Imunitet na prvoj liniji obrane

IMUNITET ZA 5

IMUNITET na prvoj liniji obrane

PITANJE SNAŽNOG IMUNITETA ONO JE ŠTO ČINI RAZLIKU IZMEĐU TOGA HOĆETE LI POKLEKNUTI PRED SVAKOM VIROZOM, KIHNUTI SVAKI PUT KAD NETKO UZ VAS KIHNE, IMATI ČESTE I PONAVLJAJUĆE INFEKCIJE – ILI NE. SNAŽAN IMUNITET JAMSTVO JE DOBROG ZDRAVLJA, NO VJEČITO JE PITANJE – KAKO MU MOŽEMO POMOĆI?

Autorica: Andrea Šitum

U nekim slučajevima naš imunosni sustav napada tjelesna tkiva i organe uzrokujući bolest – tada kažemo da je riječ o autoimunim bolestima. U slučaju multiple skleroze, lupusa, reumatoidnog artritisa, psorijaze i nekih drugih bolesti – imunitet se zabunom okreće protiv nas samih i napada naše tijelo AUTOIMUNE BOLESTI R inovirusi, koronavirusi, virus influence A i B, adenoviru si te bakterije – Streptococcus pneu moniae, Haemophilus influenzae, Moraxella catarrhalis, beta hemolitički streptokok grupe C, Mycoplasma pneumoniae, Chlamydia pneumoniae, Legionella pneumophila, Coxiella burnetii – vodeći su uzročnici akutnih res piratornih infekcija, najčešćih zaraznih bolesti modernog doba.

I to nije ništa novo jer od kada postoji čovjek, postoje i ta mala, samo mikroskopom vidljiva stvorenja koja koriste svog domaćina, odnosno ljudski organizam, kako bi održala svoju vrstu.

Mnogi od njih bili su tu i eonima prije nas, mnogi od njih ostat će i poslije nas, no kojima se uspješno bori protiv virusa“, otkriva nam Frane Herenda, mr. pharm.

Koji su to mehanizmi, odnosno kakve to „voj ske“ i „policije“ neprestano patroliraju našim tijelom i koji mehanizmi u njemu pronalaze „lijeko ve“ za nove bolesti s kojima se do sada nisu susreli? „Naš urođeni imunitet sastoji se od nekoliko razina obrane koja neprestano patrolira našim tijelom i čim vidi nešto sumnjivo – pošalje na to mjesto stanice koje stvaraju upalu. Znam da većina od nas misli kako je upala nešto loše, specijal

Frane Herenda, magistar farmacije, napustio je karijeru u marketingu kako bi se posvetio biljnim terapijama, pisanju romana, održavanju radionica te pisanju knjiga – autor je priručnika za izradu prirodne kozmetike te nekoliko romana

dobra je vijest da smo ipak s njima postigli svojevrstan suživot i naučili se no siti s tim sićušnim, „nevidljivim neprijateljima“. Odgovor na neke od njih su lijekovi, na druge cijepljenje, a na treće, viruse poglavito, je vrijeme koje jednostavno treba proći da se othrvamo virusnoj infekciji i da pustimo imunitetu da odradi svoj posao. Dobro vam je poznato kako prehlada prolazi za tjedan dana ako se ne liječi, a za sedam dana ako se liječi, zar ne?

No šalu na stranu, u svim tim slučajevima i bez obzira na to o kojem je uzročniku riječ – razliku između toga hoćemo li oboljeti ili ne, koliko će dugo infekcija trajati, kako će se razvijati i kako će izgledati naš oporavak – čini samo On – naš dobri stari Imunitet.

Urođeni i stečeni imunitet

„Ljudski je imunitet razvio niz mehanizama

KAO MALI VOJNICI

Na svaku infekciju naš imunološki sustav odgovara obranom u koju su uključene prirodne stanice ubojice, neutrofilni granulociti i makrofagi koji se procesom „proždiranja“ mikroba, fagocitozom, rješavaju uljeza. Tek nekoliko dana od početka infekcije dolazi do stvaranja specifičnih antitijela i aktiviraju se specifični T-limfociti. Jedan dio limfocita pretvara se u stanice koje pamte infekciju, a koje će omogućiti da pri idućoj zarazi istim mikroorganizmom dođe do što bržeg

no nije. Loše je kad se događa kao posljedica preburne imunološke reakcije, primjerice kod alergija i autoimunih bolesti“, slikovito objašnjava magistar Herenda. „Kad se javi upala, često se podigne i temperatu ra našeg tijela – naš imunološki sustav bolje radi na poviše noj temperaturi, a virusi su neaktivniji. Možda u ovome leži i odgovor onima koji spuštaju tjelesnu temperaturu čim ona poraste – to ne treba činiti dok ona ne prijeđe 38 ⁰C.“

Osim urođenog imu niteta, postoji i stečeni – onaj u kojemu naše tijelo stvara antitijela za određeni mikroorga nizam. „Antitijelo nije ništa drugo do odgovor tijela na infekciju, možemo slobodno reći

Bilo da je riječ o sezonskoj alergiji ili o onoj na hranu – do njih dolazi kada naše tijelo zamijeni bezazlenu česticu, poput zrnca prašine, za „uljeza“ i preburno reagira na nju, aktivirajući imunološki odgovor ALERGIJE da je antitijelo – lijek koji stvara naše tijelo po principu ključa i ključanice. Stvoreno antitijelo djelovat će baš na određeni virus, a mi time postajemo imuni na njega“, kaže Herenda i objaš njava kako kada prebolimo taj virus, imunost ostaje aktivna neko vrijeme – u nekim slučajevima samo godinu dana, a ponekad cijeli život. Što možemo učiniti?

U moderno je vrijeme naš imunitet na kušnji više nego ikad, a s obzirom na to da naše zdravlje polazi od pravilnog i zdravog imunološkog sustava – izuzetno ga je važno održati jakim. Tu nam mogu pomoći higijena, pravilna i uravnotežena prehrana, kretanje, smirivanje duha i tijela koje će redu cirati stres te korištenje određenih dodataka prehrani, prema savjetima stručnjaka. Za početak pokušajte reducirati stres jer stres pridonosi pove ćanju osjetljivosti na infekcije – oslabljuje or ganizam i čini ga osjetljivijim na bolest. Studije su dokazale kako zdrava prehrana koja obiluje voćem, povrćem, žitaricama i drugim hranjivim sastojci ma izravno utječe na imunološki odgovor našeg tijela i pomaže u zaštiti od mnogih bolesti.

Osim raznovrsne i uravno težene prehrane, i spavanje je iznimno važno jer tijekom sna naš imunološki sustav „puni baterije“, mitohondriji se čiste, a jetra provodi većinu detoksikacije. Zaista, sedam do osam sati neometanog sna i odmora može pomoći našim tijelima da se izbore protiv opasnih patogena.

Tijekom sezone gripe i raznih viroza preporučuje se redovito i temeljito pranje ruku i najkritičnijih površina poput kvaki na vratima, mobitela, tipkovnica i drugih stvari koje najčešće diramo tijekom dana. Bitno je pritom uspostaviti ravnotežu. Možda se čini zastrašujuće, ali određena doza mikroorganizama dobra je za naš imu nološki sustav. Ako, naime, živite u (pre)sterilnom okruženju, bit ćete podložniji infekcijama vanjskog svijeta.

Naravno, i dalje perite ruke redovito i upotrebljavajte dezinfekcijska sredstva kada je to potrebno, ali ako niste dotakli nešto vidljivo prljavo ili koristili sanitarije prije obroka, ne morate panično žuriti u kupaonicu svakih deset minuta kako biste oprali ruke. Također, pretjeranim pranjem vaša će koža postati suha i ispucala, što je savršen „prečac“ za ulazak mikroorganiza ma. Budite oprezni, ali ne pretjerujte!

Foto: Depositphotos

Još malo o virusima

1. Znanstvenici još nisu došli do odgovora jesu li virusi živa bića – oni, naime, nemaju stanicu, ne pretvaraju hranu u energiju i bez domaćina nisu ništa drugo do „molekularnog paketića“, kako im tepaju neki znanstvenici.

2. U prilog tome da su živa bića ide činjenica da posjeduju gene, da se razmnožavaju i evoluiraju prirodnom selekcijom.

3. Jeste li znali da riječ virus dolazi od latinske riječi za otrov?

4. Walter Reed otkrio je prvi ljudski virus – onaj koji izaziva žutu groznicu, još davne 1901. godine.

5. Ako dobijete gripu, vaše će tijelo preplaviti nekoliko trilijuna virusa u samo nekoliko dana.

6. Kad bi svaki virus u ljudskom tijelu bio veličine glave pribadače, njegov domaćin trebao bi biti visok 150 kilometara.

7. Procjenjuje se da bi se, kad bismo poredali sve viruse na Zemlji jedan do drugoga, protezali na tisuću širina Mliječne staze.

8. 8 % ljudskoga genoma virusnog je podrijetla, odnosno potječe od ostataka virusa koju su nekad inficirali ljudsku vrstu.

9. Zanimljivo je kako virusi mogu zaraziti ljude, životinje, biljke, gljivice, protozoe, bakterije – ali i druge viruse.

10. Na postojanje virusa prvi je upozorio ruski biolog Dmitrij Josifovič Ivanovski, tijekom istraživanja mozaične bolesti duhana.