Kronika 108

vladimir dugandžić/HANZA MEDIA

PUTOPIS STIPE KRCE: MALENA MISTA MOJE ŽUPANIJE

LJUBITOVICA Još se drže luk šarac, kamen živac i pokoji pivac str. 7-9

BROJ 108 • OŽUJAK 2018. • www.dalmacija.hr

issn 1332-6465 USKRSNA ČESTITKA vladimir dugandžić/HANZA MEDIA

ŽUPAN BLAŽENKO BOBAN 'PODIŽE LETVICU' ULAGANJA U MLADE I BUDUĆNOST str. 10

Uskrs je za nas vjernikekatolike simbol pobjede života nad smrću, daje smisao našoj svakodnevnoj patnji i svim našim križevima.

Uskrs je također poziv svima nama na solidarnost s najslabijima u društvu, s bolesnima, ostavljenima, onima bez posla i bez nade.

Neka svjetlo Uskrsloga obasja sve vjernike i sve ljude dobre volje, neka nas ispuni vjerom, nadom i osobnim zadovoljstvom.

nikola vilić/HANZA MEDIA

Neka nam blagdan Kristova uskrsnuća svima donese mir, kako bismo odbacili pesimizam i s pouzdanjem u Uskrsloga izgradili bolju budućnost.

Sretan i blagoslovljen Uskrs!

Centri izvrsnosti imat će 1000 talentirane djece!

Župan Blaženko Boban Predsjednik Skupštine Petroslav Sapunar

ivo ravlić/HANZA MEDIA

ANTE PRANIĆ, zamjenik predsjednika ŽUPANIJSKe skupštine, GRADONAČELNIK VRGORCA I SABORSKI ZASTUPNIK: str. 5

Projekt ostanka mladih pitanje je opstanka nacije

2

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE OŽUJAK 2018.

mijo grabovac, glavni urednik

N

Stipe je iz triljske Jabuke i danas je kao čili 70-godišnjak za pisanje orniji nego ikada prije. Njegova zbirka pjesama "Grotulja ljubavi" izišla je 1963., te godine je, kao gimnazijalac, pisao za "Plavi vjesnik", a potom je skitao (i pisao, dakako), od "Slobodne", preko "Arene", "Jutarnjega", "Večernjega", "Ogledala", "Stila", "Matice" pa sve do "National Geographica". Ovih dana, do Uskrsa, iz tiska će izići njegov roman "Čemer bluz", u prijelomu je knjiga "Lipoti je ime Cetina", a završava pisanje 12. knjige, već šestoga romana naslova "Đavolji bršljan". "Dalmatinska zagora" je moje nadahnuće, veli Stipe. Prof. dr. sc. don Josip Dukić naziva ga "kopljanikom od lipi riči", a za dr. sc. Igora Šipića "Stipe Krce se upisuje u logografski i kustoski svijet svoga zavičaja kulturom tradicijskog idiomskog pisanja".

Svoje skitnje po nama najbližim malim mistima za "Moju županiju" Stipe je započeo od Ljubitovice i nastavit će u svakom od sljedećih brojeva, sve dok ga noge nose i drži volja za skitanjem i pisanjem. A na spomen Ljubitovice svima nam je na pameti tamošnji šarac, čudesni češnjak.

Krce otkriva "i puno drugih lipota tega mista".

Uglavnom, trudimo se na 16 stranica pronaći priče sa svih strana, sa škoja, iz priobalja i Zagore.

Mislite li da i vaše maleno misto zaslužuje reportažu u "Mojoj županiji", pišite nam i ukratko naznačite koja je to njegova posebnost. Možda baš vama Stipe Krce uskoro dođe u goste. Pišite na mail mojazupanija@dalmacija.hr

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, PODUZETNIŠTVA I OBRTA OTVORILO NOVU STRANICU - SLIJEDI PRVA FAZA POSTUPKA JAVNE NABAVE ZA IZGRADNJU KAPITALNOG KOMPLEKSA

Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici strateški je projekt RH

Bez CGO-a ne mogu se ispuniti obveze prema EU Plan gospodarenja otpadom od 2017. do 2022. godine, koji je donijela Vlada RH u siječnju ove godine, predstavlja međunarodno preuzetu obveza i sadrži niz mjera za ispunjavanje obveza koje RH mora ispuniti sukladno EU direktivama i Ugovoru o pristupanju, od kojih su prioritetne uspostava sustava odvojenog prikupljanja korisna otpada, zabrana odlaganja otpada na neusklađena odlagališta u 2018. godini, stopa od 50 posto recikliranja u 2020. godini i ograničena maksimalna količina odložena biorazgradiva otpada u 2020. godini. Izdavanju lokacijske dozvole za gradnju Centra za gospodarenje otpadom Lećevica prethodila je i odluka Vlade RH od 25. svibnja 2017. godine o implementaciji Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske 2017. – 2022. godine.

CGO Lećevica i pratećih šest pretovarnih stanica projekt je od javnog interesa, vrijedan 72 milijuna eura, koji je u 72-postotnom iznosu financirao EU, 18 posto Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te 10 posto Županija Piše:

Ivan BAĆAK

C

entar za gospodarenje otpadom (CGO) u Lećevici odnedavna je, odlukom Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, uvršten na listu strateških projekata RH, a nakon niza neočekivanih, nepredviđenih i nepotrebnih otezanja i zastoja, konačno se kreće u prvu fazu postupka javne nabave za izgradnju CGO-a i ispunjavanje međunarodno priznatih obveza Republike Hrvatske.

Iz izvješća direktora Regionalnog centra čistog okoliša

Lećevica, Tomislava Šute, na osmoj sjednici županijske Skupštine, izdvojili smo najvažnije.

Izgradnjom Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici, Splitsko-dalmatinska županija je bliže cjelovitom zbrinjavanju otpada i zatvaranju 15 opasnih, neusklađenih odlagališta, među kojima su Karepovac (Split) i Mojanka (Sinj), a koji već duže vrijeme, poput ekoloških bombi, prijete zagađenjima zraka i pitke vode, što bi moglo zdravstveno ugroziti više stotina tisuća ljudi, pogotovo u turističkoj sezoni. Prvi konkretni pomaci već su napravljeni nakon što je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike dalo suglasnost, a Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja izdalo u studenome 2017. godine lokacij-

sku dozvolu za gradnju CGO-a u Lećevici.

'Šuma' dokumenata CGO Lećevica i pratećih šest pretovarnih stanica (Split, Sinj, Zagvozd, Brač, Hvar, Vis) projekt je od javnog interesa, vrijedan 72 milijuna eura, koji u 72-postotnom iznosu financira Europska unija, 18 posto Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i 10 posto Splitsko-dalmatinska županija. Prva faza postupka javne nabave, koja se sukladno Zakonu o javnoj nabavi (NN br. 120/2016) provodi kroz prethodno savjetovanje sa zainteresiranim gospodarskim subjektima, započela je već u veljači i to za tehničku pomoć na projektu. Prethodno

savjetovanje sa zainteresiranim subjektima do kraja ožujka raspisat će se i za poslove odnosa s javnošću (PR) i nadzora, te radova na projektu izgradnje CGO-a u Lećevici i šest pretovarnih stanica.

Kao nositelj projekta izgradnje, Regionalni centar čistog okoliša dužan je poštovati zakonske procedure te sve postupke natječaja za odabir najboljeg ponuđača provoditi javno, transparentno i u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama. Svi postupci bit će strogo kontrolirani, redovito praćeni i rađeni uz suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Fonda za zaštitu okoliša i predstavnika Europske komisije – JASPERS, kao što je to rađeno i u pripremnoj

fazi kada je SDŽ osigurala svu potrebnu dokumentaciju, poštujući sve moguće stroge ekološke i zahtjevne preduvjete, izradivši preko 70 dokumenata i provevši na desetke upravnih postupaka.

Završetak 2021.

Tomislav Šuta

Priprema za izgradnju Centra u Lećevici nailazila je godinama na niz prepreka i zastoja, što je uzrokovalo brojna kašnjenja u samoj realizaciji projekta.

Sada se sa sigurnošću može reći da se njegov završetak planira za 2021. i taj rok ne bi trebali prolongirati potencijalni rizici, poput tužbi udruge "Sunce" te Općine Unešić i udruge "Keks", kao ni moguće žalbe u postupku nabave za izvođače radova.

Tržište otpada i 'zelena' radna mjesta Izgradnjom županijskog Centra za gospodarenje otpadom (CGO) u Lećevici riješit će jedan od gorućih problema koji već godinama muči stanovništvo Splitsko-dalmatinske županije, koja broji oko 455 tisuća ljudi, nastanjenih u 55 gradova i općina – problem otpada.

Situacija je posebno alarmantna u ljetnim mjesecima kada na tom području boravi gotovo dva milijuna turista. Uspostavom cjelovita sustava gospodarenja otpadom, koji uključuje i gradnju županijskog Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici, zatvorit će se 15 neusklađenih odlagališta, od kojih su najveći Karepovac i Mojanke, dok će se otpad koristiti kao sirovina i plasirati na tržište otpada.

Prilika je to za stvaranje nove industrije u Dalmaciji – industrije otpada koja će otvoriti nova, "zelena" radna mjesta.

VIJEĆNICI ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE ZASJEDALI SU POČETKOM OŽUJKA I

PONOVNO SU IMALI OBIMAN DNEVNI RED

Dopune i(li) izmjene odluka

o davanju koncesija na pomorskom dobru

N

a sjednici održanoj 5. ožujka 2018. go d i ne done sen je programa rada Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije za 2018. godinu te Statutarna odluka o izmjenama i dopunama Statuta Splitsko-dalmatinske županije. Skupština je donijela Odluku o raspoređivanju sredstava proračuna namijenjenih financiranju političkih stranaka Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije za 2018. i Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o radnim tijelima Županijske skupštine. Vijećnici su donijeli Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o prijedlogu mreže

osnovnih škola Splitsko-dalmatinske županije kojima je Županija osnivač i Odluku o utvrđivanju opravdanog interesa za održavanje veće učestalosti prijevoza na državnoj brzobrodskoj liniji 9601 Rogač – (Stomorska – Milna) – Split i obrnuto. Vijećnici su na sjednici prihvatili više odluka o davanju koncesije na pomorskom dobru.

Odluka o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene – luke nautičkog turizma – marine na dijelu k.o. Tučepi, te odluke o dopuni ili izmjeni koncesija za sljedeće lokacije: uvala Bene, uvala Ba-

čvice, uvala Kašjuni, uvala Ovčice, korištenje plaže u Stobreču (ispred autokampa), predio Trstenik (ispred hotela "Split").

Za grad Makarsku donesen su sljedeće odluke o izmjenama i dopunama Odluke o davanju koncesije: za predio ispred bolnice "Biokovka", predio Donja luka i ispred hotela "Osejava" i u spilji Osejava, na dijelu plaže Kotišina, ispred teniskog centra i hotela "Riviera", ispred hotela "Dalmacija", predio od poluotoka sv. Petar do hotela "Meteor", ispred hotela "Meteor", predio između hotela "Meteor" i "Park" u Makarskoj, predio između hotela "Park" i "Dalmacija", kao i predio ispred hotela "Park", predio između

specijalne bolnice "Biokovka" i hotela "Riviera", predio istočno od autokampa "Dalmacija", predio od lučice hotela "Dalmacija" do specijalne bolnice "Biokovka".

od ždrilca do duge Doneseno je i nekoliko odluka o izmjeni i dopuni Odluke o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaža na otoku Hvara: uvala Ždrilca, otok Marinkovac, predio Majerovica (istočni dio), predio Uljeni bok, uvala Mlini, kupališta Bonj, predio ispred hotela "Amfora", predio Majerovica (zapadni dio), predio Pokonji dol, za pla-

žu na dijelu k.o. Bogomolje, uvala Kozja, te uvala Podkamenica (zapadni dio).

Slične odluke su donesene za otok Brač i to: za područje Supetra, uvala Banj, predio Groblje – uvala Vela luka, uvala Vela luka, i za korištenja plaže na dijelu k.o. Milna, predio Bjaka – Lanterna.

Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Rogoznica, predio ispred hotela "Ruskamen", Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Rogoznica i k.o. Žeževica,

uvala Vruja, Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu korištenja plaže na dijelu k.o. Rogoznica, predio Njive – Pisak; u Donjoj Podstrani predio ispred hotela "Lav" (istočni i zapadni dio); na dijelu k.o. Omiš, gradska plaža (kod luke); gradska plaža, za plažu i terasu štekata na dijelu k.o.

Duće; predio zapadno od autokampa "Ribnjak", za korištenje plaže na dijelu k.o. Komiža; predio Mala bonda i plaže na dijelu k.o. Žedno; predio Sv. križ, a za grad Trogir, predio ispred ex Duhanke; korištenja plaže na dijelu k.o. Okrug, predio uvala Duboka, te predio Duga u Okrugu.

stobreč

Paun Paunović/hanza media

U ovom preduskrsnom broju Krcine priče o "malenim mistima moje županije" dođu kao šlag na tortu. Potrudili smo se, dragi čitatelji, ponuditi vam i još toga. O Uskrsu piše ugledni profesor moralne teologije fra Luka Tomašević, a pred sobom imate i pregled djelovanja unutar naše područne samouprave, Županije - od Županijske skupštine, preko upravnih odjela na niže. Projekt Regionalnog centra za gospodarenje otpadom u Lećevici proglašen je projektom od nacionalnog interesa; Centri izvrsnosti, kako najavljuje župan Blaženko Boban, uskoro bi mogli imati i 1000 polaznika iz redova mladih učenika i studenata. Naša županija je prva u Hrvatskoj koja će imati znanstvenu Studiju nosivih kapaciteta turizma...

OŽUJAK 2018.

nema više zapreka

Veselimo se Uskrsu, Krci i 'malenim mistima'

išta nije tako toplo ka lipa sićanja. Dragi čitatelji, tako Stipe Krce zapisa u prvoj od 13 priča koje su stale unutar korica njegove knjige "Godine žutih tikava - tako se živilo i predikalo". Složit ćete se da je u pravu. Eto, ja se slažem i drago mi je da je Stipe naš, mislim i vaš, da je uskrsnuo pisanjem za širu javnost, jer imamo ga na stranicama "Moje županije". Kao autora ovodobnih priča iz "malenih mista srca moga", koje je tamo devedesetih ispisivao na stranicama Slobodne Dalmacije i potom smjestio u knjigu koja je postala pravi bestseler. Mnogi je držimo blizu kušina, svako malo je vadimo iz vitrine dnevnoga boravka. A znate i sami, što je davno i Ciceron primijetio, soba bez knjige je kao čovjek bez duše.

3

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

4

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE OŽUJAK 2018.

bračanima najviše

OŽUJAK 2018.

intervju broja

MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE POTIČE OTOČNE MALE KAPITALNE PROJEKTE

Našim škojima 6 milijuna kuna

ANTE PRANIĆ, GRADONAČELNIK GRADA VRGORCA, ZAMJENIK PREDSJEDNIKA ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE I SABORSKI ZASTUPNIK MOSTA NEZAVISNIH LISTA:

Projekt ostanka mladih pitanje je opstanka nacije Neprihvatljiva mi je priča o Istanbulskoj konvenciji kojom smo uspjeli dodatno podijeliti ionako duboko podijeljeno društvo na temi koja ne rješava naše ključne probleme - zaustavljanje iseljavanja mladih, privlačenje investicija i dugoročno stabiliziranje države Piše:

Ivan BAĆAK

A Sudionici skupa u Hvaru Piše:

mirko crnčević

M

inistarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) donijelo je Odluku o odabiru projekata razvoja hrvatskih otoka temeljem čega je ministrica Gabrijela Žalac u Hvaru (16. ožujka) s predstavnicima općina, gradova i županija potpisala 40 ugovora o međusobnim pravima i obvezama.

građana na otocima. Također smo posjetili aktualne županijske investicije, produženja Rive i Mandraća u gradu Hvaru, čime će Hvarani i njihovi gosti dobiti kapitalni objekt vrijedan više od šest milijuna kuna.

- Temeljem odobrenih sredstava Državno g proračuna MRRFEU financira projekte prometne, komunalne, društvene infrastrukture, kao i socijalne skrbi, gospodarstva, kapitalne donacije neprofitnim organizacijama na otocima, subvencionira otočni javni ce-

Županijska ulaganja Izaslanik župana Blaženka Bobana na svečanom uručenju ugovora o sufinanciranju projekata za Program razvoja otoka, zamjenik župana Ante Šošić nam je kazao: - U sklopu posjete otoku Hvaru nazočio sam sklapanju Ugovora između otočnih gradova i općina s jedne strane i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU s druge strane. Ukupno je dodjeljeno šest milijuna kuna za 13 projekata, komunalnih, društvenih i infrastrukturnih,što će svakako utjecati na poboljšanje kvalitete života

Ministrica Gabrijela Žalac i dožupan Ante Šošić

stovni prijevoz i opskrbu kućanstava pitkom vodom brodovima vodonoscima i autocisternama te provodi projekt ''Hrvatski otočni proizvod'' kojim se iznimno ponosimo - istaknula je ministrica Žalac prilikom potpisivanja ugovora.

brač, vis, Hvar, Čiov0 i Šolta A kad je riječ o otocima s područja SDŽ ukupno je prijavljeno 25 projekata i svi su prošli minimalni bodovni prag, a 13 projekata s naših pet otoka je odabrano za sufinanciranje, s ukupnim iznosom šest milijuna kuna. Najbolje je prošao otok Brač koji je dobio 2.390.000 kuna. Projekt koji se sufinancira s najviše sredstava je dovršetak radova na izgradnji komunalne infrastrukture gospodarsko - poslovne zone "Balun - Vrpoje" u općini Nerežišća. U općini Selca će se izgraditi mrtvačnica, a u Gornjem Humcu urediti trg. U Postirama se uređuje mjesni park i u općini Sutivan će se asfaltirati ulica Majakovac – Bistrica. Dakle, Bračani imaju razloga biti zadovoljni, a bolje dane mogli bi dočekati i ostali škojari s novim Zakonom o otocima.

Na otoku Visu, koji je dobio ukupno 1.450.000 kuna, u Komiži je planirano uređenje partera istočnog dijela rive, a u gradu Visu rekonstrukcija objekata u poslovnoj zoni Vis – Starine. Hvar može računati na 1.210.000 kuna, i to Stari Grad za sanaciju krova i adaptaciju dijela drugog kata dječjeg vrtića "Sardelice“. Općina Sućuraj dobiva sredstva za uređenje nerazvrstanih cesta a u Jelsi će se urediti trg Tome Gamulina. U gradu Hvaru je planirana rekonstrukcija i modernizacija javne rasvjete.

Na Čiovu će se sa 700.000 kuna izgraditi prva faza dječjeg vrtića, a u Grohotama na Šolti će se graditi prva otočna tržnica za prodaju i promociju otočnih proizvoda sa 250.000 kuna.

- Neke od mjera koje do sada nismo imali, a bit će Zakonom definirane su: novi modeli razvrstavanja otoka, novi pristup razvijenosti otoka, održivi razvoj po konceptu "pametnih otoka", proširivanje uporabne funkcije Otočne iskaznice kroz uspostavu novog informatičkog sustava kao sistemske evidencije otočnih prava i mjera te jačanje uloge regionalnih koordinatora i imenovanje koordinatora za otoke - rekla je ministrica Žalac.

nte Pranić, mladi gradonačelnik Vrgorca, zamjenik predsjednika Skupštine Splitsko-dalmatinske župaije i saborski zastupnik Mosta nezavisnih lista, rođen je u Makarskoj 1987. godine. Diplomirao na Građevinskom fakultetu u Splitu. Na prijevremenim lokalnim izborima u lipnju 2016. godine izabran za gradonačelnika Vrgorca, a na redovnim izborima za lokalnu i regionalnu Samoupravu 2017. godine, izabran je ponovno za gradonačelnika grada Vrgorca i za vijećnika, a onda i dopredsjednika Skupštine Splitsko-dalmatinske županije. U Hrvatski Sabor je ušao 6. prosinca. 2017. kao zamjenski zastupnik, umjesto Ivana Kovačića iz Omiša.

Treba nam Savjet za Zagoru Na lokalnoj razini imate vlast, na županijskoj i nacionalnoj razini ste dio opozicije.

Koja dužnost Vam teže pada: biti gradonačelnikom Vrgorca, dopredsjednikom Skupštine SDŽ ili to što ste saborski zastupnik? Kako usklađujete brojne obveze?

- Najteža je gradonačelnička funkcija gdje ste praktično 24 sata "u vatri“, od redovnih poslova do neprestane komunikacije, izravno ili telefonom, sa suradnicima, djelatnicima gradske uprave, vijećnicima, građanima, poduzetnicima, investitorima, s kolegicama i ko-

legama (gardo)načelnicima, s dužnosnicima viših razina vlasti…Odgovornost je ogromna, a ograničenja i okolnosti su takve kakve jesu, u Vrgorcu i u državi, na njih nitko ne može pojedinačno utjecati. U hrvatskom Saboru sam član Odbora za prostorno uređenje i građevinu, gdje nastojim biti konstruktivan u raspravi, ukazivati na brojne poteškoće i prepreke s kojima se suočavaju čelnici lokalne samouprave.

Koje projekte biste izdvojili kao uspješne priče u gradu Vrgorcu?

- Ponosan sam na posao koji smo kroz godinu-dvije odradili u gospodarskoj zoni Ravča. Prije svega zbog činjenice što smo uspjeli vratiti povjerenja investitora, osigurati sve preduvjete za nove investicije tako da ovih dana pripremamo natječaje za prodaju posljednjih parcela u zoni. Osim toga, izdvojio bih brojne programe potpore i poticaja, pomoći lokalnim poljoprivrednicima. Turizam na području Vrgorca, uostalom kao i u cijeloj Hrvatskoj, dobiva nove oblike. Usporedbe radi, 2016. godine Vrgorac je imao oko 5000 turista, a 2017. godine osam i po tisuća, uglavnom u seoskom-ruralnom turizmu. Sretan sam što smo se jako brendirali kao grad dalmatinskog pršuta i vrhunskih vina. Spreman je i projekt obnove kulturne baštine, revitalizacija uloge i mjesta Tina Ujevića u Vrgorcu, za što dosad nismo imali potrebnu infrastrukturu u gradu. Kroz projekt Poduzetničkog centra, gradskog trgovačkog društva, povukli smo u kratko vrijeme više od osam milijuna kuna.

Ulažemo oko tri i po milijuna kuna u obnovu infrastrukture u predškolskim objektima.

Nabrojali ste neke završene projekte. Koji su Vam planovi za blisku budućnost? Imate li

nešto više sredstava u Proračunu grada nakon donošenja Zakona o fiskalnom izravnavanju?

- Spomenuti Zakon za nas je značio povećanje prihoda oko 8-9 milijuna kuna godišnje, ali je to još uvijek znatno manje od onoga što smo kao grad imali prije poništenja odluke o brdsko-planinskim područjima. To i ne samo to, je razlog što sam ovih dana i županu Blaženku Bobanu predložio da zajednički "lobiramo“ u Vladi RH za osnivanje Savjeta za Dalmatinsku zagoru, kakav primjerice već ima Slavonija.

O budućim projektima ukratko: spremna je projektna dokumentacija za rekonstrukciju sportske dvorane, jer imamo izvrsne, nadarene mlade sportaše, spomenut ću samo naš malonogometni klub koji je u polufinalu Hrvatskog kupa i Nikicu Radonića, uspješnog borca, osvajača brojnih medalja u kick-boksu. Nadalje bih spomenuo izgradnju kružnog toka, u suradnji sa Županijskim cestama, a projektira se i istočna zaobilaznica grada, koja bi otvorila prostor iznad Doma zdravlja.

Korektna suradnja sa županom i Županijom Već smo solidno povećali ulaganja u zbrinjavanje otpada, te nakon usvajanja novog Plana gospodarenja otpadom otvaramo mogućnost za povlačenje novca za cjelovito rješenje tog velikog problem. Izradili smo projekt za rasvjetu u svim selima i naseljima, a na području grada smo nabavili 360 rasvjetnih tijela koja će uštedom potrošnje biti isplaćena u relativno kratkom vremenu. Neću zaboraviti ni to da smo zaštitili tri izvorišta pitke vode.

Kako ocjenjujete odnos župana i županijskih službenika s čelnicima lokalne samouprave? U kojim segmentima bi se rad aktualnog saziva Skupštine mogao ili trebao unaprijediti?

- Iznimno korektan odnos.

Posebno pohvaljujem inicijativu za sastanke koje je župan organizirao s čelnicima lokalne samouprave, što je praksa koju svakako treba nastaviti.

Apliciramo na sve natječaje koje Županija objavi i ne mogu se požaliti niti na komunikaciju niti na učinke suradnje sa Županijom. U radu Skupštine ima prostora za poboljšanje, recimo učinkovitijeg rada svih skupštinskih odbora koji bi se trebali sastajati znatno prije sjednica Skupštine. Kako bi rasprave bile konstruktivnije i s više argumenata, bilo bi dobro da vijećnici ranije dobivaju dnevni red s materijalima.

Na kraju, evo jedno neizbježno pitanje ovih dana – kakav je Vaš stav oko ratificiranja Istambulske konvencije?

- O Istambulskoj konvenciji bih kratko rekao da je meni osobno neprihvatljiva priča kojom smo uspjeli dodatno podijeliti ionako duboko podijeljeno društvo na temi koja ne rješava ključne probleme našeg društva - zaustavljanje iseljavanja mladih, privlačenje investicija i dugoročno stabiliziranje države. Pitam se zapravo kakvu sliku šaljemo građanima kada s tolikom strašću zagovaramo donošenje akta o kojim se politizira zadnjih nekoliko godina, a imamo vlastite zakone koji mogu riješiti problem. I to baš sada kada imamo puno gospodarskih i demografskih problema. Ovo sve ispada kao jedan europski “homework” koji ne rješava suštinski problem, a po tko

ivo ravlić/hanza media

Projekt koji se sufinancira s najviše sredstava je dovršetak radova na izgradnji komunalne infrastrukture gospodarskoposlovne zone 'Balun - Vrpoje' u Nerežišćima

Dogradnja operativne obale luke Hvar Dakle, MRRFEU i ove godine nastavlja provoditi Program razvoja otoka pružajući podršku malim kapitalnim projektima kojima se želi unaprijediti kvaliteta života na škojima te umanjiti regionalne razvojne nejednakosti i različitosti na području RH. Za tu namjenu osigurano je 19 milijuna kuna, od čega najviše 6.000.000 kuna za područje Splitsko-dalmatinske županije, a slijede je Dubrovačko-Neretvanska s a5.740.000 kuna, Zadarska sa 3.920.000 kuna, Primorsko-goranska 1.800.000 kuna i Šibensko-kninska sa 1.540.000 kuna.

5

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

zna koji put, umjesto donošenja naših zakona odričemo se dijela suvereniteta.

Iskreno, bio bih najsretniji kad se velika većina zastupnika ne bi odazvala na glasovanje o nečemu što nam se tako silno nametnulo po sistemu "biti ili ne biti“, kao znak revolta na izbjegavanje rješavanja stvarnih problema u našoj državi. Za mene je bitan projekt ostanka mladih kao pitanje opstanka nacije, a ne nametnuti akti koji samo uzrokuju bespotrebni razdor u društvu. Uostalom, zar nismo imali Ženevsku konvenciju pa smo opet bili svjedoci urbicida, kulturocida i genocida koji se događao na našim prostorima i pred očima cijelog svijeta.

6

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

OŽUJAK 2018.

prvi sa strateškim dokumentom u hrvatskoj

malena mista moje županije (1) joško ponoš/hanza media

TURISTIČKA ZAJEDNICA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE NARUČILA JE ZNANSTVENU STUDIJU NOSIVIH KAPACITETA TURIZMA

Turizam usmjeriti da bi poboljšao život građana

Riječ je o stručnoj analizi svega što Srednja Dalmacija u turizmu i pratećoj infrastrukturi trenutno ima, kako bi se budući rast usmjerio na način da ne ugrožava ekološku, društvenu ili ekonomsku održivost turističkog posla, pojašnjava Joško Stella Piše:

J

Kolika opterećenja?

Ne radi se ni o kakvom dokumentu kojim bi se zabranio ili ograničio turistički razvoj i rast, nego o stručnoj analizi svega što Srednja Dalmacija u turizmu i pratećoj infrastrukturi trenutno ima, kako bi se budući rast usmjerio na način da ne ugrožava ekološku, društvenu ili ekonomsku održivost turi-

šest klastera Studija nosivih kapaciteta turizma Splitsko-dalmatinske županije stručni je dokument koji izrađuju znanstvenici Instituta za turizam iz Zagreba, a koji bi trebao dati odgovore na ta pitanja. Na temelju analize sadašnjih smještajnih kapaciteta, mogućnosti prihvata i uređenja plaža, prometne i komunalne infrastrukture te prirodnih i kulturnih resursa, kazat će se

stipe krce snimio: Vladimir Dugandžić /Hanza Media

stičkog posla, pojašnjava Joško Stella, direktor TZ Županije splitsko-dalmatinske...

– Očekujemo od studije da za svaki od turističkih klastera naše županije kaže koje su to turističke brojke koje taj prostor može izdržati, a da ne ugrozi ravnotežu u opskrbi strujom, vodom i energentima te prostorno područje prekomjernom gradnjom. Želimo odgovor na to koliko može biti noćenja na Braču, Hvaru ili u Dalmatinskoj zagori, Splitu ili Makarskoj, a da se značajno ne poremeti kvaliteta života lokalnog stanovništva. Koja su to opterećenja koja prostor može izdržati bez posljedica po kvalitetu života i gostiju i domaćeg stanovništva.To su logična pitanja nakon godina velikog rasta popularnosti i dolazaka turista u našu županiju koja je po komercijalnom turističkom prometu odmah iza Istre, druga u Hrvatskoj. Sve to bit će osnova za rad destinacijskog managementa koji će upravljati razvojem turizma županije – pojašnjava Joško Stella.

Ne čudi da se baš Srednja Dalmacija prva odlučila na izradu takva strateškog dokumenta za turizam jer u njoj ta grana

Analiza svih

Joško Stella, direktor TZ županije Splitsko-dalmatinske

Još se drže luk šarac, kamen živac i pokoji pivac Piše:

ima čak 23 posto udjela u BDP-u s oko 215 tisuća turističkih postelja, a petina ukupnog prometa hrvatskog turizma ostvari se baš u splitskoj županiji.

– Srednja Dalmacija je u turizmu u proteklih deset godina napravila velike iskorake u kvaliteti i prometu. Zato ovom studijomželimo usmjeriti razvoj turizma na svom prostoru kako bi se poboljšala kvaliteta života stanovnika, a turizam dobio na vrijednosti usluge. Studija nosivih kapaciteta ugradit će se u razvojne dokumente županije, prije svega u Prostorni plan županije kako bi se utvrdili optimalni pravci razvoja. Polazišna osnova turističkog razvoja je povećavati kvalitetu života lokalnog stanovništva, čime će turizam biti dugoročno konkurentan – kaže Stella.

Održiva nosivost

duje klarić/hanza media

oš prije nego je turistički svijet progovorio o problemu "overturizma" (prekomjerna turizma), koji je obilježio cijelu 2017. godinu, a ista tema se nastavlja i u ovoj, i hrvatskoj javnosti počelo je postajati jasnije da turistički rast ima svoje gornje granice. U nekim sredinama one su dosegnute, u drugima su blizu tome, a tek rijetki imaju sreću da im turistički rast prati i ravnomjeran razvoj prostora i kvalitete života. Zato je javnost s velikim zanimanjem primila informaciju da se Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije odlučila naručiti znanstveni i na podacima utemeljen stručni materijal koji će odgovoriti na takva pitanja.

Bit će to prvi dokument jedne turističke regije u Hrvatskoj koji bi trebao kazati čega najveća hrvatska županija u turizmu i infrastrukturi ima dovoljno, gdje su u "minusu", koliko ima prostora za rast...

NAŠI REPORTERI SKITALI SU, ZAPISIVALI I SNIMALI PO LJUBITOVICI, SELU TROGIRSKOG ZALEĐA I ZABRĐA, ZAVIČAJU VRIDNIH TEŽAKA I LIKARIJE OD ČEŠNJAKA

Naime, razvoj turizma na nekim područjima dosegao je razmjere koji su postali opterećenje za lokalno stanovništvo, prirodu i kulturne spomenike pa se, unatoč koristima od turističke potrošnje, javljaju konflikti, negodovanja pa i otvorena suprotstavljanja takvoj pojavi, kaže Siniša Horak, jedan od znanstvenika koji vodi tim koji radi studiju. Stoga je već duže vrijeme prisutan koncept turističke održive nosivosti određenog područja, koji podrazumijeva najveći prihvatljivi broj ljudi, uključujući i turiste, na određenom području u isto vrijeme, a da ne utječu negativno na prirodni i kulturni okoliš te na lokalno stanovništvo, kaže Horak.

Pojašnjava kako je svaki rast i razvoj u prostoru svojevrsna "trgovina" između blagostanja ljudi i utjecaja na oko-

liš u kojoj su, zbog povećanja vlastita standarda života i zarade, ljudi spremni "žrtvovati" dio prirode, zažmiriti pred devastacijom kulturnih spomenika, na promjene socijalne sredine, zagađenja, pojašnjava Horak. Ta je spremnost na gubitak u korelaciji s očekivanim koristima. Dok su te dvije varijable uravnotežene, problema uglavnom nema, ali kad se pojavi disbalans među njima zbog prevelikog broja ljudi, javlja se potreba za drugačijim djelovanjem, jer se procjenjuje da koristi više ne opravdavaju negativne utjecaje koji se javljaju.

U ovoj studiji slijedit će se metodologija Europske komisije (European Planning Laboratory) jer ona uspješno kombinira klasično poimanje održive nosivosti sa suvremenim pristupom granici prihvatljivih promjena, kažu u Institutu za turizam.

Snimalo se i iz zraka Usmjerit će se na društveni utjecaj današnjeg turizma na lokalno stanovništvo, ali i na turiste, zatim na to kako narasle potrebe servisiraju komunalna i prometna infrastruktura i gdje su njihova uska grla sada ili moguća u skoroj budućnosti, te kakav je utjecaj sadašnjeg turizma na okoliš.

Da bi dobili što bolji uvid u prostorne mogućnosti i opterećenja županije, TZ županije je znanstvenicima omogućila i snimanje iz zraka, zbog čega je iznajmljen zrakoplov kojim se nadletio svaki dio turističke regije u vršnom dijelu sezone i prikupili podaci o prostornim i komunalnim opterećenjima kako ona ne bi postala breme stanovništvu i turizmu.

I

spisah brojne priče o "malenim mistima srca moga" – o zelovskim lulama i imotskoj škiji, o otočkim žabarima i lovrećkim galantarima, o studenačkom siru i medovdolačkoj raštici... Zabilježih i zapisah priče o klačarima i klačinama iz Maljkova, o grapskim mlinarima i mlinicama, ne preskočih ni vrličke uštipke ni poljičke soparnike, pa ni udovičićke sirkove metle i grnčare iz Potravlja. Notirah i posljednje vrdovske i bilobriške pastire, dolačku kapulicu i mosorski rapadžik, 'ržansku rž i triljsku lučenicu, kamešničke Kurlane i svilajske diplare, a i dinarske vučare… I još podosta, moglo bi se reći poprilično i u velikom broju toga što je satralo vrijeme, otpuhali neki novi vjetrovi i nove navade.

Elem, daklem, od svega toga ostalo je zamalo, umalo i gotovo ništa. Nema više ni čuvenih tugarskih trešanja ni jabučkih višanja, no luk češnjak iz Ljubitovice – u trogirskom zaleđu i zabrđu – još uvijek se ne da. On još dura, pače, slava mu iz dana u dan raste i sve je poznatiji i priznatiji i izvan državnih mrginja, makar ga je iz godine u godinu sve manje, baš kao i naroda.

Po popovin pripadamo Šibeniku, a po vladarin Trogiru. U selu imademo školu i crkvu, a nemamo dućana, krčme, ambulante i vodovoda. I još, više nemamo ni popa, čovik se razbolija imade koju godinu, pa nam misu u crkvi sv. Katarine dolaze služit iz Šibenika. Nestalo je i vina, a bilo ga je više nego vode. Mučin se s ovo malo luka, on nas je i održa na životu, o Ljubitovici i šarcu pripovida baka Cvita Munjiza vojko bašić/Hanza Media

ružica mikačić

koliko maksimalno može biti noćenja i dolazaka turista na području županije tijekom godine, a posebno u "špici" sezone u srpnju i kolovozu, a da turizam ne ugrozi održivi razvoj i kvalitetu života lokalne zajednice.

Isto tako, utvrdit će se i maksimalan broj smještajnih kapaciteta u pojedinim dijelovima županije s obzirom na njezine prostorne specifičnosti. Cilj izrade studije je definirati ukupni opteretni smještajni kapacitet za područje svakog od šest klastera u županiji, kažu nam u Institutu za turizam, koji će izračunati nosivi kapacitet pojedinih klastera i to Splitske rivijere, a posebno grada Splita, Makarske rivijere, Dalmatinske zagore, te otoka Brača, Hvara i Visa.

7

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

OŽUJAK 2018.

uz slaninu, uz puru, uz meso pa čak i s kiselim mlijekom. Umjesto salate… Nu, zato se i ne treba čuditi da je u minulim vremenima bilo više djece, manje bolesti i više – zdravih stogodišnjaka.

Upravo zahvaljujući luku…

U prilog tomu govori i zapis Alberta Fortisa po Zagori od prije dva i pol stoljeća, koji kaže da susreće veoma jake i mladolike starce te da zasluge za to ima i češnjak. I naglašava kako je ovdašnjim ljudima najdraže jelo češnjak i ljutika, "pa svaki Morlak širi mnogo koraka ispred sebe zapah te svoje redovite hrane i izdaleka se najavljuje nenaviklim nozdrvama". A Aleksandar Kornelije spominje stanovita Ilira Dandona koji je živio petsto godina, i njegovu dugovječnost također pripisuje luku češnjaku.

A mi se u nemiru zaputismo u Ljubitovicu, selo dvadesetak kilometara i od Trogira i od Šibenika – "kad se iđe ceston priko Boraje", jerbo nas iz Splita isprati oblačno i kišno, turobno i tmurno vrijeme, a "s kiše i pivac biži". A po kiši i na kiši tražiti priču nije luk i voda, bez obzira na to šta mi nismo luk jeli ni luk mirisali, e da bismo krivi bili što je "palo slime na time". No, kad kroz kišni zastor izbismo nadomak Vicaje, Gaja, Zlatarice i Marjanove grede – kamenitih brda što kruže "selo moje malo" – dočeka nas gusta magla.

No, kod Žarković zaselka zalahori neki vjetrić – nisam siguran s koje strane svijeta jerbo se u nas nikad ne zna odakle vjetar puše – i rastjera tu maglu s brda i sa sela. I mi kroz jutarnju vlagu

S kiše i pivac biži...

Nekoć, pa i ne tako davno, nije bilo kuće u nijednom malenom mjestu naše županije u kojoj nije visjela rešta, pletenica luka češnjaka iz vlastita vrta, od domaćeg sjemena. Bez te zeljaste biljke s lukovicom karakteristična oštra mirisa nema ni prava začina ni prava šuga, no u neko vrijeme češnjak je bio prismok jelu, lijek i afrodizijak. Stoga se svakodnevno konzumirao

nastavak na 8. i 9. stranici �

8

9

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE OŽUJAK 2018.

� nastavak sa 7. stranice

rzanje i revanje, i mukanje i blejanje, ne čuje se više ni rika volova ni cika razigrane dječurlije…

Ovdje više ne miriše ni upačeni duhan na tavanu, a ni mošt – slatko vino tek nogama zgnječenoga grožđa – iz konoba, a i čeranji s pršutima su sve prazniji.

Zamuklo je i ojkanje i treskanje – pučko dvoglasno i višeglasno pjevanje u kojemu je svaki distih zaokružena cjelina. Može se čuti još tek rijetko kokodakanje, pokoje kukurijekanje i oćutiti miris luka šarca kad se sadi i dok se vadi.

Zorka Turković

'Nabubaš se luka i moš u zid tuć' Cvita Munjiza

Vinograd

Cvita Viljac

Sušionica Cvite Munjize

ugledasmo baku Cvitu Munjizu (85) kako s dovratka i s čikarom mlijeka (kupovna) u ruci gleda "oće li se kiša opet otočit" i "ko joj na sabajle šunjka oko kuće". Te nas, pomalo zbunjena i iznenađena, upita "ko smo, šta tribamo i koga tražimo?".

koj kući je troje ljudi. To nije ni blizu onom broju kad sam ja bija dite… Kad sam ja iša u školu, u svakom je razredu bilo po dvadeset pet učenika, a danas u svih osam razreda nema toliko. Možeš ih sve u dvi karijole otrat… A nekad su dvi stanice u selu punile pun autobus ljudi svako jutro… Slabo… I struja nam je nikakva".

'Udri po sirotinji i po luku' Mi joj pojasnimo i tko smo i što smo, što tražimo i koga trebamo, ona se nasmija te nas ponudi rakijom lozovačom i reče: "A ja ne znam šta bi vam mogla kazat o selu…".

"Ukratko", zamolismo je opet i ponovo, iznova i nanovo, "bilo što…".

I baka Cvita nam uistinu ukratko i u nekoliko riječi – rečenica, nikako nadugo i na-

Jozo i Marija Višić, na vratima Jozina sestra široko, a jok, blagoglagoljivo kaza: "U ovom zaseoku imademo samo ja i jedan susid. Više niko… Mladi utekli, stari pomrli. Ovdi je uvik bilo, milo moje, udri po sirotinji i po luku. Cili dan se oralo za lulu duvana i da nije bilo luka, ovaca i volova, eto, ne bi ni nas bilo. Po popovin pripadamo Šibeniku, a po vladarin Trogiru. U selu imademo školu i crkvu, a nemamo dućana, krčme, ambulante i vodovoda. I još, više nemamo ni popa, čovik se razbolija imade koju godinu pa nam

misu u crkvi sv. Katarine dolaze služit iz Šibenika. Nestalo je u selu i vina, a bilo ga je više nego vode. Pa i ja san sve do prije dvi godine imala dvi iljade panja loze… Ne more se više pa se sada još mučin s ovo malo luka. A od njega san živila, nosila san ga u Split prodavat… Šarac je starinsko ime i ko zna ko mu je prvi tako ime nadija, ja ne znan. Znan samo da on još uvik dobro iđe, no među tojin, sinko moj, ovde ga se danas ne uzgaja ni deseti dija ka prije. Luk nas je održa na životu… Eto, svako vrime nosi svoje brime".

U selu je najglasniji starački kašalj

Ivica Viljac

Ni jedno brime nije lako pa sve da je od perja i od lepušine, stoga nema druge nego – uprti pa do smrti. I kako voda sve može oprati osim grijeha, a čovjek može sve izbjeći samo ne smrt, tako ni Ljubitovica nije mogla izmaknuti hrvatskoj ruralnoj stvarnosti, od koje svi peru ruke i za koju vlast veli – kad je đava odnio tele, nek nosi i kravu, rezultat čega je više umrlih ne-

go rođenih. Dakle, i ovamo je došetala zbilja pa je ljubitovačke djece više u Trogiru, Kaštelima, Splitu i inozemstvu nego u Ljubitovici.

Ovdje je skoro zamro dječji plač, ovdje je najglasniji starački kašalj. U osmogodišnjoj školi Kralja Zvonimira, u svih osam razreda tek su – 23 učeni-

ka. Kate, Josipa i Vanesa jedine su osmašice, Mila Rapić je sama u četvrtom razredu, a Ivan Turković je pola razreda prvašića.

I on će nam mudro i znakovito kazati: "Ja volin ić u školu i volin učit. I učit ću dobro, tako da kad završin školu… mogu birat u koju ću zemlju otić!". Ojmisusovo bilo!

A što će biti sa životom ovdje i što će vrijeme izabrati samo Bog znade, no ako je suditi po onoj "šta je bilo biće, šta je vrilo vriće", onda je za uzdati, nadati se da će "živa voda koja se zavalila" – izvor Ljubica – ponovno proključati i ublažiti ovdašnju kamenu žeđ, da će u ovom labirintu suhozidja opet biti života i čeljadi kao nekoć.

Jest, nada zadnja umire, no s njome nam, nažalost, izumiru i sela u nadi. "Čoviku bi najbolje bilo da se ničemu ne nada, da ništa ne očekuje i da ništa ne misli", još davno mi reče jedna mudra "imacka" glava, "pa će bit sritan ki prase. Jerbo, cili život provest u uzaludnon nadi, u očekivanju mane s neba i s mislima da si najpametniji na svitu, rođo moj, to ti je pišanje na brus".

Da se od kamena dade živjeti, Ljubitovici bi bilo "ka bubrigu u loju". Sve je ovdje na kamenu, između kamena, u kamenu i od kamena: i hrastovina i grabovina, i drača i kupina, i stare kuće i pojate, i drevna gumna i prazne kamenice, a i ono obradive zemlje nekoć je bilo pod kamenom.

Suhozidi oko vrtova, ogreda,

njiva, dočića i zapuštenih vinograda, svjedoci su truda i znoja ovdašnjih trudbenika. "Za mašur zemlje", rekoše nam ovdašnji marni i plemeniti ljudi, "tribalo je prolit bocun znoja i iskrčit kar stina!".

'Sadi se od pamtivika' Kamen po kamen – suhozid, češanj po češanj – rešta, bilo je u Ljubitovici, selu u kojemu se uzgaja najkvalitetniji i najzdraviji češnjak u Europi i svijetu. Šarac… Nedavno je to potvrdio Međunarodni pokret "Slow Food", pod vodstvom osnivača Carla Petrinija, sa sjedištem u Italiji, makar se još "od stoljeća sedmog" znade da je to najbolji prirodni antibiotik, antiseptik i lijek za krvožilni sustav. Šarac iz kamena i na kamenu, možebitno nikao i ponikao još onomad kad se rodila Ljubitovica – 1272. godine.

"A ko će ga znat kad se ovi naš luk počeja ovde sadit", kazat će Ivica Viljac (54), "zna se samo da se sadi od pamtivika.

Valja reć da ga je prije sadila svaka kuća, a danas se time bavi dvadesetak… Inače, u selu ima 150 kuća, prosjek u sva-

'Zemlja kršna i slatka' No, zato su uvjeti za uzgoj jedinstvena, autohtona ljubitovačka češnjaka – koji ne može uspijevati nigdje drugdje pa čak ni u okolnim selima – idealni. Klima, zemlja, zrak i starinski tretman…

"Naša zemlja je kršna, ali je slatka", ustvrdit će baka Marija Višić (84), "i to našemu šarcu odgovara, a tu je i mišavina brckog i morskog zraka, stajski gnoj…

To njemu paše, bez toga ti ne triba ni kovat ni mrčit gaće".

A u ovom selu koje je proslavio šarac, češnjak s jedinstvenom dozom ljutine, sočnosti, tvrdoće i arome, negda se i kovalo. Kovao je Josip Višić (86), Marijin suprug, u svojoj kovačiji… On će nam ispripovijedati: "Je, ja san kova i potkiva, ima san svoju kovačiju. Posla je bilo jer u ona doba na selu se nije moglo živit bez motike i mašklina, bez sikire i kosira i ostala seljačkog alata. Bilo je konja, volova i karova, oralo se i kopalo, krčilo i mučilo. Sijalo se žito i kukuruz,

sadija se luk, kunpir i duvan, uzgajala se loza. Ja san ima sedan iljada panja loze, bra san po vagun i po grožđa, a evo tri godine nisan uša u vinograd. Srvala me bolest… Kažen, mučilo se i trudilo, od zemlje se živilo i ko je ima kruva bija je gazda. Danas ništa… Kad se sitin… Ja san zadruzi iz Marine iskova 150, a šumariji iz Šibenika 170 kosira. Kosir više nikomu ne triba, a mladi ne piju vino. Ništa više nije ka šta je bilo. Od duvana, žita i loze svak je diga ruke, eto, još se šarac drži. A u selu je bilo 1800 svita, u svakoj kući 7-8 dice, a bilo je kuća u kojin je živilo i 20 čeljadi. Prije nije bilo momka koji se nije oženija, a danas se niko ne ženi. Tako da nas je u selu oko 400, a biće nas i manje".

Manje-više, elem, u Ljubitovici je isto kao i u većini sela naše Zagore. Sve je utihnulo: i

Učenici OŠ Kralja Zvonimira

"Naš luk šarac se sadi od pola desetog do pola jedanaestog mjeseca", poučit će nas Zorka Turković (63), jedna od poznatijih ljubitovačkih uzgajivača ove lukovice, "a vadi se od pola šestog do početka sedmog mjeseca. Tajna kakvoće našega luka je u zemlji, klimi i autohtonom sjemenu, a stručnjaci iz Italije su utvrdili da je on po svojim nutritivnim vrijednostima najkvalitetniji luk u Europi. A po veličini češnja je najkrupniji u Hrvatskoj… Ime je dobio po roza-ljubičastim šarama po sebi i po tomu je jedinstven, a s time su se složili i stručnjaci na Međunarodnom sajmu u Torinu, koji se održava svake dvije godine i na kojemu sudjeluje 150 zemalja iz cijeloga svijeta, pa tako i naša Udruga proizvođača češnjaka "Šarac". Inače, Ljubitovica je na 430 metara nadmorske visine.

Vrijeme je ćindije – poslijepodneva, a i vrijeme povratka "mirisu" s Karepovca. I meni se učini da od Marjanove grede čujem pjev, ojkanje: "Udaji se, mala, vrime ti je/ako čekaš mene, ajme ti je…".

Na kraju, ovdašnji zapis će zaokružiti Cvita Viljac (78) riječima: "Rat i glad, golotinju i sirotinju, ja sam prošla. Kopala sam u škrapici stine, jila sam žira i kukurika… Nismo imali ništa osin ljutog kamena i ljutog luka, a sada iman kukavu pensiju. Eto, nisan gladna kruva i manistre. A kad se nabubaš luka, moš u zid tuć".

10

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE OŽUJAK 2018.

projekt za mlade i budućnost

S

State of Israel

Ministry of Education Pedagogical Administra tion Division for Gifted and Outstanding Students

Pismo zahvale iz Izraela

Mr.Tomislav Đonlić Head of Department for Education & Social Activit ies Dalmatia Region – Split Croatia

11 March 2018

Dear Mr. Đonlić, I would like to thank you for your invitation to partici pate in the conference focusin nurturing gifted children g on in the region of Dalmatia in Split. The conference performed at a very high was organized and level.

We were pleased to see the district's motivation to improve the educational holistic support for your system towards gifted students, to study more about the subject and strategy and practice require to build the d to the gifted children in the district and the entire country.

I would like to thank you and the Israeli Embassy in Zagreb conference and for the extrao for organizing the specia l rdinary and warm hospit ality.

Together with the Israeli Embassy in your country and the Israeli Center for Education, we welcome Excellence in the cooperation that we have created and will be as soon as possible, regard happy to expand it ing gifted education policy and implementation.

Best regards,

Menachem Nadler Head of the Division for Gifted & Outstanding Studen ts Ministry of Education State of Israel

Cc: Ms. Irit Shneor - Consu l, Israeli Embassy in Zagreb , Croatia Mr. Ivice Zelić - CI SDZ, Project Manager Dr. Dalit Atrakchi - Directo r of the Division for Extern al Relations and UNESCO, Education. Israel Ministry of Mr. Itay Benovitz - CEO, the Israeli Center for Excell ence in Education

ŽUPAN BLAŽENKO BOBAN NA OTVARANJU KONFERENCIJE 'IZAZOVI U RADU S DAROVITOM DJECOM I MLADIMA' VISOKO PODIGAO CILJEVE:

http://www.education.gov.il/gif

ted | 02-5602106 ‫ פקס‬02-560305 1 '‫ טל‬9510402 ;‫ ירושלים‬,2 ‫רח' דבורה הנביאה‬ www.edu.gov.il | 02-560210 6 ‫ فاكس‬02-5603051 ‫ هاتف‬951040 2 ,‫القدس‬-‫ اورشليم‬,2 ‫دبورا هنبيئة‬ ‫شارع‬

Centri izvrsnosti

imat će1000 talentirane djece!

Piše:

Prof. Ivica Zelić snimio: DUJE KLARIĆ/HANZA MEDIA

Napravit ćemo i registar djece koja će proći kroz centre izvrsnosti, kako bi to sutra bila podloga rektoru splitskog Sveučilišta da zna koga ima i kome se posvetiti, kazao je Boban

Lidija Kralj

M

eđunarodna kon ­­ferenciju "Izazovi u radu s darovitom djecom i mladima" otvorio je župan Blaženko Boban u ulozi domaćina i inicijatora hvalevrijedne inicijative, ali i kao izaslanik premijera Andreja Plenkovića. Konferencija od 400 sudionika, među kojima su bili i inozemni gosti, održana je pod pokroviteljstvom Vlade RH i predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović.

- Srce je veliko jer smo uspjeli prvi puta organizirati na ovakvoj razini jednu konferenciju u svezi izvrsnosti, kazao je župan. Rekao je i da je boraveći u Izraelu uočio tri stupa na kojima baziraju odgoj mladih i centre izvrsnosti, najnaprednije na svijetu. Govoreći o Splitsko-dalmatinskoj županiji, istaknuo je

kako od ove godine djeluju tri centra izvrsnosti, u kojima je 313 djece, a na tome neće stati.

- Cilj nam je doći do 1000 djece na području Splitsko-dalmatinske županije iz svih sfera djelovanja. Mi ćemo napraviti i registar sve djeca koje će proći kroz Centre izvrsnosti kako bi to sutra bila podloga rektoru splitskog Sveučilišta da zna koga ima, kome se posvetiti. Registar će služiti i privatnom sektoru i svi koji žele "regrutirati" zaposlenike u svoje tvrtke imat će bazu, najavio je.

Daroviti u fokusu Pozvao je učitelje, profesore i one koji rade s djecom da u svako doba kažu gdje griješe u Županiji, kako bismo svi skupa napravili najbolje za darovitu djecu i mlade te na koncu bili ponosni na generacije iz Centra izvrsnosti.

Lidija Kralj, pomoćnice ministrice znanosti i obrazovanja kazala je kako su darovita djeca i učenici u fokusu Ministarstva obrazovanja. Naglasila je kako tim ministrice Blaženke Divjak zaista radi na uvođenju promjena sustava na svim razinama.

Obavijestila je kako u ovogodišnjem proračunu planirano dva milijuna kuna posebno za aktivnosti s darovitom djecom.

Budimo iskreni, unutar odgojno-obrazovnog sustava ima

toliko pozitivnih primjera kako bi nešto trebalo izgledati i koje bi ishode i rezultate proces obrazovanja trebao polučiti. Ova konferencija i vrijeme provedeno sa eminentnim stručnjacima iz RH i inozemstva ukazala je na dobar smjer kretanja razvoja odgojno-obrazovnog sustava u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a koji će imati značajan utjecaj i na cijelu RH. Predavači koji su sudjelovali na konferenciji, zaista su se imali čime i pohvaliti kao i dati presjek te primjerima ukazati kako izgleda proces obrazovanja potencijalno darovitih učenika unutar njihovih ustanova. Na ovoj konferenciji se prvi put moglo čuti za primjere dobre prakse predškolskog, osnovnoškolskog, srednjoškolskog, visokoškolskog, ali i organizacija civilnog društva (udruga) u radu s potencijalno darovitom djecom. Izdvojili smo samo par zanimljivih osvrta na Konferenciju.

Zahvale iz Izraela Potrebno je istaknuti i sudjelovanje gospodina Menachem Nadlera, voditelja Odjela za darovitu djecu i izuzetne studente, Ministarstva obrazovanja Države Izrael koji, nakon što su se slegli dojmovi ističe: - Zahvaljujem vam na pozivu za sudjelovanjem na konferen-

ciji kojoj je fokus briga o darovitoj djeci na području Dalmacije, a koja se održala u Splitu.

Konferencija je organizirana i izvedena na vrlo visokoj razini.

Zadovoljni smo što vidimo motivaciju županije da unaprijede obrazovni sustav prema holističkoj podršci darovitim učenicima i studentima, da prouče više o temi i da izgrade strategiju i praksu za zadovoljenje potreba darovite djece u županiji, ali i cijeloj zemlji. Zahvaljujem se i Izraelskom veleposlanstvu u Zagrebu koji su sudjelovali u organizaciji konferencije i za izvanrednu i toplu gostoljubivost. Zajedno s Izraelskim veleposlanstvom u vašoj zemlji i Izraelskim centrom za izvrsnost u obrazovanju pozdravljamo suradnju koju smo stvorili i rado ćemo je proširiti što je prije moguće – kazao je po povratku u Izrael gospodin Menachem Nadler.

Suradnja u realizaciji ove konferencije i mogućnosti međusobne suradnje u budućnosti sa svim predavačima, a posebno sa stručnjacima iz Izraela, stvorena je platforma za razmjenu prakse i iskustava, a sve u svrhu izgradnje cjelovitog sustava podrške potencijalno darovite djece i izuzetnih studenata koji će nakon prolaska edukacijskih programa te odrastanjem i stupanjem na tržište rada biti nositelji razvoja društva.

11

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE OŽUJAK 2018.

partnerstvo s jadrana PREKOGRANIČNA SURADNJA TRIJU DALMATINSKIH ŽUPANIJA I TALIJANSKIH REGIJA

EU projekt 'Readiness' ojačat će civilnu zaštitu Projekt 'Readiness' ukupno je vrijedan oko 8,9 milijuna kuna, a u njegovoj provedbi, osim Splitsko-dalmatinske županije, sudjeluju Dubrovačko-neretvanska i Zadarska županija te talijanske regije Molise, Marche i Friuli-Venezia-Giulia Piše:

Anđelka Vuković

P

rvi partnerski sastanak vezan za projekt "Readiness" održan je početkom veljače u Termoliju u Italiji. Tada su predstavnici Splitsko-dalmatinske županije predstavili okvirni plan provedbe aktivnosti vezanih uz kapitalizaciju projekta HOLISTIC (iskustva iz provedbe, nabavljenu opremu i dr.), te plan provedbe nekoliko pilot-projekata koji će se realizirati od druge polovice 2018. do kraja lipnja 2019. godine na području županije.

Pilot-projektima koji će se provesti u okviru projekta "Readiness" obuhvatit će se aktivnosti ispitivanja otpornosti strateških zgrada na moguće potrese, organizacija vježbi pripadnika operativnih snaga civilne zaštite, podizanje svjesnosti ciljanih skupina o zajedničkoj obvezi uključenja u različite preventivne aktivnosti jačanja sustava civilne zaštite na području županije, te svih regija sudionica u projektu.

četiri lokacije (Sinj, Hvar, Omiš i Kaštel Gomilica).

Nabavljena je vrijedna vatrogasna oprema (zapovjedno vozilo, GPS uređaji, tableti sa softverom za mapiranje površina zahvaćenim požarom, bespilotne letjelice za pretragu terena, paneli za prikaz rizika od požara i dr.), te je organizirano niz edukacija, kampanja za jačanje svijesti opasnosti od požara za različite ciljane skupine kao i niz vježbi za pripadnike civilne zaštite s područja

Splitsko-dalmatinske županije. Župan Blaženko Boban nam je kazao da je ovaj projekt još jedan pokazatelj da Županija dobro radi na EU fondovima nego se o tomu zna u javnosti.

Zaštita od požara...

– Splitsko-dalmatinska županija započela je s provedbom projekta READINESS 1. siječnja 2018. godine. Projekt je prije svega usmjeren na jačanje kapaciteta operativnih snaga civilne

Nastavak projekta 'Holistic' Splitsko-dalmatinska županija nastavlja svoj dugogodišnji rad na unapređenju sustava civilne zaštite kroz projekt "Readiness". Projekt je zapravo nastavak uspješno provedenog projekta "Holistic", koji je sufinanciran u okviru Programa jadranske prekogranične suradnje (IPA ADRIATIC), a čijom je realizacijom postavljen videosustav za nadzor i motrenje požara otvorenog prostora Splitsko-dalmatinske županije na

Sudionici prvog partnerskog sastanka u Termoliju

Župan Blaženko Boban

zaštite, posebno u području zaštite od požara i ublažavanja posljedica mogućih potresa na seizmološki aktivnom području naše županije – kratko nam je kazao župan Boban.

Projekt "Readiness" ukupno je vrijedan oko 8 milijuna i 900 tisuća kuna, a u njegovoj provedbi, osim Splitsko-dalmatinske županije, sudjeluju Dubrovačko-neretvanska i Zadarska županija, te talijanske regije Molise, Marche i Friuli-Venezia-Giulia. Projektne aktivnosti Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije vrijedne su milijun i 170 tisuća kuna, a u 85-postotnom iznosu sufinanciraju se sredstvima programa prekogranične suradnje INTERREG Italija – Hrvatska.

12

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE OŽUJAK 2018.

13

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE OŽUJAK 2018.

Pripremila Ana-Marija Škorić

kronologija događanja

signali s mosora

snaga povijesnih priča MEĐUNARODNI KONGRES POVIJESNIH GRADOVA I KONFERENCIJA O NJIHOVOJ SIGURNOSTI

Turisti nam hrle i radi naše kulturno-povijesne baštine PišU:

MIA SESARTIĆ i MARKO BEKAVAC SNIMIO: TOM DUBRAVEC/HANZA MEDIA

G

osti žele čuti naše povijesne priče, a toga našoj zemlji ne nedostaje, raspolažemo bogatom kulturno-povijesnom baštinom. U tom pravcu uvijek ćemo vam biti na raspolaganju, kao i u komunikaciji s Ministarstvom kulture, s kojim imamo izvanrednu suradnju – poručio je državni tajnik u Ministarstvu turizma Tonći Glavina prigodom otvaranja 4. međunarodnog kongresa povijesnih gradova u Solinu.

Organizator kongresa je solinska Turistička zajednica (TZ) uz Grad Solin i hotel "President", gdje su se tri dana odvijala izlaganja i predavanja.

Zahvalu svim sudionicima i gostima uputili su i solinski gradonačelnik Dalibor Ninčević te župan Blaženko Boban, koji su naglasili značenje razvoja arheološko-povijesnog turizma za grad Solin, kao i za našu županiju, te potrebnu sinergiju svih djelatnika u kulturi i turizmu.

- Nitko nema toliko znamenitosti koliko ih ima u ovom našem bazenu, pa se tako, razvijajući arheološko-povijesni turizam, sezona može produljiti na cijelu godinu, a ne samo u ljeto kada nudimo more i sunce. Nadam se da će kongres doprinijeti da ono što imamo za ponuditi i prezentiramo turistima, ali i domaćim gostima. U toj želji da napravimo veliki iskorak na tom planu zahvaljujem svim sudionicima kongresa, kao i onima koji rade napore da sinergijom i zajedničkim snagama to i ostvarimo, poput samog Grada Solina koji je prepoznao važnost održavanja ovakvog kongresa – poručio je župan Boban.

Turizam i arheologija Prema riječima direktorice solinskoga TZ-a Jelene Stupalo, kongres je okupio 150 sudionika, predavače iz turističke i arheološke struke, od Odjela za kulturnu baštinu Jordana,

Blaženko Boban (u pozadini Jakov Vetma), Dalibor Ninčević i Joško Stella Nacionalne turističke zajednice Italije, grada Krakova, Turističke zajednice Ljubljane, predstavnika turoperatora iz Egipta, grada Mostara, do kulturnih institucija iz Šibenika, Omiša, Solina i Istre te Turističku zajednicu grada Zagreba.

- Kongres pod geslom "Meet, share & build" ima za cilj potaknuti susrete čelnih ljudi u turizmu i arheologiji povijesnih gradova, razmjenu iskustava u pogledu njihove promocije na domaćem i međunarodnom turističkom tržištu, kao i razvoj novih turističkih proizvoda i aranžmana. Tema kongresa je zaštita i interpretacija povijesnih atrakcija i lokaliteta u povijesnim gradovima diljem Hrvatske u suradnji s gradovima iz inozemstva, a povijesna razdoblja koja će biti prezentirana uključuju razdoblje prapovijesti do srednjeg vijeka – veli Jelena Stupalo, a sve je sudionike pozdravila i Matea Jerić, direktorica solinskog hotela "President" zaželjevši im dobrodošlicu.

Ove je godine, naglasila je također Jelena Stupalo, važno istaknuti kako je sudjelovanje na predavanjima bilo besplatno za sudionike jer se kongres sufinancira sredstvima Europske unije kroz Interreg IPA program prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014. – 2020. (Projekt RiTour).

Sudionici su razgledali znamenitosti Solina, Splita, Klisa, Trogira i Omiša.

Tonči Glavina Na 4. Međunarodnom kongresu povijesnih gradova dodijeljene su i kulturno-turističke nagrade.

Zlato Općini Klis Riječ je o nagradi "Plautilla" za kvalitetu i inovativnost u upravljanju povijesnim gradovima, u domeni interpetacije i zaštite kulturne baštine te promidžbe i distribucije kulturno-turističkih proizvoda.

U kategoriji za najbolji kulturno-turistički proizvod zlatna plaketa pripala je Turističkoj zajednici grada Koprivnice za "Renesansni festival", TZG Splita dobitnik je plakete sa srebrenim znakom za "Šotobraco Splitom", dok je TZG-u Sinja pripalo ovo priznanje s brončanim znakom za "Tradicijsko lončarstvo ručnog kola iz Potravlja".

"Plautilla" je dodijeljena i u kategoriji povijesnih gradova, lokaliteta i ustanova koji su se istaknuli značajnim aktivnostima zaštite i obnove kulturno

povijesne baštine. Zlatni znak otišao je na adresu Općine Klis za projekt "Revitalizacija Kliške tvrđave", srebrni Primorsko-goranskoj županiji za "Kulturno turističku rutu Putovima Frankopana", a brončani Zavodu za obnovu Dubrovnika za projekt "Rekonstrukcija Kneževa dvora". Nagrada se dodjeljuje za itinerere koji na kvalitetan i interpretativan način prezentiraju kulturno povijesnu baštinu grada ili područja, pa je tako ovo priznanje sa zlatnim znakom dobio "Dreamtime" d.o.o. iz Splita za "Vjenčanja u okrilju povijesne baštine“, srebrni su "Sovereign" za Turističku turu – 7 dana obilaska blaga Dalmacije“, dok su brončani "Vibrant holidays" za Turističku turu grada Dubrovnika.

Uoči 4. Međunarodnog kongresa povijesnih gradova u hoelu 'Le Meridien Lav' održana je međunarodna konferencija 'Sigurnost povijesnih gradova - izazovi turzma'.

Turisti hoće sigurnost Raspravljalo se o suvremenim izazovima sigurnosti, posebice s aspekta rizika na kulturnu i povijesnu baštinu starih gradova u uvjetima turističke ekspanzije, ali su ponuđena i rješenja od strane struke i lokalne zajednice na ove izazove.

U pozdravnom govoru, župan Blaženko Boban je kazao: - Čitao sam ovih dana u medijima o najavama ovogodišnje

turističke sezone. Kažu “bude” se Grci, Turci…, sigurnost je tamo nešto veća u posljednje vrijeme. To je dokaz što znači sigurnost u turizmu. Uz sunce i more, kulturnu i povijesnu baštinu, gastronomiju, sigurnost je sigurna jedan od prvih uvjeta zašto netko bira Hrvatsku. Zahvaljujem se i onima koji brinu o sigurnosti u prometu, svima koji su lani sudjelovali u gašenju velikih požara u Dalmaciji. Zbog njih turisti gotovo da ih nisu ni osjetili. Sigurnost je jedan od faktora zbog kojega turisti baš Hrvatsku odabiru za svoju destinaciju - kazao je župan, nakon čega je proglasio konferenciju otvorenom.

Brojni predavači Skup su, uz župana Bobana, pozdravili još i državni tajnik u Ministarstvu turizma Tonči Glavina, Jakov Vetma, predsjednik Hrvatske udruge povijesnih gradova i načelnik općine Klis, Slobodan Marendić, predsjednik udruge International Police Association – IPA Splitsko-dalmatinske i načelnik PU splitsko-dalmatinske te zamjenik gradonačelnika Splita Nino Vela.

Predavači su bili brojni strani i domaći stručnjaci: Peter E. Tarlow iz SAD-a, stručnjak specijaliziran na području utjecaja kriminala i terorizma na turističku industriju; Tony Smith iz Engleske koji je, između ostalog, bio zapovjednik sigurnosnih snaga na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. godine; Zeynep Gül Ünal s Tehničkog sveučilišnog međunarodnog centra Yildiz u Turskoj; Marcel Authier, generalni inspektor Francuske nacionalne policije; Saša Kuhar, izvanredni profesor na Odsjeku za kriminalistiku Sveučilišta u Mariboru; Israel Singer, koji je predstavio izraelski model sigurnosti u prenapučenim turističkim gradovima i Mirko Bilandžić, doktor političkih znanosti s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji je u svom predavanju predstavio stanje kulturne baštine pomorskih povijesnih gradova u protuterorističkim strategijama.

23. veljače

Vratiti život u Dalmatinsku zagoru

Članovi Crometeo tima

ŽUPAN BLAŽENKO BOBAN PRIKLJUČIO SE OBILJEŽAVANJU SVJETSKOGA METEOROLOŠKOG DANA

Automatska meteorološka postaja u Zvjezdanom selu

Z

ajednica tehničke kulture grada Splita i udruga Crometeo nizom događanja, u petak (23. ožujka), obilježile su Svjetski meteorološki dan u Zvjezdanom selu na Mosoru. Župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban svečano je u rad pustio novopostavljenu, modernu automatsku meteorološku postaju čiji su podaci javno i u realnom vremenu dostupni na adresi www.pljusak. com. Zbog vremenskih prilika meteo-postaja je simbolično puštena u rad u osnovnoj školi Žrnovnica. Ubuduće, uz standardno mjerenje temperature, vlažnosti, tlaka, zraka, količine oborine, brzine i smjera vjetra, mjerit će se i novi elementi, poput UV indeksa i ukupna sunčeva zračenja. (Podaci su dostupni na linku: http://pljusak. com/mosor/) Da sada su se meteorološki podaci s Mosora mjerili na lokaciji koja je u blizini planinarskog doma Umberto Girometta od 1956. do 1966. godine.

Nedostaje nam vjere

di. Tek nešto stariji od vas. Kada sam pitao kako to da su mladi ljudi toliko zastupljenim u javnim institucijama, rekla mi je da se Izraelci drže tri načela: to su ljudi koji vole svoje domovinu, imaju osjećaj odgovornosti i imaju povjerenje u mlade. Ovo zadnje nama nedostaje i nadam se da ćemo i mi više vjerovati u mlade. Izrael danas ima najviše nobelovaca na svijetu, a to je rezultat spomenuta promišljanja. Žao mi je da nismo u Zvjezdanom selu na Mosor, ali sam uvjeren da ćemo to nadoknaditi i da će nam i Crometeo pomoći da se jedan sličan događaj dogodi u samoj zvjezdarnici – rekao je župan.

Damir Gabrić, pročelnik Upravnog odjela zajedničkih poslova Splitsko-dalmatinske županije, naglasio je važnost meteorologije u sektoru Civilne zaštite. Istaknuo je da se mnoge nepogode mogu "preduhitriti" uz pomoć meteorologije.

Osim automatske mjerne postaje, pod pokroviteljstvom Grada Splita, u rad je puštena i moderna panoramska kamera s pogledom na cijeli splitski

poluotok, Kaštelanski zaljev, Kozjak, Čiovo, Šoltu, dio Brača... Atraktivan kadar također se u javnosti internetom emitira u realnom vremenu. Sliku uživo zasad možete pratiti na ovom linku: http://g0.ipcamlive.com/player/player.php?alias=zsmosor

Edukativno predavanje Edukativno predavanje za sve zainteresirane održao je član Crometeo tima, Rade Popadić. Kratko je govorio o klimatološkim obilježjima Mosora, a nakon toga je mlađe posjetitelje "poveo na putovanje" kroz povijest meteorologije.

Na kraju je zamjenica gradonačelnika Splita, Jelena Hrgović otvorila izložbu fotografija "Meteorološki kontrasti V - čovjek i priroda". Važna informacija za sve ljubitelje prirode i planinarenja je da do Zvjezdanog sela na Mosoru mogu doći osobnim automobilom, a do podnožja zvjezdarnice vozi i "Prometova" linija 28.

Rade Popadić

u mlade ljude Župan je pohvalio rad Crometeo tima.

– Sve što rade, rade u sinergiji sa znanosti, koriste suvremene tehnologije. Prije samo 20-30 godina vremenska prognoza nije bila ni blizu precizna kao danas.

Danas možemo precizno predviđati vrijeme na sat. Jučer sam se družio s izraelskom veleposlanicom, pa ću reći jedno svoje iskustvo iz mojih posjeta Izraelu. U koju god sam instituciju došao, dočekali su me mladi lju-

Župan Blaženko Boban zajedno sa suradnicima posjetio je općinu Muć, Ogorje i Neorić. Nakon što u predviđenom roku nije donesen općinski proračun za 2018. godinu, imenovana je povjerenica da u određenom roku provede izbore za novo Općinsko vijeće općine Muć, koju su jučer posjetili župan Boban i pročelnik Upravnog odjela za zajedničke poslove Damir Gabrić. Načelnik općine Filip Stupalo županu je izložio desetak strateških projekata koji bi trebali omogućiti daljnji razvoj gospodarske zone, nove oblike turizma i, najvažnije, nova radna mjesta.

Kao prioritete, načelnik je izdvojio: izgradnju nogostupa uz državnu cestu D56, donošenje izmjena prostornog plana općine i stavljanje u funkciju primarne mreže vodovoda za koju su cijevi postavljene do crkve sv. Jure u Ogorju. Župan Boban je kazao kako je zasad jedino moguće organizirati sastanak vodstva splitskog Vodovoda i kanalizacije i drniškog vodovoda, jer bi se voda dovela postojećim cjevovodom iz rijeke Čikole, kako bi se točno utvrdilo u kakvom su stanju postavljene cijevi i stanje mreže hidranata, te kako bi se ljudima već ovog ljeta osigurala voda, ako ne za piće bar za ostale potrebe. Vrijednost projekta je oko 400-500 tisuća kuna, a sufinancirala bi ga Županija. Usvajanje izmjena Prostornog plana je preduvjet novih mogućih investicija i projekata. Zanimljiv je i projekt arheološkog turizma o kojem su mediji već pisali, ali načelnik o istom još uvijek ne želi govoriti već je samo istaknuo da je to zajednički projekt s općinom Stolac iz Istočne Hercegovine. Otvorene su mogućnosti razvoja cikloturizma označavanjem 94 kilometra biciklističkih staza.

2. ožujka

Susret na graničnom prijelazu Vaganj Na graničnom prijelazu Vaganj održan je sastanak predstavnika Splitsko-dalmatinske i Herceg-bosanske županije te inicijatora tog susreta dr. Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Sastanku su nazočili i župan Blaženko Boban i njegov zamjenik Luka Brčić. Bila je to prilika da se predstavnici obiju strana na terenu upoznaju sa situacijom na graničnom prijelazu Bili Brig – Vaganj, koji je, temeljem odluke Mješovitog povjerenstva za praćenje provedbe Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o graničnim prijelazima, 11. prosinca 2017. godine privremeno otvoren za međunarodni promet. Godišnji promet putnika preko GP Bili Brig – Vaganj je 15 tisuća putnika, a od otvaranja prijelaza, promet je porastao za oko 50 posto. Usporedbe radi, u siječnju ove godine preko graničnog prijelaza Bili Brig – Vaganj prešlo je 1263 putnika, a u istom mjesecu prošle godine 589. Očekuje se kako će u ljetnim mjesecima promet dodatno porasti.

– U ime građana Splitsko-dalmatinske županije izražavam zadovoljstvo što danas od Sinja do Livna preko Vagnja vodi ovako kvalitetna cesta. Mnogobrojnim vikendašima iz Solina, Kaštela, Splita i sinjskog kraja, podrijetlom iz livanjskog područja, kao i svima koji putuju ovom cestom značajno je smanjena udaljenost. U tom je kontekstu naša županija u rujnu prošle godine bezrezervno podržala inicijativu da se dotadašnji malogranični promet podigne na privremeni međunarodni prijelaz za putnike – kazao je župan Boban.

– Mi smo došli odati priznanje ljudima i institucijama zaslužnim za modernizaciju ceste i koji su ustrajali na postavljanju graničnog prijelaza za putnički promet. Naravno da ovo treba biti stalni prijelaz. Mi smo danas došli vidjeti što možemo napraviti kako bi se prijelaz što bolje uredio i opremio – naglasio je Dragan Čović.

7. ožujka

Razgovori kod ministra Bošnjakovića

Prof. Matija Šitum, ravnateljica OŠ Žrnovnica, župan Blaženko Boban i Jelena Hrgović, zamjenica gradonačelnika Splita

U Ministarstvu pravosuđa održan je radni sastanak župana Blaženka Bobana, saborskog zastupnika Ivana Šipića i ministra Dražena Bošnjakovića na temu nove mreže sudova na području Splitsko-dalmatinske županije. Ministar Bošnjaković je obećao da će prije drugog čitanja Zakona doći u Županiju kako bi se uvjerio u stvarno stanje na terenu, te je izrazio i svoj stav da građani zasigurno neće morati putovati izvan svog područja za pravosudne usluge.

14

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE OŽUJAK 2018.

15

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE OŽUJAK 2018.

Pripremila Ana-Marija Škorić

kronologija događanja

Piše ante botić

8. ožujka

Maja Vrančić dobitnica 'Splitskog cvita' Župan Boban i zamjenica gradonačelnika grada Splita Jelena Hrgović uručili su nagradu "Splitski cvit" Maji Vrančić, najuspješnijoj sugrađanki po izboru udruge "Naš kvart". Maja Vrančić je predsjednica i utemeljiteljica udruge "Kurs", (su)autorica brojnih dokumentaraca i izložbi.

– U kulturnom sektoru potrebno je uložiti puno više napora da budeš prepoznat u društvu. Radimo na projektima koji zahtijevaju dosta publike, a kad te publika prepozna, možeš reći da si nešto dobro napravio – kazala je Maja Vrančić, ovogodišnja dobitnica "Splitskog cvita". Župan Boban je kazao da očito nije bez razloga dobio ime Blaženko, jer se tako i osjeća, kao "blaženi među ženama".

– Oduvijek sam funkcionirao znajući da su moje kolegice vrijedne, odgovorne, radišne i lojalne. Smatram da je ravnoteža među spolovima, i u Solinu, a sada i u Županiji, jamstvo mog uspjeha – istaknuo je župan Boban.

snimio: Jakov Prkić/hanza media

U

Sinju je, uz bogat kul­ turno-zabavni pro­ gram, u petak, 23. ožujka u hotelu "Al­ kar" otvoren dvodnevni ’13.

Nacionalni sajam pršuta i traj­ nih suhomesnatih proizvoda s međunarodnim sudjelovanjem Sinj 2018.’. Ova dvodnevna sa­ jamska manifestacija održava se u organizaciji Poduzetničkog centra Sinj i suorganizaciji Gra­ da Sinja i Županije Splitsko-dal­ matinske, a pod visokim pokro­ viteljstvom predsjednice Repu­ blike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, te uz pokroviteljstvo Ministarstva poljoprivrede i po­ duzetništva, Ministarstva tu­ rizma, Ministarstva obrta i po­ duzetništva i Ministarstva regi­ onalnog razvoja i EU fondova.

12. ožujka

Sporazum o sadržaju i načinu korištenja uvida u osobne podatke Župan Boban i ministar Lovro Kuščević potpisali su u Županiji Sporazum o sadržaju i načinu uvida u osobne podatke, kojim se Županiji daje pravo uvida u maticu vjenčanih, maticu rođenih i maticu umrlih te registar životnih partnera. Dosad su stranke za ostvarenje prava, primjerice u Upravnom odjelu za prosvjetu, kulturu i šport ili Upravnom odjelu za socijalnu skrb morale u nekoliko institucija tražiti razne potvrde za ostvarenje svojih prava. Ubuduće će službenik u Županiji imati pristup bazi podataka, pa će se i građanima olakšati. To podrazumijeva educiranje službenika, ali i upoznavanje građana s korištenjem novih usluga.

13. ožujka

Poslovna suradnja Županije i Pravnog fakulteta Župan Blaženko Boban i dekan Pravnog fakulteta izv. prof. dr. sc. Željko Radić potpisali su Ugovor o poslovnoj suradnji Fakulteta i nastavne baze. Poslovna suradnja se ostvaruje izvođenjem praktične nastave, odnosno stručne prakse u roku od 30 dana, pod vodstvom i nadzorom nastavnika Fakulteta, uz sudjelovanje stručnih osoba-mentora. Temeljem ovog ugovora stručnu praksu u Županiji od danas je započelo devet studenata stručnog upravnog studija Pravnog fakulteta u Splitu. Uz župana Bobana i dekana Radića, potpisivanju ugovora su nazočili prodekan za nastavu, izv. prof. dr. sc.

Mirko Klarić i prodekan za znanost, doc. dr. Matko Pajčić, te studenti-praktikanti i njihovi budući mentori iz županijskih upravnih odjela i Tajništva županije.

15. ožujka

U KBC-u Split novi digitalni RTG uređaj Na Hitnom radiološkom prijemu KBC-a Split pušten je u rad novi digitalni RTG uređaj, prvi takav instaliran na Hitnom radiološkom prijemu i najsuvremeniji mamografski uređaj na Kliničkom zavodu za dijagnostičku intervencijsku radiologiju. Aparati su vrijedni oko 4,5 milijuna kuna, a financiralo ih je Ministarstvo zdravlja. Ivo Jurić, ravnatelj KBC-a Split, istaknuo je kako je ovo nastavak digitalizacije koju planiraju završiti do konca godine. Župan Boban rekao je da je dužnost sviju, bez obzira na nadležnost, da pomažu u okvirima svojih mogućnosti. "U proračunu smo ove godine osigurali 2,5 milijuna kuna, od čega će dva milijuna ići za projektnu dokumentaciju Objedinjenog bolničkog prijema, uz niz drugih aktivnosti koje pomažemo individualno.

Recimo, u Odjel pedijatrije ulažemo 200 tisuća kuna za uređenje određene sobe, nove liječnike i uređaje. Pomažemo i pri edukaciji, odnosno pri organiziranju konferencija, kongresa i seminara. Primarno nam je u ovoj godinu iskoristiti ta dva milijuna kuna za dokumentaciju Objedinjenog bolničkog prijema", zaključio je župan Boban.

kronologija događanja

'hrvatska kvaliteta'

Autohtone delicije

U SINJU ODRŽAN TRADICIONALNI 13. NACIONALNI SAJAM PRŠUTA I TRAJNIH SUHOMESNATIH PROIZVODA

Alkarski grad mirisao po pršutu Župan Boban kazao je: Uz dužno poštovanje svima izvan Dalmacije, ali Dalmatinski pršut je zasigurno najbolji i treba poticati njegovu što veću proizvodnju

Pršuti su kategorizirani i ocjenjivani već u četvrtak, po propisanim parametrima koje je sa suradnicima davno utvr­ dio dugogodišnji predsjednik povjerenstva pokojni dr. sc.

Mirko Gugić, a najboljima su priznanja uručena u subotu po­ slijepodne na zatvaranju Sajma.

Otvarajući sajam župan Blaženko Boban, izaslanik pred­ sjednic Kolinde Grabar Kita­ rović kazao je između ostaloga: - Sajam je prije svega respek­ tabilan iz razloga što pokazuje delicije i to autohtone delicije ovoga područja. Uz dužno po­ štovanje svima izvan Dalmaci­ je, ali Dalmatinski pršut je za­ sigurno najbolji. Treba poticati što veću proizvodnju. Trenutno sada u našoj Splitsko-dalmatin­ skoj županiji proizvodi se negdje oko 250 tisuća komada i kažem da je to jedna trećina potreba sa­ mo za nas ovdje u Dalmaciji. Žu­ panija će i nadalje poticati ovu manifestaciju’.

- Ovo je značajna manifesta­ cija i događaj za naš grad - ista­ knula je gradonačelnica Kristina Križanac: -‘Prije svega želim čestitati svim proizvođačima i svim izlagačima ovdje na ovom 13. Međunarodnom sajmu pr­ šuta, kao i našoj vjernoj organi­ zatorici Ani Barać. Za Sinj ovaj sajam znači jako puno, prven­ stveno očuvanje naše tradicije kao jedna iznimna i izvanred­ na prilika da svi izlagači, odno­ sno proizvođači suhomesnatih proizvoda i pršuta dobiju jednu drugu priliku, znači dobiju jed­ nu zamijećenost na tržištu, jed­ nu bolju kvalitetu.

'izvorno hrvatsko' - Za Sajam se prijavilo oko 75 izlagača iz Hrvatske i BiH. Prija­ vili su se izlagači dalmatinskog, drniškog, krčkog i istarskog pr­ šuta te individualni proizvođači pršuta. Na Sajmu su izložene i ostale delicije kao što su sir, ma­ slinovo ulje, soparnik, kruh is­ pod peke, vina te autohtoni su­ veniri i rukotvorine Cetinskoga kraja - kazala je direktorica PC Sinj Ana Barać.

U sklopu Sajma organizira­ ni su okrugli stolovi, predava­ nja i predstavljana koje su odr­ žali Vladine i druge instituci­ je, udruženja i komore, banke i fondovi. Predstavljeni su i ra­ zvojni programi Splitsko-dal­ matinske županije, kao i ra­ zvojni programi grada Sinja, a predstavnik HBOR-a je govo­ rio o potporama ujednačenom i održivom gospodarskom i društvenom razvitku RH. HGK- Županijska komora Split je promovirala oznaku Kva­ litete - "Hrvatska kvaliteta“ i "Izvorno hrvatsko". U sklopu manifestacije "Naše domaće, sada i ubuduće", koju organi­ zira Ministarstvo poljoprivre­ de, Hrvatska poljoprivredna agencija i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ru­ ralnom razvoju su predstavili novitete u Programu ruralnog razvoja i provedbi.

Predstavile su se turistič­

Župan Blaženko Boban u društvu svog zamjenika Luke Brčića i sinjske gradonačelnice Kristine Križanac. Župan nije probao pršut jer posti u korizmi

16. ožujka

Posjet zgradi budućega županijskog arhiva

Šampion Bel-Cro Šampion dvodnevnog 13.

Nacionalnog sajma pršuta i trajnih suhomesnatih proizvoda ‘Sinj 2018.’, pršut je pršutane Bel-Cro s Miljevaca u drniškom kraju.

- Ovaj šampionski pršut dolazi iz jedne male pršutane s Miljevaca koja godišnje proizvede 12 do 13 tisuća komada pršuta. Sve radimo po domaćoj, našoj drniškoj recepturu, jer naše područje je bogomdano za proizvodnju pršuta. Imamo pisane tragove kako su se na ovakav način proizvodili pršuti koji su s našeg kraja išli na dvor Franje Josipa. Zato ostajemo vjerni ovoj tradiciji i načinu proizvodnje pršuta kazao je jedan od suvlasnika pršutane, Željko Pilić.

Pored šampionskog pršuta, zlatnu plaketu za 2. mjesto dobila je Sušara Perajica, dok je zlatna plaketa za 3. mjesto pripala mesnici Marketa Žužić s Krka. Pored ovih priznanja dodjeljeno je i devet zlatnih diploma za kvalitetu. Priznanja najboljim pršutarima na zatvaranju sajma uručili su gradonačelnica Sinja Kristina Križanac, dogradonačelnik Denis Glavan, članovi stručnog ocjenjivačkog povjerenstva Mladenka Šarolić, Ivo Delonga i Ana Gugić te direktorica Poduzetničkog centra Sinj Ana Barać. Posebne povelje posthumno su uručene obiteljima nedavno preminulih dr.sc Mirka Gugića, digogodišnjeg predsjednika ocjenjivačkog povjerenstva te Mije Lešine iz Runovića, višegodišnjeg šampiona sajma i vlasniku tvrtke Mijukić Prom. ko-ugostiteljske škole iz Du­ brovnika, Sinja, Splita, Trogira i Šibenika čiji su se učenici na­ tjecali u BURA CUP-u u umi­ jeću aranžiranja i serviranja pršuta i ostalih tradicionalnih proizvoda.

U organizaciji konzorcija ICARUS (International Center for Archival Reaserch/ Međunarodni centar za arhivska istraživanja), ICARUS Hrvatska i Državnog arhiva u Splitu, u hotelu "Medena", nedaleko od Trogira, od 14. do 16. ožujka 2018., održani su 4. dani ICARUS-a pod nazivom "European archival landscape: Reaching out for new horizons". Na konferenciji je sudjelovalo oko 150 kulturnih stručnjaka i predstavnika međunarodnih organizacija, a prezentirani su najnoviji arhivski projekti glede digitalizacije i zaštite pisane baštine, te korištenja digitalnih informacija. Glavni pokrovitelj konferencije bila je Splitsko-dalmatinska županija.

Na poziv župana Blaženka Bobana polaznici međunarodne konferencije posjetili su zgradu budućeg arhiva Splitsko-dalmatinske županije u Dicmu. Brojnu arhivističku delegaciju ispred zgrade budućeg arhiva pozdravio je župan Boban zajedno s pročelnikom Upravnog odjela zajedničkih poslova Damirom Gabrićem.

U obilazak zgrade koja je pred dovršetkom poveo ih je zaposlenik Županije, arhivist Radoslav Zaradić. Arhiv SDŽ-a bit će prvi specijalizirani županijski arhiv, a zgrada u kojemu će se nalaziti je prva takva u potpunosti namjenski izgrađena za arhivsku djelatnost u Hrvatskoj u proteklih 50 godina. Posjet je iskorišten i kako bi se dogovorila zajednička suradnja na EU projektima na području digitalizacije arhivske baštine i razvoja informacijskog društva.

21. ožujka

Sedma kruna prvaka za sedam Kaštela

Župan Blaženko Boban primio je predstavnike odbojkaškog kluba "Mladost Ribola Kaštela" koji su posljednjih šest godina pod Kozjak donijeli šest titula seniorskog hrvatskog prvaka i još tri trfofeja Hrvatskog kupa.

- Obećao sam im financijsku pomoć i sudjelovanje na finalu, što će njima puno značiti. Želim osobno doprinijeti njihovoj promociji i promociji ovog sporta.

Oni bi trebali biti primjer mladim ljudima da u Hrvatskoj postoji i onaj drugi, pozitivni put za razliku od onoga što, nažalost,gledamo s druge strane, kazao je župan.

Ivan Rančić, trener i sportski direktor uspješnog kaštelanskog kluba je, zahvaljujući županu istaknuo: - Ugodno sam iznenađen kako nas je župan primio, koliko zna o našemu klubu i Kaštelima. Mislim da smo našu Županiju dobro predstavili u Hrvatskoj. Kaštelani vole naš klub i sport uopće. Naš uspjeh je i njihov. Učinit ćemo sve da osvojimo i sedmu krunu prvaka - sedmu krunu za naših sedam Kaštela, kazao je Rančić.

22. ožujka

'Primjena novih tehologija u poljoprivredi' Župan Blaženko Boban i veleposlanica Države Izrael Zina Kalay Kleitman u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Splitu održali su uvodne riječi na seminaru o poljoprivredi pod nazivom “Primjena novih tehnologija u poljoprivredi”. Cilj Seminara bio je upoznavanje domaćih gospodarstvenika s visoko razvijenim i inovativnim agrotehnologijama koje se primjenjuju u Izraelu, velikom proizvođaču poljoprivrednih proizvoda sa svega 20% obradive površine koja se većinom navodnjava.

Poljoprivreda je uspješna priča dugotrajne borbe izraelskih poljoprivrednika i poljoprivrednih stručnjaka protiv nepovoljnog zemljišta i klimatskih uvjeta.

Više od polovice tla u Izraelu je suho ili polusuho, a prirodna vodoopskrba nije dovoljna. Usprkos navedenom, od kada se 1948. godine Izrael uspostavio do danas, ta zemlja je utrostručila svoj teritorij korišten za poljoprovredu i proizvodnja se povećala za 16 puta. Seminar je obuhvatio predavanja iz područja navodnjavanja, staklenika, uzgoja maslina, mljekarstva i zaštite bilja, a organizatori su bili Veleposlanstvo Države Izrael i Splitsko-dalmatinska županija u suradnji s Israel Export Instituteom i HGK Županijskom komorom Split.

Istoga dana u Srednjoj školi “Braća Radić” u Kaštel Štafiliću, župan je pustio u rad sustav za navodnjavanje, donaciju izraelske tvrtke “Netafim” – izumitelja sustava navodnjavanja kap po kap.

16

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE OŽUJAK 2018.

vjera je istina u srcu... profesor MORALNE TEOLOGIJE I BIOETIČAR ZA MOJU ŽUPANIJU PIŠE O ZNAČENJU NADOLAZEĆEGA KRŠĆANSKOG BLAGDANA

Uskrs je prepoznati drugoga,vidjeti svjetlo u svome životu nikola vilić/hanza media

Piše:

Prof. dr. sc fra Luka Tomašević

Z

aista je to bio događaj, gotovo nevjerojatan.

Riječ je o jednoj od najparadoksalnijih priča što su se ikada dogodile na ovome svijetu, priča o Kristovim učenicima na putu za Emaus poslije Kristova uskrsnuća. Učenici nenadanom suputniku i sugovorniku, a to je uskrsli Krist, pričaju o njegovoj smrti, o njegovu sprovodu i o pomutnji što su je među njih unijele žene o njegovu nekakvu uskrsnuću! Uz to, oni ga još i optužuju kako je izdao sve nade svojih prijatelja, koje su u njega polagali. Ta smrt za učenike je bila potresna i nije se smjela dogoditi. "Što to putem pretresate među sobom?"

"Ma, što, zar ti ne znaš što se dogodilo ovih dana u Jeruzalemu?"

Pa recite mi: "Što to?"

I dvojica učenika pričaju što se dogodilo: ne nalaze nijedne lijepe riječi o Isusu i njegovoj smrti. Ta, on ih je izdao: izdao je sve njihove nade, izdao je njihove želje i njihove planove za budućnost. Željeli su postati poznati, ugledni i moćni u novom poretku, a, eto, taj Isus se kao naivac dao uhvatiti, dopustio da ga osude i na križu razapnu.

Tako je sve propalo! "Doista, ti si jedini stranac u Jeruzalemu!"

'A mi se nadasmo...'

Njihov izvještaj nema ništa lijepog, nema nikakve riječi razumijevanja za osuđenika, pogotovo nema žalosti za dobrim prijateljem. To je duboka istina:

mi ljudi rado govorimo o drugima, ali u pravilu samo ružno, pa i onda kada je riječ o našim, do jučer, dobrim poznanicima i prijateljima. Olako ih odbacujemo, otpisujemo i smatramo da su sami krivi i da su zaslužili ono što su i dobili.

"A mi se nadasmo… i ovo je već treći dan."

Eto dokle doseže naša nada, dokle se proteže naša vjera: tri dana se čine poput vječnosti. Mi ljudi ne znamo čekati, strpljivost nam nije jača strana: želimo uvijek sve i odmah, želimo neposredni uspjeh i aplauz za ono što smo učinili. Ne znamo gledati drugim očima i vidjeti ono što nas nadilazi. I oni se čude kako taj čudni sugovornik o toj smrti i o tom sprovodu ništa ne zna. Oni u Njemu nisu mogli i nisu znali prepoznati uskrslog i živog prijatelja Isusa. "Prepoznati ga, bijaše uskraćeno njihovim očima." Zašto? Oni su toliko zaokupljeni sami sobom da nikoga i ništa ne vide i ne prepoznaju. Oni smatraju da su centar svih zbivanja i da sve znaju.

A kad se vidi samo sebe, samo svoje probleme i svoj svijet, onda se na drugoga niti ne gleda

i nikada ga se ne može prepoznati kao čovjeka sebi jednaka i s istim problemima. Mi uvijek očekujemo da drugi prepoznaju nas, da nam budu skloni, da nas pozdravljaju i čine nam dobro, dok sami ostajemo u krugu svoje sebičnosti i svoga životnog umora.

"O, bezumni i srca spora da vjerujete…"

Krista zanima budućnost Svi ljudi, pa makar imali najveće znanstvene titule, smatrali se ne znam kako mudrima, ako tako gledaju na život i svijet ostaju trajni bezumnici, ljudi koji ne znaju čitati znakove vremena, ljudi koji ne vide i ne uočavaju Božje djelovanje u sebi i u svome svijetu. Njihovo srce ne prihvaća ništa i nikoga, oni ne mogu vjerovati nikomu, a najmanje Bogu. Srce, oči duše, valja otvoriti, učiniti ga spremnim da se može susresti s drugim, da može prepoznati brata čovjeka, da može vidjeti njegove brige i jade koje ima kao i on sam. Tek tada se vidi i prepoznaje: "U to

Za nas kršćane Uskrs znači prelazak od zla na dobro, od pogreške na istinu, od opstojnosti bez Boga na opstojnost s Bogom, od života u grijehu na život u milosti s Bogom, koji je vječno i Najveće dobro im se otvoriše oči, te ga prepoznaše...". Eto to je Uskrs: prepoznati drugoga, vidjeti svjetlo u svome životu, svjetlo pravo i istinito, svjetlo što ga u naš život unosi samo Bog da možemo ispravno suditi i djelovati.

Iz Isusovih riječi se da iščitati silna bol. "Ta zar je moguće da ovi još ništa ne shvaćaju? On je Božji Sin, on je živ i kao takav sada želi izmijeniti situaciju u svijetu.

Sadašnja ljudska situacija jest situacija nepravde, gdje vlada ljudska sebičnost koja je stvorila i stvara podjele i ogromne razlike u svijetu. Budući da u svijetu nema ljubavi i pravednosti, postao je podijeljen na bogate i siromašne, na potlačene i na vladajuće, na ostvarene i neostvarene. Stoga on, upravo jer je Bog, želi promijeniti tu situaciju i pravdu dati siromahu i potlačenom. To je njegov program rada, program evanđelja, a za to je i uskrsnuo, da svi imaju život, u izobilju da ga imaju."

I zanimljivo: Krist ne daje nikakve propise za izvršavanje svoga programa, već se pokazuje i ukazuje, upozorava i zove tako da mu se može vjero-

vati. Njega ne zanima prošlost, ne zanima ga "njegov sprovod", već budućnost i ideja za koju se žrtvovao. Ta, On je živ!

Život u ljubavi i darivanju Stoga nikako ne trebamo tražiti "živoga među mrtvima". Kako prečesto zaboravljamo tu činjenicu i od svoje vjere pravimo dužnosti, tražimo zakone i propise. Time, zapravo želimo biti dobri kršćani, to jest oni koji se vladaju onako kako se to od njih traži. Krist to ne želi. Njegov program je poziv na suradnju koja proizvodi sreću za sebe i za druge. To su blaženi, oni koji svojim radom i životom vesele Boga i usrećuju ljude, to su "živi i uskrsli" ljudi na ovome svijetu. Uskrsna vjera je društvena i životna i uvijek ima tri dimenzije: vjera je riječ na ustima, vjera je istina u srcu, vjera je djelo koje se vidi.

Uskrsli Krist je Bog koji se potpuno darovao čovjeku, Bog koji se snizio na razinu čovjeka, Bog koji traži slobodnog čovjeka, Bog koji zove i nudi blizinu i pomoć, On je živi "Bog s nama".

Upravo to valja shvatiti: Krista valja "prepoznati" i doživjeti onda "prelazak".

Za Isusa Krista, Božjeg Sina, bio je to prelazak iz smrti u život. Za nas kršćane Uskrs znači prelazak od zla na dobro, od pogreške na istinu, od opstojnosti bez Boga na opstojnost s Bogom, od života u grijehu na život u milosti s Bogom, koji je vječno i Najveće dobro. To je opredjeljenje za život u ljubavi i darivanju, i to iz dana u dan, bez praznika, pa sve do onog blaženog časa kada ćemo ući u vječnu domovinu i gledati Boga "licem u lice", "onakvim kakav jest".

Impressum ♦ Moja županija / Kronika Splitsko-dalmatinske županije, informativno glasilo SDŽ ♦ Nakladnik: Splitsko-dalmatinska županija ♦ Uredništvo: Marija Čizmić, mag.iur., Ana-Marija Škorić, prof., Luka Brčić, prof., Anđelka Vuković, mag.oec., Ivan Baćak, dipl. novinar, Linda Nerlović ♦ Glavni urednik Mijo Grabovac ♦ Zamjenik glavnog urednika mr.sc. Davor Pavić ♦ Grafička urednica Sabina Podobnik ♦ Fotografije SDŽ, Hanza Media ♦ Grafička priprema i tisak: Slobodna Dalmacija ♦ Adresa Uredništva Split, Domovinskog rata 2, telefon 021/400 019 ♦ E-mail: splitsko.dalmatinska.zupanija@dalmacija.hr ♦ Web: http://www.dalmacija.hr