Kronika tisak

Informa vno glasilo Splitsko-dalma nske županije Broj 97

veljača 2017.

ISSN 1332 - 6465

2 kronika sdž br. 97

U POVODU DVADESETOGODIŠNJICE KRONIKE SPLITSKO DALMATINSKE ŽUPANIJE „Štovani čitatelji! Pred Vama je predbroj kronike Županije splitsko-dalma nske, informa vnog glasila osnovanog radi cjelovitog informiranja o radu županijskih jela. Ocijenili smo nedovoljnim svakodnevno ili tjedno pisanje o našem radu u drugim medijima, jer su to natpisi od slučaja do slučaja. Nedostaje jedan sustavan pristup informiranju koju prazninu će svakako nadomjes naša kronika“ - prvi je tekst napisan u prvom predbroju Kronike izdanog 31. listopada 1996. godine.

Tadašnja Županijska skupš na Županije splitsko-dalma nske na svojoj 24. sjednici održanoj 31. srpnja 1996. donijela je odluku i osnivanju i izdavanju informa vnog glasila KRONIKA ŽUPANIJE SPLITSKODALMATINSKE. Prema istoj Odluci kronika informira o radu Županije te radu njenih upravnih jela.

Kronika, kojoj je prvi urednik bio pok. Ivan Roso, tadašnji Tajnik Županije, zamišljena je kao „još jedna poveznica koja će ukazivati na stalnu povezanost ljudi ovog raznolikog, a opet toliko cjelovitog prostora….“.

Od tada, pa sve do danas Uredništvo kronike nastoji slijediti ovu misao-vodilju u svojoj uređivačkoj politici.

Kronika je dugi niz godina izlazila u crno-bijeloj tehnici, a od 2006. godine, preoblikovana je, u malim detaljima, te je slijedeći moderne tokove počela izlaziti u boji.

Uredništvo Kronike u ovih dvadeset godina mijenjalo se, a mijenjali su se i glavni urednici, odnosno urednice.

Glavni urednik, ujedno i jedan od osnivača Kronike bio je već spomenuti pok. Ivan Roso, tajnik Županije i to od 1996. pa do nažalost njegove prerane smrti 2005. godine, kada je glavnom urednicom imenovana Mihovila Franetović. Gospođa Franetović, na mjesto glavne urednice bila je do svoje zaslužene mirovine, odnosno do 2014. godine.

U Kronici se, svih ovih dvadeset godina nastoji dokumentirano i objektivno promicati komunikacija između županijskih odjela, te gradova i općina s ciljem uspostavljanja jedne doista funkcionalne cjeline.

Nastoji se, koliko je god to moguće, u svakom broju predstaviti mali dio događaj, susreta, manifestacija, kulturnog i prirodnog bogatstva iz svih dijelova županije – otoka, priobalja i zaleđa.

Današnje Uredništvo kronike s glavnom urednicom Marijom Čizimić, u svojoj uređivačkoj politici nastoji slijediti misao-vodilju iskazanoj u prvom tekstu predbroja Kronike iz te davne 1996. godine.

kronika sdž br. 97

Poštovano čitateljstvo, Pred Vama je Kronika koja zaključuje proteklu 2016. godinu. Ovo je ujedno i jubilarna Kronika koja zaokružuje niz od dvadeset godina izdavanja. Prema redovitom rasporedu obavještavamo Vas o sjednicama Županijske skupš ne, primanjima, posje ma, gospodarstvu, školstvu, zdravstvu. Donosimo zanimljiv članak naše ustanove Lučka uprava SDŽ, te vas upoznajemo s brošurama u izdanju naše ustanove „More i krš“. Nadamo se kako ćete kao i u ovih proteklih dvadeset godina pronaći ponešto i za sebe.

Uredništvo

Impressum: „Kronika Splitsko-dalma nske županije“ Informa vno glasilo Splitsko-dalma nske županije ISSN 1332-6465 Nakladnik: Splitsko-dalma nska županija Broj 97 Nakladnik: Splitsko-dalma nska županija Uredništvo: Marija Čizmić, mag.iur.

Ana-Marija Škorić, prof.

Luka Brčić, prof. mr.sc. Davor Pavić, dipl.novinar Anđelka Vuković, mag.oec.

Ivan Baćak, dipl.novinar Referent: Linda Nerlović Adresa Uredništva: Split, Domovinskog rata 2, Telefon: 021 400 019 E-mail: ana-marija.skoric@dalmacija.hr

Grafička priprema i sak: »DES« - Split

3

županijska skupština

4 kronika sdž br. 97

KRONOLOGIJA DOGAĐAJA

Održane 32., 33. i 34. sjed

1. rujna • Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) dodijelio u trajno vlasništvo i bez materijalne naknade Splitsko-dalma nskoj županiji na upravljanje zgradu bivše Varteksove robne kuće u ulici Ruđera Boškovića u Splitu.

Ugovor su u Splitu potpisali župan Zlatko Ževrnja i predstojnik DUUDI-a Tomislav Boban, uz nazočnost ministra poduzetništva i obrta Darka Horvata. Prostor se na temelju potpisanog ugovora stavlja na raspolaganje Splitsko-dalma nskoj županiji bez vremenskog ograničenja i bez materijalne naknade.

• Na Pravnom Fakultetu u Splitu otvorena je 16. Međunarodna znanstvena konferencija ekonomskog i socijalnog razvoja „Pravni izazovi modernog svijeta“, u suorganizaciji sa Sveučilištem Sjever i ESD konferencijom.

1.-2. rujna • Održano XX. Nacionalno savjetovanje o gospodarstvu i poduzetništvu na temu “Poduzetništvo bez prepreka”.

2. rujna • Župan Zlatko Ževrnja, u pratnji pročelnika Upravnog odjela za društvene djelatnos Tomislava Đonlića, te bivšim gradonačelnikom Solina Blaženkom Bobanom i sadašnjim obnašateljem dužnos gradonačelnika Daliborom Ninčevićem, obišao radove na izgradnji Osnovne škole Ninčevići i školske dvorane.

D

ana 28. rujna 2016. u dvorani Županije u Domu za starije i nemoćne osobe (Zenta) u Splitu, pod predsjedanjem predsjednika Skupš ne Petroslava Sapunara održana je 32. sjednica Županijske skupš ne. Na sjednici je prihvaćeno Izvješće o radu Lučke uprave Splitsko-dalma nske županije za 2015. godinu, Izvješće o radu Javne ustanove Zavod za prostorno uređenje Splitsko-dalma nske županije u 2015. godini, te Izvješće o radu Župana Splitsko-dalma nske županije za razdoblje siječanj-lipanj 2016.

Ovaj projekt će omogući djeci naselja Ninčevići pohađanje školske nastave u jednoj smjeni.

Ovakvim projek ma grad Solin opravdava epitet najmlađeg grada, istaknuo je župan.

5. rujna Povodom početka školske godine, župan Zlatko Ževrnja i pomoćnik ministra obrazovanja, znanos i športa Momir Karin, u pratnji pročelnika Upravnog odjela za društvene djelatnos Tomislava Đonlića, posje li su Osnovnu školu Zmijavci.

• U Osnovnoj školi kneza Baranimira u Muću Donjem, župan Zlatko Ževrnja pus o u pogon kotlovnicu na biomasu i sustav centralnog grijanja realiziranih u okviru projekta HOLISTIC. 7. rujna • Obilježen početak radova na rekonstrukciji ces Tijarica – Aržano

Izvješće obuhvaća važnije projekte, mjere i ak vnos koje je župan, kao nositelj izvršne vlas zajedno sa svojim zamjenicima započeo ili završio u prvoj polovici 2016. godine. Izvješćem su obuhvaćene i najvažnije ak vnos upravnih jela Splitsko-dalma nske županije te ustanova i trgovačkih društava kojima je županija osnivač, odnosno vlasnik ili ima većinski udio.

županijska skupština

nica Županijske skupš ne Skupš na je prihva la Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Splitskodalma nske županije za 2016. te Izvještaj o izvršenju Financijskog plana I.-VI. 2016. Županijske uprave za ceste Split.

Prihvaćen je Program potpore osnivanju obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva na području Splitsko dalma nske županije (2016.-2018.). Ovim Programom utvrđuju se mjere za unapređenje poljoprivrede i ruralnog razvoja, temeljem kojih se iz Proračuna Splitsko-dalma nske županije dodjeljuju nepovratna financijska sredstva i po ču osnivanje novih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Ciljevi ovog Programa su povećanje novo osnovanih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, stabilnost poljoprivredne proizvodnje odnosno neposredno poboljšanje kvalitete života pojedinca ili društvene zajednice u cjelini, komercijalizacija i pristup tržištu poljoprivrednih i drugih proizvoda obiteljskog gospodarstva, jačanje položaja poljoprivrednika u prehrambenom lancu, proizvodnja proizvoda sa geografskim podrijetlom kao i eko proizvoda, veća zaposlenost poljoprivrednih proizvođača te zaustavljanje raseljavanja Dalma nske zagore i otoka. Skupš na je donijela Odluku o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja dijela benzinske postaje na dijelu k.o. Selca, predio uvala Radonja, Odluku o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje (postavljanje) i gospodarskog korištenja luke posebne namjene – sidrišta na dijelu k.o. Pučišća, predio uvala Luke (rt Stu ski Protuc), Zaključak o davanju prethodne suglasnos na Prijedlog Statuta Elektrotehničke škole Split i Zaključak o davanju prethodne suglasnos na Prijedlog Statuta Pomorske škole Split.

kronika sdž br. 97

5

KRONOLOGIJA DOGAĐAJA

15. rujna • U Splitu, u prostorima Sredozemnog ins tuta za znanos o životu (MEDILS) održani dese Hrvatsko – francuski upravni dani. Na ovom dvodnevnom skupu, pod naslovnom temom „Upravno pravo danas“, razmatrala se problema ka temelja upravnog prava te aktualni problemi upravnog prava.

Predstavljena je i trotomna Hrestoma ja posvećena desetogodišnjem održavanju ovog znanstvenog skupa.

16. rujna • U organizaciji Fonda za zaš tu okoliša i energetske učinkovitos održana informa vna radionica s ciljem informiranja o mogućnos financiranja iz EU projekata sanacije odlagališta te pripremu i provedbu postupaka javne nabave s primjerima pičnih pogrešaka koje mogu doves do nepravilnos i financijskih korekcija.

22. rujna • Održana završna konferencija projekta HOLISTIC 23. rujna • Potpisan Ugovor o razminiranju milijun kvadratnih metara poljoprivredne površine na području Općine Hrvace.

• U Splitu Otvorena SOFTcom konferencija.

26. rujna • U Vili Dalmacija u Splitu svečano obilježen Dan policije.

27. rujna • Započeta energetska obnova bolnice na Firulama.

• Svečanim koncertom pod nazivom „ZBOGOM LITO“, u organizaciji Turis čke zajednice Grada Splita, na splitskoj rivi obilježen Svjetski dan turizma i završetak manifestacije „Splitski litnji koluri“. Na velikom koncertu sudjelovalo je gotovo 1000 izvođača koji su svojim nastupima oboga li program manifestacije „Splitski litnji koluri“. U programu je sudjelovalo 14 klapa (muško/ženskih), 3 KUD-a, 2 orkestra( HRM i Vodice), gudački kvartet Spalato, violončelis ca Majda Goluža, 18 zabavnih bendova, Mažoretkinje grada Splita i Dječji zbor Srdelice.

S

kupš na je na svojoj 33. sjednici prihva la Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji Splitsko-dalma nske županije za 2015. Na temelju odredbi članka 12. i 14. Zakona o Državnom uredu za reviziju, obavljena je financijska revizija Županije za 2015. Revizijom, koja je provedena od 22. veljače do 1. rujna 2016. obuhvaćeni su financijski izvještaji i poslovanje. Prema mišljenju Državnog ureda za reviziju, u skladu s prihvaćenim okvirom financijskog izvještavanja, financijski izvještaji u svim značajnim odrednicama objek vno iskazuju rezultate poslovanja te stanje imovine i obveza. Revizijom nisu utvrđene nepravilnos i propus

29. rujna • U vili Dalmacija u Splitu povodom Dana policije i blagdana sv. Mihaela, zaš tnika policajaca i vojnika koji se obilježava 29. rujna, održana je svečana akademija na kojoj su dodijeljene nagrade najzaslužnijim djelatnicima Policijske uprave splitsko-dalma nske.

županijska skupština

6 kronika sdž br. 97

KRONOLOGIJA DOGAĐAJA

Svečanos je nazočio župan Zlatko Ževrnja koji je istaknuo kako je na sjednici Županijske skupš ne prihvaćeno izvješće v.d.načelnika splitsko-dalma nske PU Slobodana Marendića o sigurnosnom stanju u županiji. „Svake godine nekoliko milijuna stranih turista posje našu županiju. Možemo zamisli koliko opasnos ta brojka nosi u svim oblicima a isto tako imamo i dosta rizična događanja u BIH , migrantsku krizu a na sve to je hrvatska policija dosta dobro odgovorila“, istaknuo je župan.

3. listopada • Otvorena obnovljena školska Grubinama u Općini Podbablje.

vezani uz usklađenost poslovanja sa zakonima i drugim propisima, te je zato izraženo bezuvjetno mišljenje. Prihvaćeno je Izvješće o korištenju sredstava proračunske zalihe za rujan 2016. iz Proračuna Splitsko-dalma nske županije za 2016. i projekcije za 2017. i 2018. te je dana prethodna suglasnos na Prijedlog

zgrada

5. listopada • Župan primio sudionike i osvajače medalja na paraolimpijskim igrama.

6. listopada • Župan Zlatko Ževrnja i njegov zamjenik Luka Brčić primili Thomasa Eberharda Schultzea, veleposlanika SR Njemačke u Republici Hrvatskoj.

8. listopada • Proslavljen Dan neovisnos Hrvatske.

Republike

10. listopada • Svjetski dan beskućnika. U Hrvatskoj je 11 prihva lišta, a procjenjuje se da je beskućnika oko devet suća.

II. izmjene i dopune Financijskog plana i Plana građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta Županijske uprave za ceste na području Splitsko-dalma nske županije za 2016. Donesena je Odluka o prijenosu sredstava u svrhu sanacije objekata i nabavu imovine osnovnih i srednjih škola Splitsko-dalma nske županije u 2016. godini te Odluka o sudjelovanju Splitsko-dalma nske županije u osnivanju i djelovanju Udruge za jadransko nasljeđe HERA. Splitsko-dalma nska županija sudjeluje u provedbi projekta „HERA – Upravljanje održivim turizmom zasnovanim na zajedničkom kulturnom nasljeđu Jadrana“. Projekt HERA provodi se temeljem Ugovora o partnerstvu (Partnership Agreement, 1ºSTR/0008) sklopljenog između Zadarske županije, kao Vodećeg partnera Projekta HERA,

županijska skupština

i Splitsko-dalma nske županije kao i ostalih partnera. Cilj Udruge je razvi zajedničku prekograničnu pla ormu na području jadranskog bazena za razvoj održivog turizma, pomoću provedbe novih modela upravljanja održivim turizmom kao pokretačem razvoja u jadranskom bazenu i smanjenje sezonalnos turizma kroz promidžbu prirodnih i kulturnih potencijala. Zadarska županija kao vodeći partner odgovorna je za provođenje ak vnos 4.1.1 „Osnivanje Udruge za jadransko nasljeđe HERA“ radi osiguravanja održivos rezultata pos gnu h provedbom Projekta HERA, a svi ostali partneri pozvani su sudjelova kao suosnivači. Donošenje ove Odluke trebalo bi ostvari indirektan pozi van učinak na županijski proračun kroz povećanje prihoda od poreza na dohodak uslijed rezultata rada udruge (produljenje turis čke sezone, povećanje broja noćenja, povećanje turis čke potrošnje, smanjenje stope nezaposlenos ). Također, njeno donošenje predstavlja daljnji iskorak Splitsko-dalma nske županije u rješavanju aktualnih problema turis čkog tržišta, uspostavljanju kvalitetne transnacionalne suradnje sa susjednim regijama te jačanju vlas h kapaciteta za reagiranje na izazove i promjene na turis čkom tržištu. Donesena je Odluka o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Veliko Brdo, predio Cvitačka, Grad Makarska, Odluka o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu korištenja luke posebne namjene - sportske luke Mornar, na dijelu k.o. Split, predio Uvala Baluni, Odluka o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i korištenja luke posebne namjene - sportske luke, na dijelu k.o. Kaštel Gomilica, predio Giričić, Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja garažnih mjesta, wellness centra i ugos teljske terase (štekata) na dijelu k.o. Split, predio ispred ex hotela Ambasador te Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja luke posebne namjene – privezišta na dijelu k.o. Komiža, predio uvala Mezoporat, otok Biševo. Skupš na je dala prethodnu suglasnost na prijedloge osnovnih i srednjih škola. Doneseno je Rješenje o imenovanju mrtvozornika za područje Grada Makarske i Odluka o raspisivanju javnog natječaja za imenovanje ravnatelja Muzeja Ce nske krajine – Sinj.

kronika sdž br. 97

7

KRONOLOGIJA DOGAĐAJA

Organizacije iz čitavog svijeta, na različite načine, tog dana provode ak vnos s ciljem senzibiliziranja javnos za problema ku beskućništva.

12. listopada • Župan Zlatko Ževrnja i ravnatelj Ljekarni SDŽ Ante Mihanović u splitskoj bolnici darovali prve torbe za rodilje.

7. listopada • Obilježena tridesetpeta godišnjica Parka prirode Bikovo.

14. listopada • U ime Splitsko-dalma nske županije, župan Zlatko Ževrnja, uz košaru punu darova, buket cvijeća i simboličan ček od 5000 kuna, čes tao je baki Anđi Perić iz Kotlenica, 106. rođendan. Živahna baka, ujedno i najstarija stanovnica naše županije, srdačno je dočekala sve one koji su joj uz obitelj došli u posjet.

Nastojala je baka Anđa opisa svojih 106 godina u kojima se kako je rekla puno radilo. Ni sama se nije nadala da će sve ovo proživje , ali kako je istaknula, sve je u Božjim rukama.

17. listopada • Svečanom sjednicom Općinskog vijeća obilježen Dan Općine Otok.

18. listopada • Predsjednik Županijske skupš ne Petroslav Sapunar i zamjenik župana Ante Šošić upriličili prijem za Andersa Hougårda, veleposlanika Kraljevine Danske u Republici Hrvatskoj.

23. listopada • U organizaciji Turis čke zajednice grada Trilja, Grada Trilja te Biciklis čkog kluba Timun, u Trilju održana 3. Triljska biciklijada. Sto njak biciklista iz cijele Dalmacije odvozilo je 21 kilometar dugu stazu.

Startalo se iz gradskog parka u Trilju, za m kroz polje do Turjaka, pa kroz Vojnić Sinjski do Garduna gdje je bila kratka pauza i zajedničko slikanje kod crkve sv.Petra te panoramski pogled na Trilj. Cilj je bilo u gradskom parku u Trilju gdje je utrka i počela.

27. listopada • Upriličeno primanje za predstavnike Lavovske oblas (Ukrajina)

županijska skupština

8 kronika sdž br. 97

KRONOLOGIJA DOGAĐAJA

N

28. listopada • Održana 33. sjednica Županijske skupš ne.

2. studenog • U prigodi blagdana Svih sve h na groblju Sv. Jakova u Dicmu svečano je otvorena novoizgrađena mrtvačnica.

3. studenoga • Župan Zlatko Ževrnja sa suradnicima upriličio primanje za nagrađene inovatore s 14. Međunarodne izložbe inovacija ARCA 2016. Izložba je održana u Zagrebu od 20.-22. listopada 2016.

7. studenoga • Izraelska veleposlanica Zina Kalay Kleitman posje la Županiju.

8. studenoga • Predstavljen projekt Centri izvrsnos Splitsko-dalma nskoj županiji.

a 34. sjednici, održanoj 29. studenoga Skupš na je prihva la odluke o izmjenama programa javnih potreba u predškolskom odgoju, osnovnom školstvu, srednjem školstvu, u kulturi i tehničkoj kulturi, očuvanju kulturne baš ne, športu, zdravstvu, socijalnoj skrbi, razvoja turizma i pomorstva na području Splitsko-dalma nske županije za 2016. godinu. Donesena je Odluka o izmjenama i dopunama Programa razvoja malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede, lovstva, projekata EU i ostalog gospodarskog razvitka Splitskodalma nske županije za 2016. godinu te Odluka o izmjenama i dopunama Programa ulaganja Upravnog odjela za komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaš tu okoliša i Javne ustanove za upravljanje zaš ćenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalma nske županije „More i krš“ za 2016. godinu. Nakon prihvaćanja odluka o izmjenama i dopunama programa Skupš na je donijela Odluku o izmjenama i dopunama Proračuna Splitskodalma nske županije za 2016. i projekcije za 2017. i 2018. te Odluku o izmjenama Odluke o izvršavanju Proračuna Splitsko-dalma nske županije za 2016. godinu.

Druge izmjene i dopune Proračuna Splitsko-dalma nske županije za 2016.

u

11. studenoga • Upriličeno primanje za rumunjskog veleposlanika Constan na Mihaila Grigoria.

• Izaslanstvo kineske provincije Guangdong posje lo Županiju.

14. studenoga • Ministar zdravstva Milan Kujundžić na radnom sastanku u Županiji.

• Počeo s radom Centar izvrsnos iz matema ke.

15. studenoga • Francuska veleposlanica Corinne Brunon posje la Županiju.

16. studenoga • Predsjednik Vlade Republike Andrej Plenković u pratnji ministara posje o Županiju.

• Održan sastanak s LAG-ovima s područja županije.

29. studenoga • Održana 34. sjednica Županijske skupš ne.

30. studenoga • Ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Gabrijela Žalac posje la Županiju.

5. prosinca • Održan sastanak s ministrom državne imovine Goranom Marićem.

7. prosinca • Održan sastanak s predstavnicima poduzetničkih potpornih ins tucija Poduzetničke potporne ins tucije produžena su ruka Županije prema krajnjim korisnicima odnosno poduzetnicima i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

obuhvaćaju usklađenje plana prihoda s dinamikom ostvarenja u tekućoj godini i procjenama ostvarenja do kraja proračunske godine, planiranje novih prihoda od pomoći, donacija i prihoda za posebne namjene, raspored više planiranih prihoda i primitaka na nove, ali i na već planirane ak vnos i projekte, usklađenje pojedinih planiranih rashoda i izdatka sa dinamikom provođenja postupaka javne nabave (kod Županije, korisnika, općina i gradova) i dinamikom realizacije pojedinih ak vnos i projekata, preraspodjelu sredstava između programa, ak vnos i projekata, ali i između organizacijskih jedinica, usklađenje planiranih prihoda i primitaka te rashoda i izdataka sa svim proračunskim klasifikacijama (ekonomskom, izvorskom, programskom, funkcijskom), korekciju viškova i manjkova iz prethodne godine kod proračunskih korisnika u odnosu na iskazano u Rebalansu I., usklađenje svih prihoda, rashoda i izdataka proračunskih korisnika sa dinamikom ostvarenja, preuze m obvezama, odlukama Vlade RH, odlukama Županijske skupš ne i ostalim propisima. Donesena je Odluka o izmjeni Odluke o raspoređivanju sredstava Proračuna Splitsko-dalma nske županije namijenjenih financiranju poli čkih stranaka i vijećnika izabranih s liste grupe birača Županijske skupš ne Splitsko-dalma nske županije u 2016., Odluka o izmjeni i dopuni Plana rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini u osnovnom i srednjem školstvu Splitsko-dalma nske županije za 2016. godinu, te odluke o izmjeni odluka o kriterijima, mjerilima i

županijska skupština

kronika sdž br. 97

9

KRONOLOGIJA DOGAĐAJA

Županijski programom i sufinanciranjem potaknuto je osnivanje poduzetničkih centara na području cijele naše županije, što je i statutarna obveza Županije kao jedinice regionalne (područne) samouprave.

Poduzetničke potporne ins tucije ovom prilikom su prezen rale svoj dosadašnji rad i ak vnos .

načinu financiranja materijalnih i financijskih rashoda osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova Splitsko-dalma nske županije u 2016. godini. Skupš na je prihva la Zaključka o davanju suglasnos na Odluku Upravnog vijeća Doma zdravlja Splitsko-dalma nske županije o davanju na korištenje službenog stana u Sućurju, otok Hvar, Zaključak o davanju suglasnos na Odluku Upravnog vijeća Doma zdravlja Splitsko-dalma nske županije - Ambulanta Grohote, otok Šolta, Zaključak o davanju suglasnos na Odluku Upravnog vijeća Doma zdravlja Splitsko-dalma nske županije o ustupanju na korištenje bez naknade objekta bivše ambulante Klis – Megdan, Zaključak o davanju suglasnos na Odluku Upravnog vijeća Doma zdravlja Splitsko-dalma nske županije o prihvatu ponude i sklapanju Predugovora i Ugovora o kupoprodaji nekretnine i Zaključak o davanju suglasnos na Odluku Upravnog vijeća Ljekarne Splitsko-dalma nske županije o odabiru izvođača radova za izgradnju i opremanje galenskog laboratorija za provjeru kakvoće galenskih pripravaka i iden fikaciju ljekovi h tvari – I faza.

Doneseni su zaključci o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra na adresi Sv. Petra Starog 1 Split te na Paklenim otocima Hvar i Zaključak o davanju prethodne suglasnos na prijedlog izmjena i dopuna Statuta Osnovne škole Ante Starčevića, Dicmo. Vijećnici su donijeli Odluku o davanju suglasnos za izdavanje zadužnice Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

10. prosinca • U Mul medijalnom centru Sveučilišne knjižnice u Splitu započeo je poslijediplomski tečaj stalnog medicinskog usavršavanja I. kategorije ”Osnove palija vne medicine” za 48 polaznika. Prvi po redu tečaj takve vrste u Splitu otvorio je župan Zlatko Ževrnja.

Rezultat je to prije svega suradnje Splitskodalma nske županije i njenih ins tucija sa Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Centrom za palija vnu medicinu, medicinsku e ku i komunikacijske vješ ne C E P A M E T, Zagrebačkim ins tutom za kulturu zdravlja, Hrvatskim društvom za zaš tu i unapređenje mentalnog zdravlja Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskim društvom za palija vnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora.

Polaznici poslijediplomskog tečaja su liječnici i medicinske sestre KBC-a Split, Doma zdravlja SDŽ i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo SDŽ. Na kraju edukacije 48 polaznika dobi će cer fikat za stečena znanja i vješ ne koji su preduvjet da bi mogli radi u palija vnom mu.

• Županija donirala op čki biometar KBC-u Split.

14. prosinca • Održana Koordinacija priobalnih/otočnih jedinica lokalne samouprave na području Splitsko-dalma nske županije 15. prosinca • Dodijeljene potpore iz Programa podizanja kvalitete turis čke ponude.

20. prosinca • Betlehemsko svjetlo s glo u županiju.

• Upriličeno primanje za interventne službe.

21. prosinca • Na 35. sjednici Županijske skupš ne usvojen Proračun za 2017. godinu.

22. prosinca • Upriličeno tradicionalno braniteljske udruge.

primanje

za

25. prosinca • Božić, blagdan slavlja rođenja Bogočovjeka Isusa Krista. Božić, zajedno s Uskrsom i Duhovima, spada među tri najveća kršćanska blagdana. Središnji čin proslave Božića je misa polnoćka, a taj se obiteljski blagdan uglavnom slavi u krugu obitelji i najbližih.

Biblijski izvještaj Isusovo rođenje tumači kao događaj koji se je zbio na slavu Bogu na visini i za mir ljudima dobre volje. Zapravo Biblija izriče trodijelno poruku o Božiću: očitovala se slava Bogu na visinama, uspostavlja se mir na zemlji, koji je potvrda Božje naklonos ljudima.

županijska skupština

10 kronika sdž br. 97

Usvojen Proračun Splitsko-dalma

N

a 35. sjednici Županijske skupš ne održane 21. prosinca 2016. godine usvojen je Proračun Splitsko-dalma nske županije za 2017. i projekcije za 2018. i 2019. godinu.

Ukupni prihodi i primici Proračuna SDŽ planiraju se u 2017. u iznosu 829,8 mil kn što je 1,9% manje u odnosu na Rebalans II. u 2016., 881,7 mil kn u 2018. što je 6,3% više od 2017. i 810 mil kn u 2019. što je 8,1% manje od 2018. Prihodi proračunskih korisnika se u 2017. planiraju sa rastom od 3,7% u odnosu na 2016., rastom od 2,9% u 2018. u odnosu na 2017. i padom od 2% u 2019. u odnosu na 2018. Ukupno planirani prihodi poslovanja i prihodi od prodaje nefinancijske imovine u 2017. iznose 827,3 mil kn što je 15,4 mil kn ili 1,9% manje od planiranog u Rebalansu II. u 2016., a ukupno planirani rashodi poslovanja i rashodi za nabavu nefinancijske imovine u 2017. iznose 820,8 mil kn što je 105 mil kn ili 11,4% manje od planiranog u Rebalansu II. u 2016., te višak prihoda iznosi 6,5 mil kn. Ukupno planirani primici od financijske imovine u 2017. iznose 2,5 mil kn što je 700 suća kn ili 21,9% manje od planiranog u Rebalansu II. u 2016., a ukupni izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova u 2017. iznose 8,9 mil kn što je 2,4 mil kn ili 36,6% više od planiranog u Rebalansu II. u 2016., te manjak primitaka od financijske imovine iznosi 6,5 mil kn.

Usvajanju Županijskog proračuna za 2017. godinu prethodilo je usvajanje programa javnih potreba u predškolskom, osnovnom školstvu, srednjem školstvu, očuvanja kulturne baš ne, kulturi i tehničkoj kulturi, športu, zdravstvu, socijalnoj skrbi, ulaganja u turizam i pomorstvo, razvoja malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede, lovstva, projekata EU i ostalog gospodarskog razvitka, protupožarnoj i civilnoj zaš Splitsko-dalma nske županije za 2017. godinu, kao i Programa ulaganja Upravnog odjela za komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaš tu okoliša i Javne ustanove za upravljanje zaš ćenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalma nske županije „More i krš“ za 2017. godinu. Usvojena je i Odluka o izvršavanju proračuna Splitsko-dalma nske županije za 2017. godinu, te Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o županijskim porezima.

Skupš na je donijela Odluku o raspodjeli sredstava za izgradnju osnovne škole s dvoranom u naselju Ninčevići, Solin. Prihvaćen je Zaključak o davanju prethodne suglasnos na Prijedlog financijskog plana i plana građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta Županijske uprave za ceste na području Splitsko-dalma nske županije za 2017. godinu.

Skupš na je donijela Odluku o proglašenju kanjona rijeke Ce ne značajnim krajobrazom. Ovom Odlukom „Kanjona rijeke Ce ne“ površine 6.492,99 ha, na području Grada Omiša, Grada Trilja, Općine Zadvarje i Općine Šestanovac

županijska skupština

kronika sdž br. 97 11

a nske županije za 2017. godinu proglašava se zaš ćenim dijelom prirode u kategoriji značajni krajobraz. Donesena je Odluka o produljenju ugovora o zakupu prava lova, Program potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju na području Splitsko-dalma nske županije (2017.-2020.).

Prihvaćena je Godišnja analiza sustava civilne zaš te, Smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne zaš te i Godišnji Plan razvoja sustava civilne zaš te u Splitsko-dalma nskoj županiji te Provedbeni plan unapređenja zaš te od požara i tehnoloških eksplozija Splitsko-dalma nske županije za 2017./2018.

Skupš na je donijela Odluku o poništenju postupka davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje (postavljanja) i gospodarskog korištenja luke posebne namjene- sidrišta na dijelu k. o. Su van, predio uvala S panska, Odluku o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje (postavljanja) i gospodarskog korištenja luke posebne namjene – sidrišta na dijelu k. o. Su van, predio uvala S panska, Odluku o poništenju postupka davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja ribogojilišta morske ribe i školjkaša na dijelu k.o. Donje Selo, predio uvala Šešula, Odluku o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja ribogojilišta morske ribe i školjkaša na dijelu k.o. Donje Selo, predio uvala Šešula, Odluku o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže i tobogana na dijelu k.o. Gradac, predio Rudari, Odluku o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja rekreacijsko-kupališnog centra, ugos teljskog objekta i plaže na dijelu k.o.Split, predio uvala Bene, Odluku o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu postavljanja naprava i gospodarskog korištenja uzgajališta morske ribe i školjkaša na dijelu k.o. Stari Grad, predio uvala Vlaška, Grad Stari Grad, Odluku o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže i terase (štekata) na dijelu k.o. Duće, predio zapadno od autokampa Ribnjak i Odluku o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja, organiziranja posjećivanja, razgledanja i čuvanja Zelene špilje na dijelu k.o. Vis, predio otok Ravnik, Grad Vis. Prihvaćen je Zaključak o davanju prethodne suglasnos na Prijedlog izmjena i dopuna Statuta Zdravstvene škole, Split, zaključak o davanju prethodne suglasnos na Prijedlog Statuta Gimnazije Dinka Šimunovića, Sinj i Ekonomsko-birotehničke škole, Split, te Zaključak o očitovanju na ponudu prava prvokupa kulturnog dobra u Splitu, Kukočeva 1. Skupš na je donijela Rješenje o imenovanju ravnatelja Muzeja Ce nske krajine, Sinj i Odluku o davanju ovlaštenja Županu za potpisivanje ugovora o izgradnji Centra za posje telje Splitsko-dalma nske županije.

primanja / posjeti

12 kronika sdž br. 97

PREDSJEDNIK VLADE RH U PRATNJI MINISTARA POSJETIO ŽUPANIJU

D

ana 15. studenoga predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, u pratnji ministara Damira Krs čevića, Lovre Kuščevića, Gabrijele Žalac, Nine Obuljen Koržinek i Garija Capellija posje o je Županiju. „I ovaj posjet Splitu i Splitsko-dalma nskoj županiji dio je ak vnos koje provodimo u prvim tjednima ovog mandata. Dotaknuli smo se svih projekata, upoznali sa svim detaljima kako bismo razmotrili moguću suradnju Vlade sa Županijom, a sve radi novih ulaganja te korištenja i sredstava iz EU fondova. Razgovarali smo i o Regionalnom centru za gospodarenje otpadom u Lećevici, pa o spornoj prometnoj infrastrukturi, posebno brzoj ces Trogir – Omiš, koja mora bi jedan od prioriteta“, kazao je premjer Plenković nakon sastanka s čelnicima Županije.

Ovom prilikom potpisani su i ugovori u vrijednos od 40 milijuna kuna. Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac s načelnicima, gradonačelnicima i ravnateljima ustanova u kulturi potpisala je ugovore za projekte iz programa EU "Priprema i provedba integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baš ne". Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova osiguralo je oko 34 milijuna kuna (80% bespovratnih sredstava) za osam projekata očuvanja kulturne baš ne. Radi se o Arheološkom muzeju u Splitu – Integrirani program Salona, projektu Grada Kaštela Perpetuum baš ne, Muzeju Ivana Meštrovića – Meštrovićev znak u Hrvatskoj, Selca – Kulturno srce Brača, Su van – prijateljima vrata otvorena, Hvar – tvrđava kulture, Sakralno turis čka tura Tučepi te Split – mjesto dodira sporta i kulture.

Ministar graditeljstva Lovro Kuščević potpisao je pet ugovora o kapitalnoj pomoći jedinicama lokalne samouprave.

Za Splitsko-dalma nsku županiju odobrena su sredstva od 5,3 milijuna.

Sredstva su dodijeljena Starom Gradu za nabavu komunalne opreme, Općini Lovreć i Općini Lokvičići za nerazvrstane ceste, Općini Gradac za komunalno opremanje, Općini Nerežišća – Donjem Humcu za uređivanje javnih površina.

MINISTRI U ŽUPANIJI

Ž

upan Zlatko Ževrnja održao je 14. studenoga radni sastanak s ministrom zdravstva prof. dr. sc. Milanom Kujundžićem. Ovo prilikom, ministar Kujundžić upoznao se sa stanjem u zdravstvenim ustanovama kojima je Županija osnivač i većinski vlasnik, a samim m i sustavom primarne zdravstvene zaš te na području županije. „Bila je to prilika prezen ra rad ustanova, ali isto tako i probleme s kojima se ustanove u svom radu susreću. Primarna zdravstvena zaš ta, kao što smo već is cali, mora bi jednako dostupna za sve žitelje županije“, kazao je župan Ževrnja. Ministar Kujunždić naglasio je kako, usprkos nizu problema koji su mu izneseni na sastanku, primarna zdravstvena zaš ta na prostoru

primanja / posjeti

kronika sdž br. 97 13

Splitsko-dalma nske županije dobro funkcionara.“Probleme koje treba žurno, bez odgađanja riješi su prostor za hitne medicinske intervencije te problem koncesija. Također, uskoro će se objavi novi Pravilnik o specijalizacijama, kako bi se ugovori o specijalizacijama mogli što prije potpisa “, kazao je ministar Kujundžić. Kako bi se problemi što brže i uspješnije riješili ministar Kujunždić pozvao je ravnatelje županijskih zdravstvenih ustanova na dostavu konstruk vnih prijedloga za rješavanje problema, te na radne sastanke koji bi organiziralo ministarstvu po određenim temama.

M

inistrica regionalnog razvoja i EU fondova Gabrijela Žalac sastala se 29. studenoga sa županom i suradnicima. Župan je tom prilikom ministrici Žalac prezen rao strateške projekte koji su najvažniji za daljnji razvoj županije, a posebno je istaknuo projekt odvodnje i navodnjavanja Sinjskog polja te izgradnje hidroelektrane Korita. ‘‘To je integralni projekt za koji smo potpisali sporazum o suradnji s HEP-om i Hrvatskim vodama. Nedavno je bio javni natječaj i otvaranje ponuda za izradu idejnog rješenja tog cijelog projekta vrijednog 7,5 milijardi kuna’’, obrazložio je župan Ževrnja.

Osim ovog projekta župan je ministrici još prezen rao projekt brze ceste Solin – Omiš, projekte u području energetske učinkovitos osnovnih škola i domova za starije i nemoćne i projekte s područja kulturne baš ne.

Ministrica Gabrijela Žalac kazala je kako su ovi projek kao takvi već uneseni u bazu razvojnih projekata pri Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova. Posebno je istaknula kako će 2017. godinu Ministarstvo u suradnji sa županima i svim jedinicama lokalne samouprave proves u izmjeni zakonske regula ve o regionalnom razvoju te je najavila izmjene Zakona o regionalnom razvoju, novi Zakon o potpomognu m područjima te Zakon o otocima. Napomenula je kako joj je kao ministrici iznimno važna suradnja sa županima, gradonačelnicima i načelnicima s kojima želi dvosmjernu komunikaciju. „Dolaskom na teren svima njima želim poruči kako su im vrata Ministarstva otvorena te očekujem otvorenu suradnju“, naglasila je ministrica Žalac. Nakon sastanka sa županom, ministrica se sastala s načelnicima i gradonačelnicima općina i gradova s područja Splitsko-dalma nske županije.

N

a sastanku čelnika županije i ministra državne imovine Gorana Marića održanom 5. prosinca razgovaralo se o niz aktualnih pitanja vezana uz objekte u vlasništvu države na području županije, te o problemima i prijedlozima otklanjanja problema po toj tema ci.

Istaknuto je pitanje promjene zakonskog okvira koji je nedorečen i stvara poteškoće gradovima i općinama po pitanju rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. Ministar Marić kazao je kako se ide u izmjenu Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, te Zakona o zakupu i kupoprodaji državnog prostora.

Također, razgovaralo se lječilištu Dječje selo, te vojnim objek ma koji su neiskorišteni, posebice oni u Splitu i Sinju, a s posebnim naglaskom na hotel Duilovo. Župan je istaknuo i problem centraliziranog rješavanja određenih imovinsko-pravnih poslova. Ministar je naglasio kako će se problemi riješi samo uz dobru suradnju državne i lokalne vlas te pozvao župana i stručne službe županije na sudjelovanje u izmjenama zakona, te na podnošenje prijedloga za rješavanja ostalih problema i prijedloge rješenja problema vezana uz državnu imovinu.

primanja / posjeti

14 kronika sdž br. 97

VELEPOSLANICI U ŽUPANIJI

Ž

upan Zlatko Ževrnja i njegov zamjenik Luka Brčić primili su 6. listopada u nastupni posjet Thomasa Eberharda Schultzea, veleposlanika SR Njemačke u Republici Hrvatskoj. Župan je kazao kako su veze naših dviju država snažne, posebice zbog velikog broja naših građana koji žive u Njemačkoj. „Naših 300.000 sugrađana vrijedni su članovi njemačke zajednice, te tako sudjeluju u izgradnji njemačkog društva. Također, velik broj njemačkih građana za svoju poslovnu i turis čku des naciju izabire upravo našu zemlju“, istaknuo je župan. Naglasio je kako su njemački gospodarstvenici prvi po ulaganju u naše gospodarstvo.

Također, istaknuo je župan, kao sigurna des nacija, Hrvatska i Splitsko-dalma nska županija bilježe porast dolazaka njemačkih turista. „U prvih 9 mjeseci 2016. zabilježen je porast od 7% dolazaka njemačkih turista, te 8% više noćenja u odnosu na 2015. godinu“, naglasio je župan Ževrnja. Veleposlanik Thomas Eberhard Schultze kazao je kako je Hrvatska važan partner Njemačke u EU. „ Prošle godine izvoz iz RH u SRNJ je rastao. Cilj nam je rasporedi izvoz na sve dijelove Njemačke jednako“, istaknuo je veleposlanik. Također, naglasio je potrebu produžetka turis čke sezone. „Naši građani masovno biraju Hrvatsku kao turis čku des naciju. Ali razdoblje turis čke sezone potrebno je produži npr. s medicinskim turizmom, te raznim rekrea vnim sadržajima kao što je planinarenje“, kazao je veleposlanik. Razgovaralo se i o mogućnos ma ulaganja, a župan je predstavio neke od strateških projekata županije iz područja IT tehnologije, energe ke, poljoprivrede te infrastrukture.

P

redsjednik Županijske skupš ne Petroslav Sapunar i zamjenik župana Ante Šošić upriličili su 18. listopada prijem za Andersa Hougårda, veleposlanika Kraljevine Danske u Republici Hrvatskoj. Pozdravljajući gosta, predsjednik Skupš ne Sapunar kazao je kako Splitsko-dalma nska županija ima veliki potencijal, te kako se nada iskoraku u gospodarskoj suradnji s Danskom. Sapunar se osvrnuo i na reforme lokalne i regionalne samouprave provedene u Kraljevini Danskoj 2009. Veleposlanik je naglasio kako je bitno da prilikom provođenja reforme regionalne samouprave kvaliteta zdravstva i obrazovanja ostane vrhunska te da se poli ka ne smije udalji od građana. „Veselim se jačanju suradnje, vaša me se prezentacija dojmila i zahvalan sam vam što ste me primili. Danska i Hrvatska prilično su slične zemlje, a Hrvatska može bi važan most danskim tvrtkama za poslovanje u ovom dijelu Europe“, kazao je veleposlanik. Zamjenik župana Ante Šošić naglasio je kako je suradnja poželjna na planu turizma, posebno onog zdravstvenog, te alterna vnim izvorima energije. Također, istaknuo je velika iskustva danaca u gradnji velikih mostova koja se trebaju iskoris . Primanju su nazočili Žarko Dešković, počasni konzul Kraljevine Danske u Splitu, Jasmina Kovačević, tajnica u veleposlanstvu, te Anđelko Katavić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu.

Z

ina Kalay Kleitman, veleposlanica Države Izrael u Republici Hrvatskoj posjetila je Županiju 7. studenog.

Pozdravljajući gošću župan Zlatko Ževrnja naglasio je kako je Izrael primjer dobrog ulaganja u privredu, ali isto tako i u razvoj kulture, te istaknuo izvrsnu suradnju izraelske zajednice i Županije. „Židovska zajednica očuvanjem tradicije i kulture, te identiteta, ostavila je neizbrisiv pečat u našem društvu“, kazao je župan, te ukratko upoznao

primanja / posjeti

kronika sdž br. 97 15

veleposlanicu Kalay Kleitman s značajkama i strategijom razvoja naše županije. Veleposlanica Kleitman izrazila je svoje zadovoljstvo što je inicijativa za ovaj sastanak došla od Županije, te naglasila kako joj je cilj uspostaviti nove odnose i poboljšati one postojeće. „Naše veleposlanstvo je malo, ali intenzivno radimo. Tako pokušavamo u Hrvatsku dovesti naše start up timove, kako bi uspostavili poslovne odnose, te podijelili s vama svoja iskustva“, kazala je veleposlanica. Veleposlanicu je pozdravio, te zahvalio na odazivu predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar i naglasio kako je na ovom primanju puno tema otvoreno, te da je cilj nadogradnja suradnje i učenje od iskusnijeg i boljeg. Primanju su nazočili predsjednica Židovske općine Split Ana Leibl, predsjednica Odbora za međužupanijsku i međunarodnu suradnju Županijske skupštine Sandra Mitrović Nikšić, te pročelnici Upravnog odjela za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu i Upravnog odjela za društvene djelatnosti Anđelko Katavić i Tomislav Đonlić. rijem za Constantina Mihaila Grigoria, veleposlanika Rumunjske u Republici Hrvatskoj upriličen je 11. studenoga. Župan je izrazio svoje zadovoljstvo što je veleposlanik Grigoria izabrao baš našu županiju za prvi posjet Hrvatskoj. Župan je upoznao veleposlanika sa značajkama Splitsko-dalmatinske županije, te s njenim razvojnim potencijalima. „Niz rumunjskih tvrtki već posluje u Hrvatskoj. Mi kao Županija spremni smo pružiti tehničku pomoć svim rumunjskim poduzetnicima koji su zainteresirani za ulaganje“, naglasio je župan. U ime Županijske skupštine i njenih vijećnika dobrodošlicu veleposlaniku uputio je Petroslav Sapunar predsjednik Skupštine. Veleposlanik Grigoria kazao je kako će koliko god bude u mogućnosti pomoći razvitku suradnje. „Prije našeg sastanka posjetili smo splitsko Sveučilište, te sa zadovoljstvom mogu kazati kako smo dogovorili već neke konkretne korake. Također, smo posjetili Hrvatsku gospodarsku komoru u Splitu, te razmotrili konkretnu gospodarsku suradnju“, kazao je veleposlanik. Prijemu je nazočio i Sebastian Rusu, ekonomski savjetnik u Veleposlanstvu Rumunjske.

P

P

ozdravljajući Corinne Brunon, veleposlanicu Republike Francuske u Republici Hrvatskoj na primanju upriličenom 15. studenoga, župan je naglasio kako je Županija sa prethodnom veleposlanicom imala odličnu suradnju i konkretne projekte. Župan je istaknuo kako veliki broj francuza izabire upravo Hrvatsku kao turis čku des naciju. „Naša se zemlja trudi bi sigurna zemlja, a samim m i sigurna des nacija“, kazao je župan, te istaknuo spremnost za razvijanje suradnje i zajedničkih ideja na svim područjima. „Glavni razlog dolaska pola milijuna francuza u vašu zemlju je taj što vole Hrvatsku. Važan razlog je i bogata kulturna baš na, ali, kao što ste rekli, Hrvatska je i sigurna des nacija“, kazala je veleposlanica Brunon. U pratnji veleposlanice bili si E. Philippe Meunier, budući veleposlanik Republike Francuske u Republici Hrvatskoj (od 1. siječnja 2017.), zapovjednik podmornice na nuklearni pogon „Rubis“ kapetan fregate Wenceslas de Monicault i zapovjednica pomoćnog broda „Bison“ poručnica bojnog broda Sophie Rapacki. Primanju su nazočili i zamjenik župana Luka Brčić te pročelnik Upravnog odjela zajedničkih poslova Damir Gabrić.

primanja / posjeti

16 kronika sdž br. 97

PREDSTAVNICI LAVOVSKE OBLASTI POSJETILI ŽUPANIJU

D

ana 27. listopada je u Županiji upriličeno primanje za Vasylysu Metko, predstavnicu Lavovske oblas (Ukrajina), Svitlanu Repinu, predsjednicu Hrvatskoukrajinskog društva Split i S pu Tokića člana Društva, a u prigodi održavanja Dana ukrajinske kulture u Solinu.

Ukrajinske goste primili su zamjenik župana Luka Brčić i pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnos Tomislav Đonlić. Zamjenik Brčić pozdravljajući goste istaknuo je odličnu suradnju Splitsko-dalma nske županije i Ukrajine, posebice onu s Kijevskom oblas . Upoznao ih je s glavnim značajkama naše županije. „Ponosni smo na naše nacionalne manjine koje obogaćuju našu kulturu“, naglasio je zamjenik Brčić, dok je predstavnica Lavovske oblas Vasylysa Metko kazala kako je povod njezinog boravka u Splitsko-dalma nskoj županiji populariziranje ukrajinske kulture, te razvijanje kulturne suradnje.

IZASLANSTVO KINESKE PROVINCIJE GUANGDONG POSJETILO ŽUPANIJU

Z

amjenik župana Ante Šošić sa suradnicima upriličio je 11. studenoga primanje za izaslanstvo kineske provincije Guangdong. Nakon riječi dobrodošlice, u svoje ime te u ime župana Zlatka Ževrnje, zamjenik Šošić predstavio je kineskom izaslanstvu županiju, te njene prostorne, prirodne, kulturne i gospodarske karakteris ke kao i razvojne mogućnos . Kao najveće mogućnos inves ranja i suradnje zamjenik Šošić istaknuo je energe ku, luke nau čkog turizma te turis čke i poduzetničke zone. Zamjenik glavnog direktora Ureda za međunarodne odnose Provincije Guangdong Lin Jian kazao je kako je Splitsko-dalma nska županija odlično tlo za suradnju, a dokaz tomu je i Sporazum potpisan prošle godine između njihove Provincije i Županije. „Naša Provincija konstanto radi na suradnji s drugim zemljama. Suradnja s vašom Županijom veliki nam je izazov, posebno na polju kulture, turizma te obnovljivih izvora energije“, kazao je Jian.

ŽUPAN PRIMIO SUDIONIKE I OSVAJAČE MEDALJA NA PARAOLIMPIJSKIM IGRAMA

Ž

upan Zlatko Ževrnja s pročelnikom Upravnog odjela za društvene djelatnos Tomislavom Đonlićem upriličio je prijem za sudionike paraolimpijskih igara POI RIO 2016. „Ponosni smo na vaš uspjeh! I sam plasman na Olimpijske igre je uspjeh, a posebno osvajanje medalja. Županija je uvijek bila uz vas koliko god je bila u mogućnos kroz vaše udruge i klubove. Ugodno ste nas iznenadili svojim uspjehom“, kazao je župan čes tajući olimpijcima na uspjehu. Čes tkama se pridružio i pročelnik Đonlić naglasivši kako je Županija u stalnom kontaktu s sportašima i njihovim klubovima, te kako će i dalje pra njihov rad. U ime osvajača medalja zahvalila se Anđela Mužinić, koja je na OI RIO 2016 osvojila srebrnu medalju u stolnom tenisu. Primanju su uz Anđelu Mužinić nazočili sudionici OI RIO 2016 Lucija Brešković i Dino Sinovčić, svjetska prvakinja u taekwondou za osobe oštećenog sluha Matea Kolovrat i europski prvak u parataekwondou Ivan Mikulić te njegov trener i voditelj parateakwondo reprezentacije Mladen Tomić, trener Matee Kolovrat Ivan Bubalo, predsjednik Športskog saveza invalida grada Splita Mijo Bakić i stručni savjetnik Saveza Hvoje Kujundžić.

primanja / posjeti

kronika sdž br. 97 17

BETLEHEMSKO SVJETLO STIGLO U ŽUPANIJU

S

plitski skautski zbor sa svojih šest izviđačkih udruga, njegujući tradicionalno dobre odnose s Županijom, kao i prethodnih godina uručili su Betlehemsko svjetlo, simbol ljubavi i mira županu Zlatku Ževrnji. „Mi, izviđači Splita Vam predajemo ovo Betlehemsko svjetlo i prenosimo sve svete poruke koje je navijestio i Kristov život: ljubav za sve ljude, dobrota, skromnost, istinoljubivost, borba za pravednost i bolje u svima nama.

Prenoseći Vam Betlehemsko svjetlo koje su nosile tisuće izviđača Europe i Hrvatske, u ime skauta svijeta, izviđača-skauta Hrvatske, Dalmacije i Splita želimo Vama i svima u Splitsko-dalmatinskoj županiji mir i dobro. Na dobro Vam došlo Kristovo rođenje“, poručili su skauti predajući županu Betlehemsko svjetlo, koje je iz Betlehema, preko Beča i Zagreba stiglo u Split. „Hvala Vam na ovom prekrasnom činu kojim nas svake godine obradujete. Ovo svjetlo i sve što ono predstavlja: ljubav, mir, pravednost moramo prenijeti dalje“, kazao je župan čestitajući svima nadolazeće božićne i novogodišnje blagdane.

TRADICIONALNO BOŽIĆNO PRIMANJE ZA BRANITELJSKE UDRUGE

Ž

upan Zlatko Ževrnja upriličio je 22. prosinca primanje za udruge branitelja Splitsko-dalma nske županije proizišle iz Domovinskog rata. „Drago mi je pozdravi vas već tradicionalno u ovom blagdanskom raspoloženju, te vam još jednom zahvali na žrtvi koju ste podnijeli za Domovinu“, kazao je župan čes tajući blagdane svim članovima udruga i njihovim obiteljima. Čes tkama su se pridružili predsjednik Skupš ne Petroslav Sapunar, zamjenici župana Luka Brčić i Ante Šošić te pročelnik Upravnog odjela zajedničkih poslova Damir Gabrić. Predstavnici udruga zahvalili su se županu, njegovim suradnicima i Županiji na odličnoj suradnji i na svemu što čine za udruge. Čes tajući njima i svim žiteljima županije nadolazeće božićne i novogodišnje blagdane izrazili su želju za još uspješnijom suradnjom.

UPRILIČENO PRIMANJE ZA INTERVENTNE SLUŽBE

V

eć tradicionalno župan Zlatko Ževrnja sa suradnicima upriličio je primanje za interventne službe Splitskodalmatinske županije: Stožer civilne zaštite SDŽ, Policijska uprava SD, Vatrogasna zajednica SDŽ, DUZS, Zavod za hitnu medicinu SDŽ, HGSS, Društvo Crvenog križa SDŽ. „Ovo je jedna ugodna i lijepa tradicija. Želimo vam još jednom zahvaliti za sve ono što činite za našu zajednicu. Svi vi skupa činite jedan skladan tim Županijskog stožera zaštite i spašavanja. Mi u Županiji trudimo se biti vam logistika. Usprkos skromnom Županijskom proračunu nastojimo vam pomoći, a to ćemo i dalje činiti“, naglasio je župan te svima skupa zaželio sretne blagdane. Zamjenik župana Luka Brčić pridružio se čestitkama, te kao načelnik Županijskog stožera naglasio važnost koordinacije svih interventnih službi. „Tek kada se neka nesreća dogodi vidimo koliko ste nam bitni“, kazao je zamjenik Brčić prisjećajući se velikog snijega koji je pao u Splitu prije nekoliko godina, te velikih poplava koje su zadesile Slavoniju, a gdje su se interventne službe naše županije pokazale kao izvrstan i uigran tim.

Predstavnici interventnih službi zahvalili su se Županiji na suradnji i pomoći naglašavajući kako bez te potpore ne bi bili ovako uspješan tim.

A.-M.Š.

gospodarstvo

18 kronika sdž br. 97

SOFTCOM KONFERENCIJA

U

hotelu Radisson blu 23. rujna održana je dvadesetčetvrta SOFTcom konferencija o telekomunikacijama, so veru i računalnim mrežama u organizaciji FESB-a splitskog Sveučilišta i CCIS (Communica on and informa on society Croa a).

Sudionike iz tridesetak zemalja pozdravili su Dinko Begušić, supredsjedatelj Konferencije, dekan FESB-a Sven Gotovac, rektor splitskoga Sveučilišta Šimun Anđelinović i župan Zlatko Ževrnja. Župan je zahvalio organizatorima ove izvrsno pripremljene konferencije te je istaknuo kako Županija na više načina po če ICT sektor u gradu Splitu i na području Splitsko-dalma nske županije. “Prije svega is čem izvrsnu suradnju sa Sveučilištem u Splitu, kroz zajedničke nastupe i sufinanciranje međunarodnih konferencija kao i nabavkom opreme za istraživanje i razvoj.

Izdvojio bih posebno ak vno sudjelovanje članica Sveučilišta u realizaciji županijskog Programa tehnološkog razvoja, istraživanja i primjene inovacija (2014-2017.)“, kazao je župan.

Uvodnu riječ župan je zaključio zahvalom organizatorima i lijepim željama profesorima iz cijelog svijeta za uspješan rad i ugodan boravak u gradu Splitu i u županiji.

U pozdravnom govoru Dinko Begušić je istaknuo da su organizatori primili ukupno 167 radova koji će bi prezen rani na ovoj konferenciji. Uz ovu konferenciju, kompanija „Ericsson Nikola Tesla“ je organizirala petu radionicu o inženjerskom so veru u praksi. Na marginama konferencije događa se Biznis forum s okruglim stolovima i radionicama menadžera, stručnjaka i predstavnika različi h ins tucija.

IB

INOVACIJE STVARANJE NOVIH VRIJEDNOSTI

Ž

upan Zlatko Ževrnja sa suradnicima upriličio je 3. studenoga primanje za nagrađene inovatore s 14.

Međunarodne izložbe inovacija ARCA 2016. Izložba je održana u Zagrebu od 20.-22. listopada 2016. „Želimo upozna javnost koliko veliki doprinos društvu daju inovacije u stvaranju novih vrijednos “, kazao je župan pozdravljajući goste. Župan je naglasio da inovacije imaju ne samo materijalnu, već i općenitu vrijednost u društvu, te kako je važno istaknu u prvi plan ovako vrijedne ljude. „Županija podupire inovacije kroz Zajednicu tehničke kulture, ali i kroz nagrađivanje uspješnih pojedinačnih projekata kao npr. mlade robo čare, te inovatora Pametne klupe“, kazao je župan.

Predsjednik društva inovatora DIATUS Ante Zekić predstavio je nazočnima šest inovacija nagrađenih na Izložbi.

Zlatnu ARCU na Izložbi dobila je inovacija Zelena kućna elektrana tvrtke Končar električni uređaji d.d., Dicmo, Srebrna ARCA pripala je Mirku i Ma Vukoviću iz Vrgoračke tvrtke Oblog galera d.o.o. za inovaciju Samoposlužni aparat s rashladnom jedinicom i video monitorom popularno nazvan Perpetuum cooler. Drugu Srebrnu ARCU dobila je inovacija Mjerenje visinske razlike donjih ekstremiteta (3D dijagnos ka stopala). Brončanu ARCU dobio je Marinko Biškić iz Splita iz tvrtke LUXOR d.o.o., Solin za inovaciju Čokoladni namaz s maslinovim uljem, za m inovacija Borisa Ukić iz Splita – Eletronički bljeskač BU 230V, te mladi inovatori Duje Duplančić i Marin Jurašin iz Splita za inovaciju Y Čaše.

Predstavljeni su i ostali sudionici Izložbe: Petar Bogdan i Boris Dumančić iz Solina koji su izložili svoj Idejni projekt za obranu od poplava i proizvodnju električne energije, Ante Glavurdić iz Sinja i njegova inovacija Turbo trup broda, te Ivan Mrvoš iz tvrtke INCLUDE d.o.o., Solin sa inovacijom Pametna klupa STEORA. Društvo inovatora DIATUS Split osnovano je 1985. godine kao jedna od neprofitnih udruga u okviru Zajednice tehničke kulture. Društvo djeluje na području Splitsko-dalma nske županije, a osnovni cilj osnivanja Društva je širenje tehničke kulture kroz po canje inovatorstva i stvaralaštva u svim djelatnos ma, kako u pravnim subjek ma, tako i kod građana.

Pripremila: A-M.Š.

gospodarstvo

kronika sdž br. 97 19

ŠOLTANSKO MASLINOVO ULJE ZAŠTIĆENO I NA EUROPSKOJ RAZINI

U

samo mjesec dana i drugo dalma nsko maslinovo ulje, nakon korčulanskoga registrirano je i zaš ćena mu je izvornos na prostoru cijelog EU-a. U Službenom listu Europske unije, L 286 od 21. listopada 2016. objavljena je PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/1865 od 10. listopada 2016. o upisu naziva u registar zaš ćenih oznaka izvornos i zaš ćenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Šoltansko maslinovo ulje (ZOI)).

Proces zaš te naziva „Šoltansko maslinovo ulje“ započeo je u listopadu 2013. godine, kada je Udruga maslinara otoka Šolte „Zlatna Šoltanka“ podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za zaš tu oznake izvornos naziva „Šoltansko maslinovo ulje“.

Ministarstvo poljoprivrede je u ožujku 2015. godine donijelo Rješenje o prijelaznoj nacionalnoj zaš čime je naziv „Šoltansko maslinovo ulje“ postao zaš ćen u Republici Hrvatskoj, o čemu smo već izvijes li u jednoj od prehodnih Kronika.

U lipnju 2015. godine Ministarstvo poljoprivrede upu lo je Europskoj komisiji zahtjev za registraciju naziva zaš ćene oznake izvornos „Šoltansko maslinovo ulje“ na razini Europske unije. Nakon procedure na europskoj razini, objavom navedene Uredbe Komisije, naziv „Šoltansko maslinovo ulje“ upisuje se u registar zaš ćenih oznaka izvornos i zaš ćenih oznaka zemljopisnog podrijetla. Čarobna Šolta odavna je poznata po vrhunskom, ekstradjevičanskom maslinovom ulju i stoljetnoj tradiciji proizvodnje ulja. Šoltansko ulje dobiva se iz dviju pozna h sor maslina– leva nke i oblice. Leva nka je još poznata i pod nazivom šoltanka. Oblica je bila prihvaćena i raširena na Šol do sredine 20-og stoljeća.

Na Šol ima oko 100.000 stabala maslina, no samo polovina stabala je kul virana i njihov prinos se koris za proizvodnju ulja.

Zbog teško dostupnih krševi h terena na kojima su podignu maslinici otoka Šolte, m je veća kvaliteta iskusnih berača i proizvođača koji i danas te maslinike obrađuju ručno ili malim tradicionalnim oruđima, a ručnom berbom je omogućena selekcija plodova već u samom masliniku. Šoltansko maslinovo ulje je ulje koje se proizvodi od maslina koje su isključivo na postoru otoka Šolte i sedam otočića ispred mjesta Maslinice: Polebrnjak, Saskinja, Balkun, Kamik, Šarac, Grmej i S panska.

U njegovu sastavu mora bi najmanje 50 posto ulja autohtone sorte šoltanka (levan nka), koja prevladava na otoku, a šoltanka zajedno s autohtonom oblicom mora čini minimalno 95 posto šoltanskoga maslinovog ulja. To znači da u njemu ne smije bi više od pet posto drugih sor koje nisu autohtone na Šol . Šoltansko maslinovo ulje odlikuje voćna aroma s blagim mirisom banane, male je gorčine i pikantnos . Republika Hrvatska je me pored Krčkog pršuta, Ekstra djevičanskog maslinovog ulja Cres, Neretvanske mandarine, Ogulinskog kiselog zelja/ Ogulinskog kiselog kupusa, Baranjskog kulena, Ličkog krumpira, Istarskog pršuta/Istrskog pršuta, Drniškog pršuta, Dalma nskog pršuta, Poljičkog soparnika/ Poljičkog zeljanika/ Poljičkog uljenjaka, Zagorskog purana, Krčkog maslinovog ulja, Korčulanskog maslinovog ulja i Paške janje ne dobila još jednu oznaku čiji je naziv registriran i zaš ćen na zajedničkom EU tržištu.

Pripremila: A-M.Š.

20 kronika sdž br. 97

EU projekti

ZAVRŠNE AKTIVNOSTI

Z

avršne ak vnos u sklopu provedbe Projekta HOLISTIC rezul rale su puštanjem u pogon kotlovnice na biomasu u osnovnoj školi u Muću Donjem, nabavkom najmodernijeg vatrogasnog zapovjednog vozila u Hrvatskoj i puštanjem u pogon sustava za ranu detekciju i nadzor požar te predstavljanjem najvažnijih projektnih ak vnos na završnoj konferenciji Projekta.

U Osnovnoj školi kneza Baranimira u Muću Donjem, župan Zlatko Ževrnja pus o je u pogon kotlovnicu na biomasu i sustav centralnog grijanja realiziranih u okviru projekta HOLISTIC. Jedan od ciljeva projekta je i razvoj novih modela čišćenja šuma i korištenja bio-mase, a kao jedan od načina za ostvarivanjem tog cilja je primjena pilot projekata u tom kontekstu.

Pilot projek , u okviru projekta HOLISTIC, podrazumijevaju zamjenu postojećih sustava grijanja (koji su najčešće na lož ulje) u objek ma javne namjene, primarno školama, novim sustavima koji se temelje na upotrebi biomase (sječka, pele ) čime će se u konačnici poboljša energetska učinkovitost h objekata, ali i smanji nega vni utjecaji na okoliš.

Za pilot projekt odabrana je OŠ kneza Branimira u Donjem Muću iz razloga što se škola do sada grijala na drva (kalijeve peći) te je napravljen najsuvremeniji sustav grijanja temeljen na korištenju biomase (pele , sječka) kao obnovljivog izvora energije, usklađen sa potrebama škole. Srušen je stari te izgrađen novi pomoćni objekt u kojem je ugrađen je najsuvremeniji automa zirani sustav grijanja, kotao snage 160 kilovata te je provedeno centralno grijanje u cijeloj školi čime se pos gla ušteda energije od 30 posto. Ukupna vrijednost inves cije iznosi 751.847,58 kn. Prostor koji će se grija iznosi 1.320 m2. Školu pohađa 136 djece. Župan je izrazio zadovoljstvo što se u okviru projekta HOLISTIC našao novac i za ovu inves ciju i tako se djeci omogućila nastava u ugodnim temperaturnim uvje ma te istovremeno ostvarila znatna ušteda energije. Također, naglasio je da je zahvaljujući projektu HOLISTIC Splitsko-dalma nska županija dobila prvu školu koja će se grija na biomasu čime je napravila iskorak u korištenju obnovljivih izvora energije.

Ravnateljica škole Lidija Zekan zahvalila je Županiji na ovom najsuvremenijem sustavu grijanja, koji su dugo priželjkivali.

Kako bi grijanje bilo u potpunos op malno i smanjili se gubitci topline, potrebno je u školi napravi i energetsku ovojnicu te će Splitsko-dalma nska županija prijavi školu na natječaj Fonda za energetsku učinkovitost čim natječaj bude otvoren. Osim ak vnos vezanih uz obnovljive izvore energije, Splitsko-dalma nska županija je iz projekta HOLISTIC nabavila mnogobrojnu najsuvremeniju informacijsko-komunikacijsku tehnologiju namijenjenu

EU projekti

kronika sdž br. 97 21

PROJEKTA HOLISTIC unaprijeđeniju sustava protupožarne zaš te za potrebe Vatrogasne zajednice Splitsko-dalma nske županije. Župan Zlatko Ževrnja je krajem kolovoza predao Vatrogasnoj zajednici Splitsko-dalma nske županije zapovjedno vozilo, opremljeno s elektro opremom, signalnim sustavom, bespilotnom letjelicom, meterološkim senzorima, prijenosnim uređajem za mjerenje vlage, So verom za GIS mapiranje, so verom za detekciju ljudi, poslužiteljskim računalom, LCD- zaslonima, bežičnim 4G LTE Routerom, sve u vrijednos od 1.050,000.00 kn te 10 suvremenih tableta (10 kom) vrijednos 110.199.98 kn kojima se mogu mapira površine zahvaćene požarom i gleda slike iz bespilotne letjelice.

Splitsko- dalma nska županija je kroz projekt HOLISTIC razvila i proto p panela za ranu detekciju požara, na temelju kojeg su u park šumi Marjan, Radmanovim mlinicama te u ACI marini Palmižana instalirani paneli kako bi posje telje informirali o aktualnom riziku od požara.

Najznačajnija ak vnost namijenjena unaprjeđenju sustava protupožarne zaš te je instalacija pilot video sustava za otkrivanje i nadzor šumski požara koji se sastoji od kamera (u vidljivom dijelu spektra i IR) te so vera za ranu detekciju požara postavljenih na 4 lokacije u Kaštel Gomilici, Omišu, Sinju i Hvaru. Sustave je moguće pojedinačno nadzira iz 4 opera vna centra, tj. nadležnih DVD-a i iz poslužiteljskog centra smještenoj na lokaciji JVP Split gdje je oformljen dodatni opera vni centar s radnom stanicom operatera kao jezgra budućeg Vatrogasnog opera vnog centra (VOC) Splitsko-dalma nske županije na kojem je moguće nadzira sve 4 lokacije. Vrijednost navedenog motrilačkog sustava je oko 1.400.000,00 kn.

Završna konferencija Projekta HOLISTIC, koji se provodi već treću godinu, održana je 21. rujna. Na Konferenciji su prezen rane glavne ak vnos koje je u okviru Projekta provodila Splitsko-dalma nska županija, ali i drugi partneri u ostalim zemljama.

Predstavljajući ak vnos Projekta, župan Zlatko Ževrnja istaknuo je kako je Projekt Holis c jedan od najvećih projekata koji se provodi u RH, a odnosi se na zaš tu okoliša, odnosno prirode. „Znamo koliko je bitna protupožarna zaš ta, odnosno rano otkrivanje požara. Iz ovog projekta smo opremili našu županijsku JVP kamerama i drugom opremom, koja je neophodna za što kvalitetniju protupožarnu zaš tu. I u budućnos ćemo sudjelova na sličnim natječajima EU, jer u protupožarnoj zaš treba još opreme, kao što su kamere na našim otocima, priobalju i Dalma nskoj Zagori, jer ovo što imamo nije sasvim dovoljno“, kazao je župan Ževrnja.

Nakon Konferencije organiziran je posjet Vatrogasnoj zajednici SDŽ, u kojoj je župan Zlatko Ževrnja pus o u pogon video sustava za otkrivanje i nadzor šumski požara na području Splitsko-dalma nske županije.

Projekt HOLISTIC se provodi od listopada 2013. godine. Ukupna vrijednost projekta je 70.228.510 kn, a vrijednost koja je bila na raspolaganju Splitsko- dalma nskoj županiji je 7.481.000,00 kn. Splitsko-dalma nska županija bila i vodeći partner projekta u kojem je sudjelovalo 8 partnera iz 8 zemalja.

školstvo

22 kronika sdž br. 97

SREDSTVA INVESTIRANA U ŠKOLE OTVOREN CENTAR IZVRSNOSTI IZ MATEMATIKE

U

amfiteatru Medicinskog fakulteta u Splitu, splitsko-dalma nski župan Zlatko Ževrnja otvorio je Centar izvrsnos iz matema ke.

Svečanom otvaranju nazočilo je 214 učenika iz svih dijelova naše Županije koji su nakon provedenog tes ranja izabrani da pohađaju Centar, kao i njihovi mentori i ravnatelji.

"Ovim Centrom izvrsnos želimo napravi iskorak te smo tes rali 780 učenika osnovnih i srednjih škola s područja naše županije od kojih je 214 prošlo selekciju za angažman u Centru u koji će svake subote do kraja ožujka iduće godine dolazi i če ri sata radi s mentorima radi mo vacije za upis u škole i na fakultet tehničkog smjera koji su generatori razvoja, a za koje je važna matema ka. Sljedeće godine izdvojit ćemo 1,5 miljuna kuna za nastavak rada Centra za matema ku, ali i za otvaranje novih centara izvrsnos u Splitu iz informa ke, robo ke i novih tehnologija", najavio je župan.

U Centar izvrsnos iz matema ke Županija je do kraja godine uložila oko 300 suća kuna. Županija je za učenike polaznike Centra osigurala prijevoz, marendu i sav potreban materijal.

Pomoćnik ministra znanos i obrazovanja Momir Karin je istaknuo kako to ministarstvo podupire Centre izvrsnos napomenuvši kako vjeruje da će ih diljem Hrvatske bi puno više no što je to sada slučaj. „Nisam samo ponosan što sam iz Dalmacije, ponosan sam i na ovu djecu.

Za cijeli sustav obrazovanja nadarena djeca najveći su nam izazov, oni su najzahtjevniji, najviše traže, ali će na kraju sigurno i najviše da . Zato je puna potpora samog Ministarstva i ministra, te moja osobno, ovom Centru i ovakvim centrima kojih će sigurno bi još više u Hrvatskoj.

Posebno sam ponosan što je to Split, drugi grad u Hrvatskoj koji je krenuo s centrima izvrsnos “, istaknuo je pomoćnik ministra.

ŽUPAN ZAŽELIO USPJEŠAN POČETAK NOVE ŠKOLSKE GODINE

P

ovodom početka školske godine, župan Zlatko Ževrnja i pomoćnik ministra obrazovanja, znanos i športa Momir Karin, u pratnji pročelnika Upravnog odjela za društvene djelatnos Tomislava Đonlića, posje li su Osnovnu školu Zmijavci. U pratnji ravnatelja škole Ante Kujundžića obišli su sve razrede, razgovarali sa učenicima i nastavnicima, te im osobno zaželjeli uspjeha u radu. „Ovo je divan posjet, koji hrabri učenike, ali i cijeli moj nastavnički kolek v. Djeca su s oduševljenjem prihva la čes tke razgovarali su sa županom i pomoćnikom ministra.

Ovim putem zahvaljujem se županu, pročelniku i županiji, jer smo uz njihovu pomoć ovoga ljeta uredili osam učionica i sada se nastava održava u lijepim i primjernim prostorima“ kazao je ravnatelj Kujundžić. „Prepoznali smo potrebe ove lijepe škole, gdje su mi posebno u oko upale jednobojne uniforme sa grbom škole. Županija je pomogla sa oko 500 suća kuna i uređene su učionice. Vidimo kako su sredstva utrošena na pravi način te kako su djeci stvoreni i prostorni uvje za nastavu.

Novac inves ran u škole, zapravo u uvjete u kojima će radi i uči naša djeca je najplemeni ja inves cija“, naglasio je župan. Pročelnik Tomislav Đonlić istaknuo je ovu školu kao mogući primjer svim školama na području Splitsko-dalma nske županije kada je riječ o standardizaciji odijevanja. Nakon ispi vanja javnog mnijenja, odnosno dobivanja povratne informacije od strane roditelja, ovaj projekt bi se proveo na području cijele županije.

školstvo

kronika sdž br. 97 23

E NAJPLEMENITIJA INVESTICIJA U GRUBINAMA SVI UČENICI U JEDNOJ SMJENI

Š

kolska zgrada u Općini Podbablje u Grubinama, koja broji 53 učenika od prvog do četvrtog razreda, obnovljena je sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, kao i sredstvima Splitsko-dalma nske županije.

Vrijednost radova iznosila je 1.4 milijuna kuna. Uz nazočnost pomoćnika ministra znanos obrazovanja i športa Momira Karina, načelnika Općine Podbablje Marija Ujevića, svečano presijecanje vrpce novoobnovljene škole prepušteno je županu Zlatku Ževrnji i učenici prvog razreda Mariji Žužul, unuci poginulog hrvatskog branitelja Vinka Žužula. „Županija je uvijek vodila računa o potrebama naše djece, pridajući posebnu pažnju obrazovanju. I ova škola je pokazatelj koji drži jedan solidan demografski prirast broja učenika, a posebno veseli činjenica da su ovime stvoreni svi uvje za pohađanje nastave u jednoj smjeni. Kao i do sada nastoja ćemo pomoći i svim ostalim obrazovnim ins tucijama na području Imotske krajine gdje za to ima potrebe“, kazao je župan.

NOVO IGRALIŠTE UČENICIMA U GALI

U

čenici područne škole u Gali koja je u sastavu OŠ Ivana Mažuranića Han na početku ove školske godine imali su razloga za slavlje - dobili su novo igralište. Mjesni odbor Gale inicirao je kod općinskih i županijskih vlas izgradnju školskog igrališta. Općina Otok osigurala je zemljište i financirala izradu projektne dokumentacije, a Splitsko-dalma nska županija financirala je gradnju i asfal ranje igrališta s oko 180 suća kuna.

Pripremila: A.-M.Š.

IMAM PRAVO JESTI ZDRAVO!

P

rvašići iz splitskih osnovnih škola Split 3, Gripe i Dobri, ove godine prvi put su u sklopu akcije "Imam pravo jes zdravo", dobili pake će s eko-doručkom. Pake će s namirnicama koje čine zdrav i uravnotežen doručak 27. rujna dobilo je 125 učenika prvih razreda OŠ Split 3, a 28. rujna podijeljeni su prvašićima OŠ Dobri te u OŠ Gripe. Radi se o pilot projektu pod nazivom Imam pravo jes zdravo, a koji predstavlja dio ak vnos u sklopu sveobuhvatnijeg projekta popularizacije ekohrane u Hrvatskoj, pod nazivom Eko hrana svakog dana, koji se provodi od 2014. godine u organizaciji Ekološkog ins tuta Ecologica. U 2015. godini eko doručak dobilo je 225 zagrebačkih učenika prvih razreda osnovnih škola, a ove godine prvi put pridružili su im se prvašići iz tri splitske osnovne škole te đaci iz Šemovca u Varaždinskoj županiji.

Eko doručak pod nazivom BioBrotbox u Njemačkoj se organizira već deset godina, a podijeli se oko 200.000 pake ća, tako da gotovo svaki treći prvašić u Njemačkoj dobije eko doručak. Naša akcija dio je te inicija ve, a Ekološki ins tut Ecologica koordinator je ovih ak vnos za Hrvatsku. Suorganizatori i partneri eko-doručka su Udruga ekoloških poljoprivrednih proizvođača Hrvatske, JU RERA SD, Dalmacija EKO, udruga Zdravi grad i Varaždinska županija. Cilj ove akcije je dvojak: popularizacija zdravog doručka od ekoloških namirnica kod djece i potpora domaćim ekološkim proizvođačima. Sadržaj ku jica za doručak u cijelos doniraju ekološka obiteljska poljoprivredna gospodarstva iz Hrvatske: Eko Sever, Marica Jug, Repro Eko, Marinka Setnik, Klaudia Krs čević, Šiljeg-Eko Line, Zvonimir Benčić, Dragan Ivica Elez i Zrinka Filipović Dermit.

Svi proizvodi u školskim pake ćima cer ficirani su ekološki proizvodi biljnog podrijetla: pecivo i keksi od integralnog brašna, mala staklenka džema i meda, mrkva, jabuka i mandarina, sok od jabuke, lješnjaci i suhe smokve.

RERA SD

zdravstvo

24 kronika sdž br. 97

PREDSTAVLJEN PROJEKT ENERGETSKE OBNOVE BOLNICE FIRULE

U

nazočnos ministra graditeljstva i prostornog uređenja Lovre Kuščevića, župana Zlatka Ževrnje i ravnatelja KBC Split, prim. dr. sc. Ive Jurića, održana je prezentacija projekta energetske obnove KBC Split. Projektom je predviđena obnova 80 suća metara četvornih glavne zgrade bolnice, novog rodilišta, Onkologije i Plućnog odjela. Fond za zaš tu okoliša i energetsku učinkovitost u projektu obnove sudjeluje s 49 milijuna kuna. Splitska bolnica do sada je za energiju plaćala 16 milijuna kuna na godinu, no troškovi će nakon energetske obnove zgrade bi 53 posto manji pa će ušteda na godišnjoj razini bi 8,5 milijuna kuna. Ministar Kuščević naglasio je kako se ovaj projekt radi po Pilot programu i sufinancira se nacionalnim sredstvima te je dodao da je Ministarstvo izradilo novi Program energetske obnove javnih zgrada za period 2016-2020. godine koji je osnova za povlačenje 211 milijuna eura iz EU fondova.

Razlika između ova dva programa je ta da će se novim programom ovakvi projek financira isključivo EU sredstvima. Također je najavio skoro raspisivanje natječaja za stambene objekte za što je osigurano 100 milijuna eura iz EU fondova te je pozvao ravnatelje, upravitelje, fizičke osobe da prate natječaje kako bi na vrijeme aplicirali na iste. „Želimo podići svijest o potrebi energetske obnove i apelira prema onima koji vode održavanje zgrada da se prijave i na vrijeme apliciraju na nadolazeće natječaje kako bi ugodnije boravili u modernim i suvremenim, energetski obnovljenim zgradama. To će znatno pridonije oporavku građevinskog sektora“, rekao je ministar Kuščević. Kako je istaknuo, u provedbi takvih projekata prednjači Dalmacija, a energetska obnova KBC-a Split do sada je najveći projekt energetske obnove koji se provodi u sklopu programa energetske obnove zgrada javnog sektora. Župan Zlatko Ževrnja rekao je kako, nakon bolnice i bazena na Poljudu, slijedi energetska obnova domova umirovljenika te osnovnih i srednjih škola. Bolnica KBC-a Split na Križinama već je energetski obnovljena te na troškovima za energiju uštedi oko pet milijuna kuna na godinu.

ŽUPANIJA DONIRALA OPTIČKI BIOMETAR KBC U SPLIT

Ž

upan Zlatko Ževrnja uručio je predstojniku Klinike prof.dr.sc.

Kaji Bućanu donaciju Županije, op čki biometar IOL (Master) u vrijednos 200 suća kuna. Uređaj, koji u splitskom KBC-u još nikad nije bio u upotrebi, upravo na Dan Sv. Lucije, zaš tnice vida stavlja se u funkciju. Služi za mjerenje jakos leće koje se ugrađuju nakon operacije mrene. „Imat

zdravstvo

kronika sdž br. 97 25

ćemo puno bržu protočnost pacijenata kada dođu u prijamnu ambulantu.

Pregled koji sada traje najmanje pola sata, obavit će se u roku od dvije minute, a proces se vrši bez ikakve anestezije. Ne samo da smo dobili vrhunski aparat, već smo dobili i vrhunski brend “, kazao je Kajo Bućan te se zahvalio Županiji na donaciji. „Bitno će bi skraćene liste čekanja.

Sretni smo što smo mogli na ovakav način pomoći bolnici i pacijen ma.

S obzirom na krizne godine i stalne porezne reforme, Županijski proračun se stalno smanjuje, ali i sljedeće godine ćemo izdvoji jedan dio sredstava za ovakve projekte“, kazao je župan naglasivši kako je pomoć splitskom KBC-u itekako potrebna s obzirom da tom kliničkom centru gravi ra oko 800 suća stanovnika.

SPLITSKOM RODILIŠTU PRVE TORBE ZA RODILJE

A

kciju darivanja splitskih rodilja simbolično su započeli župan Zlatko Ževrnja, ravnatelj Ljekarne Splitskodalma nske županije Ante Mihanović, ravnatelj KBC-a Split dr. sc. Ivo Jurić i predstojnik Klinike za ženske boles i porode prof. dr. sc. Deni Karelović. U poklonu nazvanom "Moja prva torba" ne nalaze se samo proizvodi Ljekarne Splitsko-dalma nske županije - kreme za bebu, za svakodnevnu njegu, ali i za njegu kože kada je upaljena i oštećena, kao i fiziološka otopina te čajevi napravljeni baš za njih. Sadržaj torbe obogaćen je i proizvodima tvrtke Lola Ribar d.d., jedinim hrvatskim proizvođačem sanitetskog materijala, proizvoda od gaze i vate, jednim od najvećih u ovom dijelu Europe. Vrijednost "Moje prve torbe" je oko 400 kuna, a ljekarne su osigurale dovoljnu količinu svojih posebnih darova za sve one koji u idućih godinu dana dođu na svijet. Župan je istaknuo kako se ovakav dar nekomu može čini skroman, ali je to svakako simboličan i stvaran doprinos Županije i županijskih Ljekarni pronatalitetnoj poli ci SDŽ. „Hvalevrijedan čin naše Ljekarne i tvrtke Lola Ribar prema populaciji koja nam je, rekao bih, najdraža i najosjetljiviji smo prema njoj, a to su naše rodilje i male bebe. Ovim želimo doprinije osvješćivanju činjenice koliko je bitan demografski razvoj i koliko je Hrvatska demografski ugrožena“, istaknuo je župan. Predstojnik Klinike Karelović kazao je kako se broj rođenih se smanjuje u odnosu na devedesete. Tada se godišnje rađalo oko 6500 djece, a danas oko 4300. „Trend je takav u cijeloj Hrvatskoj, a svaka akcija koja pokazuje poštovanje i promovira rađanje je dobrodošla“, naglasio je Karelović. „Moju prvu torbu“ dobivat će sve rodilje splitskog i sinjskog rodilišta.

pomorstvo/turizam

26 kronika sdž br. 97

TROGIR, DUBROVNIK SREDNJE DALMACIJE

D

a je stranca helikopterom spus t usred Trogira i pitat ga sviđa li mu se Dubrovnik, sigurno bi potvrdno klimnuo glavom, jer prvog posje telja uis nu Trogir može prevari s prizorima ispred Kamerlenga i kule sv. Marka, te arhitekturom i starim kaletama među nekadašnjim palačama, zvonicima i portalima, ukupnim dojmom gradića unutar zidina kao u doba viteških parada preko pokretnih mostova kojima se ulazilo u gradove.

Dah Venecije ovako ili onako može se osje šetali vi Dubrovnikom ili Trogirom, a živopisni Trogir, makar znatno manji od Dubrovnika, šarmira tako s snut na otočiću možda još i više negoli Dubrovnik. Uostalom, Trogir je znatno stariji od srednjovjekovne bajke Dubrovnika, a onako zbijen i okružen morem sa svih strana pruža ugođaj jedinstvene roman ke.

MOSTOVI I STOLJEĆA

U

Trogir se ulazi s kopna mostom preko kanala kao i u Veneciju, a na drugoj strani se ponovno s mostom iz Trogira prelazi na Čiovo, još jedan otok koji se s vremenom navikao da je u bi poluotok. Na zapadu Trogira ima još jedan drveni most kojim se može s kopna prijeći na onaj stari dio Trogira na otoku, a sad se evo gradi i novi golemi most prije Trogira, na istočnoj strani, tako da će se preskoči i sam Trogir i cestom kopna s ći izravno na Čiovo.

Time će se Trogir potpuno oslobodi prometnih začepljenja u sezoni, a na prilazu od Splita prema Trogiru uređena je cesta s dva kružna toka tako da se bez ikakvih problema može u grad, pogotovo što se nudi niz parkirališta na putu do Trogira s istočne i sa zapadne strane, a s h parkirališta se pješice može do grada za par minuta.

Trogir je atrakcija i zbog svoje ukupne ponude, arhitektonske, kulturne, tradicijske, ugos teljske, to su doslovno spektakularni «vodoskoci» uzbuđenja na svakom koraku, a iz Trogira se s njegove velebne rive gostu nude avanture u koje se začas može o snu svim povima broda, glisera, trajekta, jedrilice, turis čkih trabakula i jedrenjaka, starinskih gajeta i leuta adap ranih za turis čki izlet, munjevi h gumenjaka…

Jer Trogir vas na kupanje šalje u svoj boga arhipelag, od Splita prema Trogiru pruža se prostrani Kaštelanski zaljev sa sedam kaštelanskih gradića, koji od otvorenog mora š dugačko Čiovo, a na zapadu Trogira pokraj svje onika Čelica izlazi se na pučinu posutu bezbrojnim hridima i otočićima sve do Velog i Malog Drvenika, do dva otoka koja još uvijek podsjećaju na doba bez struje, bez vode, a skoro i bez trajekta.

OTOČJE TROGIRA

P

osebnost sa svim dobrim i lošim stranama jest zanimljiva brodska veza Trogir – Seget Donji – Veli Drvenik – Mali Drvenik i natrag. Stara Šoltanka koja je napunila če ri desetljeća stenje kod pristajanja, a kad se valja o snut, onda joj se sve češće ne može dignit rampa, ali noštromo ima jednu fintu na koju je Šoltanka navikla pa se «stari ruzinavi brod» ipak odazove putniku. Sluša to jedan putnik i govori, ma dajte, a ja imam šezdese šest i nikad mi još nije zakazala rampa…

Među m, Šoltanki nije lako jer zna se dogodit da kvar i popravak potraju sat ili dva pa mnogi putnici odustanu od trajekta. Naime, od Trogira do Segeta Donjeg trajekt vozi deset minuta, a na noge bi ga možda mogao i pres ć', pa di to ima… E ali oni koji znaju odmah se iskrcaju i skrate put, pogotovo što im je auto ostao u Trogiru.

Još duhovi ja je priča s kartama za trajekt. Kućica Jadrolinije je van Trogira, pa se mnogi prevare, parkiraju tu auto, pješice odu do trogirske rive gdje pristaje Šoltanka i fali još pet minuta do polaska ali nitko ih ne smije primi bez karte.

Znači, moraju se vra odakle su došli, kupit kartu i čekat idući trajekt. Neki onda barem iz vica kažu da su se vra li kupit kartu ali kad su vidili da su već skoro došli u Seget Donji, onda su produžili na noge i uštedili koju kunu. A Šoltanka bidna neka vozi, možda joj je i lakše ako je prazna.

LIPOTA NA DOHVAT RUKE I LUKE

P

a da dovršimo priču, ako uspijete (a uspjet ćete sigurno, nego na ovu žegu se čovik mora malo našalit) isplovit iz Trogira, pa poslije iz Segeta Donjeg, onda ste za sve skupa najviše uru vrimena u Velome Drveniku i kad «akoštate», ostat ćete zabezeknu od te lipote i jednog sasvim drugog svijeta a na dohvat ruke, na dohvat luke, o čemu se brine Lučka uprava Splitsko-dalma nske županije.

Jer putem do Segeta Donjeg prolazite kraj budućeg pristaništa za vezu s otocima Velim i Malim Drvenikom. Pomgrad gradi, a Lučka uprava je idejni inicijator, te financira sigurnost plovidbe i još bolje uvjete za lučki život stanovnika Srednje Dalmacije.

IZVOR: Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije

pomorstvo/turizam

kronika sdž br. 96 27

KOORDINACIJA PRIOBALNIH OTOČKIH JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE

U

dvorani Županijske skupš ne na Zen , 14. prosinca održana je Koordinacija priobalnih/otočnih jedinica lokalne samouprave na području Splitsko-dalma nske županije u organizaciji Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalma nske županije.

Koordinaciji su nazočili zamjenik župana Ante Šošić, pročelnik Upravnog odjela za turizam i pomorstvo S pe Čogelja, načelnici, gradonačelnici i njihovi predstavnici te ravnatelj JU RERA SD Jozo Sarač.

S pe Čogelja i Frane Radelja u ime Upravnog odjela za turizam i pomorstvo predstavili su Pravilnik o redu na pomorskom dobru koji je u izradi te izvijes li nazočne o mogućnos osnivanja Fonda za onečišćenje mora. Dražen Breslec iz tvrtke Eufondia d.o.o. predstavio je mogućnos financiranja za jedinice lokalne samouprave iz EU fondova.

Predložak plana upravljanja pomorskim dobrom te praksu u izdavanju koncesijskih odobrenja izložio je predstavnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Siniša Prnjak, dok je o Urbanis čkom konceptu uređenja obale govorio Marko Bertolino iz tvrtke Bertolino inženjering d.o.o.

DODIJELJENE POTPORE IZ PROGRAMA PODIZANJA KVALITETE TURISTIČKE PONUDE

Ž

upan Zlatko Ževrnja 15. prosinca potpisao je i uručio ugovore za dodjelu bespovratnih sredstava za podizanja kvalitete turis čke ponude na području Splitsko-dalma nske županije.

Korisnici sredstava su pravne i fizičke osobe koje pružaju usluge smještaja u sobama, studio apartmanima, apartmanima, kućama za odmor i to isključivo za postojeće objekte kako bi podigli kvalitetu objekta. Potporu je dobilo 80-ak malih iznajmljivača. Ukupan iznos dodijeljenih sredstava je 1,5 milijun kuna, a pojedinačne potpore su iznosile od 5 do 30 suća kuna. Kroz ovaj program potpora pokrenut je, osim turis čkog, i ekonomski efekt jer su kroz njega angažirani brojni mali i srednji obrtnici i poduzetnici. „Usprkos ne baš velikom županijskom proračunu uspjeli smo pokri i ovu vrstu poduzetništva. Želimo pomoći i vama, malim iznajmljivačima. Drago mi je što sve više iznajmljivača dolazi iz Dalma nske zagore jer taj dio geografski zauzima 80 posto površine naše županije, a tek jedan posto gos ju se upoznaju sa svim blagoda ma Zagore. Tu leži ogroman potencijal i svi zajedno moramo radi na iskorištavanju istog. Stojimo vam na raspolaganju i za, osim ove pomoći i za onu eduka vnu“, kazao je župan korisnicima programa. Pročelnik Upravnog odjela za turizam i pomorstvo naglasio je kako je cilj ovog programa dos ći onaj „dalma nski š h“. Najavio je i njegov nastavak u 2017. godini. „ I kroz sljedeću godinu ovaj se projekt nastavlja, a dodajemo i neke novos . Povećat ćemo i sredstva, pogotovo za one iznajmljivače koji se odluče na profesionalizaciju, odnosno osnivanje obrta i tvrtki“, naglasio je pročelnik Čogelja. Korisnici potpora zahvalili su Županiji na bespovratnim sredstvima, te kazali kako su im ona itekako dobro došla jer su inves ciji svake godine nužne ukoliko se želi zadrža , ali i privući nove goste.

događaji/susreti

28 kronika sdž br. 97

POČETAK RADOVA NA REKONSTRUKCIJI CESTE TIJARICA ARŽANO

Č

etvrta dionica županijske prometnice Tijarica – Aržano – granica BiH započela je sa rekonstrukcijom i uređenjem u Gornjoj Tijarici kod Trilja. Sama dionica duga je tri kilometra, a sastavni je dio već rekonstruirane prometnice prema Dobranjama.

Ravnatelj Županijske uprave za ceste Petar Škorić kazao je kako su ishodovane sve potrebne dozvole, koje će omogući proširenje dionice ceste, kao i uređenje oborinskih voda.Za obnovu spomenute dionice bi će utrošeno 6 milijuna kuna.

Ovakve prometnice, posebice u brdovi m predjelima Trilja, kao i cijele naše županije, itekako su potrebne ne samo kao brzi spoj sa glavnim državnim prometnicama, već i zbog toga što su one jedan od važnih preduvjeta stanovništvu za dolazak do svojih mjesta gdje je život ugodniji, zdraviji i je iniji, rekao je župan prilikom otvorenja radova.

Početku radova nazočili su i Božo Čubić, načelnik općine Cista Provo, Ivan Šipić, gradonačelnik grada Trilja, te Ante Babić, zamjenik ministrice socijalne poli ke i mladih.

POTPISAN UGOVOR O RAZMINIRANJU

Ž

upan Zlatko Ževrnja, ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje Dražen Jakopec i izvoditelj radova Zajednica ponuditelja PITON d.o.o. (zastupana po direktoru Bekimu Kur ju) potpisali su Ugovor o razminiranju milijun kvadratnih metara poljoprivredne površine na području Općine Hrvace. Vrijednost ugovorenih radova iznosi 9.697.352,63 kn bespovratnih sredstava, a razminiranje će se provest na poljoprivrednim površinama na području zaselka Bravčev Dolac u naselju Vučipolje. Župan Zlatko Ževrnja izrazio je svoje zadovoljstvo što se ovim projektom otvara završna operacija razminiranja područja Splitsko-dalma nske županije. „Veliki sam op mist i radujem se što ćemo u slijedeće dvije godine našu županiju potpuno očis od minsko-eksplozivnih naprava. Još uvijek postoje područja pod minama i ovo je važan iskorak ka sigurnos naših sugrađana. Rok Izvođenja je 80 dana, a mi ćemo i dalje sudjelova na idućim natječajima i na taj način doprinije da županija bude sigurna, a ovo je svakako i doprinos poljoprivrednom razvoju.“, kazao je župan. „Ovim projektom otvaramo završnu operaciju razminiranja kada govorimo o Splitsko-dalma nskoj županiji. Do prije tri godine Hrvatska je bila suočena s minskim problemom u 12 županija, a od tada smo riješili problem u Virovi čkopodravskoj, Vukovarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Slijedi rješavanje minskog problema u Brodsko-posavskoj te pristup sustavnom rješavanju problema u naredne dvije godine u Splitsko-dalma nskoj županiji. S ovim projektom ispod 20 četvornih kilometara što omogućava da završetkom projekta uđemo u prostor Dinare i vra mo ga na gospodarsku revitalizaciju stanovništvu i turis ma“, kaza je ravnatelj Centra Jakupec.

Ukupni iznos sredstava osiguran je iz Europske unije i Državnog proračuna RH. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) sudjeluje s 85% udjela, a RH s 15%.

Cilj potpore je obnova potencijala poljoprivredne proizvodnje na minski sumnjivim poljoprivrednim površinama.

Razminiranjem poljoprivrednog zemljišta u Splitsko-dalma nskoj županiji uklonit će se minska opasnost iz neposredne blizine naseljenih područja, omogući sigurno kretanje stanovništva, obrađivanje i korištenje poljoprivrednih i do njih pristupnih površina.

Potpisivanju Ugovora bio je nazočan i načelnik Općine Hrvace Dinko Bošnjak.

događaji/susreti

kronika sdž br. 97 29

PROSLAVLJEN DAN GRADA MAKARSKE, OPĆINE OTOK I OPĆINE HRVACE

Ž

upan je u pozdravnom govoru povodom Dana Grada Makarske podsje o na činjenicu da u svakom vremenu imamo osobe koje znaju i koje su znale svojim djelovanjem prepozna i š temelje našega nacionalnog iden teta. Tako je prije 151 godinu, na po caj don Kažimira Ljubića, Makarsko vijeće kao službeni jezik prihva lo hrvatski jezik a izbacilo iz uporabe talijanski jezik. 17 godina prije nego je to učinjeno u Splitu. Od 1993. godine Makaranke i Makarani čuvaju spomen na taj dan, obilježavajući ga kao Dan grada Makarske. „Naša je obveza stvara uvjete za bolji život svih. Županija je sa svojom Lučkom upravom završila moderno pristanište koje je uljepšalo vizuru grada i ponudilo dodatne turis čke sadržaje građanima Makarske i njihovim brojnim gos ma“, podsje o je župan. jednicu Općinskog vijeća Općine Otok pozdravnim govorom je otvorio predsjednik Općinskog vijeća S pe Vuleta. Pozdravljajući okupljene posebno je pozdravio obitelji poginulih branitelja i branitelje nazočne na sjednici. „Mi smo površinom najveća hrvatska županija, raznolika i najljepša, tu su naši Zagora i otoci, svima želimo i trudimo se ravnomjerno pomoći. Mi smo i do sada pomagali općinu Otok u gotovo svim njenim projek ma. Imali smo maksimalnu i izvrsnu suradnju s čelništvom Općine. Sada idemo u realizaciju ove kri čne prometne točke na Virinu mostu. Pomagat ćemo oko najavljene izgradnje nogostupa, kao i u raznim projek ma koji slijede.

U zadnje vrijeme izdvojili smo određena sredstva za izgradnju ŠC Gola brda, za glazbenu i osnovnu školu u iznosu od oko pet milijuna kuna. Sa zadovoljstvom možemo kaza kako je ova Općina jedna od uzornih jedinica lokalne samouprave i u svakom slučaju nadam se nastavku izvrsne suradnje, a na dobrobit svih žitelja Općine Otok“, kazao je župan Zlatko Ževrnja. olaganjem vijenaca na spomenik MUP-a i svečanom sjednicom Općinskog vijeća, u Hrvacama je 19. rujna obilježen Dan Općine i blagdan suzaš tnice župe i mjesta Gospe Žalosne. Čes tajući Općini Hrvace na svim uspjesima koje su ostvarili proteklih godina župan Zlatko Ževrnja istaknuo je kako se bez kvalitetne suradnje općinskih vlas , Županije, ministarstava i Vlade ne može realizira ono što je potrebno, a to je brzi gospodarski rast i razvoj naše Domovine. Nakon svečane sjednice Općinskog vijeća, uslijedilo je svečano otvaranje novoizgrađene školske sportske dvorane. Dvoranu su otvorili pomoćnica ministra regionalnog razvoja i EU fondova Marija Vučković i župan u pratnji načelnika Općine Dinka Bošnjaka.

S

P

30 kronika sdž br. 97

događaji/susreti

2400 GODINA STARI HR

I

2400 godina poslije, na svoj rođendan, Stari Grad na Hvaru jedri spektakularni vremeplov s vjetrom u krmu svoje Hrvatske. Sve se u Starom Gradu odigralo u korist turis čke budućnos Hrvatske - tako dobro da se već sad (figura vno osmišljeno) može govori o još većem spektaklu za rođendan nakon novih 2400 godina, dakle 4800. A zamislite tek rođendan u povodu 50 stoljeća (5000 godina) hvarskog Paiza, starog Starog Grada Hrvatske.

BAJKA BRODOVA

S

liči na bajku. Ali tako je Stari Grad prije 2400 godina i nastao kad su stari Grci iz Parosa otkrili taj če ri milje duboki zaljev i potencijalnu luku koja je i danas, u suvremenim okolnos ma svakodnevice čovječanstva – temeljni civilizacijski doseg u komunikaciji i prometu ljudi i ideja.

Sliči na bajku i doslovno. Jer baš tako je izgledao Stari Grad na Hvaru 9. rujna u noć kad je u zaljevu krenula flota kao živa povijesna izložba i jamstvo hrvatske mari mne baš ne kroz stoljeća s originalima njene tradicijske i svijetu prepoznatljive brodogradnje u rasponu od batana, kaića, gajeta i leuta, do trabakula, jedrenjaka i uopće brodova svake vrs ovisno o namjeni budući je svaka pa i hrvatska povijest bez broda nezamisliva.

Moglo bi se reći – u početku bijaše brod! Zato je ta rubrika i pokrenuta zadnjih godina u Lučkom vjesniku/Port Newsu, časopisu županijske Lučke uprave namijenjenom poput brevijara svakome pomorcu, nau čaru i turis na moru Srednje Dalmacije u arhipelagu Splitsko-dalma nske županije. Što je to brod? To ime rubrike, ujedno i pitanje, zapravo je odgovor o postanku Starog Grada otprije 24 stoljeća. Istodobno je to i odgovor na pitanje postojanja svih ljudi i ins tucija koje brinu o gospodarskom dobru kao što je Luka uopće, kao pojam sigurnosnog preduvjeta za sve o čemu pričamo i na čemu radimo, gradimo... i to koliko dugo? Evo već 2400 godina.

SMISAO LUKE

N

ije slučajno da u Srednjoj Dalmaciji postoji baš pedesetak luka većih i manjih gradića, od Zaostroga i Gradaca na krajnjem jugu do Trogira i Marina, Vinišća na sjeveru obale Srednje Dalmacije, pa na otocima te predivne obale, Velom i Malom Drveniku, Šol , Braču, Hvaru, Visu... A može se reći i na Palagruži gdje je i jedan papa našao lijepo utočište.

Lijepo je bi jedinstven, ali još ljepše je bi u društvu jedinstvenih.

Tako i Stari Grad na Hvaru kao najstariji gradić u Hrvatskoj podupire povijest svoje domovine poput krova nad njenom baš nom, ali ne sam nego u prijateljstvu i povijesnoj suradnji s još jednim najstarijim gradom Hrvatske a to je Vis. Gradić na otoku Visu u slično golemoj uvali, Jurjevoj, najvećoj na Jadranu, koju su također prepoznali stari Grci prije otprilike tu negdje 2400 godina. Stari Grad ili kako ga zovu Paiz njegovi mještani i Issa, stari Vis, jamstvo su kojim se može diči hrvatsko pomorstvo i uopće mari mna hrvatska baš na.

HRVATSKI BREND

T

aj hrvatski brend prepoznali su svjetski dušebrižnici mari mne kulture i tradicije brodograditeljstva kao neponovljivo izuzetne umjetnos i dizajna u funkciji čovječanstva od njegovog postanka. Uzor i uzorak te priče svakako je hrvatska falkuša, dakle umjetničko djelo starih kalafata, brodograditelja i ribara koji su od toga živjeli od starih vremena, pa je taj primjer hrvatskog mari mnog ugleda doživio i najveće priznanje na svjetskoj izložbi u Lisabonu 1998. godine.

događaji/susreti

kronika sdž br. 97 31

RVATSKI OTOČKI GRAD Sve su to razlozi da Hrvatska, po obavezi i prema svijetu, najveću moguću pažnju posve ovim hrvatskim vrijednos ma, toj strani njene povijes i baš ne kako bi povećala svoj ugled u svijetu i još više podigla značaj brenda hrvatskog turizma.

Hrvatska se može uis nu ponosi s tako starim izvoriš ma svjetske kulturne i mari mne baš ne kao što su najstariji hrvatski gradići Issa na otoku Visu i Paros na otoku Hvaru, dakle Vis i Stari Grad. Ta je afirmacija potvrđena i sa samog hrvatskog vrha jer je ukupna svečanost 2400 godina Starog Grada postavljena na odgovarajuću visoku razinu činjenicom da je predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović preuzela pokroviteljstvo proslave i posje la stari Paiz za njegov rođendan.

ŠARM PAIZA

P

osljednja i valja se nada najvažnija činjenica ove proslave u malome a tako starome Starome Gradu svakako je ocjena i procjena da se za 2400- rođendan Stari Grad defini vno prometnuo u nau čarski, pomorski centar s posebnim odnosom prema mari mnoj kulturi i brodograditeljstvu, a do prije nekoliko godina bio je lipo, malo, smišno, samozatajno, skriveno starinsko ribarsko i težačko misto s puno umjetnika i pjesnika, šarmantno za one koji bježe od turis čkog glamura. Trenutno je i Stari Grad postao turis čkom mekom ali sad mu je cilj da u toj svojoj novijoj povijes za novih 2400 godina projek ra sama sebe u Paiz koji će uz turis čki bum istodobno zadrža i svoj malomišćanski iden tet kojim je i privukao sve uspjehe zadnjih ljeta.

IZVOR: Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije

more i krš

32 kronika sdž br. 97

JAVNA USTANOVA „MORE I K

U svrhu podizanja svijes o važnos očuvanja i održivog korištenja jedinstvenih prirodni području Splitsko-dalma nske županije – "More i krš" izdala je tri publikacije. Ujedno su te Župa BROŠURA ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE JAVNE USTANOVE '' MORE I KRŠ''

N

akon što je 2010. godine Ustanova izdala brošuru pod nazivom "Zaš ćene prirodne vrijednos Splitskodalma nske županije" ukazala se potreba za skanjem novoga izdanja ali sada pod nazivom "Zaš ćeni dijelovi prirode Javne ustanove More i krš“. Kako Splitsko – dalma nska županija obiluje biološkim i krajobraznim bogatstvima te rijetkim prirodnim fenomenima publikacija obrađuje 40 lokaliteta o kojima se brine Ustanova čiji je osnovi cilj očuvanje i promicanje ovih prirodnih bogatstava. Među njima se is ču svjetski pozna Zlatni rat, Modra špilja, Kanjon Ce ne, uvala S niva, ... Brošura na jednostavan i zanimljiv način prikazuje prirodne ljepote, a namijenjena je široj populaciji, kako malima tako i velikima, ljubiteljima prirode i onima koji će to tek posta . Istovremeno može služi kao udžbenik i/ili turis čki vodič. Uredništvo Kronike također promiče očuvanje i održivo korištenje zaš ćenih dijelova prirode naše županije. Naime, u zadnjih nekoliko izdanih kronika na zadnjoj strani predstavljamo pojedinačno, sa zanimljivos ma vezanim uz njih zaš ćene dijelove prirode naše županije.

FLORA ZNAČAJNOGA KRAJOBRAZA RUMIN

F

lora značajnog krajobraza Rumin'' stručna je knjižica pristupačna širokoj publici te na jednostavan i znanstven način prikazuje elemente bioraznolikos Rumina s posebnim naglaskom na floru. Tijekom 2015. godine Ustanova je u suradnji s Prirodoslovnim muzejom i zoološkim vrtom Split provodila projekt '' Bijoraznolkost lokaliteta Rumin“.

Istraživanje je obuhva lo inventarizaciju biljnoga i živo njskog (ornitofauna i herpetofauna) svijeta zaš ćenoga krajobraza Rumin. Sustavna istraživanja flore, vegetacije te ornitofaune i herpetofaune dosad nisu zabilježena, a usputni podatci mogli su se pronaći u dostupnoj literaturi. Značajni krajobraz Rumin obuhvaća Mali i Veliki Rumin na površini od 33,5 ha, a značajnim krajobrazom proglašen je 2000. godine. Mali i Veliki Rumin predstavljaju izvorišni dio Rumina, drugoga po veličini pritoka Ce ne. I dok lje Mali Rumin presuši, Veliki Rumin koji izvire ispod klisure zvane Greda nikada ne presušuje. Strme li ce Rumina dom su p čjim vrstama poput gavrana (Corvus corax), vjetruše (Falco nnunculus) i ušare (Bubo bubo). Na krševi m padinama podno li ca gnijezdi se sivkasta bjeloguza (Oenanthe oenanthe) i jarebica kamenjarka (Alectoris graeca), a u nizini po polju i oranicama dolazi trčka (Perdix perdix), prepelica

more i krš

kronika sdž br. 97 33

KRŠ“ IZDALA TRI PUBLIKACIJE

ih ljepota naše županije Javna ustanova za upravljanje zaš ćenim dijelovima prirode na publikacije važan znanstveni i stručni doprinos očuvanju biološke raznolikos na području nije.

(Coturnix coturnix) i kukmasta ševa (Galerida cristata). Sjenica dugorepa (Aegithalos caudatus) u vrbama uz Rumin savija svoja loptasta gnijezda, a na hrastovim granama vise košarasta gnijezda vuge (Oriolus oriolus). Na starim stablima hrasta hranu pronalazi i veliki dijetao (Dendrocopus major), dok se na vodi Rumina hrani divlja patka (Anas platyrhnchos). Od sisavaca nalazimo vrste poput ježa (Erinaceus concolor), lisice (Vulpes vulpes), zeca (Lepus europeus), kune bjelice (Martes foina) te jazavca (Meles meles). Među zmijama koje obitavaju na ovom prostoru jedino je poskok (Vipera ammodytes) opasan za ljude, a međe gušterima najčešće se viđa krška gušterica (Podarcis melisellensis). Bogatstvo ih ofaune odražava se u velikom broju endemskih vrsta, poput ce nske uklive (Telestes ukliva), riječnog zubatca (Salmo dentex), podbile (Chondrostoma phoxinus), oštrulje (Aulopyge hueglii), ce nskog vijuna (Cobi s dalma na) i ilirskog klena (Squalius illyricus). Biljni se pokrov mijenja od bilja vodotoka do petrofilnih vrsta na li cama koje okružuju Rumin, tako da imamo cijeli raspon – od vodenog biljha u samom Ruminu preko biljaka travnjaka poput vriska (Satureja montana), ive (teucrium montantanum), dubčca (teucrium chamaedrys), smilja (Helicrysum italicum), kadulje (Salvia officinulis) i dr. pa sve do listopadnog grmlja i drveća te bora.

Vrijednost ovog prirodnog predjela dodatno oplemenjuje stara mlinica, koja se uklapa u krajobraz, kao pičan primjer lokalne pučke arhitekture. Ova brošura odražava povezanost tradicije, odnosno tradicijskog načina života i gospodarskih ak vnos s očuvanjem bioraznolikos , što je i krajnji cilj cjelokupne djelatnos zaš te prirode.

LETAK ELEONORIN SOKOL

O

Eleonorinom sokolu i njegovoj zaš već smo pisali u Kronici Splitsko-dalma nske županije. Kako je danas sve izraženija potreba očuvanja rijetkih i ugroženih vrsta Ustanova, sama ili u suradnji sa nekim drugima, od 1998.godie provodi istraživanje hrvatske populacije Eleonorina sokola. Najznačajniji dio projekta bio je kada su dvije p ce satelitom praćene od kolovoza 2009. do siječnja 2011. godine, što je bio prvi istraživački projekt metodom satelitske telemetrije u Hrvatskoj. Istraživanje je dalo dragocjene podatke o migraciji, zimovanju i lutanju sokola izvan sezone gniježdenja. Letak je osmišljen tako da je u prvom dijelu dan sažet pregled istraživanja i ak vnos provedenih u okviru projekta, a drugom dijelu letka je ispričana priča '' Puni krug - godina dana u životu jednog sokola''.

Priča se temelji na is ni m događajima i podacima iz prvog hrvatskog projekta satelitskog praćenja, te je jedno zanimljivo š vo koje će svatko vrlo rado pročita , pri tome nešto nauči i dobro se zabavi .

34 kronika sdž br. 97

INFO STRANICE SDŽ GRADOVI Grad Split Adresa: Obala kneza Branimira 17, 21 000 Split Telefon: (+385 21) 310-252, 310-253 Faks: (+385 21) 310-254 E-mail: web@split.hr, Web: h p://www.split.hr Grad Hvar Adresa : Ul. Milana Kukurina 2, 21450 Hvar Telefon: (+385 21) 741-608 Faks: (+385 21) 681-738 E-mail: procelnik@hvar.hr Web: h p://www.hvar.hr Grad Imotski Adresa: dr. Ante Starčevića 23, 21260 Imotski Telefon: (+385 21) 841-125, 841-078 Faks: (+385 21) 841-409 E-mail: grad-imotski@st.t-com.hr Web: h p://www.imotski.hr Grad Kaštela Adresa: Braće Radić 1, 21212 Kaštel Sućurac Telefon: (+385 21) 205-205 Faks: (+385 21) 224-201 E-mail: gradonacelnik@kastela.hr, tajnica@kastela.hr Web: h p://www.kastela.hr Grad Komiža Adresa: Ulica hrvatskih mučenika 17, 21 485 Komiža Telefon: (+385 21) 713-644, 713-019 Faks: (+385 21) 713-019 E-mail: poslovnitajnik@komiza.hr Web: h p://www.komiza.hr

Grad Vrlika Adresa: Trg fra Filipa Grabovca 6, 21236 Vrlika Telefon: (+385 21) 827-023 Faks: (+385 21) 827-222 E-mail: grad@vrlika.hr Web: h p://www.vrlika.hr

Općina Lovreć Sjedište: Lovreć Adresa: Dr. Franje Tuđmana 7 21257 Lovreć Telefon: (+385 21) 723-001 Fax: (+385 21) 723-002 E-mail: opcina.lovrec@st.t-com.hr Web: h p://www.lovrec.hr

Općina Proložac Sjedište: Proložac Donji Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana bb 21264 Proložac Donji Telefon: (+385 21) 846-158 Fax: (+385 21) 846-158 E-mail: opcina@prolozac.hr Web: h p://www.prolozac.hr

OPĆINE

Općina Marina Sjedište: Marina Adresa: Ulica Ante Rudana 47 21222 Marina Telefon: (+385 21) 889-088 Fax: (+385 21) 796-541 E-mail: opcina-marina@st.t-com.hr Web: h p://www.marina.hr

Općina Pučišća Sjedište: Pučišća Adresa: Trg svetog Jeronima bb 21412 Pučišća Telefon: (+385 21) 633-205, 633-290 Fax: (+385 21) 633-205 E-mail: opcina@pucisca.hr Web: h p://www.pucisca.hr

Općina Milna Sjedište: Milna Adresa: Sridnja kala 1 21405 Milna Telefon: (+385 21) 636-212 Fax: (+385 21) 636-212 E-mail: tajnistvo@opcinamilna.hr WEB: www.opcinnamilna.hr

Općina Runovići Sjedište: Runovići Adresa: Trg fra Mije Runovića 1 21261 Runovići Telefon: (+385 21) 849-507, 849-125 Fax: (+385 21) 849-508 E-mail: opcina-runovici@st.t-com.hr Web: h p://www.runovici.hr

Općina Muć Sjedište: Donji Muć Adresa: Donji Muć 254 21203 Donji Muć Telefon: (+385 21) 652-225, 652-237 Fax: (+385 21) 652-214 E-mail: opcina-muc@st.t-com.hr Web: h p://www.muc.hr

Općina Seget Sjedište: Seget Donji Adresa: Trg hrvatskog viteza Špiro Ševo Przelin 1 21 218 Seget Donji Telefon: (+385 21) 880-037, 880-171 Fax: (+385 21) 880-171 E-mail: opcina.seget@inet.hr WEB: www.opcinaseget.hr

Općina Baška voda Sjedište: Baška Voda Adresa: Obala sv. Nikole 65 21320 Baška Voda Telefon: (+385 21) 620-244 Fax: (+385 21) 620-244 E-mail: opcina.baska.voda@st.t-com.hr Web: www.opcinabaskavoda.com Općina Bol Sjedište: Bol Adresa: Uz pjacu 2 21420 Bol Telefon: (+385 21) 635--114 Fax:: (+385 21) 635-044 E-mail: nacelnik@opcinabol.hr Web: www.opcinabol.hr Općina Brela Sjedište: Brela Adresa: Trg Domovinskog rata 1 21322 Brela Telefon: (+385 21) 618-561 Fax: (+385 21) 618-331 E-mail: opcina-brela@st.t-com.hr Web: www.opcina-brela.hr Općina Cista Provo Sjedište: Cista Provo Adresa: Trg Ante Starčevića 1 21256 Cista Provo Telefon: (+385 21) 722-201 Fax: (+385 21) 670-218 E-mail: opcina.cista.provo@st.t-com.hr Web: www.opcina-cista-provo.hr

Grad Makarska Adresa: Obala kralja Tomislava 1, 21300 Makarska Telefon: (+385 21) 608-401, 608-402 Općina Dicmo Faks: (+385 21) 612-046 E-mail: gradonacelnik@makarska.hr, predstojnica@makarska.hr Sjedište: Dicmo Adresa: Kraj 43 web: h p://www.makarska.hr 21232 Dicmo Telefon: (+385 21) 837-937, 660-072 Grad Omiš Fax: (+385 21) 837-466 Adresa: Trg kralja Tomislava 5/1, E-mail: opcina@dicmo.hr 21310 Omiš Web: www.dicmo.hr/ Telefon: (+385 21) 755-500, 862-059 Faks: (+385 21) 862-022 Općina Dugi Rat E-mail: gradonacelnik@omis.hr, grad@omiš.hr Sjedište: Dugi Rat Web: h p://www.omis.hr Adresa: Poljička cesta 133 21315 Dugi Rat Grad Sinj Telefon: (+385 21) 734-900, 735-291 Adresa: Dragašev prolaz 24, Fax: (+385 21) 734-900 21230 Sinj E-mail: opcina.dugi.rat@st.t-com.hr Telefon: (+385 21) 708-601, 821-081 Web: www.dugirat.hr/ Faks: (+385 21) 826-591 E-mail: info@sinj.hr Općina Dugopolje Web: h p://www.sinj.hr Sjedište: Dugopolje Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana 1 Grad Solin 21204 Dugopolje Adresa: Stjepana Radića 42, Telefon: (+385 21) 668-290, 668-280 21210 Solin Fax: (+385 21) 668-286 Telefon: (+385 21) 555-200, 555-201 E-mail: opcina@dugopolje.hr Faks: (+385 21) 211-120 Web: www.dugopolje.hr E-mail: gradonacelnik@solin.hr solin@solin.hr Općina Gradac Web: h p://www.solin.hr Sjedište: Gradac Adresa: Stjepana Radića 3 Grad Stari Grad 21330 Gradac Adresa: Novo Riva 3, Telefon: (+385 21) 697-601 21460 Stari Grad Fax: (+385 21) 697-549 Telefon: (+385 21) 765-520, 765-022 E-mail: info@gradac.hr Faks: (+385 21) 717-818 Web: opcinagradac.hr/ E-mail: grad@stari-grad.hr Web: h p://www.stari-grad.hr Općina Hrvace Sjedište: Hrvace Grad Supetar Adresa: Hrvace 310 Adresa: Vlačica 5 21233 Hrvace 21400 Supetar Telefon: (+385 21) 829-005 Telefon: (+385 21) 756-710 Fax: (+385 21) 829-700 Faks: (+385 21) 756-712 E-mail: opcina.hrvace@st.htnet.hr E-mail: grad-supetar@st.t-com.hr Web: www.opcina-hrvace.hr Web: h p://www.gradsupetar.hr Općina Jelsa Sjedište: Jelsa Grad Trilj Adresa: Riva bb Adresa: Poljičke Republike 15, 21465 Jelsa 21240 Trilj Telefon: (+385 21) 761-400, 761-792 Telefon: (+385 21) 831-030, 831-135 Fax: (+385 21) 761-549 Faks: (+385 21) 831-198 E-mail: opcina.jelsa2@st.t-com.hr E-mail: grad-trilj@st.t-com.hr Web: www.jelsa.hr WEB: www.trilj.hr Grad Trogir Adresa: Trg Ivana Pavla II br. 1/II, 21220 Trogir Telefon: (+385 21) 800-401 Faks: (+385 21) 800-408 E-mail: gradonacelnik@trogir.hr Web: h p://www.trogir.hr Grad Vis Adresa: Trg 30. svibnja 1992. br. 2, 21 480 Vis Telefon: (+385 21) 711-125 Faks: (+385 21) 711-063 E-mail: gradvis@gradvis.hr WEB: www.gradvis.hr Grad Vrgorac Adresa: Ul.Tina Ujevića 8, 21276 Vrgorac Telefon: (+385 21) 674-031 Faks: (+385 21) 674-012 E-mail: grad@vrgorac.hr Web: h p://www.vrgorac.hr

Općina Klis Sjedište: Klis Adresa: Iza grada 2 21231 Klis Telefon: (+385 21) 240-292 Fax: (+385 21) 240-675 E-mail: info@klis.hr web: www.klis.hr Općina Lećevica Sjedište: Lećevica Adresa: Trg A. Bužančića Tice 1 21202 Lećevica Telefon: (+385 21) 250-001 Fax: (+385 21) 250-099 E-mail: info@lecevica.hr Web: www.lecevica.hr Općina Lokvičići Sjedište: Lokvičići Adresa: Krista Kralja 1 21263 Krivodol Telefon: (+385 21) 853-700 Fax: (+385 21) 853-700 E-mail: općina.lokvicici@st.t-com.hr Web: www.lokvicici.hr

Općina Nerežišća Sjedište: Nerežišća Adresa: Trg Sv. Petra 5 21423 Nerežišća Telefon: (+385 21) 637-059 Fax: (+385 21) 637-058 E-mail: tajnistvo@nerezisca.hr Web: h p://www.nerezisca.com Općina Okrug Sjedište: Okrug Gornji Adresa: Bana Jelačića 17 21223 Okrug Gornji Telefon: (+385 21) 886-358 Fax: (+385 21) 887-477 E-mail: info@okrug.hr WEB: www.okrug.hr Općina Otok Sjedište: Otok na Ce ni Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana 8 21238 Otok na Ce ni Telefon: (+385 21) 834-503, 661-028 Fax: (+385 21) 835-088 E-mail: opcina-otok@st.t-com.hr Web: www.opcina-otok.hr Općina Podbablje Sjedište: Drum Adresa: Drum 15 21262 Kamenmost Telefon: 021 848 064 Fax: 021 848 064 e-mail: opcina-podbablje@inet.hr WEB: www.podbablje.hr Općina Podgora Sjedište: Podgora Adresa: A. Kačića Miošića 2 21327 Podgora Telefon: (+385 21) 603-951 Fax: (+385 21) 603-954 E-mail: opcina.podgora2@st.t-com.hr, Web: www.podgora.hr Općina Podstrana Sjedište: Podstrana Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana 3 21312 Podstrana Telefon: (+385 21) 330-545, 330-477 Fax: (+385 21) 330-271 E-mail: nacelnik@podstrana.hr Web: h p://www.podstrana.hr Općina Pos ra Sjedište: Pos ra Adresa: Polježice 2 21410 Pos ra Telefon: (+385 21) 632-133 Fax: (+385 21) 632-133 E-mail: info@opcina-pos ra.hr Web: www.opcina-pos ra.hr Općina Prgomet Sjedište: Prgomet Adresa: dr. Franje Tuđ,mana 10 21201 Prgomet Telefon: (+385 21) 797-788 Fax: (+385 21) 797-790 E-mail: opcina.prgomet@st.htnet.hr Web: www.opcina-prgomet.hr Općina Primorski Dolac Sjedište: Primorski Dolac Adresa: Primorski Dolac 2 21227 Primorski Dolac Telefon: (+385 21) 899-445 Fax: (+385 21) 899-445 E-mail: opcina.primorski.dolac@st.t-com.hr WEB: www.primorskidolac.hr

Općina Selca Sjedište: Selca Adresa: Trg Stjepana Radića 5 21425 Selca Telefon: (+385 21) 622 663, 778-180 Fax: (+385 21) 778-187, 778-184 E-mail: info@selca.hr Web: www.selca.hr Općina Sućuraj Sjedište: Sućuraj Adresa: Riva 19 21469 Sućuraj Telefon: (+385 21) 773-229 Fax: (+385 21) 717-288 E-mail: opcina-sucuraj@st.htnet.hr Web: www.sucuraj.hr Općina Su van Sjedište: Su van Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana 1 21403 Su van Telefon: (+385 21) 638-366, 717-508 Fax: (+385 21) 717-509 E-mail: opcina-su van@su van.hr Web: h p://www.su van.hr Općina Šestanovac Sjedište: Šestanovac Adresa: dr. Franje Tuđmana 75 21250 Šestanovac Telefon: (+385 21) 721-006, 721-441 Fax: (+385 21) 721-006 E-mail: info@opcina-sestanovac.hr Web: h p://www.opcina-sestanovac.hr Općina Šolta Sjedište: Grohote Adresa: Podkuća 8 21430 Grohote Telefon: (+385 21) 654-150, 654-123, Fax: (+385 21) 654-130 E-mail: nacelnik@solta.hr WEB: www.solta.hr Općina Tučepi Sjedište: Tučepi Adresa: Kraj 39 A 21325 Tučepi Telefon: (+385 21) 623-595, 623-585 Fax: (+385 21) 623-658 E-mail: opcina@tucepi.hr Web: h p://www.tucepi.hr Općina Zadrvarje Sjedište: Zadvarje Adresa: Sv. Kate 28 21255 Zadvarje Telefon: (+385 21) 729-018 Fax: (+385 21) 729-018 E-mail: opcina.zadvarje@st.t-com.hr WEB: www.zadvarje.hr Općina Zagvozd Sjedište: Zagvozd Adresa: Franje Tuđmana 65 21270 Zagvozd Telefon: (+385 21) 847-080, 670-172 Fax: (+385 21) 847-080 E-mail: info@zagvozd.hr WEB: www.zagvozd.hr Općina Zmijavci Sjedište: Zmijavci Adresa: Domovinskog rata 161 21266 Zmijavci Telefon: (+385 21) 840-588 Fax: (+385 21) 840-177 E-mail: opcina.zmijavci@st.t-com.hr Web: www.zmijavci.hr

kronika sdž br. 97 35

Splitsko-dalmatinska županija • Sjedište: Split • Adresa: Domovinskog rata 2 • Telefon: 021 400 259 • E-mail: splitsko.dalmatinska.zupanija@dalmacija.hr • Web stranica: http://www.dalmacija.hr

ŽUPANIJSKI UPRAVNI ODJELI Kabinet Župana Tel: +385 21 400 213 Fax: + 385 21 400 090 Adresa: Domovinskog rata 2/V Tajništvo Županije Tel: + 385 21 400 252 Fax: + 385 21 400 087 Adresa: Domovinskog rata 2/IV Upravni odjel za društvene djelatnosti Tel: + 385 21 400-222 Fax: + 385 21 400-000 Adresa: Domovinskog rata 2/IV Upravni odjel zajedničkih poslova Tel: +385 21 400 212 Fax: + 385 21 400-166 Adresa: Domovinskog rata 2/I Upravni odjel za komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša Tel: +385 21 400-120 Fax: + 385 21 490-941 Adresa: Bihaćka 1 Upravni odjel za turizam i pomorstvo Tel: + 385 21 400 282 Fax: + 385 21 400 153 Adresa: Domovinskog rata 2/I Upravni odjel za graditeljstvo i prostorno uređenje Tel: +385 21 400-130 Fax: + 385 21 490-940 Adresa: Bihaćka 1

Upravni odjel za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu Tel: +385 21 400 232 Fax: +385 21 400 085 Adresa: Domovinskog rata 2/IV Upravni odjel za financije Tel: + 385 21 400 272 Fax: + 385 21 400 071 Adresa: Domovinskog rata 4/III

ZAŠTIĆENA PODRUČJA SPOMENIK PRIRODE HRAST Hrast (Quercus virgiliana) zaš ćen je 1996. godine. Starost mu se procjenjuje između 700 i 900 godina, a postoji legenda kako su se pod njim nekada odmarali vojnici kralja Tomislava, koji je živio u desetom stoljeću. Obujam debla je 4 m, promjer krošnje 20 m, a visina hrasta je 20 m. Nalazi se na predjelu Kozice, Staro selo u Kaštel Gomilici.