Moja županija broj 105

STIPE KRCE: MALENA MISTA MOJE ŽUPANIJE (9)

brist

str. 8-10

BROJ 116 • prosinac 2018. • www.dalmacija.hr

vladimir dugandžić/HANZA MEDIA

Božićna čarolija u fra Andrijinu zavičaju

issn 1332-6465

Dijelimo radost sa svim ljudima dobre volje Dragi žitelji Splitsko-dalmatinske županije,

Braco ĆOSIĆ

Dok se radosno u toplini obiteljskog ozračja pripremamo za paljenje četvrte adventske svijeće, koja u našoj tradiciji predstavlja anđela koji donosi ljubav, naša srca su ispunjena veseljem i ljubavlju prema najbližima. Spremni jedni drugima biti dar, nećemo gasiti ni prve tri svijeće koje gore plamenom nade, mira i radosti. Dijelimo radost sa svim ljudima dobre volje, posebno s najpotrebnijima, napuštenima i bolesnima.

PROLOŽAC 2017.

Božić u našim srcima

Kao vidljivi znak obnovljene nade vidim osobito činjenicu da se u našoj županiji do polovice prosinca ove godine rodilo više djece nego u isto vrijeme prošle godine. Neka nam svima utjelovljeni Bog – sveto porođenje Isusovo, donese mir, ljubav, zdravlje i sreću, a našoj ljubljenoj Domovini blagoslov, blagostanje i sretnije dane u Novoj 2019. godini.

U ime djelatnika Splitsko-dalmatinske županije i vijećnika Skupštine osobno vam svima želimo sretan Božić i uspješnu Novu godinu!

Predblagdanska inventura župana Blaženka Bobana

Zadovoljan sam, ovo je bila vrlo dobra godina

str. 2-4

Župan Blaženko Boban i Predsjednik Skupštine SDŽ Petroslav Sapunar

2

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE prosinac 2018.

Vrijeme je darivanja, svi građani zaslužuju život dostojan čovjeka

K

raj kalendarske i poslovne godine je vrijeme kada podvlačimo crtu, sumiramo rezultate rada, uspoređujemo ih s planovima od početka godine i izvlačimo pouke za buduće djelovanje. Stoga smo u zadnjem ovogodišnjem izdanju “Moje županije” tražili osvrt čelnog čovjeka izvršne vlasti (razgovor sa županom Blaženkom Bobanom) te razgovarali s jednim od naših najmlađih načelnika, načelnikom općine Zadvarje, Ivanom Krželjom.

Pripremili smo i opširna izvješća sa zadnje dvije sjednice županijske Skupštine na kojima se raspravljalo o značajnim temama za naše gospodarstvenike...

O projektima Grada Splita, kao sjedišta županije, i cijeloj splitskoj aglomeraciji dosad smo vjerojatno najmanje pisali u našoj županijskoj Kronici, nastojeći više obrađivati mjesta i teme iz rubnih područja županije i otoka, čiji glas se manje čuje u tzv. mainstream medijima. Zato smo ovaj put, sa zadovoljstvom zabilježili redoviti mjesečni susret gradonačelnika Splita Andre Krstulovića Opare i župana Blaženka Bobana s ministrom pomorstva i prometa Olegom Butkovićem. Projekt boljega povezivanja zračne luke u Resniku s gradom Splitom, rasterećenje trajektne luke i izmještanje splitskog kolodvora u Kopilicu teme su o kojima će se zasigurno još pisati, ali nas raduje sinergija djelovanja lokalne i područne samouprave s državnom razinom vlasti, ne samo na ovom strateškom prometnom projektu nego i na projektu planiranja izgradnje pristupnih cesta do budućeg tunela Vučevica i drugim važnim komunalnim i infrastrukturnim projektima.

Vrijeme darivanja u predblagdanskom ozračju je i prigoda za posjet i razgovor s onima koji možda nisu zanimljivi medijima, koji svakodnevno, predano služe najranjivijima među nama, oboljelima ili osamljenima, djeci i starijima. Samozatajne časne sestre i laici, ravnatelji ustanova, udruga i klubova koji skrbe o njima su svijetla strana opće slike cijeloga društva. U kronici događanja smo zabilježili neke od takvih susreta župana, zamjenika župana i pročelnika koji tijekom godine surađuju s ravnateljima ovih ustanova, nastojeći svim našim sugrađanima osigurati život dostojan čovjeka.

Uz sve vijesti iz gospodarstva, politike, kulture i obrazovanja, najveći broj čitatelja nam se ipak javlja povodom slikovitih reportaža novinarskog barda, Stipe Krce, Malenih mjesta moje županije. Njegovi opisi krajolika, uz zanimljive fotografije Vladimira Dugandžića, razgovori sa zanimljivim ljudima, ovaj put iz jedne od najjužnijih točaka Splitsko-dalmatinske županije, iz Brista, uvijek su povod za slanje dodatnih primjeraka “Moje županije” u ta mjesta.

Na kraju, svim našim čitateljima, svim kolegama novinarima, tehničarima, fotografima i snimateljima, poglavito onima koji su vrijedno pratili rad Splitsko-dalmatinske županije, kao i svim našim sugrađanima želim čestitati nadolazeće božićne blagdane i poželjeti sretnu i uspješnu Novu 2019. godinu.

prosinac 2018.

Tom Dubravec / hanza media

Davor Pavić, zamjenik glavnog urednika

3

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

predblagdanska inventura ŽUPAN BLAŽENKO BOBAN JE U RAZGOVORU ZA ‘MOJU ŽUPANIJU’ REZIMIRAO ŠTO JE SVE OSTVARENO U PROTEKLIH 12 MJESECI I ŠTO NAM DONOSI SLJEDEĆA GODINA:

Zadovoljan sam, ovo je bila vrlo dobra godina

Ostvarili smo dobre rezultate na nizu projekata. Neki koje smo zacrtali uvršteni su u državni proračun, a one koje smo planirali na županijskoj razini gotovo smo doveli do kraja. Nemamo neriješenih financijskih obveza, a ni kreditnih zaduženja u ovoj godini – veli župan, kojemu očito neće biti potrebno razapeti šator u Zagrebu, što je svojedobno najavljivao Piše:

MIA SESARTIĆ

P

ribližava se kraj godine, pa je, po dobrom starom običaju, to i vrijeme da se na svim područjima rezimira što je sve ostvareno u proteklom razdoblju, ali i što nam donosi godina koja je pred nama.

O najvažnijim uspjesima koji su obilježili rad Splitsko-dalmatinske županije u 2018. godini porazgovarali smo tako u blagdanskom ozračju sa županom Blaženkom Bobanom.

- Kada govorimo o radu naše Županije mogu sa zadovoljstvom reći da je ovo bila vrlo dobra godina iz razloga što smo ostvarili dobre rezultate na nizu projekata.

Neke koje smo zacrtali uvršteni su u državni proračun, a one koje smo planirali na županijskoj razini gotovo smo doveli sve do kraja. Kada je riječ o financijama također imamo stabilnost, nemamo neriješenih obveza, a ni kreditnih zaduženja u ovoj godini – veli nam u uvodu župan kojemu neće biti potrebno razapeti šator u Zagrebu, jer svoja je obećanja već počeo ostvarivati, kaže, pritom misleći na činjenicu da je u državnom proračunu za 2019. go-

dinu, među ostalim, uvršteno i 870 milijuna kuna za izgradnju tunela Kozjak.

Rezervirana sredstva za tunel kroz Kozjak - Posebno me veseli što su u državnom proračunu rezervirana sredstva za cijelu trasu ceste, dakle od izlaza s autoceste na Vučevicu do sjevernog ulaza u tunel, sam tunel Kozjak, kao i južni izlaz iz tunela do državne prometnice, odnosno kaštelanske brze ceste koja je završena.

U tijeku je evaluacija ponuda za noveliranje, odnosno usklađivanje projektne dokumentacije. Ono što u kontinuitetu dogovaramo, jer svaki mjesec imamo jedan sastanak s ministrom mora, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem o ovoj tematici, jest da ćemo za 18 mjeseci imati građevinsku dozvolu za kompletnu dionicu. To bi ujedno značilo da bi za nekih dvadeset mjeseci krenuli i operativno na teren – raduje to župana Bobana kao i dobivanje sredstava za još jedan važan projekt za splitsku aglomeraciju, a to je izgradnja Regionalnog centra čistog okoliša u Lećevici.

- Iskreno se nadam da ćemo do konca godine s resornim ministarstvom potpisati ugovor vrijedan 49 milijuna eura za gradnju centra u Lećevici preko europskih fondova. To podrazu-

mijeva i ishođenje građevinske dozvole za onoga tko na javnom natječaju bude odabran za izvođača radova, a po predviđenoj natječajnoj dokumentaciji radovi bi trebali završiti u roku od 24 mjeseca - ističe Boban, navodeći i još nekoliko infrastrukturnih projekata koji će se financirati iz državne riznice.

- U proračunu je i prva faza ceste Solin-Omiš, odnosno dionice od Mravinaca do TTTS-a u Stobreču, za koju početak radova realno možemo očekivati u 2020. godini. Za most nad rijekom Cetinom i probijanje tunela s poljičke strane raspisan je već natječaj za izvođače radova, tako da bismo na proljeće mogli očekivati početak gradnje. Za spomenute projekte u državnom proračunu osigurano je oko 250 milijuna kuna.

Ubrzat će se promet od Solina do Splita Niz je još prometnih projekata uključeno, poput rješavanja opasnih točaka, rotora u Imotskoj krajini, raskrižja kod kuće Vukadinović i kod hotela “Venezia“, a koji će biti u sastavu buduće ceste od Zagvozda preko Imotskog do granice s Bosnom i Hercegovinom. Radit će se također i Studija utjecaja na okoliš za brzu cestu od Dugopolja do Sinja.

Kada je riječ o tunelu Drvenik-Ravča, “Hrvatske ceste” su

Župan se najugodnije osjeća s najmlađima, a posebno onima iz razreda izvrsnosti preuzele projekt od “Hrvatskih autocesta“ te će ga revidirati i krenuti u njegovu implementaciju. Za sada nemamo rokove, ali se na tome intezivno radi.

Gužve koje se tijekom frekventnih sati događaju na prilazu gradu Splitu, posebno iz pravca Solina, počele su se također rješavati.

- Za nadvožnjak na solinskoj Širini raspisana je natječajna dokumentacija te očekujemo da se negdje do kraja iduće godine krene s radovima, a dvije rampe kod novoizgrađenog nadvožnjaka u Solinu trebale bi se početi graditi na proljeće.

Time bi do iduće jeseni mogla biti osigurana normalna prometna komunikacija na tom dijelu prilaza gradu Splitu – smatra naš sugovornik, ističući kako su na županijskoj razini djelovali u tri segmenta - školstvu, zdravstvu i socijali.

Prvi osnovcima osigurali besplatne knjige Među projektima koji su realizirani na županijskoj razini

ističe tako energetsku obnovu pet škola, a za iduću godinu najavljuje novih pet, kao i energetsku obnovu Doma za starije i nemoćne “Lovret“ u Splitu, ali i izgradnje školskih sportskih dvorana u Tučepima, Dugome Ratu i Visu.

- Kada je riječ o izgradnji spomenutih školskih dvorana sve ćemo mogućnosti analizirati kroz siječanj i veljaču iduće godine. Budući da ne možemo sve odjednom financijski pratiti, moramo tek precizirati koliko sredstva nam je za što potrebno i isto tako koje su lokalne zajednice spremnije u praćenju spomenutih projekata, to će nam odrediti i dinamiku radova, a građevinske dozvole smo već ishodili – kazuje župan koji je posebno pnosan što je na čelu županija koja je prva u Hrvatskoj protekle školske godine svoj djeci osnovnih škola na njezinu području osigurala besplatne udžbenike.

- Drago mi je da se o tome sada govori i na državnoj razini, te da se dalje raspravlja u tom pravcu kako bi svi školarci mogli imati besplatne knjige – veli župan.

Studentima besplatna ferata Ono što me također veseli je financiranje željezničkog prijevoza svim studentima s područja naše županije, neovisno gdje u Hrvatskoj studiraju. Upravo je prije neki dan na sastanku sa ministrom mora, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem i predsjednikom Uprave HŽ Putničkog prijevoza Draženom Ratkovićem iznesen podatak da je samo u dva mjeseca ove godine otkad je uvedena ova mjera, čak 400 studenata koristilo usluge željezničkog prijevoza, što je tri puta više nego do sada.

Tako dobijamo dva vrlo pozitivna efekta, na jedan način ćemo možda potaknuti njihovu Upravu da moderniziraju željeznice, jer ovim prometnim gužvama, posebno u ljetnim mjesecima, to bi nam mogao biti jedan od alternativnih prijevoznih sredstava. S druge strane našim studentima koji se školuju, primjerice u Zagrebu ili Osijeku, vrlo često je teško izdvojiti kune kako bi češće vikendima odlazili kući, a ovako im to omogućavamo – veli župan.

- Iz Centra “Juraj Bonači“ su nam se lani na početku godine javili kako oni nisu dobili knjige, odnosno didaktička pomagala potrebna za njihovu djecu, te smo istog trena reagirali i u tu svrhu uplatili 105 tisuća kuna. Kada već govorimo o školstvu jako sam ponosan na nekoliko projekata. Jedan

od njih je informatičko obrazovni projekt EDIT već prepoznatljiv u cijeloj Hrvatskoj u koji je uključeno više od 500 djece i u kojem imamo svesrdnu pomoć Sveučilišta u Splitu, posebno Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje. Kada je riječ o EDIT-u, na spomenute programe dolaze

nam i djeca iz susjednih županija, Dubrovačko-neretvanske, Šibensko-kninske, pa i Zadarske županije, a protekle godine smo ustanovili još jedan novi, napredniji program za učenike 3. i 4. razreda srednjih škola. Za to sve izdvajamo gotovo 3 milijuna kuna.

’Žao mi je zbog male Nore’ Ono na što sam posebno ponosan to su Centri izvrsnosti, uskoro ćemo ih imati čak pet.

Onog trenutka kada smo krenuli učili smo od Varaždinske županije i od države Izrael koju sam ove godine i posjetio. Prema njihovim ocjenama dobro smo savladali početne korake jer je danas u spomenute centre uključeno više od 400 djece i više od stotinu mentora. Na zadnjoj sjednici županijske skupštine formirali smo i ustanovu Centar izvrsnosti, nadam se da će ta ustanova saživjeti u punom svom profilu i da će postati referentno učilište Splitsko-dalmatinske županije u tom smislu. To znači da će biti samoodr-

nastavak na 4. stranici �

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

Povezali Šoltu s Bračom S niz koraka idemo naprijed, sufinanciramo i međuotočne brodske linije, gdje smo uveli povezivanje Šolte i Brača i to nas košta više od 1,2 milijuna kuna na godišnjoj razini, pomažemo i stanovnicima ruralnih dijelova županije u javnom prijevozu, putem sufinanciranja autobusnih karata za školsku djecu i studente.

vladimir dugandžić/ hanza media

Problemi unutar zdravstvenog sektora, nedostatak

nikola vilić/ hanza media

defibrilatori

prosinac 2018.

Župan s dvojicom najbližih suradnika

I Boban je u Primorskom Docu bio spreman zaplesati folklor

Predbožićni posjet Udruzi slijepih stručnog kadra, kada je riječ o radiolozima, ginekolozima, pedijatrima, pa čak dijelom i liječnika opće praksa u ruralnom dijelu županije, pokušavaju, kako navodi, rješavati planiranjem, odnosno otvaranjem novih specijalizacija.

- Uspjeli smo se izboriti za 36 specijalizacija na državnoj razini, 28 za Dom zdravlja i 8 za Zavod za za hitnu pomoć. Ta procedura je već u tijeku, dakle te osobe su već počele obavljati svoju specijalizaciju, a Županija je dodatno raspisala natječaj za 15 specijalizacija. Postupak je završio i vrlo brzo će biti potpisivanje ugovora s novih 15 specijalizanata. No, to je još uvijek nedostatno. Nažalost, unatrag četiri, pet godina nije se dobro planiralo i danas zato imamo probleme. Ipak se nadam da će netko za pet, šest godina ipak moći reći barem kako je netko dobro isplanirao.

Kada je riječ o tim specijalizacijama, na jednom od redovitih sastanaka koje imamo sa svim gradonačelnicima i načelnicima gradova, odnosno općina unutar Splitsko-dalmatinske županije, njih 55, razgovaralo se kako bi se i lokalne zajednice dijelom uključile u financiranje specijalizacija. Ima naznaka da će se to dogoditi, jer neki su iskazali svoj interes, tako da bih brojku mogli zaokružiti s gotovo 70 do 80 novih specijalizacija. Za četiri do pet godina, kada oni budu gotovi sa svojim spacijalizacijama, to bi uistinu trebalo biti dostatno – uvjeren je

IVAN KRŽELJ NIJE IMAO NI PUNE 23 GODINE KADA JE 2014. POSTAO OPĆINSKI NAČELNIK U SVOMU MJESTU, A DANAS S PONOSOM KAZUJE:

Zadvarje svoju djecu prati od rođenja do kraja školovanja Sufinanciramo rad vrtića, dajemo naknade u visini 10.000 kuna za svako novorođeno dijete, sufinanciramo osnovnoškolce za kupnju radnih bilježnica, svi srednjoškolci imaju stipendiju 300 kuna, redoviti studenti po 500 kuna, a oni izvrsni 800 kuna mjesečno, kaže Krželj

JOSIP MATKOVIĆ Župan Boban u društvu Dijane Aničić u Udruzi roditelja za djecu najteže tjelesne invalide i djecu s teškoćama u razvoju Andjeli Split

Boban u društvu splitskoga poteštata Andre Krstulovića Opare župan te navodi još jedan zdravstveni program koji se spremaju realizirati.

- Jedan od tih programa koji nije toliko financijski zahtjevan, ali je veoma koristan jest nabavka defibrilatora – uređaja za pružanje prve pomoći u slučaju srčanog zastoja. U tu svrhu izdvojit će se 300 tisuća kuna tako da će se već za iduću sezonu podijeliti 15-20 defibrilatora vatrogasnim i nekim drugim hitnim službama, postaviti ih na nekim frekventnim mjestima, rivama, trgovima... Moramo to još detaljnije razraditi, a svakako će se održati i edukacija u smislu korištenja defibrilatora.

Izrazit ću na kraju još jednu dozu otpimizma za razvoj Split-

mladi za kormilom

Piše:

tom dubravec/ hanza media

Specijalzanti i

’Raduje me najnoviji podatak da je od 1. siječnja od do 11. prosinca ove godine u splitskom rodilištu rođeno 210 djece više nego u istom razdoblju lani’

vladimir dugandžić/ hanza media

živa, da će se kroz ustanovu moći naplaćivati usluge i drugim županijama, kao i drugima zainteresiranima, ne samo iz Hrvatske već i šire – mišljenja je župan, dobrim dijelom svoga rada, kako veli, okrenut uvijek i prema zdravstvu i socijali.

- U socijalnom segmentu poduzimali smo niz aktivnosti, počevši od toga da smo pojačali palijativnu skrb, a kroz niz donacija pomagali smo i Hitnu pomoć, kao i splitsku bolnicu...Drago mi je da je KBC Split izašao s podatkom da je Županija splitsko-dalmatinska tijekom 2018. gotovo 3 milijuna kuna donirala ovoj bolnici u niz segmenata gdje im je bilo najnužnije, poglavito kroz opremu i uređaje potrebne za rad s pacijentima. To jest državna ustanova, ali u nju dolaze građani cijele naše županije, pa i šire, moramo se pomagati – drži Boban.

- Sretan sam i što je 17 djece koja boluju od spinalne mišićne distrofije počelo dobivati lijek Spinrazu, a 12 ih je u procesu tesiranja. Sretan sam što je i ta akcija pokrenuta iz naše Županije te da je država našu inicijativu prihvatila i dalje nastavila realizaciju. Jedino u čemu nisam sretan je što djevojčica Nora koja od toga također boluje, tu mogućnost još nije dobila.

Nažalost, tako je odredila struka, mi nismo mogli s političke razine na to djelovati.

Veoma mi je žao zbog toga – govori župan.

vladimir dugandžić/ hanza media

� nastavak sa 3. stranice

sko-dalmatinske županije, raduje me najnoviji podatak da je od 1. siječnja od do 11. prosinca ove godine u splitskom rodilištu rođeno 210 djece više nego u istom razdoblju lani.

’Svi mi možemo pomoći drugima’ To mi ulijeva optimizam da ima nade i da ćemo uz takve podatke i naše planirane projekte, sve to našu Županiju svrstati da bude na prvom mjestu u državi.

Ovih dana susreli smo se s ljudima iz više od trideset ustanova koje se bave socijalnim problemima i koji skrbe o ljudima kojima je potrebna naša pomoć.

Kada se susretneš s tim ljudima koji, iako imaju brojne zdravstvene teškoće, u nekim stvarima su sretniji i radosniji od nas, oni mi daju jednu posebnu energiju da još više pomažemo, da djelujemo u tom segmentu.

Oni vam šalju poruku: “Stani čovječe, ne leti, ne žuri, ima ljudi kojima je potrebna tvoja pomoć.“ Zato smo u ovo vrijeme došašća uveli i jednu novu socijalnu kategoriju, obilazak napotrebnijih obitelji, što se događa mimo javnosti i medija.

Dirnula me nedavno emocija gospođe Vjere Matulić koja je pokrenula akciju “Iznajmljivači sa srcem“, sada je to preraslo i u udrugu. Ona je u špici turističke sezone ponudila smještaj djeci s poteškoćama i njihovim roditeljima koji su u potrebi. Prilikom jednog susreta iskazala je tako potrebu za kombijem kojim bi ta djeca dolazila na ljetovanje, jer to drugačije nisu u mogućnosti, a ja sam im to obećao i prilikom dodjele tog vozila ona je zaplakala. Dirnule su me njene suze i njezina iskrena briga. Još mi je pred očima taj trenutak i njezina plemenitost.

U takvom duhu, davanja sebe za druge i na taj način izgrađujući samog sebe, želim svim građanima naše Županije čestit i blagoslovljen Božić i da upravo u ovom segmentu, a mislim da svi mi možemo na svom planu pomoći drugima, u 2019. godini bude što više ovakvih trenutaka. Neka im je svima sretno!

5

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

prosinac 2018.

O

pćinski načelnik Z adva r ja Iva n Krželj rođen je 3. travnja 1991. godine u Splitu, kao drugo od šestero djece u obitelji. Neoženjen je i živi u Zadvarju.

Nakon završene Srednje elektrotehničke škole u SŠ “Jure Kaštelan” u Omišu upisao je elektrotehnički studij na splitskom FESB-u gdje je 20. rujna 2015.završio sveučilišni diplomski studij stekavši zvanje magistra inženjera elektrotehnike i informacijske tehnologije.

Tijekom četvrte godine studija, na prijevremenim lokalnim izborima za općinskog načelnika s nezavisnom listom dobio je izbore i od 1.travnja 2014. imenovan je načelnikom Općine Zadvarje na kojoj dužnosti je i danas.

S njim smo porazgovarali za ovaj predblagdanski broj “Moje županije”.

Na posao ispred kuće Što vas je ponukalo na ulazak u politiku i kandidaturu za općinskoga načelnika?

- Generalno, poticaj mojega odlaska u politiku privuklo je nezadovoljstvo situacijom u rodnom mjestu.

Cijeli svoj život sam u Zadvarju i oduvijek sam za njega bio emotivno vezan. Imao sam osjećaj da mjesto stagnira već nekoliko godina i nije bilo druge nego okupiti tim mladih i uspješnih ljudi koji se također nisu slagali sa situacijom u

mjestu i pokušati uzeti stvar u svoje ruke. Na kraju se i pokazalo da je velika većina mještana također imala isto mišljenje i tako sam započeo svoj politički angažman.

Na osnovu Vašeg dosadašnjeg iskustva, mislite li da se mladi ljudi više trebaju angažirati u društvenom životu?

- Mišljenja sam da mladi moraju više sudjelovati u kreiranju našei vlastite budućnosti, jer kad sam dolazio na vlast uvijek sam govorio da tko će se bolje brinuti o našoj budućnosti osim nas samih.

Bez obzira na dozu neiskustva i u nekom dijelu neznanja sve te minuse se može nadoknaditi kroz ustrajan rad i energiju koju daješ za bolje sutra. Kad sam došao na vlast 2014. godine bio sam najmlađi načelnik s nepune 23 godine i sad mi je drago da ima još mladih koji su preuzeli vlast u svojim sredinama i mogu im samo zaželjeti uspješan rad.

Koji su sve pomaci napravljeni na prostoru općine Zadvarje tijekom Vašega mandata?

- Po meni, najveći pomak je napravljen u saniranju općinske financijske slike. Prilikom preuzimanja vlasti dugovi i obveze Općine iznosili su oko 1.600.000 kuna, a danas su svedeni na 100.000 kuna, jer kad imamo sređenu financijsku sliku onda možemo puno lakše razmišljati o budućnosti. U momu mandatu dosta je izvedenih projekata, od turističke infrastrukture do komunalne.

Najveći infrastrukturni projekti su napravljeni u Gospodarskoj zoni gdje se u protekle tri godine investiralo više od četiri milijuna kuna. I prošle godine je postavljanjem asfalta i javne rasvjete napokon privedena svrsi Gospodarska zo-

na u kojoj trenutno imamo tri gospodarska subjekta koja zapošljavaju tridesetak i nešto radnika. Također je napravljenbglavni projekt izgradnje novog Vatrogasnog doma i prijavljen na natječaj ruralnog razvoja, mjeru 7.4. čije rezultate uskoro očekujemo. U prvom naumu razvoja naše općine smo uspjeli osigurati adekvatne uvjete za naše gospodarstvenike, da mogu otvoriti svoja postrojenja u našoj zoni i da domaći ljudi imaju posao ispred kuće.

Upravljati svojim novcem Govori se o reformi javne uprave, koliko su održive male općine, a Zadvarje je svakako među njima.

- Mislim da je svaka općina koja je osnovana opravdala svoj postanak. Najbolji ćete to shvatiti pođete li u bilo koju općinu i da samo sagledate što je sve napravljeno u njoj u razdoblju dok je bila u statusu mjesnoga odbora nekog velikog grada, a što je napravljeno otkada je u statusu općine.

Slažem se da moraju postojati kriteriji opstanka općina jer nije red da se na plaće troši više od zakonski dozvoljenih 20 posto proračuna, jer ako na plaće trošite više od toga onda sam mišljenja da ta općina postoji samo za sebe, radi isplata par plaća i da nema dovoljno financijskog kapaciteta za razvijanje.

Svakome treba dati priliku, ali pod jasnim kriterijima. Mogu pričati za svoju općinu i siguran sam da njezini stanovnici ne bi imali ovakve pogodnosti života da smo u sustavu nekog grada.

Naime, Općina sufinancira

rad vrtića, dajemo porodiljne naknade u visini 10.000 kuna za svako novorođeno dijete, sufinanciramo osnovnoškolce za kupnju radnih bilježnica, svi srednjoškolci imaju stipendiju 300 kuna, svi redoviti studenti 500 kuna, a oni izvrsni 800 kuna mjesečno. Općina praktički svoju djecu prati i pomaže od rođenja pa sve do svršetka obrazovanja. Zbog ovoga svega mislim da svaka općina ima priliku upravljati svojim novcem, ali prvi i jedini kriterij mora bit samoodrživost.

Kolike su mogućnosti razvoja ruralnog turizma na području Zadvarja?

- Već na početku našega mandata smo zacrtali svoje ciljeve, a to je osiguravanje radnih mjesta u samome mjestu i omogućavanje dodatnog prihoda ljudima kroz bavljenje turzimom.

Općina je već u prvim godinama našeg mandata uredila vidikovce na vodopadu Gubavica, vidikovac Križ, uredili smo pristupni put prema našoj utvrdi Duare, a uskoro krećemo u izradu Strategije razvoja turizma, tako da je Općina prepoznala da se Zadvarje mora razvijati prema turizmu. Osjećamo da se i stanovnici okreću tom smjeru pa je sve više kuća s bazenima za odmor. Uvijek volim reći da je Zadvarje prvi red do mora što se tiče turizma u Dalmatinskoj zagori i da smo na idealnoj poziciji za razvoj ruralnog turizma.

Kako ste zadovoljni suradnjom sa Županijom?

- U većini ovih nabrojanih projekta imali smo veliku pomoć Županije. Ja se samo mogu zahvaliti na tome i zaželjeti nastavak ovakve suradnje.

PAUN PAUNOVIĆ/HANZA MEDIA

4

6

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

prosinac 2018.

VIJEĆNICI SU NA 17. SJEDNICI KONCEM STUDENOGA USVOJILI NAJZNAČAJNIJI DOKUMENT ZA SLJEDEĆU GODINU

maraton u vijećničkim klupama POSLJEDNJA OVOGODIŠNJA SJEDNICA ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE TRAJALA JE PUNIH OSAM SATI, MEĐU 40 TOČAKA DNEVNOGA REDA NAŠAO SE I REBALANS PRORAČUNA

Europska sredstva narasla sa 15 na 43 milijuna kuna!

Piše:

JOSIP MATKOVIĆ

milijarde kuna Istoga dana iz ministarstva se čekala povratna informacija vezano uz gradnju tunela Kozjak, a Šošić kaže da će se držati planiranih rokova i da je ciljani početak gradnje 2020. god.

- To je tema koja do petog-šestog mjeseca 2020. godine mora biti završena s izdanom građevinskom dozvolom. U svakom slučaju, građenje počinje sredinom 2020. godine. Obrazložio sam koji su sve cestovni programi i projekti u planu Hrvatskih cesta, Županije i Vlade.

Vučevica je tema koja do ljeta 2020. mora biti gotova. Očekujemo početak građenja u mandatu župana Bobana, sukladno onom što smo cijelo vrijeme komunicirali. Imamo redovite mjesečne sastanke i konzultacije s Vladom, neke stvari smo uspjeli izlobirati, ali to je naš posao. Nitko ne treba dobivati medalje časti niti jako zvoniti kako se zvonilo prethodnih dana u Saboru, a istovremeno ne glasovati za županijskih milijardu kuna projekata - 870 milijuna kuna A1 - spoj s tunelom na kaštelansku cestu, plus 250 milijuna Split - Omiš, to je od krupnih stvari. Za to saborski zastupnici MOST-a nisu glasovali, a problematizirali su amandmane u visini od 22 milijuna kuna koji su već uključeni u plan Hrvatskih cesta i realizaciju. Prema tome, to je smiješno.

Lažeti ‘More i krš’ U daljnjem tijeku sjednice za zabilježiti je da je Ivan Gabelica, koji je kroz više mandata uspješno vodio Javnu ustanovu “More i krš”, na vlastiti zahtjev razriješen s mjesta ravnatelja, a za v.d.ravnatelja je izabran Domagoj Lažeta, također dugogodišnji djelatnik ove ustanove. Gabelica ostaje djelatnik ove županijske ustanove.

Izvješće o radu Savjeta mladih SDŽ je podnio predsjednik Savjeta, student 4. godine prava Josip Perkušić. Među ostalim važnijim točkama, donijeta je odluka o osnutku Javne ustanove “Učilište Centar izvrsnosti SDŽ - ustanova za ob-

Zamjenik župana Ante Šošić vodio je glavnu riječ na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici Skupštine SDŽ razovanje odraslih”, a za v. d. ravnatelja ustanove je izabran Ivica Zelić. Tako je Splitsko-dalmatinska županija postala prva u Hrvatskoj koja se odlučila na taj korak.

- Ustanova će provoditi formalne i neformalne oblike obrazovanja kroz programe koji će biti certificirani od strane ministarstva i radit će s darovitim učenicima. Iskoristili smo iskustva zapadnih zemalja koje su otišle puno dalje od Hrvatske i koje od najranije dobi rade na prepoznavanju takvih učenika i radu s njima. Naš trajni cilj je da ustanova bude referentno mjesto ne samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji nego u Južnoj Hrvatskoj, a i poznati znanstvenici poput Korada Korlevića prepoznali su značaj i vrijednost ovog projekta - kazao je u obrazloženju pročelnik Tomislav Đonlić.

Polemike oko ‘Učilišta Centar izvrsnosti SDŽ’ Damir Krstinić iz SDP-a je rekao kako pohvaljuje rad Centara izvrsnosti te podržava

osnivanje ove Ustanove, ali da ga zbunjuju njezine djelatnosti jer se govori samo o obrazovanju odraslih, a u obrazloženju osnivanja Ustanove su u fokusu darovita djeca.

- Centri izvrsnosti su dodatna nastava za nadarenu djecu naše županije. Znači, “dril” s djecom koja su dobra u nekim područjima, ali to nije izvrsnost koja je danas potrebna ni Hrvatskoj ni suvremenom društvu.

Prije bilo kakvog formalnog osnivanja Centra izvrsnosti moramo se dogovoriti što to uopće izvrsnost jest - kazala je Lucija Puljak i predložila da se umjesto formalnog Centra izvrsnosti odredi najizvrsnija škola koja bi bila rasadnik izvrsnosti za sve druge škole. Vijećnici HDZ-a rekli su joj da je zakonski jedino moguće osnivanje Ustanove.

Izlaganje vijećnika stranke Pametno, Ante Renića izazvalo je polemiku.

- Ne znači da vam vaša ideja, koja može biti iz plemenitih pobuda, daje pravo da zaobilazite zakon. U strategiji obrazovanja iz 2014. na koje se pozivate nema Centara izvrsnosti kakve ste zamislili. Rješenje je transformi-

ranje postojećih obrazovnih ustanova u Centre izvrsnosti, a ne osnivanje Javne ustanove. Što je s troškovima te Ustanove?

Ništa ne znamo, ne znamo ni koliko će biti zaposlenih ni koliko će nas sve to koštati? Gdje je taj novac u proračunu kojeg smo prihvatili? - pitao je Renić.

O politici i politiziranju Mate Martinić iz SDP-a predložio je da se odluka odgodi za sljedeću sjednicu, ali taj prijedlog nije prihvaćen, a Renićevo izlaganje je komentirao Ante Sanader.

- Koliko sam bio oduševljen s nastupom Lucije Puljak, toliko ste me vi razočarali. Ona je govorila u skladu s imenom stranke kojoj oboje pripadate, ali vi kao mali početni političar idete hvatati poene na ovakve stvari.

Ništa niste pomogli, ni dali svoj doprinos, išli ste na najbjednije politiziranje što je ravno onom vijećniku u Mrduši Donjoj - kazao je Sanader.

- Ja jesam zelen političar, tek sam zagazio u politiku, nisam

Domagoj Lažeta

Josip Perkušić

kao vi gradio od toga karijeru niti kao vi živim od toga. Nisam bio pripadnik stranačke mladeži da bi si osigurao posao.

Ja znam zbog čega vas je ovo pogodilo jer ste vi kadar koji je kumovao ovakvoj politici i klimi u Hrvatskoj, zapošljavanju isključivo po političkoj razini koju izvrsnost apsolutno ne zanima ni u jednom segmentu - odgovorio mu je Renić.

- Meni politika nije dala ni moj fakultet ni moje znanje, a vi možete izaći na izbore i dobiti legitimitet naroda. Nisam ja ovdje carski namjesnik, meni je narod dao legitimitet, a vi imate pravo biti nezadovoljni - dodao je Sanader nakon čega su vijećnici prihvatili odluku o osnivanju Javne ustanove.

osim što smo oslobodili koncesionara od plaćanja te neke male naknade. Nije dovoljno da samo oduzmemo upravljanje, nego da idemo korak dalje.

Ne znam koje se sve pravne radnje trebaju poduzeti, ali naša dužnost je da krenemo dalje. Što s koncesionarima koji su devastirali zaštićenu prirodu, hoćemo li ih tužiti, poduzimati neke druge korake, ne znam, ali trebali bismo ići korak dalje - kazao je Krstinić, nakon čega su vijećnici prihvatili prijedloge.

Oduzete koncesije na Vrulji i u Ždrilcu O unaprijeđenju zaštite od požara i dugoročno uspostavi referentnog Centra za obuku vatrogasaca govorio je Damir Gabrić, pročelnik Upravnog odjela za zajedničke poslove.

Ravnatelj županijskih Ljekarni, Ante Mihanović je dobio suglasnost za potpisivanje ugovora vrijednog gotobo 41 milijun kuna.

Tek na kraju sjednice raspravljalo se o davanju i oduzimanju koncesija na pomorskom dobru. Vijećnici su prihvatili prijedloge o oduzimanju koncesija na Vrulji i na Hvaru, u uvali Ždrilca.

- Inicijative su išle od gradova Omiša i Hvara, sve inspekcijske službe i DORH su se uključile i na osnovu njihovih nalaza mi danas odlučujemo o oduzimanju koncesija.

Svi su bili na vrijeme upozoreni da se usklade sa zakonom, u ni jednom ni u drugom slučaju koncesionar nije htio potpisati dodatak ugovora. Koncesionari imaju pravo na žalbu, a ovisno o tome hoće li žalba biti prihvaćena ili odbijena odlučit ćemo o daljnjim koracima - kazao je pročelnik Stipe Čogelja.

Damir Krstinić je u ime Kluba vijećnika SDP-a pozdravio odluke o oduzimanju koncesija, ali je istaknuo kako bi trebali poduzeti pravne korake prema onim koncesionarima koji su devastirali prirodu.

- Samim činom oduzimanja koncesije nismo napravili ništa

Bolu još godina za plažu Zlatni rat Pročelnik Čogelja se posebno osvrnuo na plažu Zlatni rat na Bolu: – Što se tiče Bola, mi moramo produžiti razdoblje za godinu dana. Drugog načina nemamo, jer Općina Bol ne može raspisati novi postupak dok prethodni ne završi. Jasno je što slijedi nakon odluke o poništenju koncesiju, zna se što su zakonske obveze nositelja koncesije.

DORH može postupati po službenoj dužnosti na nepravilnosti. Od ministarstva smo tražili da novim zakonom predvide kako se na koncesije ne bi mogli prijavljivati povezana društva.

Većinom glasova prihvaćeni su sljedeći prijedlozi: Prijedlog odluke o poništenju koncesije k.o. Bogomolje, uvala Duboka; Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o dodjeli koncesije na dijelu k.o. Pučišća, predio uvala Luke, Vrilo; Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o koncesiji na pomorskom dobru k.o. Komiža predio Mali Bodak; Prijedlog odluke o oduzimanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaža k.o. Rogoznica i k.o. Žeževica; Prijedlog odluke o oduzimanju koncesije na pomorskom dobru k.o. Hvar predio uvala Ždrilca; Prijedlog odluke o poništenju postupka davanja koncesije k.o. Hvar predio uvala Borče-Milna otok Hvar; Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o davanju koncesije na pomorskom dobru k.o. Split predio Trstenik ispred hotela Split te Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o povjeravanju ovlaštenja Općini Bol za davanje koncesija na dijelu k.o. Bol, predio Zlatni rat.

Proračun uzletio iznad milijardu kn Do povećanja proračuna od 13,5 posto, na milijardu i 64 milijuna, došlo je najviše zbog predviđenih 80 milijuna kuna za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici i 120 milijuna kuna koji se očekuju kroz EU fondove

N

a 17. sjednici Županijske skupštine, održane pod predsjedanjem Peteroslava Sapunara, vijećnici su prihvatili proračun za 2019. godinu. Ukupan iznos proračuna je milijardu i 64 milijuna kuna, što je povećanje od 13,5 posto u odnosu na prošlu godinu. Do povećanja proračuna došlo je najviše zbog predviđenih 80 milijuna kuna za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici i zbog 120 milijuna kuna koji se očekuju kroz EU fondove.

- Donesen je jedan od najvažnijih dokumenata koje lokalna ili regionalna samouprava donose za vrijeme jedne kalendarske godine.

On jest primarno financijski dokument, financijski okvir, ali je Proračun i slika strategije razvoja županije - kazao je župan Blaženko Boban u izjavi za novinare te je detaljno opisao glavne naglaske iz donesenog proračuna:

50 novih mjera - Prvi put Proračun Splitsko-dalmatinske županije prelazi milijardu kuna, točnije milijardu i 64 milijuna kuna. Naravno, to je jednim dijelom zbog toga što idemo u kreditni aranžman za Regionalni Centar čistog okoliša Lećevica, ali ne treba zaboraviti 119,5 miljuna kuna koje će županija i institucije naslonjene na županiju povući iz EU fondova.

Posebno bih htio naglasiti više od 50 novih mjera jako vidljivih u novom Proračunu, nikola vilić/hanza media

Prometni projekti od

Nadam se d a ćemo u idućoj godini još povećati apsorpciju iz europskih fondova i neke stvari koje se tiču zaštite okoliša, ali ovo je zaista dobar trend, imamo 22.000 više zaposlenih na kraju rujna 2018. nego 2014. – rekao je dožupan Šošić vladimir dugandžič/hanza media

P

osljednja ovodogišnja sjednica Skupštine Splitsko-dalmatinske županije počela je u rano jutro u utorak, 11. prosinca, a vijećnici su se punih osam sati bavili sa 40 točaka dnevnog reda. Većinom glasova županijskih vijećnika prihvaćen je rebalans proračuna za 2018. godinu. Zamjenik župana Ante Šošić izrazio je zadovoljstvo povećanjem prihoda od poreza na dohodak, jer je to pokazatelj da je došlo do povećanja zapošljavanja. Šošić je komentirajući rebalans Proračuna odgovorio i na populistička prozivanja nekih saborskih zastupnika u Hrvatskom saboru i u javnosti kako se u Županiji ništa ne radi, kako nema investicija ni brige o Zagori i otocima, kako se samo svakodnevno iseljavaju mladi.

– Određena sredstva smo dodali na komunali, razjasnili smo da europska sredstva nisu 15 nego 43 milijuna kuna.

Velika očekivanja su za iduću godinu kada očekujem više od 100 milijuna eura javnih, županijskih investicija na području naše županije, od lučke i cestovne infrastrukture do svih naših razvojnih projekata i programa.

Nadam se da ćemo u idućoj godini još povećati apsorpciju iz europskih fondova i neke stvari koje se tiču zašite okoliša i vjerujem da ćemo iduće godine, ali ovo je dobar trend, imamo 22.000 više zaposlenih na kraju rujna 2018. godine nego 2014. godine – rekao je Šošić.

7

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

prosinac 2018.

Mate Martinić (SDP) za skupštinskom govornicom

od kojih izdvajam Program sufinanciranja izgradnje i adaptacije obiteljskih kuća u ruralnim područjima županije, za što ćemo po izglasavanju Proračuna donijeti posebnu Odluku s jasnim kriterijima tko će se sve i pod kojim uvjetima moći prijaviti za dobivanje tih sredstava. Drugo što želim istaknuti je sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za EU fondove onim jedinicama lokalne samouprave koje dosad nisu mogle ni pripremati dokumentaciju ni aplicirati na razne fondove jer nisu imali za to osigurana sredstva.

Projekti poticanja gospodarskog razvitka se nastavljaju istim mjerama kao i u 2018. godini, poboljšano određenim mjerama kreditiranja gospodarskih projekata. Izdvajam također energetsku obnovu škola, za što smo već dobili odobrenje u resornom Ministarstvu. Što u 2018., a što u 2019. godini, na taj način ćemo obnoviti 12 ili 13 škola.

U području izgradnje prometne infrastrukture se oslanjamo na doneseni Plan Vade RH sa sjednice održane 4. svibnja ove godine u Splitu, preko projekata koji će, nadam se ovih dana, biti usvojeni u državnom Proračunu i proračunu Hrvatskih cesta: od tunela Kozjak, cesta u splitskoj aglomeraciji, od brze ceste Mravinci – TTTS i dalje prema Omišu.

Amandmani se prihvaćaju Izdvojio bih na kraju i neke vrijedne projekte koji će se financirati iz EU fondova: Skriveni habitati izvora rijeke Jadro, planirana nabavka 16 vatrogasnih vozila za koje smo već pokrenuli postupak nabave, te očekujemo da ćemo osam takvih vozila imati do nove protupožarne sezone. S tim u svezi napominjem i izradu projektne dokumentacije za Centar za obuku za vatrogastvo Jugoistočne Europe, što je preduvjet da bi taj Centar sutra bio smješten u našoj županiji.

Rasprava je bila jako konstruktivna jer je većina vijećnika prihvatila našu preporuku da svoje amandmane pošalju ranije kako bi ih naše stručne službe mogle analizirati i eventualno prihvatiti. Od takvih 17 amandmana ranije poslanih, sedam smo ugradili u naše mjere, 4 amandmana smo u cijelosti prihvatili. Žao mi je zbog politikanstva jedne manje skupine vijećnika. Što reći na situaciju kada ti vijećnici predlože dva amandmana, skupštinska većina ih prihvati, a onda ih predlagači povuku!? Ipak, velika većina je bila konstruktivna i na tomu im zahvaljujem u ime svih građana županije, a na nama u izvršnoj vlasti je da u godini ispred nas realiziramo ono što je Skupština prihvatila – zaključio je vidno zadovoljan župan Boban.

8

9

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE prosinac 2018.

malena mista moje županije (9)

brist

NAŠ REPORTERSKI DVOJAC U OVE PREDBLAGDANSKE DANE DOSKITAO JE NA KRAJNJI JUGOISTOK NAŠE ŽUPANIJE - BIO JE TO DOJMLJIV SUSRET, SAMO PROČITAJTE

Božićna radost spustila se u fra Andrijin zavičaj Piše:

stipe krce snimio:

Vladimir Dugandžić /Hanza Media

U mistu bogate povijesti koje je najprije bilo na Mrgindžiji na Biokovu, pa se spustilo podno Biokova ispod Crvenih stina i Brgonjice, a onda ‘skliznulo k moru’, danas je u apartmanima više ležaja nego stanovnika, omjera 550:450. Brist je iznjedrio niz poznatih osoba: fra Andriju Kačića Miošića, prosvjetitelja i pjesnika, fra Pavla Klementa Miošića, splitsko-makarskog nadbiskupa, pa pjesnika, dramatičara i esejistu Srećka Dianu, slikara Mladena Vežu, akademika Ivicu Vežu...

metu od brizovih i brezovih”. Te ga vlast optuži da bali…

Ivo Veža i najznačajnije knjige vezane uz Brist

Drijemaju brodice i po koji galeb

O

nomad, u vrijeme djetinjstva mojega naraštaja, kad pojma nismo imali da šećera i željeza ima i u našoj krvi, a ne samo u tvornici šećera i talionici i ljevaonici željeza, tj. šećerani i željezari, sirotinja se mesa okušala jedino kad bi se ugrizla za jezik i – za Božić.

Sukladno tomu ni pojmiti nismo mogli što je to šećerna bolest jerbo šećera nije bilo ni za kupiti ni za zasladiti život, no vrlo dobro smo znali što je čelična volja, to svojstvo čovjeka da nešto hoće i može. U to vrijeme, tada kad su uz partiju vladali “glad, buve i jad”, mi smo volju čeličili duševnom snagom, upornošću duha i jakim htijenjem za preživjeti. I nismo gubili volju za životom, voljni smo bili svakog dana. I znali smo što su značile babine riječi: “Nije Božić svakoga dana”.

Jednako tako, tada kad nije bilo trke, strke i zbrke oko kupovine poklona u predbožićno vrijeme, kad se božićovalo kod svoje kuće sa svojom čeljadi i po običajima, u miru i u Božjem blagoslovu, znali smo da se za lupeža kaže: “Ne može bez tuđega ni na Božić!” Poznata nam je bila i kletva: “Ne ima ni na Božić!” I: “Odnija te đava na Božić uju-

na cintarama – usnoj harmonici – sviram “Uhvati vjetar” Boba Dylana. I sjećamo se Badnjih večeri kad smo se valjali po prostrtoj slami i kad nismo guslili i svirali sami sebi. Kad nas je oko ognjišta i badnjaka na njemu bilo ka mravi…

A onda pred ponoć s čeranja iznad ognjišta skinemo dva-tri sudžuka – kobasice od sjeckanoga svinjskog mesa i slanine, nadjevene u tanko svinjsko meso, te ih objesimo o brijest ispred njegove kuće. Da ih bura, štono riječ, kadšto razdimi… Na brist stariji i od mene i od njega zajedno, na kljuku, pod kojim su čeljad negda ljudikala i hladovala, a mi s njega kresali grane i od njih pravili brizove metle za mesti gumno, ispod blaga i oko kuće.

I uvijek se sjetimo jedne Badnje večeri kad on nadrlja, nastrada, jerbo izreče, ponovi mudrost nekog šaljivčine, koji kazaše, elem, da “Brozove metle bolje tro!” Također smo znali da se “na Božić braća ne dile” i da je dobro kad je o Božiću hladno i vedro vrijeme, u suprotnom – ako je južno i oblačno – avaj, bit će loša godina.

’Božić u mraku, teško ti ga bravku’

fra Bono Bilić

Mi smo u to vjerovali, a vjerovali smo da je dobro i kad Božić padne oko punog mjeseca. Jerbo je baba govorila: “Božić u mraku, teško ti ga bravku”. Jednostavno, u to vrijeme kad nas nisu šopali reklamama i zavrzlama, kad se nije kupovalo ni na veliko ni na ma-

lo, sirotinja je uistinu imala Božić jednom godišnje. No katkad je imala i “Debeli Božić”; kad bi Božić pao u ponedjeljak te bi post “pobjegao” s nedjelje na subotu pa se mrsilo – na Badnju večer.

No, vrijeme je sve izmijenilo, sad su nastala neka druga vremena, “pa se ne zna ko je čija žena”. Nitko do ničega i ništa vrijednosno ne drži pa ni do običaja kakvi su izvorno…

Ipak, moj prijatelj Vilko, poznatiji kao Mura (mura je, usputno kazano, svinjski želudac od kojega se pravi sirište, a Vilko je “ima muru ka prase pa je moga pojist za tri čovika”), e daklem, on se još uvijek drži starog običaja slavljenja Badnjaka

i Božića. On i dalje svake godine na Badnju večer prostre slamu po kužini s ognjištem, a na ognjište – to čarobno mjesto uz koje se grijalo i drhtalo, pjevalo i plakalo, molilo i beštimalo, jelo i spavalo, sjedilo i drijemalo, meti tri hrastova panja – na desnu stranu najdeblji – dešnjak, na lijevu najtanji – “livak”, a u sredinu srednje debljine – “sridnjak”, da dime, tinjaju i gore. Te pozove mene… Pa mi uz posnu večeru od uštipaka, krumpira i crnog vino zapjevamo, zareramo: “Za dolare Amerike cile/ ja se ne bi ostavija vire”. Pa kad nam se grla zamore, on dohvati gusle pa gudi i pjevuši deseterce fra Andrije Kačića Miošića, a ja

Rodna kuća fra Andrije Kačića Miošića

Montaža drvene kućice

Daklem, ima jedan stari brist koji meni puno znači, pod kojim prvi put uzeh u ruke libar “Razgovori ugodni naroda slovinskog”, u zadnja tri (zamalo) stoljeća najčitaniju knjigu u Hrvatskoj poslije Biblije, no ima i jedno još starije maleno mjesto koje dobi ime po rečenom listopadnom drvetu, po brijestu. Brist na krajnjem jugoistoku naše županije, bliže Pločama nego Makarskoj, mjesto gdje se rodi autor rečene knjige – prosvjetitelj i pjesnik, fra Andrija Kačić Miošić (1704.

– 1760.).

Sinonim riječi brijest, brist jest brest. Riječi su različitoga glasovnog sustava ali istog značenja – istoznačnice, no Brest u Francuskoj, grad na ušću rijeke Penfeld u Atlantski ocean, i Brest u Bjelorusiji, grad i pristanište na kanalu Zapadni Bug – Dnjepar, nemaju nikakve veze ni s bristom ni s brestom. Jerbo, francuska riječ za ovo pitomo bjelogorično drvo jest “l’orme”, a bjeloruska “vjaz”. Ali Brest, selo na lijevoj obali Kupe kod Petrinje i Brist na moru ispod gordog Biokova, imaju. Brest s brestom, Brist s brijestom…

Naravno, u Bristu je brijestova uvijek bilo pa i danas, za Brest kod Petrinje ne znam. Brist na jugu naše županije i Makarskog primorja kojeg pohodismo u ove

predblagdanske dane odmara se od ljetne vreve i žege, diše mirnije i sporije. Na šljunčanoj plaži koja se proteže cijelom duljinom mjesta drijemaju brodice i pokoji galeb, a po višekilometarskoj šetnici uz plažu, pruženoj sve do susjednog mjesta Podace i općinskog središta Gradca, nitko se ne gura. A uz šetnicu i plažu prekrasna kamena zdanja kuća s apartmanima čekaju naredno ljeto i dolazak gostiju. Vrijeme i mjesto kao iz božićne bajke…

Tišinu jedino kvari buka i zuka prometala s magistrale, prometnice koja Brist cijepa na dva dijela, no svejedno ovdje je ovih dana kao u raju. I s gornje i donje strane ceste, posebice u starom selu pod Biokovom, ispod Crvenih stina, kamenoga biokovskog masiva, i gdje na svijet dođe jedan od najpoznatijih dalmatinskih i hrvatskih pjesnika, fra Andrija Kačić Miošić, autor pismarice “Razgovor ugodni naroda slovinskog”. Djela koje je doživjelo 64 izdanja!

Tragovi života starih Brišćana U starom selu pod Crvenom stinom već dugo nitko ne prebiva, ne živi, no tu još uvijek stoje tragovi života starih Brišćana.

Tu je stara župna crkva sv. Margarite iz 1751. godine, koju Brišćani sagradiše na mjestu istoimene barokne crkve iz 15. stoljeća, a koju podigoše Bilopavlovići, pleme koje ovamo stiže iz Bilog Polja u Hercegovini. Makarski biskup Marijan Lišnjić spominje je 1672. godine… Crkva je od 1966. pod državnom zaštitom kao spomenik kulturne baštine i u njoj su grobovi Kačića iz 18. stoljeća, a godine 1986. temeljito je obnovljena zaslugom Ivana Miošića iz Južne Afrike, rodom iz Brista. Oko nje su ostaci starog naselja, pa i obnovljena rodna Kačićeva kuća, također zaštićeni spomenik kulture. No ovdje je života bilo daleko prije dolaska Bilopavlovića u 15. stoljeću…

“Mjesto Brist prvi put se spominje 1571. godine za vrijeme Ciparskog rata”, kazat će nam Andrija Pećar, profesor povijesti i diplomirani arheolog, “no ono je znatno starije, o čemu svjedoče brojni arheološki nalazi.

nastavak na 10. stranici �

10

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

Bračni par Ivo i Mande Veža u društvu prezimenjaka Zorana

Joško Veža je vlasnik OPG-a, ugostitelj i maslinar, šampion mladoga ulja

11

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

prosinac 2018.

prosinac 2018.

kamen temeljac U ČAPORICAMA ZAPOČELA IZGRADNJA OBJEKATA PODUZETNIČKO-USLUŽNOG CENTRA

Ante Miošić � nastavak sa 9. stranice U starom selu pod Biokovom su pronađeni nadgrobni spomenici iz brončanog i željeznog doba, kameni rezač, ostaci keramike i ostaci kamenih gomila, a najveći kameni spomenik je stećak iz 14., 15. stoljeća, u narodu poznat kao ‘turski grob’. Tu su i grobovi Kačića i Dušina špilja, u kojoj su Turci dimom ugušili 27 Brišćana. Iz starog Brista, Brišćani su se počeli spuštati k moru krajem 19. stoljeća, tako da tu više nikog nema…”

Ali u napuštenom Bristu zavučenom pod Biokovo ima tragova negdanjeg života i “more” maslina, a ne manjka ni crkvica ni kapelica.

Crkve, crkvice i kapele na vrhovima i uz more Na Grnčeniku iza Briških stina je crkvica sv. Ivana Krstitelja, podignuta 1900. godine i do nje se treba penjati, pješačiti i do tri sata. Prijetilo joj je urušavanje, no zaslugom marnih Brišćana, na čelu s Antom Pećarom, obnovljena je 2000. godine. Na Zakladnici, na kamenoj litici nadmorske visine 700 metara, kapelica je Gospe od Milosrđa, čiji je stari kameni reljef s natpisom “La Madona dei Andelle 1776”, prenesen u staru crkvu sv. Mare u selu.

Kapelica Gospe od Zdravlja jest na 700-metarskom vrhu Međidoca, po novijem – Novih briški stina, a sagradila su je braća Borić-Bazdanić 1930. godine, dok je kapelica Gospe od Anđela na Blatnicama izgrađena oko 1890. godine, uz planinski izvor vode, no srušena je 1946. poradi uređenja spremišta za vodu. Sve do njezina rušenja, pučani su se u mjesecu svibnju u 13 sati tu okupljali na molitvu… Ali… “Godine 1996. kapelica je ponovno podignuta”, kazat će profesor Andrija, “a u njoj je Gospin kipić s dva anđela. Tu je još i zavjetna kapela sv. Ante iz 1807. godine, kojemu su briške žene dale zavjet da će je sagraditi ako im se muževi vrate živi iz rata”. Inače, u to vrijeme uz more je bilo tek nekoliko objekata s puškarnicama, obrambenog karaktera.

No, u redu, a pri moru, ima li dolje crkvi? Zapitali smo naše

domaćine, a profesor Andrija odgovara poput žive enciklopedije: “Pri moru je nova župna crkva također sv. Margarite, sagrađena u neoromaničkom stilu 1870. To je jednobrodna kamena građevina s polukružnom apsidom, s ukrašenom kamenom rozetom na pročelju i zvonikom visokog piramidalnog završetka. Temeljito je obnovljena 2002./2003., zaslugom mještana Matilde i Ljubomira Miošića. U njoj je glavni oltar s tabernakulom od mramora i dva pobočna oltara, također od mramora. U sakristiji se nalaze slike Bogorodice s djetetom i sv. Roka, a na zidu je slika sv. Ante, rad Gabrijela Jurkića iz 1940. godine. Dakako, tu je Gospina slika i slika sv. Margarite iz 18. stoljeća.

Ispred nje je brončani kip fra Andrije Kačića Miošića, rad kipara Ivana Meštrovića, podignut 1960., a na vanjskom istočnom zidu je spomen-ploča našemu prosvjetitelju i pjesniku.

Postavljena je 1940. godine.

Kasnobarokna, zavjetna crkvica sv. Ante Padovanskog na morskoj obali sagrađena je 1807. godine”.

S motikom i olovkom u ruci U Bristu, mjestu negdanjih briških plemića, a danas prekrasnom mjestu ljudi plemenitih duša, svaki razgovor započinje i završava o najčitanijem hrvatskom pjesniku, fra Andriji, s kojim se Brišćani, svi odreda, ponose. Zoran Veža, pomorac, reć će: “Ja sam potomak fra Kačića priko babe!” Ivo Veža, brodograditelj u mirovini, pak će istaknuti: “Kačić je bio glavna literatura Brišćana! A moj otac Nediljko je bio seljak poljoprivrednik, no

znao je i pisati i čitati. I bija je kroničar sela. Svakog dana je zapisiva šta se dogodilo u mistu: kakvo je vrime bilo, ko se s kime posvađa, ko se rodija, ko je umra, ko se pričestija, ko se krstija, ko se vinča, sve… Crvenom olovkom je pisa nediljom, a običnim danom plavom. To je radija od 1956. pa sve dok nije umra u 91. godini života. Ispisa je trideset bilježnica, a sve je to pisa navečer prije nego bi iša leć. Pomolija bi se i pisa… Bija je enciklopedija Brista, ima je 400 stabala maslina i po cili dan bi s torbicom i vodom kopa.

I cili život je proživija s motikom i olovkom u ruci. Govorija je da čovika može umorit samo kopanje, pisanje i more, ništa drugo”.

Joško Veža, ugostitelj, maslinar i vlasnik OPG-a te dobitnik mnogobrojnih priznanja, plaketa, zlatnih medalja i šampion mladih ulja, nadopunit će priču o dubokom tragu koji Kačićeva pismarica ostavi na puk ovog mjesta s imenom jednog listopadnog drveta – brijesta (lat.

Ulmaceae). Pa će reći: “Moj did Ivan Veža Mogalo je zna napamet skoro cilu knjigu ‘Razgovora ugodnih naroda slovinskog’. A i sam je napisa skriptu ‘Priče dide Mogala’, u kojoj su sve vicevi o fratrima. Inače, ulje je meni hobi, a turizam kojim se bavim više od 30 godina mi je djelatnost. Lani sam bio najnagrađivaniji maslinar u Hrvatskoj, za ekstra djevičansko ulje, a 2013. moje je ulje bilo najbolje u Italiji.

Naši maslinari trebaju shvatiti da se ulje više ne prodaje u plastičnim i pivskim bocama… Meni je maslina ljubavnica. Ili, maslina je ko majka, a loza ko žena.

Takav odnos traže te dvije kulture… Da, moj did Mogalo je bija legenda, ka šta je legenda i naš župnik fra Bone”. ”Po čemu?”

“Misa mu kratko traje, a voli pojist i popit. I puši. Voli zaigrat na buće i tu ima svoj doprinos jer kad igramo – nema beštime.

I ne ljuti se na viceve o fratrima u skripti ‘Priče dida Mogala’. Pametan čovik.”

U četiri razreda – četiri učenika!

Fra Bone Bilić će se na sve ovo tek dobrohotno, dobroćudno nasmiješiti i zabrinuto kazati: “Područna škola u Bristu u sva četiri razreda ima – četiri učenika!”

Pismenosti u Bristu odavno se posvećuje velika pozornost. Škola je ovdje otvorena još 1878. godine, a vodio ju je don Iko Vežić, i to je najstarija škola na Makarskoj rivijeri. No, Brišćani su zabrinuti… I ovdje je “knjiga pala na dva slova”, štono riječ i što se djece tiče, iz godine u godinu ih je sve manje, pa postoji realna mogućnost njezina gašenja.

Da je više neće biti, da je nema…

“Ka šta u Bristu više nema mesnice, uljare, Doma kulture, biblioteke, KUD-a ‘Starac Milovan’, škvera…”, reći će pomorac Zoran i dodati: “Ovdje je 1825. godine otvorena prva uljara na ovom području, a 1878. sagrađena je “Pučka učionica” u čast fra A. Kačića Miošića. Sve je to izumrlo, baš ka što su izumrla briška prezimena Kuluzi, Kuluzovići, Levro, Levrići… Ali imamo izvrsne pučke pjevače koji gaje stare specifične napjeve…”

Nekoćni brodograditelj Ivo će dati nadopunu: “Tu se nekad uzgajao najkvalitetniji duhan – žuti flor, od njega i od crnog vina – malog plavca – se živjelo. U 18. stoljeću otkupljivali su ga Talijani i Francuzi. Slador mu je bio 22… Imamo i mačkare. Inače, ljudi su ovde od starina pismeni. Moj dida je imao šest razreda škole. Brišćani su školovani ljudi, imamo 20 profesora, magistara, inženjera, doktora, akademika, slikara…

I ima nas po svitu i Hrvatskoj, no svakomu ko je otiša, Brist je osta u srcu. Ivan Miošić je otiša u Južnu Afriku i od tamo nesebično pomaga svoje rodno misto, a poslije smrti sve svoje je ostavija Bristu. Umro je u 101. godini života… A jedan od najznačajni-

jih hrvatskih slikara, Brišćanin Mladen Veža, većinu svojih radova s motivima iz Brista poklonija je samostanu u Zaostrogu”.

Ovo maleno mjesto bogate povijesti, u kojemu je u apartmanima više ležaja nego stanovnika, omjera 550:450, a “koje je najprije bilo na Mrgindžiji na Biokovu, pa se spustilo podno Biokova ispod Crvenih stina i Brgonjice, a onda ‘skliznulo’ k moru”, pored svima znanih fra A. Kačića Miošića, prosvjetitelja i pjesnika, i slikara Mladena Veže, rodilo je i ove poznate osobe: Pavla Klementa Miošića, rodnim imenom Pavao Kačić Miošić, hrvatskog svećenika i splitsko-makarskog nadbiskupa (1786. – 1837.); Srećka Dianu, pjesnika, dramatičara i esejistu; akademika Ivicu Vežu, svjetskog prvaka u miješanju koktela Milovana Marušića; brodograditelja Rajka Marušića…

Negda mjesto ribara, vinogradara i maslinara, više to nije…

’Čovik iz Dubaija doša i pronaša raj’ “Devedeset posto ljudi bavi se turizmom, nešto ribarstvom, a maslinarstvo je u usponu. Sade se novi maslinici”, ispričat će Ante Miošić, a onda se požaliti: “I ja živim od turizma, a on će nas satrat ka papar.

Skidamo gaće svakomu, a dica nam više ne znaju šta je kenja.

Zavukli smo se u apartmane, a moglo bi bit i loze i koze. I još nešto: još ni jedna škola nije dovela đake da vide rodnu kuću fra Andrije. Eto koliko mi držimo do kulture… Inače, ja sam njegov potomak… Vina više nema, a ulja je sve više”.

Gospođa Mande Veža to će potkrijepiti, kazat će: “Kad masline rode, u četiri kuće Veža bude četiri vagona ulja. Brist je raj… Čovik iz Dubaija je obiša cili svit tražeći di bi doša živit.

I kad je doša u Brist reka je – e, ovo ja tražin, ovo je raj. I doselija ovamo…”

Pogledu s Crvenih stina na brišku ljepotu dolje u zaklonici od bure nema kraja. Preko kanala i Pelješca zamalo sve do Italije, na jug kamo su laste davno odselile… A u Brist se spustila božićna radost, još malo pa će i mračak.

PUC 3LJ u Strategiji pametne specijalizacije

P

olaganjem kamena temeljca u Gospodarskoj zoni Čaporice u ponedjeljak, 10. prosinca, započela je izgradnja objekta Poduzetničko-uslužnog centra 3LJ. Kamen temeljac svečano su položili ministar gospodarstva, obrta i poduzetništva Darko Horvat, splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban i gradonačelnik Trilja Ivan Šipić.

Uz njih, svečanosti su nazočili predstavnici Ministarstva regionalnog razvoja, Javne ustanove RERA SD, triljski gradski vijećnici predvođeni predsjednicom Gradskog vijeća Ivanom Živaljić, načelnici i gradonačelnici susjednih općina i gradova i drugi.

Početak radova blagoslovio je dekan Cetinskog dekanata i

triljski župnik don Stipe Ljubas.

Projekt PUC 3LJ financira se iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova ugovoren s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta i Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU kao posredničkim tijelima. Ukupna vrijednost projekta iznosi 20,7 milijuna kuna. EU sufinancira u iznosu od 19,9 milijuna kuna dok je ostatak sredstava osigurala Splitsko-dalmatinska županija. Provedbom projekta stvaraju se uvjeti za jačanje agropoduzetničkog okruženja na području Trilja i šireg dijela dalmatinskog zaobalja.

Prilikom polaganja kamena temeljca, ministar Darko Horvat kazao je kako se Podu-

zetničko-uslužni centar 3LJ savršeno uklapa u Strategiju pametne specijalizacije Republike Hrvatske.

Poduzetnički inkubator - U sljedećoj godini treba složiti bazu projekata tako da kad raspišemo dva velika natječaja za koja imamo osigurana sredstva, nemamo problema oko povlačenja sredstava. Dakle, sva priprema mora biti napravljena na vrijeme kako bismo do kraja godine apsorbirali svih milijardu i 500 milijuna kuna u istraživačko-razvojne projekte, u inovativne projekte. Tako bismo došli do cilja koji smo si zadali, gdje do kraja 2020. godine želimo oko 1,4 posto ukupnog proračuna imati u investicijama u

istraživanju i razvoju, kazao je ministar Horvat. Župan Blaženko Boban kazao je kako je Gospodarska zona Čaporice jedna od najperspektivnijih i najaktivnijih zona u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

- Vrlo često ovdje imamo situaciju da se otvaraju novi objekti, no ovaj mi je posebno na srcu.

Nadam se da će ovaj objekt sutra biti sabirni centar OPG-ovcima s područja naše županije, ali i šire. Osim toga, bit će i tranzitni centar za naše autohtone proizvode koji se stvaraju na našem području prema unutrašnjosti, ali i prema cijeloj Europi’, istaknuo je Boban.

Gradonačelnik Trilja Ivan Šipić između ostalog je istaknuo kako će PUC 3LJ donijeti višestruku korist.

- Jedna od bitnih prostorija budućeg centra svakako je Poduzetnički inkubator, gdje ćemo nastojati u više od 30 jedinica pomagati sadašnjim i budućim investitorima, ne samo za zonu Čaporice nego i šire. Naglasak je na pokušaju oživljavanja triljskog kraja, cetinskog kraja i revitalizaciji davno zamrlih poljoprivrednih grana, naglasio je Šipić.

Nakon polaganja kamena temeljca, u triljskoj kino dvorani uslijedila je početna konferencija i prezentacija projekta, kojeg je predstavila voditeljica projekta Jelena Petrov. U triljskoj Gradskoj vijećnici održan je sastanak ministra Horvata s gradonačelnicima i načelnicima Sinja, Vrlike, Otoka, Dicma, Dugopolja i Klisa. ferata hr

MINISTAR DAMIR KRSTIČEVIĆ NA PRIMOPREDAJI OBALNOG OPHODNOG BRODA ‘omiš’ U SPLITU:

HRM-u vraćamo pobjednički sjaj iz Domovinskog rata

U

vojarni “Admiral flote Sveto Letica Barba” u Splitu, 7. prosinca održana je svečanost primopredaje i imenovanja prototipa novog obalnog ophodnog broda (OOB) Hrvatske ratne mornarice.

Izaslanstva MORH-a i Hrvatske vojske na svečanosti su predvodili izaslanik Predsjednice RH potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević te načelnik Glavnog stožera OSRH general zbora Mirko Šundov, a izaslanstvo tvrtke “Brodosplit”, koja je izgradila prototip OOB-a, predsjednik Uprave Tomislav Debeljak. Svečanosti su nazočili pripadnici više ustrojbenih cjelina HV-a i HRM-a, umirovljeni zapovjednici HRM-a, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata, predstavnici lokalne samouprave te drugi gosti.

Brod će u floti Obalne stra-

že Hrvatske ratne mornarice ploviti pod imenom OOB-31 “Omiš”, a u svojstvu počasnog kuma ime je na svečanosti otkrio Roko Vranić, otac Josipa Vranića, prvog poginulog pripadnika HRM-a i prve žrtve Domovinskog rata u Splitu.

U prigodnom obraćanju, ministar Damir Krstičević istaknuo je kako će “Omiš” značajno unaprijediti sposobnosti Obalne straže, no i činjenicu da je riječ o proizvodu hrvatskih radnika u hrvatskom brodogradilištu, čime su MORH i HV još jednom po-

kazali kako su generatori gospodarskog razvoja i značajan parter našim tvrtkama.

Suradnja države i gospodarstva - Ustrojavanjem mornaričkog pješaštva i povratkom u Ploče, ustrojavanjem Studija vojnog pomorstva, nabavom motora za raketne topovnjače i isporukom obalnog ophodnog broda, Hrvatskoj ratnoj mornarici vraćamo onaj pobjednički

S primopredaje obalnog ophodnog broda ‘Omiš’

sjaj kakav je imala tijekom Domovinskog rata, zaključio je ministar Krstičević.

- Hrvatska ratna mornarica dobila je nove sposobnosti dovršetkom prvog od pet planiranih obalno-ophodnih brodova. Zadovoljni smo što je ovo pokazatelj sposobnosti, mogućnosti i znanja hrvatske brodogradnje, ali i HRM-a, istaknuo je general zbora Mirko Šundov.

Predsjednik Skupštine Splitsko-dalmatinske županije Petroslav Sapunar nam je nakon primopredaje izjavio: - Raduje me prije svega činjenica da su naši stručnjaci iz DIV-a dokazali sposobnost, stručnost i mogućnosti u realizaciji i najzahtjevnijih zadataka kakav je ovaj brod, koji će značajno unaprijediti sposobnost Obalne straže i Hrvatske ratne mornarice. Mi koji obnašamo javne dužnosti smo najsretniji kada vidimo ovakvu suradnju državnih institucija (Mini-

Petroslav Sapunar starstva obrane, HV-a, Obalne straže) i našega gospodarstva u pravcu osiguranja postojećih i otvaranja novih radnih mjesta.

Nakon svečanosti uzvanici su se uputili na kratku plovidbu Kaštelanskim zaljevom i tom prilikom dobili uvid u neke od sposobnosti OOB-a “Omiš” čiji je zapovjednik poručnik bojnog broda Ante Silić, a posada će brojati 16 pripadnika. Temeljna namjena OOB-a je ophodnja radi nadzora i zaštita interesa RH na moru. Oni će se koristiti i za potporu otočnom stanovništvu te sudjelovanje u akcijama trganja i spašavanja na moru.

12

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE prosinac 2018.

13

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE prosinac 2018.

Pripremila Ana-Marija Škorić

s neba na zemlju i vodu

Metro će voziti od Kopilice do trajektne luke

NAŠI REPORTERI BILI SU NA PROMOTIVNOJ VOŽNJI VLAKOM OD KAŠTELA DO KOPILICE, NA DIJELU BUDUĆE ŽELJEZNIČKE POVEZNICE TRAJEKTNE I ZRAČNE LUKE

Sletiš u Resnik, pa vlakom do trajekta

Željeznica koja bi u konačnici trebala povezati Split sa zračnom lukom jedan je od velikih infrastrukturnih projekata. Potpisani su ugovori koji su preduvjet da rasteretimo centar grada do početka turističke sezone, rekao je ministar Butković Ivan BAĆAK

U

slje de ć em r a z doblju se očekuje porast do čak 4 milijuna putnika u Zračnoj luci Split, a to je izazov za postojeće prijevozne sustave koji te putnike povezuju s trajektnom lukom i središtem grada Splita. Jedino učinkovito dugoročno rješenje je razvoj sustava brze gradske željeznice te izgradnja nove pruge do zračne luke. Gradonačelnik Andro Krstulović Opara je prije pola godine najavio kako će u proljeće 2019., osim kolodvora u Kopilici, početi izgradnja željezničkih postaja u Dujmovači, Sv. Kaji i na Širini u Solinu za vlak koji bi trebao povezivati splitsku Trajektnu i Zračnu luku. Krstulović Opara je i ovom prigodom kazao kako je do kraja kolovoza ove godine kroz splitsku Zračnu luku prošlo više od tri milijuna putnika, a kroz Tra-

jektnu luku do rujna oko 5,5 milijuna putnika. To znači, dodao je, da kroz te dvije luke na godinu prođe gotovo devet milijuna putnika, a one nemaju kvalitetan prometni spoj.

Vlakom od Kaštela do Splita provozao se i ministar Butković

Intermodalni terminal Na okruglom stolu, u travnju ove godine u Splitu zaključeno je kako prijevozni sustav aglomeracije Splita, koji uključuje još i gradove Solin, Kaštela i Trogir, treba podići na višu kvalitativnu razinu unapređenjem integriranog prijevoza te modernizacijom i izgradnjom stajališta, čiju će okosnicu činiti brza gradska željeznica.

Također, u Kopilici je potrebno izgraditi intermodalni terminal, odnosno zajedničko stajalište za autobusni i željeznički prijevoz. Sudionici su zaključili kako bi Split trebao postati prvi grad u RH u kojemu će zračna luka s centrom grada biti povezana željeznicom.

U cilju realizacije navedenih projekata i poboljšanja mobilnosti građana, u sklopu okruglog stola potpisan je Sporazum o

Ante Čizmić/ hanza media

Piše:

dugogodišnjem partnerstvu u razvoju željezničkog prometa i unaprjeđenju integriranog prijevoza putnika na području Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije. Sporazum su potpisali predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, HŽ Infrastrukture, HŽ Putničkog prijevoza, Splitsko-dalmatinske županije, gradova Split, Trogir, Kaštela, Solin i Omiš, Prometa d.o.o. Split, Zračne luke Split, Lučke uprave

Zajednički snimak na još uvijek aktualnom željezničkom kolodvoru

Split i Hrvatske gospodarske komore.

Učas do Kopilice Novi korak je učinjen na sjednici Gradskog vijeća krajem studenog ove godine, kada je jedna od točaka bila i prijedlog zaključka o davanju suglasnosti za sklapanje i prihvaćanju teksta Ugovora o zakupu zemljišta između Grada Splita i HŽ Infrastruktura. Vijećnike je tom prigodom o prijedlogu izvijestio Jurica Vojnović, pročelnik Službe za izgradnju i upravljanje razvojnim projektima.

- Kao što znate, strateški plan je da se kolodvor preseli u Kopilicu. Izrađuje se master plan premještanja. Brojne se aktivnosti događaju čak i većom brzinom nego što smo očekivali.

Ideja je da se krene s prvim korakom prema rješavanju premještanja autobusnog kolodvora do sljedećeg ljeta, a paralelno s njim i željeznički kolodvor.

HŽ će organizirati vlak koji će prometovati od Kopilice do trajektne luke. Nama je želja da prometuje svako deset minuta, ali moramo vidjeti hoće li se to

usvojiti. Putnici će izlaziti u Kopilici i ako žele u centar grada mogu putovati željeznicom do trajektne luke. Osim toga, ideja je premjestiti turističke autobuse kraj Rive u blizini Turističke palače u Kopilicu te za njih organizirati vlak. Pravi zamah ovom projektu će dati izglasavanje ove suglasnosti i prihvaćanje ugovora s HŽ infrastrukturom. Budući autobusni kolodvor će biti u zgradi HŽ Carga i taj iznos će biti manji. Paralelno s tim HŽ će urediti zgradu željezničkog kolodvora – rekao je tada Vojnović.

Urediti promet od Trogira do Omiša U srijedu, 12. prosinca, izaslanstva predvođena ministrom Olegom Butkovićem, gradonačelnikom Androm Krstulovićem Oparom, njegovim zamjenikom Ninom Velom, županom Blaženkom Bobanom, vodstvom HŽ-a, predsjednicom Županijske gospodarske komore Mirjanom Čagalj te brojnim gradskim i županijskim dužnosnicima, krenula je na promo-

tivnu vožnju s kolodvora u Kaštelima prema Kopilici, gdje je održana prezentacija budućeg željezničkog i autobusnog kolodvora, koji će se izmjestiti iz splitske luke u ovaj dio grada, s ciljem rasterećenja prometa, posebice u ljetnom dijelu godine.

Riječ je dakle o željezničkoj pruzi u dužini od dva kilometra koja je ukopana prije više od 35 godina. A vožnja vlakom od Trajektne luke do autobusnoga i željezničkog kolodvora u Kopilici, kako je najavljeno, trajala bi svega tri minute.

Za vrijeme vožnje vlakom smo popričali s ministrom Olegom Butkovićem, gradonačelnikom Androm Krstulovićem Oparom i županom Blaženkom Bobanom.

Odgovarajući na novinarska pitanja, ministar Butković je rekao kako se “aktivnosti u vezi s gradnjom Pelješkoga mosta odvijaju dobro”.

- Završeni su izvedbeni projekti, završena su ispitivanja, a do kraja ove godine ili početkom siječnja doći će brod koji će početi raditi pilote, tako da sve ide po planu, dodao je.

Butković je rekao kako je

izgradnja Pelješkoga mosta “udarni hrvatski projekt” u operativnom programu koji traje do 2020. godine. Pritom je istaknuo kako se za sljedeći operativni program i razdoblje nakon 2020. priprema veliki infrastrukturni projekt koji se odnosi na uređenje prometa od Omiša to Trogira, gdje se tijekom ljetnih mjeseci stvaraju velike prometne gužve i zastoji.

- To je veliki projekt, njegova ukupna vrijednost je nekoliko stotina milijuna eura, dodao je Butković.

’Trajektna luka je najvažnija točka’ - Došli smo u Split jer smo odlučili mjesečno održavati sastanke u Splitu oko realizacije veliki projekata. Zahvaljujem se gradonačelniku i županu zbog dobre suradnje koja je preduvjet za realizaciju velikih infrastrukturnih projekata. Jedan od takvih je željeznica, koja bi u konačnici trebala povezati Split sa zračnom lukom. Zbog toga su danas potpisani ugovori koji su preduvjet da rasteretimo centar

grada do početka turističke sezone, rekao je ministar Butković.

Gradonačelnik Andro Krstulović Opara je izrazio nadanje da će za koji dan Gradsko vijeće usvojititi Prijedlog proračuna za 2019. godinu, kojim je osigurano 4 milijuna kuna za realizaciju privremenog rješenja željezničkog i autobusnog kolodvora: – Govorimo o gotovo 9 milijuna ljudi koji fruktuiraju između zračne i trajektne luke, a da nemaju kvalitetan spoj.

Zajedno s ostalim gradovima organiziramo ove mjesečne sastanke čiji je cilj rješavanje ovog problema.

Na novinarsko pitanje o mostu Kopilica – Kaštela, gradonačelnik je kazao: – Volim ga zvati Mostom Svetog Duje. Taj projekt je u fazi raspisivanja feasibility studije, koja će nam dati pravi odgovor, hoće li biti most ili tunel kroz Kozjak.

Tunel nema nikakvog smisla ako nema poveznice prema trajektnoj luci. Trajektna luka Split je najvažnija infrastrukturna točka splitskog akvatorija, zaključio je gradonačelnik.

Dodao je i sljedeće: - Trebat će neko vrijeme da se i sami građani naviknu na pogodnosti i prikladnosti ovakvog prometa. Uz širenje i otvaranje cijelog niza postaja HŽ infrastruktura će već na proljeće krenuti s izgradnjom tri nove stanice: u Dujmovači, Svetome Kaju i na Širini u Solinu. Te tri nove stanice, uz obnovljenu u Kopilici i nadam se sljedeće godine priprema dokumentacije za radove na izlazu metroa na Trgu Hrvatske bratske zajednice, dat će najvažniji argument korisnosti ove željezničke pruge, rekao je gradonačelnik Krstulović Opara.

‘Kad Andro nešto zagrize, to i ostvari’ Župan Boban je rekao da je do vremena Mediteranskih igara ovo je bila jedna od najfrekventnijih stanica.

– Sjećam se da su mladi iz Solina uvijek čekali vlak i dolazili njime u centar grada i ovo je najvažnija stvar.

Na pitanje novinara vjeruje li u realizaciju projekta, župan je kazao: – Ovo vodi Grad Split i svaka im čast na hrabrosti. Projekt je nužan zbog rasterećenja centra Splita, a i zbog puno bržeg dolaska u Split iz Kaštela i Solina.

Vjerujem da će se projekt realizirati. Poznajući Andru, kad on za nešto zagrize,znam da on to i odradi do kraja - zaključio je Boban.

kronologija događanja 17. studenoga

Odigrana utakmica HNK Mitnica - NK Postira Sardi Početni udarac na nogometnoj utakmici povodom Dana sjećanja na žrtvu Vukovara izveo je župan Blaženko Boban. Postirani su u goste donijeli bračke mandarine, dok su ih domaćini dočekali s tradicionalnim čobancem. Prijateljska utakmica odigrana je u majicama u znaku obilježavanja 25 godina Splitsko-dalmatinske županije.

18. studenoga

Izaslanstvo Županije u Vukovaru Izaslanstvo Splitsko-dalmatinske županije na čelu s županom Blaženkom Bobanom i ove godine je sudjelovalo u obilježavanju Dana sjećanja na žrtve Vukovara. U pratnji župana uz pročelnika Upravnog odjela zajedničkih poslova Damira Gabrića bili su i vijećnici Županijske skupštine Ante Baran, Ivan Bikić, Danica Baričević, Maja Zelić, Ivica Kusić, Jozo Vidić i Božo Župić.

U koloni sjećanja bili su i gradonačelnik Solina Dalibor Ninčević, gradonačelnik Imotskog Ivan Budalić i njegov zamjenik Milan Zdilar, gradonačelnik Makarske Jure Brkan i gradski vijećnik Ivan Kotarac, gradonačelnica Sinja Kristina Križanac, zamjenik gradonačelnika Trilja Ivan Bugarin te načelnik Općine Podstrana Mladen Bartulović sa zamjenikom Tomislavom Buljanom. Županijsko izaslanstvo je prije hodnje u koloni sjećanja, odalo počast svim žrtvama paljenjem svijeća ispred vukovarske županijske bolnice.

23. studenoga

Imotski: Sporazum o izgradnji policijske postaje Okvirni Sporazum o izgradnji nove zgrade policijske postaje u Imotskom potpisan je u gradskoj vijećnici. Uz ministra unutarnjih poslova dr.sc. Davora Božinovića sporazum su potpisali Caroline Elisabeth Mamić, direktorica tvrtke Titan Construct te Zvonko Pilipović, direktor tvrtke Centrogradnja d.o.o. Ukupna vrijednost radova koji će se izvoditi temeljem ovog Okvirnog sporazuma je 27.944.760,50 kuna, odnosno 34.930.950,62 kuna s PDV-om, a sporazumom se utvrđuju svi konkretni uvjeti za sklapanje pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi za izgradnju nove zgrade koji će se sklopiti u razdoblju od 3 godine. Ministar Božinović između ostalog naglasio je kako je cilj Ministarstva unutarnjih poslova poboljšati kvalitetu rada u svim policijskim postajama u Republici Hrvatskoj, a nema sumnje da to ide i na korist stanovništva svake pojedine sredine. Župan Blaženko Boban naglasio je niz aktivnosti koje Ministarstvo unutarnjih poslova provodi kada je u pitanju obnova ili izgradnja novih objekata na području Splitsko-dalmatinske županije. Gradonačelnik Imotskoga Ivan Budalić rekao je kako ovo nije samo dio projekata koji su davno započeti i trebali biti završeni, nego da je ovo dio jedne pozitivne priče i niza drugih projekata koji se trenutno provode u Gradu Imotskom, temeljem suradnje s Vladom i ministarstvima.

Ostavila sam ovdje dio srca Nakon nešto više od četiri godine provedene u Republici Hrvatskoj, krajem ove godine veleposlanica Države Izrael Nj. E. Zina Kalay Kleitman odlazi iz Hrvatske. Tim povodom došla je u posjet Splitsko-dalmatinskoj županiji zahvaliti županu Blaženku Bobanu za izvrsnu suradnju.

- Sjećam se dobro našega prvog susreta kada ste kazali da niste došli samo protokolarno nego da želite nešto konkretno raditi u ovoj najljepšoj županiji u Hrvatskoj. Danas mogu posvjedočiti kako smo imali ne samo izvrsnu suradnju Županije i Republike Hrvatske s Državom Izrael, nego mogu kazati da se opraštam od Vas kao drage prijateljice, kazao je u uvodnoj riječi župan Boban.

- Ostavila sam ovdje dio srca, dio svoje osobnosti, jer sam uz profesionalno obavljanje posla, upoznala brojne drage ljude i posjetila mnoga mjesta izvan onih područja koja nazivamo turističkim destinacijama. Upoznat ću i novoga veleposlanika s važnošću Splitsko-dalmatinske županije u Republici Hrvatskoj, te sam sigurna u nastavak ove izvrsne suradnje kao županije tako i Republike Hrvatske s Državom Izrael, kazala je veleposlanica te još jednom zahvalila županu Bobanu i predsjedniku Županijske Skupštine Petroslavu Sapunaru, koji se također oprostio od veleposlanice i poželio joj da u Izrael ponese najljepše uspomene na našu Županiju.

Komunikacijski stručnjaci okupili se u Županiji Splitsko-dalmatinska županija bila je domaćin sjednici Radne skupine za odnose s javnošću Hrvatske zajednice županija. Župan Blaženko Boban naglasio je važnost dvosmjerne komunikacije između vlasti i građana i istaknuo da ključnu ulogu u tom procesu imaju odnosi s javnošću. Okupljeni članovi su razgovarali o načinu suradnje uprave i lokalnih medija, analizirali web stranice županijskih uprava te dogovorili daljnju suradnju na zajednič-

14

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE prosinac 2018.

kronologija događanja

prosinac 2018.

kronologija događanja

jači u bitku s požarima Vatrogasni tegljači - tankeri

kim projektima unutar Hrvatske zajednice županija. Voditeljica Radne skupine Senka Bilać istaknula je kako je bitno da se rezultati analize web stranica usvoje te unaprijede komunikaciju uprave s građanima. Posebno je naglašeno da je nužno objaviti informacije koje se tiču javne nabave, primanja građana i rada savjeta mladih.

Analizu stranica i edukaciju o mogućim poboljšanjima izradio je Duje Prkut (Politicode) koji je tom prilikom brojnim primjerima potaknuo i raspravu i važnosti proaktivne objave podataka.

Mercedes Actros tegljač: motor 11946 cm3, 300 kW, 408 KS, težine 7t, duljina 5,81 m, širina 2.55 m, visina 3,162 m s prikolicom VM TARM, spremnik 31400 lit, težina 40 t, duljina 9,68 m, širina 2.55 m, visina 3,9 m, Namjena vozila: doprema vode kao sredstva za gašenje neposredno do navalnih vatrogasnih vozila koje vrše gašenje, čime se smanjuje vrijeme prekida akcije gašenja radi nadopune vodom a sam time i smanjuje se i vrijeme potrebno da se požar stavi pod nadzor i kontrolu.

Klasična nadopuna vozila vodom vrši se preko vatrogasnih autocisterni kapaciteta do 6000 litara (iznimno par većih cisterni do 10.000 litara), što znači da smo dopremu vode povećali za 3-5 puta.

Ne treba ni isticati koliko ovo znači u ruralnim sredinama gdje nemamo razvijenu hidrantsku mrežu. Ne manji značaj vatrogasnog tegljača - tankera da se mogu koristiti i kod opskrbe stanovništva pitkom vodom što je u zadnje vrijeme postalo problematično na širem splitskom i dubrovačkom području nakon velikih kiša. Vozila se mogu koristiti i kod tehničkih i akcidentnih situacija gdje je potrebna velika količina vode za suzbijanje akcidenta i njegovog štetnog djelovanja na okoliš.

Jedan vatrogasni tegljač – tanker bit će u sastavu JVP Grada Splita, a drugi u DVD Makarska, a bit će dodatno opremljeni vatrogasnim pumpama s priključcima za sva vatrogasna vozila.

27. studenog

Župan sa suradnicima u radnom posjetu Segetu Župan Blaženko Boban sa zamjenikom župana Antom Šošićem i suradnicima posjetio je općinu Seget.

- Prema planu obilaska jedinica lokalne samouprave danas sam sa suradnicima i gostima (ŽUC, Lučka uprava, HC, Hrvatske vode, Vodovod i kanalizacija Split, Eko-kaštelanski zaljev) koje smo zajednički pozvali imao konstruktivan sastanak s načelnikom Zulimom i njegovim suradnicima. Čuli smoda je za prvi dio izgradnje županijske ceste Trogir - Seget do Medene, do zgrade općine u Segetu, sporno još uvijek neriješeni otkup zemlje od vlasnika parcela koje se nalaze na tom pravcu, a za drugi dio trase nema problema i sredstva za izgradnju su osigurana te bi radovi prema planu ŽUC-a, trebali biti nastavljeni, kazao je župan Boban. Naglasio je kako zna da je gorući problem stanovnika segetske Zagore pitanje izgradnje vodomreže, pa su zato i pozvani predstavnici splitskog Vodovoda i kanalizacije, Hrvatskih voda i Eko-kaštelanskog zaljeva.

- Od njih smo čuli kako se sve dozvole mogu riješiti do polovine 2019. godine, a u međuvremenu svi ćemo zajednički, svakako i uz pomoć državne vlasti, nastojati sklopiti financijsku konstrukciju za ovaj projekt, kazao je župan na kraju ovoga zanimljivoga sastanka.

Načelnik Općine Vinko Zulim je zahvalio županu Bobanu jer je prvi župan koji je u Općinu Seget došao s ovako širokim timom suradnika i osoba iz županijskih i državnih tvrtki koje mogu pomoći Općini Seget.

29. studenoga

Razgovori o uvođenju reda na pomorskom dobru Gradonačelnici i načelnici jedinica lokalne samouprave s područja Splitsko-dalmatinske županije koji gospodare pomorskim dobrom sastali su se sa Stipom Čogeljom, županijskim pročelnikom za turizam i pomorstvo te Sinišom Orlićem, pomoćnikom ministra mora, prometa i infrastrukture.

Okupilo se njih 32, a razgovarali su o potpori jedinicama lokalne samouprave u upravljanju pomorskim dobrom.

Pročelnik Čogelja naglasio je kako je glavni cilj ovakvih sastanaka uvođenje reda na pomorskom dobru.

- Istjerat ćemo na čistac sve što se tiče pomorskog dobra.

Molim i za razumijevanje jer su to procesi koji znaju i potrajati. Žestoko smo krenuli i tako ćemo nastaviti do kraja, ali da ne bi ispalo da smo mi ti koji lome nešto preko koljena, želimo održavati ovakve koordinacije, da svi od Ministarstva do jedinica lokalne samouprave zajedno radimo u istom smjeru, kazao je Čogelja.

Da pomorsko dobro treba urediti slaže se i župan Blaženko Boban.

- Naša Županija upravlja s gotovo trećinom obale na Jadranu i imamo najveće odgovornosti vezane uz koncesije. Želimo da koncesije i koncesijska odobrenja budu usklađeni, da jednaka pravila vrijede za sve na području županije. U 2016. naknada od koncesija nije iznosila niti 2 milijuna kuna, a 2018. smo na 14 milijuna. To je dokaz uređenja prostora pomorskog dobra, kazao je župan.

30. studenog

Veleposlanica Švicarske Konfederacije u Županiji Tri mjeseca nakon imenovanja za veleposlanicu Švicarske Konfederacije u Republici Hrvatskoj, za svoj prvi službeni posjet izvan Zagreba, veleposlanica, Nj. E. Emilija Georgieva je izabrala upravo Split i Splitsko-dalmatinsku županiju.

- Kao i moji prethodnici, želim nastaviti izvrsnu suradnju Splitsko-dalmatinske županije s veleposlanstvom Švicarske. Ovaj današnji, prvi susret bih ocijenio kao konstruktivan, konkretan, korektan i koncizan.

Razgovarali smo o projektima u području izgradnje komunalne infrastrukture, konkretnije izgradnji sustava vodoopskrbe na dijelu Dalmatinske zagore (Primorski Dolac, Prgomet), nekim projektima iz područja ekologije i

ŽUPANIJSKOJ VATROGASNOJ ZAJEDNICI URUČENI KLJUČEVI DVAJU VATROGASNIH TEGLJAČA - TANKERA TE 230 GPS-ova ZA PRAĆENJE VOZILA

Sa sastanka u prostorijama Splitsko-dalmatinske županije

Gasitelji će na vatru s moćnom opremom Piše:

Ivan BAĆAK

P

očetkom prosinca u županiji je predstavljen cjeloviti projekt upravljanja praćenja vatrogasnih vozila s ugrađenih 230 GPS-ova i sustava nadzornih kamera za ranu detekciju požara, a župan Blaženko Boban je zapovjedniku Županijske vatrogasne zajednice Draženu Glavini uručio ključeve dvaju vatrogasnih tegljača - tankera kapaciteta po 32 tisuće litara vode, sufinanciranih iz programa EU fondova “Readiness“ i laptop za praćenje vozila iz zapovjednog operativnog središta. Župan je u uvodnoj riječi pozdravio zapovjednika županijske VZ Dražena Glavinu, zapovjednika VZ Grada Splita Ivana Kovačevića i njiho-

ve suradnike te je predstavio županijski tim koji je s njima surađivao na ova dva važna projekta sufinancirana iz EU fondova (“Holystic“ i “Readiness“) - Damira Gabrića, pročelnika UO zajedničkih poslova, Anđelku Vuković, Damira Ćarića i Ognjena Ćavara iz UO za gospodarstvo i EU fondove.

Na konferenciji za novinare su sudjelovali i zamjenik župana Luka Brčić, inače zapovjednik Civilne zaštite SDŽ i pročelnik županova kabineta Davor Pavić koji je moderirao ovo predstavljanje.

Detekcija požara Župan je podsjetio na požar na Marjanu koji je u ranoj fazi detektiran upravo jednom od 48 kamera kojima sada raspolaže Vatrogasna zajednica, kamerom iz Kaštela, te je pojasnio da je lnajnovija donacija Županije Vatrogasnoj zajednici u funkciji jačanja znanja i vještina pripadnika vatrogasnih organiza-

15

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

cija na području Župan je predsjedniku županijske VZ Draženu Glavini uručio ključeve dviju cisterni i laptop za praćenje vatrogasnih vozila. Nakon toga su o samom operativnom programu govorili pročelnik Gabrić, zapovjednik VZ Dražen Glavina, te zapovjednik splitske VZ Ivan Kovačević, a potom je zamjenik zapovjednika JVP-a Split Zoran Radunić na video zidu uživo demonstrirao upućivanje jednog vatrogasnog vozila na Visu i praćenje do simuliranog mjesta požara.

– Vidjevši što se u Dalmaciji događalo 2017, shvatio sam da su srce, znanje i ljubav koju naši dobrovoljni i profesionalni vatrogasci imaju veliki i da je njihova spremnost na najvišem mogućem nivou. Mi im moramo biti potpora u tehničkom smislu, informatici i cjelovitosti sustava Civilne zaštite. Bili smo pokrenuli “Holistic projekt” koji je dao sjajne rezultate, a postojeći projekt je nadograd-

nja postojećeg sustava. Za njega je Splitsko- dalmatinska županija u 2018. izdvojila 15,5 milijuna kuna – kazao je župan dodavši da je 48 kamera dalo sjajne rezultate u ranoj fazi detekcije požara.

Tankeri i za nepožarne situacije - Već smo danas imali priliku vidjeti primopredaju ključeva za dvije cisterne koja svaka ima po 32 tisuće litara vode.

Voda je u području koje nema sustav hidranata u protupožarnom smislu od neprocjenjive važnosti. Vidjeli smo što se događalo na požarima u Šestanovcu, Lokvi Rogoznici. Osim u požarne svrhe, ove se cisterne mogu koristiti za potrebe dopreme vode. Danas smo u rad pustili 230 GPS uređaja na vatrogasnim vozilima na području županije. Ovi uređaji prate ne samo smjer kretanja i lokaciju, nego detektiraju koliko

svako vozilo u svakom trenutku ima vode, goriva i koliko su vozila pokretna i upotrebljiva za svaku situaciju koju procjenjuje Stožer.

U prezentaciji smo se uvjerili u funkcionalnost ovog modernog sustava, a u realnom vremenu smo pratili i simulaciju vatrogasne intervencije na otoku Visu. Iz zgrade Županije smo izdali zapovijed da vatrogasno vozilo krene na intervenciju. Izuzetno sam sretan i zadovoljan da smo ovo postigli, istaknuo je Boban.

Ulaganja u Civilnu zaštitu Župan je kazao da Županija svake godine izdvaja sredstva za 60 sezonaca.

– Trenutno smo u natječajnoj proceduri za 16 vatrogasnih vozila za DVD-ove. Iskreno se nadam da smo se ovim potporama, a uz sjajan ljudski potencijal koji imamo, primakli

očuvanja okoliša, te sustavnom povećanju broja turista i kvalitete turističke ponude za brojne građane Švicarske koji posjećuju našu Županiju, kazao je župan.

- Zahvaljujem županu za dosadašnju suradnju s mojim prethodnicima i za današnje konstruktivne prijedloge za moguću suradnju na svim područjima, od turizma, preko ulaganja u izgradnju komunalne infrastrukture do zajedničke brige o skoro 70 tisuća vaših sunarodnjaka koji žive u Švicarskoj.

Mnogi se Hrvati žele vratiti i nastaviti svoje uspješne karijere u ovom prelijepom dijelu Hrvatske, kazala je veleposlanica Georgieva.

4. prosinca

Župan na vježbi HGSS-a Split u Omišu U organizaciji Hrvatske gorske službe spašavanja održana je vježba u sklopu obilježavanja 62. godišnjice osnutka HGSS stanice Split. U vježbi održanoj na širem prostoru kanjona rijeke Cetine kod Omiša sudjelovalo je više od 130 pripadnika HGSS-a, te se prezentiralo sve sposobnosti i resurse s kojima raspolaže HGSS stanica Split i koje koristi u svom radu na našem području.

Splitsko-dalmatinska županija u svom proračunu svake godine osigurava sredstva za sufinanciranje stanica HGSS stanica Split i Makarska, a ove godine će rebalansom proračuna biti dodijeljena dodatna sredstva za stanicu Split koja je u postupku rješavanja novih, adekvatnijih prostorija za rad u Lori. Vježbi je uz predstavnike ostalih službi i institucija nazočio župan Blaženko Boban.

Mladi inovator Mario Ljubičić u Županiji željenom stupnju stanja vatrogastva u županiji koja je postala primjer u Hrvatskoj. Činjenica je da smo u mnogim segmentima postali prva županija u zemlji po pitanju vatrogastva, a najavljujem da će doći do daljnjih ulaganja u Civilnu zaštitu jer nisu samo požari prirodne katastrofe koje nas mogu pogoditi, moramo voditi računa o poplavama, ekološkim katastrofama, aktivnostima na moru jer smo raznolika županija. Nadam se da ćemo već tijekom 2019. nabaviti morska vozila za intervencije na moru. Koristim priliku zahvatili svim vatrogascima, te zapovjednicima Glavini i Kovačeviću. Njihov doprinos sustavu je nemjerljiv. Ulaganja u Civilnu zaštitu i vatrogastvo čini nas sigurnijim, no nadam se da će biti što manje prigode koristiti ovu opremu – kazao je župan Boban.

Glavina: Županija nas izvanredno prati Dražen Glavina je kazao da će donirana tehnika biti od velike pomoći za upravljanje i zapovijedanje vatrogasnim intervencijama i požarima.

– Ova tehnika nije samo za požare, nego i za sve druge elementarne nepogode koji nas mogu zadesiti. Kao operativna snaga Civilne zaštite uvijek stojimo na raspolaganju županiji za sve vrste vatrogasnih intervencija. Zahvaljujem se Splitsko- dalmatinskoj županiji i županu Bobanu na izvanrednom praćenju i sa željom da se potpore vatrogastvu nastave i u 2019. godini - kazao je Glavina.

Župan Boban primio je studenta elektrotehnike i komunikacijske tehnologije u Dubrovniku, mladog inovatora Maria Ljubičića iz Runovića koji radi na projektu futurističkog automobila radnog naziva “EMmobile“, koji se napaja na električnu energiju i bez prirodnih izvora. Mario nema ni garažu, sve radi u dvorištu ispred obiteljske kuće, ali je dosad pokazao snažnu volju kako bi ostvario svoj životni san.

- Želja mi je ostati živjeti u mojim Runovićima, baviti se znanošću i stvaranjem nove vrijednosti. Nadam se jednog dana omogućiti nova radna mjesta u mom Imotskom i na području naše županije, kazao je mladi inovator Ljubičić.

8. prosinca

ICT Županije na humanitarnom cageball turniru U organizaciji udruge Split Tech City, održan je prvi humanitarni cageball turnir na kojem su sudjelovali predstavnici IT tvrtki s područja Splita i okolice. Turnir je održan na terenima Sportskog centra Mačak, a velikodušnu potporu organizaciji su dali Društvo HCK Split i ICT županija. Premda se radilo o prvom izdanju, humane vrijednosti tvrtki iz IT zajednice su odmah izašle na vidjelo, jer je za ovaj turnir bilo prijavljeno čak 22 ekipe!

Tijekom turnira prikupljeno je više od 30.000 kuna koje će se, u suradnji s Društvom HCK Split, kupiti i dodijeliti 11 računala obiteljima slabijeg imovinskog stanja, te će ih se na taj način involvirati u rad i aktivnosti naše IT zajednice. ICT županija je osim kroz potporu organizaciji turnira, svoj obol dala i kroz sudjelovanje sa svojim timom, te donacijom dodatnog laptop računala.

11. prosinca

Sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća Izvanredna sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća Splitsko-dalmatinske županije u proširenom sastavu održana je uz potporu Ekonomskog fakulteta. Na sjednici su osim stalnih članova predstavnika svih socijalnih partnera, ovom prilikom bili pozvani svi zainteresirani predstavnici sindikata, sindikalni povjerenici, predstavnici gradova i općina, ustanova i društava u vlasništvu Županije, gradova i općina kao i svi zainteresirani poslodavci članovi HUP-a s područja Splitsko-dalmatinske županije.

Ravnatelj Zavoda za unapređenje zaštite na radu Vitomir Begović sa suradnicima, upoznao je sve prisutne s pokazateljima o ozljedama na radu na nacionalnoj, sektorskoj i teritorijalnoj razini u 2017., novim Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu kao i sa aktualnom kampanjom EU “Zdrava mjesta rada upravljaju opasnim tvarima“. Na ovaj način Gospodarsko-socijalno vijeće Splitsko-dalmatinske županije uz potporu Zavoda za zaštitu na radu i njegovog ravnatelja, željelo je dati svoj doprinos edukaciji najšireg kruga svih zainteresiranih predstavnika socijalnih partnera koji su zastupljeni u Vijeću vezano uz probleme zaštite na radu, kao i nove izmjene propisa Zakona o zaštiti na radu.

16

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE prosinac 2018.

advent - vrijeme iščekivanja i darivanja ŽUPANIJSKA IZASLANSTVA POHODILA USTANOVE, UDRUGE, VJERSKE ORGANIZACIJE I DOMOVE ZA STARIJE I NEMOĆNE

‘Ova djeca su anđeli

koji za nas mole i čuvaju nas’ Piše:

ANAMARIJA ŠKORIĆ SNIMILA:

MARINA MATKOVIĆ

K

ao i svake godine župan Blaženko Boban, njegovi zamjenici i suradnici, unatoč obvezama kojih je na kraju godine najviše, posvete vrijeme onim najpotrebitijima. Županija, kao i prijašnjih godina, izdvojila je nešto više od 300 tisuća kuna za ustanove, udruge, vjerske organizacije te domove za starije i nemoćne.

Dan uoči Sv. Nikole, župan Blaženko Boban je posjetio Klub roditelja djece oboljelih od malignih bolesti “Sanus”, Klub roditelja osoba s mentalnom retardacijom “Zvono” te Udrugu za inkluziju “Lastavica”.

– Sva ova djeca su naši anđeli koji za nas mole i čuvaju nas. Nama koji služimo na bilo kojoj odgovornoj funkciji u mandatu je briga za sve građane. Međutim, ove predblagdanske posjete doživljavam kao susrete u kojima jedni drugima donosimo radost i međusobno se obogaćujemo”, kazao je župan Boban.

Zamjenik župana Luka Brčić posjetio je Centar za pružanje usluga u zajednici (bivši Dom za odgoj) i Društvo multiple skleroze u Splitu.

U nastavku predbožićnih po-

sjeta ustanovama, domovima i centrima, čiji rad Županija prati i podupire tijekom godine, župan je sa suradnicima pohodio Dom za djecu i mladež “Maestral”, potom štićenike Centra za odgoj i obrazovanje “Slava Raškaj” te Specijalnog centra za odgoj i obrazovanje “Juraj Bonači”. Zadržali su se u

ugodnom razgovoru i druženju s mladima i njihovim ravnateljicama (Jelenom Burazin, Željkom Paleka i Snježanom Čotić).

Zamjenik župana Luka Brčić posjetio je samostan svete Klare (klarise) u Splitu, a pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Diana Luetić je posjetila Dom za starije i nemoćne osobe u Splitu. Čelnici Županije posjetili su Samostan Majke Divne, potom Centar za autizam i Dom za starije i nemoćne osobe “Lovret” u Splitu te Zavod za rehabilitaciju “Samaritanac”.

“Iskreno me obraduju susreti s časnim sestrama i svim drugim osobama koje cijele godine, neki od njih i cijeloga života, skrbe o najpotrebnijima u društvu, njeguju ih i osiguravaju potrebnu skrb onima koji je trebaju.

Svjesni smo kako simbolična

novčana pomoć koju im donosimo nije ni kap vode u moru njihovih potreba, ali svi mi koji obnašamo javne dužnosti moramo biti svjesni kako štićenici domova i pojedinih ustanova, posebno oni koje smo sreli u Zavodu za rehabilitaciju ‘Samaritana’c ili u Centru za autizam, ne mogu čekati donošenje i usklađivanje zakona između više razina vlasti – njima je pomoć potrebna odmah i sad”, kazao je župan.

U 2019. godini započinju radovi na energetskoj obnovi Doma za starije “Lovret” u vrijednosti 3,1 milijun kuna, a Županija će projekt sufinancirati sa 60 posto sredstava.

Zamjenik župana Luka Brčić i pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Diana Luetić posjetili su Klub roditelja nedonoščadi “Palčići”, KBC Split, Humani-

tarnu udrugu “Ivan Merz” u Solinu, Udrugu roditelja s četvero i više djece, Solin, te samostan svetog Rafaela u Solinu. Župan Boban i pročelnica Upravnog odjela za socijalnu skrb, zdravstvenu zaštitu i demografiju grada Splita Magda Vrvilo posjetili su županijsku Udrugu slijepih i slabovidnih osoba. Župan je posjetio Udrugu roditelja za djecu najteže tjelesne invalide i djecu s teškoćama u razvoju “Anđeli” u Splitu, a zamjenik župana Brčić Klub žena liječenih na dojci u Kaštel Novom, potom Centar za smještaj i rehabilitaciju “Mir” u Rudinama i Dom za psihički bolesne odrasle osobe u Trogiru.

Svim ravnateljima posjećenih ustanova, udruga, centra i doma, vjerskih organizacija čelnici Županije uručili su čekove u vrijednosti od 10 tisuća kuna.

Impressum ♦ Moja županija / Kronika Splitsko-dalmatinske županije, informativno glasilo SDŽ ♦ Nakladnik: Splitsko-dalmatinska županija ♦ Uredništvo: Marija Čizmić, mag.iur., Ana-Marija Škorić, prof., Luka Brčić, prof., Anđelka Vuković, mag.oec., Ivan Baćak, dipl. novinar, Linda Nerlović ♦ Glavni urednik Mijo Grabovac ♦ Zamjenik glavnog urednika mr.sc. Davor Pavić ♦ Grafička urednica Sabina Podobnik ♦ Fotografije SDŽ, Hanza Media ♦ Grafička priprema i tisak: Slobodna Dalmacija ♦ Adresa Uredništva Split, Domovinskog rata 2, telefon 021/400 019 ♦ E-mail: splitsko.dalmatinska.zupanija@dalmacija.hr ♦ Web: http://www.dalmacija.hr