Lučki vjesnik broj 5

BROJ 5

BREVIJAR ZA SVAKOGA NA MORU

TRAVANJ 2013.

51 LUKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

Andro Tomić

Pij na ure, ne na litre!

Stari Grad predodređen za raj nautičara

Prvi uplov prije Krista

Umjesto GPS-a

EVO VAM 51 LUKA! Piše Domagoj Maroević, ravnatelj Lučke uprave, županije Splitsko-dalmatinske

E

vo nove sezone, niste valjda zaboravili na Lučki vjesnik/Port news. Prošle godine prvi put za nautičare koji uplovljavaju u 51 luku naše Splitsko-dalmatinske županije pokrenuli smo list s nizom korisnih informacija za plovidbu morem, prekrasnim uvalama na obali i otocima, te uličicama još ljepših malih gradića Srednje Dalmacije.

Ljeta 2012. objavili smo četiri broja kroz sezonu, a ove godine idemo naprijed, izradit

ćemo ukupno pet brojeva i s ovim prvim u sezoni, ukupno dakle petim brojem, izlazimo samo na internetu na našoj web stranici kako bismo posjetiteljima, turistima i nautičarima omogućili da „uplove“ i prije nego što su krenuli na ljetovanje.

Sličnu verziju lista objavit ćemo na internetu i na kraju sezone ujesen, kao neku vrstu rezimea ljeta 2013. Bit će tu mnogo informacija za planiranje idućeg ljeta 2014. godine.

Usred sezone donosimo tri tiskana izdanja s mnoštvom priča i fotografija na kvalitetnom, papiru i naravno, u boji. Insistiranje na internet izdanjima zapravo je u planu zbog pokretanja web izdanja lista a u perspektivi i pravog nautičarskog portala Srednje Dalmacije.

I ove godine sezona je počela s blagdanima Uskrsa koji je 2013. kalendarski pao već

na samom kraju ožujka. No turisti su već obavili „iskrcavanje u Srednju Dalmaciju“... Donosimo romantični fotozapis iz splitske luke.

Kao „francuska jahta u splitskoj luci“ uplovila je jedrilica s francuskim parom u kokpitu na našoj fotografiji čekajući carinske formalnosti.

U Splitu je ishodište svih ili barem većine naših sanjarskih avantura za kormilom i pod jedrima, tu se vrti generator goleme turističke i nautičke frekvencije, trajektom, brodom, jedrilicom, gliserom, jahtom, ma i kanuom, ali svakako iz Splita prema 51 luci Splitskodalmatinske županije, na obali od Trogira do Makarske rivijere i na otocima od Velog i Malog Drvenika preko Šolte i Brača do Hvara i dalekog Visa s atrakcijama kao što su pučinski otoci Biševo, Sveti Andrija, Palagruža...

Split je zadnjih godina doživio tranzitni turisƟēki bum jer je kao katapult za predivne desƟnacije Srednje Dalmacije prema kojima pruža prste

VIDI BOL, HVAR A

ko ne dođeš u Split, glavni grad juga Hrvatske, metropolu Dalmacije od Zadra do Dubrovnika i glavno središte Srednje Dalmacije koja kao regija županije Splitsko-dalmatinske raspolaže sa 51 lukom u gradićima na obali i otocima – onda je to kao da nisi ni bio ovdje.

Poseban je osjećaj provesti večer na splitskoj Rivi i zatim iz tog dalmatinskog malog New Yorka doživjeti pravo uzbuđenje otisnućem u neku tihu uvalu ili u gradić gdje se živi kao u priči, kao nekad. Pa sve to u istome danu!

Jedrilicom u čarteru za najviše sat vremena uplovljavate u Splitska vrata između otoka Brača i Šolte. Birajte! Lijevo Bobovišće i Milna, desno Stomorska, Nečujam, Rogač. Sve mala ribarska mjesta tako da će vam nakon sinoćnjeg Splita izgledati kao da ste plovili danima, ne samo kroz prostor, nego i kroz vrijeme. A poslije Brača i Šolte slijede Hvar i njegovi Pakleni otoci s uvalama gotovo doslovno nedirnute prirode.

Kad se sasvim otisnete na pučinu čeka vas sasvim ogoljen od kopna i svake njegove blizine – udaljeni otok Vis, a zapravo je na par sati od Splita u najsporijoj verziji, na 30-tak milja udaljenosti. Tamo ćete zapamtiti što su u stanju napravit sunce i more, sol i borovi-

2

ne, kakav ugođaj, ukus i okus nepca, mirisa i memorije.

Misterije hvarskih Paklenjaka i Šćedra, njegovih i viških uvala Stiniva, hladovine otočkih kaleta i konoba. Sve je to nepotpuno bez veze iusporedbe sa Splitom odakle tonete u taj san i kamo se vraćate buđenjem i povratkom u, recite sami kakvu – stvarnost!

R, VIS, KOMIŽU! Prvi gosti, francuski zaljubljeni par u splitskoj luci

3

Velike pripreme za sezonu: radovi u Starome Gradu na kanalizaciji, te u luci za kvalitetniju riv

WELLCOME 51 LUKE SREDNJE DALMACIJE

PLOVITE I V

Niz investicija Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije unaprijedit će kvalitet i sigurnos novog vala nautičarske progresije i turizma uopće u korist razvoja pedesetak župan

N

autičari u ovo doba godine pretražuju što je novoga, a Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije zadnjih sezona u svako ljeto ulazi s velikim WELLCOME na novim vezovima. Sigurno i novo privezište je temeljna pretpostavka svakog isplovljavanja. Jer čim se čovik od mora odriši od kraja, najprije mora mislit di će se vezat kad stigne.

Moglo bi se reć – sidro je majka svih isplovljavanja. Konop, sidro, mooring, bova... Najvažnije je znat da ćeš dobro prespavat i da ćeš sutra ujutro ponovno moć isplovit. Kapaciteti luka u smislu sigurnosti i broja vezova moraju se povećavati koliko je to realno moguće, a valja mislit i o ugođaju u koji nautičari uplovljavaju, o čemu bbrinu arhitekti kao na primjer Edo Šegvić u Starome Gradu, Supetru, Rogaču itd...

Lučka uprava za područje (otprilike) Srednje Dalmacije u novu sezonu ulazi s nizom razvojnih projekata. Obavljaju se sanacije mnogih pomorsko-građevinskih objekata u lukama Sutivan , Pučišća i Drvenik Mali, prema izvještaju Igora Radovnikovića u županijskoj Lučkoj upravi. Ravnatelj Lučke uprave Domagoj Maroević pokreće zadnjih godina niz projekata vodeći se potrebama županijskih luka i gradića, te porastom prometa,

4

osobito u turističkoj sezoni.

MAKARSKA će idućeg ljeta biti spremna za 110 novih vezova, a već za ovo ljeto bit će dovršena prva faza izgradnje velikog lukobrana od 217 metara čime će se zaštititi luku.

S drugom fazom za iduće ljeto lukobran će biti opremljen svim uvjetima za vezove.

BOL će za 2014. Imati dograđenu luku, s novim građevinama, lukobranskim objektima i operativnom obalom. Uredit će se i postojeće dionice obale u akvatoriju luke s mogućnošću prihvata većeg broja plovila.

TROGIR čeka izgradnju novog trajektnog pristaništa na lokaciji Soline čime bi se omogućio redovni trajektni promet na linijama Trogir – Split – Drvenik Mali – Drvenik Veliki.

JELSA je spremna za rekonstrukciju, sanaciju i dogradnju postojećih lukobrana.

STARI GRAD će povećati kapacitet trajektnog pristaništa izgradnjom novih i dogradnjom postojećih dionica te pratećim povećanjem operativnih površina za prihvat i odvijanje prometa. Dogradnja pristaništa je nužna zbog očekivanog porasta prometa na osnovi planiranog prihvata brodova na kružnim putovanjima i uvođenjem bržih i komfornijih brodova na lokalnim linijama.

U sklopu projekta predviđen je i objekat za

Reporter Lučkog vjesnika na terenu

Za Lučki vjesnik ispričali čelnici i st

vu i vezove

VEŽITE SE!

st plovidbe, pomorskog prometa, nijskih luka i gradića

ručnjaci županijske Lučke uprave Ivica Galasso, projektant i direktor tvrtke Obala angažirane na radovima u trajektnoj luci

Arhitekt Edo Šegvić, autor novog lica Rive u Starome Gradu

međunarodnu kontrolu prometa, carina te policijska postaja.

DRVENIK će doživjeti izgradnju novog trajektnog pristaništa van mjesta, uz Jadransku magistralu, s boljim uvjetima za promet na linijama Drvenik – Hvar – Korčula.

KAŠTEL STARI će dobiti dogradnjom pristana luke i novog lukobranskog objekta.

KRIŽNA LUKA u Hvaru je pred uređenjem akvatorija uvale izgradnjom novih lukobranskih objekata i dionica operativne obale.

5

UPLOVITI SE MORA Tko se usuĜuje objasniƟ taj misterij: Zašto Vis tako neodoljivo privlaēi? im se vežete, postajete njegov zatoēenik!

LJETO 2012.

VIS MAJOR, MAJOR, OTOK OT OK BEZ P KOMIŽA

S

igurno ste čuli za priču o tovaru koji je krepa od gladi jer se nikako nije mogao odlučit između dvije gomilice sijena šta mu je tog jutra servirao gazda. Pazite da vam se to ne dogodi na Visu! Evo zašto: Još prije nego ste akoštali na Vis, nije lako izabrat između Visa i Komiže. A kad pristanete usred Viške luke, po provi vas odma zapahne vjetar iz kuhinje hotela Tamaris. Ali mirisi i živost dopiru zavodljivo i s Kuta na lijevoj i s Male bande na desnoj strani goleme Jurjeve uvale u dnu koje ste se vezali. I tko zna hoćete li se više ikad odvezat.

Nije vrag da je uistinu u pitanju nešto kao Vis Major. Tko se usuđuje objasniti taj misterij? Zašto Vis tako neodoljivo privlači? Čim se

6

Vis te obuhvati svim svojim pipcima i nema natrag. Ka hobotnica ispod peke. Prošla je tramuntana, došli mi u Vis. Ali mora bit da mnogi s kopna nisu mogli preko otvorenog kanala na otok. Jaka anticiklona počne s tramuntanom koja okrene u buru, a idućih dana se razmaše maestral i tako potraje mrtvo more koje lako potpiruje svaki novi popodnevni vjetar.

Komiška plaža

vežete, postajete njegov zatočenik! Vis Major.

Otok bez povratne karte. Kupite kartu samo u jednom smjeru! Iz ove ljepote povratak ne bi imao nikakva smisla.

Jednog ljeta zapuhala je gadna tramuntana. Zatekla nas dok smo s djecom u našoj „Betalini“ uživali po valama na južnoj strani Visa. Tramuntana od 40-tak čvorova ostavi otok u mareti mrtvog mora i sutradan. Brda od valova propinju se na obje punte, ispod svjetionika Stončica na istoku otoka, i kod rta Stupišće na zapadu, tako da nismo mogli ni u Vis, ni u Komižu.

Kao ukleti zadržali smo se tri dana na juž-

noj i istočnoj obali Visa, ostali bez goriva, prosili naftu kod Senka Karuze u Maloj Travnoj, spavali u Milni, kupali se na Budikovcima, blizu Zelene špilje, i u Stinivi, večerali u Rukavcu gdje se usidrilo sve šta se našlo na Visu, jedrilice, gliseri, koćarice, trabakuli…

I mi, nasred porta, u našoj „Betalini“ bez gumenjaka. A s kopna zov dobre spize, veselja glazbe i svjetla. Pada noć. Pada i odluka! Najveći „sić“ u brodu poslužio je za garderobu cijele familije. Gurajući „sić“ pred sobom, doplivali smo do konobe „Dalmatino“. Presvukli se, parkirali „sić“ ispred konobe, večerali pa istom rutom natrag u krpe.

Zato na pumpi nema goriva. Nije došlo. A kad će? Ne zna se. Vis Major. Znaju Višani posal: čekaju da se porat napuni, a onda iznenada nestane i nafte i benzina, šalimo se skupa s njima. I nema vam natrag.

Vis Major čuči i u vama. Jedva čekate kad će opet tramuntana, kad će nestat goriva, samo da pred samim sobom imate opravdanje za ostat još koji dan. Jer Vis je nemoguće kušat onako s nogu, u prolazu. Ko se može odlučit u tome izobilju izazova. Zato pazite da vam se ne dogodi neodlučni izgladnjeli tovar!

Tekst i foto: Elizabeta i Mario Garber

POVRATNE KARTE Kupite kartu samo u jednom smjeru!

Od Visa do Kuta

7

DOBRO JUTRO, PAIZ! Antonio Roiđ (39), plivaē, ribar, turisƟēki radnik, ēovik od mora Piše: Elizabeta Sonjara Garber

I

kad svojim brodom uplovite u neko lipo misto, a u brodu možete i spavat, pada vam na pamet avantura s nekim drugim brodom tipa taxi-boat ili jedrenjak, izlet u dobrome društvu, uz jelo i piće, pa tamo gdje ne znaš sam. Jer, na primjer, tko će sa sigurnošću sa Hvara u Bol na izlet. Bol još uvijek čeka bolju luku sa više privezišta.

Kad ljeti učini jak maeštral ili ne daj bože tramuntana sa zapada i sjeverozapada, onda svi dižu sidra ispred Bola i Zlatnog rata, pa hitaju u Vrbosku preko puta ili Jelsu. U Starome Gradu Antonio Roić (39) ima ssvoj brodić za 12 izletnika s kojim vozi za Bol. Neki se plaše i najmanjeg mora pa ih moraš tješit, a koji put nema druge nego se vratit na otok Hvar pa ih iskrcam najbliže u Vrbosku. Lipo zaklonjeno misto, opet se ima šta za vidit. Ako nema druge, onda se autobusom vrate u Stari Grad.

Roić je od onih svestranih ljudi od mora.

Bio je kao momčić izuzetno talentirani plivač, trenirao i u splitksom Mornaru za vrijeme školovanja.Brodić mu se zove Oliva po glasovitoj konobi njegovog oca u Starome Gradu.

Ljudi su satima znali čekat na zidiću da dođu na red sjesti u tu domaću konobu s prvoklasnim jelima. A i domaći svijet je svraćao jer je to postalo stjecište s vremenom. Ali prije 50 godina.

Danas Antonio osim turističkih djelatnosti ljeti, kad zna vozit turiste i manjim brodićem od hotela do grada, zimi obavlja ribolov. A kad ujutro izvadi mreže, onda ribu prodaje u Starome Gradu na ribarnici, pa i u Jelsi. Čim završi taj posao, mora pomoć ocu u polju i vrtlima. Žena Žaneta zaposlena je kao agent u agenciji za kruzere. Dočekuje ih u Hvaru i sve što treba, štogod turistu s kruzera padne na pamet, mora se Žaneta sjetit rješenja. Od spize

8

do kupališta. Roići su pravi pomorci s dvoje male djece, Đanijem i Anđelom. Kako su svi mladi, oni su prava formula kako ostati na otoku, iako govori Antonio: Stari Grad je malo zaspa zadnjih godina.

Zapustio se, njegovi hoteli morali bi vuć cilo misto, a ne mogu jer ih nema tko poduprit.

Uvik fali novaca za uložit u misto. Za probudit se i živit.

OTOK VINA ut je znatiželja i žeđ za znanjem.

Zato ste i oplovili cijeli otok Hvar. I taj doživljaj nikad ne ćete zaboravit. Pa sad zamislite da vas na povratku zapitaju o vinima na Hvaru. A vi zaboravili temeljito oploviti otok i u tom smislu. Nego ste kušali samo ona vina koja su vam ponudili usput. Zaključak bi bio da niste utažili ni žeđ, ni znatiželju za znanjem. Vratili ste se žedni, umjesto opijeni do temelja i uz umjetničku maštu hvarskih vinara.

P

hvarsku flašu. Naposljetku, sve se zbiva i odvija uz čašu.

U očaju zamjerate sebi i učinit će vam se da uopće i niste bili na Hvaru.

Jer upoznati Hvar bez njegovih vina i vinograda na padinama koje se strmo kotrljaju prema moru okupane u suncu i soli, to je uistinu isto kao da Hvar niste ni kušali. Otoku niste ni zavirili u dušu ako ste zaboravili i ostavili začepljenom

Na Svjetski dan vina prije tri godine osnovana je i udruga hvarskih vinara a za predsjednika je izabran mr.sc. Andro Tomić iz Jelse u vodstvu s Marijom Gabelić iz Vrboske i Ivanom Krstulović Carić iz Svirača. Tu su udareni temelji Hvaru kao otoku vina. I to je kultura otoka Hvara, niz događanja, prezen-

Ostali ste žedni znanja. Morat ćete ponovno na Hvar. A vratit ćete se u svakom slučaju. Pogotovo ako ste ipak oplovili i doživjeli Hvar u čaši njegovog malog plavca. Hvarski vinari vas čekaju kao na privezištu s mooringom u ruci zabrinuti za vaše znanje… pa može i za zdravlje. Poznata su vinarska imena Plenković, Plančić, Tomić, Duboković…

tacija vina, promotivnih i zabavnih happeninga. Tradicija Hvara kao otoka vina u biti postoji odavno. Prije više od stotinu godina Hvar je imao čak 5700 hektara pod vinogradima, a sad kreće iz početka i odrasta počevši od samo 300 hektara.

Objavljena je i publikacija pod naslovom “Zaplovite k nama” u namjeri da ne oplovite Hvar bez njegovih vinograda i vina. Naslov je upućen sloganom “Jahtom do vrhunskih hrvatskih vinara”, ne samo hvarskih. Smisao je posjetiti lokacije gdje nastaju vrhunska hrvatska, dalmatinska vina, kako biste ponijeli doživljaj nepcem iz tisućljetnih vinorodnih krajeva, i to u interpretaciji vrhunskih ovdašnjih vinara. Imate čak i adresu za svoj GPS… Da se ne izgubite u prašumi vinograda I da ne ostanete žedni… saznanja o Hvaru.

Piše: Mario Garber

Oplovite otok u čaši malog plavca i još mnogih drugih sorti izuzetnog podneblja, tradicije i kultura

9

Andro Tomić

A

Priredio urednički tim Lučkog vjesnika

ndro Tomić nije samo proizvođač i prodavač vina, nego i sve ostalo zbog čega mu uz ime ide titula mr.sc. Vinu je prišao kao priči, kao umjetničkom djelu pa i više od toga. Jer u njegovoj kreacijom zamišljenoj boci sublimirane su povijesti i kulture otoka, njegovih predaka, znanja o vinu ali i osjećaj za ukupnu hvarsku baštinu. Toliko se posvetio tome da se u njegov podrum vina iznad Jelse ulazi kao u hram bogato opremljen odgovarajućim stupovima.

Odatle u njega i toliko sklonosti da se aforistično unese u promociju kapljice koja nije sama sebi svrha pa će Andro reći da se ne pije na litre, nego na ure.

Njegov je proizvod dakle serviran u posebnom pakovanju i naravno da to više nije tek obični vinski žmul nego Hvarom prožeti mirakul.

Andro inzistira: U neposrednoj blizini sigurnih privezišta nalaze se podrumi vrhunskih dalmatinskih vinara. Pozivamo

Danas legendarna vina poput “1991” dokazala su da plavac mali može konkurirati svjetski renomiranim sortama i služila su kao putokaz renesansi hvarskog vinarstva. Na tom tragu Andro osniva i tvrtku Bastijana za proizvodnju vina vr-

PIJ NA URE, N

U Tomićevoj kreacijom zamišljenoj boci sublimiran znanja o vinu ali i osjećaj za ukupnu hvarsku baštin vina iznad Jelse ulazi kao u hram bogato

OD BELECE DO PLAVCA Izbor vina u Bastijani kod Andre: Beleca, kvalitetno bijelo vino (bogdanuša + pošip) Sv. Klement, stolno bijelo vino (pošip) Plavac, kvalitetno crno vino (plavac mali, plavac veliki, drnekuša) Sv. Klement, stolno crno vino (cabernet sauvignon, merlot, cabernet franc) Plavac mali barrique, vrhunsko crno vino (plavac mali) Caplar, vrhunsko crno vino (plavac mali + cabernet sauvignon) Prošek Hecktorovich, vrhunsko desertno vino (bogdanuša, maraština, prč)

10

vas da svoju ljetnu plovidbu obogatite posjetom našim vinskim podrumima i upotpunite doživljaj Dalmacije aromama autohtonih sorti i u autentičnoj atmosferi.

Andro Tomić je proveo dvadeset godina u usavršavanju na fakultetima, institutima i vinarijama u Francuskoj i drugdje. Vratio se da bi proizvodnjom vlastitih vina pridonio vraćanju davno izgubljenog vinarskog ugleda što ga je uživao Hvar. Autohtone sorte, pogodna klima i izuzetni položaji vinograda – to su taj hvarski forte. Andro je bio motiviran obiteljskom tradicijom starom više od 150 godina, te se potrudio sačuvati i jednu toliko staru lozu koju će s posebnom posvetom istaknuti na ulazu u njegove vinske hramove, naravno, ništa bez slogana: Loza je hladila i hranila, moje pretke i mene.

Kako do Andre Tomića

GPS ZA VINARIJU BASTIJANU

hunskih dosega te za promicanje kulture vina.

Vinarija Bastijana priređuje degustacije vina u prostoru uređenom prema starorimskim sobama za uživanje, tzv. Trikliniju. Degustaciji prethodi razgledavanje

vinarije, priča o povijesti vinarije, vinogradarstvu i vinarstvu. Posjetiteljima se nudi kratka škola o skladu jela i vina uz male zalogaje kako bi kušanje i uživanje dobilo na edukativnosti.

U sklopu Andrine vinarije Bastijane nema nikakvog ugostiteljskog objekta, niti smještajnih kapaciteta. Ali na desetak minuta pješice su jelšanski hoteli, noćni klubovi, gastronomske destinacije…Blizu su i dvije benzinske crpke, jedna na ulazu u grad, druga usred mjesta.

GPS koordinate: 43 º, 9’, 40 sekunda, 16 º, 42’, 3 sekunde.

Sidrenje: luka Jelsa (centar), dubina sidrišta: 3,5 m. Limit duljine plovila: 35 m. Max. br. privezišta: 22 broda.

Udaljenost od vinarije Bastiane 15 minuta pješice.

Radno vrijeme: 7.00 – 19.00 h (van radnog vremena po dogovoru)

NE NA LITRE!

ne su povijesti i kulture otoka, njegovih predaka, nu. Toliko se posvetio tome da se u njegov podrum o opremljen odgovarajućim stupovima

NAJNOVIJE!

VINOGRAD ZA 30.000 TRSOVA Tomić je u posjedu 4 hektra vinograda na raznim lokacijama od Jelse do Klementa (Pakleni otoci), a sad gradi vinograd iznad ribarske luke u Viri, nekadašnjem trajektnom pristaništu za Hvar. Vinograd je spektakularan, bit će to vinograd za 30.000 stanovnika, za toliko trsova. Podignit će Andro u blizini i objekt specijalne namjene za odmor, uživanje i zabavu uz vino. Bit će tu uz Andrine dosad poznate sorte još i muškat. A okupljat će Andro poznate ljude svake provenijencije kao nekidan Tahira Mujčića i Dinka Lupija na slici Lučkog vjesnika.

11

NAUTIKA ANTIKA

Pogled iz Zavale na jugu otoka

Stari Grad je kao predodređen za raj nautičara

PRVI UPLOV PR Kad prođeš puntu Kabal, isto kao da si ujedrio doma. Osjećaj zaštićenosti i ugode u 4 milje dubokom zaljevu a uvalom Tiha i božjim prstima ruke kuda je more uplovilo da se odmori

Urednički tim Lučkog vjesnika

S

tari Grad, najstariji grad u Hrvatskoj, potvrđuju to arheološka istraživanja (dok se ne otkrije da je Vis još stariji) – grad je baš na svoju ruku. Njegovi stanovnici zovu ga Paiz (grad, mjesto). Presudna kakvoća mu je umjetnička nastrojenost, pa ga nekako usporava u razvoju ta samozatajnost, neizbježni prijatelj pjesničke duše, u riječi, slici ili glazbenoj žici.

Zato ovdje valja istaknuti misao direktorice Turističke zajednice toga grada, Danijele

Rt Kabal Famozni rt Kabal na ulazu u 4 milje dubok zaljev Starog Grada, koji oblikom podsjeća na prste ruke poput rta Pelegrin na krajnjoj zapadnoj točki otoka Hvara, 80 metara visoki je klif iza kojeg uplovljavate u jednu od najsigurnijih luka na Jadranu. Putem uz obalu možete se danima odmarati u golemoj uvali Tiha u koju more ulazi jednako tako, kao prsti jedne ruke u dobro razvedeni fjord.

Za ljeto 2013. proširena je cesta od nekih 2 km od sela Rudine iznad Paiza prema punti Kabal. Izuzetan je to doživljaj za bicikliste jer je osigurana i staza do najvišeg otočkog vrha sv.Nikole, a svako malo se pruža pogled u neku od divljih malih uvala za kupanje i sunčanje. S godinama su turisti sami te stjenovite plaže s dubokim plavetnilom počeli preferirati više od pijeska. Ekstremni avanturisti zadovoljit će se i visokim stijenama, penjalištima hvarskog gorja.

12

Vlahović (39) koja tu samozatajnu strategiju ipak žestoko gura i kroz web stranicu i druge publikacije: Uvjerena sam da će nam ta poslovična, tradicionalna nenametljivost jednoga dana postati nedostižnom prednosti. Jer u tome smo šampioni.

Istančanost u hvaljenju sebe je ta profinjenost marketinga, jedino moguće ako hoćeš biti uvjerljiv i ako uistinu vrijediš tako da to drugi procijeni o tebi a ne ti sam o sebi, kao da je to poruka direktorice Vlahović.

Pod njenim vodstvom Stari Grad se predstavlja s pričom o drevnom Farosu: Priča o Farosu, gradu na Hvaru, jednom od deset najljepših otoka svijeta, počinje 384.

Prije Krista, kad su Grci iz Parosa u doba Antike, nakon 700 nautičkih milja, uplovili u starogradski zaljev i utemeljili jedan od najstarijih gradova u Europi. UNESCO ga je uvrstio na popis zaštićene svjetske kulturne baštine. Čuvari baštine u Paizu odolijevaju promjenama novog vremena i života koji prolazi sve brže i brže. Ali Paiz nije muzej, tu se živi daleko od virtualnog, u neposrednom dodiru

Duboka uvala Pokrivenik

svakodnevice koja je i to virtualno prihvatila za suživot. Međutim, ono što je važno – ne mijenja se!

Ideju mikrokozmosa, malog, zatvorenog svijeta u kojem prostor za život nalaze sva božja bića, ostvario je otac starogradskog pjesništva u duši i načinu života, pjesnik i filozof Petar Hektorović, gradeći cijelog svog života monumentalni renesansni dvorac Tvrdalj. Hektorovićevo povijesno značajno djelo „Ribanje i ribarsko prigovaranje“ još uvijek je ta aroma svakodnevice u svakoj kaleti, trgu i na rivi kao „Spleen Paiza“.

Danas je Stari Grad posebna lokacija koja je još od tog prvog uplovljavanja, od te 384. prije Krista, predodređena za hodočašće svih nautičara.

RIJE KRISTA Uvala Pokrivenik

Priēe Božidara Gamulina

SITNICE KOJE ČINE ŽIVOT

Gamulin, Božidar poznat po svome golemome brodu za turiste

S

amo zimi možete sresti čovjeka koji će vam otvorit oči. Ljeti su po otocima svi u ludome poslu. Božidara Gamulina u Jelsi imali smo sreću dobit za sugovornika zahvaljujući upravo njemu. Vidio je da nešto škljocamo po mjestu i onda nam pokazao detalje koje vam nikad ne bi palo na pamet fotografirati. Šteta je kako nitko više ne brine o stvarnim i izvornim vrijednostima našega podneblja, pa evo ne mogu odolit a da vam ne skrenem pažnju. Malo tko govori recimo o tome da je luka u Jelsi jedna od najdužih obala, riva. Sva je izlomljena. I to pod poesbnim kutovima, oblinama, ovdje pravi kut, ondje ne... Sve je to davno netko izprogramirao da bi se val razbio i da se spriječi šteta.

Luka Jelsa okrenuta je opasno na buru ali nikad u njoj većih problema. Riva skreće duž

Danas, mizerni anel za vezat brod

I nekad: O svemu se vodilo računa, da prsti mogu proć ispod konopa uz kamen...

goleme uvale više puta pa more koje u nju ulazi malo po malo, od kuta do kuta, razbija se i gubi svoju razornu snagu s pučine. Uživate kako vam to smireno tumači Gamulin.

Inače se bavi turističkim rutama ljeti, ima lijepi komad broda i vidi se da je čovjek od pomorstva i tradicije.

Da je neko drugo vrime, čovik bi s njim objavio knjižicu: Vidite ovi anel od debeloga kamena duboko ukopanog u rivu, ovo di je ovi lipi uzal na konopu moga broda! Priko toga anela bi se natega golemi brod vezan za jarbol tako da mu se digne prova pa da mu se dno može sredit za novu sezonu. Koja je to bila temeljita klasična glazba...

Obli kantun, za lipo ukrotit val u dno luke

13

DOPALA TI SE ŠOLTA

Arhitektonski projekt Ede Šegviđa za ēuvanje duše i buduđnosƟ Rogaēa na ŠolƟ

SAKRIJ SE U RO

Radi se o Lučici na sjecištu Šetališta Jurja Plančića, Šetališta don Šime Ljubića i Ulice Predraga Bogdanić memorije i značaja Staroga Grada. Tu je Mauzolej i palača akademika arheologa don Šime Ljubića. B Rendića. U blizini je i rodna kuća slikara Jurja Plančića

S

vi znaju otoke Hvar, Vis, daleke priče s pučine, pa Brač preko puta Splita sa desetak malih mista, međutim Šolta još uvijek nije tako dobro otkrivena. I zato će pobuditi znatiželju nautičara. Prošlog ljeta hit Šolte, otoka na domak Splita, bila je Maslinica s novom marinom i privlačnošću šake otočića na ulazu u mjesto gdje se skrivaju uvale, smjenjuju naglo tirkizne pličine s modrim dubinama.

Južna obala Šolte na udaru je sasvim otvorenog mora prema zapadu i s otokom Visom u daljini. A mala mjesta Maslinica na zapadu, te Rogač, Nečujam i Stomorska na sjevernoj obali otoka, pružaju nautičaru mogućnost da za čas skoči do cijelog niza „divljih“ vala na jugu koje ljepotom ne zaostaju za Visom, Biševom, Paklenjacima...

Baš zato je Lučka uprava županije koja brine o Srednjoj Dalmaciji posebnu pozornost uložila u izgradnju i uređenje šoltanskih luka i pristaništa. Iz radionice arhitekta Ede Šegvića ističe se projekt luke Rogač,

14

malog mjesta punog šarma za nautičare ali i značaja zbog trajektne povezanosti sa Splitom. Tu je i benzinska crpka, odmah uz more, pa je Rogač nautičarima bitna luka na otoku.

Gotovo plivajući se iz Rogača može istočnije, u susjedni Nečujam, nepregledno duboku uvalu s nekoliko „internih“ manjih uvala. Blizu je i sasvim stisnuto mjesto Stomorska uz Splitska vrata, a iz Rogača nije daleko ni do Maslinice na istoku. Nećete požaliti ako ostanete u Rogaču, autentičnom ambijentu s nekoliko konoba od kojih je „Pasarela“ sasvim uz more tako da ručak ili večeru možete naručiti i u svoj brod ili cijeli dan provesti na kamenim pločama uz more koje su zapravo terasa restorana.

Arhitekt Edo Šegvić je meštar za uredit tu tzv. nedirnutu prirodu tako da u njegovoj izvedbi ostane još „nedirnutija“ i izvorna ali sačuvana i obnovljena. Šegvić će Rogaču dati i autorske mašte i njegovi detalji uklopit će se kao da su oduvijek bili tu. Uređenjem obale u malom stisnutom mjestu Rogač arhitekt je „udahnuo“ i jarbol za zastavu (štandarac), kamenu fontanu, kamene klupe s profilima u drvu koje nastavljaju tradiciju ovdašnje „šentade“...

OGAČ!

ća. Sam prostor nosi u sebi dio bogate Brončana bista je rad čuvenog Ivana

Piše: Mario Garber Linija obale proširit će se prema moru za dva metra jer dosad bi ljetnja vreva automobila i pješaka izazvala doslovno začepljenje. Zahvatima će Rogač svakako dobiti na sigurnosti, i na kopnu, i na moru. Uz stupove javne rasvjete na rivi za nautičare će se montirati ormarići s instalacijama za uvjete priveza brodica, te sa 44 kuke za brodske konope.

Usred rogačke vale blizu crkvice proširit će se odmorište, odvojeno žardinjerom za tri nova, posađena stabla rogača, simbolima mjesta. Prostor sa šentadama i kandelabrima oplemenit će arhitekt Šegvić i fontanom pitke vode. Izgradit će se i novo istezalište za brodice na starom mjestu vodeći računa o tradiciji mandrača i privezišta za male brodice. U svakom slučaju, nitko više neće moć pogrdno reći „dopala te Šolta“ nego dopala ti se Šolta!

15

PORT NEWS OD TROGIRA DO MAKARSKE I FINSKE!

L

TROGIR

L

jeti Trogir vrvi od stranaca, jer je to Dubrovnik u malom Srednje Dalmacije. Prošlog ljeta posjetili su Trogir i znatiželjnici iz Australije, a među njima listajući naš list zatekao se Eugen Hitri iz Subotice, zatim Mirjana Sinkovits, Marika Pogany i Viola Mechler koji žive u Sydneyu. Mirjana je i ovdašnjeg podrijetla, djevojački – Asić.

Svi se dive svakom pragu, portalu, kaleti u Trogiru pa gdje neće i UNESCO! Na zapadu Srednje Dalmacije iz Trogira ste za čas na poluotok Čiovo, te otoke Mali i Veli Drvenik, uistinu u područje nedirnute prirode.

FINSKA

učki vjesnik/Port news čitao se prošlog ljeta čak i u Finskoj. Oona Lydia Kristiina Polvi boravila je u Splitu za vrijeme svog krstarenja Europom. Na povratku se javila s fotografijama i kraćim reportom iz Finske. Tako je Lučki vjesnik/ Port news u lanjskom četvrtom broju dobio i prvu inozemnu dopisnicu.

E

VIS

ngleski par Claire Louise Bennett i Steven Jon Howard snimljeni su 2012. s prvim brojem lista Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije Port newsom u Kutu na Visu kdo Jerkovića koji drže apartmane odmah uz vezove.

K

STARI GRAD

onoba „Marko“ u Starome Gradu na Hvaru radi non-stop, i usred zime, a osim turista tu po običaju i navici svraćaju mještani, već ujutro na prvu kavu i listanje novina. Tako su Port news prošlog ljeta prelistali i Liana Račić, maštovita kuharica koja već godinama konobu vodi s partnerom Mariom na slici.

O

LAVANDA

tok Hvar svoje čari skriva duboko gdje je prodrlo more, ali i visoko kamo se na đitu rado zapute jedriličari s planinskim duhom i dahom u plućima.

Poznati su hvarski klifovi kao izazovi za penjačke znatiželje, a tako se „uplovljavanjem“ u otočku unutrašnjost srećete s posebnostima hvarske prirode i talenta.

Poznato je mjesto Velo Grablje. Oduvijek su se tu rađali vrsni kamenoklesari i umjetnici skulpture. Velo Grablje je prekrasno planinsko mjesto kad se starom cestom od Hvara prema Starome Gradu zaobilazeći tunel penjete do vidikovca odakle istodobno možete vidjeti i sjevernu i južnu obalu otoka. Na jednoj strani pogled na Brač prema sjeveru, a na

16

drugoj vide se Paklenjaci prema jugu i Korčuli, Visu, Lastovu... Tu je i vrhunska konoba za janjetinu uz svježi zrak usred ljeta. Konobi je ime „Lavanda“. Jer u blizini je mjesta Velo Grablje gdje je „lavanda“ i rođena: Bartul Tomičić je prvi saditelj lavande i proizvođač lavandinog ulja u povijesti te priče i hvarske istinite legende. Hvar se po tome proslavio u svijetu, a Bartula su gledali s podsmjehom kad se prvi put 1928. godine kradom, da ga nitko ne vidi, zaputio u polje posaditi prve tri povijesne sadnice lavande.

U Velome Grablju ne živi više nitko, kuće su tu od starine, svrate iz hvarskih gradića vlasnici koji zadnje vrijeme odseliše na more.

Tako smo zatekli u avetinjski pustom mjestu na unuku glasovitoga Bartula. Dobrila došla malo provjetriti praznu kuću. Kaže sa sjetom da obitelj danas više nema lavande, sve je izgorjelo u sve češćim šumskim požarima.

Ostade kuća i na njoj spomen ploča.

Trajektni most Drvenik – Sućuraj Ivanka Mihaljeviđ (41), jedna od dvije kraljice reda u luci Suđuraj

ŽENI BACI CIMU! I Divna i Ivanka su prave univerzalke. Ivanka Mihaljević (41) radi već osam godina na tom poslu. Tako su se podijelile da im smjene traju svaki drugi dan od 6.30 do 23.00.

Luka u Sućurju je zahtjevna jer i zimi ima barem šest-sedam trajekta na dan iz Drvenika za Sućuraj. Odvija se tu promet nabave i teretnog prijevoza

K

ad trajektom iz Drvenika na kopnu dodirnete otok Hvar u Sućurju, prvi kontakt sa stanovnicima otoka ostvarit ćete preko lučkog radnika koji uhvati bačeni brodski konop za pristajanje. U Sućurju su to dvije dame, Ivanka i Divna. Na dobrome su glasu jer su čisti originali, jedine žene koje hvataju „cimu“.

Jedna od rijetkih bila je i gospođa Crnčević u Jelsi. Kuriozitet je da žena s obale dovikuje mornaru na brodu „baci cimu!“. Međutim, nije to jedino što radi, Ivanka i Divna u Sućurju toliko su poznate kao lučke djelatnice jer su spremne za cijeli spektar najrazličitijih poslova u luci kroz koju se odvija golemi promet ljudi i vozila, ljeti nepregledne kolone turista.

I Divna i Ivanka su prave univerzalke. Ivanka Mihaljević (41) radi već osam godina na tom poslu. Tako su se podijelile da im smjene traju svaki drugi dan od 6.30 do 23.00. Luka u Sućurju je zahtjevna jer i zimi ima barem šest-sedam trajekta na dan iz Drvenika za Sućuraj. Odvija se tu promet nabave i teretnog prijevoza.

Sućuraj je zanimljiv kao veza sa Hvarom jer ste za pola sata na otoku, dakle, jeftinije je s autom, a ima to i svoje draži jer bolje usput upoznate i obalu i otok. Od Sućurja do Hvara prođe se više od stotinjak kilometara ako vas privuče izazov brojnih skrovitih uvala pa skrenete s puta. Zapamtit ćete i spektakularne prizore divljih vala do kojih se može jedino brodom ako budete u prilici.

To su sve razlozi zbog kojih Divna i Ivanka imaju pune ruke posla, govori Ivanka: Organizirani smo besprijekorno kao i Jadrolinija za svaki iznenadni razlog pa se u sezoni odvija permanentni promet. Trajekt ne vozi prema voznom redu nego prema broju putnika i automobila čim se dogodi takva situacija. Znaju bit tako velike kolone da niti to ne pomaže. Srećom, Sućuraj je zanimljivo mjesto s konobama pa ljudi ostave auto u kolonu i odu guštat, ručat, okupat se...

Sve je to idealno jer dok ručaš neki te presko-

če i otputuju, ali nema straha, evo za čas novi trajekt. Pa ipak, Ivanka je imala jedno neugodno iskustvo: Ako se dobro sjećam, bio je to neki Norvežanin. Nije dobro shvatio što se događa, valjda se uplašio jer su ga dok je ručao preskočili mnogi automobili u redu za trajekt. Toliko je izgubio busolu da me udario šakom, završila sam u bolnici, potres mozga, svašta...

Očito je Norvežanin pomislio da će zauvijek ostati na otoku. Bio je šokiran. A već tren poslije vjerojatno se zapitao šta mu bi jer di ćeš ljepše nego ostat zatočen na Hvaru.

Znači za Ivanku i Divnu posla preko glave.

Nije samo „baci cimu!“ nego dovest u red ukrcaj na trajekt, pomoći gostu, dat mu one prve najvažnije informacije. Ivanka je okretna, brzo se snalazi, kako je hitro dohvatila konop, teško ju je i uhvatit u objektiv. A ima i sportske kondicije jer je igrala u hvarskoj ženskoj nogometnoj ligi, bila je centarfor i nadavala se golova. Šef Andro Kumarić prezadovoljan je svojim ženskim tandemom. Tvrtka Nautički centar Sućuraj uspješno obavlja poslove za Lučku upravu.

Piše: Ana Gaspar

17

DRVENIK VELI, KRKNJAŠI

pa pređe na vino. Žena mu Beka ima bolje živce, i lipo im prođe dan. Njihovi specijaliteti su i kozlini. Isiječe ih Neno na lipe bokune pa peče ispod peke. Kozlin je ukusan, domaći, iz Gornjega Sela sa Šolte. A kumpiri su mladi iz vrtla Baumgartnerovih.

„Kod komuniste“, konoba ribara Vlasnici Ivica i Dragica Špika Radno vrijeme: 11 – 23 Telefon: 021 893 073 Mobitel: 091 5750925 Ocjena Kamanja za umjetnički dojam: Jedinstveni ekološki rad. Neviđeno vješt i iskusan ribar. Dnevno zna lovit i na tone zubataca, jer besprijekorno dobro poznaje kretanja zubataca, lubina, komarči, pa zna zapasat pravi ulov. Zato uvijek ima svježu ribu. A sve ostalo Ivica i Dragica imaju u svom vrtlu.

Meštar je za brujete od škarpine i jastoga.

Verdura, blitva, pome, kukumari, sve je za lizat prste. Njegov udarni specijalitet su gradele. A to, naravno, nije klasični roštilj

Kozlin ispod peke Od začina za bolji šug u peki Neno koristi najviše češnjak i ružmarin ubran na ogradi njegovog restorana. Zalije sve to i s malo biloga vina, koji put otkine sebi od usta od svoga gemišta. Peka je gotova nakon dvi ure (opaska: ne znam koliko je to pive a koliko gemišta).

Artičoki pa štrudel od tikvica Tonči očisti dosta artičoki i onda ih kuva u vodi koja „vre“ kako to on voli reć. Za kvarat od ure, kad se skuha dobro, uspe u to po kila boba i biži u zrnu. Pa od petrusimula, krušnih mrvica, dakle prezle i češnjaka učini skoro smjesu, dobro, dobro izmiša, a češnjaka zna koji put bit cila glavica. Kad se sve to lipo izmiša, prospe se priko artičoki. Kuva se uru vrimena. Doda se dec maslinovog ulja, papra i soli. Tonči stavi i žlicu konšerve, po tradiciji, iako ja je više ne forsiram.

Osim ovoga naveo bih vas u napast da provate jedan baš njegov originalni, karakteristični desert. Zove se štrudel od tikvica.

U HVARU NA HVARU HVAR, PAKLENI OTOCI

Brujet iz Ropotnice To kako oni spremaju taj brujet... Špiki je žena Murterinka pa je to naučila od mještana u uvali Ropotnica blizu njih.

Treba vam kilo bijele ribe, fratra, šarga, zubaca ili komarče. Posloži se u redovima, treba vam barem tri-četiri kapule izrezane na ploske, kolutove. Zalije se sa dva deca maslinova ulja, a nakon svih slojeva s ribom dolije se isto toliko vode. Popapri i posoli. I onda se kuha pokopljeno s kuhinjskom krpom oko poklopca. Kuha se samo 20 minuta. Nikad duže, jer se ne smije prekuhat.

ŠOLTA, NEČUJAM „Restoran Punta“, terasa i roštilj Vlasnici Beka i Nenad Baumgartner Radno vrijeme: 12 - 24 Telefon: 021 650 080 Mobitel: 098 1764993 Ima 4 bove, siguran vez u sigurnoj uvali Nečujma, mirno za prenoćit.

Ocjena Kamanja za umjetnički dojam: Gazda Neno vječno, po cile dane, peče na gradelama ribu, meso i sebe. Stalno grinta i hladi se pivom, a navečer sidne nešto i pojist

„U Tončevu dvoru“, otočka konoba Vlasnik Tonči Matijević Radno vrijeme: 10 - 23 Telefon: 021 741 244 Mobiteli: 098727 186, 098 589 613 Ocjena Kamanja za umjetnički dojam: Tonči je tih, miran čovik. Žive na škoju skoro cilu godinu. Vlaka je stalno mjesto njegovog boravišta. To je jedna od ljepših vala na Paklenjacima, točnije na otoku Sv. Klement. Ime njegove konobe je potpuno točno i istinito.

Precizni opis ambijenta u njegovome dvoru.

Ima samo jedan dvor i to mu je cila konoba.

Sve šta ulovi Tonči, to nudi svojim gostima.

Obavezno uvik ima živog jastoga. Njegova gregada je svakako daleko najbolja na Jadranu. Sigurni ste i za brod. Ima vez, sidrište za brode od 10 do 15 metri i nije problem dubina. Sigurno je za brod bez obzira na njegov gaz.

Osobitost ove konobe jest što se baš sve, doslovno, kuha na otvorenoj vatri. A od jela tu nema kraja, brujeti i sve šta ide, domaća spiza kao artičoki s bobom i bižima. Gregada.

Sve po domaću. Na drva. Ima ih koliko hoćeš u Tonča. A šta otočani mogu zimi činit nego pripremat drva za lito. Umisto za zimu.

„Gariful“, ekskluzivni restoran Vlasnik Ivan Gospodnetić Restoran je na samoj rivi u Hvaru, isprid lanterne di uplovi brod.

Radno vrijeme od 12 do 02 Mobitel: 098916 0173 Ocjena Kamanja za umjetnički dojam: Gospodnetići su inače poznati Bračani. Na Hvar je doselio još otac vlasnika Ivana Gospodnetića.

Zanimljivo je da mu riba ne može izostati jer ga snabdijevaju ribom članovi ronilačkog kluba u Hvaru. To je forte „Garifula“. Ima u kamenom zidu izlog, kao mali akvarij sa živom ribom. Iz tog bazena sa živim jastozima gost može izabrati kojega će u tanjur.

Pijani jastog Pijani jastog zvuči spektakularno. A i jest tako pripremljen. Poznat je naravno u francuskoj kuhinji flambirani jastog, ali je ovaj drukčiji.

Ima svoj timbar. Gazda neće da reče, ne otkrivaju male tajne veliki majstori.

Ali po ukusu se vidi da se jastog lipo nalija. Pun je vina a u zadnju, pri kraju kuhanja zviznija je za kraj i jedan digestiv. Zalije ga gazda konjakom. To su atrakcije. Jer jastog plane ka barut.

Ostalo gazda ne želi reć. Međutim, kuša san ga i moga bi sam detektirat šta stavlja unutra.

J

e s i t s e

Goran Alibini Kamanjo vrhunski je kulinarski majstor, vlasnik niza poznatih konoba u Dalmaciji kroz svoju bogatu karijeru, a u novom tisućljeću proslavio se u Zagrebu restoranom „Gračanka“, te je često domaćin vodećim hrvatskim političarima. Nudi izuzetan izbor tradicionalnih i domaćih jela kontinentalne i mediteranske kuhinje po originalnim receptima iz svog gastro-ateljea. Za Port News predlaže vam gdje ćete u Dalmaciji doživjeti vrhunski doživljaj za stolom.

18

Juha dimljene ribe

Ipak, ne smin bit izdajica. Možda ćemo jednoga dana uhvatit zgodu da zavrnemo gazdi ruku i prisilimo ga tim starim autohtonim indijanskim načinima, indijanskom vatrom, da konačno prizna ricetu. „Gariful“ je na izuzetno atraktivnoj lokaciji i moga bi birat goste a ne oni njegove jastoge, jer tu naravno svak zaglavi i „Gariful“ ima sigurno najbolju klijentelu. Već se lipo pročuo po svitu i ide u sam vrh europske gastronomije...

običnih likera, vina, maslinovog ulja. Svaka mu čast šta uvik ima ukiseljeni motar, travu koja ima funkciju super mirodije. Ima i svoje kapare. A njegova uzrečica je nenadmašna: „Somo poloko“...

Senko je bija zadnji uredu kad je Bog prišu dilija...

Za dobrodošlicu odma će izvadit bičerin rakije. Trava, loza, likeri, sve se pije iz bičerina koji je u stvari kućica od spuža.

a r o m Piše Goran Albini Kamanjo Gastro-skiper Port Newsa

Radi se o juhi u kojoj se kuha riba dimljena na ružmarinu. Ugor je najbolji. Rasplati se i odvoji od kosti. Princip dimljene ribe po otocima. Očišćena i rasplaćena rastvori se pribijena na daščici.

Sprema se tako i gregada od dimljene ribe.

To je savršeno.

Izuzetno su za to prikladne ribe tabinja i mol.

Dva-tri kila ribe se ispere od krvi, posoli i popari. Dovoljno je sušiti je nekoliko sati, najviše jedan dan. Može se oprat u moru i prosušit na suncu. A onda s njom na gradele koje moraju biti 30 cm iznad vatre, odnosno luga. Jer ispod gradela je žerava na kojoj se dimi svježi ružmarin. A riba se dimi na tom dimu posložena na gradelama. Najviše 15 do 20 minuta. Tako dimljenu ribu se priprema u juhi. Najprije se skuha juha na tradicionalan način, kapula, mrkva, selen, češnjak, petrusimul, krumpir... Obavezno malo anisa. I trave od majčine dušice, bosiljka i slično. Na kraju se ulije dec maslinovog ulja.

To bi moralo bit skuhano za pola sata. Izvadi se i ispasira.

Kilo ribe se stavi u juhu i kuha deset (10) minuta. Ribu se očisti od kostiju. Začini lukom, petrusimulom i maslinovim uljem. Juha je spremna za jelo.

U VISU NA VISU, KUT „Val“, konoba za nautičare Vlasnica Lucija Knego Radno vrijeme: 12 - 24 Telefon: 021 711763 Mobitel: 0915082015 Konoba „Val“ je smještena u predivnom ambijentu, u Kutu, na istočnoj strani ogromne Jurjeve uvale Visa na otoku Visu. Na desetak minuta lijepe šetnje od grada Visa je kao mali gradić Kut sa starim ljetnikovcima i skromnijim težačkim kućama. Predivan ambijent konobe Val uz more pod palmama.

Ocjena Kamanja za umjetnički dojam Kod Luce u konobi Val uvijek ima friške ribe.

A gazdarica je uvijek nasmijana, dobre volje, okrenuta svojim gostima, prijateljima i sve prati. Dobro poznaje ukuse i posebne gušte.

Obavezno će spremiti i obična jela na poseban način, šparoge, artičoke, paštu fažol, sva jela onako kako ih se očekuje prema stađunima, prema sezoni.

VIS, MOLO TROVNO

Alternativna konoba, ugostitelj pjesnik Vlasnik Senko Karuza Molo Trovno je uvala na južnoj strmoj obali otoka Visa gdje su male uvale duboko usječene u kopno poput obližnje Stinive. U uvali Molo Trovno (Mala Travna) može se sidrit.

Kad radi Senko? Nikad!

Mobiteli: 0993525803, 0917333299 Ocjena Kamanja za umjetnički dojam: E sad, je li u pitanju zaista ugostitelj, ili pjesnik, tko bi to znao, ali osobiti luđak svakako jest, po ocjeni mnogih od nas kojima je izuzetno drag čovik.

Govore da je izuzetno dobar pjesnik, ali ono što spada u moju domenu procjene jest da je još kvalitetniji pijanac. Jer pije samo birana vina. Zaključio bi netko jer Senko i proizvodi vina. Ali neee. Pije sve osim nafte.

U Senka ima svega, od spuži, artičoki, boba, a kako je malo udren u glavu, onda ima i ne-

Pašta fažol na brujet Recept je jednostavan. Skuhaš najprije dobar brujet. Zatim skuhaš dobar tradicionalni pašta fažol. I onda sve to dobro pomiješaš. I pojedeš!

E sad postoje finese, ne mo’š ih otkrivat.

Svježi jastozi kod Luce su živi, ima i svake druge ribe.

Poznate su kod nje fešte za finale sezone u listopadu kad se tu sjati cili Jadran na Višku regatu.

19

Destinacija koja svijet obara s nogu

HVAR, PLANETARNI D

povijesti, kulture, sunca, s Clint Eastwood, Michael Douglas, Catherine Zeta Jones, Brad Pitt, Stephen Spielberg, Jodie Foster, Eva Longoria, Jack Nicholson, George Clooney, Sean Connery, Andre Agassi, David Beckham, Bernie Ecclestone… bolji im je od Saint Tropeza

Glavni trg u Hvaru

T

ko ne bi došao u Hvar? Došli su, da nabrojimo samo neke, i Clint Eastwood, Michael Douglas, Catherine Zeta Jones, Brad Pitt, Stephen Spielberg, Jodie Foster, Eva Longoria, Jack Nicholson, George Clooney, Sean Connery, Andre Agassi, David Beckham, o Bernieu Ecclestoneu da ne govorimo, on je više tamo nego doma... Ne zovu Hvar uzalud novim Saint Tropezom – no to važi samo za neupućene jer Hvar je sto puta bolji od Saint Tropeza. Bez uvrede za Francuze.

GRCI I UNESCO Milijun je razloga da se dođe i ni jedan da se ode. Tako su mnogi i ostali. Poput Britanca Paula Bradburyja koji je 2003. odlučio da neće otići, a 2012. napisao, kao pravi Hvaranin, i knjigu-vodič “An Insider’s Guide”, gdje putnike namjernike podrobno informira o svim ljepotama, događanjima i zanimljivostima na otoku. Najteže mu je bilo sve stisnuti na 200 stranica.

Recimo, za početak, za brzinsko upoznavanje s otokom, skoknite na hvarski aerodrom kraj Staroga Grada i uživajte u panNikad mjesta na Rivi

orami svisoka pola sata za 200 eura. Ako uz dobar pogled želite i šampanjac, za nazdravljanje radostima života (jer Hvar je cijeli u carpe diemu pa iskoristi dan, uhvati radost i baci brigu na veselje, ako možeš), onda će vas tih pola sata stajati 250 eura. Sve se plaća, pa i radost življenja.

Ako imate strah od letenja, opet nema straha. Uđite u kružni panoramski bus hop on – hop off koji svaka dva sata spaja grad Hvar s Jelsom, Vrboskom, Starim Gradom, trajektnom lukom. Za 75 kuna za cijeli dan možete ulaziti i izlaziti kako vam se svidi. Autobus još posebno navraća na starogradski Ager, najstariju sačuvanu parcelizaciju zemljišta, još iz doba starih Grka, koju je UNESCO uzeo pod svoje. Da vam ne bi tolika povijest i kultura loše sjela u ove vruće kolovoške dane, organizatori su se pobrinuli da bude i toplije – tamo možete kušati čuvena hvarska vina.

A nisu uzalud čuvena. Zasluga je to majke prirode koja je prema Hvaru bila milostiva. E zato je Hvar onaj koji nosi cijelu kolajnu najsvega i svačega.

Svi znaju da je Hvar, sa svojih 2726 sunčanih sati na godinu, najsunčaniji otok na Jadranu.

I uz to je lijep i zelen jer kiša pada onda kada joj i dolikuje – zimi. Zato je otok poznat po svojim biljkama među kojima barjak nosi lavanda. Od prve tri grančice u Velome Grablju, gdje se svake godine održava Festival lavande, proširila se po otoku i odnijela slavu u svijet. I hvarski je ružmarin, odnosno njegov čisti destilat pod nazivom kraljevska vodica, kojim se nekad liječio skorbut, pokupio sve medalje, i ne samo u kulinarstvu.

RUŽMARIN, MED I LAVANDA Stari Grad na Hvaru po arheološkim je saznanjima najstariji grad u Hrvatskoj. Za četiri godine napunit će 2400 godina.

20

A sve mlađi i mlađi. I slađi. A sve vrije od festivala. Poznat je starogradski Festival meda.

Pčelar Boris Buratović je cijenjen po medu od ružmarina. Prije dvije godine osvojio je četvrto mjesto u svjetskoj konkurenciji u Argentini. Stari Grad je domaćin i Festivalu mediteranskog filma, pa starog filma...Nikad dosta kulturnjačke tradicije. Uplovite i nikad vam neće biti dosadno.

Elitni magazin za putovanja Conde Naste Group’s Traveller svrstao je Hvar među deset najljepših otoka, a po Forbes Magazineu je jedan od najseksi otoka na svijetu.

Tu krunu svakako nosi sam grad Hvar, s tvrđavom Španjolom na vrhu koja je, prisjetimo se malo povijesti, kao prava fortica spasila Hvarane od turskog napada 1571., a onda ju je 1579. uništio grom koji je udario baš u oružarnicu pa se sve razletjelo.

Ah, Hvar... mjesto koje ne izaziva podsmijeh kad ga se opisuje biserom i draguljem.

Jer to uistinu jest. Pa opet ide ono naj – najveći trg u nekome od naših malih mista, pa najstarije javno kazalište, ali u cijeloj Europi (iz 1612.). Hvar ima i najstariju tradiciju organiziranog turizma u Europi. Godine 1868. osnovano je Higijeničko društvo Hvar s ciljem da dovodi goste kojima će zdravstveno goditi klima, sunce i more, uz opuštanje na maestralu... Uostalom, može se reći da su turizam na Hvaru utabali još hodočasnici u 15. st. koji su ga uzimali kao odmorište na putu iz Venecije u Jaffu.

I kao što, kao svaki pravi biser-grad, ima svoju krunu od Fortice Španjole, tako Hvar i svoj Gališnik ima. Otočić ispred uvale, nekad lazaret i zatvor, a danas restoran od čiste romantike. A onda ima još i onaj kusur, višak ljepote: Paklene otoke za raj nautičarima.

E tu se carpe diem razmahao po plažama, nudističkim i običnim, po danu i noći, u vrevi života.

PUHIJADA DOL Tko ne zna za Puhijadu u Dolu. Love se puhovi u prirodi, a naravno da onda ima što i za jesti i za piti. Tradicija lova na puhove proteže se još iz Rimskoga Carstva gdje je puh smatran delicijom – Rimljani su ih tovili orasima i kestenjem i pekli u medu. Najžešća puh-tradicija kod nas održala se u Dolu na Hvaru i u Dolu na Braču!

Na Puhijadi, u organizaciji Udruge „Tartajun“, osim lova na puhove, zna se dobro i za turnir u balotama, s nizom predstava i izložbi, takozvani Dol Open.

DAR

seksa

Paklenjaci, Stipanska

HVARSKO LJETO piše Elizabeta Sonjara Garber

FULL MOON PARTY Kulminacija je za puna mjeseca, što u kolovozu pada drugoga. Na paklenskome otočiću Stipanska održava se, kao i prethodnih punih mjeseca, Full Moon Party, sa samim zvijezdama, manje i više poznatima, ali zagarantirano uz puno glazbe i nota, i vike i pjesme, i smijeha.

Za one ozbiljne, ili možda samo starije, koji vole tišinu i koji žele uhvatiti neko novo znanje, preporučamo posjet Grapčevoj špilji ponad Humca. U špilji vas ne čekaju samo stalaktiti i stalagmiti nego i jedno od najstarijih nalazišta iz mlađeg kamenog doba (negdje prije sedam tisuća godina). Uz posjet špilji ide i posjet konobi “Humac”, to bi stvarno bilo šteta propustiti.

Još u neolitiku ljudi su shvatili da je Hvar dobar za život. U doba stare Grčke kao svjetionik – pharos – vodio je pomorce u sigurnu luku. Svijetlio je njima, koji su mu dali ime, pa zašto ne bi i nama? Napokon je jasno zašto u Hvaru na Hvaru nikad nema crne noći.

Jelsa

Kupalište usred grada

Stari Grad, uvijek sklon umjetnosti

Hvarsko ljeto obično zaustavi dah svakome velikim repertoarom.

Kada se tome doda da i Vrboska, Jelsa i Stari Grad imaju svaki svoje Kulturno ljeto, stvarno nije lako sve to izbjeći....

U samome gradu Hvaru gostuju uvijek vrhunski umjetnici, glazbenici i glumci.

Spektakularne su priredbe i glazbene večeri u Franjevačkom samostanu gdje gostuje i zagrebački Hrvatski komorni orkestar, te mnogi jazz glazbenici, glasoviti glumsčki umjetnici poput Pere Kvrgića.

Pamti se tako i čuvenog Aarona Goldberga iz Sjedinjenih Država na glasoviru.

OD STAROGA GRADA DO JELSE Sredinom kolovoza u pravilu počinje veliko nadmetanje Jelse i Staroga Grada koje svakako valja pohvaliti jer se susjedi ta dva prekrasna gradića na sve moguće načine trude da gostima boravak na otoku učine što zabavnijim i kvalitetnijim.

Naprosto morate hrliti čas u Stari Grad, čas u Jelsu.

Tek što na Škoru u Starome Gradu, na prelijepome starom trgu koji je nekad bio škver, kušate razna vina – što ćete bolje od degustacije – odmah otiđite u Jelsu na njihovu feštu dana grada i zaštitnice Velike Gospe. Sutra vam valja opet nazad u Stari Grad jer je njima dan poslije fešta Svetoga Roka pa slijedi pučko veselje i raspad sistema.

Imate par dana za oporavak, pa vas krajem kolovoza čeka naporan dan.

Počinje nadaleko poznati Faros – plivački maraton, tako da je Stari Grad tih dana u oku svijeta, Znaju nastupiti i svjetski poznati olimpijci.

Za desert imate Festival vina u Jelsi, gdje se tradicionalno, uz vino i sve ostalo što uz njega ide, održavaju i utrke na magarcima.

21

Senzacije Srednje Dalmacije Za ovo nemamo riječi

Hvar u četiri dimenzije turizma, kupači, auti, brodi, vikendice Sezona na jesenskoj nizbrdici, katamaran na hvarskoj rivi

Veliki izazovi na hvarskoj rivi

Rogač, konoba Pasarela

22

Vežite se, stiže zima, Križna luka, Hvar

I ljetu je kraj

Stomorska

Lijevo hlap, desno „roge“, Kalambera u centru pažnje

23