Moja županija broj 122 by Netmedia Sistemi

BROJ 122 • lipanj 2019. • www.dalmacija.hr

issn 1332-6465

privatni album

ŽUPANIJSKI ČELNICI U OGORJU, MJESTU OPĆINE MUĆ, str. 2 i 3 A POTOM I U GRADU VRLICI NAJAVILI NOVA ULAGANJA

Bit će života u Zagori! DARKO GAVRIĆ ČERČO, PROČELNIK HGSS-a - STANICE SPLIT:

Privilegij je pomagati drugima, spašavati živote i materijalna dobrastr. 14 i 15

ogorje

Imotske Alpe na Zelenom jezeru

ričice

vladimir dUgandžić/hanza media

str. 8-10 STIPE KRCE: MALENA MISTA MOJE ŽUPANIJE (15)

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE lipanj 2019.

voda, stanovi, radna mjesta... ŽUPANIJSKI ČELNICI OBIŠLI SU OGORJE, MJESTO U OPĆINI MUĆ, TE GRAD VRLIKU I NJEGOVU RADNU ZONU KOSORI, NAJAVLJUJUĆI NOVA ULAGANJA

Bit će života u Zagori! Piše:

ivan baćak snimila:

marina matković

odoopskrbni sustav na području Ogorsko-zelovskog platoa pušten je u rad, više od deset godina nakon što je do tog područja izgrađena magistralna vodovodna mreža iz pravca Čavoglava i postavljeni hidranti, a tamošnje stanovništvo vodu je dobivalo u cisternama. Obilježavanju svršetka radova i protjecanju prvih kapi vode, nazočili su predstavnici Splitsko-dalmatinske županije, Općine Muć te Vodovoda i kanalizacije Split. U pratnji župana Blaženka Bobana bili su njegov zamjenik Ante Šošić i pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i EU fondove Anđelko Katavić.

Župan Blaženko Boban, njegov zamjenik Ante Šošić i pročelnik za gospodarstvo, poljoprivredu i EU fondove Anđelko Katavić, zajedno sa čelnicima ViK-a, nazočili su protjecanju prvih kapi vode magistralnim vodovodom u Ogorju, a zatim su produžili u Vrliku, s paketom mjera za ostanak mladih na svomu ognjištu Tomislav Prljević i Blaženko Boban zadovoljno promatraju prvi mlaz vode iz vodovodnih cijevi u Ogorju

Hidrantima potekla voda Splitsko-dalmatinski župan izrazio je zadovoljstvo što je ovaj dugo očekivani posao konačno završen. - Prošle godine kada sam bio ovdje, ostao sam nemalo iznenađen kada sam vidio da u hidrantima koji su postavljeni prije više godina nema vode. Ljudi su se požalili da posebno u ljetnim vremenima moraju cisternama osiguravati vodu za svoje potrebe. Razgovarao sam tada s načelnikom gospodinom Stupalom, s nadležnima u Vodovodu i kanalizaciji i postignut je dogovor da ćemo riješiti problem vodoopskrbe ovog područja. Koristim priliku zahvaliti svima koji su sudjelovali na ovom projektu, prije svega Vodovodu i kanalizaciji koji su napravili ozbiljne zahvate na ovoj mreži – kazao je Boban i odmah dodao: - Nismo stali na ovome, jer su Vodovod i kanalizacija već napravili studiju izvodljivosti, i

naručen je projekt za sekundarnu mrežu. Na nama je da nakon završetka tog projekta nađemo model kako već od početka iduće godine započeti pripremu izgradnje sekundarne mreže onim ljudima koji su neposredno uz ovu postojeću mrežu, dok će onima koji su udaljeniji temeljem glavnog projekta biti napravljena cjelovita dokumentacija kako bi se riješio i taj dio.

Sedam bazena, ture na konjima... - Želim zahvaliti županu na rješavanju ovog gorućeg problema. Danas su stvoreni svi preduvjeti da se voda nesmetano može isporučiti putem vodoopskrbne mreže stanovnici-

ma ovog kraja. Sljedeći projekt za područje općine Muć financijski je oko 109 milijuna kuna s PDV-om. Ova općina površinski ima 222 kilometra četvorna, a na tolikom prostoru živi oko 3500 stanovnika i sigurno je veliki izazov i nama riješiti kompletnu sekundarnu vodoopskrbu za ovo područje – kazao je zamjenik direktora ViK-a Tomislav Prljević, precizirajući dalje što to znači na terenu: - To će uključivati 5 vodosprema, 2 crpne stanice, hidroforsku mrežu i kompletnu infrastrukturu kako bi svako kućanstvo bilo opskrbljeno vodom. Sam projekt zamišljen je u tri faze. Prve dvije faze financirat će se kroz mjeru 7.2.1., a njihova vrijednost je 15 milijuna kuna, dok bi se 2 miliju-

na kuna osigurala iz domaće komponente, a ostatak iz EU sredstava. Treća i ujedno najzahtjevnija faza podrazumijeva investiciju više od 77 milijuna kuna i s njom bismo zaokružili cjelokupnu investiciju. Načelnik općine Muć Filip Stupalo, zadovoljan ovom posjetom Bobana i njegovih suradnika i vodstva Vodovoda i kanalizacija, zahvalio je županu i Županiji ne samo za ovaj projekt nego za svaku drugu pomoć. On ovaj projekt vidi kao razvojnu šansu ovoga lijepog kraja: - Stranci nam već dolaze u sedam kuća koje imaju bazen, premda nemaju vode, imamo ture na konjima, čak i biciklističke, pa obilazak planine popularnim bagijima, a sutra bismo mogli na ovoj nadmorskoj visini imati i skijaške staze. Samo da ljudi ostanu u našoj Zagori - kaže načelnik Stupalo, naglašavajući još jedan zanimljiv podatak, činjenicu da su u Domovinskom ratu iz ovog kraja 31 branitelja, premda ratnu crtu nisu imali na svom području.

Županijski čelnici s vrličkim gradonačelnikom

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE lipanj 2019.

U radnoj zoni ‘Kosori’ uspješno djeluje tvrtka VR-Metal

Boban: U planu tri doma

Poslovni inkubator

umirovljenika

i solarni park

Dodao je još jednu lijepu vijest za mještane Vrlike i dijela Cetinske krajine: - Naime, razgovarao sam s gradonačelnikom Plazonićem i o Domu umirovljenika ovdje u Vrlici. U srednjoročnom planu cilj nam je izgradnja domova za umirovljenike u ruralnom dijelu naše županije. U ovom trenutku imamo planirana tri takva doma, jedan u Dragljanima kod Vrgorca, drugi u Cisti i treći ovdje u samoj Vrlici. Na kraju današnjega sadržajnog posjeta razgovarali smo i o poslovnom inkubatoru koji je pokrenuo grad Vrlika. Iz fondova EU-a iskoristit će se više od 19 milijuna kuna, dok je ukupna vrijednost samog projekta viša od 25 milijuna kuna. Gradu treba pripomoći s dijelom sufinanciranja. Kroz petnaestak dana objavit ćemo javni poziv i u prvoj fazi Vrlici pripomoći s nekih pola milijuna kuna, a do kraja godine s novih pola milijuna kuna. Pratit ćemo ih kroz sljedeću godinu do završetka ovog projekta, planiranog u srpnju 2020. – kazao je na kraju župan Boban. Gradonačelnik Vrlike Jure Plazonić zahvalio je županu i njegovim suradnicima na dolasku i stalnoj potpori koji imaju od Županije.

Najavio je kako bi Poslovni inkubator trebao biti gotov do polovice iduće 2020. godine. - Završetkom ovog inkubatora mi ćemo u pogledu ukupnog razvoja Vrlike dobiti jako puno. U prvom redu, koliko-toliko smanjit ćemo nezaposlenost, a isto tako Vrličanima i stanovnicima susjednih mjesta omogućiti da u tom inkubatoru pronađu svoje radno mjesto - kazao je Plazonić. Gradonačelnik je najavio i početak aktivnosti na susjednoj parceli, do gradilišta inkubatora. Radi se o projektu izgradnje solarnog parka “Kosore” u okviru RZ Kosore, koji je dio dugoročne suradnje s HEP-om. Tijekom boravka u Vrlici županijski čelnici u pratnji svojih domaćina obišli su tvrtku VR-Metal. Riječ je o tvornici za preradu metala koja ima dva proizvodna programa i to čeličnih konstrukcija kućišta strojeva za toplinsku obradu metala te program mikrolijeva. Cijeli proces započeli su Vrličani koji su prije dvije godine cijeli pogon iz Njemačke prebacili u Vrliku. Sada je u ovom pogonu zaposleno 20-ak radnika, a uskoro se očekuje povećanje broja radnika u ovoj tvrtki čiji se svi proizvodi plasiraju na inozemno tržište.

Zadovoljstvo zbog posla pred kućnim pragom

Mućka općina od 210 km četvornih I dok obilazimo plave hidrante, prvi kod crkve “Svi svetih” na Zlopolju, pa taj u Kapetanovićima, stižemo do spojnog okna odakle će se voda dalje disperzirati, pojašnjavaju nam ViK-ovci Joško Čelan i Ivica Perić sljedeće: - Kuće u neposrednoj blizini mreže veoma brzo će se moći spojiti, a za trenutno korištenje hidranata, treba se javiti našem pogonu u Koprivno, gdje će djelatnici izaći na teren, uz vodomjer vam izdati vodu i napuniti mještanima čatrnje te bazene. A mi ćemo u najkraćem vremenskom roku iznaći daljnju potrebnu dokumentaciju kako bi svi mještani imali vodu u svojim kućama najkasnije do 2023. - Srića pa je većina kuća izgrađena do 1968. godine, a ostale su legalizirane pa neće biti problema ni s priključcima.

Da napokon i odsanjamo ovaj 40-godišnji ogorsko-zelovski san - dodaje načelnik Stupalo. Inače kada se bude završavala sekundarna mreža i priključivala domaćinstva, vlasnike kuća će taj spoj koštati do 3500 kuna. Pa bi napokon svih 3900 stanovnika u 17 naselja Općine Muć, koja se širi na prostranstvu od 210 kilometara četvornih trebalo imati vodoopskrbu.

Vrličanima 7 POS-ovih stanova Nakon posjeta Ogorju i Muću, izaslanstvo županije na čelu sa županom stiglo je u Grad Vrliku, gdje su u gradskoj vijećnici imali radni sastanak s gradonačelnikom Jurom Plazonićem i njegovim suradnicima. Prema planu, najprije su obišli gradilište budućeg Poslovnog inkubatora te nakon toga posjetili tvrtku VR – Metal u radnoj zoni Kosore.

- Tri teme sastanka imali smo u Vrlici s gradonačelnikom Jurom Plazonićem i njegovim suradnicima. U ruralnom dijelu naše županije ima sredina koje potiču izgradnju POS izgradnje, a primjer je grad Vrlika. Na ovom području za sada je 7 ili 8 zainteresiranih, mladih ljudi koji bi dobili POS stanove, međutim nalaze se već u samom startu u problemu s vlastitim sudjelovanjem od 15 posto za kupnju takvih stanova. Odlučili smo, na inicijativu gradonačelnika Vrlike, u rebalansu županijskog proračuna koji je prihvaćen prošli tjedan ugraditi ta sredstva. Koristim priliku prvi put u javnosti kazati da ćemo kroz program “Tu je tvoj dom“ sufinancirati kupnju POS-ovih stanova. Prvih 7 bit će ovdje u Vrlici, već su osigurana financijska sredstva. Onog trenutka kada ljudi dobiju rješenja, dobit će 30 do 35 tisuća kuna od Splitsko-dalmatinske županije – kazao je župan Boban.

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE lipanj 2019.

naglasci s 22. sjednice skupštine splitsko-dalmatinske županije ŽUPANIJSKI ‘PARLAMENT’ VEĆINOM GLASOVA DONIO REBALANS PRORAČUNA, KAO I NIZ DRUGIH ZNAČAJNIH ODLUKA

Do 2024. godine županijski zdravstveni sustav pojačat će 206 liječnika specijalista JOSIP MATKOVIĆ

Kako je kazala Dijana Luetić, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb, Domu zdravlja Splitskodalmatinske županije trebat će 131 specijalizacija, Zavodu za hitnu medicinu 52, po devet Nastavnom zavodu za javno zdravstvo i Stomatološkoj poliklinici Split, tri Poliklinici za rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju te dvije specijalizacije u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju ‘Biokovka’

od predsjedanjem predsjednika Petroslava Sapunara 28. svibnja održana je 22. sjednica Skupštine Splitsko-dalmatinske županije. Župan Blaženko Boban predložio je povlačenje točki 20. i 21. o utvrđivanju postotka ordinacija koje će obavljati zdravstvenu djelatnost unutar Doma zdravlja te kriterijima za određivanje zakupnine, uz sljedeće obrazloženje: - Želimo donijeti obvezujući dokument da se pokrije mreža cijele županije i, ako liječnici iz Doma zdravlja postanu koncesionari, nadam se da će i oni biti zadovoljni, jer će moći ići pod koncesiju. Imat ćemo obvezujući dokument da ćemo usluge davati na području cijele županije, bili koncesionari ili djelatnici Doma zdravlja. Dokument će biti na zadovoljstvo liječnika i građana - istaknuo je župan.

Župan Blaženko Boban i predsjednik Skupštine SDŽ Petroslav Sapunar

Priprema se plan razvoja do 2027. Vijećnici, 42 od njih 51, prihvatili su županov prijedlog za povlačenjem navedenih točaka. Na sjednici je prihvaćena Odluka o izmjenama i dopunama Proračuna Splitsko-dalmatinske županije za 2019. i projekcije za 2020. i 2021. godinu. Zamjenik župana Ante Šošić je ukratko pojasnio: - Riječ je o tehničkom rebalansu proračuna koji ima za cilj usklađivanje tekuće potrošnje i planiranje stavki za investicije, kao što su rekonstrukcija zgrade nekadašnjega “Varteksa” na Splitu 3 za potrebe županijskog ICT-a, daljnje korake uspostave Regionalnog centra čistoga okoliša Lećevica i energetske obnove škola. Predviđeno je i povećanje sredstava za poticajnu stanogradnju u Vrlici.

Donesene su odluke o izmjenama i dopunama programa javnih potreba u osnovnom školstvu, srednjem školstvu, kulturi i tehničkoj kulturi, sportu i zdravstvu, programa ulaganja Upravnog odjela za turizam i pomorstvo na području Splitsko-dalmatinske županije te programa ulaganja Upravnog odjela za komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaštitu okoliša te Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije “More i krš“ za 2019. godinu. Skupština je donijela odluke o izmjenama odluka o donošenju programa javnih potreba u predškolskom odgoju,

Vladimir Dugandžić / hanza media

Piše:

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE lipanj 2019.

Jere Kovačić novi vijećnik Jere Kovačić (Most Nezavisnih lista) od 25. travnja novi je vijećnik Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije, umjesto načelnika Općine Zadvarje Ivana Krželja.

očuvanju kulturne baštine – Ustanova u kulturi, socijalnoj skrbi, razvoja malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede, lovstva, projekata EU-a i ostalog gospodarskog razvitka te Programa javnih potreba u protupožarnoj i civilnoj zaštiti Splitsko-dalmatinske županije za 2019. godinu. Prihvaćen je Plana rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini u osnovnom i srednjem školstvu Splitsko-dalmatinske županije za 2019. godinu te Izvješće o provedbi projekta upravljanja imovinom i stanju nekretnina u vlasništvu Županije. Skupština je donijela Odluku o pokretanju postupka izrade Plana razvoja Splitsko- dalmatinske županije za razdoblje 2021. - 2027. godine, Odluku o imenovanju predsjednika, tajnika i članova Koordinacije za ljudska prava Splitsko-dalmatinske županije, kao i Zaključak o davanju suglasnosti na izmjenu i dopunu Statuta Javne ustanove RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije.

Dijana Luetić, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Eksperti i populizam Na sjednici se raspravljalo i o Odluci o prijedlogu potreba specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za petogodišnje razdoblje (2020. - 2024.). - Zbog nacionalnog plana za specijalizacije poslani su podaci o potrebi 131 specijalizacije u Domu zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, 52 specijalizacije za Zavod za hitnu medicinu, devet specijalizacija za Nastavni zavod za javno zdravstvo, tri specijalizacije za Polikliniku za rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju, devet specijalizacija u Stomatološkoj poliklinici Split i dvije specijalizacije u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju “Biokovka”, kazala je pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Dijana Luetić. Prilikom rasprave o navedenoj točki dnevnog reda vijećnici Mosta Miro Bulj i Milija Baldić Lukšić istaknuli su kako je to dobar prijedlog, ali da dolazi sa zakašnjenjem od petnaestak godina, na što im je odgovorio Ante Sanader iz HDZ-a. - U Hrvatskoj je popularan populizam, što se vidi iz izlaga-

nja kolega iz Mosta. Tema o kojoj raspravljamo, a tiče se specijalizacija, itekako ima svoju cijenu. Sve specijalizacije imaju svoju cijenu i to treba netko platiti i mora se nečim pokriti. Očito je da pojedini vijećnici koji ovdje sjede sebe smatraju ekspertima za svaku temu koja se nađe na dnevnom redu kazao je Sanader.

Pokriće manjka Jedna od odluka koja je donesena na 22. sjednici Županijske skupštine bila je i odluke o

pokriću manjka Doma za starije i nemoćne osobe Split i Doma za starije i nemoćne osobe Makarska za 2018. godinu. Splitsko-dalmatinska županija, kao osnivač Doma za starije i nemoćne osobe Split, iz ostvarenog viška sredstava po Godišnjem izvješću o izvršenju Proračuna Splitsko-dalmatinske županije za 2018. godinu pokrit će manjak Doma za starije i nemoćne osobe Split iz 2018. godine u iznosu od 4.182.786,00 kuna. Josip Lešina (HDZ) rekao je da se lani raspravljalo o cijeni doma. - Nema privatnog doma s kvalitetnim smještajem ispod 5500 kuna. Naši domovi imaju tri obroka, medicinsku skrb 24 sata, grijanje, pogled na more i sve moguće. Kad se govori da se ovakvi prostori trebaju komercijalnije iskoristiti bilo je komentara da se ljude želi “baciti iza brda”. Prozivati se može kada je dom ekonomska kategorija - napomenuo je Lešina. Predloženu točku dnevnog reda podržalo je 29 vijećnika, četvero ih je bilo protiv, a troje suzdržanih.

Koncesije, imenovanja...

Županijski vijećnik iz redova SDP-a Danijel Kukoč

Donesena je Odluka o izmjeni Odluke o osnivanju stručnog tijela za ocjenu ponuda za koncesije na pomorskom dobru na području Splitsko-dalmatinske županije, Odluka o dopuni Odluke o imenovanju Stručnog tijela za ocjenu ponuda za koncesije na pomorskom dobru te je prihvaćeno Izvješće o broju izdanih koncesija, prikupljenim sredstvima te načinu trošenja sredstava za upravljanje pomorskim dobrom i održavanju i planiranju na pomorskom dobru na području Splitsko-dalmatinske županije u 2018. godini.

Donesen je Zaključak o izmjenama i dopunama Regionalnog programa uređenja i upravljanja morskim plažama na području županije, Odluka o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja akvakulture, marikulture i uzgajališta na dijelu k.o. Gornje Selo, predio uvala Vela Luka, otok Šolta, Odluka o davanju suglasnosti na davanje u potkoncesiju dijela pomorskog dobra u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Duće, predio ispred kampa Delfin, Općina Dugi Rat, Odluka davanju suglasnosti na davanje u potkoncesiju dijela pomorskog dobra u svrhu gospodarskog korištenja rekreacijsko-kupališnog centra, ugostiteljskog objekta i plaže na dijelu k.o. Split, predio uvala Bene, Grad Split. Skupština je donijela Rješenje o imenovanju ravnateljice Muzeja hvarske baštine, Odluku o promjeni naziva Područne škole Podbablje Gornje, Odluku o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja materijalnih i financijskih rashoda osnovnih škola, srednjih škola i učeničkih domova Splitsko-dalmatinske županije u 2019. godini te odluke o davanju prethodne suglasnosti na Statute i Izmjene i dopune Statuta osnovnih i srednjih škola kojima je osnivač Splitsko-dalmatinska županija te zaključke o očitovanju na ponudu prava prvokupa kulturnog dobra.

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE lipanj 2019.

osma shift konferencija - powered by ict županija VODEĆI SVJETSKI PROFESIONALCI INFORMATIČKE SCENE NAŠLI SU SE U ULOZI izvrsnih PREDAVAČA NA DVODNEVNOJ KONFERENCIJI U SPLITSKOM ‘RADISON BLU’ HOTELU:

Ovako smo zaradili prvih milijardu dolara!

Piše:

Ivan BAĆAK

Naša p očetna misija je bila dovesti uspješnog pojedinca koji je zaradio milijardu dolara, a doveli smo ih nekoliko do sada. Mogli smo vidjeti kako su to pojedinci koji su krenuli od ničega, uz upornost, trud i malo sreće uspjeli su stvoriti revolucionarne projekte i proizvode, kazao je glavni organizator Ivan Burazin

kon ferencijskoj dvorani “Radisson Blu” hotela u Splitu održano je 8. izdanje Shift konferencije – Powered by ICT županija, koju je tijekom dva dana posjetilo više od 1500 sudionika iz cijelog svijeta. Ivan Burazin, sada već davne 2011. godine sa svojim timom i svojim startupom Codeanywhere sudjelovao na konferenciji u Beču. Nakon toga je obilazio slične konferencije od Pekinga i Londona do San Francisca. Sve dok ga osnivač ove konferencije nije upitao zašto nešto slično ne bi napravio u Splitu. Prva takva konferencija, organizirana uz potporu Ivanovih prijatelja u Splitu, pod nazivom “Start-up live Split“, na kojoj je sudjelovalo 250 sudionika, više je bila usmjerena na startupove, a sada su konferencije okrenute razvijanju softvera i vođenju tvrtki s digitalnim proizvodima. Zadnjih godina na ovoj konferenciji redovito sudjeluje više od 1000 sudionika. Do sada se Shift održavao u HNK Split, a ove godine u hotelu “Radisson Blu”, radi bolje ugode i zabave samih sudionika konferencije.

Ivan Burazin

Marin Tomičić, Tiffany Tse i Stipe Lelas

Potpora Županije i Grada Splita Ivanovu ideju od početka su razumjeli i zdušno podržali u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a kasnije i Gradu Splitu. Vodeći političari Grada i Županije su svjesni poslovnog značenja ovoga gospodarskog sektora, što su u svojim obraćanjima na početku konferencije istaknuli i gradonačelnik Andro Krstulović Opara i župan Blaženko Boban. Oni su iskazali zadovolj-

stvo i terminom održavanja ove konferencije, krajem svibnja i početkom lipnja, na kraju turističke predsezone, prije masovnijeg dolaska turista. – U proteklih osam godina Shift konferencija pozicionirala je grad Split i Splitsko-dalmatinsku županiju, ali i Hrvatsku kao jednu od najpoželjnijih destinacija svjetske informatičke scene.

Iznimno nam je drago kada možemo podržati jedinstvene projekte koji doprinose poslovnom razvoju te napretku budućih i postojećih poduzetnika. Svi zajedno možemo doprinijeti lokalnom razvoju i jačanju gospodarstva. ICT sektor od iznimne je važnosti za Splitskodalmatinsku županiju i projekti kao što je Shift konferencija će i u budućnosti imati našu pot-

poru. Ne krijemo našu ambiciju pozicionirati se kao županija broj 1 u informatičkom svijetu cijele Hrvatske. Upravo zbog toga, uskoro završavamo adaptaciju i opremanje bivše zgrade Varteksa na Splitu 3, u kojoj će se okupljati mnogi od vas, posebno mladi iz županijskih centara izvrsnosti i ICT sektora županije – izjavio je župan Blaženko Boban.

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE lipanj 2019.

nikola vilić/hanza media

Damir Brčić, Josip Bartulović i župan Blaženko Boban

Mete Atamel iz Googlea je usporedio Java i C# ekosustave. Hrvatski Telekom ove je godine tehnološki partner konferencije. Dominik Periškić, direktor za IT integraciju i OSS u Hrvatskom Telekomu i direktor HAL programa DT-a, i Vjekoslav Aleksić, projektni direktor za isporuku IT sustava, održali su predavanje na temu HAL projekta i mikroservisa. Organizatori nisu zaboravili ni na mlade developere za koje su organizirali posebne radionice. U dva dana trajanja konferencije, održano je više od dvadeset radionica i panel diskusija, te su predstavljeni aktualni developerski trendovi, tehnološka rješenja i tehnike.

Edukacija, inspiracija...

joško šupić/hanza media

Slično je u pozdravnom govoru kazao i splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara: – Veselje je vidjeti kako rastete iz godine u godinu, rastete kao i naš grad, rastete kao i naša županija. Shift konferencija stvarno je nevjerojatno prilika za IT profesionalce i poduzetnike u Hrvatskoj te nam je iznimno drago vidjeti ovako veliki interes i želju mladih ljudi za napredovanjem i usavršavanjem. Grad Split će uvijek podržavati projekte kao što je Shift. Veselimo se ovogodišnjoj konferenciji i svim budućim suradnjama – rekao je gradonačelnik Splita.

Centar developera iz cijeloga svijeta

joško šupić/hanza media

O konferenciji su s oduševljenjem govorili i mladi IT stručnjaci iz Splita i okolice, od kojih su neki godinama volontirali u organizaciji dosadašnjih Shift konferencija. – Split je tijekom ova dva dana centar developera iz cijelog svijeta, koji su dobili prigodu razmijeniti iskustva, učiti od najboljih – kazao je Marin Tomičić iz Splita, jedan od sedam ljudi iz organizacije, iz tima od njih 70 koji su potpora dvodnevnoj Shift konferenciji, te je dodao da, kada iziđeš s fakulteta, ne znači da si automatski i spreman za rad u ovoj branši. – Zvuči apsurdno, ali to je istina. Ta ti diploma samo pokazuje da si bio ustrajan, uporan, da si ispunjavao obveze. I to je to. Informatičkim stručnjakom se postaje tek ako imaš volje učiti i raditi – kazao je Marin. Stipe Lelas se odmah nakon mature zaposlio u IT sektoru, upravo u tvrtki Shift, u vlasniš-

tvu Ivana Burazina, jer je godinama kao student volontirao za vrijeme održavanja Shift konferencije. – Od prvog srednje ja već radim na Shift konferencijama, a volontiram i na drugim događanjima ovakve vrste. Počeo sam kao dizajner u svijetu digitalnih tehnologija. Nije mi se svidjelo, pa sam se prebacio u programere, ali nije me ni to toliko privuklo, pa sam na kraju sam našao svoje područje, marketing. To je to – kazao je mladi Lelas koji karijeru nastavlja u IT svijetu.

Zadnji trendovi iz svijeta tehnologije Ove godine, Ivan Burazin, organizator konferencije, suosnivač tvrtke Codeanywhere, je doveo brojne poznate govornike, stručnjake i poduzetnike iz IT industrije, iz Xboxa, Minecrafta, eBaya, Shopifya, Googlea, Mozzile i Amazona, koji su govorili o zadnjim trendovima u svijetu tehnologije, o programiranju i pisanju kodova, a nisu zaobiđene ni teme poput block-chaina, open source tehnologije i e-trgovina. Konferenciju je svojim izvrsnim predavanjem otvorio Boyd Multerer iz omiljene tvrtke svih gamera – Xbox Live. Nakon njega, svoja predavanja su održali Enkelejd Zotaj, Willian Martins, Harry Roberts, Michal Sänger, Cedrick Lunven, Mugdha Lakani te DeVaris Brown (Heroku). Među govornicima su i Sebastien Stormacq, senior tech evangelist Amazon Web Servicesa, i Tiffany Tse, developerka iz kanadskog Shopifyja, specijalizirana za razvoj, tematizaciju, dizajn i pristupačnost korisničkog iskustva.

Ivan Burazin nam je naveo kako je mnogo onih koji su prošli konferenciju, a neki od njih, kao PhotoMath, BellaBeat i Oradian, koji su prijašnjih godina bili pobjednici na konferenciji, sada su već lideri u svojim sektorima. Skupili su brojne investicije i razvili svoje proizvode koji sad rastu na tržištu. – Naša početna misija je bila dovesti uspješnog pojedinca koji je zaradio milijardu dolara, a doveli smo ih nekoliko do sada, i izvesti ga na pozornicu u Splitu kako bi publika mogla vidjeti kako su to pojedinci koji su krenuli od ničega i uz upornost, trud i malo sreće, uspjeli su stvoriti revolucionarne projekte i proizvode. Želimo našoj publici pružiti priliku te mogućnost druženja s takvim pojedincima kako bismo mogli čuti njihove priče, educirati se, inspirirati i motivirati kroz njihove poslovne uspjehe – poručio je Burazin. ‘Kako pronaći strane klijente za Vaš IT projekt?’ naziv je panel diskusije u okviru međunarodne Shift konferencije - Powered byICT Županija, koju je moderirao Damir Brčić, voditelj projekta ICZ Županija. Na panelu su sudjelovali vodeći ljudi uspješnih lokalnih IT tvrtki Antonio Perić-Mažar (Locastic), Marko Barić (Typeqast), Aron Mišerda (Pseudocode), Vladan Strigo (NETmedia) i Ante Dagelić (GetByBus) koji su svojim radom i uspjesima pokazali kako se može iz Splita samostalno probiti i poslovati na svjetskom tržištu. Važno je napomenuti da većina sudionika panel rasprave ‘Kako pronaći strane klijente za Vaš IT projekt?’ ostvaruje uspješnu suradnju s inozemnim IT tvrtkama i više od 90 posto svojih usluga plasira na strana tržišta diljem svijeta.

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE lipanj 2019.

malena mista moje županije (15)

NAŠI REPORTERI POHODILI SU SELO SA SEDAMDESETAK IZVORA PITKE VODE I ZELENIM JEZEROM TE ZAP

Imotske Alpe na Zeleno

Ričička ganga z voni Frankfurtom, Muenchenom, Zagreb Ričicama, ali mjesto koje je iznjedrilo slavne sportaše Matu Pa Kovača i Marka Pavića te mnoge druge uglednike, doživljava p zavičaj, podižu se vile, već je izgrađeno pet bazena, a tri su u i

Piše:

stipe krce snimio:

Vladimir Dugandžić /Hanza Media

ikavici, govoru hrvatskog jezika u kojemu se na mjestu praslavenskog glasa jata izgovara glas i, mala rijeka jest ričica, a rijeka koja povremeno presušuje i postaje bezvodna jest ričina. Opet, sukladno tomu, onaj tko dobro govori je ričit, a onaj koji je vješt u usmenom izgovaranju je ričmeno čeljade, no ričet je kuhano jelo od graha i ječmene prekrupe, a i stanje bez reda i logične veze, daklem nered, zbrka, javašluk… Rika pak u ikavici je veći tok slatke vode koji teče koritom i ulijeva se u drugu rijeku, more ili jezero, a i snažno i prodorno oglašavanje nekih životinja, ovisno o naglasku na prvom samoglasniku, dok je rika u ijekavici samo – rika. Tako nama pojasni drugarica učiteljica, davno ili se meni tek tako tvori, kad nas povede na izlet k rijeci našeg djetinjstva i mladalaštva, na Cetinu, nekako pri kraju trećeg ili četvrtog razreda, u lipnju kad su lipe zamirisale, te nas upita: “Riče, buče, na vodu ide, a vode ne pije, što je to?“ Mali Mrlja reče da je to magare, Zrno bubnu da je konj, a Luca… da je to možda krava. Učiteljica se slatko nasmija, zavrti glavom te kroz smijeh kaza da magarad revu, konji ržu, krave muču, a da volovi riču, no da vodu piju kao i sva ostala marva,

pa prema tomu, avaj, da točan odgovor nije ni u uškopljenom mužjaku goveda, to jest volu. Pa u čemu je, upitasmo mi, ona odgovori da se potrudimo i sami odgonetnemo zagonetku, no u taj čas s druge strane rijeke začu se djevojačka pjesma, reranje: “Ja ti, majko, u Ričice neću/ srića mi se goji u Lovreću.“ I mi namah zaboravismo na postavljenu enigmu…

Turizam se smiješi Ova zgoda, slika iz dalekih dana, proleprša mi kroz glavu baš na domak rečenom mjestu, Lovreću iza Ciste, kad pokušah odgonetnuti, elem, je li nam do Ričica bliže okolo preko Mrnjavaca i Studenaca ili nam je preče preko Nikolića i Dolića Drage? A ide mi se i okolo i kud je preče… Okolo poradi toga što bih htio vidjeti, eto, je li još uvijek “mrnjavačko selo u tri reda, izdaleka ko Pariz izgleda“ i jesu li i dalje “na Studencin kod Svetog Ilije, cure momcin najmilije“. Jednako tako, hotnja mi je vidjeti, nuder, da li “Nikolića selo na zavojke, najzgodnije odgaja momke“, i da li i dalje djevojke pjevaju “volin više sidit

na majčinu pragu, neg’ se udat u Dolića Dragu.“ Ali od toga ništa ne bi, ni okolo ni preče, jerbo nas vožnja po uzanim zavojcima kroz krševiti i šumoviti nikolićki krajobraz, avaj, odvede sve do Strinića i Katića, na treću stranu blizu Kljenovca. Gdje izbismo na jednu uzvisinu s koje puče pogled na Prološko blato i cijelo Imotsko polje na zvizdanu i Bekiju u sumaglici… I na trenutak mi se pričini da mi je čuti kako netko ganga: “Čast Imotskom i njegovom polju/i njijovoj puri u krtolu.“ No to bi privid u tišini, bi to ptičji pjev. A iz Ričica zovu – “di ste više?“ I evo nas, više-manje bez problema, napokon na cesti koja ide od Studenaca prema Imotskom, ispod Draguna, sela čiji me toponim podsjeti na vojnike lake konjice – dragone, dragonere ili dragune, te se upitah, onako iz radoznalosti, koja nevoljnica prva zaganga: “Đava odnija blitvu i Dragune/i onoga ko me uda u nje“. Dakako, i zaključih kako je stvarno preko preče, ali je okolo bliže… A Ričice, selo sa sedamdesetak izvora pitke vode, svojom ljepotom bliže su kakvom mjestu

iz bajke nego Prološcu, općinskom središtu do kojeg je punih osam kilometra. Rastegnute sa sjeverne strane oko jezera boje vode poput zelenih očiju djeva iz moga zavičaja – djevojaka s Cetine, tik uz granicu s Bosnom i Hercegovinom, sa svojim travnatim padinama i cvijećem išarenim ledinama, orubljeno šumovitim brežuljcima i okamenjenim strminama, više su nalik alpskom nego imotskom krajoliku. Stoga i ne čudi da ih nazvaše imotske Alpe na Zelenom jezeru… Ričice, čija se zadivljujuća privlačnost uz jezero i između brda Podbile, Zavelima, Mračaja, Voljaka, Dreželja, Osridaka… može “opisati“ samo okom, perom jedva. Ričice treba vidjeti…

Usnula ljepota Pa kad je Ivana Bartulovića, vrhunskog menadžera iz Ričica, daklem jedan turist upitao, e da što bi još u Dalmaciji vrijedilo vidjeti osim Splita, on je kratko odgovorio: “Trogir, Dubrovnik i – Ričice!“ Svakako da je znatiželjnom turistu koliko toliko bilo poznato poradi čega vrijedi vidjeti ova dva naša turistička

Vile i bazeni novi su ričički dekor

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE lipanj 2019.

RIČICE

PISAŠE: ‘LIPO JE KA SLIKA’

om jezeru

Pogled s Gradine na Zeleno jezero

bom i Splitom češće nego i u samim arlova i Josipa Pavića, hrvatske ministre Mira pravi preporod - Ričičani se vraćaju u svoj izgradnji

bisera – Trogir i Dubrovnik – za njih je najvjerojatnije čuo, no o Ričicama nije imao pojma. Nitko mu nikada ovo mjesto, nekada vrsnih klesara i zidara, duvandžija i vinogradara… nije ni spomenuo ni preporučio. Nije mogao ni pomisliti da je i ovdje pjesnik kadar – umrijeti od ljepote… I nakon dugog umiranja mjesta, Ričičani, oni koji ovdje odlučiše i dalje bivati i vratiti se usnuloj ljepoti, namjeriše iskoristiti taj Božji milodar pa se okrenuše turizmu. I evo, “najlipše misto u imackoj krajini“ postade još ljepše, “lipo ka

Don Mladen Parlov

slika“. Prekrasne kuće s bazenima, uređenim cvjetnim okućnicama i asfaltiranim ulicama već se zrcale u bistroj vodi Zelenog jezera, s pristupnim putom do njega, dotjeranom plažom i vidikovcem. “Ričice sa Zelenim jezerom, netaknutom prirodom i čistim zrakom su najljepše selo u našem kraju“, kazat će prof. dr. don Mladen Parlov, znanstvenik i redoviti profesor na KBF-u u Splitu, a i zaljubljenik u svoje rodno mjesto, “ali nažalost bez ljudi. Onih koji stalno ovdje žive je oko stotinjak, a nekada nas je tu bilo više od 1700. U školi su samo tri učenika, u tri razreda, a prošle godine ih je bilo devetero.“ Šezdesetih godina prošlog stoljeća u šest razreda ovdašnje škole djece bijaše “ka pilića“, preko 250, a momaka i cura toliko “da jabuka ne bi pala na zemlju kad bi se s neba bacila“, kako mi prije dvadesetak godina slikovito priopći starina Frane. A onda uz Vrbicu, Ričinu i Suvaju, ričičke ričice, otpoče tihnuti dječji plač, miris škije i pjev gange. Čeljad krenu u iseljavanje pa život i živost poče sve više tinjati. Kao tinj, stijenj u petrolejskoj svijeći… “Razlozi iseljavanja sežu nekoliko desetljeća unatrag“, nastavit će don Mladen ričičku

umiruću i umirujuću priču, “a njih je više. Iseljavanje je dosegnulo vrhunac izgradnjom brane na Ričini i stvaranjem akumulacijskog jezera, kada su potopljene najplodnije oranice, vinogradi i više desetaka kuća. Cestu, vezu s Imotskim, dobili smo tek s hrvatskom državom… Jedan od razloga je i taj što nam nisu dopustili otvaranje osmogodišnje škole, tu je bila škola sa samo četiri, potom pet pa šest razreda, a djece je bilo…“

S gangom u tuđinu “Jedno vrime u Ričicama je bilo 336 dice i 1770 stanovnika“, uskočit će u razgovor Željko Tandara sa zadivljujućim podatkom, a don Mladen će nastaviti: “Tako da je odavno Ričičana više u Splitu, Zagrebu, Njemačkoj… kamo se najviše iseljavalo. Primjera radi, na Ričičkoj noći u Frankfurtu svake se godine okupi više od tisuću gostiju, najviše Ričičana, a udruga Ričičana postoji i u Zagrebu.“ Odlasci i rastanci uvijek su teški. Prijeći kućni prag je najteže, ustvrdit će pisac Ivan Aralica u romanu “Put bez sna“. Prelazak kućnog praga i odlazak u nepoznato, Ričičani su blažili pjesmom, kajdankom srca – gangom, negda najomiljenijem načinu pjevanja u Imotskoj kra-

Željko Tandara

jini pa i u Ričicama. Napjevom koji izvire iz nutrine ljudske duše, kao što vri bistra, pitka voda iz nutrina ričičkih brda. Od Ričica, oni koji su odlazili, opraštali su se pjesmom: “Da znaš, majko, kako ti je sinu/teška srca ići u tuđinu“, primjerice, ili: “Vlak polazi, ne može da krene/ za točkove uvatile žene“… A one – supruge i majke – žene koje su ostajale, tugu su također izbacivale grlenim glasom, na sav glas: “Ode dragi kano voda ladna/oću li ga, Gospe, dočekati jadna“. Glasno jerbo se ganga ne pjeva tiho, ispod glasa. Ganga je po svom ustrojstvu “divlja“, no njezini distisi su puni ljubavi i tuge, radosti i vjere, domoljublja i humora, prčevitosti i osebujnosti… S gangom se sve lakše podnosilo: i pečalba i arbajt i baraka i čežnja, ona je u tuđini bila veza s ognjištem. Imoćani su s gangom ušli u Europi, može se kazati, i tamo je nastavili pjevati, a meni će jednom zgodom, dakako davno davno, Iko iz Studenaca, ovo kazati: “Mene ja ganga spasila, tako ti boga, unda kad san šmugnija u Njemačku sridinon šezdeseti, kad san doša u Minken, razumiš ti mene, i di me je triba dočekat rodijak Prnje. Ja siša s verate, moj pobro, a Prnje nigdi. Kud ću šta ću, u tuđen svitu a beknit ne znan… Pa siden na

klupu i otegnen, zagangan: „Otkad mene i kolege nesta/u mom selu zaresla je cesta“. I nisi udarija dlan o dlan kad, rođo, evo ti Prnje i još njizi desetak. Sve naši ljudi. Pa kad smo se izljubili, svi udarimo da se cili Minken orija: “Vlak putuje, vlakovođa svira/ zbogon ostaj, Dalmacijo mila“. Potla toga dođe pulicija pa nas sve strpa u maricu i otra.“

Ričičke pjesme u antologiji narodne poezije I tako, malo po malo, vrijeme iz Ričica “otra“ i Ričičane i gangu. Željko Tandara reče da više nema tko pjevati, da se tu već odavno ne sade ni pamuk ni duhan, da se zatvorila pošta, da u selu ima više telefonskih priključaka nego ljudi, da je ovdje uvijek bilo dobrog vina i da ga i danas ima, te da je u Ričicama pronađen reljef s prikazom boga Dionisa-Libera koji je bio uzidan iznad vrata staje Ivana PavićaČovića, a sad se nalazi u Muzejskoj zbirci u Imotskom… Pa je za pretpostaviti da se ovdje od pamtivijeka čovjek bavio vinogradarstvom i da je tu negdje bilo podignuto svetište posvećeno bogu Dionisu-Liberu, zaštitniku vina i vinove loze. Prema mitologiji, eto tek da se podsjetimo, nimfe su spasile Dionisa od razjarenog oca Zeusa, elem, tako što su ga skrile, sakrile u pećinu čiji je ulaz zaklanjala vinova loza. Inače, tumačenje je kako ovaj reljef prikazuje Dionisovu povorku, veselu družinu koja slavi berbu grožđa i odaje počast božanskom nektaru – vinu. No, nije utvrđeno točno mjesto pronalaska reljefa prije nego je “osvanuo“ na Pavićevoj staji, ali se predmnijeva, okvirno, da je spomenik nastao koncem 2. ili početkom 3. stoljeća. Kako bilo, mit o njemu donio je i u ovaj kraj kult štovanja tog božanstva kao zaštitnika “Božje kapljice“.

nastavak na 10. stranici �

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE lipanj 2019.

Obiteljski obrt Martinović

� nastavak sa 9. stranice “A pisanu riječ u Ričice“, reći će don Mladen, “donio je fra Anđeo Udiljak, koji je ovdje otvorio i prvu pučku školu, a don Bartul Grgić skupljao je narodnu poeziju i upravo su pjesme iz Ričica ušle u antologiju hrvatske narodne poezije. Dakle, nisu Ričice bile samo selo poznatih, samoukih klesara već i selo pjesnika. Spomenuo bih pjesnikinju Branku Lekić i pjesnika domoljubne i duhovne poezije Vinka Pavića, a odavde je i Mate Matišić, dramaturg i pisac filmskih scenarija. Također, Ričice su i selo olimpijskih pobjednika: boksača Mate Parlova, vaterpoliste Josipa Pavića, također i hrvatske maratonke Matee Parlov i pobjednika maratona cestovnih utrka Tomislava Kopača, a tu je i Branimir Parlov, perspektivni boksač u Njemačkoj kojemu je san doći na Olimpijske igre i postići ono što i Mate. No Ričice su i selo intelektualaca. Ovdje nema obitelji iz koje netko nije završio fakultet, a samo u Kilića ima pet doktora znanosti. Također, u Ričicama nema kuće iz koje nije jedan branitelj, a u Domovinskom ratu za slobodu Hrvatske život su dala osmorica Ričičana. U Prvom svjetskom ratu stradalih je bilo 75, u Drugom 48… U planu nam je podignuti spomenik svima njima, na mjestu gdje je sada spomen-obilježje poginulim braniteljima u Domovinskom ratu.“

Ljudi vrijedni, pametni i uspješni Zvizdan žeže, zamalo će podne, a mi u hladovini ispred kuće

domaćina don Mladena zalogajimo sir, pršut… i sve to zalijevamo rashlađenim bijelim vinom, a meni misli odvrludaše opet u davninu, kad onomad, otprije dvadesetak godina, u jednoj knjizi Petra Ujevića, nastavnika u Lovreću, pročitah kako Stipan Bilić p. Joze, opisa susjede Studenčane. Veli Stipan: “Studenčani narod bistar, doskočit i ponosit. Najviše se ponose svojim sv. Ilijom (crkvom), lipom pameti i dičnom nošnjom… Inače lipo govore, još lipše pivaju i pripovidaju…“ Pa zamolih domaćine da nam oni ukratko označe bitne odlike Ričičana i Ričica. Željko Tandara veli: “Ovo je selo vode, brežuljaka, vrijednih i pametnih ljudi.“ Don Mladen će dodati: “Život nas je prisilio biti vrijednima i pametnima, nije ovdje bilo plodne zemlje da se od nje u kamenu moglo živjeti.“ “Dobro, u redu, no što još Ričice imaju, a što rijetko koje naše maleno mjesto ima?“ Da imaju dva ministra – nekadašnjega, Miru Kovača i aktualnoga, Marka Pavića, ugledne liječnike – dr. Dražena Budimira, dr. Miroslavu Pavić Reić, dr. Marijana Tandaru, dr. Danicu Tandara, dr. Maria Kolovrata,… a doskora i još jednoga doktora znanosti – Davora Pavića. Da je iz Ričica niz poznatih hrvatskih poduzetnika: vlasnik “Ciosa“ Petar Pripuz, vlasnik “Palme“ i NK Rudeša Ivan Knežević, pa Ante Pavić koji je u upravi jedne međunarodne tvrtke, obitelj Budimir u Frankfurtu… A tu je i značajna figura Hrvatskog proljeća, dr. Bruno Tandara. I još: da imaju dva lokaliteta starohrvatskih stećaka iz 15. stoljeća i jedno od većih

Luka Lončar

Alojzije i Ljubica Tandara nalazišta fosiliziranih školjkaša u Hrvatskoj. Da je na Gradini bio srednjovjekovni grad istog imena kao i sadašnje selo, da se ovdje živjelo još dvije tisuće godina prije Krista, da je tuda prolazila rimska cesta Salona – Tilurium – Rus Novae – Narona, a da danas prolazi granica, “tako da je kuća u Hrvatskoj, a pojata u Bosni I Hercegovini“. I možda, moguće je i nije isključeno, da Ričice imaju perspektivu, uvjete za budućnost, da će opet oživjeti.

’Zbogom ostaj nje mačka barako...’ “Ljudi se vraćaju“, priopći Željko, “evo petero ih se vratilo iz Njemačke pa sada imamo pet kuća s bazenima, a tri su u izgradnji.“ Jednog gradi i Luka Lončar iz Vinjana, obnavlja kuću u starom i napuštenom zaselku Parlovi, koji će kazati kako “više voli bit u ženinin Parlovin nego u svom selu, neka tu nema nikoga osim njega“. I doda kako je najbolje ništa ne znati… A iz Njemačke se vratio i Ante Budimir, e zamalo nakon punih četrdeset godina. On govori: “Ja sam u Njemačkoj bija od 1961. do 2000. godine i cilo vrime sam Ričice nosija u srcu. Je, u Frankfurtu smo pivali gangu. I kad smo jednom zapivali, čulo nas je dvoje Nijemaca, muž i žena, pa su došli k nama i rekli da im se sviđa naše pivanje. Nakon toga su svake nedilje dolazili i donosili nam kištru pive i flašu rakije… I slušali kako mi pivamo. A kad je došlo vrime povratku, zapivali smo: “Zbogon ostaj njemačka barako/u tebi

sam i piva i plako.“ I supružnici Dragica i Alojzije Tandara iz Njemačke se vratiše ričičkim vrilima, Zelenom jezeru i selu iz kojega život zamalo ne iscuri. Poslije 42 godine… Gospa Dragica veli: “Morali smo otići jer nismo imali ni za lemuzinu. Bilo je teško, ali smo se snašli i imali svoj biznis. A najteže nam je bilo to, uh, šta smo jedanaest godina bili bez djece… Ona su živjela s bakom u Ričicama. Da, pivali smo gangu tamo u mojoj kući: “Oj, Ričice, selo na okuke/u vami su cure ko jabuke“. I ne samo cure, gospo Dragice, cijelo mjesto ima ljepotu rajskog voća. I, dakako, ima perspektivu. Don Mladen će kazati: “Zbog ljepote, čistog zraka i čiste vode, Ričice imaju perspektivu za razvoj robinzonskog, lovnog i ribolovnog turizma pa se glede toga poduzimaju konkretni koraci. Hrvatska vlada prošle

Zlatni vinar Renato Majić je ne samo najbolji ričički vinar, nego i među najboljima u Imotskoj krajini, što će posvjedočiti dvadesetak priznanja osvojenih zadnjih godina. Prošle godine je njegov crni cuvee berba 2016. osvojio naslov šampiona otvorenih vina na natjecanju vinara Imotske krajine, a pet godina zaredom na Sabatini je osvajao zlatne diplome.

je godine Zeleno jezero uvrstila u svoje prioritetne projekte, a u naše aktivnosti uključene su i Hrvatske vode i naša Županija, Grad Imotski i Općina Proložac. U realizaciji naših planova aktivno je naše LD “Grivna“ i Zavičajna eko udruga “Ričice“, koja sve koordinira i koja se trudi oživjeti Ričice u svakom pogledu. U planu nam je urediti šetnicu uz rječicu Vrbicu koja se ulijeva u Zeleno jezero, pa bi taj prostor mogao postati omiljeno izletište cijelog kraja i šire. Također, u planovima nam je proširenje grolja, uređenje škole, odnesno promjena krova škole te uređenje dva apartmanau školi za Ričičane koji su davno odselili iz Ričica, rado bi došli, ali nemaju gdje. Također, u planu nam je uređenje jedne prostorije u školi za okupljanje mladih.“

Novi život se rađa Mladih i mladosti, za vjerovati je, opet će ovdje biti, uz crkvu sv. Ivana Krstitelja, uz Zeleno jezero i svemu usprkos. U Ričicama se novi život rađa… I niču obiteljski obrti, specijalizirana dobra za uzgoj životinja, poput farme krava Anite Pavić, farme ovaca obitelji Raspudić i Pavić… i farme pijevaca Vice Pavića. Tko zna, možebitno jednoga dana zamiriše i zlatnožuta škija, možda se i začuje grleno ganganje: “Lipo ti je u našemu selu/zvizde sjaju, curice pivaju.“

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE lipanj 2019.

vlasništvo na jednom mjestu PROJEKT UČINKOVITOG UPRAVLJANJA I RASPOLAGANJA NEPOKRETNOM IMOVINOM SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

U registar stalo 629 nekretnina joško ponoš/hanza media

Piše:

Anamarija Bralić Silić

Splitsko-dalmatinskoj županiji, odlukom župana Blaženka Bobana od 19. listopada 2017. godine imenovan je Radni tim za učinkovito upravljanje županijskom imovinom, sa sljedećim djelokrugom rada: formiranje cjelovitog registra nekretnina, utvrđivanje hodograma aktivnosti za njegovo ažuriranje, izrada Strategije upravljanja i raspolaganja nekretninama, izrada godišnjeg plana upravljanja i raspolaganja nekretninama, izrada plana prioriteta investicijskih projekata i/ili rekonstrukcije, utvrđivanje stanja upisa nekretnina u zemljišne knjige i katastar, pokretanje postupaka uređenja imovinsko-pravnih odnosa između SDŽ i Grada Splita i drugi poslovi vezani za upravljanje i raspolaganje nekretninama u vlasništvu SDŽ.

Župan na čelu Radnog tima Voditelj Radnog tima je župan Blaženko Boban, zamjenik voditelja je Anamarija Bralić Silić, a za članove i njihove zamjenike imenovani su: Damir Gabrić, Tomislav Đonlić, Zdravko Lučić, Sanja Viculin, Mira Cvitanić, Stipe Čogelja, Frane Radelja, Mario Radejević, Dijana Luetić i Damir Brčić. Jedan od osnovnih ciljeva Županije bilo je donošenje cjelovitog programskog rješenja evidencije imovine. U Republici Hrvatskoj koristi se više metodologija i programskih rješenja za vođenje evidencija o imovini jedinica lokalne i područne samouprave. Splitsko-dalmatinska županija se odlučila za najzastupljeniju i u praksi potvrđenu metodologiju - Program Reforme Lokalne Samouprave (PRLS). PRLS model upravljanja imovinom proveden je kod 80-tak jedinica lokalne i regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj. O ovom, za Županiju itekako značajnom projektu, pročelnik Upravnog odjela za zajedničke

što je nekoliko puta više nego što je u knjigovodstvenim podacima bilo evidentirano. Provedba modela odnosi se na sve jedinice imovine koje su u vlasništvu ili na upravljanju Splitsko-dalmatinske županije na kojima se generira prihod i/ili rashod, dok se u bilancama nalazi samo imovina u potvrđenom (čistom) vlasništvu SDŽ županije.

U službi SDŽ, građana i gospodarstva

Zgrada Doma zdravlja u Matoševoj ulici tradicionalno zvana “staro rodilište”

Prema podacima prikupljenim do 2. travnja ove godine, u Registar nepokretne imovine SDŽ uneseno je nekoliko puta više jedinica nego je u knjigovodstvenim podacima bilo evidentirano poslove Damir Gabrić, nam je kazao: - Osnovni cilj projekta evidencije imovine je sagledavanje sveukupne imovine Splitsko-dalmatinske županije i sređivanje odnosa kako bi se moglo kvalitetnije planirati učinkovito upravljanje imovinom te apliciranje na EU i nacionalnim fondovima. Na samom početku projekta evidencije imovine definirali smo homogene grupe istovrsnih nekretnina koje se pojavljuju u vlasništvu ili na upravljanju Splitsko-dalmatinske županije, prikupljeni su podatci s terena, kreirani su posebni obrasci, održani su sastanci sa ravnateljima osnovnih i srednjih škola kojima je SDŽ osnivač, ravnate-

Damir Gabrić, pročelnik UO za zajedničke poslove

Registar nekretnina, 2. travanj 2019. Šifra

Naziv portfelja

Broj jedinica imovine

POSLOVNI PROSTORI

STAMBENI OBJEKTI

USTANOVE ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI

176

OBRAZOVNE USTANOVE

287

KULTURNE USTANOVE

KULTURNI OBJEKTI I SPOMENICI KULTURE

1 2

ZEMLJIŠTE

ZGRADE

POMOĆNI OBJEKTI

120

TRGOVAČKA DRUŠTVA

OSTALE ŽUPANIJSKE USTANOVE

UKUPNO

629

ljima zdravstvenih i socijalnih ustanova, te su održane radionice za provedbu PRLS metodologije upravljanja imovinom i uvođenje registra nekretnina. Nakon svega, zasigurno ćemo imati cjelovitu sliku nepokretne imovine Županije kao i prostornu dimenziju nekretnina putem uspostavljenog geografskog informacijskog sustava (GIS). Prepoznato je 11 homogenih vrsta imovine, te 35 podgrupa s ukupno 629 jedinica imovine,

U pogledu vlasništva od 629 jedinice imovine, za 75 jedinice potvrđeno je vlasništvo SDŽ, 113 je u vlasništvu ustanove kojoj je SDŽ županija osnivač, 66 je u suvlasništvu, 54 se vodi kao društveno vlasništvo, 39 je u vlasništvu JLS, 34 u vlasništvu RH. Preostali dio su ostali oblici (općenarodna imovina, crkveno vlasništvo i slično), te 126 jedinica imovine za koje je u tijeku prikupljanje podataka o statusu vlasništva. U pogledu funkcije nekretnina, od 629 jedinica imovine za 459 (72,97 posto) je zaključeno da predstavljaju imovinu koja se koristi za ispunjenje obveznih funkcija SDŽ, 70 jedinica se koristi se za socijalne, kulturne, sportske i druge potrebe, 83 jedinice koriste se za ostvarivanje prihoda Županije, a za preostalih 17 jedinica imovine još nije određena namjena kroz klasifikaciju. Upravljanje imovinom jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave predstavlja kompleksan posao za koji treba kontinuirano praćenje propisa i rad na prikupljanju podataka kao i rad na pribavljenim podatcima. Kod upravljanja nekretninama (nepokretnom imovinom) treba tražiti alternativne izvore prihoda, vodeći računa o trenutnim ali i o dugoročnim potrebama JL(R)S u cilju razvoja gospodarstva i zadovoljavanja potreba građana. Županija svakodnevno potiče svoje proračunske korisnike te motivira jedinice lokalne samouprave na promjenu odnosa prema javnoj imovini kako bi se došlo do promjene svijesti građana, dužnosnika i zaposlenika u jedinicama lokalne samouprave.

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE lipanj 2019.

međunarodni dan arhiva U DICMU OBILJEŽENA PRVA OBLJETNICA PISMOHRANE SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

U 10.000 arhivskih kutija stalo kilometar dužni građe Piše:

marina matković

Došli smo negdje ‘na pola puta’. Mikroklimatski uvjeti usklađeni su s arhivskim propisima: temperatura je 16-20 Celzijevih stupnjeva, vlažnost zraka oko 50 posto, bez značajnijih klimatskih oscilacija koje bi oštetile gradivo, kaže voditelj pismohrane Radoslav Zaradić

Iz dva dislocirana spremišta u Splitu, u kojima je do sada bilo smješteno gradivo više županijskih upravnih odjela i dvije županijske ispostave, prebačeno je oko 80 posto. Dio gradiva preuzet je izravno od županijskih ispostava u Trogiru, Sinju, Makarskoj i Hvaru, a u pripremi je i gradivo iz Imotskog. Pojedini županijski odjeli toliko su se zatrpali svojom dokumentacijom da im po uredima više nije bilo mjesta niti za okrenuti se. Oni su imali prioritet kod preuzimanja tako da su sada znatno

prostorno rasterećeni. Upravni odjel za financije, uz pojedine ispostave Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, stvara ponajviše gradiva, oko 400 registratora godišnje. Više od 70 posto tog gradiva ima relativnu vrijednost, odnosno može se uništiti nakon određenog vremena, kao, primjerice, nalozi za plaćanje koji se čuvaju 11 godina. Radom ispostava, kao i samog Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje nastaje trajno arhivsko gradivo: projektna i građevinska dokumentacija koja i nakon 70 godina ima svoju operativnu vrijednost. Važnost arhiva i pismohrane često se u javnosti, pa i u upravi podcjenjuje. Stanje, sređenost i uvjeti pohrane arhivskoga gradiva zapravo ponajbolje oslikavaju samu ustanovu. Bez uredne, složene i popisane arhive nema niti transparentne, učinkovite i efikasne javne uprave.

Gradivo pronađu za ne koliko minuta – Više od polovice gradiva koje smo do sada prebacili u Dicmo bilo je u nesređenom stanju i bez adekvatnog popi-

Tom Dubravec / hanza media

Zatrpani odjeli

vladimir dugandžić / hanza media

ismohrana Splitsko-dalmatinske županije, povodom ovogodišnjeg Međunarodnog dana arhiva, uz prigodnu izložbu na temu razvoja cikloturizma, obilježila je u Dicmu svoj prvi rođendan. Zgrada budućeg arhiva Splitsko-dalmatinske županije otvorena je, inače, 4. lipnja prošle godine. – U godinu dana rada u arhivsko spremište smjestili smo ukupno oko kilometar dužni arhivske građe, odnosno oko 10.000 arhivskih kutija, svežnjeva i registratora. Što se tiče posla oko prebacivanja županijskoga gradiva, možemo reći da smo negdje na “pola puta”. Ranije je arhivska građa koja ima svoju, i povijesnu, i daljnju funkcionalnu i operativnu vrijednost, bila smještena u neadekvatnim uvjetima. Danas se čuva u najmodernijem arhivskom spremištu, gdje su mikroklimatski uvjeti usklađeni s arhivskim propisima: temperatura je 16-20°C, vlažnost zraka oko 50 posto, bez značajnijih klimatskih oscilacija koje bi oštetile gradivo – kaže voditelj pismohrane Radoslav Zaradić.

Radoslav Zaradić

sa. Prije nego što se smjestilo u arhivsko spremište, ono je arhivistički sređeno i obrađeno, popisano i uneseno u arhivske kutije ili svežnjeve. To je često iscrpan posao. Zato danas gradivo koje smo preuzeli pronalazimo u našem arhivskom spremištu u roku od nekoliko minuta. U nekim ranijim vremenima, trebalo je proći i do 15 dana da se ode u dislocirano spremište po neki predmet, zatim se po cijeli dan pretraživao prostor dok se traženi spis ne bi pronašao i potom uputio u proceduru. Danas, kad županijski službenik zatraži od nas neki predmet ili rješenje, u digitalnom obliku dobije ga na e-mailu u roku jednog radnog dana, a za dostavu u konvencionalnom obliku treba nam najviše

struktura preuzetog gradiva Ispostava Makarska 3% Tajništvo Županije 4% Upravni odjel za financije 33% Upravni odjel za komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaštitu okoliša 14% Upravni odjel za graditeljstvo i prostorno uređenje 14% Ispostava Trogir 16% Ispostava Sinj 11% Ispostava Hvar 5%

tri radna dana. Postupak smo ubrzali za nekoliko puta što doprinosi daljnjoj učinkovitosti javne regionalne samouprave – ističe Zaradić. Procjena je da će se do kraja 2020. od županijskih upravnih tijela te ispostava preuzeti cjelokupno gradivo nastalo do 2010. godine. Preuzimajući gradivo, proporcionalno se povećava i posao dostave spisa u rad. – Do sada smo imali više od 100 zahtjeva za gradivom koje je dostavljeno, od čega 30 posto u digitalnom obliku. Ovim tempom, do kraja 2020. taj segment posla pismohrane će se utrostručiti. U drugoj fazi projekta, kad se gradivo centralizira na jednom mjestu, slijedi njegova digitalizacija te informatička obrada – zaključuje Zaradić.

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE lipanj 2019.

Pripremila Ana-Marija Škorić

kultura na kamenu ivo ravlić/hanza media

kronologija događanja 24. svibnja

Solin: gradi se dječji vrtić Priko Vode Grad Solin je prošle godine s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku potpisao Ugovor o sufinanciranju projekata usmjerenih na poboljšanje materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima u 2018. Odlukom o raspodjeli sredstava namijenjenih sufinanciranju projekata Ministarstva Gradu Solinu je odobren ukupni iznos od 750.000 kuna bespovratnih sredstava za gradnju i opremanje vrtićkog centra Priko Vode. Izgradnja ovoga centra pridonijet će se poboljšanju materijalnih uvjeta kao i podizanju kvalitete pedagoškog standarda te ravnomjernijoj dostupnosti programa ranog i predškolskog odgoja. U vrtiću će biti smješteno pet odgojnih skupina. Unutar objekta, a zbog kapacitiranosti OŠ Kraljice Jelene i rada u međusmjeni, naći će se pet razreda razredne nastave za potrebe navedene škole. Vrijednost projekta iznosi 22 milijuna kuna, rok za izvođenje je 15 mjeseci, što znači da bi ovaj vrtićki centar do početka predškolske 2020/21. godine trebao biti u funkciji. Projekt sufinancira i SDŽ.

25. svibnja

Zajednički iftar u medžlisu Islamske zajednice KAZALIŠNI SUSRETI GLUMCI U ZAGVOZDU DOŽIVJET ĆE 22. IZDANJE

Bit će ludo veselo na Trgu glumaca

h, kako godine lete, 1998. se čini tako bliskom, a prošlo je od nje više od dva desetljeća. Prvi kazališni susreti Glumci u Zagvozdu dogodili su se spomenute 1998. i duboko se ukoriijeniše u kamenitom Zabiokovlju. Vedran Mlikota, i sam gena kamenih, zabiokovskih, koji je s nekolicino prijatelja, kolega glumaca, i uz potporu mjesnih volontera pokrenuo ovaj kulturni događaj, vjerojatno ni sam nije očekivao da će on iz ljeta u ljeto privlačiti takvu golemu pozornost. Ne samo ‘ljudi iza brda’, nego i onih koji znaju što su pravi kulturni sadržaji, primjerice ljubitelja kazališta iz Splita, ali i onih iz Makarskog primorja, Imotske kraljine, vrgoračkog kraja i Hercegovine. - Bez mojih volontera iz Zagvozda, njih petnaestak, ne bi bilo ni kazališnih susreta Ne bi bilo ni Kazališne udruge Glumci u Zagvozdu. Oni sve rade sa srcem, svojim radnim lzanosom potiču i mene i sve moje kolege glumce koji se vraćaju natrg Glumaca - iz Zagreba zbori Mlikota, najpoznatiji Zagvožđanin današnjice, još nedovoljno oporavljen od pohoda ‘Vlaja po Himalaji’. Nekada je na programu bilo i dvadesetak događanja, od kazališnih predstava do koncerata ozbiljne i zabavne glazbe, a ovo-

godišnji program stao je sedam vikenda. Mlikota i sam ističe da financijske mogućnosti kroje progam, no kazat će i sljedeće: - Bit će ludo zanimljivo! Ne dvojim da će ponovno Trg glumaca biti prepun posjetitelja. Već od otvaranja Susreta, u nedjelju, 30. lipnja, od Brešanove predstave ‘Kako je počeo rat na mom otoku’, pa do zadnje subote, 10. kolovoza, kada su na programu ‘Brodolomke’. Zadnje subote srpnja svi se penjemo na Biokovo, do sv. Jure, gdje će Zoran Predin i Damir Kukuruzović ‘pjevati Arsena’. Đurina ‘Đurologija’, pa Zijah A. Sokolović, Ljubomir Kerekeš sa svojim Teaterom, Satiričko kazalište Kerempuh s Tarikom koji će oživotvoriti legendarnog Ćiru..., sve to jamči sjajne 22. Susrete Glumci u Zagvozdu - najavljuje Mlikota. Ne zaboravlja zahvaliti pokroviteljima: Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, Županiji Splitsko-dalmatinskoj i Općini Zagvozd, kao i medijskim pokroviteljima Slobodnoj Dalmaciji i Radio Imotskom, te generalnom sponzoru Atlantic grupi, sponzorima te gradovima i oopćinama uključenima u realizaciju koncerta Zorana Predina (Imotski, Makarska, Vrgorac, Zagvozd i Tučepi). I za kraj poruka ljubiteljima kazališta - ulaz na predstave je slobodan. M. grabovac.

Program 30. lipnja (nedjelja): svečano otvaranje GDK Gavela i HNK Šibenik Vinko Brešan: ‘Kako je počeo rat na mom otoku’ (redatelj Dražen Ferenčina) 6. srpnja (subota): Luda kuća Branko Đurić - Đuro ‘Đurologija’ (režija i izvedba Branko Đurić-Đuro) 13.srpnja (subota) Zlijah A.Sokolović:. Lijevo desno gllumac (režija i izvedba Zijah A. Sokolović) 20. srpnja (subota) Kerekeš Teatar Ljubomir Kerekeš: Pod hitno na Hitnu (tekst i režija Ljubomir Kerekeš) 27. srpnja (subota Zoran Predin & Damir Kukuruzović (Dango Group): Zoran pjeva Arsena (koncert na Sv Juri, vrhu Biokova) 3. kolovoza (subota) Satiričko kazalište Kerempuh Antonio Gabelić & Tarik Filipović: Ćiro (režija i izvedba Tarik Filipović) 10. kolovoza (subota) Kazalište Moruzgva i Ludens Teatar A. Maras Harmandr: Brodolomke (redatelj Krešimir Dolenčić) Programi počinju u 21 sat

Petu godinu zaredom organiziran je iftar (prekid posta i večera za postače) u medžlisu Islamske zajednice u Splitu koji zajednički organiziraju Splitsko-dalmatinska županija, Grad Split, Udruga Bošnjaka branitelja Domovinskog rata Hrvatske ogranak za grad Split i SDŽ i Medžlis IZ u Splitu. Na iftar su došli gradonačelnik Grada Splita Andro Krstulović Opara, župan Splitsko-dalmatinske Blaženko Boban i privremeni pročelnik Upravnog odjela zajedničkih poslova Damir Gabrić. Početak iftara je bio u 20.25 sati u prostorijama mesdžida u Cosmijevoj 1 u Splitu.

30. svibnja

Prisegnuli suci porotnici Županijskog suda Nakon što je na sjednici Županijske skupštine SDŽ 26. ožujka 2019. godine doneseno Rješenje o imenovanju sudaca porotnika Općinskog suda u Splitu održana je prisega u nazočnosti Predsjednika Županijske skupštine Petroslava Sapunara, zamjenika župana Luke Brčića i zamjenika predsjednika Županijskog suda Ivice Botića u Splitu. U dvorani Županije prisegnulo je 33 suca porotnika i pet sudaca porotnika za mladež Županijskog suda u Splitu. Njihov mandat traje četiri godine, ali imaju pravo reizbora što su mnogi i ovoga puta iskoristili. Suci porotnici Općinskog suda u Splitu: Smiljana Đurđević, Živka Dimlić, Ljubica Srhoj Fržop, Karmen Ganza, Jordana Bolanča, Neda Anđelić, Vanja Perasović, Siniša Jelavić, Neven Ćatipović, Jure Papić, Smiljana Bbaić, Nevenka Gordana Ćurković, Rada Veštić, Vicenco Dumanić, Nedjeljka Marunica, Katica Bikić, Miranda Bulić, Ana Perkušić, Vedran Vlaić, Nives Juričev Martinčev, Sandra Rautalin, Tončica Roguljić, Snježana Boljat, Mate Akrap, Biserka Perkušić, Ana Milin, Paula Mindoljević, Petar Brković, Tomislav Tafra, Ivana Dragošević, Ratka Bakić, Vanja Vojković i Jelka Tomaš. Suci porotnici za mladež Županijskog suda u Splitu: Tomislav Tafra, Ivana Dragošević, Ratka Bakić, Anela Borčić i Mia Šodan.

4. lipnja

Župan čestitao muslimanima Ramazanski Bajram Čestitajući vjernicima muslimanima njihov veliki blagdan, župan Boban je ispričao da je ovdje bio i na kraju mjeseca posta. “Naučio sam i jedan detalj koji je jako interesantan, od 3 sata pa sve do 8.30 ništa se ne uzima i koliko je god poriv u čovjeku velik, tek navečer se uzima hrana i piće. Kada bi mi tako svakodnevno dobra djela unutar svih zajednica radili s kolikim bi prezirom onda gledali na one koji rade nedjela. Zato u svim konfesijama postoji taj trenutak odricanja, taj trenutak dobročin-

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE lipanj 2019.

Pripremila Ana-Marija Škorić

kronologija događanja stva kako bi čovjek shvatio da ono što na dijametralno suprotnoj strani nije dobro“, kazao je župan Boban i obećao pomoć splitskoj islamskoj zajednici oko nabavke novih prozora na molitvenim prostorima Islamske vjerske zajednice u Splitu.

Mladi robotičari iz udruge RoboBrač kod župana U ime udruge mladih robotičara RoboBrač iz Bola, kod župana Blaženka Bobana su bili robotičari Ante Kraljević, Frane Radić i Mia Pivčević s mentoricama Lucijom Špacal i Anom Bodlović, koji će sudjelovati na svjetskom RoboCup-u u Sydneyu, Australiji, 2. - 8. srpnja 2019. Mia Pivčević je upoznala župana s radom Udruge koja s ponosom predstavlja svoj Bol, svoj otok Brač i našu lijepu županiju. “Robotika se u Bolu razvila u OŠ Bol, koja nas iz godine u godinu podržava i prati. Izrasli smo u Udrugu koja sada broji stalnih 15 robotičara, a trudimo se privući i više članova. Sudjelovali smo na natjecanjima u Kanadi, Rusiji, Austriji, Sloveniji, a čeka nas svjetsko prvenstvo u Australiji“, kazala je Mia. Oduševljen prezentiranim projektima, župan Boban je pohvalio rad Udruge, mentorice i ravnatelja osnovne škole Bol, poručujući mladim robotičarima kao je jedan od temeljnih pravaca razvoja SDŽ upravo digitalizacija javne uprave i cijele županije, potpora start-up-ovima, i okupljanje internetskih stručnjaka oko budućeg IT Centra županije u bivšoj zgradi Varteksa na Splitu 3. “Mi smo iz Županije bili spremni i sufinancirati vaš odlazak na Svjetsko prvenstvo u Australiju jer ćete predstavljati svoju Udrugu i svoju školu, ali i županiju i cijelu Hrvatsku. Vi ste naš ponos i naći ćemo načina kako rad vaše i vama sličnih udruga i ubuduće podupirati“, kazao je župan.

6. lipnja

Izbor Vijeća bošnjačke nacionalne manjine u SDŽ U uvodnoj riječi dobrodošlice župan Boban je okupljenim izaslanicima konstituirajuće sjednice Vijeća bošnjačke nacionalne manjine iskazao dobrodošlicu u Županiju i poželio uspješan izbor novog vodstva. “Izražavam zadovoljstvo više nego dobrom suradnjom dosadašnjeg vodstva bošnjačke nacionalne manjine sa mnom kao županom i s mojim suradnicima, Damirom Gabrićem privremenim pročelnikom Upravnog odjela zajedničkih poslova i s Markom Bekavcom iz istog Odjela zaduženim za redovnu komunikaciju s predstavnicima nacionalnih manjina na području naše Županije. Neka jedinstvo i homogenost koje su odlike vaše zajednice, ubuduće zavladaju i u svim drugim zajednicama nacionalnih manjina“, kazao je župan. Nakon uvodne riječi župana Bobana predsjedanje izbornom skupštinom preuzeo Kadro Kulašin, koji je nakon glasovanja izabran za predsjednika Vijeća bošnjačke nacionalne zajednice. Uz njega su izabrani i članovi predsjedništva Bošnjačke nacionalne manjine u SDŽ.

7. lipnja

Vodstvo ŠK Solin-Cemex kod Bobana

DARKO GAVRIĆ, POZNATIJI PO NADIMKU ČERČO, ODNEDAVNO PROČELNIK HRVATSKE GORSKE SLUŽBE SPAŠAVANJA - STANICE SPLIT

NAŠ JE PRIVILEGIJ pomagati drugima, spašavati živote i materijalna dobra Čelnici naše Županije među prvima su prepoznali naše potrebe i zato moram zahvaliti svim dosadašnjim i sadašnjem županu i njihovim suradnicima na velikoj potpori. Da bismo ispunili našu zadaću, a ona je vrlo zahtjevna, morali bismo prethodno osigurati adekvatan prostor za rad Piše:

toni paštar

arko Gavrić zvani Čerčo, iskusni planinar i gorski spašavatelj, nedavno je na čelnoj poziciji pročelnika HGSS Stanice Split zamijenio Franu Bebića koji je odradio dva dvogodišnja mandata. Na redovitoj izbornoj skupštini Stanice Split Gavrić je dobio više glasova od svog protukandidata Mladena Mužinića koji je bio vrsni spašavatelj i instruktor gorskog spašavanja. - Hvala mojim prijateljima gorskim spašavateljima na ukazanom povjerenju. Voditi najveću Stanicu gorskog spašavanja u Hrvatskoj velika je čast, ali i ogromna odgovornost. Ovaj izbor smatram njihovim pečatom mojoj karijeri. S jedne strane je priznanje dosadašnjem radu, a s druge to osobno smatram obvezom da ih ne iznevjerim. HGSS Stanica Split kroz protekle četiri godine ostvarila je zavidne rezultate. Vjerujem da će se taj pozitivni niz nastaviti i pod vodstvom novoga Izvršnog odbora kojem sam ja na čelu - kaže Gavrić.

seoku Privor kao najvišem dijelu naselja i najbližem Mosoru. Kao dječak ispred kuće je godinama viđao kako prema Mosoru prolaze čudni, neobično obučeni ljudi s ruksacima na leđima i u teškim cipelama. Oni su kod Gavrića izazivali znatiželju, privlačili su ga i sve teže se otimao porivu da krene za njima i sazna što ih to vuče gore, k vrhu planine. Kao 13-godišnjak našao se na trodnevnom izletu na Mosor koji je obilježio cijeli njegov život. Planina ga od tada privlači kao najsnažniji magnet. Uspio je izmoliti roditelje da svojim potpisima daju suglasnost da kao maloljetnik pohađa alpinističku školu poslije čijeg uspješnog završetka nastavlja penjanje po stijenama Mosora, Kozjaka, Biokova, Paklenice... Završava Pomorsku školu, i zapošljava se u Luci Split gdje ga zatiču demokratske promjene, a uskoro i obrana od velikosrpske agresije na Hrvatsku

u koju se uključuje od samih početaka, najprije kroz MUP, a onda i kao pripadnik HV-a. Darko Gavrić, koji je, igrajući nogomet s vršnjacima, nadimak Čerčo dobio u dječačkim danima, po nogometašu Marijanu Čerčeku, kao i svi splitski planinari postao je član “Mosora”. Vlasnik je znački gorskog spašavatelja, alpinista, speleologa i markacionista, a sakupio je i komplet odličja Hrvatskog planinarskog saveza: brončanu, srebrnu i zlatnu značku te plaketu. Član je PU “Dinaridi” od njenog osnivanja, 14. veljače 2008. godine. Uz napomenu da su “Dinaridi” izrasli iz “Mosora” u kojemu je skupina djelovala kao pustolovni tim. Dugi niz godina Gavrić je član HGSS-a i gorski spašavatelj. Prije osam godina ispred HGSS-s osnovao je i kao čelnik vodio Ispostavu u Sinju s kojom je posebno vezan jer je na “sinjskim” planinavladimir ivanov/hanza media

Župan Boban u svom uredu primio je Radu Protića, predsjednika ŠK Solin-Cemex, članove uprave Jozu Baraća i Ratu Petrova, te igrača Dražena Čvorovića, koji su osvojili prvo mjesto u finalu Kupa Hrvatske. “Naš klub bogate tradicije je osvojio prvo mjesto na, zasigurno najuzbudljivijem natjecanju na kojemu smo dosad sudjelovali, Kup Hrvatske. U finalu su bile 4 ekipe s po osam bodova, a u zanimljivoj završnici, osvojili smo prvo mjesto, te smo sa 17 osvojenih titula postali nedostižni svim drugim klubovima. S minimalnim ulaganjima Grada Solina i Županije, osigurali bismo bolje uvjete i trajan opstanak Kluba. Čak smo razmišljali o propuštanju sudjelovanja na Kupu zbog velikih troškova tijekom godine za prvenstvo“, kazao je Jozo Barać, član Uprave Kluba. “Zahvaljujem vam na promociji Grada Solina i naše županije, kao i svima koji su tijekom povijesti ovog slavnog kluba dali osobni doprinos radu kluba. Čestitam i na ovoj zadnjoj tituli, i na svim vašim uspjesima. Mi u Županiji pomažemo koliko možemo mlađe uzraste, organizaciju turnira i manje zahvate na infrastrukturi. Rado ćemo i vama pomoći u okolnostima i uvjetima kakvi jesu“, kazao je župan Boban.

intervju broja

Srastao sa stijenama Tko je novi pročelnik HGSS Stanice Split? Darko Gavrić rođen je posljednjeg dana kolovoza 1963. godine u Žrnovnici, za-

Darko Gavrić, Mladen Mužinić i Stipe Božić

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE lipanj 2019.

kronologija događanja Sudionik operacija od Konavala do Slavonije Gavrić se u Domovinski rat uključuje od samih početaka. Bio je pripadnik specijalnih jedinica MUP-a i specijalnih snaga Glavnog stožera MORH-a. Aktivno je sudjelovao u svim značajnim operacijama HV-a, od Konavala do Slavonije. Počelo se od prvih sukoba na barikadama u Kijevu, a dalje ratni put je vodio preko Dinare, na koju se stalno vraćao, Slavonije, Like i njenog Velebita, Dubrovačkog zaleđa, Snježnice, Livna, Šatora, Glamoča, Vitoroga... Stradao je doslovno posljednjeg dana rata, kod Mrkonjić Grada, gdje je teško ranjen helikopterom transportiran do KBC-a Split gdje je proveo šest mjeseci i cijeli niz operativnih zahvata kako bi stao na noge. U HV-u je ostao do umirovljena kao visoki časnik. Oženjen je i ponosni otac troje djece. ma, Kamešnici i Dinari, Gavrić ostavio najveći trag po kojemu je prepoznatljiv i cijenjen među kolegama iz “Dinarida”, drugih planinarskih udruga i gorskim spašavateljima. Čerču prijatelji nazivaju graditeljem. Iza njega je desetak podignutih planinarskih kuća i skloništa, stotine kilometara markiranih planinarskih staza, rada na kartografiji, postavljenih putokaza, trasiranja mega-planinarskih staza, poput Via Dinarice i Via Adriatice, i još mnogo toga.

Timski rad - Ja sam bio angažiran malo više od drugih, ali sve što smo napravili rezultat je timskog rada. Ta priča je krenula od Kurtegića doca na Kamešnici. Dok je naša skupina pred proljeće 2008. godine uredno kisnula pod jednim klekom ja sam glasno izgovorio misao da ćemo tu napraviti kuću. Mokri do kože svi su udarili u smijeh, i ja zajedno s njima, ali u jesen 2008. godine kuća je završena, a na njenom otvaranju okupilo se više od 400 ljudi. Slijedila je Ledena kosa i dalje niz od 10 skloništa. Kroz ta skloništa doveli smo život na Kamešnicu i Dinaru, te naše planinske ljepotice. Nekomu smo, čini se, i smetali pa su nam 2012. godine zapalili kuće u Kurtegića docu i na Ledenoj kosi. Uzvratili smo novom izgradnjom, obnovili Kurtegića dolac kojega smo nazvali Edo Retelj, po našemu u lavini na Kamešnici poginulom prijatelju, a izgorenu kuću na Ledenoj kosi nadomještamo gradnjom kapitalnog objekta na Dinari, planinarskog skloništa i spomen-doma “Puma” (1632 mnm) ispod

Velike Duvjakuše (1709 mnm), gdje je i spomenik na Dinari poginulim pripadnicima slavne 7. gardijske brigade.

’Ferata’ na Dinari Tko je sve pomagao te graditeljske zahvate? - Možda bi bilo lakše navesti tko nije. Sve naše akcije značajno su podupirali i podupiru Splitsko-dalmatinska županija, Grad Split, veliki broj drugih gradova i općina, naročito iz cetinskog kraja, MORH koji nam je uvijek omogućavao transport građevinskog materijala helikopterima, a uz članove “Dinarida” tu su pripadnici planinarskih udruga HPD Ljubljan Dugopolje, PD Sv. Jakov, PD Promina, HPD Zolj, HPD Kamešnica Otok, PD Jelinak Trilj, PD Kamešnica Livno, PD Svilaja Sinj, HPD Sinjal Kijevo... Što je s “feratom” na Ošjaku? - Tu našu ideju realiziramo već tri godine, a kada se dovede do kraja, “ferata” će Dinaru lansirati na planinarsku kartu svijeta. Impozantnu stijenu, koja se vidi s ceste od Kijeva prema Kninu, krotimo za jedinstveno avanturističko planinarenje. Na zahtjevnim lokacijama Ošjaka izgradili smo dva planinarska skloništa, a na samoj stijeni razvukli smo više od 1,5 kilometara čeličnih užadi, zabili na stotine klinova i stepenica... Naša “ferata” bit će najduža u Europi i predstavljat će krunu našega sveukupnog rada.

MORH pružio ruku Izborom na dužnost pročelnika Stanice HGSS Split sigurno ste pred sebe postavili određene zadaće. Što sve planirate?

- Planirati je uvijek dobro, i svakako da imamo određene planove kao i ciljeve koje smo zadali sebi kao novi Izvršni odbor. Glavni zadatak nam je rješavanje našeg najvećeg problema, a to je adekvatan prostor za rad i djelovanje. Rješenje nam se nudi kroz ugovor s MORH-om koji nam na određeno vrijeme dodjeljuje prostor u vojarni Lora, s tim da moramo urediti i izgraditi poseban pristupni put i neovisan ulaz. Sama zgrada je u derutnom stanju i traži kompletnu adaptaciju ili rušenje te novu izgradnju. Županija i Grad Split nas u toj namjeri podržavaju i podupiru. Kad smo kod Županije, oni su među prvima prepoznali naše potrebe i zato moram zahvaliti svim dosadašnjim i sadašnjem županu i njihovim suradnicima na velikoj potpori. Grad Split je naš najveći financijer i svake godine nam podiže proračun u skladu sa svojim mogućnostima i našim potrebama. Po novom ustroju, mi smo zakonski operativna snaga Civilne zaštite, zajedno s Crvenim križem i Vatrogasnim postrojbama činimo sustav Domovinske sigurnosti. Kao takvi smo partneri i članovi kriznih stožera gradova i općina. Za sada, osim sa Splitom, kvalitetne partnerske odnose imamo s Omišom, Sinjem, Triljem, pogotovo Kaštelima, a ustrajat ćemo da tako bude i s ostalima. Imamo divne i sposobne ljude, volontere, i smatramo se privilegiranima što možemo pomagati drugima i spašavati živote i materijalna dobra. Tražimo samo osiguranje uvjeti za rad.

10. lipnja

Izložba o cikloturizmu u Pismohrani SDŽ Povodom Međunarodnog dana arhiva 2019 župan Blaženko Boban u prostorijama Pismohrane SDŽ u Dicmu otvorio je izložbu “Cikloturizam u Splitsko dalmatinskoj županiji“. Izložba je nastala suradnjom Upravnog odjela zajedničkih poslova, Upravnog odjela za turizam i pomorstvo, te suradnjom sa Turističkom zajednicom SDŽ. Autori izložbe su Anita Aranza, Joško Rogošić i Radoslav Zaradić. Cilj je prezentacija županijskih projekata na temu razvoja cikloturizma, a ujedno i obilježavanje prve godišnjice otvorenja Pismohrane SDŽ u Dicmu. - Ovo je prva godišnjice arhiva ovdje u Dicmu i prva izložba koja se održava u njemu. Veseli me što je u jednoj novoj eri življenja, eri informatizacije, arhiv SDŽ kroz ovakvu izložbu otvorio svoja vrata građanima. Ove godine smo fokus javnosti stavili na biciklističke staze naše županije, za koje smo izdvojili i znatan dio sredstava, kazao je župan.

11. lipnja

‘Metroom’ od Kopilice do trajektne luke Župan Boban s ostalim gostima splitskog gradonačelnika Andre Krstulovića Opare, uz predstavnike HŽ infrastrukture i HŽ putničkog prijevoza, sudjelovao u vožnji metroom od Kopilice do Gradske luke. Ubuduće će svakodnevno od 5 ujutro do 22 sata, svakih 20 minuta polaziti metro iz Kopilice koji će za otprilike 4 minute prevesti putnike u Gradsku luku, što će bitno smanjiti dosadašnje gužve na pristupnim cestama do Luke. Ovo nije povijesni dan, kako netko reče, nego prvi korak projekta koji ćemo ostvariti u idućim godinama, a to je povezivanje zračne i trajektne luke, kojima godišnje prolazi preko devet milijuna putnika, ali i spajanje četiri grada s nekoliko stotina tisuća stanovnika i velikim dnevnim migracijama. Pokušavamo provesti koncept rasterećenja prometa u centru grada pa idućim mjesecima dobivamo pedesetak novih gradskih autobusa, sustav javnih električnih bicikla i uvodimo novu regulaciju prometa. Na nama je da izdržimo i da se naviknemo na novi sistem te da potaknemo građane i na korištenje željeznice“, kazao je Krstulović Opara.

Obilježen Dan Sveučilišta u Splitu Na Medicinskom fakultetu Split održana je Svečanost povodom Dana Sveučilišta i proslave 45. obljetnice utemeljenja. Bila je ovo prilika nagraditi one najbolje te dodijeliti Rektorove nagrade, nagrade za iznimne sportske uspjehe te počasna zvanja professor emeritus. U pozdravnom govoru rektor prof.dr.sc. Dragan Ljutić čestitao je svim laureatima i zahvalio im što svojim trudom i radom, kao i iznimnim postignućima, doprinose visokom ugledu i rangiranju Sveučilišta na svjetskim ljestvicama. Dragi studenti i poštovani profesori, i svi okupljeni na ovoj današnjoj svečanosti, ne dopustimo da grupica pesimista ubija duh optimizma kojega širite, pa će onda, u sinergiji djelovanja Sveučilišta, grada Splita, Županije i Vlade RH, naša Zagora uistinu postati Dalmatinska Provansa, a ovaj najljepši kantun na zemaljskoj baloti će biti ugodno mjesto življenja svih naših stanovnika i putnika namjernika“, kazao je župan, čestitajući nagrađenima. Rektorovu nagrade u tri kategorije dobilo je 49 studenata. U ime nagrađenih studenata zahvalio se Alen Juginović s Medicinskog fakulteta. Temeljem odluke Senata Sveučilišta časno i zasluženo zvanje profsaora emeritusa dodijeljeno je: dr. sc. Petru Filipiću, umirovljenom redovitom profesoru u trajnom zvanju Ekonomskog fakulteta, dr. sc. Milanu Ivaniševiću, umirovljenom redovitom profesoru u trajnom zvanju Medicinskog fakulteta, dr. sc. Maji Paveli Vrančić, umirovljenoj redovitoj profesorici u trajnom zvanju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, dr. sc. Danici Škari, umirovljenoj redovitoj profesorici u trajnom zvanju Filozofskog fakulteta, dr. sc. fra Luki Tomaševiću, umirovljenom redovitom profesoru u trajnom zvanju Katoličkog bogoslovnog fakulteta. U ime profesora emeritusa zahvalio se prof.dr.sc. fra Luka Tomašević. U umjetničkom programu sudjelovao je Mješoviti umjetnički zbor Umjetničke akademije u Splitu, pod ravnanjem maestra profesora Vlade Sunka. Na proslavi Dana Sveučilišta u splitskom HNK dodijeljen je počasni doktorat dr. sc. Estheri Gitman, poznatoj po istraživanju hrvatsko-židovske povijesti. Poseban predmet njezina istraživanja je istina o djelovanju blaženoga kardinala Alojzija Stepinca i njegovoj pomoći Židovima za vrijeme II. svjetskog rata.

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE lipanj 2019.

običaji, mitovi i legende

‘Od Ivana do Ivana, od vode do vode, da me noge ne bole!’ Piše:

Goran Mikas, Udruga ‘Val kulture’ - www.valkulture.hr, www.legendfest.hr

jesec lipanj je vrijeme kada se u čitavoj Dal maciji odvija doista lijepi običaj – paljenje Ivanjskih krijesova ili Svitnjaka, užežin svetkovine sv. Ivana Krstitelja. U noći 23. lipnja u svakom se mjestu palio Svitnjak, a sam obred je bio značajan događaj. Svitnjak se sastojao uglavnom od suhe trave, tankog suhoga granja, loze i slično. Pjevalo se “od Ivana do Ivana, od vode do vode, da me noge ne bole!” S dodatkom “i glava, duša, tijelo...” Mladi momci su preskakali oganj, a posebno se gledalo tko će imati veći i bolji Svitnjak. Posebno su za vrijeme Svitnjaka zanimljivi običaji u drevnoj Poljičkoj Republici, u Gornjim i u Srednjim Poljicima, gdje je i danas ostao ukorijenjen izvorni naziv “Ivan Cvitnjak” (Srijane) ili Sv. Ivan Cvitnjak (Gata).

Preskakanje ognja Cvitnjak nije bio tek nakupina granja već je pomno bio složen u obliku stošca većih dimenzija, a palio se na čistini (kamenjaru) pod vedrim nebom. U sumrak su se oko Cvitnjaka okupljale obitelji (plemena), vatru bi zapalio najstariji pripadnik plemena, najčešće djed, a dok bi ona gorjela pjevale su se pjesme “Od Ivana do Ivana gre, da me noge ne zabole”. Pjesme su se pjevale u čitavoj Poljičkoj Republici, kao i pjesme rugali-

ce između plemena. Samo hrabriji mladići su preskakali oganj kad bi dogorio, dok je zabilježeno kako su u Srednjim Poljicima (Gata) oganj, koji je bio manjih dimenzija, preskakale i žene. U Gornjim Poljicima znak dobrog Cvitnjaka su bile iskre (Cvitovi) koje su letjele u nebo. Na blagdan sv. Ivana Krstitelja djevojke su umivale lice u Cetini ili na izvoru vode kako bi zadržale ljepotu, a djeca su odlazila na zgarište te su bosim stopalima gazila (čepala) pepeo (lug) i to u smjeru kazaljke na satu – od ruba prema sredini. Ovaj običaj traje još od praslavenskog vremena, a označavao je početak ljetnog solsticija ili početak mjesečeve mijene, a žrtva paljenica se prinosila u čast Božanske svadbe boga vegetacije Jarila ili Jure, koji od 24. lipnja mijenja svoj identitet, pa u noći prevrtljivog mjeseca mijena postaje Ivan.

Slavensko stablo svijeta Samo ime u poljičkome kraju je povezano sa svadbom jer su mladići za ženidbu svoje kape kitili “cvitom”, a da se radi o Jarilu otkriva nam i obred preskakanja preko vatre kada bi za momke koji preskoče oganj govorili “mlado/ ludo”, a sam Jarilo dolazi kao mlado, ludo i jarovito. Također postoji i niz obrednih pjesama u Gornjim Poljicima, a koje ukazuju kako se radi o svadbi, no promotrimo li malo bolje vidjet ćemo da i sam oblik poljičkog Cvitnjaka podsjeća na stog grana, kojemu je suha motka zapravo onaj stup iskrica koje lete u nebo, pa se iz svega može zaključiti kako Cvitnjak predstavlja slavensko stablo svijeta.

Impressum ♦ Moja županija / Kronika Splitsko-dalmatinske županije, informativno glasilo SDŽ ♦ Nakladnik: Splitsko-dalmatinska županija ♦ Uredništvo: Marija Čizmić, mag.iur., Ana-Marija Škorić, prof., Luka Brčić, prof., Anđelka Vuković, mag.oec., Ivan Baćak, dipl. novinar, Linda Nerlović ♦ Glavni urednik Mijo Grabovac ♦ Zamjenik glavnog urednika mr.sc. Davor Pavić ♦ Grafička urednica Sabina Podobnik ♦ Fotografije SDŽ, Hanza Media d.o.o. ♦ Grafička priprema i tisak: PJ Slobodna Dalmacija ♦ Adresa Uredništva Split, Domovinskog rata 2, telefon 021/400 213 ♦ E-mail: splitsko.dalmatinska.zupanija@dalmacija.hr ♦ Web: http://www.dalmacija.hr

BOŽO VUKIČEVIĆ/HANZA MEDIA

UŽEŽIN SVETKOVINE sv. IVANA KRSTITELJA, U SUMRAK 23. LIPNJA, PALE SE IVANJSKI KRIJESOVI, U DALMACIJI POZNATIJI KAO SVITNJAK ILI CVITNJAK