Kronika broj 119

BROJ 119 • ožujak 2019. • www.dalmacija.hr

issn 1332-6465

STUDENTi FESB-a AUTORi PET NAJBOLJIH PODUZETNIčKIH PROJEKATA

ričice

Ovi momci i cure jamstvo su budućnosti IT sektora

str. 4 i 5

DEMOGRAFSKO-POTICAJNI PROJEKT S NEPOVRATNIH 40.000 - 120.000 KUNA ZA OSTANAK MLADIH OBITELJI

Nigdje ljepše od ZAVIČAJA!

STIPE KRCE: MALENA MISTA MOJE ŽUPANIJE (12)

Ribe, maslinova ulja i vina uvik se nađe - fali samo dice da popune str. 8-10 školske klupe

sućuraj

vladimir dugandžić/HANZA MEDIA

braco ćosić

str. 2 i 3

2

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

Davor Pavić, zamjenik glavnog urednika

3

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

ožujak 2019.

ožujak 2019.

grabovac

nigdje ljepše od zavičaja PREDSTAVLJEN NOVI POTICAJNO-DEMOGRAFSKI PROJEKT SPLITSKO- DALMATINSKE ŽUPANIJE

U

srijedu, 13. ožujka, dodijeljene su godišnje nagrade Grand Prix Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ) za projekte i kampanje u više kategorija iz područja odnosa s javnošću.

Ove godine je od 52 prijavljena projekta, trideset projekata u deset kategorija odabrano u završnicu izbora za nagrade Grand Prix. Najviše prijava bilo je za unutrašnju komunikaciju te odnose s javnošću za velika trgovačka društva.

Nije bilo prijava za političku komunikaciju, što je i razumljivo s obzirom na činjenicu da 2018. nije bilo izbora.

S ponosom ističem da je prošlogodišnji projekt Splitsko-dalmatinske županije “Sredstva su namijenjena vama – predstavljanje programa i poticaja Splitsko-dalmatinske županije”, kao dio šire kampanje “Županija za tebe”, ušao u finale Grand Prixa. Našu prijavu za ovo natjecanje, kao i svekolika nastojanja da rad Županije učinimo potpuno transparentnim te tako mijenjamo ponekad iskrivljene stereotipe o područnoj samoupravi u javnosti, svojim dolaskom na završnu večer dodjele nagrada, podržao je župan Blaženko Boban.

Dosadašnjih godina je bio manji interes za prijave upravo u ovoj kategoriji, za odnose s javnošću u lokalnoj i regionalnoj samoupravi. Svjedoci smo kako sve više naših kolega iz odnosa s javnošću u lokalnoj i regionalnoj samoupravi sve više pažnje posvećuju strateškom pristupu kao i najsitnijim detaljima u realizaciji i posebno evaluaciji projekata, što je pokazatelj bolje vidljivosti projekata, još veće transparentnosti u radu.

I ova županijska kronika, “Moja županija” je jedan od komunikacijskih alata kojima se služimo u informiranju naših sugrađana i šire javnosti. Ovdje nastojimo zabilježiti kroniku svih važnijih događanja u županiji, kao i onih vezanih za županiju. Županijska razvojna agencije RERA-a predstavlja nove projekte EU fondova. a izvješćujemo vas i o sajmu turizma u Berlinu, te donosimo razgovor na tu temu s direktorom županijske TZ Joškom Stellom.

Zanimljivu reportažu “Malena mjesta moje županije”, naš Stipe Krce i fotograf Vladimir Dugandžić su ovaj put napravili u Sućurju na otoku Hvaru. Donosimo i izvješće s prošle sjednice županijske Skupštine i pozivamo sve vijećnike na suradnju. Nastavljamo sa zanimljivim prilozima iz kulture kao i mitovima i legendama iz naših krajeva.

Osim ovoga komunikacijskog kanala, koristiti ćemo sve društvene mreže i dalje dorađivati stranicu županije, a najavljujemo i rebrendiranje Županije kao institucije, kroz stilizirani suhozid koristeći već poznate boje naše županije.

Ivan BAĆAK

U ovom trenutku osigurali smo četiri milijuna kuna, a krajnji cilj nam je da tijekom tri godine vratimo ili ostavimo gotovo 300 obitelji na područjima na koja se ovaj poticajni program odnosi, kaže župan Blaženko Boban

Ž

upan Blaženko Boban je 13. ožujka sa suradnicima predstavio novi poticajno - demog ra fski projekt Splitsko-dalmatinske županije “Tu je tvoj dom”.

Cilj je stvoriti osnovne uvjete za ostanak i doseljavanje mladih obitelji u ruralna područja radi demografske obnove, povećavanja broja stanovništva i ravnomjernoga gospodarskog razvoja Splitsko-dalmatinske županije.

Poticajne demografske mjere mladim obiteljima iz ruralnih područja za izgradnju i obnovu objekata do sada iznose četiri milijuna kuna.

gramom sufinanciranja.

1. grupa (iz prve, druge i dijela treće skupine prema indeksu razvijenosti): naselja 9 općina oko grada Imotskog (Cista Provo, Lovreć, Lokvičići, Proložac, Podbablje, Šestanovac, Runovići, Zmijavci, Zagvozd), naselja grada Vrlike, naselja općina Prgomet, Primorski Dolac, Muć, Lećevica, općine Hrvace i Otok. Naselja okolice grada Trilja (Budimiri, Čačvina, Čaporice, Grab, Jabuka, Kamensko, Krivodol, Ljut, Nova Sela, Podi, Rože, Strizirep, Strmen Dolac, Tijarica, Ugljane, Vinine, Vedrine, Velić, Voštane, Vrabač i Vrpolje).

2. grupa (iz treće do pete skupine razvijenosti): drugi dio naselja grada Trilja (Bisko, Košute, Gardun, Vojnić Sinjski), dio područja grada Sinja (Bajagić, Brnaze, Čitluk, Glavice, Gljev, Jasensko, Karakašica, Lučane, Obrovac Sinjski, Radošić, Suhač, Turjaci i Zelovo). Naselja s područja grada Imotskog (Donji Vinjani, Gornji Vinjani, Glavina Donja, Glavina Gornja, Medvidovića Draga).

Naselja s područja grada Vrgorca (Bunja, Dragljane, Draževitići, Duge Njive, Dusina, Kljenak, Kokorići, Kotezi, Kozica, Kutac, Mijaca, Orah, Veliki Prolog, Podprolog, Poljička Kozica, Prapatnice, Rašćani, Ravča, Stilja, Umčani, Vina, Višnjica, Vlaka, Zavojane). Zaobalni dio općine Zadvarje (Kraljevac, Krnići, Krželji, Pjekovići, Potpoletnica, Santići), te dio zaobalnih naselja

zagorskog područja općine Marina (Blizna Gornja, Blizna Donja, Mitlo, Rastovac, Vinovac) i općina Dicmo.

3. grupa (iz pete do šeste skupine razvijenosti): dio naselja općine Marina (Dograde, Gustirna, Pozorac, Vrsine, Najevi), dio naselja općine Klis (Brštanovo, Dugobabe, Korušce, Konjsko, Nisko, Prugovo, Veliki Broćanac, Vučevica), dio naselja zaleđa grada Omiša (Blato na Cetini, Čišla, Dolac Gornji, Dolac Donji, Dubrava, Gata, Kostanje, Kučiće, Naklice, Nova Sela, Ostrovica, Podašpilje, Podgrađe, Putišići, Seoca, Slime, Smolonje, Srijane, Svinišće, Trnbusi, Tugare i Zvečanje), dio naselja općine Seget (Prapatnica, Bristivica, Ljubitovica i Seget Gornji). Dio otočnih naselja iz općine Sućuraj na Hvaru (Bogomolje, Selca kod Bogomolja), dio naselja grada Komiže (Borovik, Duboka, Oključna, Podhumlje, Podšpilje, Žena Glava), naselja iz općine Selca (Novo Selo – zaleđe), dio naselja općine Pučišća (Gornji Humac i Pražnice).

4. grupa (ostala naselja): naselje Sinj, naselje Trilj, naselje Imotski, naselje Vrgorac, dio naselja općine Dugopolje (Kotlenice, Liska i Koprivno).

5. grupa (otočna naselja iz šeste do osme skupine razvijenosti): naselja otoka Brača (Škrip, Donji Humac, Dračevica, Dol), naselja otoka Hvara (Dol, Selca kod Staroga Grada, Vrbanj, Gdinj, Gornji Humac, Pitve, Poljica, Svirče,

Božo Ćubić Ivan Šipić

Vrsnik, Zastražišće, Brusje, Malo Grablje, Velo Grablje), naselja otoka Visa (Brgujac, Dračevo Polje, Marinje Zemlje, Plisko Polje, Podselje, Podstržje), naselja otoka Šolte (Donje Selo, Gornje Selo, Srednje Selo, Grohote).

Boban: Interes je izuzetno velik Ovim programom financira se kupnja građevinskog zemljišta, troškovi stručnog nadzora, izrada projektno-tehničke dokumentacije, kupnja kuće ili stana za stanovanje, kao i izgradnja, adaptacija i rekonstrukcija neuseljivih i neuvjetnih kuća za stanovanje.

– Procjenjujem da je današnji dan prekretnica u mjerama

i programima, koji su do sada doneseni vezano za demografsku obnovu naše županije. Ovo je jedna od tih mjera. Mi smo je nazvali “Tu je tvoj dom”.

Svjedoci smo da u ruralnom dijelu naše županije ljudi iseljavaju, ne samo izvan Hrvatske nego i u urbane sredine unutar Hrvatske. Nizom mjera koje smo do sada imali, kao krovnu mjeru predstavljamo ovu današnju. Županiju smo podijelili po naseljima, a svako naselje secirali smo temeljem indeksa razvijenosti, temeljem demografskih pokazatelja, što je bio temelj za klasifikaciju kategorija koje smo uvrstili u ovaj program. Interes za ovaj program već je izuzetno velik. Do sada smo osigurali četiri milijuna kuna, a krajnji cilj nam je da tijekom tri godine vratimo

Kategorije obitelji

Novčani iznosi po grupama i kategorijama (u kunama) I. grupa II. grupa III. grupa IV. grupa V. grupa

A: 4 i više djece

A – 120.000

A – 110.000

A – 100.000

A – 80.000

A – 60.000

B: 2 i 3 djece

B – 110.000

B – 100.000

B – 90.000

B – 75.000

B – 55.000

C: 1 dijete

C – 100.000

C – 90.000

C – 85.000

C – 70.000

C – 50.000

D: bez djece

D – 90.000

D – 80.000

D – 80.000

D – 60.000

D – 40.000

ili ostavimo gotovo 300 obitelji na područjima na koja se ovaj poticajni program odnosi. Želja nam je da ova mjera bude poticaj i svim lokalnim zajednicama s područja naše županije. Neke od njih već su izrazile interes sudjelovanja – kazao je Boban.

Vrijednost pojedinačnih potpora je od 40 tisuća do 120 tisuća kuna nepovratnih sredstava namijenjenih obiteljima.

Na natječaj se mogu prijaviti supružnici ili samohrani roditelji do 45 godina starosti, obitelji koje nemaju riješeno stambeno pitanje u Hrvatskoj i obitelji koje žele izgraditi svoj dom u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u mjestima određenog indeksa razvijenosti.

Poticaji stižu iz Ciste Provo – Velik je broj mladih obitelji zainteresiranih za ove mjere.

Odlučili smo i mi iz naše općine pomoći s dodatnih 25 posto

Župan Blaženko Boban

Pet kategorija – od sela do grada, s mora i kraja Na području Splitsko-dalmatinske županije više je od 200 naselja, 32 grada i općine raspoređenih u pet kategorija prema indeksu razvijenosti te četiri kategorije prema broju djece obuhvaćene ovim pro-

tugare

božidar vukičević/hanza media

Na kraju, i na ovaj način, još jednom čestitam izborniku hrvatske nogometne reprezentacije, Zlatku Daliću, izabranom za najboljeg komunikatora godine, našim kolegama iz agencije Vajt i tvrtke Split Parking, za projekt “Želiš li se mijenjati za mjesto?”, najboljim u kategoriji za mala i srednja trgovačka društva, kao i svim drugim dobitnicima iz ostalih kategorija.

Piše:

ante čizmić/hanza media

Ove godine smo započeli novi županijski projekt demografske obnove ruralnih područja županije – “Tu je tvoj dom”, što je ponovno središnja tema “Moje županije”. Ovaj projekt ćemo, kao i projekt “Pomorsko je dobro”, također prijaviti za nagradu HUOJ-a, jer su “izrasli” iz prijedloga građana s terena za vrijeme provedbe projekta “Sredstva su namijenjena vama”.

Mladim obiteljima nepovratno od 40 tisuća do 120 tisuća kuna!

tom dubravec/hanza media

Dobra komunikacija je ključ dobrih odnosa

od iznosa dobivenog iz Županije. Osigurali smo u proračunu 200 tisuća kuna za desetak obitelji, a bude li trebalo više, imat ćemo i rebalans – komentirao je ove mjere Božo Ćubić, načelnik Ciste Provo.

– Tražili smo od države da nam ustupi državno zemljište, ima nekoliko parcela gdje bi mlade obitelji mogle sagraditi dom, pa ćemo vidjeti kojom će se brzinom to realizirati – govori dalje načelnik, objašnjavajući stanje na terenu: – Vjerojatno će biti više zainteresiranih za adaptaciju i rekonstrukciju kuće zato što je puno praznih kuća. To je lakše rješenje jer već postoji priključak vode, struje, ne treba čekati ishođenje građevinske dozvole, a jedini je uvjet za da ostanu tu živjeti, da im se djeca školuju u Cisti.

Nije ovo jedina demografska mjera na području Ciste.

Prošle godine je donesena odluku o darivanju 50 tisuća kuna za treće rođeno dijete uobitelji.

U vrtiću, u kojem je smješteno oko 40 djece, cijena je sufinancirana, pa roditelji za prvo dijete plaćaju samo 200 kuna, za drugo 100 kuna, a za treće ništa, nula kuna.

– Podržavamo mlade te studenti godišnje dobiju 5000 kuna. Lani smo imali više od 40 stipendija, a za 2019. godinu

natječaj je u tijeku. Plaćamo prijevoz, radne bilježnice... – nabraja druge mjere načelnik Ćubić, u kojega će se, nadamo se, ugledati i drugi čelnici lokalne samouprave iz ruralnih područja županije.

Trilj: jeftino zemljište i 25 tisuća kuna Slična je priča i u cetinskome kraju, u Trilju, gdje je oko 9000 mještana, 200 djece je u vrtićima, osnovnoškolaca je 776, oko 400 srednjoškolaca i 200 studenata. Gradonačelnik Ivan Šipić kaže: – Ovo je izvrsna odluka župana Bobana i naše županije.

U gradu Trilju također imamo problem iseljavanja mladih obitelji, ali nastojimo raznim mjerama poticati ostanak i olakšati im, prije svega, rješenje stambenog pitanja. Do kraja godine raspisat ćemo natječaj za kupnju zemljišta za izgradnju kuća po vrlo niskoj cijeni, imamo uvjerljivo najmanji komunalni doprinos, a uz to ćemo svakoj obitelji koja se odluči ovdje skućiti dodijeliti 25 tisuća kuna.

To nije jedini poticaj na koji mogu računate mlade triljske obitelji. Naime, ubrzano se radi Detaljni plan (DPU) zemljišnoga kompleksa, koji je za buduću stambenu zonu u Vedrinama darovalo Ministarstvo državne imovine. Čim se donese DPU, Triljani će to zemljište isparcelirati i parcele dijeliti besplatno ili po iznimno povoljnim uvjetima. Naravno, prioritet će imati mladi bračni parovi koji odluče tu živjeti.

Pojedinosti na www.dalmacija.hr Čekamo još ovakvih pozitivnih inicijativa od čelnika lokalne samouprave. Kako bi se građani što bolje informirali o uvjetima i kriterijima natječaja, na mrežnoj stranici Županije dalmacija.hr zainteresirani za ovaj projekt mogu pronaći sve potrebne informacije, a već od polovice ožujka aktivan je i broj na koji se građani mogu javiti i dodatno otkloniti sve eventualne dvojbe. Također ćemo projekt “Tu je tvoj dom” pratiti u svakom broju “Moje županije”.

4

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE ožujak 2019.

5

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE ožujak 2019.

inovativni ‘fesbovci’ NA SVEČANOSTI OTVORENJA PICS@FESB - PREDINKUBACIJSKOG I COWORKING CENTRA NAGRAĐENI AUTORI PET NAJBOLJIH STUDENTSKIH PODUZETNIČKIH PROJEKATA

Ovi momci i cure jamstvo su budućnosti IT sektora

1. nagrada

2. nagrada

Rektor Dragan Ljutić i nagrada za 2. mjesto, projekt e-Vision

Slaven Damjanović, prva nagrada za projekt e-Agrar 4. nagrada

Piše:

Župan Blaženko Boban i nagrada za 3. mjesto, projekt POINT.me

5. nagrada

milena budimir tom dubravec/Hanza media

PICS program je spona znanosti, poduzetništva i lokalne zajednice.

Odaziv studenata je velik, radi se subotom, radi se noću, mladost je doista sjajna, uručujući zaslužene novčane nagrade kazao je župan Blaženko Boban

N

a svečanosti otvorenja PICS@FESB – predinkubacijskog i coworki ng centra za studente Splitsko-dalmatinske županije u prostorima FESB-a, okupila se sva sila mudrih mladih ljudi, sposobnih, nevjerojatnih, zadivljujućih. Zbog njih i za njih u sklopu svečanosti je potpisan i Sporazum o suradnji između Sveučilišta, Fakulteta elektrotehni-

Rektor Dragan Ljutić uručuje nagradu za 4. mjesto, projekt ‘Trashtrack’ subotom, radi se noću, mladost je sjajna. Ovdje ćemo crpiti kadrovski potencijal u IT sektoru za budućnost. Cilj nam je izgradnja tehnološkog parka, koji je prostornom dokumentacijom predviđen u Vučevici, programi su nam strateški osmišljeni, ne bojim se za budućnost – kazao je župan.

ke, strojarstva i brodogradnje, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, III. gimnazije i Splitsko-dalmatinske županije. Sporazum o suradnji za cilj ima promociju, poticanje i razvoj cjelokupnog IT sektora kroz projekt ICT Županija. Šećer na kraju je ipak bilo uručenje nagrada najboljim studentskim poduzetničkim projektima. Studentima FESB-a, kao autorima pet najboljih studentskih poduzetničkih

i inovativnih projekata, župan Blaženko Boban uručio je zaslužene novčane nagrade.

Kreativno okruženje No, hajdemo redom. Predinkubacijski IT centar i studentski coworking prostor za poticanje i razvoj njihovih poduzetničkih ideja, projekata i IT startupova je sastavljen od nekoliko povezanih cjelina. Sam coworking prostor dostatan je

za, čak, 50 osoba, dok susjedne dvorane mogu primiti 70-ak osoba na predavanja i okupljanja IT stručnjaka. U učionicama imaju 24 računala, a lounge prostor je baš za odmoriti dušu. Studentima su na raspolaganju osim besplatnog Wi-Fija i 3D printer, Rasberry Pi, Arduino oprema...

Studenti koji su dijelom Student Coworkinga imaju zaista ugodno i kreativno okruženje, mogu i razvijati svoje projekte i ugodno se družiti, a članstvo je, naravno, potpuno besplatno.

– Sveučilište omogućava studentima sve, ulaže u njih, a zajedno sa Županijom smo jači!

Prepoznali su vrijednost znanja i sretni smo što imamo ovakvo vodstvo i Županije i Grada – kazao nam je prof. dr. sc. Dragan Ljutić, rektor Sveučilišta u Splitu.

’Izgradit ćemo tehnološki park’ Rektor Dragan Ljutić, župan Blaženko Boban, dekan FESB-a Sven Gotovac i Deana Bošković, ravnateljica lll gimnazije prilikom potpisivanja sporazuma

Damir Brčić, voditelj projekta ICT županije

– Ovdje, u Splitu, imamo pamet i tu pamet trebamo poticati. Sveučilište, vjerujte, na sve će načine poticati mlade da se

usavršavaju, da se ostvaruju – dodao je Ljutić.

Porazgovarali smo i sa županom Blaženkom Bobanom, kojeg je otvaranje novog centra posebno radovalo te je naglasio kako Županije ima u planu i nove investicije.

– Uređenje budućeg inkubacijskog centra, u Ulici Ruđera Boškovića 25, sa svom IC tehnologijom koštat će nas više od 8 milijuna kuna, ovdje u predinkubacijski centar smo uložili više od milijun, Edit program nas je do sada godišnje stajao 2,2 milijuna, PIC program će koštati isto toliko, ali povratka nema, idemo dalje – kazao nam je župan Boban i dodao: – PIC program je spona znanosti, poduzetništva i lokalne zajednice. Prostor u kojem se nalazimo opremili smo i uredili u godinu dana. Kroz ovaj program želimo napraviti predinkubator, za formiranje startup kompanija, a pravi inkubator bit će u prostorima u Ulici Ruđera Boškovića 25, uskoro ćemo raspisati natječaj za uređenje.

– Bitno je naglasiti kako je odaziv studenata veliki, radi se

Mala revolucija programiranja Damir Brčić, voditelj krovnog projekta ICT Županija, pohvalio se kako je Županija posebnom edukacijom i stvaranjem dodatnih kvalificiranih IT kadrova pokrenula pravu malu revoluciju programiranja.

– Imamo sada 900 djece koja sudjeluju u program, 20 škola u devet gradova županije, a rezultate ćemo vidjeti za nekoliko godina – kazao je Brčić.

Župan Blaženko Boban uručuje nagradu za 5. mjesto, projekt ‘Smart Flow’ – Treba mladima omogućiti prostor i pozitivnu klimu, i kreativnost se razvija – dodao je Brčić.

Sporazum o suradnji između Sveučilišta, Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, III. gimnazije i Splitsko-dalmatinske županije potpisali su, uz župana i rektora, i Sven Gotovac, dekan FESB-a, Nikola Koceić-Bilan, dekan PMF-a, i Deana Bokšić, ravnateljica III. gimnazije, zajedno s predstavnicima lokalnih IT tvrtki i udruga koje aktivno surađuju na projektu ICT Županija.

Vinogradi i voćnjaci sigurniji uz ‘e-Agrar’ A mi smo se tada okrenuli onima koje su političari i znanstvenici i gospodarstvenici po-

Ena Sarajlić, Anastazija Verović, Ana Žunabović i Lucija Visković, 2. nagrada za projekt e- Vision

3. nagrada

sebno nahvalili, i zbog kojih su se, ruku na srce, i sastali – studentima. Prvu nagradu za najbolji studentski poduzetnički projekt osvojila je ekipa s FESB-a za svoj sustav praćenja vremenskih uvjeta, posebno u vinogradima i voćnjacima, čiji je glavni dio bežična senzorska mreža, nazvana “e-Agrar”, a nagradu od pet tisuća kuna je preuzeo jedan od članova tima, Slaven Damjanović, inače student prve godine diplomskog studija, smjer elektronika.

– Ovo nam je odlična prilika, omogućili su nam da ideju pretvorimo u proizvod. U timu nas je pet, upravo idućih mjesec dana imat ćemo novu verziju sustava, dogovorili smo se s poljoprivrednicima testirati proizvod, a ako ga uspijemo plasirati na tržište, nitko sretniji od nas – kazao nam je Slaven.

– U fazi smo završnih testiranja, proizvod će biti spreman

za tržište. Teško bi to uspjeli sami, studiramo, nemamo financijska sredstva, u samom startu su nam trebala velika ulaganja, a tu nam je pomogla Županija – objasnio je mladi student.

Prošle godine su prvu nagradu odnijeli “Mališi”, učenici Treće gimnazije, a tog “dana pobjede” se prisjetio i “trećaš” Antonio Nikolić: – Lani smo pobijedili s web aplikacijom koja je prezentirala našu županiju, EDIT škola programiranja nas je tome naučila, ove godine smo nastavili s naprednim tečajem.

Senzore ugradile u ‘bijeli štap’ “E-Vision” je naziv inteligentnog uređaja, koji omogućuje slijepim i slabovidnim osobama kretanje u prostoru, taj je projekt “na noge postavila” ženska ekipa: Ena Sarajlić, Anastazija Verović, Ana Žunabović i Lucija Visković, studentice pete godine računarstva.

– Riješile smo problem kao zadatak – skromno će cure.

– Vrijeme je za modernizaciju “bijeloga štapa”, pa smo ugradile senzore koji jačinom vibracija sugeriraju korisniku detekciju prepreka – jasno su nam pojasnile svoj uređaj.

I mi smo malo shvatili elektromagnetske valove koji se odbijaju od površine i vibracijom daju informaciju. Djevojke rade na izradi prototipa, pa vjeruje-

Petar Matan, Anđela Čuljak, Andrea Pezo, Ante Vukušić, Antonio Jurkić i Ivan Zaharija 3. nagrada za projekt POINT.me

mo kako će im nagrada od četiri tisuće kuna u tome pomoći.

Point.me je naziv “brončane” nagrade i sjajnog projekta koji djeluje kao svojevrsna platforma na kojoj se preko Android aplikacije povezuju članovi grupe i kojom u svakom trenutku možete doznati gdje vam je točno prijatelj.

– Ne mora to biti korisno samo u nekoj gužvi, na tulumu, na zabavi, to je zgodno i u situacijama nevolje, možemo ugraditi SOS botun, recimo za planinare – pojašnjavaju nam mlađahni FESB-ovci.

Sve je počelo kao projekt za seminar, a pokazalo se dobrom idejom za Anđelu Čuljak, Andreu Pezo, Antonija Jurkića, Antu Vukušića, Petra Matana i Ivana Zahariju.

’TrashTrack’ i ‘Smart Flow’ Četvrto mjesto i dvije tisuće kuna osvojili su Petra Barać, Renato Kusanović, Antonia Senta, Mateo Vuković i Julija Županović sa svojim projektom nazvanim “TrashTrack”.

– Zamislite kontejner kao zatvorenu cjelinu u kojoj ultrazvučni valovi mjere razinu, udaljenost smeća od poklopca – govore nam genijalci.

Zamislivši to shvatili smo i koliko bi ova super ideja mogla pomoći, recimo, “Čistoći” kod planiranja trase njihovih kamiona za odvoz smeća, a tek uštede...

Rješenje za automatsko navodnjavanje pronašli su Ivan Ivandić, Dino Siriščević, Ani Stjepić, Duje Šolić, Ante Todorić i Mislav Vukašin, nazvali su ga “Smart Flow”, a preporučuju ga plastenicima.

– Pojedine vrste rastu i napreduju u određenim uvjetima, određena im je vlažnost tla, temperatura, a mi smo sve to plus dalmatinski “faktor linosti” uračunali i napravili aplikaciju za pametan telefon, klikneš i sustav za navodnjavanje se aktivira – objašnjavaju nam budući gospodarstvenici.

6

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE ožujak 2019.

7

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE ožujak 2019.

obećavajući predznaci

gost broja

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA IMALA JE SAMOSTALNI ŠTAND NA NAJVEĆEM SVJETSKOM TURISTIČKOM SAJMU

JOŠKO STELLA, DIREKTOR TURISTIČKE ZAJEDNICE SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE:

Piše i snimila:

Održivi turizam i produženje sezone - to nam je osnovni cilj

‘Srce Jadrana’ osvojilo Berlin diana barbarić

H

otelijeri i iznajmljivači s područja Splitsko-dalmatinske županije, ali i svi ostali koji posredno žive od turizma (trgovci, vlasnici rent-a-car agencija, ugostitelji...) ne bi se trebali plašiti predstojeće sezone u smislu da će im nedostajati gostiju, naročito Nijemaca. Iako se smještajni kapaciteti neprestano povećavaju, poboljšava se i njihova kvaliteta, a županijska Turistička zajednica radi odličan posao na promociji najveće dalmatinske županije.

Na najvećem svjetskom turističkom sajmu, ITB-u u Berlinu, održanom početkom ožujka, uspjeli su privući pozornost velikog broja klijenata i odradi-

Župan Blaženko Boban, Alijana Vukšić i Joško Stella u ugodnom društvu u Berlinu

ti vrhunski posao. Splitsko-dalmatinska županija imala je prvi put svoj štand na ovome sajmu, manifestaciji koja okuplja 150 tisuća posjetitelja i ima više od 5000 akreditiranih novinara.

Tih pedesetak četvornih metara na kojima su se predstavile sve ljepote i posebnosti naše županije tijekom petodnevnog trajanja ITB-a vrvile su znatiželjnim Nijemcima, ali i klijentima sa svih strana svijeta.

Cocktail i pršut – rapsodija okusa Svi su bili zainteresirani za bukiranje smještaja upravo u Dalmaciji. Među brojnom dalmatinskom delegacijom prvi put se našao i Blaženko Boban, župan splitsko-dalmatinski.

Bio je iznimno ponosan i zadovoljan kako smo se predstavili svijetu, a sličnih su dojmova bili i gradonačelnica Sinja Kristina Križanac, gradonačelnik Hvara Rikardo Novak, direktorica

Jure Vojković je pripremio cocktail ‘Srce Jadrana’

Najveći turistički rast na našoj strani Jadrana Podaci o 211.401 dolasku nautičara i 1.442.869 noćenja ostvarenih u nautici na području Splitsko-dalmatinske županije u 2018. godini, govore da se gotovo polovina svih nautičkih noćenja u Hrvatskoj ostvari u akvatoriju Srednje Dalmacije. Inače, prema eVisitoru u 2018. godini u SDŽi ostvareno je u komercijalnom i nautičkom smještaju ukupno 19.110.498 noćenja i 3.698.159 milijuna turističkih dolazaka, što je najveći rast ostvaren u svim priobalnim turističkim županijama u 2018. godini. splitske TZ Alijana Vukšić, direktorica TZ Makarske Hloverka Novak-Srzić, direktor Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Split Joze Tomaš te brojni drugi turistički djelatnici iz naše županije.

– Donijeli smo u Berlin kaplju najbistrijeg mora, dušu najplemenitijeg čovjeka – Dalmatinca, zraku najtoplijeg sunca i očekujemo da će to naši dragi gosti Nijemci, ali i ne samo oni, znati prepoznati i uživati u našem kraju – istaknuo je župan Boban i najavio da će i iduće godine naša županija opet imati svoj štand, koji će biti još atraktivniji jer ćemo predstaviti i našu narodnu nošnju, ali i dodatno sve začiniti još bogatijom gastronomskom ponudom. Jer, svaka čast zanimljivim letcima, kvalitetnim fotografijama i blagoglagoljivim prezenterima, ali svaka ljubav, pa i ona turistička, prolazi kroz želudac.

A dobrih bokuna i osvježavajućih napitaka iz srca Dalmacije ni na ovom 53. izdanju berlinskog ITB-a nije manjkalo. Cocktail “Srce Jadrana”, koji je za posjetitelje našega štanda smiksao vrhunski barmen

Splićanin Jure Vojković, toliko je dobro izgledao da ga je bilo divota gledati, a oni koji su ga kušali svjedočili su da je izazvao pravu rapsodiju okusa. Nije puno trebalo ni da “plane” domaći pršut iz Srijana, kojim su Dalmatinci počastili svoje njemačke goste, a potom im žeđ gasili biranim vinima. Nakon svega toga, lakše su se sklapali i poslovi te padali dogovori oko budućih aranžmana.

Zagora uzdanica Joško Stella, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, nije uopće dvojio oko pozitivnih učinaka predstavljanja na ITB-u. A tamo smo, spomenimo i to, posebno predstavili nekoliko županijskih turističkih klastera: Splitsku rivijeru, Makarsku rivijeru, otoke Brač, Hvar, Vis, te područje Dalmatinske zagore, našu novu uzdanicu na turističkom nebu.

– Svi su uvidjeli važnost turizma za naše gospodarstvo i veseli me da su u Berlin došli i lokalni čelnici.

Nastojimo gostima ponuditi nešto posebno, što drugi nema-

ju, a to su cikloturizam, gastroturizam, enogastronomija, naša sakralna baština... Sve su to sadržaji koje turisti mogu konzumirati i izvan glavne sezone – kazao nam je Stella.

Iako ove godine svjedočimo odgođenom bukingu, neće manjkati gostiju iz Njemačke.

Ljudi su sve skloniji last minute aranžmanima, a sve više direktnih aviolinija bi trebalo prevesti i više gostiju iz sjevernih dijelova Njemačke. Ali, i ne samo iz Njemačke.

A kad nam gosti dođu, ističe Stella, dočekat će ih odlično opremljeni hoteli i apartmani u kojima im ništa neće manjkati. Samo u hotele u srednjoj Dalmaciji ove se godine ulaže impresivnih 197 milijuna eura.

Na koncu, napomenimo i to kako se Splitsko-dalmatinska županija pozicionirala kao druga najjača turistička regija u zemlji, odmah iza Istre, a ispred Kvarnera koji je desetljećima po prometu držao drugo mjesto u zemlji. U ukupnom turističkom prometu Hrvatske, svaki peti gost u komercijalnom smještaju noćio je u Srednjoj Dalmaciji. Neka ih u 2019. bude još i više.

vojko bašić/hanza media

Donijeli smo u Berlin kaplju najbistrijeg mora, dušu najplemenitijeg čovjeka Dalmatinca, zraku najtoplijeg sunca i očekujemo da će to naši dragi gosti Nijemci, ali i ne samo oni, znati prepoznati i uživati u našem kraju, istaknuo je župan Boban

Jedina smo županija koja je izradila Studiju održivog turizma, a upravo su održivost i ekologija bile glavne teme Sajma ITB u Berlinu, najvećega u svijetu. Održivi turizam, uz maksimalnu dobrobit za lokalno stanovništvo, a sve u skladu sa svim europskim turističkim trendovima, ono je na što ciljamo, kaže Stella

razgovarala:

Marina matković

G

ost najnovijeg broja “Moje županije” je Joško Stella, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije. Kad je turizam posrijedi, neupitno najznačajnija i najprofitabilnija djelatnost na ovim prostorima, podjednako na otocima, obali i u Zagori, uvijek ima povoda za razgovor. A prije svega to je nedavni najveći svjetski turistički sajam održan u Berlinu.

Kakvi su vaši dojmovi s nedavnog sajma u Berlinu?

– Sajam ITB u Berlinu je poznat kao najveći svjetski turistički sajam. Na njemu je sudjelovalo više od 11 tisuća izlagača iz 180 država, a broj posjetitelja se broji u stotinama tisuća. Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije je prvi put samostalno promovirala turističku ponudu na 52 četvorna metra vlastitog štanda. Bitno je naglasiti da smo imali jako atraktivan, suvremeno dizajniran štand koji je privlačio dosta pozornosti. Na štandu smo imali i promociju koktela “Srce Ja-

drana” i koktela “Alkar” te rezanje i dijeljenje pršuta, kao i degustaciju dalmatinskih vina. Tom prilikom, osim brojnih domaćih i stranih novinara, nazočili su i ministar turizma Gari Cappelli, direktor HTZ-a Kristjan Staničić i, naravno, naš župan Blaženko Boban. Na štandu su bila i četiri stola za sastanke, koje su turistički subjekti iz naše županije koristili tijekom sajma i pritom bili jako zadovoljni uređenjem štanda i ponudom prostora.

Selektivni oblici turizma Splitsko-dalmatinska županija je prva, a koliko znamo i jedina, županija koja je izradila Studiju održiva turizma. Koliki je značaj te studije u kontekstu onoga što ste vidjeli i doživjeli na ovom sajmu u Berlinu?

– Značaj Studije nosivih kapaciteta je posebno bitan u svjetlu sajma turizma u Berlinu gdje su održivost i ekologija bile glavne teme. Održivi turizam, uz maksimalnu dobrobit za lokalno stanovništvo, naš je osnovni cilj koji je u skladu sa svim europskim turističkim trendovima. Tu smo se pokazali kao jedna od vodećih destinacija s obzirom na našu usmjere-

nost prema održivom razvoju turizma.

Kako u Dalmaciju u predsezoni i posezoni privući nove goste, i to one visoke platežne moći, i što je to turizam posebnih interesa – bile su glavne teme druge međunarodne konferencije i poslovne radionice SPLITB2B, na kojoj je, uz predstavnike turističkog sektora, sudjelovalo više od 40 turoperatora i predstavnika agencija iz cijelog svijeta. Možete li nam nešto više kazati o toj konferenciji?

– Split B2B je u biti jedna od zadnjih faza razvoja projekta destinacijskih menadžment kompanija, koji smo započeli još 2012. u suradnji s UHPA-om, i to tako da smo počeli s edukacijama.

Nakon edukacija, od 2013. dajemo nepovratne poticaje međunarodnim menadžment kompanijama, kako bismo razvijali selektivne oblike turizma namijenjene predsezoni i posezoni. Osim toga sufinancirali smo i nastupe na specijaliziranim sajmovima i napravili brošuru sa 120 destinacijskih programa namijenjenih za predsezonu i posezonu.

Formirali smo i posebnu podstranicu “Discover Central Dalmatia” na kojoj se može naći svih 120 destinacijskih programa te smo iste marketinški promovirali preko naših mrežnih kanala.

I na samom kraju je grupa destinacijskih menadžment kompanija, uz pokroviteljstvo Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, kreirala B2B projekt koji je posebno značajan jer dovodi agencije koje prije nisu radile u Hrvatskoj, a rade programe selektivnih oblika turizma za predsezonu i posezonu.

GAST, Gastro i Ultra podižu rekorde Podsjetimo se prošlogodišnjih rezultata turističke sezone za našu županiju. Broj dolazaka, broj noćenja...?

– U 2018. je ukupno ostvareno 3.487.054 komercijalna turistička dolaska, što je povećanje od devet posto u odnosu na prethodnu godinu. Ostvareno je 17.710.498 komercijalnih turističkih noćenja, što je povećanje od pet posto. U ove statističke podatke nije uračunata nautika te ako se i ona uračuna onda imamo više od 19 milijuna noćenja.

Očekivanja za nadolazeću sezonu?

– Očekujemo još jednu rekordnu turističku sezonu s najvećim povećanjem prometa u predsezoni i posezoni te minimalnim povećanjem u glavnoj sezoni. Cijeli naš marketing usmjeren je na povećanje dolazaka u predsezoni i posezoni.

Kolika je uloga sajmova koji se pod pokroviteljstvom Županije događaju u Splitu u predsezoni (GAST, Gastro...)? Što se još može učiniti kako bi produljili predsezonu i posezonu?

– Niz sajmova, poput GAST-a i sličnih, izuzetno su značajni za predsezonu, ne samo za povećanje dolazaka nego i za povećanje konkurentnosti svih turističkih subjekata u županiji.

Kako bismo poboljšali predsezonu i posezonu trebamo kvalitetno razviti selektivne oblike turizma koje već razvijamo, poput cikloturizma, tematskih staza, kulturnog turizma, enogastronomije, aktivnog odmora, ruralnog turizma i turizma Dalmatinske zagore.

Možete li komentirati značenje Ultre kao turističkog događaja, za grad Split, županiju i Hrvatsku?

– “Ultra Europe Split” u proteklih sedam godina značajno je utjecala na turističku sliku Splita i Splitsko-dalmatinske županije, stavljajući ih na kartu svijeta najvećih festivalskih događanja.

Ustrajno gradimo sliku destinacije s brojnim i raznolikim ponudama tijekom čitave godine, pa je jedno takvo događanje prilika da se promovira puno širi prostor od samog mjesta odr-

žavanja. Već nekoliko godina Ultra je razlog zbog kojega su u širem okruženju od Makarske, Omiša, pa sve do Trogira, turistički kapaciteti popunjeni tijekom održavanja festivala, a slike s Poljuda i naših otoka, na kojima se održava “after party”, obišle su svijet. Upravo širenje takvih fotografija preko društvenih mreža daje nam ogroman marketinški efekt na ciljanu publiku diljem svijeta.

Nemjerljiva je to promocija naših destinacija, jer je iznimno važno stvarati dodatne motive za dolazak turista u Hrvatsku.

Podići kvalitetu privatnog smještaja Kako Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije pomaže privatnim iznajmljivačima?

– Kako bi nas tržište prepoznalo kao kvalitetnu destinaciju, važno je unaprijediti kvalitetu privatnog smještaja koji čini više od 70 posto kapaciteta Splitsko-dalmatinske županije.

Turistička zajednica godišnje organizira i financira više od 30 edukacija u suradnji s lokalnim turističkim zajednicama. Izradili smo i poseban priručnik za iznajmljivače i sufinancirali dvije knjige za vlasnike privatnog smještaja. Sufinanciramo savjetovalište za privatne iznajmljivače Interligo. U okviru web stranice Turističke zajednice napravljen je poseban Kutak za iznajmljivače s logom, različitim video uradcima i korisnim informacijama.

Jedna smo od rijetkih županijskih turističkih zajednica koja u potpunosti financira Apartman plus magazin, tako da je on besplatan za sve iznajmljivače u informatičkom obliku, a podijelimo besplatno i 2000 tiskanih primjeraka. Ističemo odličnu suradnji sa Splitsko-dalmatinskom županijom koja financijski podupire povećanje kvalitete i konkurentnosti privatnog smještaja.

8

9

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE ožujak 2019.

malena mista moje županije (12)

SUĆURAJ

NAŠI REPORTERI SU SE OSMOGA JUTRA OVOGA OŽUJKA, DOK JE BURA OČITO JOŠ ‘SPAVALA’, IZ DRVENIKA OTISNULI U OPĆINSKO SREDIŠTE NA HVARSKOM ISTOKU I ZABILJEŽILI PUNO TOGA

Ribe, maslinova ulja i vina uvik se nađe fale samo dica da popune školske klupe Piše:

stipe krce snimio:

Vladimir Dugandžić

Svjetionik

/Hanza Media

D

što je drvo, od drveta i u drvetu jest, zaključih s dignutim nosom prema nadvitom Biokovu iznad magistrale. Kadli…

Potomci hrabrih gusara “Šta vas zanima?”, trgnut će me iz besmislenih misli glas barba Frane Bulića.

“Pa, eto”, zatečen ću progovoriti, “zanima me štošta i mnogošta toga, gospodine, a trenutačno me zanima kako se živi u Drveniku i po kojem drvetu je mjesto dobilo ime?”

Frane će: “Da nema turizma, živilo bi se jadno. A misto je dobilo ime po dubu.”

Dub je deblo, dio drveta, stabla od korijena pa do prvih grana krošnje, no dub je i uobičajeno, drugo ime za hrast, visoko listopadno drvo koje je rijetkost uz našu obalu pa upitah: “Ima li u Drveniku hrastova, dubova?” Frane kaza da nema te produlji dalje, uz napomenu kako je nekoć davno, iz Drvenika na otok Drvenik odselilo petnaest ovdašnjih obitelji, no ne reče koji – Veliki ili Mali.

Poslije tridesetak minuta vožnje trajektom, evo nas u Sućurju, naselju i luci na krajnjem istoku otoka Hvara, s povijesnim nazivom Plame, a u neko vrijeme San Giorgio i Picollo Trieste. Umjesto mižgavice – tmurnog i umornog vremena, dočeka nas čaradura – lijepo i zamalo potpuno vedro vrijeme.

Ali jugo i dalje puše, a narodni izrijek lijepo kaže – čuvaj se vedra juga i oblačne bure. No što je tu je…

“Tu je života bilo još u željezno doba”, kazat će arheolog Nikša Vujnović. Daklem, tu se nastavalo i živjelo od stoljeća sedmog – prije Krista!

Istočni dio otoka Hvara zabija se u more poput šila rtovima sv. Ante, sv. Juraj i rtom Sućuraj, koji kruže trima kanalima – Hvarskim, Korčulanskim i Neretvanskim, a mjesto se sastoji od dva dijela: Gornje i Donje bande. Gornja banda je na brdašcu, a Donja na (u) ravnici poluotočića Gubavac, nekoć močvarnom zemljištu koje je služilo za navlačenje brodova i zaštitu u borbi protiv Turaka i gusara. Otud i naziv za današnju, ovdašnju luku – gusarska luka. Josip Slavić će u svojoj knjizi “Kamenica” napisati: “…Sućurjani su od davnina bili poznati kao proslavljeni borci protiv Turaka, Rusa i gusara…

Sućurjani, potomci hrabrih gusara, bili su odlični mornari i vojnici i čuvali svoje prostore i slobodu…”

Jedini štokavci na otoku Nikša će nastaviti: “Prema arheološkom nalazu, ulomku impresso-keramike koji je pronađen u špilji Živa voda kod Selca, najraniji trag boravka čovjeka na ovom dijelu otoka datira od prije 8000 godina. Inače, Sućuraj se prvi put spominje 1331. godine u Hvarskom statu-

Utvrda Fortica

Staro groblje Crkva sv. Jurja

Načelnik Ivan Slavić s obitelji i župnikom prilikom krštenja malog Frane

fotografiju ustupio fra Stipo Marčinković

an je žena, drugi dan korizme, a uz to i petak. Nad Drvenik legla mižgavica – tmurno, umorno vrijeme kao da je jesen. More se valja i pjeni poput uzavrele vode u loncu pa šumi, a šumi i borova šuma iza leđa mjesta. Jugo je. Sućuraj na Hvaru tek se nazire, no Duba i Lovišta na Pelješcu nikako.

Skrila ih morska prašina. Da je čaradura – vedro vrijeme – vidio bi se i odašiljač na Roti. Na pristanu, drveničkoj trajektnoj luci, nije ni vozila ni ljudi. Nitko nikoga ne čeka niti ispraća, niti je ikakve brodice ni u Hvarskom ni u Neretvanskom kanalu. I ništa se ne čuje, ništa osim strujanja zraka uslijed razlike tlaka. I dok vjetar i more šume, ja se vrtim po pristanu, gledam kako vjetar grane njiše i kako more sve ubrzanije “diše”, kako se nadimlje.

Da bih odagnao zabrinutost o isplovljenju, misli usmjeravam kojekakvim besmislicama, stvarima bez ikakva smisla i značenja, pitajući se, nu, jesam li ikoga čuo govoriti, elem, da će se makar za vrijeme korizme odreći laganja, lopovluka i varanja, pa ima li ikakve veze ilirska kraljica Teuta s Teutoburškom šumom, planinskim grebenom u sjeverozapadnom dijelu Njemačke i otkud ime nogometnom klubu “Faraon” iz Trpnja, kad u nas nikad nije bilo egipatskih već naših vladara koji su se ponašali kao faraoni. Vidim, odgovor ne zna ni vjetar pa se upitah po čemu Drvenik dobi ime. Je li po drvenjacima – obući s potplatama od drveta ili po drvenjačama – velikim drvenim žlicama, kašikama? Ili možebitno po drvenici – drvenom dijelu samara ili pak po drvenini – drvenom dijelu mlina? Po nečemu

tu kao naziv crkve svetog Jurja, po kojem je naselje i dobilo ime.” (“Ecclessiam santi Giorgii, quae est in capite insulae.”)

Pored crkve sv. Jurja, u Sućurju je i crkva sv. Ante sagrađena 1663. godine, s dva kipa: sv. Ante Padovanskog kojem je crkva posvećena i sv. Ante Opata, u narodu zvanih “sv. Ante mršavi” i “sv. Ante debeli”. Oko naselja, pak, je nekoliko kapelica: Gospe od Karmena na vrhu Gornje bande, sv. Nikole gornjeg na Brdu, sv. Nikole donjeg na Donjoj bandi, sv. Špiridijuna na punti Mačka, sv. Mihovila na Lečevišću, Gospe od Zdravlja i sv. Nikole na istočnoj punti uvale Mrtnovik… A uokolo njih svukud je usnule povijesti, burne i daleke, uščuvane pod zemljom i nad njom, a i na morskom dnu i u moru, po kojem pogledom klizim sa svake uzvisine.

I ono me, to uzvaljano more, opet podsjeti na babu Anđu koja se jednom zgodom potuži…

“Evo, umrit ću, a more neću vidit”, nekako sjetno je prozborila, “a u zadnje vrime ga stalno klapin, sanjan.

Jednu botu mi je jedna ci-

ganka gatala i rekla da je klapnja mirnog mora sinbol bezbrižnosti, a da je zlo uzburkano more, a pogotovo da je zlo ako se čuje ‘uka valova. Još mi je rekla, nuder, da potonuće u more ne sluti na dobro, a ja to zadnji miseci klapin svake noći. To san i noćas klapila...” Dva dana poslije baba je zauvijek sklopila oči, u snu. I još uvijek se pitam kakvo je more klapila – sanjala, je li joj se u snu ukazalo mirno bez vjetra ili je hučalo kao danas, gonjeno jakim jugom.

“Ovdje uvijek neki vjetar puše”, kazat će načelnik općine Sućuraj, Ivan Slavić, “i zato se ovdje malo glasnije govori.

Kad već spominjem govor, valja reći da smo mi Sućurjani jedini štokavci na otoku Hvaru, a Sućuraj je jedino mjesto na otoku koje nije bilo ograđeno zidinama. To znači kako je ovdje uvijek živio narod koji se nikoga nije bojao, koji je bio hrabar i ratoboran…”

“Daklem, moglo bi se kazati da ga je dičila prčevitost…!?”

“Tako nekako…”

’Srdele je bilo ka škaje...’

Povijest Sućurja je duga i burna. Njime su gospodarili Iliri, Rimljani, Hrvati, Mlečani, Francuzi, Austrijanci, Talijani…, a samo u 20. stoljeću Sućuraj je bio u šest različitih država i šest puta je u svojoj povijesti gorio.

Neretvanski gusari su ga zapalili 1280. godine., a Turci u pet navrata: 1526., 1539., 1571., 1663. i 1664. godine.

U 2. svjetskom ratu, pak, gotovo je potpuno razrušen, što od njemačkog što od savezničkog bombardiranja. Život je u tom ratu izgubilo 40 mještana, a 18 ih je umrlo u izbjeglištvu, u El Shattu. Njima u spomen, godine 1966., postavljen je i spo-

menik u malom parku pokraj škole i ambulante, eno ga još uvijek “na nogama”, nauzgor, uspravno…

“I ja san ka dite bija u uzbiglištvu, u Africi”, reći će barba Frane Modrić, “i kad bi tamo došlo komu pismo odavde, nema veze komu, svi smo ga čitali. I plakali… A kad je rat završija, pitali su nas oćemo li se vratit kući ili ćemo na Novi Zeland… Kući, kazali smo. Je, bilo je tamo teško, a bilo je i ovde teško kad smo se vratili. Misto razoreno, glad, korizma je bila cilu godinu. Ali malo-pomalo išlo se naprid. Ja san počeja kopat od svoje desete godine, a srdela je bila glavno jelo. Šest miseci se jila srdela, a šest miseci blejavac.

Znaš li šta je blejavac?”

“Pa… neko jelo koje ima veze s blejanjem, blekanjem, blečanjem…”

“Blejavac je raštika koju su jile ovce i koze”, poučit će me barba Frane, a supruga mu Franka će dodati: “Živilo se od ribarstva i poljoprivrede.” Frane će nadopuniti: “Srdele je bilo ka škaje, išla je u našu tvornicu sardina i u Grčku…”

Na spomen izvorišta drevne civilizacije i kulture, Grčke, na trenutak pomislih na Homera, najznačajnijeg pjesnika helenističke epohe i antičke Grčke, koji u svojoj “Ilijadi”, izrazito ratničkom epu, “Sućuraj zove Kila na istoku Leke – Hvara”. A usputno se upitah, opet besmisleno, ima li rečeni grčki Homer ikakve veze s našim Homerom – selom u Gorskom kotaru, danas zamalo zaboravljenom.

“Danas je Sućuraj općinsko središte”, kazat će načelnik Slavić i vratiti me u ovdašnjost, “do grada Hvara je 77 kilometara, a do kopna, do Drvenika, su tri nautičke milje.

Trajekt plovi 25 minuta, zimi 3-4 puta, a ljeti 10-15 puta dnev-

nastavak na 10. stranici �

10

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE ožujak 2019.

11

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE ožujak 2019.

19. sjednica županijske skupštine S DNEVNOG REDA POVUČENA TOČKA O NAMJERI DAVANJA KONCESIJE NA POMORSKOM DOBRU, KOJU JE TRAŽILA TVRTKA ‘BLUE PEARL’

Ribogojilište � nastavak sa 9. stranice no. U sastavu općine su tri naselja – Sućuraj, Bogomolje i Selca. Općina Sućuraj osnovana je Napoleonovim dekretom od 25. travnja 1811. godine, a grb Općine je sv. Juraj na konju koji ubija zmaja. Po ovom svecu mjesto je i dobilo ime, dakle, sut + Juraj = Sućuraj. Nadalje, u mjestu postoji osnovna škola, pošta, heliodrom za hitne intervencije, ambulanta, lučka ispostava, mjenjačnica, tri prodavaonice… Imamo potpuno riješenu infrastrukturu s kanalizacijom, a u planu je izgradnja marine…”

Načelnikova kuća puna dičjeg plača

dić barilo sa sto litara vina i iz njega se napit. A vina je bilo više nego vode, na vagune. Vinogradi su bili svukud okolo, a za vrime Austrije vino se izvozilo po cilon monarhiji”, nadopunit će barba Frane priču o mjesto u kojem bijahu dvije kraljice – Teuta i srdela, dok će barba Mate Slavić nadodati: “Vino i srdela su nas održali, svit je radija i danju i noći. Priko dana je iša u polje, a priko noći na more. Moj je ćaća ima plivaricu i lovili smo po sedam vaguna ribe. I sve je to prerađivala naša pokojna fabrika… A za poljoprivredu su dolazili nadničari iz Zagore, živilo se tada bolje nego ikad. Ribe, maslinova ulja i vina uvik se imalo.”

Vina ima i danas, iako ne u količinama kao prije. Vinogradar i vinar Juraj Vujnović ima 28.000 trsova loze, od toga 10.000 trsova prča, autohtone samonikle sorte na području Sućurja. Kazat će: “Ja godišnje proizvedem 7000 boca prča. Prije 50 godina ovdje se proizvodilo 100-120 vagona prča.

Inače, ja se ovim bavim 25 godina, a osim prča proizvodim i druge sorte vina – plavac, pošip, oku…”

Makedonka Divna kao spasiteljica Prije no što ću ga upitati otkud ime prč lozi i vinu, pokušah sam iznaći odgovor. Elem, u rječniku hrvatskog jezika ne ima ta riječ niti bilo koja izvedenica kojoj je ona korijen, no ima u narodnom govoru.

Daklem, prč je neutučen jarac za rasplod, prčevit je žestok, nagao čovjek, prčetina je jareće meso od neuškoplje-

Mali brodari traže prenamjenu dijela luke u Bajnicama Piše:

JOSIP MATKOVIĆ

Ribar Slavić Nikša i Juraj Vujnović

na jareta, a prčevina je miris prčeva mesa. Opet, prčimice znači potrbuške ležati, prčiti se znači biti nasilan, prčevit, ali i spolno općiti, dok je prčimrav mali žuti mrav čiji ugriz jako peče. No prčimrav je i nadimak okoprčnu – sposobnu i prilagodljivu, a ujedno i svojeglavu čovjeku. Kako je vidjeti, prč je sorta i loze i vina, znači… “Vinu prč se pripisuju afrodizijska svojstva”, priopći Juraj.

Možebitno će Sućurjani jednoga dana podići spomenik i ovoj jedinstvenoj “Božjoj kapljici” kao što ga podigoše ribi, okamenjenoj kapi vode i staroj školi, u malom parku i na mje-

Ivan Slavić, liječnica dr. Divna Vojnovska i medicinska sestra Jadranka Franičević

mirko crnčević/hanza media

“A što je s vrtićem, dječjim vrtićem?”, pitam.

“Nemamo ga, jer nema djece. Pa u svih osam razreda naše škole tek je 14 đaka. Od tog broja dvoje su moje djece. Inače, u Sućurju je oko 250 stanovnika koji tu stalno obitavaju, žive, a Općina ima samo nas dvojicu djelatnika i obojica radimo sve.”

A nekoć je u ovdašnjoj tvornici sardina radilo – djelovalo – više od 70 radnica – djelatnica. Nje više nema, no u prostorima te bivše tvornice sada je “tvornica” riblje mlađi, mrijestilište, u vlasništvu Vjerana Bjelovučića.

U Sućurju je upravo općinski načelnik najbolji promotor pronatalitetne politike, o kojoj se u posljednje vrijeme, pa i s najviših razina, državne i županijske, učestalo razglaba. U njegovoj obitelji četvero je dječice, dvoje osnovaca i isto toliko “mališa”, od kojih je najmlađi kršten prve nedjelje ovoga ožujka. Samo pet dana prije nego je put vaše reportere doveo do ovog najistočnijeg dijela hvarskoga otoka.

Barba Frane će reći kako su Sućurjani od davnine poznati kao vrsni ribari te da se ta tradicija i dalje nastavlja, a načelnik općine će to potkrijepiti: “Sućuraj ima ribarsku flotu od 10 većih ribarskih brodova i oni koćare čitavim Jadranu, a njihov ulov se prodaje diljem Hrvatske i izvozi u EU. Tu je i

pogon za soljenje srdela, a sućurajske srdele se prodaju i u inozemstvu.”

“Bilo je srdela za nevirovat”, još jednom će ponoviti barba Frane, “ali je jadno bilo s vodom. Nije bilo izvora, pa se voda zaimala, ali samo za pit. Stoka je pila bočatu vodu… Je, bilo je teško, ali je bilo bolje, kulturnije, više se poštovalo i više smo vodili računa jedno o drugomu. Ma srdela je bila kraljica za nas…”

Ovu plavu morsku ribu – srdelu, sardelu – Josip Slavić ovako opjeva: “Srdela, hraniteljice moja, kraljice riba, bez tebe ne bismo bili ono što smo sada, ti si nas othranila, ti si nam život značila, ti si nam bila i otac i majka, bila si prva i zadnja nada našeg htijenja, okomica oko koje se sve vrtjelo. Bog te blagoslovio širom Jadrana i naše Dalmacije da plivaš u jatima i da te lovimo u svim mrakovima…”

Elem, tako negda sa srdelom bijaše, baš kao što nekoć u Sućurju, samom po sebi spomeniku kulture, u zlatnom vremenu sućurajske povijesti, u 17. stoljeću, bijahu tri župe, tri crkve, tri samostana…

Tada tu obitavaše i tri biskupa. Danas je ovdje jedna župa, jedan župnik, fra Stipo Marčinković, i jedan samostan, najstarija dobro sačuvana građevina u mjestu, nekad augustinski, a danas franjevački samostan, za koji se ne zna točno kad je sagrađen (predmnijeva se u 9. stoljeću), no natpis na latinskom jeziku na pragu iznad ulaznih vrata jasno i razvidno kaže: “Samostan reda braće pustinjaka sv.

Augustina 1309. obnovljen.”

Posljednji put samostan je obnovljen 1994. i u njemu danas obitavaju franjevci provincije Bosne Srebrene. Nu, nekoć tu bijahu i dvori ilirske kraljice Teute (vladala je od 231. do 219. g. prije Krista), a uščuvani zid narod i danas zove Teutin zid.

“Na Veliki petak navečer, u nas se održava tradicionalna procesija u kojoj je nekad križonoša, odjeven u crno i s crnom kapuljačom na glavi, na ramenu nosija crni križ težak 120 kila, za pokoru. Nosi ga on i danas, ali križ nije ni blizu toliko težak. Naši stari su bili jaki i bilo je ljudi koji su mogli po-

Frane i Franka Modrić s našim novinarom

stu gdje se 1888. izgradi zgrada škole i Općine, dugo najljepša građevina u naselju. A ovdje kamene ljepote ne manjka, a ne manjka ni netaknute prirodne ljepote uz 20 km obale, sa sjeverne i južne strane mjesta, između kojih se već ćuti proljetni miris rascvalih mendula i ružmarina. Još malo pa će zamirisati i cvat raspupalih limunova, naranči, mandarina… Suve smokve, rakija i med ovdje mirišu cijele godine i nadaleko. I pčele zuje…

“Balkon na kući dugo je bio statusni simbol Sućurjana”, kazat će načelnik Slavić, “po balkonu se vidjelo tko je bogat i tko je imao vremena na njemu sjediti i pustiti mozak na pašu. Ukratko, sada smo okrenuti turizmu… Inače, dugo smo bili bez liječnika. Na raspisane natječaje nitko se nije javljao unatoč uvjetima koje smo nudili: dobru plaću, stan i godišnje 50.000 kuna bonusa koje daje Općina. No i to smo napokon riješili, na natječaj se javila gospođica Divna Vojnovska, liječnica iz Sjeverne Makedonije, i, evo, sada je zaposlenica Doma zdravlja naše županije.”

Na ostacima mletačke fortice, tvrđave, piše: “Di ben in melio”. Iz dobrog u bolje.

S

dnevnog reda sjednice Županijske skupštine, održane koncem veljače, povučena je točka o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru na predjelu Bajnice u Krilu Jesenice, u svrhu izgradnje i korištenja luke posebne namjene – luke nautičkog turizma, koju je zatražila tvrtka “Blue pearl”. Mali brodari iz Krila Jesenice su se okupili pred Domom za starije i nemoćne na Zenti prije sjednice, kako bi iskazali svoje nezadovoljstvo tom namjerom, nakon čega je župan Blaženko Boban odlučio povući spomenutu točku s dnevnog reda. Stipe Čogelja, privremeni pročelnik Upravnog odjela za turizam i pomorstvo, pojasnio je kako se točka povlači jer se župan mora dodatno konzultirati s načelnikom Općine Dugi Rat, budući da brodari traže prenamjenu dijela luke iz sportske u luku otvorenu za javni promet, a što bi im omogućilo legalno privezivanje brodica u luci.

Primarni projekti HC-a U sklopu aktualnog sata 19. sjednice Županijske skupštine između ostalog govorilo se o koncesijama na pomorskom dobru, Omiškoj obilaznici, nadvožnjaku na Širini, kao i čvoru Mravinci – TTTS. Županijski vijećnik stranke Pametno Igor Skoko pitao je Čogelju zašto nije pokrenut postupak oduzimanja koncesije na Benama tvrtki “Nacional”, u vlasništvu Igora Sapunara.

– Upravni odjel za turizam i pomorstvo provodi zakone RH. Istina, tvrtka koja ima koncesiju na Benama je u blokadi, ali nismo išli u postupak oduzimanja koncesije jer su potraživanja, prema podacima FINA-e, namirena. Međutim, postoji rok od 60 dana da ta sredstva sjednu na račun Županije. Ako se to ne

Na upit Ljubomira Ercega (Most) da navede pet projekata Hrvatskih cesta po prioritetima izgradnje, župan Blaženko Boban mu ih je nabrojio šest, ističući da će tunel čvor Ravča - Drvenik biti primarni projekt čije je financiranje planirano iz Operativnog programa 2020. – 2027. za gospodarsko korištenje pomorskog dobra u svrhu organiziranja posjećivanja, razgledanja i čuvanja Modre spilje na dijelu k.o. Komiža, predio otok Biševo, kao i Odluka o izmjeni Odluke o koncesiji na pomorskom dobru u svrhu izgradnje (postavljanja) i korištenja luke posebne namjene – sidrišta na dijelu k.o. Milna, predio uvala Lučice (zapadni dio). Vijećnici Skupštine donijeli su Odluku o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Seget, predio ispred kampa Belvedere, općina Seget, pa Odluku o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja luke posebne namjene – luke nautičkog turizma – privezišta na dijelu k.o. Podstrana, predio ispred hotela “Lav”, oćina Podstrana.

Dobro raspoloženi Blaženko Boban i Petroslav Sapunar dogodi u propisanom roku, na sljedećoj sjednici će se svakako naći prijedlog o oduzimanju koncesije – odgovorio je privremeni pročelnik Čogelja. Ljubomir Erceg, vijećnik liste Mosta iz Vrgorca, tražio je od župana da navede pet projekata Hrvatskih cesta po prioritetima izgradnje.

– Tražili ste pet, a ja ću vam nabrojiti šest projekata. Prvi je novi ulaz u Split, čvor Vučevica, A1, tunel Kozjak, čvor na DC8, Kaštela, trajektna luka; drugi projekt je nova multimodalna platforma splitske aglomeracije Split – Stobreč – Dugi Rat – Omiš; treći je izgradnja spojne ceste čvor Zagvozd – Imotski, granica BiH; četvrti je poboljšanja prometne povezanosti otoka Hvara, Poljica – Sućuraj – Drvenik, čvor Ravča, kao i projekt izgradnje spojne ceste Dicmo – obilaznica Križnice. Kao posljednji ističem rekonstrukciju raskrižja Širina u Solinu – kazao je župan te dodao kako se prethodno moraju riješiti i neki

problemi, poput luke u Sućurju koja bi u ožujku trebala započeti s građenjem, dužotočna prometnica Jelsa – Sućuraj, ali i problem luke u Drveniku, gdje je lokalna zajednica opstruirala projekt blokirajući lokaciju koja se nalazila na lokacijskoj dozvoli.

– To su preduvjeti da krenemo intenzivnije u rješavanje problema čvor Ravča – Drvenik. Njegovo financiranje planirano je iz Operativnog programa 2020 – 2027. i to kao primarni projekt, a do tada se nadamo kako ćemo i ove dvije luke dovesti u funkciju, kao i dužotočnu prometnicu – odgovorio je župan Boban.

Usvojen program rada za 2019.

U nastavku sjednice vijećnici su prihvatili Program rada Županijske skupštine za 2019. godinu i Odluku o raspoređivanju sredstava županijskog pro-

računa namijenjenih financiranju političkih stranaka za 2019. godinu. Prihvaćeno je Izvješće o korištenju sredstava proračunske zalihe za prosinac 2018. iz Proračuna SDŽ za 2018. i projekcije za 2019. i 2020., kao i Odluka o dopunama Odluke o prijedlogu mreža srednjih škola kojima je Županija osnivač. Donesena je Odluka o osnivanju Koordinacije za ljudska prava SDŽ te je prihvaćeno Izvješće o radu Savjeta mladih SDŽ za 2018. godinu.

Skupština je donijela Odluku o razrješenju i imenovanju člana Stručnog tijela za ocjenu ponuda za koncesije na pomorskom dobru na području Županije te Odluku o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu postavljanja naprava i gospodarskog korištenja ribogojilišta bijele morske ribe i školjkaša na dijelu k.o.

Bogomolje, predio uvala Duboka, općina Sućuraj. Također je donesena Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o koncesiji

Poništeni postupci davanja koncesije Odlučeno je da se poništi postupak davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja ugostiteljskog objekta i plaže na dijelu k.o. Duće, predio Glavica, općina Dugi Rat, kao i postupak davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže i tobogana na dijelu k.o. Gradac, predio Rudari, općina Gradac.

Donesen je Zaključak o očitovanju na ponudu prava prvokupa kulturnog dobra u Trogiru, Kneza Domagoja 1, te u Splitu, Kačićeva 5 i Klaićeva poljana 1.

Vijećnici su prihvatili Zaključak o davanju prethodne suglasnosti za raspolaganje imovinom Osnovnoj školi “Gradac” i Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Statuta Osnovne škole “Strožanac” u općini Podstrana.

12

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE ožujak 2019.

13

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE ožujak 2019.

Pripremila Ana-Marija Škorić

perjanica iz srca zagore

izvrsnost u prvomu planu tom dubravec/hanza media

MINISTAR TURIZMA GARI CAPPELLI NA PREDSTAVLJANJU ‘STRATEGIJE RAZVOJA TURIZMA IMOTSKE KRAJINE DO 2025.:

Imotski primjer je putokaz razvoja hrvatskog turizma Piše i snimio:

braco ćosić

Prepoznali smo t urizam kao stratešku odrednicu razvoja Imotske krajine, koji može povući i poljoprivredu i ostaviti mlade ljude kod kuće, naglasio je imotski gradonačelnik Budalić

I

moćani su prvi u kontinentalnom dijelu Hrvatske dobili vrlo značajan dokument, pod nazivom “Strategija razvoja turizma do 2025. godine”. Na jedan način, a kako je to istaknuo i ministar turizma Gari Cappelli prilikom predstavljanja ovoga dokumenta u Imotskom, 11. ožujka, s ovih prostora Dalmatinske zagore starta diljem Hrvatske lijep primjer kako implementirati novi Zakon o turizmu u praksi, tim više što je Imotska krajina prva ujedinila turističke zajednice jedinica lokalne samouprave u jednu.

Sada TZ Imota objedinjuje rad svih osam imotskih općina i grada Imotskog, što je još jedan pokazatelj s kojom su ozbiljnošću Imoćani prionuli razvoju ove važne gospodarske grane. Stoga i ne čudi vrlo jaka ekipa turističkih djelatnika i ostalih političara na predstavljanju Strategije, te također i vrlo veliko zanimanje onih koji će u praksi provoditi strategiju, a to su iznajmljivači kuća za odmor, vlasnici malih obiteljskih hotela, gastronomski stručnjaci, proizvođači zdrave hrane, imotski poljoprivrednici i svi ostali koji turističku ponudu mogu učiniti kompletnijom.

Strategiju razvoja predstavio je direktor Instituta za turizam u ime Ministarstva turizma RH Božidar Kunc, a na prezentaciji Strategije bili su i ministar turizma Gari Cappelli, direktor Ureda TZ Hrvatske Kristjan Staničić, župan Blaženko Boban, kao i svi čelnici jedinica lokalne samouprave Imotske krajine, na čelu s imotskim gradonačelnikom Ivanom Budalićem.

– Imotski i Imotska krajina, istaknuo je predavač Božidar Kunc, imaju silan potencijal za razvoj turizma. Rezultati u po-

ju turizma, tako i u demografskoj obnovi ovoga kraja – istaknuo je župan Blaženko Boban.

’Nećete biti sami’ Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić posebno je istaknuo rad TZ Imota kao prve jedinstvene turističke zajednice nekoliko lokalnih samouprava, u sklopu brendiranja Imotske krajine kao prepoznatljive turističke destinacije.

– Na svima nama, ali prije svega na mještanima Imotske krajine koji su se odlučili baviti turizmom je da u sinergiji privatnog i javnog partnerstva stvaraju turističke vrijednosti. Ovaj kraj Dalmatinske zagore to sigurno ima i Strategija usmjerava taj put. Mi ćemo pomoći u promotivnim aktivnostima, sajamskim nastupima, marketinškim kampanjama, jer vidimo da to prepoznaju strani gosti – naveo je Kristjan Staničić.

– Ovo je smjer u kojemu se mora razvijati hrvatski turizam, a ovim dokumentom ukomponirani su ljudski resursi, održivost, očuvanje prirode i okoliša u turističku ponudu.

Ovo je dokaz da je novi Zakon o turizmu koji će uskoro izići već

pao na plodno tlo i on je prepoznat. Imoćani neće biti sami u provođenju strategije jer podosta je zadataka. Papir je jedno, a terenski razvoj turizma drugo. Mi ćemo sigurno biti suport ovako organiziranim turističkim zajednicama poput Imotskog. Neće biti sami na brisanom prostoru u provođenju zadataka koje je postavio Institut za turizam. Bit će tu potpora, stručnih savjetovanja i stručne podloge. Dokument im je na jedan način otvorio oči da vide što imaju i sada to treba oplemeniti – izjavio je ministar Cappelli.

’Čeka nas puno posla’ – Prepoznali smo turizam kao stratešku odrednicu razvoja Imotske krajine, turizam koji može povući i poljoprivredu i ostaviti mlade ljude kod kuće.

Mi smo već neke korake u implementaciji strategije poduzeli, od uređenja stare gradske jezgre i stare utvrde Topana.

Imamo već i privatni interes za otvaranje malih obiteljskih hotela, ugostiteljskih sadržaja, radimo na zaštiti naših prirodnih vrijednosti. Pred nam je uistinu puno posla, ali se nadam da ćemo, uz pomoć Županije i Ministarstva, mnoge stvari ubrzati

1. Ambijentalno uređenje stare gradske jezgre Imotskog 2. Razvoj desetak tematiziranih obiteljskih minihotela ili B&B pansiona 3. Upravljanje kvalitetom obiteljskih kuća za odmor i/ili turističkih apartmana 4. Uspostava nekoliko integralnih/difuznih hotela 5. Podizanje kvalitete gastronomske ponude/razvoj enogastronomskog turizma 6. Imotska jezera UNESCO-ov geopark 7. Razvoj activity based turizma 8. Razvoj seoskog turizma 9. Razvoj ekološkog turizma 10. Akcijski plan razvoja turizma događanja 11. Revitalizacija napuštenih zaseoka, kuća u ruralnom ambijentu, provjera tržišne održivosti i financijske isplativosti 12. Duhanska stanica u Imotskom – koncept najbolje uporabe s provjerom tržišne održivosti i financijske isplativosti 13. Tvrđava Topana u Imotskom – tematski plan interpretacije 14. Stećci, gomile, gradine – tematski plan interpretacije 15. Jačanje uloge destinacijskih menadžment kompanija 16. Razvoj prepoznatljivog turističkog brenda 17. Uspostava jedinstvenog web portala Imotske krajine i promocija preko društvenih mreža – kazao je imotski gradonačelnik Ivan Budalić.

Svakako, Imoćani su dobili dokument, papir na kojemu sve lijepo piše, što im njihov kraj pruža u razvoju turizma, dobili su smjernice odgovorne struke.

Rečenica župana Bobana, kako je “sada na nama sve to skupa realizirati, implementirati naše prirodne, ljudske, povijesne i ostale potencijale i od dokumenta stvoriti realnu sliku na terenu”, zorno govori o velikom poslu koji je pred Imoćanima.

K

Cilj konferencije je: unaprijediti znanja o razvojnim osobitostima darovite djece i njihovim emocionalnim i soci-

jalnim potrebama, prepoznati obrazovne potrebe darovite djece i djelotvorne načine odgojno-obrazovne podrške, prepoznati kvalitetne obrazovne programe te usporediti primjere dobre prakse u Izraelu i Hrvatskoj.

Program svečanog otvaranja održat će se u četvrtak, 4. travnja. u vremenu između 17 i 17.45 sati, a kao govornici, sudjelovat će: ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Ivana Katavić, v.d. ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje Mario Rogač, veleposlanik Države Izrael u Hrvatskoj Ilan Mor, pročelnik županijskog Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport Tomislav Đonlić i župan Blaženko Boban. ivan baćak

Učiteljica Željana Krželj s jasnom porukom

Vukovarski branitelji u Županiji Župan Blaženko Boban, njegov zamjenik Luka Brčić i privremeni pročelnici Damir Gabrić i Tomislav Đonlić, primili su Stipu Majića-Pipu, scenarista, režisera i producenta filma “Glavu gore, ruke na leđa“ te aktera u filmu Predraga Mišića. Ispred Grada Vukovara podršku su došli dati i Franjo Šoljić, predsjednik Koordinacije udruga proizašlih iz Domovinskog rata, Zlatko Horvat, predsjednik Udruge policije VBDR-a Vukovar te Mato Dudić, dopredsjednik VBDR-a Vukovar. Film “Glavu gore, ruke na leđa“ je priča i prikaz odvođenja, zarobljavanja i ubijanja hrvatskih branitelja u srpskim koncentracijskim logorima u Vukovaru za vrijeme Domovinskog rata. Primanju su nazočili i Mladen Šiško, predsjednik HVIDRA-e Split, Ivan Turudić, predsjednik Društva logoraša SDŽ, Zlatko Čipčić, predsjednik Udruge branitelja i veterana 72 bojne i Mirko Ramljak, predstavnik Koordinacije braniteljskih udruga Grada Splita i SDŽ.

Ministar Tolušić u dvodnevnom posjetu SDŽ

‘Izazovi u radu s darovitom djecom i mladima 2019.’ onferenciju “Izazovi u radu s darovitom djecom i mladima 2019” od 4. do 6. travnja na FESB-u u Splitu organiziraju Splitsko-dalmatinska županija i Centar izvrsnosti SDŽ u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Veleposlanstvom države Izrael i Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Na konferenciji će sudjelovati stručnjaci iz realnog sektora, odgojno-obrazovni djelatnici, donositelji odluka i inozemni stručnjaci. Konferencija je namijenjena učiteljima i nastavnicima (predmetna nastava - matematika, biologija, kemija, fizika, informatika, tehnička kultura i ostali nastavnici STEM područja), stručnim suradnicima (psiholozi) i ravnateljima osnovnih i srednjih škola (ukupno 450 sudionika).

Predavači su brojni uvaženi stručnjaci, njih ukupno 27: Nenad Bakić, Judith Hilmes, Toni Milun, Nadler Menachem, Iris Azulay, Ivana Katavić, Sandra Antulić Majcen, Natalija Ćurković, Mihael Kozina, Ivica Kolarić, Jelka Hrnjić, Olgica Martinis, Gordan Pihač, Marija Roth, Vesna Ivasović, Tatjana Orešković, Dubravko Čop, Ksenija Ranogajec Benaković, Bojan Branisavljević, Kristina Čehil, Janja Škoda, Jadranka Jurić, Jurica Barišin, Suzana Jurin, Anamarija Ivković, Mladen Brajica i Višnja Šuperba.

25. veljače

26. veljače

split TRODNEVNA KONFERENCIJA OD 4. DO 6. TRAVNJA NA FESB-u

Duje Klarić/hanza media

Silan potencijal

sljednjih nekoliko godina o broju stranih noćenja, recenzijama korisnika turističkih usluga Imotske krajine, prirodnim uvjetima, ekološkom okružju, gastronomskoj ponudi, takvi su da daju veliki prostor napretku razvoja turizma, no isto tako i otvaraju čitav niz stvari koje se moraju implementirati u turističku svakodnevicu. U prvom redu to je kooperativna djelatnost turizma i proizvođača zdrave hrane s Imotskog polja, još bolja valorizacija baštinskog nasljeđa Imotske krajine i ovoga dijela Dalmatinske zagore, cikloturizam, iskorištavanje prirodnih resursa, poput imotskih jezera, Parka prirode Biokovo, Imotskog polja, otvaranja malih obiteljskih hotela, još bolja gastronomska ponuda s autohtonim jelima, te posebno osobni marketing.

– Imotska krajina je perjanica kada je u pitanju formiranje zajedničke turističke zajednice nekoliko lokalnih samouprava.

Imoćani su dobili značajan dokument, obvezujući za sve načelnike i gradonačelnike, ali i za nas u Županiji, i to neće biti mrtvo slovo na papiru. Do 2025. godine mnogo toga lijepoga bit će u ovom predivnom dijelu Dalmatinske zagore, kako u razvo-

Strategija u 17 točaka

kronologija događanja

Sastanku u Županiji, uz potpredsjednika Vlade RH i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, sudjelovali su Krešimir Ivančić, pomoćnik ministra, Ružica Njavro, tajnica Kabineta ministra i Matilda Copić, ravnateljica APPRRR te zamjenik župana Ante Šošić, privremeni pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu Anđelko Katavić, pomoćnik pročelnika Josip Matas i voditeljica pododsjeka za poljoprivredu i ribarstvo Katarina Šuta.

“Razgovarali smo smo o mjerama ruralnog razvoja, programima navodnjavanja triju velikih polja: Sinjskog, Imotsko-bekijskog i Vrgoračkog, te o izgradnji ribarskih luka u županiji”, kazao je župan Boban.

“Na radnom sastanku smo prošli sve najvažnije teme vezane uz SD županiju, prije svega što još moramo zajednički napraviti kako bismo mogli financirati navodnjavanje, odnosno odvodnjavanje triju velikih polja, od Imotsko- bekijskog, preko Sinjskog do polja Bunina na području Vrgorca.

Ministarstvo takve projekte financira u stopostotnom iznosu. Zajednički ćemo nastojati čim prije ishoditi lokacijske dozvole i sve što treba za Glavni projekt, jer je osigurano po 15 milijuna eura za svaki projekt. Odlična suradnja sa Očekujem da će Županija, županijska razvojna agencija i šest LAG-ova s ovoga područja i dalje biti uspješni u pripremi i pisanju projekata koje je moguće financirati iz Proračuna Vlade RH i fondova EU, te da ćemo svi zajedno biti i ubuduće na raspolaganju malim obiteljskim gospodarstvima, poljoprivrednicima, ribarima i svima koji žele raditi“, kazao je ministar Tolušić.

27. veljače

Kamen temeljac Poslovnog inkubatora u Vrlici U radnoj zoni Kosore u Vrlici položenje kamen temeljac budućeg Poslovnog inkubatora. Kamen temeljac su položili zamjenik župana Ante Šošić i gradonačelnik Grada Vrlike Jure Plazonić. Vrlički poslovni inkubator koji se gradi na parceli od 8.000 četvornih metara od čega će biti 2.300 četvornih metara korisne površine. U tom prostoru je planirano 12 poslovnih jedinica, šest poslovnih prostora za inkubatore od po 300 metara četvornih i šest ureda.

Troškovi izgradnje iznose 24 milijuna kuna, od čega je 19,5 milijuna kuna osigurano iz EU fonda za regionalni razvoj. Izvođač radova MP Beton obvezao se da će Poslovni inkubator u Kosorama izgraditi u roku od godinu dana. “Već sada imamo više zainteresiranih od broja poslovnih prostora koji će biti izgrađeni. To nam jamči da je ovaj projekt za Vrliku pogodak “u sridu”;, a kako će potražnja biti veća od ponude imat ćemo priliku izabrati najbolje“, kazao je gradonačelnik Plazonić. “Ovo je veliki dan za Vrliku, ali i cijelu Cetinsku krajinu jer se stvaraju uvjeti u kojima će se poduzetnici početnici moći razvijati. Vrlika je uspješno osigurala EU novac za financiranje ovoga projekta i na tome im treba čestitati. Županija će sa svoje strane u okviru raspoloživih mogućnosti dati svoj doprinos“, kazao je zamjenik župana Šošić.

14

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE ožujak 2019.

15

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE ožujak 2019.

Pripremila Ana-Marija Škorić

kronologija događanja 1. ožujka

Vatrogasci oduševili djecu za Dan Civilne zaštite Splitsko-dalmatinska županija u suradnji s Vatrogasnom zajednicom SDŽ, a povodom obilježavanja Međunarodnog dana civilne zaštite, organizirala je javnu edukativno- pokaznu vježbu spašavanja za djecu predškolske dobi. Cilj je bio educirati najmlađe o rizicima i opasnostima požara i potresa te pravilnom postupanju u takvim situacijama. “Svaki građanin je dužan štititi zajedničku imovinu i ljudske živote. Kroz institut Civilne zaštite su nagažirani brojni djelatnici kao i pojedinci svjesni važnosti čuvanja zajedničke imovine kao da je njihova svojina. Mi u Županiji provodimo projekt Readiness, sufinanciran iz EU fondova, kao dio programa INTERREG kojega provodimo zajedno s partnerima iz Italije. Kroz ovaj projekt i raniji projekt Holistic institucionalno smo puno napravili i što je možda još važnije kroz te projekte osvješćujemo mlade o važnosti čuvanja onoga što nam je zajedničko, jer sama Civilna zaštita bez tako izgrađene svijesti svih nas bila ograničena na usko, institucionalno djelovanje. Uz to je važno uspostaviti koordinaciju s ustanovama i javnim institucijama“, kazao je župan.

Privremeni pročelnik Upravnog odjela zajedničkih poslova, Damir Gabrić je dodao kako je Županija ponosna na svoje snage sustava Civilne zaštite, GSS, Crveni križ i sve ostale snage koje su po stručnosti u samom svjetskom vrhu.

5. ožujka

Okrugli stol u Uredu Predsjednice RH Na trosatnom okruglom stolu o fiskalnoj decentralizaciji i regionalnom razvoju RH u Uredu Predsjednice RH sudjelovali su hrvatski župani, predstavnici Hrvatske zajednice županija, udruga gradova i općina, nadležnih ministarstava te predstavnici akademske zajednice i stručnjaci za fiskalnu decentralizaciju i regionalni razvoj iz Osijeka, Zagreba, Rijeke, Pule, Splita i Dubrovnika. Župan SDŽ Blaženko Boban istaknuo je kako umjesto pesimizma treba širiti optimizam jer i to, kako je rekao je utječe na ostanak te čak i povratak mladih u Hrvatsku. Istarski župan Valter Flego založio se za to da se utvrdi koje su za hrvatsku državu strateške djelatnosti – ICT, turizam, autoindustrija ili nešto drugo, založivši se za to da ICT bude jedna od njih.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović najavila je da će osnovati radnu skupnu koja će do kraja rujna izraditi smjernice za učinkovitiju fiskalnu decentralizaciju i daljnji regionalni razvoj Hrvatske, odnosno okvir za podešavanje politika fiskalne decentralizacije i regionalnog razvoja.

6. ožujka

Rekonstrukcija i dogradnja čvora Dugopolje Predstavnici Hrvatskih autocesta, Županije i Grada Splita predstavili su projekt rekonstrukcije i dogradnje čvora Dugopolje na autocesti A1 (Zagreb-Ploče). Ovaj Projekt jedan od zaključaka sa sjednice Vlade RH održane početkom svibnja prošle godine u Splitu, a jedan je od preduvjeta za rješavanje prometne infrastrukture na širem splitskom području. Projekt je zbog složenosti zahvata podijeljen u tri faze, čija je ukupna vrijednost oko 32 milijuna kuna.

Prva faza projekta obuhvaća radove dogradnje izlazne trake čvora, čime će se povećati propusnost vozila odnosno omogućiti veći protok silaska s autoceste iz smjera Zagreba prema Splitu. Vrijednost ugovorenih radova za prvu fazu iznosi 5,6 milijuna kuna bez PDV-a, a planirano je radovi završe krajem lipnja.

“Ovo je konkretizacija rješavanja prometnih problema splitske aglomeracije, ono što nas čeka je ‘splitska rampa’, dakle ulaz s Ulice Zbora narodne garde na obilaznicu u smjeru Solina. Za deset mjeseci do godinu dana očekujemo projektnu dokumentaciju za rješavanje gužvi na solinskoj Širini. Planiranom dinamikom se odvija proces rješavanja projektne dokumentacije za budući tunel ‘Kozjak’ i spoj na čvor Vučevica.

Ugovorena je studija utjecaja na okoliš, zajedno sa svim idejnim i glavnim projektima, te ishođenjima lokacijske i građevinske dozvole, a također je ugovorena studija izvodljivosti za drugu fazu projekta od čvora Kambelovca od Gradske luke u Splitu. Do kraja rujna očekujemo građevinsku dozvolu za novu prometnicu od TTTS-a do Mravinaca“, obrazložio je Ante Šošić.

kronologija događanja

turizam u ruralnom kraju NAJNOVIJA TURISTIČKA DESTINACIJA U OPĆINI HRVACE OBRADOVAT ĆE DOMAĆE STANOVNIŠTVO I GOSTE ŽELJNE AKTIVNOG ODMORA

Pješačko-biciklistički raj od Dabra do Vučipolja Piše:

tina martinić

S

plitsko-dalmatinska županija je u suradnji s Ministarstvom turizma uredila gotovo šest kilometara pješačko-biciklističke staze na području općine Hrvace, točnije od naselja Dabar do naselja Vučipolje.

Lokacija spomenute staze izabrana je zato što se nalazi u ruralnom području Splitsko- dalmatinske županije, koje na temelju prirodnih resursa gradi svoju turističku ponudu, a najzastupljenija je ona rekreativnog, odnosno aktivnog odmora.

Projekt “Staze u funkciji aktivnog turizma na području općine Hrvace” zajednički je sufinanciran s Ministarstvom tu-

rizma kroz nacionalni Program razvoja javne turističke infrastrukture. Ukupna vrijednost projekta je 336.050 kuna, od čega Ministarstvo turizma participira s 224.000 kuna.Staza obuhvaća područje u zaštićenoj ekološkoj mreži Natura 2000, a jedan od ciljeva ulaganja je promicanje i podizanje svijesti o potrebi očuvanja prirode i okoliša, te upoznavanja stanovništva s posebnostima biljnog i životinjskog područja u kojemu stanuju.

Puca pogled na Perućko jezero Staza ima dodatnu vrijednost koja proizlazi iz neposredne blizine Perućkog jezera, atraktivne destinacije za rekreaciju i odmor, blizinu više poligona avanturističkog turizma, kao i humcima (tumulima), koji su ostaci prapovijesti, točnije metalnog doba.

Spoj avanturizma, prirodnih ljepota, kulture i lokalne gastronomije na jednome mjestu daje novu dimenziju turističkoj ponudi Splitsko-dalmatinske županije te privlačenje profila onih turista koji Hrvatsku još uvijek posjećuju u neznatnom broju.

Kako se ovim projektom od-

govara zahtjevima tržišta, čija potražnja premašuje ponudu, kroz produženje turističke sezone i povećan broj turista željnih avanture planira se ostvariti dovoljan broj korisnika usluga na godišnjoj razini, što će ujedno i omogućiti financijsku održivost projekta.

Produžetak sezone Dalmatinska zagora, kao i ostala ruralna područja Splitsko-dalmatinske županije u većoj ili manjoj mjeri turistički su nerazvijena, a samim time i neprepoznatljiva, a upravo takva područja pružaju mogućnost za produžetak turističke sezone.

– Ovo je 6. tematska staza na području Dalmatinske zagore koju izrađuje Splitsko-dalmatinska županija, a još su mnoge sufinancirane preko Programa razvoja turističke infrastrukture. U ovoj godini Splitsko-dalmatinska županija izdvojila je 2 milijuna kuna za izgradnju staza u Zagori, a trenutno smo u fazi pripreme kataloga staza i projektne dokumentacije u suradnji s Turističkom zajednicom Splitsko-dalmatinske županije.

Projekt staze oko Perućkog jezera nastavlja se i dalje. Cilj nam je imati kompletno uređene i opremljene staze u našoj Zagori – kaže Stipe Čogelja, pročelnik Upravnog odjela za turizam i pomorstvo.

Splitsko-dalmatinska županija je ovim ulaganjem omogućila plasiranje novog proizvoda i novu turističku destinaciju za korištenje usluga aktivnog i avanturističkog turizma.

‘baterija’ na rubu milne NAKON IZGUBLJENE BITKE 1806. GODINE, MARMONT JE PREŠUTIO POSTOJANJE FRANCUSKE UTVRDE NA BRAČU

Fortica svjedoči o boju Francuza i Rusa Piše:

lino ursić Snimili Lino Ursić i Pero Antunović

U

svojim memoarima Marmont, negdašnji vrhovni zapovjednik francuske vojske za Dalmaciju (1806. –1809.), između ostaloga je zapisao i sljedeće: “... Zbog teških komunikacija bilo je od vanredne važnosti sačuvati unutrašnju plovidbu, to jest između otoka i kopna. Dadoh urediti utvrđenja na otoku Hvaru: bilo je to dragocjeno odmorište koje je trebalo sačuvati, a uskratiti neprijatelju. Otok Brač naoružasmo i zaposjednusmo trupama...”.

Napoleonovo zaposjedanje dalmatinske obale i otočja 1806. godine iziskivalo je brza rješenja Francuza s obzirom na uspostavu obrambenog fortifika-

cijskog sustava na ovom dijelu istočnog Jadrana. Naime, trebalo je sačuvati netom dobiven teritorij mirom u Požunu 26. prosinca 1805., kojim će Austrija, nakon Napoleonove pobjede kod Slavkova (Austerlitza), morati prepustiti Francuzima Veneciju, Istru, Dalmaciju i mletačku Albaniju.

Morska linija obrane grada Splita Prema planu rasporeda protudesantnih uporišta po srednjodalmatinskim otocima, Francuzima je Brač bio posljednja vanjska obrambena linija grada Splita i šire mu okolice.

Stoga se godine 1806. na krajnje zapadnoj točki otoka – rtu Zaglav podiže utvrda i postavlja prvotno baterija od četiri, a kasnije sa šest topova. Za radove na utvrdi bilo je angažirano 150 bračkih seljaka, jer Francuzi nisu imali dovoljno ljudstva, a

ni sredstava i materijala da bi realizirali projekt njezine izgradnje. Kada je dovršena, utvrda je trebala poslužiti i za obranu samog otoka i za obranu splitskog područja sprječavanjem ulaska neprijateljskog brodovlja u Splitska vrata.

Negdje u prosincu 1806., upravo kraj zapadne obale Bra-

Šest godina vlasti

Obrambeni zid s kruništem

ča, doći će do pomorske bitke između Rusa i Francuza. Tijekom bitke, koja je nepovoljno završila za Marmontov manji pomor-

Ostaci objekata u sklopu utvrde

ostavilo tragove

ski odred, ruski izviđački brod “Aleksandar” onesposobit će francusku bateriju od četiriju topa na zapadnom rtu otoka.

Time se mornarici carske Rusije otvorio prostor za desant na Brač. To će se i dogoditi nakon ruskog napada na francuska uporišta u Hvaru tijekom ožujka i travnja 1807. godine. Desant počinje iskrcavanjem ruskih snaga u uvali Osibova, južno od Milne. U napredovanju prema ovom bračkom naselju, Rusi zauzimaju sva obližnja uzvišenja, tako da su Francuzi bili gotovo opkoljeni. Ne videći izlaz iz te situacije, francuska posada napušta utvrdu “Bateriju” i povlači se u Milnu, a potom prema sjeveroistoku otoka odakle kreće njihova evakuacija brodovima u pravcu Splita.

Pokušavajući umanjiti posljedice poraza, Marmont će u svojim memoarima prešutjeti postojanje utvrde na rtu Zaglav. “... Otok Brač je odviše prostran da bismo ga mogli braniti; na njemu nema ni jedne tvrđave, zbog toga povučem malobrojnu posadu i prepustim otok neprijatelju...”, zapisao je. Ruska okupacija Brača neće dugo potrajati jer je mirom u Tilsitu 8. srpnja 1807., između carske Rusije i Francuske, ruska flota morala napustiti Jadransko more. To je značilo povratak francuske vlasti na Brač. Tom prilikom general Marmont će izdati zapovijed da se uhite i kazne svi oni koji su na otoku bezrezervno potpomagali Ruse, naoružavali gusare i širili pobunu protiv Francuza. Šest godina potrajat će još francuska vlast u Dalmaciji, da bi potom i ona nestala, ostavljajući svoje tragove u infrastrukturnim zahvatima, te kulturnom i obrazovnom životu.

Danas, gotovo zaboravljena utvrda na Zaglavu, svjedok je tog vremena, ali nadasve vrijedan primjer sačuvane vojne arhitekture iz vremena Napoleonskih ratova na istočnom Jadranu (1806. – 1813.).

15. ožujka

Posjet veleposlanika Kraljevine Španjolske “Ovo je moj prvi službeni posjet Splitsko-dalmatinskoj županiji i gradu Splitu nakon što sam već četiri mjeseca veleposlanik Kraljevine Španjolske u RH. Želim istaknuti dosadašnju dobru suradnju ove županije sa Španjolskom i posebno u tom smislu, uvođenje redovitih zračih linija na relaciji Split - Madrid - Barcelona. Kao što znate, na tržištu Hrvatske i ovdje u županiji su već godinama prisutne razne španjolske tvrtke kao što su Acciona u području energetike, te poznati brendovi Mango, Zara, Massimo Dutti itd. Nastojat ću kao veleposlanik još unaprijediti našu trgovinsku, turističku i uopće gospodarsku razmjenu“, kazao je veleposlanik Dezcallar de Mazzarreda.

Zamjenik župana Ante Šošić je pozdravio uvažene goste u ime župana Bobana i svoje osobno ime. “Čestitam na današnjem otvaranju konzulata Kraljevine Španjolske u Splitu i zahvaljujem na mogućnosti predstavljanja turističkih i gospodarskih potencijala naše Županije, čiji izvoz u Španjolsku iznosi otprilike 80-ak milijuna kuna godišnje, a uvoz iz Španjolske oko 200 milijuna kuna je solidna osnova koju ćemo, nadam se, u Vašem mandatu barem udvostručiti jer za to postoje objektivne šanse“, kazao je zamjenik Šošić.

Petroslav Sapunar, predsjednik Županijske skupštine zaželio je dobrodošlicu veleposlaniku i počasnom konzulu ističući gospodarstvo kao temelj za izvrsnu suradnju naše Županije s Kraljevinom Španjolskom.

18. ožujka

Roko, sretno ti na Eurosongu!

U zgradi Županije, župan Blaženko Boban i privremeni pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport Tomislav Đonlić primili su Roka Blaževića, predstavnika Hrvatske na Eurosongu. “Čestitam Roku na osvojenom prvom mjestu na ovogodišnjoj Dori. Najveći konkurent mu je bila izvođačica koja također dolazi iz naše županije, što pokazuje kako kako gajimo pjevačke talente. Imao sam priliku slušati Roka kako pjeva i izuzetno me veseli njegovo samopouzdanje koje daje vjeru u uspjeh na ovogodišnjem Eurosongu. Nadam se kako će ono što mi ovdje kopiramo kao izvrsnost Izraela, ovog puta Izrael kopirati kao izvrsnost Roka Blaževića na Eurosongu. U to ime želim mu sreću u ime cijele županije“, kazao je župan Boban.

Energetski obnovljeno pet škola, na redu četiri škole i jedan dom Županija je realizirala je projekt energetske obnove četiriju osnovnih i jedne srednje škole. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 15,75 milijuna kuna od čega je 6,37 milijuna kuna sufinancirano iz fondova Europske unije, 5,14 milijuna kuna sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a ostatak županijskim proračunskim sredstvima.

Prigodom posjeta osnovnoj školi “Josip Pupačić” u Omišu župan Blaženko Boban najavio je nastavak energetske obnove pedagoških ustanova, vrijedne ukupno 21,5 milijuna kuna, od čega će se 45 posto sufinancirati iz fondova Europske unije.

“Danas završava program energetske obnove pet škola. Ovih dana kreće drugi ciklus obnove škola kojima će se obuhvatiti Područna škola u Radošiću, OŠ u Hanu, Učenički dom u Splitu, Prometna škola u Splitu i Srednja škola u Imotskom. Novi ciklus obnove iznosi 21.7 milijuna kuna.

Briga o potrebitima u društvu, energija i zaštita okoliša moraju biti primarne svima nama koji obnašamo odgovorne dužnosti. Očekujem kako ćemo u sljedeće tri do četiri godine sve ustanove na području naše županije, kojima mi upravljamo, energetski obnoviti, jer ušteda energije je preko 50 posto“, kazao je župan.

Navedeni projekti energetske obnove usklađeni su sa Sporazumom o partnerstvu između RH i Europske komisije za korištenje strukturnih investicijskih fondova EU-a za rast i radna mjesta u razdoblju 2014.-2020. koji definira podršku prelasku na ekonomiju s niskom razinom emisije CO2 u svim sektorima. Projekti su sufinancirani iz Europskog fonda za regionalni razvoj – OP Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

16

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE ožujak 2019.

istinita legenda DVOJE MLADIH LUKŠIĆANA IZ UGLEDNIH PLEMIĆKIH OBITELJI U 17. STOLJEĆU TRAGIČNO OKONČALI ZABRANJENU LJUBAV

Nepokoreni ljubavnici MILJENKO I DOBRILA ante čizmić/hanza media

Piše:

IVOR ZIDARIĆ

UDRUGA ‘VAL KULTURE’ www.valkulture.hr, www.legendfest.hr

V

Odveo voljenu prije bračne prisege Da bi cijela priča bila još teža, Dobrilini roditelji su dogovorili vjenčanje s već vremešnim trogirskim plemićem Družimirom. Dobrila je bila očajna i svakim se danom molila Bogu da se to ne dogodi i da opet vidi svoga jedinog Miljenka.

Svanuo je dan vjenčanja Dobrile i Družimira. Sve je bilo spremno, okićeno, plemićki uzvišeno i dostojanstveno. Samo je Dobrila bila tužna i be-

U crkvici sv. Ivana na Rušincu je grob Miljenka i Dobrile

Nakon vjenčanja zvonimir barišin/hanza media

ratimo se nakratko u drugu polovicu 17. stoljeća, u Kaštel Lukšić. Obitelj Vitturi se ponosila kćeri Dobrilom, a plemićka obitelj Adalberta Rušinića sinom Miljenkom. Upravo između ovo dvoje mladih ljudi zaiskrila je žarka ljubav koju su, nažalost, morali prikrivati od javnosti, poradi klasnih razlika i društvenog položaja. Očevi dviju obitelji bili su u svađi zbog odnosa sa seoskim težacima. Tako, dok su se očevi svađali i mudrovali te smještali jedan drugome raznorazne spletke, Dobrila i Miljenko su se voljeli potajno i sastajali na skrovitim mjestima.

No, kako to obično biva, roditelji su ipak saznali za ovu vezu i ljubav te su burno reagirali zabranivši im bilo kakav kontakt.

Dobrila je završila pod strogim nadzorom majke – kontese Marije, a Miljenka su njegovi roditelji poslali u duždevu službu u Veneciju.

S jednog od uprizorenja tragične legende o Miljenku i Dobrili ispred dvorca Vitturi skrajno razočarana. Vjenčanje je teklo po planu i sve je izgledalo besprijekorno. Kucnuo je i trenutak izricanja zavjeta. Župnik don Mavro je izgovarao bračne zavjete dok su mladenci ponavljali iste. No, u jednom trenutku, dok su Dobrila i Družimir izgovarali zavjete, pojavio se on, Miljenko, koji je saznao za vjenčanje i pohitao u Kaštel Lukšić spriječiti taj događaj. Prisutni su bili zaprepašteni kad su ugledali Miljenka koji se ispriječio između Dobrile i Družimira te

doslovce istrgnuo iz ruku svoju jedinu i voljenu u najsvečanijem trenutku bračne prisege.

Ona u samostan, a on u – zatvor Kako bi je kaznio zbog sramote koju mu je nanijela, Dobrilu je otac poslao u samostan u Trogir, a kako bi spriječio Miljenka da je pronađe, naručio je njegovo ubojstvo koje, zbog Miljenkove domišljatosti (prerušio

blizu Trogira.

Kada je saznao za bijeg svoje kćeri, knez Radoslav, ohol i tiranski nastrojen, odlučio je spriječiti obiteljsku sramotu.

Saznavši za kćerin bijeg i povrijeđen u svojoj oholosti oca tiranina, konte Radoslav se poslužio lukavstvom kako bi spriječio sramotu obitelji. Pružio je ruku pomirenja uvijek dobroćudnom Miljenkovu ocu, knezu Adalbertu, nakon čega su zajedno poslali na Visovac trojicu izaslanika čiji je zadatak bio da nepokorene ljubavnike, Miljenka i Dobrilu, nagovore na povratak i svečano vjenčanje u Kaštel Lukšiću.

se u fratra), nije uspjelo. Pokušavajući pronaći Dobrilu, Miljenko je došao u sukob sa zakonom i zbog toga su ga osudili na zatvor na otočiću Visovcu, na rijeci Krki, blizu Šibenika. Tamo je Miljenko upoznao bolničarku Božicu, koja je nekoć bila Dobrilina dojilja, preko koje je Dobrili slao poruke i ugovorio bijeg.

Dobrila je uspješno prevarila voditeljicu samostana, opaticu Gertrudu, te je pobjegla prema planu, ali je Miljenko nije dočekao na dogovorenom mjestu,

‘smrtna presuda’ Bijeg mladih natjerao je Dobriline roditelje na popuštanje te su im stoga poručili da se vrate u Kaštel Lukšić kako bi se obavilo vjenčanje. Nakon što je u kolovozu 1690. godine obavljena vjenčana ceremonija, Dobrilin je otac iz osvete, ne mogavši podnijeti da se njegova kći udala za Miljenka, na mostu ispred dvorca ubio svojega zeta.

Nekoliko mjeseci nakon nemilog događaja, Dobrila je od silne tuge izgubila razum, razboljela se i umrla. Njezina posljednja želja je bila da je pokopaju kraj Miljenka, u crkvici sv.

Ivana na Rušincu, koja potječe iz 16. stoljeća. U toj se crkvici danas nalazi nadgrobna ploča na kojoj piše. “Pokoj ljubovnikom”.

U Kaštel Lukšiću se osim njihova groba nalazi i izvorni Dobrilin dvorac Vitturi iz XV. – XVI. stoljeća, Miljenkov kaštel Rušinić iz XV. stoljeća te stara crkva iz 1530. godine u kojoj su vjenčani.

Prema ovoj legendi napisani su roman, drama i opera koji se često izvode i pune mjesta u gledalištu kao i srca Lukšićana i svih Kaštelana.

Impressum ♦ Moja županija / Kronika Splitsko-dalmatinske županije, informativno glasilo SDŽ ♦ Nakladnik: Splitsko-dalmatinska županija ♦ Uredništvo: Marija Čizmić, mag.iur., Ana-Marija Škorić, prof., Luka Brčić, prof., Anđelka Vuković, mag.oec., Ivan Baćak, dipl. novinar, Linda Nerlović ♦ Glavni urednik Mijo Grabovac ♦ Zamjenik glavnog urednika mr.sc. Davor Pavić ♦ Grafička urednica Sabina Podobnik ♦ Fotografije SDŽ, Hanza Media ♦ Grafička priprema i tisak: Slobodna Dalmacija ♦ Adresa Uredništva Split, Domovinskog rata 2, telefon 021/400 019 ♦ E-mail: splitsko.dalmatinska.zupanija@dalmacija.hr ♦ Web: http://www.dalmacija.hr