Sve o Anne Frank

Sve o Anne Frank Menno Metselaar i Piet van Ledden Životna priča Anne Frank, s odgovorima na često postavljana pitanja i prekrasnim ilustracijama Hucka Scarryja.

Prevela s nizozemskog: Svetlana Grubić Samaržija Uvod

02

„Sretan rođendan ti, sretan rođendan ti…”

Peto poglavlje

30

1944. – 1945.

12. lipnja 1939.

Prvo poglavlje

04

Djevojčica iz Njemačke

Šesto poglavlje

35

08

Život u novoj zemlji

Ottov povratak i Annin dnevnik 1945. –>

1929. – 1934.

Drugo poglavlje

Annina smrt

Pogovor

39

Annine prijateljice

40

Izvori/fotografije/ilustracije/ impresum

1934. – 1940.

Treće poglavlje

12

Rat! 1940. – 1942. Četvrto poglavlje

19

Skrivanje 1942. – 1944.

Zagreb, svibanj 2021.

12. lipnja 1939.

Anne s prijateljicama za deseti rođendan, 12. lipnja 1939.

2

Uvod

„Sretan rođendan ti, sretan rođendan ti…”

12. lipnja 1939.

Anne Frank slavi deseti rođendan! Smije pozvati osam prijateljica, a djevojčice veselo poziraju pred fotoaparatom. To su: Lucie van Dijk, Anne, Sanne Ledermann, Hannah Goslar, Juultje Ketellapper, Kitty Egyedi, Mary Bos, Ietje Swillens i Martha van den Berg. Dan je 12. lipnja 1939. i u Amsterdamu je sunčano.

Sanne i Hannah Annine su najbolje prijateljice. Poznaju se još od predškole.

Kada hodaju ulicom, ljudi kažu: „Vidi, eno Anne, Hanne i Sanne.”

Hannah i Sanne su iz Njemačke, iz Berlina. I Anne je iz Njemačke, ali ona je rođena u Frankfurtu na Majni.

Djevojčice dobivaju krišku torte i sok, a Anne od svake dobiva dar. Prvo se unutra igraju „plesa oko stolica” i drugih igara, ali kako je vrijeme prekrasno, proslava se seli van. Tko pobijedi u nekoj igri, dobiva nagradu. Annin otac, Otto Frank, taj ponedjeljak poslijepodne uzeo si je slobodno baš da može biti prisutan.

On je fotografirao Anne i njezine prijateljice na pločniku ispred njihove zgrade na Merwedepleinu.

Otto Frank radi u vlastitom poduzeću.

Bavi se prodajom jednog sredstva od kojeg se pravi džem, a zove se Opekta.

Nakon rođendanske proslave svaka djevojčica dobiva staklenku džema koju nosi kući. Nekoliko dana kasnije djevojčice dobivaju i fotografiju kao uspomenu na lijepo provedeno poslijepodne. Na poleđini Anne najljepšim rukopisom piše: „Rođendanska proslava Anne Frank, 12. lipnja 1939.”

Devet djevojčica, jedna pokraj druge.

To je Annin posljednji rođendan prije Drugoga svjetskog rata. Tri od ovih devet djevojčica neće preživjeti rat zato što su židovskog podrijetla. Jedna je od njih i Anne Frank. Ovo je priča o njoj.

3

Prvo poglavlje

Djevojčica iz Njemačke Anne Frank rođena je jednoga toplog proljetnog dana. „Annelies Marie, rođena 12. lipnja 1929., u 7.30”, zapisuje Annina majka u radosnicu. Anne je druga kći Otta Franka i Edith Frank-Holländer.

Njezina sestra Margot ima tri godine.

1929. – 1934.

Dva dana kasnije Margot s bakom Frank dolazi u posjet u bolnicu. „Margot je oduševljena”, piše Annina majka.

Krajem lipnja mama i beba smiju ići kući. Obitelj Frank živi na katu jedne velike kuće u predgrađu Frankfurta na Majni, okružene zelenilom. Baka Frank također živi u Frankfurtu, ali u centru.

Djeca iz susjedstva znatiželjna su i dolaze pogledati bebu. Početkom srpnja u posjet dolaze Julius i Walter Holländer, Edithina braća. Nekoliko tjedana kasnije Anne i njezina majka odlaze u goste k

baki Holländer. Ona živi u Aachenu, gradu u blizini nizozemske granice.

Jedna djevojčica iz susjedstva u Frankfurtu, Gertrud Naumann, ima već dvanaest godina i smije s vremena na vrijeme pričuvati sestre Frank. Igra se s Margot i Anne i čita im priče.

Obitelj Frank ima i dadilju: Kathi Stilgenbauer. Kathi primjećuje da su sestre veoma različite. Margot uvijek izgleda kao princeza, dok Anne uživa sjedeći u kišnoj lokvi na balkonu.

Kathi ponekada mora dvaput dnevno oblačiti Anne u čistu odjeću.

Dok se Annina majka brine za kuću i za djecu, Annin tata radi u obiteljskoj banci.

Banku je osnovao otac Otta Franka.

Obitelj Frank i njemačkog je i židovskog

Margot, prosinac 1927.

Bračni par Otto i Edith Frank-Holländer s gostima na svojem vjenčanju, 12. svibnja 1925.

Otto isti dan slavi 36. rođendan.

4

podrijetla, a njihovi daleki preci još su u šesnaestom stoljeću živjeli u Frankfurtu.

To su sretna vremena. Otto i Edith sretni su sa svojim kćerima. Obitelj živi u jednoj lijepoj kući, a u susjedstvu ima puno djece s kojom se Margot i Anne mogu igrati. Ali Annin je svijet svijet u krizi.

1929. – 1934.

Njemačka je izgubila u Prvome svjetskom ratu (1914. – 1918.). Versajskim mirovnim ugovorom odlučeno je da Njemačka mora prepustiti dio teritorija pobjednicima i platiti visoku odštetu.

Mnogo je Nijemaca ogorčeno. Žele poništiti taj ugovor.

Povrh toga, krajem listopada 1929. burza u New Yorku doživljava težak udarac. Izbija svjetska gospodarska kriza. Dionice odjednom više ništa ne vrijede. Mnogo ljudi gubi sav novac.

I Njemačka je teško pogođena ovime.

Milijuni Nijemaca ostaju bez posla, a samim time i bez novca, pa počinju živjeti u siromaštvu.

Kada se neka zemlja suoči s poteškoćama, uvijek postoje ljudi koji

nepravedno zbog toga svaljuju krivnju na druge. To se događa i u Njemačkoj.

Mnogi Nijemci smatraju da su Židovi odgovorni za sve probleme, za izgubljeni rat i za gospodarsku krizu.

Postoji i jedna politička stranka koja za krizu krivi Židove: Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka (NSDAP – Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei). Na čelu je te stranke Adolf Hitler, a njegovi pristaše nazivaju se nacistima. Oni mrze Židove. U njihovu programu piše što sve žele promijeniti ako dođu na vlast. U tom slučaju Židovi više ne bi bili Nijemci i u Njemačkoj bi se smatrali strancima. Više ne bi smjeli biti državni službenici ni učitelji. A ako bude nestašica hrane, onda će Židovi i svi stranci biti istjerani iz države. NSDAP također želi zatvoriti državne granice, tako da u Njemačku ne mogu ući ljudi koji nisu Nijemci.

Godine 1929. NSDAP je još mala stranka i nema mnogo pristaša, ali tri godine kasnije osvaja izbore. Svaki treći birač glasa za Hitlerovu stranku. Nacisti obećavaju Njemačkoj zlatnu budućnost u

Anne, svibanj 1931.

Otto s Margot i Anne, kolovoz 1931.

5

kojoj će ta zemlja postati velika i moćna.

Krajem siječnja 1933. Adolf Hitler postaje predsjednik njemačke vlade.

NSDAP ima svoju vojsku: SA (Sturm­ abteilung, Jurišni odred). Članovi SA-a nose smeđe uniforme, marširaju ulicama i pjevaju borbene pjesme iz kojih je jasno da mrze Židove. Na ulicama često dolazi do žestokih obračuna između članova SA-a i njihovih političkih protivnika, komunista i socijaldemokrata.

1929. – 1934.

Korak po korak Hitler i NSDAP pretvaraju Njemačku u diktatorsku državu. Nacisti tisuće političkih protivnika odvode u zatvor ili ih zatvaraju u koncentracijske logore, kao što je Dachau. Stotine njih ondje ubijaju.

U ožujku 1933. na gradskoj vijećnici u Frankfurtu na Majni po prvi put vijore zastave s kukastim križem, zastave NSDAP-a. Prvog travnja u cijeloj nacističkoj Njemačkoj članovi SA-a stoje ispred banaka, radnji i robnih kuća židovskih vlasnika, ispred ordinacija židovskih liječnika i židovskih odvjetničkih ureda. Pokušavaju zaustaviti

Margot i Anne u Aachenu, listopad 1933.

Fotografija Edith, Anne i Margot snimljena na automatu u robnoj kući Tietz, 10. ožujka 1933.

Zajedno imaju 110 kilograma.

6

ljude koji su se uputili onamo. Drže velike kartonske ploče, na kojima piše: „Nijemci! Pružite otpor! Ne kupujte kod Židova!”

Hitlerovi pristaše idu sve dalje.

U svibnju u Frankfurtu na Majni i drugim njemačkim gradovima pale tisuće knjiga židovskih i drugih pisaca koje smatraju „nenjemačkima”. Za njih u nacističkoj Njemačkoj nema mjesta, a sloboda izražavanja mišljenja više ne postoji. Od ljeta su zabranjene sve druge političke stranke, tako da sada postoji samo jedna stranka: NSDAP. Otto i Edith žele otići. Smatraju da ih Hitler i njegovi pristaše ugrožavaju.

Zbog gospodarske krize i banka obitelji Frank upala je u poteškoće. Uz pomoć šogora Ericha Eliasa Annin tata osniva poduzeće u Nizozemskoj. Prodavat će Opektu. To je sredstvo s pomoću kojega ljudi sami mogu praviti džem. U ljeto 1933. Otto odlazi u Amsterdam i počinje raditi u jednome malom uredu u središtu grada. Već malo poznaje Amsterdam jer je ondje 1924. otvorena podružnica njegove obiteljske banke.

Edith, Margot i Anne još neko vrijeme ostaju u Njemačkoj. Krajem rujna odlaze k baki Holländer u Aachen.

Edith redovito putuje iz Aachena u Amsterdam u potrazi za stanom.

U studenom pronalazi prikladan stan na Merwedepleinu, u novoizgrađenoj stambenoj četvrti u dijelu Amsterdam-Zuid. Stan je nešto manji od onoga u Frankfurtu, ali je svijetao i topao.

1929. – 1934.

Netom prije Božića ujaci Julius i Walter dovode Margot u Amsterdam. Ona ondje 4. siječnja 1934. kreće u novu školu.

Anne bi rado htjela poći sa sestrom, ali još neko vrijeme mora ostati kod bake. Sredinom veljače i ona dolazi u Amsterdam. Sada može početi Annin život u novoj zemlji.

Reklamni poster za Opektu.

Poduzeće Otta Franka bavi se prodajom Opekte, sredstva za želiranje s pomoću kojega se pravi džem. Od prosinca 1940. poduzeće posluje na adresi Prinsengracht 263.

7

Drugo poglavlje

Život u novoj zemlji

1934. – 1940.

Anne bi odmah htjela ići u školu kao i Margot, ali još je premala. U travnju 1934. napokon kreće u predškolu.

Otto i Edith upisuju je u Montessori školu, gdje djeca imaju puno slobode.

Smatraju da je to dobro za Anne.

Na Merwedepleinu živi još židovskih obitelji koje su se odselile iz nacističke Njemačke. Otto i Edith sprijateljuju se s obitelji Goslar i obitelji Ledermann iz Berlina. Hans Goslar i Franz Ledermann daju savjete Židovima koji također žele pobjeći iz nacističke Njemačke, prodati svoju firmu ili negdje drugdje osnovati novo poduzeće. Anne, Hannah Goslar i Sanne Ledermann također se sprijateljuju. Hannah i Anne idu zajedno u predškolu, a Sanne ide u istu školu kao i Margot.

Otto mora naporno raditi kako bi pokrenuo svoj posao. Edith se brine za djecu i za kućanstvo, a baš kao i u Frankfurtu, obitelj i ovdje ima pomoćnicu. Edith je i dalje u kontaktu s nekadašnjom susjedom iz Frankfurta, Gertrud Naumann. Piše joj da se Otto uopće ne odmara i da izgleda mršavo i umorno. Također govori da Margot i Anne često spominju Gertrud i da im jako nedostaje.

U lipnju Anne puni pet godina. Prvi put slavi rođendan u Nizozemskoj, prvo u predškoli, a zatim kod kuće s prijateljicama. Tijekom ljetnih praznika Margot i Anne dva tjedna borave u posebnoj kući za odmor u Zandvoortu.

Ondje su prvi put ugledale more!

Nakon praznika Margot kreće u treći razred, a Anne još godinu dana ostaje

Anne, 11. rujna 1934.

Margot, 11. rujna 1934.

Margot i Anne u mjestu Zandvoort aan Zee, ljeto 1934.

8

Anne s prijateljicama Evom Goldberg (lijevo) i Sanne Ledermann (sredina) na Merwedepleinu, kolovoz 1936.

u predškolskom razredu. Margot i Anne sada već dobro govore nizozemski.

1934. – 1940.

Ottu i Edith Frank laknulo je što su otišli iz nacističke Njemačke. No i dalje se brinu zbog članova obitelji koji još žive ondje: Edithina majka i braća Julius i Walter. Članovi Ottove obitelji otišli su: brat Robert odselio se u London, brat Herbert živi u Parizu, a sestra Leni sa suprugom Erichom Eliasom i sinovima Stephanom i Berndom živi u Baselu (Švicarska). Baka Frank od 1933. također živi ondje.

U nacističkoj Njemačkoj okolnosti za Židove sve su teže. Državni službenici i nastavnici židovskog podrijetla dobivaju otkaz. Posvuda vise ploče s natpisom „Židovima ulaz zabranjen”, na primjer na ulazu na bazene ili u parkove.

Na ulazima u gradove i sela nalaze se ploče ili veliki transparenti na kojima piše „Židovi ovdje nisu dobrodošli” ili „Židovi ovdje nisu poželjni”. U novinama i na radiju nacisti stalno ponavljaju da su Židovi „njemačka nesreća”. Sve više Nijemaca počinje vjerovati u tu propagandu kojom se širi mržnja.

Godine 1935. nacisti ponovno odlaze korak dalje. Prvo svi stanovnici moraju prijaviti koliko imaju baka i djedova židovskog podrijetla. Tko ima tri ili četiri, taj je „pravi Židov”, tko ima dvoje, prema nacistima je „polu-Židov”, a ako je riječ o jednoj baki ili jednom djedu, onda je „četvrt-Židov”. Nakon toga nacisti donose posebne zakone. Židovi i ne-Židovi ne smiju se upuštati u ljubavnu vezu, što znači da ne smiju ni međusobno stupati u brak. Njemački Židovi sve se više diskriminiraju.

Obitelj Frank ne odlazi više tako često u posjet rodbini u Njemačkoj ili Švicarskoj.

Sve je opasnije putovati nacističkom Njemačkom. Stoga ni ne čudi da je Anne oduševljena kada krajem 1937. smije s ocem otići u posjet obitelji u Baselu.

Ondje se zabavlja s bratićem Berndom.

On se bavi umjetničkim klizanjem, pa Anne također želi naučiti klizati.

Početkom 1938. Margot i Anne posljednji put odlaze u goste baki Holländer u Aachen.

Otta i Edith muče financijske brige.

S Opektom ne ide tako dobro kao što su

U uredu 1936. S lijeva na desno: Miep Santrouschitz (u srpnju 1941. udala se za Jana Giesa), Otto Frank i Henk van Beusekom.

Obitelj Ledermann na svojem balkonu, 1936. S lijeva na desno: Sanne, Ilse Ledermann-Citroen, Franz Ledermann i Barbara.

S lijeva na desno: Hannah Goslar, Anne, Dolly Citroen, Hannah Toby, Barbara Ledermann i Sanne Ledermann (stoji). Fotografija je snimljena u vrtu obitelji Toby na Merwedepleinu 1937.

9

1934. – 1940.

mislili da će ići, a prijetnja iz nacističke Njemačke sve je veća. Otto nekoliko puta putuje u Englesku da vidi hoće li ondje moći pokrenuti posao, ali to mu ne uspijeva. Potom upoznaje Hermanna van Pelsa, koji je također s obitelji pobjegao iz nacističke Njemačke. Hermann zna sve o začinima. Otto Frank odlučuje s poslovnim partnerom Johannesom Kleimanom osnovati još jedno poduzeće – Pectacon, koje će se, među ostalim, baviti mljevenjem, miješanjem i prodajom začina. Zapošljavaju i Hermanna van Pelsa.

U nacističkoj Njemačkoj ozračje je sve mračnije. U noći s 9. na 10. studenog 1938. nacisti podmeću požar u stotinama sinagoga i uništavaju tisuće radnji židovskih vlasnika. Više od stotinu Židova ubijeno je, a oko trideset tisuća muškaraca židovskog podrijetla uhićeno je. Među uhićenima su i Edithina braća, ujaci Julius i Walter Holländer. Juliusa oslobađaju zato što se u Prvome svjetskom ratu borio na strani Njemačke.

Ali Walter mora u koncentracijski logor Sachsenhausen. Ova će noć u povijesti ostati upamćena kao Kristalna noć, zbog

razbijenog stakla s radnji koje je palo na ulice.

Julius i Otto pokušavaju osloboditi Waltera. Početkom prosinca to im uspijeva. Walter dobiva odobrenje nizozemske uprave za imigraciju da dođe u Nizozemsku, te ga Nijemci oslobađaju.

Walter dolazi u izbjeglički logor u Amsterdamu. Ne smije raditi, ali mora plaćati smještaj. Izbjeglice su pod policijskim nadzorom i ne smiju napustiti logor bez odobrenja.

U ožujku 1939. baka Holländer dolazi u Amsterdam. Useljava se k obitelji Frank. Julius u travnju uspijeva preko Amsterdama emigrirati u Sjedinjene Američke Države. Walter u prosincu odlazi za njim. Sve što su imali ostavljaju u Aachenu, uključujući i posao s metalom kojim su se bavili. U Americi moraju početi iznova. Žive u blizini Bostona.

Walter pronalazi jednostavan posao u tvornici kartona, a Julius u tvornici kože.

Dana 12. lipnja Anne slavi deseti rođendan. Već šest godina živi u Nizozemskoj i pohađa četvrti razred

Anne s ocem tijekom vožnje brodom, 1938.

Fotografija Annina razreda u Montessori školi, 1938.

10

škole Montessori. Nakon ljetnih praznika Anne kreće u peti razred, a Margot u drugi razred Ženskog liceja.

Dana 1. rujna 1939. njemačka vojska napala je Poljsku. Francuska i Engleska obećale su pomoći Poljskoj ako dođe do napada. Objavljuju rat nacističkoj Njemačkoj, ali u Poljsku ne šalju vojsku.

Napetost raste kada nacistička Njemačka u travnju 1940. godine napada Dansku i Norvešku.

1934. – 1940.

Obitelj Frank pažljivo prati vijesti o ratu.

Krajem travnja 1940. Margot svojoj prijateljici iz Amerike s kojom se dopisivala, Betty Ann Wagner, piše: „Često slušamo radio jer ovo su napeta vremena. Budući da graničimo s Njemačkom i da je ovo jedna mala zemlja, nikada se ne osjećamo sigurno.”

Annin zapis u spomenaru prijateljice Juultje Ketellapper.

Putovnica bake Holländer.

11

Izvori

Anne Frank Stichting – Anne Frank Huis. Een Museum met een Verhaal, 1999.

Anne Frank Stichting – Ik vond haar direct heel bijzonder, intervju s Hellom Silberbergom, Anne Frank Magazine, 1998.

Anne Frank Stichting / Annemarie de Leng – Ik wil over Anne vertellen, intervju s Hannom Pick-Goslar, Anne Frank Krant, 2015.

Anne Frank Stichting (priredili) Anne Frank, Amsterdam: Keesing Boeken, 1979.

Blitz Konig, Nanette Dat wij elkaar herkenden. Wij, twee skeletten, članak u NRC Handelsbladu, 18. travnja 2016.

Frank, Anne Izvorni rukopis dnevnika, verzija A i B, 1942. – 1944.

Frank, Anne Pismo, 13. siječnja 1941.

Frank, Anne Pismo, travanj 1942.

Frank, Otto Maquette van het Achterhuis, članak u Het Vrije Volku, 24. svibnja 1962.

Goldman Rubin, Susan Searching for Anne Frank: Letters from Amsterdam to Iowa, New York: Harry N. Abrahams, 2003.

Kienzle, Birgit (režija) Lasst mich so sein, wie ich will. Anne Frank, dokumentarni film, Südwestfunk, 1979.

Maarsen, van, Jacqueline Je beste vriendin Anne. Herinneringen aan de oorlog en een bijzondere vriendschap, Amsterdam: Querido, 2011.

Romein, Jan Kinderstem, članak u Het Paroolu, 3. travnja 1946.

Roosevelt, Eleanor Anne Frank: The Diary of a Young Girl, prevela B. M. Mooyaart-Doubleday, New York: Doubleday & Company, Inc., 1952.

Schnabel, Ernst Het korte leven van Anne Frank, Amsterdam: Uitgeverij Contact, 1970.

Schnabel, Ernst Spur eines Kindes, Frankfurt am Main: Fischer Bücherei, 1958.

Winter-Levy, de, Rosa Aan de gaskamer ontsnapt! Het Satanswerk van de SS, Doetinchem: Uitgeversmaatschappij C. Misset, 1945. www.iisg.nl

Fotografije

Akg Images / Bild AKG74216 – str. 5 desno•••• Akg Images / Bild AKG143325 – str. 35 desno Beeldbank WO2/NIOD – str. 10••, 13••••, 22 gore•, 22 dolje•, 27 lijevo, 27 desno, 28••, 29 lijevo, 29 desno bpk Bildagentur / Archiv Heinrich Hoffmann – str. 5 lijevo••••, 28••, naslovnica – sprijeda dolje desno bpk Bildagentur / Deutsches Historisches Museum / Sebastian Ahlers – str. 35l Bundesarchiv / Friedrich Franz Bauer, Bild 152-01-28 – str. 7•• Bundesarchiv / Bild B 285 Bild-04413 – str. 27•••• Bundesarchiv / Bild 183-R69919 – str. 29•••• Bundesarchiv / Bild 146-1993-051-07 Wikimedia Commons CC-BY-SA 3.0 – str. 30• Diederik Schiebergen – str. 28 lijevo FOTO Aviodrome, Lelystad – str. 19••• Zbirka fotografija Anne Frank Stichting, Amsterdam – str. 2•, 4 lijevo, 4 desno, 4•, 5 lijevo, 5 desno, 6 lijevo, 6 desno, 7 lijevo, 7 desno, 8 lijevo, 8 sredina lijevo, 8 sredina desno, 8 desno, 8•, 9 sredina, 9 desno, 10 lijevo, 10 desno, 11 lijevo, 11 desno, 12 lijevo, 12 sredina, 12 desno, 13 lijevo, 13 desno, 14 lijevo, 14 desno, 14•, 14 gore••, 14 dolje••, 15 lijevo, 15 desno, 16 lijevo, 16 desno, 17•••, 17••••, 17 lijevo, 17 desno, 18••, 21••••, 22••, 23•••, 23••••, 25, 26•, 30••, 35••, 36 lijevo, 36 desno, 36 dolje•, 37•••, 37••••, naslovnica – sprijeda sredina lijevo, naslovnica – sprijeda sredina desno, naslovnica – straga – dolje desno Zbirka fotografija Anne Frank Stichting, Amsterdam / Allard Bovenberg – str. 26••, naslovnica – sprijeda gore desno Zbirka fotografija Anne Frank Stichting, Amsterdam / P. Lust – str. 20 lijevo• Zbirka fotografija Anne Frank Stichting, Amsterdam / C. Toala Olivares – str.

39•• Zbirka fotografija Anne Frank Stichting, Amsterdam / Egbert van Zon – str.

38 lijevo Gedenkstätte Haus der Wannsee-Konferenz – str. 18• Getty Images / ANNE FRANK FONDS, Basel – str. 2 Getty Images/ ©Arnold Newman † – str. 37 desno Getty Images / George Rodger – str. 34• Gunther Schwickert † – str. 9•• Imperial War Museum – str. 31 gore desno, 32 lijevo, 32 desno, 33 lijevo, 33 desno, 36•• Institut für Stadtgeschichte, Frankfurt am Main – str. 4••, 6• Maria Austria Instituut / MAI – str. 21 desno•••, 24 lijevo•, 24 lijevo••, 25 lijevo•••, 25 lijevo••••, 31••• Nederlands Rode Kruis – str. 27•••, 28 desno, 34 Norbert Nagel / Wikimedia Commons CC-BY-SA 3.0 DE – str. 32• Photofest, New York – str. 18 Privatna kolekcija – str. 5•••, 9 lijevo, 11•••, 11••••, 12•, 15•••, 16•, 16••, 36 gore•, 38 desno, naslovnica – straga dolje lijevo

40

Spaarnestad Photo – str. 37l United States Holocaust Memorial Museum – str. 12••, 31 dolje desno U.S. Navy Naval History and Heritage Command / U.S. Navy photograph C-5904 Public Domain – str. 15•••• United States Government / Wikimedia Commons CC BY-SA 3.0 – str. 38• The Wiener Library / mit freundlicher Genehmigung von Ruth Wiener – str.

31•••• Yad Vashem / Auschwitz Album Public Domain – str. 28•, 30 lijevo, 30 desno, 31 lijevo

Ilustracije

Zbirka Anne Frank Stichting, Amsterdam / Huck Scarry: str. 19, 19 desno••••, 19 lijevo••••, 20 lijevo, 20 desno, 20 desno•, 20••, 21 lijevo•••, 21, 22, 23, 24, 24•, 24 desno• 24 desno••, 25 desno•••, 25 desno••••, 26, naslovnica – sprijeda gore lijevo, naslovnica – straga gore desno, korice Zbirka Anne Frank Stichting, Amsterdam / Joris Fiselier Infografik: str. 3••, 10•, 33•• Zaklada Anne Frank pokušala je pronaći sve nositelje prava na ilustracije.

Mislite li da vaša prava ipak nisu ispoštovana, možete stupiti u kontakt sa Zakladom. Zaklada se jednim dijelom koristila i slikovnim materijalima s Wikimedije Commons, među ostalim i medijskim arhivom Wikipedije. Kratice u opisima slikovnih materijala i na ovoj stranici odnose se na različite vrste i verzije licenci Creative Commonsa.

Cjelovite tekstove tih licenci možete pronaći na sljedećim URL-ovima:

• CC BY-SA 3.0, Creative Commons Naamsvermelding Gelijk-Delen, verzija 3.0 Unported: https://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/ • CC BY-SA 3.0 DE, Creative Commons Naamsvermelding Gelijk-Delen, verzija 3.0 Njemačka: https://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/de/deed.en

Impresum

Naslov izvornika Menno Metselaar en Piet van Ledden ALLES OVER ANNE Copyright ©2017 Anne Frank Stichting, Amsterdam © za hrvatsko izdanje Naklada Ljevak, 2021.

Nakladnik Naklada Ljevak Kopačevski put 1c, 10 000 Zagreb www.ljevak.hr Za nakladnika Ivana Ljevak Lebeda Voditelj projekta Anne Frank Stichting (Chantal d’Aulnis) Koordinacija projekta Anne Frank Stichting (Eugenie Martens) Povijesno istraživanje i supervizija Anne Frank Stichting (Erika Prins, Gertjan Broek) Suradnici Janny van der Molen Waltraud Hüsmert Femke de Koning (Anne Frank Stichting) Urednica Dubravka Đurić Nemec (za hrvatsko izdanje) Izvršna urednica Nada Brnardić (za hrvatsko izdanje) Lektura i korektura Bonislav Kamenjašević (za hrvatsko izdanje) Analiza fotografija Anne Frank Stichting (Karolien Stocking Korzen) Voditelj produkcije Anne Frank Stichting (Erica Terpstra) Oblikovanje Joseph Plateau grafisch ontwerpers Ram (za hrvatsko izdanje) Tisak i uvez Feroproms Pisma American Typewriter VAG Rundschrift

Ova je knjiga objavljena uz potporu organizacije Dutch Fondation for Literature Letterenfonds.

Ova je knjiga objavljena uz potporu Grada Zagreba.

Sva prava pridržana. Nijedan dio ove publikacije ne smije se umnožiti, pohraniti u računalnu bazu podataka ili objaviti, u bilo kojem obliku ili na bilo koji način, ni elektronički, ni mehanički, ni putem fotokopija, snimki ili u nekome drugom mediju, bez prethodnoga pismenog odobrenja Zaklade Anne Frank.

Prvo izdanje: 2017. (na nizozemskom, engleskom, njemačkom, francuskom, španjolskom, talijanskom i portugalskom) ISBN 978-953-355-481-5 CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001096807.