5 minute read
Studije potvrdile
jedno o drugom pokrenuli istraživanja kako bi rasvijetlili utjecaj SARS-CoV-2 na razvoj hiperglikemije. Obje istraživačke skupine objavile su rezultate svog rada u svibanjskom izdanju znanstvene publikacije Cell Metabolism. Njihova otkrića daju kritičan uvid u temeljne mehanizme koji kod oboljelih od covida-19 mogu dovesti do razvoja šećerne bolesti, rekla je Rita Kalyani, izvanredna profesorica medicine na Odjelu za endokrinologiju, dijabetes i metabolizam Sveučilišta Johns Hopkins, koja nije sudjelovala u ovim istraživanjima.
Advertisement
Beta-stanice na udaru infekcije
Kao što je poznato, SARS-CoV-2 pogađa ljude na različite načine - mnogi će osjetiti samo blage simptome, dok će se kod drugih razviti ozbiljna bolest koja može završiti smrtnim ishodom. Kako se pandemija širila, tako je postajalo sve jasnije da se virus može proširiti i izvan pluća te oštetiti i ostale vitalne organe, uključujući jetru, srce i bubrege. Također je postalo jasno da postoje rizični faktori koji mogu utjecati na ozbiljnost bolesti covid-19 i njezinih komplikacija, među najvažnijima to su pretilost i dijabetes.
U ranijoj je studiji tim biologinje Shuibing Chen uzgojio u laboratoriju različite vrste tkiva i testirao koje su najosjetljivije na utjecaj virusa covida-19. "Jako nas je iznenadilo otkriće prema kojem su beta-stanice gušterače vrlo podložne infekciji virusom SARS-CoV-2", rekla je Chen. Gušterača (pankreas), žlijezda smještena ispod želuca, složen je organ sastavljen od različitih tipova stanica koje pomažu u procesu probave. Spomenute beta-stanice stvaraju inzulin, hormon koji "dovodi" molekule šećera iz krvi u tjelesne stanice u kojima se upotrebljavaju za energiju.
No, činjenica da virus može zaraziti stanice uzgojene u posudici u laboratoriju ne mora značiti i da će napasti tijelo na jednak način. Kako bi provjerili odražavaju li laboratorijska opažanja doista ono što se događa u organizmima oboljelih, oba su znanstvena tima uzela obdukcijske uzorke osoba koje su preminule od bolesti covid-19. I oba su tima otkrila SARS-CoV-2 u beta-stanicama gušterače preminulih pacijenata.
Postavlja se pitanje kako primarno respiratorni virus može doputovati od pluća do gušterače. "Nakon što pacijent oboli od upale pluća, upala može dovesti do oštećenja tkiva. Moguće je da kroz tako nastala oštećenja virus može prijeći iz plućnih alveola u krvne žile", mogući put tumači Jackson i dodaje: "A jednom kada prijeđe u cirkulaciju, virus može ući i u druga izrazito vaskularizirana tkiva kao što su gušterača, mozak ili bubrezi." Neki drugi znanstvenici spekuliraju da bi virus mogao u krvotok dospjeti kroz crijeva, zbog sindroma propusnih crijeva, koji se može pojaviti kod pacijenata kojima nedostaju zdrave crijevne bakterije.
Virus gasi proizvodnju inzulina
Oba su znanstvena tima uočila da beta-stanice inficirane virusom SARS-CoV-2 prestaju proizvoditi inzulin. U Jacksonovoj studiji zaražene beta-stanice umrle su apoptozom, genetski programiranim samouništenjem koje su same pokrenule. Skupina Shuibing Chen otkrila je pak da zaražene beta-stanice prolaze kroz proces stanične transdiferencijacije, što znači da prelaze u drugi tip stanica, a taj novi tip stanica više ne proizvodi inzulin.
Rezultati istraživanja se razlikuju, no moguće je da su u oba slučaja točni, tj. moguće je da dio inficiranih beta-stanica pokrene samouništenje, a dio prijeđe u neki drugi oblik. U oba slučaja krajnje posljedice su jednake: kada virus covida-19 napadne beta-stanice gušterače, proizvodnja inzulina se smanjuje.
Takva situacija može voditi do pojave dijabetesa tipa 1, što je bo-
OSOBE KOJE SU BILE U DODIRU S OBOLJELIMA, OSOBITO ONE KOJE IMAJU PREDIJABETES, TREBAJU SE ODMAH JAVITI LIJEČNIKU AKO IMAJU SIMPTOME HIPERGLIKEMIJE
lest uobičajeno uzrokovana genetskim rizičnim faktorima koji potiču autoimunu reakciju koja napada i uništava beta-stanice. Dijabetes tipa 1 češće se pojavljuje ranije u životu i zahtijeva svakodnevnu nadoknadu inzulina, jer organizam oboljele osobe više ne proizvodi taj hormon. U njegov nastanak mogu biti uključeni i okolišni faktori, poput infekcije, koji pokreću autoimunu reakciju.
Drugačiji je puno češći oblik šećerne bolesti, dijabetes tipa 2, koji se javlja kada tijelo postane neosjetljivo na inzulin koji proizvodi. Dijabetes tipa 2 može se dovesti pod kontrolu promjenama u prehrani, redovitom tjelesnom aktivnošću i drugim promjenama životnog stila, no nekada su potrebni i lijekovi koji pojačavaju osjetljivost tijela na inzulin.
Procjenjuje se da u svijetu sa šećernom bolesti žive 463 milijuna osoba u dobi od 20 do 79 godina, a čak polovica oboljelih nema postavljenu dijagnozu bolesti i ne liječi se. U Europi od šećerne bolesti boluje 59 milijuna osoba u dobi od 20 do 79 godina. Prema podacima CroDiab registra osoba sa šećernom bolešću, u Hrvatskoj je prošle godine bilo 310.212 oboljelih, a broj raste iz godine u godinu. Prema ranijim istraživanjima u našoj zemlji samo 60 posto oboljelih ima postavljenu dijagnozu te se procjenjuje da zapravo imamo blizu 500.000 oboljelih od dijabetesa.
U potrazi za terapijom
Sudbinu zaraženih beta-stanica znanstvenici će i dalje proučavati ne bi li pronašli kako spriječiti njihovo uništavanje kod oboljelih s teškim oblikom covida-19. Tim biologinje Chen istražio je velik broj kemikalija, potencijalnih lijekova, u nadi da će otkriti neku koja bi mogla spriječiti proces transdiferencijacije stanica. Tako su došli i do spoja trans-ISRIB koji je, pokazalo se, pomogao betastanicama da zadrže svoj identitet, ali i sposobnost proizvodnje inzulina kada su zaražene virusom SARSCoV-2. Trans-ISRIB (skraćeno od Integrated Stress Response InhiBitor) spoj je koji je u stanju spriječiti normalan odgovor stanice na stres. Otkriven je 2013. i istraživan kao potencijalni lijek za sprečavanje apoptoze i oštećenja stanica.
Chen ističe da američka FDA (Agencija za hranu i lijekove) nije odobrila trans-ISRIB te da se ne može još koristiti na pacijentima. "Ali, naše studije podupiru ideju da bi mogao biti razvijen novi lijek koji bi sprečavao nastanak dijabetesa izazvanog covidom-19", rekla je.
S druge strane, Jacksonova je skupina otkrila da je stanični proteinski receptor nazvan neuropilin-1 presudan za invaziju SARS-CoV-2 na beta-stanice. Blokiranjem tog receptora sprečava se zaraza betastanica.
Nova otkrića još jasnije nego prije pokazuju da je za neke ljude pobjeda nad virusom tek početak borbe. Dodatne komplikacije mogu se razviti ovisno o tome koji je sustav u tijelu oštećen nakon virusne infekcije. I u široj istraživačkoj zajednici vlada veliko zanimanje za razvoj lijekova koji bi sprečavali samouništenje stanica apoptozom. Eksperimentalni spojevi nazvani inhibitori kaspaze, koji sprečavaju samoubojstvo stanica, proučavani su kao potencijalna terapija za sprečavanje razvoja ozbiljnog oblika covida-19, odnosno za poboljšanje stanja ako dođe do teškog oblika. Nažalost, inhibitori kaspaze nisu pokazali potpuni uspjeh unatoč velikim obećanjima i interesu. "No, moguće je da bi se mogli primjenjivati kratkoročno, kako bi ograničili oštećenja koja izaziva virus", misli Jackson.
Chen kaže da SARS-CoV-2 nije jedini virus koji ugrožava gušteraču: coxsackie virus B, rotavirus, virus uzročnik mumpsa i citomegalovirus mogu zaraziti i oštetiti beta-stanice. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se utvrdilo je li moguće neutralizirati virusne napade na gušteraču, bilo blokiranjem infekcije, bilo sprečavanjem virusa da uopće dosegnu ovaj organ.
Profesorica Kalyani naglašava kako ove studije "dodatno podcrtavaju važnost cijepljenja protiv covida-19", ali i brzog reagiranja ako se razviju neki simptomi. - Osobe koje su bile u dodiru s oboljelima od covida-19, osobito one koje imaju predijabetes ili druge rizične faktore za dijabetes, trebaju se odmah javiti liječniku ako im se pojave simptomi hiperglikemije kao što su učestalo uriniranje, prekomjerna žeđ, zamagljen vid ili neobjašnjiv gubitak kilograma - ističe.
