Moja županija broj 116

STIPE KRCE: MALENA MISTA MOJE ŽUPANIJE (10)

Maovice i Vrlika su kao mala Švicarska

str. 8-10

BROJ 117 • siječanj 2019. • www.dalmacija.hr

issn 1332-6465

STRATEŠKI ŽUPANIJSKI PROJEKT POTPISUJE SE UGOVOR O DODJELI 43,4 MILIJUNA NEPOVRATNIH SREDSTAVA IZ EUROPSKIH FONDOVA

Centar u Lećevici i 6 pretovarnih stanica proradit će 2022.! str. 2-4

INTERVJU BROJA DRAGICA VRANJEŠ, MLADA SABORSKA ZASTUPNICA IZ PODBIOKOVLJA:

Vraćamo život Zagori, a obali ‘miris i okus’

str. 12-13

2

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE siječanj 2019.

MIJO GRABOVAC, glavni urednik

E

3

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE siječanj 2019.

neupitan strateški projekat

I Europa nas potiče da zasučemo rukave

vo ‘Moje županije’ ponovno među vama, u vašim rukama, poštovani čitatelji i građani Županije Splitsko-dalmatinske. Prvim brojem u 2019., i nadalje na 16 stranica, nakon Božićno-novogodišnjih blagdana i dvadesetak siječanjskih dana izmiksanih suncem, kišom, snijegom i niskim termperaturama, pokušali smo što slikovitije vam dočarati barem dio aktualnosti u Zagori, priobalju i na otocima.

Digitalna simulacija budućeg CGO u Lećevici

Županijski projekt gospodarenja otpadom, ‘težak’ čak 60 milijuna eura - i to bez infrastrukture - od čega je 54,7 milijuna eura nepovratnih sredstava (iz Europske Unije 43,4 i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku uičinkovitost 11,3) primiče se završnoj fazi, znači skoroj izgradnji, a rok je nešto više od tri godine, što znači da će Centar Lećevica i šest pretovarnih stanica u funkciji biti 2022. godine.

Centar Lećevica vrući je krumpir istodobno i nasušna potreba, već godinama, a autorica priloga Milena Budimir podsjeća da “kada se zagrebe još malo dublje, u, primjerice, 1982. godinu – vidljivo je kako je i onda, čak 37 godina prije, postojao Zakon o otpadnim tvarima, koji je i tada jasno kazivao kako je nužno i obvezno provođenje mjera primarne selekcijeotpada. Da se tada krenulo s primjenom – mi bismo danas bili na samome vrhu”, zaključuje autorica.

Bavimo se i drugi strateškim projetima, primjerice tunelima - kroz Kozak i drugim kroz utrobu Biokova. Prvi bi trebao rasteretiti brzu cestu Solin - Klis te još više približiti Split, Kaštela, Zračnu luku i Trogir autocesti, a drugi od Ravče do Drvenika spojiti vrgorački kraj s morem, a nadalje trajektnom vezom sa Sućurjem na Hvaru. Koji je prioritetniji? Za Vrgorčane i dio Podbiokovlja, razumljivo, to je njihov, Ravča - Drvenik, ali da bi on opravdao punu svoju ulogu obvezno je prethodno izgraditi veći potencijal luka u Drveniku i Sućurju, što je u planu Županijske lučke uprave. Stoga bi, umjesto očitog politiziranja, kao da je već počelo predizborno prepucavanje, pametnije bilo ‘prizemljiti loptu’ i zajedno, a ne razjedinjeno djelovati prema Vladi RH. Oba projekta su prioritetna i prije će tako na red. Jedan za drugim, dakako.

I još puno toga je pred vama. Ponajprije novi sjajni uradak naših reportera Stipe Krce (tekst) i Vladimira Dugandžića (fotografije) s Maovica kamo se, primijetit ćete, vraćaju i sa zagrebačkog Pantovčaka. Nadalje, donosimo i intervju s Dragicom Vranješ (donedavno s djevojačkim prezimenom Roščić) koja je iz Podbiokovlja i uloge čelnice LAG-a Adrion uzletjela do saborske zastupnice i članice više saborskih odbora, predstavljamo i graditeljske projekte (šetnice i biciklističke staze) u Podstrani, na zadnjoj stranici podsjećamo i na legendu o vukodlacima i vilenjacima iz imotskoga Modroga jezera...

Javite nam o sličnim legendama iz vaših krajeva, u svakom sljedećem broju i njima ćemo posvetiti prostora.

UGOVOROM O DODJELI NEPOVRATNIH SREDSTAVA IZ EUROPSKIH FONDOVA, KOJI ĆE SE OVIH DANA POTPISATI, OSIGURAT ĆE SE ČAK 43,4 MILIJUNA EURA

Centar u Lećevici i 6 pretovarnih stanica proradit će 2022.!

Piše:

milena budimir

Ajdemo raditi!

- kaže nam mr. sc.

Vlatka Lucijanić Justić, privremena upraviteljica tvrtke ‘Regionalni centar čistog okoliša’, optimistički najavljujući da se rok završetka projekta na svih sedam gradilišta i puštanje u rad čini realnim i mogućim

O

voga će tjedna u našoj Županiji biti potpisan ugovor o dodjeli nepovratnih sredstava iz Europskih fondova, programa Kohezija i konkurentnost 2014./20. za područje zaštite okoliša, a u ime Ministarstva zaštite okoliša i energetike potpis na ovaj vrijedan ugovor staviti će ministar dr. sc. Tomislav Ćorić, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš i u ime Regionalnog centra čistog okoliša d.o.o. Vlatka Lucijanić – Justić.

Riječ je o ugovoru “teškom” nevjerojatnih 43,4 milijuna eura, u kune preračunato punih 322 i pol milijuna. A sve za jedan od neupitno strateških projekata Dalmacije - izgradnja Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici.

- U završnim smo pripremama za raspisivanje natječaja za izbor izvođača radova, kazuje

nam dožupan Ante Šošić, čovjek koji se problematikom izgradnje Lećevice bavi već godinama.

Mega-projekat od 60 milijuna eura!

A natječaj, koji je međunarodni, bude li sreće, mogao bi već početkom iduće godine omogućiti početak radova na dugo željenom i sanjanom objektu. Lokacijske dozvole za izgradnju infrastrukture, pretovarnih stanica i samoga Centra su već gotove i spremne, a u okviru natječaja za izbor izvođača bi se tada tražila izrada glavnih projekata, ishođenje građevinskih dozvola, i građenje. Ima posla.

Ali bude li sve po planu i ako ne dođe do neželjenih situacije – po ishođenju svih dozvola i po početku radova – cijeli bi ovaj projekt trebao biti gotov u roku od 30 mjeseci.

‘Po glavi’ 400 kg otpada

Mehanička obrada i biološka stabilizacija

U 2017. godini Hrvati su uspjeli proizvesti 1.716.005 tona otpada, otprilike 400 kilograma po stanovniku. Riječ je o porastu od dva posto u odnosu na prethodnu godinu.

Vrijeme je da se svi zabrinemo Vrijednost ovog projekta je, podsjetimo, 60 milijuna eura. I to bez infrastrukture.

No, uz ovih navedenih i očekivanih 43,4 milijuna eura, Dalmatinci očekuju i 11,3 milijuna eura nepovratnih sredstava iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. “Lećevica” je tako do sada osigurala 54,7 milijuna eura nepovratnih sredstava, dok je razliku osigurala upravo Splitsko-dalmatinska županija u svom proračunu.

O Centru se priča već godinama, no kada se zagrebe još malo dublje, u, primjerice, 1982. godinu – vidljivo je kako je i onda, čak 37 godina prije, postojao Zakon o otpadnim tvarima, koji je i tada jasno kazivao kako je nužno i obvezno provođenje mjera primarne selekcije otpada. Da se tada krenulo s primjenom – mi bismo danas bili na samome vrhu. Ovako smo tu gdje smo. Svi koji su radili i rade

U Lijepoj našoj do sada su izgrađena samo dva centra za gospodarenja otpadom, u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Naš se projekt od postojećih razlikuje u tome što će se najprije odvijati mehanička obrada s izdvajanjem više vrsta materijala pogodnog za reciklažu, a potom potpuna biološka stabilizacija u zatvorenim komorama, nakon koje više neće biti proizvodnje odlagališnog plina i emisija u zrak, niti procjednih voda kada se materijal odloži na odlagalište.

nikola vilić/hanza media

Koji dan nakon što će se ovaj broj ‘Moje županije’ naći na kioscima i u vašim rukama u Županiji bi se trebao potpisati ugovor o dodjeli nepovratnih europskih sredstava u iznosu od 43,4 milijuna, neupitno jedan od najvrijednijih u novijoj hrvatskoj povijesti. Na prostoru naše županije svakako najizdašniji.

Vlatka LucijanićJustić, privremena upraviteljica tvrtke “Regionalni centar čistog okoliša” d.d.

na ovom projektu susreli su se tijekom godina sa svakojakim problemima. Nerijetko su bili i žrtve medijskoga linča.

Nažalost. Uzroci svega toga počivaju na neznanju. Sve što bi trebalo biti jasno baš svima jest – zakoni postoje, zakoni se moraju provoditi, a onaj koji to ne radi, pa makar i iz neznanja – mora biti kažnjen.

Devet ugovora Lećevica će, jednog dana kada bude dovršena, proizvoditi kompost, organski otpad koji je potpuno suh. A da je primijeniti cjeloviti sustav

nastavak na 4. stranici �

4

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE siječanj 2019.

� nastavak sa 3. stranice

Zamjenik župana Ante Šošić

upravljanja otpadom, problema stvarno ne bi bilo.

– Ajdemo raditi! - kaže nam mr. sc. Vlatka Lucijanić - Justić, privremena upraviteljica tvrtke “Regionalni centar čistog okoliša”, osnovane za realizaciju “Lećevice”.

– Iza nas je dugotrajno razdoblje pripreme projekta koji obuhvaća Centar za gospodarenje otpadom i šest pretovarnih stanica, dakle sedam gradilišta za koja je trebalo izraditi mnogobrojne dokumente, ishoditi dozvole i rješenja nadležnih ministarstava i drugih tijela. Danas imamo ishođene sve lokacijske dozvole, osim hvarske, koja je u ishođenju, imamo Odluku o financiranju projekta. Ovaj se projekt realizira kroz ukupno devet ugovora, a do sada smo proveli četiri javna nadmetanja, za nabavu usluga tehničke pomoći i upravljanja projektom, nadzora gradnje Centra, izrade glavnih projekata za šest pretovarnih stanica i usluge vođenja odnosa s javnošću. Te ćemo ugovore potpisati čim se potpiše ovaj o sredstvima iz EU, kazala nam je upraviteljica.

Sada kada se potpiše taj ugovor, i kada se krene u međunarodni natječaj za odabir izvođača radova - prva zadaća odabranog će biti izrada glavnog projekta. U sklopu toga dužnost mu je i ishoditi građevinske dozvole, pa tek potom pristupiti građenju.

E, sad, ako ste se svi vezali uz datume i rokove, i ukoliko vam je baš taj podatak bitan – morate znati kako je rok završetka radova i puštanje u rad Centra i šest pretovarnih stanica - sredina 2022. godine.

Ako skromno možemo zaključiti – taj nam rok po viđenom djeluje moguć.

plastike, metala...

Centar će imati postrojenje kapaciteta 110.000 tona godišnje. To uključuje visoko postavljene ciljeve primarne selekcije otpada. U projektu je došlo do smanjenja potrebnih kapaciteta postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada, nije se mijenjala površina zahvata i nisu se mijenjale predviđene tehnologije obrade. U takvim okolnostima, jer je prethodno provedena procjena utjecaja na okoliš postrojenja većeg kapaciteta, nadležna tijela su 2017., u skladu s propisima, zaključila da nije bilo potrebno provesti novu procjenu.

– U Centru će se iz miješanog komunalnog otpada, u potpuno automatiziranom sustavu, korištenjem najmodernijeg sustava separacije,

siječanj 2019.

holistic i readiness DOBRO PRIPREMLJENI I OPREMLJENI ZA POŽARE I OSTALE UGROZE, PRIRODNE I ONE UZROKOVANE LJUDSKIM FAKTOROM

Centar za gospodarenje otpadom u Ljubljani izdvajati frakcije pogodne za reciklažu: papir, staklo, razne vrste plastike, metala i goriva frakcija te frakcija biorazgradivog otpada – naglašava upraviteljica govoreći o tehnologiji koja će se primjenjivati.

– Taj izdvojeni biorazgradivi dio će odmah nakon izdvajanja biti prevezen u komore u kojima se, nakon zatvaranja, u kontroliranim uvjetima odvija kompostiranje. Tek kada se materijal biološki potpuno stabilizira,

Grafički prikaz suvremenog odlagališta otpada Šilovića Doci u Lećevici

hanza media

Reciklaža papira,

5

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

može se odložiti na odlagalište.

Pri projektiranju svih postrojenja i odlagališta poštovat će se zakonom propisani princip najboljih raspoloživih tehnika, tako da će u radu Centra emisije u zrak, tlo, vode i buka biti u okviru zakonom propisanih graničnih vrijednosti – kaže nam Lucijanić - Justić.

Centar na 25 hektara Naš budući Centar će se nalaziti na 25 hektara površine. Činit će ga postrojenje za mehaničko-biološku obradu miješanog komunalnog otpada (110.000 tona godišnje), kompostana za odvojeno sakupljeni biootpad (9700 tona godišnje), reciklažno dvorište za građevinski otpad, reciklažno dvorište za komunalni otpad, uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, portirnica, upravna i servisna zgrada, odlagalište za neopasni i inertni otpad te prateći sadržaji. Oko deset hektara će biti površina odlagališta.

Lećevica bi se trebala eksploatirati 25 godina. Hoće li tako uistinu biti ovisi o nama samima. Kao i od onima koji nam vode lokalnu samoupravu. Nužno je da se osiguraju svi uvjeti za odvojeno prikupljanje otpada, za reciklažu, jer to jamči dolazak minimalne količine otpada u Centar.

Gradit će se i šest pretovarnih stanica Uz Centar u Lećevici će se graditi i šest pretovarnih stanica: u Splitu, Sinju, Zagvozdu, na Braču, Hvaru i Visu. U njima će se preuzimati lokalno prikupljen otpad na području cijele županije i dovoziti u Centar na obradu

Izdašni EU projekti ojačali civilnu zaštitu Piše:

ANĐELKA VUKOvić

Samo kroz d va europska projekta, u opremanje vatrogasnih snaga te opremu za ranu detekciju i nadzor požara, uloženo je 3,2 milijuna kuna

S

plitsko - dalmatinska županija, osim izdvajanja matičnih proračunskih sredstava za jačanje sustava civilne zaštite, kontinuirano priprema i provodi projekte koji se financiraju iz EU izvora, putem kojih se financira nabava opreme neophodne za uspostavu kvalitetnog sustava civilne zaštite, koji je u mogućnosti spremno reagirati na sve ugroze, kako prirodne (potresi, poplave...), tako i one koje su uzrokovane ljudskim faktorom (požari, naftna onečišćenja...).

Značajnije opremanje sustava civilne zaštite sredstvima iz EU izvora, poglavito vatrogastva, datira od 2013. godine, kada je počela provedba projekta HOLISTIC, putem kojeg je nabavljena mnogobrojna oprema u vrijednosti oko 2,9 milijuna kuna, zahvaljujući kojoj Vatrogasna zajednica Splitsko- dalmatinske županije danas ima zavidnu razinu opremljenosti. Pilot-projekt sustava videonadzora na četiri lokacije (Kaštel Gomilica, Omiš, Sinj i Hvar), započet projektom HOLISTIC, proširio se na cjelokupno područje županije postavljanjem novih kamera sredstvima Hrvatskih šuma, zbog čega je Splitsko-dalmatinska županija prva županija u Republici Hrvatskoj koja je gotovo u potpunosti pokrivena sustavom videonadzora, koji omogućuje

ranu detekciju, a time i promptno djelovanje u slučaju pojave požara.

GPS sustav praćenja Boljoj organizaciji vatrogasnih intervencija na terenu pridonio je i sustav praćenja vatrogasnih vozila, čija je uspostava počela ugradnjom 25 GPS uređaja nabavljenih iz projekta HOLISTIC, dok je nadogradnja tog sustava ostvarena nabavom novih 230 GPS uređaja iz projekta Readiness. Osim praćenja samih vatrogasnih vozila, GPS sustav praćenja omogućuje i praćenje drugih čimbenika vatrogasnih vozila, kao što je količina vode, pjene i slično, koji su od velikoga značenja za kvalitetnije planiranje vatrogasnih intervencija na terenu.

Splitsko-dalmatinska županija je u razdoblju od listopada 2013., samo iz EU sredstava (HOLISTIC, Readiness) uložila u opremanje vatrogasnih snaga te opremu za ranu detekciju i nadzor požara 3,2 milijuna kuna. Osim nabave

same opreme, kroz aktivnosti projekata Readiness i HOLISTIC održano je niz vježbi, simulacija spašavanja u slučaju pojave požara, potresa, u kojima su, osim vatrogasaca, sudjelovale sve službe sustava civilne zaštite iz županije, prilikom čega je testirana funkcionalnost sve nabavljene opreme. S obzirom da se radi o visokosofisticiranoj IT opremi s kojom se vatrogasci nisu prije služili, održano je i niz specijaliziranih tečajeva za pripadnike svih do-

brovoljnih vatrogasnih društava s područja županije.

Edukacija i jačanje svijesti Edukacija stanovništva o načinu djelovanja u slučaju pojave požara, potresa i drugih ugroza od iznimnog je značenja za uspješnost akcija spašavanja, stoga je putem navedenih projekata provedeno niz aktivnosti za jačanje svijesti ciljanih sku-

Novi projekt E-CITIZENS Splitsko-dalmatinska županija je 1. siječnja 2019. započela s provedbom novog projekta iz područja civilne zaštite E-CITIZENS ukupne vrijednosti oko 22 milijuna kuna, od čega je oko dva milijuna kuna predviđeno za aktivnosti Županije, a putem kojeg se planira nabaviti vrijedna oprema za specijalističku postrojbu za spašavanje iz vode. U sklopu ovog projekta Županija će nastaviti s aktivnostima u svrhu podizanja otpornosti lokalnih zajednica na katastrofe i jačanja kapaciteta županijskih snaga sustava civilne zaštite.

pina (djeca, stanovništvo, turisti...). Jedna od takvih aktivnosti je pokazno-edukativna vježba snaga sustava civilne zaštite Splitsko-dalmatinske županije, organizirana u sklopu projekta Readiness u kojoj je sudjelovalo 360 učenika viške OŠ Stjepana Ivičevića te oko 200 pripadnika sustava civilne zaštite: vatrogasci, HGSS, Crveni križ, specijalistička postrojba civilne zaštite za spašavanje iz ruševina Splitsko-dalmatinske županije i ostale žurne službe.

6

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE siječanj 2019.

7

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE siječanj 2019.

bude li sloge - gradit će se oba tunela (drvenik i ravča) tom dubravec/hanza media

UMJESTO DA SE UJEDINE OKO STRATEŠKIH ŽUPANIJSKIH PROJEKATA, DA IH SLOŽNO POGURAJU, NEKI LOKALNI LIDERI NASTUPAJU U ULOZI DEŽURNIH KOČNIČARA

Tuneli, mostovi i ceste ne grade se

politiziranjem i populizmom Prije početka gradnje dvaju planiranih tunela na području Splitskodalmatinske županije, kroz Kozjak te od Ravče do Drvenika, potrebno je izgraditi ostalu neophodnu infrastrukturu. Uključujući i dogradnju vanjskog veza u Drveniku te izgradnju luke u Sućurju

T

očno prije dvije godine (28. siječnja 2016.), na inicijativu tadašnjeg župana Zlatka Ževrnje održan je sastanak predstavnika lokalne i regionalne samouprave u gradu Vrgorcu, na kojemu su, uz tadašnjeg predsjednika Gradskog vijeća Vrgorca, Antu Pranića, nazočili i gradonačelnici Hvara, Korčule, Vele Luke, Orebića, i Staroga Grada, načelnici općina Sućurja, Pojezerja, Gradca, Podgore, Trpnja, Smokvice i Lumbarde te načelnici susjednih hercegovačkih općina Gruda, Širokog Brijega, Ljubuškoga, Čapljine i Čitluka.

Istaknuto je kako je Vlada RH, kojom je predsjedavao Zoran Milanović, zanemarila projekt tunela Ravča – Drvenik, ostavljajući ga valjda za neka bolja vremena. Naglašena je važnost ovoga infrastrukturnog projekta za turizam jer to područje, po riječima tadašnjeg načelnika gradačke općine Ive Kosovića, u turističkoj sezoni ostvari 4,5 milijuna noćenja.

Gradonačelnik Ljubuškoga Nevenko Barbarić predložio je tada da se inicijativi pridruže i ministarstva iz BiH, posebice iz dviju zapadnohercegovačkih županija.

Hvarski izlaz na autocestu Nakon sastanka, 17 gradonačelnika i načelnika te župan Ževrnja potpisali su memorandum o zajedničkoj suradnji na izgradnji spojne ceste od Ravče do Drvenika. Memorandum je poslan tadašnjoj Vladi.

Na sjednici Vlade RH u Splitu, 4. svibnja 2018. godine, usvojen je Zaključak vezan uz Projekt poboljšanja prometne povezanosti otoka Hvara: Poljice

– Sućuraj – Drvenik – čvor Ravča.

Tada je ponovljeno kako spojna cesta čvor Ravča (na A1) – Drvenik (DC8) predstavlja najkraću cestovnu vezu autoceste A1 s putničkom lukom Drvenik.

Hrvatske ceste d.o.o. i Hrvatske autoceste d.o.o. su sklopile Sporazum o zajedničkoj suradnji na izgradnji spojnih cesta od čvora Ravča do DC8 (Drvenik). Izrada Studije izvedivosti poboljšanja prometne povezanosti otoka Hvara: Poljica – Sućuraj – Drvenik – čvor Ravča procjenjuje se na 1,79 milijuna kuna.

– Ne radi se samo o tunelu Ravča, tu je i niz projektnih rješenja kojima bi se povezao otok Hvar s čvorom Ravča i koji podrazumijevaju cestu Jelsa – Sućuraj, novu trajektnu luku u Sućurju i Drveniku te čvor Ravča kao najveći infrastrukturni projekt na tom području. Ovim

zaključkom nadležnost Hrvatskih autocesta je prešla na Hrvatske ceste što se tiče tunela Ravča – Drvenik. Definirana je jedna studija izvodljivosti vrijedna 1,79 milijuna kuna koje HC mora sada provesti. Zaključeno je također da se nadležnom ministarstvu naloži da pronađe model financiranja tako velikih operativnih infrastrukturnih projekata kojima bi se otok Hvar povezao s autocestom na čvoru Ravča – kazao je nakon potpisivanja toga sporazuma gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić (MOST nezavisnih lista).

’Upalit ćemo bagere i sami bušiti tunel!’

Danas, dvije godine nakon spomenutog sastanka u Vrgorcu, i devet mjeseci nakon održane sjednice Vlade RH u Splitu,

neki gradonačelnici i načelnici, kao i aktualni župan Blaženko Boban, imaju različito viđenje, bolje reći pristup dinamici izgradnje tih infrastrukturnih projekata u odnosu na neke druge slične projekte na području Splitsko-dalmatinske županije. Čelnici Vrgorca, Gradca i Jelse su izgubili strpljenje, pa najavljuju prosvjede ovih dana, govoreći: – Kad neće Vlada i Županija, sami ćemo upaliti bagere i početi bušiti tunel do Drvenika!

Najavom ovog svojevrsnog političkog igrokaza žele poslati poruku javnosti da je ovaj projekt zaustavljen, te da su Splitsko-dalmatinska županija i Vlada RH dale prednost tunelu Kozjak i spoju autoceste s brzom cestom Kaštela – Split.

U nedavnoj izjavi za medije, načelnik općine Gradac Matko Burić (SDP) je kazao:

Detaljna trasa tunela Kozjak i njezinog spoja na autocestu, čvor Vučevica

Matko Burić

Ivan Slavić

– Mi ćemo svakako sudjelovati u prosvjedu na kojemu će se zahtijevati izgradnja tunela Ravča – Drvenik, a što se kontinuirano i potpuno neopravdano zaobilazi. U suradnji s Gradom Vrgorcem dogovorili smo da 26. siječnja palimo bagere u tim mjestima te počinjemo sa simboličnim bušenjem s obje strane Biokova. Kada neće Vlada i Županija, hoćemo mi.

Slično se na svom Facebook profilu nedavno izjasnio i jelšanski načelnik općine Nikša Peronja (SDP): – Tunel Ravča – Drvenik napokon mora biti prioritet, zajedno ćemo paliti bagere jer tunel kroz Kozjak pored tri ulaza prema moru (glavni ulaz za Split, ulaz preko Klisa i preko Prgometa) apsolutno nema smisla, i nećemo dopustiti da se gradnja tunela Ravča – Drvenik stavi u drugi plan. No pasaran!!! – napisao je Peronja.

– Poznato mi je da je Vlada itekako angažirana na projektu povezivanja otoka i čvora Ravča, upravo se radi studija njegove izvedivosti, čija je vrijednost procijenjena na 1,79 milijuna kuna. Nema razloga za nepovjerenje jer će već početkom veljače krenuti izgradnja naše luke, u što država ulaže 24 milijuna kuna, a i sve drugo će, siguran sam, krenuti puno brže kad dokumentacija bude potpuna. Uglavnom, prosvjedom ništa ne možemo riješiti! – poručio je Slavić.

Ovaj projekt ima nekoliko podfaza: nastavak rekonstrukcije i izgradnje dionice državne ceste od Poljica do Sućurja na Hvaru, te izgradnju luka u Sućurju i Drveniku za prihvat

Kamo iz tunela s ovakvim lukama?!

Za razliku od gradonačelnika Vrgorca, te načelnika Jelse i Gradca, načelnik Sućurja Ivan Slavić (HDZ), ima drugačije viđenje zastoja radova na ovom projektu:

Sućuraj

Most preko autoceste kod čvora Ravča s kojeg bi se trebala nastaviti cesta za Drvenik većih trajekata, što bi trebalo pridonijeti gospodarskom oživljanju tih područja. Zato smo pitali ravnatelja Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije Domagoja Maroevića o planovima za izgradnju i uređenje luka u Sućurju i Drveniku. Maroević nam je kazao da je procjena investicije na projektu dogradnje vanjskog veza u luci Sućuraj oko 22 milijuna kuna i da je za taj projekt izrađen glavni projekt i ishođena građevinska dozvola. U tijeku je prethodno savjetovanje postupka javne nabave za izvođenje radova te se objava javnog natječaja može očekivati do kraja siječnja ove godine. Sredstva su osigurana iz EU fondova.

S druge strane, na projektu dogradnje vanjskog veza Drvenik – Gradac došlo je do nepotrebnih “šumova u komunikaciji” s načelnikom Gradca, koji su, prema Maroevićevim riječima, sada otklonjeni te više ne bi trebalo biti zastoja u dinamici predviđenih radova, čija vrijednost je procijenjena na 20 milijuna kuna. Zahvatom se predviđa izvedba nove trajektne rampe s južne strane u korijenu lukobrana s mogućnošću prihvata trajekata u sezonskom ljetnom privezu. Uredio bi se i prometni pristup zoni trajektne rampe za

Ante Pranjić i ministar Predrag Štromar

tranzit vozila i ljudi te parkiralište. Izrađen je idejni projekt i ishođeno Rješenje Ministarstva o prihvatljivosti zahvata u sklopu ocjene o utjecaja na okoliš.

Do zaustavljanja projekta je dolazilo upravo zbog spomenutih primjedbi predstavnika lokalne vlasti tijekom ishođenja posebnih uvjeta za izradu glavnog projekta, ali, kako nam je kazao Maroević, sve nesuglasice su otklonjene te je za očekivati nastavak rada na projektu bez kojega ni priča o izgradnji tunela Ravča nema smisla.

Boban: Kozjak i Ravča su naš interes Na kraju smo pitali župana Blaženka Bobana je li davanje prioriteta izgradnji tunela Kozjak u odnosu na tunel Ravča “strateško srljanje bez dugoročnog strateškog promišljanja”, kako kaže Ante Pranić, je li projekt tunela Ravča zaustavljen i kada se planira njegova izgradnja. Boban nam je kazao da je to strateški bitan projekt za Splitsko-dalmatinsku županiju.

– Oba tunela su imala lokacijske dozvole još 2011. godine.

Nažalost, zbog tromosti tadaš-

nje državne uprave, HC-a i Vlade RH, dozvole su istekle. Županiji je u interesu izgraditi oba tunela te intenzivno radimo na oba projekta. Tunel Ravča – Drvenik je nužan za bolje povezivanje otoka Hvara, preko luka u Sućurju i Drveniku s autocestom, o čemu je do u detalje upoznat i predsjednik Vlade na sjednici Vlade RH prošle godine, najprije u svibnju u Splitu, potom i prigodom obilježavanja 150. godišnjice turizma, na sjednici Vlade RH u Hvaru. Tada je dogovoreno da se ubrza ishođenje potrebnih dozvola i što skoriji početak radova dogradnje vanjskog veza u luci Sućuraj i, koliko znam, ti radovi počinju

Drvenik

za dva-tri tjedna. Također sam iz Lučke uprave informiran da ne očekuju nove opstrukcije na izgradnji nove trajektne rampe, prometnog pristupa rampi i parkirališta u luci Drvenik u što skorije vrijeme.

Na spomenutoj sjednici Vlade je dogovoreno i prihvaćeno kao strateški važna, dužotočna prometnica na otoku Hvaru za koju se radi studija, a to su sve infrastrukturni preduvjeti bez kojih ne bi imalo smisla ni izgradnja samog tunela.

Zato želim naglasiti, pa ako treba i zamoliti sve odgovorne na svim razinama vlasti, da izbjegavamo politiziranje oko ovako bitnih projekata. Usporedimo li se s Rijekom i Zadrom, složit ćemo se kako nas je takav pristup već koštao u prošlosti. Riječani i Zadrani su složni kada rade za svoju lokalnu zajednicu, neovisno kojoj političkoj opciji pripadaju. Mi iz toga moramo nešto naučiti. Ono što je u interesu naših građana možemo ostvariti samo suradnjom svih razina vlasti bez obzira na političku opciju. Došlo je vrijeme da zajednički zastupamo svoje interese i onda, budite sigurni, neće biti upitni ni tuneli Kozjak i Ravča, ni zaobilaznica Splita i Omiša, kao ni Lećevica, ni bilo koji drugi strateški projekt. ivo ravlić/hanza media

Ivan BAĆAK

mirko crnčević/hanza media

Piše:

8

9

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE siječanj 2019.

malena mista moje županije (10)

MAOVICE

NAŠI REPORTERI JAČALI SU SE S BUROM, SNIJEGOM I LEDOM POD VISOVIMA SVILAJE, U NAJVEĆEMU NASELJU VRLIČKOGA KRAJA - BILO JE ZABAVNO I POUČNO, PROČITAJTE

‘Maovice i Vrlika naša su Švicarska!’

gaća nije”. A kum Miško nikad nije propustio priliku upitati nas: “Unda, jesu li bolji moji ili vrlički uštipci?” I mi bismo vazda isto odgovorili, makar nikad vrličke nismo ni okusili: “Ij, šta pitaš, pa tvoji”. On bi onda s uzdahom pripomenuo: “Uzdan se, vrljci jedni, da ćete se digot sitit i mene i moji uštipka… kad me ne bude više. I kad politika bude drugo kolo vrtila… A kolo ka i svako kolo, ne zna ništa drugo nego se vrtit”.

’Zagudite gusle

Maovičani su primjer karakternih i ponosnih ljudi i ja kažem – živi muški, umri maovički. Jednostavno, zagrebački Pantovčak sam zamijenila vrličkim Maovicama, gdje je gostoljubivost ljudi nadaleko poznata, kaže Marijana Škalic, turistička djelatnica koja je pokraj vrličke i Begovićeve Česme otvorila restoran ‘Ero’

Piše:

stipe krce snimio:

Vladimir Dugandžić /Hanza Media

O

nomad davno, u ono vrijeme kad mi bijasmo “dičaci vrljci i momci golobrci”, kad su kuće bile “pune buva, dice i gladi”, i kad smo uistinu u sve vjerovali pa i u to, elem, da su nas na svijet donijele one ptice selice dugih nogu i dugog vrata, daklem rode, e tada je normalno bilo da je “zimi zima, a liti vruće”. Tada, kad nitko u kući nije imao nužnik i pored toga što je svatko imao nuždu barem jednom dnevno, rijetko tko je bio zimljiv, zimogrozan. Pa se nužda vršila iza kuće, u šumi koja nije bila zimzelena već bjelogorična.

A snjegovi su u to vrijeme znali napadati i do mošnji… I nije bilo druge nego u tim uvjetima trpjeti ili “njezinu visost”, golu stražnjicu izložiti hladnoj buri s Kamešnice i mrzlom snijegu na tlu.

Dodatna nevolja bi bila e kad bi nas uhvatila litavica, proljev, nakon što bismo se nabubali uštipaka, jela od nekvasna tijesta prženog na masti ili maslu u tavi i na dobroj vatri, pa žeđ talili, gasili ledenom vodom iz bunarića. Stoga su nam matere nevoljko odbijale “vrigati” uštipke tijekom zimskih kijameta, vijavica. Govorile su: “Kod proliva nema ustezanja i ostavljanja za kašnje. Kod proliva se odma gaće driše, ne botu na dan vego cili dan. Šta ćemo ako vas ujti zimica, an?” Mi smo mislili da je zimica umanjenica od zime – mala zima, no one su nam pojasnile da je to drhtavica nastala od velike hladnoće. Pa bi pojašnjenje zaključile riječima: “Više mi volimo rodit dite, nego da vas uvati zimica!” I rađale su unatoč tomu što nitko nije bio zabrinut ni za natalitet ni za demografsku sliku naroda i narodnosti, rađa-

le su bez poticaja i bez utjecaja, kako vanjske tako i unutarnje kurvanjske politike. I besjedile: “Ko je da usta, da’ će i kruva”.

Vrući uštipci i ledena voda A naš kruh svagdanji, tada kad nitko nije išao ni na zimovanje ni na ljetovanje, bili su pura i uštipci. Za razliku od uštipaka, od pure nas nije hvatala litavica kad bismo se za njom napojili, napili ledene vode. I dok su naše matere mislile da zimskoj dječjoj litavici nakon masnih, vrućih uštipaka i ledene vode nema lijeka, kum Miško ga je uspješno sprječavao. On bi nama, dok bismo sjedili uz vatru na kominu i dok bi bura napolju i po brdu nemilo derala i vitlala snijegom, zamalo pa svaku večer “izvrigao” pun čanjak, dr-

venu zdjelu iz koje je sva kućna čeljad jela – daklem uštipaka, te kazao: “Ajte, ćapajte! I nemojte da vam prisidne, da vam bude, junaci, da ste sitno krpili, a nakratko ćapali. A ja ću, dok vi kusate, skuvat poparu pa š’njome zalijte unamisto vode… Od nje vas neće zabolit drob”. I mi bismo ga poslušali… I uistinu nikad nismo dobili proljev. I svi smo bili zadovoljni: on što nije badava “vrigao” uštipke, a mi poradi toga što nismo morali “trkat vanka ladit prkno”, u vijavici i na buri.

A kad bismo se najeli i žeđ ublažili vrućom poparom, on bi nakratko zašutio. Bez riječi bi buljio u vatreni plamen, osluškujući bijesni fijuk bure. I mi bismo ga upitali što ga muči, a on bi tihim, zabrinutim glasom kazao: “MA OVCE! Bojin se da

Vrlički uštipci, mladi sir, frigana pečenica...

Ruke Petra Režića pune su delicija

neće izdurat na ovomu sagrdumu, da će crknit od leda ili od gladi. Nego, kakvi su vam bili uštipci?”

I mi bismo zacvrkutali:

“Ka Gospa!” A on bi nastavio: “Reka san vam da nema leda bez sniga na Kamešnici, Dinari i Svilaji”. Mi bismo ga pohvalili: “Ti si, kume Miško, stvarno dobar i pametan čovik!” On bi rekao: “Slušajte, vrljci jedni, u zenđila je i ajvan pametan”. Mi nismo imali pojma što je to “zenđil” a što “ajvan”, no on nam je pojasnio: “Zenđil je bogat čovik, a ajvan je marva… stoka i živinčad”.

U taj zeman, tada kad su “vrag i đava bili dva brata” (kao da danas nisu!) i kad je bolje bila “prazna torba nego đava u njoj”, od leda i zime sve bi pucalo pa tko izdrži – dobro izdržao.

No izdržavalo se uz pomoć komina, duranja i drhtanja, i pjevalo: “Bura puše, vijavica vije/šta bi, mala, da ti

javorove...’

I, evo, ja se sjetih ljutih, siječanjskih ciča zima od prije šest desetljeća, kuma Miška i njegovih uštipaka i njegove popare, kad kod Karakašice, a na putu za MAOVICE kod Vrlike, ugledah i Kamešnicu i Dinaru i Svilaju, nuder, prekrivene čarobnom zimskom plahtom – snijegom. Pa mi se pričini da odnekud čujem kako mu gusle gude, a on pjevuši: “Zagudile gusle javorove, kad začuše cvrku uštipaka…” A na trenutak ga maglovito ugledah kako na gumnu prekrivenim snijegom igra tresiguz, naše domaće seosko kolo i podvikuje: “Azga bazga, mala, rca, prca derane!” A onda sve nestade kad me Dugi upita: “Danas si nešto tih, Sti-

pe…!?” Kazah: “A jesam”. I ponovno upadoh u sjetu, blagu tugu i čežnju za djetinjstvom zametenim burama s Kamešnice. Pa kroz prozorsko staklo auta pogledom šaram po Sinjskom i Hrvatačkom polju pod snijegom, gledam vodu Perućkog jezera, pitajući se ima li još u Potravlju vještih grnčara, lončara, i pali li još itko klačine u Maljkovu… Dakako, upitah se kad se primakosmo Vrlici, gradiću skutrenom podno drevne tvrđave Prozor, što je ostalo od maovičkih stolara, majstora za kabliće, maštila, bačve, vučije, naćve… Odgovora ne imah, za dobiti ga valja nam potegnuti pet kilometra dalje uzbrdo u njedra svilene Svilaje, vidjeti ima li gore svile i svilarica, pjevuši li itko: “Sije baba brašno, nema dide našto/prodaj dide gaće, kupi babi naćve”.

No prije toga red nam je svratiti kod gradonačelnika Vrlike, Jure Plazonića. Pa svratismo, na Trg fra Filipa Grabovca…

On nam, gradonačelnik, ukratko reče: “Vrlika je nekad bila općina pa je svedena na mjesnu zajednicu. Ona je planski uništavana, tu su stvarani uvjeti za odlazak a ne za opstanak. Danas je gradić u kojem živi 400 stanovnika… Inače, Vrlika je nekoć bila na izvoru rijeke Cetine i zvala se Vrh Rike. Otud joj najvjerojatnije i ime… A Maovice su najveće naselje na području našega grada, u Maovicama se gradi najviše novih kuća, svi zaseoci su asfaltirani, dovedena im je voda na 800 metra nadmorske visine.

Maovičani njeguju tradiciju, vole svoje kulturno nasljeđe, ali se ne mogu dogovoriti kad će slaviti sv. Juru.

Gradonačelnik Jure Plazonjić i zamjenik Nikola Uzun Jedni su da se slavi kad spada, a drugi su za nedjelju bez obzira kad spada jer je Maovičana više izvan Maovica nego u Maovicama”.

Sve se ‘cakli’ od leda I vozimo se uzbrdo uz svilajske tabane, snijega je sve više i sve je uzbrditije. I sve je više krivina. Zavoja…

Jure s pomnjom prati cestu, Dugi razgleda snježni šumovik kojim milimo, a ja razmišljah o riječima izričajem bliskim toponimu Vrlika. Pa u sebi “ventam”: Vrlika je mjesto između Svilaje i Dinare, Vrljika je rijeka u Imotskom polju, no vrljika su i vrata na pritorku i ulazu u dvor. Vrlja je krava bez roga, vrljac je dječak od desetak godina, vrljati znači nespretno i neprestano hodati, a vrljacati znači bacati nešto iznad glave. Vrljimice, pak, jest nešto iznad, ponad, nad…, vrljuganje je krivudanje, vrlina je… sve rjeđa odlika ljudskog roda.

“Evo nas”, reče vozač Jure kad izbismo na maovičko kraško poljce pod debelim snijegom, ispod svilajskog sedla Lemeš i planinskih visova Kuk, Zolj, Kozjak, Bat, Kita, Golo brdo, Gradina…, sa snježnom kapom na sebi. A bura s Dinare “brije”, pa zubato sunce kao da i ne grije. I sve se “cakli” od leda… Napolju nema ni žive duše, ni pasa ni čeljadeta, a ni grabežljivca crnog perja – vrane. Sve kao da je utonulo u zimski san, od Donjih do Gornjih Maovica, prostrtih na površini od 28 četvornih kilometara. Ni mirisa nikakvog ne ima, tek ispred kuće Petra Režića, našeg domaćina, dragovoljca Domovinskog rata i pripadnika 4. gardijske, časnika HV-a u mirovini, nosnice nam podraži iskonski miris vrličkih uštipaka i frigane pečenice, miris koji otvara tek i najsitijem caru, a ne gladnim i mrzlim reporterima. Petar nas

prima u svoju “oazu mira” i časti rečenim delicijama, svilajskim sirom i kruhom, rakijom i vinom… a mi “pasemo” li “pasemo”. I između zalogaja razgovaramo: malo o onomu što bijaše, a kadšto i onomu što je sada ovdje u ovom malenom mistu gordih, uznositih gorštaka. A vani bura burlja po snijegu i Kiti, jača se s hrastovinom i grabovinom, a i s ogoljenim krošnjama šljiva, jabuka, trešanja… i s “do neba” izvitim jablanom Miljenka Skorupa. A ja ćulim uši e ne bih li odnekud začuo ojkanje: “Bura puše, jugovina ladi/ovo su ti Maovčani mladi”. No niotkuda ni avasa ni glasa, kako od smjera Šokaca tako i od Poglavičana. Kao da je sve zanijemilo, kao da nikoga nema… Ali nije tako jerbo ovo svilajsko gnijezdo broji stanovnika zamalo koliko i Vrlika – 375. Upola manje nego prije okupacije i Domovinskog rata… A sredinom 20. stoljeća tu je prebivalo 1500 živih duša…

Fra Jakov liječi dušu i tijelo “Danas je Maovičana više izvan Maovica nego u Maovicama”, kazat će Petar, “a najviše u Kaštelima i Solinu. Selo je bilo pod okupacijom četiri godine, a oslobođeno je drugog dana nakon ‘Oluje’, akcijom HV-a.

Inače, Maovice su dale 500 dobrovoljaca Domovinskog rata, a iz njega je izišlo 20 časnika i 30 dočasnika.

Tu je bila bojna HV-a, a jedna satnija je bila samo od Režića. I naš gradonačelnik je dragovoljac, a trojica su Maovičana dala život za slobodu Hrvatske. Selo je obnovljeno i sad tu ima života.

A blaga je više nego prije rata…”

“Godine 1910. vrlički kraj je imao 17 tisuća ljudi i 120 tisuća grla stoke sitnog i krupnog zuba”, dodat će gradonačelnik Plazonić, “a u II. svjetskom ratu i na Križnom putu je stradalo 700 Vrličana.”

nastavak na 10. stranici �

10

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE siječanj 2019.

Fra Jakov Viro na ulazu u groblje i crkvu sv. Jure

11

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE siječanj 2019.

27. obljetnica međunarodnog priznanja rh Vladimir dugandžić/hanza media

Petar Režić u svom voćnjaku, a vrlička kapa glavu mu čuva i krasi � nastavak sa 9. stranice Frigane uštipke i friganu pečenicu zalijevamo Petrovim rujnim vinom a ne poparom i bilježimo: Maovice značajnije naseljavaju prebjezi iz BiH u 17. stoljeću, koji u zamjenu za borbu protiv Turaka ovdje dobivaju zemlju, no tu je naselje postojalo i davno prije toga. Od 1869. do 1889. mjesto nosi naziv Mahovice, od 1890. do 1910. Mavice, nakon čega se uvriježio današnji naziv – Maovice. U selu je rimokatolička crkva sv. Jure koja datira iz 1901. godine, a sagrađena je na temeljima starohrvatske crkve, ostaci koje su još uvijek vidljivi, a tu je i pravoslavna crkvica sv. Nedjelje iz 1981. godine. A ime, otkud ime Maovice?

Zadovoljavajući odgovor ne dobih od nikoga pa ni od fra Jakova Vire, župnika vrličke župe pod koju spada i ovo gorsko, živopisno mjesto s nebeskim zaštitnikom – sv. Jurom mučenikom. No, fra Jakov će reći da zna liječiti starije osobe koje imaju problema s cirkulacijom krvi, preponama i grčevima pa će “na licu mista” to i demonstrirati na našem vozaču Juri. Nakon pet minuta “terapije” Jure će zadovoljno kazati: “Je, pomoglo mi je, bolje mi je!”

Vrijedni i dugovječni Petar, pak, će ustvrditi da nema boljeg sira od onoga što proizvodi sirana Vuletić. Veli: “Kad on svoj sir proda na pazaru u Drnišu, tek tada ostali mogu prodavati. OPG Željka Vule-

tića ima najveće stado ovaca u Cetinskoj krajini i Željko je jedini registrirani proizvođač sira iz mišine u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Pored stada ovaca ima i 300 goveda… Ali nije samo on naš poznati lokalni poduzetnik.

Tu je i pršutana “Poljoprivredno-braniteljske zadruge Svilaja” koja se prostire na 600 četvornih metara površine i proizvodi pršute prema tradiciji i recepturi vrličkog kraja. Može godišnje osušiti 5000 komada pršuta, pečenice, pancete…

Lokalni poduzetnik je i Jozo Režić, vlasnik destilerije i prvi zapovjednik specijalne policije PU Splitsko-dalmatinske županije… Tu je i OPG “Radinje”, farma krava Zdravka Samardžića...

“A što je sa stolarima?”

“Prvi stolari u Maovicama bili su Režići. Ovdje ih više nema, danas Željko, Mladen i Stipe rade u Solinu. U Kaštelima su naši poznati poduzetnici Vinko Blažević, Ante Hrga i Ante Kujundžić. Božo Milković je u Zagrebu, a Filip Milković u Splitu. U Kninu je Jure Zečević, sportski djelatnik, delegat Prve HNL. Inače, tu su nekad bile dvije stolarske radnje, dvije gostionice, područna škola… više toga nema.”

“Nema tu više ni kovačije, a bila je, moj djed Roko je bio kovač”, nadopunit će maovičku zimsku priču Nikola Uzun, zamjenik gradonačelnika Vrlike i predsjednik KUD-a “Milan Begović” te dodati: “Maovičani su najaktivniji u očuvanju običaja

u selu od muških najstariji njegov ćaća Božo (92), a od ženskih Ika Samardžić (94). Petar će ga nadopuniti: “I njegov sin je hrvatski branitelj. Naše selo je poznato i po dugovječnom i zdravom životu ljudi. Moj did je živija 95 godina, a bračni par Anka i Ivan Batalić i više od stotinu – Ivan 104, a Anka godinu manje.

Ovdje stogodišnjaci nisu rijetkost…” Daklem, na Svilaji kao i na Tibetu, doživjeti stotu jest prirodno i nerijetko.

’Maovička vučica’ iz Zagreba

i tradicije našeg kraja, a naše vrličko kolo i naša ojkalica, koje gajimo kroz naš KUD, zaštićena su nematerijalna kulturna baština”. Petar će dodati da oni imaju namjeru zaštititi i vrlički uštipak koji je nekoć “bija sirotinjska hrana”, dok će fra Jakov reći da je crkva sv. Jure u Domovinskom ratu devastirana, da su četnici s nje ukrali zvono te da je crkva obnovljena donacijama plemenitih i domoljubivih Maovičana. Miljenko Skorup će ustvrditi kako je danas lakše biti pas nego seljak, dok će Nikola Kričković priopćiti, nu, da on “ne drži dvi krave i jednog junca e da bi od toga živija, već da ne bi pija”. Još će kazati da je

Međutim, rijetko tko bi se usudio napustiti unosan biznis u našoj metropoli i doći u maovičku neizvjesnost na Svilaji, kao što je to učinila gospa Marijana Škalic. Ona je točno prije godinu dana ostavila u Zagrebu uhodan i siguran posao te se doselila u Maovice, očevo rodno mjesto… Ispričat će: “Ja sam rođena u Zagrebu gdje sam odrasla, školovala se i gdje sam se bavila poduzetništvom, no korijeni su mi u Maovicama.

Za Maovice me vežu krasne uspomene iz djetinjstva, tu sam s ocem dolazila i uvijek sam se željela ovamo vratiti. I vratila sam se zastalno prije godinu dana, ne pada mi na pamet Zagreb. U Vrlici sam otvorila restoran ‘Ero’, a radim i na velikom projektu na Perući. Ja sam turistički djelatnik i htjela bih svoje znanje pokloniti Vrlici. Obišla sam cijelu Europu i zaključila – Vrlika i Maovice su kao mala Švicarska.

Živim u Maovicama sama i zovu me ‘maovička vučica’.

Maovičani su primjer karakternih i ponosnih ljudi i ja kažem – živi muški, umri maovički.

Jednostavno, zagrebački Pantovčak sam zamijenila vrličkim Maovicama, gdje je gostoljubivost ljudi nadaleko poznata”.

No nije mi znati je li svima poznato da su iz ovog malenog mjesta pod svilajskim Batom i Kitom potekli Nikola Blažević, župan Šibensko-kninske županije i bivši gradonačelnik Knina, Mile Blažević, akademski kipar, Jug Grizelj, novinar, Ilija Petković, nogometaš… U Maovicama, kao rijetko gdje, ima “ganjc” nova pošta bez pošte i poštara, u koju nikad nije stiglo ni iz nje otišlo ni jedno jedino pismo; tu je i karnevalska udruga “DID BABI” sa sjedištem u školskoj zgradi. Petnaestak učenika u svih osam razreda nastavu pohađa u Vrlici… Sortiranje smeća u Maovicama služi za primjer… Nadalje… No dalje nema prostora, a i sunce klizi iza Svilaje pa se i mi žurimo skliznuti prije mraka dolje k Begovićevoj Česmi i “Eri s onoga svijeta”. I mirisu njegove “Dunje”: “Pred starim domom mojijeh otaca/ ponosna dunja svoju krošnju širi/kroz njeno granje sunce zrake baca/a zlatni plod joj oštrim dahom miri”.

Još malo i na svilajsku bijelu studen skliznut će mrak. Hoće li itko, upitah se, cvokoćući od leda, promrmljati izrijek naših otaca: “Jedne gaće – ništa gaće, dvoje gaće – štogot gaće, troje gaće – to su gaće!”

Nikola Kričković dvije krave i junca drži, kako kaže, da ne bi pio

Diplomatska bitka vodila se u okruženju žestokih borbi na okupiranim područjima Piše:

JOSIP MATKOVIĆ

N

a svečanom primanju u Splitsko - d a l m ati nskoj županiji u povodu 27. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, uzvanicima se obratio zamjenik župana Luka Brčić, koji je ispričao župana Blaženka Bobana te prenio svima njegove pozdrave i čestitke u povodu značajne obljetnice. Zamjenik župana podsjetio je na riječi prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana: “Današnji dan, 15. siječnja 1992. godine, bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu, 14-stoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu između Mure, Drave, Dunava i Jadrana.”

Čestitke i zahvala Brčić je podsjetio kako tadašnje međunarodno priznanje nije stiglo samo od sebe, nego se diplomatska bitka događala u okruženju žestokih borbi za oslobađanje hrvatskog teritorija koje su na bojištu vodili hrvatski branitelji.

Zato je zahvalio prije svega hrvatskim braniteljima, a onda i svima drugima koji su na bilo koji način zaslužni za tadašnje međunarodno priznanje hrvatske neovisnosti.

– Čestitam vam Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, a svima koji su dali

svoj doprinos ostvarenju toga priznanja, od srca zahvaljujem, te želim i u ovoj godini nastavak izvrsne suradnje sa svim predstavnicima konzularnog zbora u Splitu i svim predstavnicima nacionalnih manjina, na dobrobit svih građana Splita i županije, te svih ljudi dobre volje – kazao je u svojoj čestitki zamjenik župana Brčić.

’Borba za bolji život’ Nakon njega okupljenima se, u ime splitskog gradonačelnika Andre Krstulovića Opare, obratio predsjednik Gradskog vijeća grada Splita Igor Stanišić, koji je svima prenio najbolje želje i čestitke gradonačelnika.

– Većina vas ste svjedoci tih događanja i zato neću ponavljati ono što je zamjenik župana već kazao. Rekao bih da je i moja generacija ponosna na te dane i taj događaj, a uz međunarodno priznanje dodao bih i ne manje važnu činjenicu mirne reintegracije istočne Slavo-

nije koja je bila kruna potpune suverenosti Republike Hrvatske. Danas nam preostaje borba za bolji život, za zaustavljanje iseljavanja mladih i razvoj međusobnog uvažavanja i tolerancije u našem društvu – kazao je Igor Stanišić.

Predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar pridružio se čestitkama te pohvalio dosadašnju suradnju i poželio nastavak izgradnje još tolerantnijeg i još boljeg društva za sve.

gel Mitrevski. Njih dvojica su se, zajedno sa zamjenikom župana Brčićem, nakon zdravice s čašom šampanjca i zajedničke fotografije obratili medijima.

– Konzularni zbor u Splitu ima 21 člana, što znači da je 21 zemlja u svijetu dala puno povjerenje nama da ih zastupamo, što je dokaz da je i Hrvatska mjesto koje je atraktivno u mnogim pogledima. Atraktivna smo turistička destinacija.

Naša je dužnost pomagati građanima država koje zastupamo u problemima s kojima se susreću. Koristim priliku iskazati zahvalnost Splitsko-dalmatinskoj županiji na svesrdnoj pomoći koju primamo u pogledu svih angažmana koji su nam potrebni – izjavio je Aničić u ime konzularnog zbora.

Predstavnici 21 države U ime konzularnog zbora, Županiji i Gradu Splitu na dosadašnjoj izvrsnoj suradnji zahvalio je doajen konzularnog zbora, počasni konzul Kraljevine Švedske Slobodan Aničić. Čestiku je na kraju uputio i predsjednik Koordinacije Vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Splitsko-dalmatinske županije, predstavnik makedonske nacionalne manjine An-

’Jedan od najsvjetlijih dana’ – Ovaj dan je jedan od najsvjetlijih dana u povijesti Re-

publike Hrvatske. Nemojmo zaboraviti da smo svi mi u to vrijeme, te 1992. godine, bili državljani Republike Hrvatske, živjeli u ovoj državi i više od devedeset posto nas je na referendumu glasovalo za osamostaljenje Republike Hrvatske.

U temeljima moderne Hrvatske utkani su i životi brojnih pripadnika nacionalnih manjina koji su dali svoje živote u Domovinskom ratu.

Vjerujem da je to garancija međusobnog suživota. Ovih 27 godina samostalnosti, da ne kažem 25 godina punog suvereniteta Republike Hrvatske, postali smo primjer kako se pitanja prava nacionalnih manjina trebaju rješavati. S punim pravom mogu ustvrditi da su prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj od svih europskih zemalja na najvišoj mogućoj razini – kazao je Angel Mitrevski, predsjednik Koordinacije Vijeća i predstavnika nacionalnih manjina.

Veterani iz redova Konzularnog zbora na primanju u Županiji

Petroslav Sapunar, Ante Šošić, Luka Brčić i Igor Stanišić

Vladimir dugandžić/hanza media

Marijana Škalic je velebni Zagreb mijenjala za Maovice i vrličku Česmu

TRADICIONALNI SVEČANI PRIJAM ZA KONZULARNI ZBOR I PREDSTAVNIKE NACIONALNIH MANJINA U SPLITU

12

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

13

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

siječanj 2019.

siječanj 2019.

Pripremila Ana-Marija Škorić

intervju broja DRAGICA VRANJEŠ (31), SABORSKA ZASTUPNICA, ČLANICA TRIJU SABORSKIH ODBORA I VODITELJICA HRVATSKOG IZASLANSTVA U PARLAMENTARNOJ SKUPINI MEDITERANA:

Zagori vraćamo život, a obali ‘miris i okus’

marina matković

U ruralnom turizmu bi trebalo potencirati autohtone sadržaje koje ima Dalmatinska zagora. Autohtonu hranu koju Zagora proizvodi kroz turizam valja plasirati na tržište, umjesto onog što nam se nudi u robnim centrima. I to je ključ razvoja turizma, kaže mlada saborska zastupnica

U

prvom broju ‘Moje županije’ u 2019., ovosiječanjskom, gošća nam je Dragica Vranješ, 31-godišnjakinja, mlada i uspješna Baškovođanka, magistrica ekonomije koja se vinula sve do saborskih klupa.

Od listopada 2016. zastupnica ste u Hrvatskom saboru, kao zamjenica za ministra Milana Kujundžića, članica ste više saborskih odbora - za turizam, za europske poslove, za financije i državni proračun, za međuparlamentarnu suradnju...

- Tako je, članica sam najvažnijih odbora Hrvatskog sabora, a to su Odbor za financije i državni proračun, Odbor za turizam i Odbor europske poslove i uz sve navedeno voditeljica sam Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupini Mediterana.

Moj rad je isključivo orijentiran na unutarnju nacionalnu, regionalnu i lokalnu politiku.

Na terenu sam stalno s poljoprivrednicima, često u štalama, na polju, u našim školama, vrtićima... Međutim, važno je naglasiti da naše financije i turizam itekako ovise o stanju u državama na Mediteranu. Istaknula bih da sam na zadnjem susretu u Africi, u Rabatu, bila zadužena za koordiniranje Odbora za gospodarska pitanja.

Također, sada se kroz Odbor za europske poslove vodi naizgled bezazlena rasprava o načinu računanja vremena za koje se trebamo odlučiti u sljedećem razdoblju, a koje će imati snažan utjecaj na turizam, poljoprivredu, proizvodnju električne energije.

Rast zaposlenosti i plaća Što je porezna reforma konkretno značila za jedinice lokalne samouprave, navlastito za negdašnja brdsko-planinska područja? Koje su općine i gradovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji posebito “profitirali“?

- Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave je u primjeni od 1. siječnja 2018. godine. Navedenim Zakonom se uređuju izvori sredstava i financiranje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a posebice raspodjela prihoda od poreza na dohodak i fiskalno izravnanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Provedbom ovoga Zakona sav prihod od poreza na dohodak prepušten je jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, a sama raspodjela prihoda od poreza na dohodak je pojednostavljena, s obzirom na to da je propisana jedinstvena raspodjela za svih 576 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Novo, u odnosu na do tada važeći Zakon, je fond fiskalnog izravnanja. Pravo na sredstva fiskalnog izravnanja ostvaruju one općine, gradovi i županije čiji je kapacitet ostvarenih poreznih prihoda manji od referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda.

Općine i g radovi Splitsko-dalmatinske županije su ovom poreznom reformom ite-

kako profitirali, ali i sam proračun naše Županije. Prednjače Sinj, Trilj, Imotski i Vrgorac, ali ne nauštrb priobalnih gradova i općina, kako je to do sada znalo biti, jer i oni također u najvećem dijelu bilježe veće prihode od poreza na dohodak.

Ono što je ključno u ovoj poreznoj reformi je da unatoč većem prihodu od poreza na dohodak, isti nije rastao za poslodavce te je omogućio rast zaposlenosti i plaća, zbog čega sada imamo i značajan porast prosječne plaće u Hrvatskoj. Država se odrekla prihoda od poreza na dohodak u korist građana te gradova i općina. Isto tako, ova porezna reforma osigurala je dodatna sredstva za sve one koji su imali manje prihode od poreza na dohodak.

Evo i dokaza - u prvih 11. mjeseci 2018. godine prihod od ovog poreza u Gradu Sinju duplo je veći i to za 22,2 milijuna kuna, Trilju i više od 50 posto, i to za 10,5 miluzna kuna, Imotskom 8,4 milijuna kuna, Vrgorcu 7,5 milijuna kuna.

UČINCI POREZNE REFORME U prvih 11 mjeseci 2018. prihod od poreza na dohodak u Gradu Sinju duplo je veći nego godinu prije, i to za 22,2 milijuna kuna, Trilju i više od 50 posto, za 10,5 milijuna kuna, Imotskom 8,4 milijuna kuna, Vrgorcu 7,5 milijuna Jako je značajno da čelnici ovih gradova i općina kvalitetno upravljaju tim prihodima i da se u pravilan kontekst stavi rast prihoda pojedinih gradova i općina. Ako općine i gradovi iz naše Zagore traže povećanje prihoda, dobiju milijune kuna, a građani iz tih područja nas upozoravaju da u selima nemaju javne rasvjete, kontejnera za prikupljanje otpada, uređenih prometnica i ostale osnovne komunalne infrastrukture, čelnici gradova i općina moraju zna-

ti da je Vlada taj novac osigurala za izravnu pomoć hrvatskim građanima preko jedinica lokalne samouprave. Isto tako ovoj Vladi jednako važno je da rastereti rad od poreza i potakne poduzetništvo.

Prihod proračuna od poreza na dohodak Splitsko-dalmatinske županije veći je 34,6 milijuna kuna, Grada Makarske 3,9 milijuna kuna,, Općine Baške Voda 574.600 kuna, Tučepi 391.300 kuna, a Općine Gradac za gotovo 60 posto ili 1,49 milijuna kuna.

ruke živih životinja, svježeg ili rashlađenog mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, svježih ili rashlađenih kobasica i sličnih proizvoda, od mesa, mesnih klaoničkih proizvoda ili krvi,

žive ribe, svježe ili rashlađene ribe, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka, svježih ili rashlađenih rakova, svježeg ili rashlađenog povrća, korijena i gomolja, svježeg i suhog voća i orašastih plodova, svježih jaja peradi, u ljusci te usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost po posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje središnjeg državnog tijela nadležnog za intelektualno vlasništvo.

Iako su nas napadali da trgovine neće sukladno ovim promjenama spuštati cijene, promjene su već vidljive.

Nova rasterećenja Što nam donosi treći krug porezne reforme u 2019. godini?

- Treći krug porezne reforme je usmjeren na smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, stvaranje jednostavnog i socijalno pravednijeg poreznog sustava, pojednostavljenje te veću pravnu sigurnost za porezne obveznike. Nastavak porezne reforme donosi niz poreznih mjera usmjerenih na rasterećenje poduzetnika i građana. Propisana je nova vrsta neoporezivog primitka i to nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika do iznosa 5.000 kuna, što uključuje i dodatnu plaću, dodatak uz mjesečnu plaću i slično.

Jedne od najbitnih mjera trećeg kruga porezne reforme su Izmjene i dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Promjene s 1. siječnja 2019. godine su sljedeće: - po sniženoj stopi PDV-a od 5 posto oporezuju se svi lijekove te isporuke knjiga, novina i časopisa, neovisno o tome u kojem su obliku; - po stopi 13 posto oporezuju se dječje pelene, ispo-

Nema logike da Zagreb i Slavonija dobivaju iste potpore

goran mehkek/hanza media

Piše:

Možete li, kao članica Odbora za europske poslove, prokomentirati nove regije NUTS? Što se bitno promijenilo i što će to značiti u konkretnom radu jedinica područne i lokalne samouprvae, tradu agencije RERA, djelovanju OPG-ova, LAG-ova?

- Ključna promjena za našu Županiju je ta da će se otkloniti negativna Odluka Vlade iz 2012. godine. Tom u najmanju ruku bizarnom Odlukom sufinanciranje za poduzetnike na našem području iz EU fondova smanjeno je za 10 posto, suprotno onom što nam je EU to omogućavala.

U isto vrijeme ulaganje poduzetnika u Slavoniju i Grad Zagreb dobivalo je jednake potpore, što se čini, nažalost, nevjerojatnim.

Isto je svakako bilo jedan od razloga loše demografske slike u Slavoniji. Stoga ćemo izdvojiti Grad Zagreb čiji BDP po stanovniku prelazi i onaj u EU, Slavonija će dobiti više EU sredstava, čime ćemo omogućiti državi da nacionalna sredstva, koja sada koristi za Projekt Slavonija, da bi ispravila nepravdu iz 2012., ubuduće više koristi za intervencijske planove unutar naše Županije, kao što je onaj za Zagoru, odnosno Imotsku krajinu. LAG Adrion? Od kada djeluje, što iz tog rada želite izdvojiti i naglasiti?

- LAG Adrion djeluje od 2012.

godine. Istoga sam osnivala, a od prošle godine, nakon profesionalnog rada samu ulozi predsjednica istoe.. U prošloj godini napravili smo i ključnu izmjenu u radu, s obzirom da smo htjeli nastaviti uspješnost koju smo imali dok sam radila kao voditeljica. Cilj nam je bio da nam zaposlenici nisu uspavani i da atmosfera u LAG-u bude bitno drugačija nego što je to ona u javnoj upravi, da rad bude neposredniji i aktivniji. Plaće sada jako ovise o učinku i rezultatima, nisu zajamčene, čime privlačimo one koji vjeruju u svoj rad i taj posao rade sa srcem.

Na projektima na kojima smo radili omogućili smo zapošljavanje sada već više od 80 osoba, u prošloj godini tu je i novih 138 projekta te preko 67 miljuna kuna prijava.

U novoj godini, nakon prošlogodišnjeg natječaja kojim i sami financiramo male proizvođače, idemo i s novim natječajem i to za financiranje izgradnje, rekonstrukcije i opremanja javne infrastrukture - vrtića, vatrogasnih i društvenih domova, igrališta...

Rast apartmanizacije i prometnog kolapsa Kao članica Odbora za turizam, s obzirom na izbornu jedinicu iz koje ste izabrani u Sabor, koje probleme a koje prednosti ima recimo Makarska rivijera? Kako vidite budućnost ruralnog turizma?

- Problem Makarske rivjere, uopće Podbiokovlja, je apartmanizacija, izgradnja stanova, veći dio njih ne plaćaju obveze.

“Ključ se prenosi iz ruke u ruku”. Boravi prevelik broj “turista” nastao tom apartmanizacijom, ne plaćaju obveze, čine preveliku gužvu. Vidimo prometni kolaps u sezoni, a posebno vikendom u Makarskoj. Komunalna infrastruktura je na granici izdržljivosti.

Svaka općina Makarskog primorja, jednako kao i grad Makarska, i onim formalnim brojkama, bez ovih ranije spomenutih, u turizmu može parirati samom Gradu Zagrebu, bez ikakve skromnosti, međutim grad Zagreb bilježi značajnije prihode iz članarina na promet pravnih osoba koje se može-

bitno ostvaruju upravo kod nas.

Ugostiteljstvo se razvija snažno, broj domaćih proizvoda sve je veći, vinske karte su sve kvalitetnije, ali potrebno je i dalje kontinuirano poticati umrežavanje s proizvođačima.

Ruralni turizam podrazumijeva prednačenje seoskih domaćinstava. Na razini RH takvih je 272, u prošloj godini kroz naš LAG smo ovu brojku povećali za 3 posto na razini cijele RH, odnosno registrirali smo 10 novih seoskih domaćinstava. Što znači seosko domaćinstvo - najprostije rečeno da za sebe ili gosta barem posadite rajčice, imate litru ulja koju na registriranom OPG-u možete i prodati. Isto tako, da u svojoj mini vinariji imate nekoliko “kvodova” kojima će te obići svoj vinograd. Niz takvih projekata smo pripremili i uskoro kreće njihova provedba. Kuće za odmor s bazenima su hvalevrijedne, ali one same po sebi ne potiču se EU sredstvima u značajnijoj mjeri. One mogu pripomoći ako se povežu s proizvođačima.

U ruralnom turizmu bi trebalo potencirati autohtone sadržaje koje ima Dalmatinska zagora, u to svakako uključiti domaću proizvodnju koja je na cijeni.

Autohtona hrana koju Zagora mora proizvesti i kroz turizam plasirati na tržište, umjesto onog što nam se nudi u robnim centrima, mora bit ključ razvoja turizma. Na takav naćin bismo povećali stvarni prihod od turizma prodajući vlastite proizvode, a ne uvozne.

Ovakav jedan intervencijski plan nam je potreban. Glavne pravce na temelju svog iskustva sam osmislila, a planiram snažno potaknuti sastanke i konkretne aktivnosti na tu temu u suradnji s našom Županijom te na taj način vratiti Zagori život, a obali “miris i okus”.

U lipnju ove godine očekujemo odobravanje EU za financiranje hladnjača, za čije natječaje se trebaju javiti Županije, što je jako važno za plasiranje domaćih proizvoda uz obalu. A u planu je i veletržnica uz Tunel sv. Ilija u Baškoj Vodi, što će biti značajan projekt za naše ugostitelje.

Od Vlade RH i Županije trebamo pomoć u upravljanju državnom imovinom, pomorskim dobrom i pomoć pri financiranju veće infrastrukture.

kronologija događanja 27. prosinca 2018.

Županijska Povelja srebrnom treneru Zlatku Daliću U dvorani Časničkog zbora u Lori promovirana je knjiga Zlatka Dalića, izbornika nogometne reprezentacije, o putu do osvajanja srebra na Svjetskom prvenstvu. Knjiga je objavljena u izdanju Sportskih novosti, autora glavnog urednika Marija Zorka i novinara Dražena Antolića.

Okupljenima je prikazan kratki, ali emotivni videozapis sa Svjetskog prvenstva u nogometu.

Ovom prigodom je župan Blaženko Boban izborniku Daliću predao Povelju koju su na svečanoj sjednici, uz blagdan sv. Jeronima, zaštitnika Splitsko-dalmatinske županije, dodijelili vijećnici Županijske skupštine. “Hvala ti, izborniče, što si nas učinio ponosnim i dokazao svijetu kakva smo sportska nacija, i još više što si nam svima posvjedočio kako se ljubi svoja domovina”, kazao je župan.

U panel-razgovoru na tribini sudjelovali su još i novinar Slobodne Dalmacije Frane Vulas, koji je izvještavao s Mundijala u Rusiji, te Ivica Tucak, izbornik vaterpolske reprezentacije. Izbornik Dalić je, među ostalim, potaknuo ideju da se nogometna reprezentacija vrati u Split i nastupi na Poljudu, jer je uvijek bio i ostao hajdukovac, što je izazvalo pljesak okupljenih. Knjiga koja se prodavala prije predstavljanja doslovce je razgrabljena, a prihod je namijenjen u humanitarne svrhe.

31. prosinca 2018.

Boban i Krstulović Opara u novogodišnjoj noći obišli dežurne službe Gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara, sa županom Splitsko-dalmatinske županije Blaženkom Bobanom, obišao je u novogodišnjoj noći dežurne službe i njihove djelatnike koji su novogodišnju noć proveli na radnim mjestima brinući se o sigurnosti svih građana Splita i njihovih gostiju. Gradonačelnik je najprije obišao dispečere Hrvatskog operatora prijenosnog sustava – prijenosno područje Split, a zatim je sa županom posjetio Javnu vatrogasnu postrojbu grada Splita, ispostavu Državne uprave za zaštitu i spašavanje – Centar 112, Hitni prijam na Firulama i Operativno-komunikacijski centar Policijske uprave splitsko-dalmatinske. Župan i gradonačelnik su zahvalili na predanom radu tijekom cijele 2017. godine te su čestitali Novu godinu, uz želje da novogodišnja noć prođe mirno, bez izgreda i intervencija.

2. siječnja

Čestitka majci i prvoj bebi rođenoj u 2019. u KBC-u Split Mali Mirko je prva beba rođena u Splitu u 2019. godini. Mama Lukrecija Soldo iz Runovića rodila je prvu splitsku bebu u novoj godini, a posjetio ju je župan Blaženko Boban. Kako su izvijestili iz splitskog rodilišta, beba je rođena u prvim sekundama 2019. godine. Župan je majci i bebi donio prigodne darove i zaželio im puno zdravlja i sreće.

“Srce mi je ispunjeno iz više razloga. U 2018. u splitskom rodilištu rođeno je 204 bebe više

14

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE siječanj 2019.

15

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE siječanj 2019.

Pripremila Ana-Marija Škorić

kronologija događanja nego lani. To je prvi porast novorođene djece od 2012. Ovo nam je indikator dobrog smjera demografskih mjera na svim razinama. Naše mjere usmjerene su na revitalizaciju Dalmatinske zagore i zato su nam ovi podaci ohrabrenje. Nadam se da, nakon šest godina pada, sada imamo prekretnicu i da ćemo dosegnuti brojku od pet tisuća poroda, koju smo davno imali u ovom rodilištu. Zahvaljujem svom osoblju koje je bilo dežurno prošle noći i koje vodi brigu o svačijoj sigurnosti. Svima od srca hvala i svako dobro u 2019. godini”, kazao je župan Boban.

6. siječnja

Župan posjetio Makedonski kulturni centar i vjernicima čestitao Božić Svoju liturgijsku proslavu Božića imali su splitski pravoslavni Makedonci.

U crkvi sestara Službenica milosrđa, na misnom slavlju koje je predvodio protojerej-stavrofor Kirko Velinski, parohijski svećenik Makedonske pravoslavne crkve u Hrvatskoj, poslana je poruka mira i jedinstva.

Uputio je posebnu zahvalu mons. Marinu Barišiću, splitsko-makarskom nadbiskupu, te gradskim i županijskim čelnicima na odličnoj suradnji i susretljivosti prema makedonskoj nacionalnoj manjini u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Velinski je zahvalio i časnim sestrama, Službenicama milosrđa, koje godinama omogućuju da mogu dostojanstveno proslaviti Božić u njihovoj crkvi.

Nakon liturgijskog dijela, proslava se nastavila u Makedonskom kulturnom centru (MKC), gdje su gosti bili počašćeni tradicionalnim makedonskim jelima i pićima. Posjetu Makedonskom centru župan Blaženko Boban je iskoristio kako bi uputio božićnu čestitku svim vjernicima koji Božić slave po Julijanskom kalendaru.

“Poruka je ista, On je došao na svijet radi mira i ljubavi svih nas. Slavimo li Kristov rođendan 25. ili sedmog, sasvim je svejedno. Jutros sam telefonom čestitao i srpskoj pravoslavnoj zajednici, a sada i makedonskoj. Želim im mira u duši, zadovoljstva u obitelji, rada i prosperiteta u lokalnoj zajednici, ali i cijeloj državi”, kazao je župan. Okupljene je pozdravio i Pero Gruevski, poznati splitski Makedonac i predsjednik MKC-a, koji više od dva desetljeća obilježava veliki blagdan u krugu drugih sunarodnjaka u samom centru Splita.

16. siječnja

Župan uručio ključeve šest novih vozila Zavodu za hitnu medicinu Ključeve šest novih vozila hitne medicinske pomoći predao je župan Blaženko Boban ravnatelju Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije dr. Leu Luetiću.

“Vozila ukupne vrijednosti gotovo 3,3 milijuna kuna osigurala je Splitsko-dalmatinska županija iz decentraliziranih sredstava, a sama vozila dodijelit će se ispostavama Hvar, Imotski, Sinj i Split. Šest novih vozila Zavodu za hitnu medicinu je svakako primarno sredstvo za rad kako bi se zadovoljili svi standardi koji su zakonom propisani. Vjerujem kako ćemo na ovaj način dodatno pripomoći svima onima kojima je potrebna brza i hitna intervencija. Ovime postižemo zavidnu razinu opremljenosti voznog parka Zavoda za hitnu medicinu. Koristim priliku zahvaliti ravnatelju i cijelom timu ljudi koji rade u Zavodu, jer u proteklom razdoblju gotovo da i nismo imali pritužbi na njihov rad, funkcioniranje i brzinu intervencije”, kazao je župan.

politika održivog razvoja Piše:

Ivan BAĆAK

I Podstrana na ruti ‘Euro Velo 8’

OPĆINA IZ SPLITSKOGA SUSJEDSTVA NIZOM PROJEKATA, ČIJE JE VRIJEDNOSTI PREPOZNALA I EUROPSKA UNIJA, PODIŽE ŽIVOTNI STANDARD SVOJIH STANOVNIKA

Cijela mreža biciklističkih staza i biciklističkih ruta kroz općinu Podstrana ucrtana je u ‘Euro Velo 8 – Mediterranean Route’. ‘EuroVelo 8’ ruta nastoji povezati cijelu regiju Mediterana, počevši od Cadiza na zapadu do Cipra na istoku s ciljem uspostave kvalitetne cikloturističke rute slijedeći načela održivog prometa i turizma.

‘Podstrana walk & bike’ - 2 KILOMETRA RAJA Uz uređenje šetnice i biciklističke staze, čija je vrijednosti više od 10 milijuna kuna, Općini Podstrana odobreno je 4,1 milijun kuna za izgradnju reciklažnog dvorišta Perun, isto toliko za projekt ECOMAP, dva milijuna kuna za rekonstrukciju raskrižja Hercegovačke ulice i Ulice kralja Zvonimira...

O

pćini Podstrana odobreno je ukupno 19,3 milijuna kuna iz fondova Europske unije.

Riječ je o sufinanciranju niza projekata odobrenih tijekom 2018., za koje će se sredstva povući tijekom 2019. godine. Uz to su u prošloj godini povukli još 5,3 milijuna kuna od Vlade Republike Hrvatske.

Za izgradnju reciklažnog dvorišta Perun odobreno im je 4,1 milijun kuna. Natječaj je raspisalo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Fond za zaštitu okoliša, a vrijeme provedbe je do svibnja 2020. Ukupna vrijednost projekta je sedam milijuna kuna.

Za projekt ECOMAP odobreno im je četiri milijuna kuna.

Natječaj je raspisao Interreg Italy – Croatia. Projekt će provoditi po pet partnera iz Italije i Hrvatske. Općina Podstrana vodeći je partner. Projektne aktivnosti za općinu Podstrana uključuju izgradnju obale, promidžbu i vidljivost, upravljanje projektom i administraciju.

Gotovo milijun kuna od Europske unije dobili su za rekonstrukciju raskrižja Hercegovač-

čini atraktivnom turističkom destinacijom kojoj je nužno potrebna bogata i raznolika turistička ponuda, a projekt poput ovoga upravo je na tom tragu.

Izgradnja i uređenje obale

ke ulice i Ulice kralja Zvonimira. Malo manje od milijun kuna dobili su i za projekt “Razmišljaj eko-logično”, koji provode zajedno s partnerima Gradom Solinom i općinama Klisom i Dugopoljem. Od Europske unije dobili su i 600.000 kuna za projektnu dokumentaciju za Sportski centar Miljevac, kao i 50.000 kuna za izmjenu postojeće strategija općine Podstrana.

Ipak, najviše novca, 8,5 milijuna kuna, odobreno im je za morsko-riječnu šetnicu i biciklističku stazu “Podstrana walk & bike”. Natječaj je raspisalo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a i Aglomeracija grada Splita kroz ITU mehanizam. Planirana je izgradnja gotovo dva kilometra biciklističke staze od ušća Žrnovnice do sportske lučice Strožanac te uz lijevu obalu Žrnovnice.

Turistička oaza mira U okviru projekta Morsko-riječna šetnica i biciklistička staza “Podstrana walk & bike” cilj je izgraditi biciklističke staze i šetnice u dužini od 363 m od ušća rijeke Žrnovnice do sportske lučice Strožanac, te opremiti bici-

klističke staze i šetnice uz lijevu obalu rijeke Žrnovnice u dužini 1610 metara, čime će se izgraditi i opremiti površina u ukupnoj dužini od 1,97 kilometara.

Vrijednost samog projekta iznosi 10.009.686,86 kn, od čega ukupni prihvatljivi troškovi iznose 10.007.479,41 kn. Od toga će 85 posto sufinancirati EU iz Kohezijskog fonda, dok će preostali dio od 15 posto financirati Općina Podstrana sredstvima osiguranim u proračunu.

Podstranu turisti vole nazvati i oazom mira, a tome pridonosi i činjenica da je tamo prisutno svega nekoliko velikih hotela, a naglasak je na obiteljskom smještaju, što gužve čak i u jeku sezone čini podnošljivijima.

Općina je atraktivna turistička destinacija koja se smjestila na potezu između urbanog Splita i povijesne jezgre Dioklecijanove palače i malih, turistima prenapučenih obalnih mjesta, kao što su Omiš, Baška Voda i Makarska. S obzirom na turistička kretanja i pozitivan trend posjećenosti hrvatske obale, Općina Podstrana je u 2018. godini zabilježila 660.000 noćenja, što je četiri posto više nego u 2017. godini. Ovaj podatak Podstranu

O samom projektu i razvoju gospodarstva i turizma putem projekata financiranih iz EU fondova više se govorilo u utorak 15. siječnja u prostorima autokampa u Stobreču, gdje je održana konferencija “Podstrana walk and bike” u organizaciji Poslovnog dnevnika i Općine Podstrana. Pozdravnim govorima obratili su se Ante Šošić, zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije, i Mladen Bartulović, načelnik općine Podstrana.

Projekt “Podstrana walk and bike” prezentirali su Božen Živaljić, predstavnik Upravnog odje-

la za prostorno uređenje, komunalne poslove i zaštitu okoliša općine Podstrana, te profesor s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Veljko Srzić.

O samom projektu novinarima je nešto više govorio načelnik općine Mladen Bartulović.

– Na ovom projektu se radi već dvadesetak godina. Svakim sazivom Vijeća, bez obzira na političku opredijeljenost u strateškom razmišljanju, prioritet je bila izgradnja i uređenje naših sedam kilometara obale.

Naši mještani žive i rade za turizam, stoga je uređenje obale morao biti prioritet. Izrada projektne dokumentacije je trajala dvije godine, a potom, budući da je u to vrijeme Ministarstvo tek pokrenulo projekt utvrđivanja granica pomorskog dobra, dugotrajan i mučan proces ishođenja građevinske dozvole – započeo je priču načelnik Bartulović.

– Poznato je da državna cesta D8 na dionici kroz Podstranu

ima dnevni protok od 39.000 automobila, a u turističkoj sezoni i do 55.000 automobila, te se po podacima iz MUP-a svrstava u najprometniju, a zbog neadekvatnog stanja prometnice i jednu od najopasnijih cesta u državi.

Bolja mobilnost građana Ovim projektom predviđene biciklističke staze ne nalaze se neposredno uz prometnice te predstavljaju siguran oblik prometovanja. Izgradnjom predmetne biciklističke staze pridonosi se poboljšanju mobilnosti građana unutar općine te povećanju dostupnosti grada kao gravitacijskog centra građanima koji putuju iz prigradskih područja i okolnih manjih mjesta, odnosno pridonosi se prostorno-funkcionalnoj integraciji biciklističko-pješačkog prometa na području cijele Urbane aglo-

Predstavljanje višemilijunskih projekata Općine Podstrana održano je u Stobreču

meracije Split – rekao je Mladen Bartulović, te dodao kako su ciljani korisnici ovog projekta svi stanovnici s područja Urbane aglomeracije Split, budući da je cilj ujedno biciklističkim stazama povezati cijelo područje aglomeracije i tako ih poticati na korištenje alternativnih prijevoznih sredstava i smanjenje štetne emisije CO2.

Program je završio panel-diskusijom pod nazivom “Razvoj gospodarstva i turizma putem projekata financiranih EU fondovima”, u kojoj su sudjelovali Ante Šošić, zamjenik župana, sa Zdravkom Švend, direktoricom Turističke zajednice općine Podstrana, Anom Jerkunicom, voditeljicom Odsjeka za provedbu ITU mehanizma u gradu Splitu, Boženom Živaljićem, predstavnikom Upravnog odjela za prostorno uređenje, komunalne poslove i zaštitu okoliša općine Podstrana, te profesorom Veljkom Srzićem, predstavnikom Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije.

Šošić: Raditi i graditi Zamjenik župana Ante Šošić rekao je da je Županija prepoznala značenje ovog projekta smatrajući kako je cikloturizam jedan od najvažnijih oblika turizma u predsezoni i posezoni.

– Ono što je našem turizmu nedostajalo jesu upravo ovakvi

sadržaji i znamo li da je Podstrana prošlu godinu završila sa 650 tisuća noćenja, onda je nemjerljiv doprinos ovakvih sadržaja razvoju turizma. U županiji imamo gotovo tri tisuće kilometara biciklističkih staza, više od 100 označenih i mapiranih. Raditi i graditi je jedino geslo kojim se trebamo rukovoditi, sve ostalo su sporedne teme. Naše glavne politike su razvojne, a to znači politike održivog razvoja, kvalitetnijeg života i povećanja standarda naših stanovnika – dodao je Ante Šošić.

Dionica predmetnog zahvata povezuje nekoliko naselja unutar općine Podstrana te Podstranu s gradom Splitom, što pridonosi razvoju i unaprjeđenju prometnih sustava prihvatljivih za okoliš te objedinjuje održivost, dostupnost i socijalnu uključenost kroz podizanje razine kvalitete prometnih usluga i usklađivanje prometnih potreba.

Uz biciklističku stazu uz rijeku Žrnovnicu će se postaviti informativne ploče o biljkama i pticama te ribama koje obitavaju u rijeci. Također, planira se i postavljanje koševa za otpatke te pametne klupe koja bi biciklistima i šetačima, osim odmora, omogućila besplatan Wi-Fi i punjenje mobitela. Koridor pješačke i biciklističke staze pruža se gotovo paralelno s koritom rijeke Žrnovnice. Tlocrti i uzdužni elementi pješačke i biciklističke staze su dosta blagi, što daje dodatne pogodnosti za iskoristivost ovog područja. U sklopu uređenja pješačke i biciklističke staze predviđena je i postava jedne dvostrane reklamne vitrine s ucrtanim biciklističkim rutama na području Podstrane te svim servisnim informacijama za bicikliste i šetače. Cijeli projekt je razvojni i infrastrukturni te će ga Podstranjani i žitelji okolnih naselja zasigurno prepoznati kroz unaprjeđenje turizma, kao i svakodnevno obiteljsko korištenje tijekom cijele godine.

16

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE siječanj 2019.

ne zamiru višestoljetne legende IMOĆANI OSTAJU DOSLJEDNI TRADICIJI - ČIM SE VODA POVUČE ETO ISTINSKOG SPEKTAKLA Piše i snimio:

Braco ćosić

M

alo je koji kraj Lijepe naše bogat legendama k ao I mot sk a krajina. Počevši od Fatine jame iz Raosovih “Prosjaka i sinova”, preko legendi o Gavanu i Gavanovici te postanku Crvenog jezera, ali najljepša i najbliža Imoćanima svakako je ona o vilama i vilenjacima. A da su je oni stoljećima slušali i prepričavali svjedoče i brojni nazivi lokaliteta u njihovu Modrom jezeru – Vilinska pećina, Vilinsko počivalo...

Legenda o vilama u Modrom jezeru lijepa je i simpatična priča, s primjetnom dozom seksepilnosti. Naime, vile su bile prelijepe djevojke obučene u bijele haljine, dugih kosa i lijepo su plesale pa bi tako za zrcalih ljetnih noći u Vilinskoj pećini plesale svoja kola. Malo je tko od Imoćana imao hrabrosti doći ih vidjeti. Ipak, imotski momci došuljali bi se u gluho doba noći i gledali njihove predivne koreografije. A one bi tada neopaženo došle do njih, izabrale bi one najočitije i najljepše te ih odvele u jezero. Odmorili bi se na Vilinskom počivalu na kraju devete serpentine i onda bi ih napile bistrom jezerskom vodom. Potom bi ih povele u Vilinsku pećinu i s njima bi plesale sve do rane zore.

Vile kršne momke vode u Vilinsku pećinu No, kako legenda kaže, voda iz Modroga jezera ima i afrodizijačka svojstva, pa nije teško dokučiti što se zbivalo u Vilinskoj pećini. Kada bi ciknula zora vi-

Vilenjaci i Vukodlaci s dna Modroga jezera

le bi vraćale momke na glavnu vidilicu.

Legenda o vilama pričala se generacijama, a današnje joj dodaju i neke druge sadržaje. Tako se u Imotskom dva njegova dijela poznaju po vilenjacima i vukodlacima. Prvi su sa zapadnih rubova jezera, dojmljivi, mirni, pristojni, jednom riječju uglađenih manira. Drugi su s istočnih rubova jezera, vukodlaci, ljudi s brda, jaki, odvažni, grubi. I dakako, odmah su suparnici. A gdje te karaktere sresti već u Modrom jezeru. I to ne onom s modrom vodom, nego na njegovu presušenom dnu. Od 1943. godine, kada je jezero nakon vrlo jakog potresa presušilo, ondašnji mladići zaigrali su na njegovu dnu nogomet. Do dana današnjih, prema nekim statistikama, odigrano je točno 11 utakmica. Suparnici su bili Vilenjaci i Vukodlaci.

Praznik je u Imotskom kada se oni sastanu. Zasvira na dnu jezera imotska Gradska glazba, a momci i cure iz Vinjana Donjih plešu Imotsko kolo. Nogometna utakmica igra se po posebnim pravilima i dimenzijama igrališta. Na posljednoj utakmici 2017. godine na centru igrališta kočoperio se - znak

mercedesa.

Darovi i visoke tenzije Vukodlaci se spuštaju niz strmu opasnu sipinu, uz viku i urlanje, noseći svoje rekvizite, štapove, transparente i darove za protivnike. Vilenjaci se spuštaju serpentinama, tiho, bez

buke, također noseći darove. I pred početak utakmice nastaju verbalne prijetnje Vukodlaka, uz gromoglasno navijanje njihovih pristaša. Situacija se smiri na trenutak kada se izmjenjuju darovi. Vilenjaci donesu Imotsku tortu, rafijole, krokante i prošek, a Vukodlaci uzvraćaju darujući kruh ispod sača i pršut. Utakmica je tradicionalno pod visokim tenzijama, no u jedanaest dosadašnjih susreta pobjednika nije bilo. Svih jedanaest završilo je neriješenim rezultatom. Pametnome dosta.

Dakako, repriza toga susreta nastavlja se u nekoj većoj prostoriji, uz dobru marendu.

Sadašnje generacije vilenjaka i vukodlaka znaju i u ljetnim mjesecima, tijekom sezone kupanja, odigrati i vaterpolsku utakmicu, no ona nema onaj naboj ni karakter kao nogometna na presušenom dnu.

Impressum ♦ Moja županija / Kronika Splitsko-dalmatinske županije, informativno glasilo SDŽ ♦ Nakladnik: Splitsko-dalmatinska županija ♦ Uredništvo: Marija Čizmić, mag.iur., Ana-Marija Škorić, prof., Luka Brčić, prof., Anđelka Vuković, mag.oec., Ivan Baćak, dipl. novinar, Linda Nerlović ♦ Glavni urednik Mijo Grabovac ♦ Zamjenik glavnog urednika mr.sc. Davor Pavić ♦ Grafička urednica Sabina Podobnik ♦ Fotografije SDŽ, Hanza Media ♦ Grafička priprema i tisak: Slobodna Dalmacija ♦ Adresa Uredništva Split, Domovinskog rata 2, telefon 021/400 019 ♦ E-mail: splitsko.dalmatinska.zupanija@dalmacija.hr ♦ Web: http://www.dalmacija.hr