5 minute read
Novi trend
Od zarade dovoljno milja za putovanje svijetom (prije korone) do dobivanja besplatne robe u trgovini... čini se da možemo "hakirati" gotovo sve kako bismo dobili najviše za sebe. No, možemo hakirati i vlastito tijelo kako bi radilo optimalno cijelo vrijeme i kako bismo se osjećali najbolje što možemo. To je biohakiranje (biohacking) - male promjene u prehrani, fizičkoj aktivnosti i drugim životnim navikama koje nam donose poboljšanje zdravlja.
Službeno, biohakiranje je proces promjene u našem načinu života kako bismo "hakirali" biologiju svog tijela i osjećali se najbolje. Poput izreke "ono si što jedeš", biohakiranje se odnosi na sve što unosimo u svoje tijelo - hranu, misli, fizičko kretanje, jer sve to utječe na to kako se ponašamo.
Advertisement
Biohakiranjem zapravo možemo transformirati svoje tijelo tako da se osjećamo energičnije, produktivnije i, općenito, poput najbolje moguće verzije sebe. Uostalom, ima li većeg stručnjaka za naše tijelo od nas samih?
Povijest biohakiranja
Biohakiranje je širok pojam koji se odnosi na niz različitih stvari. Smatra se da je pojam prvi put spomenut u članku u Washington Postu 1988. godine u kojem se raspravlja o biotehnologiji koja se "dovodi" u mase u obliku "poigravanja genetskim kodom živog organizma".
U novije vrijeme stručnjaci poput Bena Greenfielda i Davea Aspreyja (osnivača
BIOHAKIRANJE JE PROCES PROMJENE U NAČINU ŽIVOTA KAKO BISMO "HAKIRALI" BIOLOGIJU SVOG TIJELA I OSJEĆALI SE NAJBOLJE. ODNOSI SE NA HRANU, MISLI, FIZIČKO KRETANJE...
Bulletproofa) postali su gurui biohakiranja. Dijeleći svoja iskustva, "hakove" i proizvode, nadaju se da će pomoći svojim sljedbenicima da upravljaju prehranom, fitnessom i načinom života kako bi poboljšali svoje zdravlje.
Vrste biohakiranja
Biohakiranje obuhvaća tri kategorije:
Nutrigenomika
Manipuliranje aktivnošću našeg tijela hranom, onim što jedemo i kada jedemo. U ovu kategoriju ubrajaju se i sitni pomaci koje poduzimamo kako bismo vježbali, bolje spavali, usmjerili svoju pažnju na sadašnji trenutak, podesili okolišne okidače (poput zvuka i svjetla) i upravljali stresom. Ova vrsta biohakiranja nadovezuje se na koncept da se naše tijelo stalno mijenja i koristi razna otkrića za bolji život. Hrana, aktivnost i različiti podražaji mijenjaju funkciju našeg tijela, a nutrigenomika uključuje učenje kako te interakcije funkcioniraju. Većina biohakera provodi ove nove aktivnosti - kretanje, prehrana, svjesnost disanja, protok (flow), zahvalnost...
Do-it-yourself biologija (DIY Bio)
Odnosi se na ljude koji provode biološke eksperimente i proučavanja izvan konvencionalnih granica. To je pokret koji je započeo početkom 2000-ih, a mnogi njegovi "učitelji" su formalni edukatori ili znanstveni istraživači. Iako je to fascinantan pokret, ovaj podskup biohakiranja više je usmjeren na proučavanje i testiranje nedokazane znanosti i često je na udaru kritike zbog toga što nema službeni nadzor.
Biohacking grinder (brusilice)
Ova podskupina se usmjerava na tehnološke implantate ili kemijsku manipulaciju tijela. Pokušavaju se pomaknuti granice tehnologije i ljudskog tijela do krajnjih točaka prakticirajući modifikaciju tijela kako bi se poboljšao njegov "hardver". To su obično vrlo rizične tehnike koje se ne preporučuju i u javnosti izazivaju mnogo kontroverzi jer ne postoji nikakav nadzor nad njima pa mogu biti i opasne. Ali, za primjer, ugradnja implantata u ljudsko tijelo kako bi se poboljšala određena funkcija predstavlja ovaj treći smjer u razvoju biohakiranja. Konkretno, ugradnja pacemakera pomaže da nečije oštećeno srce i dalje tijelu omogućuje vitalnost. Budući da se radi pod nadzorom liječnika, postupak je prihvatljiv.
Biohakiranje i biotehnologija
Biohakiranje nije isto što i biotehnologija. Biotehnologija koristi biološke procese ili primjene u industrijske ili druge svrhe. Uključuje žive sustave i organizme za razvoj ili izmjenu proizvoda i služi kao širi pojam za ovu vrstu tehnološkog napretka. Nije neuobičajeno da napredak u biotehnološkim istraživanjima inspirira biohakere kada je riječ o stvarima koje mogu pomoći u "hakiranju" tijela. U novije vrijeme, kako bi se odvojila potencijalna štetnost biohakiranja, uvodi se pojam holističkog biohakiranja koji se najviše odnosi na male dobrobiti koje unapređuju naše zdravlje.
Čitajte deklaracije na proizvodima. Držite se savjeta da je sve što završava na "-ose" (ili na hrvatskom -oza) zapravo dodani šećer
Evo što možete pokušati
1. Eliminacijska dijeta
Ako se borite s alergijama na hranu, imate tegoba s probavom, problema s kožom kao što su ekcem i akne ili ste stalno umorni, eliminacijska dijeta je kratkoročni plan prehrane kako biste provjerili utječu li namirnice koje jedete na vaše zdravstvene probleme. Ako imaju, onda pojedine namirnice ili skupine namirnica izbacite iz prehrane kako vam ne bi izazivale zdravstvene teškoće.
Evo kako to funkcionira: tri do četiri tjedna izbjegavajte hranu koja je poznata kao alergena - gluten, soju, mliječne proizvode, kikiriki, kukuruz... Zatim polako ponovno uvodite zabranjenu hranu obraćajući pozornost na to kako se osjećate i kako vaše tijelo reagira. Ako sumnjate da vam hrana koju ste vratili u prehranu ne odgovara, ponovno je izbacite i pratite hoće li se simptomi povući.
Cilj je odrediti jeste li manje tolerantni na neke namirnice od drugih, a zatim donositi informirane odluke o tome što jedete. Na primjer, ako se ispostavi da ne reagirate dobro na kravlje mlijeko, možda biste trebali koristiti kokosovo mlijeko ili probati kozji sir.
Eliminacijska dijeta je jedan od najboljih biohakova koji možete
učiniti za sebe. Mnogi naturopati, integrativni liječnici i fitness centri za biohakiranje nude mogućnost testiranja krvi ili urina kako bi se odredilo što je to u prehrani što vam narušava zdravlje.
2. Drastično smanjenje šećera
Iako može biti teško, ovo je jedan od najisplativijih biohakova. Ne znači da morate eliminirati prirodne šećere, poput onih u voću i mliječnim proizvodima, već je potrebno izbaciti dodane šećere. Njih ima najviše u industrijskim sokovima, prerađenoj hrani, slatkišima, gotovim umacima...
Zbog čega je šećer tako loš za vaše tijelo? Istraživanja pokazuju da povećava rizik od dijabetesa tipa 2, dovodi do promjena raspoloženja, povećava upalu u tijelu i smanjuje energiju.
Čitajte deklaracije na proizvodima i potražite ga u svim njegovim oblicima. Držite se savjeta da je sve što završava na "-ose" (ili na hrvatskom -oza) zapravo dodani šećer. Također ograničite prerađenu hranu.
3. Povremeni post
Pokazalo se da povremeni post, koji pomaže u smanjenju tjelesne težine i normaliziranju osjetljivosti na inzulin, smanjuje rizik obolijevanja od kroničnih bolesti poput dijabetesa, krvožilnih bolesti, autoimunih bolesti, depresije i demencije... Neki se ljudi odlučuju za alternativni post - ograničavaju unos kalorija u dane posta, dok ostale dane jedu uobičajenu količinu; povremeni post - jedan dan u tjednu pije se samo voda; intervalni post (intermittent fasting) - najčešće u praksi to znači da zadnji obrok pojedete u 18 sati, a prvi sljedeći dan u 10 sati ili pak preskočite doručak, posljednji obrok je večera u 20 sati, a sljedeći obrok je ručak u 12 sati sljedećeg dana. Nećete ni primijetiti da ste gladovali 16 sati, uključujući osam sati sna. Iako će vam možda trebati neko vrijeme da se naviknete na povremeni post, ovisno o vašim zdravstvenim ciljevima, to može biti dobra opcija biohakiranja.
