Božo Skoko i Zvonimir Frka Petešić: Hrvatska u 30 priča

ISBN 978-953-355-733-5

Božo Skoko i Zvonimir Frka-Petešić

20 €

Hrvatska u 30 priča

O

va knjiga će vam omogućiti da iz potpuno drukčije perspektive doživite Hrvatsku i Hrvate, njihov mentalitet i način života, povijest i sadašnjost, doprinose i mane, razlike i sličnosti s drugim europskim narodima... A doznat ćete i zašto Hrvati toliko vremena provode ispijajući kavu; zbog čega su Šveđani nekada plašili malu djecu Hrvatima; zašto su Hrvati europski rekorderi u doniranju organa, a ipak teško podnose tuđi uspjeh; zašto je Hrvatska bila jedna od prvih kršćanskih zemalja koja je priznala islam kao tradicionalnu religiju; koja je Hrvatica bila muza velikog Pabla Piccassa; čime su Hrvati oduševili francuskog kralja Luja XIV. i zašto bi američki ribari i vinogradari trebali biti zahvalni Hrvatima?

Božo Skoko i Zvonimir Frka-Petešić

HRVATSKA u 30 priča Ilustrirao Vedran Klemens

B ož o Skoko i Z voni mi r Fr ka-Pe t e š ić i lust r i rao Vedran Kl emens

Hrvat ska u 30 pr ič a

Z agreb, 2023.

HRVATSKA U 30 PRIČA Božo Skoko i Zvonimir Frka-Petešić nakladnik Naklada Ljevak Kopačevski put 1c, 10 000 Zagreb www.ljevak.hr za nakladnika Ivana Ljevak Lebeda urednik Dražen Klarić ilustrator Vedran Klemens dizajner Zoran Birman tisak Grafički zavod Hrvatske Sva autorska prava pridržana. Ni jedan dio ove knjige ne smije se reproducirati, ni prenositi ni u kakvu obliku, niti ikakvim sredstvima – elektroničkim, grafičkim ili mehaničkim, fotokopiranjem, snimanjem ili umnažanjem u bilo kojem informatičkom sustavu za pohranjivanje i korištenje bez prethodne suglasnosti autora i nakladnika. Copyright © 2023 by Božo Skoko

ISBN 978-953-355-733-5 CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001191737.

Tiskano u Hrvatskoj u rujnu 2023.

SADRŽAJ

Uvodnik

5

1

Susretište Mediterana i srednje Europe

11

2

Europski „nacionalni park“ 15

3

Mala zemlja za veliki odmor

19

4

Europa u malome – jedinstvena raznolikost na malom prostoru

23

5

Slavenska duša, srednjoeuropska poslovnost i mediteranska opuštenost

27

6

Pomoći drugome u nevolji pitanje je pristojnosti, a žrtvovati se za druge ideal

31

7

Zemlja po mjeri čovjeka

35

8

Ovdje se sve rješava uz kavu

39

9

Zemlja vrhunskog maslinova ulja i bogate gastronomije

10

Zemlja tisuću otoka

11

Pomorci i ribari, koji su unaprijedili ribarstvo na Pacifiku

12

43

47

51

Pronađite državu u svijetu bez Hrvata!

55

13

Hrvati su Amerikancima otkrili što je dobro vino

59

14

„Najsportskija“ nacija na svijetu

63

15

Zemlja crveno-bijelih kvadratića

16

Stara nacija i mlada država rođena u ratu

17

Zemlja ratnika – najstariji europski stereotipi o Hrvatima

18

Domovina kravate

19

Baštinici Dubrovačke Republike

67

71

75

79

83

B ož o S koko i Z von im ir Fr ka -P e t e šić

20

Sloboda iznad svega

21

Slaveni koji su Europu učili latinski, a slobodno govorili hrvatski

91

22

Most između civilizacija i religija: donijeli u Europu Bibliju i Kur’an

95

23

Hrvati koji su mijenjali svijet i njihovi izumi

99

24

Zavičaj Nikole Tesle

25

Hrvatska inovativnost: ovdje se proizvodi Nevera, najbrži električni automobil na svijetu

107

26

Graditelji i čuvari tisućljetne baštine

111

27

Pokretači kreativnih trendova na jugoistoku Europe

115

28

Hrvatski trag u svjetskoj kulturi

119

29

Zemlja 101 dalmatinera

123

30

Snažna kinematografija i popularna filmska kulisa

127

O autorima

131

4

87

24

Hrvat ska u 30 pr ič a

Uvodnik

Hrvatska iz posve drukčije perspektive

Nakon što je Hrvatska pobijedila Brazil i tako osigurala polufinale na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Katru 2022., internetske tražilice su se užarile. Svi su ponešto htjeli doznati o Hrvatskoj i Hrvatima. Hrvatska je postala virtualni hit. Najčešća pitanja na Googleu bila su: Gdje se nalazi Hrvatska? Zašto su Hrvati tako dobri u sportu? Je li Hrvatska stvarno tako lijepa? Kojim jezikom govore Hrvati? i sl. Onima koji godinama prate Hrvatsku, njezinu vidljivost i globalni imidž odavno je jasno da su sportski uspjesi, posebno oni nogometni, najveći hrvatski promotori. I nisu samo oni. Hrvatska je popularna turistička destinacija koju svake godine posjete milijuni turista iz cijeloga svijeta. Prirodne ljepote, pri čemu vam manje od dva sata treba da od mora stignete do bajkovitih planina, uzbudljiva povijest, bogata kultura i baština, ukusna i mirisna hrana te srdačnost domaćih ljudi učinili su Hrvatsku poželjnim mjestom za odmor. Mnogi su upoznali Hrvatsku i kao popularnu filmsku lokaciju, gdje su snimani hitovi poput Igre prijestolja i Mamma Mia. Hrvatska, kao iseljenička zemlja, ima i milijune svojih promotora diljem svijeta. Više Hrvata i njihovih potomaka živi izvan domovine nego u njoj. Uspješni i priznati u svojim životnim sredinama, a istovremeno snažno povezani sa starim krajem, postali su najboljim ambasadorima Hrvatske i Hrvata.

Stariji će možda Hrvatsku povezivati s ratom s početka devedesetih kad se, izložena agresiji, morala boriti za puko 5

B ož o S koko i Z von im ir Fr ka -P e t e šić

preživljavanje istodobno gradeći demokratske institucije nakon desetljeća života unutar komunističke Jugoslavije. Hrvati danas iznimno cijene slobodu i ponose se svojom borbom za neovisnost i pobjedom u nametnutom ratu. Ove godine (2023.) Hrvatska je obilježila desetu godišnjicu svoga članstva u Europskoj uniji.

No mnogima je i dalje ova zemlju prilična nepoznanica ili je doživljavaju stereotipno ili – izuzmemo li sport i turizam – premalo znaju i o njoj i o Hrvatima.

Suvremena Hrvatska, na svom današnjem teritoriju baštini tradiciju dugu tisuće godina, od pretpovijesti pa do industrijskog doba. U tradiciji, kulturi i nacionalnom identitetu isprepletene su kulture svih epoha: ilirska, rimska, turska, austrougarska, jugoslavenska. Sve su one oblikovale moderni hrvatski identitet, identifikacijsku posebnost na globalnoj mapi nacionalne prepoznatljivosti. Mnogi se iznenade kad čuju da su Hrvati jedna od najstarijih europskih nacija, koja je još u sedmom stoljeću imala svoju državu, a koju je u devetom stoljeću službeno priznao i papa. Ili kad doznaju da se popularni hrvatski grb pojavljuje kod hrvatskih vladara još u 11. stoljeću!

Diljem svijeta danas, kao što je bilo i u stoljećima iza nas, žive i neki od najvećih umova koji su rođeni kao Hrvati ili imaju hrvatsko porijeklo. Svi su čuli za velikog izumitelja Nikolu Teslu, zahvaljujući kojem uživamo, među ostalim, u blagodatima električne energije, a koji je rođen u Hrvatskoj. No cijeli je niz manje poznatih, ali iznimno važnih Hrvata koji su mijenjali svijet čineći ga boljim mjestom za život. Svijet je u svoje vrijeme slavio Ruđera Boškovića, Fausta Vrančića, svetog Jeronima, Andriju Štampara, Ivana Meštrovića, a danas slavi Nenada Šestana, Matu Rimca, Marina Soljačića, Damira Sabola... Bez Hrvata kasnije bi se otkrio padobran, viseći most i penkala, a javno zdravstvo ne bi spasilo stotine tisuća života. Sporije bi išlo i upoznavanje tajni svemira, a ne bismo bili ni tako elegantni bez kravate, koju su Hrvati podarili svijetu. Hrvati su danas priznati znanstvenici, izumitelji, umjetnici, ponosni proizvođači najbržeg električnog 6

Hrvat ska u 30 pr ič a

automobila na svijetu, ali i najboljeg maslinova ulja, luksuznih brodova i vrhunskih delicija... Mnogi zasigurno nisu upoznali ni jednog hrvatskog književnika, a činjenica je da su u srednjem vijeku hrvatski književnici objavljivali na latinskom jeziku bestsellere.

U Hrvatskoj je otvorena i jedna od najstarijih europskih javnih knjižnica, daleke 1463. u samostanu sv. Dominika u Dubrovniku.

Za razliku od drugih europskih knjižnica, koje su bile uglavnom otvorene pismenim elitama i privilegiranim građanima, to je bila jedna od rijetkih u kojoj su mogli čitati i istraživati i potpuni stranci koji bi se zatekli u Dubrovačkoj Republici.

Večernji list, kao jedna od najvećih hrvatskih medijskih kuća, već desetljećima pred javnost dovodi zaslužne Hrvate.

Večernjakov tjedni politički prilog Obzor tako je pokušao uz pomoć jednoga od vodećih stručnjaka za brendiranje i imidž države, Bože Skoke, izabrati najzaslužnijega Hrvata, a 2014. u izdanju Večernjeg lista izišla je i jedna od najprodavanijih knjiga „Hrvatski velikani“ (autor Božo Skoko, urednik Dražen Klarić).

Odlične reakcije čitatelja bile su nam poticaj i za niz drugih nakladničkih projekata, izdanja posvećenih Nikoli Tesli, prvome hrvatskom kralju Tomislavu, čiju 1100. obljetnicu krunidbe Hrvatska obilježava 2025., velikom vojskovođi Nikoli Šubiću Zrinjskom, prvome predsjedniku suvremene Hrvatske Franji Tuđmanu i drugima. Svojevrsni finale svih naših nastojanja da pred javnost dovedemo zaslužne Hrvate zbio se početkom 2020. kad smo pokrenuli veliki Večernjakov multimedijski projekt koji je uključivao i opsežni specijalni magazin „Hrvati koji su mijenjali svijet“, na hrvatskom i engleskom jeziku, te postavili jednu od najvećih izložbi u povijesti Hrvatske „Hrvatska svijetu“.

Taj projekt, kako sam tada zapisao u predgovoru magazinu, bila je svojevrsna retrospektiva naroda koji je tek prije tridesetak godina u dramatičnim okolnostima dobio svoju državu. Izbjegavajući mitomaniju, kojoj su sklona ne samo društva bez bogate prošlosti već i ona najveća i najjača, i istovremeno razbijajući stereotipe, ispričali smo priču o Hrvatima čije je djelovanje promijenilo 7

B ož o S koko i Z von im ir Fr ka -P e t e šić

zajednicu kojoj su pripadali, ali i ostavilo dubok trag na cijelo čovječanstvo. U nastojanju da detektiramo globalni hrvatski doprinos, otkrio nam se jedan poprilično zaboravljeni ili barem nedovoljno vrednovani svijet.

Tri godine poslije vrijeme je za novi nakladnički pothvat, ali sada u suradnji s Nakladom Ljevak. Kako bismo svima zainteresiranima ponudili nešto više od štiva kakvo mogu pronaći u popularnim turističkim vodičima, a da ih opet ne zamaramo mnoštvom povijesnih činjenica i znanstvenih pikanterija, odlučili smo se za ovo izdanje Hrvatska u 30 priča. Među tim pomno odabranim pričama, utemeljenima na činjenicama i atraktivno ispričanima, naći ćete sve ono što ste oduvijek htjeli doznati o Hrvatskoj i Hrvatima, a niste se usudili pitati ili ste teško pronalazili po bespućima interneta. Ispričali smo vam ponešto i o hrvatskome mentalitetu, geografskim posebnostima, tradiciji i običajima, hrvatskome mjestu u Europi, o poznatim Hrvatima, o tome po čemu su posebni i što nude na suvremenom tržištu... Nismo zaboravili odgovoriti ni na pitanja poput onih zašto Hrvati toliko vremena provode ispijajući kavu na terasama, zašto su Šveđani nekoć plašili malu djecu Hrvatima, zašto su Hrvati europski rekorderi u doniranju organa, zašto je Hrvatska jedna od prvih kršćanskih zemalja koja je priznala islam kao službenu religiju, koja je Hrvatica bila muza velikoga Pabla Piccassa ili zašto je hrvatski crtani film toliko popularan.

Uvjereni smo da ćete uživati u ovoj šetnji kroz Hrvatsku i da ćete nakon čitanja ove knjige zasigurno drukčije doživljavati Hrvate. Ne nužno pozitivnije ili negativnije, nego cjelovitije. Uz sjajne ilustracije Vedrana Klemensa i dizajn Zorana Birmana, 30 priča ispričat će vam vrhunski poznavatelji nacionalnog identiteta i suvremenog brenda Hrvatske – sveučilišni profesor i jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za odnose s javnošću Božo Skoko, koji je već objavio niz knjiga posvećenih identitetu i imidžu Hrvatske, te vrhunski diplomat, autor i publicist, rođeni Parižanin Zvonimir Frka-Petešić, trenutačno na položaju voditelja Ureda 8

hrvatskoga premijera. Iako su veliki zaljubljenici u Hrvatsku, oduševit će vas njihova objektivnost, kritičnost, pa i prilična doza humora. U svakom slučaju, pred vama je Hrvatska iz sasvim drukčije perspektive!

Dražen Klarić urednik knjige / glavni i odgovorni urednik Večernjeg lista

B ož o S koko i Z von im ir Fr ka -P e t e šić

10

Hrvat ska u 30 pr ič a

1

Susretište Mediterana i srednje Europe

„Nigdje Mediteran nije tako srednjoeuropski i nigdje srednja Europa nije tako mediteranska kao u Hrvatskoj.“ – napisao je hrvatski akademik Radoslav Katičić. Taj citat možda najbolje opisuje identitet Hrvatske. Ona je uistinu susretište iskonskog Mediterana i srednje Europe, Alpi i Panonske nizine, između Dunava i Jadrana; ali i zemlja na samom rubu europskog Zapada, prožetog katoličanstvom, u dodiru s europskim Istokom i Balkanom, prožetim pravoslavljem i islamom.

Nakon dolaska na Jadransko more u 7. stoljeću, Hrvati su postali baštinici bogate antičke baštine. Doslovno su asimilirali potomke starosjedilaca Romana i Ilira. A zbog položaja njihove države na razmeđu svjetova, tijekom duge i prilično burne povijesti, Hrvati su bili izloženi raznim kulturnim i političkim utjecajima. Ovdje ćete tako pronaći ilirske, rimske, bizantske,

11

B ož o S koko i Z von im ir Fr ka -P e t e šić

mletačke, njemačke, mađarske, turske i francuske elemente. Svi su oni ostavili traga na način života, funkcioniranje institucija, arhitekturu, kulturnu baštinu, gastronomiju i mentalitet.

Najznačajniji utjecaji svakako su romanski i germanski, budući da su susjedni Rim, Venecija i Beč stoljećima vladali ovim krajevima i bili snažno integrirani u sve pore života. A Hrvati su po svome zapadnjačkom mentalitetu i odanosti katoličkoj vjeri očito bili prilično otvoreni prema tim utjecajima. No, ne smijemo zanemariti ni utjecaje Otomanskog carstva (Hrvatska je stoljećima bila granica kršćanske Europe pred prodorom Osmanlija). Zahvaljujući tom utjecaju i okupaciji nekadašnjih hrvatskih krajeva, Hrvatska danas ima tako neobičan teritorijalni oblik (koji mnoge podsjeća na zmaja). Uz to, prilično snažan utjecaj ostavila je i Napoleonova Francuska, iako je kratko upravljala ovim krajevima. Zanimljiv je slučaj s Mađarskom, s kojom je Hrvatska punih osam stoljeća bila u suživotu. Unatoč snažnim utjecajima iz Budimpešte, nikada nisu bili ugroženi hrvatski jezik i kultura, ali zato vidimo tragove mađarskog utjecaja u gastronomiji, načinu života, tradiciji i običajima…

Hrvati su nedvojbeno prihvaćali kulture drugih, ali su uspjeli ostati svoji i očuvati identitet, jezik, pismo i kulturu na toj povijesnoj vjetrometini i raskrižju kultura te geopolitičkih utjecaja. Iako je riječ o relativno malom narodu, stoljećima je odolijevao pritiscima i procesima asimilacije… A nakon stoljeća života bez vlastite države, pod tuđim vladarima ili u sklopu velikih složenih država, uspjeli su se izboriti za neovisnost i samostalnost krajem prošlog stoljeća, nakon pada komunizma, rušenja Berlinskog zida te raspada složenih višenacionalnih država srednje i istočne Europe. Danas zahvaljujući svome povijesnom iskustvu, predstavlja istinski most i susretište, a posjetiteljima nudi jedinstven doživljaj, u kojem možete u samo nekoliko sati vožnje iskusiti opuštenost iskonskog Mediterana i uglađenost Srednje Europe.

12

Hrvat ska u 30 pr ič a

O autorima Božo Skoko je redoviti profesor strateškog komuniciranja na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i gostujući profesor javne diplomacije na veleučilištu Edward Bernays te publicist i komunikacijski stručnjak. Suutemeljitelj je Millenium promocije (MPR), jedne od vodećih i najstarijih agencija za komunikacijski menadžment u Hrvatskoj. Bivši je novinar i urednik Hrvatske radio-televizije. Autor je osam knjiga, uključujući sveučilišni udžbenik Strateško komuniciranje država (2021.) te uspješnica Kakvi su Hrvati (2016.), Hrvatski velikani (2014.) i Hrvatska i susjedi (2010.). Rođen je u Ljubuškom 1976. godine.

Zvonimir Frka-Petešić dugogodišnji je hrvatski diplomat i veleposlanik, koji od 2017. obnaša dužnost predstojnika Ureda predsjednika hrvatske Vlade. Bio je ravnatelj Uprave za potporu procesu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji i voditelj Službe za javnu diplomaciju u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. Uredio je niz izdanja o Hrvatskoj i njezinu europskom putu, uključujući Hrvatska, zemlja i ljudi (Leksikografski zavod, 2013.) i internetsku stranicu croatia.eu. Priredio je mnogobrojne međunarodne izložbe i manifestacije posvećene hrvatskoj kulturnoj i prirodnoj baštini te je autor više od stotinu geopolitičkih zemljovida o ratu u Hrvatskoj i BiH, objavljenih u stručnoj literaturi i francuskim medijima.

Rođen je u Parizu 1969. godine.

Vedran Klemens je slobodni umjetnik, grafički dizajner i ilustrator.

Diplomirao je vizualne komunikacije na studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu i slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

Radio je kao grafički dizajner, a potom i kao art direktor u reklamnoj agenciji Grey Worldwide Zagreb, a od 2014. posvećuje se samostalnoj karijeri. Radio je ilustracije i kampanje za hrvatske i međunarodne korporacije kao što su Google, Coca-Cola i Stella Artois, te je ilustrirao naslovnice knjiga. Dobitnik je mnogobrojnih nagrada za svoj agencijski i samostalni rad, uključujući Red Dot. Rođen je u Sarajevu 1978. godine.

131