MegaWatt - Ožujak 2011

EKSKLUZIVNO: KAKO POSLUJE PRVA HRVATSKA PRIVATNA PROIZVODNA NAFTNA KOMPANIJA

OŽUJAK 2011.

VODEĆI HRVATSKI ENERGETSKI MAGAZIN

REPORTAŽA SISAK - EKOLOŠKI PAMETNI GRAD DANILO FERETIĆ: STRAH OD NUKLEARNIH ELEKTRANA JE NERAZUMAN

IZVAN KONTROLE

Cijene nafte rastu, a svjetske vlade su nemoćne. Je li počela era skupe nafte?

VISINSKE VJETROELEKTRANE*KINA*ISLANDSKI VULKANI*SOLARNI KVIZ*BAKTERIJE

U preradi nafte i proizvodnji vrhunskih proizvoda idemo korak dalje...

... kako bismo naπim korisnicima i partnerima bili korak bliæe.

Naπ put u preradi nafte i proizvodnji vrhunskih proizvoda nije nimalo lagan.

To je put na kojem neÊemo stati, jer svaki naπ korak dalje, za naπe partnere i korisnike znaËi korak bliæe.

INA - Industrija nafte, d.d. - jedina integrirana naftna kompanija u Hrvatskoj.

U istraživanju i proizvodnji idemo korak dalje...

Pa P Pal allm mir mi ira ir a,, S Siirrij Sir iija jja a

... kako bismo naπim korisnicima i partnerima bili korak bliæe.

Istraæivanjem i proizvodnjom nafte, od Panonskog bazena i Jadrana pa sve do udaljenih polja u Siriji, Egiptu i Angoli, odabrali smo dalek put.

To je put na kojem ne æelimo stati, jer znamo da svaki naπ korak dalje, za naπe partnere i korisnike znaËi korak bliæe.

INA - Industrija nafte, d.d. - jedina integrirana naftna kompanija u Hrvatskoj.

NOVA VELIKA EGIDA

UVODNIK

Odricanje od nuklearne energije je luksuz koji si svijet ne može priuštiti TRENUTAČNO NE POSTOJI NAČIN DA SE DUGOROČNO NADOKNADI ENERGIJA PROIZVEDENA U NUKLEARNIM ELEKTRANAMA. TRAGEDIJA U JAPANU, BEZ OBZIRA NA NJEZIN KONAČNI ISHOD, NEĆE PROMIJENITI TU ČINJENICU

U

trenucima kad je međunarodna javnost zaokupljena čitanjem izvještaja o tragičnim događajima u Japanu, te praćenjem neizvjesnosti oko golemih napora koje tamošnji inženjeri ulažu u pokušaje stabilizacije stanja u nuklearnoj elektrani Fukushima Daichi lako je postati zagovornikom globalne zabrane gradnje novih atomskih centrala koju ovih dana zagovaraju ekološki aktivisti diljem svijeta. Ipak, kada se ključne brojke stave na papir, postaje jasno kako je to u ovom trenutku neizvedivo. Gospodarski, tehnološki i industrijski rast, kao zalog društvenog razvoja svijeta i boljeg života njegovih stanovnika izravno su ovisni o dostupnosti energije. Mnogoljudne azijske države, poput Kine i Indije danas unatoč svom razvoju još uvijek troše znatno manje energije po glavi stanovnika od razvijenih država zapada. Žele li svojim građanima pružiti makar i najosnovniji životni standard, potrebne su im

4

MEGAWATT Ožujak 2011.

goleme količine energije, a takve je danas, s obzirom na dostupnost energenata, efikasnost i način rada energetskih tehnologija, nemoguće osigurati bez korištenja nuklearne energije. Ima li itko uopće pravo to uskratiti?

Upravo na tu činjenicu u intervjuu Megawattu upozorava Danilo Feretić, jedan od najuglednijih hrvatskih energetskih stručnjaka. Uostalom, sam Japan najbolji je primjer nužnosti korištenja nuklearne energije. Mala otočna država, bez energetskih resursa svoj je golemi tehnološki razvoj desetljećima temeljila na cjenovno jeftinoj NAPISAO GLAVNI električnoj energiji iz nukUREDNIK MARKO learnih elektrana. Dogodi li BIOČINA se čak i najgori, černobilski scenarij, vjeruje li itko da će Japan ugasiti preostalih 50-ak nuklearnih reaktora?

U trenucima kad je sve izvjesnije kako će dugoročno cijena nafte, a posredno i svih ostalih fosilnih goriva ostati visoka, o čemu također donosimo opširan tekst u ovom broju Megawatta, za Japan bi takav ishod značio ekonomski krah. Dapače, kriza bi vjerojatno pogodila cijeli svijet. Kratki foršpan takvog scenarija vjerojatno ćemo gledati tijekom nadolazećih mjeseci. Čim krizno stanje završi, japanska vlada morat će naći način kako da nadoknadi energiju iz ugašena 4 reaktora. Bez obzira za koji se energent odluče, prirodni plin, ugljen ili nešto drugo, njegova cijena na svjetskom tržištu će rapidno porasti. Sada zamislite što bi se dogodilo kad bi to isto učinile Sjedinjene Države, Francuska i Rusija, koje zajedno imaju oko 200 nuklearnih elektrana. Upravo zato, iz japanske katastrofe trebamo učiti i poboljšati tehnologiju koju imamo, jer je odricanje od nuklearne tehnologije luksuz kakav si čovječanstvo u ovom trenutku naprosto ne može priuštiti.

SADRŽAJ 6 FOKUS GLOBALNI IZAZOV

32

DESALINIZACIJE MORA

DANILO FERETIĆ GOVORI O BUDUĆNOSTI NUKLEARNE ENERGETIKE

8 ENERGO BAKTERIJE KAKO ĆE E.COLI ZAMIJENITI NAFTU 9 ISLANDSKI VULKANI ISLANĐANI ŽELE IZVOZITI GEOTERMALNU ENERGIJU 10 POTROŠNJA INTERNETA

20

KOLIKO STRUJE TROŠE SVJETSKA RAČUNALA

SKUPA NAFTA KAKO ĆE SVIJET PODNIJETI CJENOVNI ŠOK

11 REVOLUCIJA U ISTRI PRVI SOLARNI VRTIĆ OTVARA SE U LABINU 38 CENTRAL EUROPE OIL COMPANY PRVA HRVATSKA PRIVATNA PROIZVODNA NAFTNA KOMPANIJA

48

46 REPORTAŽA SISAK POSTAJE EKOLOŠKI

SOLARNI KVIZ PROVJERITE SVOJE ZNANJE

PAMETNI GRAD 53 GORIVE ĆELIJE TVORCI ENERGIJE IZ

27 VISINSKE VJETRENJAČE ČISTA ENERGIJA NA 10 KILOMETARA IZNAD ZEMLJE

VODIKA KOLUMNISTI 17 MIROSLAV KRNIĆ 42 MILJENKO ŠUNIĆ Zagreb, Vlaška 40, tel. 5555-000, 5555-050, faks: 4814-393 IZDAVAČ NCL Media Grupa

PRODAJA OGLASNOG PROSTORA ◗ DIREKTORICA LINDA BADRIĆ ◗ VODITELJICA IZDANJA KSENIJA BORŠĆAK ◗ TEL. 01/5555-008 ◗ oglasi@nacional.hr

IMPRESSUM

◗ GLAVNI UREDNIK MARKO BIOČINA ◗ ART DIREKTOR VEDRAN DUHAČEK ◗ NOVINARI MARTINA ČIZMIĆ, ORHIDEA GAURA, TANJA SIMIĆ JELAČA ◗ FOTOGRAFI KRASNODAR PERŠUN, TOMISLAV ČUVELJAK ◗ REDAKTORI VIŠNJA GRGIĆ, BISERKA ROŽANKOVIĆ

◗ DIREKTORICA SVIH IZDANJA SINA KARLI ◗ DIREKTORICA IDA ŠAGOVAC ◗ DIREKTOR PROIZVODNJE IVICA HORVAT

SLIKA NA NASLOVNICI: PREUZETO IZ FILMA "THERE WILL BE BLOOD", MIRAMAX FILMS, 2007.

MEGAWATT Ožujak 2011.

5

SUSAN ALTMAN, AMERIČKA ZNANSTVENICA TESTIRA INOVATIVNI SUSTAV ZA DESALINIZACIJU MORSKE VODE

6

MEGAWATT Ožujak 2011.

FOKUS SVJETSKE KOMPANIJE ULAŽU U RAZVOJ ENERGETSKI EFIKASNIH TEHNOLOGIJA ZA DESALINIZACIJU VODE

Mogu li oceani ugasiti žeđ čovječanstva

D

NAPISAO: MARKO BIOČINA SNIMKE: RANDY MONTOYA

ostupnost pitke vode bit će jedan od ključnih izazova 21. stoljeća, a jedno od glavnih rješenja tog problema bit će uvođenje novih, golemih kapaciteta desalinizacije vode. Ipak, da bi postao dugoročno održiv tehnološki proces, desalinizacija mora postati znatno energetski efikasniji proces. Dapače, jedan od glavnih razloga zašto ta tehnologija nije zaživjela u većoj mjeri na različitim dijelovima svijeta je njezina golema potrošnja električne energije, što je čini ekonomski neisplativom. Dapače, velika desalinizacijska postrojenja danas postoje samo u onim državama koje dostupnost vode ne ocjenjuju kao ekonomsku kategoriju, odnosno koje nemaju drugog načina pristupa pitkoj vodi. Problem bi uskoro mogli riješiti znastvenici američkog Sandia National Laboratoriesa, koji vjeruju kako mogu prepoloviti energetsku potrošnju desalinizacijskih procesa, što pokušavaju učiniti i mnoge privatne tvrtke.

44 5

POSTO financijskih troškova uobičajenog desalinizacijskog postrojenja u pravilu otpada na troškove utrošene električne energije, a ta činjenica s obzirom na potrošnju često cijeli proces čini ekonomski neisplativim KWh električne energije po svakom kubičnom metru proizvedene pitke vode u prosjeku troše postrojenja reverzne osmoze, trenutačno najmodernijoj postojećoj tehnologiji desalinizaciji morske vode

9100

GW električne energije bilo bi potrebno uz postojeće tehnologije da se kroz desalinizaciju potpuno zadovolje svjetske potrebe za pitkom vodom MW

MEGAWATT Ožujak 2011.

7

FOKUS ANDREAS SCHIRMER ŠEF JE ISTRAŽIVAČKOG TIMA KOJI JE RADIO NA RAZVOJU NOVE BAKTERIJE

Bakterija koja pretvara šećer u benzin i dizel ZAHVALJUJUĆI GENETSKOM INŽENJERINGU BAKTERIJA E. COLI MOGLA BI U BLISKOJ BUDUĆNOSTI ZAMIJENITI FOSILNA GORIVA

G

enetski modificirane bakterije mogle bi biti ključ rješenja globalnih problema s pronalaskom cjenovno i tehnološki prihvatljivog biogoriva. Američka tvrtka LS9 iz San Francisca tako je nedavno predstavila rezultate svog višegodišnjeg istraživanja na razvoju posebnog soja bakterije Escherichia coli.

Inače, radi se o vrlo učestaloj anaerobnoj bakteriji koja je najpoznatija kao jedan od najčešćih uzročnika trovanja hranom, a njezina prisutnost u određenom prostoru smatra se dokazom fekalnog onečišćenja.

Ipak, nova forma te bakterije mogla bi se pokazati kao ključ šire implementacije tekućih biogoriva na gobalnom tržištu.

Naime, iako već desetljećim postoje razne forme biogoriva koji se dobivaju iz šećerne trske, raznih vrsta uljarica ili nekih drugih poljoprivrednih kultura, a mogu biti korištena za pogon automobilskih motora, ona nikad nisu uspjela u značajnijoj mjeri nadomjestiti naftne derivate. Razlog za to je bio taj što takva goriva, zbg svojih fizikalnih svojstava kao što je

8

MEGAWATT Ožujak 2011.

primjerice korozivnost nisu bila pogodna za uporabu u postojećoj logističkoj infrastrukturi, izgrađenoj za potrebe nafte.

Pojednostavljeno rečeno, snažniji ulazak biogoriva na tržište zahtijevao bi golema ulaganja u gradnju novih naftovoda, terminala i skladišta, a vrijednost takvih

ESCHERICHIA COLI INAČE JE NAJPOZNATIJA KAO ČESTI UZROČNIK TROVANJA HRANOM

investcija učinila bi krajnju cijenu goriva preskupom, odnosno biogoriva nekonkurentna u odnosu na naftne derivate.

Ipak, rješenje tog problema mogle bi biti bakterije. Naime, već desetljećima se zna da postoje bakterije koje kroz fotosintezu

proizvode alkane, ugljikovodične spojeve koji su temeljna komponenta benzina, dizela i kerozina, odnosno mlaznog goriva. Istraživanje takvih bakterija traje već gotovo 20 godina, no čini se kako su ključan napredak postigli upravo u kompaniji LS9. Istraživački tim te kompanije načelu s poznatim znanstvenikom Andreasom Schirmerom uspoređivao je genetske strukture 10 sorti bakterija za koje se zna da proizvode alkane, s nekim bakterijama istog roda koje to ne čine.

Nakon višegodišnje analize znanstvenici su uspjeli izdvojiti sekvencu od 17 gena koji su zajednički svim bakterijama koje imaju mogućnost proizvodnje alkanskih spojeva.

Nakon toga su pobliže analizirane funkcije tih gena, tako da su na kraju dva identificirana kao ključ za fotosintetsku proizvodnju biogoriva. Ta dva gena potom su ugrađena u genetski lanac bakterije E.coli.

Ta bakterija odabrana je zbog svoje karakteristike da se intenzivno razmnožava u laboratorijskim uvjetima, pa je stoga procijenjeno da bi bila najpovoljnija za buduću industrijsku proizvodnju. Eksperiment je uspio. Ubrzo nakon ubrizgavanja novih gena, bakterija je počela proizvoditi enzime odgovorne za proizvodnju alkana, a prema prvim testovima čini to jednako efikasno sa svim vrstama šećera. To je bitno, jer se na taj način izbjegava i drugi veliki problem vezan za biogoriva, a taj je da se za njihovu proizvodnju često koriste jestive poljoprivredne sirovine, što na kraju rezultira porastom cijene hrane.

Kod proizvodnje goriva preko bakterije E.coli to nije slučaj, kao ulazna sirovina može korisiti i otpadna šumska biomasa, te bilo koja nejestiva vrsta celuloze, kao što su pojedine paprati, trave ili čak alge. U tvrtki LS9 zasad intenzivno rade na pilot postrojenju kapaciteta 1000 litara sirovine u kojem se proizvodi otprilike 10 litara alkana. Razvojem tehnologije taj prinos trebao bi se višestruko uvećati, a u kompaniji najavljuju kako bi prvo industrijsko postrojenje trebalo biti razvijeno kroz 3 do 5 godina. Iako je prerano za točne prognoze, u kompaniji najavljuju kako bi proizvodna cijena barela takvog goriva mogla iznositi oko 50 dolara. Uz sadašnje cijene nafte više od 100 dolara, ta cijena može se smatrati vrlo konkurentnom. (M. B.) MW

FOK US

Islandski vulkani napajat će Europu strujom

Z

a većinu stanovnika Europe prva asocijacija na spomen islandskih vulkana je prošlogodišnji kolaps europskog zračnog prometa ISLANDSKA VLADA PLANIRA GRADNJU 2,1 MILIJARDU DOLARA VRIJEDNOG tijekom višednevne erupcije vulkana PODMORSKOG ELEKTRIČNOG KABELA DO OBALA SJEVERNE ŠKOTSKE Eyjafjallajökull. Ipak, čini se kako bi se ta percepcija mogla promijeniti, a Island zahvaljujući svojim geološkim svojstvima postati jedan od glavnih opskrbljivača Europe električnom energijom. Naime, početkom godine islandska vlada započela je proces izrade studije isplativosti za projekt gradnje golemog podmorskog električnog voda koji bi povezivao Island sa 1170 kilometara udaljenom Škotskom.

Radilo bi se o najvećem dalekovodu te vrste ikad izgrađenom, čija bi gradnja koštala otprilike 2,1 milijardu američkih dolara, a PRETPOSTAVLJA SE KAKO ISLAND IZ kom posljednjih desetljeća zahvaljujući preko njega Island bi dobio mogućnost da HIDROELEKTRANA I GEOTERMALNIH IZVORA prihodima od nafte oformila drugi najveći na europsko tržište izveze otprilike 5 TeraMOŽE U EUROPU IZVOZITI DOVOLJNO svjetski financijski fond vrijedan oko 540 wattsati električne energije godišnje. Na taj ENERGIJE ZA PET MILIJUNA KUĆANSTAVA milijardi eura. Slične namjere očito imaju način Island bi postao jedan od najvećih svjetskih izvoznika energije i započeo jak gura. Ipak, procjenjuje se kako je 75 posto i u islandskoj vladi, no njihov problem je razvoj svojih dosad neiskorištenih hid- ukupnih islandksih energetskih poten- što će svoje energetske potencijale vrlo roenergetskih i geotermalnih potencijala. cijala nerazvijeno, što od hidronergetskih teško razviti bez pomoći stranih investiVeličina tih potencijala procjenjuje se na potencijala golemih islandskih ledenjaka, tora, odnosno njihovog jeftinog kapitala.

18 Terwattsati godišnje, što je ekvivalent do mogućnosti gradnje geotermalnih ele- Prema procjeni Hordura Arnarsona, glavgodišnoj potrošnji 5 milijuna prosječnih ktrana pogonjenih vulkanima i gejzirima. nog izvršnog direktora islandske nacioneuropskih kućanstava. Cijeli projekt dio je Utoliko je računica islandske vlade jasna. alne energetske kompanije Landsvirkjun, šire gospodarske strategije islandske vlade Cijena 18 Terawattsati električne energije procjenjuje se kako će ulaganje u gradkoja nastoji pronaći način kako da finan- trenutačno britanskom kratkoročnom nju elektrana iznositi između 300 i 400 cijski oživi državu nakon katastrofalnog (spot) tržištu iznosi oko 1,3 milijarde eura, milijuna američkih dolara po svakom urušavanja tamošnjeg bankarskog sustava što znači da bi Island kroz nekoliko godina Terawattsatu energije. Ipak, ta ulaganja 2008. Mogućnost oporavka od krize na Is- mogao od energetike ostvarivati prihode trebala bi se isplatiti jer će Islanđanima landu su prepoznali u razvoju obnovljivih u razini 10 posto svoje ukupne 12 mili- omogućiti da u svoju državu privuku i izvora energije, gdje država ima goleme jardi eura vrijedne ekonomije. Dapače, industrijska poduzeća kojima cijena enpotencijale. Island trenutno proizvodi oko prema pisanju američkog financijskog ergije igra važnu komponentu u ukupnoj 17,2 Terawattsati energije godišnje, od čega portala Bloomberg, kroz nekoliko godina cijeni proizvodnje, ali i da razvije vlastitu se 80 posto koristi za industrijske potrebe islandski prihodi od energetike trebali bi energetsku tehnologiju koju će kasnije iztriju golemih tvornica aluminija i ferole- dosegnuti prihode Norveške, koja je tije- voziti u druge države svijeta. (M. B.) MW

MEGAWATT Ožujak 2011.

9

FOKUS

10

MEGAWATT Ožujak 2011.

>

G

lobalna ekspanzija interneta rezultirala je i značajnim povećanjem energije koju troše svjetska računala. Iako je nemoguće napraviti točan izračun, procjenjuje se kako je ukupna energetska potrošnja interneta, dakle svih svjetskih osobnih računala, modema, telekomunikacijske infrstrukture i velikih podatkovnih računala dosegnula godišnju razinu od otprilike 868 milijardi kilowattsati godišnje. To je procjena američkog znanstvenika Jonathana G. Koomeya zaposlenog u poznatom Laboratoriju Lawrence Berkeley sveučilišta Stanford u Kaliforniji.

Ukoliko je njegov izračun točan to znači da na internet otpada oko 5 posto ukupne svjetske potrošnje električne energije što je količina koja nipošto ne može biti zanemarena. Upravo zato ne čudi da je tržište energetske efikasnosti uredskih prostora i zgrada značajno naraslo tijekom proteklih godina. Golem dio prosječnih energetskih troškova takvih zgrada otpada na računalne sustave, a oni se pak pomoću kompleksnih program mogu smanjiti i do 70 posto. Kako bi poticala energetsku efikasnost u takvim objetkima američka vlada prošle je godine isplatila više od 50 milijuna dolara poticaja inovativnim tehnološkim projektima u tom sektoru.

Računica je jasna, svaki dolar ušteđen u fiksnim rashodima za energiju u nekoj kompaniji znači i dolar više za investicije, koje su u ovom trenutku u SAD-u ocijenjene kao jedini mogući put dugoročnog oporavka od krize. S druge strane, svaki ušteđeni dolar u tom segmetnu podrazumijeva i više ušteđenih dolara za američku državu po pitanju razvoja energetske infrastrukture.

Naime, funkcioniranje modernih država sve više ovisi o radu računala, a to računala ovise o opskrbi električnom energijom.

Prestanak rada nekog velikog informatičkog sustava, uzrokovan nestašicom struje, lako može izazvati višemilijunske gubitke. Utoliko je stabilna opskrba energijom nužnost, no to zahtijeva golema ulaganja u razvoj prijenosne mreže i ostale energetske infrastrukture. Računica je asna, ulaganja u štednju energije smanjuju potrebu za infrastrukturnim ulaganjima, pa zapravo samim time u konačnici manje troškove.

MW

Koliko energi

RAZVOJ INTERNETA UZROKOVAO JE GOLEMI PORAST POTROŠNJE ENERGIJE U SVJETSKOJ INFORMATICI Potrošnja energije po komponentama tipičnog računalnog servera pri punoj aktivnosti (u wattima)

PROCESOR 80 MEMORIJA 36 DISKOVI 12 PERIFERNE KOMPONENTE 50 MATIČNA PLOČA 25 VENTILATOR 10 NAPONSKI GUBICI 38

Ukupna vršna potrošnja

251 Watta

Izvor: www.americainfra.com

PREMA PODACIMA IZ 2007.

GODINE NA SVIJETU IMA OKO 27,3 MILIJUNA RAČUNALNIH SERVERA, OD ČEGA 26 MILIJUNA JEDNOSTAVNIH, 1,2 MILIJUNA TEHNOLOŠKI SREDNJE NAPREDNIH I OTPRILIKE 59 TISUĆA VELIKIH INSTITUCIONALNIH SERVERA

U 2008. u Europskoj uniji bilo je otprilike 5,6 milijuna računalnih servera, od čega 4,9 milijuna jednostavnih, 663 tisuće srednje velikih i 23 tisuće velikih institucionalnih servera

FOK US

gije troše kompjuteri?

40

je

puta energetski intenzivnija od konvencionalne uredske zgrade

KAKO SE ENERGIJOM NAPAJAJU

VELIKA RAČUNALA SVIJETA?

$4,5 MILIJARDI U 2009.

POTROŠNJA U EU JE IZNOSILA OKO 61 MILIJARDU kWH

1,5%

ILI

ukupne europske potrošnje el. energije,

što je više energije nego što potroše svi televizijski prijamnici u Europskoj uniji, njih ukupno

307mil. procjena 2010.

ili količina električne energije koju potroši otprilike 5,1 milijun prosječnih europskih kućanstava

Izvor: www.energystar.gov i www.informationweek.com

UKUPNA POTROŠNJA EL. ENERGIJE KOŠTA

MEGAWATT Ožujak 2011.

11

FOKUS

U Labinu prvi dječji vrtić sa solarnim kolektorima

U SKLOPU PROGRAMA VRTIĆA DJECU SE KROZ IGRU, PLES I CRTANJE PODUČAVA VAŽNOSTI ENERGETSKE UČINKOVITOSTI

ZAHVALJUJUĆI SOLARNIM ĆELIJAMA U VRTIĆU PLANIRAJU OSIGURATI VIŠE OD POLOVICE SVOJE UKUPNE GODIŠNJE POTROŠNJE TOPLE VODE, ALI I ZNATNO SMANJITI POTROŠNJU LOŽ ULJA

O

d kraja 2010. godine Dječji vrtić „Pjerina Vrbanac“ u Labinu koristi se toplom vodom iz solarnih kolektora postavljenih na krov zgrade. Ovim projektom planira se osigurati na godišnjoj razini 57,1% potrošne tople vode, uštedjeti 1.425,4 l tekućeg goriva i smanjiti emisiju CO2 za 4,444 kilograma. Ovo je prvi projekt te vrste u Istri, a zasad je još uvijek u probnom radu, dok će svečano otvaranje projekta biti krajem ožujka 2011.

Uključivši se u Projekt „Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama (SGE) u Republici Hrvatskoj“ pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske i Programu UN za razvoj (UNDP) Grad Labin, s investicijom vrijednom 138.328,26 kuna, učinio je dodatni iskorak u poboljšanju energetske učinkovitosti te korištenju alternativnih izvora energije.

Financijska sredstva za postavljanje solarnih kolektora na zgradu vrtića osigura-

12

MEGAWATT Ožujak 2011.

la je kompanija RWE Hrvatska. Dopremu opreme i radove na instalaciji izvršila je tvrtka Eko Energo d.o.o. iz Rijeke.

Neutrošeni dio sredstava usmjerit će se prema odluci Upravnog vijeća Dječjeg vrtića „Pjerina Verbanac“ u nove projekte energetske učinkovitosti. Nakon već poduzetih aktivnosti u cilju racionalnog korištenja toplinske energije za pripremu tople potrošne vode ugradnjom solarne instalacije, predstoje i aktivnosti na smanjenju i regulaciji toplinskih potreba za grijanje prostora cijele građevine Dječjeg vrtića. Ovaj projekt ne samo da će pridonijeti većoj energetskoj učinkovitosti u prostorijama dječjeg vrtića, već će se i djecu koja odrastaju u njemu poučavati kako da što štedljivije koriste ograničene prirodne resurse.

Naime, tijekom ovog mjeseca s djecom će se u radu pričati o štednji, toplini, suncu, sunčanim kolektorima i svim drugim izvorima energije na njima prihvatljiv način kroz stihove, pjesme, ples i likovno izražavanje.

SOLARIZACIJA HRVATSKE Europsko udruženje industrije fotonapona EPIA predviđa da će solarna fotonaponska tehnologija do 2020. pokriti 12% u EU potrošnju električne energije, a 2040. čak 28%.

Tržište fotonaponskih sustava imalo je snažan rast do sada, što će se sigurno nastaviti u idućim godinama. Do 2009. u svijetu je instalirano blizu 23 GW fotonaponskih sustava. Od svjetskih regija lider u ugradnji fotonaponskih sustava je Europa koja obuhvaća 70% ukupno instaliranih sustava, zatim Japan, SAD te ostatak svijeta.

Prema izvješću Europskog udruženja industrije solarnih toplinskih kolektora (ESTIF) u zemljama EU i Švicarskoj 2007. godine instalirano je ukupno 2969994 m2 solarnih kolektora, a 2008. instalirano je oko 4762798 m2, što je porast oko 60%. Nažalost, Republika Hrvatska tada nije bila ni među prvih 20 zemalja po korištenju solarnih kolektora.

MW

STRATEGIJA

■ NAPISAO MARKO BIOČINA ■ ILUSTRACIJE VEDRAN DUHAČEK

Imamo li uopće dovoljno energije za njih?

KINA SE UBRZANO PRIBLIŽAVA TITULI NAJVEĆEG SVJETSKOG POTROŠAČA ENERGIJE, ALI ISTOVREMENO TROŠI BOGATSTVO NA KUPOVINU POSTOJEĆIH I RAZVOJ NOVIH ENERGETSKIH IZVORA. KAKO ĆE TO UTJECATI NA OSTATAK SVIJETA? MEGAWATT Ožujak 2011.

13

STRATEGIJA

KAKO RASTE KINESKA ENERGETIKA

ljudi je zabrinuto zbog klimatskih promjena

smatra kako Vlada u vezi s tim ne čini dovoljno

63%

56%

smatra kako Kina previše ovisi o fosilnim gorivima

smatra kako Kina previše ovisi o stranoj nafti

GOLEMA POTROŠNJA, A RELATIVNO MALE DOMAĆE ZALIHE ENERGENATA KLJUČAN SU MOTIV GOLEMOG UZLETA KINESKE ENERGETIKE TIJEKOM POSLJEDNJEG DESETLJEĆA

91%

zabrinuto je zbog ulaganja u nuklearnu energiju

79%

62%

zabrinuto je zbog emisija ugljika iz zemalja u razvoju

20.2%

6,103,493

61%

smatra da država mora ulagati u obnovljive izvore

ŠTO LJUDI MISLE O ZAGAĐENJU Istraživanje javnog mnijenja objavljeno u sklopu World Environmental Reviewa na uzorku od 1024 osobe

21.5%

97%

88%

podržava uvođenje restrikcija u emisijama štetnih plinova

20.2%

5,752,289

globalni postotak

3,914,359

80%

godišnje CO2 emisije (u tisućama tona)

mladih Kineza zabrinuto je zbog globalnog zatopljenja

13.8%

5.5%

Izvor: wellhome

1,564,669

U trilijunima Btu-a

KINA

r

din

j

14

D ene

RUSIJA

EU

+

+

+

—

—

—

—

—

a usij

ja abi

a Kin

a nad

R

r

A ska

dij

Sau

Dokazane MEGAWATT Ožujak 2011. rezerve

Ka

—

n Ira

ai

lij stra

—

NZ

—

ja ndi

I

Au

—

k Ira

—

a Kaz

h

n sta

+

—

r ata

—

a uel

z

K

e Ven

jeni

n jedi

Nedokazane rezerve

1,293,409

INDIJA

+

—

e žav

1,510,351

SVJETSKE REZERVE FOSILNIH GORIVA Dokazane i nedokazane rezerve najvećih svjetskih proizvođača + + + + + + +

+

10,000 9,000 8,000 7,000 6,000 5,000 4,000 3,000 2,000 1,000 0

Sje

SAD

5.3%

U

Ara

i psk

+

+

—

—

i irat

Em

JAPAN

zil

Bra

SOLARNA ENERGIJA Kina je najveći svjetski proizvođač fotovoltne opreme, a drugi najveći proizvođač energije 25.000 MW

ENERGIJA VJETRA Kina je četvrti najveći svjetski proizvođač energije od vjetra, a 75 posto elektrana smješteno je na moru

20.000 MW (2015)

20.000 MW

Vladin plan

15.000 MW

Ostvareno

100 GW

10.000 MW 5.000 MW

100 GW (2020.)

80 GW

Vladin plan

60 GW

Ostvareno

40 GW

0 MW

200 MW (2007.)

20 GW

HIDROENERGIJA Između 2007. i 2011. godine Kina planira povećanje proizvodnje od 45 gigawatta 250 GW

25,1 GW (2009.)

0 GW

25 mil. t/g

190 GW (2011.)

Vladin plan Ostvareno

200 GW

Vladin plan

15 mil t/g

150 GW

Ostvareno

10 mil t/g

100 GW

15 mil. t/g (2015.)

20 mil. t/g

5 mil t/g

50 GW

0 mil t/g

0 GW

6 mil. t/g (2007.)

145 GW (2007.)

BIOMASA Kina je treći svjetski proizvođač biogoriva i energije od biomase

4.110.259.050.000 3.816.000.000 3.221.798.270.000

1460

3.640.000.000 277

1.009.445.000.000 2.820.000.000

974.200.000

700

868 982.998.790.000 985.200.000

589.042.000.000

785

593,400.000

Proizvodnja el. energije (kWh)

822.22

Potrošnja el. energije (MW - sat/godina) Prosjek po glavi stanovnika (Watt)

KINA

U trilijunima Btu-a

SAD

10,000 9,000 8,000 7,000 6,000 5,000 4,000 3,000 2,000 1,000 0

RUSIJA

JAPAN

NJEMAČKA

+

+

+

DOKAZANE SVJETSKE REZERVE FOSILNIH GORIVA 15 najvećih svjetskih država proizvođača nafte, ugljena i prirodnog plina + + + + + + + + +

—

—

—

—

a usij

a Kin

ja abi

n Ira

+

—

SAD

EU

R

dij

Sau Nafta

r

A ska

—

lija

A

ra ust

—

NZ

ja ndi

I

—

a nad

Ka

Prirodni plin

—

—

K

r ata

—

a Kaz

h

n sta

—

E UA

—

k Ira

Ugljen

+

—

—

a uel

z

e Ven

+

ajt

Kuv

MEGAWATT Ožujak 2011.

15

STRATEGIJA

KINA ubrzano postaje svjetski lider u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, ali i u tehnološkim rješenjima koja se za to koriste

Č

injenica da Kina ubrzano postaje svjetski energetski lider teško da može iznenaditi ikoga tko barem površno prati ključne svjetske energetske trendove. Uostalom, energetika je u biti djelatnost koju pogoni potrošnja, a toga je u Kini, zahvaljujući golemom gospodarskom rastu u proteklih petnaest godina, bilo i više nego dovoljno.

Ipak, unatoč tome, razmjere kineske energetske ekspanzije teško je u potpunosti pojmiti, čak i službenim kineskim institucijama.

Primjerice, kako je nedavno objavio Zhang Gubao, čelni čovjek kineske Nacionalne energetske administracije, ukupni instalirani proizvodni kapaciteti tamošnjih elektrana krajem 2010. iznosili su oko 900 gigawatta. Ta brojka sama po sebi ne znači puno ako se ne zna da su još 2006. Kinezi izradili nacionalnu energetsku strategiju kojom je takva razina proizvodnje bila predviđena tek za 2020. godinu. Utoliko je jasno kako kineska energetika raste tempom većim nego što je to itko mogao predvidjeti, a zbog čega je tamošnja vlada u više navrata bila prisiljena provoditi reviziju 11. petogodišnjeg plana, svog temeljnog ekonomskog dokumenta namijenjenog za razdoblje između 2006. i 2010. godine.

Kroz taj plan Kina je ostvarila ogromna ulaganja u energetiku.

Prema službenim podacima, samo u 2009. u državi je potrošeno 110 milijardi američkih dolara na projekte gradnje infrastrukture, od čega više od pola na gradnju novih elektrana. Iznenađujuće je to da su Kinezi kroz te ogromne investicije preuzeli i tehnološku prednost u cijelom nizu ključnih tehnologija, a posebno u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora. Samo 2009. godine u Kini su podignute vjetro-

elektrane snage 14 gigawatta, a država planira ukupno 15 posto svojih energetskih potreba zadovoljiti iz obnovljivih izvora. Ipak, takva predanost zelenoj energiji nipošto nije utjecala na razvojne planove u drugim sektorima, pa tako Kina trenutačno gradi 23 nuklearna reaktora, a još 30 ih je u pripremi. Slično je i s klasičnim termoelektranama i hidroelektranama. Prošle godine u pogon je pušteno novih 70 gigawatta, od čega niz termoelektrana na ugljen s modernom tehnologijom skupljanja ugljika. Na kraju, Kina je prošle godine SAD-u preotela i status vlasnika najvećeg svjetskog distributivnog sustava električne energije, ukupne dužine od 375 tisuća kilometara. Dapače, Kina je SAD nadmašila i u prijenosnoj tehnologiji.

KININ UTJECAJ NA OSTATAK SVIJETA U manje od 5 godine ta država je izgradila 6 tisuća kilometara ultravisoko naponskih dalekovoda. I u tome je svjetski lider. Ipak, te brojke ne daju odgovor na jedno ključno pitanje, a to je kako će nezaustavljivi Kinin rast potrošnje energije utjecati na ostatak svijeta.

MEĐU OSTALIM KINA JE VLASNIK I NAJVEĆEG SVJETSKOG SUSTAVA PRIJENOSA ELEKTRIČNE ENERGIJE, UKUPNE DUŽINE 37 TISUĆA KILOMETARA

16

MEGAWATT Ožujak 2011.

Ima li uopće dovoljno energije za njihove potrebe, kao i potrebe nekih drugih država u razvoju poput Indije? Mogu li im u potrazi za novim energetskim izvorima uopće konkurirati države zapadnog svijeta i gdje je tu mjesto za manje države poput Hrvatske? Odgovori na ta pitanja odredit će ključne svjetske društvene događaje i promjene u idućim desetljećima.

MW

KOMENTAR

Katastrofa u Fukushimi mogla bi izazvati poskupljenje ključnih energenata u Hrvatskoj

N

akon što je u petak, 11. ožujka 2011., Japan zadesio potres jačine 9,0 stupnjeva, uzrokujući udar tsunamija visine gotovo 10 m na sjeveroistočnu obalu zemlje, mediji su izvijestili o požaru koji je zahvatio jednu rafineriju nafte, dok je rad desetak nuklearnih elektrana zaustavljen, što je imalo za posljedicu nestanak električne energije u milijunima zgrada diljem Japana. No ostalo je relativno nezamijećeno da je šest rafinerija koje čine 31% japanskih preradbenih kapaciteta prestalo s radom zbog znatnih oštećenja, s neizvjesnim nastavkom započinjanja ponovne prerade nafte.

Gotovo trenutačno, odmah nakon objave vijesti o katastrofalnom potresu i vijesti o prestanku rada trećine rafinerijskih kapaciteta u Japanu, došlo je do smanjenja cijena sirove nafte na svjetskoj razini, prekidajući tako dotadašnji trend kontinuiranog rasta od gotovo 26% u prethodna tri mjeseca prouzročen nemirima u Libiji i na Bliskom istoku.

Očekivanje da će Japan, jedan od najvećih svjetskih uvoznika sirove nafte, drugi najveći svjetski uvoznik poslije SAD-a, u značajnoj mjeri smanjiti uvoz nafte imat će za posljedicu povećanje ponude na svjetskom tržištu.

Inače, trenutačna potražnja na svjetskom tržištu nafte iznosi oko 89 milijuna barela dnevno, od čega je Japan prije potresa uvozio oko 4,7 milijuna barela dnevno za preradu u svojih 29 rafinerija, a trenutačno uvozi nešto više od 3 milijuna barela dnevno.

S obzirom na to da se oko 25% ukupno proizvedene električne energije u Japanu proizvede u nuklearnim elektranama, manjak energije nastao zatvaranjem desetak nuklearnih elektrana nakon potresa, osim manjka nastalog zatvaranjem rafinerija, ima za posljedicu da će vrlo vjerojatno Japan biti prisiljen povećati uvoz naftnih derivata, plina FOTO: KRASNODAR PERŠUN

PIŠE: MIROSLAV KRNIĆ, DIREKTOR KONZULTANTSKE TVRTKE OG ADRIATIC

JAPAN ĆE NAKON KRIZE BITI PRISILJEN POVEĆATI UVOZ NAFTNIH DERIVATA, PLINA I UGLJENA. CIJENE TIH SIROVINA NASTAVIT ĆE RASTI

i ugljena kako bi nadomjestio taj manjak.

Svoju proizvodnju energije Japan bazira uglavnom na ugljenu i prirodnom plinu, pa je realno očekivati da će se povećati i uvoz dizelskih goriva kao nadomjestak za proizvodnju električne energije, ali i ostalih naftnih derivata koji će nedostajati s obzirom na prestanak rada rafinerija, a očekuje se i povećanje uvoza prirodnog plina / LNG-a, te u znatnoj mjeri i ugljena.

Svjetski analitičari se slažu da ovo smanjenje uvoza nafte u Japanu, iako je značajno, ne bi trebalo spriječiti daljnji porast cijena sirove nafte u idućih nekoliko mjeseci koji će se vjerojatno nastaviti zbog mogućeg daljnjeg pogoršavanja prilika u Libiji, na Bliskom istoku, a posebice ako dođe do eskalacija sukoba između demonstranata i vlasti u Saudijskoj Arabiji i zemljama

u njenom okruženju. No i uz to, realno je očekivati da bi moglo doći i do značajnijeg povećanja cijena naftnih derivata, posebice dizelskih goriva, ali i motornih benzina, i to u značajnjoj mjeri od porasta cijena sirove nafte, s obzirom na nemogućnost prerade u oštećenim japanskim rafinerijama. To bi, bez obzira na udaljenost dalekoistočnog tržišta od Europe, moglo imati za posljedicu i povećanje cijena naftnih derivata na europskom, a onda i na mediteranskom tržištu.

Porast cijena dizelskih goriva i motornih benzina na mediteranskom tržištu mogao bi imati za posljedicu i porast cijena naftnih derivata na hrvatskom tržištu s obzirom na to da je cijena naftnih derivata u Mediteranu (tzv. CIF Med, Genova / Lavera) osnovica za obračun i formiranje cijena u Hrvatskoj.

Isto tako, zbog prestanka rada nuklearnih elektrana moglo bi doći do reakcije svjetskog tržišta u vidu porasta cijena prirodnog plina / LNG-a i ugljena, no međutim s obzirom na različitu metodologiju i način formiranja cijena plina u Europi, smatramo da nije realno očekivati da bi to moglo utjecati na povećanje cijena prirodnog plina u Hrvatskoj, ali s obzirom na to da Hrvatska elektroprivreda uvozi posljednjih godina sve značajnije količine ugljena s Dalekog istoka, povećanje cijena ugljena moglo bi se odraziti na troškovnoj strani proizvodnje struje u Hrvatskoj.

Nespornim se nameće zaključak da će osim pogibije desetaka tisuća ljudi te šteta koje se procjenjuju na više od 200 milijardi USD, ovaj kataklizmički potres otvoriti i mnoga pitanja koja se tiču, da tako kažemo, svjetskog energetskog sektora, posebice najvećeg straha i ograničavajućeg faktora za razvitak nuklearne tehnologije - moguće zatvaranje velikog broja postojećih nuklearnih elektrana te obustava izgradnje novih. I u Hrvatskoj su se posljednjih godina u stručnim krugovima više, ali u javnosti manje vodile žustre rasprave o potrebi, odnosno mogućnostima gradnje nuklearnih elektrana pa nije naodmet podsjetiti da je i novom strategijom energetskog razvoja RH iz listopada 2009., predviđena mogućnost izgradnje nuklearnih elektrana. S obzirom na to da je Energetska strategija, dokument koji je usvojio Sabor RH, prijeko potreban uvjet za donošenje zakona i propisa kojima bi se regulirao tempo, odnosno uopće mogućnost izgradnje nuklearnih elektrana, vjerujemo da će japanska katastrofa odlučMW no utjecati na donošenje odluka.

STRATEGIJA !

!

!

!

!

!

!

! !

! !

!

!

! ! ! ! ! ! ! ! ! !

Sotin ! ! ! !

!

#

! !

!

!

! ! ! ! !

!

! !

! ! ! ! ! ! ! !

!

!

!

!

! ! !

Nova ! ! ! ! ! ! !! ! !Slavonski Kapela Slobodnica Brod

! !

!

!

! !

SRBIJA !

! ! !

!

! ! ! !

!

!

! !

!! ! ! ! !

!!

!

!

!

Bihać

BOSNA I HERCEGOVINA

Postojeći plinovodni sustav 75 bar Postojeći plinovodni sustav 75 bar Postojeći plinovodni sustav 50bar bar Postojeći plinovodni sustav 50

!

!

Plinovodni sustav u izgradnji 75 bar Plinovodni sustav u izgradnji 75 bar

! ! ! ! !

Razvoj plinovodnog sustava nakon 2011.

! ! ! ! !

PSP Okoli

!

!

!

!

!

! !

!

! !

! ! ! ! ! ! ! ! !

!

!

Split

!

!

! ! !

! !

!

!

!

! ! ! !

!

Makarska

#

!

!

#

!

! !

! !

! ! ! !!

!! ! !!

! !

!

! !!

Ploče !

! !

!

!

!

!

!

! !

!

!

!

!

! !

!

!

!

!

Dubrovnik

!

! !

!

#

!

#

CRNA GORA

IAP. Uza sve navedeno, valja istaknuti kako je Plinacro d.o.o. u kontaktu i s operatorom plinskoga transportnog sustava Srbije s kojim je usuglašen mogući koridor interkonekcije Sotin-Bačko Novo Selo.

No, za stvarnu diverzifikaciju izvora dobave i sigurnosti opskrbe plinom hrvatskih, ali i europskih potrošača svakako je najvažniji projekt izgradnje LNG-terminala. S obzirom na to da je razvoj projekta Adria LNG očigledno usporen, a da je Planom razvoja 2010-2014. predviđena izgradnja plinovoda Kukuljanovo-Omišalj, Plinacro intenzivno radi i na razvoju projekta LNG RV, to jest izgradnje objekta za prihvat LNG brodova s postrojenjem za uplinjavanje i njegovo povezivanje s plinskim transportnim sustavom RH. Tvrtka Plinacro d.o.o. je u razvoj plinskoga transportnog sustava Republike Hrvatske do 2007. godine uložila 210 mil. eura, a do kraja 2014. uložit će još 370 mil. eura kako bi u konačnici bilo izgrađeno 2.775 km magistralnih plinovoda. To će omogućiti transport 1.200.000 m³ plina na sat, odnosno 5,5 mlrd. m3 plina na godišnjoj razini te u cijelosti zadovoljiti potrebe svih potrošača u Republici Hrvatskoj.

MW MEGAWATT Ožujak 2011.

NCL PROMO

!

!

!

Trogir

!

!

Lokacije za LNG

! !

!

!

!

!

!

!

!! ! !

!

!

! ! ! !!

^

!

!

!

!

!

!

!

Šibenik

Lokacije za LNG Moguće lokacije PSP-a

! !

!

!

^

Knin

Benkovac

!

!

! ! !

!

! !

podrazumijeva Biograd na moru plinovod kojim bi Tisno se plinovodni sustav Like i Dalmacije, nastavkom izgradnje od Splita prema Pločama te dalje južno preko Crne Gore, u Albaniji spojio na projekt Trans Adriatic Pipeline (TAP).

Riječ je o strateški izuzetno važnom projektu čija će realizacija omogućiti otvaranje novoga dobavnog pravca opskrbe plinom iz novog izvora - Kaspijske i Bliskoistočne regije. Na taj bi se način plinoficirala područja svih država na koje plinovod IAP ima utjecaja, a dio kapaciteta mogao bi se iskoristiti i za tranzit. Trenutačno se razmatra kapacitet od 5 mlrd. m3 na godinu, od čega bi pola bilo namijenjeno tržištu naše regije, dok bi se druga polovica mogla koristiti u Hrvatskoj te za tranzit.

Plinacro razrađuje i projekte izgradnje interkonekcijskih plinovoda sa svim susjednim zemljama od kojih su najvažniji projekti povezivanja sa Slovenijom i Italijom, ponajprije u opsegu tranzita plina s budućeg LNG, odnosno LNG RVterminala na Krku. Istodobno, aktivno je i nekoliko mogućih interkonekcija s bosanskohercegovačkim plinskim transportnim sustavom, od kojih je strateški najvažnije povezivanje na pravcu Slavonski Brod-Bosanski Brod kao dijelu, odnosno nastavku interkonekcije s Mađarskom.

Također, predviđeno je i povezivanje plinovodom Ličke Jesenice-Bihać, čime bi se omogućila plinofikacija Unsko-Sanskog kantona plinovodnim kapacitetom sustava Like i Dalmacije, kao i povezivanje na pravcu Ploče-Mostar u opsegu projekta

!

!

!

PSP Okoli Moguće lokacije PSP-a

!

!

!

Zadar

Razvoj plinovodnog sustava nakon 2011.

!

!

!

Obrovac

REGIJA JUŽNA HRVATSKA

!

!

!

! !

!

! !

!

!

!

! !

!

! ! ! ! !

!

!

!

!

! ! ! ! !

!

!

!

!

Gospić

!

! !

!

!

#

! !

!

Otočac

Županja

Brod

!

!

!

# Bosanski

!

! ! ! !

!

#

!

!

! !

!

!

!

! !

!

Lička Jesenica ! !

! !

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

! !

Osijek

!

! !

Požega

Dobrovac

!

REGIJA ISTOČNA HRVATSKA

#

#

#

!

! !

! ! !

!

!

!

#

! ! ! !

!

!

! !

!

!

! !

!

!

!

! ! !

!

Omanovac

!

!

!

!

!

!

!

!

!

#

!

Beli Manastir

!

!

! ! ! !

!

!

Kutina!

! ! !

! ! ! ! ! !! !

PSP BENIČANCI

!

!

! ! ! !

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

PSP GRUBIŠNO POLJE

!

! !

! !

Donji Miholjac

!

!

!

#

! !

#

!

#

!

!

Josipdol

!

#

!

!

!

!

! !

!

!

Omišalj

!!

#

NOVO PETOGODIŠNJE RAZDOBLJE Tijekom 2010. g. stručnjaci Plinacra izradili su, a resorno Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva RH prihvatilo i odobrilo novi petogodišnji Plan razvoja transportnog sustava od 2010. do 2014. godine. Uz upravo dovršenu interkonekciju s Mađarskom (čijim je puštanjem u rad početkom 2011. g. Plinacro omogućio diverzifikaciju pravca dobave prirodnog plina te oslobađanje kapaciteta na postojećem uvoznom pravcu preko Slovenije, a time i uvoz dodatnih količina plina), za Republiku Hrvatsku najvažniji je Plinacrov razvojni projekt Jonsko-jadranskog plinovoda (Ionian Adriatic Pipeline - IAP) Projekt IAP

#

U

spješnom provedbom Plana razvoja, izgradnje i modernizacije plinskoga transportnog sustava Republike Hrvatske do 2011. godine, to jest izgradnjom magistralnih i regionalnih plinovoda te mjerno-redukcijskih stanica (MRS), nacionalni operator plinskoga transportnog sustava - Plinacro d.o.o. osigurava preduvjete za dugoročnu i stabilnu opskrbu prirodnim plinom. To znači da će završetkom Plinacrovih investicijskih aktivnosti nakon 2011. g. najveći dio naše zemlje biti pokriven visokotlačnim plinskim transportnim sustavom. Ipak, to još nije dovoljan preduvjet za sveobuhvatnu plinofikaciju Republike Hrvatske: nužno je da taj sustav posjeduje jamstva i uvjete za dugoročnu, pouzdanu i sigurnu dobavu prirodnog plina. Stoga se, uz vlastitu proizvodnju prirodnog plina i uvoz iz ruskih, odnosno talijanskih izvora, Republika Hrvatska treba usmjeriti prema novim izvorima te mora diversificirati dobavu prirodnog plina. Upravo iz tih razloga tvrtka Plinacro d.o.o. predvodnik je regionalne inicijative u povezivanju sa svim susjednim zemljama.

!

! ! ! !

!

! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! !

!

!

!

Sisak! !

! ! ! ! ! ! ! ! !

!

!

!

!

! ! ! ! !

^^

!!

! ! ! !

!

REGIJA SREDIŠNJA HRVATSKA

! !!

Dravaszerdahely

#

!

!

Budrovac !

!

!

PSP OKOLI

Karlovac

!

!

! !

! !

! !! ! !

! ! ! ! !

!

!

!

!

!

Gola

!

##

!

!

Zagreb

!

Kukuljanovo ! ! ! ! !

!

Sv. Ivan Žabno

! ! ! !

!

Vodnjan

! !

!

!

! ! !

!

!

REGIJA ZAPADNA HRVATSKA

! ! ! !

!

#

!

Umag

REGIJA SJEVERNA HRVATSKA

!

!

!

!

!

! ! !

MAĐARSKA

#

! !

Zabok!

#

#

!

Varaždin

! !

SLOVENIJA

!

JAMSTVO ZA POUZDANU I SIGURNU DOBAVU PRIRODNOG PLINA

## Rogatec

!

Plinacrovi razvojni planovi

19

STRATEGIJA PROIZVODNJA NAFTE SVE JE SKUPLJA, A POTROŠNJA SVE VEĆA. MOŽE LI SVIJET PRONAĆI NAČIN DA SPRIJEČI RAST CIJENE KLJUČNOG ENERGENTA? ■ NAPISAO MARKO BIOČINA SNIMKE REUTERS NCL ARHIVA ■

PREKID PROIZVODNJE NAFTE U LIBIJI IZAZVAO JE ZNAČAJAN RAST CIJENA I PONOVO UPOZORIO NA OSJETLJIVOST GLOBALNOG SUSTAVA OPSKRBE TIM VAŽNIM ENERGENTOM

20

MEGAWATT Ožujak 2011.

SKUPA NAFTA Nagovještaj nove globalne recesije?

"

N

a globalnoj razini sprema se energetska kriza, a najvjerojatnije će njezin okidač biti cijena nafte. Potražnja za naftom u idućem razdoblju rast će po stopi od barem milijun barela godišnje, a ključni generatori tog rast bit će velike svjetske države u razvoju, te globalna transportna ekspanzija. Uostalom, od današnjih milijardu automobila na svijetu, već 2050. ćemo doći na 2 milijarde. Proizvodnja nafte u idućem desetljeću jednostavno neće moći zadovoljiti potražnju, a cijena nafte će otići u nebo. Takav scenarij je izvjestan, uostalom rast cijene barela nafte na 140 dolara prije tri godine nije bio anomalija.

Bilo je to samo dobro upozorenje za ono što tek slijedi.”Autor tog crnog scenarija nije, kao što bi se možda moglo pretpostaviti, neki ekološki aktivist, promotor obnovljivih izvora energije ili zanesenjak poznatim teorijama “vrhunca nafte”, nego John B. Hess jedan od najuglednijih svjetskih naftnih stručnjaka, vlasnik velike neovisne američke naftne kompanije Hess Corporation i jedan od najplaćenijih svjetskih menadžera uopće.

Hess je svoju pesimističnu prognozu iznio tijekom predavanja na jednoj stručnoj konferenciji naftnih stručnjaka u Houstonu početkom veljače, a tek nekoliko dana poslije, vjerojatno ranije nego što je i sam očekivao, započeo je streloviti rast cijene nafte na svjetskim burzama pogonjen sukobima u Egiptu, Libiji i ostalim državama Bliskog istoka. Taj ciklus rasta cijena nafte zasad je zaustavljen zahvaljujući posljedicama velikog potresa u Japanu, no i u tih nekoliko tjedana koliko je trajao razotkrio je svu ranjivost i nestabilnost svjetskog sustava opskrbe naftom. Dapače, te događaje može se smatrati ozbiljnim pokazateljem kako službene svjetske institucije, bilo političke, bilo gospodarske, bilo interesne poput Organizacije država izvoznika nafte (OPEC), danas imaju manje mogućnosti nego ikada prije da kontroliraju događaje na globalnom tržištu nafte.

To tržište danas je policentričnije nego ikada prije, a cijena je MEGAWATT Ožujak 2011.

››

21

STRATEGIJA ›› samo odraz međudjelovanja onih koji na njemu sudjeluju, tako da je svaki poremećaj bilo među onima koji kupuju, onima koji proizvode ili onima koji naftom trguju dovoljan da se izazove rast ili pad cijene. Takva era goleme volatilnosti cijene nafte posljedica je kompleksnog spleta okolnosti, kako ekonomskih, tako i političkih, pa je stoga teško vjerovati da će njezino rješenje biti jednostavno.

Temelj problema, kako je zapazio i Hess, nalazi se u odnosu ponude i potražnje. Iako ne postoji statistika koja bi se smatrala u potpunosti pouzdanom, američka Administracija za energetske informacije (EIA) prije nekoliko tjedana objavila je kako je globalna potrošnja nafte tijekom 2010. narasla za 1,6 milijuna barela dnevno, te kako će tijekom 2011. narasti za još 1,4 milijuna. Ispuni li se ta prognoza, ispada da bi krajem ove godine potrošnja na globalnoj razini mogla iznositi gotovo 90 milijuna barela dnevno, što je rekordna količina, veća čak i od predrecesijskog razdoblja iz 2008. godine. Glavni generator takvog razvoja događaja jest povećana potražnja u mnogoljudnim azijskim državama u razvoju, kao što su Kina, Indija ili Indonezija. Primjerice, potrošnja nafte u

Kini je od 2002. rasla po godišnjoj stopi do 8 posto, a kako sama država nema značajnijih vlastitih naftnih izvora, bila je predvodnik golemih ulaganja u kupovinu resursa u inozemstvu, što je također dugoročno utjecalo na razinu rasta cijena. U takvim okolnostima jasno je kako i proizvodnja mora pratiti potražnju, no već godinama postoje ozbiljne naznake kako u tom segmentu postoje problemi. Iako postoje različiti, često i kontradiktorni podaci o svjetskoj proizvodnji nafte, neke činjenice su nepobitne. Prije svega, neosporno je kako su nove svjetske rezerve nafte sve nedostupnije, nova nalazišta razvijaju se na golemim morskim dubinama ili blizu polarnog kruga uz sve teže uvjete proizvodnje. Uostalom, i Saudijska Arabija, službeno najveći svjetski proizvođač nafte, tijekom proteklih pet godina više od 80 posto ulaganja u razvoj novih nalazišta i povećanje proizvodnje usmjerila je na morske projekte, inače u pravilu barem 30-ak posto skuplje od onih na kopnu. U stručnim krugovima ta je spoznaja protumačena kao pokazatelj da Saudijci više nemaju značajnijih mogućnosti razvoja konvencionalnih nalazišta. Radi se o globalnoj pojavi, pa se primjerice sve

ODNOSI GLOBALNE PROIZVODNJE I POTROŠNJE NAFTE POTROŠNJA (uvoz)

PROIZVODNJA (izvoz)

SJEDINJENE DRŽAVE

EUROAZIJA

AZIJA PACIFIK

500.000 barela dnevno potrošnje crvenom bojom označen udjel uvoza

500.000 barela dnevno proizvodnje crvenom bojom označen udjel izvoza 22

MEGAWATT Ožujak 2011.

DOKAZANE SVJETSKE REZERVE

JUŽNA I SREDNJA AMERIKA

AFRIKA

EUROAZIJA

BLISKI ISTOK

UVOZ NAFTE

IZVOZ NAFTE

veće količine proizvode iz nekonvencionalnih nalazišta, kao što su primjerice nalazišta katranskog pijeska u Kanadi i Venezueli čija proizvodnja stoji oko 26 dolara po barelu. Taj porast cijene proizvodnje iz kompleksnijih nalazišta dugoročno će morati pridonijeti rastu cijene nafte. S druge strane, čak i u takvim okolnostima svjetska opskrba je ranjiva. Dogode li se problemi i smanjenje proizvodnje čak i u državi koja spada među srednje velike proizvođače, kao što je Libija na koju otpada manje od 2 posto ukupne svjetske proizvodnje, na tržištu se pojavi strah od mogućih nestašica.

Ključni uzrok toga je prenategnuta opskrba, odnosno nedovoljna količina rezervnih kapaciteta. Upravo na temelju procjene veličine tih kapaciteta OPEC-a velika investicijska kuća Nomura iznijela je službenu prognozu kako bi u slučaju da nakon Libije bude obustavljena i proizvodnja iz Alžira, cijena nafte mogla biti 220 dolara za barel. Kako OPEC objedinjuje 44 posto svjetske proizvodnje i 77 posto ukupnih svjetskih zaliha nafte, organizacija tradicionalno ima neiskorištene proizvodne kapacitete koje koristi kako bi zadovoljila tržišnu potražnju kad dođe do prekida proizvodnje na nekoj lokaciji ili bilo kojeg drugog tržišnog poremećaja. Veličina tih rezervnih kapaciteta svojevrsna je garancija opskrbe naftom svjetskog tržišta, pa je to stoga i jedan od glavnih faktora koje trgovci uzimaju

AZIJA PACIFIK

SJEVERNA AMERIKA

TRGOVAČKE RUTE debljina crte proporcionalna volumenu trgovine

u obzir prilikom izračuna cijena. Proteklih desetljeća te rezerve su bile glavno oružje OPEC-a da utječe na cijenu nafte, tako što bi se proizvodnja u slučaju previsoke cijene povećala i na taj način cijena smanjila. Budući da je najveći dio OPEC-ovih rezervnih kapaciteta bio u rukama Saudijske Arabije, ta država i njezini ključni saveznici poput SAD-a faktički su imali političku mogućnost da utječu na cijenu nafte. Ipak, danas postoje sve veće sumnje u veličinu saudijskih naftnih rezervi.

Te sumnje dodatno su osnažene nakon što je prije nekoliko mjeseci na internetskoj stranici Wikileaks objavljeno kako je saudijska proizvodnja nafte već godinama značajno manja od proklamiranih 12 milijuna barela dnevno, kako iznosi između 8 i 9 milijuna barela, te da gotovo i ne postoji mogućnost njezina povećanja.Ta činjenica vjerojatno je i objašnjenje neuspješnog posjeta tadašnjeg američkog predsjednika Georgea Busha Saudijskoj Arabiji 2008. godine. Bush je tada od saudijskog kralja Abdulaha tražio da poveća proizvodnju i tako utječe na smanjenje cijene nafte na svjetskom tržištu.

Abdulah je pristao, no Saudi Aramco je proizvodnju povećao samo za 300 tisuća barela dnevno. Tada se smatralo kako je to posljedica problema u odnosima između dviju država, no sad se čini kako je moguće da Saudijci za više jednostavno nisu imali mogućnosti. ››

MEGAWATT Ožujak 2011.

23

STRATEGIJA ›› Takve sve veće dvojbe oko mogućnosti Saudijske Arabije, odnosno OPEC-a, da zadovolji potražnju također će dugoročno biti važan faktor u rastu cijene nafte, no cijela priča ima i političku pozadinu.

Naime, ako je Saudijska Arabija godinama povećavajući ili smanjujući svoju proizvodnju mogla manipulirati globalnom cijenom nafte, jasno je kako činjenica da to više ne može raditi daje veću moć ostalim državama proizvođačima. Kako je pokazao primjer Libije, zbog prenapregnutosti tržišta danas gotovo da svaka država sa srednje velikom proizvodnjom može utjecati na tržište. Velike svjetske sile poput SAD-a u prošlosti su situaciju na tržištu kontrolirale preko jedne države, kontrolirati istovremeno njih dvadesetak, od kojih s nekima ima jasno izražene suparničke odnose, jednostavno je nemoguće. Pojednostavnjeno rečeno, ako ljudi poput iranskog predsjednika Mahmuda Ahmadindžada ili venezuelanskog predsjednika Huga Cháveza odluče izvršiti udar na svjetsko tržište nafte, međunarodna zajednica ih teško može zaustaviti. Dodatni problem je u tome što cijeli niz država proizvođača nafte ekonomski ovisi o tim prihodima i u interesu im je da cijena bude što viša. Primjerice, prije nekoliko godina kad je cijena nafte rapidno pala sa 130 na 60 dolara u tek nekoliko mjeseci, države poput Venezuele, Irana i Nigerije gotovo su doživjele financijski slom. Hugo Chávez tada je bio prisiljen smanjiti državni proračun za 60 posto, no procjenjuje se kako ni danas ta država ne može podnijeti pad cijene nafte ispod razine od 90 dolara. Slično je i u Iranu, a osobito u Nigeriji gdje stabilnost države izravno ovisi o naftnim prihodima, odnosno o tome hoće li vojna hunta imati puno manje novca kojim može kupovati mir s raznim pobunjenim skupinama diljem Nigerije. Na kraju, o prihodima od izvoza nafte ovisi i ruski državni budžet. U razdoblju recesije i niže cijene energenata Rusija je gotovo u cijelosti potrošila svoj fond financijskih rezervi u iznosu od 750 milijardi dolara.

Zbog toga se može vjerovati da će u budućnosti svojim djelovanjem te države nastojati održati što višu razinu cijene nafte. Posljednji ključan razlog budućeg rasta cijena nafte su svakako tržišni špekulanti. Iako je teško službeno dobiti potvrdu od pojedinih naftnih stručnjaka kako je 60 posto današnje cijene nafte rezultat špekulacije, činjenica je da je američka centralna banka Fed u proteklih godinu i pol dana stvorila dobre uvjete za porast spekulativne trgovine. Naime, Fed već dugo vremena vodi politiku niske referentne kamatne stope, odnosno bankama posuđuje novac uz gotovo nepostojeću kamatu. Cilj toga je da se kroz jeftine kredite potakne oporavak gospodarstva, no jedna od posljedica takve politike je i infflacija. U situaciji kad na tržištu postoji puno jeftinog novca, ali i rizik infflacije, ulagači se tradicionalno koncentriraju na ulaganja u

24

MEGAWATT Ožujak 2011.

PREMIJERKA JADRANKA KOSOR ZAJEDNO S BROJNIM DRŽAVNIM DUŽNOSNICIMA PRISUSTVOVALA JE SVEČANOM ZAVRŠETKU RADOVA NA MODERNIZACIJI RIJEČKE RAFINERIJE (GORE), A ININ GLAVNI IZVRŠNI DIREKTOR BOJAN MILKOVIĆ NAJAVIO JE I DALJNJA ZNAČAJNA ULAGANJA U ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ NOVIH NALAZIŠTA U HRVATSKOJ I INOZEMSTVU

naftu i ostale prirodne resurse, jer oni predstavljaju određenu fiksnu vrijednost kroz vrijeme, pa tako amortiziraju i posljedice inflacije.

Posljedica toga je umjetno stvoreni rast potražnje, pa tako i cijene.To će također pridonijeti rastu cijene, no ispune li se predviđanja Johna B. Hessa, cijena nafte u idućem desetljeću mogla bi biti samo naličje puno većeg problema - onoga s opskrbom. Kako će se u takvim okolnostima snaći male države s nedovoljnim vlastitim količinama naftnih rezervi? Hrvatska spada među takve države, sirove nafte i naftnih derivata svake godine uveze u vrijednosti od 18 milijardi kuna, hrane za još desetak milijardi kuna, a uvoz električne energije varira ovisno o godini, no nerijetko doseže iznos od 2,5 milijardi kuna. Sve u svemu, na te tri kategorije godišnje se troši oko 30 milijardi kuna, nešto manje od 40 posto ukupnog uvoza. U takvim okolnostima, očito je kako je jedino rješenje za dugoročno stabilnu opskrbu Hrvatske naftom kontinuirano i planirano ulaganje u razvoj novih nalazišta, ali i rafinerijskih i logističkih kapaciteta. Nositelj takvih aktivnosti u Hrvatskoj su sva velika energetska poduzeća, ali u najvećoj mjeri nacionalna naftna kompanija Ina. Proteklih godina, a osobito 2010. Ina je intenzivno ulagala u razvoj svojih proizvodnih i rafinerijskih kapaciteta, no možda i najznačajnije ulaganje vezano je uz projekt modernizacije kompanijinih rafinerija u Rijeci i Sisku, što je do kraja 2010. iznosilo oko 4 milijarde kuna. Riječ je o ključnom projektu, a završetak prve, ključne faze tog projekta Ina je osigurala sredinom 2010. i pomoću zajma od 210 milijuna eura

TRANSPARENTNE CIJENE NAFTNIH DERIVATA U HRVATSKOJ

I

ako u domaćoj javnosti često vlada drukčije mišljenje, cijena naftnih derivata vjerojatno je najtransparentije utvrđena cijena od svih potrošačkih proizvoda u državi. Maksimalna maloprodajna cijena naftnih derivata utvrđuje se na temelju formule izračuna koja je javno dostupna (NN), a bazira se na dvije glavne varijable. Jedna je cijena derivata na mediteranskom tržištu, a druga tečaj američkog dolara prema hrvatskoj kuni. Cijena na mediteranskom tržištu određuje se prema podacima koje svakodnevno objavljuje specijalizirani energetski magazin Platt’s. Ta cijena formira se tako da Platt’s prikuplja podatke o sklopljenim trgovačkim transakcijama nafte u određenom dijelu svijeta. Te transakcije obično se sklapaju na “spot tržištima”, svojevrsnim naftnim burzama gdje kupci preuzimaju naftu, ali uz to Platt’sovi agenti u izračun prosječne cijene uvrštavaju i neke transakcije sklopljene izravno između velikih trgovačkih kompanija. misao takvog regionalnog izračuna cijena je da se u konačnu računicu uključe i sve specifičnosti opskrbe u pojedinim dijelovima svijeta. Cijena derivata dominantni je dio formule za izračun, no iznimno je važna i vrijednost američkog dolara. Upravo je to razlog što se u raspravama o cijenama naftnih derivata koje se u medijima vode prilikom svake promjene cijena naftnih derivata redovito provlači sumnja da cijene derivata u Hrvatskoj uredno prate samo rast cijena nafte na svjetskom tržištu, a da to nije slučaj, ili barem ne u punoj mjeri, kada cijene nafte padaju. Primjer toga dogodio se proš-

S

le godine, kad se cijena nafte kretala na razini između 70 i 87 američkih dolara po barelu, a cijena naftnih derivata prerasla razinu od 8 kuna, što je bilo više nego godinu dana prije kad je cijena sirove nafte bila znatno veća. U javnosti su se pojavile sumnje da se manipulira cijenama goriva, no rijetki su zapazili da je u istom razdoblju došlo do značajnijeg rasta tečaja američkog dolara koji je dosegao razinu veću od 6 kuna. Utoliko je jasno kako su cijena derivata i tečaj dolara dva ključna faktora koji određuju cijenu naftnih derivata na domaćem tržištu, uz državne namete. a temelju toga može se zaključiti kako bi u slučaju daljnjeg rasta cijene nafte na svjetskom tržištu, rast cijene derivata bio logičan slijed. Država koja je nedavno umanjila visinu trošarina eventualno bi mogla tako još u manjoj mjeri pokušati umanjiti cijenu, no tada bi bila suočena s manjkom novca u državnom proračunu. Dapače, u javnosti je malo poznata činjenica da je cijena litre benzina danas, i uz visoku cijenu, oduzmu li se državni nameti, i dalje jeftinija od cijene litre flaširane vode.

Dakle, prostor za smanjenje cijene postoji na strani države, no onda to ugrožava brojne druge državne troškove koji se faktički financiraju iz prihoda od nameta na naftne derivate. aključak je jednostavan, iako ga rijetki u Hrvatskoj žele javno izreći. Male države poput Hrvatske nemaju mogućnosti da značajnije utječu na kretanja cijene nafte, a tu cijenu u konačnici uvijek netko mora platiti. Hrvatska bi morala u što kraćem vremenu naći način kako da se što bolje prilagodi takvom stanju.

N

Z

koji je kompanija Ina dogovorila s Europskom bankom za obnovu i razvoj. U Rafineriji nafte Rijeka prošlog mjeseca uz prisutnost predsjednice hrvatske vlade Jadranke Kosor i brojnih drugih državnih dužnosnika svečano je obilježen završetak investicijskog projekta i predaja na korištenje postrojenja prve faze modernizacije riječke rafinerije. Investicija u prvu fazu modernizacije Rafinerije nafte Rijeka iznosila je oko 400 milijuna eura, a u sklopu te investicije u rafineriji su se izgradila tri procesna postrojenja - Blagi hidro kreking, Proizvodnja vodika i Izdvajanje sumpora. Iako se u analizama učinaka modernizacije riječke rafinerije na Inino poslovanje često isticala financijska dobit, činjenica je da je modernizacija rafinerije iznimno važna i iz perspektive sigurnosti opskrbe hrvatskog

tržišta naftnim derivatima. Imajući moderne i efikasne rafinerije na vlastitom teritoriju, Hrvatska će i u budućnosti imati mogućnost da puno fleksibilnije vrši nabavu sirove nafte, čak i u okolnostima poremećaja na svjetskom tržištu, dok će, s druge strane, takve modernizirane rafinerije znatno utjecati i na povećanje efikasnosti proizvodnje. Pojednostavnjeno rečeno, u moderniziranim rafinerijama Ina proizvodi veće količine vrijednih derivata kao što su benzin, dizel i mlazno gorivo nego prije, a i njezina proizvodnja bit će znatno fleksibilnija, što je u okolnostima krize bitno. Naime, iako to u široj javnosti baš i nije poznato, u svijetu postoje stotine različitih vrsta nafte, koje se razlikuju po svojim fizikalnim svojstvima.

Najvažnija dva svojstva su postotak sumpora i relativna težina (API gravity). Po postotku sumpora nafte se dijele na slatke, s manje sumpora i kisele s većim dijelom sumpora. Po relativnoj težini, nafte se dijele na lake i teške, u usporedbi njihove gustoće s gustoćom vode. To je vrlo važno jer lake nafte karakterizira sastav od manjih ugljikovodikovih molekula, pa je samim time iz njih lakše u rafinerijskom procesu dobiti veći prinos lakih, visoko vrijednih proizvoda kao što su benzin, dizel, mlazno gorivo i petrolej. Upravo zbog toga na najvećoj cijeni su lake slatke nafte, no problem je što njih ima sve manje. Predviđa se kako će se s vremenom znatno povećati udjel kiselih i teških vrsta nafte u ukupnoj svjetskoj proizvodnji, a to praktički znači da će rafinerije morati biti modernizirane kako bi iz te manje kvalitetne nafte dobivale isti ili veći prinos visokokvalitetnih derivata. Upravo to jedna je od ključnih posljedica modernizacije Ininih rafinerija. Središnje postrojenje rafinerije u Rijeci je Hidrokreking/hidrodesulfurizacija. Putem hidrokrekiranja iz teških ugljikovodika dobivaju se lakši proizvodi, a hidrodesulfurizacijom iz njih - goriva Euro V kvalitete. Također, važno je napomenuti da je novo postrojenje za odsumporavanje, tzv. Claus postrojenje, u mogućnosti izdvojiti minimalno 99,8 posto sumpora iz ukupne ulazne sirovine. Efikasnost Inine rafinerije u Rijeci bit će još bolja nakon što se završi druga faza modernizacije, odnosno uvođenje tehnologije kojom će obrađivati teške ostatke. Naime, povećao bi se udio kvalitetnih bijelih proizvoda, poput UNP-a, benzina i dizela. Drugi važan element u toj poslovnoj strategiji su ulaganja u razvoj novih nalazišta.

Prošle godine kompanija je postigla značajan razvoj u tom segmentu, a tu se posebno ističu Inina nalazišta u Siriji. U taj projekt Ina je ulagala 12 godina, no idućih godina trajanja koncesije hrvatska tvrtka će brati plodove tih ulaganja. Kako je nedavno izjavio Inin glavni izvršni direktor Bojan Milković, kompanija namjerava ulagati i u nalazišta na području Hrvatske: “Kontinentalna Hrvatska bila je glavno proizvodno područje, a razrada područja na Jadranu i u Siriji osigurat će Ininu budućnost. Nakon što smo lani u Siriji, gdje imamo četiri naftno-plinska i dva plinska polja, uložili 890 milijuna kuna, nastavljamo s investicijama i proizvodnju planiramo višestruko povećati. Investicije na poljima Jadrana lani su bile vrijedne 198 milijuna kuna i tu smo povećali proizvodnju. U Egiptu smo proglasili komercijalno otkriće na bušotini Risk 1.” Ukratko, nastave li Inina ulaganja planiranim tempom, ona će u velikoj mjeri pridonijeti sigurnoj opskrbi Hrvatske naftom i naftnim derivatima, a to je i jedan od ključnih uvjeta budućeg stabilnog razvoja MW cjelokupne domaće ekonomije.

MEGAWATT Ožujak 2011.

25

TEHNOLOGIJA

POSTOJI VIŠE RAZLIČITIH KONCEPATA VISINSKIH VJETROELEKTRANA, ALI SVIMA IM JE ZAJEDNIČKO DA ELEKTRIČNU ENERGIJU ŠALJU NA ZEMLJU PREKO KABELA

Vjetrenjače u oblacima

■ NAPISALA MARTINA ČIZMIĆ ■ SNIMKE NCL, MARS

NA ZEMLJINOJ POVRŠINI VJETAR JE RIJETKO GDJE KONSTANTAN. NA VISINI OD NEKOLIKO KILOMETARA SITUACIJA JE POSVE DRUKČIJA. VISINSKE VJETROELEKTRANE NOVA SU TEHNOLOGIJA KOJA BI TREBALA ISKORISTITI TAJ VJETAR NA NEBU ›› MEGAWATT Ožujak 2011.

27

TEHNOLOGIJA ››

M

oderan način života zahtijeva sve više električne energije, ali i traži da ta električna energija dolazi iz obnovljivih izvora. U vrijeme kada se sve češće spominje globalno zatopljenje, kvote za ispuštanje ugljikova dioksida u atmosferu i napuštanje “prljavih” izvora energije poput termoelektrana i nuklearki, nameće se pitanje - kako zadovoljiti glad svijeta za strujom?

“Na velikim visinama ima dovoljno energije vjetra kojom bi se mogle stostruko zadovoljiti potrebe današnje civilizacije za energijom. Prije ili kasnije, naučit ćemo kako iskoristiti tu energiju i upotrijebiti je za napredak civilizacije”, rekao je jednom prilikom profesor Ken Caldeira sa Sveučilišta Carnegie.

Upotreba vjetroelektrana za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora već je godinama prihvatljiva svima u svijetu. No gradnja vjetroelektrana sa sobom povlači nekoliko problema. Prije svega, potrebno je pronaći lokaciju na kojoj je vjetar konstantan, kako bi gradnja vjetroelektrana bila isplativa. Potom, tu je i pitanje buke koju vjetroelektrane proizvode te na kraju pitanje cijene njihove izgradnje. Stoga ne iznenađuje što su znanstvenici počeli razmišljati o iskorištavanju vjetra u višim slojevima atmosfere.

Među desecima pilot-projekata i koncepata koji su tijekom godina osmišljeni, izrodilo ih se nekoliko koji imaju šanse i realizirati se. Zajedničko im je što planiraju iskorištavati vjetar na visinama većim nego što to mogu postojeće vjetroturbine, ali i što ih je relativno jednostavo postaviti bilo gdje na svijetu, čime postaju pristupačne i zemljama koje su zbog očuvanja prirodnih bogatstava ili nedostatka prostora odustale od klasičnih načina proizvodnje putem elektrana.

Visinske vjetroelektrane tako možemo podijeliti u dvije grupe - one za iskorištavanje vjetra na manjim visinama atmosfere i one za iskorištavanje vjetra na većim visinama. U proteklih 40 godina inženjeri i stručnjaci pokušavali su osmisliti najjednostavniji i najučinkovitiji način za iskorištavanje energije vjetra.

Australski inženjer, profesor Bryan Roberts, jedan je od pionira u izgradnji vjetroelektrana koje će iskorištavati snagu vjetra u višim slojevima atmosfere. Godinama već radi na prototipu vjetroelektrane za velike visine, a dobitnik je i niza nagrada upravo za taj projekt.

U suradnji s nekoliko američkih investitora, Roberts je osmislio “Flying Electric Generator”, projekt kojim bi se uređaj koji podsjeća na helikopter bez kabine usidrio na zemlji te pustio u vis, gdje bi na visini od 5000 do 12.000 metara iskorištavao

snagu vjetra. Najjači i najstabilniji vjetrovi zabilježeni su na visini od otprilike 10 kilometara. Za razliku od manjih visina, na većim visinama je vjetar stalan i moguće ga je iskorištavati gotovo cijelo vrijeme.

Također, u prilog razvoju visinskih vjetroelektrana ide i činjenica da zemaljske vjetroelektrane proizvode električnu energiju maksimalno 35 posto vremena, dok bi visinske vjetroelektrane mogle biti iskorištene i do 90 posto vremena.

To bi pojeftinilo proizvodnju električne energije i zahtijevalo manje vjetroelektrana za istu količinu električne energije.

Zanimljivo je da je profesor Roberts izračunao kako bi, kada bi se masovno koristila energija vjetra iz viših slojeva atmosfere, proizvodnja električne energije na taj način stajala samo dva centa po kilowatt satu.Prednost im je i mobilnost. Dok se zemaljske vjetroelektrane moraju graditi na lokacijama na kojima je vjetar stalan i koje nisu u blizini naseljenih područja, visinske vjetroelektrane mogu se jednostavno preseliti s

PRVI FUNKCIONALNI MODEL VISINSKE VJETROELEKTRANE IZRADIO JE AUSTRALSKI INŽENJER BRYAN ROBERTS PRIJE DESET GODINA 28

MEGAWATT Ožujak 2011.

ISTRAŽIVANJA MOGUĆNOSTI PROIZVODNJE ENERGIJE PREKO LETEĆIH ELEKTRANA PROVODE SE VEĆ DULJE OD 40 GODINA

JEDRO

OSOVINA

BALON PUNJEN HELIJEM

VJETAR

GENERATOR

KORMILO ROTACIJSKA ENERGIJA

Vjetar

POVODAC

Rotacijska energija

Generator pretvara rotacijsku energiju u električnu Vitlo

jedne lokacije na drugu ako je potrebno. Dovoljno je spustiti uređaj na zemlju, odsidriti ga, prevesti na novu lokaciju, ponovo usidriti i pustiti u zrak. Visinske vjetroelektrane mogu biti izravno vezane na električnu mrežu ili se koristiti za skladištenje električne energije koju se potom može po potrebi iskorištavati.

Prema posljednjim podacima, Robertsovi prototipi koje izrađuje posljednjih 25 godina najbliže su realizaciji. Ne zahtijevaju nikakvu novu tehnologiju, relativno ih je jednostavno izgraditi, a svoju su funkcionalnost dokazali na brojnim testovima.

No da visinske vjetroelektrane ne moraju nužno biti visoko u atmosferi dokazuje MARS - Magenn air rotor system ili vjetroelektrana koja koristi helijem punjen cepelin kako bi se uzdigla na visinu od 300-tinjak metara i tamo iskorištavala stalnije vjetrove od onih na površini zemlje.

I dok klasične vjetroelektrane mogu iskorištavati vjetar iz samo jednog smjera, MARS se poput vjetrokaza prilagođava smjeru iz kojeg vjetar dolazi i tako može bolje i dulje iskorištavati energiju vjetra. Dovoljne su mu i veoma male brzine vjetra od 3 metra u sekundi, a može izdržati

Visinski vjetrogenerator

El. mreža Transformator

i vjetrove od 28 metara u sekundi, odnosno više od 100 kilometara na sat.

Zbog svoje veličine i relativno jednostavne instalacije, MARS je zanimljiv kao alternativni izvor električne energije u područjima u kojima nije moguće na drugačiji način dopremiti struju. Primjerice na naftnim platformama ili manjim otocima. Također, moguće je takav način proizvodnje električne energije koristiti i u područjima koja su poharana prirodnim katastrofama koje su uništile veći dio električne infrastrukture.

No ni iskorištavanje vjetra na velikim visinama nije bez problema. Naime, visinske vjetroelektrane u sebi sadrže metalne dijelove. Robertsovi su uređaji primjerice u potpunosti napravljeni od metala pa tijekom oluja postaju nevjerojatni gromobrani koji svojom pojavom u višim slojevima atmosfere privlače munje. To je problem kojeg su Roberts i njegova ekipa svjesni i rade na njemu. Kao najjednostavnije rješenje nameće se jednostavno spustiti vjetroelektranu na zemlju kad oluja nailazi, te je ponovo podići u zrak kad opasnost prođe.

Slično je i s udarima vjetra koje na velikim visinama zrakoplovi osjećaju kao turbulencije. Dovoljno jak udar vjetra ››

MEGAWATT Ožujak 2011.

29

TEHNOLOGIJA

KOMPANIJE TRENUTAČNO RAZVIJAJU VIŠE RAZLIČITIH MODELA VISINSKIH VJETROELEKTRANA S BITNO DRUKČIJIM KONCEPTOM RADA

›› mogao bi oštetiti ili čak otrgnuti visinsku vjetroelektranu i tako je nepovratno uništiti. Takav scenarij za sobom povlači pitanje sigurnosti letećih objekata koji bi trebali u zraku biti konstantno. Roberts ističe kako sam dizajn njegovih vjetroelektrana, s četiri propelera, onemogućava jednostavan pad s neba. No kako bi se uklonila i najmanja bojazan, predlaže da se visinske vjetroelektrane postavljaju na nenaseljenim mjestima, gdje je mogućnost stradavanja ljudi manja. Tako bi se riješio i drugi problem s kojim se susreću, a to je zračni promet koji je iz godine u godinu sve gušći. Roberts kaže kako je nebo dovoljno veliko i za zrakoplove i za vjetroelektrane. Potrebna je tek jedna četiristotina zračnog prostora iznad SAD-a kako bi se u potpunosti zadovoljile potrebe te zemlje za električnom energijom.

nuti u proizvodnju, dok je EFG još uvijek u fazi testiranja i usavršavanja.

U trenutku kada je emisija ugljikova dioksida sve veći problem koji se pokušava riješiti različitim protokolima poput onog iz Kyota i kada se sve više zemalja udaljava od nuklearne energije zbog problema sa skladištenjem iskorištenog goriva i opasnosti od radijacije u slučaju havarija, okretanje obnovljivim izvorima energije čini se kao jedini mogući izbor. Solarna energija već je postala uobičajena u zemljama u kojima ima dovoljno sunčanih sati za iskorištavanje, a energija vjetra iskorištava se na područjima na kojima vjetar puše stalno. Zemlje diljem svijeta nude subvencije proizvođačima električne energije koji se odluče za proizvodnju iz obnovljivih izvora, a neke su zemlje donijele i uredbe kojima određuju postotak u kojem električna energija u njihovu sustavu mora biti proizvedena iz obnovljivih izvora.

Ekologija više nije apstraktna znanost, nego postaje neizostavan dio modernog života. Ako proizvodnja električne energije pomoću visinskih vjetroelektrana znači da ćemo uskoro umjesto vjetroparkova imati nešto više “neidentificiranih letećih objekata” na nebu i jeftiniju električnu energiju koja neće ostaviti trajne posljedice na MARS JE NAZIV KONCEPTA okoliš, onda takav način VISINSKE VJETROELEKTRANE iskorištavanja vjetra ima KOJA SE TEMELJI NA BALONU svjetlu budućnost.

PUNJENOM HELIJEM ILI VODIKOM MW

ZA RAZLIKU OD VJETROELEKTRANA NA ZEMLJI KOJE PROIZVODE ENERGIJU 35 POSTO VREMENA, NA VISINI BI IM ISKORISTIVOST MOGLA BITI 90 POSTO I u Magennu su svjesni problema sigurnosti svojih vjetroelektrana. No za razliku od Robertsovih EFG-a koji su od metala, MARS je zapravo balon punjen helijem koji bi se u slučaju oštećenja jednostavno ispuhao i pao na zemlju. Tako ne bi bio opasan za okolinu. Ali kako bi se i ta opasnost smanjila, predviđaju spuštanje i sidrenje vjetroelektrane do prolaska oluje, odnosno olujnih vjetrova ili njeno preseljenje na mirnije područje.

Na papiru oba koncepta izgledaju veoma obećavajuće. MARS bi ove godine trebao i kre-

30

MEGAWATT Ožujak 2011.

ENERGIJA INTERVJU

“J

■ NAPISALA TANJA SIMIĆ JELAČA ■ SNIMKE TOMISLAV ČUVELJAK, NCL

apan ima 55 nuklearnih elektrana, a ti - ipak je more nešto čega im neće ponestati. Doduše, hladeći samo ih je četiri stradalo - i to ne zbog reaktor morem stvara se višak tlaka koji se potom ispuhuje van potresa, nego zbog tsunamija. Oštećene u obliku pare, i to je taj oblak koji stalno spominju. Osim toga, su samo one uz obalu, a sve druge - njih u zraku se pojavio cezij, dio fizijskih proizvoda, koji pokazuje 51 - savršeno su reagirale na potres i da je dio goriva oštećen, ali reaktori imaju šest metara vode dokazale da su, kad je seizmika u pitan- iznad sebe i ako je došlo do oštećenja, onda je to samo negdje pri ju, neuništive. To dokazuje da je situacija vrhu a to nije ništa ozbiljno. sasvim suprotna ovoj panici koju pla- MEGAWATT: Što bi se dogodilo da se ti reaktori ipak počnu tosiraju mediji, odnosno da su nuklearne piti? elektrane mnogo sigurnije nego što se - Bila bi otpuštena velika količina radijacije, ali to je jako teško pokušava prikazati”, kaže Danilo Feretić, umirovljeni profesor moguće, nije Japan Černobil. Ti reaktori nalaze se u reaktorskim Fakulteta elektronike i računarstva u Zagrebu i auposudama, koje oko sebe imtor knjige “Uvod u nuklearnu energetiku”. Danilo aju još jednu zaštitnu posudu Feretić jedan je od najstarijih stručnjaka za nuki one se hlade izvana. Japanci learnu energetiku u Hrvatskoj, bio je prvi tehnički već danima hlade te reaktore direktor nuklearne elektrane Krško i detaljno i malo je vjerojatno da u tome je upućen u rad nuklearnih elektrana, a upravo neće uspijevati i dalje. Jedino priprema novu knjigu pod nazivom “Nuklearne je nezgodno to što im se iz elektrane” namijenjenu studentima smjera Enernekog razloga ispraznila voda getika na Fakultetu elektrotehnike i računarstva. u bazenu u koji su prebacili Tvrdi da su, uz fuziju, one budućnost energetike nuklearno gorivo iz reaktora 4. te da osuvremenjene i unaprijeđene mogu opskrZbog toga se gorivo nije moglo biti čovječanstvo električnom energijom za idućih hladiti i nastala je panika.Vjerunekoliko stotina godina. Ne negira da rizik postoji, jem da će Japanci to riješiti kao ali smatra da je gotovo zanemariv kad se uzme u što su riješili većinu problema obzir dobitak. Ističe da bez rizika nema napretka: dosad. To gorivo moraju hladiti “Konačno, i vatra je bila rizik kad su je ljudi otkrili, dok se dovoljno ne ohladi da bi jer su mogli kuću zapaliti.” ga mogli pohraniti u kontejnere MEGAWATT: Što se točno dogodilo s japanskim i zbrinuti kao i svaki drugi nuknuklearnim elektranama? learni otpad. Za to se, doduše, - Kao prvo, nuklearne elektrane u Japanu nisu mora srediti situacija u zemlji, stradale zbog potresa, nego zbog tsunamija. S ali oni to dosta brzo i efikasno potresom su sve elektrane Japanci uredno zatvorili, ali onda je rade i sumnjam da će imati problema. došao tsunami visok 30 metara, mnogo veći od onog za kakav MEGAWATT: Je li stvorena nepotrebna panika i strah od radisu te elektrane osigurane. On je oštetio generatore koji su napa- jacije kako tamo, tako i u ostatku svijeta? jali elektranu nakon obustave struje, odnosno koji su omogućavali - Definitivno, to što se ovih dana može naći u medijima je suludo. hlađenje reaktora. Reaktor postaje opasan kad ga se prestane hla- Otišlo se toliko daleko da se piše kako će radijacija doći i u Hrvatditi vodom, odnosno kad ga se osuši i tada se počne topiti. No to se sku, što je potpuna glupost. Novinari prepisuju jedni od drugih i još nije dogodilo ni u jednoj elektrani. Reaktore su Japanci nastavili tako se priča samo širi, ali bez pokrića. Čovjek je još od pračovjeka hladiti morem, što nije idealno, ali je ipak učinkovito, tako da ne stalno pod zračenjem, od nekih 2,4 minisiverta na godinu. No vjerujem da će doći do takvog pregrijavanja da bi se počeli topi- ima mjesta na svijetu, kao recimo u Indiji gdje su nalazišta torija ››

JEDAN OD VELIKANA HRVATSKE NUKLEARNE ENERGETIKE ZA MEGAWATT GOVORI O BUDUĆNOSTI ATOMSKE ENERGIJE U SVIJETU NAKON JAPANSKE KATASTROFE

STRAH OD NU elektrana je nerazuman 32

Danilo Feretić

UKLEARNIH

DANILO FERETIĆ UMIROVLJENI JE PROFESOR ZAGREBAČKOG FAKULTETA ELEKTRONIKE I RAČUNARSTVA

33

ENERGIJA INTERVJU ››

34

ili nekih drugih radioaktivnih tvari, gdje je to zračenje dvostruko jače - i nikome zbog toga nije ništa. Doza zračenja koju trenutačno primaju zaposlenici tih elektrana, koje mediji nazivaju kamikazama, nepoznata je. Oni nose zaštitna odijela i dozimetre. Sigurno su dobro školovani za rad u sličnim uvjetima pa se treba nadati da primljene doze neće biti osjetljivo veće od dopuštenih. No valja imati na umu da čak ni Černobil nije bio takva katastrofa kakvom se dan-danas prikazuje. Tamo je smrtonosnu dozu primilo samo 37 vatrogasaca koji su bez potrebe išli direktno na reaktor i primili su smrtonosne doze. Drugo su sve nagađanja.

Svaki čovjek ima 20-postotnu vjerojatnost da će umrijeti od raka, a oni koji su bili u zoni oko Černobila za nesreće imali su manje od 1 posto dodatka na taj postotak.

MEGAWATT: Jeste li u svojoj karijeri možda bili u kakvoj sličnoj situaciji?

- Kad sam ‘50-ih godina radio u Institutu za nuklearne znanosti Vinča, svjedočio sam ozračenju ljudi koji su bili blizu istraživačkog reaktora s kojim su studenti eksperimentirali. Svi su zbog nepažnje primili velike količine zračenja, vodili su ih čak u Pariz da im vade koštanu srž. Međutim, svi su oni nakon toga živjeli dugi niz godina, osim jednog. Taj je bio najbliže reaktoru, sjedio je direktno na njemu i primio smrtnu dozu zračenja. Tako da trenutačne doze veće radijacije u Japanu nisu smrtonosne ni u samim elektranama, a kamoli u širem radijusu. Strah od radijacije u Hrvatskoj zbog nesreće u Japanu je posebno nerazuman.

MEGAWATT: Neke zemlje su zbog situacije u Japanu odustale od izgradnje nuklearki, neke sada pod povećalom drže postojeće. Kako bi se nesreće u japanskim nuklearkama mogle odraziti na druge nuklearne elektrane u svijetu te na stav prema nuklearnoj energetici općenito?

- Sada su se svi uzbunili i vjerojatno će regulatorni organi, ponajviše zbog reakcija javnosti, postrožiti sigurnosne uvjete koje će morati primijeniti sve nuklearne elektrane u svijetu, pa tako i Krško. Slična se stvar dogodila i 1979. u Americi nakon kvara na nuklearnoj elektrani Three Mile Island, kada je došlo do oštećenja jezgre reaktora zbog pogreške operatera koji nisu na vrijeme prepoznali kvar. Nakon toga je krenula hajka na sve elektrane, pa tako i na Krško.Talijani su tada čak obustavili već započetu izgradnju elektrane.

U Krškom smo sve morali provjeravati, što je trebalo i što nije trebalo, a trebali smo izvesti i puno dodatnih zahvata na opremi te na sustavima elektrane. U neku ruku to nije loše, jer se ipak provedu neke provjere koje eventualno mogu spriječiti neki kvar, ali je loše što se u javnosti stvara pretjerano negativna slika i strah od nuklerane energije, za što nema razloga. Kad je o Japanu riječ, nema nikakvog smisla taj slučaj reflekti-

MEGAWATT Ožujak 2011.

KOLIKO GORIVA TREBA JEDNOJ ŽARULJI ZA GODINU DANA RADA

UGLJEN 357 kg UGLJENA

UGLJEN JE DOSTUPAN I RELATIVNO JEFTIN, ALI I NEEFIKASAN. 1 TONA UGLJENA U IZGARANJU GENERIRA 2460 KWH ELEKTRIČNE ENERGIJE

ATOMSKA ENERGIJA 0,017 ČISTOG URANIJA

URANIJA U SVIJETU IMA JEDNAKO KOLIKO I NAFTE, ALI IZOTOPA 235 PRIKLADNOG ZA PROIZVODNJU STRUJE U SIROVOM URANIJU IMA TEK 7%

PRIRODNI PLIN

71,5 kg PRIRODNOG PLINA

PLIN JE POVOLJAN ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE ENERGIJE, ALI JE MOŽDA I VRJEDNIJI KAO INDUSTRIJSKA SIROVINA

rati na Europu, jer se ovdje tsunami ne može dogoditi. Tsunamiji su se uvijek događali na Pacifiku i nigdje drugdje na svijetu nema za to uvjeta. Upravo zbog toga su Japanci toliko i usavršili nuklearne elektrane, što se sada i dokazalo - u kataklizmi ovakvih razmjera, od 55 nuklearki oštećene su samo četiri.

MEGAWATT: Kakva je situacija s Krškom?

- Krško je sigurna elektrana, čak se i pri izgradnji nije štedjelo. Projektirana je da izdrži potres od oko 7,5 stupnjeva po Richteru, odnosno za jedan stupanj više od najjačeg predviđenog potresa na ovom području, a s obzirom na to

OJ A

VJETAR

S OBZIROM NA DOSTUPNOST, CIJENU I

POTROŠNJU GORIVA, NUKLEARNA ENERGIJA I DALJE JE EKONOMSKI NAJISPLATIVIJA

PROBLEM VJETROELEKTRANA JE NIZAK FAKTOR KAPACITETA. RADE TEK 25 POSTO VREMENA

2 h 20 min. 9 s GENERATOR OD 1,5 MW

SUNCE

8 dana 18 h 14 min.

2

100 M SOLARNIH PLOČA SOLARNA ENERGIJA IMA SLIČAN PROBLEM KAO ENERGIJA VJETRA. IZNIMNO MALA KAPACITETNA ISKORISTIVOST PROBLEM JE ZA KONTINUIRANU OPSKRBU

HIDROENERGIJA HIDROCENTRALE SU EFIKASNE I EKOLOŠKI PRIHVATLJIVE, NO NEDOSTATAK IM JE DA OVISE O HIDROGRAFSKIM PRILIKAMA

2 h 35 min.

TURBINA OD 339 kW

MEGAWATT: Ako su nuklearke zaista tako sigurne, ako su u 50 koliko se rezervnog materijala ugradilo, rekao bih da bi čak i veći godina jedini incidenti u svijetu bili Černobil, Three Mile Island i potres od navedenog prošao bez veće štete. Ove godine navršava se sada Japan, zbog čega se države tako teško odlučuju na njihovu 30 godina otkako je u Krškom prvi put proradio reaktor. Licencu ima izgradnju, a neke koje ih imaju čak ih drže zatvorenima? još 10 godina, a ako dobije produžetak licence, može raditi još 30 godina. Nakon toga će je trebati razgraditi. Kako je Hrvatska vlas- - Najviše zbog pritiska javnosti, koja je u principu slabo informirana. nik polovine elektrane, polovina radioaktivnog otpada koji će nastati Osim toga, utjecaj na cijeli proces vjerojatno imaju i konkurentne razgradnjom bit će naša briga. No mi se za to još nismo pripremili. tehnologije. Nuklearne elektrane počele su se graditi 1945.-1946. i 30 godina je prošlo a da nitko nije rekao ništa protiv njih, iako su Što se produljenja dozvole rada tiče, većina elektrana u svijetu su je tada bile najnesigurnije. Tada su se radili eksperimenti s atomskim dosad dobile. U Krškom su već pokrenuli tu akciju i, kako stvari stoje bombama i nitko nije ništa govorio protiv radijacije. Međutim, kad trenutačno, ne bi trebali imati problema. Osim ako se sad zbog Japana su nuklearne elektrane krajem ‘70-ih postale ekonomski interne postrože uvjeti. esantne i kada im je počeo rasti broj, dignula se hajka. Moglo bi MEGAWATT: Koliko je moguće da situacija u Japanu utječe na se naslutiti da su se konkurentne energetske kompanije zabrinule izgradnju planiranog drugog bloka elektrane u Krškom? za konkurenciju u dijelu elektroenergetike i preko zelenih i sličnih - Nedavno su neki dužnosnici u Sloveniji izjavili da će se s blokom dva ići bez obzira na to što se dogodilo u Japanu. Međutim, javnost je pro- ekoloških udruga sijale strah od nuklearnih elektrana. Danas tiv. No to se nas ionako ne bi ticalo, to bi bila zasebna elektrana koju više nije takva situacija, ali javnost je još uvijek protiv. Austrijanci su čak izgradili svoju elektranu, ali kad su napravili referendum, bi Slovenci vjerojatno sami gradili. Također, ako Krško ne bi moglo javnost je bila protiv i nikad je nisu pustili u pogon. Nijemci imaju ›› produžiti licencu za rad za 10 godina, imali bi drugu elektranu.

MEGAWATT Ožujak 2011.

35

INTERVJU ››

36

17 nuklearki, ali i kod njih su isto jako glasni njihovi protivnici, što stalno koči njihov razvoj u tom smjeru. Dok Francuzi, na primjer, gotovo 80 posto električne energije dobivaju iz svojih nuklearnih elektrana.

MEGAWATT: Kakva je situacija u Hrvatskoj, u kojoj mjeri nam je potrebna nuklearna elektrana?

- Hrvatska trećinu struje uvozi i mi moramo nešto napraviti u vezi s time. Tako da je odgovor definitivno da, trebala bi nam nuklearna elektrana.

Ona bi nam taman proizvela struje koliko uvozimo i ne bismo bili ovisni o tuđoj struji. Treba imati na umu da ni jedna elektroprivreda nema viška struje i dokad će druge zemlje imati struje NUKLEARNA ELEKTRANA KRŠKO za izvoz tek ćemo vidjeti. No Hrvatska ima još PREMA RIJEČIMA DANILA FERETIĆA jedan problem: naše termoelektrane su stare, PROJEKTIRANA JE DA IZDRŽI POTRES nuklearne gorive cikluse su počeli zadnja, TE Plomin, sagrađena je prije dvadeseOD 7,5 STUPNJEVA PO RICHTEROVOJ razvijati i Amerikanci, Rusi i JapanLJESTVICI I IZNIMNO JE SIGURNA tak godina, a druge termoelektrane će uskoro ci, ali se s gospodarskom krizom u trebati ići izvan pogona - tek onda nećemo svijetu sve to jako usporilo. imati dovoljno struje. Međutim, nitko više ne MEGAWATT: Kao sirovina budućnosti spominje se torij, u želi elektrane na ugljen zbog velikih emisija CO2, a nema dokontekstu da bi mogao zamijeniti uranij kad je o nuklearnim voljno plina da bi se napravila velika termoelektrana na plin. elektranama riječ.

O čemu se radi?

Kod nas je javnost također protiv nuklearki, tako da je situacija - Torij je vrsta teškog metala kojeg na svijetu ima tri puta vrlo neodređena. Iako to nema previše smisla, jer smo ionako više od uranija. On se još ne može koristiti u radu nukokruženi nuklearkama u susjednim zemljama. learnih elektrana, sve dok se ne usavrše ti napredni gorivi MEGAWATT: Koje su prednosti nuklearnih elektrana pred osciklusi, na čemu se trenutačno u svijetu radi. On može talim izvorima električne energije? poslužiti da se iz njega ozračenjem stvara uranij 233, koji - Njihova jedina mana je radioaktivnost u slučaju nesreće, ali može poslužiti isto kao uranij 235 i on će se također moći su što se tiče osiguranja pogonskog goriva najsigurnije. Drugim reciklirati.

To su stvari koje će se dogoditi u idućih 20-30 riječima, nafte, ugljena ili plina može nestati, uostalom i ponestagodina i koje će svijetu omogućiti da ima struje za nekoliko je s vremenom, a njihova cijena stalno raste. Zato su nuklearne stotina godina. elektrane jeftinije, jer je njihovo gorivo po kilovatsatu najjeftinMEGAWATT: Kad bi nuklearne elektrane proizvodile većinu ije. Uranij nije poskupio, a iako ga na zemlji, po energetskom struje na svijetu, kako bi se riješilo pitanje nuklearnog otpada? sadržaju, ima koliko i nafte, za pogon nuklearnih elektrana on Postoje studije o gorivim ciklusima, koji podrazumijevaju izdse trenutačno iskorištava samo 1 posto - što ostavlja veliki prosvajanje visokoradioaktivnih nuklida koji se recikliraju u reaktor za daljnje iskorištavanje. Krško je trenutačno najpovoljnija toru dok se ne raspadnu. Cilj je da se visokoaktivni otpad tako elektrana u našoj mreži i bilo bi jako nezgodno da zbog Japana svede na niskoaktivni, pri čemu se radioaktivnost ne bi smanbude prisiljena na obustavu rada. No to je malo vjerojatno, iako jivala čekanjem 1000 godina, nego bombardiranjem neutronisu zeleni iz Austrije i Njemačke još prije 15 godina pokušali ma pri čemu bi se radioaktivni atom odmah raspao na izotope zatvoriti Krško. Kad je riječ o okolišu, nuklearne elektrane su čija radioaktivnost brže opada. Eksperimenti na tome se već manji zagađivači jer ispuštaju minimalne količine CO2. rade, ali to je daleka budućnost.

MEGAWATT: Kakva je budućnost nuklearne energetike?

MEGAWATT: Što je s fuzijom?

- Uranija se, kao što sam spomenuo, trenutačno za rad nukFrancuzi su dobili lokaciju za izgradnju fuzijskog reaktora, koja learnih elektrana koristi samo jedan posto - to je kao da od je počela.

To je međunarodni projekt, ali će izgradnja dugo trajati bačve nafte istoristite samo čašu, a ostalo bacite. Međutim, i taj reaktor neće biti u pogonu još barem 20-30 godina. Naftna postoje novi, napredni gorivi ciklusi koji mogu iskoristiti do 70 industrija je konačno došla do maksimalne proizvodnje po svom posto uranija. U tom slučaju bi s postojećim zalihama uranija kapacitetu i ona više ne može rasti, zbog čega se mijenja situacmogli proizvoditi struju još stotinama godina. U svijetu se radi ija na tržištu energetike.

Naftnim kompanijama danas postaje na još jednoj stvari - iz uranija se vadi plutonij, koji se može problem kako zadovoljiti potrošače, a ne kao do sada - kako upotrijebiti i kao slabi uranij 235 te se iz njega pravi novo spriječiti konkurenciju.

Da je do toga došlo ranije, fuziju bismo gorivo, tzv. Mox fuel, mixed oxid fuel, koje se može još jedveć imali nju se počelo istraživati još ‘50-ih godina, ali nikad se nom upotrijebiti. No takvu reciklažu mogu raditi samo brzi nisu maknuli dalje od eksperimentalnih početaka.

MW oplodni reaktori, kakve imaju samo Francuzi i Rusi. Napredne

MEGAWATT Ožujak 2011.

ENERGIJA ENERGIJA ■ NAPISAO: MARKO BIOČINA ■ SNIMKE: KRASNODAR PERŠUN, NCL

Lovci na

ZABORAVLJ ZABORAVLJE

OSNIVAČI I IDEJNI ZAČETNICI - ANDRIJA KOJAKOVIĆ I VEDRAN PERŠE, HRVATSKI PODUZETNICI KOJI SU 2008. OKUPILI TIM MEGAWATT Ožujak 2011.

NAFTNIH STRUČNJAKA 38

CEOC, PRVA HRVATSKA PROIZVODNA PRIVATNA NAFTNA KOMPANIJA, ZAHVALJUJUĆI NOVIM TEHNOLOŠKIM DOSTIGNUĆIMA, PONOVNO POKREĆE PROIZVODNJU NA STARIM I NAPUŠTENIM NAFTNIM POLJIMA

JENU NAFTU ›› MEGAWATT Ožujak 2011.

39

ENERGIJA ››

O

d sredine prošle godine u Hrvatskoj djeluje prva privatna proizvodna naftna kompanija. Radi se o tvrtki Central Europe Oil Company (CEOC), inače sa sjedištem u Londonu, no čiji su osnivači i idejni začetnici hrvatski poduzetnici Andrija Kojaković i Vedran Perše.

Njih dvojica još 2008. godine okupili su mali tim rudarsko geoloških inženjera i naftnih stručnjaka radi identifikacije iskorištenih bušotina na kojima bi se eksploatacija nafte mogla obnoviti. Naime, crpljenje ugljikovodika iz ležišta skup je i tehnološki zahtjevan pothvat koji završava napuštanjem bušotine onog trenutka kada je ekonomski dobitak od pridobivene sirovine manji od troškova bez obzira postoji li još sirovine u ležištu. Novim tehnološkim dostignućima ove neiskorištene zalihe nafte i plina postale su dostupne.

U srednjoj i istočnoj Europi znatan je broj iskorištenih a nepotpuno iscrpljenih zaliha ugljikovodika, ali napredna tehnologija za obnovu razrade iskorištenih nalazišta, te potrebno stručno usavršavanje i ulaganja ograničeno su dostupni.

Ukratko velike naftne kompanije u regiji svoje financijske i stručne potencijale uvelike koncentriraju na istraživanje i razvoj novih nalazišta i često nemaju mogućnosti niti interesa da ulažu u postojeća, dijelom iscrpljena ležišta. Upravo tu nastupa CEOC koji koristeći svoj stručni kadar i financijske mogućnosti kreće u razvoj takvih nalazišta.

S obzirom na to da je globalna opskrba energijom, a naročito tekućim ugljikovodicima sve veći izazov, potecijal CEOCova poslovnog modela vrlo brzo su uvidjeli međunarodni investitori, pa su se kao dioničari uskoro priključili Barclays Natural Resource Investmentsu (BNRI), ogranku banke Barclays Capital koji se bavi globalnim private equity ulaganjima u prirodne resurse, te Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), čije je sudjelovanje potvrda provedbe najviših standarda zaštite okoliša koje Banka uvjetuje.

Novi dioničari omogućuju širenje poslovanja u duge zemlje te se sada razmatraju poslovne mogućnosti u Gruziji, Rumunjskoj te ostalim zemljama Srednje i Istočne Europe.

Partneri u CEOC-u naglašavaju da brownfield investicije njihova kompanija planira realizirati kroz suradnju s nacionalnim i međunarodnim kompanijama samo u partnerskom odnosu podjele rizika naftnog poslovanja, i ne žele nikome biti konkurencija.

Tvrtka se početno fokusirala na nalazišta ugljikovodika u Panonskoj nizini te su prvi pregovori vođeni s hrvatskom naftnom kompanijom Inom, mađarskim MOL-om, srpskim NIS-om, te manjim privatnim tvrkama koje djeluju u Sredn-

150

mil. USD CEOC ULAŽE U HRVATSKU Potencijal poslovanja prepoznali su međunarodni investitori pa su se kao dioničar priključili Barclays Natural Resource Investments i EBRD

joj Europi, Aurelianom, Ascentom i drugima. Sjedište tvrtke je u Londonu gdje se nalazi i jezgra tehničkog tima; djelatnici u zemljama djelovanja su većinom lokalni stručnjaci.

Osim u Londonu tvrtka ima urede u Zagrebu i Budimpešti, a početkom jeseni se planira otvoriti ured i u Bukureštu te eventualno i u Tbilisiju ovisno o uspješnom okončanju pregovora s jednom od privatnih naftnih kompanija u Gruziji.

Inače, proces revitalizacije zapuštenih nalazišta iznimno je tehnološki složen i skup. Pristup obnovi iskorištene bušotine mora se individualno pripremiti za svaku pojedinačnu bušotinu zbog različite litološke strukture bušotine ali i tehnologije bušenja, naime, vremenski period obuhvaćen bušotinama je i do 30 godina pa je razlika u kvaliteti bušenja vjerojatna.

CEOC-ov pristup ima četiri faze - identifikacija, planiranje, izvedba, monitoring.

Identifikacija se odnosi na pronalazak postojećih iskorištenih bušotina s mogućnošću ponovne eksploatacije. U ovoj se fazi pristupa vlasniku bušotine, obično je to nacionalna naftna kompanija, kojoj se predstavljaju ideja i poslovni pristup CEOC-a, te nudi suradnja.

Ako vlasnik bušotine iskaže interes, započinje faza planiranja. Ovdje se postavljaju temelji obnove iskorištene bušotine pa ova faza predstavlja bitnu kariku u lancu realizacije projekta koja, ako je krivo odrađena, može rezultirati milijunskim gubitcima.

Naime, planiranje obuhvaća pripremu individualnog plana obnove za svaku pojedinačnu bušotinu te pripadajući hodogram i budžet. Obujam aktivnosti potrebnih za obnovu pojedine bušotine ovisi o geološkim i tehnološkim karakteristikama te bušotine - a kako ove informacije posjeduje vlasnik, njegovo sudjelovanje u ovom koraku je krucijalno.

U ovoj se fazi također identificiraju mogući rizici, prvenstveno oni koji se odnose na zaštitu na radu te zaštitu okoliša i prirode, kao i potrebne aktivnosti koje sprječavaju ili barem ublažavaju iste.

Nakon uspješnog potpi-

S MAĐARSKIM MOL-om NEDAVNO JE SKLOPLJEN UGOVOR O OBNOVI TRI NAPUŠTENA NAFTNA POLJA 40

MEGAWATT Ožujak 2011.

TVRTKA CEOC ZAINTERESIRANA JE ZA OBNAVLJANJE BUŠOTINA U HRVATSKOJ, SLOVENIJI, MAĐARSKOJ, SRBIJI, CRNOJ GORI, RUMUNJSKOJ, GRUZIJI I AZERBAJDŽANU

sivanja ugovora o obnovi bušotine slijede faze izvedbe i monitoringa. One uključuju crpljenje, skladištenje i otpremu dobivenih ugljikovodika uz poštivanje svih mjera zaštite okoliša kako tijekom faze izvedbe tako i nakon konačnog iskorištenja kada je potrebno okoliš vratiti u stanje prije početka projekta.

Osim ekonomske prednosti potpunog iskorištavanja zaliha ugljikovodika iz postojećih ležišta, prednost ove tehnologije primarno se očituje u zaštiti okoliša.

Koristeći već postojeću bušotinu izbjegavaju se novo erodiranje tla, gubitak prirodnih staništa flore i faune te zagađivanje plinom i bukom kojima inače rezultiraju izgradnja pristupa i izrada bušotine.

Također, Europska Unija je propisala oštre mjere zaštite okoliša za sve aktivnosti istraživanja i iskorištavanja ugljikovodika te obveznu izradu studije utjecaja na okoliš i prirodu bez čijeg odobrenja ni projekt obnove razrade iskorištene bušotine ne može zaživjeti. Hrvatska je učinila isto.

Upravo zato, u osnovi CEOC-ova pristupa radu je partnerstvo, a ne konkurencija. Realizacija projekta moguća je samo u uskoj suradnji s vlasnikom bušotine od kojeg se očekuje davanje na uvid svih relevantnih geoloških izvještaja za bušotine od interesa, sudjelovanje u izradi plana obnove razrade, te aktivno sudjelovanje u izvedbi kroz odobravanje ključnih poslova.

CEOC, s druge strane, financira projekt uključujući ishođenje dozvola, izradu studija i analiza, te nabavu potrebne opreme, priprema plan razrade bušotine koji provodi na terenu kroz praćenje izvedbe i napretka te provodi mjere obnove okoliša u prvobitno stanje sukladno rezultatima studije utjecaja na okoliš.

Iako su u CEOC-u neskloni razgovarati o konkretnim projektima, pravdajući to strogim ugovorima o čuvanju poslovne tajne, tako da neki partneri ne žele da se spom-

OBNOVOM STARIH BUŠOTINA OSIM EKONOMSKIH PREDNOSTI POTPUNOG ISKORIŠTAVANJA ZALIHA UGLJIKOVODIKA, POSTIŽE SE I POZITIVAN EKOLOŠKI EFEKT IZBJEGAVA SE NOVO ERODIRANJE TLA TE GUBITAK PRIRODNIH STANIŠTA FLORE I FAUNE

inje ni njihovo ime, za Megawatt su potvrdili kako je tvrtka s mađarskom naftnom kompanijom MOL-om krajem veljače 2011. godine sklopila ugovor o obnovi eksploatcije triju naftnih polja u Mađarskoj: Mezosas, Mezosas Nyugat i Ruzsa. Ugovorima su određeni komercijalni uvjeti prema kojima će CEOC financirati obnovu iskorištenih bušotina; a uložena investicija vratit će se postupnom proizvodnjom. Faza planiranja već je pri kraju te se terenski rad očekuje idućih mjeseci.

U međuvremenu CEOC i MOL pregovaraju o sličnim ugovorima za još tri naftna polja čije potpisivanje se planira koncem kolovoza 2011. godine.

CEOC je također u pregovorima s INA-om oko revitalizacije nekoliko naftnih polja u kontinentalnoj Hrvatskoj a zaključenje se očekuje uskoro. Vode se intezivni razgovori i s naftnim kompanijama iz Gruzije, Slovenije, Rumunjske i MW Azerbajdžana.

MEGAWATT Ožujak 2011.

41

KOMENTAR

Da bi plinofikacija Dalmacije uspjela, plin prvo moraju uvesti državne institucije i hoteli

I

zgradnjom plinovoda od sjevernog Jadrana do Karlovca te korištenjem plina iz novih izvora, na tom dijelu mora stvoreni su preduvjeti za plinofikaciju Istre, Hrvatskog primorja i Gorskog kotara. Trenutačno se izgrađuje plinovod prema Dalmaciji, što omogućuje plinofikaciju Like te sjeverne i srednje Dalmacije, dok se već iduće godine nastavlja izgradnja plinovoda od Šibenika do Splita.

Međutim predviđa se produžetak izgradnje plinovoda prema Dubrovniku te njegovo povezivanje na međunarodni plinovod iz Grčke prema Italiji.

Može se smatrati da je visokotlačna plinska mreža pokrila najveći dio našeg teritorija a ostvarena je i mogućnost opskrbe velikih urbanih središta prirodnim plinom.

Vrlo je važno znati da razvoj lokalnih distributivnih mreža po većim urbanim središtima umnogome zaostaje za izgradnjom visokotlačne nacionalne mreže, što je velik problem plinskog gospodarstva posebno u priobalju.

U turističkoj regiji najveći broj objekata za toplinske svrhe koristi ekstra lako loživo ulje, mazut, ukapljeni naftni plin, a ponegdje i električnu energiju.

Ova goriva po jedinici energije uvijek su skuplja od prirodnog plina, neka od njih nisu ekološki prihvatljiva kao prirodni plin, a kod nekih nije moguće postići visoku energetsku efikasnost.

Raspoloživost obnovljivih izvora energije i njihova mogućnost korištenja s plinom bitno uvećava energetsku i ekološku prihvatljivost.

Kako se loživo ulje i mazut u budućnosti u našim rafinerijama neće više proizvoditi, nužno ih je supstituirati plinom ili ih uvoziti iz rafinerija zemalja u okruženju. Kako je u ovom području veći broj turističkih objekata te ustanova lokalnog ili državnog upravljanja (bolnice, škole, vrtići, fakulteti, muzeji i slično) i kako skoro svaki od njih ima spremnik FOTO: PATRIK MACEK/VECERNJI LIST

PIŠE: MILJENKO ŠUNIĆ, HRVATSKA STRUČNA UDRUGA ZA PLIN

NAŠE RAFINERIJE VIŠE NEĆE PROIZVODITI LOŽIVO ULJE I MAZUT PA JE PRAVO VRIJEME DA IH VELIKI POTROŠAČI U DALMACIJI ZAMIJENE PLINOM

tekućeg goriva, koji je uvijek potencijalno mjesto zagađenja, proizlazi da ih je nužno zauvijek odstraniti i dovesti plin kao gorivo.

Dovođenjem prirodnog plina u urbana područja priobalja koristilo bi ga se u industriji, ustanovama, sitnom obrtu, širokoj potrošnji, ali i za supstituciju u proizvodnji električne energije. Plin će se koristiti za kuhanje, pripremu tople vode, grijanje i hlađenje, industrijske potrebe, tj. za proizvodnju toplinske, rashladne i električne energije.

Urbana će područja u turističkoj regiji plin u pravilu koristiti i za promet - u autobusima, automobilima, a u budućnosti i brodicama. Što se tiče Dalmacije, tu postoje određene pripreme koje nisu baš bitno pospješene lokalnom upravom, već je poboljšanje

učinjeno raznim poduzetništvima i organiziranim stručnim nastupima. Ipak, neki od hotela već odavno koriste UNP, posebno u svojim kuhinjama, gdje je plin u pravilu nezamjenjiv. Neki od industrijskih potrošača prešli su s loživog ulja na ukapljeni naftni plin (UNP), i to posebno u Benkovcu i Drnišu.

Sportske dvorane koje su, nažalost, također bile bazirane na tekućim gorivima već se pripremaju za prelazak na prirodni plin.

U Zadru i Šibeniku postoje neka naselja ili neboderi koji trenutačno koriste UNP, a instalacije su već pripremljene za korištenje prirodnog plina. Što se tiče široke potrošnje, ustanova i sitnog obrta na području Pule i Rijeke, ne bi trebalo u budućnosti biti problema, jer je tu već ranije postojala tradicija korištenja gradskog plina, a velik dio potrošača prešao je ili prelazi na korištenje prirodnog plina.

Problem buduće široke potrošnje (tarifni kupci plina) na području Zadra, Šibenika i Splita (imao je ranije gradski plin) mogao bi biti izražen. Razlog je tome što su potrošači orijentirani na korištenje električne energije za toplinske svrhe, te standard življenja samih korisnika, koji nemaju mogućnosti a ni sklonosti investiranja u poboljšani standard grijanja.

Imali smo sreću da je koncesiju za plinofikaciju triju dalmatinskih županija dobila jedna tvrtka, i to u vrijeme znatne gospodarske recesije. Ovim načinom polagano prelazimo od lokalne u regionalnu opskrbu plinom. Ide nam u prilog i brz razvoj novih, vrlo efikasnih, plinskih uređaja, koji uz plin mogu koristiti i obnovljive izvore energije, i to u priobalnoj turističkoj regiji, koja je njima najbogatija. Čini mi se ipak da je najveći problem nedostatak plinskih stručnjaka u lokalnim središtima, koji bi zajedno s lokalnim političkim rukovodstvom iznašli najprikladnija rješenja i odredili prave prioritete daljnje efikasne plinofikacije sa stručnjacima koncesionarima.

Dakle prioritet plinofikacije određuju veći budući potrošači plina, njihova lokacija i blizina plinske infrastrukture, svrha njihova korištenja plina te dužina radnog vremena.

Masovno priključenje široke potrošnje u početku izgradnje distribuiranog sustava trebalo bi biti usko povezano s područjem korištenja većih korisnika plina, ali i standMW ardom življenja tarifnih kupaca.

ENERGIJA ENERGIJA

SISAK - ekološki pametan grad budućnosti PROŠLE GODINE GRAD JE U EKOLOŠKE PROJEKTE ULOŽIO 2,5 MILIJUNA KUNA NA BAZI KOJIH SU OSTVARENE UŠTEDE OD 1,3 MILIJUNA. 'KOLIKO GOD ULOŽILI, KROZ UŠTEDU ENERGIJE NAM SE VRATI', KAŽE DINKO PINTARIĆ, GRADONAČELNIK SISKA ■ NAPISALA ORHIDEA GAURA SNIMKE MARTINA CVEK, NCL, REUTERS ■

Z

a 20 godina priče o tome da je Sisak bio jedan od najzagađenijih gradova u Hrvatskoj u kojem su otpadne vode odlazile ravno u Savu i Kupu, grad s najvećim postotkom respiratornih bolesti u Hrvatskoj, bit će samo crna statistika iz prošlosti. Uvjeren je u to gradonačelnik Siska Dinko Pintarić koji je nedavno predstavio 306 tisuća dolara vrijedan projekt Smart Energy City Sisak, odnosno “Pametan energetski grad” koji zajednički provode Grad Sisak i UNDP Hrvatska uz španjolski tehnološki institut Tecnalia kao partnera projekta.

Učinkovito gospodarenje energijom, razvoj i postojanje energetske infrastrukture prema smart city konceptu, korištenje alternativnih izvora energije i u konačnici promjena odnosa svakog građanina Siska prema potrošnji energije, glavni su ciljevi ovog projekta čiji je konačni cilj da Sisak dobije status smart cityja, odnosno pametnog grada.

No da bi se to postiglo, potrebno je sitnim koracima krenuti od nule, to jest od svakog kućanstva, od svake zgrade pa do velikih industrijskih kompleksa. Grad Sisak započeo je “inventuru” od

44

MEGAWATT Ožujak 2011.

zgrada u vlasništvu Grada. “Krenuli smo od vrtića, škola, sportskih objekata i raznih ustanova”, rekao je gradonačelnik, “a početna investicija tijekom 2006. i 2007. bila je milijun kuna i s tim novcem počeli smo mijenjati energetske sustave u pojedinim objektima.

Na primjer kotlovnice na lož-ulje mijenjali smo onima na plin ili paru, obnavljali smo stolariju, fasade i nešto krovova na školama i kućama, a na sisačkom bazenu uveli smo povrat toplinske energije od onečišćene vode. Samo time što smo tu vodu ponovo vratili u optjecaj uspjeli smo na godišnjoj razini postići da 40 tona ugljikova dioksida ne izlazi u atmosferu nego ostaje u zatvorenom sustavu. Ta investicija bila je vrijedna 200 tisuća kuna, a godišnja ušteda iznosi 80 tisuća kuna, dakle, bit će isplaćena za nepune tri godine.”

Bazen je samo jedan od primjera kako će Sisak štedjeti i energiju i novac. Prošle godine Grad je u energetske projekte uložio 2,5 milijuna kuna, a uštedio je oko 1,3 miliuna kuna. Već sad smanjuju dio ulaganja, a ušteda će ostati na istoj razini ili će pak rasti.

“Koliko god uložimo, kroz uštedu energije nam se vrati više. ››

'GRAD JE NEKIM ZGRADAMA DAO I DIO NOVCA ZA OBNOVU FASADA, STOLARIJE, ČAK I NEKIH KROVOVA JER JE DOBRA IZOLACIJA KLJUČNA ZA UŠTEDU ENERGIJE U KUĆANSTVIMA', REKAO JE DINKO PINTARIĆ, GRADONAČELNIK SISKA

›› MEGAWATT Ožujak 2011.

45

ENERGIJA

'PAMETNI' SUSTAV POTROŠNJE ENERGENATA POMOĆU ALARMANTNIH UPOZORENJA TRENUTAČNO UOČAVA KVAR NA POJEDINOM SUSTAVU TE TIME RASIPANJE ENERGIJE I FAKTOR LJUDSKE POGREŠKE SVODI NA MINIMUM

›› Primjerice, u 2012. uložit ćemo samo 800 tisuća kuna, a ušteda će biti između 1,3 i 1,5 milijuna kuna”, kaže Dinko Pintarić.

Vrlo važan segment u budućoj energetskoj shemi Siska je informatička baza svih objekata i zgrada gradskih korisnika koju je moguće nadzirati pomoću daljinskog upravljanja, odnosno takozvanim smart ili pametnim karticama. Upravo uvođenje kompletne informatizacije u energetski sustav grada donio bi Sisku status “pametnog grada”.

Inženjer strojarstva Petar Lerotić, viši stručni referent za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije u Gradu Sisku, kaže da su četiri objekta već potpuno informatizirana, dok je njih 20 u pripremi. Na svom ekranu prezentirao je energetsku shemu sisačkog kazališta. Na ekranu se jasno može vidjeti kolika je temperatura u svakoj prostoriji, a istovremeno sustav pokazuje i vanjsku temperaturu. Unutrašnja temperatura automatski se prilagođava onoj vanjskoj tako da se ne može dogoditi da vani temperatura naglo skoči, a radijatori u objektu nastave grijati na maksimalnoj temperaturi. Na ekranu se nalazi i stanje vodomjera, plinomjera i brojila za električnu energiju. U slučaju bilo kakvog odstupanja od uobičajene potrošnje ili neusklađenosti između vanjske i unutrašnje temperature, uključuje se alarm.

“Ako na primjer cijev pukne preko vikenda i potrošnja vode naglo skoči, domar ili ja dobivamo SMS na mobitel i tako se može isti tren reagirati i smanjiti daljnje gubitke. Imali smo slučaj jedne škole koja još nije energetski informatizirana na taj način da je pukla cijev. Potrošnja vode skočila je za otprilike deset puta, no mi smo to mogli ustanoviti tek nakon mjesec dana uspoređivanjem iznosa računa. To se dosad unosilo u kompjutor ručno, a ovim projektom imat ćemo u svakom trenutku internetsku vezu ne samo sa svakim objektom nego i sa svakom prostorijom i svim mjernim instrumentima. Jedna od najznačajnijih stvari je to što sustav dojavljuje bilo kakve promjene u sustavu grijanja tako da se na osnovi toga može predvidjeti kad je potrebno napraviti servis kotlova u određenoj kotlovnici kako ne bi došlo do havarije”, rekao je Petar Lerotić.

Grad namjerava graditi i novi most u sklopu kojeg bi se gradila i nova energetska infrastruktura. U planu je i izvlačenje željezničkog kolodvora iz grada, kao i izgradnja prometnica kojima bi se izbje-

46

MEGAWATT Ožujak 2011.

glo ulaženje u širi centar. Po uzoru na španjolski grad San Sebastian želi se potaknuti biciklizam kao oblik prijevoza, što bi značilo i dugoročno mijenjanje navika i mentaliteta građana.

Svi ti potezi, ističe gradonačelnik, ne mogu se provesti preko noći nego je za to potrebno najmanje 20 do 30 godina sustavnog ulaganja. Da bi se to moglo postići u gradu s manje od 60 tisuća stanovnika, potrebna je pomoć države. A upravo država pokrenula je još 2005. nacionalni projekt “Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama”.

Goran Čačić, voditelj SGE projekta i predstavnik UNDP Hrvatska, istaknuo je da je projekt Smart Energy City Sisak komplementaran s drugim razvojnim projektima Grada Siska, kao i Vlade RH, a kojim se također predviđa briga o okolišu i energetskoj učinkovitosti.

“Izgradnjom Nove luke Sisak”, nastavlja, “omogućit će se daljnji razvoj unutrašnjeg riječnog prometa te premještanje prometa s cestovnog na multimodalni prijevoz, što podrazumijeva riječni i željeznički promet koji je energetski učinkovitiji i prikladniji za okoliš.”

Kad je riječ o Sisku, ne može se zaobići pitanje industrijskih divova tog grada, a dva najveća su svakako Rafinerija nafte Sisak i bivša Željezara Sisak, danas u vlasništvu američke kompanije CMC. “Sisak je proglašen najvećim zagađivačem, ali u posljednje tri, četiri godine uloženi su milijuni eura u modernizaciju industrijskih objekata, posebno rafinerije u koju se posljednjih 20 do 30 godina nije gotovo ništa ulagalo. To je već sad rezultiralo manjim zagađenjem grada, što se može vidjeti i na automatskom uređaju za mjerenje stupnja onečišćenja zraka što se nalazi u centru. Danas metalna industrija CMC Sisak, bivša željezara, ima potpuno zatvoren sustav elektropeći i ne ispušta nikakva zagađenja. Bez suradnje s velikim gospodarskim subjektima ne može se govoriti o konceptu Smart Energy City”, rekao je gradonačelnik.

No pametno upravljati energijom trebaju i kućanstva. “Uveli smo stimulaciju onih građana koji ugrađuju redukcijske ventile na svaki radijator. Grad je nekim zgradama dao i dio novca za obnovu fasada, stolarije, čak i nekih krovova jer je dobra izolacija ključna za MW uštedu energije u kućanstvima”, rekao je gradonačelnik.

INVESTIRANJE

Krediti za poduzetnike sve su zeleniji ERSTE BANKA KONTINUIRANO PRATI TRENDOVE RAZVOJA NOVIH DJELATNOSTI I PRILAGOĐAVA SE POTREBAMA SVOJIH KLIJENATA DIANA TUREČEK, VODITELJICA SLUŽBE SPECIJALIZIRANOG FINANCIRANJA U SEKTORU GOSPODARSTVA ERSTE BANKE

SVI INVESTITORI U OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE MOGU SE OBRATITI DJELATNICIMA ERSTE BANKE

Z

a razliku od situacije od prije samo nekoliko godina kada su investitori u obnovljive izvore energije bili rijetkost, danas se u Hrvatskoj tržište obnovljivih izvora energije eksponencijalno razvija. Sve više domaćih i stranih poduzetnika priključuje se trendu ulaganja u sektor energetike. Erste banka kontinuirano prati trendove razvoja novih djelatnosti i sukladno potrebama klijenata je razvila novi koncept takozvanog "eko" ili "zelenog kreditiranja" koji pokriva najšire namjene ekološki osviještenog segmenta klijenata.

MEGAWATT: Na koji se način Erste banka prilagodila trendovima razvoja novih djelatnosti iz područja ekologije i obnovljivih izvora energije?

Prepoznavajući specifičnosti i složenost investiranja u obnovljive izvore energije, Erste banka je već početkom 2009. godine unutar Sektora gospodarstva osnovala posebnu službu koja se specijalizirala za praćenje ovakvih projekata.

Unutar Službe specijaliziranog financiranja djeluje tim zaposlenika s primarnim fokusom na financiranje obnovljivih izvora energije (projekti

pravnih osoba) i razumijevanju potreba naših investitora. U suradnji sa stručnjacima iz cijele Erste grupacije stvorili smo tim ljudi s velikim iskustvom u ovom području koji prate, analiziraju i odobravaju EKO kredite za sve buduće proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora.

MEGAWATT: Što Erste banka može ponuditi poduzetniku koji želi realizirati kvalitetnu ideju iz područja energetike?

Erste banka svojim klijentima, postojećim i budućim investitorima nudi čvrstu i ozbiljnu financijsku podršku te partnerski i transparentan odnos s investitorom. Neovisno o veličini tvrtke i djelatnosti kojom se ona bavi, naš speci-

jalizirani tim osmislit će, prilagoditi i realizirati učinkovita i cjelovita rješenja u skladu s pojedinačnim potrebama svakog investitora, odnosno projekta.

MEGAWATT: Kako se može realizirati projekt uz podršku Erste banke?

Postoji veliki potencijal za financijsko praćenje društveno korisnih projekata kao što su obnovljivi izvori energije. Svi investitori u obnovljive izvore energije, koji su pokrenuli proces ishođenja dozvola za projekt te imaju viziju svoje investicije u budućnosti, mogu se obratiti djelatnicima Erste banke kako bi saznali detalje oko mogućnosti financiranja njihovih projekata. Uz projekte vjetroelektrana, biomase (kogeneracije i bioplina), solarnih elektrana te hidroelektrana, Erste banka prati i projekte energetske učinkovitosti koji također imaju veliki potencijal, pogotovo u segmentu investicija usmjerenih na smanjivanje troškova energenata u proizvodnji, ali i u rezidencijalnom ili industrijskom zgradarstvu.

MW

KOGENERACIJSKO POSTROJENJE NA ŠUMSKU BIOMASU (0,4 MW električne i 1,5 MW toplinske energije) Projektiranje, proizvodnja i montaža kompletnih energana i toplana na klasično gorivo (plin, mazut…), kao i na goriva iz obnovljivih izvora (biomasa, bioplin, solarna energija).

www.duro-dakovic.com

TEHNOLOGIJA STRATEGIJA

VELIKI

SOLARNI KVIZ ■ PRIPREMIO IVAN IVANUŠ

FOTGRAFIJA RANDY MONTOYA ■

48

MEGAWATT Ožujak 2011.

SOLARNE ĆELIJE JEDNA SU OD NAJRASPROSTRANJENIJIH TEHNOLOGIJA ZA PROIZVODNJU ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA, NO KOLIKO UOPĆE ZNATE O NJIMA? MEGAWATT DONOSI KRATKI KVIZ KOJIM MOŽETE PROVJERITI I NADOPUNITI SVOJE ZNANJE

1

2

3

Koji postotak Sunčeve energije mogu silikonske, solarne ploče pretvoriti u električnu struju? a) 15% b) 25% c) 50% Plastične solarne ploče su primjer čega? a) organske solarne energije b) anorganske solarne energije c) prirodne solarne energije Tko je izmislio neosjetljive solarne ćelije? a) Michael Faraday b) Michael Graetzel c) Michael Portillo

4

5

6

Što znači kratica CSP? a) collapsible solar panel (sklopiva solarna ploča) b) chargeable solar photovoltaic (punjivi solarni fotonapon) c) concentrated solar power (koncentrirana solarna energija) Koja se od ovih prehrambenih namirnica koristi u koncentrirajućim solarnim elektranama u pohranjivanju Sunčeve energije? a) sol b) ocat c) maslinovo ulje Blythe solarna elektrana bit će najveća solarna elektrana na svijetu kad bude dovršena njena izgradnja. Gdje će se ona nalaziti? a) u Dohi, u Kataru b) u pustinji Mohave, u SAD-u c) u pustinji Sahara, u Egiptu

7

8

9

Automobil na Sunčevu svjetlost nedavno je oborio svjetski rekord što se tiče vozila koja pokreće Sunčeva energija. Riječ je o kojoj brzini? a) 88,8 km/h b) 185 km/h c) 229,9 km/h Koji znanstvenik je otkrio fotonaponski efekt, fizikalni proces koji se odvija na solarnoj ćeliji? a) Alessandro Volta b) Ae Becquerel c) Dave Eveready Kuća tj. kućanstvo koje filmske zvijezde u potpunosti pokreće Sunčeva energija? a)Daryl Hannah b) George Clooney c) Ray Winstone Da li solarne ploče rade i zimi?

10 a) da

b) ne c) ponekad

›› ›› MEGAWATT MEG GAW WATT Ožujak 2011.

49

TEHNOLOGIJA

TOČNI ODGOVORI NA PITANJA IZ KVIZA

››

Silikonske solarne ploče općenito imaju razinu produktivnosti od 15 posto do približno 18 posto što je trenutačno više od ostalih fotonaponskih uređaja, koji se još usavršavaju. Plastični fotonaponski uređaji zasad postižu uspješnost od osam posto, dok neosjetljivi fotonaponski uređaji postižu produktivnost od oko 12 posto.

1

DARYL HANNAH NAJPOZNATIJI JE EKOLOŠKI AKTIVIST MEĐU ZVIJEZDAMA HOLLYWOODA, A IMA I KUĆU KOJA U POTPUNOSTI KORISTI OBNOVLJIVU ENERGIJU

2

Može se činiti pomalo čudno nazivati plastične fotonaponske uređaje organskim, ali istraživač iz Velike Britanije David Lidzey kaže kako su oni izrađeni od ugljika, vodika i kisika. Silikon je naprotiv izrađen od kristala. Ostali anorganski fotonaponski uređaji imaju u sebi galija i arsena.

Njemačkom znanstveniku Michaelu Graetzelu izum neosjetljivih solarnih ćelija donio je mnoga priznanja, uključujući Milenijsku tehnološku nagradu 2010. godine.

Njegove solarne ćelije rade na principu koji oponaša prirodnu fotosintezu. Neosjetljive solarne ćelije su jeftinije iako nešto manje produktivne od silikonskih.

3

Koncentrirana solarna energija koristi mnogo leći ili ogledala koja usmjeravaju Sunčevu svjetlost na maleno područje, često je to solarni toranj, kako bi proizvela ogromne količine topline koja se koristi za pokretanje parne turbine.

Solarna elektrana PS10 blizu Seville u Španjolskoj je primjer CSP-a. Elektrana ima više od 600 ogledala i proizvodi 11 megavata električne struje.

4

Otopljena sol može se upotrijebiti u koncentrirajućim solarnim elektranama u pohranjivanju topline, što je mali financijski trošak i ekološki pogodan način.

5

Odgovor je Mohave pustinja u SAD-u. Predsjednik SAD-a Barack Obama odobrio je gradnju elektrane krajem prošle godine, izgradnja će stajati šest milijardi dolara, pokrivat će površinu od 2 833 hektara i proizvodit će 1 000 megawatta električne struje.

6

Studenti s Fakulteta inženjerstva sa Sydneyjskog Sveučilišta u Novom Južnom Walesu u Australiji oborili su u siječnju 23 godine stari rekord s automobilom sunčanobrza Ivy. U dvije vožnje od 500 metara zabilježena je prosječna brzina od 88,8 km/h.

7

Francuski fizičar Ae Becquerel proučavao je solarni spektar, magnetizam, elektricitet i optiku u 19. stoljeću.

Njegova proučavanja svjetlosti dovela su ga do istraživanja fotokemijskih efekata i spektroskopskih karakteristika Sunčeve radijacije.

8

Zvijezda filma „Splash“ Daryl Hannah oštri je borac za čisti okoliš, a prije nekoliko godina svoju kuću u Rocky Mountainsu je opremila solarnim pločama.

9

10 Odgovor je jasno - da. Kod solarne enrgije radi se o

U AMERIČKOJ PUSTINJI MOJAVE USKORO BI SE TREBALA POČETI GRADITI NAJVEĆA SVJETSKA SOLARNA ELEKTRANA VRIJEDNA VIŠE OD 6 MILIJARDI DOLARA

50

MEGAWATT Ožujak 2011.

svjetlosti, a ne toplini. Tako da ako ne živite unutar arktičkog kruga, solarne ploče će cijele godine proizvoditi električnu struju. Samo trebate s njih pomesti snijeg.