Kronika SDZ br. 76

Informativno glasilo Splitsko-dalmatinske županije br. 76 Split / listopad - prosinac 2011.

Kronika

SPLITSKO - DALMATINSKE ŽUPANIJE

Prozor je srednjovjekovna tvrđava iznad Vrlike nastala krajem 14. ili početkom 15. stoljeća., a služila je za obranu od Turaka. Jedna je od 10 povijesnih utvrda na Cetini i spada među najočuvanije. Prozor je kao svoj utvrđeni ljetnikovac početkom 15. stoljeća izgradio Hrvoje Vukčić Hrvatinić.

siječanj 2012.

ISSN 1332 - 6465

2 kronika sdž

Šesti prosinca slavi se blagdan Svetog Nikole, a za Grad Komižu to je poseban dan. Blagdan je to sveca zaštitnika - ribara, pomoraca, putnika, djece i Komiže. Povodom proslave dana Grada održana je svečana sjednica na kojoj je dodijeljena povelja Grada za životno djelo Nevenki BezićBožanić. Ova povjesničarka umjetnosti svojim je znanstvenim radom posebno zadužila Komižu ispisavši mnoge i mnoge stranice svojih knjiga na temu Komiže, njene povijesti i njenih stanovnika. Čelništvo Grada položilo je vijenac pred Centralnim križem na gradskom groblju. Najzanimljiviji događaj proslave odigrao se ispred župne crkve. U skladu sa višestoljetnom tradicijom ispred nje buknula je vatra. Komižani su i ove godine u ogonj Svetega Mikule poslali dvije svoje brodice na vječnu plovidbu kao zalog zaštite svih pomoraca i ribara. Također prema tradiciji, pepelom ovih zapaljenih brodica blagoslivljaju se novoizgrađeni brodovi.

IZVOR: www.mojotokvis.com

kronika sdž 3

Poštovano čitateljstvo, Impressum: „Kronika Splitsko-dalmatinske županije“ Informativno glasilo Splitsko-dalmatinske županije ISSN 1332-6465 Broj 76, listopad - prosinac 2011.

Nakladnik: Splitsko-dalmatinska županija Glavna urednica: Mihovila Franetović, dipl.iur.

Tajnica Županije Zamjenica glavne urednice: Ana-Marija Škorić, prof.

Uredništvo: Visko Haladić, dipl. ing.

Luka Brčić, prof.

Anđelka Vuković, mag.oec.

Ana Grgić, dipl.iur.

Tajnica Uredništva: Linda Nerlović Adresa Uredništva: Split, Domovinskog rata 2, Telefon: 021 400 019 E-mail: ana-marija.skoric@dalmacija.hr

Grafička priprema i tisak: ≈DES« - Split

Ovom Kronikom, koja obuhvaća razdoblje od listopada do prosinca zaključujemo proteklu 2011. godinu. Po staroj praksi donosimo pregled rada Skupštine, sa prikazom izvješća muzeja Brača i Cetinske krajine, kao i ukratko o Proračunu za 2012. godinu. Osim navedenih u ovom broju donosimo teme iz gospodarstva: više o maslinovom ulju, rezultate provedbe istraživačkorazvojnog projekta Solution, socijalne skrbi: nova vozila hitne pomoći, sklonište za žene i djecu žrtve nasilja u obitelji, 50. godina doma Lovret, kultura: sve o Vrličkom kolu uvrštenom na UNESCO-v popis nematerijalne baštine. O ovim temama i ostalim zanimljivostima iz Županije pročitajte u ovoj Kronici.

4 kronika sdž

KRONOLOGIJA DOGAĐAJA 1. listopada Obilježava se Međunarodni dan starijih osoba, koji je proglasila Glavna Skupština Ujedinjenih naroda 14. prosinca 1990. rezolucijom 45/106, da bi se naglasila važnost osiguravanja životne sredine koja se može prilagoditi potrebama i sposobnostima stanovnika treće dobi.

Cilj obilježavanja je promocija izvaninstitucionalne skrbi o starijima, promocija suradnje i solidarnosti različitih dobnih skupina, promocija volonterstva vezano uz društvenu uključenost starijih, razmjena znanja i iskustava i prikaz rada i radova nastalih u Dnevnim boravcima Ministarstva, edukacija izvoditelja Programa međugeneracijske solidarnosti.

5. listopada Župan Ante Sanader održao radni sastanak sa dr.

Michaelom Hagenmeyerom, predsjednikom uprave Savezne gospodarske agencije Baden- Wurttemberga.

6. listopada Održana je Koordinacija Povjerenstava za ravnopravnost spolova Splitskodalmatinske županije, pod naslovom „Za više žena u Hrvatskom saboru“.

7. listopada Svečano otvoren novoizgrađeni dio zgrade Osnovne škole Sućidar u Splitu.

8. listopada Dana 8. listopada u Hrvatskoj se kao državni blagdan obilježava Dan neovisnosti u sjećanje na dan kada je Sabor Republike Hrvatske 1991. godine jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s bivšom državom SFRJ. Sabor je pritom utvrdio da Republika Hrvatska više

županijska skupština

IZ RADA SK

Pod predsjedanjem Petroslava Sapunara su 26. i 27. sjednica

Skupština je na 26. sjednici, održanoj 11. studenoga donijela programe o izmjenama i dopunama programa javnih potreba u zdravstvu, socijalnoj skrbi, kulturi i tehničkoj kulturi, zaštite kulturne baštine, športu, sufinanciranju vjerskih zajednica Splitsko-dalmatinske županije za 2011., te Program o izmjenama i dopunama Programa ulaganja Upravnog odjela za graditeljstvo, komunalne poslove i zaštitu okoliša. Vijećnici su donijeli Odluku o izmjenama i dopunama Proračuna Splitsko-dalmatinske županije za 2011. godinu, Plan zaštite i spašavanja Splitsko-dalmatinske županije, Zaključak o davanju očitovanja o izmjeni granice između Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije, Zaključak o izmjenama i dopunama Zaključka o davanju prethodnog mišljenja općini Postira za izgradnju objekata i izvođenja radova u poslovno-gospodarskoj zoni „RATAC“ u Postirima na otoku Braču. Doneseni su zaključci o davanju suglasnosti na Odluku o izmjenama i dopunama Statuta Zavoda za hitnu medicinu Splitskodalmatinske županije, Ljekarne Splitsko-dalmatinske županije, Split, kao i Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku o prodaji nekretnine-stana sa nusprostorijama anoagrafske oznake Velebitska 26 u Splitu. Prihvaćeno je Izvješće o radu Muzeja cetinske krajine za 2010. godinu, Izvješće o radu Muzeja hvarske baštine za 2010. godinu i Izvješće o radu Centra za kulturu Brač, za 2010. Redovita djelatnost Muzeja Cetinske krajine u 2010. godini bila je usmjerena na izložbenu djelatnost, zaštitna arheološka istraživanja na tvrđavi Grad u Sinju, računalnu obradu muzejske građe i muzejske dokumentacije, muzejsko-edukativni program te preventivnu zaštitu. Iz muzejsko-edukativnog programa izdvajamo zanimljivi edukativni projekt Vremeplov kojim se Muzej Cetinske krajine sedmi put za redom uključio u zajedničku muzejsku edukativnu akciju Kotač, koja se odvija u muzejima diljem Hrvatske povodom Međunarodnog dana muzeja. Projekt koji uključuje radionice i igraonice za djecu organizira se u suradnji sa Sekcijom za muzejsku pedagogiju pri Hrvatskom muzejskom društvu, a domaćin akcije je Etnografski muzej u Zagrebu. Zašto „Vremeplov“ - jer se pomoću muzejskih predmeta zavrti kotač vremena od prapovijesti do novoga vijeka. Za provođenje projekta osigurana su stručna vodstva, a djeca su mogla razgledati i gostujuću izložbu „Grčko-helenistička keramika Arheološkog muzeja u Splitu“, izložene u galerijskom prostoru Muzeja. U likovnim radionicama sudjelovala je prof. Ines Vidović koja je djeci predškolskog i školskog uzrasta edukativno približila grafičku tehniku visokog tiska – kartonski tisak. Djeca su izrađivala crteže, rezala, lijepila,

kronika sdž 5

županijska skupština

KUPŠTINE

a predsjednika Županijske skupštine održane Županijske skupštine

KRONOLOGIJA DOGAĐAJA ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ, te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više, kao takva, ne postoji.

bojala akrilnim bojama, otiskivala valjkom, vlastitim likovnim izrazima stvarala stilizirane oblike muzejskih izložaka.

Povodom obilježavanja ovog značajnog dana izaslanstvo Županije u sastavu župan Ante Sanader, zamjenik Visko Haladić, te potpredsjednici Županijske skupštine Ante Nosić i Veljan Radojković položili su vijence i upalili svijeće kod Središnjeg križa i na groblju Hrvatskih branitelja na Gradskom groblju Lovrinac.

U sklopu Centra za kulturu Brač djeluju tri muzeja: Pustinja Blaca u Nerežišću, Galerija umjetnina „Branislav Dešković“ u Bolu, te Muzej otoka Brača u Škripu. Sjedište Centra je u Nerežišću. Iz opširnog i kvalitetenog izvješća kojim je Centar predstavila Jasna Damjanović, ravnateljica izdvojili smo osnovne karakteristike svakoga od njih. Pustinju Blaca (samostan) osnovali su u 16. stoljeću poljički svećenici glagoljaši koji su bježeći pred Turcima stigli na Brač. Blatački glagoljaši su radom i požrtvovnošću stekli veliki posjed - poljoprivredna zemljišta, trgovačke brodove, bogatu knjižnicu, tiskaru i vrijednu astronomsku zbirku posljednjeg pustinjaka, don Nikole Miličevića. Blaca su zaista izniman spomenik ljudskoga rada i ljudske izdržljivosti, sa izuzetnim povijesnim, gospodarskim, umjetničkim i znanstvenim sadržajima. Pustinja Blaca je pravi prirodni i kulturološki fenomen, čudesna oaza mira i uspomena na davno prošla vremena.

Galerija umjetnina u Bolu, osnovana 1963. nazvana je imenom velikog kipara animalista iz Pučišća Branislava Deškovića, a ovdje ga možemo pratiti od najranijih djela nastalih u vrijeme venecijanskog školovanja, mladenačkih portreta, preko serije nadahnutih prikaza pasa u pokretu do monumentalnih skulptura poput „Pobjede slobode“.

Galerija umjetnina „Branislav Dešković“ Bol

12. listopada Obilježena sedma obljetnica tragične smrti predsjednika Udruge HVIDR-a Split Andrije Bartulića.

Otvorena izložba „Dva lica Dalmacije“ u Muzeju grada Splita. Fotografije pristigle na UNDP-ov natječaj „Dva lica Dalmacije“, prikazuju prirodne, tradicijske i krajobrazne ljepote dalmatinske obale narušene ljudskim djelovanjem.

Natječaj je pokrenut u sklopu Projekta COAST čiji je cilj očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti dalmatinske obale, a kojeg zajednički provode UNDP i Ministarstvo zaštite okoliša. Ovom prigodom autorima najboljih fotografija uručene su nagrade.

13.listopada Veleposlanica Sjedinjenih Meksičkih Država Isabel Barbara Tellez Rosete u pratnji počasnog konzula Sjedinjenih Meksičkih Država u Splitu Marina Bosotina posjetila Županiju.

13. – 14. listopada

Stalni postav Galerije raspodijeljen je na tri etaže barokne palače (1694.) smještene na rivi u centru Bola i predstavlja jedan od najreprezentativnijih

Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo i Znanstveno vijeće za zaštitu prirode Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organiziralo je u Splitu znanstveni skup „Šumarstvo i

županijska skupština

6 kronika sdž

KRONOLOGIJA DOGAĐAJA poljoprivreda Sredozemlja na pragu Europske unije“. Skup se održao u dvije sekcije: Šumska sekcija nosila je naslov „Gospodarski i općekorisni značaj šuma hrvatskog Sredozemlja“, a poljoprivredna sekcija ovog znanstvenog skupa nosila je naslov „Stanje i smjernice razvoja poljoprivrede jadranskog područja“.

14. listopada Skupština Znanstvenog vijeća za promet Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na svojoj sjednici donijela je odluku kojom je Splitsko-dalmatinska županija izabrana za člana utemeljitelja ovog Vijeća za doprinos razvitku prometa u Republici Hrvatskoj.

Paljenjem svijeća u Spomen sobi poginulih branitelja HRM u zapovjedništvu HRM, polaganjem vijenca pod more na mjestu pogiblje dvojice pripadnika HRM, misom za poginule pripadnike postrojbe, te svečanim postrojavanjem pripadnika postrojbe i dodjelom spomen plaketa obiteljima poginulih i umrlih kao pripadnicima postrojbe obilježena 20. godišnjica formiranja Diviziona pomorskih i kopnenih diverzanata HRM-a.

postava hrvatske moderne umjetnosti (tridesetak slika Ignjata Joba, dvadesetak Ljube Ivančića, niz skulptura Valerija Michielija i Ivana Rendića te samog Deškovića). Muzej otoka Brača, osnovan 1979. godine, nalazi se u Škripu, najstarijem otočkom naselju. Iz najranije faze naselja sačuvani su ostaci ilirskih bedema, koji se mogu razgledati u dvorištu muzeja. Muzej posjeduje arheološku zbirku s izlošcima iz kamenog doba, pronađenih u špilji Kopačina, predmetima iz brončanog doba koji govore o svakodnevnom životu Ilira, reljefima, žrtvenicima i natpisima iz rimskih kamenoloma u blizini Škripa, te ostacima ranokršćanske umjetnosti 6. st. U sklopu ove zbirke nalazi se i rimski mauzolej sagrađen krajem 3. st. n.e., u vrijeme cara Dioklecijana. Kulturno-povijesna zbirka govori o Braču u razdoblju od dolaska Hrvata; predstavljena je graditeljska i pomorska tradicija otoka i njegova književna baština. U etnografskoj zbirci se nalaze predmeti koji su pripadali bračkim težacima, a vezani su uz ovčarstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, ribarstvo i obradu kamena. Prikazana je i tipična otočka kuhinja. Iznad mauzoleja je krajem 16. st., u vrijeme mletačko-turskih ratova, obnovljena i dovršena kula Radojković u kojoj je smještena zbirka izložaka iz NOB-e. U blizini muzeja nalazi se slikovito groblje s crkvicom sv. Duha, čija je najstarija faza iz antičkog vremena. Tu su i utvrđeni dvorac obitelji Cerinić s kraja 16. st. i župna crkva sv. Jelene iz 18. st.

14. i 15. listopada U Sinju, pod visokim pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održan Znanstveni skup Hrvatski prirodoslovci 20.

Muzej hvarske baštine Luterij (Louterion) brodski žrtvenik 5. ili 4. st. pr. Krista Jedan od najstarijih i najbolje sačuvanih brodskih žrtvenika na Sredozemlju; pronađen u podmorju hvarskih škoja.

Ovim skupom nastavljena je duga tradicija prezentiranja povijesti prirodoslovlja i prirodoslovaca.

IZ AKTUALNOG SATA hrvatskog

17. listopada Upriličeno je primanje za gradonačelnika Sombora Nemanju Delića.

U pratnji gradonačelnika Delića bili su Stanko Mrduljaš, vlasnik Kulturne ustanove galerije kula, te njen ravnatelj Duje Mrduljaš, te direktor Galerije „Milan Konjović“ Sombor. Povod ovom susretu je pokretanje projekta u sklopu kojeg bi se organizirale izložbe u Somboru i Splitu.

Ravnatelj KU galerije Kula Duje Mrduljaš zahvalio se županu na dosadašnjoj potpori svim projektima koje su organizirali.

Andrea Vrgoč iskoristila je priliku čestitati Županu na imenovanju za dopredsjednika Međunarodne zajednice vatrogasnih i spasilačkih službi.

U svom pitanju podsjetila je da je zgrada Općinskog suda i Državnog odvjetništva u Imotskom renovirana prije dvije godine pa je zanima kada će biti „njihovo svečano zatvaranje“ (radi ukidanja tih institucija u Imotskom)? Župan je odgovorio kako nikakvog zatvaranja neće biti jer u Imotskom nije ukinut Općinski sud.

Zavod za hitnu medicinsku pomoć dobro radi ali nema odgovarajući prostor, posebno u Splitu, kazao je dr. sc. Siniša Rudelj, pa ga zanima da li je u Županiji po tom pitanju što napravljeno i da li se razmišlja o mogućim rješenjima tog problema? Župan je odgovorio kako zajedno s predsjednikom Upravnog vijeća i ravnateljem Ustanove obavljaju razgovore s Gradom Splitom kako bi se riješilo pitanje prostora. Moguća lokacija bi bila na prostoru između dvije bolnice, a što treba riješiti odgovarajućom prostornom dokumentacijom.

županijska skupština

kronika sdž 7

KRONOLOGIJA DOGAĐAJA Slobodna Dalmacija u broju od 6. studenoga 2011. u članku pod naslovom „Ništa od brze ceste Split-Omiš“ što je potvrdio i gradonačelnik Omiša, navodi kako će prva dionica koja vodi kroz sedam Kaštela biti i posljednja jer nema novaca za ostale, a radi se o duljini od 4,2 km. Povodom ovih navoda Branko Škokić upitao je župana da li je tako mali utjecaj Županije da ne može utjecati na osiguranje novca za dovršenje ceste?

Također uputio je pitanje Županu je li upoznat sa navedenim činjenicama u navedenom novinskom članku i što kani, odnosno, što je poduzeo da ne dođe do takve situacije? Župan je odgovorio kako je sada kraj mandata Vlade pa su sredstva potrošena a u slijedećem proračunu sredstva će za cestu Trogir-Solin-Omiš biti osigurana. Ne dolazi u obzir da će se radovi na cesti zaustaviti.

Dijana Livaja postavila je pitanje o stanju u provedbi plinofikacije prema gospodarstvu i domaćinstvima Županije. Ivan Udovičić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, razvitak i europske integracije odgovorio je kako je koncesionar izabran, projekti su manje-više pri kraju. Iduće godine kreće izgradnja mreže, a distribucija i cijena će ovisiti o interesu građanstva.

Gdje bude veći interes cijena će biti manja. Cilj je da se najprije zadovolje gospodarski subjekti koji su i najveći i najsigurniji potrošači.

Dana 16. prosinca 2011. održana je 27. sjednica Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije. Županijska skupština donijela je Proračun Splitsko-dalmatinske županije za 2012. godinu. Proračunom se ukupni prihodi i primici planiraju u iznosu od 416,7 milijuna kuna što je 15,3 milijuna kuna ili 3,5% manje od Rebalansa II. u 2011., odnosno 47,7 milijuna kuna ili 10,3% manje od ostvarenja u 2010. kao rezultat uvećanja poreznih i umanjenja neporeznih prihoda. Porezni prihodi se planiraju u iznosu od 230,8 milijuna kuna što je 3,6 milijuna kuna ili 1,6% više od Rebalansa II. u 2011., odnosno 1,6 milijuna kuna ili 0,7% više od ostvarenja u 2010. (uvećanje poreza i prireza na dohodak i umanjenje županijskih poreza).

Ukupni prihod od poreza i prireza na dohodak planira se u iznosu od 208,4 milijuna kuna što je 4,2 milijuna kuna ili 2,1% više od planiranog u Rebalansu u 2011., odnosno 1,3 milijuna kuna ili 0,6% više od ostvarenja u 2010. U skladu s uputama Ministarstva financija procjenjuje se da će u narednom trogodišnjem razdoblju porasti prihod od poreza i prireza na dohodak i to radi pojačanog postupka nadzora naplate od obveznika za prethodne godine i radi pozitivnog utjecaja izmjena propisa po kojem su smanjene određene olakšice građanima. Neporezni prihodi i primici se planiraju u iznosu od 186 milijuna kuna što je 18,9 milijuna kuna ili 9,2% manje od Rebalansa II. u 2011., odnosno 49,3 milijuna kuna ili 21% manje od ostvarenja u 2010. (umanjenje namjenskih pomoći, pomoći za financiranje decentraliziranih funkcija kao i prihoda za posebne namjene od domova za stare i nemoćne osobe, a uvećanje prihoda od pomoći EU, prihoda od imovine i primitaka od financijske imovine i zaduživanja). Ukupni rashodi i izdaci za 2012. se planiraju za 7,4% manje od 2011. u 2013. za 2,2% manje od 2012., a u 2014. 0,4% više od 2013. Ukupni rashodi i izdaci se planiraju u iznosu od 416,7 milijuna kuna što je 33,5 milijuna kuna ili 7,4% manje od Rebalansa II. u 2011., odnosno 46,1 milijun kuna ili 10% manje od ostvarenja u 2010 (ovakav plan je velikim dijelom posljedica isključivanja dijela rashoda domova za stare i nemoćne osobe, umanjenja decentraliziranih standarda, umanjenja namjenskih pomoći i isključivanja KBC Split iz sustava financiranja u odnosu na 2010., ali i uvećanja izdataka radi kupnje zemljišta za izgradnju RCČO za gospodarenje otpadom u Lećevici). Rashodi djelatnosti su planirani u iznosu od 52,3 milijuna kuna što je 253 tisuće kuna ili 0,5% više od Rebalansa II. u 2011., odnosno 4,5 milijuna kuna ili 9,4% više od ostvarenja u 2010..Razvojni programi se planiraju u iznosu od 184,4 milijuna kuna što je 29,7 milijuna kuna ili 13,9% manje od Rebalansa II. u 2011.,odnosno 17,5 milijuna kuna ili 8,7% manje

Gradonačelnik Delić upoznao je nazočne sa karakteristikama grada Sombora, te kazao kako im je suradnja na regionalnoj bazi vrlo važna. Naglasio je kako su sa nekoliko gradova u Hrvatskoj već surađivali, te je iz te suradnje proizašlo 20-tak uspješnih projekata. Primanju su nazočili zamjenici župana Luka Brčić i Visko Haladić.

18. listopada Župan primio predstavnike paraolimpijskog odbora.

Hrvatskog

U Slivnu obilježen Međunarodni dan seoskih žena.

19. – 23. listopada Održan 16. međunarodni sajam SASO. 20. listopada U Rudinama otvoren spomenik i spomenploča,

kako bi se trajno sačuvale uspomene na tragično stradale u velikoj željezničkoj nesreći.

Prigodnom tribinom obilježena 20. godišnjica osnutka i rada Instituta Pilar.

8 kronika sdž

županijska skupština

KRONOLOGIJA DOGAĐAJA 21.listopada Zastupnik Senata Republike Čile Miodrag Marinković posjetio Županiju.

OŠ "VRGORAC"

22. – 28. listopada U Splitu održano Europsko stolnotenisko prvenstvo za osobe sa invaliditetom.

25. listopada Povodom Dana dobrovoljnih davatelja krvi župan Ante Sanader primio je predsjednika i članove predsjedništva Kluba DDK Uprave i samouprave Split.

U Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu predstavljene knjige Frane Barasa „Splitska prigovaranja“ i „Prohujalo pod Marjanom“.

26. – 30. listopada Splitsko-dalmatinska županija sudjelovala na Međunarodnom sajmu „Eko etno Hrvatska Europa Tour“ održanom u Zagrebu.

1. studenoga Obilježen Dan svih svetih.

3. studenoga Proslavljena 50.godišnjica Doma Lovret.

3. – 6. studenog Predstavnici Županije sudjelovali na Sabatini 2011. - 21. međunarodnoj manifestaciji vinara i vinogradara, održanoj u Zadru.

6. studenoga U Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu održane 16. večeri francuske šansone.

7. studenoga Sveučilišna knjižnica u Splitu ugostila putujuću izložbu „Od Bospora do Jadrana“.

od ostvarenja u 2010. Decentralizirani rashodi se planiraju u iznosu od 180,1 milijun kuna što je 4 milijuna kuna ili 2,2% manje od Rebalansa II. u 2011., odnosno 33,1 milijuna kuna ili 15,5% manje od ostvarenja u 2010.

Plan razvojnih programa se planiraju u iznosu od 146,2 milijuna kuna što je 35% ukupnog Proračuna SDŽ za 2012. i veći je za 35,8 milijuna kuna ili 32,4% u odnosu na 2011. Skupština je donijela Odluku o izvršavanju Proračuna Splitsko-dalmatinske županije za 2012. godinu, te slijedeće programe javnih potreba Splitsko-dalmatinske županije za 2012. godinu: u predškolskom odgoju, u osnovnom školstvu, u srednjem školstvu, u zdravstvu, u socijalnoj skrbi, u kulturi i tehničkoj kulturi, zaštite kulturne baštine, u športu. Prihvaćen je Program ulaganja Upravnog odjela za graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko-dalmatinske županije za 2012. godinu, Program razvoja malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede, lovstva, projekata EU i ostalog gospodarskog razvitka Splitsko-dalmatinske županije za 2012. godinu, te Program razvoja turizma i pomorstva na području Splitskodalmatinske županije za 2012. godinu. Županijski vijećnici donijeli su Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog izmjena i dopuna Financijskog plana i utvrđivanja Prijedloga izmjena i dopuna Plana građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta Županijske uprave za ceste na području Splitsko-dalmatinske županije za 2011. godinu, Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog financijskog plana i utvrđivanje Prijedloga plana građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta Županijske uprave za ceste na području Splitsko-dalmatinske županije za 2012. godinu, Odluku o utvrđivanju županijske brzo brodske linije „MILNA-SPLIT-MILNA“, Odluku o pripremnim radnjama za realizaciju beskamatnog zajma kod Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u svrhu stjecanja nekretnina potrebitih za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici. Prihvaćeno je Izvješće o koncesijama u javno zdravstvenoj službi Splitsko-dalmatinske županije, te Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku o davanju na korištenje nastavnom zavodu za javno zdravstvo SDŽ dijela poslovnog prostora Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije u objektima Supetar, Solin, Imotski, Vrgorac i Hvar te povrata Domu zdravlja do sada korištenih prostora u objektima Supetar, Solin i Imotski od Nastavnog zavoda za javno zdravstvo SDŽ, kao i Odluka o kriterijima i mjerilima za davanje suglasnosti zaposlenicima

županijska skupština

kronika sdž 9

KRONOLOGIJA DOGAĐAJA Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije za obavljanje zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini na osnovi koncesije. Skupština je donijela Odluku o osnivanju i imenovanju Povjerenstva za nadzor nad radom mrtvozornika u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Zaključak o utvrđivanju potrebnog broja mrtvozornika te načinu vođenja evidencije mrtvozornika na području Splitsko-dalmatinske županije. Novim Pravilnikom o načinu pregleda umrlih, te utvrđivanja vremena i uzroka smrti („Narodne novine“ broj: 46/11) nastupile su određene novine u pogledu odvijanja mrtvozorništva kao službe čija je organizacija i financiranje, sukladno čl.

9. Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11 i 84/11) u nadležnosti županija. To se odnosi na različite evidencije, obvezujuće obrasce, izvješća prema središnjim tijelima, obvezujuće edukacije mrtvozornika i slično. Pored navedenog, stupanjem na snagu novog Pravilnika, člankom 5. Pravilnika, Županija, odnosno njeno predstavničko tijelo utvrđuje potreban broj mrtvozornika za područje jedinica lokalne samouprave (općina i gradova), te je u obvezi ustrojiti i voditi Evidenciju mrtvozornika sa svoga područja. Zaključkom je određen optimalan broj mrtvozornika, vodeći računa da za svaku općinu bude utvrđen barem jedan, bez obzira na trenutno stanje stvarno imenovanih mrtvozornika. Time se ujedno pružila mogućnost, posebice općinama, da njihova općinska vijeća predlože Županijskoj skupštini za imenovanje pojedinog mrtvozornika za svoje područje.

Skupština je prihvatila Izvješće o radu školskih odbora osnovnih i srednjih škola kojima je županija osnivač, kao i Plan o izmjenama Plana rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini u osnovnom i srednjem školstvu Splitskodalmatinske županije za 2011. godinu.

Donijet je Zaključak o davanju prethodne suglasnosti za raspolaganje imovinom Osnovnoj školi Vrgorac, Zaključak o prijedlogu kandidata za člana Nadzornog odbora Županijskih cesta Split, d.o.o., Rješenje o razrješenju i imenovanju člana Školskog odbora Osnovne škole Tin Ujević, Krivodol, Rješenje o razrješenju i imenovanju člana Odbora za lokalnu samoupravu i Rješenje o imenovanju člana Upravnog vijeća Poliklinike za rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju.

Izložba je obuhvaćala fotografije nastale između 1878. i 1914. , a izradili su ih francuski fotografi koji su putovali od Pariza prema istoku, do Carigrada, fotografirajući putem i naše ljude i krajeve između kojih i Split.

9.studenoga U dječjem domu „Maestral“ Split održano je svečano zatvaranje likovne kolonije „Maestral“, prodajna izložba radova likovnih umjetnika i djece, te druženje djece, donatora, umjetnika i svih prijatelja dječjeg doma 10. studenoga Izaslanstvo Splitsko-dalmatinske županije obišlo gradilišta cestovne infrastrukture na Braču.

11. studenoga Održana 26. sjednica Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije.

12. i 13. studenoga U Trogiru održana Međunarodna konferencija o kulturnoj baštini European Cultural Hertige Preservation Network.

14. studenoga

A.-M. Škorić Milna, otok Brač

Proslavljen Dan grada Trogira i blagdan Sv. Ivana Trogirskog zaštitnika grada.

15. studenoga Otvoreno Caritasovo sklonište za žene i djecu – žrtve obiteljskog nasilja Split.

17. i 18. studenog U Opatiji održan Sastanak radne grupe i Zajedničkog odbora za praćenje Programa IPA jadranske prekogranične suradnje na temu Programa IPA Adriatic.

10 kronika sdž

KRONOLOGIJA DOGAĐAJA 17. – 19. studeni

U Makarskoj održan Znanstveno-stručni skup „Biokovo na razmeđi milenija: razvoj parka prirode u 21. stoljeću“.

23. – 25 studeni Održani 17. dani predškolskog odgoja Splitskodalmatinske županije. U organizaciji ove manifestacije su, uz Splitsko-dalmatinsku županiju, sudjelovali gradovi Solin, Kaštela i Trogir, vrtićke ustanove navedenih gradova, Agencija za odgoj i obrazovanje te Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu.

posjeti Veleposlanica Sjedinjenih Meksičkih Država posjetila Županiju Veleposlanica Sjedinjenih Meksičkih Država Isabel Barbara Tellez Rosete u pratnji počasnog konzula Sjedinjenih Meksičkih Država u Splitu Marina Bosotina i supruga posjetila je 13. listopada Županiju. Dobrodošlicu su im zaželjeli Župan Ante Sanader i predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar. Župan je kazao kako usprkos udaljenosti dviju država postoje dobre mogućnosti za kontakt i suradnju.

Upoznao je veleposlanicu sa pogodnostima ulaganja u poduzetničke zone, te o mogućnostima ulaganja u Tehnološki park. Veleposlanica je kazala kako je nedavno potpisala sporazum o suradnji dviju država na različitim poljima, ali da se to ne odnosi na trgovačku suradnju, gdje je mogućnost suradnje velika. Stoga je predložila posjet delegacije županije jednoj regiji Meksika, a sve kako bi se upoznali i izvidjeli mogućnost trgovačke suradnje i razmjene.

Zastupnik Senata Republike Čile posjetio Županiju Zastupnik Senata Republike Čile Miodrag Marinković posjetio je 21. listopada Županiju. „Ovdje sam kako bi razvili gospodarsku suradnju, ali i kako bi upoznao svoje korijene“, kazao je Marinović, čiji otac vuče korijene iz Splita. U ime župana pozdravio ga je zamjenik župana Luka Brčić. Kazao je kako je ove godine bilo zaista puno primanja za razne goste u Županiju, ali ovaj je jedan od važnijih jer se radi o gostu našega podrijetla. Zastupnika Marinkovića pozdravio je i predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar. Koje su mogućnosti ulaganja u našu Županiju, te koje se pogodnosti pri tome zastupnika Marinkovića upoznao je načelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, razvitak i europske integracije Ivan Udovičić.

U sklopu posjeta Splitu i Županiji zastupnik će posjetiti i Sajam SASSO. Primanju je nazočila i Andrijana Jurišić, tajnica počasnog konzula Republike Čile u Splitu.

Primanje za Klub DDK uprave i samouprave Split Riječ je o stručno-znanstvenom skupu koji kroz niz predavanja, radionica i promocija projekata obrađuje aktualne i zanimljive teme iz područja predškolskoga odgoja, a namijenjen je odgojiteljima i stručnim suradnicima predškolskih ustanova, točnije, svima onima kojima je predškolsko dijete područje profesionalnoga interesa. Otvaranju je nazočio zamjenik župana Luka Brčić.

24. studenoga

Otvorena izložba Antički sikuli u Muzeju Grada Kaštela, a povodom obilježavanja dvadeset godina od početka arheoloških istraživanja.

Otvoren ITDE sajam – turizam i društvene mreže.

Povodom Dana dobrovoljnih darivatelja krvi 25. listopada župan Ante Sanader primio je predsjednika Kluba DDK Uprave i samouprave Split Antuna Nakića, tajnicu Predsjedništva Anu Glaurdić Mekinić, te članove Predsjedništva Jadranku Pleštinu i Matu Franetovića.

Ovom prigodom predjednik Kluba Nakić uručio je županu zahvalnicu za nesebično pomaganje kluba. Nakić je naglasio kako Županija u svakom pogledu pomaže Klub. Posebice je istaknuo kako se, zahvaljujući akcijama koje se odvijaju u zgradi Županije, broj dobrovoljnih darovatelja Kluba povećao u dvije godine za novih 43.

U Hrvatskoj se Dan darivatelja krvi obilježava 25. listopada. Toga dana želi se zahvaliti svim darivateljima na njihovoj humanosti i plemenitosti, te podsjetiti javnost koliko je darivanje krvi važno u spašavanju ljudskih života. 25.10. posvećen je obilježavanju i promicanju dobrovoljnog darivanja krvi u spomen na prvu organiziranu akciju informiranja o potrebi darivanja krvi i organiziranom prikupljanju krvi širom Hrvatske koja je započela 25.10.1953.g. tijekom Tjedna Crvenog križa. Od tada se u Hrvatskoj svake godine na taj datum obilježava Dan dobrovoljnih darivatelja krvi i potiče trajno organiziranje darivanja krvi. Krv mogu dati zdrave osobe od 18 do 65 godina starosti. Muškarci mogu dati krv svaka tri mjeseca, a žene svaka četiri mjeseca.

A.-M. Škorić

posjeti

kronika sdž 11

KRONOLOGIJA DOGAĐAJA

Tradicionalni blagdanski susreti Primanje za predstavnike udruga branitelja SDŽ proizašlih iz Domovinskog rata U dvorani Splitsko-dalmatinske županije 21. prosinca, upriličeno je tradicionalno božićno primanje za predstavnike udruga branitelja SDŽ proizišlih iz Domovinskog rata. Predstavnike udruga pozdravio je župan Ante Sanader, čestitao im nadolazeće blagdane, te zaželio puno uspjeha u daljnjem radu. Ovo primanje, kako je kazao zamjenik župana Luka Brčić, kruna je i rezime ovogodišnje suradnje. Naglasio je kako Županija surađuje kako sa udrugama tako i sa braniteljima osobno. Ove godine proslavljeno je niz obljetnica postrojbi, na kojima su sudjelovali predstavnici Županije, te izrazio svoju zahvalnost svim braniteljima okupljenima u udruge na očuvanju istine o Domovinskom ratu. Nazočne je pozdravio i Damir Gabrić, koordinator za branitelje i braniteljske udruge. Predsjednica Udruge udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata SDŽ Jelena Eranović izrazila je veliku zahvalnost županu za sve što, na sebi svojstven način, poduzima kako bi pomogao radu udruga. Čestitajući jedni drugima nadolazeće božićne i novogodišnje blagdane nazočni su izrazili želju za još uspješnijom suradnjom, te se složili kako će se i slijedeće godine naći na istom mjestu.

Susret novinara i čelnika Županije Primanje za novinare koji su tijekom godine pratili rad Županije i Županijske skupštine upriličeno je 30. prosinca. U ugodnom blagdanskom raspoloženju nazočne novinare pozdravili su župan Ante Sanader, predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar i zamjenici župana Luka Brčić i Visko Haladić, te izrazili svoje zadovoljstvo ostvarenom suradnjom u protekloj godini, uz želju da se ona nastavi i u nadolazećoj godini. U ime nazočnih novinara domaćinima je zaželio sve najbolje novinar HRT-a Marinko Čavar, te istaknuo kako u dosadašnjoj suradnji sa Županijom novinari nikad nisu imali problema, te da se nada kako će se to i dalje nastaviti.

Posjeti ustanovama i udrugama Kao i svake godine tako i ove, čelnici Županije, prigodom božićnih i novogodišnjih blagdana posjetili su ustanove i udruge. Tako su posjetili Centar za odgoj i obrazovanje «Slava Raškaj» Split, Specijalni centar za odgoj i obrazovanje «Juraj Bonači» Split, Dom za djecu i mladež «Maestral» Split, Klub roditelja djece oboljelih od malignih bolesti «Sanus», Dom za starije i nemoćne osobe Split, Dom za starije i nemoćne osobe Lovret, Centar za rehabilitaciju i smještaj MIR u Rudinama, Centar za rehabilitaciju fra Ante Sekelez Vrlika, sjedište Fonda gospe Sinjske za siromašne studente, te Dom za starije i nemoćne Vis. Čelnici županije 15. prosinca 2011. posjetili su Centar za autizam, a istog dana župan Ante Sanader nazočio je obilježavanju 60 godina Županijske udruge slijepih. Udruga je županu uručila prigodnu zahvalnicu za doprinos i podršku njenom radu. Ovom prigodom ustanovama i udrugama uručeni su čekovi od 10 000 kuna.

A.-M. Škorić

24. – 26. studenoga Održani 15. dani duhovne glazbe Cro Patrija.

29. studenoga

U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt održana tribina pod nazivom „Sjećanje na Vukovar i Škabrnju“, povodom 20. godišnjice stradanja i pada Vukovara, grada heroja, te Škabrnje.

30. studenoga Održana završna svečanost humanitarnog priznanja „Dodir poznatijeg kao Oscar humanosti.

dodjele dobrote“

1. prosinca Proslavljen Dan sveučilišta u Splitu.

2. prosinca Prigodnom svečanošću obilježena 100. obljetnica školske zgrade u Kaštel Novom.

U DES-u ustanovi za zapošljavanje, rad i profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom prigodnim programom obilježen Međunarodni dana osoba s invaliditetom.

3. prosinca Održani 3. Dani mladog maslinovog ulja Trogir 2011.

6. prosinca Proslavljen Dan vojne kapelanije Hrvatske ratne mornarice, koji se obilježava na blagdan sv. Nikole.

10. prosinca Na splitskoj rivi održana završna svečanost kampanje „Manje oružja-manje tragedija“.

Kampanja je imala za cilj senzibilizirati javnost, te potaknuti građane na dragovoljnu predaju oružja.

12 kronika sdž

KRONOLOGIJA DOGAĐAJA 9. – 11. prosinca Održana 3. Bakalarijada.

14. prosinca Na završnoj konferenciji kao glavni rezultat projekta MATRA 2010 u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva predstavljene prve tri međuregionalne projektne ideje koje se pripremaju za financiranje kroz Strukturne i Kohezijski fond EU. 15. – 18. prosinca Održani 20. Dani Matice Hrvatske u Splitu.

16. prosinca Održana 27. sjednica Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije.

19. prosinca Zamjenik župana Luka Brčić uručio ključeve novih vozila hitne pomoći dr. Leu Luetiću, ravnatelju Zavoda za hitnu medicinu Splitskodalmatinske županije.

Betlehemsko svjetlo stiglo u Županiju.

21. prosinca Upriličeno tradicionalno božićno primanje za predstavnike udruga branitelja SDŽ proizišlih iz Domovinskog rata.

22. prosinca Održana svečanost proglašenja natjecanja „Sportsko ime Dalmacije 2011.“ 25. prosinca Po riječima sv. Augustina: “Bog se počovječio, da se čovjek može pobožanstveniti”. Taj jedinstveni povijesni događaj rođenja Bogačovjeka kršćanski svijet slavi od davnina.

Pjesnik Jeronim Korner, jedan od najboljih hrvatskih duhovnih pjesnika, ispjevao je neposredno prije II. svjetskog rata ovu pjesmu o Božiću:

I bio je Čovjek-Bog, I dobar i drag i blag!

Kud prošla je njegova stopa, Rastao milinja trag.

I bio je Čovjek-Bog, I lijep i svet i tih.

I svaka njegova riječ Bijaše zvonak stih.

On življaše davno, Al spomen je o njemu živa.

I mnoštvo o njemu zvijezda

gospodarstvo

Oznaka izvornosti „Dalma Župan Ante Sanader primio je 4. listopada dr. sc. Ivicu Ljubenkova, predsjednika Zajednice udruga maslinara i uljara Hrvatske. Ovom prigodom predsjednik Ljubenkov detaljno je upoznao župana o tijeku postupka dodjeljivanja oznake izvornosti “Dalmatinskom maslinovu ulju”, što je bio i povod ovom prijemu. Župan je naglasio kako je ovo vrlo važno za razvoj maslinarstva, a isto tako i za stvaranje jednog novog brenda po kojem će naša Županija biti prepoznata. Zajednica Udruga maslinara i uljara, kako je kazao njen predsjednik Ljubenkov, broji 30 članova iz 4 dalmatinske županije.

Naglasio je kako je ovako, zajedničkim radom puno lakše izlaziti na tržište, te promicati proizvodnju, zato Zajednica udruga i postoji. Zakonska regulativa oznake izvornosti biti će ista i u Europskoj uniji, kazao je Ljubenkov. Župan je kazao kako će Županija, u svojim mogućnostima, pomoći da se Dalmatinsko maslinovo ulje i marketinški obradi, odnosno promovira, a kako bi naše ulje došlo i do Europe. Zato se u Specifikaciji kojom se dokazuje oznaka izvornosti Dalmatinskog maslinovog ulja koju je izradio dr.sc. Ljubenkov opisuje sve ono što definira i opravdava Dalmatinsko maslinovo ulje kao izvorno. Osim opisa proizvoda u što spada definicija proizvoda, opis sirovine odnosno sorta maslina koje se koriste za proizvodnju ovog izuzetnog proizvoda u Specifikaciji se opisuje zemljopisno područje, dokaz o podrijetlu postupak proizvodnje, te povezanost proizvoda sa zemljopisnim područjem gdje se između ostalog spominje i uzročno-posljedična povezanost između proizvoda i zemljopisnog područja. Iz ove veze saznajemo kako se posebnost i kvaliteta „Dalmatinskog maslinova ulja“ temelje na sortimentu dalmatinskih maslinika jer su ljudi ovog područja stoljećima vršili odabir sorti pogodnih za dalmatinsko podneblje. Tako je nastao specifični sortiment dalmatinskih maslinika koji se jedino i mogao temeljiti na autohtonim sortama, sortama koje izdržavaju granične klimatske i pedološke uvjete za poljoprivrednu proizvodnju. Maslina je ljubiteljica svjetla, kaže dr.sc.

Ljubekov u Specifikaciji, te joj dalmatinsko podneblje s obiljem sunca potpuno odgovara. Dalmacija je najsunčaniji i najtopliji, ali oborinama najsiromašniji dio Hrvatske. Dalmatinske masline su zbog pedoklimatoloških uvjeta pod stalnim stresom, što utječe na stvaranje sekundarnih metabolita (antioksidansa – polifenola i tokoferola), kojima se biljka štiti od nepovoljnih okolišnih uvjeta, a ti spojevi daju dalmatinskom maslinovom ulju bogatstvo okusa i mirisa. Dalmatinski težak, kaže Ljubekov, krčio je makijsko bilje, razbijao kamen, podzidavao ga u zidove i slagao u gomile, nasipavao dalmatinsku crvenicu u škrape i na taj način stvarao tlo za sadnju poljoprivrednih kultura. Kako su maslinici uglavnom podizani na terenima koji nisu prikladni za drugu poljoprivrednu proizvodnju (krševiti predjeli, kosine brda), nepogodni su za navodnjavanje i strojnu obradu.

Ali ne najmanje važno: krčenjem nepolodnih površina i izgradnjom suhozida, koji se terasasto spuštaju prema moru, masline i maslinici značajno su utjecali i stvarali krajobraz Dalmacije onakvim kakvim ga danas vidimo, završava dr. sc.

Ljubekov u Specifikaciji.

Maslinarstvo je uz vinogradarstvo najznačajnija grana poljoprivrede u Dalmaciji, pa je oznaka izvornosti za Dalmatinsko maslinovo ulje potvrda duge tradicije i kvalitete maslinarstva u našoj županiji. Splitsko-dalmatinska županija,

gospodarstvo

kronika sdž 13

atinskom maslinovom ulju“

KRONOLOGIJA DOGAĐAJA

Javna ustanova Rera SDŽ i Zajednica udruge maslinara i uljara Hrvatske pokrenut će nove aktivnosti kako bi Dalmatinsko maslinovo ulje, u skladu sa Strategijom brendiranja Splitsko-dalmatinske županije, postalo autohtoni brend i jedan od temeljnih oznaka prepoznatljivosti naše županije i regije na nacionalnom i međunarodnom tržištu.

Zemlji priču dariva.

O, čuva cijeli svijet O njemu spomen čist: Bio je čovjek, Bog i cvijet, A zvao se Isus Krist.

26. prosinca

Održan Sajam SASO 2011 Župan Ante Sanader otvorio je 19. listopada 16. međunarodnu manifestaciju SASO. Otvarajući Sajam župan je istakao kako svako u svojoj domeni rada može pomoći oživljavanju gospodarstva. Splitsko-dalmatinska županija to čini dajući povoljne kredite, kao i stvarajući povoljne uvijete za ulaganje u gospodarske zone. Stvaraju se i povoljni uvjeti za razvoj alternativnih izvora energije, pa je tako, u tu svrhu Županija krenula sa izmijenjenom Prostornog plana. „Mi ne možemo smanjiti poreze i mijenjati zakone, ali ovakvim poticajima pomažemo privrednicima“, zaključio je župan. Svečanom otvaranju nazočili su te se pozdravnom riječju obratiti predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec, gradonačelnik Grada Splita Željko Kerum, predsjednica Županijske gospodarske komore Split Jadranka Radovanić i Bruno Bojić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Ovogodišnji Sajam SASO se održao pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Splitsko-dalmatinske županije, te Grada Splita.

Međunarodni sajam SASO koji je zatvoren 23. listopada, obuhvaća u sebi niz međunarodnih specijaliziranih sajmova: Sajam graditeljstva, Sajam drvne industrije, Sajam metalne industrije, Sajam alata, strojeva i opreme, Sajam obrtništva, male privrede i poduzetništva, Sajam elektrotehnike, energetike i telekomunikacija, SAFIR – Sajam financija, investicija i razvoja, te sajam ekologije, SEKO. Sajamska manifestacija se oslanja prvenstveno na graditeljski i obrtnički sektor, a ove godine okupila je 1326 izlagača iz 13 zemalja.

SASO 2011. je obilježio porast broja izlagača u sektoru obnovljivih izvora energije kojih je ove godine bilo 3,5 puta više nego lani. Na sajmu su održane brojne stručne konferencije, demonstracije, te organizirani međunarodni gospodarski susreti.

A.-M. Škorić

U arsenalu u Hvaru otvorena izložba fotografija Borisa Kragića pod nazivom „Hvar – metropola mora“ .

28. prosinca Održana završna svečanost natjecanja “Birajmo najbolji vinograd i maslinik Splitskodalmatinske županije“.

29. prosinca Upriličeno primanje za najbolje sportaše Splitsko-dalmatinske županije u 2011. godini.

30. prosinca Tradicionalni blagdanski susret novinara i čelnika Županije.

31. prosinca Stara godina ili Silvestrovo posljednji je dan u godini, 31. XII., i noć uoči Nove godine.

Silvestarska noć obilježava se proslavama dočeka Nove godine.

Silvestrovo je dobilo naziv po papi svetom Silvestru I., koji ima spomendan toga dana.

Sv. Silvestar bio je rodom Rimljanin, proživio je progone kršćana za careva Aurelijana i Dioklecijana, ali je doživio slobodu kršćanstva po caru Konstantinu.

Izabran je za papu 314. godine. Za njegova pontifikata održan je prvi opći sabor u Niceji 321. godine. U njegovo je vrijeme dovršena gradnja Lateranske bazilike koju je on posvetio, a započela je gradnja bazilike sv. Petra. Cara Konstantina je krstio i prema legendi izliječio od gube, neki misle od gube grijeha. Njegov je pontifikat potrajao 21 godinu, a umro je 31. prosinca 335. godine. Ušao je u staru hrvatsku božićnu pjesmu “Narodi nam se kralj nebeski”; koja pjeva: “Silvestar papa k njim se pridruži, svecima božićnog vremena, koga na nebesi okruniše”.

14 kronika sdž

gospodarstvo

Održana završna svečanost natjecanja “Birajmo najbolji vinograd i maslinik Splitsko-dalmatinske županije“ Župan Ante Sanader i predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar, u dvorani Splitskodalmatinske županije, uručili su diplome i nagrade vinogradarima i maslinarima, pobjednicima tradicionalnog natjecanja “Birajmo najbolji vinograd i maslinik SD županije”.

Ovo tradicionalno natjecanje, koje se prvi put održalo ratne 1991. godine, odvija se u organizaciji Ekološke udruge “Lijepa naša” iz Kaštela i Hrvatske poljoprivredne komore, a pod pokroviteljstvom Splitsko-dalmatinske županije. U ime organizatora, nazočne je pozdravila Danica Tadin rukovoditeljica Područnog odjela Hrvatskog zavoda za poljoprivredno-savjetodavnu službu i članica stručnog povjerenstva za provedbu natjecanja, te se zahvalila Tonči Kovač nagrada za svima koji su pomogli održavanju ovog natjecanja. Posebice se zahvalila Županiji kao najbolji mladi vinograd pokrovitelju. „Imamo Bogom dane uvijete za uzgoj maslinika i vinograda i uvijek ćemo vas podržavati“, kazao je predsjednik Skupštine Sapunar koji je uručio nagrade najboljim maslinarima. Naglasio je kako je u interesu ove regije razvijanje autohtonih sorti, a to su upravo maslinici i vinogradi. Župan je pozdravio sve nazočne a posebnu čestitku uputio je onima koji su ovo natjecanje pokrenuli, koje se kroz sve ove godine uspješno afirmiralo. Također, dodjeljujući nagrade najboljim vinogradarima, iskoristio je priliku pozvati sve one koji se bave poljoprivredom na korištanje sredstava i pogodnosti koje nudi Županija kroz povoljne kredite i poticajna sredstva. Prije samog predstavljanja ovogodišnjih pobjednika natjecanja Ivna Bućan je istaknula kako se natjecanje uspjelo održati do danas, te da je bilo teških dana , ali sve se uspješno prebrodilo.

Za najbolji mladi maslinik Splitskodalmatinske županije proglašen je maslinik Jure Bočine iz Splita. Na ovom mladom masliniku, koji je podignut u listopadu ove godine na području Skunjevca iznad Faroske hore, zasađeno je 3080 stabala maslina. Maslinik Tea Šantića iz Postira proglašen je najboljim maslinikom u Županiji zbog tradicionalnog suživota masline i ovce. Zračna luka Split nagrađena je za kontinuirano oplemenjivanje okoliša. Naime, na njenom području raste 900 stabala maslina, te je uređen park s više od 200 palmi, kao i 150 različitih vrsta biljaka. Vinograd Tonča Kovača, hrvatskog branitelja iz Kaštel Sućurca, nagrađen je za najbolji mladi vinograd Županije. Podignut je 2006. na padinama Kozjaka.

Ovaj vrijedni kaštelanin vinograd je podignuo vlastitim snagama i sredstvima, na nepristupačnom terenu na kojem je zadnja berba, kako sam kaže bila stotinu godina prije. Prvih 2000 boca koje su nedavno dane u prodaju prodane su u samo deset dana, a to je potvrda kvalitete, kao i nagrada za odricanje i trud.

A.-M. Škorić

gospodarstvo

kronika sdž 15

Radni sastanak sa dr. Michaelom Hagenmeyerom, predsjednikom uprave savezne gospodarske agencije Baden-Wurttemberga

Župan Ante Sanader održao je 5. listopada radni sastanak sa dr. Michaelom Hagenmeyerom, predsjednikom uprave savezne gospodarske agencije Baden-Wurttemberga. Prilikom pozdravnih riječi župan je kazao kako je ovaj sastanak dobar primjer uspješnog djelovanja diplomacije, te se zahvalio nazočnom vicekonzulu RH u Stuttgartu Ivanu Sabliću za realizaciju susreta. „Hrvatska, pogotovo Dalmacija imaju puno veći potencijal nego se na prvi pogled čini, a u saveznoj pokrajini Baden-Württemberg, on uopće nije prepoznat“, istaknuo je Michael Hagenmeyer. Ukratko je upoznao domaćine sa gospodarskom situacijom pokrajine iz koje dolazi, te naglasio kako se radi o jednom od najvećih gospodarstava u Europi. Najviše se ulaže u područje istraživanja,a sve kako bi se održali kao vodeći u Europi.

Pokrajina je to u kojoj je 95% srednjih poduzeća sa oko 200 radnika. Upravo ta poduzeća najveći su pokretač poslovnog razvitka pokrajine.

U nastavku radnog sastanka gostima iz Njemačke djelatnici Upravnog odjela za gospodarstvo, razvitak i obnovu predstavili su: Znanstveno-tehnologijski park u Vučevici, kao i potencijale metalne i metaloprerađivačke industrije, proizvodnje i prerade voća, povrća i ribe, turizma, kamenarske industrije i vodnih resursa. U drugom dijelu sastanka Hagenmeyer je razgovarao sa direktorima Splitsko-dalmatinske, te Šibensko-kninske razvojne agencije, Srećkom Radnićem i Dragom Matićem. O mogućnostima suradnje, u završnom dijelu sastanka, koji je održan u Sjevernoj luci, razgovarao je sa predstavnicima Luke Split. Njemački gosti ovom prilikom obišli su Sjevernu luku, te poduzetničke zone u Kukuzovcu i Čaporicama.

A.-M. Škorić

16 kronika sdž

gospodarstvo

Izaslanstvo Splitsko-dalmatinske županije obišlo gradilišta cestovne infrastrukture na Braču Izaslanstvo Splitsko-dalmatinske županije, na čelu sa županom Antom Sanaderom i predsjednikom Županijske skupštine Petroslavom Sapunarom, obišlo je 10. studenog 2011., gradilišta cestovne infrastrukture na Braču, pod upravljanjem Županijske uprave za ceste.

Tom prigodom, u Općini Pučišća su svečano otvoreni radovi na rekonstrukciji križanja županijskih cesta na ulazu u mjesto, odnosno izgradnji rotora s prilaznim cestama, ukupne dužine 1,7 km. Ukupna vrijednost radova iznosi oko 5.300.000,00 kn. Izvodi ih tvrtka „Berica“, Nerežišća, s rokom dovršetka do početka turističke sezone 2012. godine. U Općini Milna, županijsko izaslanstvo obišlo je trasu mjesne zaobilaznice, gdje su započeli radovi na nastavku njezine izgradnje. U buduću županijsku cestu, duljine 2,4 km, koja se planira dovršiti do početka turističke sezone 2012., Županijska uprava za ceste će uložiti oko 3.500.000,00 kn.

Radove je Općina Milna počela prije nekoliko godina, ali su zaustavljeni zbog nemogućnosti financiranja iz općinskog proračuna. Županijska uprava za ceste je nositelj izgradnje od rujna ove godine. U međuvremenu je dobivena potvrda glavnog projekta i građevinska dozvola. Izvođač radova je tvrtka „Berica“, Nerežišća.

Izaslanstvo Splitsko-dalmatinske županije posjetilo je i Općinu Postira, odnosno rekonstruiranu cestu ulaza u tamošnju poslovnu zonu, gdje su radovi, ukupne vrijednosti oko 2.000.000,00 kn, završeni u listopadu ove godine, od strane tvrtke „Cestar“ Split.

Osim navedenih projekata, Županijska uprava za ceste Splitsko-dalmatinske županije, u Nerežišćima koncem studenog završava izgradnju druge etape ceste Nerežišća – Uvala Farska, duljine 6,6 km. Građevinski radovi, ukupne vrijednosti 6.500.000,00 kn, počeli su proteklog srpnja, a planiraju se završiti koncem studenog ove godine. Izvođač je tvrtka PZC Split.

U cestovnu infrastrukturu otoka Brača, od 2009. godine, Splitsko-dalmatinska županija uložila je oko 20.000.000,00 kn. U 2012. godini, Županijska uprava za ceste planira ulaganja u iznosu od 15.000.000,00 kn, između ostalog u rekonstrukciju ceste Bol – Murvica, duljine 2,7 km te izgradnju zaobilaznice Sutivana.

A. Rošin

gospodarstvo

kronika sdž 17

Predstavljeni prvi međuregionalni projekti za strukturne fondove u Republici Hrvatskoj

Prve tri međuregionalne projektne ideje koje se pripremaju za financiranje kroz Strukturni i Kohezijski fond EU predstavljene su 14. prosinca 2011. na završnoj konferenciji kao glavni rezultat projekta MATRA 2010 u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva.

Riječ je o projektima iz tri statističke regije u RH – Jadranske Hrvatske, Sjeverozapadne Hrvatske i Panonske Hrvatske. Projekt CABIN (Croatian Adriatic Business Infrastructure Network), koji je u ime Jadranske Hrvatske predstavila stručna savjetnica RERA SD Ivana Grubišić, je projekt mreže poslovne infrastrukture Jadranske Hrvatske čiji je koordinator Splitsko-dalmatinska županija.

Projekt Sjeverozapadne Hrvatske predstavlja stvaranje preduvjeta za održivu podršku razvoju konkurentnosti gospodarstva i za daljnji razvoj tehnološke infrastrukture u regiji, dok će se u sklopu Projekta Panonske Hrvatske izgraditi regionalni edukacijski centar i Panonski zeleni industrijski park. Ove tri predstavljene projektne ideje iznimno su važan korak u susret Europi, odnosno, prvi su međuregionalni projekti u RH koji će biti predloženi za financiranje kada Hrvatska postane članica EU. Ministarstvo ih priprema uz pomoć Vlade Kraljevine Nizozemske, a u sklopu zajedničkog projekta MATRA 2010. - Jačanje kapaciteta u strateškom planiranju i razvoju partnerstva na županijskoj razini i razini statističkih regija. Jednako tako, projekt CABIN ima veliki značaj za razvoj Splitsko-dalmatinske županije budući da se njime planira financiranje izgradnje ZTP Vučevica koji je jedan od strateških projekata ove županije. Prvi korak projekta MATRA bio je, prema unaprijed utvrđenim kriterijima za ocjenu i odabir regionalnih projekata, identifikacija i odabir jednog projekta u svakoj od tri statističke regije koje su na koordinaciji župana predložile tri do pet projektnih ideja. Tri statističke regije RH u narednom će razdoblju svaka zasebno potpisati međužupanijski sporazum o suradnji, te nastaviti s radom na daljnjim razradama koncepata projekata kako bi u trenutku pristupanja EU bili spremni za financiranje. Završnoj konferenciji MATRA nazočio je župan Splitsko-dalmatinske županije, ravnatelj Javne ustanove RERA SD Srećko Radnić, kao i predstavnici svih županija i regionalni koordinatori.

RERA SD

18 kronika sdž

gospodarstvo

ISTRAŽIVAČKO RAZVOJNI PROJEKT U studenom 2009. godine, u okviru EU programa FP 7 ( Seventh Framework Program -Energy Concerto) započela je realizacija istraživačko razvojnog projekta SOLUTION, a što je akronim punog naziva Sustainable Oriented and Longlasting Unique Team for Energy Self-suffIcient CommuNities (Kronika Splitsko-dalmatinske županije br. 65/2010). Konzorcij za ostvarenje projekta SOLUTION okupio je 4 europske države - partnera (Austrija, Finska, Hrvatska i Švicarska, Slovenijapromatrač; 17 partnera), slika 1.

SOLUTION je energetski, demonstracijski program koji se bazira na energetskoj učinkovitosti (ENEF) i obnovljivim izvorima energije (OIE). On je dio CONCERTO inicijative šezdesetak europskih gradova i lokalnih zajednica koje svoju budućnost osmišljavaju na sebi svojstven, ekološki prihvatljiv način odnosno svoj održivi razvitak vide kao svoju budućnost, tj. sklad: modernizacije, tradicije i prirodnog okruženja. Područje primjene u Hrvatskoj je otok Hvar. U ostvarenju planiranih aktivnosti na otoku Hvaru, uz Splitsko-dalmatinsku županiju, sudjeluju HEP-OIE d.o.o., KONČAR OI d.o.o. i iC “Eurocontact” d.o.o.

O sufinanciranju Od ukupno ~22 mil. € za realizaciju aktivnosti, na otoku Hvaru potrebno je nešto više od 5 mil. € koji će se utrošiti na aktivnosti unaprjeđenja sustava gospodarenja energijom. Udjel EU u sufinanciranju projekta je ~50%. Naime, u ovisnosti o aktivnosti koja se provodi, iznos EU sufinanciranja mijenja se kako slijedi: − razvoj i istraživanje – aktivnosti namijenjene stvaranju novih znanja, novih tehnologija i proizvoda, uključujući i znanstvenu suradnju, do 75%, − demonstracija - pilot projekti namijenjeni istraživanju održivosti primijenjenih tehnologija - dokaz komercijalne ostvarivosti novih tehnologija, do 50%, − za vođenje projekta, troškovi revizije, do 50%, − ostale aktivnosti koje nisu obuhvaćene prethodnim grupama npr. diseminacija, networking, organizacijske aktivnosti itd., do 100%.

Ostvarenje Ostvarenje projekta odvija se kroz pet radnih paketa (WP).

Sve aktivnosti na istraživanju i razvoju (npr. biomase, daljinskom grijanju, vjetro-turbinama, solarnim aplikacijama, eko zgradama i sl.) koordiniraju se kroz zajedničko upravljanje te se usuglašavaju na zajedničkim godišnjim sastancima (prvi sastanak: prosinac 2009. godine - Neuchatel, Švicarska, drugi sastanak: lipanj 2010. godine - otok Hvar, treći sastanak: rujan 2011. godine - Graz, Austrija). Dakle, svi projektni partneri dijele postignute rezultate/ rješenja istraživanja, te predstavljaju pokretačku snagu u prijenos najboljih praksi i znanja na novim tehnologijama i energetskim politikama lokalnim zajednicama u okviru projekta, odnosno CONCERTO zajednice.

Prvi radni paket (WP 1) - istraživanja, tehnološke inovacije na području energetike predstavljao je osnovu za sve daljnje aktivnosti na projektu i ostvarenje pojedinih demonstracijskih postrojenja. Unutar ove aktivnosti svaki od partnera je na Slika 1. Aktivnosti na projektu SOLUTION području primjene detaljno analizirao postojeću potrošnju energije, raspoloživost energetskih resursa, potencijal energetske učinkovitosti, kvalitetu energetske opskrbe i sustava (opskrba električnom, toplinskom/rashladnom energijom), te ulogu decentraliziranih energetskih sustava. Zasigurno je jedna od značajnijih aktivnosti unutar ovog radnog paketa i istraživanje mogućnosti unapređenja pohranjivanja viška proizvedene električne energije iz obnovljivih izvora energije (sunce, vjetar) s ciljem omogućavanja većeg stupanj integracije ovih decentraliziranih izvora na postojeći elektroenergetski sustav, odnosno većeg stupnja energetske neovisnosti. Istraživana su rješenja pohranjivanja viškova energije pomoću komprimiranog zraka i vodika. Obje tehnologije su, temeljem provedenih istraživanja, ocjenjene kao prihvatljive te slijedi istraživanje u stvarnim uvjetima. Preduvjet za nastavak ove aktivnosti na otoku Hvaru je izgradnja solarne foto-naponske elektrane.

Temeljem dobivenih rezultata iz WP 1, u okviru drugog radnog paketa (WP 2) započeta su ostvarenja pokaznih/pilot projekata u Cernieru (Švicarska), u Hartbergu (Austrija), na Hvaru (Hrvatska) i Lapuau (Finska) - slika 1. Izdvajamo: - gradnja novih stambenih i poslovnih zgrada na eko-energetski učinkovit način na području Hartberga (promocija novih tehnologija u području energetske efikasnosti i obnovljivih izvora primijenjenih u zgradarstvu), - - Hartberg - Ekoregija Kaindorf: decentralizirani sustav daljinskog grijanja, kogeneracijska i trigeneracijska postrojenja, - Lapua - postižu rezultate u svim elementima – obnova škola sukladno energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, zgrade

gospodarstvo

kronika sdž 19

SOLUTION (FP 7) – rezultati provedbe za invalidne osobe, područno grijanje, solar, dizalice topline … Za istaknuti je da je novoizgrađenoj školi pridružena uloga edukacijskog centra za učenike (pokazna postrojenja bio-energije, male vjetro-elektrane i solarne toplinske energije), - izgradnja novog stambenog naselja na prostoru od 3,5 hektara koji se sastoji od nisko-energetskih kuća, - sustav daljinskog upravljanja i nadzora energetskih sustava.

Uočava se da partneri sustavno rade na svim elementima energetske učinkovitosti u smjeru održivosti i racionalnog korištenja te iskorištavanju lokalnih resursa, kojim obiluju i koji su im na raspolaganju, te na tome teže stvarati preduvjete za nove proizvode i zapošljavanja.

Sveta Nedjelja, Otok Hvar

AKTIVNOSTI NA HVARU Smanjenje potrošnje energije primjenom mjera energetske učinkovitosti u zgradarstvu uz istovremeno maksimalno korištenje energije Sunca i biomase glavni su ciljevi energetske tranzicije otoka Hvara tj. postizanje energetske samostalnosti u udjelu od 20% uz smanjenje emisije štetnih plinova za 20% do 2020. godine.

Postavljeni ciljevi dosegnut će se kroz slijedeće preduvjete: • u zgradarstvu − postojeće betonske zgrade treba toplinski izolirati, − apartmanske/turističke zgrade trebaju koristiti solarnu pripremu tople vode, − ventilacija prostorija treba biti s rekuperacijom topline, − koristiti isparivačko hlađenje prostorija,

− koristiti moderne sustave: nisko-temperaturnog grijanja (podno i zidno) i stropnog hlađenja, − koristiti foto-naponske module za proizvodnju el. energije, • u proizvodnji energije − izgradnja oglednih solarnih foto-naponskih elektrana na lokacijama određenim prostornim planom SDŽ, − izgradnja sustava za pohranjivanje viškova proizvedene električne energije, − sanaciju deponije ostataka prerade uljara (komine) uz istovremenu oglednu (kontejniziranu) proizvodnju komposta i energije, − proizvodnju sječke i gorivih peleta iz otpadne biomase prikupljene na otoku Hvaru za potrebe lokalnih potrošača.

Do sada ostvarene aktivnosti obuhvaćaju: − energetski pregledi objekata (škole, vrtići, muzeji i domovi zdravlja) s prijedlogom mjera za obnovu objekata, sukladno važećim propisima iz područja energetske učinkovitosti u zgradarstvu, − kemijska analiza komine s procjenom prihvatljivosti za proizvodnju bio-plina, − analiza potencijala (biomasa, otpad, uslužni sektor), − uvid u postojeće energetsko stanje (struktura potrošnje, energetski potencijal obnovljivih izvora energije), − aktivnosti vezane za prostorno planiranje (potencijalne lokacije za foto-naponske elektrane i postrojenja za korištenje biomase), − mjerenje dozračene sunčeve energije na dvije lokacije (sika 1), − organizirano više radionica u svezi projekta SOLUTION za lokalnu samoupravu i poduzetnike, − osnovana lokalna akcijska grupa (LAG – Hvar).

Ostvarenjem cjelovitog projekta, ukupne investicije od ~5,5 mil €, otočnoj zajednici zasigurno donosi niz izravnih koristi (kao što su: povećanje komfora stanovanja, smanjenje troškova za energiju, povećanje kvalitete i standarda života i turističkih usluga, dobivanje jeftinijeg-ekološkog gnojiva (komposta) za vlastito gospodarstvo te mogućnost zapošljavanja u elektro-energetici) i neizravnih koristi (zapošljavanje mladih, obrazovanih otočana, smanjenja odljeva mladih i obrazovanih s otoka, priljev kapitala na otok, unapređenje komunalne infrastrukture i sl.).

Pripremili: R. Vujčić, V. Haladić, M. Bućan

20 kronika sdž

gospodarstvo

Održan radni sastanak partnera u projektu „ALTERENERGY“ Regija Puglia, Italija

Povodom početka provedbe strateškog projekta ALTERENERGY – Energetska održivost za male zajednice Jadrana (Energy Sustainability for Adriatic Small Communities), u Bariu u Italiji 12. i 13. prosinca 2011. održan je prvi partnerski sastanak. ALTERENERGY projekt - prvi strateški projekt u sklopu programa IPA CBC Adriatic. Projekt okuplja 18 partnera s jadranskog područja od kojih je nositelj projekta talijanska regija Puglia, Odjel za Mediteran. Cilj ovog projekta je definirati energetsko planiranje na razini malih lokalnih zajednica/samouprava (do 10.000 stanovnika), a obuhvaća izradu energetske bilance, projekciju potrošnje, vrednovanje raspoloživih energetskih resursa (obnovljivi izvori energije, energetska učinkovitost, ….) te izrada energetskih planova i njihova provedba temeljem izrađenih studija izvedivosti koje će se izraditi u okviru predviđenih sredstava za odabranu lokalnu samoupravu. Ono što je najvažnije, u okviru Programa će se realizirati i pilot projekt korištenja obnovljivih izvora energije.Ova aktivnost u suglasju je s Zakonom o energiji i decentralizaciji obveza lokalne/regionalne samouprave u svezi izrade energetskih bilanci i slijedno energetskih planova. U tu svrhu je projekt podijeljen na pojedine radne pakete (WP) koji obrađuju određeni dio projekta, pa tako pored nezaobilaznih WP1 – Menedžment projekta i WP2 – Komunikacija i informiranje, tu su i WP3 – Integrirani modeli gospodarenja energijom, WP4 – Akcijski plan održivog korištenja energije, WP5 – Potpora gospodarstvu i investicijama i WP6 – Pilot projekt i implementacija demonstrativnih akcija. Ukupna vrijednost projekta je € 12.499.500,00, a budžet SDŽ u projektu iznosi € 200.100,00 od čega 85 % (€ 170.085,00) sufinancira EU. Trajanje projekta je 48 mjeseci, a provodi se unutar Upravnog odjela za gospodarstvo, razvitak i europske integracije. Prvi partnerski sastanak je bio prilika da partneri budu upoznati sa zadanim kriterijima i specifičnostima provedbe projekta unutar programa IPA Adriatic, te su dogovoreni prvi koraci unutar WP3 koji donose analize područja provedbe projekta u svrhu stvaranja integriranog modela gospodarenja energijom.

M. Bućan

zdravstvo i socijalna skrb

kronika sdž 21

Vozni park hitne medicinske pomoći bogat za pet novih vozila Zamjenik župana Luka Brčić uručio ispred zgrade Županije 19. prosinca ključeve novih vozila hitne pomoći dr. Leu Luetiću, ravnatelju Zavoda za hitnu medicinu Splitskodalmatinske županije. Zamjenik Brčić kazao je kako su ovih pet vozila pravi božićni poklon Zavodu. Ravnatelj Zavoda dr. Luetić zahvalio se u ime svojih djelatnika, ali i svih građana kojima će biti potrebna pomoć, Ministarstvu zdravstva i Županiji na ovoj vrijednoj donaciji.

Naglasio je kako se ovim novim vozilima smanjuje starost voznog parka hitne medicinske pomoći. „Što su vozila modernija i novija, to smo i mi učinkovitiji“, naglasio je dr. Leo Luetić.

Nova vozila hitne pomoći blagoslovio je župnik Gospe od zdravlja fra Mate Matić. Primopredaji su nazočili potpredsjednik Županijske skupštine dr. Ante Nosić, vijećnik i član Odbora za zdravstvo dr. Ante Obad, pročenica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Helena Bandalović, pročelnik Ureda župana Tomislav Polić, djelatnici odjela i službi Županije, te građani i novinari.

Akcija „Gost u kući“ Povodom Međunarodnog dana invalida koji se obilježava 3. prosinca, a u sklopu akcije „Gost u kući“, koju organizira Udruga osoba sa invaliditetom Split, člana Udruge Antu Bajića posjetile su, Helena Bandalović, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb SDŽ, te dopredsjednica i volonterka Udruge Senka Mrkonjić i Ana Benzon. Posjet je upriličen 25. studenog u njegovom domu. Inače, Ante Bajić je osoba sa 100% tjelesnim oštećenjem i dijagnozom tetrapegije, koja je posljedica prometne nezgode. U ovu hvalevrijednu akciju bilo je uključeno više institucija, a njezin cilj je bio: uz prijateljsko druženje neposredno upoznati život osobe s invaliditetom, njegove probleme i njegove potrebe, a kako bi se prilikom odlučivanja ili poduzimanja određenih mjera imali u vidu potrebe nepokretnih i teško pokretnih osoba s invaliditetom.

POSTAVLJENI SANDUČIĆI ZA PRIJEDLOGE I PRITUŽBE PACIJENATA U cilju povećanja dostupnosti pacijentima, Povjerenstvo za zaštitu prava pacijenata Splitsko-dalmatinske županije postavilo je posebne sandučiće za pacijente i to na adresama: Kavanjinova br. 2 (Uprava Doma zdravlja), Trg Hrvatske bratske zajednice bb (ex „Školska poliklinika“), A.G. Matoša br.2 (ex „Staro rodilište“), Spinčićeva 1, Firule (KBC Split), Šoltanska 1, Križine (KBC Split).

Pacijenti ovako na najbrži način mogu Povjerenstvu dostaviti svoje prijedloge pritužbe i slično.

Održan IV. Simpozij medicinskih sestara zdravstvene njege u kući Udruga medicinskih sestara zdravstvene njege u kući dobrovoljna je i neovisna strukovna udruga osnovana 2004. godine s ciljem zaštite i promicanja prava i stručnih interesa svojih članova i okuplja članove iz cijele Hrvatske. Udruga medicinskih sestara zdravstvene njege u kući održala je svoj 4. Simpozij od 6. do 9. listopada 2011. u Baškoj Vodi. Teme skupa bile su sestrinske dijagnoze u procesu zdravstvene njege u kući i specifične primjene sestrinskih dijagnoza. Simpozij je otvorila Ružica Obradović, organizator Simpozija iz Splitsko-dalmatinske županije. Nazočne su pozdravili: Helena Bandalović, pročelnica Odjela za zdravstvenu i socijalnu skrb Splitsko-dalmatinske županije, dr. Katarina Radman, Područni ured Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Gordana Ivković, pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo Doma zdravlja Splitskodalmatinske županije, Prim. Dragomir Petric, dr. med., ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, Ljiljana Lujanac, mag.iur., tajnik Hrvatske komore medicinskih sestara i predsjednica Udruge Barica Hršak.

Osim stručnih predavanja održane su radionice.

Pripremila: A.-M. Škorić

zdravstvo i socijalna skrb

22 kronika sdž

Otvoreno Caritasovo sklonište za žene i djecu – žrtve obiteljskog nasilja Split Caritas Nadbiskupije Split otvorio je 15. studenoga sklonište za žene i djecu – žrtve obiteljskog nasilja. Sklonište je na tajnoj adresi, a otvaranje i konferencija za novinare bila je u sjedištu Caritasa u Splitu. Na otvaranju su sudjelovali predstavnici Splitsko-makarske nadbiskupije, Splitsko-dalmatinske županije, Grada Splita, Centra za socijalnu skrb – Split, te predstavnici MUP-a. „Caritas i ovim programom pokazuje svoju pastoralnu brigu za cjelovitoga čovjeka, ne samo za njegove duhovne nego i materijalne potrebe i poteškoće. Caritas će nastojati protkati evanđeoskom ljubavlju žrtve nasilja ali i same nasilnike, kojima je također potrebna pomoć“, kazao je Slavko Jerončić, ravnatelj Caritasa Splitsko-makarske nadbiskupije, koji će upravljati skloništem. Namjena skloništa je pružanje usluga skrbi izvan vlastite obitelji u okviru privremenog smještaja ženama i djeci – žrtvama obiteljskog nasilja. U njemu ima mjesta za pet odraslih osoba i četvero djece jasličke i predškolske dobi. Isključuje se smještaj žena ovisnih o alkoholu i drogi, duševnih bolesnica i mentalno nerazvijenih.

Iako je Caritasovo sklonište institucija Katoličke crkve kriterij za smještaj neće biti vjeroispovijest nego isključivo potrebitost, odnosno rješenje Centra za socijalnu skrb, kazao je Jerončić. Žrtvama obiteljskoga nasilja bit će na raspolaganju voditeljica skloništa Ivna Čevra i psihologinja Jelena Burazin, te nadbiskupijske stručne institucije za savjetovanje (obiteljsko savjetovalište, Dječji caritas i dr). „Cilj nam je pružiti žrtvama privremeni smještaj (od 6 mjeseci do godine dana), savjetovateljsku pomoć i osposobiti ih za povratak u obitelj ili samostalno domaćinstvo“, naglasio je Jerončić zahvalivši svima koji su pomogli i koji će pomagati rad Skloništa.

U ime Splitsko-makarskoga nadbiskupa nazočnima se obratio generalni vikar mons. Ivan Ćubelić.

Citirajući Tolstoja kazao je da je svaka sretna obitelj slična jedna drugoj, a svaka nesretna ima svoj razlog. Jedan od tih razloga je nasilje u obitelji, kazao je mons. Ćubelić. „Žene često trpe nasilje jer nemaju kamo poći. Na ovom skloništu ne može ostati sva naša pomoć. Zlostavljače treba ili kazniti ili liječiti. Svi zajedno moramo pomoći i zlostavljačima jer nismo pozvani samo dijeliti radost jedni s drugima nego i poteškoće“, istaknuo je dodavši da mu je žao što ove kuće moraju biti na skrovitom mjestu. U financiranju Skloništa sudjeluje Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, koje mjesečno uplaćuje 3200 kuna glavarine po štićeniku, na ime troškova smještaja, a Splitsko-dalmatinska županija i Grad Split osigurat će potrebna sredstva predviđena proračunom, za funkcioniranje Skloništa. U ime Županije i Grada nazočnima su se obratili zamjenik župana Luka Brčić i zamjenica gradonačelnika Anđelka Visković. Otvaranju je nazočila pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Splitsko-dalmatinske županije Helena Bandalović, pročelnica Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvenu zaštitu Grada Splita Romana Škrabić, voditelj Odsjeka za psihosocijalnu i zdravstvenu zaštitu Grada Splita Vedran Mardešić, ravnatelj splitskoga KBC-a dr. Dujomir Marasović, te iz splitskoga Centra za socijalnu skrb Renata Jurčević. Caritas će imati danonoćno dežurstvo, odnosno na telefon će ih uvijek moći kontaktirati nadležne institucije poput Centra ili policije, kako bi i usred noći žrtve nasilja odmah bile smještene na sigurno.

UO za zdravstvo i socijalnu skrb

zdravstvo i socijalna skrb

kronika sdž 23

Proslavljena 50. obljetnica doma Lovret Dom za starije i nemoćne osobe Lovret u Splitu obilježio je 50. obljetnicu svoga postojanja svečanom akademijom 3. studenoga u ispunjenoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu. Programu su nazočili korisnici i djelatnici Doma, volonteri i prijatelji te predstavnici Splitsko-makarske nadbiskupije, Splitsko-dalmatinske županije, Grada Splita i drugih javnih i kulturnih ustanova.

Nakon kratke meditacije kroz riječ, glazbu i sliku naslovljene „Blagoslov jednog starca“, nazočne je na samom početku pozdravila ravnateljica Doma s. Mirja Tabak. Kroz kratki presjek povijesti Doma ravnateljica je zahvalila svima koji su svoju ljubav, plemenitost i dobrotu na bilo koji način darivali starijim i nemoćnim osobama u Domu Lovret kao i onima koji su tu pomoć omogućili potrebitima u njihovu domu.

Dom Lovret je ustanova socijalne skrbi. Sagrađen je 1961. godine na nacionaliziranom zemljištu Školskih sestara franjevaka, a od 1994. godine, Zakonom o denacionalizaciji, u vlasništvu je sestara franjevaka. U Domu Lovret, nakon kategorizacije, na smještaju je 107 korisnika od kojih je većina teže pokretnih i nepokretnih. Pedesetak je korisnika u vanjskoj njezi, a na oko 80 adresa dostavlja se ručak iz domske kuhinje. U unutarnjoj i vanjskoj djelatnosti Doma zaposlena su 72 djelatnika koji svi zajedno, u neprekinutom lancu brižno skrbe o korisnicima. U nemogućnosti da se udovolji brojnim zahtjevima za smještajem 1995. godine pri Domu je otvorena služba „Pomoć i njega u kući“.

Ravnateljica s. Mirja zahvalila je svima koji su utkali svoj život i rad u djelovanje Doma Lovret, a posebno prijašnjoj ravnateljici kazavši: „Veliku ulogu u obnovi objekta, kao i u predstavljanju Doma i vođenju same ustanove imala je donedavna ravnateljica s.

Ljiljana Todorić koja je tu službu obnašala 17 godina. Socijalnu skrb za starije i nemoćne proširila je i kroz osnivanje Udruge Lovret i otvaranje Centra Matošić“.

Prisutnima se obratio nadbiskup mons Marin Barišić istaknuvši kako Dom Lovret ima duboke korijene u kršćanskom nadahnuću te naglasio: „Nadbiskupija, županija, grad, socijalne, zdravstvene i kulturne ustanove zajedno čine jedan dom u kojemu ne dopuštaju da osoba bude obezvrijeđena i da čovjek bude vrjednovan po zdravlju, mladosti, uspješnosti i korisnosti.“ Svoju čestitku i zahvalnost u ovoj prigodi izrazio je župan Ante Sanader naglasivši da moderno društvo i stil života onemogućava starijim osobama da ostanu u svojoj obitelji, te je sve veća potreba za domovima kojih nema dovoljno. “Uza sva nastojanja odgovornih u društvu da potrebni dobiju smještaj u Domu, sretni su oni koji ostanu u svojoj kući, sa svojim unucima“, kazao je župan.

Program je nastavljen igrokazom „Stari albun“ u kojem se kroz dijalog dvoje starijih ljudi u riječi, pjesmi i pokretu mogao doživjeti život u Domu Lovret. U skladnom spletu nastupili su brojni izvođači, kao solisti i zborovi: djeca, mladi i odrasli. Proslava se nastavila domjenkom, a završila slijedećeg dana zahvalnom sv. misom u Domu Lovret.

UO za zdravstvo i socijalnu skrb

zdravstvo i socijalna skrb

24 kronika sdž

Obilježen Dan ružičaste vrpce Na splitskoj rivi 01. listopada obilježen je Dan ružičaste vrpce. Ove godine akcija, povodom obilježavanja ovog dana održana je s posebnim ciljem: ukazivanje na važnost prevencije i ranog otkrivanja raka dojke.

Ovom prigodom, kao i proteklih godina, organizirani su besplatni UZ pregledi za žene Splita, koje su mogle dobiti sve informacije o važnosti redovitih pregleda kao i upute o samopregledu dojke. Mjesec listopad je u cijelom svijetu posvećen podizanju svjesnosti brige o dojkama, važnosti redovne liječničke kontrole dojki i važnosti ranog otkrivanja raka dojke kada je još izlječiv. Kao znak sudjelovanja, solidarnosti i potpore tim stremljenjima zajednički je, na svim kontinentima prihvaćen simbol “ ružičasta vrpca”. To je akcija međunarodnog karaktera koja se u cijelom svijetu održava prve subote u listopadu. Rak dojke “ tihi ubojica žena” ne poznaje političke granice, ne priznaje geografske prepreke, ne uzima u obzir životnu dob žena. Prisutan je svugdje u svijetu, a zadnjih dvadesetak godina sve više i više, pa se govori o epidemiji raka dojke. Spušta se dobna granica tako da se rak pojavljuje i kod vrlo mladih žena. U Hrvatskoj se godišnje kod 2 300 žena otkrije rak dojke, a godišnje od raka umre preko 900 žena. U ime Splitsko-dalmatinske županije ovoj akciji nazočila je Helena Bandalović, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb.

„Dvije dobrote- rukom pod ruku“

Dana 9.11. 2011. godine u dječjem domu „Maestral“ Split održano je svečano zatvaranje likovne kolonije „Maestral“, prodajna izložba radova likovnih umjetnika i djece, te druženje djece, donatora, umjetnika i svih prijatelja dječjeg doma. U kratkom programu sudjelovala je dječja grupa Abba kids „trećaša“ iz osnovne škole „Manuš“ i dramska skupina djece „Maestrala“. 22. Likovna kolonija je realizirana u razdoblju od 4.-6.11. 2011. U direktnom radu s djecom sudjelovali su: Ankica Verhas, Mišo Baričević, Josip Škerlj, Višnja Mach Orlić, Ivan Perak, Jasmina Runje, Andrea Musa. Osim toga svoje radove su donirali: Goranko Čapljak, Ivana Puljić, Enca Kovačević, Emil TrutanićBarba, Josip Botteri Dini, Suzana Žunić, Petar Bikić, Ana Marija Botteri Peruzović, Tonćica Jelaća Marijančević, Marinko Jelača, Anita Žitko. Novčana sredstva od prodaje radova ostaju za potrebe dječjeg doma „Maestral“. U stvaralaštvu je nastalo i 50 dječjih radova koji su na prodaju.

Simboličan naziv „Dvije dobrote-rukom pod ruku“ je izabran iz razloga što je upriličeno druženje djece i njihovih donatora polica životnog osiguranja (predstavnici gradova i općina cijele Dalmacije, tvrtke i privatne osobe). Projekt „Dobri ljudi-djeci Hrvatske“ koji je započeo u dječjem domu „Maestral“ se realizirao u šest dječjih domova Hrvatske, nastavlja se dalje, i do sada je uplaćeno polica u vrijednosti 7. 000. 000 kuna. Projekt vodi zaklada „VAŠA POŠTA“ tvrtke Hrvatska pošta, nositelji projekta su Senka Klarić i Teo Beusan.

Događaju su prisustvovale mnogobrojne osobe iz javnog života: Robert Kurbaša, Robert Pauletić, Arijana Čulina, Igor Tudor, Suzana Žunić Štimac, Stipe Božić, Pero Kozomara, zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije Visko Haladić, i mnogi drugi.

UO za zdravstvo i socijalnu skrb

sport

kronika sdž 25

Primanje za najbolje sportaše Splitsko-dalmatinske županije U Županiji je 19. prosinca upriličeno primanje za najbolje sportaše Splitsko-dalmatinske županije u 2011. godini. Sportaše su dočekali župan Ante Sanader, predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar, zamjenik župana Visko Haladić, te pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i šport Zdravko Omrčen.

Sportaše je pozdravio i uputio čestitke na uspjesima pročelnik Omrčen. Čestitkama se pridružio predsjednik Skupštine Sapunar, te župan Sanader. Predsjednik Sapunar je kazao da kao bivši sportaš zna dobro koliko se truda ulaže za postizanje ovako visokih rezultata, uz teže uvijete nego što ih imaju sportaši izvan Hrvatske, ali da nas upravo naš „dalmatinski dišpet“ vodi ka tim sjajnim rezultatima. U ime vijećnika, te u svoje osobno ime zaželio je sportašima dobro zdravlje, te da se oni koji su na vrhu tamo i zadrže, a oni koji su blizu što prije tamo dospiju. Župan Sanader se zahvalio ponajboljim prisutnim sportašima što su svojim rezultatima promovirali Split, Županiju ali i cijelu Hrvatsku.

Svakodnevna muka, znoj i trud se isplatio, a Županija to svojim skromnim sredstvima, u okviru svojih mogućnosti prati. „Neka vas Bog čuva i blagoslovi, kako vas tako i vaše obitelji“, rekao je župan, te se također zahvalio i njihovim obiteljima, te trenerima i svima koji prate ove mlade nadarene sportaše vrhunskih rezultata. Nakon ovih čestitki onih blagdanskih, ali i sportskih, gosti su predstavili sebe i svoje rezultate, te otkrili što ih čeka u nadolazećoj godini. Nadamo se da će Ana i Lucija Zaninović, Tonći Stipanović, Ivan Kljaković Gašpić, Brigita Matić, te Mario Grančić, sportaši koji su se danas predstavili u Županiji sve svoje zacrtane planove i rezultate i postići.

A.-M. Škorić

26 kronika sdž

kultura

VRLIČKO UNESCO-v popis nematerijalne kulturne baštine bogatiji je za dva hrvatska kulturna dobra. Naime, Odbor za očuvanje nematerijalne kulturne baštine pri UNESCO-u odlučio je na skupu na indonezijskom otoku Baliju da nijemo kolo iz Dalmatinske zagore i slavonski bećarac budu dio UNESCO-va popisa.

Folklor je narodna umjetnost i svjedoči o životnosti i maštovitosti jednog naroda. Kolo je najčešći oblik narodnog plesa. Nekad je imalo važan društveni značaj, a negdje su se kola plesala satima.

Nijemo kolo ili gluvo kolo, gluvanac, gluvak, posebno je poznato u dinarskom području gdje se pleše s obje strane najviše hrvatske planine, ali se može kazati da je izvornost ovog kola u nijemom vrličkom kolu. Bez glazbene pratnje ili neovisno o njoj, kad ona postoji (svirka u tradicijski U Dalmatinskoj Zagori instrument diple, mijeh, tipa gajdi ili specifičan način pjevanja u malim riječ “kolo” oznaka je za skupinama potresanjem glasa – rera, ganga, vojkavica), jedino se na najstariju, a ponegdje i području Dalmatinske zagore izvodi u kolu koje se povremeno razbija u jedinu plesnu tradiciju parove ili se tijekom cijeloga plesa izvodi u parovima koji se kreću po krugu nekog naselja. Kolo kao ili slobodno po plesnom prostoru. ples zasniva se na ritmu, Prije se uglavnom izvodilo na dernecima pred crkvama, silima ili polju. a ritam izvire iz čovjekove Uz opće poznati i u struci prihvaćen naziv nijemo kolo, to se kolo u naravi. različitim zajednicama naziva različitim imenima. Najčešće su to mutavo kolo, gluvo kolo, šuplje kolo, po naški, po starinski, staračko, odnosno prema mjestu odakle jest, npr.: poljičko gacko kolo (iz sela Gata s područja Poljica), vrličko kolo (iz Vrlike i bliže okolice), sinjsko (iz Sinja i okolice).

U načinu izvođenju kola očitava se težina života na škrtoj zemlji te snaga i izdržljivost naroda ovog kraja.

Donosimo dio načina izvođenja Vrličkog kola, za koje se može kazati da je dalo temelj svim ostalim takve vrste: U Vrličkom kolu najprije dolazi šetnja. Uhvaćeni u otvoreno kolo, isključivo za tkanice ili neke druge pojaseve.

Ples se sastoji od niza dvočetvrtinskih taktova, a niz od tri takta neprestano se ponavlja. Plesači su okrenuti polulijevo naprijed. Prvi takt: lijevom nogom Hrvatska ima 12 kulturnih korak polulijevo dobara pod kapom UNESC-a naprijed pa Uz nijemo kolo iz Dalmatinske desnom nogom zagore i slavonski bećarac, korak polulijevo Hrvatska otprije ima deset kulturnih naprijed. U drugom dobara pod zaštitom UNESCO-a. taktu krene se To su Sinjska alka, ojkanje, lijevom nogom korak polulijevo natrag. Plesači se okrenu prema fešta svetog Vlaha, čipkarstvo, zamišljenom centru kola, a desna se noga primakne uz lijevu, ali medičarski obrt, procesija “Za se na nju ne prenosi težina tijela. U trećem taktu krene se desnom križen” na Hvaru, izrada drvenih nogom korak poludesno natrag. Plesači se opet okrenu u prvotni igračaka iz Hrvatskog zagorja, položaj. Lijeva se noga primakne uz desnu, ali se na nju ne prenosi kastavski zvončari, dvoglasje iz težina tijela. U staroj varijanti plesači nisu primicali nogu uz nogu Istre te godišnji ophod iz Gorjana. već su noge, u drugom i trećem taktu ostale raširene.

kultura

kronika sdž 27

KOLO Slijedi leta, tj. korak u kojem intenzivnije savladavaju plesni korak, pri kojem zabacuju posljednjeg plesača (ili više njih).

Ovaj korak, također, služi pri plesu manjih skupina plesačica ili plesača, a isto tako pri plesanju odvojenog para u kojem plesač može podignuti plesačicu.

Ples počinje laganije i postepeno se ubrzava. Sastoji se od niza dvočetvrtinskih taktova, a niz od tri takta neprestano se ponavlja. Prvi takt: nakon predskoka desnom nogom u mjestu, poskoči se lijevom polulijevo naprijed, zatim desnom poskok polulijevo naprijed. Drugi takt lijevom nogom poskok polulijevo naprijed, dok se slobodna desna ispruži malo skvrčena naprijed, pa lijevom nogom poskok u mjestu.

U trećem taktu desnom nogom poskok poludesno natrag. Slobodna se lijeva noga, malo skvrćena, izbaci dijagonačlno isred desne. Desnom nogom poskok poludesno natrag.

Vrličko kolo pleše se već stoljećima bez glazbe dok se plesači drže prekriženim rukama za pasce i tkanice. Snažni momci i prelijepe djevojke plešu dok ih na čelu kola vodi momak “pridnjak” koji ujedno i daje smjer kolu. Od siline kretanja zadnji momak poskoči i poleti zrakom držeći se za pasac ili tkanicu plesača do sebe.

Dok leti zrakom vrisne iz svega glasa te se spusti na tlo, pa onda sve ponovno, opet skok za skokom, sve dok se kolo ne smiri i ne prijeđe u lagano cupkanje. Tada se malo odmore i obrišu znoj sa čela, a onda “pridnjak” opet pozove da krenu življe i življe, a zvuk koraka odjekuje sve jače uz zveckanje srebrenih talira na djevojačkim đerdanima.

Kod starijeg načina plesanja predskok (appoggiatura) se nalazi i na prijelazu između prvog i drugog takta.

Slijedi skok posljednjeg plesača u kolu, odnosno ženske u paru. Oba se skoka u načelu, izvode jednako. Rjeđe se podizanje partnerica u Vrlici izvodilo na način da je partner objema rukama podizao žensku.

Vrlički skok, onako kako ga izvodi par: Ples se sastoji od tri dvočetvrtinska takta. Prethodno su partneri (ili manje kolo kod skoka zadnjeg muškarca) uzeli nekoliko koraka zaleta, odnosno pripreme. Par se obično okreće u desno. Nakon predskoka desnom nogom, muškarac je poskočio lijevom naprijed, ženska lijevom natrag. Muškarac se elastično spusti i podigne pete dok ženska objema nogama skoči na pod i ponovno se od njega odbije. Pri tome joj je lijeva noga nešto ispred desne.

Muškarac se obadvijema nogama odbije u zrak, ženska poskoči desnom u mjestu dok joj je lijeva dotakla pod za stopalo naprijed.

Nakon predskoka desnom nogom, muškarac se čvrsto odupre o pod u malo čučećem položaju i podigne žensku u zrak. Ona se nakon predskoka desnom nogom, lijevom snažno odbaci u zrak natraške, u smjeru prethodnog zaokretanja para. Pri tome se malo skvrći. Muškarac zadržava žensku što dulje u zraku, ona mu to svojim položajem tijela omogućuje.

Pripremila: A.-M. Škorić Izvor: Grad Vrlika www.vrlika.hr

turizam

28 kronika sdž

Splitsko-dalmatinska županija na sajmu “Eko-etno Hrvatska 2011.”

Ovogodišnji sajam održan je od 26. do 30. listopada 2011. u prostoru novog poslovno-trgovačkog centra Green Gold u Zagrebu. Eko etno Hrvatska održan je po deveti put, dok se Eko etno Europa i Eko etno tour održavaju po treći puta. To jasno pokazuje kako je ova manifestacija uspjela doprijeti do javnosti onako kako se to željelo te postati tradicionalna, a što je omogućilo novim sajmovima – EE EUROPA i EE TOUR, uspješno zaživiti i pronaći svoje mjesto na sajmišnoj sceni već treću godinu zaredom. Ovako kompleksna, a ipak savršeno sjedinjena manifestacija izuzetan je spoj tradicije, baštine, našeg ruralnog bogatstva uopće i ruralnog turizma. Splitsko-dalmatinska županija se predstavila sa najvećim brojem izlagača od svih prisutnih županija i gradova (31 proizvođač) u suradnji sa poduzetničkim centrom iz Sinja i Udrugom Poljičana. Danu naše županije, koji se održao 29.10., nazočili su zamjenik župana Visko Haladić i Joško Stella iz Upravnog odjela za pomorstvo i turizam. Županija se predstavila atraktivnim nastupima folklorne udruge „Trim” iz Vrboske na Hvaru, zadruge „Vridne ruke žena cetinskog kraja” i „Udruga poljičana”.

Sajam – turizam i društvene mreže ITDE Sajam koji povezuje turističke trendove i društvene mreže (Facebook, Twitter,..), International Travel and Destination Expo (ITDE) održao se u Podstrani od 24. do 27. studenog. Naglasak ovog turističkog sajma stavljen je na povezivanje turističkih trendova i društvenih mreža, te utjecaj društvenih mreža na razvoj turizma. Na sajmu je održano niz predavanja i okruglih stolova o utjecaju Facebooka ili Twittera na turističku sezonu i njezino produljenje. Raspravljalo se o mobilnoj tehnologiji i putovanjima, marketingu i brendiranju za turističke agencije, te o europskim fondovima za turističke agencije. ITDF sajam namijenjen je profesionalcima u turističkoj industriji, ali i korisnicima njihovih usluga. Prvi je to Sajam u regiji na kojem su predstavljeni novi trendovi vezani uz turizam i putovanje u sezoni 2012. Tijekom sajma prikazani su i promotivni filmovi o turističkim destinacijama, a otvorena je i izložba fotografija. Zemlje partneri prvog međunarodnog sajma putovanja i destinacija su bile Indija i Češka.

UO za pomorstvo i turizam

turizam

kronika sdž 29

Međunarodna konferencija o kulturnoj baštini u Trogiru Kula Kamerlengo, Trogir

Grad Trogir organizirao je u kuli Kamerlengo 12. i 13. studenog Međunarodnu konferenciju o kulturnoj baštini.

Trogir je prvi grad u Europi koji je pokrenuo projekt suradnje i prijateljstva u većem obimu od standardnog potpisivanjima ugovora o prijateljstvu i suradnji sa sličnim gradovima u Europi. Do sada ih ima preko dvadeset.

Europa je prepoznala važnost ovog projekta i već po drugi put u ovoj godini financira kompletan projekt. Ovog puta su obavili monitoring iz Bruxellesa, kako bi od nas učili na koji način se to radi i prenijeli iskustva dalje.

Na konferenciji su sudjelovale delegacije iz gradova s kojima grad Trogir ima potpisan ugovor o partnerstvu i suradnji kao što su: City of Prague-district 5 (Češka), Harkany (Mađarska), Budapest XI( Mađarska), Vaterstetten (Njemačka) i drugi. Konferencija koja je financirana iz Europskog fonda “Europa za građane“ održavala se u kuli Kamerlengo, a na njoj je nazočilo oko 125 domaćih i inozemnih delegata.

Na konferenciji su sudjelovali priznati stručnjaci iz područja kulturne baštine, te je svaki od gradova partnera iznio prezentaciju o upravljanju i zaštiti kulturne baštine u svome gradu. Cjelokupni susret bio je usmjeren na razmjenu dobre prakse i iskustava među gradovima prijateljima. Od hrvatskih sudionika predavanja o zaštiti kulturne baštine su iznijeli redom: Ivo Grga, predsjednik Europskog pokreta Split, Ivo Babić, Kulturno vijeće grada Trogira Joško Stella, voditelj odsjeka za turizam Splitsko-dalmatinska županija, Radoslav Bužančić, pročelnik Konzervatorskog zavoda u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Goran Nikšić, pročelnik konzervatorskog zavoda Split, Marijana Popović, Konzervatorski zavod – Trogir, Dunja Babić, Kulturno vijeće grada Trogira.

Na konferenciji su posebno efikasne bile radionice koje su se održale na područjima šest različitih tematika vezanih za kulturnu baštinu, a raspravljalo se o daljnjim mogućnostima međunarodne suradnje u području zaštite kulturne baštine. Na radionicama i radnim sastancima tijekom konferencije gradovi partneri su definirali područja buduće zajedničke suradnje, a poseban naglasak stavili su na zajedničku izradu i aplikaciju projekata na EU fondove.

UO za pomorstvo i turizam

događaji i susreti

30 kronika sdž

Blagdan svih svetih U povodu blagdana Svih svetih 1. studenoga, izaslanstvo Splitsko-dalmatinske županije položilo je 31. listopada vijence na Gradskom groblju Lovrinac ispred Središnjeg križa, te na Groblju branitelja. U ime Županije položili su vijence i zapalili svijeće zamjenici župana Luka Brčić i Visko Haladić, predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar i potpredsjednik Skupštine Ante Nosić.

Betlehemsko svjetlo mira

Župan Ante Sanader i njegov zamjenik Luka Brčić 19. prosinca u sjedištu Županije primili su „Betlehemsko svjetlo mira“ od skauta grada Splita koji su ovaj simbol mira i Božića donijeli iz Betlehema. Župan je preuzeo svjetlo od skauta, te ga je dao svom zamjeniku Luki Brčiću na čuvanje. U blagdanskom okruženju mora i radosti, kroz ugodan razgovor skauti su objasnili županu i zamjeniku kako svjetlo putuje. Naime, svake godine tjedan pred Božić, jedan skaut iz Austrije zaputi se u Betlehem i u „Spilji rođenja“ zapali Betlehemsko svjetlo.

To Svjetlo potom avionom putuje prema Beču, gdje se okupljaju predstavnici europskih skautskih organizacija i odnose ga u svoje države. „Betlehemsko svjetlo mira“ skauti diljem Europe prenose od osamdesetih godina prošlog stoljeća, a tradicija donošenja Svjetla u Split traje od 1993.

Dani kruha i plodova zemlje Pod pokroviteljstvom grada Kaštela i Splitsko dalmatinske županije, a u organizaciji Mjesnog odbor Kaštel Gomilice i Udruge Sv. Jeronim, te OŠ Knez Trpimir obilježen je Dan kruha i plodova zemlje. Proslavi, održanoj ispred mjesne crkve u Kaštel Gomilici kao izlagači su se priključili Dječji vrtići Kaštela, vrtići Čarobni pianino, OŠ Knez Mislav, OŠ Bijaći, Udruga Naša dica, Udruga tjelesnih invalida grada Kaštela, Zajednica žena Katarina Zrinski, Centar Mir, Dječji dom Maestral, MO Kaštel Gomilica, Udruga sv. Jeronim i korisnici programa ˝Pomoć u kući˝. U prigodnom programu nastupila su djeca iz udruge Sv. Jeronim i dječji zbor OŠ Knez Trpimir, a sve nazočne pozdravila je zamjenica gradonačelnika Grada Kaštela Marinka Parčina. Plodove zemlje i čovječjih ruku koji su bili izloženi na štandovima, blagoslovio je gomilički župnik don Božo Renjić. Proslavi je nazočio župan Ante Sanader.

A.-M. Škorić

događaji i susreti

kronika sdž 31

Obilježeni Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama i Međunarodni dan seoskih žena Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Splitsko-dalmatinske županije u suradnji sa ženama Nezavisnog sindikata Brodosplita i udruge Naš kvart, organiziralo je predstavljanje knjige „SUNČICA“ - o prešućenim ratnim zločinima –silovanjima žena od strane srpskog agresora. U ime pokrovitelja predstavljanja knjige župana Ante Sanadera prisutne je pozdravio zamjenik župana Luka Brčić. Predstavljanje knjige vodio je glumac Trpimir Jurkić koji je govorio odabrane stihove, dok je u programu sudjelovao ženski zbor Alumni sa Ekonomskog fakulteta. Odavno jedna promocija knjige nije izazvala toliko emocija natjeravši nas sve na plač kao predstavljanje „Sunčice“ autorice Marije Slišković, u kojoj su objedinjena potresna svjedočanstva 14 silovanih žena za vrijeme okupacije i nakon pada Vukovara u ruke srpskog agresora. U prepunoj dvorani hotela „Zagreb“ u Dujilovu nije bilo osobe kojoj se oči nisu zamaglile dok su slušali potresna svjedočanstva hrabrih žena.

Slušajući svjedočanstva žena, žrtava zvjerskih postupanja i silovanja koje su nam otvorile svoju ispaćenu dušu, Ruže Erdelji i Snježane Maljak, teško je bilo suspregnuti suze. Ustajući i plješćući nakon njihovih svjedočenja svi nazočni su im iskazali potporu i duboko poštovanje.

Predsjednica Povjerenstva Ivanka Luetić Boban nakon svjedočanstava uputila je pitanje dragim gošćama: “ Što svi mi možemo napraviti zajedno ili pojedinačno, konkretno, da ne bi ovo bilo samo jedno večer, u kojem smo u ovako velikom broju došli, dali Vam dužno poštovanje, kupili knjigu i otišli?“. Predloženo je konkretno da se pošalju pisma Državnom odvjetništvu, Vladi RH, Predsjedniku RH u kojem se traži žurno pokretanje procesa. Nakon predstavljanja je održan i kratak sastanak priređivačica i sudionica, dragih gošći. “Odlučile smo uputiti prijedlog predsjedniku Republike Ivi Josipoviću da on ustoliči odličje ‘Heroina Domovinskog rata’ te da se prvo takvo odličje dodijeli ženama žrtvama silovanja u Domovinskom ratu”, rekla je predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Splitsko-dalmatinske županije Ivanka Luetić Boban nakon završetka sastanka.

Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Splitsko-dalmatinske županije, koje je predvodila predsjednica Ivanka Luetić Boban, zajedno sa članovima i članicama, boravilo je 18. listopada u Slivnu.

Tom prigodom svečano su otvorene prostorije u kojima će Udruga „Slivanjka“ djelovati, ali i koje će služiti cijelom mjestu za obogaćivanje društvenog života.

Razlog posjeta Udruzi žena „Slivanjka“ iz najistočnijeg sela Imotske krajine, bio je obilježavanje Međunarodnog dana seoskih žena, zajedničkom sjednicom jedine ovakve udruge žena u Splitskodalmatinskoj županiji, kao i otvaranje novih prostorija u Osnovnoj školi Slivno. Prisjetimo se, Branka Barić, rođena Slivanjka, nakon više od dva desetljeća rada u New Yorku, vratila se prije nekoliko godina u rodni kraj. Poduzetna i pametna, nije mogla mirovati pa je zajedno sa svojim susjedama utemeljila prvu udrugu žena s ciljem pružanja humanitarne pomoći svojim starijim suseljanima, ali i organizacijom kulturno zabavnih manifestacija, očuvanja baštinskog naslijeđa Slivna. „Nakon pune tri godine vašeg plemenitog volonterskog rada, mogu u ime Županijskog povjerenstva za ravnopravnost spolova, istaknuti zahvalnost, što ste cijelo ovo vrijeme ispunili odgovornu zadaću, dajući primjer svima u našoj Županiji, kako se voli svoje selo i kako se može i u malim mjestima raditi velike stvari“, izjavila je otvarajući zajednički sastanak Povjerenstva i članica udruge Slivanjka, Ivanka Luetić Boban. Rad Udruge pohvalio je i dr. Ante Nosić, obećavši daljnju pomoć Splitsko-dalmatinske županije. „Hvala svima, ponajviše mojim sumještankama, pa našoj Županiji, brojnim donatorima, koji su prepoznali naš rad. Sve to nam daje snage da ustrajemo u našem radu, a otvaranje novih prostorija, još će nam više dati elana“, riječi su Branke Barić predsjednice Udruge. Treba spomenuti da je Udruga „Slivanjka“ ove godine drugi put za redom organizirala i tradicionalni ganga-fest, na kojem je bilo više od tri tisuće posjetitelja.

Povjerenstvo za ravnopravnost spolova SDŽ

32 kronika sdž

događaji i susreti

ZAJEDNIČKI SASTANAK VIJEĆNIKA I ČLANOVA SAVJETA MLADIH SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE U dvorani Županije 3. listopada 2011., održana je zajednička sjednica vijećnika Skupštine Splitsko-dalmatinske županije i članova Savjeta mladih Splitsko-dalmatinske županije. Na sastanku su pored članova Savjeta mladih sudjelovali župan Ante Sanader, savjetnik Župana za studentska pitanja i pitanja mladih Vide Popović te vijećnici: Sanja Baraba, Nada Grubišić-Čabo, Krunoslav Peronja, Ante Mihanović, Duje Sučić, Goran Sučić, Neven Ćurković, Veljan Radojković, Ante Sesardić i Zdravko Mulić, dok su se zbog prethodno dogovorenih obveza ispričali vijećnici Danica Baričević, Jozo Vidić, Fabijan Vučetić i predsjednik Skupštine Petroslav Sapunar.

Predsjednik Savjeta mladih Stipe Čogelja otvorio je sastanak te je naglasio kako su dva osnovna cilja ovog sastanka, pored podizanje suradnje Skupštine kao osnivača i Savjeta mladih na novu razinu, podizanje svijesti o zakonskoj potrebi osnivanja savjeta mladih u jedinicama lokalne samouprave i donošenje Programa djelovanja za mlade Splitsko-dalmatinske županije koji bi se nastavio na strateški dokument Vlade Republike Hrvatske u politici prema mladima, Nacionalni Program djelovanja za mlade od 2009. - 2013. godine i pripadajući mu Provedbeni plan.

Predsjednik Savjeta ukratko je predstavio dosadašnja dostignuća i buduće planove Savjeta mladih. Prikazana je metoda donošenja Zaključaka Savjeta mladih, prilikom kojih se pomno pazilo na financijske mogućnosti i djelokrug rada Splitsko-dalmatinske županije. Nakon donošenja zaključaka, isti su bili dostavljani Županu, Predsjedniku Skupštine i članovima radnih tijela Skupštine. Također, zaključci su dostavljani i na mišljenje nadležnim upravnim odjelima Županije.

Nadalje, predstavljena su dosadašnja postignuća Savjeta mladih i to: Eurodyssee projekt čije pokretanje je, među ostalim, poticao i Savjet mladih. Ovaj projekt omogućava mladim ljudima mobilnost i stjecanje radnog i drugih iskustava izvan naših granica te dolazak mladih ljudi iz europskih regija koje pripadaju Assembley of Europen regions u našu Županiju kako bi se upoznali s našim jezikom i kulturom. Pozvane su sve institucije, svi poduzetnici i obrtnici da se obrate Anđelki Vuković iz Županije i da se prijave za primanje mladih ljudi na praksu, kako bi i mi mogli poslati naše mlade na usavršavanje u druge regije Europe; Imenovanje dr. Vide Popovića za savjetnika Župana za pitanja studenata i mladih (predstavnik u izvršnoj vlasti); uključivanje Županije u projekt “Dobri ljudi – djeci Hrvatske” - police osiguranja za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi; Potpisivanje ugovora o suradnji i zajedničko apliciranje za sredstva EU u sklopu projekta “Mladi na tržištu rada” doma “Maestral” i Splitsko-dalmatinske županije po pitanju zapošljavanju mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi; Prijavljivanje projekta proširenja i adaptacije Poliklinike za rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju na natječaj Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi; Financiranje dodatnog tima za krizne intervencije (Grad Split i Splitsko-dalmatinska županija) glede mentalnog zdravlja djece u Splitsko-dalmatinskoj županiji;

događaji i susreti

kronika sdž 33

Izrađena je studija o stanju mentalnog zdravlja djece u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Predsjednik Savjeta naglasio je kako se svi Zaključci Savjeta mladih nalaze na web stranici Splitsko-dalmatinske županije te je zatražio podršku vijećnika, posebice u realizaciji tri sljedeća zaključka: 1. Stručna praksa za studente i vježbenički staž za mlade ljude u Županiji i svim institucijama kojima je Županija osnivač, a posebno za one kojima je stručni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvrđen kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja (Poticajna sredstva od strane Zavoda za zapošljavanje za vježbenike).

2. Izrada kataloga gospodarskih subjekata kojima je u sklopu projekta za razvoj gospodarstva Splitsko-dalmatinske županije odobrena subvencija kamata, direktno kreditiranje i ostale vrste planiranih potpora sa svim relevantnim podacima o broju zaposlenih, stanju i planovima za daljnji razvoj tvrtke kako bi se napravila analiza istih i ispravili eventualni nedostaci te što prije pokretanje poduzetničkih inkubatora i proizvodnih hala u sklopu Tehnološkog parka u Vučevici.

3. Razvoj i implementacija programa obrazovanja o Domovinskom ratu i vojno redarstvenoj akciji “Oluja” u suradnji sa nevladinim sektorom i ostalim relevantnim tijelima.

Razvoj i implementacija programa obrazovanja i o ostalim temama u skladu s Provedbenim planom Nacionalnog programa za mlade od 2009. do 2013. godine za 2011. godinu, a posebice obrazovanja o poduzetništvu, zaštiti potrošača, održivom razvoju i zdravstvenom odgoju.

Nakon izlaganja Predsjednik Savjeta pozvao je i ostale članove Savjeta mladih da se kratko predstave i iznesu svoja razmišljanja te se nakon toga otvorila vrlo konstruktivna rasprava u kojoj su sudjelovali gotovo svi članovi Savjeta mladih, prisutni vijećnici te župan Ante Sanader i savjetnik župana dr. Vide Popović. Zaključeno je kako Savjet mladih u svojim nastojanjima mora biti uporniji i kritičniji te se pozvalo i prozvalo prisutne vijećnike, uz kritiku nenazočnim vijećnicima od strane kolega vijećnika i članova Savjeta mladih, da ubuduće pozovu svoje kolege da obrate pažnju na Zaključke Savjeta mladih koje im je Savjet do sada redovito dostavljao putem e-maila. Pružena je jednoglasna potpora svim Zaključcima, a posebno onima koji se tiču zapošljavanja mladih i razvoju poduzetničkih inkubatora u sklopu Tehnološkog parka u Vučevici. Savjet mladih je povodom iste teme organizirao koordinaciju jedinica lokalne samouprave na kojoj su predloženi razni modeli sufinanciranja, a neke općine i gradovi dogovorili su zajedničko financiranje prijevoza učenika i studenata (Grad Imotski i općine koje su pripadale bivšoj općini Imotski). Naglašeno je kako su Savjet mladih i Splitsko-dalmatinska županija uspostavili uspješnu suradnju sa mnogim udrugama mladih i za mlade te nastojali pomoći sve projekte koji bi utjecali na poboljšanje standarda mladih u Županiji. Članovi Savjeta istakli su zahtjev vijećnicima i županu da utječu na upravne odjele Županije i svoje kolege kako bi što prije dobili konstruktivan odgovor na postavljena im pitanja. Sastanak je završen uz želju podizanja buduće suradnje vijećnika i Savjeta mladih na jednu novu, veću razinu.

Savjet mladih SDŽ

34 kronika sdž

INFO STRANICE SDŽ

GRADOVI

OPĆINE

Grad Split • Adresa: Obala kneza Branimira 17, 21000 Split • Telefon: (+385 21) 310-252, 310-253 • Faks: (+385 21) 310-254 • E-mail: grad@split.hr • Web: http://www.split.hr

Općina Baška voda Sjedište: Baška Voda Adresa: Obala sv. Nikole 65 Telefon: (+385 21) 620-244, 620-691 Fax: (+385 21) 620-244 E-mail: opcina.baska.voda@st.t-com.hr Web: http://www.baskavoda.hr

Grad Hvar • Adresa : Fabrika bb, 21450 Hvar • Telefon: (+385 21) 741-608, 718-094 • Faks: (+385 21) 718-096 • E-mail: procelnik@hvar.hr • Web: http://www.hvar.hr/gradhvar Grad Imotski • Adresa: dr. Ante Starčevića 23, 21260 Imotski • Telefon: (+385 21) 841-125 • Faks: (+385 21) 841-409 • E-mail: grad-imotski@st.htnet.hr • Web: http://www.imotski.hr Grad Kaštela • Adresa: Braće Radić 1, 21212 Kaštel Sućurac • Telefon: (+385 21) 205-205 • Faks: (+385 21) 224-201 • E-mail: gradonacelnik@kastela.hr • Web: http://www.kastela.hr Grad Komiža • Adresa: Ulica hrvatskih mučenika 9, 21485 Komiža • Telefon: (+385 21) 713-166, 713-019 • Faks: (+385 21) 713-166, 713-019 • E-mail: grad.komiza@st.t-com.hr • Web: http://www.komiza.hr Grad Makarska • Adresa: Obala kralja Tomislava 1, 21300 Makarska • Telefon: (+385 21) 608-400, 608-401 • Faks: (+385 21) 612-046 • E-mail: gradonacelnik@makarska.hr • web: http://www.makarska.hr Grad Omiš • Adresa: Trg kralja Tomislava 5/1, 1310 Omiš • Telefon: (+385 21) 755-500, 862-059 • Faks: (+385 21) 862-022 • E-mail: grad@omis.hr • Web: http://www.omis.hr Grad Sinj • Adresa: Dragašev prolaz 10, 21230 Sinj • Telefon: (+385 21) 708-601, 821-081 • Faks: (+385 21) 826-591 • E-mail: info@sinj.hr • Web: http://www.sinj.hr Grad Solin • Adresa: Stjepana Radića 42, 21210 Solin • Telefon: (+385 21) 555-200, 555-201 • Faks: (+385 21) 211-120 • E-mail: gradonacelnik@solin.hr • Web: http://www.solin.hr Grad Stari Grad • Adresa: Novo Riva 3, 21460 Stari Grad • Telefon: (+385 21) 765-520, 765-022 • Faks: (+385 21) 717-818 • E-mail: grad@stari-grad.hr • Web: http://www.stari-grad.hr Grad Supetar • Adresa: Vlačica 5 21400 Supetar • Telefon: (+385 21) 756-710 • Faks: (+385 21) 756-712 • E-mail: grad-supetarst.t-com.hr • Web: http://www.gradsupetar.hr Grad Trilj • Adresa: Poljičke Republike 15, 21240 Trilj • Telefon: (+385 21) 831-030, 831-135 • Faks: (+385 21) 831-198 • E-mail: grad-trilj@st.htnet.hr Grad Trogir • Adresa: Trg Pape Ivana Pavla II. 1, 21220 Trogir • Telefon: (+385 21) 800-401 • Faks: (+385 21) 800-408 • E-mail: tajnik@trogir.hr • Web: http://www.trogir.hr Grad Vis • Adresa: Trg 30. svibnja 1992. 2, 21480 Vis • Telefon: (+385 21) 711-125, 711-031 • Faks: (+385 21) 711-063 • E-mail: grad-vis@st.t-com.hr Grad Vrgorac • Adresa: Tina Ujevića 8, 21276 Vrgorac • Telefon: (+385 21) 674-031, 674-128 • Faks: (+385 21) 674-012 • E-mail: grad@vrgorac.hr • Web: http://www.vrgorac.hr Grad Vrlika • Adresa: Trg fra Filipa Grabovca 5, 21236 Vrlika • Telefon: (+385 21) 827-023, 827-024 • Faks: (+385 21) 827-222 • E-mail: grad@vrlika.hr • Web: http://www.vrlika.hr

Općina Bol Sjedište: Bol Adresa: Uz pjacu 2 Telefon: (+385 21) 635-811, 635-114 Fax:: (+385 21) 635-044 E-mail: nacelnik@opcinabol.hr Web: opcinabol.hr Općina Brela Sjedište: Brela Adresa: Trg žrtava Domovinskog rata 1 Telefon: (+385 21) 618-561, 618-330 Fax: (+385 21) 618-331, 618-330 E-mail: opcina-brela@st.t-com.hr Web: http://www.opcina-brela.hr Općina Cista Provo Sjedište: Cista Provo Adresa: Cista Provo bb Telefon: (+385 21) 722-201, 722-103 Fax: (+385 21) 670-218, 722-105 E-mail: opcina.cista.provo@st.t-com.hr Web: http://www.opcina-cista-provo.hr Općina Dicmo Sjedište: Dicmo Adresa: Kraj bb Telefon: (+385 21) 837-937 Fax: (+385 21) 837-466 E-mail: opcinadi-1@st.htnet.hr Općina Dugi Rat Sjedište: Dugi Rat Adresa: Poljička cesta 133 Telefon: (+385 21) 734-900, 735-291 Fax: (+385 21) 734-900 E-mail: opcina.dugi.rat@st.t-com.hr Web: http://www.dugirat.com Općina Dugopolje Sjedište: Dugopolje Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana 1 Telefon: (+385 21) 668-290, 668-280 Fax: (+385 21) 660-250 E-mail: opcina-dugopolje@st.htnet.hr Web: http://www.dugopolje.hr Općina Gradac Sjedište: Gradac Adresa: Stjepana Radića 3 Telefon: (+385 21) 697-601 Fax: (+385 21) 697-549 E-mail: opcina-gradac-proracun@st.t-com.hr Općina Hrvace Sjedište: Hrvace Adresa: Hrvace bb Telefon: (+385 21) 829-005, 829-186 Fax: (+385 21) 829-700 E-mail: opcina.hrvace@st.htnet.hr Općina Jelsa Sjedište: Jelsa Adresa: Riva bb Telefon: (+385 21) 761-400, 761-548 Fax: (+385 21) 761-549 E-mail: nacelnik@jelsa.hr Web: http://www.jelsa.hr Općina Klis Sjedište: Klis Adresa: Megdan 68 Telefon: (+385 21) 240-292, 240-445 Fax: (+385 21) 240-657 E-mail: opcina.klis@st.t-com.hr Web: www.klis.hr Općina Lećevica Sjedište: Lećevica Adresa: 21 202 Lećevica Telefon: (+385 21) 250-099 Fax: (+385 21) 250-037 E-mail: opcinale@globalnet.hr Općina Lokvičići Sjedište: Lokvičići Adresa: Lokvičići bb Telefon: (+385 21) 853-700 Fax: (+385 21) 853-700 E-mail: opcina.lokvicici@st.hinet.hr

Općina Lovreć Sjedište: Lovreć Adresa: Dr. Franje Tuđmana 7 Telefon: (+385 21) 723-001 Fax: (+385 21) 723-002 E-mail: opcina.lovrec@st.t-com.hr Web: http://www.lovrec.hr

Općina Marina Sjedište: Marina Adresa: Ulica Ante Rudana 47 Telefon: (+385 21) 889-088 Fax: (+385 21) 796-541 E-mail: opcina-marina@st.t-com.hr Web: http://www.marina.hr Općina Milna Sjedište: Milna Adresa: Sridnja kala bb Telefon: (+385 21) 636-122 Fax: (+385 21) 636-122 E-mail: milna@milna.hr Općina Muć Sjedište: Donji Muć Adresa: Donji Muć bb Telefon: (+385 21) 652-225, 652-237 Fax: (+385 21) 652-214 E-mail: opcina-muc@st.t-com.hr Web: http://www.muc.hr Općina Nerežišća Sjedište: Nerežišća Adresa: Nerežišća bb Telefon: (+385 21) 637-300, 637-059 Fax: (+385 21) 637-058 E-mail: op-nerezisca@st.t-com.hr Web: http://www.nerezisca.com Općina Okrug Sjedište: Okrug Gornji Adresa: Bana Jelačića 17 Telefon: (+385 21) 886-358 Fax: (+385 21) 887-477 E-mail: opcina-okrug@st.htnet.hr Općina Otok Sjedište: Otok na Cetini Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana 8 Telefon: (+385 21) 834-503 Fax: (+385 21) 835-088 E-mail: opcina-otok@st.t-com.hr Web: http://www.opcina-otok.hr

Općina Pučišća Sjedište: Pučišća Adresa: Trg svetog Jeronima bb Telefon: (+385 21) 633-205, 633-290 Fax: (+385 21) 633-205 E-mail: opcina@pucisca.hr Web: http://www.pucisca.hr Općina Runovići Sjedište: Runovići Adresa: Trg fra Mije Runovića bb Telefon: (+385 21) 849-507, 849-125 Fax: (+385 21) 849-508 E-mail: opcina-runovici@st.htnet.hr Web: http://www.runovici.hr Općina Seget Sjedište: Seget Donji Adresa: Trg hrvatskog vitezova Špiro Ševo Przelin Telefon: (+385 21) 880-037, 880-171 Fax: (+385 21) 880-037, 880-171 E-mail: opcina.seget@inet.hr Općina Selca Sjedište: Selca Adresa: Trg Stjepana Radića Telefon: (+385 21) 622 663 Fax: (+385 21) 778-187 E-mail: info@selca.hr Web: www.selca.hr Općina Sućuraj Sjedište: Sućuraj Adresa: Sućuraj bb Telefon: (+385 21) 773-229, 773-435 Fax: (+385 21) 717-736 E-mail: opcina-sucuraj@st.t-com.hr Općina Sutivan Sjedište: Sutivan Adresa: Blato bb Telefon: (+385 21) 638-366, 717-508 Fax: (+385 21) 717-509 E-mail: opcina-sutivan@st.t-com.hr Web: http://www.sutivan.hr

Općina Podbablje Sjedište: Drum Adresa: Kamenmost Telefon: 021 848 064 Fax: 021 848 064

Općina Šestanovac Sjedište: Šestanovac Adresa: Šestanovac bb Telefon: (+385 21) 721-006, 721-441 Fax: (+385 21) 721-006 E-mail: info@opcina-sestanovac.hr Web: http://www.opcina-sestanovac.com

Općina Podgora Sjedište: Podgora Adresa: A. Kačića Miošića 2 Telefon: (+385 21) 625-299, 625-103 Fax: (+385 21) 603-954 E-mail: opcina.podgora2@st.t-com.hr Web: http://www.podgora.hr

Općina Šolta Sjedište: Grohote Adresa: Podkuća 8 Telefon: (+385 21) 654-150, 654-123, Fax: (+385 21) 654-130 E-mail: opcina-solta@st.htnet.hr

Općina Podstrana Sjedište: Podstrana Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana 3 Telefon: (+385 21) 330-545, 330-477 Fax: (+385 21) 330-271 E-mail: opcina.podstrana@st.htnet.hr Web: http://www.podstrana.hr

Općina Tučepi Sjedište: Tučepi Adresa: Kraj 39 A Telefon: (+385 21) 623-568 Fax: (+385 21) 623-595 E-mail: opcina-tucepi@st.t-com.hr Web: http://www.tucepi.hr

Općina Postira Sjedište: Postira Adresa: Vrilo bb Telefon: (+385 21) 632-133 Fax: (+385 21) 632-107 E-mail: opcina.postira@st.t-com.hr Općina Prgomet Sjedište: Prgomet Adresa: Prgomet bb Telefon: (+385 21) 797-790, 797-788 Fax: (+385 21) 797-790 E-mail: opcina.prgomet@st.htnet.hr Općina Primorski Dolac Sjedište: Primorski Dolac Adresa: Primorski Dolac bb Telefon: (+385 21) 899-445 Fax: (+385 21) 899-445 E-mail: opcina.primorski.dolac@st.t-com.hr Općina Proložac Sjedište: Proložac Donji Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana bb Telefon: (+385 21) 846-158 Fax: (+385 21) 845-013 E-mail:mate.lasic@st.t-com.hr Web: http://www.prolozac.hr

Općina Zadvarje Sjedište: Zadvarje Adresa: Zadvarje bb Telefon: (+385 21) 729-018 Fax: (+385 21) 729-018 E-mail: opcina.zadvarje@st.t-com.hr Općina Zagvozd Sjedište: Zagvozd Adresa: Franje Tuđmana 65 Telefon: (+385 21) 847-080, 670-172 Fax: (+385 21) 847-080 E-mail: opcina.zagvozd@st.t-com.hr Web: http://www.zagvozd.hr Općina Zmijavci Sjedište: Zmijavci Adresa: Zmijavci Telefon: (+385 21) 840-588, 840-177 Fax: (+385 21) 840-177 E-mail: opcina.zmijavci@st.t-com.hr Web: hhtp//www.zmijavci.hr

kronika sdž 35

Splitsko-dalmatinska županija • Sjedište: Split • Adresa: Domovinskog rata 2 • Telefon: 021 400 259 • E-mail: splitsko.dalmatinska.zupanija@dalmacija.hr • Web stranica: http://www.dalmacija.hr

ŽUPANIJSKI UPRAVNI ODJELI I SLUŽBE Ured Župana Tel: +385 21 400 212 Fax: + 385 21 400 166 Adresa: Domovinskog rata 2/IV Tajništvo Županije Tel: + 385 21 400 252 Fax: + 385 21 400 087 Adresa: Domovinskog rata 2/IV Upravni odjel za gospodarstvo, razvitak i europske integracije Tel: +385 21 400 232 Fax: +385 21 400 085 Adresa: Domovinskog rata 2/IV Upravni odjel za pomorstvo i turizam Tel: + 385 21 400 282 Fax: + 385 21 400 153 Adresa: Domovinskog rata 2/I Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Tel: + 385 21 400-223 Fax: + 385 21 400-000 Adresa: Domovinskog rata 2/IV Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i šport Tel: + 385 21 400-222 Fax: + 385 21 400-000 Adresa: Domovinskog rata 2/IV Upravni odjel za proračun i financije Tel: + 385 21 400 272 Fax: + 385 21 400 071 Adresa: Domovinskog rata 4/III

Upravni odjel za graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša Tel: +385 21 400-120 Fax: + 385 21 490-941 Adresa: Bihaćka 1 Upravni odjel za prostorno uređenje Tel: +385 21 400-130 Fax: + 385 21 490-940 Adresa: Bihaćka 1 Služba za javnu nabavu Tel: +385 21 400 030 Fax: + 385 21 400-166 Adresa: Domovinskog rata 2/I Služba unutarnje revizije Tel: + 385 21 400-299 Adresa: Domovinskog rata 2/IV

Završno kolo opere „Ero s onog svijeta“

Što na nebu sja visoko: mjesec je il’ sivi sokô?

U krilo mu zvijezda pada: zvijezda je il’ moma mlada?

- Što na nebu sja visoko, nije mjesec nego sokô! Što u krilu zvijezda pada, zvijezda to je moma mlada!

- Sađi s njome moj sokole, sađi s njom na ravno dole, pokraj bistre izvor vode kraj kog vile kolo vode, džbun i trava gdje miriše, slavuj ptica gdje bigliše, pa je grli, pa je voli dok se sunce ne pomoli.