Maja Göpel: Poziv na novo promišljanje svijeta by Naklada Ljevak

Maja Göpel POZIV NA NOVO PROMIŠLJANJE SVIJETA

Poziv na novo promišljanje svijeta.indd 1

29.03.2022. 11:26

Biblioteka Posebna izdanja

Nakladnik Naklada Ljevak d.o.o. Za nakladnika Ivana Ljevak Lebeda Urednica Nada Brnardić Recenzenti Sandra Švaljek Ante Žigman

Poziv na novo promišljanje svijeta.indd 2

29.03.2022. 11:26

Maja Göpel

POZIV NA NOVO PROMIŠLJANJE SVIJETA Preveo s njemačkog BORIS PERIĆ

Zagreb, travanj 2022.

Poziv na novo promišljanje svijeta.indd 3

29.03.2022. 11:26

ISBN 978-953-355-529-4 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001114377.

Poziv na novo promišljanje svijeta.indd 4

29.03.2022. 11:26

Sadržaj

9 23 39 55 71 93 113 129 149 175

Poziv Nova realnost Priroda i život Čovjek i ponašanje Rast i razvoj Tehnološki napredak Potrošnja Tržište, država i opće dobro Pravednost Mišljenje i djelovanje

185 187 191 197

Zahvala Izvori Za one koji žele nastaviti O autorici

Poziv na novo promišljanje svijeta.indd 5

29.03.2022. 11:26

Poziv na novo promišljanje svijeta.indd 6

29.03.2022. 11:26

Juni i Josephini – mojim fantastičnim kćerima

Poziv na novo promišljanje svijeta.indd 7

29.03.2022. 11:26

Poziv na novo promišljanje svijeta.indd 8

29.03.2022. 11:26

Poziv

„Sredinom 20. stoljeća ljudi prvi put saznaju kako im planet izgleda promatran iz svemira. Možda će povjesničari budućnosti jednom doći do spoznaje da je taj prizor našu svijest promijenio temeljitije nego što je to izbacivanjem Zemlje iz središta svijeta uspjelo čak i kopernikanskoj revoluciji 16. stoljeća, koja je iz temelja potresla ljudsko mišljenje.” iz Brundtlandova izvješća Komisije za okoliš i razvoj Ujedinjenih naroda

ondon, listopad 2019. U jeku jutarnje špice dvojica muškaraca penju se na krov podzemne željeznice, tako da ona više ne može napustiti stanicu. Putnici, koji željeznicom žele stići na posao, stoje pred zatvorenim vagonima. Kako akcija uskoro paralizira čitav pogon, na peronu nastaje sve veća gužva i žamor je sve glasniji. Dok ljudi polako shvaćaju da će zakasniti, muškarci na krovu vagona razmataju transparent, na kojem piše „Business as usual = Death”, što otprilike znači: „Nastavite li kao dosad, čeka vas smrt”. U slučaju putnika nastavljanje kao dosad značilo bi odlaženje na posao. Primjerice, u ured ili u tvornicu. 9

Poziv na novo promišljanje svijeta.indd 9

29.03.2022. 11:26

poziv na novo promišljanje svijeta

Značilo bi sjesti za računalo, prisustvovati nekoj konferenciji, sjesti za stroj, proizvesti nešto, dati nalog za nešto... Podići promet i dobit, pridonijeti rastu, osigurati vlastiti posao i egzistenciju. A sve kako bi se moglo plaćati stanarinu, otplaćivati kredite i kupiti nešto za sebe ili za djecu. Ukratko: nastavak života kakav svi poznajemo i na kakav smo svi navikli. Što u tome može biti pogrešno ili čak smrtonosno? Dvojica muškaraca, koji toga jesenjeg dana u Londonu stoje na krovu vagona podzemne željeznice, pripadaju skupini ekoloških aktivista, koja se naziva Extinction Rebellion1, što bi otprilike značilo Ustanak protiv izumiranja. Pri čemu izumiranje protiv kojeg se bune ne podrazumijeva samo ono životinjskih vrsta, na koje pristajemo u tako strelovito rastućim razmjerima. Za njih se ne radi samo o kitovima, pčelama ili polarnim medvjedima. Ne, no bez imalo ironije misle na izumiranje vlastite vrste, čovječanstva, dakle nas. U usporedbi s Gretom Thunberg – onom djevojčicom koja je školskim štrajkom izazvala jedan od najvećih prosvjednih pokreta u povijesti čovječanstva – pripadnici skupine Extinction Rebellion građanski su neposlušnici među zaštitnicima klime i okoliša. Oni, doduše, od vlade također traže da napokon poduzme održive korake protiv globalnog zatopljenja i podastiru

1 Ovdje mi je bitno pokazati forme protesta prijateljski orijentirana civilnog neposluha. Od pojedinih se izjava vodećih mislilaca tog pokreta u Engleskoj distanciram.

Poziv na novo promišljanje svijeta.indd 10

29.03.2022. 11:26

poziv

joj za to konkretne prijedloge. Ali oni ne odlaze samo na demonstracije nego blokiraju tokove javnog života, često u šarenim kostimima i uz poštivanje osnovnog pravila da uvijek budu prijazni. Toga jesenjeg dana u Londonu aktivisti u stotinama zakrčuju ceste, vežu se lancima za mostove ili samoljepljivom trakom u ulaz nim halama zračnih luka. Namjera im je da bez sile i za što je moguće više ljudi osjetno prekinu ono što smatraju istinskim uzrokom klimatskih promjena i nekontrolirana uništavanja života: našu sasvim normalnu svakodnevicu. Ljudi koji putuju na posao, a tog jutra ne mogu ući u željezničke vagone, podnose to do te mjere teško da dvojicu aktivista počinju gađati sendvičima i pićima. Kako ni to ne pomaže, jedan od putnika naposljetku se penje na krov vagona i odvlači muškarce na peron, gdje će ih pobjesnjela gomila izmlatiti još prije nego što policija stigne intervenirati i konačno ih uhititi. Pri toj konfrontaciji nije se radilo o komadu hranjiva kruha ili gutljaju čiste vode, sigurnom krovu nad glavom i posljednjoj litri benzina. Radilo se samo o nekoliko minuta kašnjenja na posao. Jedni žele spasiti svijet, drugi žele na vrijeme stići u ured. Jedni žele raskrstiti s navikama, drugi ih se žele držati. I iako se mora priznati da se jednoj i drugoj skupini u osnovi radi o vlastitoj egzistenciji i egzistenciji vlastite djece, čini se da jedan zahtjev isključuje drugi. Očito jedan mora izgubiti kako bi drugi mogao pobijediti. Postoji samo ili – ili, samo „mi” ili „ono”. 11

Poziv na novo promišljanje svijeta.indd 11

29.03.2022. 11:26

poziv na novo promišljanje svijeta

Zar tako izgleda budućnost u doba klimatskih promjena? Hoće li to biti naš život, hoće li to biti naše borbe? U našemu današnjem svijetu posvuda se i gotovo istovremeno pritiscima izlažu sustavi koji su desetljećima očito pouzdano funkcionirali i čovječanstvo iz dana u dan i u sve većem opsegu opskrbljivali energijom, hranom, lijekovima i sigurnošću. Oni su obilježili epohu u kojoj je, grubo rečeno, svega bilo u sve većim količinama. Blagostanja i za siromašne, napretka na svim područjima znanosti i tehnike, mira i među zem ljama čiji su se politički sustavi međusobno iz temelja razlikovali. Kad svega ima sve više, pitanja raspodjele gube na težini. Začuđenost činjenicom da bi toj epohi mogao doći kraj, otpor što ga izaziva sama pomisao na to i zbunjenost kad se postavi pitanje što bi moglo uslijediti pokazuju koliko smo se navikli na to stanje i koliko ga smatramo normalnim. Što je generaciji naših roditelja još bila privilegija, danas je za većinu ljudi svakodnevica. U isti mah osjećamo da praksa nastavljanja kao dosad više neće funkcionirati. Pa ne radi se samo o klimatskim promjenama, plastici u oceanima, požarima u prašumama ili masovnom držanju životinja. Tu su i eksplozije stanarina u gradovima, podivljala financijska tržišta, sve dublji jaz između siromašnih i bogatih, strmoglav porast broja burn-outa i nesagledive, mnogoslojne posljedice genetskog inženjeringa i digitalizacije. U naše doživljavanje 12

Poziv na novo promišljanje svijeta.indd 12

29.03.2022. 11:26

poziv

svijeta odavna se ušuljao osjećaj povijesne mijene. Naša sadašnjost čini se krhkom, dok nam budućnost očito nezaustavljivo stremi onim scenarijima koje poznajemo iz filmova o propasti svijeta. Iz utopija, što ih je moderna bila toliko poticala, nastale su distopije. Naše povjerenje u budućnost pretvorilo se u brigu i strah. Što je u manjem omjeru obećavalo dobra rješenja i visok komfor, u globalnom sumiranju postalo je ugrozom. Slutimo da smo se našli pred silnim preokretima: to što će jednom biti, sve se manje može objasniti onime što je netom još bilo. Sve što se smatralo samorazumljivim i patentiranim receptima, počelo se raspadati. Svaki odgovor na neki problem kao da u isti mah pogoršava neki drugi. I tako se vode i sve žešće rasprave o tome koji bi problem prvo trebalo riješiti. Ali što bi bilo kad bismo pronašli poluge kojima bismo mogli pristupiti većem broju problema istovremeno? Poluge koje bi, doduše, stavljale u pitanje mnoge izvjesnosti, ali bi nam dopustile da proaktivno oblikujemo poželjnu budućnost, umjesto da se reaktivno opiremo lošoj? Ispitajmo takva oruđa, to je poziv koji vam upućujem. Jer budućnost nam ne pada s neba. Ona nije ništa što bi se dogodilo samo tako. U mnogočemu ona je rezultat naših odluka. Zato vas želim pozvati na to da malo pozornije promotrimo svijet u kojem svi živimo kako bismo mogli na nov način misliti ono što je u njemu moguće. Čovječanstvo je to u svojoj povijesti činilo već više puta, poglavito u vremenima krize. Mnogi tehnički probici nastali su 13

Poziv na novo promišljanje svijeta.indd 13

29.03.2022. 11:26

poziv na novo promišljanje svijeta

iz nevolje i nužde da se pronađe alternativa, kao što je to danas slučaj s obnovljivim energijama. Mnogi društveni zaokreti proizišli su iz uvjerenja da se stvari ipak mogu oblikovati i drukčije. I gle: žene mogu izlaziti na izbore i vladati državama. Današnji preokreti spadaju u red veličine koji društva ne obuhvaća samo djelomice nego u cjelini. Znanstveno opisani kao velike transformacije, oni obuhvaćaju gospodarske, političke, društvene i kulturne procese – a time i način našeg gledanja na svijet. Kao primjeri za njih rado se navode neolitska i – mnogo kasnija – industrijska revolucija. U prvom slučaju male su se nomadske skupine počele trajno nastanjivati ne bi li s vremenom prerasle u feudalna agrarna društva. U drugom slučaju korištenje energije, posebice one fosilne, omogućilo je sasvim novu gospodarsku i društvenu organizaciju; u igru ulaze građanstvo i nacionalne države. Naš današnji svijet iz temelja se razlikuje od svijeta kakav je bio prije dvije stotine i pedeset godina, kad je započela industrijska revolucija. Mi ćemo se, međutim, u potrazi za rješenjima danas svejedno povoditi za tadašnjim načinom gledanja. Zaboravili smo ispitati jesu li uzorci našeg mišljenja valjani i u sadašnjosti. Njihovo propitkivanje otvara pogled na polugu uz pomoć koje ćemo iz krize dospjeti do oblikovanja budućnosti 21. stoljeća. Ova je knjiga, dakle, knjiga o klimi. U njoj se ne radi o tome za koliko će stupnjeva prosječna temperatura na Zemlji porasti tijekom narednih godina i kakve će 14

Poziv na novo promišljanje svijeta.indd 14

29.03.2022. 11:26

poziv

to posljedice imati na život na našem planetu. Ona ne govori o otapanju ledenih slojeva, neprestanom rastu razine mora ili prostorima na kojima nitko više ne može živjeti jer su preplavljeni, pretvoreni u pustinje ili ih neprestance ugrožavaju razorne oluje. Ona ne govori ni o najvećem izumiranju vrsta nakon nestanka dinosaura ni o kiseljenju oceana, nestašici vode, gladi, epidemijama, rijekama izbjeglica ili nekom drugom od nebrojenih scenarija na koje nas znanstvenici iz cijelog svijeta desetljećima upozoravaju, a u međuvremenu u sve većem broju studija objavljuju i da su nastupili – često i prije nego što su to sami smatrali mogućim. Ja nisam istraživačica klime. Ja sam društvena znanstvenica, a glavno je područje mog zanimanja politička ekonomija. Promatram način na koji ljudi gospodare i oblikuju svoj suživot. U kakve odnose u tu svrhu ulaze s prirodom, a u kakve s drugim ljudima. Kako se odnose prema resursima, energiji, materijalu, radnoj snazi. Prema kojim pravilima organiziraju rad, trgovinu i tokove novca. Koje tehnologije razvijaju i kako ih primjenjuju. Prije svega zanima me zašto su rješenja koja nastaju takva kakva jesu, a ne drukčija, te zašto se neke koncepcije uspijevaju etablirati, a druge ne. Koji ideje, vrijednosti i interesi stoje iza njih? Odakle dolaze te ideje? Kako su se iz njih mogle razviti one moćne teorije koje danas ne određuju samo naše gospodarenje nego i naše mišljenje, djelovanje, život uopće – a katkada čak i način na koji se osjećamo? I zašto nam ideje, koje su se tijekom posljednjih dvije stotine i pedeset godina održale u tim teori15

Poziv na novo promišljanje svijeta.indd 15

29.03.2022. 11:26

poziv na novo promišljanje svijeta

jama, danas nisu nužno od koristi želimo li krizu naših ekosustava i društava pretvoriti u šansu za budućnost? Nekome bi se moglo činiti da se naš gospodarski sustav razvio sasvim prirodno, recimo kao što su se nekoć flora i fauna razvile bez ikakvog utjecaja s naše strane. Ali sustavi koje stvaraju ljudi funkcioniraju drukčije. Mi procjenjujemo vlastiti položaj, zadajemo si pravila i time mijenjamo svoju situaciju. Ta promjena može biti kulturna, može se odnositi na tržište, može biti i puka nacionalna granica, dok je najčešće posrijedi interakcija više čimbenika. Iako taj stvaralački udio u svojoj realnosti u svakodnevnom životu jedva da još možemo opaziti ili pratiti jer su se ideje i inovacije odavna pretvorile u opća mjesta, zakone, institucije i navike – svijet kakav poznajemo i kako smo ga uredili sastoji se od pravila koja smo stvorili sami. Ako, dakle, želimo razumjeti kako se moglo dogoditi da čovječanstvo svoj planet – jedini koji mu je na raspolaganju – tijekom životnog vijeka dviju generacija dovede do ruba kolapsa, moramo ponovno osvijestiti te ideje, strukture i pravila. Što znači „osvijestiti”? Shvatiti što radimo i pitati se zašto to radimo. U znanosti to se naziva refleksivnim postupkom. U njemu se nalazi prilika – naime, ona da učimo. Jer tko ne propitkuje što radi i zašto to radi, ne može ni odlučiti raditi to drukčije. Ako nismo otvoreni za alternative, naš odgovor na nove probleme često će biti samo kopija onoga što već poznajemo. 16

Poziv na novo promišljanje svijeta.indd 16

29.03.2022. 11:26

poziv

Temeljito propitkivanje i upuštanje u eksperimentiranje pitanjima koja pokazuju otklon znači ponovno zadobivanje slobode i sposobnosti oblikovanja. Ono nam nudi priliku da pravodobno stvaramo nove originale, umjesto da na izazove neprestance odgovaramo isluženim kopijama. Zato volim biti znanstvenica. I zato pišem ovu knjigu. Ona nije kompendij nijansiranih detalja, činjenica, brojki i razlika među pojedinim modelima i prognozama. Ona je pokušaj da se velike linije vremenske mijene koju danas osjećamo izlože u što je moguće pristupačnijem obliku kao i da se ponudi nekoliko ideja i gledišta koji posreduju među naoko nerazrješivim pozicijama onih što čuvaju i blokiraju – a sve kako bismo se mogli orijentirati unutar procesa traganja za zajedničkom održivom budućnošću.

Odrasla sam u jednom selu nedaleko od Bielefelda, u kojem su moji roditelji zajedno s nekolicinom prijatelja, koji su također imali djecu, uredili jednu staru seosku kuću. Kuća je bila toliko velika da je svaka obitelj u njoj imala vlastite prostorije, ali svejedno bismo svi uvijek bili zajedno. Djeca prijatelja mojih roditelja za mene su do danas poput braće i sestara. Svi smo pohađali istu novoosnovanu školu s inovativnim načinom podučavanja, u kojoj su, umjesto ocjena, postojala samo takozvana izvješća o nastavnom procesu. Kad bismo poslijepodne došli kući, odrasli bi naizmjence pazili na nas, uvijek po jedan, kako bi ostali mogli raditi. Mi djeca odlazili 17

Poziv na novo promišljanje svijeta.indd 17

29.03.2022. 11:26

poziv na novo promišljanje svijeta

bismo u kontejnersku prikolicu koja je stajala u našem dvorištu i koju smo, naravno, bili obojili u sve dugine boje. Jasno da smo u selu slovili kao hipiji iako su se svi odrasli bavili građanskim zanimanjima. Moji su roditelji medicinari i rade na poboljšanju prevencije bolesti i svladavanju traumi. Oboje su članovi IPPNW-a, Međunarodnog udruženja liječnika za prevenciju atomskog rata. Za osamdesete godine u Saveznoj Republici Njemač koj imala sam, dakle, tipično netipično djetinjstvo, a ipak sam zbog šarolike mješavine životopisa u našoj inovativnoj školi sve vrijeme bila svjesna toga koliko smo privilegirano odrastali u svojoj ekosocijalnoj seoskoj kući. Istina, nisam osobito voljela vegetarijanske hamburgere kakvi su se kod nas jeli, u najmanju ruku rado bih uz njih bila popila Colu, koje, opet, nije bilo na našem jelovniku. Ali meso mi nije toliko nedostajalo, jedino mlijeko, orasi i gljive. Bilo je to nakon Černobila. Još se dobro sjećam velike vreće mlijeka u prahu u našoj smočnici i upozorenja da se prvih tjedana nakon nesreće ne obilaze polja. Razmjeri zračenja bili su nejasni. Bilo je neobično, to više što je zračenje nevidljivo. Nekoliko godina poslije došao je Zaljevski rat i mi smo, prosvjedujući za mir, zajedno s drugim učenicima blokirali bielefeldski Jahnov trg. U nekom trenutku tada sam se zapitala: Svi ljudi koje poznajem žele ljubav, mir, prevladavanje siromaštva i lijep i siguran okoliš. Zašto se to onda jednostavno ne ostvari? Što društvo u tome priječi? 18

Poziv na novo promišljanje svijeta.indd 18

29.03.2022. 11:26

poziv

Pronalaženje odgovora na taj paradoks vjerojatno mi je i dandanas ostalo najveći životni poticaj. Studirala sam u Njemačkoj, Španjolskoj, Švicarskoj i Kanadi, s naprtnjačom na leđima putovala sam kroz Južnu Ameriku i Sjedinjene Američke Države, kao počasna članica radila sam za Njemački savez za okoliš i zaštitu prirode i tako upoznala Hong Kong, Meksiko i svjetske trgovinske konferencije, na kojima smo surađivali s međunarodnom mrežom Our World is Not For Sale. Za zakladu World Future Council (WFC) razrađivala sam zajedno s pionirima održivosti iz cijelog svijeta političke preporuke za bolju zaštitu interesa i prava budućih generacija zalažući se za njih kako pred Ujedinjenim narodima u New Yorku tako i pred Europskom unijom u Bruxellesu. Kad sam postala majka, poslovno sam se odlučila za Institut Wuppertal, istraživačku ustanovu za okoliš, klimu i energiju. Ondje mi se pružila prilika da mnoga svoja praktična iskustva povežem s pristupima trans formacijskih istraživanja i teorijski ih razradim. Uvijek sam jednom nogom bila znanstvenica, ali nikad nisam htjela stjecati znanje samo kako bih ga u malom krugu dijelila s drugim stručnjacima i donositeljima odluka. Uvijek me je vuklo u širu društvenu zajednicu, obično na mjesta gdje ljudi daju sve od sebe za ciljeve izvan vlastitog blagostanja i uspjeha. Od njih sam naučila nevjerojatno mnogo i trudila sam se da sve to uključim u svoju znanstvenu djelatnost. Danas radim kao glavna tajnica Znanstvenog vijeća Savezne vlade za globalne ekološke promjene (WBGU). To je tijelo sastavljeno od 19

Poziv na novo promišljanje svijeta.indd 19

29.03.2022. 11:26

poziv na novo promišljanje svijeta

nezavisnih stručnjakinja i stručnjaka, koje redovito rezimira razinu znanja o najvažnijim ekološkim i razvojnim trendovima kako bi se prema tome mogli orijentirati donositelji političkih odluka. Velik dio svog vremena posvećujem razgovorima o rezultatima kako bih ih učinila razumljivima što je moguće većem broju ljudi. Jer upravo u vremenu koje se smatra postfaktičkim ja ostajem nepokolebljiva humanistkinja, koja vjeruje u snagu znanja i savjesti. U šansu za sporazumijevanje, koja se otvara kad se utvrde korijeni nesporazuma, a ljudi se počnu međusobno susretati izvan svojih utabanih uloga. U ožujku 2019. stoga sam s malom skupinom znanstvenika i znanstvenica osnovala Scientists for Future (S4F) i formulirala otvoreno pismo, u kojem smo nizanjem činjenica prosvjede mladih ljudi na našim ulicama podupirali kao savršeno opravdane. Nikad se ne bismo bili nadali da će tijekom samo tri tjedna to pismo supotpisati 26 800 znanstvenica i znanstvenika iz Njemačke, Austrije i Švicarske. Ili da će tiskovna konferencija o diskusiji o našoj poziciji na društvenim mrežama polučiti toliki uspjeh. Smatramo svojom odgovornošću da u ovom prijelomnom vremenu ponudimo nove originale. A u spremnosti i otvorenosti prema informiranju i propitkivanju izvjesnosti vidim nevjerojatnu priliku. Time, istina, nije riješen i paradoks moje mladosti, ali su ostvarene najvažnije pretpostavke za promjenu: Prostor mogućnosti postaje vidljiv.

Poziv na novo promišljanje svijeta.indd 20

29.03.2022. 11:26

poziv

Globalne ekološke i društvene krize nisu slučajnost. One otkrivaju kako se odnosimo prema sebi i planetu na kojem živimo. Ako želimo ovladati tim krizama, moramo si osvijestiti pravila prema kojima smo izgradili svoj gospodarski sustav. Tek kad ih prepoznamo, moći ćemo ih i mijenjati – i ponovno zadobiti svoju slobodu.

Poziv na novo promišljanje svijeta.indd 21

29.03.2022. 11:26