljaju da najviše šanse ima Bale. S obzirom na to da trenutno još nije poznato ime glavnog glumca, nema nikakvih informacija ni o datumu kada bi se novi ilm o Jobsu mogao pojaviti u kinima. (izvor: zimo.co)

TEHNOLOGIJA

TV PREPORUKA

TV budućnost - ekrani poput lego-kockica! U Googleovom tajnom Google X laboratoriju neki od najboljih inženjera svijeta rade na projektima koji bi nam u budu nosti trebali “promijeniti živote”, poput automobila bez voza a i bespilotnih letjelica za dostavu. Tako er, rade i na projektu “Ara”, kojim žele promijeniti tržište pametnih telefona – umjesto klasi nog smartphonea, ovakvi se ure aji sastoje od brojnih modula u kojima su smještene pojedina ne komponente ure aja (procesor, memorija, kamera i sli no). Tako, ako korisnici žele bolji procesor, oni ne e morati kupiti cijeli novi telefon, ve e samo zamijeniti modul u kojem se nalazi procesor – projekt “Ara” i dalje je u razvoju te nije poznato kada e se prvi ovakvi telefoni pojaviti na tržištu. No, osim takvih modularnih telefona, ekipa iz Googlea X trenutno radi na još jednom tajnom projektu koji je baziran na sastavljanju više

SRCE TV Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 sati do 23 sata

Grupa Yoker kao glazbeni hitdžoker iz rukava! dijelova u jednu cjelinu i s tim bi projektom u budu nosti mogli promijeniti tržište televizora. Naime, oni rade na ekranima razli itih oblika i veli ina koji bi se jednostavno mogli povezati u jedan veliki ekran - na Digital Trendsu to su usporedili sa sastavljanjem lego-kockica. Previše detalja o ovom projektu još nije poznato, a najve i problem koji u Googleu poku-

šavaju riješiti jest kako spojiti manje ekrane u cjelinu, odnosno jedan veliki ekran bez da se vide prijelazi izme u ekrana, odnosno rubovi i okviri tih modularnih ekrana. Takvi modularni ekrani vjerojatno uop e ne e imati klasi ne okvire kakve imaju današnji ekrani te e biti zanimljivo vidjeti kako e Googleovi inženjeri riješiti ovaj problem.

WEB PREPORUKA

Značajne baze podataka međimurske tradicijske glazbe “Matapur zna i leptir na donjome imurskom govoru kajkavskog narje ja. Istog zna enja jesu kajkavske rije i metapur i metulj. Leptira plavca predstavlja devet najugroženijih podvrsta, od kojih dvije, onaj livadni i zagasiti, od svibnja do kolovoza obitavaju na trinaest ha livada košanicama uz potok Pleškovec u Bedekovi evim grabama me imurske op ine Sv. Juraj na Bregu, spomeniku prirode upisanom na listu baštine EU.” - uvodnik je to web stranice www.matapur.net, koja donosi informacije o radu uduge Matapur iz Zasadbrega.

Izme u ostalog na ovoj stranici nalazi se i poziv za prikupljanje gra e na temu Virtualnog muzeja glazbenog folklora Me imurja, koji možete prona i tako er na internet

adesi www.mtradicional.com. Obje stranice vezane su uz etnoglazbenicu Lidiju Bajuk koja je utemeljila i bazu podataka o objavljenim muzikalijama izvedaba glazbenog folklora Me imurja svih glazbenih žanrova (SP, LP, MC, CD, CD-ROM, DVD, note, video, radijske i televizijske emisije) i o autorskim djelima skladatelja koji su se njime nadahnjivali. Svi koji imaju bilo kakve nove zanimljive podatke o tradicijskog glazbi Me imurja mogu svojim informacijama nadopuniti ovu zna ajnu bazu podataka baštine me imurske tradicijske glazbe. (rr)

Formula dobre zabave u prošlotjednom izdanju zabavno-glazbene emisije bila je grupa Yoker iz Nove Gradiške. Za njih se može re i i da su bili pravi glazbeni džoker iz rukava, jer su gledatelji mogli uživati u nizu pjesama koje ova grupa

svira u prigodnim doga anjima i veselicama kao što su svadbe, krštenja, ro endani i sl. Kao i uvijek, mogli su se uti i recepti i savjeti za zdrav život od stalnog sponzora emisije, Kralja ešnjaka. Gledaju svi - gledajte i Vi! (rr)

10. listopada 2014.

PETAK, 10.10.

SUBOTA, 11.10.

NEDJELJA, 12.10.

Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Aniela (r) Dom 2 (r)

08:00 Dje ja TV 11:00 Mala školska liga 11:30 Auto – moto nau ca (r) 12:00 TV prodaja 13:00 Hrana i vino 14:05 akove ki kutak 14:35 Zagrljaj ljepote 15:15 Dom 2 (r) 15:45 GET Report 16:15 Glas manjina 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:35 Obzori 18:00 Emisija Mura – Drava 18:30 TOP des nacija 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino

08:00 Dje ja TV 10:00 TV prodaja 11:15 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:05 Oko umjetnos (r) 12:40 Kajkanje 13:30 Sport nedjeljom 15:05 Podravina i Prigorje 15:55 Hrana i vino 17:00 Tjedan kronika 17:40 Mura-Drava 18:00 Lifestyle (r) 19:00 Tjedna kronika 19:30 TV Jukebox 20:00 Fio show

08:00 08:15 09:15 10:00 10:50

12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30

Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Podravina i Prigorje (r) Dali B.show (r) Aniela, rumunj. kos mirana drama TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino akove ki kutak Dali.B show Ju er, danas, sutra Lifestle Vijes dana TV podaja Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:20 22:00 22:25 23:15 02:00

PETAK, 10.10.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 11:45 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:00 19:05 19:10 19:40 19:45 20:00 20:05 21:30 22:00 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Moja Istra Dom 2 (R) TV Prodaja Rezervirano vrijeme 24 sata vijes TV Prodaja Zlatna dolina Ku onica (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Po dragome kraju (R) Varaždin info VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja (R) VTV Vijes Doma ija Vicovizija (R) Pri e iz svijeta (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20:00 20:40 21:00 23:05

Kajkanje Ju er, danas, sutra Narodno veselje Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

SUBOTA, 11.10.

06:58 07:00 07:05 07:30 07:45 08:25 08:30 08:45 09:45 10:00 11:00 11:15 11:45 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00 14:15 15:15 16:15 17:25 17:40 18:10

18:40 19:05 19:10 19:35 19:45 20:00 20:30 22:00 22:25 22:30 22:55 23:00 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Prodaja Moja Istra (R) Iz prošlos TV Prodaja Po dragome kraju (R) TV Prodaja Pressica TV Prodaja Tajne uspjeha Kratki rezovi (R) TV Prodaja Eurobox 24 sata vijes TV Prodaja Global 3000 (R) TV Prodaja TV Ordinacija (R) Glazbeni in (R) Doma ija (R) TV Prodaja TV Oblo ec Vjera i nada

VTV Dnevnik Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja Zajedno Koncert Mužikaši i pajdaši (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostanice

NEDJELJA, 12.10.

07:28 07:30 07:50 08:15 08:30 09:15 09:30 10:30 11:30 12:00

12:30 12:45 13:15 13:45 14:00 14:45 14:50 15:00 15:15 15:45 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:30 20:00

Najava programa VTV Dnevnik (R) Zlatna dolina (R) TV Prodaja Velike tajne malog vrta (R) TV Prodaja Hrana i vino POD POVE ALOM/ Iz VTV Arhive (R) Druga strana (R) Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe TV Prodaja Zeleno blago (R) Zajedno (R) TV Prodaja Glazbeni izazov (R) Mali oglasi Iz fundusa galerije GE RA MA TV Prodaja Ku onica (R) Razgovori (R) TV Prodaja Po dragome kraju (R) TV Prodaja Vicovizija (R) Otvoreno nebo (R) VTV Tjednik Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe

PONEDJELJAK, 13.10.

08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 12:10 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:20 22:00 22:30 23:00 02:00

PONEDJELJAK, 13.10. 06:58 07:00 07:05 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 11:25 11:30 12:00 12:15 13:00 13:15 13:30

13:55 14:00

14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 18:15 18:40 19:05 19:06 19:15 19:40 19:45 20:00 20:05 20:50 21:20 22:20

20:45 21:00 22:30 23:00 23:06 23:10 01:10 01:12

TV Razglednica (R) Ve er uz lm VTV Tjednik (R) Iz prošlos Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Glas manjina (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Emisija Mura – Drava (r) Tjedna kronika (r) Aniela, rumunj. kos mirana drama TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Auto – moto nau ca Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

22:25 22:30 22:55 22:56 23:00 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Tjednik (R) TV Prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Iz fundusa galerije GE RA MA (R) Mali oglasi Druga strana (R) TV Prodaja Rezervirano vrijeme 24 sata vijes TV Prodaja Vjera i nada (R), vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe Mali oglasi Kulturni magazin (R), emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte ene osobe TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja TV Oblo ec (R) VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Po dragome kraju Veseli petak u Mamici (R) SPortski zoom (R) Iz fundusa galerije GE RA MA Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

UTORAK, 14.10.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:20 22:00 23:00 02:00

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Emisija Mura – Drava (r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Bujica (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Pove alo Ju er, danas, sutra Planet Croa a Vijes dana Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

UTORAK, 14.10.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 11:25 11:30 12:00 12:15 13:00 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 02:00 02:02

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Iz fundusa galerije GE RA MA (R) Mali oglasi Filatelis ka škola i izložba – Trakoš an 2014. TV Prodaja Velike tajne malog vrta 24 sata vijes TV Prodaja Eurobox (R) Sportski zoom (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Kulturni magazin (R) Iz naših središta VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja (R) VTV Vijes TV Ordinacija Mužikaši i pajdaši (R) Glazbeni in VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Arka (18) Odjava programa Videostranice

SRIJEDA, 15.10.

08:00 08:15 09:15 10:00 10:50 12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 22:00 22:30 23:00

02:00

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Auto – moto nau ca (r) Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Pove alo (r) Aniela TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Oko umjetnos Vijes dana Dom 2 Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

SRIJEDA, 15.10.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:30 12:45 13:00 13:15 13:30 14:30 14:35 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:35 19:45 20:00 20:05

21:00 21:30 22:00 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Doma ija/Po dragome kraju (R) TV Prodaja Rezervirano vrijeme 24 sata vijes TV Prodaja TV Ordinacija (R) Mali oglasi TV Razglednica TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Iz naših središta (R) Glazbeni izazov VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Pod pove alom/ Iz VTV Arhive: U dobrom društvu Vicovizija Kratki rezovi Otvoreno nebo Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

ČETVRTAK, 16.10.

08:00 08:15 09:15 10:00 09:50

Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) G.E.T.Report

12:20 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:15 22:05 22:30 23:00

Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Bujica (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Podravina i Prigorje Privredni.hr Ju er, danas, sutra Dali B.show Vijes dana TV prodaja Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

ČETVRTAK, 16.10.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:15 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:40 19:05 19:06 19:10 19:35 19:45 20:00 20:10 20:40 21:10 22:20 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Prodaja Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz prošlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Glazbeni in (R) TV Prodaja Dom 2 24 sata vijes TV Prodaja Velike tajne malog vrta (R) Global 3000 TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Glazbeni izazov (R) Ku onica VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz prošlos 24 sata vijes Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Druga strana Filatelis ka škola i izložba Trakoš an 2014. Razgovori Rezervirano vrijeme Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz prošlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

media

5. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

LIKOVNA KOLONIJA “ZRINSKI” u znaku broja 19

Zagrebački studenti slikali za suvenir grada Čakovca Na Koloniji je sudjelovalo devet studenata, dva profesora i jedan asistent, te desetak lanova LU -a PIŠE: ROBERTA RADOVI

U organizaciji Likovnog udruženja akovec devetnaesti put zaredom održana je Likovna kolonija “Z-19, Zrinski 19” kroz etverodnevno druženje studenata zagreba ke Akademije likovnih umjetnosti koji su gostovali u Me imurju od 1. do 4. listopada. Studentima se na Likovnoj koloniji posljednji dan pridružilo i Likovno udruženje akovca, iji je

predsjednik Toni Fažon o svemu što se proteklih dana na Koloniji doga alo kazao: - lanovi Likovne kolonije bili su ove godine smješteni u Plešivici. Tema Kolonije bila je autohtona me imurska hrana. Autori su u Plešivici odmah mogli vidjeti kako se hrana pripema i servira na tanjuru i mogli su to prenijeti na svoja djela. Na Koloniji je sudjelovalo devet studenata, dva profesora i jedan asistent, te desetak lanova

LU -a koji su u subotu u akovcu radili njegove motive, me imurske nošnje, pejzaže i dr. Ovako osmišljen projekt zapravo je slijed ugovora koji je na prolje e potpisan izme u Akademije i Grada akovca, a koji ima za cilj povezati akovec i studente Akademije likovne umjetnosti. Studenti svoje radove poklanjaju Gradu akovcu te e se od odabranih radova tiskati jedinstvena i unikatna mapa umjetni kih radova

Supružnike Hajdarovi iz Nedeliš a djeca su brzo okružila i obasipala nizom pitanja

lanovi LU -a u novom prostoru za radionice - u zgradi Millenium

koja e postati suvenir našeg grada i poklanjati se partnerima ili gostima. Jedini sponzor ovogodišnje Likovne kolonije bio je upravo Grad akovec. Djela koja su napravili lanovi LU -a ostat e Udruženju i biti predstavljena javnosti na nekoj budu oj izložbi.

DIJELIMO 2 x BESPLATNE ULAZNICE za Cinestar Varaždin

Odgovorite na pitanje i osvojite ulaznice za film “Nestala” Me imurske novine u suradnji sa Cinestarom Varaždin pokre u novu “nagradnja u” kojom vas svaki petak nagra uju s dvije puta po dvije besplatne ulaznice za novi odli an ilm “Nestala”. Nagradno pitanje potražite svaki petak ovdje, svoje odgovore pošaljite što prije, a najkasnije do 13.30 sati isti dan, u petak, putem online medija portala: www. mnovine.hr u rubrici “Pošalji vijest”. Uz to an odgovor molimo Vas da pošaljete svoje ime i prezime i mjesto odakle se javljate. Dobitnike ulaznica objavljujemo svaki

petak na Facebook stranici Me imurskih novina te putem njihovog e-maila.

NAGRADNO PITANJE: Navedite ime redatelja filma “Nestala” (Gone Girl) Napomena: Sretni dobitnici ulaznica pri samom odlasku u Cinestar sa sobom obavezno moraju ponijeti identi ikacijski dokument koji sadrži njihovo ime i prezime te kod podizanja ulaznica na blagajni kina svakako navesti da su ulaznice iz naše nagradne igre.

Škola crtanja i slikanja LU -a u novom prostoru Osim Likovne kolonije, jedna od zna ajnih aktivnosti koju provodi LU je i Škola crtanja i slikanja. Od ove pedagoške godine odvija se u novom prostoru, na drugom katu zgrade Millenium u akovcu. Novi prostor, kako nam je kazao Toni Fažon, omogu uje kvalitetniju stvarala ku atmosferu, ure enje prostora prema vlastitim potrebama, što u dosadašnjem prostoru koji se koristio za Školu u Domu amatera nije bilo mogu e. Svi zainteresirani još se uvijek mogu uklju iti u rad Škole crtanja i slikanja koja se održava utorkom, srijedom i etvrtkom u ve ernjim satima. Voditelji radionice jesu modna dizajnerica Ana Golubi Brozovi i akademski slikar-gra i ar Veljko Posavec, koji e svim polaznicima rado prenijeti svoje znanje. Sekcija LU -a pod nazivom “Artelje” bavi se edukativnim radionicama za djecu i odrasle, te e tako u novim prostorima svojim korisnicima i polaznicima mo i pružiti kvalitetnije programe.

Kistovi i štafelaj pravi su mamac za djecu Supružnici Božena i Dragutin Hajdarovi aktivni su lanovi LU -a i uvijek u tandemu stvaraju. Proteklu su subotu u sklopu Likovne kolonije slikali na Trgu Republike. Božena, koja se slikanjem bavi deset godina, bila je oduševljena interesom djece: - Po eli smo raditi ulje na platnu sa štafelajima i djeca su jednostavno došla za as ovdje oko nas. Ve inom su to mažoretkinje koje ekaju nastup. Zanimaju se za svaku sitnicu. Pitaju: ‘Zašto stavljate bijelu boju u zelenu, zašto miješate ovo, kakva je to pasta od toga. Ovdje vidimo da je to voda, a što sad ovo gore radite?’ Ne mogu vjerovati da djeca tog uzrasta to tako ve prepoznaju i tako reagiraju. Oduševljena sam zanimanjem djece. Možda je u nastavnom planu premalo satova likovne kulture. A dobro bi došle i eš e radionice na otvorenom da djeca malo packaju i sama isprobavaju što se sve može napraviti od tri temeljne boje.

10. listopada 2014.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 37

METSS

SUPERMARKET Prelog

Metss SUPERMARKET Prelog Prelog, ul. Zrinskih bb tel. 040 648 061 radno vrijeme: radnim danom 7-21 sat nedjeljom 7-13 sati

kupcima svakog dana daruje 20% popusta na iznos računa popust ne vrijedi za artikle s posebnim akcijskim cijenama, cigarete i novine

sport@mnovine.hr

SPIDVEJ

GIMNASTIKA SJAJAN REZULTAT Filipa Udea u kvalifikacijama SP-a u kineskom Nanningu

Jurica Pavlic na postolju u Pardubicama

ODLI AN REZULTAT u Pardubicama

Pavlic tre i na Zlatnoj kacigi Na jednoj od najspektakularnijih pozivnih utrka s najve om svjetskom tradicijom, onoj za 66. Zlatnu kacigu u Pardubicama, sjajno je vozio naš adut Jurica Pavlic. U jakoj konkurenciji zauzeo je tre e mjesto, odmah iza Grand prix voza a Australca Chrisa Holdera i Šve anina Fredrika Lindgrena. (dz)

Kona ni poredak: 1. Chris Holder (Australija) 2. Fredrik Lindgren (Švedska) 3. Jurica Pavlic (Hrvatska) 4. Adrian Miedzi ski (Poljska) 5. Grzegorz Walasek (Poljska) 6. Pontus Aspgren (Švedska) 7. Hans Andersen (Danska) 8. Josef Franc ( eška) 9. Timo Lah (Finlandia) 10. Lasse Bjerre (Finska) 11. Chris Harris (Velika Britanija) 12. Ales Dryml ( eška)

TENIS

ITF BANGKOK

Mikul i zaustavljena u 2. kolu akove ka tenisa ica Ema Mikul i nakon europskog dijela turnira na zemlje, preselila se u topli Tajland gdje je u tamošnjem glavnom gradu Bangkoku na turniru nagradnog onda 25 000 $ stigla do drugog kola. U 1. je kolu kao 6. nositeljica pobijedila doma u igra icu Kamonwan Buayam 6:4, 6:1, da bi je u drugom zaustavila Kineskinja Jia-Jing Lu 6:2, 1:6, 6:4. Šteta što naša tenisa ica nije prošla ovu prepreku jer je etvrtfinale, novi lijepi broj bodova, ali i poneka tisu i-

ca dolara na kontu bila na vidiku, ali kineska igra ica bila je koncetriranija u završnom setu. Ina e, Mikul i se spustila još na bolju poziciju WTA liste i sada je 252. igra ica svijeta. Sljede i tjedan Ema nastupa na još jednom turnir u Bangkoku istog nagradnog onda, nadamo se da e biti bolje sre e. U ovaj dio svijeta stiže i druga akove ka tenisa ica Iva Mekovec, ali ona ide još isto nije u Japan, gdje e odigrati dva turnira vrijednosti 25.000 $. (dz)

U subotu idem na sve ili ništa, želim zlato! Me imurski gimnasti ar Filip Ude u kineskom je Nanningu, na Svjetskom gimnasti kom prvenstvu, postigao povijesni uspjeh ulaska u samo finale konja s hvataljkama, koje ga eka u subotu, 11. listopada. Olimpijac se nada da e do vremena finalnog nastupa prizdraviti te osvojiti zlato, no, kako kaže, u kvalifikacijama zbog viroze gotovo da nije ni nastupio pa se ne misli i im optere ivati. - Nije mi bilo lako ovo dvodnevno ekanje. Iako se nikada nije dogodilo da ocjena 15,533 ne bude dovoljna za finale, ali za sve postoji prvi put... Nadam se da u do subote ozdraviti. Sljede e dane u napraviti sve što mogu samo da se im bolje spremim. Ako treba, vježbat u i bez zraka! Moj san je zlato, ali budu i da sam skoro nenastupio, ne u se ni s im optere ivati. Niti se bojati ikoga. Sve je mogu e. najavio je nakon ulaska u finala sutrašnje subotnje finale Ude. Povijesni je to uspjeh koji su ostvarili hrvatski gimnasti ari plasiravši se u ak tri finala na Svjetskom prvenstvu u kineskom Nanningu! Filip Ude i Robert Seligman na konju s hvataljkama, te Marijo Možnik na pre i, za tjedan dana (u subotu konj s hvataljkama, u nedjelju pre a)

Filip Ude i Robert Seligman sjajno su odradili kvalifikacije i obojica su izborila subotnje finale

borit e se za svoje prve svjetske medalje. Nakon dva dana iš ekivanja, kvalifikacije su podvukle crtu

i u kona nici Ude u finale ulazi kao etvrti, Možnik kao peti, a Seligman kao šesti.

Osam veli anstvenih na konju U finalu konja su osim avorita poput Berkija i neka nova imena. Me utim, jedna od konstanti upravo su naši gimnasti ari koji ve nekoliko godina unatrag spadaju u sam svjetski vrh. Finalisti - konj s hvataljkama: 1. Krisztian

Berki (Ma ) 16.066, 2. Alexander Naddour (SAD) 15.633, 3. Sašo Bertoncelj (Slo) 15.558, 4. FILIP UDE (HRV) 15.533, 5. Cyril Tommasone (Fra) 15.500, 6. ROBERT SELIGMAN (HRV) 15.466, 7. Andrej Lihovicki (Blr) 15.333, 8. Daniel Keatings (VB) 15.333.

- Iscrpljeni smo totalno. Dva dana smo u dvorani od 8 ujutro do 22 sata. No, vrijedilo je. Od pet vježba a trojica su izborila finale. Još uvijek ne možemo vjerovati. Djeluje nestvarno. Dosad smo imali etiri finala na SP-u, a sada na jednom prvenstvu imamo tri. Cijeli tim je ponosan na njih. Bili su sjajni. A tek su po eli posao ovdje. Imaju velike mogu nosti za ostvarivanje velikog rezultata ovdje. Iako, i ovo sada je strašno. - oduševljen je Vladimir Ma arevi , predsjednik Tehni kog odbora sportske gimnastike HGS-a i trener Roberta Seligmana, koji e se u subotu boriti u svom etvrtom finalu na SP-u.

10. listopada 2014. NOGOMET

III. HNL – ISTOK

Me imurje i Varaždin odigrali bez pobjednika U akovcu je odigran u subotu susjedski derbi izme u Me imurja i Varaždina. Nije bilo pobjednika, utakmica je završila remijem 1:1. Bliže etvrtoj doma oj pobjedi bilo je Me imurje. Vodilo je golom Rebernika sve do 77. minute, ali tada su gosti poravnali. Najve u priliku prije zgoditka za doma e imao je Pintari koji je sam krenuo prema gostuju em vrataru sredinom poluvremena, ali nije dobro pucao. Gosti su preko Reži a u 34. minuti pogodili pre ku. Nakon toga lijepa akcija Dodleka i Pintari a, a poentirao je Rebernik.

TABLICA 1. PODRAVINA

2. VIŠNJEVAC

20–10 19 9–7

3. SLAVIJA

10– 4

15 15

4. MLADOST (Ž)

13– 9

5. BJELOVAR

15–12 15

6. MLADOST (A)

13– 5

7. VUKOVAR 1991

19–13 14

8. BSK

16–13 14

9. BELIŠ E

18–16 13

10. ME IMURJE

13–10 11

11. SLAVONIJA

5 10– 16

12. KOPRIVNICA

8 –11

13. VARAŽDIN

6–9

14. AKOVO-CROATIA

7 –16

15. ORIOLIK

6 –14

16. VIROVITICA

7 –25

17. POLET (SMNM)

6 8 – 18 1

18. ARCHEA- AKOVEC

7 4 – 41 0

U nastavku su doma i odlu ili braniti vodstvo, ali nisu izdržali. Nemani je poravnao rezultat nakon uglavnom jalovog pritiska gostiju. Nakon toga još jedna prilika Varaždina, ali kona no su se probudili i doma i. Mogli su u završnici do i do pobjede, ali Kokto i Rebernik nisu zabili. Na kraju bez pobjednika, možda je to i najpravedniji ishod utakmice. Drugi remi Me imurja koje je s 11 bodova na 10. mjestu tablice, ali samo s pobjedom-dvije za redom moglo bi napredovati. Ne e biti lako, posebice jer se ide u goste u Ždralove, gdje se lako ne osvajaju bodovi. (dz)

NK AKOVEC-ARCHEA

Odustali od natjecanja i brisani iz Me užupanijske lige Nakon dvogodišnje agonije, NK akovec Archea odustao je od natjecanja sa seniorskom ekipom kluba u Me užupanijskoj ligi akovec-Varaždin. Prošle godine je klub jedva završio sezonu uz niz teških i sramotnih poraza, da bi sada u novoj ligi izdržao nekoliko kola. Odlukom Povjerenika za natjecanje Me užupanijske lige Željka Frani a svi dosadašnji rezultati kluba u natjecanju su brisani, pa e se liga nastaviti sa 17 klubova. - Mi se sigurno ljetos ne bi upuštali u taj podvig igranja u MŽNL akovec-Varaždin da nije postajao dogovor sa NK Me imurjem da e iz zajedni ke nogometne škole juniori igrati pod NK „Archea – akovec“ i tako bi imali osigurano 7/8 igra a, a ostale seniore 7/8 bi dogovorili. Ovdje je suvišno navesti da se ni taj dogovor nije ispoštivao. Na kraju ono najvažnije naš klub je uspio registrirati

igra e i pripremiti mom ad za natjecanje. Nažalost struktura mom adi je takva da su to uglavnom studenti iz Zagreba i naravno mladi i koji su ili u enici i sobe u radnom odnosu. esto se ima problema okupiti mom ad jer zbog ispita i drugih obveza nismo u stanju igrati utakmice. To se naro ito odnosi u radne dane. Pojedini igra i uvidjeli su u kakvoj smo situaciji pa su nas po eli ucjenjivati svojim dolascima. Kako se u tim okolnostima ne može raditi odlu ili smo se na ovaj korak i odustati od natjecanja seniorske mom adi. Mla e kategorije e se i dalje do kraja ove natjecateljske godine natjecati onako kako su prijavljene. Planovi su da se Klub osloni na vlastiti igra ki kadar (pioniri, kadeti, juniori), seniorska mom ad od slijede e sezone krene od lige u kojoj može igrati i te da klub „zdrav“ krene s natjecanjima od sezone 2015/2016.

Izvršni odbor Kluba pripremit e svu potrebnu dokumentaciju, sazvati Izvanrednu izbornu Skupštinu koja e imati za zada u dati odgovor na pitanje daljnjeg rada Kluba, dio je obrazloženja odustajanja koje je Zvonko Bratuša kao dopredsjednik kluba dao u medije.

PRVA ŽNL TABLICA 1

Borac

Mursa-Zanatlija

Radni ki

Viljevo

ur enovac

Mladost ( )

Tomislav

Elektra

Slavonac

10 Bilje

-1

11 Croa a

-3

12 Mladost ( S)

-11

13 Mo ina

-6

14 Kešinci

-33

10. listopada 2014.

NOGOMET ME UŽUPANIJSKA LIGA AKOVEC-VARAŽDIN – odigrana su dva kola: redovno i u srijedu zaostalo

Nedeliš e i dalje u nevjerojatnom pobjedni kom nizu U srijedu je Nedeliš e nastupalo bez svojih ponajboljih igra a Jageca i Me imurca, ali opet je uvjerljivo svladalo doma u Plitvicu i time opravdalo ulogu favorita. Nastavak je to velikog pobjedni kog niza. Nedeliš e dolazi do vodstva u 20.minuti pogotkom Kosira nakon asistencije Mesari a. Igrala se 28.minuta i doma i igra namjerno gazi Topoljnjaka koji je ležao na terenu. Slijedi naguravanje, a glavni sudac utakmice Srnec isklju uje 3 igra a, jednog doma eg i dvojicu iz Nedeliš a(Varga i Topoljnjak) što je izazvalo negodovanje gostuju e publike. Premda su igrali s igra em manje 2/3 susreta, Nedeliš e je i dalje dominiralo susretu te postiglo još 4 pogotka. Strijelci su bili još jednom Kosir(54), Egri(65),Mar ec(76), da bi smanjili u 78.minuti preko Me imoreca nakon greške Vru ine. Kona an rezultat od 1-5 postavlja Vizinger u 79.minuti.

Jalžabet-Sloboda 4:0 Nakon poraza od Mladosti iz Preloga Sloboda je teško poražena u Jalžabetu od istoimenog doma ina sa 4-0. Doma ini dolaze u vodstvo pogotkom Medveda u 30.minuti, a u 42.minuti Sloboda ostaje s igra em manje nakon isklju enja Cvetkovi a koji je kao zadnji igra nepropisno zaustavio doma eg napada a. U drugom dijelu potpun raspad bezvoljne Slobode pa doma ini još postižu tri pogotka,dva puta je još poentirao Medved te jednom Levati za visoku pobjedu Jalžabeta.

Naprijed CirkovljanZadrugar 2:1 Doma i Naprijed došao je do itekako važnog „skalpa“ pobjedom nad vrlo dobrim Zadrugarom iz Hrastovskog. Doma ini dolaze u vodstvo u 20.minuti pogotkom Glavine iz kaznenog udarca te se rezultatom 1-0 otišlo na predah. U drugom dijelu Zadrugar dolazi do izjedna enja pogotkom Novaka da bi Željko Glavina pred sam kraj susreta u 86.minuti opet iz kaznenog udarca donio pobjedu i veselje doma im navija ima.

Plitvica Gojanec-Polet SMNM 0-1 Poletu je duže trebalo,ali kona no je i on krenuo u ovu sezonu te ostvario drugu uzastopnu pobjedu. Doma ini su u prvih pola sata bili bolja mom ad te zaredali nekoliko dobrih prilika, ali vratar Per i bio je na visokoj razini tokom susreta i sa nekoliko sjajnih obrana spasio svoju mom ad. Pogodak koji se na kraju pokazao kao klju an postiže Vinko Evald u 38.minuti nakon velike greške obrane Plitvice. U drugom dijelu Polet je mogao i pove ati svoje vodstvo da je bilo više koncentracije u završnici.

TABLICA 1. Nedeliš e

39:7

2. Zadrugar

24:15

3. Grani ar

22:17

4. Sloboda

17:15

5. Rudar

16:7

6. Zelengaj