Kronika broj 118

vladimir dugandžić/hanza media

STIPE KRCE: MALENA MISTA MOJE ŽUPANIJE (11)

str. 8-10

Soparnik je siromaško poljičko jelo, ali povijest je bogata kao malo gdje

BROJ 118 • veljača 2019. • www.dalmacija.hr

gata

issn 1332-6465

vladimir dugandžić/hanza media

ŽUPAN BLAŽENKO BOBAN NAJAVLJUJE NEPOVRATNA SREDSTVA ZA DEMOGRAFSKU OBNOVU RURALNIH PODRUČJA

Mladi iz Zagore - tu je vaš dom!

Hrvoje Cvitković: Karakašica je moja Europa Iva Lončar: Suprug i ja ostajemo u Imotskoj krajini str. 2 i 3

ENERGETSKI OBNOVLJENO PET OSNOVIH I SREDNJIH ŠKOLA (DICMO, SINJ, VRGORAC, OMIŠ I POSTIRA)

Učionice su zagrijane, ne trebaju kaputi i rukavice

str. 4 i 5

2

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE veljača 2019.

mijo grabovac, glavni urednik

V

Veljača prevrtača, crveni alarmi i demografske mjere

eljača je doista prevrtača - s prvim danima najavila nam je proljeće, meteorolozi kažu da smo imali najtoplije dane otkad postoje mjerenja, a evo ovoga petka, 22. je u mjesecu, čitam da je upaljen crveni MeteoAlarm s upozorenjem: Čuvajte se, vjetar će u Splitu i uokolo njega čupati stabla, letjet će grane i krovovi, trajekti neće ploviti...! Najavljuju nam i povratak minusa u ariji.

Moj crveni alarm već danima svitli, a sve zbog ‘minusa u prilozima’. I to baš za udarne, prednje stranice ‘Moje županije’.

Naš župan nedavno je u Imotskom potpalio nadanja mlađe populacije iz Zagore najavivši bespovratna sredstva za one do 45 godina, kao populacijsku mjeru - poticaj obnovi starih domova ili izgradnji novih kuća, uz uvjet da ostanu u njima živjeti. Blaženko Boban sve je potanko ispričao Mileni Budimir, a ona za vas napisala, poštovani čitatelji.

borba za o(p)stanak ŽUPAN BLAŽENKO BOBAN O DEMOGRAFSKOJ MJERI CILJANOJ NA POPULACIJU KOJA SE DRAMATIČNO ISELJAVA IZ RURALNIH KRAJEVA:

Mladi iz Zagore - tu je vaš dom!

Hrvoje Cvitković, 27-godišnji sinjanin:

Piše:

milena budimir

Zagora će se podijeliti na pet grupa

Županija će s bespovratnih 70 do 120 tisuća kuna mladim obiteljima pomoći kako bi mogli izgraditi novi dom, adaptirati postojeći ili pak kupiti zemljište i kakav napušten objekt. Boban najavljuje 70, možda i 80 potpora u 2019. te tako svake sljedeće godine

Život u ruralnom području ima svojih čari

Centri izvrsnosti, koji su na prostoru SDŽ poput plimnoga vala zaokupili pozornost najnadarenijih učenika i njihovih roditelja, opet voljom županijskih čelnika, postaju predmetom prekogranične suradnje, pa će na njihovim dobrim primjerima uskoro učiti i mladi Hrvati u Hercegovini. Eto i njima poticaja da ostanu živjeti u raditi u svomu zavičaju.

Projekt ‘Pomorsko je dobro’, predstavljen u ovom broju ‘Moje županije’, zamišljeno je kao prilog očuvanju naših plaža, uvala, mora i priobalja za buduće generacije.

Nemirni duh naše je reportere, Stipu i Dugoga, sredinom veljače trebao odvesti sve do Sućurja, ali podbiokovska bura i valovi bili su još nemirniji, nisu ih pustili preko mora pa su u središtu knezova Poljičke kneževine, u Gatima, pronašli štivo za vas. Znate, naišli su na potomke posljednjeg poljičkog kneza Ivana Čovića i čuli puno zanimljiivosti. I onamo ima života i budućnosti - jesu polja neuzorana, ali masline dobro rađaju i turisti se ljeti osvježavaju u tridesetak uređenih bazena.

I evo nas na koncu, na 16. stranici koja je od prvog ovogodišnjeg broja do daljnjega u znaku mitova i legendi s naših porostora. Nakon imotskih Vilenjaka i Vukodlaka, nudimo vam Božanski boj iz poljičkog kraja. I uživajte.

Župan Blaženko Boban i novinarka Milena Budimir

V

olimo se hvaliti kako živimo u najljepšoj zemlji na svijetu, kako nam “kameni geni” vežu srce uz rodni kraj i kako sunce tuđega neba ne grije ko naše. No, od lirike se ne dade živjeti, pa smo svjedoci (doslovno svakoga dana) kako nas naši sugrađani, sumještani, rođaci – napuštaju i odlaze u neke tuđe zemlje, kako bi mogli ne samo

prehraniti obitelj – već i zaraditi koji euro više, kako bi mogli dostojanstveno živjeti, ne brinući kako će na kraju mjeseca platiti režije ili djetetu kupiti nove cipele.

Šansa i za povratnike - Samo sinergijom državne, županijske i lokalne uprave možemo zaustaviti ovu pošast iseljavanja, kazao nam je

Blaženko Boban, župan splitsko-dalmatinski.

Prvi u Lijepoj našoj donose mjeru, pravu demografsku, kojom bi se, ne sumnjamo, mnogo toga dalo u našoj Zagori urediti i učiniti ju ugodni(ji)m mjestom za život. Još uvijek ekipa županije “brusi” kriterije i slaže mjeru kako bi se zadovoljili baš svi, ali mi smo zavirili što se sve među papirima krije, zavirili smo kako bi doznali što vas iduće tri godine čeka.

- Ova mjera vrijedi za sve one koji žele opstati na svom ognjištu, ali i za one koji se žele vratiti na zemlju svojih pradjedova, objašnjava nam župan.

U planu je dodjeljivati nepovratna financijska sredstva mladim obiteljima iz Dalmatinske zagore, u iznosu od 70 do 120 tisuća kuna, kako bi oni mogli izgraditi novi dom, adaptirati postojeći, ali čak i – kupiti zemljište i kakav napušten objekt.

- Cilj je jasan! Zaustaviti iseljavanje iz Dalmatinske zagore, kako u inozemstvo tako i u urbane sredine naše zemlje. Imamo sve preduvjete za to! Prometna povezanost našeg kraja je odlična, relativno se brzo dođe iz svakog dijela županije do centara, kazuje nam župan i dodaje: - Cilj nam je zadržati ljude, poglavito mlade, na svojem kućnom pragu, zato će ovaj program obuhvatiti cijelu Zagoru. Podijelit ćemo područje na pet grupa, ovisno o njihovoj razvijenosti, odnosno nerazvijenosti. Nije isto je li čovjek iz Sinja ili primjerice Bitelića, veli nam Boban.

Ruke će dati gradovi i općine Nepovratna financijska sredstva, doznajemo, dodjeljivala bi se po određenim krite-

Zvonimir Barišin / hanza media

Populacijske mjere, koje ciljaju i na Zagoru i ostale manje razvijene prostore naše županije, osnažiti mogu i bespovratna novčana sredstva koja Županija već četvrtu godinu za redom dodjeljuje pružateljima usluga smještaja u domaćinstvu - privatnim iznajmljivačima. Svake godine mjere se u višemilijunskom iznosu. Nadalje, zar populacijske mjere nisu i ulaganje u školske objekte u Zagori, priobalju i na otocima, a njih pet je energetski obnovljeno, pa su učenike i njihove nastavnike u Sinju, Dicmu, Vrgorcu, Omišu i Postirama dočekale tople učionice. Županija je tu kada je u pitanju podizanje standarda Kliničkog bolničkog centra Split, inače državne medicinske ustanove u službi građana SDŽ, a najnovija donacija su tri vozila.

veljača 2019.

Ovi prvi reci uvodnika, kako primjećujete, nisu zaustavili rotaciju i najnoviji broj kronike naše, Splitsko-dalmatinske županije, ugledao je svjetlo dana. S napunjenih, i prepunjenih, 16 stranica. Ima štiva koji će, vjerujem, zagolicati i vašu dušu...

3

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

rijima, a ne samo ovisno o lokaciji. Bit će bitno i koliko obitelj ima djece, sudjelovat će moći svi mlađi od 45 godina.

- Drago mi je što su već pojedini načelnici zainteresirani za ovaj program i žele se uključiti u ove demografske mjere. Recimo do sada nam se javio Trilj, oni bi rado financirali izradu budućih građevinskih dozvola, Cista bi uložila dodatna financijska sredstva, Imotski bi financijski pomagao djecu u obiteljima, a ja se nadam kako će i drugi čelnici lokalne samouprave u ovim mjerama sudjelovati, iskren je župan.

Uz niz drugih mjera koje je Županija već pokazala i primijenila, ova bi trebala postati generator o(p)stanka mladih ljudi. Kako god da okrenete priču – jedino ste u svome domu svoji na svome, svugdje drugdje ste stranci ili gosti.

- Planiramo trajanje programa kroz iduće tri godine, otva-

Cilj nam je zadržati ljude, poglavito mlade, na svojem kućnom pragu, zato će ovaj program obuhvatiti cijelu Zagoru. Podijelit ćemo područje na pet grupa, ovisno o razvijenosti, odnosno nerazvijenosti. Nije isto je li čovjek iz Sinja ili primjerice Bitelića, veli Boban.

ranje prvog natječaja bi bilo negdje do studenog, ali bi svako par mjeseci radili evaulaciju pristiglih molbi ili prijava. Jasno nam je kako postoje mladi ljudi koji neće moći u kratko vrijeme prikupiti potrebnu dokumentaciju, kazao nam je Blaženko Boban.

Uskoro javni poziv Već tijekom ove godine planiramo dodijeliti takvih 70 možda i 80 potpora i tako svake naredne godine. Računam kako bismo mogli pomoći sigurno nekih 250, možda čak i 300 obitelji. Ako bismo njih uspjeli ostaviti na obiteljskom ognjištu, ja bih bio sretan čovjek, kaže nam.

Sam program je u završnoj izradi, kako smo već kazali, pa se očekuje kako bi kroz idućih desetak dana mogao biti objavljen javni poziv zainteresiranima. Ova mjera, moramo naglasiti, podrazumjeva i kupovinu građevinskog materijala, baš kao i zemljišta, ali i financiranje izrade dokumentacije. Pripremite se, mladi, čekajte objavu poziva, ne sumnjamo kako će zainteresiranih biti poprilično. Naš čovik voli svoj dom, a Zagora – tu je tvoj dom!

Karakašica je moja Europa K

arakašica, poveće naselje smjestilo se s sjeverne strane Sinja, nekoliko kilometara udaljeno od Gospine crkve u središtu grada. Kao i u drugim mjestima ima onih, posebno mladih, koji su napustili rodnu grudu i otišli u neku od europskih zemalja. Međutim, u tom za poljoprivredu bogom danom mjestu pronašli smo vrijednog 27-godišnjeg Hrvoja Cvitkovića. Kaže ne pada mu na pamet odlaziti s rodnog ognjišta.

- Dugo godina sam radio kao mesar u raznim tvrtkama i mesnicama, usput i na poljoprivredi, orao, sijao, zajedno sa svojim starijima u obitelji uzgajao blago. Radimo, što se kaže, od jutra do sutra. Odnedavno u svom OPG-u i idemo se polako širiti, želimo ovdje u Karakašici raditi i živjeti, a to se itekako može, ako se hoće. Planiram sagraditi novu štalu, povećati još blaga, sitne peradi, nabaviti i konje, sijati na postojećih šest hehtara i, ako Bog da i zdravlje posluži, bit će dobro - kazuje nam gotovo dva metra kršni Cetinjanin Hrvoje je ostao u stojnoj kući kao najmlađi od četvero braće, u kojoj žive i njihovi i roditelji. Ponosno ističe kako se i njegova nešto starija braća nakon školovanja i posla u drugim mjestima vraćaju kući. Kaže, jedan mu je brat upravo u vrijeme ovog razgovora obranio doktorski rad u Njemačkoj, drugi je časnik HV i vratili su se u svoje mjesto, udarili temelje za kuće počeli ih graditi i tu će živjeti. On podupire svaku pozitivnu priču, kao i županijsku o potpori za izgradnju ili obnovu obiteljskih kuća u Zagori.

- Iako sam dosta sagradio i uredio, možda će još trebati pomoći, naraočito kada u kući stigne i nevjesta, a sada je veza jako ozbiljna. U svakom slučaju, svatko tko pomaže mlade da ostanu u Hrvatskoj zaslužuje pohvalu. Radom, odricanjima i poštenim odnosom prema svemu možemo ugodno živjeti i razvijati svoju Hrvatsku, kazao je Hrvoje Cvitković. ante botić

Iva Lončar iz Vinjana Gornjih:

Suprug i ja htjeli bismo ostati u Imotskoj krajini P

ozdravljam odluku župana Blaženka i naše Županije o najavljenim poticajima za mlade obitelji, kada je u pitanju gradnja ili adaptacija kuće. Suprug i ja imamo jedno dijete i kanimo ostati u Imotskoj krajini, ali svakako da je najveći problem krov nad glavom. Ovim najavljenim poticajem mogli bismo to riješiti, jer smo u ruralnom dijelu Imotske krajine, točnije u Vinjanima Gornjim u sklopu grada Imotskog.

Sigurno ćemo se javiti sa svom potrebnom papirologijom i nadam se da ćemo dobiti taj poticaj te započeti posao oko dobivanja krova nad glavom. Radovalo bi nas da ostanemo u našoj Imotskoj krajini, kaže Iva Lončar, magistra novinarstva iz Vinjana Gornjih. braco ćosić

4

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE veljača 2019.

5

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE veljača 2019.

energetski obnovljeno pet osnovnih i srednjih škola oš ‘vladimir nazor’, postira

oš ‘josip pupačić’, omiš

0š ‘marko marulić’, sinj

OŠ ‘Ante Starčević’, dicmo

ŽUPANIJSKI PROJEKT ZAGRIJAO UČIONICE U OMIŠU, SINJU, DICMU, VRGORCU I POSTIRAMA

Učenike i nastavnike više ne griju kaputi i rukavice SŠ ‘tin ujević’, vrgorac

Piše:

Tomislav Đonlić, pročelnik

ZA PROSVJETU, KULTURU, TEHNIČKU KULTURU I SPORT

P

rojektom energetske obnove, ukupne vrijednosti 15 milijuna i 754 tisuće kuna, prvih pet škola na području Splitsko-dalmatinske županije (SDŽ) početkom 2019. godine dobile su novo, toplije ruho i puno bolje uvjete za učenje i boravak u njima. Učenici i nastavnici više ne moraju zimi u razredima sjediti u kaputima i rukavicama, niti se preznojavati pred kraj školske godine kad zatopli, kako to već u Dalmaciji biva od svibnja.

U svim školama propisani pedagoški standardi u cijelosti su ispunjeni u dijelu mjerila za prostor i higijensko- tehničkih zahtjeva pri odvijanju nastave.

Zamijenjeni su prozori, vanjska vrata, obnovljena fasada s hidro i toplinskom izolacijom te je uveden novi sustav grijanja i rasvjete. Osim što su iz dosadašnjih energetskog C ili D razreda prešli u A+ ili B, nekada stare i oronule školske zgrade, građene uglavnom sredinom

Uštede t oplinske energije, ovisno o školi, iznose od 57 do čak 86 posto, a značajan je i doprinose zaštiti okoliša smanjenjem emisije CO2 prošlog stoljeća, danas i vizualno izgledaju puno ljepše, kakve i trebaju biti, iznutra i izvana, ustanove koje obrazuju nove generacije. Ovdje valja naglasiti da za neke od školskih objekata, preciznije njih četiri, nije bilo moguće dostizanje energetskog A razreda zbog stanja u kojemu je objekt i ekonomske neisplativosti.

Projekt ‘težak’ 15,754 milijuna kuna Osim boljih uvjeta rada za učenike i nastavnike, energetski obnovljene škole ostvaruju i velike financijske uštede.

U prvom redu se to odnosi na troškove investicijskog održavanja te grijanja i hlađenja, kao i na troškove električne energije, zbog suvremene energetski učinkovite rasvjete.

Primjerice, samo uštede toplinske energije, ovisno o školi, iznose od 57 posto do čak 86 posto dosadašnjih troškova za gri-

janje. Ne manje značajno, svih pet energetski obnovljenih škola sada značajno doprinose i zaštiti okoliša smanjenjem emisije CO2 u odnosu na prijašnje.

U projektu energetske obnove prvih pet škola na području Splitsko-dalmatinske županije ukupne vrijednosti 15 milijuna i 754 tisuće kuna Žpanija je, kao njihov osnivač, iz vlastitog proračuna izdvojila oko četiri milijuna kuna. Iz Europskog fonda za regionalni razvoj energetska obnova je financirana, odnosno dobivena su bespovratna sredstva u visini šest milijuna i 376 tisuća kuna jer je projekt usklađen sa Sporazumom o partnerstvu između RH i Europske komisije za korištenje strukturnih investicijskih fondova EU-a za rast i radna mjesta u razdoblju 2014.-2020. koji definira podršku prelasku na ekonomiju s niskom razinom emisije CO2 u svim sektorima.

Iz Ministarstva regionalnog razvoja za ulaganje u obrazovanje dodjeljeno je 5,5 milijuna kuna.

Novih pet škola ove godine čekaju energetsku obnovu U energetsku obnovu, vrijednu 21,5 milijuna kuna, uskoro kreće novih pet pedagoških ustanova s područja Splitsko-dalmatinske županije, za koje su već potpisani ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava. To su Osnovna škola Ivan Mažuranić u Hanu (Grad Sinj), Osnovna škola Ivan Lovrić Sinj - Područna škola Radošić, Srednja tehnička škola u Splitu, Obrtničko-industrijska škola u Imotskom i Učenički dom u Splitu.

U prvoj grupi - jer će se projekt energetske obnove nastaviti i ubuduće - obnovljene su OŠ Josip Pupačić iz Omiša, OŠ Marko Marulić iz Sinja, OŠ Vladimir Nazor iz Postira na Braču i OŠ Ante Starčević iz Dicma te srednja škola Tin Ujević iz Vrgorca. Pri odabiru ovih pet škola, kako je svojevremeno pojasnio župan Blaženko Boban prigodom potpisivanja ugovora o energetskoj obnovi škola, SDŽ je kao njihov osnivač vodila računa o ravnomjernom razvoju svih krajeva županije, pa su tako izabrane tri škole iz Zagore, jedna s priobalja i jedna s otoka (Brača).

Iz ‘C’ i ‘D’ u ‘B‘ razred U Osnov noj školi A nte Starčević u Dicmu, zdanju izgrađenom davne 1962. i nadograđenom 1976. godine, koju pohađa više od 300 učenika, vrijednost projekta energetske obnove ukupno je iznosila 1.877.028,02 kuna, od čega je 818.710,19 kuna sufinancirano bespovratnim sredstvima Europske unije. Obnovljena škola ostvaruje uštedu od 64,67 posto do sada trošenih sredstava za grijanje i hlađenje, u istom postotku će se i smanjiti razina emisije CO2, što je važno za

zaštitu okoliša te će iz dosadašnjeg C, prijeći u B energetski razred.

Radovi na školskom objektu obuhvatili su povećanje toplinske zaštite vanjskog zida, krova iznad grijanog prostora i stropa prema negrijanom prostoru te zamjenu unutarnje rasvjete učinkovitijom.

Nakon provedene energetske obnova osnovne škole Josip Pupačić u Omišu, na ra-

Boban: Obnovit ćemo sve osnovne i srednje škole Župan Blaženko Boban najav­ljuje: - Naš plan je u sljedećih 6-7 godina obnoviti sve osnovne i srednje škole na području SDŽ jer je to od iznimne važnosti za budućnost. Obnovom škola stvaramo bolje uvijete za rad učenika, ali ih i učimo i osviještavamo kako je energetska tranzicija put budućnosti kojim treba ići.

dost učenika, roditelja i nastavnika, škola je iznutra i izvana zasjala novim sjajem.

Ukupna vrijednost projekta iznosila je 3.396.387,60 kuna od čega je iz fondova Europske unije sufinancirana bespovratnim sredstvima s 1.369.333,45 kuna. U školskoj zgradi, građenoj davne 1978. godine, koja je u obnovu ušla s mjestimice popucalom fasadom ispod koje su se vidjeli tragovi zahrđale željezne armature i sa slabom toplinskom i hidroizolacijom te koju u dvije smjene pohađa oko 800 učenika, nakon završene energetske obnove ostvaruje se ušteda energije od 65,06 posto za grijanje/hlađenje na godišnjoj razini u odnosu na dosadašnju potrošku, razina emisije CO2 smanjena je za 58,08 posto te je škola iz prijašnjeg D, prešla u B energetski razred.

Izvedeni su radovi na stropovima s termoizolacijom u svim prostorijama na prvom katu koji su imali kose plafone. Kompletno su izmijenjena rasvjetna tijela sa led rasvjetom u cjelokupnom školskom prostoru. Potpuno su izmjenjeni stari drveni prozori, postavljeni su pvc prozori sa dvostrukim staklima. Na trećini fasade zgrade je postavljena termoizolacija od kamene vu-

ne, te je obojan taj dio fasade.

Sada se privode kraju unutarnji radovi i ostaje dovršavanje termoizolacije fasade i hidroizolacije ravnih krovova.

Sinj: Ušteda na grijanju 86,28 posto!

Ukupna vrijednost energetske obnove osnovne škole Marko Marulić u Sinju iznosila je 5,72 milijuna kuna, od čega je iz fondova Europske unije osigurano sufinanciranje u visini 2,33 milijuna kuna. Škola je sagrađena 1978. godine i pohađa ju 611 učenika u dvije smjene.

Radovi su obuhvatili povećanje toplinske zaštite poda, vanjskog zida i krova, zamjenu vanjske stolarije te zamjenu sustava grijanja, prozračivanja i rasvjete.

Nakon provedene energetske obnove, škola samo na osnovi troška za toplinsku energiju (grijanje) ostvaruje uštede od čak 86,28 posto. Uz to, ostvaruje će se smanjenje emisije CO2 za 85,3 posto, a bit će znatno manji troškovi tekućeg i investicijskog održavanja. Škola je iz dosadašnjeg D, prešla u A+ energetski razred.

Energetska obnova Osnovne škole Vladimir Nazor u Postira-

ma na Braču obuhvaća radove vrijedne 1.419.070,95 kuna od čega je 608.955,36 kuna sufinancirano bespovratnim sredstvima iz fondova Europske unije.

U zdanju građenom davne 1972. godine, koju u dvije smjene pohađa oko 130 učenika, izvođeni su radovi na povećanju toplinske zaštite krova, vanjskog zida i stropa, zamjena vanjske stolarije i zamjena unutarnje rasvjete učinkovitijom.

Nakon obnove, ušteda za grijanje i hlađenje objekta iznosi 64,84 posto dosadašnjih troškova. Škola je iz energetskog D, prešla u energetski B razred, a ostvareno je i smanjenje emisije C02 u 64,84-postotnom iznosu.

Toplije i Vrgorčanima Energetskom obnovom srednje škole Tin Ujević u Vrgorcu, koja je krenula prije početka školske godine 2018./19., obuhvaćeni su radovi na toplinskoj izolaciji škole, ugradnja vanjske stolarije (prozori i vrata), izmjena strojarskog dijela centralnog grijanja (kotlovnice, plamenika, vodenih pumpi) i dijela dotrajalih radijatora te izmjene vodova električne energije i rasvjetnih tijela. Ukupna vrijednost radova iznosila je 3,33 milijuna kuna, od čega je iz fondova Europske unije sufinancirano 1,24 milijuna kuna bespovratnih sredstava.

Završetkom energetske obnove, škola ostvaruje 56,99 posto ušteda za toplinsku energiju te je iz dosadašnjeg D, prešla u B energetski razred. Uz to, provedbom mjera energetske učinkovitosti, korištenjem obnovljivih izvora energije, upravljanjem potrošnjom, edukcijom i drugim mjerama, smanjena je emisija CO2, a djeci i nastavnicima je znatno unaprijeđena kvaliteta odvijanja nastave.

6

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE veljača 2019.

‘pomorsko je dobro’

7

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE veljača 2019.

injekcija obiteljskom turizmu

PROJEKT TRANSPARENTNOG I UČIKOVITOG UPRAVLJANJA I ZAŠTITE MORA, PLAŽA I UOPĆE OBALNOG POJASA

Jednim klikom anonimno prijavite devastaciju pomorskog dobra Upravni odjel za turizam i pomorstvo SDŽ zaprimio je tijekom 2017. i 2018. ukupno 60 prijava za nezakonite radnje - nasipanje plaža i mora, postavljanje pontona bez dozvola, zloupotrebe komunalnog veza, odlaganje komunalnog otpada...

Piše:

stipe čogelja,

pročelnik za turizam i pomorstvo

P

Cjelokupan tekst Javnog poziva, Program te obrasce neophodne za prijavu, moguće je preuzeti na mrežnim stranicama Splitsko-dalmatinske županije www.dalmacija. hr pod rubrikom “Natječaji”.

Rok za podnošenje prijava je 30 dana od dana objave Javnog poziva u javnom glasilu, dnevnom listu “Slobodna Dalmacija” i mrežnim stranicama Splitskodal­matinske županije, zaključno s 25. ožujka 2019. godine.

građane, jednako kao i za predstavnike jedinica lokalne samouprave, u edukativnom dijelu je i rubrika s najčešćim pitanjima i odgovorima.

Žnjanski plato bio je jedan od sinonima devastacija, zloporaba koncesija i koncesijskih odobrenja ZVONIMIR BARIŠIN/HANZA MEDIA

Nevažećih – 3 posto

www.pomorskodobro.dalmacija.hr Splitsko-dalmatinska županija postaje prva i za sada jedina županija na području R Hrvatske s javnim, online digitalnim registrom svih koncesija i koncesijskih odobrenja za gospodarsko korištenje pomorskog dobra, koji su dostupni jednim klikom zainteresiranim pravnim osobama i građanima putem pretraživača na web stranici – https://www.pomorskodobro.dalmacija.hr/.

mora RH. Sa zadovoljstvom i zahvalnošću ističemo kako su u projektu “Pomorsko je dobro” sudjelovale sve pomorske jedinice lokalne samouprave – 22 grada i 10 općina – dostavom podataka o izdanim koncesijskim odobrenjima koja su u njihovoj nadležnosti.

Informacija i edukacija Web stranica projekta “Pomorsko je dobro” koncipirana je informativno i edukativno s ciljem prevencije i pravodobnog sprječavanja eventualnih devastacija, kao i zloporaba koncesija i koncesijskih odobrenja, zbog čega su stvoreni ogromni problemi i negativna percepcija javnosti o cjelokupnom upravljanju pomorskim dobrom na području Splitsko- dalmatinske županije, a za što je najpoznatiji slučaj žnjanskog platoa.

Istodobno, web stranica će pridonijeti većoj vidljivosti i transparentnosti rada Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije, te će se ostvariti obostrana komunikacija s građanima/korisnicima koji jednim klikom imaju mogućnost provjeriti dodijeljene koncesije i koncesijska odobrenja na mikrolokacijama

pomorskog dobra te anonimno prijaviti eventualne devastacije i nezakonitosti, odnosno zloporabe. Porukom “Aktiviraj se!”, građani su pozvani da sudjeluju u zaštiti zajedničkog, pomorskog dobra.

U informativnom dijelu su podaci o granicama i planovima upravljanja pomorskim dobrom, objave o natječajima i javnoj nabavi, zakonima, pravilnicima, programima rada, izvješćima, prihodima od kon-

cesija, novostima i ostalim informacijama vezanima uz rad Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije.

Kroz edukacijski dio posjetiteljima se naglašava razlika između koncesije i koncesijskog odobrenja, te se jasno razgraničavaju nadležnosti Splitsko-dalmatinske županije i jedinica lokalne samouprave, što je do sada često bilo predmet zabune velikog dijela javnosti. Za NIKOLA VILIĆ/HANZA MEDIA

rojekt “Pomorsko je dobro” dio je aktivnosti Splitsko-dalmatinske županije (SDŽ) usmjerenih na izgradnju sustava i podršku jedinicama lokalne samouprave s područja županije u omogućavanju transparentnijeg, odgovornijeg i učinkovitijeg upravljanja i valorizacije pomorskog dobra, te njegove zaštite i očuvanja. Implementacijom ovog projekta, Splitsko-dalmatinska županija postaje prva i za sada jedina županija na području Republike Hrvatske s javnim, online digitalnim registrom svih koncesija i koncesijskih odobrenja za gospodarsko korištenje pomorskog dobra, koji su dostupni jednim klikom zainteresiranim pravnim osobama i građanima putem pretraživača na web stranici – https:// www.pomorskodobro.dalmacija.hr/.

Splitsko-dalmatinska županija teritorijalno je najveća morska županija s površinom koja zauzima trećinu teritorijalnog

Prijave do 25. ožujka

Župan Blaženko Boban, Matea Dorčić i Stipe Čogelja

Kao primjer mogu se uzeti prijave devastacije na pomorskom dobru. Upravni odjel za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije zaprimio je tijekom 2017. i 2018. godine ukupno 60 prijava za devastacije pomorskog dobra. Prijave se jednim dijelom odnose na građevinske i slične radove na pomorskom dobru, poput bespravne gradnje (najveći broj prijava), ilegalnog nasipanja plaža i mora te postavljanja pontona bez dozvola.

Gospodarske upotrebe pomorskog dobra bez pravnih osnova, poput koncesija i koncesijskih odobrenja, nalaze se na drugom mjestu po broju zaprimljenih prijava. Ostatak prijava odnosi se na zloupotrebe komunalnog veza, kršenja Plana upravljanja pomorskim dobrom, odlaganja građevinskog otpada, zloupotreba položaja i ovlasti te, čak, za remećenje javnog reda i mira.

Od ukupnog broja zaprimljenih prijava za obje godine, 2017. i 2018., 20 posto je anonimnih, 25 posto prijava dolazi od imenovanih prijavitelja, općina i udruženja, dok ih je tek tri posto bilo nevažećih.

Boban: Zajedničko dobro čuvajmo za budućnost Da bismo pomorsko dobro sačuvali za buduća pokoljenja potrebno je da se svaki građanin stavi u službu zaštite pomorskog dobra, mora, priobalja i otoka.

Apeliram na naše sugrađane da koriste ovu aplikaciju, te da i sami aktivno sudjeluju u zaštiti našega zajedničkoga dobra – kazao je župan Blaženko Boban.

U Imotskoj krajini izgrađeno je više stotina kuća za odmor, a većina je s bazenima

VOJKO BAŠIĆ/HANZA MEDIA

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA I OVE GODINE DODJELJUJE POTICAJE PRUŽATELJIMA USLUGA SMJEŠTAJA U DOMAĆINSTVU

Nepovratni milijuni za privatne iznajmljivače Piše:

Anita Aranza

P

roteklih dana veljače telefoni nisu prestajali zvoniti, a s druge strane “žice” stizalo je najčešće samo jedno kratko pitanje: Kad ćete oglasiti županijski natječaj za privatne iznajmljivače? I evo, na radost i veselje naših iznajmljivača, četvrtu godinu za redom Splitsko-dalmatinska županija će dodjeljivati nepovratna sredstva pružateljima usluga smještaja u domaćinstvu – privatnim iznajmljivačima.

Obiteljski smještaj u našoj županiji je gotovo 70 posto ukupnih smještajnih kapaciteta s više od 27.000 pružatelja smještaja u domaćinstvima, koji u svojim objektima imaju više od 170.000 kreveta.

Stoga je jasno koliko je obiteljski turizam značajan ne samo na ukupnom turističkom tržištu, nego i u pogledu snage malih poduzetnika i napretka cjelokupnoga gos-

Širenje turističke ponude na dijelove županije koji su nerazvijeni, djelovat će pozitivno i na demografski oporavak, poticanje samozapošljavanja i zaustavljanje raseljavanja podarstva. Istodobno, unaprjeđenje ove vrste smještaja predstavlja i značajan potencijal za daljnje pozicioniranje naše županije kao uspješne turističke destinacije tijekom čitave godine.

U prethodne tri godine 502 korisnika ostvarila su pravo na županijska nepovratna sredstva, a odobreno je više od 8,3 milijuna kuna. Podsjećamo, u 2018. dodijeljeno je 3,158.000 kuna. Ovogodišnji program donosi i neke novitete pa ćemo ga ukratko predstaviti.

Sredstva će se dodjeljivati kroz dvije mjere: MJERA I. – Podizanje kvalitete postojećih objekata u domaćinstvu na području Splitsko- dalmatinske županije; MJERA II. – Poticanje kategoriziranja većeg broja novih objekata u domaćinstvu, kategorija “Kuća za odmor” na području zaleđa Splitsko-dalmatinske županije.

Smještaj s oznakom Dalmatia Green Prihvatljive aktivnosti kroz mjeru I. su sljedeće:  Ekološko certificiranje smještajnih jedinica u domaćinstvu Prihvatljivi troškovi vezani za uređenje i opremanja smještajnih jedinica s ciljem certificiranja objekta certifikatom Dalmatia Green (www.dalmatia-green.hr) – trošak certificiranja objekta oznakom Dalmatia Green.  Uređenje te opremanje novih dječjih igrališta i sportskih terena Prihvatljivi troškovi za uređenje i opremanje novih dječjih igrališta i sportskih terena, kao što su grubi zemljani radovi, radovi na uređenju, navodnjavanju, ograđivanju igrališta, uz uvjet da se kod uređenja dječjih igrališta barem 50 posto ukupnih prihvatljivih troškova odnosi na dječje sprave.

 Izgradnja i opremanje isključivo novih bazena na području zaleđa Splitsko-dalmatinske županije Prihvatljivi troškovi izgradnje bazena te sunčališta, ugradnja bazenske tehnike, vanjski tuš te troškovi izrade projektne dokumentacije te geodetskog/situacijskog nacrta.  Ugradnja i opremanje isključivo novih hidromasažnih bazena za vanjsku ili unutarnju upotrebu Kupnja i montaža hidromasažnog bazena, pripremni građevinski i vodoinstalaterski radovi.  Prilagodba postojećih objekata domaćinstvu za smještaj osobama s invaliditetom Svi troškovi uređenja pristupa smještajnoj jedinici kao i uređenje i opremanje interijera smještajne jedinice (toaleta, kupaonica, spavaćih soba...).  Nabava sportske opreme za razvoj aktivnih oblika turizma Kupnja sportske opreme, pri-

mjerice bicikla, električnih bicikla, kajaka, kanua, SUP-ova, daski za surfanje i jedrenje.

Maksimalan iznos potpore – do 30 tisuća kuna, a maksimalno 50 posto ukupno prihvatljivih troškova za izgradnju novog bazena; – do 20 tisuća kuna, a maksimalno 50 posto ukupno prihvatljivih troškova za ostale.

Naglasak na razvoju turizma u zaleđu SDŽ Prihvatljive aktivnosti kroz mjeru II. su sljedeće:  Obnova, uređenje i/ili opremanje postojeće zgrade i okućnice te izgradnja bazena Svi troškovi obnove, uređenja i opremanja postojeće zgrade, kao i troškovi izgradnje novog bazena, sunčališta, ugradnja bazenske tehnike, troškovi izrade projektne dokumentacije te izrade geodetsko/situacijskog nacrta.

Maksimalan iznos potpore – do 75 tisuća kuna, a maksimalno 75 posto ukupno prihvatljivih troškova.

Naglasak je i ove godine na razvoju turizma u zaleđu županije. Zaleđe, naime, nudi mnoštvo mogućnosti u vidu novih smještajnih kapaciteta, razvoja aktivnog turizma, bogate gastronomije, kulturne baštine, neiskorištenih, netaknutih prirodnih atrakcija.

Sve veći broj gostiju omogućit će stanovništvu Zagore da postanu sudionici turizma, a širenje tržišta na dijelove županije koji su nerazvijeni, djelovat će pozitivno i na demografski oporavak, poticanje samozapošljavanja i zaustavljanje raseljavanja domicilnog stanovništva, a upravo su to ciljevi politike koju provodi Županija splitsko-dalmatinska, na čelu sa županom Blaženkom Bobanom.

Dokaz tome je i najavljena mjera za koju se dovršava natječaj, a obiteljima će se ponuditi do 100 tisuća kuna kako bi krenuli u gradnju nove obiteljske kuće ili adaptaciju starog objekta. Uz jedan uvjet – da ostanu u ruralnom kraju.

Osim sufinanciranja smještajnih kapaciteta, Splitsko-dalmatinska županija sufinancira izgradnju turističke infrastrukture, kao i organizaciju raznih turističkih manifestacija, što naposljetku daje zaokružen turistički proizvod.

– Sve naše korisnike smatramo partnerima i ambasadorima turizma te planiramo nastavak suradnje kroz razne radionice i edukacije; najavio je pročelnik Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Stipe Čogelja.

8

9

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE veljača 2019.

malena mista moje županije (11)

gata

NAŠI REPORTERI SKITALI SU SJEDIŠTEM NEGDAŠNJE POLJIČKE KNEŽEVINE, UZ BURU I NIZ BURU KOJA JE POLJCEM FIJUKALA S MOSORSKE KAMENE GREDE

Članovi KUU Mosor-Gata

Soparnik je siromaško poljičko jelo, ali povijest je bogata kao rijetko čija Stanislav i Ante Čović su potomci zadnjeg poljičkog kneza, Ivana Čovića, i obojica su vrsni poznavatelji poljičke povijesti. Ante ‘ka iz rukava’ pripovijeda o junaštvu Poljičana, o mudrosti poljičkih knezova, o putovanju kćeri mu Hrvatke u Sankt Peterburg i njezinu istraživanju života kneza Ivana u izbjeglištvu, o otporu Napoleonovoj osvajačkoj armadi...

Piše:

stipe krce snimio:

Vladimir Dugandžić /Hanza Media

V

eljača je mjesec s najmanjim brojem dana i jedini “ženski” mjesec u godini, a poradi koje postoje prijestupne godine. Elem, veljača je i najprevrtljivija dvanaestina gregorijanske, kalendarske godine, baš kao što su ljudi najumnija i najprevrtljivija živa bića na ovom svijetu. Za onaj svijet nije mi znati… I dok veljača učestalo mijenja samo vrijeme, ljudi još češće mijenjaju sve živo, počevši od raspoloženja, mišljenja i stavova, pa do uvjerenja, žena i stranaka, a kad bi mogli, nu, promijenili bi i veljaču. Da ima moć, čovjek bi sve promijenio, no ni tada ne bi svoju pamet mijenjao s ničijom drugom. Opet, kad bi se pamet uistinu mogla kupiti, opet bi svatko kupio svoju. Pa ostaje zagonetka, elem, poradi čega onda ljudi vole prodavati tu sposobnost čovjeka da misli, shvaća i prosuđuje – daklem pamet, kad je nitko ne kupuje? Tako je govorio kum Miško, a ne Zaratustra.

Nadalje, uz imenicu veljača

vezan je glagol (zaboravljeni) veljati – mijenjati se, prevrtati – otud i izrijek “kad veljača ne veljuje, starac marač ne miruje” i “od po velje, ode zelje u prdelje”.

Inače, veljača je nekoć bila mjesec macanja. Tada, u vrijeme kuma Miška, mačke su se parile, macale isključivo u rečenom mjesecu, nikako ka danas, cijele godine. To macanje mačaka počelo bi nekako oko Kalandore – Svijećnice – i trajalo bi tamo do iza “zajmenika”, prva tri dana ožujka koja bi hladna i zimska, prevrtljiva veljača “pozajmila”, “posudila” od proljetnog, toplijeg mjeseca koji je slijedi. I ljudi bi zadovoljno pjevušili: “Moja ruka prosa, kandžaricu nosa/ ko mi da, Bog mu da, ko ne da, iz guzice gleda”. A s obzirom na to da je baš u veljači bivalo sve manje suhog mesa jerbo bi se od Božića do Kalandore poprilično toga “smazalo”, svaki dan bi se molilo: “Bože, daj nam kupusa do Uskrsa, pure do sv. Jure, a kruva do sv. Dujma. Poslin ćemo lako...” E, onako usputno i uzgredno, kad već spominjem

Pod Gradcem su se birali poljički knezovi

Crkva sv. Ciprijana Posljednji poljički knez Ivan Čović

Spomenik žrtvama pokolja u 2. svjetskom ratu veljaču i macanje mačaka, dužan sam napomenuti, a sve da ne bih čitatelja doveo u zabludu, daklem, mačci koji su macali mačke, to valja naglasiti, nisu se uopće zvali macakani.

Macakan je tada bio čovjek koji je gledao gdje bi što ulovio i maznuo kao i mačak što gleda, pajdo pun snalažljivosti i lukavosti, s ciljem izvlačenja osobne koristi.

Daklem, macakani tada nisu macali, oni su prcali cijelu godinu. A te macakane se zvalo i macimudanima i mlatimudanima, no njima to nije smetalo jerbo su “živili ka bubrig u loju.”

A tada, u vrijeme loja, lojanica, lojnica i lojalnosti, veljača je bila i vrijeme mrsa, sve od Mesojeđa pa do Poklada, koje je bilo

i vrijeme mačkara i krnjevala.

Pa se pjevalo/kukalo: “Kada dođu krnjevali/svako svoju koku vari/a ja jadan pinjur zelja/isto pivan od veselja”. Daklem, veljača je drugi mjesec, a ujedno i nadimak prevrtljivu čovjeku…

A zajedničko im je, avaj, ne može im se vjerovati.

Bura ‘privezala’ trajekt A ja ipak povjerovah kako veljača neće promijeniti ćud ni na sv. Damjana, Zvonimira i Eulalija – dva dana prije Valentinova – te da će tijekom dana prevrnuti vrijeme “barenko tri puta”, pa će se bura koja je zorom udarila derati do pod-

ne smiriti. A s njome, s burom, smirit će se i more i mi ćemo bez problema isploviti iz Drvenika i bez povraćanja doploviti do Sućurja na otoku Hvaru, cilja našeg putovanja. Zabrinut i uznemiren, pred svitanje uključih “radion”, ne da bih poslušao vijesti o nekom državnom, topovskom ili možebitnom srčanom i moždanom udaru, ma jok, već da bih čuo vremensku prognozu. A ona je bila – “u Dalmaciji bura s orkanskim udarima”. O promjeni niti riječi pa se još više uzvrpoljih, uzmeškoljih i uznemirih. Sklon sjećanju, prisjetih se babe Anđe... “Sveta bura”, govorila je ona, “da nije nje, pršuti bi se ucrvali i sve bi se usmrdilo”. Smirih se i iziđoh na buru, na autobusnu postaju čekati

Hrvatka Čović, don Ante Šošić, Nikolina Radmilo i Snježana Kordun ispred spomenika popu glagoljašu

kolege da me “pokupe” automobilom, dvojeći ima li uopće smisla kretati na put, kao što nema smisla dijeliti s nulom. Čekam i s razlogom stupčim na mjestu jerbo mi zebu tabani i obrazi… Tabani poradi tankih potplata, a obrazi zbog toga što mi nisu debeli. Kadli, evo urednika Mije... Veli: “Čuo sam se s ovima iz Sućurja, kažu da jutros trajekt nije isplovio”. Govorim mu: “Pa šta ćemo?” On će: “Idemo, smirit će se bura do jedanaest sati pa neće biti problema”.

I vozimo uz Klis s kojeg se vidi uzburkano more, stižemo i do Dugopolja – Dubokoja, kako je moja baba govorila – a bura i dalje mahovito i mahnito mlati. Mijo i Dugi spominju se 108.

Hajdukova rođendana i njegove legende Frane Matošića, Josip dobacuje dosjetke, Ivan se smijulji i kima glavom... Ja, pak, pogledom zvijeram po nebu, e ne bi li na njemu i oblacima ispod njega vidio naznake promjene vremena.

No raštrkani i raskidani stratokumulusi – bijeli oblaci u obliku ploča, valjaka i krpa – ne navješćuju ničim da će ih smijeniti kumulonimbusi – gusti i tamni oblaci – koji bi donijeli pljusak i grmljavinu, a po mogućnosti i mirnije more bez južine. Od toga, vidjeti mi je, nema ništa. Bura s Kamešnice i dalje “brije” po autocesti i po Mosoru, po Bisku, Lazama i Docu, a bogme i po Trnbusima i cijelim zagorskim krajem negdanje Poljičke kneževine. Ne štedi ni Šestanovac i Blato na Cetini, a ni Sv. Iliju na Biokovu. “Šiša” i kroz tunel, a u Makarskoj nemilo surlja…

A iz Sućurja javljaju – “trajekt još nije isplovio”. Pa se pitamo: “Šta ćemo, kako ćemo?” No, uobičajeni hrvatski odgovor “lako ćemo” ne dolazi u obzir. I nema više čekanja, razvidno je kako veljača neće promijeniti vrijeme cijeli dan, a podne je sve bliže. O povratku u Split bez priče i ne razmišljamo, stoga “iđemo dalje za iste pare” pa gdje nas vjetar odnese, a Sućuraj – Kila – kako Homer ovo drevno hvarsko naselje “imentuje” u svojoj “Ilijadi” i gdje je ilirska kraljica Teuta imala svoje dvore, morat će pričekati neku drugu zgodu.

Kad vrijeme bude zgodnije…

Od gatanja nema vajde I, evo, bura nas donese u Gata, u mosorsku zavjetrinu, sedam kilometara od Omiša i dvadeset tri kilometra od Lovrinca, u središte negdanje Poljičke kneževine i sjedište njezinih čuvenih knezova, pravo ispred dvora posljednjeg poljičkog kneza, Ivana Čovića. Bura sa Skočibuva – mosorske kamene grede – i od Prosića – zaselka gdje nekoć prebivaše pleme Proso – fijuče i po gatačkom poljcu vitla otkinutu sikavicu i polomljenu draču. I ništa se ne čuje osim njezina zvižduka, i nikoga napolju nije, osim nas i bure koja bridi obraze. U potrazi za živim stvorom i razgovorom hodimo od kuće do kuće poput inkasatora, Jehovinih svjedoka ili zalutale čeljadi, e ne bismo li na nekoga naletjeli, časak uz buru časak niz buru, zamalo bez nade da ćemo na nekoga nabasati. I već je podne, kroz huk bure čuje se zvono sa zvonika župne crkve sv. Ciprijana, a u notesu još ni slova, ni bilješke. Pa se prisjetih izrijeka kuma Miška: “U veljači je bolje vidit gladna vuka u polju, nego čovika u košulji”.

A onda se ispred kuće pojaviše Ankica i Stanislav Čović, supružnici… Dobar dan, velimo, i za razgovor molimo, ako može.

Da može, govore, da što nas zanima... Malo povijest, odgovaramo, a malo i sadašnjost. Budućnost ne spominjemo jerbo od gatanja nema vajde. Baš kao što ni od gaća nema koristi ako na sebi nemaju gatnjak – remen, kaiš ili učkur.

“Pa kako se živi ovdje?”, pitamo. “Živi se kako ko”, reče gospođa Ankica i doda: “Polje je zaraslo, ne radi se ništa, samo se kuka. Ja sam iz Otoka kod Sinja i u Gata sam se zaljubila dočim sam se udala. Nas dvoje smo u mirovini, imamo dva maslinika... Nekada su se ovdje uzgajale trišnje i višnje koje su se izvozile u Njemačku, a otkupljivala ih je poljoprivredna zadruga. Uzgajale su se i breskve, sadile su se loze, sijala se pšenica, kukuruz, ječam...

nastavak na 10. stranici �

10

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE veljača 2019.

Povijesni muzej Poljica � nastavak sa 9. stranice

Stipe Krce i Stanislav Čović

Sada ništa od toga, ljudi su se okrenuli maslinama i turizmu, tako da danas u Gatima imamo i do trideset vila s bazenima. Je, Gata su bila središte Poljičke kneževine, Poljica”.

Burna povijest u Muzeju i na spomen-ploči

Poljica se spominju od 11. stoljeća Poljica su mosorski prostor koji čine prirodne granice: rijeka Žrnovnica na zapadu, rijeka Cetina na sjeveroistoku i Jadransko more s južne strane, a ime su dobila po malim poljima uz planinu Mosor.

Površine su oko 250 četvornih kilometara i dijele se na tri pojasa: Gornja ili Zagorska, Srednja ili Završka i Južna ili Primorska Poljica. I bila su samostalna i slobodna, višestoljetna Poljička kneževina (Republika), na čelu s knezom.

“A ja sam potomak zadnjeg poljičkog kneza, Ivana Čovića, imam i njegovu sliku. Naš knez je ima dva sina – Andriju i Filipa – e ja sam od Filipa”, ponosno će kazati Stanislav, “a moj dida je ima desetero dice, pet ćeri i pet sinova”.

Predaja i pisani dokumenti Poljica spominju već u 11. stoljeću, a kao njihove osnivače navode tri brata – Tješimira, Krešimira i Elema – sinove hrvatskog kralja Miroslava, a Sumpetarski kartular iz 1080. g., pisan latinskim jezikom u Donjim Poljicima, u Sumpetru, stanovnika ovog prostora spominje kao Poljičanina.

“Kneževina je bila podijeljena na 12 katuna”, nastavit će Stanislav kroz fijuk bure priču o slavnoj Kneževini, “a na čelu svakog katuna je bio mali knez.

I oni su svake godine 23. travnja, na blagdan sv. Jurja, nebeskog zaštitnika Poljica, između sebe izabirali velikog kneza, vojvodu i suce, a sve po ‘ustavu’ Kneževine – Poljičkim statutom”.

Poljički statut, najvažniji pisani pravni spomenik Poljičke kneževine, pisan je narodnim

Poljičani se s time ne mire pa dižu ustanak, koji daleko brojnija i nadmoćnija Napoleonova vojska guši u krvi, a kneza Ivana Čovića osuđuju na smrt. No knez se uspijeva domoći ruskog brodovlja usidrenog u Bračkom kanalu, pod zapovjedništvom Bratinskog, te spasiti glavu. Iz Sankt Peterburga javio se samo jednim pismom, 1810., u kojemu, između ostalog, piše: “...Dragi sinko, Andria! Od godišta 1807., od kada za spasiti moj život, jesam pobigao iz Otaxbine, nisam za vas cuo nikakvoga glasa, koja stvar cinime xalosna, sve zaludu da stojim dobro, kada vas nevidim. Fala Stvoritelju, ja stojim dobro, imam dobru plashiu od mogha Cesara Rusiskoga s kojom bi mogao boghato xiviti i xivim zajedno s Generalom Baratimskim, koji je bio onda u Dalmaciji, skojim jedem zajedno i darxime vesela ali ogorcajem se za mojom Ditzom…”

jezikom i poljičicom, inačicom prvog hrvatskog pisma – bosančicom, a najstariji rukopis Statuta potječe iz 15. stoljeća. No, prema zapisima poljičkog svećenika don Stipe Kaštelana, četiri pronađene različite isprave koje se pozivaju na Poljički statut, iz 1338., 1333., 1263. i 1251. g., govore o tomu da je prva verzija Statuta nastala odmah nakon osnivanja Kneževine.

“Inače”, uskočit će u priču gospođa Ankica, “u Gatima se žene bave soparnikom, koji se nekada smatrao sirotinjskom hranom...”

Ako soparnik (soparan, nemrsan, posan) i jest bio siromaško poljičko jelo, poljička povijest je bogata kao rijetko čija. Njihov statut, nastao iz starog hrvatskog prava, bio je jedinstven i rijetkost u ondašnjoj Europi. Mihanović ističe kako je Statut “u svojim odredbama toliko precizan i životan, strog ali i human, čuvar reda i mira, promicatelj rada, da mu je malo sličnih zakonika, ne samo u nas, nego i u Europi”. A mlada znanstvenica, magistrica Hrvatka Čović, citirat će ruskog znanstvenika B. D. Grekova: “Ni jedan srednjovjekovni zakonik, bio slavenski ili neslavenski, ne pruža znanstvenicima tako zanimljiv i dragocjen materijal kao Poljički statut”.

đenje: kada je dio obale današnje Kneževine Monako godine 1297. došao u posjed genoveske obitelji Grimaldi, Poljica su već uvelike bila samostalna i slobodna kneževina, na čelu koje je bio veliki knez. Rečena kneževina na jugoistoku Francuske svoga prvoga kneza dobiva tek u 18. stoljeću, dok je prvi poljički knez Tolen umro 1239. godine. Kneza Mihovila dokumenti, pak, spominju 1250. g. U zakonu 59.b Statuta se ističe kako svatko ima pravo na život...

Piše: “Neka more svak živ biti!”

Moj Monte Carlo.

“Naš posljednji knez, Ivan Čović, moj predak, na čelu Kneževine je bio od 1803. do 1807. g.”, kazat će Stanislav, “a umra je 31. 12. 1916. g. u Sankt Peterburgu. Mora je pobić…”

Poljička kneževina je svoju višestoljetnu autonomiju i samostalnost čuvala i uščuvala i za vrijeme Turaka, Mlečana pa i Austrije, no kad je Beč 1805. g.

Dalmaciju ustupio Francuzima, Poljica gube samostalnost.

Ante Čović, hrvatski branitelj a danas pastir koza, vrstan je poznavatelj poljičke povijesti i potomak knezova sina Andrije. Uz koze i na buri pripovijeda nam povijest “ka iz rukava”, o junaštvu Poljičana, o mudrosti poljičkih knezova, o putovanju kćeri mu Hrvatke u Sankt Peterburg i njezinu istraživanju života kneza Ivana u izbjeglištvu, o otporu Napoleonovoj osvajačkoj armadi… Kazat će: “Kneževina se održala mudrošću, a Poljičani su jedini pružili oružani otpor Francuzima. Kako živim?

Mozak na pašu i moli Boga svoga šta ti je da zdravlje. Šta te još zanima?” Govorim kroz buru: “Zanima me što je bilo s kneževom škrinjom, pečatom i inim ispravama? Je li je ponio sa sobom u Rusiju ili...?”

No, koze su nemirne, odoše “za burom” i za pašom, a trave i brsta ima, pa je i Anti za njima krenuti. Ali odgovor mi dade zapis don Petra Mrčele, objavljen u “Prijepisima dukala” 1807. g., u kojemu, među ostalim, i ovo stoji: “Bi knez od Poljica Ivan Čović kad se prosuše Poljica. Ovo neka se zna do poslidnjega vrimena ko sarani skrinju i dukale poljičke kad porobi Vrancuz poljica. Odo ja, don Petar Mrčela,

’Neka more svak živ biti!’

Zadivljujuće… Ponesen osjećajem divljenja, elem, pomislih na Monako te napravih pore-

Ante Čović sa svojim kozama

vidit što se radi po Poljicim… A ja puno smućen, uze tri druga – Stipana Šarića, Jura Vranjka, Marka Vidaka – odosmo iskat skrinju u kući Čovića. Izapsova nas Petar Čović i reče: Sakria je d. Ante Kuvačić. Kad dođosmo u dom Ante, on nas psuje više nego Čović, i reče da ju je sakrio d. Andrija Proso. Kad nađosmo Prosu reče: Varga sam je na Tarpeze u gaj. Ode prid nami: u jednom dočiću skrinju i toliku nađo robu gasku i njiove skrinje.

Mi odnismo skrinju poljičku, a do ure-dvi vojska Zubanova sve ostalo... Odlučismo pria izgubit glavu nego kazat skrinju... Digo skrinju u moju kuću... u ponoć da niko ne vidi...”

Danas, jedan dio slavne i bogate, burne poljičke povijesti može se vidjeti u Povijesnom muzeju Poljica uz crkvu sv. Ciprijana, a na spomeniku ispred nje mogu se pročitati imena 96 nedužno zaklanih, ubijenih mještana u Drugom svjetskom ratu. Stanislav će ispričati: “Pokolj su izvršili četnici 1. 10. 1942., a Gata se još od toga nisu oporavila. Tada su i moji stric, strina i teta zaklani, a ćaća mi je dobio 7 uboda... Osta je živ... Oženio se u 65. godini života i porodio troje dice”.

Sprovoda više nego krštenja Nekoć su kuće u Gatima bile pune djece i ostale čeljadi, po trideset u jednoj kući. Danas...

“Danas u Gatima ima 180 obitelji”, ispričat će župnik Ante Šošić, “a u cijeloj župi u koju spada i dio Čišle, jest 225 obitelji. Prošle godine tu je bilo 9 sprovoda i 7 krštenja. Dakle, na gubitku smo... U mjestu je četverorazredna škola koju pohađa dvadesetak učenika”.

Nikolina Radmilo Pivčević će napomenuti: “Ovdje se pismenosti i prosvjetiteljstvu od davnina pridavala velika pozor nost, a tomu su pridonijeli naši popovi glagoljaši. Don Stipe Kaštelan, predak pjesnika Jure Kaštelana, koji je tu na službi bio 30 godina, osnovao je čitaonicu, a napisao je ‘Poljičku trilogiju’, drame ‘Rasulo Poljica’, ‘Prodana djevojka’ i ‘Počelo Poljica’”.

I evo, počelo je bivati sve hladnije. Dan je pri kraju, a bura ne jenjava. Zubato sunce još obasjava samo crkvice sv. Ivana, Gospe od Sniga i sv. Roka ispod kamene mosorske grede i ispod Graca crkvicu sv. Jure.

A nad Mosorom i dalje lebdi duh poljičkih knezova, buri unatoč. A Poljica, nekoć Kneževina a danas prostor s 23 sela, i Gata, onomad “glavni grad” višestoljetne kneževine, nisu ni zasebna općina.

Elem, iz Sućurja javljaju: “Isplovio je trajekt”.

Sit tibi terra levis, bila ti laka zemlja, kneže, ma gdje počivao.

11

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE veljača 2019.

konferencija o razminiranju u bruxellesu U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI JOŠ JE 19,6 ČETVORNIH KILOMETARA MINSKI SUMNJIVOG PODRUČJA

Zagora bez mina je preduvjet razvoja turizma i gospodarstva pokušaju da oslobode ili zadrže ovaj predivni kraj.

Piše:

Damir Gabrić, pročelnik UO zajedničkih poslova

Stradalo 14 osoba

H

rvatski zastupnik u Europskom parlamentu Ivica Tolić je koncem siječnja ove godine, u suradnji s donedavnom predsjednicom Upravnog vijeća HCR-a Đurđom Adlešič te Ministarstvom unutarnjih poslova RH, organizirao u Europskom parlamentu u Bruxellesu konferenciju na temu razminiranja.

Sudionicima su se obratili donedavni ravnatelj HCR-a Zdravko Modrušan, u ime Udruge za podršku i poticanje zajedništva “Hrvatska pomaže” Đurđa Adlešič, državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Žarko Katić, pomoćnik ministra unutarnjih poslova Damir Trut te Frank Meeussen iz Europske službe za vanjsko djelovanje.

U 20 godina u RH razminirano 615 km2 U okviru konferencije u Europski parlament stiglo je i 45 posjetitelja iz Hrvatske, među kojima su bili hrvatski branitelji, 100-postotni hrvatski ratni vojni invalidi – edukatori, županijski koordinatori za razminiranje, predstavnici Hrvatskog centra za razminiranje, predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva hrvatskih branitelja.

Na konferenciji je istaknuto da je stanje minski sumnjivog prostora u RH na dan 1. siječnja 2019. godine 355,5 četvornih kilometara, koji se nalazi u 54 općine i grada u osam županija. Također je kazano da je u proteklih 20 godina od osnutka HCR-a u RH razminirano oko 615 četvornih kilometara, u što je utrošeno gotovo šest milijardi kuna. Samo u prošloj godini razminirano je 56 četvornih kilometara.

Nakon Domovinskog obrambenog rata u Republici Hrvatskoj bilo je 595 minskih žrtava, od čega su 203 osobe smrtno

stradale. Zadnje stradavanje bilo je 19. prosinca 2016. godine u općini Zemunik gdje je poginuo jedan pirotehničar.

Bitno je naglasiti da je nakon točno 21 godinu Hrvatski centar za razminiranje (HCR) prestao s radom kao samostalna ustanova i prešao u Ministarstvo unutarnjih poslova. HCR se tijekom svoga postojanja etablirao kao jedna od vodećih svjetskih organizacija toga tipa.

Zdravko Modrušan, donedavni ravnatelj HCR-a, u svom je obraćanju istaknuo kako je osnivanjem Hrvatskog centra za razminiranje, 19. veljače 1998. godine, Republika Hrvatska dobila središnje državno tijelo za organiziranje i koordinaciju svih poslova humanitarnog razminiranja. Rezultati osnivanja HCR-a i sustavnog djelovanja svih dionika protuminskog sustava najzornije se sagledavaju kroz definiranje i smanjivanje minski sumnjivog područja (MSP). Tako je za istaknuti ka-

ko se 1996. godine, prema procjenama koje je napravio UN, MSP prostirao na 13.000 četvornih kilometara, da bi 2005. godine, nakon sustavnog prikupljanja podataka te raspoloživih zemljovida i informacija, HCR definirao MSP na 1174 četvorna kilometra.

U Cetinskoj krajini 418 tabli upozorenja Na konferenciji je sudjelovao i koordinator za razminiranje Splitsko-dalmatinske županije Damir Gabrić.U svom obraćanju kazao je da je u Splitsko- dalmatinskoj županiji pod MSP-om još 19,6 četvornih kilometara raspoređenih u tri grada i općine – Hrvacama (9,1 km2), Sinju (273.343 m2) i Vrlici (10,3 km2).

Taj prostor je obilježen s 418 tabli upozorenja.

Prošle godine je iz MSP-a isključen, odnosno od mina očišćen prostor vojarne na Ko-

rešnici, koji je bio prioritetan jer je u blizini osnovne škole i praktički u samom gradu Splitu. Trenutno je u SDŽ u tijeku razminiranja bivši vojni kompleks Kukuzovac koji će se razminirati u dvije faze i trebao bi do proljeće biti gotov. Župan je u više navrata tražio njegovo razminiranje jr je lokalno stanovništvo na tom prostoru čuvalo stoku iako je još uvijek minski sumnjiv.

U prošloj godini je razminirano 0,5 km četvornih.

Bitno je naglasiti da se 99,39 posto minski sumnjivog prostora vodi kao šumska površina i uglavnom je u planinskim masivima Svilaje i Dinare. Kako je Dalmatinska zagora u velikom turističkom zamahu, tako je prekrasan prostor oko jezera Peruća sve više pod pritiskom turista, lovaca i planinara. Za hrvatske branitelje ove naše krasotice imaju gotovo mitsko značenje jer su njihovi mnogobrojni ​suborci izgubili život u

Sudionici konferencije o razminiranju održane u Europskom parlamentu u Bruxellesu

Od konca Domovinskog rata i početka razminiranja u SDŽ je 16,5 četvornih kilometara očišćeno od mina, u što je utrošeno 134,4 milijuna kuna. Nažalost, od konca rata 14 osoba je stradalo, od čega troje smrtno. Zadnji incident je bio 2005. godine kada je na otoku Visu teško ozlijeđen strani turist.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju raspisala je natječaj za podnošenje zahtjeva za potporu iz Europskog poljoprivrednog fonda za dodjelu potpore za razminiranje poljoprivrednog zemljišta iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. godine.

Na natječaj se mogu javiti županije, pa se i Splitsko- dalmatinska županija prijavila s projektom razminiranja poljoprivredne površine od 1,003.607 četvornih metara na području Dinare.

Prostor je uspješno razminiran i u tu svrhu je povučeno sredstava u ukupnoj vrijednosti od 9,711.940,14 kuna. Sredstva su 100-postotno nepovratna i osigurana iz proračuna EU-a kroz EPFRR (85 posto) i Državnog proračuna RH (15 posto).

Na koncu možemo kazati, iako na prostoru Splitsko-dalmatinske županije nije bilo minskog incidenta od 2005. godine, to nipošto ne znači da bi ljudi trebali zanemarivati table upozorenja jer za tragediju je dovoljna samo jedna mina.

12

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE veljača 2019.

13

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE veljača 2019.

Pripremila Ana-Marija Škorić

kronologija događanja

intervju broja ŽELJANA ZOVKO, NEKADAŠNJA VELEPOSLANICA BiH U ZEMLJAMA ZAPADNE EUROPE, U POSLJEDNJE DVIJE I POL GODINE HRVATSKA ZASTUPNICA U EUROPSKOM PARLAMENTU:

Uspjela sam u Europskom parlamentu artikulirati problematiku neravnopravnog i nepravednog tretmana Hrvata u BiH, boreći se protiv stereotipa koji su im nametnuti u prethodnih 20 godina, kaže naša sugovornica Piše:

marina MATKOVIĆ

Ž

eljana Zovko je 49-godišnja političarka, bivša veleposlanica BiH u Francuskoj, Španjolskoj i Italiji, te aktualna hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu iz redova Hrvatske demokratske zajednice. Nije manjkalo povoda za razgovor.

Možete li u najkraćim crtama kazati na što se svodi vaše djelovanje u EU parlamentu? Što je konkretno u fokusu vašeg djelovanja?

– U Europskom parlamentu, zajedno s mojim kolegama iz HDZ-a, pripadam Klubu zastupnika Europske pučke stranke (kršćanski demokrati) gdje zajedno promičemo interese i vrijednosti naše Republike. Također, članica sam Odbora za razvoj, Izaslanstva za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom i Izaslanstva u Zajedničkoj parlamentarnoj skupštini afričkih, karipskih i

pacifičkih država i EU-a te aktivna članica Odbora za vanjske poslove, Pododbora za ljudska prava, članica Izaslanstva u odborima za parlamentarnu suradnju između EU-a i Južnog Kavkaza te članica Izaslanstva u Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini.

U protekle dvije i pol godine fokusirala sam se na pitanje mira i sigurnosti granica Hrvatske, što uključuje dvije bitne stvari na kojima sam radila i na što sam ponosna, a to su: u okviru Odbora za razvoj pitanje unaprjeđenja mehanizma civilne zaštite, koji je nedavno usvojen u Strasbourgu i koji će doprinijeti da svaki građanin RH i EU-a ima istu zaštitu u slučaju prirodnih katastrofa ili terorističkih napada. To je najznačajnije što je naša Europska pučka stranka iznijela u ovom mandatu, a nakon požara u Dalmaciji i požara koji su u Portugalu odnijeli više od 100 života, sa zadovoljstvom mogu reći da sam ponosna što sam bila nositeljica uime Odbora za razvoj. Kroz Odbor za vanjske poslove, uspjela sam artikulirati problematiku neravnopravnog i nepravednog tretmana Hrvata u BiH te približiti ovu tematiku mojim kolegama u EP-u boreći se protiv stereotipa nametnutih Hrvatima u BiH prethodnih 20 godina, i koji su jedan narod zbog te nepravde doveli do napuštanja zemlje, što je izložilo granicu Hrvatske sigurnosnim pitanjima i ugrozama zbog utjecaja trećih, neeuropskih zemalja.

’BiH nema većih prijatelja od Hrvata’ Već duže vrijeme ponavljate kako bi BiH trebala što prije iz “daytonske” faze ući u “bruxellesku”. Vidite li u tome bilo kakav interes europskih političkih krugova koji bi bili spremni ući u jedan takav proces redizajniranja BiH? – Vrijeme je da Bosna i Hercegovina konačno prijeđe iz

daytonske u bruxellesku fazu jer Dayton se već odavno prekršio, a Bruxelles nije još niti počeo – bile su moje riječi tijekom rasprave o zadnjoj Rezoluciji EP-a i izvješća o napretku BiH, kako bih upozorila da je toj zemlji potrebna puna pažnja europskih centara u odsutnosti njezinih američkih kolega. Bosna i Hercegovina je sigurnosno pitanje i Europa treba preuzeti protagonističku ulogu u balansiranju tog sporazuma gdje su sva tri naroda bila ravnopravna i gdje su svi imali interes za budućnost zemlje, stvaranje i održavanje mira i stabilnosti te proširenje Europske unije na BiH. Bosna i Hercegovina nema većeg prijatelja od Republike Hrvatske i njezinih zastupnika u Europskom parlamentu, što je i na samoj sjednici rekao izvjestitelj za BiH Cristian Dan Preda.

Nedavno ste, sudjelujući u raspravi o Izvješću o BiH za 2018. godinu, u Strasbourgu, pozvali Hrvatima nametnutog člana Predsjedništva BiH, Željka Komšića, da prestane s napadima na Republiku Hrvatsku. Mislite li uistinu da onomu tko je tri puta bio spreman biti biran u Predsjedništvo BiH, svaki put s ciljem produbljivanja krize u susjednoj državi i prikrivajući to pričama o tzv. građanskoj BiH, nešto znače takva upozorenja?

– Nakon izbora većinskog bošnjačkog stanovništva drugog člana Predsjedništva Federacije BiH, Hrvati su izgubili svoj glas u najvećoj instituciji BiH koja se brine o miru i sigurnosti u samoj zemlji. Zabrinjavajuće poruke su poslane upravo od ovog drugog člana Predsjedništva BiH koji je de facto samo trbuhozborac prvog bošnjačkog člana Predsjedništva i nema nikakav kontakt niti pristup hrvatskoj konstitutivnoj zajednici u BiH, a odašilje alarmantne prijetnje prijateljskoj zemlji koja je ujedno članica EU-a, jamac Daytonskog sporazuma i ravnopravnosti u BiH, i koja je najzaslužnija

tom dubravec/hanza media

U fokusu mog djelovanja je mir i sigurnost hrvatskih granica

Dubravka Šuica i Željana Zovko da BiH bude promovirana kao kandidat i buduća članica Europske unije. Smatram, kao što sam i rekla, da se ta pozicija ne smije više zloupotrebljavati i da s tim provokativnim izjavama treba prestati u cilju dobrobiti svih građana BiH i RH. Dobrosusjedski odnosi su prvi preduvjet pristupanja BiH Europskoj uniji.

’Odlučujuću riječ imaju Berlin i Pariz’ Vašim amandmanima na spomenuto izvješće o BiH, još jednom ste pozvali na donošenje izbornog zakona sukladno odlukama Ustavnog suda, te na uspostavu Doma naroda Federacije sukladno odluci Ustavnog suda BiH. Ima li Europska unija nekakve mehanizme kojima bi mogla prisiliti vlasti u BiH na poštovanje njihova vlastita Ustavnog suda i na konačno konsolidiranje BiH kao moderne, uređene, samoodržive države?

– U Izvješću o BiH uključeni su moji amandmani kojima pozivam na donošenje izbornog zakona sukladno odlukama Ustavnog suda te na formiranje Doma naroda Federacije sukladno odluci Suda, pozivajući se i na izjave visoke predstavnice za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednice Europske komisije Federice Mogherini i povjerenika za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannesa Hahna. Također sam upozorila na važnost postizanja kompromisa u formiranju vlasti, koja mora odražavati načelo legitimnog predstavljanja svih konstitutivnih naroda.

Nadalje, u vezi s problemom legitimne zastupljenosti triju konstitutivnih naroda, koji je spomenut i u prethodnim rezolucijama Europskog parla-

menta, naglasila sam važnost implementacije cijelog niza reformi, uključujući i izmjenu Izbornog zakona sukladno odlukama Ustavnog suda, kako bi se BiH preobrazila u potpuno učinkovitu, uključivu i funkcionalnu državu. Institucije jednostavno moraju početi funkcionirati i implementirati donesene odluke. EU ima mehanizme kroz IPA programe kojima može kazniti Bosnu i Hercegovinu i uskraćivati razvoj BiH te, također, otežati njezin napredak prema Europskoj uniji, a to je onda pozicija kojom će se kažnjavati svi građani. Moj je stav da se u pregovorima između političkih lidera koristi pristup kakav vidimo da se prakticira u drugim kriznim područjima.

Bit će teško prodati ideje Bosne i Hercegovine kao poželjnog kandidata, ako se ova agonija i neprovođenje odluka Ustavnog suda nastavi, jer nije dovoljno zadovoljiti samo Bruxelles zato što, između ostalog, odlučujuću riječ imaju i Berlin i Pariz.

HDZ-ov program uz europske pučane S kojim porukama HDZ ide na izbore za EU parlament i kakav rezultat očekujete na izborima za manje od dva mjeseca?

– Kao i do sada, očekujem pobjedu HDZ-ove liste na europskim izborima. Smatram da HDZ, na čelu s premijerom Plenkovićem, jedini ima kvalitetne ljude te održivu i sveobuhvatnu europsku politiku u interesu Republike Hrvatske.

Ponosna sam na provedbu i ostvarenje ciljeva iz našeg izbornog programa 2014. Novi program s kojim ćemo uskoro izići u javnost, također prati smjernice naše Europske pučke stranke.

25. siječnja

Ugovor za izgradnju RCČO u Šilovića docima Ugovor o izgradnji Regionalnog centra čistog okoliša Lećevica u Splitu su potpisali ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš i Vlatka Lucijanić Justić, privremena upraviteljica tvrtke Regionalni centar čistog okoliš. Riječ je o ugovoru o dodjeli nepovratnih sredstava iz europskih fondova (program Kohezija i konkurentnost 2104. – 2020. za područje zaštite okoliša), vrijednom 43,4 milijuna eura (322 i pol milijuna kuna) za izgradnju RCČO u Šilovića docima, u Kladnjicama kod Lećevice. Potpisivanju ugovora, uz župana Blaženka Bobana, ministra Ćorića i direktora Fonda Ponoša te ravnateljicu RCČO-a Lucijanić Justić, nazočili su predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar, zamjenici župana Ante Šošić i Luka Brčić, privremena pročelnica Upravnog odjela za komunalne poslove Marija Vuković, gradonačelnik grada Splita Andro Krstulović Opara i njegov zamjenik Nino Vela, načelnik općine Lećevica Ante Baran, bivši direktor RCČO-a Tomislav Šuta te Irena Relić, Ivona Župan i Marko Markić, načelnik Sektora za EU fondove Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

26. siječnja

Obilježen Dan sjećanja na žrtve holokausta Župan Boban i splitski gradonačelnik Krstulović Opara odali su počast svim žrtvama povodom Dana sjećanja na žrtve holokausta.

– Smatram kako je najvažnije poslati poruku generacijama koje dolaze iza nas kako se nevine žrtve ne bi dogodile više nigdje. Ako je potrebno, oko ove teme moramo nastupiti i agresivno, kako se užasi holokausta više nikad ne bi ponovili – kazao je župan Boban. – Zaborav i relativizacija su ponovno ubijanje žrtve, zato je civilizacijski međaš i naša obaveza da obnavljamo sjećanje, primimo križ naše generacije i nosimo ga kao upozorenje i poruku mladima – rekao je gradonačelnik Krstulović Opara. Predsjednica Židovske općine u Splitu Ana Lebl posebno je naglasila kako su zadovoljni što su Grad i Županija na sebe preuzeli organizaciju ovog događaja.

27. siječnja

Sjećanje na oslobađanje Peruće Hrvatska vojska oslobodila je branu “Peruća” 28. siječnja 1993. spriječivši katastrofu koja je mogla nastati potapanjem brojnih naselja nizvodno uz rijeku Cetinu. Sjećanje na taj događaj upriličeno je kod spomen-obilježja poginulom Anti Buljanu, a nazočili su mu članovi njegove obitelji, članovi udruga proisteklih iz Domovinskog rata, izaslanik ministra branitelja brigadir HV-a Jozo Šerić, saborski zastupnici Ivan Šipić i Miro Bulj, župan Blaženko Boban, gradonačelnica Sinja Kristina Križanac, dogradonačelnik Vrlike Nikola Uzun, načelnik Hrvaca Dinko Bošnjak, načelnica Kijeva Lidija Slavić, djelatnici HEP-a te mještani naselja oko Peruće i ostalog dijela Cetinskog krajine. Kao i dosadašnjih godina, obilježavanje ovog važnog događaja organizirala je Udruga veterana 126. brigade. – Svima koji ste na bilo koji način sudjelovali u oslobađanju i očuvanju ovog područja iskazujem svoj duboki naklon za sve što ste uradili, kazao je Boban. Branitelji i djelatnici HEP-a svečanost su uveličali otkrivanjem spomen-ploče na kruni brane, uz zgradu stražarnice.

29. siječnja

Članovi ‘Pit Bulla’ kod župana U protekle tri godine na službenim prvenstvima Europe i svijeta 20 natjecatelja “Pit Bulla” osvojili su 32 odličja.

– Političari moraju imati u vidu da ima netko tko državu promovira puno bolje od njih, pa prilikom donošenja zakona napravimo taj mali korak i prilagodimo se tim promotorima

14

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE veljača 2019.

15

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE veljača 2019.

Pripremila Ana-Marija Škorić

kronologija događanja Hrvatske u svijetu – kazao je Boban. – Vjerujem da ćemo u ovoj godini, u kojoj obilježavamo 25. obljetnicu djelovanja, postići vrhunske rezultate na ponos našeg kluba, ali i našega grada, Županije i Hrvatske – izjavio je Marko Žaja.

Prva radionica Green Mind projekta Prva u nizu radionica u sklopu europskog projekta GREEN MIND, na temu “Inovacije u industriji zelene i pametne mobilnosti – alat za suradnju i umrežavanje malih i srednjih poduzeća u Splitsko-dalmatinskoj županiji”, koju je popratilo 30 zainteresiranih sudionika iz javnog i privatnog sektora, održana je u prostorijama PICS@FESB. Glavni cilj projekta “GREEN MIND – GREEN and Smart Mobility Industry Innovation”, ukupne vrijednosti 12 milijuna kuna, koji se financira iz programa prekogranične suradnje Mediteran je jačanje i razvoj ekonomske konkurentnosti i inovacija u industriji zelene i pametne mobilnosti, učvršćivanjem regionalne i transnacionalne suradnje između javnog i znanstveno-istraživačkog sektora i malih i srednjih poduzeća.

1. veljače

Dani poslova u turizmu Nedostatak radne snage u turizmu ne samo na području naše županije nego općenito, ima i svoje dobre strane. Jer će zbog toga poslodavci u turizmu biti prisiljeni plaćati radnike cijele godine a ne samo tri ili četiri mjeseca, za vrijeme vrhunca turističke sezone, a morat će i povećati plaće svojim djelatnicima. Naše je da stvorimo sve preduvjete za produženje turističke sezone na minimalno šest mjeseci – kazao je župan Blaženko Boban. Tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava Majda Burić istaknula je kako je Vlada u posljednje dvije godine za mjere zapošljavanja osigurala 4,5 milijardi kuna, od toga za mjere aktivne politike zapošljavanja 1,6 milijardi kuna.

5. veljače

Proglašena izravna opasnost za Park-šumu Marjan – Na temelju člana 6., stavka 1 Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda, a u skladu s člankom 32. Statuta Splitsko-dalmatinske županije, donio sam odluku o proglašenju izravne opasnosti od nastanka elementarne nepogode, uzrokovane uništenjem drvenaste vegetacije tijekom 2018. i 2019. na području gradskih kotareva Meje, Varoš i Spinut, na lokalitetu Park-šuma Marjan u gradu Splitu. Temeljem ove odluke sve nadležne institucije moraju napraviti maksimum da se spriječi stvarna elementarna nepogoda u Park-šumi Marjan, kazao je župan Boban.

Prijam za europske prvake u kuglanju Prigodom osvajanja naslova klupskog prvaka Europe, župan Boban je upriličio prijam za vodstvo i članove kuglačkog kluba “Mertojak”. – Čuli smo kako 11 klubova na našem području ima svega četiri staze za kuglanje na raspolaganju, i to uglavnom u poslijepodnevnim terminima. Zasigurno postoji potreba za još barem jednom kuglačkom dvoranom. Razgovarat ću s tvrtkom “Pleter” pri Ministarstvu obrane, u čijem sastavu je i hotel “Duilovo”, gdje postoji 6 kuglačkih staza koje bi mogle, nakon uređenja, zadovoljile vaše potrebe – kazao je župan Boban.

Branko Bosanac, tajnik KK “Mertojak”, zahvalio je županu na prijemu.

6. veljače

Predstavljen projekt READINESS Župan Boban govorio je o suradnji Splitsko-dalmatinske županije i ostalih jadranskih županija te talijanskom regijom Molise na EU projektu iz područja civilne zaštite – projektu READINESS koja se nastavlja kroz program INTERREG Italija – Hrvatska. - Županija je od listopada 2013., samo iz EU sredstava (HOLISTIC, Readiness) uložila u opremanje vatrogasnih snaga te opremu za ranu detekciju i nadzor požara 3,5 milijuna kuna. Od početka 2019. provodimo novi projekt iz područja civilne zaštite E-CITIJENS, ukupne vrijednosti oko 22 milijuna kuna, od čega je oko 2 milijuna kuna predviđeno za aktivnosti Županije – kazao je župan Boban. Projekt READINESS ukupno je vrijedan oko 8,9 milijuna kuna, ulaganja u SDŽ iznose milijun i 170 tisuća kuna, a u 85-postotnom iznosu sufinanciraju se sredstvima programa prekogranične suradnje INTERREG Italija – Hrvatska.

Pripremila Ana-Marija Škorić

donacija na četiri kotača Piše:

Ivan BAĆAK

Mi smo u 2018. kroz projekt objedinjenog hitnog bolničkog prijema te kroz neke druge aktivnosti, nabavu uređaja za dijagnostiku, laboratorijske uređaje i sve ono što je nužno, izdvojili gotovo 2,5 milijuna kuna, naglasio je župan

K

župan Blaženko Boban uručio je ravnatelju splitske bolnice dr. Juliju Meštroviću, čime je uveličana proslava Dana KBC-a Split. Županija je donirala dva nova dostavna vozila Citroën Berlingo furgon i jedno sanitetsko Citroën Jumper furgon, vrijedne oko 500.000 kuna.

– Ova će se vozila koristiti za prijevoz pacijenata i materijala između bolnica, ali i u samoj bolnici. To uvijek treba raditi brzo.

Ova donacija nam puno znači, osigurava sigurnost i učinkovitost našeg rada – rekao je dr. Meštrović, zahvalivši na donaciji.

ŽUPAN BLAŽENKO BOBAN PREDAO KLINIČKOM BOLNIČKOM CENTRU DVA DOSTAVNA I JEDNO SANITETSKO VOZILO

KBC Split je državna ustanova, ali skrbi o građanima naše županije

Sudionici primopredaje vozila u KBC-u Split

– Županija nam pomaže u svim našim aktivnostima, primjerice objedinjeni hitni bolnički prijam koji ćemo graditi, nadam se u što skorije vrijeme, planiramo kako će biti izravno povezan sa Zavodom za hitnu medicinsku pomoć. Iako su to dvije ustanove od kojih jedna pripada državi, druga Županiji, njihov rad ne može se odvojiti – poručio je primarijus Meštrović.

Izuzetno dobra suradNja – Često govorim da je KBC Split državna ustanova, ali na

području naše županije najvažnija ustanova za pacijente koji gravitiraju ovdje, a njih je na godišnjoj razini oko milijun pa do milijun i pol tijekom turističke sezone. Zbog toga smo odlučili, u godini kad se počeo slaviti dan KBC-a Split, donirati jedno sanitetsko i dva dostavna vozila, ono što je u ovom trenutku najvažnije. Naša suradnja je izuzetno dobra. Mi smo u 2018., i kroz projekt objedinjenog hitnog bolničkog prijema i kroz neke druge aktivnosti, nabavu uređaja za dijagnostiku, laboratorijske uređaje i sve ono što je nužno, izdvojili gotovo 2,5 milijuna kuna. Tako ćemo nastaviti – rekao je Boban.

U 2019. dovršen je niz značajnih projekata, među kojima je dogradnja i uređenje Klinike za onkologiju i radioterapiju, otvaranje bolničke podružnice u Zagvozdu, a dovršen je i prostor Zavoda za traumatologiju i ortopediju.

– KBC Split najveća je bolnička ustanova od Trsta do Patrasa u Grčkoj i na sjeveru do Zagreba – izjavio je ravnatelj Meštrović, te dodao: - Imamo 3700 zaposlenika, ali nije bitan samo broj, nego i kvaliteta, a to pokazuje činjenica da imamo 130 kolega docenata i profesora i još 48 doktora znanosti. To je i znanstveni potencijal koji može biti pokretač razvoja grada Splita i županije. Imamo velike planove, poput Centra za akutnu medicinu, Istraživačkog centra i drugih sadržaja. Zahvaljujući Ministarstvu zdravstva raspisano je 65 specijalizacija, više nego ikad do sada.

Nakon svečane sjednice otvoren je i preuređen Zavod za traumatologiju i ortopediju, a predstojnik Klinike za kirurgiju KBC- a prof dr. Zdravko Perko rekao je da se nakon devet godina obnovilo cijelo krilo bolnice na prvom katu, koje ima 1500 četvornih metara. Na raspolaganju je 66 postelja i devet na intenzivnoj njezi, a dosad korištene prostorije pretvorit će u dnevne bolnice kirurgije.

– Ovo je prvi korak u uređenju Zavoda, no predstoji još uređenje operacijskih dvorana na mjestu stare rađaonice. Time ćemo znatno podignuti svoje kapacitete i smanjiti liste čekanja – rekao je Perko.

Energetska obnova i nove investicije Nedavno je KBC posjetio i dopredsjednik Vlade RH, ministar Predrag Štromar, koji je najavio velike investicije u rekonstrukciju i energetsku obnovu.

Nakon što je u 2017. izvršena rekonstrukcija kotlovnice i promjena energenata, splitski KBC u ožujku očekuje nastavak radova na energetskoj obnovi. Grad Split je u međuvremenu ustupio KBC-u vlasništvo zemljišta bolnice te su osigurani uvjeti za drugu fazu projekta. Slijedi energetska obnova Klinike za plućne bolesti - izradit će se i toplinska fasada, postaviti nova vanjska PVC stolarija i novi slojevi toplinske i hidroizolacije ravnih krovova. Rekonstruirat će se termotehnički sustav i sustav unutarnje rasvjete te će cijeli KBC biti priključen na plinsku distributivnu mrežu.

Prošle godine su osnovani Odjel za razvoj projekata i Odjel za znanost i nove djelat-

dobra iskustva PROJEKT POBOLJŠANJA KVALITETE OBRAZOVANJA IZ NAŠE ŽUPANIJE ‘IZVOZNI PROIZOD’

Ružica Mikulić i Petar Galić

Centar izvrsnosti i u Hercegovini

M

inistarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i športa Zapadno-hercegovačke županije, na čelu s ministricom Ružicom Mikulić, u Grudama je organiziralo sastanak s predstavnicima Upravnog odjela za prosvjetu, šport, kulturu i tehničku kulturu SDŽ-a. Županijski pročelnik Tomislav Đonlić zajedno sa suradnicima u uvodnom razgovoru dao je smjernice dužnosnicima Zapadno-hercegovačke županije, koji već duže vremena pripremaju pro-

jekt kojim bi omogućili što bolje uvjeta rada talentiranim učenicima, a koji tijekom nastave ne mogu naučiti sve što bi željeli.

Voditelj Centra izvrsnosti SDŽ Ivica Zelić objasnio je kako djeluje njihov Centar. Na prvom sastanku, uz kolege iz Zapadno-hercegovačke županije, sudjelovali su i ministar obrazovanja, znanosti, kulture i športa u Vladi Herceg-bosanske županije Petar Galić sa suradnicima.

Cilj osnivanja jednog ili više ovakvih centara izvrsnosti u većinskim hrvatskim županijama

u Federaciji BiH jest prepoznati i vrednovati darovite učenike, buduće istraživače i nositelje sveukupnog društvenog razvoja te im omogućiti razvijanje njihove darovitosti u skladu s potrebama na najvišoj mogućoj razini. To je potvrdila i ministrica obrazovanja, znanosti, kulture i sporta Zapadno-hercegovačke županije Ružica Mikulić koja je naglasila: – Cilj osnivanja centra izvrsnosti je poboljšanje kvalitete obrazovanja jer je redovita nastava usmjerena na prosječne učenike. Za sve učenike potreb-

no je osigurati dodatne oblike obrazovanja kako bi svi mogli ostvariti svoje potencijale. Naime, učenici koji ostvaruju slabiji uspjeh u učenju imaju mogućnost pohađanja dopunske nastave koja se redovito organizira sukladno mogućnostima škola. Izvrsni i daroviti učenici nemaju takve mogućnosti.

Osnivanjem centra izvrsnosti izvrsni i daroviti učenici bili bi ravnopravni s ostalim učenicima jer bi se omogućilo obrazovanje sukladno njihovim sposobnostima, a i cijeli obrazovni sustav imao bi koristi – istaknu-

nosti, kao što je neuroradiologija elektrofiziologije te dentalna medicina za djecu s posebnim potrebama.

Prijavili su se i za natječaj Ministarstva zdravstva zahvaljujući kojem će dobiti 70,5 milijuna kuna, rekonstruirali su i dogradili dio Klinike za onkologiju, otvorili dnevnu bolnicu u Zagvozdu, a danas u Splitu na negdašnjoj Ginekologiji otvaraju nove prostorije Zavoda za traumatologiju i ortopediju. U planu je i uređenje Klinike za plućne bolesti u koju će se uvesti plin, a kupili su i 750 računala kako bi riješili bolnički informatički sustav.

– Imamo velike planove, poput Centra za akutnu medicinu, u sklopu čega će biti Objedinjeni hitni bolnički prijam (OHBP), Invazivna kardiologija, Trauma, Hitna pomoć, Jedinica intenzivnog liječenja, Operacijski blok, Klinika za anesteziologiju, Jedinica intenzivnog liječenja djece, Istraživački centar i drugi sadržaji koji mogu bitno odrediti razvoj i kvalitetu rada u našoj bolnici koja treba služiti građanima – najavio je ravnatelj Meštrović.

U planu je i gradnja podzemne garaže na ulazu u bolnicu, a onaj tko je dobije u koncesiju trebat će izgraditi novu zgradu poliklinike.

la je ministrica Mikulić. – Planirali smo da prvi centar počne s radom početkom školske 2019./20. Za početak je planiran Centar izvrsnosti iz matematike koji bi bio u Grudama. U fazi smo pronalaženja donatora koji bi nam pomogli financijski – istaknula je ministrica Mikulić.

Ministar prosvjete Petar Galić iz Herceg-bosanske županije je kazao: – Zahvaljujem kolegama iz Splitsko-dalmatinske županije na iskazanoj spremnosti i volji

da nam prenesu svoja iskustva u radu s darovitim učenicima, kojima smo dosad nešto više pozornosti mogli dati isključivo preko natjecanja u pojedinim predmetima. Ideja je izvrsna, na nama je sada pronaći zakonski okvir i osigurati sredstva za rad ovakvih centara na području naše županije ili eventualno zajednički organizirati rad centara izvrsnosti na međužupanijskoj razini s kolegama iz Zapadno-hercegovačke županije.

I. BAĆAK

kronologija događanja Župan otvorio 5. Adriatic Gastro Show Naglasak ovogodišnjeg 5. međunarodnog Sajma turizma gastronomije – Adriatic Gastro Show bio je na kvaliteti, a u fokusu je razvoj ruralnog turizma. – Turizam na našem području počiva na tri važna stupa. Prvi je sunce i more, što nam je dao dragi Bog, drugi je povijesna i kulturna baština, što su nam ostavili naši preci, a treći stup su usluge i gastro-ponuda, i to je na nama, na turističkim djelatnicima, i nama koji tu živimo – rekao je župan Boban i dodao kako se ovim sajmom obilježava i početak turističke sezone u našoj županiji. Gradonačelnik Krstulović Opara istaknuo je kako je ovo odlična prilika da se još jednom potvrditi da je turizam generator razvoja i gospodarstva i proizvodnje hrane i znanja,

7. veljače

Novi njemački veleposlanik u Županiji Župan Blaženko Boban je novom njemačkom veleposlaniku dr. sc. Robertu Klinkeu govorio o dugim i dubokim vezama Hrvatske i Njemačke, – Želja nam je učiti od naših prijatelja iz Njemačke o razvoju gospodarstva. U ožujku planiram posjet Berlinu, gdje se održava najveći međunarodni sajam u turizmu, na kojemu će Splitsko-dalmatinska županija imati samostalan izlagački prostor te planiramo prezentirati i drugačiji vid turizma na našemu području, a to je ruralni turizam – kazao je župan.

– Ovo je moj nastupni posjet i kao takav upravo je u najvećoj hrvatskoj županiji. Veze između Hrvata i Nijemaca oduvijek su postojale i radujem se što ih možemo i dalje razvijati. Osim u području turizma, suradnja se treba razvijati i u gospodarskom smislu. Oko 400 tisuća Hrvata živi u Njemačkoj, i oni su dodatni most u razvijanju izvrsnih odnosa između naših država – kazao je veleposlanik dr. sc. Robert Klinke. Uz veleposlanika u posjetu Županiji bili su Arne Hartig, voditelj Odjela za kulturu i savjetnik za politiku, te Pamela Ćebić Sekulić iz Odjela za kulturu i protokol Njemačkog veleposlanstva. Uz župana, dobrodošlicu novom veleposlaniku poželjeli su Petroslav Sapunar, predsjednik Županijske skupštine, i zamjenik župana Luka Brčić.

8. veljače

Razgovori o aktiviranju državne imovine Ministar državne imovine dr. Goran Marić u zgradi Županije održao je radni sastanak sa županom Bobanom i njegovim suradnicima, zamjenikom Antom Šošićem, privremenim pročelnikom Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Stipom Čogeljom i Vicom Mihanovićem, ravnateljem Lučke uprave Split. Bilo je riječi o konkretnoj primjeni Zakona o upravljanju državnom imovinom i o suradnji Ministarstva državne imovine s jedinicama područne samouprave, neriješenim zahtjevima i zapuštenoj imovini na području županija.

8. veljače

Prijam za Muftiju Aziza ef. Hasanovića Muftija Islamske vjerske zajednice u Republici Hrvatskoj i predsjednik Mešihata dr. Aziz Hasanović, prigodom predstavljanja svoje knjige u Splitu, posjetio je župana Bobana. – Zahvaljujem na vašem dolasku i svemu što činite za dobro svojih vjernika u Republici Hrvatskoj i šire, što promovirate suradnju sa svim razinama vlasti u RH diljem svijeta te kao uspješan model preporučujete i drugima – kazao je župan. A ​ ziz ef. Hasanović je zahvalio županu na prijamu te je rekao da se sastao sa splitskim gradonačelnikom, svojim dugogodišnjim prijateljem, s kojim je imao izvrsnu suradnju još dok je Opara Krstulović bio savjetnik u Uredu predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović.

14. veljače

Gradi se reciklažno dvorište u općini Okrug Župan Blaženko Boban i načelnik općine Okrug Ivica Radić Bagi označili su početak radova na izgradnji reciklažnog dvorišta u Okrugu Gornjem. Vrijednost radova je 4.762.656,88 kuna, a izvođač radova je G.T. TRADE d.o.o. iz Splita. Ministarstvo zaštite okoliša zajedno s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Općini Okrug su dodijelili 4,5 milijuna kuna.

16

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE veljača 2019.

mitovi i legende MITOLOŠKA VJEROVANJA IZ DREVNE POLJIČKE KNEŽEVINE I DANAS SE PREPRIČAVAJU

BOŽANSKI BOJ Perun se munjama i trijeskom obrušio na Velesa i pustio kišu

me kiša). Osim boja, kroz običaje i nazive nalazimo tragove i praslavenskog stabla svijeta ili božanske svadbe između brata (Jarilo/Jure) i sestre (Mare) koju simbolično predstavlja i običaj paljenja žrtve paljenice koja je u gornjopoljičkom kraju poznata i kao “Cvitnjak” ili još kao “Ivan cvitnjak” (u Dalmaciji je rašireniji naziv Svitnjak), jer tada sin Vrhovnog boga Peruna mijenja svoj identitet pa postaje “prevrtljivi Ivan”, a što je opet povezano s mjesečevom mijenom. Mno-

gi su tekstovi tradicionalnih pjesama u Poljičkoj kneževini gdje su glavni protagonisti Ivan i Mare, a oni su zapravo brat i sestra, djeca vrhovnog božanstva Peruna.

Svi događaji su nam ostavljeni u različitim tragovima, nekom radnjom, običajem, pjesmom, pričom ili kroz razna vjerovanja.

I u vjerovanju iz Vele Njive, koje je blažeg opisa nego događaj iz mitologije, također imamo Velesa koji se javlja u obliku zmije. On izlazi iz vode, u ovom slučaju rijeke Cetine te se penje ispiti Sunce, koje znači plodnost, urod ljetine i svjetlo. Na zmiju se obrušava ptica Lastavica u čijem liku možemo prepoznati Peruna, koji ima sposobnost pretvaranja najčešće u sokola, no ovdje se pojavljuje u obliku lastavice koja je ptica selica i koja je vjesnik proljeća, no za razliku od obrušavanja munjom i trijeskom, lastavica zmiju kljuca po glavi dok zmija ne odstupi.

Zbog toga Gornjopoljičani smatraju lastavicu svetom pticom koju je grijeh ubiti, a blagoslov je imati njezino gnijezdo u štali. No, da bi priča bila potkrijepljena dokazom, na Suncu je ostao trag zmijina zuba. I doista, zagledate li se u Sunce primijetit ćete dvije tamne mrlje, ali to nije trag zmijskog ugriza, već je riječ o sunčevim pjegama (mrljama).

Zaseok Vela Njiva u Srijanima

Matko Biljak

Piše:

Goran Mikas,

Udruga ‘Val kulture’ - www.valkulture.hr, www.legendfest.hr

D

iljem Dalmatinske zagore postoje tragovi u kojima možemo prepoznati kozmička događanja iz stare slavenske vjere. Najpoznatiji je, dakako, reljefni prikaz božanskog boja u Žrnovnici, ujedno i jedini prikaz borbe vrhovnog božanstva Peruna i njegova suparnika Velesa.

Niz je priča i legendi koje opisuju ovaj događaj tako vjerno, no one su ljudima od struke postale nezanimljive i nevjerodostojne upravo zbog njihove usmene predaje koja ih je održala u svijesti do danas.

Jedno takvo neistraženo područje je svakako i drevna Poljička kneževina, koja osim bogate povijesti i tradicionalnog načina življenja krije i obilje tragova prisutnosti stare slavenske vjere.

’Zmija se iz Cetine digla do Sunca...’

Jedno takvo vjerovanje naći ćemo u Gornjim Poljicima, u selu Srijane, točnije u zaseoku Vela Njiva gdje je rašireno vjerovanje o zmiji i lastavici.

“Zmija je ispuzla sa Cetine i digla se do Sunca, imajući namjeru ispiti čitavo sunce. Kad

Boj slavenskih poganskih božanstava Peruna i Velesa, reljef iz 8.st. u zidu crkve u Žrnovnici je zagrizla i počela ispijati sjaj, doletjela je ptica lastavica te je zmiju kljucala po glavi dok se napokon zmija nije strovalila natrag u Cetinu” – ovo je vjerovanje kazivala Marija Mikas.

I više su nego očiti tragovi Božanskog boja, no da bismo razjasnili ovo vjerovanje treba proučiti mitološki događaj koji nam kazuje kako je zmija (zmaj/Veles) preuzela sva dobra na zemlji, obilje i kišu, te zarobila vode. Ona živi u korijenu stabla svijeta, u duplji u vlažnom području, u špilji.

U svojoj oholosti ona se penje na brdo ne bi li preuzela vlast, no tada se vrhovno božanstvo Perun na nju obruši munjama i trijeskom, zmija uzmiče natrag u svoju duplju a Vrhovnik pušta na zemlju kišu, obilje opet vlada i on je pobjednik.

U slučaju Perunova poraza imali bismo proljeće, ali bi izostala žetva. Tisućama godina ljudi su čekali da se dogodi “Božanski boj” između dva rivala koji vladaju svaki u svome svijetu. Upravo ta dva božanstva su i zaslužna za niz radnji koje danas gledamo kao način života. One to i jesu, no

pozadina njihova nastanka je zapravo teatralnost, to jest kopiranje onoga što čine bogovi.

Upravo čin borbe je simbolično prikazan za vrijeme vršidbe žita na guvnu (gumnu) kada su ljudi odmah poslije vršidbe konjima, dvjema dugim alatkama koje su čvrsto vezane jedna na drugu kratkim užem (uže je deblji konopac načinjen od ovčje dlake) udarali po slami koja je netom prije bila žito te na taj način, udaranjem, odvajali preostala zrna od slame. Ta alatka u Gornjim Poljicima nazivala se “cip” ili, ako bismo preveli na današnji jezik, ona bi nosila ime “udar” (cipati/udarati/sjeći), a upravo sam Perun je “onaj koji udara” munjom i kamenom.

Lastavica sveta ptica Također, mitološka zbivanja možemo otkriti i kroz nazive lokaliteta pa je u Gornjim Poljicima rijetkost pronaći selo ili zaseok koji nema svoju “dubravu” ili “dubrave, “Um ili Umac”, “ Moče ili Močni dolac (Močno/vlažno/mokro, to jest dolac koji poplavi za vrije-

Impressum ♦ Moja županija / Kronika Splitsko-dalmatinske županije, informativno glasilo SDŽ ♦ Nakladnik: Splitsko-dalmatinska županija ♦ Uredništvo: Marija Čizmić, mag.iur., Ana-Marija Škorić, prof., Luka Brčić, prof., Anđelka Vuković, mag.oec., Ivan Baćak, dipl. novinar, Linda Nerlović ♦ Glavni urednik Mijo Grabovac ♦ Zamjenik glavnog urednika mr.sc. Davor Pavić ♦ Grafička urednica Sabina Podobnik ♦ Fotografije SDŽ, Hanza Media ♦ Grafička priprema i tisak: Slobodna Dalmacija ♦ Adresa Uredništva Split, Domovinskog rata 2, telefon 021/400 019 ♦ E-mail: splitsko.dalmatinska.zupanija@dalmacija.hr ♦ Web: http://www.dalmacija.hr