Zupanija lipanj

STIPE KRCE: MALENA MISTA MOJE ŽUPANIJE (4)

str. 7-9

BROJ 111 • LIPANJ 2018. • www.dalmacija.hr

RADOŠIĆ SINJSKI

issn 1332-6465

božidar vukičević/hanza media

SJEDNICA ŽUPANIJSKE SKUPŠTINA, 12. PO REDU, TRAJALA JE DUŽE OD DEVET SATI

str. 2-3

Boban: Primarna nam je zaštita javnog zdravstva DRAŽEN GLAVINA, ZAPOVJEDNIK ŽUPANIJSKE VATROGASNE ZAJEDNICE:

vojko bašić/hanza media

vladimir dugandžić/HANZA MEDIA

Utihnuli su i gusle i rera, u ušima su operne arije

str. 10-11

Spremni smo za sve vatrene izazove

2

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE LIPANJ 2018.

Župan Blaženko Boban

Prošla četiri amandmana Mosta Glasovima vijećnika vladajuće koalicije stranaka, usvojen je rebalans proračuna, pa je županijska blagajna uvećana za 44 milijuna kuna.

Prošla su i četiri od 34 amandmana Mosta i to: 50.000 kuna za bolju zaštitu pacijenata, te 70.000 kuna za Tinovo kulturno ljeto, kao i osnivanje energetske agencije. Usvojen je i amandman vijećnika Denisa Bobete (Most) vezan za dodjelu nagrada učenicima i strukovno-tehničkim školama (ne samo gimnazijalcima, kao do sada).

ivan baćak

božidar vukičević/hanza media

ŽUPANIJSKI VIJEĆNICI ZASJEDALI SU PUNIH DEVET SATI, A O SMJENAMA U UPRAVNOM VIJEĆU DOMA ZDRAVLJA ŽUPAN JE KAZAO:

Primarna nam je zaštita javnoga zdravstva Piše:

Ivan BAĆAK

Dok sam ja tu kao odgovorna osoba, neće nitko moći na štetu javnog zdravstva štititi osobne umjesto javnih interesa, kazao je župan, navodeći da 48, od ukupno 287 koncesionara, ne plaća redovito svoj zakup ili režije, a pojedinci duguju Domu zdravlja i više od 100 tisuća kuna

P

o d pr e d s je d ava njem Petroslava Sapunara, 12. lipnja je održana 12. sjednica Županijske skupštine.

Na samom početku sjednice podneseno je izvješće Mandatnog povjerenstva: vijećnik Ante Pranić, stavio je svojoj mandat u mirovanje. Stranka Most nezavisnih lista, zastupana po predsjedniku stranke dopisom od 5. lipnja 2018., odredila je da vijećnika Antu Pranića zamijeni Ljubomir Erceg.

Izmjene i dopune Na sjednici je donesena odluka o izmjenama i dopunama proračuna Splitsko-dalmatinske županije za 2018. te projekcije za 2019. i 2020., kao i izmjene i dopune programa javnih potreba u predškolskom odgoju, osnovnom školstvu, srednjem školstvu u kulturi i tehničkoj kulturi; Programa javnih potreba očuvanja kulturne baštine – ustanova u kulturi, sportu, zdravstvu, socijalnoj skrbi, razvoja malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede, lovstva, projekata EU-a i ostaloga gospodarskog razvitka; Programa ulaganja Upravnog odjela za ko-

munalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaštitu okoliša i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije "More i krš"; Programa ulaganja Upravnog odjela za turizam i pomorstvo te Programa javnih potreba u protupožarnoj i civilnoj zaštiti Splitsko-dalmatinske županije za 2018. godinu.

Donesena je i Odluka o odabiru projekata i raspodjeli sredstava iz Programa sufinanciranja kapitalnih projekata na pomorskom dobru na području Splitsko-dalmatinske županije za 2018. godinu; Odluka o iz-

mjenama i dopunama Odluke o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Makarska-Makar, predio ispred hotela "Park"; Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu uređenja obalne šetnice, izgradnje i korištenja tri ugostiteljska objekta i terase (štekata) na dijelu k.o.

Split, predio od uvale Baluni do hotela ex "Ambasador" i Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja, organiziranja, posjećivanja, razgledanja i čuvanja Zelene špilje na dijelu k.o. Vis, predio otok Ravnik, grad Vis.

Zvonimir pa je u narodu poznatija kao Šuplja crkva, zemljište i kuća u vlasništvu Vice Gizdića, ukupne površine 1216 četvornih metara su oglašeni na prodaju.

Vrijednost nekretnina procijenjena je na 300.000 eura, a prema zakonu vlasnik mora poštovati pravo prvokupa.

Na prijedlog župana Blaženka Bobana, ova točka je skinuta s dnevnog reda jer, kazao je, očekuje da će se uskoro naći s ministricom kulture kako bi zajedno pronašli način kojim bi mogli otkupiti parcelu.

– Tu ima privatnih čestica, kao i stambenih objekata u samoj zoni. Vlasnik želi tu česticu prodati, zatražio je i pravo prvokupa, a ja sam u razgovoru s ministricom kulture dogovorio da se uskoro nađemo na sastanku kako bismo dogovorili da Županija i Ministarstvo krenu zajedno u otkup čestice koja se nalazi na području jednog od najznačajnijih arheoloških nalazišta, ne samo u Solinu, nego i cijeloj Hrvatskoj – kazao je Boban.

Kulturno dobro na čekanju Sjednica, koja je trajala punih devet sati, započela je povlačenjem 33. točke dnevnoga reda ("Prijedlog zaključka o očitovanju na ponudu prava prvokupa kulturnog dobra u Solinu, arheološkog nalazište sv. Petra i Mojsija"). Kako se nalaze unutar zone spomeničke kulture, tik uz crkvu svetog Petra i Mojsija, gdje je 1076. godine okrunjen hrvatski kralj Dmitar

Petroslav Sapunar je predsjedavao sjednicom Skupštine

Pljuštala su pitanja na aktualnom satu

božidar vukičević/hanza media

Strukovne škole povezati s gospodarstvom i visokim učilištima

S

LIPANJ 2018.

maratonska 12. sjednica

Tomislav Đonlić, pročelnik za društvene djelatnosti

plitsko-dalmatinsku županiju posjetio je pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Vlado Prskalo koji je tom prilikom, u pratnji zamjenika župana Luke Brčića i njegovih suradnika obišao sve strukovne škole u kojima se obrazuju učenici iz naše županije.

Obilaskom škola želio se susresti i s učenicima i od njih čuti razmišljanja i razloge zbog kojih su odabrali određeno zanimanje, ali i s nastavnicima koji su temelj obrazovnog sustava pa tako i strukovnih škola. Također je tom prilikom održan sastanak župana Blaženka Bobana s ravnateljima svih strukovnih škola, kao i svim predstavnicima institucija uključenih u obrazovni sustav, na svim razinama, na kojemu je predstavljen javni poziv za prijavu regionalnih centara kompetencija u strukovnom obrazovanju koje će unijeti nužne i korjenite promjene u naš obrazovni sustav.

Najavljene promjene omogućit će školama jednostavnije kreiranje programa potrebnih za tržište rada, značajnije će se otvoriti mogućnosti ulaganja u edukacije nastavnika, kao i ulaganje u opremljenost praktikuma, gdje se izvodi učenička praksa, ali i ulaganja u same prostore škola.

Sve skupa, omogućit će učenicima da budu konkurentniji i lakše zapošljiviji na tržištu rada po svršetku školovanja. Jednom riječju, stvorit će se uvjeti za učenje utemeljeno na radu.

Splitsko-dalmatinska županija je, kao osnivač, odlučila prijaviti tri škole na javni poziv - Turističko-ugostiteljsku školu iz Splita, Obrtno-tehničku školu, također iz Splita te Srednju školu "Braća Radić“ iz Kaštel Štafilić. U budućnosti će se zasigurno ići i s drugim prijavama, čim se otvore novi natječaji.

S obzirom na uvjete aktualnog javnog poziva, za očekivati je kako će u prvoj fazi biti proglašena samo jedna od tri prijavljene škole regionalnim centrom kompetencije, ali u budućnosti će se, svi su izgedi, proglašavati novi centri, tako da obavljeni posao neće ostati nezapažen.

Prijavljujući škole na ovaj javni poziv želimo osigurati njihovu povezanost s gospodarstvom, ali i s visokim učilištima, kroz unaprjeđenje standarda strukovnog obrazovanja, kako bismo školama i njihovim polaznicima omogućili i povezanost prema visokim učilištima i Sveučilištu. U ovom natječaju su prijavljene tri škole i to u tri prioritetna područja za našu županiju: ugostiteljstvo i turizam, sektor elektrotehnike i poljoprivredni sektor, ali u idućim natječajima bit će prijavljene i druge obrazovne ustanove.

Naš cilj, s obzirom na mogućnosti koje se kroz ovakve natječaje otvaraju, jest da u doglednoj budućnosti u svim sektorima imamo najmanje po jedan regionalni centar kompetencije u strukovnim zanimanjima, jer su upravo kvalitetne strukovne škole izuzeto značajne za razvoj gospodarstva i društva općenito.

3

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

Vijećnici su i ovaj put iskoristili aktualni sat za brojna pitanja, od kojih je najviše bilo upućeno ravnatelju Županijskih cesta Petru Škoriću. Vijećnica SDP-a Sanda Mitrović Nikšić je podsjetila župana na obećanje o održavanju tematske sjednice o prometnicama šire aglomeracije Splita, a on je odgovorio da nije zaboravio i da će se sjednica uskoro i održati, a Škorić je odgovorio na pitanje o dinamici radova na prometnici od Strožanca do Žrnovnice.

Vijećnici su nastavili s pitanjima koja su se uglavnom odnosila na područja iz kojih su birani u Skupštinu. Tako su "sinjski" vijećnici Miro Bulj i Denis Bobeta imali pitanja za župana

i Škorića o postavljanju tabela s prezimenima stanovnika uz županijske i lokalne ceste koje su pod djelokrugom Županijske uprave za ceste; o nabavi udžbenika za sve osnovnoškolce i nagrađivanju svih izvrsnih učenika, a ne samo gimnazijalaca; o smjeni članova Upravnog vijeća Doma zdravlja kao i druga koja bi mogla zanimati građane cetinskog kraja.

Miro Bulj, Igor Skoko, Danica Baričević i još nekolicina vijećnika su pitali župana o smjeni članova Upravnog vijeća županijskog Doma zdravlja, na što je on odgovorio: – Populizam i krive informacija lakše nađu put nego informacije. Nikome nikada nisam davao upute tko da bude ravnatelj, sa smijenjenim članovima možete razgovarati o tome. Meni je primarna zaštita javnog zdravstva. Pri tome mislim da smo sada zaista u problemu što se tiče specijalizacije.

Taj program se proteže još iz razdoblja Vlade SDP-a kada je raspisano vrlo malo specijalizacija, te sada imamo refleks toga. Nekidan smo dobili 36 specijalizacija, a da je toga prošlih godina bilo više sada bi situacija bila bolja – kazao je Boban.

Na potezu novo Upravno vijeće Doma zdravlja Žao mi je da od 287 koncesionara njih, čak, 48 ne plaća redovito svoj zakup ili režije. Najglasniji među njima su oni koji najviše duguju Domu zdravlja.

Oni najviše dižu javnu polemiku, a neki od njih duguju i više od 100 tisuća kuna. Zato prepustimo da novo Upravno vijeće, sukladno novom natječaju, odabere ravnateljicu ili ravnatelja koji će, ne podilazeći nikome, izabrati nekoga tko će štititi javno zdravstvo. Nisam ovdje izlazio ni s jednim imenom, radi političke korektnosti pa i ovoj Skupštini, a da ne govorim o javnoj političkoj sceni u županiji. Dok sam ja tu kao odgovorna osoba, neće nitko moći na štetu javnog zdravstva štititi osobne umjesto javnih interesa – kazao

je župan. Matu Rebića, pak, zanimalo je tko može zaustaviti betonizaciju oko imotskog Modrog jezera, a Ante Renić (Pametno) je pitao ravnatelja RERA-e Jozu Sarača koliko se općina iz naše županije prijavilo na projekte Wi-Fi EU-a.

Neće posao u domovima za starije Izvješća o stanju u socijalnim ustanovama za 2017. godinu prihvaćena su za: Dom za starije i nemoćne osobe Vis, Dom za starije i nemoćne osobe Makarska, Dom za starije i nemoćne osobe Lovret i Dom za starije i nemoćne osobe Split.

Skupština je donijela odluke o pokriću manjka domova za starije i nemoćne Makarska, Vis i Split, kao i zaključke o davanju suglasnosti na Odluku o cijenama usluga domova za starije i nemoćne osobe Vis, Makarska i podružnici "Sve za obitelj" Runović, Split te Lovret. Donesena je također Odluka o preuzimanju ljekarničke djelatnosti od Ljekarne Splitsko-dalmatinske županije. U nastavku sjednice čulo se da nitko u priobalju i na otocima ne želi raditi u domovima za starije.

– Brinemo se o 80 korisnika od kojih su samo dva pokretna, a samo nas 29 je uposlenih.

Imamo dobar standard jer smo minulih godina uložili 20 milijuna kuna u opremanje doma, no ove godine prvi put imamo manjak od 70.000 kuna jer smo morali dignuti plaće za šest posto, uz isplatu regresa i božićnice – iznio je regionalnom parlamentu Dalibor Damjanović, ravnatelj ustanove u Visu, dok je njegova kolegica po funkciji Marija Lelas iz Doma u Makarskoj dodala: – Na dvije smo lokacije, u Makarskoj i Runovićima, a ukupno je 98 korisnika i sve nam je veći problem pronaći kadar. Nitko, posebno uz obalu i na otocima ne želi raditi u domu za starije.

– Naš prihod je u plusu, brinemo se o 107 korisnika, a kako već 24 godine imamo i uslugu pružanja njege i hrane po ku-

ćama, u našoj je skrbi još 140 korisnika – istaknula je časna sestra Nediljka Tabak, ravnateljica splitskog Doma Lovret, dok je Ivan Škaričić, čelnik Doma Split, u čijemu su sastavu tri doma – na Zenti, u Vukovarskoj ulici i onaj u Starome Gradu na otoku Hvaru, tek mogao reći kako je njihova briga o 760 korisnika, koja je rezultirala minulih godina i minusima, sada ukupno 2,2 milijuna kuna duga.

Skuplji smještaj privatnim korisnicima Neki su vijećnici, usprkos iznesenim argumentima, dodatnu socijalnu osjetljivost htjeli pokazati upravo na usklađivanju cijena usluga u županijskim domovima za starije, s cijenama u sličnim ustanovama u Hrvatskoj. Na koncu je ipak usvojeno poskupljenje cijene smještaja u domovima za starije, s 27 vladajućih glasova, uz šest SDP-ovih protiv, dok su vijećnici Mosta i Pametnog tijekom tog izglasavanja napustili dvoranu. Župan je komentirao i povećanje cijena za korisnike Doma za starije i nemoćne: – Povećanje cijene se odnosi na privatne korisnike koji su imali sreću biti smješteni u županijskom domu gdje su cijene čak i s povećanjima na razini, a i ispod svih ostalih domova u Republici Hrvatskoj. Korisnici socijalne skrbi primaju određenu financijsku pomoć od Ministarstva, a Županija će se od iduće godine potruditi dodatno pripomoći onima kojima je to ipak najpotrebitije.

Petar Maretić

Ivan Andabak

Novi vijećnici Danijel Kukoč (SDP umjesto Ante Projića), Ivan Andabak (Most, umjesto Ivane Ninčević Lesandrić), Petar Maretić (Most, umjesto Ante Čikotića), Ljubomir Erceg (Most, umjesto Antu Pranića).

Ljubomir Erceg

Danijel Kukoč

4

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

5

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

LIPANJ 2018.

LIPANJ 2018.

potpis na sporazum

sustavno gospodarenje energijom

Zeleno jezero: Voda je često samo u njegovim rukavcima

ŽUPANIJA ĆE U SLJEDEĆE TRI GODINE NEPOVRATNIM SREDSTVIMA MIJENJATI ENERGETSKU SLIKU OBITELJSKIH KUĆA

Poticaji za obnovljive izvore energije i povećanje energetske učinkovitosti Ivan BAĆAK

Ovaj program poticanja većeg korištenja obnovljivih izvora, ne samo pojedinačno nego i u našim jedinicama lokalne samouprave, samo je jedan u nizu i ne može se vrednovati izdvojeno niti ocjenjivati kao populistički na bilo koji način, kaže pročelnik Anđelko Katavić

S

božidar vukičević/Hanza media

Piše:

ukladno Pravilniku za provedbu "Prog ra m a su st av no gospodarenje energijom na području Splitsko-dalmatinske županije (2018. – 2021.)", Županija potiče korištenje obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama, kao i povećanje energetske učinkovitosti te smanjenje potrošnje energije i svjetlosnog zagađenja javne rasvjete. Prihvatljivi troškovi se odnose na naknade energetskim certifikatorima, nabavu i ugradnju materijala i opreme te na troškove projektne dokumentacije i priključka na plinski distribucijski sustav.

Splitsko-dalmatinska županija će sufinancirati trošak naknade energetskim certifikatorima najviše do 50 posto iznosa naknade, odnosno do maksimalnog iznosa od 1000 kuna po obiteljskoj kući. Certifikatori su dužni provesti prvi energetski pregled obiteljske kuće i izraditi izvješće o istom, s preporučenim financijski opravdanim mjerama energetske učinkovitosti, provesti završni energet-

Anđelko Katavić, pročelnik za gospodarstvo i EU fondove ski pregled te izraditi i predati korisniku izvješće o završnom energetskom pregledu i energetski certifikat.

Nepovratna sredstva Sufinanciranje ugradnje kolektora za grijanje potrošne vode i prostora nepovratnim novčanim sredstvima u iznosu od 50 posto ukupnih prihvat-

ljivih troškova, ograničeno je na 10 tisuća kuna po domaćinstvu, a stupanj korisnog djelovanja kolektora mora biti najmanje 70 posto.

Ukupni troškovi opreme i ugradnje fotonaponske elektrane za potrebe kućanstva, instalirane snage do 10 kW, bit će sufinancirani nepovratnim novčanim sredstvima u iznosu od 50 posto ukupnih

Županija za poduzetnike

prihvatljivih troškova, odnosno do maksimalnog iznosa od 20.000 kuna po kućanstvu.

Stupanj korisnog djelovanja fotonaponskog modula mora biti najmanje 15 posto.

Ukupni troškovi opreme i ugradnje novog sustava za obiteljsku kuću s dizalicom topline za grijanje potrošne vode i/ili prostora ili za grijanje i hlađenje A energetske klase bit će sufinancirani nepovratnim novčanim sredstvima u iznosu od 30 posto ukupnih prihvatljivih troškova, odnosno do maksimalnog iznosa od 20.000 kuna po kućanstvu.

Ukupni troškovi opreme i ugradnje novog sustava s kotlom na drvnu sječku/pelete ili s tzv. pirolitičkim kotlom na drva za grijanje potrošne vode bit će sufinancirani nepovratnim novčanim sredstvima u iznosu od 30 posto ukupnih prihvatljivih troškova, odnosno do maksimalnog iznosa od 20.000 kuna po kućanstvu.

Stupanj korisnog djelovanja mora biti najmanje 85 posto.

Prihvatljivi troškovi za sve navedene aktivnosti su troškovi nastali u godini raspisiva-

nja javnog poziva, zaključno s 30. ožujka 2019. godine.

Program će se provoditi na temelju javnog poziva, na način da se obavijest o objavi javnog poziva objavljuje u dnevnom tisku, a tekst javnog poziva na mrežnoj stranici Splitsko-dalmatinske županije. Javni poziv traje do iskorištenja raspoloživih proračunskih sredstava za tekuću godinu u kojoj je raspisan.

'Jedan u nizu poticaja'

nikola vilić/Hanza media

Pitali smo županijskog pročelnika Upravnog odjela za gospodarstvo i EU fondove, Anđelka Katavića, jesu li ovakvi poticaji novi smjer Županije, više okrenuti pojedincima i obiteljima nego poduzetnicima, uvjetovani državnim poticajima planiranim za energetsku učinkovitost, na neki način više popularizacija korištenja obnovljivih izvora nego konkretna pomoć pojedincima.

– Mi u Županiji već godinama imamo niz programa poticanja malog i srednjeg poduzetništva, ali možda nismo toliko o tomu govorili kao ovaj put. Samo u zadnjih pet godina izdvojili smo za različite programe, poticaje i sufinanciranje kredita poduzetnicima više od 150 milijuna kuna.

U nekim vremenima smo više izdvajali za izgradnju infrastrukture za poslovne zone, nekad za poticanje poduzetnika početnika ili žena poduzetnica, u drugim slučajevima sufinanciramo izradu projektne dokumentacije, itd. Zato mislim da je ovaj program poticanja većeg korištenja obnovljivih izvora, ne samo pojedinačno nego i u našim jedinicama lokalne samouprave, samo jedan u nizu i ne može se vrednovati izdvojeno niti ocjenjivati kao populistički na bilo koji način. Bolja je vidljivost projekta, ali će zato biti i više prijavljenih za ove poticaje.

branimir boban/hanza media

O ovom i drugim županijskim poticajima za malo i srednje gospodarstvo možete više saznati na mrežnoj stranici Županija za poduzetnike: https:// www.dalmacija.hr/zupanijskipoticaji

ŽUPANIJA I HRVATSKE VODE FINANCIRAT ĆE PROJEKTNU DOKUMENTACIJE ZA SANACIJU JEZERA I BRANE RIČICE

Ima nade za poljoprivredu Imotsko-bekijskog polja Konačno uređenje jezera i brane Ričice za našu županiju je jedan od strateških projekata, čime bi se cjelovito rješio problem navodnjavanja Imotskog polja, naglasio je župan Boban

Ž

upan Blaženko Boban i direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković potpisali su Sporazum o zajedničkom financiranju projektne dokumentacije između Splitsko-dalmatinske županije i Hrvatskih voda.

– Županija je prije nekoliko godina pokrenula zajednički projekt prekogranične suradnje sa susjednom Zapadno-hercegovačkom županijom o navodnjavanju i odvodnjavanju Imotsko- bekijskog polja. Tri milijuna kuna iz EU fondova su utrošena u izradu Studije zaštite okoliša, agropotencijala toga prostora i cost-benefit studiju. Iz tih studija je proizišlo da nema uređenja Imotskog polja bez sanacije jezera i brane Ričice, s obzirom na velike gubitke vode iz samog jezera. Zahvaljujući sjednici Vlade u Splitu, početkom svibnja ove godine je prihvaćen, kao jedan od zaključaka, i ovaj za našu županiju strateški projekt cjelovitog rješenja problema navodnjavanja Imotskog polja. Zahvaljujem stoga danas predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, ministru Marku Paviću, u čijemu resoru nije ovo pitanje, ali je danas s nama kao Ričičanin i kao izaslanik predsjednika.

Poticaj turizmu Zahvaljujem i direktoru Hrvatskih voda i njegovim suradnicima koji su prepoznali važnost ovog projekta koji će, uz ostalo, omogućiti i razvoj turizma u Imotskoj krajini. Izrada projektne dokumentacije će koštati milijun i pol kuna, a Županija zasad participira sa 150 tisuća kuna, uz klauzulu Ugovoru da ćemo u istom omjeru nastaviti sufinancirati i

moguću novu potrebnu dokumentaciju – kazao je župan Boban.

Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković, odgovarajući na novinarska pitanja, naglasio je važnost zajedništva lokalne zajednice, prološkog načelnika Mate Lasića i imotskoga gradonačelnika Ivana Budalića, sa županom Bobanom i njegovim zamjenikom Antom Šošića koji će, zajedno s Hrvatskim vodama do kraja ustrajno raditi na izvedbi ovoga nimalo jednostavnog dugogodišnjeg projekta.

'Ne gubimo vrijeme' – Sanacija jezera Ričice i brane je jednako važna za Splitsko-dalmatinsku županiju i Hrvatske vode jer je riječ o objektu u vlasništvu Hrvatskih voda.

Uvjereni smo da će nakon izrade projektne dokumentacije biti moguće sačuvati

Zoran Đuroković i Blaženko Boban

vodu u jezeru i obaviti sve druge zadaće predviđene projektnom dokumentacijom. Projektom je predviđeno i uređenje bujica na području Vrbice. Potrebna je godina dana geotehničkih istražnih radova da bismo znali što nas sve čeka i koliko će ukupno koštati cijeli projekt, ali je značajno da se dalje ne gubi vrijeme te da će od njega imati koristi i Hrvatske vode i Županija, a iznad svih stanovnici Ričica i šireg imotskog područja – kazao je direktor Đuroković.

Potpisivanju sporazuma su nazočili i gradonačelnik Imotskog Ivan Budalić, načelnik općine Proložac Mate Lasić, direktorica Vodnogospodarskog odjela Hrvatskih voda za slivove Južnog Jadrana Irina Putica i njezin zamjenik Zlatko Ževrnja, zamjenik župana Ante Šošić, pročelnici Davor Pavić i Anđelko Katavić, te Tomislav Opačak i Josip Matas.

I. BAĆAK

6

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE LIPANJ 2018.

čarobno zaleđe

7

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE LIPANJ 2018.

malena mista moje županije (4)

RADOŠIĆ SINJSKI

NAŠI REPORTERI SKITALI SU, ZAPISIVALI I SNIMALI PO ČAROBNOM MJESTU ZAPADNO OD SINJA, U KOJEMU JE ŽIVOT (P)OSTAO PJESMA I NAPROSTO CVJETA

Utihnule su i gusle i rera, a u ušima - operne arije Biciklistička odmorišta izgrađena su na više lokacija na području općine Dugopolje

Piše:

PROJEKTI U SLUŽBI AKTIVNOG TURIZMA 'IZA BRDA', ZA MNOGE NAJVEĆEG TURISTIČKOG POTENCIJALA

Tematskim stazama ravno u srce Zagore nim za sve konjičke klubove iz cijele Cetinske krajine. Uz popularni ranč "Mustang", koji već surađuje s tvrtkama specijaliziranim za ovaj oblik turizma, na predviđenoj ruti trenutno se nalazi petnaestak OPG-ova koji svoje domaće proizvode prodaju na kućnom pragu, kuće za odmor, kušaonica meda te najveći airsoft poligon u Hrvatskoj i jedan od najvećih u Europi za simulaciju vojno-policijskih okršaja.

Piše:

stipe čogelja

K

roz Proračun Splitsko-dalmatinske županije za 2018. godinu osigurana su sredstva za novi, sveobuhvatni razvoj tematskih staza u Dalmatinskoj zagori. Na javni poziv Upravnog odjela za turizam i pomorstvo javili su se 21 grad i općina, a na temelju istog raspisan je natječaj za pripremu projektnog zadatka i natječajne dokumentacije na osnovu koje će se pristupiti izradi projekta, geodetskog snimka i tender dokumentacije u sklopu projekta "Uređenje staza u funkciji aktivnog turizma na području zaleđa Splitsko-dalmatinske županije".

Time se osigurava brzi, planirani i kontrolirani razvoj turističke infrastrukture u Dalmatinskoj zagori, a za koji će biti moguće tražiti sredstva iz strukturnih fondova Europske unije.

Četiri projekta Kako sve ne bi bilo na riječima i projektima, Upravni odjel za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije trenutno provodi četiri projekta sufinancirana od strane Ministarstva turizma, a svi su

Podizanje kvalitete Biciklistički prsten na izvoru Cetine vezani za razvoj i izgradnju tematskih staza našeg najvećeg turističkog potencijala, Dalmatinske zagore. Među njima je i projekt koji obuhvaća realizaciju tri tipa biciklističkog odmorišta (dnevni boravak na otvorenom, bike pit stop i odmorište te odmorište – vidikovac) dodatno opremljenog stolcima, koševima za otpatke te sustavom punjača za elektronične uređaja temeljenom na sunčevoj energiji (solarni paneli) na cikloturističkim rutama koje prolaze kroz područje šest jedinica lokalne samouprave Splitsko-dalmatinske županije – grad Omiš, grad Split, općinu Klis, općinu Dugopolje, grad Trilj i općinu Muć.

Ovim projektom će se korisnicima (biciklisti i ostali rekreativci) omogućiti sveobuhvatno upoznavanje različitih tipova

krajolika Splitsko-dalmatinske županije.

Turistička ponuda Splitsko-dalmatinske županije bazirana je ponajviše na konceptu sunce i more u ljetnim mjesecima, a posljedica toga je izrazita sezonalnost koja se očituje u dolascima i noćenjima turista.

Međutim, cikloturizam nije isključivo ovisan o ljetnim mjesecima. Posjetitelji koji su zainteresirani za cikloturističke rute dolaze tijekom cijele godine, a po prosječnoj potrošnji, sukladno podacima Eurostata, nalaze se na samom vrhu specijalnih oblika turizma.

Prilika i za OPG-ove Dolazak novih kategorija turista u općine u Dalmatinskoj zagori pozitivno bi utjecao i na njihov socio-ekonomski

razvoj. Turisti će, zahvaljujući ovim rutama, upoznati krajeve u koje inače vjerojatno ne bi dolazili. Samim time stvara se nova mogućnost za lokalna gospodarstva, pri čemu se posebno misli na obiteljska poljoprivredna gospodarstva, koja će imati priliku izravne prodaje i promocije svojih proizvoda zainteresiranim turistima. Uz prodaju proizvoda s poljoprivrednih gospodarstava projekt će dati poticaj daljnjem razvoju smještajnih kapaciteta u ruralnim krajevima, čime se dodatno stvara povećanje turističke potrošnje.

Također, još jedan zanimljivi projekt, sufinanciran od strane Ministarstva turizma, razvija se na području općine Hrvace.

Radi se o označavanju i izgradnji staza u svrhu razvoja aktivnog turizma na rutama omilje-

Staze u svrhu razvoja aktivnog turizma doprinijet će daljnjem razvoju i širenju spomenute ponude te će omogućiti lokalnom stanovništvu život u Dalmatinskoj zagori te ravnomjeran razvoj svih prostora županije, a što je osnovni cilj svakog projekta i programa kojega provodi Splitsko-dalmatinska županija. Od podizanja kvalitete turističke ponude u privatnom smještaju, razvoja turističke infrastrukture pa do sufinanciranja turističkih manifestacija.

Kroz nedavno usvojeni rebalans Proračuna, Splitsko-dalmatinska županija omogućila je sufinanciranje izgradnje vidikovaca i poučnih staza na području Lokvičićkih jezera, a čime je nanovo dokazala čvrsto opredjeljenje župana Blaženka Bobana i Splitsko-dalmatinske županije za snažnije ulaganje u turističku infrastrukturu i Dalmatinsku zagoru.

stipe krce snimio: Vladimir Dugandžić /Hanza Media

U

vijek kad svratim do Sinja, kad mu se primaknem ili kad mu u prolasku očešem rubne orise, osjetim dodir prošlosti, oćutim vrijeme dalekog mladalaštva i još daljeg djetinjstva. I s ljubavlju se sjećam dana kad me je ćaća kao sedmogodišnjaka prvi put odveo na Alku, kad sam s materom u desetoj godini prvi put 17 kilometra bosonog hodočastio Velikoj Gospi, kad sam se prvi i jedini put kao 13-godišnjak vozio u "reri", jedinstvenoj i nezaboravnoj ferati, od Sinja do tetke Antice u/na Klisu. I gdje sam prvi put čuo dvostih: "Teško Klisu što je na kamenu/a kamenu što je Klis na njemu". Bje to davne 1961., one godine kad je Elvis Presley snimio "Modre Havaje", a ja, daklem, prvi put vidio naše modro more s Klisa. Naprosto, u dodiru sa Sinjom, dodirnu me sjećanja. No, što je ljubav doli sjećanje!?

U našem selu se stvarno uvik pivalo i guslilo, a u sinjskoj gradskoj glazbi sviralo je priko pedeset Župića. I sad ih svira desetak, kaže gospođa Nediljka Župić… Gusle i reru odavno je pod Zlatnom planinom bura otpuhala Opet, svi se mi sjećamo ako hoćemo, a zaboravljamo ako možemo. Nevolja je u tomu što sjećanja plode čežnju, a čežnja rađa tugu. S druge pak strane, starost uglavnom i ponajviše služi sjećanjima pa ma kakva ona bila, a vazda je bilo i vazda će biti – "oj, mladosti, lipa radosti". U starosti je sve grdo. Ono što je svojstveno kasnim godinama života, avaj, ne može biti ni lijepo ni radosno. Ipak, svi mi želimo ostarjeti, no, fakat – doista, zaista, uistinu – starosti se nitko ne veseli.

Miris garbuna, pašta i arambašića Pa čemu onda ostarjeti? I komu je u poznim godinama do veselja i veselice, kad se ćutiš preveslan i napušten, kad je zbilja nadolazećeg kraja, "vila pred očima", pitanje dana? Možebitno onima koji su poslušali Williama Shakespearea pa su i u

starosti ostali veseljačine, a koji je kazao: "Više volim ludost koja me veseli, nego iskustvo koje me žalosti". No, s obzirom na to da pod nebom svemu ima vrijeme pa tako i smijehu u mladosti, a i plaču u starosti, ne preostaje nam ništa drugo doli vrijeme plakanja blažiti sjetnom melankolijom na ono što je zavazda minulo.

A mene nikada nije minula, prošla želja još koji put osjetiti one mirise, mojim nosnicama potpuno nove, koje omirisah pri prvom susretu s ondašnjom varoši podno Kamička: miris dima garbuna iz dimnjaka, miris pašta, kolača iz Sejduline slastičarnice i miris arambašića iz Videkine gostionice. Osjet koji mi je podražio sluznice nosne školjke prije više od pola stotine godina, eeej, kao da nije nestao. Čini mi se još je tu, još nije utihnuo i prestao, još se nije izgubio, još je u nosu. A mnogo toga mi je u životu, štono riječ, izišlo na nos,

no prvi osjet mirisa garbuna, pašta i arambašića još mi nije iscurio iz nosne školjke, baš kao što mi nikada nije iscurilo prisjećanje na Kamičak, Ćosin potok, Jakino guvno, Lovrića obor, Žankovu glavicu…

I Pavića nebesa preko kojih stigosmo u Radošić, čarobno mjesto zapadno od Sinja i prostrto između Gaja – brda s istočne strane, i Visoke – planine na strani na kojoj zapada sunce. Radošićka zelena dolina oko koje se raštrkalo selo, duga je sedam a široka jedan kilometar. Na jugu tiče Kukuzovac i na njemu bivši vojni kompleks pod minama površine 250.000 hektara, a na sjeveru ljubi šumovik prema Lučanima. I puna je ljekovitog bilja i mirisnih trava, samoniklih bajama, šljiva, višanja, trešanja, vinove loze… pa cijela miriše na rascvalu raskoš.

Tu odmah ponad "Sinja grada, zlatnog buzdovana, od davnine junačkog mejdana", tik iza Pavića nebesa, elem, skrila se rijetko

Od trgovine u selu ostala je samo reklama

viđena nebeska ljepota, strana čak i Sinjanima.

'Da se meni udat u Radošić...'

"Je, mnogi ne znaju da ovakva lipota postoji ovdje", reći će Tadija Gugić, "baš ka šta ne znaju da je ona vojska one bivše države, plaćala narodu kvadrat zemljišta na Kukuzovcu u

Pogled na Radošić i Sinj

nastavak na 8. i 9. stranici �

8

9

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE LIPANJ 2018.

� nastavak sa 7. stranice

Bože Župić

Tadija Gugić i Bože Župić ispred miniranog terena

I traktor je na usluzi Radošićanima

Kristina Križanac, gradonačelnica Sinja

Kristina Križanac: Odmor za dušu i tijelo Sinjska gradonačelnica, gospođa Kristina Križanac, duoko je zaljubljena u soj Radošić, pa će otvoriti dušu i kazati: - Radošić je od pamtivijeka mjesto koje ima prekrasnu panoramu, pogled seže na Sinjsko polje i bistru rijeku Cetinu.

Ispod obronaka Visoke odmor je za dušu i tijelo… vridnosti jednog kokošjeg jaja!

Inače, mi smo veseja svit.

Ovde se pivalo i kad je teško bilo. Uz pinjur zelja pivalo se od veselja…"

Pjevala se, a šta drugo nego – blažena rera. Djevojačka i momačka… "Da se meni udat u Radošić/mislila bi da je vavik Božić", rerale su nekoć djevojke, a momci su otpjevavali: "Znaćeš, mala, šta je Radošćanac/kad te golu strpa pod sukanac".

No, i ovdje pod Visokom, Zlatnom planinom, kako je mještani zovu, iz koje su nekoć Francuzi, Nijemci i Talijani iskapali i kopali boksit, rera je odavno utihnula, zamukla. Ni tu nitko više ne rera ni po Gaju ni oko rudnika, sad se po zelenoj radošićkoj dolini čuje neka druga pjesma, neka druga glazba.

Uz klavir i s klavira… Stoga je za zaključiti da u našoj županiji, možebitno i u cijeloj Lijepoj našoj, nema manjeg mjesta s više akademskih glazbenika. U obitelji gospođe Nediljke Župić, primjerice, "puna" ih je kuća: sin Bože, kći Marija i nevjesta Marija, svi s diplomom glazbene akademije, a i troje unučadi – Marko, Elizabeta i Gabrijela, na najboljem su tragu vrsne glazbene izobrazbe. Ništa čudno i neobično, u njihovu domu su – četiri klavira!

– U našem selu se stvarno uvik pivalo i guslilo – kazat će gospođa Nediljka. – A u sinjskoj gradskoj glazbi sviralo je više od pedeset Župića. I sad ih svira desetak… Niko više ne gusli.

Kao i reru tako je i "gusle moje i na vama buža, teško ženi koja nema muža", ispod Zlatne planine – Visoke, otpuhala bura. I sad se umjesto sinjske rere i gusala, ovdašnjom zelenom dolinom razliježu operne arije. Vrijeme života "mršavog ka korizma", kad se molilo nebesa za kap

kiše – "Gospe moja, sklopi pa natopi", minulo je. Podosta, poprilično pa čak i više nego dosta, ovdje nije kao što je bilo. Život u Radošiću postao je pjesma… I nikomu više ne pada na pamet zapjevati: "Oj, Radošiću, diko od Zagore/u tebi se živiti ne more".

Vodosprema

Nediljka i Gabrijela Župić

Ni crkve ni groblja, samo križ od 13 m – A s vrha Visoke, koja je visoka 800 metara i na kojoj je križ podignut 1900. godine visine 13 metara, može se vidjeti more – kazat će Bože Župić, profesor glazbe u srednjoj glazbenoj školi u Makarskoj i operni pjevač u HNK u Splitu, koji svakodnevno putuje iz Radošića do radnog mjesta, a uz to je i vlasnik OPG-a u rodnom selu, županijski vijećnik, vinogradar i vinar, pršutar, uzgajivač smilja… te dodati: – Križ na Visokoj je jedini križ u selu i njemu se vjernici penju druge nedjelje u rujnu, kad se na Radošiću slavi sv. Križ. Inače, naše selo je na 400 metara nadmorske visine, u selu nemamo ni crkve ni groblje…

Pa gdje polažete mrtvace u grob, gdje ih sahranjujete?

– Na groblju sv. Frane u Sinju…

A jeste li ikada imali crkvu i groblje u selu?

– Nismo nikada, makar smo početkom devedesetih započeli s gradnjom crkve, no samo su udareni temelji i na tomu se stalo. I tako stoji…

Poradi i zbog čega tako stoji?

– ???

A gdje narod ide u crkvu?

– U Sinj. Dakle, ovo je jedino selo u kojem su dobri vjernici koji nemaju svoju crkvu i koji redovito daju priloge za nju. Osim toga, ovo je jedino

Stanko Župić

Bože, Marija, Gabrijela, Elizabeta i Marko Župić

selo koje nema živu vodu. Na spomen žive vode, izvora, ja se namah sjetih priče babe Anđe koja mi gologuzu i bosonogu i ovo ispripovijeda: "Crno babino, vako je meni moja mater, a tvoja prababa, pričala: da su po svitu išli i odili Isukrst i Sveti Petar i da je iza njizi, di su got došli, voda izvirala. I unda da je Sveti Petar reka Njemu, Gospodine, kud got smo išli, nu, za nami je voda tekla, a u Zagoru nismo došli. Isukrst je unda Sveton Petru odgovorija da neka njiman u Zagori kišnica bude zdrava i blagoslovljena".

"Ako je tako, baba, unda su njizi dva svratili do Trilja, a do Čačvine i Strizirepa nisu", kazao sam tada kad je "krpež kuću drža", i kad su naše babe stalno ponavljale – "volila bi da me zemlja pospe, vego tebe zaboravit Gospe", našto se ona blago osmjehnula te me otvrdnulim dlanom pomilovala po glavi.

Potom upitala: "A kako znadeš, crna glavo?"

"Pa lipo", zacvrkutao sam ja, "na Trilju ima Šušnjerino vrilo, a u Čačvini i Strizirepin nema, eto".

"Teško kapi kad je baba nosi", nadodala je ona te se uhvatila pređe i prediva.

Elem, po babinoj priči oni ni-

su svratili ni do Radošića, no Bože će nam reći nešto drugo:

'Gospa se tu odmorila' – Pri dolasku u Sinj iz Rame, Gospa se odmorila na Radošiću.

Naime, oni koji su nosili Njezinu sliku tu su zastali i počinuli. A šta se tiče žive vode, e nje ima u izobilju pod zemljom na dubini od stotinu metara.

Tako se pretpostavlja, kao što se pretpostavlja da u nutrini Visoke ima zlata. Ima tu logike…

Kako?

– Pa činjenica je, i to je poznato, da ondje gdje ima boksita – ima i zlata…

Aaan, zato vi Visoku zovete Zlatna planina? Pa je li itko kopao?

– Kopao se boksit, vadili su ga Nijemci, Talijani i Francuzi i izvozili, a zlato nitko nije tražio ni kopao.

Na istočnim strminama Visoke još uvijek su vidljivi rudarski iskopi i tuneli, mogu se nazrijeti, vidjeti i iz daljine, no nigdje na svijetu, predmnijevati mi je, ne može se vidjeti kako operni pjevač vozi traktor, ore, kopa, kosi, čupa, sadi… kao što to radi naš sugovornik, Bože Župić, po zelenoj radošićkoj dolini između

brda i planine, ali bez žive vode – vrela, rječice ili makar potočića.

– Ovdje je zemlja toliko plodna, ustvrdit će Bože, da je uopće ne treba gnojiti. Sve tu uspijeva, no bez vode sve izgori.

Imate li vodovod u selu…?

– Imamo, naravno, no voda je suviše skupa za komercijalnu proizvodnju poljoprivrednih kultura. Po mojemu sudu rješenje je u arteškim bunarima, u bušenju, bez obzira na stometarsku dubinu. Tada bi poljoprivreda procvjetala u punom sjaju…

Čeljadi je sve više No unatoč i usprkos tomu, pa i kako bilo, život ovdje naprosto cvjeta. Za razliku od mnogih sela po našoj županiji, u kojima je sve manje života, bivanja i čeljadi, u Radošiću ih je iz godine u godinu sve više. Više ih se rađa nego što ih umire, a umjesto da se iz sela ljudi iseljavaju i odseljavaju, ovamo ih sve više doseljava i useljava. Od zadnjeg popisa stanovništva broj pučanstva se povećao za nekoliko desetaka živih duša pa ih sada pod Zlatnom planinom prebiva sedam stotina. Oko plodne doline iznikle su, i niču, katnice s bazenima, cvjetnim okućnicama i cr-

venim krovištima, te se, izdaljega gledano, čini da su dolinu obgrlili, obrubili golemi crveni makovi ili izumirućim jezikom naših matera i umirućeg zavičaja kazano – kukurici.

Usputno, s nestankom matera mojeg naraštaja, nestalo je i riječi iz njihovih besjeda kao što je kukurik – divlji mak crvena cvijeta u žitu i lozi, i mnoge druge, primjerice, čiji je korijen isti kao i kukuriku: kukulja, kukurikovac, kukuruška, kukuvija, kukviža, kukulj, kukuljica, kukuruzovina… No, prođimo se naših matera i njihova materinjeg jezika, vratimo se Radošiću…

U Radošiću, dakle, nema crkve, groblja, dućana, pošte, kioska za novine, društvenih prostorija i vrtića, ovdje nikad nije zabrecalo niti zazvonilo podne, ovdje su tete iz vrtića – bake.

Tko nema babe, taj ne zna šta je milost Božja, kako bi se nekoć reklo, a bome i danas. Ali i pored toga neimanja i uza sve to, tu "nema zime" jerbo – Sinj im je "prid noson".

Bilo je volova i krava, ovaca i magaradi Zapravo, može se reći – Radošić je sinjsko predgrađe, naselje na rubu grada. A u Sinju je svake mane Božje i do njega se začas može spustiti preko Pavića nebesa i preko Kule i Pazara, a može i okolokole pa na Kukuzovac, daljim putom na Brnaze.

No… – Pet kilometara puta do Kukuzovca je neasfaltirano i u lošem stanju – požalit će se Ante Križanac, negdanji predsjednik Mjesnog odbora koji je svojedobno podnio ostavku na rečenu dužnost upravo poradi nerješavanja infrastrukturnih radošićkih problema – lokalnih i županijskih cesta, "a najveći problem je upravo županijska cesta prema Kukuzovcu, obilaznica Sinja. Nema rješenja…"

Dakako i dabome, pa dašto i naravno, a i razumije se, da je

do rješenja teško doći, stići i prispjeti kad jedni udaraju, kako bi rekao Kalmeta, u špade, drugi u kupe, a treći u baštone. Četvrti bi možebitno udarali u dinare, no dinara nema više, kićeni moj narode.

Pa dobro, upitat ću ogorčenog Antu, što još ima u Radošiću osim infrastrukturnih problema i čega sada nema, a bilo je?

– Tu je nekad bilo volova i krava puna Visoka, nevoljko će se on prišaltati s politike na život. I za vrime moga dida planina je bila puna blaga iz Radošića, Dicma i Neorića. U mog dida je bilo sedam krava, on je od toga živija. Bilo je i ovaca i magaradi, no od toga više nema ništa ili skoro ništa. Tako da sada u selu imamo jednu farmu pilića i jednog ovčara, Branka Križanca. Ja imam desetak tisuća sadnica smilja…

Imamo i dvi lokve, zapravo bunara… U jedan se skupljala kišnica za napoj ljudi i stoke, a drugi nam je služija ka bazen. U njemu smo se učili plivat, u njemu smo se kupali. Danas ničemu ne služe jer imamo vodovod…

A šta je sa školom?

– Imamo četverogodišnju školu u kojoj je 25 učenika – kazat će Bože, no imamo istodobno i nekoliko učenika koji pohađaju četverorazrednu nastavu u Sinju. Također imamo i desetak časnih sestara i jednog svećenika iz Radošića, a tu je i barba Stanko Župić koji je od pape dobio nagradu za 50 godina pjevanja u crkvi i čiji je unuk na putu da postane perspektivan glazbenik.

– A odavde se vadija kamen za crkvu Gospe Čudotvorne u Sinju – nadopunit će Tadija priču o ovom skrivenom selu na tabanima Visoke te dodati: – Kad san ja bija mali, samo iz Gugića je 50 dice išlo u školu.

A '73. u Radošiću su bila samo tri auta, danas je isprid svake kuće…

I tako… Dok je mnogima uvijek malo vlasti, meni je vazda malo novinskog prostora, stoga nema druge doli dovršiti priču.

10

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE LIPANJ 2018.

11

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE LIPANJ 2018.

intervju broja

DRAŽEN GLAVINA, ZAPOVJEDNIK VATROGASNE ZAJEDNICE SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE:

Spremni smo

za vatrene izazove!

Dalmacija njeguje tradiciju vatrogastva. U nas se s oca na sina, s majke na kćerku prebacuje gen gasiteljstva, pa su cijele obitelji članovi dobrovoljnih vatrogasnih društava, kaže Glavina

Piše: milena budimir

N

ije nam baš bila sjajna prošla godina. Splićanima posebno. Nema toga što ih nije napalo, od smrada, preko zamućene vode, a na kraju im požar "uplesao" gotovo pa u srce grada.

Zaboravi se to, pogotovo kad ne strada niti jedan čovjek.

No, sezona u kojoj su svi uvjeti za nastanak požara idealni (karikiramo, naravno) opet je pred nama. To je i bio razlog da popričamo s Draženom Glavinom, zapovjednikom Vatrogasne zajednice Splitsko-dalmatinske županije.

Nakon vjerojatno jedne od najgorih (protu)požarnih sezona kakva je sada situacija pred vatrogascima? - pitamo ga.

– Spremni smo za sve nove izazove – kazuje nam kratko zapovjednik županijske Vatrogasne zajednice.

A izazova pred gasiteljima ima na svakom koraku. Njihova je zadaća kontrola provedbe propisanih mjera zaštite od

joško ponoš/HANZA MEDIA

Gasitelji i oprema

požara, provedba preventivnih mjera zaštite od požara, koordiniranje i zapovijedanje u intervencijama kojima se obavlja vatrogasna djelatnost, uključivanje u sustav zaštite i spašavanja prilikom velikih nesreća i katastrofa, osposobljavanje i usavršavanje članova, provedba teorijske nastave i praktičnih vježbi članova, stručno osposobljavanje, organizacija pokaznih vježbi, ali i promidžbene aktivnosti, kao i promicanje vatrogastva kao stručne i humanitarne djelatnosti.

Kako stojimo s ljudima, imamo li dovoljan broj vatrogasaca? – pitamo dalje.

– Potreba za novim ljudima uvijek postoji, ali u ovom trenutku imamo 190 profesionalnih vatrogasaca u tri javne vatrogasne postrojbe, u Splitu, Imotskom i Sinju, potom 200 profesionalnih vatrogasaca u dobrovoljnim vatrogasnim društvima širom Dalmacije, a uz to imamo i 427 sezonski zaposlenih gasitelja, kao i dodatnih 60 koje plaća Županija splitskodalmatinska, a koji su raspoređeni na tri mjesta u županiji – nabraja Glavina.

Vozila, kanaderi...

Ljudi su, dakle, spremni, oprema je zadovoljavajuća,

premda, svjestan je zapovjednik, uvijek može biti još bolja.

A što je s vozilima?

– Bit će uvijek starih vozila, ali ove smo godine na području županije uspjeli nabaviti 12 novih, šest za splitsku Javnu vatrogasnu postrojbu, a jedno za DVD Podstrana. I to nije sve.

Očekujem da se raspiše natječaj za nabavu novih vozila tijekom srpnja, te bi trebali nabaviti još 17 novih vozila. Čak 20 posto bi financijski pokrila Županija, dok bi ostatak financirale jedinice lokalne samouprave – veli nam Glavina, dodajući kako će, ako sve bude kako treba, vozila stići početkom iduće godine.

Kad posložimo ljude, nabrojimo opremu, pobrojimo vozila, kako stojimo s protupožarnim putovima? Svima nam je jasno, a na to ukazuje i Murphyjev zakon, kada vatra izbije – uvijek je to na nepristupačnom terenu.

– Ove godine su probijena dva protupožarna puta na Dinari, i to baš tamo gdje nam je prošle godine pristup vatri zadao gadne probleme. Stari, postojeći putovi se održavaju, a Hrvatskim šumama smo predali plan izgradnje i probijanja novih za iduću sezonu. Nadam se dobroj suradnji. Postoji problem Biokova, kako je riječ o

Ne ponovila se 2017. godina Prošla, 2017. godina nije dala sna gasiteljima, ostavivši u prirodi goleme ožiljke. U ukupno 2480 požara izgorjelo je čak 11.694,62 hektara, uglavnom šume i niskoga raslinja. Godinu prije u 682 požara izgorjelo je samo 265 hektara površine na prostoru naše županije. parku prirode izgradnja, rušenje, probijanje putova tamo jednostavno nije dopušteno – veli zapovjednik.

Za takve terene uvijek imamo pomoć iz zraka, zar ne?

– Da, možemo računati na pomoć šest kanadera, koji su ispravni i spremni, šest "air tractora" i dva helikoptera, i zbog toga smo jako sretni – kazuje Glavina.

– Širom naše lijepe domovine, nažalost, još uvijek ima mjesta gdje nema pristupa hidrantskoj mreži. Stoga su vatrogasci za ovu sezonu nabavili dvije cisterne, ukupne nosivosti 33 tisuće litara, koje bi trebale stići do početka srpnja.

190

Dalmacija njeguje tradiciju vatrogastva. U nas se s oca na sina, te s majke na kćerku, prebacuje gen gasiteljstva, pa su cijele obitelji članovi dobrovoljnih vatrogasnih društava. Članstvo u njima je bitno, baš kao što su DVD-ovi nama bitni, važni, neprocjenjivi. Tu tradiciju treba njegovati – naglašava Glavina.

profesionalnih vatrogasaca u tri javne vatrogasne potrojbe

200

vatrogasaca u dobrovoljnim vatrogasnim društvima

Novčana i zatvorska

427

kazna

sezonski zaposlenih vatrogasaca

Postoji još jedna "tradicija" u našem kraju, a to je da ljudi bez razmišljanja pale korov ne mareći za pravila i upozorenja, pale, kako misle, na svojemu i nitko im ništa ne može. A može! I mora!

– Od 1. svibnja do 30. listopada na snazi je zabrana paljenja vatre na otvorenom. Zabranjeno je loženje vatre na svim otvorenim prostorima, osim ako je osoba prethodno obavijestila nadležnu vatrogasnu postaju o svojoj namjeri. Tada su gasitelji u pripravnosti i u osiguranju prostora – poručuje Glavina Dalmatincima.

Novčanom kaznom u iznosu od 15.000 do 150.000 kuna ili kaznom zatvora do 60 dana kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja izazove požar.

Tako stoji u zakonu. Stoji još i ovo: Osoba koja izazove požar iz nehaja kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 2000 do 15.000 kuna.

No, osim novčane kazni, moguće su i prekršajne sankcije i kaznene prijave zbog dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom. Osobe koje izazovu požar snose troškove vatrogasne intervencije temeljem pravomoćne sudske presude.

60

dodatnih gasitelja koje plaća Županija

12

novih vatrogasnih vozila nabavljeno ove godine

17

novih vatrogasnih vozila stići će do početka 2019.

33.000 litara nosivost je dviju novih vatrogasnih cisterni

2000

kuna najniža je kazna osobi koja izazove požar iz nehaja

Ne palite bez nadzora!

– Nemojte, ljudi! Nemojte paliti bez nadzora – poručuje zapovjednik. I dodaje: – Evo, upravo smo imali intervenciju na Hvaru. Gospodin je palio korov u svojem masliniku, a vatra je vrag, "pobjegla" mu, srećom pa smo stigli i zaustavili je na vrijeme!

U katastrofalnom požaru sredinom prošloga srpnja izgorjelo je više od 4500 hektara šume i niskog raslinja u našem kraju. No, u usporedbi s današnjom situacijom ipak imamo manje intervencija nego prošle godine, ali s višim temperaturama i opasnost je veća... Gorjelo je u Dalmaciji i dosta toga izgorjelo, te se možemo samo nadati da je gotovo, i kako će nas požari mimoići, no ako ne – tu su naši vatrogasci.

150.000 kuna je najviša novčana kazna osobi koja izazobe požar

60

dana zatvora može zaraditi osoba koja izazove požar ivo ravlić/HANZA MEDIA

joško ponoš/HANZA MEDIA

Brojke i slova

4500

Dražen Glavina

hekatara šume i niskoga raslinja izgorjelo je u sampo jednom požaru u srpnju 2017.

12

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

13

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

LIPANJ 2018.

LIPANJ 2018.

Pripremila Ana-Marija Škorić

građa na sigurnom

vladimir dugandžić/hanza media

Zgrada arhiva u Dicmu

U DICMU OTVORENO ŽUPANIJSKO ARHIVSKO SPREMIŠTE, NAJMODERNIJE U HRVATSKOJ

Pismohrana s pet kilometara polica Županija od 2009. radi digitalizaciju predmeta, ali mnogi moraju biti trajno čuvani u izvorniku. Koliko ih ima na području županije od 1953., možete samo zamisliti, kazao je župan Boban na s područja naše županije, predstavnici Državnog arhiva, Ureda državne uprave Splitsko-dalmatinske županije i brojni drugi gosti i uzvanici.

Župan Blaženko Boban i ministar uprave Lovro Kuščević otvorili su zgradu arhiva u Dicmu

Veliki dan za Županiju Nakon što je županijski vijećnik Božo Župić, uz klavirsku pratnju supruge Marije, otpjevao "Lijepu našu" i himnu Splitsko-dalmatinske županije, okupljene su pozdravili načelnik općine Dicmo Ivan Maretić, župan Blaženko Boban i izaslanik predsjednika Vlade RH, ministar uprave Lovro Kuščević, koji je, zajedno sa županom, simboličnim presijecanjem vrpce, otvorio zgradu pismohrane.

– Veliki je ovo dan za Županiju. Ovo je prvi ovakav objekt u Hrvatskoj, koji jedna županija ima kao svoj samostalan arhiv. U proteklih mjesec dana arhiv su posjetili arhivari iz više od 26 zemalja i dobili smo pohvale sa svih strana. Naime, sve naše ispostave po županiji su pretrpane dokumentacijom, i to onom koja se mora trajno čuvati, poput građevin-

skih dozvola. Zbog toga je ovaj objekt od posebnog značenja za županiju i šire – kazao je župan, te je naglasio da će ubuduće na jednome mjestu biti dostupna sva dokumentacija, koja će biti i digitalno povezana s centralom Splitsko-dalmatinske županije. Kazao je da je tek prošlog ljeta, za vrijeme katastrofalnog požara koji je ugrozio 60 tisuća predmeta u zgradi Općinskog suda na Dračevcu, postao svjestan potrebe primjerenog skladištenja ovih važnih dokumenata, a nada se da će to omogućiti i drugim jedinicama lokalne samouprave u županiji.

– Svi načelnici i gradonačelnici Splitsko-dalmatinske županije su oduševljeni ovim projektom i već na sljedećem sastanku, početkom srpnja, raspravljat ćemo o kupnji susjednog zemljišta, kako bi izgradili još jedan objekt u kojem bi sve zainteresirane institucije s područja županije mogle skladištiti svoje dokumente. Županija već od 2009. radi digitalizaciju predmeta, ali mnogi predmeti moraju biti trajno čuvani u izvorniku. Koliko ih ima na području županije od 1953., možete samo zamisliti – kazao je župan Boban.

'Usluga svima kojima arhiv treba'

vladimir dugandžić/hanza media

O

bjekt županijske pismohrane u Dicmu je prva višenamjenska zgrada u Republici Hrvatskoj za poslove arhiva, u koju je Županija splitsko-dalmatinska uložila oko osam milijuna kuna. Objekt se proteže na ukupno 700 četvornih metara, od čega nešto više od 350 kvadrata zauzima arhivsko spremište. U tom najmodernijem arhivskom spremištu u Hrvatskoj smješteno je pet kilometara polica, na koje može stati oko 50 tisuća registratora. U spremištu će raditi petero djelatnika – jedan visoke stručne spreme (arhivist) i četiri sa srednjom stručnom spremom. Svi oni su zaposlenici Županije, koji će sada biti premješteni u Dicmo.

Uz ministra Lovru Kuščevića, župana Blaženka Bobana i njegove suradnike, svečanom otvaranju nazočili su saborski zastupnici Ante Sanader, Ivan Šipić, Ante Bačić i Ante Babić, županijski vijećnici predvođeni predsjednikom Županijske skupštine Petroslavom Sapunarom, čelnici gradova i opći-

Tonči Juginović, Radoslav Zaradić i Jakša Bulić

Ministar Kuščević je rekao da mu je osobito zadovoljstvo otvoriti ovako vrijednu investiciju. Čestitao je načelniku općine Dicmo Ivanu Maretiću, kao i bivšem županu Splitskodalmatinske županije Zlatku Ževrnji, pokretaču ovog projekta.

– Raduje me inicijativa župana Bobana da u budućnosti uključi i lokalne i regionalne jedinice Splitsko- dalmatinske

županije kako bi se ovaj kapacitet proširio i kako bi se mogla pružiti jedinstvena usluga svima onima kojima arhiv treba.

Nastavit ćemo i dalje pomagati jedinicama lokalne samouprave kroz porezne reforme, kao što je ona na porez na dohodak, kroz koju smo dvije milijarde kuna "ostavili" gradovima i općinama – kazao je ministar Kuščević i dodao da se nada kako će se s pismohranom povezati i arhive državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, te da će država uvijek biti pri pomoći u ovakvim bitnim projektima.

Načelnik općine Dicmo Ivan Maretić ponosan je što je objekt smješten upravo na prostoru njegove općine.

– Sretan sam i zadovoljan što je ovakva zgrada našla svoje mjesto u našoj radnoj zoni, očekujem tu i nekoliko radnih mjesta za ljude s područja općine Dicmo. Župan je najavio i dogradnju ove zgrade, odnosno arhiv za sve općine i gradove s područja naše županije. Na neki način, što se tiče arhiva, Dicmo je centar Splitsko-dalmatinske županije – kazao je načelnik Maretić.

Požalio se kako je reformom poreznog sustava prije pet godina općina izgubila pola milijuna kuna, a država je ulagala samo u ceste. Kazao je kako je primijetio da ova Vlada ima dobar smjer, pa se nada da će se ulaganja u Dicmo nastaviti.

Zaradić: Ponosni smo!

Du ž nost vod itelja pismohrane preuzeo je arhivist Radoslav Zaradić koji je naglasio da je ova zgrada prvi višenamjenski arhiv koji je u Hrvatskoj izgrađen nakon Državnog arhiva u Karlovcu, koji je izgrađen u osamdesetim godinama prošlog stoljeća.

– Mi smo jedina županija koja ima ovakav objekt za našu veliku i vrijednu arhivsku građu.

Ovo je najmodernije arhivsko spremište u Hrvatskoj i stvarno se ponosimo njime.

Cilj je tijekom iduće dvije godine prebaciti svu arhivsku građu, koja se sad nalazi na oko 20 raznih lokacija, u novu pismohranu. Posebno je velika građa onih ispostava koje su vezane uz obalu jer imaju dosta dokumentacije vezane uz apartmanizaciju i legalizaciju. Druga faza je digitalizacija građe, čime ćemo poboljšati učinkovitost i ubrzati postupak donošenja odluka – kazao je Zaradić.

ivan baćak

kronologija događanja 25. svibnja

Župan Boban obišao radove na mostu kopno – otok Čiovo "Obišao sam radove na mostu kopno – otok Čiovo, te se nadam da će se zvati Most hrvatskih branitelja. To bi bila moja želja", kazao je župan Blaženko Boban. Župana su na mostu dočekali i upoznali ga s detaljima završnih radova direktor Strabaga Veljko Nižetić i šef gradilišta Mladen Šaparavec, osobe s kojima on komunicira na dnevnoj bazi, uvijek s istim pitanjem – ide li sve po planu. U županovoj pratnji bili su vijećnik Županijske skupštine Ferdo Kurtović i savjetnik iz kabineta župana Josip Matković.

"Prema onomu što sam čuo i u što sam se na licu mjesta mogao uvjeriti, siguran sam kako će radovi na mostu biti završeni do turističke sezone, prije dolaska većeg broja gostiju, pa i prije roka koji je nedavno u Splitu najavio ministar Butković", kazao je Boban, dobro raspoloženi i zadovoljan viđenim.

Lideri u radu s izvrsnim učenicima u RH Pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport Tomislav Đonlić, sa suradnicima Ivicom Zelićem i Draganom Šupom, boravio je u Izraelu od 21. do 25. svibnja, u posjetu tamošnjem Ministarstvu obrazovanja. Njegov domaćin je bio gospodin Menachem Nadler, voditelj Odjela za darovite i izvanredne

učenike izraelskog Ministarstva obrazovanja, zajedno s kolegicom Irit Shneor, konzulicom veleposlanstva Izraela u Hrvatskoj. Izborom sadržaja i temama susreta pokazali su kakav utjecaj ima, u objektivno složenim okolnostima u kojima se nalazi Izrael, sustavno ulaganje u obrazovanje na razvoj zajednice, društvene odgovornosti i inovacije u kojima, danas, moramo priznati, prednjači Izrael.

29. svibnja

Potpisani ugovori za 36 specijalizacija Slijedom objavljenog Poziva na dostavu projektnih prijedloga "Specijalističko usavršavanje doktora medicine", u okviru Operativnog programa "Učinkoviti ljudski potencijali" za razdoblje 2014. – 2020., Ministarstvo zdravstva organiziralo je u svojim prostorijama drugu svečanost uručivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za uspješne prijavitelje. Najviše ugovora o specijalizaciji otišlo je u Splitsko-dalmatinsku županiju. Zamjenik župana Luka Brčić, koji je je zajedno s ravnateljem županijskog Doma zdravlja dr. Dragomirom Petricem i dr. Leo Luetićem, ravnateljem županijskog Zavoda za hitnu medicinu, primio ugovore, istaknuo je: – Naša županija dobila je ukupno 36 ugovora o liječničkim specijalizacijama. Za potrebe županijskog Doma zdravlja dobiveno je 28 ugovora, od toga 10 za pedijatre, šest za ginekologe, tri za radiologe i devet za liječnike obiteljske medicine, dok je županijski Zavod za hitnu medicinu dobio osam stipendija. Za svaku stipendiju izdvojit će se po milijun kuna, što znači za našu županiju 36 milijuna kuna. Županija splitsko-dalmatinska neće morati izdvajati sredstva iz svog proračuna jer 85 posto sredstava financira Europski socijalni fond, a preostalih 15 posto Ministarstvo zdravstva – istaknuo je Brčić i dodao kako je svrha ovog projekta svim stanovnicima županije osigurati kvalitetnu i dostupnu zaštitu na primarnoj razini.

4. lipnja

Predstavljen Projekt regionalnih centara kompetentnosti Pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja za područje srednjoškolskog obrazovanja Vlado Prskalo započeo je svoj službeni posjet Splitsko-dalmatinskoj županiji. U Županiji se sastao s ravnateljima strukovnih škola, predstavnicima Gospodarske i Obrtničke komore, razvojnih agencija, Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji te Zavoda za zapošljavanje. Na sastanku je predstavio projekt županijskih centara kompetentnosti za strukovno obrazovanje.

14

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE LIPANJ 2018.

15

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE LIPANJ 2018.

Pripremila Ana-Marija Škorić

kronologija događanja Ministra Prskala pozdravio je župan Blaženko Boban, naglasivši kako treba iskoristiti ovu izvanrednu mogućnost, te pozvao ravnatelje škola na maksimalnu suradnju. Župan je najavio najmanje tri kandidature iz županije. Prskalo je kazao kako su za ovaj projekt na raspolaganju dva europska fonda – Europski socijalni fond (ESF) s oko 50 milijuna eura i Fond za regionalni razvoj sa 63 milijuna eura, kao i nacionalni fond s oko 17 milijuna eura, što je ukupno 130 milijuna eura, odnosno oko milijardu kuna.

– Hrvatske strukovne škole, kakve danas znamo, uskoro će doživjeti veliku transformaciju. Mijenjaju se programi, nastavnici koji će se educirati, prostor i oprema.

U školi koja će biti privlačna i za nastavnike i za učenike želimo osnažiti i projektne aktivnosti, ali i kapacitete u kojima će biti smješteni učenici, nastavnici i stručnjaci iz drugih škola.

Osnivači strukovnih škola odigrat će važnu, ako ne i ključnu ulogu u odabiru budućih centara kompetentnosti – naglasio je Prskalo.

Sastanku su nazočili i zamjenik župana Luka Brčić i pročelnik UO za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport Tomislav Đonlić.

5. lipnja

Boban primio izaslanstvo VAD-a Župan Blaženko Boban sa suradnicima, zamjenikom Antom Šošićem i predsjednikom Županijske skupštine Petroslavom Sapunarom, primio je izaslanstvo Viteškog alkarskog društva Sinj. Izaslanstvo su predstavljali predsjednik Upravnog odbora Stipe Jukić, dopredsjednik Dinko Bošnjak, tajnik Ivan Nasić, vojvoda Boško Ramljak i arambaša Ivo Vukasović. Izaslanstvo je župana, kao što je svake godine uobičajeno, izvijestilo o tijeku priprema za ovogodišnju Alku. Razgovaralo se i o modalitetima pomoći Županije u organizaciji Alke i poslovanju Viteškog alkarskog društva Sinj. U svom pozdravnom govoru župan je čestitao izabranim čelnicima na izboru, naglašavajući veliko značenje Alke u promicanju kulturnih, nacionalnih i turističkih vrijednosti ne samo za Sinj, Županiju, nego i cijelu Hrvatsku.

– Alka sigurno nije više ista kao prije, u prvom redu zahvaljujući Muzeju Sinjske alke koji ima značajan broj posjetitelja, i koji je već sada postao jedan od najvažnijih turističkih brendova u našoj županiji. Cijeli jedan grad i kraj žive s Alkom, svojom Gospom Sinjskom i to su naše vrijednosti. Mi ćemo, kao i do sada, u granicama naših financijskih mogućnosti pomagati Alkarsko društvo u svim njihovim projektima – kazao je župan.

Zahvaljujući na prijamu, predsjednik VAD-a pozvao je župana Bobana na 303.

Alku, što je on sa zadovoljstvom prihvatio.

– U ime svih nas, zahvaljujem županu na ovom prijamu. Bilo je pitanja, posebno u medijima, čemu ovaj sastanak. Moram naglasiti kako se radi o našim redovitim aktivnostima uoči alkarskih svečanosti, pa tako i posjeta Županiji.

Naime, župan je na određeni način i jedan od domaćina na alkarskim svečanostima. Što se tiče ovogodišnjih alkarskih svečanosti, sve aktivnosti idu po uhodanom ritmu i vjerujemo kako će ovogodišnja 303. alkarska nadmetanja proteći viteški, na zadovoljstvo cijele Cetinske krajine, Županije i Hrvatske – kazao je Stipe Jukić, ističući kako se na sam dan Alke, 5. kolovoza, slavi i Dan pobjede i Dan domovinske zahvalnosti i hrvatskih branitelja te kako će najviši hrvatski dužnosnici nakon Knina pristići u Sinj na alkarska slavlja.

6. lipnja

Kanadski veleposlanik ponovno u SDŽ Nakon uspješno organiziranog prošlogodišnjeg Hrvatsko-kanadskog Ekonomskog foruma, veleposlanik Kanade, njegova ekscelencija Daniel Maksymiuk, je ponovno posjetio Splitsko-dalmatinsku županiju. Veleposlanika Maksymiuka i njegove suradnike primili su župan Boban i njegov zamjenik Brčić.

– Nastavljamo izvrsnu suradnje između Kanade i Splitsko-dalmatinske županije na svim područjima, od obrane i gospodarstva do suradnje s lokalnom zajednicom – kazao je veleposlanik Maksymiuk.

Veleposlanik je najavio i veliku biciklističku vožnju 120 kanadskih i 40 hrvatskih veterana biciklista koji su na putu od Sarajeva do Plitvičkih jezera, 12. i 13. lipnja, vozili i kroz dijelove ove županije, od Makarske do Kaštela, uz njegovo osobno sudjelovanje.

– Nakon kanadsko-hrvatskog Ekonomskog foruma u studenom prošle godine, ove godine već imamo uspješan projekt kanadskih investitora (Four seasons) na otoku Hvaru, koji zasigurno ide dalje prema planu. Tu su i drugi projekti za koje pripremamo teren, posebno za kanadske Hrvate druge i treće

kronologija događanja

20 godina skrbi o cestarskoj infrastrukturi ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE SPLIT PODIGLA JE RAZINU KVALITETE CESTOVNIH PROMETNICA U PROSTORNO NAJVEĆOJ ŽUPANIJI

Više od 100

generacije, voljne investirati u zemlju njihovih očeva i djedova – kazao je župan Boban te zahvalio veleposlaniku na osobnom angažmanu oko uvođenja izravnog leta između Zagreba i Toronta, šest puta tjedno, što će olakšati putovanje Hrvata u Kanadu, kao i kanadskih turista i izvandomovinskih Hrvata u Zagreb i Hrvatsku.

7. lipnja

Stručni skup 'Upravljanja imovinom SDŽ'

kilometara cesta obnovljeno je ili izgrađeno u četiri godine Prilikom osnivanja ŽUC-a u našoj županiji bilo je više od 300 kilometara neasfaltiranih cesta, a i one pod asfaltom bile su u izuzetno lošem stanju, a danas je ostalo neasfaltirano samo 39 kilometara županijskih prometnica Piše:

petar škorić,

ravnatelj žuc-a snimio hrvoje balić

S

plit je ovog mjeseca bio domaćin obilježavanja 20. godišnjice djelovanja županijskih uprava za ceste na području Republike Hrvatske. Obljetnica je obilježena svečanom sjednicom u dvorani Muzeja grada Splita, kojoj su nazočili brojni uzvanici. Na svečanoj sjednici istaknuti su rezultati ŽUC-eva u posljednjih 20 godina, kao i planovi i potrebe daljnjeg razvoja cestarskog sektora i cestovne infrastrukture, kako u Splitsko-dalmatinskoj županiji, tako i u Hrvatskoj.

Veliki iskorak Inicijator i domaćin obilježavanja bila je Županijska uprava za ceste Split. Njezin ravnatelj Petar Škorić u svom izlaganju osvrnuo se na stanje cestovne infrastrukture, a posebno županijskih i lokalnih cesta, koje su u trenutku nastanka ŽUC-eva bile zanemarene i u poprilično

lošem stanju. Zbog velikih ratnih razaranja i centraliziranog ustroja, većinom su se financije preusmjeravale u izgradnju i obnovu državnih cesta, dok su ostale bile zanemarene.

Najbolji i najslikovitiji primjer ilustrira činjenica kako je prilikom osnivanja ŽUC-a u našoj županiji bilo više od 300 kilometara neasfaltiranih cesta, dok je većina bila u izuzetno lošem stanju, a danas je ostalo neasfaltirano svega 39 kilometara cesta. Nakon osnivanja ŽUC-eva situacija se značajno popravila, a najveći dio ukupne cestovne mreže doživio je određeni oblik poboljšanja, rekonstrukcije ili izgradnje. Cestovna mreža je značajno unaprijeđena, a samo u posljednje četiri godine Županijska uprava za ceste Split je obnovila i izgradila više od 100 kilometara cesta! ŽUC-evi upravljaju najvećom cestovnom mrežom u Hrvatskoj, točnije s više od 70 posto cijele hrvatske cestovne mreže!

Tijekom proteklih 20 godina djelovanja ŽUC-evi su svojim rezultatima potvrdili kako je riječ o vrlo malim i najracionalnijim upraviteljima cesta s najmanjim rashodom upravljanja i najmanjim brojem zaposlenih po kilometru ceste. Na 100 kilo-

metara ceste imaju jednoga zaposlenog, a na milijun kuna proračuna 950.000 kuna ide izravno u ceste.

Niska razina ulaganja Cestarski sektor u Hrvatskoj će u sljedećem razdoblju sigurno doživjeti određene reforme i promjene. Prilikom usuglašavanja promjena u obzir će se sigurno uzeti načela decentralizacije, odnosno supsidijarnosti, kao i racionalnosti. Upravo su to glavna načela djelovanja županijskih uprava za ceste od kojih najveće benefite imaju lokalne zajednice i sami građani.

Otvarajući skup "Upravljanja imovinom Splitsko-dalmatinske županije", župan Boban u uvodnom je govoru zahvalio svim ravnateljima škola kojima je Županija osnivač, radnom timu koji je pripremio ovo savjetovanje, te stručnjacima iz tvrtki koje će raditi na ovom projektu.

– Uz tri postojeća centra izvrsnosti već na jesen krećemo s još dva nova, jer se takav način rada s nadarenom djecom pokazao odličnim. Osim toga, učenici sedmih i osmih razreda osnovnih te prvih i drugih razreda srednjih škola su uključeni u program EDIT, u okviru šireg županijskog projekta ICT županija jer smo prepoznali važnost informatičke struke za pokretanje novih poslova. Kako su me izvijestili, na području županije trenutno radi 1400 informatičkih stručnjaka, a na tržištu ima

Problem s kojim se ovaj sektor najveće mreže cesta u Hrvatskoj danas susreće je u nepostojanju održivog sustava financiranja, koji treba značajno unaprijediti, radi osiguranja kvalitetnijih prometnica i povećanja sigurnosti prometovanja na istima. Činjenica je kako je sadašnja razina ulaganja niska (samo 44.000 kuna po kilometru godišnje), dok je stvarna potreba ulaganja za održivim sustavom dvostruko veća.

Zbog takvog sustava financiranja ne pati samo cestovni sektor i građani, već cjelokupno gospodarstvo za razvoj kojega je bitan element razvijena, sigurna i optimalno održavana cestovna mreža.

Ove ustanove i princip po kojemu djeluju su osnova po kojoj se treba razvijati budući preustroj sustava, jer svoju svrhu, unutar cestovnog sektora, ispunjavaju na najbolji mogući

način od svojih početaka do danas, a glavna odrednica temelji se na ravnomjernom ulaganju u sve prometnice koje će doprinositi razvoju svih krajeva županija na području svog djelovanja.

Jedna od najvažnijih odlika ŽUC-eva je njihova sinergija s lokalnim zajednicama s kojima oduvijek imaju dobru suradnju po pitanju razvoja cestovne infrastrukture.

Značajna ustanova Rezultate i značenje županijskih uprava za ceste je prepoznala i država, odnosno resorno ministarstvo. Na samom obilježavanju državna tajnica u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture Nikolina Brnjac je pohvalila i izrazila priznanje ŽUC-evima na radu kojim je omogućeno kvalitetnije održavanje i izgradnja cesta, a posebno uzevši u obzir da se ra-

di o najvećoj mreži javnih cesta u Republici Hrvatskoj. Posebno je istaknula potrebu reforme u traženju stalnog i održivog načina izvora financiranja koji će omogućiti više sredstava za održavanje i građenje najveće mreže cesta u RH. – Financiranje ŽUC-eva u sklopu restrukturiranja cestarskog sektora predviđa poboljšanje iznosa i trajnosti izvora financiranja, te će se pronaći odgovarajuća rješenja. Ministarstvo će i dalje nastaviti podupirati rad ŽUC-eva koji na najbolji način prepoznaje i rješava probleme na županijskim i lokalnim prometnicama – ustvrdila je državna tajnica Nikolina Brnjac.

Osim suradnje s lokalnim zajednicama, ono čime se ova ustanova u našoj županiji može pohvaliti je vrlo kvalitetna suradnja sa svojim osnivačem, Splitsko-dalmatinskom županijom, a što najbolje oslikava činjenica kako se svi planovi koje donosi Županijska skupština o radu ŽUC-a usvajaju gotovo jednoglasno. Župan Blaženko Boban pohvalio je rad i označio ŽUC kao jednu od najvažnijih ustanova u našoj županiji.

– Uzmemo li u obzir da smo mi teritorijalno najveća županija, znate koliko oni imaju posla i trebaju ustrajati u svojoj borbi da dobiju relevantnije mjesto na razini RH i da u financijskoj decentralizaciji osjete da su oni sastavni dio kompletnog prometnog sustava na razini Hrvatske – zaključio je župan Boban.

mjesta za najmanje 5000 – kazao je župan te naveo primjer Regije Košice, koja je otprilike iste veličine i ima jednak značaj u Slovačkoj kao i Splitsko-dalmatinska županija u Republici Hrvatskoj, a u kojoj radi 12 tisuća IT stručnjaka.

Socijalna dimenzija županijskih demografskih mjera se očituje u nabavi udžbenika za sve osnovnoškolce u školama kojima je Županija osnivač, a načelnici i gradonačelnici koji mogu osigurati sredstva u svojim općinskim i gradskim proračunima, nastojat će pomoći djeci i roditeljima u nabavi radnih bilježnica.

8. lipnja

Naši poduzetnici među najboljima u RH Fina je objavila analizu, odnosno usporedbu rezultata poduzetnika po županijama za 2017. godinu, koja pokazuje da u zemlji gospodarski, uz Grad Zagreb, prednjače tri županije – Zagrebačka, Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska u kojima je ostvareno čak 80,2 posto od 21,9 milijuna kuna neto dobiti, koliko su ukupno ostvarili poduzetnici. U ove tri županije i Gradu Zagrebu sjedište ima ukupno 59,3 posto poduzetnika (njih 71. 241). Župan Boban ponosan je što mjere koje Županija poduzima kako bi poticala svoje poduzetnike daju konkretne i opipljive rezultate.

– Drago nam je čuti ove podatke koji su rezultat uspješnog rada naših 14 radnih zona, a raspoređene su po cijeloj županiji, te mjera kojima u Splitsko-dalmatinskoj županiji kontinuirano financijski potičemo razvoj poduzetništva. Upravo je završio jedan takav natječaj za poduzetnike početnike, kojima dajemo do 50 tisuća kuna, kako bi naši sugrađani i sami pokrenuli svoj privatni biznis te zaposlili nove radnike. Također, još uvijek je otvoren natječaj za tvrtke koje već posluju, a kojima sufinanciramo kamate kod banaka kako bi dodatno razvijale svoj posao, a time i zapošljavale nove djelatnike. To su inicijative koje svakako potiču poduzetništvo i novo zapošljavanje u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a na koje smo izuzetno ponosni – istaknuo je Boban.

21. lipnja

Japanci gosti u Županiji Na svom 25. putovanju oko svijeta školski brod Obalne straže Japana prvi put je posjetio Republiku Hrvatsku. Župan Blaženko Boban je, sa zamjenikom Lukom Brčićom i pročelnikom Damirom Gabrićom, u zgradi Županije primio izvanrednog i opunomoćenog veleposlanika Japana u RH, Nj. E. Keiji Takiguchia i zapovjednika školskog broda "Kojima“, kapetana Hironobu Tonozakia sa suradnicima.

- Večeras s nestrpljenjem o čekujemo utakmicu reprezentacija Hrvatske i Argentine, pa u tom ozračju čestitam i vama na prvoj pobjedi Japana na svjetskom prvenstvu u Rusiji. I poželio bih vidjeti Hrvatsku i Japan u finalu Svjetskog prvenstva u Moskvi, župan je tom izjavom razgalio srca gostiju.

Japanski veleposlanik Nj. E. Keiji Takiguchi je zahvalio na lijepim riječima dobrodošlice njemu osobno i školskom brodu Obalne straže Japana. Zahvalio je županu što ga je podsjetio na svete mise koje se održavaju svake godine u zagrebačkoj katedrali u znak sjećanja na sve žrtve strašnog zemljotresa u Japanu. Na kraju se biranim riječima županu i suradnicima zahvalio zapovjednik broda, kapetan Hironobu Tonozaki.

16

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE LIPANJ 2018.

obljetnica SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA OBILJEŽAVA 25 GODINA POSTOJANJA

Zlatni žig na srebrni jubilej PišU ivan baćak josip matković

T

ijekom 2018. obilježava se 25 godina od osnutka Splitsko-dalmatinske županije.

Središnji dani proslave bit će od 20. do 30. rujna na "Danima županije", kada bi se nizom kulturnih, sportskih i radnih događanja obilježila ova godišnjica.

Dan županije slavit će se na blagdan sv. Jeronima, 30. rujna.

Stoga smo razvili poseban vizualan identitet u obliku zlatnog pečata koji bi se vezao uz sve postojeće vizualne i komunikacijske materijale tijekom cijele 2018. godine, a bio bi i noseći vizualni element poslovno- promidžbene kampanje (ISKORISTITE SREDSTVA KOJA SU NAMIJENJENA VAMA), gdje bismo građane dodatno upoznali s različitim vrstama programa i poticaja namijenjenih za fizičke i pravne osobe, te ih pozvali na njihovo aktivnije sudjelovanje.

Osnovni vizualni identitet je zamišljen u obliku zlatnog pečata koji funkcionira kao samostalan grafički element i kao dodatak postojećim standardiziranim grafičkim elementima.

cija, web, promotivni materijala i slično). Župan Blaženko Boban o obljetnici Županije i odluci da Dan županije bude blagdan sv.

Jeronima kaže: – Već sam govorio zašto smo odabrali i na Skupštini jednoglasno podržali prijedlog da upravo Dan sv. Jeronima bude Dan županije. Nekako su inercijom sve županije odabrale obilježavanje svoga dana na onaj dan kad su utemeljene, što nam onemogućuje da mi kolege župani odemo jedni drugima uveličati Dan županije, čestitati jedni drugima i razmijeniti iskustva. Osim toga, 25 godina postojanja županija kao jedinica regionalne, odnosno područne samouprave vidim kao prigodu istaknuti važnost i ulogu županija u svekolikom društveno-političkom i gospodarskom životu naše domovine.

Naime, često su u javnosti, kada je riječ o uistinu prevelikoj administraciji, na meti upravo županije.

Zato smo kroz različite programe, tribine, okrugle stolove i odlazak na trgove, među narod

po svim krajevima naše županije, odlučili javnosti pokazati ovu "skrivenu“ stranu značenja županija u životu svakog pojedinca, od dječjeg vrtića, preko osnovnih i srednjih škola, suradnje sa Sveučilištem, do staračkih domova, od cesta kojima se vozimo do luka i lučica koje nisu samo zrcalo naših primorskih mjesta nego i izvor zarade.

Htjeli smo zapravo naglasiti da se problemi i poteškoće, kao i

uočavanje konkretnog prostora za funkcionalnije trošenje javnog novca bolje vide s terena nego iz središta upravljanja državom. I sa svim tim činjenicama izlazimo pred javnost i na trgove, među narod.

Županijski su vrtići, škole, ceste...

fešte do konca 2018. vladimir dugandžić/hanza media

Pečat je kao grafički element odabran jer naglašava vjerodostojnost kao jedan od glavnih elementa u dosadašnjoj komunikaciji. Zlatna boja naglašava svečanost same obljetnice.

Ovaj grafički element koristit će se od lipnja pa sve do kraja 2018. godine, kada će taj znak biti sastavni element u većini dokumenta i materijala koje publicira Županija kao institucija (tiskana i e-mail komunika-

Blaženko Boban i Petroslav Sapunar

Petroslav Sapunar, predsjednik Županijske skupštine o obljetnici kaže: - Već samo konstituiranje županijske Skupštine navelo nas je na zaključak da su županije neophodne u cijelom sustavu funkcioniranja države. Vremenom se sve to i dodatno opravdalo, posebno jer je javne potrebe zdravstva i školstva trebalo približiti jednoj instituciji kao što

su županije, kako bi se sve potrebe što više približile svakom našem korisniku.

Značenje županija možemo osjetiti u svakodnevnom životu, kroz prostorne planove, osiguravanje infrastrukture, koja je i najvažnija za cjelokupni razvoj naše države, kako bismo se mogli kvalitetno i racionalno razvijati. Stoga sam, kao predsjednik županijske Skupštine ponosan na ovaj saziv vijećnika u Skupštini koji su jednoglasno izabrali Dan sv. Jeronima za Dan Splitsko-dalmatinske županije.

To svakako zaslužuje svečano obilježavanje, ne samo jednim danom i jednom svečanom sjednicom, nego danima i mjesecima, i to u svakom kutku naše županije, zaključio je Sapunar.

Impressum ♦ Moja županija / Kronika Splitsko-dalmatinske županije, informativno glasilo SDŽ ♦ Nakladnik: Splitsko-dalmatinska županija ♦ Uredništvo: Marija Čizmić, mag.iur., Ana-Marija Škorić, prof., Luka Brčić, prof., Anđelka Vuković, mag.oec., Ivan Baćak, dipl. novinar, Linda Nerlović ♦ Glavni urednik Mijo Grabovac ♦ Zamjenik glavnog urednika mr.sc. Davor Pavić ♦ Grafička urednica Sabina Podobnik ♦ Fotografije SDŽ, Hanza Media ♦ Grafička priprema i tisak: Slobodna Dalmacija ♦ Adresa Uredništva Split, Domovinskog rata 2, telefon 021/400 019 ♦ E-mail: splitsko.dalmatinska.zupanija@dalmacija.hr ♦ Web: http://www.dalmacija.hr