Moja županija broj 121 by Netmedia Sistemi

BROJ 121 • svibanj 2019. • www.dalmacija.hr

Jakov Prkić/hanza media

issn 1332-6465

Zagora puna potencijala, a prazna ljudima crivac

NAGLASCI S KONFERENCIJE slobodne dalmacije ‘DEMOGRAFIJA KONTINENTALNE DALMACIJE KAO PREDUVJET OPSTANKA ŽIVOTA’ str. 4 i 5

NAJJAČE SNAGE DRŽAVNE IZVRŠNE VLASTI U RADNOM POSJETU NAŠOJ ŽUPANIJI

Vladin zamašnjak za zdraviji i mirniji život nikola vilić/hanza media

str. 2 i 3

joško ponoš/hanza media

str. 8-10

STIPE KRCE: MALENA MISTA MOJE ŽUPANIJE (14)

Slikovito misto slikara i kipara

vladimir dugandžić/hanza media

prugovo

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE svibanj 2019.

ulaganja u srcu dalmacije IZASLANSTVO VLADE RH, NA ČELU S PREDSJEDNIKOM ANDREJOM PLENKOVIĆEM, SVJEDOČILO NOVIM RAZVOJNIM PROJEKTIMA NA PROSTORU ŽUPANIJE

Vladin zamašnjak za zdraviji i mirniji život Pišu:

ivan baćak

josip matković

Samo u j ednomu danu, u utorak, 21. svibnja, predsjednik Vlade sa suradnicima, šestero ministara, nazočio je predstavljanju projekta uređenja tupinoloma u solinskom Majdanu, združene vježbe ‘Sigurnost 19’ u Divuljama, otvaranju dnevne bolnice u Zagvozdu i početku radova na izgradnji Inkubatora za visoke tehnologije u Spinutu

redsjednik Vlade Andrej Plenković je u utorak, 21. svibnja posjetio Splitsko-dalmatinsku županiju, te sudjelovao u različitim događanjima u Solinu, Divuljama, Zagvozdu i Splitu. Uz predsjednika Vlade, u posjetu Županiji bili su potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar uprave Lovro Kuščević te ministar zdravstva Milan Kujundžić, a u popodnevnim satima su im se pridružili ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Gabrijela Žalac i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.

’Jadro – izvor života’ U Solinu je predsjednik Vlade, zajedno sa županom Blaženkom Bobanom i gradonačelnikom Solina Daliborom Ninčevićem, nazočio predstavljanju projekta “Radovi na izgradnji i opremanju škole višestranog razvoja u prirodi –uređenje napuštenog tupinoloma u Majdanu”, koji je financiran iz Fonda

za regionalni razvoj unutar projekta “Jadro – izvor života” (Put Majdana.) – U tom projektu izražena je sinergija suradnje od lokalne do županijske razine. Nositelj projekta je naša ustanova “More i krš”, uz podršku i pripremu Grada Solina, a namijenjen je mladima. Oni su ga projektirali, osmislili i u njemu će u budućnosti uživati – kazao je župan Boban. Nakon toga, izaslanstvo je posjetilo Operativno vatrogasno zapovjedništvo u Divuljama, gdje su pratili vježbu “Sigurnost 19” – prijenos slika s terena iz Zadarske, Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije. U svom prigodnom obraćanju vatrogascima, HGSS-ovcima, djelatnicima Crvenog križa, Hitne pomoći, Civilne zaštite i drugim žurnim službama predsjednik Vlade je istaknuo kako se taj sustav dokazao proteklih nekoliko sezona. Podsjetio je da je sezona 2017. bila izrazito zahtjevna, dok je 2018. cijela aktivnost zaštite od požara bila jako dobro planirana. Kontinuirani je napredak i međusobne

Vatrogasci su spremni za ‘vatrene okršaje’ u novoj sezoni koordinacije, uključivanja svih dionika, tehnološka poboljšanja, ali i ulaganja u svaki od ovih sustava – poručio je.

’Sigurnost 19’ za sigurnu sezonu Posebno je zadovoljstvo izrazio činjenicom da će u

mandatu ove Vlade Vatrogasna zajednica biti podignuta na razinu središnjeg državnog ureda, što je, kazao je, veliki iskorak poštovanja i uvažavanja. Također, dodao je, Vlada proračunskim sredstvima snažno podupire aktivnosti sustava zaštite od požara, a podsjetio je i na suradnju Ministarstva obrane i Ministar-

stva poljoprivrede u zaštiti hrvatskog dijela Jadrana, koja uključuje i bespilotne letjelice koje će, između ostaloga, pratiti i situaciju s požarima. – Politička privrženost Vlade je da učini sve da ovaj sustav bude stabilan, da predviđa krizne situacije, da su svi mehanizmi i operativni postupci unaprijed zadani, a da vaša

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u razgovoru s županom Blaženkom Bobanom i solinskim poteštatom Daliborom Ninčevićem

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE svibanj 2019.

zvoja i fondova Europske unije, bit će vam dodatni zamah za sve vaše aktivnosti – kazao je predsjednik Vlade. Dodao je i da je novim Zakonom o financiranju lokalne i područne samouprave većina ovih jedinica prošla jako dobro u smislu povećanja izvornih prihoda. U tom je kontekstu podsjetio i na nedavnu odluku Vlade kojom je Imotskom omogućeno da financijski prodiše, otpisom 34 milijuna kuna duga. – Intencija nam je da ljudi ostaju u ovom kraju, da se mladi ljudi ne iseljavaju s ovih prostora i da im osiguramo dostojan život na ovim prostorima. Koristim prigodu zahvaliti ministru Kujundžiću na razumijevanju i potpori za ovaj projekt, kao i cijeloj Vladi RH, na čelu s premijerom. Želio bih još istaknuti izvrsnu suradnju na ovom projektu s vodstvom KBC-a Split, koje je dalo i svoj doprinos da dnevna bolnica u Zagvozdu zaživi u punom smislu – rekao je župan Boban.

Hrvatska je, pokazala je vježba ‘Sigurnost 19’ u pravim rukama

Inkubator za visoke tehnologije

Ruka na srcu za ‘Lijepu našu’ međusobna suradnja, povjerenje i rad na istoj frekvenciji sprječava požare i u konačnici osigurava što manje materijalne štete i, naravno, ljudskih žrtava – poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković. Nakon vježbe, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević i glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković su potpisali Sporazum o suradnji u gašenju velikih požara na otvorenom prostoru protupožarnim zrakoplovima Oružanih snaga RH. S pročelnikom Hrvatske gorske službe spašavanja Josipom Granićem, potpredsjednik Krstičević je potpisao Sporazum o suradnji između Ministarstva obrane i Hrvatske gorske službe spašavanja. U vojarni “Knez Trpimir”, premijer Plenković je nazočio pokaznoj vježbi i predstavljanju opreme tehničko-taktičkog zbora. Po završetku vježbe “Sigurnost 19”, predsjednik Vlade je izjavio novinarima: – Bilo je zaista impresivno vidjeti naše zračne i pomorske snage te kvalitetna vozila koja imaju vatrogasci, potporu

lazi jedan liječnik specijalist. Posebno je naglasio da je za ovaj kraj napravljeno nekoliko bitnih iskoraka, među kojima je i besplatna tunelarina u tunelu Sveti Ilija, a ostaje riješiti spojnu cestu od Zagvozda prema Imotskom i prema granici, čime bi se omogućila potpuna prometna integriranost. – Mislimo o razvoju komunalne, gospodarske i socijalne infrastrukture, a uručenje ugovora koje je priredilo Ministarstvo regionalnoga ra-

vojske, osiguranje policije te zaista visok tehnološki napredak. Svi komunikacijski uređaji koje imaju Odašiljači i veze, koje imaju Hrvatske šume, integrirani su u sustav zaštite od požara – istaknuo je Plenković.

Dnevna bolnica u Zagvozdu Predsjednik Vlade u Zagvozdu je sudjelovao na svečanosti otvorenja Podružnice Kliničkog bolničkog centra Split i uručio ugovore o sufinanciranju prema Programu održivog razvoja lokalne zajednice i Programu podrške brdsko-planinskim područjima načelniku općine Zagvozd, gradonačelnicima i načelnicima iz Splitsko-dalmatinske županije. U društvu ministra zdravstva Milana Kujundžića, potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića, ministra uprave Lovre Kuščevića i župana Blaženka Bobana, Plenković je obišao dnevnu bolnicu gdje je razgo-

Navečer u Splitu, premijer Plenković je sudjelovao na svečanosti otvorenja početka radova na rekonstrukciji objekta bivšeg Omladinskog hostela doma Spinut, u zgradu Inkubatora za visoke tehnologije Sveučilišta u Splitu, u sklopu provedbe EU projekta “Razvoj inkubatora za visoke tehnologije Sveučilišta u Splitu”. Nakon toga je visoko izaslanstvo obišlo radove na gradilištu studentskog doma “Bruno Bušić”, gdje su o projektu više govorili Marijan Bašić i prorektor Splitskog sveučilišta Tomislav Kilić. Na kraju posjeta, predsjednik Vlade je podržao akciju Hrvatske gospodarske komore “Kupujmo hrvatsko” te obišao štandove partnera akcije.

Župan Blaženko Boban u podružnici KBC-a u Zagvozdu varao s liječnicima i medicinskim sestrama, koji su dosad već obavili oko 1300 specijalističkih pregleda i 120 pretraga programom dnevne bolnice, u koju svakog dana u tjednu do-

Državni, županijski i gradski čelnici ispred Studentskog doma Bruno Bušić u Spinutu

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE svibanj 2019.

pitanje svih pitanja NAGLASCI S KONFERENCIJE SLOBODNE DALMACIJE POD NASLOVOM ‘DEMOGRAFIJA KONTINENTALNE DALMACIJE KAO PREDUVJET OPSTANKA ŽIVOTA’

Slijeva su: Radoslav Bobanović, Drago Nosić, Blaženko Boban, prof. dr. sc. Anđelko Akrap, Kristina Križanac i Marko Jelić

Piše:

milena budimir joško ponoš/hanza media

Zagora puna potencijala, a ljudima je sve praznija U organizaciji Slobodne Dalmacije i pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar-Kitarović, na Ekonomskom fakultetu u Splitu održana je konferencija “Demografija kontinentalne Dalmacije kao preduvjet opstanka života”. Tema je to koja se nametnula u posljednjem desetljeću sama od sebe, jer su nas sustigle porazne demografske brojke. Kontinuirano je iseljavanje iz kontinentalne Dalmacije kroz stoljeća dovelo Zagoru na sam rub opstanka: škole se gase ili sjedinjuju s većima, pošte se zatvaraju, a mahom staračko stanovništvo više ne odlazi u lokalnu ambulantu, jer nema liječnika koji bi tu radio i živio, čak i da mu daju veću plaću nego u gradu. Ima li spasa Zagori, može li joj se udahnuti novi život i koji su to projekti i potencijali, koji jednom od najljepših dijelova

Ima li spasa Zagori, može li joj se udahnuti novi život, koji projekti i potencijali mogu otvoriti nove perspektive? O tome su govorili: predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović, ministrica Gabrijela Žalac, rektor Sveučilišta u Splitu dr. sc. Dragan Ljutić, demograf prof. dr. sc. Anđelko Akrap, župan Blaženko Boban, splitski poteštat Andro Krstulović Opara i još neki uvaženi gosti Hrvatske mogu otvoriti nove perspektive, samo su neka od pitanja na koja se pokušalo odgovoriti.

Utrka s vremenom

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović za govornicom

- Prije sto godina Split je imao 15 puta manje stanovnika nego Dalmatinska zagora, a danas se situacija okrenula i u Zagori je sada trend izumiranja. Prazne škole, neobrađena polja, u kupinu i draču obrasli suhozidi postali su stvarnost. Zagora je kraj bogat vodom, čistim zrakom, plodnom i nezagađenom zemljom, te ima pretpostavku biti ekološki očuvan, poručio je u uvodnom ugovoru Miroslav

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE svibanj 2019.

Ivić, direktor PJ Slobodna Dalmacija. Skupu se obratio i dr. sc. Dragan Ljutić, rektor Sveučilišta u Spltu kazavši: - Velika je stvar raspravljati i razgovarati i raditi na onome što nas sve dotiče i žulja, jer potičemo iz tih krajeva, od mojih Ravnih kotara do Župe Dubrovačke. Demografija nam je trenutno veliki problem, migracija je obol rastu i razvoju, tišti nas manjak stanovništva, ali radimo na tome da se situacija popravi. Kada me je župan Boban pitao što kao Sveučilište možemo uraditi, odmah smo krenuli u akciju i od tada do danas utemeljili smo Fakultet hotelijerstva i gastronomije u Makarskoj, pokrenut ćemo studij vinogradarstva i maslinarstva. I splitski se poteštat rado odazvao pozivu za sudjelovanjem na Konferenciji. - U utrci smo s vremenom i suočavamo se s depopulacijom Zagore. Posebno inzistiram na razvoju infrastrukture, ali s time moramo biti oprezni jer se ne smije dogoditi da razvoj omogući jednosmjernu komunikaciju. Razvoj infrastrukture mora dati kvalitetniji život zaleđu, povezati obalu i Zagoru, stvoriti preduvjet za što bolji protok ljudi, roba i tehnologija, a u svemu tome Split će dati ruke i pomoći u depopulaciji Zagore i jačanju gospodarskih i društvenih snaga. Zagora je biser o kojemu se moramo baviti kako bismo zadržali ljude, odnosno život, poručio je Andro Krstulović Opara.

što trošak prijevoza ne bi bio manji? Rezultate Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije predstavila je ministrica Gabrijela Žalac. - Zadnje dvije i pol godine marljivo i vrijedno smo radili na svim područjima. Vodimo računa o svakom pojedinačnom projektu i trudimo se pomoći bilo nacionalnim ili europskim sredstvima - kazala je ministrica Žalac, dodajući kako je u infrastrukturu u kontinentalnom dijelu Dalmacije uloženo oko 28 milijuna kuna. - U Zadarsku, Šibensko-kninsku i Splitsko-dalmatinsku županiju uloženo je 16 milijuna kuna iz nacionalnih sredstava za različite projekte. U Dalmatinskoj zagori ugovoreno

’Fali nam optimizma’

je mnogo projekata vrijednih 824 milijuna kuna, a za projekte zapošljavanja i jačanja ljudskih potencijala osigurano je 145 milijuna kuna nepovratnih sredstava. Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je starenje hrvatskog stanovništva i pad nataliteta nazvala najvećim hrvatskim problemom. - Hrvatska je država velikih prilika! Tome stremimo, želimo biti mjesto gdje se cijeni dodana vrijednost, mjesto gdje se cijeni ljudski faktor, znanje i inovativnost, a ne samo tehnika. Više nisu na tržištu rada konkurentne one države gdje je radna snaga jeftina. Upravo suprotno! Konkuretne su one države koje imaju skupu radnu snagu, ljude u koje se ulagalo, od obrazovanja, preko dodatnog treninga. Ovaj val migracija koji osjećamo dijelom je i “posljedica” članstva u Europskoj uniji. Normalno je da želimo više i bolje, da želimo raditi i učiti vani, ali, uvjeravam vas, uvijek se vraćamo gdje smo najsigurniji, gdje je standard najbolji, a ja vjerujem kako je

Blaženko Boban je prvi među županima pokrenuo demografski projekt naziva “Tu je moj dom”, gdje daje šansu mladim obiteljima da, uz potporu Županije, obnove svoje “starine” ili pak sagrade sebi novi dom. - Fali nam optimizma! Dalmatinci su na ovaj problem nailazili kroz povijest. Dalmatinac s tvrda kamena navikao je na takvu politiku, ali prvi put u povijesti ljudi napuštaju našu “žitnicu”, nabrojio je župan Boban. Naglasio je nadalje: - Premda razumijem borbu za bolji život, zabrinjava me što odlaze cijele obitelji, mahom obrazovani ljudi, fali nam optimizma, pa čak i realnosti u ovoj situaciji, jer nisu svi podaci baš toliko loši. Ono što nama treba je akcijski plan, treba nam pomoć javnih poduzeća. Zašto HEP ne bi mladom čovjeku dao 50 posto jeftiniji priključak, zašto Vodovod ne bi dao jeftiniji priključak, za-

to upravo Hrvatska - kazala je predsjednica.

Spremni za borbu Vjeruje kako će se mladi jednog dana vratiti, obogaćeni znanjem i iskustvom. Dodala je i kako je spremna za borbu, jer je shvaća kao ispit poštivanja prošlosti, no pri tome traži odgovornost političkih institucija. Knin i okolicu napustilo je i dosta Hrvata koji su naselili grad iz okolnih sela nakon Oluje. Ljudi su otišli trbuhom za kruhom u Njemački, Irsku i druge zemlje. Mislite li da će se netko od njih vratiti, upitan je gradonačelnik kraljevskoga grada. - Nas je od 2011. do 2017. godine napustila jedna trećina sta-

Dr. sc. Dragan Ljutić, rektor Sveučilišta u Splitu

Predsjednica je bila u središtu pozornosti novnika i to je najveća depopulacije kada gledate gradove u Hrvatskoj. Ljudi su se selili mahom zbog jednostavnih obećanja koja su dana, a nisu održana. Ljudi vas vole držati za riječ, a država nije bilo konzistentna. Ljudi ne odlaze samo iz ekonomskih razloga, opća apatija je još jedan od njih, a to se mora promijeniti - rekao je Marko Jelić, gradonačelnik Knina. - Svakom djetetu koje se rodi, napišem čestitku. Evo danas moram jednu napisati, a zadnja je bila prije mjesec i pet dana. To vam sve govori, kakvo je stanje kod nas, poentirao je. Poljoprivredna zadruga “MasVin” iz Polače i Radoslav Bobanović pokazali su kako se može živjeti od motike, masline i loze. - Ljubav prem rodnom kraju i Polače me ponukala da se vratim trima gracijama, maslini, vinu i smokvi. U ciklusu sezone zapošljavam stotinjak ljudi, od akademika do studenata. Znanje je bitno, a ja sam ga upario za ostanak i razvoj života u ruralnom dijelu. Imamo potencijala

i možemo, samo se treba potruditi, zaključio je Bobanović i zaslužio gromoglasni pljesak. Kristina Križanac, gradonačelnica Sinja kazala je: - Naš cilj je udruživanje OPGova kako bi zajedno stvorili gastro i turističku ponudu. Jedino zajedničkim snagama možemo postići izvanredne rezultate. Tvrtka “Pivac” iz Vrgorca danas se suočava s nedostatkom sirovine za pršute. - Potičemo kooperaciju. Došli smo na 150 tisuća komada svinja, a plan nam je doći i do 200 tisuća. Ali sve to ne možemo u Dalmatinskoj zagori, već surađujemo i sa Slavonijom i Baranjom. Svinje koje tovimo dnevno pojedu 100 tona hrane, a nemamo mogućnost proizvesti to u vrgoračkom polju i zato surađujemo s tvrtkama iz ostatka Hrvatske - kazao je Drago Nosić iz grupacije Pivac. - Ako se želi razvijati naša Zagora, treba postojati jasan dugoročni plan i cilj, što razvijati? Turizam? Neće se od turizma živjeti, mora postojati jasna gos-

podarska struktura: takozvane visokoakumulativne djelatnosti - kazao je profesor dr. sc. Anđelko Akrap, voditelj katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. - Problem treba prepoznati, još jednom je rekao Akrap, naglašavajući kako Zagora ima potencijala, ali bez dugoročne strategije razvoja ne ide niti će nam ići! - Imam zajednički nazivnik sa svima za ovim stolom, rodom sam iz Sinja. Pronatalitetna politika je ono što je najbitnije u našoj državi. Morate znati kako smo 203 tisuće djece smo izgubili u slobodnoj Hrvatskoj. U Domovinskom ratu smo izgubili 15 tisuća ljudi. Računa se kako je u prosjeku 1,6 rođene djece u obitelji, ako ne idemo na politiku trećeg djeteta nemamo šanse, kazao je dr. Ivica Dadić iz publike, inače ginekolog u kninskoj bolnici. - Dođite na Dane dalmatinskog pršuta, pogledajte što Zagora nudi i idemo raditi, upravo tom rečenicom je završila rasprava, a nama će poslužiti idealno kao završetak ovog teksta.

Prazne škole U Dalmatinskoj zagori čak su 153 školska objekta potpuno napuštena, kazao je župan Boban. Registar tih napuštenih (i zanemarenih) objekata je u izradi i župan vjeruje kako će u idućim tjednima biti gotov, cilj je riješiti zapetljane imovinsko-pravne odnose i ponuditi te nekretnine na upravljanje i korištenje mladim obiteljima koje planiraju ostati i živjeti u zavičaju.

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE svibanj 2019.

naglasci s konferencije PANEL RASPRAVA O IZAZOVIMA U UPRAVLJANJU POMORSKIM DOBROM POBUDILA VELIKO ZANIMANJE

U tri mjeseca stiglo 70 prijava devastacije pomorskog dobra Cilj nam je o drživo upravljati pomorskim dobrom, da koncesije postanu brend, a ne da budu obavijene velom tajne i s mnoštvom problema, kao što je to bilo do sada, naglašava Stipe Čogelja, županijski pročelnik za turizam i pomorstvo

rojekt Splitsko-dalmatinske županije “Pomorsko je dobro” značajno pridonosi uvođenju reda u održivo upravljanje pomorskim dobrom. Ono će se značajno unaprijediti usvajanjem novog Zakona o pomorskom dobru koji donosi decentralizaciju u jednom do sada najteže rješivom problemu, a to je određivanje granica pomorskog dobra za koje će ubuduće biti nadležne županije, kao jedinice područne samouprave. Najavljeno je to na konferenciji “Održivo upravljanje pomorskim dobrom”, održanoj u Splitu u suorganizaciji Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije i Pomorskog fakulteta u Splitu. Na konferenciji su kroz panel rasprave, uz sudjelovanje publike, predstavnici SDŽ-a, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Hrvatskog Crvenog križa, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo SDŽ-a, Porezne uprave, Carinske uprave, Lučke kapetanije, Pomorskog fakulteta u Splitu i Kampa Stobreč održali edukativni panel s koncesionarima i razgovarali o izazovima u upravljanju pomorskim dobrom u dijelu koncesija, koncesijskih odobrenja i nautičkog turizma te su predstavljene izmjene novog Zakona o pomorskom dobru.

Župan Blaženko Boban pohvalio je rezultate projekta “Pomorsko je dobro” koji je donio značajne promjene u uspostavi reda u upravljanju pomorskim dobrom, ističući transparentnost i edukativnost kao najvažnije njegove uloge.

Transparentno svih 1400 koncesija – Ostali smo neugodno iznenađeni kad smo vidjeli da jako puno ljudi, pa i korisnika koncesije ili koncesijskog odobrenja, ne znaju razliku između ta dva pojma. Zbog toga je edukacija izuzetno važna. Nadalje, na stranici se transparentno može vidjeti svih 1400 koncesija, odnosno koncesijskih odobrenja koja se nalaze na području pomorskog dobra SDŽ-a, kao jednog od najvažnijih resursa, s obzirom na to da smo pomor-

ska županija koja upravlja tim blagom. Ono što me posebno raduje je da su institucije izvan naše županije shvatile ozbiljnost ovog projekta i interveniraju na terenu. Protekli tjedan smo imali niz aktivnosti nadležnih inspekcija iz Zagreba, od Krvavice, Okruga do Firula. Sve je to rezultat rada ove web stranice, odnosno projekta “Pomorsko je dobro” – naglasio je Boban. U svezi problema utvrđivanja granica pomorskog dobra, prema njegovim riječima, postoje objektivni razlozi jer u Zagrebu, u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture taj posao za svih sedam pomorskih županija radi samo jedna osoba, pa bi stoga bilo najbolje da se angažira više osoba ili da se ta nadležnost “spusti” na županije. – Iskreno se nadam da će se ostvariti ova druga varijanta, a samim time ćemo i te probleme rješavati – kazao je Boban i do-

dao kako se zalaže za to da jedinice lokalne samouprave samostalno odlučuju o koncesijskim odobrenjima, u čemu će im Županija maksimalno pomoći u edukativnom smislu i svrsishodnom upravljanju pomorskim dobrom za dobrobit cijele zajednice.

Inspekcijski nadzori P r iv r e me n i pr o č el n i k Upravnog odjela za turizam i pomorstvo SDŽ-a Stipe Čogelja izrazio je iznimno zadovoljstvo inspekcijskim nadzorima i poduzetim mjerama proteklog tjedna na lokacijama Okrug Gornji (otok Čiovo), Krvavice (Baška Voda) i Firule (Split) u svezi korištenja pomorskog dobra bez pravne osnove, te oduzimanje koncesije nakon 20-godišnje zlouporabe i samovolje koncesionara u uvali Vruja, kazavši kako je

sve to rezultat zajedničkih aktivnosti svih dionika, od građana, Splitsko-dalmatinske županije do nadležnih državnih inspekcija i drugih tijela. – Takvih slučajeva je bilo više i bit će ih i ubuduće ako na naša upozorenja koncesionari ne budu djelovali. Moram reći da većina koncesionara izvrsno surađuje. Ima tu dosta problema i zakonske neusklađenosti jer Zakon o koncesijama nije usklađen sa Zakonom o pomorskom dobru. Prošli tjedan smo u Vodicama imali sastanak s Ministarstvom u svezi izrade novog Zakona o pomorskom dobru i čim se on usvoji, mislim da će se većina problema uspjeti riješiti. Puno koncesionara želi napraviti posao kako treba, ali Zakon u nekim situacijama nije dovoljno jasan. Cilj nam je održivo upravljati pomorskim dobrom, da koncesije postanu brend, a ne da budu obavijene velom tajne i s mnoštvom problema, kao što je to bilo do sada. Tu smo da zajednički radimo i nađemo rješenja svih problema, uz glavnu poruku za sve one koji ne žele surađivati i koji krše zakon da prema njima neće biti nikakve tolerancije – poručio je Čogelja, dodajući kako je putem aplikacije za anonimnu prijavu devastacija pomorskog dobra, objavljenoj na web stranici županijskog projekta “Po-

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE svibanj 2019.

storytelling NOVE TEHNOLOGIJE ĆE PRIČAMA KROZ MULTIMEDIJALNE SADRŽAJE I VIRTUALNIM TURAMA OBOGATITI KVALITETU TURISTIČKE PONUDE

Turistima je emocija najljepši ‘suvenir’ S

Piše:

RENATA TEŠIJA

morsko je dobro”, u tri mjeseca zaprimljeno 70-ak prijava, duplo više nego ih je evidentirano proteklih godina, jer građani ranije nisu znali kome se obratiti.

Novi Zakon o pomorskom dobru Pozdravio je izmjene Pomorskog zakonika prema kojima su od Nove godine Lučka kapetanija, Ministarstvo mora i ostale inspekcije dobile mogućnost pečaćenja nelegalnih objekata, uz blokadu svih računa, istaknuvši kako se upravo taj način kažnjavanja pokazao najefikasnijim. Dekan Pomorskog fakulteta u Splitu prof. dr. sc. Pero Vidan kazao je kako Fakultet aktivno sudjeluje u izradi novog zakona koji se tiče koncesija i pomorskog dobra i ima zadatak dati relaciju struke i znanosti s primjenom u postojećoj situaciji, odnosno utvrditi kako će iskorištavanje pojedinog pomorskog dobra utjecati na pomorsku sigurnost. – U pripremi je novi zakon koji se tiče pomorskog dobra i nadamo se da će on dati dobra rješenja i bolju primjenu na terenu, odnosno da će pomorsko dobro biti u interesu, ne samo pojedinaca nego i svih građana Hrvatske, posebice onih koji žive tu. Primjenom novog zakona dio ovlasti će se decentralizirati, odnosno to će raditi županije, tako da očekujemo da će ukupni rezultati biti bolji nego do sada – istaknuo je prof. Vidan. m.h.

Turistički doživljaj treba biti prožet svim osjetilima okusima, mirisima i bojama, naglasio je Stipe Čogelja na panel diskusiji ‘Nove tehnologije u službi storytellinga’

torytelling kao vještina pričanja priča kroz multimedijalne sadržaje, odnosno njegova informatička razrada i primjena u turizmu, predstavlja obogaćivanje kvalitete turističke ponude i atraktivnosti destinacija, a IT sektoru Splitsko-dalmatinske županije (SDŽ) novo područje za razvoj i poslove višemilijunske vrijednosti. Zaključci su to panel diskusije “Nove tehnologije u službi storytellinga”; u organizaciji Splitsko-dalmatinske županije putem svog projekta ICT županija i Upravnog odjela za turizam i pomorstvo, kao generalnog sponzora konferencije “TNT Split powered by ICT županija” održane u hotelu “Radisson Blu” u Splitu. Sudionici skupa su imali priliku saznati što je to storytelling u digitalnom obliku, kakva su iskustva s korištenjem digitalnih storytelling rješenja s as-

pekta kreatora, naručitelja, ali i pružatelja virtualnih turističkih tura te su i sami imali mogućnost besplatno doživjeti kako izgleda virtualna tura Dioklecijanovom palačom.

Potražnja baštine Novi multimedijalni sadržaji su nezaobilazni, posebno u obilasku kulturnih destinacija, muzeja, arheoloških lokaliteta, spomenika kulture... Multimedijalni sadržaji nam pomažu rekonstruirati kako je nekada mjesto izgledalo i tko su bili ljudi koji su se tim prostorima kretali. Turisti novog doba, “cyber” turisti, žele ponijeti doma i emocije kao “suvenir”. – Turistički doživljaj treba biti prožet svim osjetilima – okusima, mirisima i bojama. Stoga su tržištu potrebna upravo takva rješenja jer tehnologije nisu više samo alat za prijenos informacija i usluga, već i za stvaranje kompletnog doživljaja i uspomena. Iskustva virtualne šetnje Dioklecijanovom

palačom je dobar primjer prakse – naglasio je Stipe Čogelja, pročelnik Upravnog odjela za turizam i pomorstvo SDŽ-a. U sklopu predavanja i panel diskusije predstavljeni su projekti iz područja interpretacije prirodne, kulturne i pomorske baštine koji potražuju IT rješenja. Prezentirana je potražnja za multimedijalnim rješenjima za “Centar za posjetitelje” u Dugopolju, koja za cilj ima turističku valorizaciju Mosora; te projekte Javne ustanove RERA, kao što su projekt “Innocultur”, koji potražuje multimedijalno rješenje u obliku Interaktivne 3D vizualizacije suhozida eko-etno sela s otoka Hvara; projekt “Remember”, koji za cilj ima izraditi VR prikaz tradicionalnog ribarskog broda falkuše; projekt “Underwatermuse”, koji će učiniti podvodni arheološki lokalitet Resnik – Siculi dostupan turistima putem VR prikaza lokaliteta.

’Virtual reality’ tehnologija Predstavljeni projekti su samo mali dio projekata koje na području županije potražuju jedinice lokalne samouprave i brojne druge institucije, a koje su sudionicima podijeljene u tiskanom obliku. Voditelj projekta ICT županija Damir Brčić, smatra kako je storytelling atraktivno multimedijalno područje za domaće IT tvrtke koje do sada nisu uočile, pa ni koristile potencijal “virtual reality” tehnologija u turističkom sektoru. – Upravo putem TNT konferencije tvrtkama želimo ukazati na to neiskorišteno područje za njihovo širenje, za otvaranje novih radnih mjesta, a naravno da će rješenja koja oni naprave obogatiti domaću turističku ponudu te je učiniti još atraktivnijom na svjetskoj ljestvici – istaknuo je Brčić.

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPL

sviban

malena mista moje županije (14) NAŠI REPORTERI OBIŠLI SU SVIBANJSKOM KIŠOM OKUPANO ŽIVOPISNO MJESTO IZA KLISA - POSJELO UZ

Slikovito selo prepuno s

Četvero Jakelića - Petar, Vlado, Andrija i Anita, udana Ba Bašića - Blanša, Tihomir i Ljubomir, pa Matko Mijić i Vinko Vuka kiparsku koloniju koja Prugovo, do kojeg se stiže preko Kočinjeg ‘najumjetničkijim malim mistom cile županije’. A ima u njemu još

Piše:

stipe krce snimio:

Vladimir Dugandžić /Hanza Media

a autobu snom kolodvoru u Splitu ljubazno, pače ugodno i susretljivo, upitah: “Molit ću, kad ima pruga za Prugovo”. Službenica me čudno pogleda – kao da sam čudak – te reče: “Molim!?” Ponovih joj pitanje, a ona odgovori: “Ne razumijem…” Zahvalih te svrnuh do prve robne kuće u kojoj se prodaje odjeća kojoj su sva tri dijela – kratki kaput, hlače i prsluk – od istog materijala. Daklem, odijela… “Izvolite, mogu li vam pomoći? Što vas zanima?”, oglasi se mlada dama zadužena na izravnim poslovima prodaje – prodavačica u proljetnoj majici na pruge, kad stupih u velebni prodajni prostor. Rekoh: “Hvala, gospo, htio bih znati, eto, imate li prugastih odijela, odijela koja su na pruge?” Ona srdačno odgovori “kako ne!”, a ja skrušeno, moglo bi se reći ponizno, uz zahvalnost uzvratih: “Oprostite, mene zapravo ne zanimaju odijela već pruge…” Pruga? Pruga jest željeznički, tramvajski i sličan kolosijek, to je i prometna veza kopnom ili morem, a i dužina staze za natjecanje. No, pruga je i šara u obliku crta, a ono što je išarano crtama jest prugasto. Kao što je prugasta afrička životinja iz porodice konja – zebra, ulični pješački prijelaz ili robijaško odijelo, a i laka, prostrana spavaća dvodijelna odjeća – pidžama. Ili kao što je šarena naša politička scena, pa čak i naš obojeni dio oka oko zjenice – šarenica ili iris… Ali, u žargonu i slengu, daklem u govoru šireg socijalnog kruga koji karakteriziraju izrazi koji ne pripadaju jezičnom standardu i jezičnoj normi, primjerice u našoj Zagori, pruga je i motorno vozilo za prijevoz većeg broja putnika u javnom prijevozu – autobus. Na primjer: “Utekla mi je pruga za Imacki?” Ili: “Nije mi

Župnikova kuća u zelenoj oazi pruga tila stat, pa san mora na noge u Sinj”.

Župa sv. Ante osnovana 1690. Inače, pruga iz Splita za Prugovo, pitoreskno – slikovito, šaroliko i živopisno mjesto iza Klisa, posjelo uz županijsku cestu prema Muću i Drnišu – vozi višekratno, više puta dnevno. Uz Klis pa niz Kočinje brdo i pored Konjskog, sve do prostrane doline koju kruže brda Vinac, Bučaj, Debelić, Pometeno brdo, Lisac… Dakako, do Prugova se može i iz Sinja preko Pavića nebesa, Sutine, Neorića i Gizdavca, no ovuda ne vozi nikakva pruga, elem, putom kojim u Prugovo 31. svibnja 1718. stiže splitski nadbiskup Stjepan Cupilli, te između ostalog i ovo zapisa: “…Župna crkva je sv. Ante Padovanskog i sad je župnik poš. o. fra Marko Rajčević… Prihodi crkve se sastoje od oranica…

obrađuje ih selo iz pobožnosti, a crkva im toga dana daje jednog kastrata (bravče) i vino… Župnik dobiva prihod: dva varićaka od svake osobe koja se ispovjedi, a u teškim godinama daju koliko mogu. Za Božić dobije i jednu bocu vina s nešto mesa… Za Uskrs dobije jedno jaje i malo hrane koje nose na blagoslov… jedan sir i jednu haljinu od vune u sezoni, kao i jedno janje ili kozlić tko ga ima, a za Sv. Mihovila dobiva kokoš po kući tko je ima… Župnik nema obligatnih misa, niti mora praviti ručak selu ili njegovim glavarima… U groblju ima 103 stabla…” I evo, točno 301 godinu poslije i mi skoknusmo do Prugova, ali ne preko Pavića nebesa i Sutine već niz Kočinje brdo. Svibanj je, sve je razlistalo i rascvalo, a vrijeme je jesenje, otužno i sumorno. Kiši bez prestanka. Učas stigosmo do crkve sv. Ante, prekrasnog kamenog zdanja građenog od 1876. do 1880. godine. Bliži se, kraj mjeseca, još malo pa će i blagdan sv.

Ante, zeman kad su se nekoć ovce počimale šišati, a krave obadavati i kad se sadio kupus za kiseliti, a fra Miroslav Modrić, župnik, iz drvarnice doviknu: “Moram prije naložiti vatru pa ćemo onda razgovarati. Samo vi izvolite ući u župnu kuću!” Župa sv. Ante Padovanskog u Prugovu osnovana je 1690., a Prugovo se prvi put spominje 1379. godine u popisu sela negdanjeg Kliškog kotara. Rečeni biskup u navedenom pohodu zapovjedi ondašnjem župniku i ovo: “…Neka se proširi groblje u označenu mjeru i opkoli s gredama i suhozidom, i naprave vrata tako da ne mogu ulaziti konji u groblje… Neka pošt. župnik pazi da u crkvi budu odijeljeni muškarci od žena… Neka se obnove oltarne slike dvaju manjih oltara…”

Doktorirao u 68. godini Nije mi znati kako je fra Marko riješio problem i je li tada u Prugovu bilo umjetničkih

Slika sv. Ante u mnogim je domovima u Prugovu

LITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

nj 2019.

Prugovo ŽUPANIJSKU CESTU PREMA MUĆU I DRNIŠU

Fra Miroslav Modrić doktorirao je u 68. godini i napisao niz vrijednih knjiga

slikara i kipara

ačić, troje a čine slikarskoga brda, čini š puno lipih stvari... Anita Jakelić Bačić, akademska slikarica

Fra Miroslav Modrić i kliški načelnik Jakov Vetma duša, no danas se sa sigurnošću može kazati da je Prugovo “najumjetničkije” maleno mjesto naše županije, pa i šire. Iz ovog naselja 5-6 kilometara od Klisa ponikao je niz, što akademski obrazovanih, a što onih slikara, kipara umjetnika bez akademske titule: Petar, Vlado i Andrija Jakelić, Anita Jakelić Bačić (slikari), Matko Mijić (kipar), Ante-Tone Sarić (slikar), Vinko Vuka (kipar), Blanša Bašić (slikarica), Tihomir Bašić (slikar), Ljubomir Bašić (slikar)… A tu je i jedan pisac – ovomjesni župnik, fra Miroslav… Kojeg dolazak na službu ovamo kod Biserovih dvora prije 7-8 godina nadahnu pa se raspisa te napisa i objavi pet knjiga, potpuno obnovi i renovira unutrašnjost crkve i okolo nje uredi prostrani visokokultivirani perivoj, a uz to stječe najviši akademski stupanj, titulu doktora. “Jest, ja sam doktorirao po stare dane prije tri godine, u 68. godini”, kaza nam ovaj

marni duhovnik, “a crkva mora ne samo iznutra već i izvana govoriti da je crkva. Zapušteni prostor oko crkve smo oplemenili, pa sada on nas oplemenjuje. Desetak mještana uvijek pripomogne, moram pohvaliti Županiju i našega župana Blaženka, pa Općinu Klis i načelnika Jakova, naše slikare i kipare... Prugovo je pametno selo, a ljudi su praktični vjernici. Pa tu svake nedjelje na misu dolazi 250-300 ljudi. Godišnje imamo 10-12 krizmanika i 7-8 pričesnika, a Prugovo je rijetko selo u kojemu broj rođenih ne pada, tako da imamo obitelji s petero djece, a imamo i dvije obitelji koje imaju blizanc(k)e. U Prugovu je više od 600 stanovnika, a u Broćancu, koji pripada našoj župi, ih je oko 120. Krasno je ovdje biti i živjeti, ja sam na službi bio u mnogim zemljama, no ovdje sam našao nadahnuće. Tu imam svoj mir, svoje vrijeme, svoju slobodu… I da spomenem, ja

sam bio deseto dijete u svoje matere i svog oca.”

’Dobili u jaketu’ pa zajedno pili i pjevali Vrijeme se i dalje ne mijenja, padalina u obliku vodenih kapi neprestano curi, a meni više ne godi biti u položaju u kojemu te-

žinu tijela nosi donji dio trupa – ne sjedi mi se – lunja mi se okolo i uokolo, pa promijenih temu. Te upitah: “Ima li toponim sela veze s prugom – autobusom – ili pak s nečim što je prugasto, na pruge?” Fra Miroslav slegnu ramenima, no ipak reče: “Prugovo je starije od ikakve pruge, i od kočija i od autobusa”. Opet pitam: “Nema ga tko ne zna za

dvostih ‘na sv. Antu u Prugovu/ dobija san u jaketu novu’, pa me zanima u čemu je kvaka?” Fra Miroslav kratko, s malo riječi sve pojasni: “Momci bi se na derneku potukli, dobili u jaketu, a poslije tuče sjeli u gostionicu i zajedno pili, igrali, pjevali…” “Zašto i poradi čega su se tukli i nanosili bol jedni drugima?” Kiša neumoljivo rominja, a baka Matija Boban, poznatija kao Bašura, uz jednoličan i lagan šum kapi govori o životu u Prugovu kad su “svi jeli iz iste zdile i s drvenin kašikama”, kad je “život bija težak ali sladak”, kad su se momci na sv. Antu, na derneku obvezno bubetali, tukli… “A tukli su se zbog cura, eto zašto su se tukli”, razjasni baka Matija razlog poradi čega se na Sv. Antu “dobivalo u jaketu”, bila ona nova ili stara, svejedno, te doda: “U ono vrime nisu cure dolazile momcima već momci curama. I u ono vrime momak je curu moga upoznat jedino na derneku ili kod ovaca. I mi cure smo kod ovaca pivale pa bi momci došli…” Upitah, uz ispriku na prekidanju: “A što ste pjevali?” Na moje čuđenje Matija reče: “Pivale smo sinjske pisme, sinjsku reru. Je, je, tu se pivala sinjska rera. Nama su Sinj i rera bili pojam. I prugovački momci… Zato smo i pivale: ‘Sinjska rera i prugovački momci/to se meni svidilo divojci’. Dakako, pivale smo mi i našu ojkavicu i našu treskavicu. Na primjer: ‘Oja noja, goj se, diko moja/pure ima, kupit ćemo loja’. Je, u ono vrime reralo se i ojkalo i na dernecima i na sijelima i na svadbama i kod ovaca… Solo, u duetu i u višeglasju”.

U Radinju i Lolićima nema tko pjevati To pučko i melankolično, bljeskovito pjevanje deseterač-

nastavak na 10. stranici �

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE svibanj 2019.

Matija Boban Bašura

Ana Sarić Vučavka � nastavak sa 9. stranice kog distiha nabijenog lirskim i epskim nabojem s potmulim jecajem, svemu usprkos i unatoč – i globalizaciji i asimilaciji i frustraciji – ovdje još nije zamrlo i utihnulo. I dalje se gaji, čuva i poštuje kao trajna vrijednost kulturne baštine kroz SRD “Ajmo opet Prugovo”, s predsjednikom Ivicom Bobanom na čelu, i kroz Sabor ojkalice. Gdje se još uvijek može čuti: “Kad mašina priko Klisa krene/širi ruke mala, eto mene”. Ili: “Sveti Ante, milostiva srca/privati je da se ne koprca”. Uzgred i usputno, jedni drže da se to koprcanje, ti nagli i brzi pokreti tijela i udova s ciljem izbavljenja od čega ili nečega, elem, odnose na ovce pri šišanju, no drugi pak mniju kako je riječ o djevojkama koje se koprcaju pri drpanju. Koje i rera i ojkanje pjevaju: “Mala moja oće da se drpa/misto sisa natiskala krpa”. Kako bilo, nolens volens – hoteći ne hoteći – lijepo je čuti. “Dakako, ojkanje i reranje se više ne čuju ni kod ovaca ni na derneku”, ustvrdi baka Matija te ponovno priču vrati u “vrime suve pure i kruva upris”. Pa veli: “Moja mater je rodila ukupno 14 dice, a živih je ostalo 11. Ja sam se rodila sedma po redu. Tako je bilo kod sve sirotinje, sirotinja je uvik najviše dice rađala. Tada su se sirotinjska dica sama snalazila, a moja mater je stalno bila ili trudna ili je tek rodila. U školu sam išla 10 dana pa su me izvadili, e da niko nema čuvat ovce. Ja sam rodila petero dice i sad imam 14 unučadi i 5 praunučadi. E, naš župan Blaženko je generacija moje dice i tu je iša samo u prvi razred. A bija je anđeja ka dite… Bobani su iz zaselka Radinje, tamo više nema nikoga ka ni u Lolića. U Mijića ima dvoje-troje čeljadi, odselili ljudi”.

’Lipo nam je, da lipše ne može biti’ Za razliku od minulih vremena, sad se u Prugovo doseljava, pa broj pučanstva iz godine u godinu raste. Potomci iseljenih tijekom 20. stoljeća se vraćaju na djedovinu, mlade obitelji ostaju tu “di su in didovi davno sidro ba-

Župan Blaženko Boban sa suprugom Maricom ispred crkve sv. Ante Padovanskog

cili”, a nije rijetko ni doseljavanje novih stanovnika koji su u Prugovu vidjeli prikladno mjesto za život, tako da sada pored Maraša, Botića, Milina, Mijića, Bašića, Sarića, Jelovića, Varvodića, Jakelića, Kraljevića, Vukića, Bobana, Bezina, Jurića… ovdje ima i 15-ak novih prezimena. Tomislav, suprug akademske slikarice Anite Jakelić Bačić, govori: “Supruga i ja ovdje smo napravili kuću i tu živimo s dvoje djece. Sretni. Ja sam 36 godina živija u Splitu i žali bože godina provedenih u njemu. Razlika je nebo i zemlja. Ka prvo, tu se naspavam, tu sam normalan. Prihvatio sam običaje i ljude, a i ljudi su prihvatili mene. Slikarstvo? To je plemenit zanat, osim što je lip i unosan je. Tako ja gledam na slikarstvo… Supruga ima moju potpunu potporu… Ovdje nam je lipo da lipše ne može biti.” Slikarica Anita uvede nas u svoj prugovski atelijer i kaza: “Slikarstvom se bavim od prvog razreda osnovne škole, a u Splitu sam diplomirala na Akademiji 2004. godine. Aktivno se bavim slikarstvom i radim po narudžbi. Imamo dvije kćeri, od tri i dvanaest godina, na Split i ne pomišljamo. Tu imamo sve što nam je potrebito.”

Spomenik blaženom Alojziju Stepincu

Julija Vuka Regner

“Je li vam tko u srodstvu od poznatih slikara Jakelića?”, pitam. “Jest, Andrija. On mi je stric i ja sam vjerojatno na njega potegla umjetničku žicu. Kao što je moja mlađa, trogodišnja kći potegla na mene. Ona već pokazuje sklonost slikarstvu. Eto… A župan Blaženko je ovdje išao u prvi razred s mojom materom Marom, nakon čega su njegovi odselili u Solin.”

Julija je brzo Rim zaboravila Gospođa Marija Bašić, djevojačkog prezimena Wilm, u Prugovo se s obitelji doselila iz Nizozemske, a gospa Julija Vuka Regner iz Italije. Ona veli: “Ja sam u Rimu živjela 18 godina, tamo sam završila fakultet i radila. Tamo mi se rodila i kćer… Imala sam lijep posao, mnogo sam putovala, no ja bih tamo izgubila cijeli dan vodeći dijete u jaslice. A onda sam odlučila vratiti se kući tati i mami, najprije poradi djece a onda i zbog sebe. Rim je prekrasan grad, ali tko ima djecu, to je tamo muka, tegoba. Otac je rekao ‘evo ti komad zemlje u Prugovu i radi kuću’ i ja sam to napravila. Tu sam od 2011., tu mi djeca trčkaraju, tu se zdravo živi. Ako se dijete vani rodi i vani pođe u školu – gotovo je… Jest, lijepo je svukud otići, ali vratiti se, e to je nešto posebno. Pa u Prugovu postoje svi uvjeti za lijep i kvalitetan život, a Split nije daleko. Putovati do njega je najmanji problem…” Da, Split je Prugovu “prid noson”, kako bi se reklo, no za razliku od grada pod Marjanom, u ovom mjestu podno Lisca, brda s kojega se vidi Brač, i Pometenog brda, na kojemu su vjetrenjače, nema nevolja s gužvom i bukom, strkom i zbrkom, parkiranjem i nerviranjem, natalitetom i prosperitetom… Sve je ovdje po mjeri čovjeka: i tihe noći i mirni dani, i visoki napon i visoki tlak, i čist zrak i očaravajući sumrak… U Prugovu ptice pjevom zoru bude, u Prugovu sve miriše pa i kamen. I sve bruji od dječje graje… Nije čudno da je Prugovo očaralo gospođu Juliju, koja je

ubrzo na Rim zaboravila. Kaže: “U metropolama po svijetu ne poznajete ni susjede, a ovdje sa svojima doista uživam. Moja Ana Sarić, zvana Vučavka, najbolja je susjeda na svijetu! Kada kuham za beskućnike, ona zasuče rukave i priskoči, ne da spremi jedan, nego tri kruha ispod peke. Tko takve susjede može platiti”, u oduševljenju nam pripovijeda Julija. U Prugovu je djece ka u priči. Pun ih je vrtić i područna četverogodišnja škola. I nikomu nije tijesno, Prugovo pruža prigodu za lijepo i kvalitetno življenje u njemu…

Raj za mlade obitelji Jakov Vetma, načelnik općine Klis, kaže: “Naša općina ima 5000 stanovnika i 14 mjesnih odbora, površine je 152 četvorna kilometra. Dakle, prostire se na površini duplo većoj nego Split. Imamo riješenu cijelu infrastrukturu, a Prugovo i Klis su jedina mjesta u općini koja demografski rastu. Mladim obiteljima ćemo davati besplatno ili vrlo povoljno zemljište za gradnju, a Županija će sufinancirati gradnju kuća. Inače, cijena četvornog metra zemlje je ovdje od 10 do 15 eura… U Prugovu ima dosta muškaraca, no na čelu Mjesnog odbora je žena, gospođa Tina Jurić, medicinska sestra i općinska vijećnica. A na potezu od Klisa do Broćanca ima jedna zanimljivost… Naime, Klis Varoš je poznat po pjevačima, Klis Kosa po sviračima, Prugovo po umjetnicima, a Broćanac po nogometašima.” A po Prugovu, znanom po već rečenim slikarima i kiparima, odakle su i splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, franjevac i mučenik fra Rafo Kalinić, glavni ravnatelj policije Nikola Milina, nogometaši Zoran Varvodić i Ivan Jurić, braća Mladen i Mario Boban, obojica doktori, dobrano iza podne, kiša napokon prestade kvasiti. Proćiri sunce i lagani povjetarac zalahori otresajući kišne kapi s lišća, a po travi se razmilješe puži… Na postaji pored crkve učenici čekaju prugu, preko puta na jednom zidu “zviždi” grafit: “DI SI BIJA DEVESPRVE?”. Igralište NK Prugovo je pod travom, na njemu se već podulje nije zaigralo… Govore da će se uskoro obnoviti. A ja se upitah ima li u Broćancu broćenike – samoniklog cvijeća – i broćike – trave od čijeg se korijena radi žuta, a od lista crvena tanga za bojanje uskrsnih jaja. I tako, dok se ljudi čude čudnom vremenu, nu, mene začuđuje to što kantar ima jajca a pijetao nema. Bože, moj, hoće li itko 13. lipnja zaojkati: “Sveti Ante, prugovačka diko/tebe slavi malo i veliko”.

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE svibanj 2019.

zdrava prehrana i čisti okoliš

O radovima EDIT CodeSchool više na poveznicama: http://edit.trema.hr/ i http://helios.com.hr/edit/2019/.

NAGRAĐENI AUTORI NAJBOLJIH RADOVA POLAZNIKA BESPLATNE ŠKOLE PROGRAMIRANJA EDIT CODESCHOOL

Kreativni, nadareni, inovativni... Piše:

Ivan BAĆAK

asyLife”, “E-antikvarijat”, “Delicioso”, “Eko Dalmatinac”... danas su samo nazivi nekih od nagrađenih projekata polaznika Škole programiranja EDIT CodeSchool, a već sutra o njima možemo gledati, čitati i slušati kao uspješnim startupovima, tvrtkama koje realiziraju razvojne projekte, otvaraju nova radna mjesta i Splitsko-dalmatinsku županiju pozicioniraju kao najnapredniju županiju u području ICT-a. EDIT CodeSchool, kao najmasovnija besplatna škola programiranja u Hrvatskoj, koja se organizira u sklopu projekta ICT županija, drugu godinu zaredom okupila je 400 učenika viših razreda osnovnih i srednjih škola iz Imotskog, Makarske, Trogira, Sinja, Kaštela, Solina, Omiša, Supetra i Splita, koji su radili projekte na temu “Moja eko-županija”. Završna svečanost s uručenjem nagrada najboljim radovima u tri kategorije održana je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu. U kategoriji naprednih radova srednjih škola, simbolične nagrade u vidu informatičke opreme, osvojili su projekti “EasyLife” (autori: Helena Elez, Ivana Kristić i Matea Šarić), “E-antikvarijat” (autori: Ante Prolić, Ivana Medić i Ivana Govorušić) i “Delicioso” (autori: Ivan Para i Laura Rebić). Nagrađeni u kategoriji osnovnog tečaja za srednje škole su projekt “Ekologija WEB” i “Projekt dobri”, dviju grupa autora iz Prirodoslovne škole Split te projekt “Eko Dalmatinac”, grupe autora iz III. gimnazije Split i projekt “Mateo”, autora Matea Stupala, polaznika gimnazije Dinka Šimunovića iz Sinja.

Projekti kroz igru i priču Helena Elez, suautorica projekta “EasyLife” koji je osvojio prvo mjesto među naprednijim srednjoškolskim radovima, učenica je 3. gimnazije iz Splita

Učenici viših razreda osnovnih i srednjih škola iz devet gradova, njih više od 400, natjecali su se u izradi projekata na temu ‘Moja eko-županija’, pozicionirajući svoju županiju kao najnapredniju u području ICT-a

i školu programiranja pohađala je i prošle godine kada je s kolegama iz škole izradila aplikaciju za bolje snalaženje studenata pri odabiru fakulteta i uvjeta studiranja. – Ove godine radili smo EasyLife aplikaciju, kojom se korisniku putem osobnih podataka, koje je prethodno unio u Google FireBase, i vremena vježbanja, izračunava potrošnja kalorija, uz mogućnost pretrage recepata za zdravu prehranu. Preko aplikacije također se može pratiti i svoje raspoloženje tijekom dana i imati uvid u svoju “to do” listu za određeni dan. Pri izradi aplikacije koristili smo HTML, CSS Framework, Javascript, Google FireBase – pojasnila je Elez, dodajući kako aplikacija pruža i niz mogućnosti za dopunu novim funkcijama. U kategoriji naprednih radova osnovnih škola, nagrađen je rad grupe autora iz OŠ “Žnjan-Pazdigrad” iz Splita, dok su u kategoriji osnovnog tečaja za osnovce nagrađeni radovi učenika iz OŠ Majstora Radovana (Trogir), OŠ Vjekoslava Paraća (Solin)/OŠ “Pojišan” (Split), OŠ “Josip Pupačić” (Omiš) i OŠ “Žnjan-Pazdigrad” (Split). Tibor Martinović, učenik OŠ Majstora Radovana iz Trogira, ponosan je na osvojeno prvo mjesto među osnovnoškolcima (osnovni tečaj), tim prije, što je prošle godine bio u timu koji je osvojio drugo mjesto. – Napravili smo stranicu o razvrstavanju otpada i poveza-

djece koja već sada znaju složiti web stranicu, a neki od njih i vrlo napredne aplikacije. To treba našoj županiji, to je nova radna snaga koja će pokretati startupove, otvarati nova radna mjesta i jačati tvrtke – poručio je Brčić. Na završnoj svečanosti Škole programiranja EDIT CodeSchool, predstavljeni su nagrađeni inovativni projekti s prošlogodišnje škole: macroTouch uređaj, trenutno u finalu natjecanja “Inova- mladi 2019” te pametna kanta s prepoznavanjem i sortiranjem otpada – SortIT, koja je osvojila 1. nagradu na natječaju “Ideja godine 2019” u Zagrebu, u konkurenciji više od 60 prijavljenih radova iz cijele Hrvatske (https://www.srednja.hr/ ideja-godine/vijesti-ideja-godine/genijalci-iz-splita-osmislilipametne-spremnike-otpad-pobijedili-ideji-godine-2019/). Projekti su to s velikim razvojnim potencijalom, koji su privukli interes lokalne IT zajednice a i šire, i koji će zasigurno pronaći svoj put do ciljanog tržišta.

Ulaznica u svijet IT sektora li je sa stranicama o biljkama i životinjama koje imaju status zaštićenih vrsta. Sve smo radili kroz igru i priču i bilo nam je jako zabavno – kazao je Martinović. I njegov kolega Lovre Lovrić se kroz sudjelovanje u Školi programiranja EDIT CodeSchool dobro zabavio, ali i svladao novo gradivo u području koje mu je izuzetno zanimljivo i za koje drži da će mu puno koristiti u daljnjem obrazovanju.

’Oni će jačati tvrtke!’ Nagrade najboljima uručio je splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban. I on je impresioniran kreativnim, nadarenim i inovativnim učeničkim radovima. – Ove godine više od 400 djece sudjelovalo je u natjecanju na temu “Moja eko-županija”, što predstavlja simbiozu budućnosti i razvoja Splitsko-dalmatinske županije. Projekt eko-županije objedinjava zaštitu okoliša, održivi razvoj i najnovije, suvremene tehnologije. Tek s vremenskim odmakom, čovjek vi-

di koliki uspjeh su postigli. Prva generacija polaznika EDIT škole programiranja, odnosno oni koji su nagrađeni, danas “haraju” Hrvatskom, i gdje god se pojave osvajaju gotovo sve prve nagrade. To nam dokazuje da smo na pravom putu – istaknuo je župan Boban. Voditelj projekta ICT županija Damir Brčić, izrazio je zadovoljstvo što je nakon četiri i pol mjeseca došao trenutak prezentacije rezultata i dodjele nagrada najboljima. – To je najveća vrijednost. To znači 400 novih programera,

Uz to, predstavljen je i projekt “e-PrirodoslovnaZbirka”, koji će se implementirati u III. gimnaziji kao dio službenoga školskog projekta “Spoznaj bioraznolikost” i koji pokazuje svrhu i smisao EDIT-a, a to je da kroz vrlo konkretan tečaj i program djeca nauče praktična i primjenjiva znanja i vještine, što je podloga za daljnji ulazak u svijet IT sektora. Inače, projekt EDIT dio je projekta Splitsko-dalmatinske županije ICT županija (www.ictzupanija.hr), koji za cilj ima strateški razvoj ICT sektora na županijskom području.

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE svibanj 2019.

baštinsko nasljeđe ZAGREBAČKA IZLOŽBA O VJERSKIM OBJEKTIMA NAŠEGA ŠKOJA SVOJEVRSNI JE ITINERAR KULTURNOG TURIZMA

Brač sa 116 sakralnih bisera Piše:

lino ursić

udući da je svaki dan (Nepocijan) gorio od želje bilo da pođe u egipatske samostane, ili da pohodi mezopotamske zborove, ili zacijelo da zauzme samotna mjesta dalmatinskih otoka...” (HIERONYMUS, Epistola LX, 16 Ad Heliodorum). Među samotnim mjestima dalmatinskih otoka iz poslanice sv. Jeronima vjerojatno se pronalazi i Brač, koji je dijelom svoje prošlosti bio svojevrsni otok eremitaž. Mjesto gdje su kršćanski pustinjaci i redovničke zajednice tražili svoj duhovni prostor za život u postu, bdjenju i molitvama. Snaga njihove i vjere otočnog stanovništva u odrazu graditeljskog stvaralaštva pridonijela je kroz stoljeća nekim od najljepših ostvarenja sakralne arhitekture i općenito umjetnosti na istočnom Jadranu. No, ne samo to. Brojem od čak 116 crkava, u pregledu od kasne antike do novog doba, Brač zasigurno privlači pozornost i u mediteranskim okvirima referirajući se na ovaj segment baštinskog nasljeđa.

Ranokršćanski kompleks u Povljima Koju pri tome crkvu ili crkveni kompleks izdvojiti iz neizmjernog bogatstva sakralne baštine otoka, teško je dati odgovor. Ipak nešto što bi upućivalo na taj trag s pravom se odnosi na sakralni sklop sv. Ivana Krstitelja u Povljima. Iznad uvale u kojoj se smjestilo spomenuto naselje, na položaju Lokva, podignut je negdje u V. ili VI. stoljeću ranokršćanski kompleks trobrodne bazilike s krstionicom i popratnim prostorijama. Monumentalnost arhitekture i prostranost koju otkriva ovaj sklop ukazuje na mogućnost da je tu bilo značajno ranokršćansko središte otoka Brača, za pretpostaviti ranog monaškog reda (moguće bazilijanaca), uređenog po regulama istočnih kršćanskih zajednica. Po očuvanosti unutar samog kompleksa

Trifora apside ranokršćanske bazilike u Povljima (foto: Lino Ursić) prepoznaje se krstionica koja je u razdoblju benediktinske obnove napuštenog crkvenog sklopa (s kraja IX. i početka X. stoljeća) preuzela i do naših vremena zadržala ulogu svetišta crkve sv. Ivana. Osim krstionice Eufrazijeve bazilike u Poreču, jedina je to kasnoantička građevina takve namjene do krova sačuvana na istočnom Jadranu. Druga obnova samostana vezuje se uz 1184. godinu i dva spomenika od iznimne povijesne važnosti nastala povodom promatranog događaja, Povaljski prag i Povaljska listina. Povaljski prag (nadvratnik isklesan oko 1184. godine, danas pohranjen u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu) najstariji je sačuvan natpis ispisan hrvatskom ćirilicom, koji ujedno donosi i prvog hrvatskim imenom poznatog klesara Radonju. S druge pak strane, Povaljska listina iz 1250. godine (prijepis posjeda benediktinske opatije u Povljima zabilježenih 1184. godine), najstarija je sačuvana hrvatskom ćirilicom pisana isprava u hrvatskim krajevima (čuva se u župnom uredu u Pučišćima).

zentacije ove tematske cjeline. Stoga je Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije u okviru projekta kulturnog turizma 2015. godine pokrenula hvalevrijedan projekt “Sakralna baština otoka Brača” u sklopu kojeg je objavljen kulturno-turistički vodič na naslovljenu temu. Kroz vodič prezentira se sveukupna sakralna baština otoka sistematizirana u pet tematskih itinerara: “Ranokršćanske crkve”, “Srednjovjekovne crkve”, “Crkve na mjestima predkršćanskih kultova”, “Župne crkve” i “Samostani i eremitaže”. Itinerari su osmišljeni uzevši u obzir kulturološke, religijske, povijesne i prostorne osobine unutar svake tematske cjeline, te svakog pojedinog spomenika. S obzirom na njihovo dugo trajanje,

’Putovanje kroz povijest’ Kako sakralna baština na području Brača omogućava uvid u gotovo sve slojeve povijesti otoka i pri tome pruža saznanja o ostvarenjima visoke umjetničke vrijednosti definiranih različitim stilskim izričajima, sama po sebi nametnula se potreba šire turističke pre-

Drakonjina/Zmajeva špilja iznad Murvice (foto: Pero Antunović)

Detalj s izložbe u Arheološkom muzeju u Zagrebu (foto: Lino Ursić)

Povaljska listina (foto: Zoran Alajbeg)

niz bračkih sakralnih objekata ima višeslojne vrijednosti, pa se isti objekti tako nalaze unutar više itinerara. Slijedom navedenog projekta, kao dio jedne tradicije prezentacije baštinskog nasljeđa srednje Dalmacije u Arheološkom muzeju u Zagrebu, započete s prošlogodišnjom izložbom “Ceste koje Carstvo znače II – Rimskim cestama srednje Dalmacije”, u spomenutoj muzejskoj instituciji upriličena je i izložba “Sakralna baština otoka Brača – Itinerari kulturnog turizma”. Organizatori izložbe su Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije i Arheološki muzej u Zagrebu. Izložbeni projekt realiziran je uz financijsku potporu Splitsko-dalmatinske županije, Turističke zajednice

Splitsko-dalmatinske županije i Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Autori izložbe su Nina Gostinski, Vedran Barbarić i Lino Ursić.

Priča o ljudima i kršćanskoj vjeri Izložba u Zagrebu otvorena je 26. travnja, uz nazočnost župana Blaženka Bobana, direktora Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije Joška Stelle, voditeljice Službe za muzejsku djelatnost pri Ministarstvu kulture Rašeljke Bilić, ravnatelja Arheološkog muzeja u Zagrebu Sanjina Mihelića i trajat će do 16. lipnja ove godine. Župan Boban naglasio je da izložba predstavlja vrijedna graditeljska ostvarenja sakralne arhitekture našeg prekrasnog dragulja Brača, uz priču o stanovništvu otoka i njegovoj kršćanskoj vjeri kroz godine i stoljeća. Direktor županijske TZ Joško Stella također se osvrnuo na izložbu: – Ideja je da naša Turistička zajednica svake godine prezentira jedan od važnih segmenata kulturne baštine u Arheološkom muzeju u Zagrebu, kako bi se što više hrvatskih građana upoznalo s bogatstvom našega baštinskog nasljeđa. Prošle godine smo prezentirali Rimske ceste Srednje Dalmacije, pa smo tako i ove godine imali jednu značajniju tematiku. Bitno je istaknuti da je Brač izniman po broju sakralnih objekata i po tome jedan od najbogatijih na Mediteranu.

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE svibanj 2019.

Pripremila Ana-Marija Škorić

kronologija događanja

dan srednjih škola

16. travnja

Spojeni prvi korisnici plina u Splitu

Jakov Prkić / hanza media

OSNOVCI SU IZ PRVE RUKE DOBILI SAZNANJA O TOME ŠTO IH ČEKA U NASTAVKU ŠKOLOVANJA

Izborom srednje škole bira se profesija, ljubav...

anifestaciju “Dan s r e d nji h š kol a Splitsko-dalmatinske županije 2019”, koju tradicionalo organizira Upravni odjel za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport Splitsko-dalmatinske županije, otvorio je župan Baženko Boban na trgu ispred Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu. Okupile su se gotovo sve srednje škole s područja županije te su predstavljene i važne institucije, poput Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područni ured Split, Cisok, Hrvatska gospodarska komora, Obrtnička komora Splitsko-dalmatinske županije i Carnet.

Boban ponosan Dan srednjih škola posjetili su brojni osnovnoškolci te razgledali informativne štandove srednjih škola kako bi iz prve ruke dobili potrebne podatke od profesora i učenika o nastavnim programima i aktivnostima škola. Okupljenima se obratio župan Blaženko Boban, a uslijedio je i bogat glazbeni program koji su predvodili učenici sa svojim mentorima i profesorima. – Gotovo su se sve srednje škole predstavile, pridodali smo i Centar izvrsnosti. Želimo na ovaj način prikazati potencijal srednjih škola za djecu završnih razreda osnovnih škola da vide što ih čeka, da njihov iz-

bor srednje škole bude ispravan. Trenutak prelaska iz osnovne škole u srednju obilježi čovjeka jer on izabire svoju profesiju i svoj smjer, svoju ljubav, ono što u konačnici želi biti – kazao je splitsko-dalmatinski župan, ponosan na uspjeh manifestacije, zahvalivši svima koji su pridonijeli ovoj smotri, a posebno djeci te je iskoristio prigodu da uputi čestitku za Majčin dan.

Web stranica www.skole-sdz.hr U zabavnom programu sudjelovali su učenici Prve gimnazije, Druge gimnazije, Ugostiteljsko-turističke srednje škole, Glazbene škole “Josip Hatze” te organizacijom modne revije učenici Obrtničke škole Split. Tomislav Đonlić, županijski pročelnik za prosvjetu,

kulturu, tehničku kulturu i sport, ocijenio je manifestaciju izuzetnom prilikom da se svi posjetitelji upoznaju s obrazovnim programima srednjih škola te promovirao novu web stranicu www.skole-sdz.hr, na kojoj su korisne informacije potrebne učenicima za upis u srednje škole na području Splitsko-dalmatinske županije. – Dan srednjih škola je bio izvrsna prigoda i da se vidi sve bogatstvo koje se krije u našim školama, znanja i drugih vještina i talenata – izjavio je pročelnik Đonlić. Mate Omazić, pročelnik za društvene djelatnosti grada Splita, ovakvo predstavljanje naših srednjih škola osnovnoškolcima na njihovom prvom životnom raskrižju ocijenio je “odličnom manifestacijom i prigodom da im u tome značajno pomogne”. petar škovrlj

Blaženko Boban, Mate Omazić i Tomislav Đonlić sa školarcima

Prvi korisnici plina u Splitu su KBC Split, Osnovna škola “Ravne njive” i Dječji vrtić “Mali princ”. Gradonačelnik Andro Krstulović Opara je podsjetio kako je “prije 160 godina njegov prethodnik Bajamonti doveo plin u Split, a mi ga danas vraćamo”. Po svakom objektu spoja na plinsku mrežu izdvajamo oko 300 tisuća kuna. Uskoro ćemo spojiti bazene u čiju energetsku obnovu smo uložili oko 80 milijuna kuna. Sada se spremamo za škole “Blatine-Škrape”, “Trstenik”, “Plokite” i “Kman”, a tražimo način kako spojiti i školu na Brdima – kazao je splitski poteštat. Župan Blaženko Boban je ovaj događaj također označio povijesnim za grad Split. Državni tajnik Ivo Milatić najavio je gradnju Jadransko-jonskog plinovoda i otkrio da će sjedište tvrtke koja će voditi gradnju još 500 km plinovoda, biti u SDŽ.

18. travnja

Prijam za saborsku zastupnicu i čelnike Zajednice Albanaca Zahvaljujem na prijamu te se nadam pomoći županijskog vodstva oko rješavanja problema prostora za djelovanje Zajednice Albanaca u gradu Splitu i eventualnog rješenja za dodatnu nastavu albanskog jezika za učenike s područja ove županije – kazala je saborska zastupnica Ermina Lekaj Prljaskaj te je dodala kako se nada i mogućoj suradnji Županije u budućim EU projektima s Kosovom i Albanijom. Zamjenik župana Luka Brčić je zahvalio saborskoj zastupnici i izaslanstvu Zajednice Albanaca na dolasku u Županiju.

Župan sa suradnicima posjetio Gradac i Sućuraj Župan Blaženko Boban, njegov zamjenik Ante Šošić, privremeni pročelnik Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Stipe Čogelja i ravnatelj Lučke uprave SDŽ Domagoj Maroević posjetili su Gradac, Sućuraj, Jelsu i Stari Grad. – S načelnikom općine Gradac Matkom Burićem razgovarali smo o “otklanjanju šumova” u komunikaciji kada je riječ o izgradnji luke Drvenik. Niti jedan redoviti mjesečni sastanak s ministrom Olegom Butkovićem nije prošao bez tunela Ravča – Drvenik, a da nije bio na dnevnom redu. Za izgradnju toga tunela radi se nova studija koja bi trebala biti gotova do jeseni i prema kojoj bi proračun za radove na tunelu i pristupnim cestama bio triput jeftiniji od ranije predloženog rješenja. Bilo je riječi i o nekim manjim, za lokalnu zajednicu važnim temama – kazao je Boban. Teme razgovora s načelnikom Ivanom Slavićem su bile u sklopu početka radova u luci Sućuraj, stvaranja uvjeta za investicije, kao što je ulaganje grupe norveških investitora u marikulturu te planovi za izgradnju dužotočne ceste Sućuraj – Jelsa – Stari Grad.

24. travnja

Sjednica Stožera Civilne zaštite SDŽ-a Na sjednici kojom je predsjedao privremeni pročelnik Upravnog odjela zajedničkih poslova Damir Gabrić usvojen je Plan rada Stožera, Financijski plan za provođenje zadaća iz područja zaštite od požara, Plan operativne provedbe programa aktivnosti te Plan aktivnog uključenja svih subjekata zaštite od požara na području županije. U drugom dijelu sjednice razmatrana je sigurnosna situacija u županiji uoči turističke sezone. Na sjednici su bili, između ostalih: Dražen Glavina (Vatrogasna zajednica SDŽ), Srđan Kuščević (Područni ured civilne zaštite Split), Vinko Prizmić (HGSS), Željko Grubišić (Crvenig križ SDŽ), Krešimir Dolić (KBC Split), Leo Luetić (Zavod za hitnu medicinu SDŽ), Željka Karin (Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ), Ninoslav Čurić (Operativno-komunikacijski centar PU SD), Željko Kuštera (Lučka kapetanija Split) i Dragomir Petric (Dom zdravlja SDŽ).

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE svibanj 2019.

Pripremila Ana-Marija Škorić

kronologija događanja 25. travnja

Butković i Kuščević s dožupanom Šošićem na Braču Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar uprave Lovro Kuščević i dožupan Ante Šošić, nazočili su svečanom otvaranju radova na izgradnji obilaznice naselja Ložišća na otoku Braču. Riječ je o projektu ukupne vrijednosti 31,3 milijuna kuna, a navedenim sredstvima će se izgraditi obilaznica naselja Ložišća u dužini od 1,56 km. Nova prometnica će predstavljati dodatni resurs za razvoj turizma na otoku Braču kao i ostalih usluga važnih za otočno stanovništvo.

Projekt ‘Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Sinj’ Startamo danas sa Sinjem, slijede ostali, a kruna ulaganja bit će aglomeracija Split vrijedna 2,2 milijarde kuna. Kao župan izuzetno sam zadovoljan jer i kroz realizaciju ovakvih projekata stvaramo preduvjete za ostanak i opstanak ljudi na ovim prostorima, uključujući ruralni dio naše županije – kazao je Blaženko Boban. Projekt “Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Sinj” vrijednosti 302,7 milijuna kuna, u čemu su nepovratna sredstva iz EU fonda 211,6 milijuna kuna. Prvim takvim projektom na području SDŽ izgradit će se više od 80 km kanalizacijskih kolektora u Sinju, Brnazama i Glavicama, dogradit će se pročišćivač i niz drugih sadržaja. – Iz operativnog programa Konkurentnost i kohezija raspolažemo s milijardu eura za ovakve projekte. Sinj kao prvi u županiji povlači nešto više od 200 milijuna. Uskoro će biti završena priprema aglomeracije Trilj – Otok – Dicmo vrijedne 190 milijuna kuna – kazao je ministar Ćorić.

28. travnja

Svečano proslavljena 28. godišnjica utemeljenja IV. gardijske brigade HV-a Nakon polaganja vijenaca na spomen-ploči kod vile “Dalmacije”, bogatim programom na splitskoj Rivi, u Dračevcu, Muzeju Hrvatskih arheoloških spomenika i drugim lokacijama, nastavljeno je obilježavanje 28. godišnjice od utemeljenja Četvrte gardijske brigade HV-a i 12. obljetnice utemeljenja Mehanizirane bojne “Pauci”. Građani su imali prigodu razgledati naoružanje i opremu, uživati u preletima akrobatske grupe “Krila Oluje” HRZ-a te u defileu moto kluba IV. GBR. General Mirko Šundov, drugi zapovjednik IV. GBR, nakon pokojnog generala Ive Jelića, čestitao je svim suborcima ovu značajnu obljetnicu, rekavši: “Lijepo je danas biti u Splitu. Ali prije svega, sjetimo se danas svih poginulih, nestalih i ranjenih suboraca i još jednom im zahvalimo, njima i njihovim obiteljima, za slobodu koju su nam darovali”. “Prisjetimo se riječi pokojnog ministra obrane Gojka Šuška koji je kazao ‘Hrvatska vojska u svom sastavu ima sedam gardijskih brigada, sve dobro obučene i opremljene, ali samo je jedna udarna, a to je Četvrta gardijska brigada’. Danas vidimo kako i koliko narod poštuje i voli svoju vojsku”, kazao je ministar Krstičević. U programu su sudjelovali i splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara i župan Blaženko Boban.

3. svibnja

Predstavnici Saveznog ministarstva unutarnjih poslova SR Njemačke posjetili županiju Zamjenik župana Ante Šošić, sa suradnicima Damirom Gabrićem i Antom Radovčićem, primio je visoko izaslanstvo policije Savezne Republike Njemačke, pristiglo povodom donacije službenog vozila “Mobilnog preventivnog centra policije”. Na čelu njemačkog izaslanstva bio je Andreas Backhoff, glavni ravnatelj interventne policije SR Njemačke, kao i Edeltraud Kriszik, pomoćnica glavnog ravnatelja, Marco Weiser, policijski časnik za vezu Veleposlanstva SR Njemačke, te Kristina Pavleković, pomoćnica časnika za vezu. Primanju su nazočili i Jozo Šuker, zamjenik glavnog ravnatelja MUP-a RH, Marko Serdarević, zamjenik načelnika PU SD, Paško Ugrina, voditelj Odjela prevencije PU SD, te Ivo Jakić iz Službe prevencije MUP-a RH.

prijateljstvo s dviju strana svijeta ZAPIS S posjeta HRVATSKOJ ZAJEDNICI I DVJEMA SAVEZNIM DRŽAVAMA, KALIFORNIJI I WASHINGTONU

Dalmacija ‘živi’ i na američkom zapadu Predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar i voditeljica splitske podružnice Hrvatske matice iseljenika Branka Bezić Filipović vratili su se ‘s druge strane bare’ prepuni dojmova koje su prenijeli vama, našim čitateljima

Janice Hahn i Petroslav Sapunar

Piše:

Branka Bezić Filipović

rvatska kolonija brojna je diljem zapadne američke obale, počevši od Kalifornije pa do Aljaske. U radni posjet na tu stranu svijeta krenuli su na mini turneju Petroslav Sapunar, predsjednik Županijske skupštine, i Branka Bezić Filipović, voditeljica splitske podružnice Hrvatske matice iseljenika. Kalifornija je zanimljiva doseljenicima još od vremena zlatne groznice, odnosno sredine 19. stoljeća, kada su mnogi Dalmatinci krenuli onamo. Međutim, nisu svi tražili zlato. Otočani su se radije okušali na moru, neovisno što je ocean drukčiji, no iskustvo iz domovine ipak im je omogućavalo bržu i bolju prilagodbu. Oko Los Angelesa se lovila tuna, a odlazilo se i na Aljasku, loviti losose. Ribarska zarada nije bila redovita jer se zarađivalo po ulovu. Na kraju se od ribanja ipak

dalo pristojno živjeti, ali stotine života je izgubljeno u tom nesigurnom poslu. Publicist Emanuel Parker opisao je hrvatske ribare kao ljude čiji je cilj bio dobrobit njihovih obitelji, ljude koji su bili dobri muževi i očevi, privrženi svojoj zajednici i uvijek spremni učiniti ono što se od njih očekuje, bilo da se radi o vjenčanju ili sprovodu. U San Pedru je podignut spomenik ribarima i ribarstvu, a nazvan je Fishermens Memorial. Uz skulpturu ribara koji drži tunu, na okolnim pločama nalazi se povijesna priča ribarskog San Pedra. Popisani su hrvatski ribari, osnivači riblje industrije, ribarski brodovi, te tužan niz onih koji su nestali u moru. San Pedro je jedna od 88 općina Los Angelesa i ima svoju upravu i počasnoga gradonačelnika.

Sve te općine zajedno čine Los Angeles County, okrug koji možemo usporediti s našim županijama, a na tom području živi oko 10 milijuna stanovnika. Najveća općina tog okruga je Los Angeles i u njemu živi oko četiri milijuna stanovnika, a okrugom upravlja petero izabranih predstavnika, na čijem čelu je supervizor, čija je funkcija slična županovoj.

Split i Los Angeles – gradovi prijatelji Funkciju supervisora u sadašnjem prvom mandatu obnaša Janice Hahn, izdanak poznate političke loze Kalifornije. Prije nje na toj funkciji je bio njezin otac Keneth Hahn, i to 40 godina, u vrijeme kada broj mandata nije bio ograničen. Njezin brat James Hahn bio je gradonačelnik Los Angelesa. I Janice ima zavidnu političku

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE svibanj 2019.

karijeru jer je od gradske vijećnice postala članica američkog Kongresa tijekom predsjedničkog mandata Baracka Obame i sada je na čelu okruga Los Angeles. Janice Hahn je odavno prijateljski vezana za našu domovinu. Bila je u Splitu jer su Split i Los Angeles gradovi prijatelji, a 2006. je bila i u Komiži, kada je obnovljeno prijateljstvo San Pedra i Komiže. Našu malu delegaciju vrlo je srdačno primila i to tijekom dana kada se održavalo zasjedanje skupštine. Prvo je s nama razgovarala u svom uredu, u zgradi koja nosi ime njezina oca, a poslije je prekinula zasjedanje skupštine kako bi nazočnim vijećnicima predstavila Petroslava Sapunara i zaželjela mu dobrodošlicu. Ovo je bio prvi službeni posjet jednog predstavnika naše lokalne zajednice, još od 1994. godine kada je splitski gradonačelnik Nikola Grabić bio na potpisivanju Povelje o prijateljstvu.

Most nazvan po našem Vici Tomašu U San Pedru je niz tragova koje su ostavili Hrvati iz Dalmacije. Neke ulice nose nazive po imenima naših ljudi, na Pločniku slavnih su naša imena, a most koji povezuje San Pedro i Long Beach zove se Vincent Thomas Bridge, po Vici Tomašu iz Segeta kraj Trogira. Tu djeluju i dva hrvatska društva: Croatian Hall i Dalmatian – American Club of San Pedro. Unutar Croatian Halla ili Hrvatskog doma, djeluje i Dobrotvorno društvo sveti Duje, na čijem čelu je liječnik, dr. Mirko Giaconi. Društvo svake godine održava “Splitsku noć” u povod blagdana sv. Duje, i to već 30 godina u kontinuitetu.

Organizira se svečana večera, ples i druženje, a nakon što se pokriju troškovi, ostatak se donira nekoj udruzi u Splitu ili nekom odjelu KBC-a. Petroslav Sapunar je održao prigodni govor, a Mirko Giaconi je govorio o povijesnoj ulozi splitskog mučenika. Idućeg dana bili smo pozvani u Dalmatian – American Club San Pedra na nedjeljno druženje. U nazočnosti članova kluba i konzula RH u Los Angelesu Damira Tomke, u prepunoj dvoranom u ime Županije obratio se Petroslav Sapunar, a poslije i Rudy Svorinich, predsjednik kluba. Nedaleko od San Pedra je otok Catalina, gdje smo se našli s predstavnicima male dalmatinske zajednice i ravnateljicom muzeja grada Avalona. Naime, na otoku se 1894. godine rodila prva bijela djevojčica do sada, a bila je kći Hvaranina, što je priča oko koje će se razviti suradnja dvaju otoka – Hvara i Cataline. Obišli smo i gradsko groblje, gdje smo uočili brojne hrvatske grobove. Sljedeći grad na turneji po zapadnoj američkoj obali bio je Tacoma, u saveznoj državi Washington, tri sata leta udaljen od Los Angelesa. U Tacomi smo posjetili Hrvatsko društvo Slavonian Benevolent Society ili skraćeno Slavonian Hall. Društvo je osnovala grupica Hrvata 1901. godine i gotovo je centralno mjesto okupljanja zbog druženja, plesa ili uživanja u domaćim specijalitetima. Društvo je i danas aktivno, kako bi se sačuvala tradicija i hrvatski identitet. Ispred zgrade društva nalazi se spomenik Fish Story (Ribarska pripovijest), podignut u čast dalmatinskim ribarima iz Tacome. Autor spomenika je Larry Anderson, a financiran je sa 112.000 dolara koje su skupili članovi društva.

Spomenik prikazuje muškarca koji drži lososa, a uz njega stoji žena.

Emocije i nostalgija Budući da u Tacomi živi značajna kolonija Hvarana, njihova je želja da se potpiše bratimljenje Tacome i Staroga Grada. Kako bi se stvorili prvi uvjeti za povezivanje, upriličeno je potpisivanje Protokola o kulturnoj suradnji (Memorandum of understanding). Svoj potpis stavili su gradonačelnica Tacome Victoria Woodards i Petroslav Sapunar, u svojstvu predsjednika Županijske skupštine, a u ime Antonia Škarpe, gradonačelnika Staroga Grada. Pridružila nam se i grupica Hvarana na čelu s Clare Petrich, unukom graditelja najvećeg tunolovca na svijetu (1949.), inače prva žena u Tacomi kojoj je povjerena funkcija na čelu Uprave luke, i to od 1995. godine do danas. – Posjet našim iseljenicima u SAD-u protekao je s puno emocija i nostalgije. Svi naši ljudi rado žele čuti kako se u Hrvatskoj živi i razmatraju mogućnosti da se barem netko od njih vrati i pokuša razviti vlastiti posao u Hrvatskoj. Posebno je izražena želja za očuvanjem tradicijskih vrijednosti, kulturnog i nacionalnog identiteta. To se naročito moglo vidjeti tijekom Svjetskoga nogometnog prvenstva u Rusiji, kada su naši brojni iseljenici, odjeveni u nacionalne dresove naše reprezentacije, zajednički pratili i proslavljali nastupe naših nogometaša. Stvorene su pretpostavke daljnje suradnje u području kulture između brojnih gradova ovoga dijela SAD-a i gradova Splitsko-dalmatinske županije – kazao je nakon povratka predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar.

kronologija događanja Otvoreno obnovljeno Hvarsko kazalište Obnovljeno kazalište u Hvaru, u nazočnosti župana Blaženka Bobana, otvorila je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek. – Prema mnogima prvo komunalno kazalište u renesansnoj Europi, Hvarsko kazalište, svoja je vrata otvorilo različitim društvenim staležima 1612. godine, čime je grad Hvar dobio mjesto kulturnih i društvenih susreta svih svojih građana u nevjerojatno demokratičnoj atmosferi – kazala je ministrica. Radove su vodile stručne službe Konzervatorskog ureda u Splitu te nadležne službe Grada i vrsni restauratori. Župan Boban kazao je kako ga veseli da nakon toliko godina Hvarani ponovno dobivaju svoje prvo pučko kazalište u Europi.

10. svibnja

Otvoreno reciklažno dvorište u Zakučcu Svečanosti otvaranja prvoga većega reciklažnog dvorišta na području županije, u Zakučcu, koje će pokrivati grad Omiš te općine Zadvarje, Šestanovac i Dugi Rat, nazočili su župan Blaženko Boban, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš, direktorica Hrvatskih voda Jadranskog sliva Irena Putica, gradonačelnik Omiša Ivo Tomasović, direktor gradske komunalne tvrtke “Peovice” Leonardo Ljubičić te načelnici okolnih općina. Izgradnja objekta trajala je osam mjeseci, a vrijednost investicije je oko tri milijuna kuna. Županija je u ovaj projekt uložila oko 400 tisuća kuna. – Mislim da ćemo brzo doći do konačnog cilja od 50 posto odvojenog otpada, a sad smo na 20 posto – rekao je omiški gradonačelnik Tomasović.

15. svibnja

Priprema i planovi za protupožarnu sezonu U organizaciji Vatrogasne zajednice i Stožera civilne zaštite SDŽ održan je informativno-savjetodavni sastanak u okviru Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za RH u 2019. godini. Sastanak je vodio zamjenik župana, načelnik stožera Luka Brčić, a o pripremi i planovima za provedbu protupožarne sezone izvijestio je Dražen Glavina, zapovjednik Vatrogasne zajednice SDŽ.

15. svibnja

Gospodarski savjetnici iz veleposlanstava u Županiji Od 35 članova izaslanstva koje su bili u dvodnevnon posjeti županiji, njih desetak su djelatnici Ministarstva vanjskih poslova Vlade RH, predvođeni Jasminom Devlićem, načelnikom sektora za gospodarske odnose. Ostali članovi bili su veleposlanici ili njihovi zamjenici, savjetnici za gospodarstvo i drugi dužnosnici iz više od 20 veleposlanstava. Na Klisu, u Stella Croatici, domaćin im je bio župan Blaženko Boban sa suradnicima iz Županije, županijske razvojne agencije RERA i HGK. Žpan je zahvalio gostima na dolasku, te domaćinu Andriji Poliću i djelatnicima Stelle Croatice. Više o gospodarskim potencijalima SDŽ govorio je Martin Bućan, djelatnik Upravnog odjela za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu, a projekte razvojne agencije RERA SD predstavila je Mihaela Tomašević. Izaslanstvo je posjetilo i postrojenja “Sardine” u Postirima, Klesarsku školu u Pučišćima i vinariju “Stina” u Bolu na Braču.

16. svibnja

Princ Edward posjetio Split i Splitskodalmatinsku županiju

Svoj potpis stavili su gradonačelnica Tacome Victoria Woodards i Petroslav Sapunar

Edward Antony Richard Louis, britanski princ, grof od Wessexa i viskont Severna, najmlađe od četvero djece britanske kraljice Elizabete II. i princa Filipa, boravio je u dvodnevnom posjetu Splitu i županiji, s ciljem jačanja odnosa Velike Britanije i Republike Hrvatske. U splitskoj zračnoj luci princa Edwarda dočekao je i župan Blaženko Boban, uputivši mu riječi dobrodošlice. U obilasku Dioklecijanove palače princu je domaćin i “vodič” po splitskim povijesnim, arheološkim i kulturnim destinacijama bio osobno gradonačelnik grada Splita Andro Krstulović Opara. Ovom prilikom princ Edward obišao je i britanski razarač “Duncan” koji je bio usidren u Splitu, Galeriju Meštrović i Prvu gimnaziju koja već 25 godina surađuje s Aston Collegeom u Doveru, a otvorio je i Ured britanske tvrtke za dizajn.

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE svibanj 2019.

mitovi i legende U SVAKOM KUTKU NAŠE ŽUPANIJE ŽIVJELE SU (I JOŠ ŽIVE) NARODNE PREDAJE O VILAMA

Mistična bića

u bijelom, s magarećim, kozjim ili konjskim nogama Piše:

Goran Mikas, Udruga ‘Val kulture’ - www.valkulture.hr, www.legendfest.hr

gotovo svakom kutku Splitsko-dalmatinske županije, bilo na otocima, u priobalju ili Zagori, postoje legende, priče, mitovi o vilama. Svako selo, pa čak i svaki zaselak u Dalmatinskoj zagori ili mjesto na našim otocima svjedoči po-

javi vila ili su vile duboko utkane u narodnu predaju, koja je očuvana i do danas. Ponegdje su vile bile dobre, ponegdje osvetoljubive, no u načelu bile su korisne ljudima. One su štitile ljetinu, tjerale tuču i oblake, a nerijetko su i darivale ljude, no ako bi čovjek prekršio dogovor, često je ostajao bez poklona. Pomagale su u liječenju te učile ljude o životu u prirodi.

Proklete na 100 godina Vile se dijele i imenuju pretežito po kraju u kojemu su na-

stanjene (Biokovke, Jezerkinje, Cetinje, Mosorkinje, Suđenice), to su u pravilu mlade djevojke najčešće odjevene u bijele haljine (koje vjerojatno predstavljaju čistoću), s magarećim, kozjim ili konjskim nogama (savršenstvo u nesavršenosti). U čitavoj Splitsko-dalmatinskoj županiji rasprostranjeno je vjerovanje o nestanku vila. Tako se negdje vjeruje kako ih je prokleo jedan svećenik na 100 godina, drugdje pak kažu kako su vile izgubile povjerenje ljudi, pa su se skrile u svoje stanove, koji se svugdje nazivaju “vilin stan” ili “Vilini Podi”,”Vilinac” itd. Prema predaji, vile plešu kolo, a njihova pjesma zvuči kao zujanje roja pčela – ponegdje se kaže kako su diple i dvojnice vilinski instrumenti. Jašu konje, zaustavljaju tuču... Vile su se pretežito pokazivale pastirima, uvijek u šumi. One vole igru i razigranost, pa bi jahale konje do iznemoglosti te im plele pletenice u grivi, što je bio znak kako je baš toga konja jahala vila. Morske vile, s druge strane, mogle su zaustaviti oluju ili napuniti mreže ribarima, odvesti ih u sigurnu luku, ako bi ih se lijepo zamolilo. Što se zapravo krije iza oblika i postojanja vila? Vile jesu mistična bića i dandanas se vjeruje kako vile postoje, no zapravo se radi o prirodi. Ljudi su imali potrebu prirodi koja ih okružuje podariti oblik, pa su je uspoređivali ili s vilama koje su isto, kao i priroda, savršene u svojoj nesavršenosti.

↑ Ivan Gregov

Dalibor → Talajić ← Dino Idrizbegović

Impressum ♦ Moja županija / Kronika Splitsko-dalmatinske županije, informativno glasilo SDŽ ♦ Nakladnik: Splitsko-dalmatinska županija ♦ Uredništvo: Marija Čizmić, mag.iur., Ana-Marija Škorić, prof., Luka Brčić, prof., Anđelka Vuković, mag.oec., Ivan Baćak, dipl. novinar, Linda Nerlović ♦ Glavni urednik Mijo Grabovac ♦ Zamjenik glavnog urednika mr.sc. Davor Pavić ♦ Grafička urednica Sabina Podobnik ♦ Fotografije SDŽ, Hanza Media d.o.o. ♦ Grafička priprema i tisak: PJ Slobodna Dalmacija ♦ Adresa Uredništva Split, Domovinskog rata 2, telefon 021/400 019 ♦ E-mail: splitsko.dalmatinska.zupanija@dalmacija.hr ♦ Web: http://www.dalmacija.hr