Kronika broj 102

STIPE KRCE: MALENA MISTA MOJE ŽUPANIJE (5)

MIJACA

str. 7-9

BROJ 112 • SRPANJ 2018. • www.dalmacija.hr

vladimir dugandžić/HANZA MEDIA

Crkva i groblje spojili dvi države issn 1332-6465

TEMATSKA SJEDNICA ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE

'zerp štiti hrvatske interese na Jadranu' str. 4-5

bespovratni poticaji mladim poduzetnicima

VOJKO BAŠIĆ/hanza media

Injekcija za obrte i nova radna mjesta

U TROGIRU OTVORENI MOST ZA ČIOVO I TRAJEKTNO PRISTANIŠTE

str. 2-3

OVO JE FANTAZIJA!

Na otoke pjevajući

str. 10-11

2

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE SRPAnj 2017.

U

Marija je i naša majka

oči svetkovine uznesenja Blažene Djevice Marije i na samu svetkovinu, 15. kolovoza, milijuni će vjernika diljem svijeta pohoditi neko od brojnih marijanskih svetišta. I stotine tisuća Hrvata će pohrliti u njima najbliže ili najdraže marijansko svetište.

Svetkovina uznesenja Blažene Djevice Marije prigoda je da se kratko zaustavimo na Marijinu liku i njezinoj ulozi u povijesti spasenja u kojoj, po Božjoj odredbi, njoj pripada uloga i poslanje Majke. Kršćanski pogled na svaku stvarnost, uključujući i majčinstvo, polazi od Isusa Krista, Boga koji je postao čovjek, dijete-sin jedne majke.

Njegovo rađanje u vremenu, od Djevice-Majke, znak je njegova bogosinovstva; On, pravi Sin Božji postaje istinski Sin čovječji, Sin Marijin, s ciljem da sve ljude učini svojom braćom i sestrama, djecom Božjom. Rodivši njega, Prvorođenca i Glavu novog čovječanstva, Marija je postala majkom obnovljenog čovječanstva.

No, kako nam je Marija majka i kakvo je njezino majčinstvo prema nama? Lakše nam je reći što Marijino majčinstvo nije nego što jest. Primjerice, lako možemo zaključiti kao nas Marija ne rađa biološkim putem, jer smo svi rođeni od naših zemaljskih majki. Marijino se majčinstvo ne može svesti na moralno majčinstvo, u smislu njezine brige, skrbi ili odgovornosti prema nama; ono nije ni samo simboličkog reda, u smislu da je Marija Bogorodica, rodivši našega Spasitelja, na neki način omogućila i naše (pre)porođenje "odozgor". Možda će nam tajna Marijina duhovnog majčinstva postati malo jasnija ako razmotrimo samo majčinstvo. Premda je prvenstveno biološka datost, majčinstvo je također i odnos između žene koja rađa i njezina djeteta. Taj odnos ponajprije uključuje slobodnu volju da se prihvati dar života u vlastitom krilu, da ga se njeguje, štiti i na svjetlo donese. Majka postaje majkom tek kad rodi dijete; drugim riječima dijete jednu ženu čini majkom.

No, majčinstvo se ne iscrpljuje u samom činu rađanja; ono uključuje i novi odnos ljubavi između majke i djeteta. Iz tog se odnosa rađaju i obveze, kako za majku tako i za dijete: majčina je obveza da hrani, štiti, njeguje i odgaja dijete, a djetetova je da poštuje majku. Po majčinstvu majci je darovano dijete, a djetetu je darovan ne samo život nego i majka. Tako se između majke i djeteta uspostavljaju odnosi određeni da traju zauvijek; čak i u nebu majke će biti majke svoje djece.

U životu novog čovječanstva Marijina se uloga ne iscrpljuje time što je rodila novog Adama, nego kao nova Eva, majka svih živih, sudjeluje u rađanju i čuvanja novog, nadnaravnog života. To znači da u životu Crkve, koja je okvir u kojem se odvija život novog čovječanstva, ne postoji ni jedan bogougodni čin a da u njemu nije nazočna i Majka Marija i to ne samo snagom svoga primjernog, uzornog života, nego i snagom svoga majčinskog zagovora.

Novi život, koji počinje zahvatom Duha u sakramentu preporođenja, u konačnici je život sve većeg suobličenja Isusu Kristu. Krist je, možemo slobodno reći, ne samo istinska slika nebeskog Oca nego i svoje Majke; on je Marijina slika, kao što je i Marija, po drugoj osnovi, Njegova slika. Poprimati u duhovnom životu sve više i više Kristovo obličje znači također poprimati Marijine "crte“, to jest one vjerničke stavove koji su obilježili Marijin život.

Upravo je to njezina najveća želja i molitva; naime da sva njezina duhovna djeca postanu "drugi Kristi", da prime onu puninu života koju im nebeski Otac želi darovati.

SRPanj 2017.

dugo se čekalo i - dočekalo

trogir maratonska prometno 12. sjednica 'otčepljen'

OTVORENO NOVO TRAJEKTNO PRISTANIŠTE S PRISTUPNOM CESTOM NA SOLINAMA U TROGIRU

OTVARANJE MOSTA KOPNO - OTOK ČIOVO, NA ČIJU SE IZGRADNJU PREDUGO ČEKALO, S RAZLOGOM JE BILO PREPUNO EMOCIJA

Most zvan čežnja postao fantazija!

Drvenik Veli i Mali puno bliži Trogiru vojko bašić/hanza media

Prof. dr. don mladen parlov

Iz EU fondova 176,7 milijuna kuna Most je ušao među projekte europskoga financiranja, pri čemu se 176,7 milijuna kuna ili 85 posto financira iz EU-ovih fondova. Ukupna dužina mosta je 546,34 metra, a pristupnih cesta 1271 metar. Širina plovnog puta je 25 metara.

Veliko mi je zadovoljstvo danas bilo s našim ljudima iz Trogira i s Čiova otvoriti ovaj most - koji je desetljećima bio nada, čežnja, velika ambicija ljudi s Čiova i iz Trogira da se na ovaj kvalitetni način poveže Čiovo s kopnom, kazao je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković Piše:

Ivan BAĆAK

M

ost kopno - otok Č iovo, du ž i ne 547 metara i vrijedan više od 207 milijuna kuna, u utorak 17. srpnja, otvorio je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković. Nije bilo tradicionalnog presijecanja vrpce, a okupljenima se kratko obratio premijer: - Most je uvijek sjajna vijest, a ovaj je fantazija! Dugo se čekalo na završetak njegove izgradnje.

Drago mi je da je na ovu svečanost došlo puno ljudi - kazao je Plenković.

- U ime Vlade Republike Hrvatske veliko mi je zadovoljstvo danas bilo s našim ljudima iz Trogira i s Čiova otvoriti ovaj most - koji je desetljećima bio nada, čežnja, jedna velika ambicija ljudi s Čiova i iz Trogira da se na ovaj kvalitetni način poveže Čiovo s kopnom - kazao je Plenković, obraćajući se brojnim mještanima koji su s neskrivenim oduševljenjem pozdravili dugo očekivano otva-

ranje novog mosta. Izrazio je uvjerenje da će ovaj most, kojeg se generacijama čekalo, značajno rasteretiti prometne gužve u Trogiru, ubrzati protok ljudi i roba, što je pogotovo važno tijekom turističke sezone, povećati sigurnost prometa, poduprijeti regionalni razvoj i omogućiti cijeloj splitskoj aglomeraciji kvalitetniji život.

'Mostova će biti još' Premijer Plenković istaknuo je da je nakon potpisanog ugovora za izgradnju pelješkog mosta otvorenje čiovskog mosta konkretna potvrda da Vla-

da realizira velike prometne, infrastrukturne objekte.

- Mostova će biti još - najavio je predsjednik Plenković, spominjući natječaj za gradnju mosta kod Gradiške i otvaranje mosta na Svilaju, na koridoru 5C, 2019. godine.

Podsjetio je i na razne poteškoće koje su pratile gradnju mosta: raskid ugovora s ranijim izvođačem radova, raspisivanje novog natječaja i odgodu rokova završetka radova zbog svega toga. Zbog toga se ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković već ranije ispričao stanovnicima Čiova i Trogira. Hrvatske ceste morale su, naime,

3

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

raskinuti ugovor s ranijim izvođačem radova, koji je nakon toga otišao u stečaj.

Na svečanom otvaranju mosta, uz predsjednika Vlade su bili potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar, ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat te ministar uprave Lovro Kuščević, kao i župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban i trogirski gradonačelnik Ante Bilić.

Nastavak brze ceste pa tunel Kozjak Župan Blaženko Boban nije krio zadovoljstvo konačnim otvaranjem ovoga, za županiju iznimno važnog infrastrukturnog projekta:

- Želim prije svega zahvaliti mještanima Čiova i Trogira i svima koji su strpljivo godinama podnosili nesnosne prometne gužve na ovom dijelu naše županije. Koliki je značaj otvaranja ovog mosta, pokazuje spontani dolazak negdje između tisuću i tisuću i pol ljudi s otoka Čiova i iz Trogira. Rekao sam nedavno prigodom otvaranja trajektnog pristaništa Soline u Trogiru da će ovaj mjesec srpanj ostati zabilježen u povijesti i pamćenju naroda ovoga kraja.

Na svima nama je, od općinskih i gradskih razina vlasti do Vlade RH, nastaviti sa započetim i krenuti s novim projektima kako bi i naša županija i grad Split konačno imali pristup kakav imaju druga velika središta u Hrvatskoj.

Imam povjerenje u ovu Vladu, u njezinog predsjednika i sve ministre, jer evo i danas i u svakoj prigodi oni sami govore o nastavku izgradnje brze ceste Trogir – Solin – Omiš, o projektiranju tunela Kozjak i drugim, za nas tako važnim projektima.

Zbog toga mi se svidjela izjava ministra Butkovića: "Eto, župane, jesi sada konačno zadovoljan urađenim?“ Ispričao sam se ministru zbog "dodijavanja“ i požurivanja, ali meni nema druge nego nastaviti zvati, poticati odgovorne, požurivati ih, jer svi znamo dobro da to činim zbog naših sugrađana i potreba svih poduzetnika ovoga kraja koji se ne mogu razvijati bez razvoja temeljne prometne infrastrukture, kazao je Boban.

Župan Blaženko Boban najavio sljedeće projekte važne za mještane trogirskih otoka, prije svih cjevovod za Drvenik, za čiju je projektnu dokumentaciju rebalansom proračuna osiguran novac

Ž

upan Blaženko Boban s ravnateljem Lučke uprave SDŽ Domagojem Maroevićem i trogirskim gradonačelnikom Antom Bilićem otvorio je trajektno pristanište s pristupnom cestom na Solinama u Trogiru. Vrijednost trajektne luke je 19 milijuna kuna - sedam je izdvojilo resorno ministarstvo, 12 Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije, dok je još 3,2 milijuna kuna Županija izdvojila za pristupnu cestu.

Prve putnike je dočekala pjesma u luci, te pozdrav župana Bobana.

- Projekt trajektnog pristaništa vrijedan je 19 milijuna kuna, dok je pristupna cesta koštala 3,2 milijuna kuna. Županija je sa svojom Lučkom upravom u ovaj projekt uložila više od 15 milijuna kuna. Doveli smo kraju vrlo značajne projekte i nadam se da na tome nećemo stati, poručio je župan, najavivši sljedeće projekte, važne za mještane Drvenika.

- Kao što sam i obećao, u rebalansu proračuna smo osigurali sredstva za projektnu dokumentaciju za cjevovod za Drvenik. Vjerujem da će do konca godine biti spremna, a onda ćemo opet zajedno prema Ministarstvu prometa kako bi radovi krenuli što prije, moguće i odmah sljedeće godine - najavio je župan.

Kraće putovanje Mjesec srpanj će zbog rješavanja dugogodišnjih prometnih problema, napose zbog skorog otvaranja čiovskog mosta, dodao je, ostati zlatnim slovima upisan u noviju povijest Trogira.

Ravnatelj županijske Lučke uprave Domagoj Maroević podsjeća da je izgradnja nove tra-

jektne luke završena u veljači prošle godine, ali se otvaranje otegnulo zbog dobivanja uporabne dozvole, jer je pristupna cesta bila problem.

- Dobili smo, sa sigurnosnog aspekta, najbolji prihvat, do sada su putnici ulazili u gradskoj luci, a vozila na drugoj. Sada je s jedne pozicije ukrcaj svih. Osim što će stanovnicima Drvenika Velog i Malog olakšati ukrcaj i iskrcaj, otvaranje ove luke omogućuje kraće putovanje do otoka od 20 minuta do pola sata - kazao je Maroević.

Sretni i ponosni Gradonačelnik Trogira Ante Bilić je ovaj događaj ocijenio povijesnim za Trogir i posebno za mještane Velog i Malog Drvenika.

- S prvom "Šoltankom", koja je uplovila danas u 11.10, napokon smo dočekali otvaranje novog trajektnog pristaništa na Solinama.

Istina je da mi Trogirani infrastrukturne projekte uvijek moramo čekati duže od predviđenog, ali ipak smo sretni i ponosni danas. Nova luka osigurat će kvalitetnije putovanje našim Drvenčanima i njihovim gostima, a ono što je posebno bitno jest da će se, osim skraćivanja vremena plovidbe, uvesti i nova, četvrta trajektna linija koja će otočanima olakšati dolaske u Trogir. Takođe smo potpisali sporazum s Lučkom upravom SDŽ za nastavak uređenja luke Trogir, od Solina do predjela Foše u koji se godinama nije ulagalo. Mjesec srpanj će zbog rješavanja dugogodišnjih prometnih problema, napose zbog otvaranja Čiovskog mosta ostati zlatnim slovima upisan u noviju povijest Trogira - izjavio je vidljivo zadovoljan gradonačelnik Bilić. i. baćak

4

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE SRPAnj 2017.

5

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE SRPanj 2017.

'isključen' isključivi gospodarski pojas VIJEĆNICI ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE splitsko-dalmatinske županije NA TEMATSKOJ SJEDNICI ODBACILI PRIJEDLOG MOSTA NEZAVISNIH LISTA

'Hrvatska štiti svoje interese na Jadranu' Piše:

JOSIP MATKOVIĆ

M.Bulj: Razočaran sam što prijedlog Mosta nije prošao Miro Bulj (Most): Trebali smo proglasiti isključivi gospodarski pojas i zaštititi suvereno hrvatsko pravo na Jadranu, a ne dodvoravati se međunarodnoj zajednici. Razočaran sam što prijedlog Mosta nije prihvaćen jer to znači nastavak sluganske politike hrvatskih elita.

S

kupština Splitsko-dalmatinske županije odbacila je prijedlog Mosta nezavisnih lista da se usvoji Deklaracija kojom se utvrđuje osobito značajan interes Splitsko-dalmatinske županije o proglašenju isključivoga gospodarskog pojasa (IGP) Republike Hrvatske na Jadranskom moru.

Most nezavisnih lista, na čiji je zahtjev i održana tematska sjednica Županijske skupštine, tražio je da se ta deklaracija donese "sa svim sadržajima iz V. dijela Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora iz 1982. godine". U glasovanju je 25 vijećnika bilo protiv, 10 ih je bilo suzdržano, a osam je bilo za predlože-

nikola vilić/Hanza media

Za predloženu Deklaraciju, kojom se utvrđuje osobito značajan interes Županije u proglašenju IGP-a na Jadranskom moru, glasovalo je samo osam vijećnika, njih 25 bilo je protiv, a 10 suzdržano

Predsjednik Skupštine Petroslav Sapunar i njegov zamjenik Živko Nenadić

nerazumljiva' Tonči Božanić u ime Odbora za pomorstvo, promet i ribarstvo i Ante Baran (HDZ) u ime Odbora za prostorno uređenje i zaštitu okoliša najavili su odmah da ne mogu podržati Deklaraciju jer su zaključili da ra-

Petroslav Sapunar: Poštovao sam proceduru i poslovnik Petroslav Sapunar (Željko Kerum HGS): Bez obzira što tema i pitanja ove sjednice nisu u nadležnosti ovog predstavničkog tijela, poštujući proceduru i poslovnik sazvao sam ovu tematsku sjednicu. Od kompetentnih osoba pozvanih na ovu sjednicu čuli smo i obrazloženja kako proglašenje isključivoga gospodarskog pojasa ne bi dalo nikakva veća prava Hrvatskoj nego što ih daje već postojeći ZERP.

ni Mostov prijedlog.

Predsjednik Skupštine Petroslav Sapunar pročitao je obrazloženje (zaključak) po kojemu nema potrebe za proglašenje isključivoga gospodarskog pojasa na Jadranu jer RH "kroz pravni režim ZERP-a i epikontinentalnog pojasa već sada štiti svoje interese na Jadranskom moru, koristeći sve mehanizme koji joj kao članici EU-a stoje na raspolaganju, a u skladu s Konvencijom o pravu mora i pravnom stečevinom Europske unije".

'Nedorečena i

Vatrene vijećnice: Danica Baričević, Nevenka Bačić, Jadranka Brečić, Maja Zelić i Edita Grubišić

zlike između ZERP-a i IGP-a nisu relevantne za RH, a imali su i primjedbe na samu Deklaraciju za koju su zaključili da je "nedorečena i nerazumljiva".

Miro Bulj im je zamjerio što ga kao predlagatelja nisu pozvali na sastanak, smatrajući da su to morali napraviti i uvjeren je da bi im razjasnio nejasnoće.

U ime Kluba vijećnika stran-

ke Pametno, Natalija Rajčić poručila je kako bi više računa trebali povesti o zaštiti okoliša na području županije, pa se tek onda baviti nacionalnim pitanjima, dok je Mate Martinić u ime Kluba vijećnika SDP-a naveo kako oni ne mogu glasovati ni za ni protiv, kao što ne mogu biti ni suzdržani, jer smatraju da bi o ovakvim stvarima trebali

raspravljati stručnjaci, a ne političari.

Stvar vanjske politike Ante Renić iz stranke Pametno istaknuo je da je proglašenje IGP-a isključivo stvar vanjske politike, u kojoj se očito ne snalazimo baš najbolje, i prozvao Most zbog traženja da

vo dr. Tonči Tadić u svojoj se diskusiji također zauzeo za proglašenje isključivoga gospodarskog pojasa, bez obzira na to što je ranije proglašen Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas (ZERP).

– ZERP proglašava elemente gospodarskog pojasa i zato je bolje proglasiti isključivi gospodarski pojas – istaknuo je dr.

Tadić.

Vijećnici HDZ-a su se u svojim diskusijama protivili proglašenju isključivoga gospodarskog pojasa, navodeći kako već postoji ZERP. Državna tajnica u Ministar-

se održi ova tematska sjednica.

Tijekom rasprave Miro Bulj je više puta isticao potrebu da se usvoji spomenuta Deklaracija, navodeći kako je 135 pomorskih zemalja u svijetu proglasilo isključivi gospodarski pojas te da tako treba postupiti i Hrvatska radi ostvarivanja suverenističkog prava na Jadranu.

Stručnjak za pomorsko pra-

U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI SVEČANO PRISEGNULI SUCI POROTNICI OPĆINSKOG SUDA U SPLITU

Oni su čimbenici u stvaranju jake pravne države

N

akon što je na sjednici Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije doneseno rješenje o imenovanju sudaca porotnika Općinskog suda u Splitu, u nazočnosti predsjednika Županijske skupštine Petroslava Sapunara, zamjenika župana Luke Brčića i predsjednice Općinskog suda u Splitu Marine Boko, u prostorijama Županije prisegnuli su suci porotnici Općinskog suda u Splitu.

Za suce porotnike Općinskog suda u Splitu imenovani su: Antonia Adrić, Đuro Beader, Božena Ćurin, Vesna

Dević, Roko Dulčić, Iris Dumanić, Lada Dvornik, Ivan Jurić, Milena Komar, Marija Mandić, Stana Marinković, Minja Mateljan, Veronika Matković, Miljenko Vukasović, Alda Ninčević, Tanja Odrljin, Anita Pereža, Antonieta Trgo, Zvonko Udiljak i Marija Zaninović. Od dvadesetero imenovanih sudaca porotnika njih petero nije pristupilo prisezi i to: Roko Dulčić, Minja Mateljan, Miljenko Vukasović, Alda Ninčević i Marija Zaninović.

U ime župana Blaženka Bobana i u svoje osobno ime nazočne suce porotnike pozdra-

Petroslav Sapunar sa sucima porotnicima Općinskog suda u Splitu

vio je zamjenik župana Luka Brčić, ističući kako je zasigurno u njihovu izboru presudilo znanje i ljudske kvalitete koje posjeduju.

Predsjednica Općinskog suda u Splitu Marina Boko izrazila je zadovoljstvo izborom porotnika na njihove dužnosti, kazavši kako bez porotnika sud ne bi mogao funkcionirati, a posebno što se tiče kaznenog odjela.

Nakon svečane prisege, sucima porotnicima obratio se i predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar, zaželjevši im uspjeh u radu na ovoj važnoj dužnosti na koju su

imenovani na rok od sljedeće četiri godine.

- Dužnost vas sudaca porotnika i odgovornost sudjelovanja u radu posebno je značajna. Posebno je obvezujuća vaša odgovornost kao sudionika u sudbenom sustavu našega grada i županije, vi ste dionici cjelokupnog sudstva i nezaobilazan čimbenik u stvaranju jake pravne države. Uvjeren sam stoga da je svatko od vas koji ste odabrani za ovu časnu dužnost cjelovita i nadasve moralna osoba, sposobna odlučivati samostalno, pravedno i na temelju zakona - naglasio je Sapunar.

J. MATKOVIĆ

stvu vanjskih i europskih poslova Andrea Metelko Zgombić u svojoj je diskusiji također istaknula kako nema potrebe za proglašenjem isključivoga gospodarskog pojasa.

Zaštita kroz ZERP – Proglašenje isključivoga gospodarskog pojasa na Jadranu ne bi dalo nikakva veća prava Hrvatskoj nego što ih daje ZERP i ne znam koji bi se to gospodarski interes na Jadranu ostvarivao u većoj mjeri nego što je to moguće ZERP-om – kazala je Metelko Zgombić. Dodala je kako Hrvatska kao članica EU ostvaruje svoje interese na Jadranu kroz ZERP te da Vlada koristi sve moguće mehanizme za zaštitu hrvatskih interesa na Jadranskom moru. Župan Blaženko Boban je nakon završetka tematske sjednice Skupštine Splitsko-dalmatinske županije novinarima rekao kako će biti potrebno mijenjati pravilnik o radu te Županijske skupštine.

– Moramo mijenjati pravilnik o radu Skupštine Splitsko-dalmatinske županije kako ubuduće ta Skupština ne bi raspravljala o temama kao što je to bio slučaj na ovoj tematskoj sjednici (o isključivom gospodarskom pojasu), a koje apsolutno nisu u nadležnosti SDŽ-a – kazao je Boban.

Tematska sjednica sazvana je na prijedlog Mosta nezavisnih lista, koji je potpisalo 20 županijskih vijećnika. A u konačnici je njih samo osmero za taj prijedlog glasovalo.

Klement Bašić: Apsolutno sam za zaštitu Jadrana Klement Bašić (HNS): Postavlja se pitanje je li Deklaracija u ovom trenutku realna. I sam bih htio da se proglasi isključivi gospodarski pojas, ali sigurno postoje objektivni razlozi zašto se to sada ne može napraviti. Apsolutno sam za zaštitu Jadrana i nacionalnih interesa, ali postavlja se pitanje zašto isključivi gospodarski pojas nije proglašen u razdoblju od dvije godine tijekom kojih je Most koalirao s HDZom. Mogućnost proglašenja imao je i SDP dok je bio u koaliciji s HNS-om.

Ante Renić: Ovo je Mostova promocija Ante Renić (Pametno): Po mojemu mišljenju, upitno je da se županijska sjednica koristi kao sredstvo promocije, to nije dobro. Ova sjednica košta 150.000 kuna i toliko je Most uzeo javnog novca za svoju promociju. Ne možemo dobiti ništa drugo osim troška i pozivam kolege iz vlasti i oporbe da prestanu koristiti javni novac za vlastitu promociju.

6

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

7

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

SRPAnj 2017.

SRPanj 2017.

malena mista moje županije (5)

'vatrenima' u čast

MIJACA

NAŠI REPORTERI ZAPISIVALI SU I SNIMALI PO GOTOVO OPUSTJELOM SELU ZATURENOM U BIOKOVSKIM VRLETIMA, NA KAMENU I U KAMENU, NA SAMOJ GRANICI VRGORAČKOG KRAJA S HERCEGOVINOM

Crkva i groblje spojili dvi države Piše:

stipe krce snimio: Vladimir Dugandžić /Hanza Media

CIJELA HRVATSKA I HRVATI DILJEM SVIJETA DUGO ĆE SLAVITI SVOJE NOGOMETAŠE, SVJETSKE VICEPRVAKE DUJE KLARIć/Hanza media

Nemir je u srcima, a ljubav u nama!

split

O

BRANIMIR BOBAN/Hanza media

omiš

presiju, ne postoji ljudski stvor koji nije poželio da mu napokon upadne sjekira u med, tuđa žena ili muž u postelju i tomu slično, nalik i približno jednakih svojstava. Inače, čovjek može pasti na više načina: na nos, na glavu, na guzicu, na niske grane…, a najviše ga zaboli kad padne s vlasti i na prosjački štap.

Može čovjek zapeti za kamen i posrnuti pa pasti i tresnuti, a može i pasti travu kao stoka sitnog zuba, ako mu to paše i ako mu se pase.

Vlast drži muvU u ambaru...

Kako poslije kiše dolazi sunce, tako i poslije padanja slijedi dizanje, natezanje i zatezanje.

Pa nam se slijedom vremena, ovisno o situaciji, (ne)redovito dižu tlak, para i živci, a katkad i "ona stvar“, što uzrokuje zategnute međuljudske odnose i natezanje "di ko koga stigne nategnit“. Normalno, posljedica i ono što nužno slijedi iza sve-

ga toga, elem, jest društvo nesretnih ljudi, pa ispada, avaj, da je čovjek jedino živo biće koje odbija biti sretan što je živ. A Seneka je davno rekao: "Koga god vidiš da je nesretan, znaj da je čovjek.“ Ja još nisam vidio nesretnu pčelu niti nesretnog mrava…

"No teško je biti sritan", reče mi jednom zgodom i prigodom moj prijatelj Serđo zvani Ljutac, "kad svaka vlast drži muvu u ambaru i kad s lakoćom tuđu muku muči. Sirotinji obećanjima mažu oči, a sebi kavijarom mažu guzicu… Od takvog odnosa, slušaj me, narodu pada volja za životom, diže mu se kosa na glavi i normalno je, rodijače, da se takva vlast popela narodu i na glavu i na niku stvar. Zato cili život i provedemo, proživimo na rubu nečega…“ Stoga, ako je suditi po situaciji i stanju u svijetu pa tako i kod nas, Serđo zvani Ljutac je u pravu. Stalno smo na rubu rata i mira, na rubu pameti i ludila, na rubu siromaštva i gladi… A to nas, opet, dovodi, na rub živa-

ca, na rub izdržljivosti i na rub snošljivosti, što ima za posljedicu drastičan pad snošaja, a uz to i sve manji broj novorođenih, jerbo je do "pravljenja dice“ u nesnošljivim okolnostima jedino onima koji su na rubu pameti.

Dakle, kako reče Matoš, živjeti nije uvijek ugodno, ali je uvijek zanimljivo… A zanimljivo je na koji je način Serđo zvani Ljutac parafrazirao A. Maslowa…

Pogled na uglavnom napuštena Mijaca

Naši reporteri Stipe Krce i Vladimir Dugandžić

DUJE KLARIć/Hanza media

imotski

solin

PAUN PAUNOVIć/Hanza media

ni su nam vratili ponos, naši nogometni reprezentativci i njihovo stručno vodstvo, s izbornikom Zlatom Dalićem kao predvodnikom podsjetili su nas na devedesete, godine ponosa i slave, u kojima smo dobili svoju državu i onda je krvlju obranili. A sada su oni u Moskvi, u srcu Rusije, svijetu pokazali koliko vrijedi ta mala Hrvatska, što sve mogu hrvatska hrabra srca.

Nogometni viceprvaci svijeta istinski su sportski heroji, a mnogi će s pravom ustvrditi da su oni kreatori i najvećega sportskog uspjeha u povijesti Hrvata, makar je i dosad u više sportova bilo i svjetskih i olimpijskih zlata, momčadskih i pojedinačnih. Ali, nogomet je posebna kategorija na cijeloj kugli zemaljskoj, ne samo na ovim našim prostorima.

Ovosrpanjski dani dugo će se pamtiti. Cijela Hrvatska je, čekajući svoje "vatrene", bila kao jedno srce - gotovo milijun ljudi našlo se na ulicama u tri-četiri dana, a tri milijuna i još nešto preostalih buljili su u male ekrane i divili se Modriću, Rakitiću, Subašiću, Perišiću, Vrsaljku, Rebiću... I izborniku Daliću, koji bi zbog svojih mudrih istupa tijekom Mundijala mogao ponijeti titulu "Mister ponizni".

Vatreni dočeci organizirani su i na prostoru Splitsko-dalmatinske županije, iz koje su čak šestorica nogometnih reprezentativaca, a pribroje li im se još četvorica Zadrana, ispada da je Dalmacija rodila polovicu srebrnih zlatnoga sjaja! Ivan Perišić, Ante Rebić, Ivan Strinić, Lovre Kalinić i Filip Bradarić osjetili su u Zagrebu kako je navijačka i domoljubna Hrvatska doživjela njihov veliki sportski trijumf, a sutradan su na dočeku u zračnoj luci, a posebito na splitskoj Rivi, otvorili svoju dušu. "Moja Domovina", "Nije u šoldima sve", "Marjane, Marjane", "Večeras je naša fešta"... Napjevali su se i oni i gotovo stotinu tisuća nazočnih na dočeku. Onda su sva petorica produžila na feštu u Imotski, u središte Imotske krajine, iz koje su Rebić i Strinić, ali i Perišićeva majka. Sutradan je Rebić osnažio slavljeničku priču, došavši s Perišićem u njegov Omiš, a Kalinić je razgalio srca navijačka u svomu Solinu...

"Vatreni", hvala vam. I doista, nije u šoldima sve, kako pisma kaže. A nemir je u srcima, ljubav u nama. Domovina nam ima snagu zlatnog žita, ima i oči boje mora... Ima i vas, "vatrene", kojima se cijeli svijet divi. mijo grabovac

Crkvu Velike Gospe u Mijacama presijeca državna granica, pa je oltar s jedne, a ostali dio crkve s druge strane. I crkvu i groblje dijele vjernici iz Mijaca i hercegovačke Jabuke. - Nema ovde futura, ovde je život sta kazuje Ivan Roso.

I jest, tu se više nitko ne rađa, ne ženi i ne udaje, tu se već podulje samo umire

Lj

udski život jest zapravo triangl, malo ritmičko glazbalo u obliku trokuta, omeđen rađa­ njem, življenjem i umiranjem, u kojemu zaboravljamo da Bog dijeli pamet, adžija (vlast) čorbu, a svećenik posljednju pomast. A od rođenja pa sve do smrti život nam se uglavnom vrti oko padanja, dizanja i penjanja, stoga i nema čovjeka kojemu makar jednom u životu nije pao mrak na oči, kojemu nije pala kakva budalaština na pamet, kojemu nisu "pale sve žunte“… Stoga se različito i raznoliko vladamo: jedni se ponašaju kao da su pali s kruške ili Marsa, drugi kao da su pali s nogu, a treći kao da su pali s vedra neba pa u jadna rebra…

A kako je padanje u tijesnoj vezi s upadanjem, onda i pad i upad nisu daleko jedan od drugoga, a ni od čovjeka, tako da ne postoji nitko komu mušica nije upala u oko, tko nije upao u napast i nevolju, u govna i u de-

nastavak na 8. i 9. stranici �

8

9

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE SRPANJ 2018.

� nastavak sa 7. stranice

Ljiljanka Roso

Baka nije besposlena, posla nađe i po najvećoj žegi

Crkva Velike Gospe "Vlast koja u svom alatu ima jedino čekić“, prišapnu mi on jednom drugom zgodom i prigodom na derneku u Trilju, "svaki problem izgleda ka brokva. No i pored toga ljudi i dalje – masovno jedu!“

Ona je dokaz da u Mijacama ima i radosnih žitelja

Milan Roso

Jure Grljušić

Zmijolikom cestom...

Inače, usputno rečeno, Serđo se ovih dana našao na rubu očaja… Prijete mu rubačina i rubači, i svi su izgledi da će ga orubati. Kredit koji je digao za kuću ne može vraćati jerbo je ostao bez posla pa očajava…

Ostat će, izgledno je, i bez kuće i bez pameti, no koga briga "šta još drača nije rodila rogača“.

Dakle, uglavnom nam je znano kako je biti i živjeti na rubu živaca, pameti, siromaštva i tomu slično i nalik, no mi se htjedosmo uvjeriti kako se biva i prebiva u jednom malešnom, malenom mjestu na istočnom rubu naše prostrane, lijepe županije, u Mijacima. Selu zaturenom u zabiokovskim vrletima, na kamenu i u kamenu, na umoru i na samoj granici s Bosnom i Hercegovinom, u koje dospjesmo dan poslije nogometnog ludila koje nas je uhvatilo i držalo punih mjesec dana. I sad bi lijepo, korisno i pametno bilo da se uhvatimo posla, da nas ne uhvati fjaka s motom "lezi lebe da te jeden“, da se prestanemo hvatati za gušu, za glavu, za muda i za slamku, da se uhvatimo u koštac s problemima, s lopovima, s korupcijom i gusarenjem, i da napokon Lijepu našu skockamo tako da bude još ljepša, "lipša vego skockana Kolinda“.

No bojim se da ćemo prokockati i ovo što je ostalo, a to me dovodi do ruba plača, unatoč tomu što pripadam raspjevanoj, rasplesanoj i raspojasanoj naciji.

A do rečenog sela nevesela najkraći put od Vrgorca jest preko Stilje i Prapatnice – dug je oko i otprilike 18,5 kilometara, cestom uzanom, uskom i nedostatne širine, povrh svega zmijo-

liko izduženog oblika i uvijanja nalik zmiji, a uz to i s krivinama, zavojima i okukama "na svakom koraku“, kroz nepregledni krajobraz nebrojenih brda nalik piramidama obraslih šumom. Sukladno tomu, dakako, dabome i dašto, pa prema tomu i jasno, naravno i razumije se, vožnja do Mijaca jest naizmjenični ritam uspona uzbrdo i uzbrdicu, spuštanja nizbrdo i niz nizbrdicu, "motanja volana čas ulivo čas udesno“, sve dok se ne stigne do prvih mijačkih kuća, sve praznijih i sve tiših. Jerbo, tu se više nitko ne rađa, ne ženi i ne udaje, tu se već podulje samo umire. Tu je, čini se, umrla i nada, očekivanje da bi se kadšto moglo dogoditi i promijeniti uvjete življenja ovdje na rubu županije i na rubu državne granice.

Stao i sat na zvoniku A Mijaca, to ljudsko gnijezdo svito i umotano u pitomi svitak udolja između brda Miline zaside, Ljubeća i Šibenika (koji je u Hercegovini), tik je uz granicu s Bosnom i Hercegovinom, a tu se ugnijezdila, kažu, ima više od 300 godina.

- Ma, niko od nas zapravo ne zna otkad smo mi tu, jednako tako niko ne zna otkud to ime selu. Znamo samo da jedna Mijaca ima u Makedoniji, a da Mjaca ima u Italiji, saznat ćemo ovdje u ovom malenom mjestu na rubu i na granici.

Granica… Granica jest dogovorena crta koja odvaja područje jedne države od druge – mrginj, međa, to je i krajnja mogućnost, točka do koje što doseže, do koje je što dopušteno, to je i veličina ili vrijednost koja se ne smije prekoračiti, no to je i ograničavanje slobode kretanja, kako će ustvrditi moj prijatelj Serđo zvani Ljutac. S druge pak strane, kazat će on i ovo, sve ima granicu osim ljudske gluposti, svemira,kozmosa i vasione… Inače, granice između država mogu biti svakakve: meke i tvrde, otvorene i zatvorene, čuvane i šuplje… I mogu se protezati pravo i krivo, preko brda i preko polja, uz rijeku i niz rijeku, po moru i po želji moćnika, kroz šumu i – kroz kuće. A u Mijacima, rekoše nam, granica prolazi kroz - crkvu… Crkvu Velike Gospe.

Dio je uz Mijacama, u Hrvat-

skoj, a dio u Jabuci, u Hercegovini. Ojmisusovo!

- Je, mama mija, uzviknut će 66-godišnji Ivan Roso, jedan dio crkve je u jednoj, a drugi dio u drugoj državi. Oltar s jedne strane granice, a ostali dio crkve s druge… Inače, granica je uvik ovuda prolazila, tu još uvik imamo ostatke turske kule i talijanske karaule. Iskreno, nema ovde futura, ovde je život sta…

Simbolike radi, i sat na zvoniku mjesne crkve Velike Gospe je stao. I on kao da se umorio, nema ga tko živnuti, popraviti… baš kao što se izmorila i preostala starčad u ovom zabačenom i zaboravljenom gnijezdu, u kojemu obitava tek 31 živa duša i od kojega su, ako je suditi po kazivanju onih koji su to ostali mrijeti i umrijeti – i Bog i vlast digli ruke. Pa što će biti od sela?

- Kad dođeš za 10 godina, ustvrdit će razočarani i iskreni Milan, tu nećeš nikoga naći. Mi koji smo tu ostali živit, mi ćemo tu bit do smrti, mama mija. A kad već spominjem smrt, onda tribaš znat da je tu više mrtvaca glasalo nego šta ima živi žitelja.

Ako me razumiš… Inače, ovde je arja ka bog, međutim… od ar-

Ivan Roso

je se ne živi. Dok dočeš do doktora, otega si sva četri papka…

- Nu, ma kako…?

- Pa lipo, doktur je daleko, a mi stari. Do Doma zdravlja u Vrgorcu je skoro dvadeset kilometara, a mi se do tamo nemamo s čime pribacit jer do Vrgorca, a i do nigdi, nemamo autobusnu liniju. Nema ovde autobusa…

Kažem ti, ostat će samo zidine

od sela. Nema ništa, govorin ti, ni od nas ni od mista…

Pjesma je zamukla A nema, razvidno je, ništa ni od pjesme: Ja na prelo, cure predu, ja upita jednu dlaku, dadoše mi punu šaku…

Ovdje na rubu i na granici, pjesma je zamukla. Vunu vi-

še nitko ne gargaša i ne prede, nit na prelima prelje uz komin predu i predikaju. A mijački komini samo što se nisu ugasili i utrnuli, tek tinjaju kao i mijački život…

- Bilo je ovdje ljudi i života ka u priči, nastavit će s pričom o vrletnom mijačkom bivstvu i bivanju razgovorljivi Milan, te konkretizirati, opipljivo orisati: Narod je sadija duvan, kunpire, kapulu, luk i kupus, sija je šenicu, raž, ječim, mrkvu…, ija zdravu 'ranu i zdravo živija. Pa ovde su ljudi živili i do 105 godina, ritko ko je umra ispod 85. Ništa nije bilo zatrovano, nije se imalo s čime trovat, nije bilo kemije. A kad je došla kemija, mama mija, sve je ubila pa se kraće živi.

Dalje, svaka kuća je imala punu štalu koza, ovaca, krava i konja – po dva konja, u selu je bilo dice i bila je škola u dvi smjene. Po troje dice je sidilo na jednoj katrigi u školi… Osim toga, u selu su bile tri gostione, dva dućana, a danas za škatulu šuverina i bocun vina moramo do Vrgorca. Škola se zatvorila jer u nju nije ima ko ić, gostionice su se zakrakunale jer niko nije ima igrat na balote i na briškulu, a u trgovinama ni-

je ima ko kupovat. Da ko od nas koji tu sada živimo umre, ne bi ga ima ko zakopat, e da na pokop ne dođu oni koji su odavde otišli.

A tu je i naš najveći problem…

Nemamo vode, a glavni vodovod je proša 500 metara od sela pa priko lita muku mučimo…

- A znaju li vlastodršci, oni koji vladaju i koji drže vlast u rukama, daklem, za vaše nevolje i nedaće? I svrate li, navrate li katkad ovamo? Obećaju li kadšto ako i kad svrnu…?

- Svi oni znaju sve pa i za vodu, i svi dođu ovamo za izbore, nabubaju se pečene janjetine, obećaju, odu i zaborav. Na kraju su nam rekli da i mi – zaboravimo vodu! Ovo je vrime ćapalija…, samo se ćapa. Prema tome, prijatelju, šta se tiče obećanja naših političara – zaboravi Espanju!

Kovač Jure se ne predaje Ako je zaključivati po Milanovim riječima, onda je Hruščov u pravu kad onomad davno još izreče: "Svi su političari isti. Obećavaju da će izgra-

diti most čak i tamo gdje nema rijeke.“ No, Mijačanima ne treba most, oni vape za vodom…

Međutim…

- Voda će u Mijaca doć kad se moj pokojni did digne iz groba, naglasit će gospođa Ljiljanka Roso i reći što ima za reć: - Imam tri sina i sva tri su bila u Domovinskom ratu, a imam i ćerku.

Niko od nji ne živi ovde pa sam ostala sama ka šta smo svi ovde.

Svi smo došli u isto, tlak skače, starost i boleštine pritišću. Da te zmija ujde, nema te ko dokturu pribacit…

A u Mijacima, selu koje je zameo zaborav, zmija – ljuti ljutica, crnostriga, poskoka – ne manjka, stoga se Jure Grljušić ne odvaja od štapa dok se vrti oko i ispred kuće i kovačije. Srpanj je, zvizdan žeže i sve je žedno: i kamen i zemlja, i čatrnje i gustirne, i ptice i ljudi, pa i rečeni gmazovi bez nogu i otrovnog ugriza, koji se ne libe dopuzati do kuća i do bunara, ne bi li liznuli koju kap iz sića, teće, kajina… No čega nema, ni car ne večera. Ali, bez večere se može, bez vode teško i nikako. Međutim, nisu Mijačanima problem gmazovi bez nogu i otrovnog ugriza, već voda i žeđ pa se slobodno može reći da je i ovdje ljudima "voda došla do grla“ unatoč tomu što nema vode. I kovač Jure će se požaliti i naglasiti: - Ovo je selo koje nikomu ništa nije dužno, a njemu je država sve dužna. Osamdeset i dva Mijačana su u Prvom i Drugom svjetskom ratu poginula u hrvatskoj vojsci, a u Domovinski rat se dragovoljno uključija svaki Mijačanin di je god koji bija. I mi smo danas bez vode i mi smo jedino selo u vrgoračkom kraju koje mrtvaca još uvik drži u kući. Nemamo ni mrtvačnice ni prihvatnu kapelicu… A vodu smo platili još u onoj državi, '72. godine samodoprinosom – dva posto od plaće oni koji su radili, a oni koji nisu radili, platili su grožđem vinariji. Inače, u selu je nekad bilo i 700 duša, samo u Kurilja ih je bilo 150, a danas nas je svega 31. Sve se iselilo i odselilo… Kurilji, Grljušići, Rose, Opačci, Grubišići, Ivandići..., rijetki su ostali. Pa u Makarskoj nas je više od 700. U selo je došlo kino jedan jedini put – 1962. godine i film je prikazan u privatnoj kući, a 1969. godine nam je došla struja. Devedeset i druge, sto posto se glasalo za HDZ… Šta bi još moga kazat? Odavde su general Ante Roso, tu je rođen književnik i pisac Ivan Grljušić, odavde je i mater generala Damira Krstičevića… Ovde se zadnje dite rodilo prije 18 godina, a moj je did doživija devedeset i devetu. Inače, do Vrgorca se može na tri strane: cestom dugom 40 kilometara priko Poljica i Kozice, 35 kilometara priko Hercegovine i priko Miline zasjede – 18 kilometara. A ja sam kovač postao silom prilika… Po struci sam građevinar,

a u ovom poslu uvik triba nešto naoštrit, klepat… S obzirom da tu kovača nije bilo, nije bilo druge nego otvoriti kovačiju…

- Pa ima li posla, budući da danas malo tko kopa, kosi, trsi, teše i kalajiše, a uz to nitko ništa i nikoga ne potkiva i ne zakiva?

- A donesu ljudi da im naoštrim sikiru, motiku, kosiraču…, ne da se od ovoga živit.

Konja nema…

Čatrnje su prazne...

A bijaše tu i konja i magaradi, no vrijeme – ne vrijeme kao atmosferska prilika, nego vrijeme kao neprekidno trajanje u prostoru – pozobalo je i konje i zob, i samare i ulare pa se već podulje ni ovdje ne čuje ni rzanje ni revanje, njakanje. Zamuklo je kao i djevojački pjev: "Udaću se, majko, u Mijaca/dino ima blitve i kozlaca“.

- Zadnji magarac koji je bija u selu, bija je moj, kazat će 72-godišnji Ivan Roso, ma sam ga smaka jer država poticaj daje samo za magarice, za magarce ne daje. Skroz naopako… Pa znaju li oni da se magarica ne može okotit bez magarca!?

- Tako, daklem… No ću vas zamoliti, gospodine, recite mi i vi kako se ovdje živi i životari?

- A kako… S vodom smo škrti, čatrnje su prazne pa kako se otuširat… U Vrgorcu nam kažu da nemaju cisternu za dotrat vodu, a svaku cisternu triba platit 700 kuna. Kako? Ja imam mirovinu 1200 kuna, plus zaštitni dodatak od 800 kuna, a on je nesiguran.

Teško. Uz to sam i bolestan, a doktor i ljekarna su daleko.

U Vrgorcu, sve nam je tamo, a javnog prijevoza nemamo. Nemamo ovde ni popa, on je u Poljicima Kozičkim, u župi Gospe od Zdravlja kojoj pripadamo od 1955. godine, i on dolazi svake nedilje držat nam misu. Nemamo ni škole, nema tu više ni dice, a moja žena je rodila desetero. Tri sina žive ovde s nama…

Našemu desetom ditetu kum je bija doktor Franjo Tuđman, a na krštenju je bija Kruno Peronja. Radija san u Makarskoj i koliko sam puta tamo iša pješke… Sin Alen mi radi sezonski u šumariji…

'Duraj i živi' Po mijačkim brdima i vrletima šume i kamenja je "za bacanje“, a to je "dušu dalo“ za paljenje klačina i proizvodnju klaka.

Pa pale li se? Nekoć jesu, više nisu. I one su se ugasile…

- Odavde se drito može u Tihaljinu, ispalit će na kraju već spomenuti Milan te dodati: - Da sam ja gradonačelnik, sve bi napravija da ne budem tu, a da sam predsjednik države, sve bi uradija da tu bude med i mliko! Ovako, nema nego duraj i živi.

A da bi čovjek durao i živio, valja naučiti trpjeti. U Mijaci to dobro znaju…

10

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE SRPAnj 2017.

SRPanj 2017.

POTPISANI UGOVORI S UKUPNO 88 KORISNIKA NEPOVRATNOG NOVCA ZA PODIZANJE KVALITETE TURISTIČKE PONUDE I KATEGORIZIRANJE NOVIH KUĆA ZA ODMOR

javni novac kao zamašnjak razvoja

Privatnim iznajmljivačima 2,5 milijuna kuna poticaja

županijski bespovratni poticaji za početnike u poduzetništvu i očuvanje tradicijskih djelatnosti

Piše:

Ivan BAĆAK

S

Žene na posao, djeca u vrtić Župan je naglasio da je ovo izuzetno važan projekt za Splitsko-dalmatinsku županiju: - Od onog programa za poticaje razvoja gospodarstva ovo je druga po redu mjera za 93 gospodarstvenika koji su danas potpisali ugovore. Veseli me činjenica da je 36 posto njih iz ruralnog dijela naše županije. Poticaj njima znači dodatna radna mjesta u županiji. Isti oni koju su potpisali ugovor ove godine, moći će to napraviti i dogodine, ali pod uvjetom da imaju dodatno zaposlenih u svojim tvrtkama. Poticajima smo pokrili sve gospodarske grane, osim ugostiteljstva i maloprodaje. Svake sljedeće godine će dobivati poticaje i mjere na temelju ugovora kroz ovaj program, ali je povećanje broja zaposlenih nužno.

Iznosi se pojedinačno kreću do maksimalnih 50 tisuća kuna, a mnogi od njih će zbog toga pokrenuti i mali obrt i proizvodnju na svom području – kazao je župan.

Poduzetnici ostvaruju i pravo na 10.000 kuna za plaćanje dječjega vrtića.

- Tim mjerama obuhvaćene su i žene poduzetnice s djecom

kojima će biti namijenjeno po 10.000 kuna za plaćanje dječjeg vrtića kako bi se one mogle baviti poduzetništvom. Splitsko-dalmatinska županija prva u Hrvatskoj uvodi takvu mjeru - rekao je Boban.

Naglasio je kako se ne može očekivati da sve gospodarske teškoće u Hrvatskoj rješava "nacionalna razina".

- I mi na lokalnoj razini upravljamo javnim novcem poreznih obveznika i dužni smo odgovorno se odnositi prema tom novcu - rekao je župan Boban.

'Papirologiju sam riješio u jedan dan' Jedan od poduzetnika koji je dobio županijski poticaj je Josip Martić (31) iz Dentalnog laboratorija u Splitu.

– Ovaj poticaj je značajan jer je nastavak ulaganja u posao.

Dobio sam oko 50 posto traženih sredstava koje ću uložiti u kupnju novog softvera. Posao sam pokrenuo u veljači prošle godine i trenutno imamo šest stalnih poslovnih partnera.

Posao za sada dobro ide, zadovoljan sam. Želim napredovati na domaćem tržištu. Uz dosta rada, svakome se pruža prilika opstati na ovom zahtjevnom tržištu. Ovo je prvi županijski natječaj na koji sam se javio. Sam postupak je doista jednostavan, u jedan dan sam riješio papirologiju. Mjesec dana sam čekao objavu rezultata. Nisam se oznojio za poticaj koji sam dobio i zato sam zahvalan – kazao je Martić.

Popis korisnika poticaja: 1

ROZANA NOVA j.d.o.o. 30.000 kuna 2. KAIROS, vl. Marela Vrljić 30.000; 3. MIHALJEVIĆ 29.900, 4. ELON 50.000; 5. Anamarija, obrt za krojačke usluge, vl. Anamarija Kurtović 28.905; 6. ZIDAR d.o.o. 30.000; 7 BALMA, vl. Ojdana Balić 10.469,99; 8. C3 d.o.o. 30.00; 9. Faceta d.o.o.

30.000; 10. POLIKLINIKA MED POINT d.o.o. 30.000; 11. Maršić viganj j.d.o.o. 23.638,02; 12 FRUCTUS & FLORES j.d.o.o.

23.809,02; 13. Slatke brige j.d.o.o.

20.000; 14. Smart print d.o.o.

30.000; 15. MASLINA I ŠKOJ, vl. Nikola Bekavac 50.000; 16.

Slatka priča d.o.o. 11.137,46; 17.

EUNIKA, vl. Mirela Režić 8.975; 18. Statua j.d.o.o. 39.016,02; 19.

Temenos d.o.o. 20.000; 20. Ordinacija dentalne medicine Iva Ivanković, dr. med.dent. 20.000; 21. Škartoc d.o.o. 6.200; 22. PIGMENT 14.743; 23. Alaša Sinj, obrt za proizvodnju i usluge, vl.

Jozo Gaurina 30.000; 24. ZNAOR j.d.o.o. 30.000; 25. Libbrum, obrt za računovodstvene usluge, Blanka Mikulić i Barbara Grabovac 23.298,79; 26. Ordinacija dentalne medicine mr.sc. Luiđa Ivanković, dr. med. dent. 20.000; 27. Agilno j.d.o.o. 14.382,65; 28.

Jakšić galerija d.o.o. 13.845; 29.

SILVER SERVICE TEAM d.o.o.

10.889,46; 30 ĐEREK I JAŽIĆ j.d.o.o. 30.000; 31. ČIRIĆ, vl. Ante Šuto 30.000, 32. Intus j.d.o.o.

29.000,64; 33. VINKLO j.d.o.o.

4.639,84; 34. Suza j.d.o.o. 30.000; 35. Čoja, obrt za čišćenje tekstila i krznenih proizvoda, vl. Jelena Gaurina 30.000, 36. RESTART, vl. Igor Lukić 29.039,37; 37.

MANDRILL NANO BREWING j.d.o.o. 20.000; 38. RAPID PRINT d.o.o. 18.705; 39. Desetina, obrt za računovodstvene i knjigo-

vodstvene usluge, vl. Andrijana Čatipović 6.894,40; 40. Aqua Da d.o.o. 46.573,65; 41 Topli dom d.o.o. 30.000; 42. KREŠIMIR 1980 j.d.o.o. 11.393,78; 42. Mykonos, obrt za kozmetičke usluge, vl.

Tihana Norac Kljajo 29.310,34; 44. LOOK d.o.o. 28.964,59; 45.

Jagoda, obrt za uljepšavanje, vl. Jagoda Klapež 21.220,48; 46.

Feromontaža inženjering d.o.o.

20.000; 47. Dentalni laboratorij Josip Martić 15.109,16; 48. DMP ODAK, obrt za usluge pranja, vl.

Manda Odak 14.653,40, 49. Palin GFX, obrt za usluge, vl. Boris Sisarić 9.704,96; 50. NIKAD VIŠE, vl. Joško Ćuk 23.517,86; 51. ARTMOD INTERIJERI, Dujo Roguljić 21.041,85; 52. Kapural - pro-

Jure Maršić

jekt d.o.o. 20.880; 53. Dean veterina d.o.o. 20.000; 54. Dimmer, obrt za instalacije, vl. Alen Delaš 9.553,12; 55. FIZIO TALUS, vl. Roberta Ljubić 30.000; 56.

Studio Sorelle j.d.o.o. 28.960,41; 57. Postura j.d.o.o. 20.000; 58.

Fortitudo, obrt za knjigovodstvene usluge, vl. Paula Perić 15.772,40; 59. Koncept računovodstvo d.o.o. 15.192,61; 60. FORUM REVIZIJA d.o.o. 13.423,93 kuna, 61. MILENA, vl. Milena Puović 9.935,36; 62. ELEKTRO JELOVIĆ, vl. Joško Jelović 50.000; 63. Werden d.o.o.

24.578,30; 64. Veterinarska ambulanta Vrlika j.d.o.o. 23.625; 65.

3D RENDGEN d.o.o. 20.800; 66.

Poticaj d.o.o. 17.224,88; 67.PANTEON PROJEKT d.o.o. 759,60; 6 8 . T EM PE ST R ECOR DS j.d.o.o. 50.000; 69. Financial office j.d.o.o. 16.801; 70. FADE IN j.d.o.o. 15.000; 71. Estera, obrt za fotografske usluge, trgovinu i fotokopiranje, vl. Estera Peroš 29.794,20; 72. Iva Beauty d.o.o.

18.887; 73. Mystic, obrt za usluge, vl. Dijana Bilonić 11.742,20; 74.

SINGLE SPIN j.d.o.o. 24.984,20; 75. Bašo blic, obrt za čišćenje, vl. Dino Bašić 23.680; 76. Arhitektonski biro Luka Petričević d.o.o. 20.000; 77. C.M.S. Građenje d.o.o. 18.893,38; 78. Ultima, građevinski obrt i usluge čišćenja, vl. Alen Vidić 13.629,38; 79. Sapa, obrt za građevinsrstvo i usluge, vl. Damir Ercegović 10.555,30, 80. D.I.F. GRADNJA j.d.o.o.

6.375; 81. Ria, obrt za frizerske usluge, vl.Ria Devčić 23.840; 82. Element, obrt za usluge, vl.

Katarina Jakelić 19.608,60; 83.

LJUBE, obrt za frizerske usluge, vl. Ljubica Šubašić 16.432,77; 84. Trend by Antonija, frizerski obrt, vl. Antonija Muslim 9.977,68; 85 Spaladium, obrt za pedikersko-kozmetičke usluge, vl. Jelena Ćuk 6.356,35; 86.

Frizer za muškarce Vjeko, obrt za frizerske usluge, vl. Vjekoslav Runje 28.255,04; 87. PRAKTIKA, Ivan Pervan 24.722,50; 88. Tićar, obrt za usluge, vl. Rino Glavinović 22.521,20; 89. Fizio Cvitković, obrt za usluge, vl. Tonći Cvitković 20.000; 90.

Servis Ante, obrt za popravke, vl. Ante Mastelić 12.836,40; 91.

VENTILATION SHIP DESIGN d.o.o. 9.246,71; 92. Sailinig Support d.o.o. 8.875; 93. Kubit projekt d.o.o. 8.437,50; 94. SECLORUM d.o.o. 20.000; 95. Marine IRM, obrt za usluge, vl. Viktor Stupalo 16.702,65; 96. I GO d.o.o.

13.838,04; 97. VISUM j.d.o.o.

9.672,25, 98. ING ADITUM, obrt za usluge savjetovanja, vl. Toni Bumbak 5.393,18; 99. Miran hair lab studio, obrt za usluge, vl.

Miran Smajo 4.175; 100. ŠUMPREŠ, obrt za usluge, vl. Franko Marinković, Split, Put Tršćenice 5 16.026,25 kuna.

ANTE ČIZMIĆ/Hanza media

Injekcija za obrte i nova radna mjesta plitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban potpisao je ugovore s budućim korisnicima programa potpore osnivanju i razvoju malog gospodarstva na području Splitsko-dalmatinske županije za razdoblje od 2014. do 2020. Predmet potpore je dodjela namjenskih nepovratnih novčanih iznosa iz proračuna Splitskodalmatinske županije u okviru dviju mjera - za početnike u poduzetništvu i za očuvanje tradicijskih djelatnosti.

11

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

Piše: Anita Aranza

Ante Šošić: Lakše do jeftinog novca Dožupan Ante Šošić: Jedan od problema gospodarstva nedostatak je jeftinog novca, pa je u svibnju, upravo iz tog razloga i olakšavanja poduzetnicima, župan Boban potpisao ugovor s bankama kojima se omogućava poduzetnicima da dođu do jeftinog novca.

Anđelko Katavić: Odobrena 93, od 121 zahtjeva Pročelnik Anđelko Katavić: Od objave javnog poziva do potpisa prošlo je samo 90 dana. Nigdje u Hrvatskoj to ne ide tako brzo i elegantno kao kod nas. Inače, primljen je 121 zahtjev, odbijeni su samo oni koji se ne uklapaju u kriterije, a nedostaci koji se tiču sitnih formalnosti su upotpunjeni, naglasio je pročelnik Katavić.

Ria Devčić: Veliki vjetar u leđa Ria Devčić iz Dugog Rata, osnivačica mobilnog frizerskog salona: Hvala ekipi iz Županije na strpljenju oko mojih pitanja, opustili su i mene. Kao samohranoj majci dvoje djece i ženi od 47 godina ovo je veliki vjetar u leđa - kazala je Ria.

S

plitsko-dalmatinska županija broji više od 25.000 pružatelja smještaja u domaći nstv i ma, koji u svojim objektima imaju više od 155.000 kreveta. Značenje kontinuiranog ulaganje u kvalitetu usluge smještajnih kapaciteta prepoznala je i Županija, koja već treću godinu privatnim iznajmljivačima dodjeljuje nepovratan novac kroz program podizanja kvalitete turističke ponude s maksimalnim iznosom do 30.000 kuna ili 50 posto ukupnih troškova, a u tekućoj 2018. prvi put potiče kategoriziranja novih kuća za odmor u svomu zaleđu kroz sufinanciranje do čak 75 posto troškova s maksimalnim iznosom od 75.000 kuna.

U prethodne dvije godine 351 korisnik je dobio pravo na sufinanciranje, a odobreno je više od pet milijuna kuna. Ove godine odobreno je 2,5 milijuna kuna za čak 88 korisnika, od čega su njih 57 postojeći privatni iznajmljivači, a ostalih 31 budući privatni iznajmljivači iz zagorskoga dijela naše županije.

Ulaganje u zaleđe Svečano potpisivanje ugovora održano je na Zenti, u prostorijama Županijske skupštine. Svečanost je otvorio župan Blaženko Boban riječima pozdrava i zahvale te naglasio da smo jedina županija koja nepovratno daje novac privatnim iznajmljivačima: - Naša je transparentna želja da što veći broj građana bude upoznat s ovim i drugim županijskim programima i poticajima. Jer upravo novac građana, poreznih obveznika, vraćamo njima, građanima. Zbog velikog zanimanja za navedeni program, za još šezdesetak privatnih iznajmljivača koji su ispunili uvjete, osigurat ćemo dodatan novac kroz rebalans proračuna i omogućiti svima koji zadovoljavaju uvjete da dođu do poticaja za turističku djelatnost

Luka Brčić, Blaženko Boban i Stipe Čogelja u ruralnim zagorskim krajevima naše županije, naglasio je župan.

- Naša Turistička zajednica radi na edukacijama, a mi na podizanju standarda i to je jedini ispravan put kako bismo ponudu podigli na višu razinu. Ulažemo strateški, moramo rasteretiti obalu, a ulagati u zaleđe - ustvrdio je Stipe Čogelja, pročelnik Upravnoga odjela za turizam i pomorstvo.

Rako: Isplati se vratiti na didovinu Okupljenima se također obratio i jedan od korisnika poticaja, Ognjen Rako iz Zagvozda, koji je ostvario pravo na najviši iznos od maksimalnih 75.000 kuna.

- Ovaj natječaj kao da je pisan za mene koji sam se prije par godina vratio na didovinu, uknjižio nekretnine i obnovio ih. Znat ću iskoristiti ovaj odličan poticaj, ali želim dodati da je sustav bodovanja pravedan, jer onaj tko najviše ulaže, najviše i dobiva - kazao je Ognjen Rako.

U programu II. mjera - fizičke osobe koja će pružati usluge u domaćinstvu, kategorija smještajnog objekta "Kuća za odmor" - budući privatni iznajmljivač, dodijeljeno je ukupno 1.262.000 kuna poticaja, a novac je otišaola na ime sljedećih korisnika: 1. Rako Ognjen, Zagvozd 75.000 kuna; 2. Lončar

Ognjen Rako

Mario, Ričice 60.000; 3. Sabljić Ivica, Krivodol 60.00; 4. Divić Tonći, Imotski 45.000; 5. Bubalo Davor, Proložac Donji 45.000; 6. Ljubičić Petar, Runovići 1.500; 7. Maršić Damir, Proložac Donji 45.000; 8. Kurtović Marijan, Cista Velika 45.000; 9. Ujević Elvira, Krivodol 37.500; 10. Gusić Mate, Grab 45.000; 11. Lončar Joško, Imotski 45.000; 12. Gudelj Stjepan, Zmijavci 45.000; 14. Žužul Ivan, Kamenmost 36.000; 15. Klapirić Novica, Imotski 37.500; 16. Iveta Brčić Mina, Gala 37.500; 17. Krištić Boro, Zmijavci 37.500; 18. Biloš Ante, Imotski 37.500; 19. Kukavica Mile, Imotski 37.500; 20. Vukadinović Ante, Vinjani Donji 37.500; 21. Rogošić Miroslav, Dugopolje 37.500; 22. Šabić Ivan, Imotski 37.500; 23. Žuro Ante, Košute 37.500; 24. Radić Ive, Sinj 36.500; 25. Rašić Marijo, Imotski 37.500; 26. Jović Slavko, Imotski 33.000; 27. Župić Filip, Sinj 37.500; 28. Vučica Marica, Dugobabe 37.500; 29. Talaja Iva, Sinj 37.500; 30.

Modrić Ivo, Sinj 37.500; 31. Bago Miroslav, Imotski 37.500.

U programu I. mjera - fizičke osobe koja pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu – registrirani privatni iznajmljivač odobreno je 1.238.000 kuna nepovratnog poticajnog novca, a korisnici su: 1.

Jelinčić Joško, Postira 30.000 kuna; 2. Porobija Ivan, Otok 30.000; 3. Gudelj Ivan, Zmijavci 30.000; 4. Vuković Ante, Kamenmost 30.000; 5. Jurišić Antonio, Nova Sela 30.000; 6. Ćubelić Anđa, Cista Provo 30.000; 7. Baumgartner Nenad, Nečujam 30.000; 8. Zdilar Milan, Imotski 27.000; 9. Vladušić Benita, Kaštel Kambelovac 27.000; 10. Radeljić Jozo, Zadvarje 27.000; 11. Ćapin Dragan, Zmijavci 27.000; 12. Matković Ivan, Grubine 27.000;

13. Jurčević Milan, Podstrana 27.000; 14. Mikačić Gordana, Sinj 27.000; 15. Franičević Vice, Sućuraj 11.000; 16. Vučković Ante, Sinj 27.000; 17. Marinović Jozo, Slivno 24.000; 18.

Skender Jure, Krivodol 24.000; 19. Batarelo Arsen, Dicmo 24.000; 20. Šabić Ita, Zmijavci 19.000; 21. Šabić Ljiljana, Zmijavci 24.000; 22. Češljar Ivan, Proložac 24.000; 23. Dinčić Nikša, Čišla 7500; 24. Vinko Mamut, Kaštel Lukšić 14.000; 25. Buzov Paško, Kaštel Sućurac 24.000; 26. Jurčević Ivica, Podstrana 24.000; 27. Matas Cvita, Vrlika 6000; 28. Ujević Josip, Krivodol 24.000; 29.

Lasić Ivica, Proložac 24.000; 30. Mustapić Zoran, Imotski 24.000; 31. Kalajžić Ante, Šestanovac 21.000; 32. Vojković Mario, Dicmo 10.000; 33. Žamić Borka, Brela 21.000; 34. Neimarlija Adi, Povlja 21.000; 35.

Karin Ante, Grubine 21.000; 36. Misir Tomislav, Vinjani Gornji 21.000; 37. Korać Marija, Split 21.000; 38. Majić Sandra, Kaštel Sućurac 21.000, 39.

Barić Ivan, Podstrana 21.000; 40. Batinić Krešimir, Lovreć 21.000; 41. Belava Karlo, Trogir 21.000; 42. Kokić Mladen, Proložac Donji 21.000; 43. Radovčić Duje, Kostanje 21.000; 44. Bošković Juraj, Selca 20.000; 45. Grabovac Ivanka, Kaštel Štafilić 21.000; 46. Jarak Milena, Makarska 21.000; 47. Petričević Anastasia, Mravince 21.000; 48. Mendeš Marko 21.000; 49. Mešin Gordana, Klis 21.000; 50. Skako Goran, Imotski 11.000; 51. Puharić Marija, Makarska 21.000; 52.

Banić Ana, Dugi Rat 21.000; 53. Škarica Ivica, Duće 21.000; 54. Ćuk Milenko, Kaštel Kambelovac 21.000; 55. Gudelj Marija, Kamenmost 11.000; 56.

Jakšić Vicko, Supetar 15.000; 57. Šošić Marko, Brela 6500 kuna.

12

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

SRPanj 2017.

NAGRAĐENI NAJBOLJI TIMOVI I MENTORI ŽUPANIJSKOG EDUKACIJSKOG IT CENTRA

genijalci iz školskih klupa

Prvaci iz svijeta informatike

ŽUPANIJA NAGRADILA 71 ŠKOLARCA, OSVAJAČE PRVA TRI MJESTA NA DRŽAVNIM NATJECANJIMA ZNANJA, I 66 NJIHOVIH MENTORA

Marina Matković

S

plitsko-dalmatinska županija upriličila je primanje za učenike i mentore osnovnih i srednjih škola koji su ostvarili uspjeh na državnim natjecanjima. Novost je da su ove godine uz natjecanja iz znanja uključene i strukovne discipline. Župan Blaženko Boban, zajedno sa sa svojim zamjenikom Lukom Brčićem i pročelnikom Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport Tomislavom Đonlićem, na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu nagradio je 71 učenika i 66 mentora osnovnih i srednjih škola.

Uz prigodna priznanja i plakete učenici su dobili i financijsku nagradu u iznosima od 3000 kuna za 1. mjesto, 2500 kuna za 2. mjesto i 2000 kuna za 3. mjesto. Također, nagrađeni su i svi njihovi mentori u iznosu od 1800 kuna. Župan je naglasio da će ubuduće još i više ulagati u izvrsnost jer to jamči prosperitet kako naše županije, tako i cijele Domovine.

4. Leo Radalj, III. gimnazija Split – 2. mjesto, hrvatski jezik; 3. mjesto, geografija 5. Duje Peričić, Zdravstvena škola Split – 1. mjesto, latinski jezik 6. Antea Tokić, I. gimnazija Split – 1. mjesto, grčki jezik 7. Domagoj Perković, III. gimnazija Split – 1. mjesto, fizika 8. Bartol Bućan, OŠ Bol Split – 1. mjesto, fizika 9. Nika Kilić, OŠ Kamen-Šine Split – 1. mjesto, francuski jezik 10. Jelena Mijalić, OŠ Jelsa – 1. mjesto, talijanski jezik 11. Nika Horvat, I. gimnazija Split – 1. mjesto, talijanski jezik 12. Ivanka Drnas, Škola likovnih umjetnosti Split – 1. mjesto. likovna kultura 13. Sara Dorčić, Škola likovnih umjetnosti Split – 1. mjesto, likovna kultura 14. Ivan Vukadinović, OŠ Pujanki – 1. mjesto, geografija 15. Lobel Krivić, III. gimnazija Split – 1. mjesto, logika 16. Antonio Vetma, III. gimnazija Split – 1. mjesto, hrvatski jezik 17. Ante Vulić, OŠ Kneza Branimira Muć – 1. mjesto, tehnička kultura

18. Duje Bauk, SŠ Jure Kaštelan Omiš - 1. mjesto, engleski jezik 19. Lucija Kalaš, Srednja tehnička prometna škola Split – 1. mjesto, tehničar PT prometa 20. Kristina Bradarić Šljujo, Komercijalno-trgovačka škola Split – 1. mjesto, prodavač 21. Miodrag Babić, Obrtna-tehnička škola Split -1. mjesto, instalater grijanja i klimatizacije 22. Ivan Banović, Obrtna-tehnička škola Split - 1. mjesto, instalater grijanja i klimatizacije 23. Petra Brčić, III. gimnazija Split – 2. mjesto, fizika 24. Ivano Glibota, OŠ Kamen-Šine Split – 2. mjesto, matematika 25. Ivan Jukić, V. gimnazija Split – 2. mjesto, povijest 26. Roko Radanović, III. gimnazija Split – 2. mjesto, informatika 27. Toma Puljak, III. gimnazija Split – 2. mjesto, informatika 28. Dražen Barić, Elektrotehnička škola Split - 2. mjesto, informatika 29. Ivan Nizić, SŠ fra Andrije K. Miošića Makarska – 2. mjesto, matematika

30. Zara Vučko, I. gimnazija Split – 2. mjesto, francuski jezik 31. Tihana Golubić, II. gimnazija Split – 2. mjesto, francuski jezik 32. Stela Kuzmanić, Turističko-ugostiteljska škola Split – 2. mjesto, francuski jezik 33. Ana Čukušić, OŠ Mertojak – 2. mjesto, talijanski jezik 34. Katarina Barić, V. gimnazija Split – 2. mjesto, talijanski jezik

Jakov Prkić/hanza media

Luka, Kim i Mirko - 3 zlata i 4 srebra!

Piše:

Učenica Barbara Sumić i mentorica Vesna Dobronić u društvu županijskih čelnika

35. Bruno Minigo, V. gimnazija Split – 2. mjesto, talijanski jezik 36. Dominik Rnjak, Škola likovnih umjetnosti Split – 2. mjesto, likovna kultura 37. Anteo Vukasović, III. gimnazija Split – 2. mjesto, geografija 38. Ema Buljan, Gimnazija Dinka Šimunovića Sinj – 2. mjesto, geografija 39. Marin Biliškov, III. gi-

mnazija Split – 2. mjesto, biologija 40. Petra Lazić, OŠ Sućidar – 2. mjesto, biologija 41. Klara Goreta, III. gimnazija – 2. mjesto, hrvatski jezik 42. Hatidža Hadžić, OŠ Dobri – 2. mjesto, islamski vjeronauk 43. Amra Hodžić, OŠ Don Lovre Katića – 2. mjesto, islamski vjeronauk 44. Martina Pranjić, OŠ Pujanki – 2. mjesto, debata 45. Marija Buljubašić, OŠ Pujanki – 2. mjesto, debata

nagrade u zagoru, na otoke i priobalje

trofejan iz kemije,

Jakov Prkić/hanza media

matematike i biologije Objavljujemo popis nagrađenih učenika iz cijele Splitsko-dalmatinske županije, ponosni na njihova ostvarenja: 1. Luka Bulić Bračulj, III. gimnazija Split – 1. mjesto, kemija; 2. mjesto, matematika i biologija 2. Kim Staničić, SŠ fra Andrije K. Miošića – 1. mjesto, matematika; 2. mjesto, njemački jezik 3. Mirko Armanda, III. gimnazija Split – 1. mjesto, kemija; 2. mjesto, geografija

13

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

SRPAnj 2017.

46. Mirna Ćurin, OŠ Pujanki – 2. mjesto, debata 47. Domagoj Marunica, Tehnička i industrijska škola R. Bošković Sinj – 2. mjesto, promet i logistika 48. Tamara Dabro, SŠ Braća Radić Kaštel Štafilić – 2. mjesto, prehrana 49. Krešimir Mandić, Srednja tehnička prometna škola Split – 2. mjesto, zrakoplovni promet 50. Marija Višević, Komercijalno-trgovačka škola Split– 2. mjesto, komercijalist 51. Goran Čulin, Komerci-

jalno-trgovačka škola Split – 2. mjesto, komercijalist 52. Luka Peruzović, Komercijalno-trgovačka škola Split – 2. mjesto, komercijalist 53. Roko Gazibara, Turističko-ugostiteljska škola Split – 2. mjesto, gastro 2018.

54. Milka Palada, SŠ B.J. Trogiranin, Trogir – 2. mjesto, posluživanje menija 55. Mateo Kraljević, Zdravstvena škola Split – 2. mjesto, fizioterapetuski tehničar 56. Marko Budimir, Nadbiskupijska klasična gimnazija Split – 3. mjesto, grčki jezik 57. Josip Jurčević, OŠ Pujanki – 3. mjesto, matematika 58. Lucija Kovačević, V. gimnazija Split – 3. mjesto, kemija 59. Barbara Sumić, III. gimnazija Split – 3. mjesto, kemija 60. Karla Radić, Turističko-ugostiteljska škola Split – 3. mjesto, francuski jezik 61. Josipa Cecić, OŠ Plokite – 3. mjesto, talijanski jezik 62. Nikolina Grubić, OŠ Vjekoslava Paraća Solin – 3. mjesto, likovna kultura 63. Luka Jerčić, OŠ Kman-Kocunar – 3. mjesto, geografija 64. Nikola Radoš, IV. gimnazija Split – 3. mjesto, filozofija 65. Luka Katunarić-Škaro, Škola za dizajn, grafiku i održivu gradnju – 3. mjesto, engleski jezik 66. Karlo Katić, Tehnička i industrijska škola R. Bošković Sinj -3. mjesto, promet i logistika 67. Vinko Rudić, Graditeljsko-geodetska tehnička škola Split – 3. mjesto, AutoCad 68. Mate Jelavić-Šako, Graditeljsko-geodetska tehnička škola Split – 3. mjesto, geodetski tehničar 69. Keti Roso, Srednja strukovna škola Makarska – 3. mjesto, kuhar 70. Antonela Narić, Obrtnička škola Split – 3. mjesto, modni tehničar 71. Žarka Kuščević, Škola likovnih umjetnosti Split – 3. mjesto, Dani odjeće

A

ktivnosti Edukacijskog IT centra Splitsko-dalmatinske županije odvijale su se u osam osnovnih i devet srednjih škola (Imotski, Makarska, Omiš, Sinj, Trogir, Supetar, Split, Kaštela, Solin) kako bi se pružila prilika što većem broju djece da se upoznaju s osnovama programiranja i svijeta informatike. U prvoj godini školu osnova programiranja (HTML/CSS/ JavaScript) upisalo je i pohađa 480 učenika u 17 škola.

Suvremene interaktivne nastavne materijale izradili su timovi voditelja EDIT OŠ prof.

Saše Mladenovića s PMF-a i EDIT SŠ prof. Ante Bartulovića iz III. gimnazije, skupa s članovima udruge DUMP. Edukacija se planira povećati na još veći broj škola i učenika i u školskoj godini 2018./2019.

'Mladi učenici kao vrhunski stručnjaci' U prostorijama Županijske skupštine 29. lipnja održana je svečanost dodjele nagrada prvonagrađenim timovima i mentorima EDIT programa ICT županije. Župan Blaženko Boban izrazio je ponos i zadovoljstvo mladim ljudima koji su sudjelovali u programu.

– Kad se pogledaju ovi radovi mladih učenika, moglo bi se reći da su ih radili vrhunski stručnjaci. Dizajn tih stranica i mogućnosti koje nude, a prije svega fokusiranost na promociju naše predivne županije, zaista me čine ponosnim. Početkom iduće školske godine nastavljamo s EDIT programom i želimo da naša ICT županija bude prva u Hrvatskoj i da sudionicima koji su ga završili omogućimo ulazak na tržište koje je jako profitabilno, a na kojemu je velik nedostatak radne snage – kazao je Boban.

Voditelj EDIT programa i ICT županije Damir Brčić opisao je iskustva koja su prošli tijekom programa i smjer u kojem ICT županija želi ići.

– Nije bilo teško, radili smo samostalno, a mentori su nam pomagali ako bi nešto zapelo. Imali smo mogućnost pristupiti jednom drugom obliku informatike koji nije toliko zastupljen u našoj nastavi i mislim da će nam to biti vrlo korisno – kazala je Kristina Mu-

Tim 1 III gimnazije

stapić iz splitskog MIOC-a, čija stranica o poznatim osobama dijeli prvo mjesto s drugim timom iz iste škole koji se bavi temom županijskih plaža.

– Cilj nam je bio što bolja sistematizacija plaža zato što smatramo da je to najmanje istraženi dio naše županije, a iznimno je važan za razvoj turizma. Stranica je dio budućeg projekta koji će omogućiti korisnicima da vide kako pojedine plaže izgledaju, kolika je gdje temperatura, koliko je slobodnog mjesta, moći će se plaćati ležaljke ako ih ima. Planirali smo pokrenuti taj projekt, a program EDIT nam se učinio kao odlična prilika – kaže Antonio Nikolić, koji je prošle godine odnio i titulu svjetskog prvaka u robotici u Japanu.

Zlatni Imoćani U kategoriji srednjih škola, drugo mjesto zauzeli su učenici SŠ "Braća Radić" iz Kaštela, a treće učenici Gimnazije "Dr. Mate Ujević" iz Imotskoga.

U kategoriji osnovnih škola nagrade za najbolje radove osvojili su: 1. mjesto: OŠ Stjepana Radića – Imotski; Laura Rebić i Grgo Vujčić, 8.f, mentor Zoran Gabelica 2. mjesto: OŠ Majstora Radovana – Trogir; Lovre Lovrić i Tibor Martinović, 7. razred, mentorica Ana Marija Sačer 3. mjesto dijele: OŠ Žnjan-Pazdigrad – Split; Roko Smuđa, Ante Gudelj i Petar Mandić – 7. razred, mentorica Nataša Zvonar, i OŠ Split 3; Ivana Oreb, Mirta Paleško, Iva Raos – 8.r., mentorica Mila Ozretić U kategoriji srednjih škola najbolji su bili: 1. mjesto dijele: "Tim 1" III. gimnazije – Split; Antonio Nikolić, Nino Borović, Gordan Milovac, mentor Ante Bartulović, i "Tim 2" III. gimnazije; Kristina Mustapić i Ivana Govorušić, 2. razred, mentorica Ana Oreb 2. mjesto: SŠ Braća Radić – Kaštela, Lucija Gelo, Jelena Duvnjak, Irena Varnica iz 2.h, mentorica Andrijana Skelić 3. mjesto: Gimnazija "Dr. Mate Ujević" – Imotski; Antica Nikolić (1.e), Petra Čelan (1.b), Mirna Bušić (1.b), mentor Ivan Milardović Svi radovi, odnosno učeničke web-stranice, mogu se pogledati na web-stranici projekta na web-adresi http://edit.trema.hr i na http://helios.com.hr/edit/ D.B.

14

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

15

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

SRPAnj 2017.

SRPanj 2017.

Pripremila Ana-Marija Škorić

25. lipnja

Grad Split i Županija obilježili Dan državnosti Dan državnosti u Splitu je obilježen svečanošću koju su u Staroj gradskoj vijećnici zajedno organizirali Splitsko-dalmatinska županija i Grada Split. Govornici su naglasili kako nam je sada potrebno zajedništvo kakvo je postojalo 90ih godina prošlog stoljeća te su istaknuli važnost hrvatskih branitelja u stvaranju države.

'Hrvatski branitelji su temelj ovog datuma', rekao je župan Boban, izrazivši nadu da će doći vrijeme da će hrvatska himna, zastava i Domovina biti svetinja svakom stanovniku države.

Gradonačelnik Andro Krstulović Opara istaknuo je kako je 'potrebno promovirati vrijednosti domoljublja, iste one vrijednosti koje su izravno i sa svojom žrtvom unijeli u ovu zemlju naši branitelji'.

Predsjednik Skupštine Splitsko-dalmatinske županije Petroslav Sapunar istaknuo je da 'moramo biti ponosni što pripadamo generaciji koja je svjedočila stvaranju hrvatske države i koja novim naraštajima duguje opstanak u stabilnom i demokratskom okruženju'.

26. lipnja

Župan s načelnicima i gradonačelnicima Sastanak župana Blaženka Bobana s gradonačelnicia i načelnicima općina održan je u dvorani Županije u Domu za starije i nemoćne osobe na Zenti. Na sastanku se razgovaralo o nabavci školskih udžbenika u osnovnim školama kojima je osnivač SDŽ, aktivnosti arhiva SDŽ, planu potrebnih specijalizacija u Domu zdravlja SDŽ te protupožarnoj sezoni 2018. Ministar državne imovine Goran Marić upoznao je nazočne s novim Zakonom o državnoj imovini te izvijestio o suradnji gradonačelnika i načelnika s Ministarstvom.

28. lipnja

Zajedničkim snagama učvrstiti volonterizam Župan Boban i zamjenik Brčić primili su članove udruge "Anđeli". Udruga je nositelj projekta u sklopu programa Erasmus + te je ove godine od 25. lipnja. do 4. srpnja bila domaćin međunarodnog treninga za mlade pod nazivom “EVS as One more step toward Inclusion!” na kojemu su bili sudionici iz Hrvatske, Makedonije, Bugarske, Rumunjske, Turske, Slovačke, Italije, Estonije i Poljske.

Cilj projekta je razvijanje kompetencija kod mladih u polju EVS-a s naglaskom na volonterski rad u području osoba s manje mogućnosti te inkluzivnom elementu spajanja volontiranja i rada s osobama s manje mogućnosti u multikulturalnom okruženju.

Voditeljica projekta Anka Đikić uz zahvalu županu na gostoprimstvu izrazila je nadu kako će se ovim projektom iznaći rješenje kako pomoći osobama s manje mogućnosti, bilo to u ekonomskom ili socijalnom smislu.

- Zahvaljujem udruzi "Anđeli“ koja nas je posjetila danas sa svojim prijateljima iz osam zemalja jer je njihov volonterizam prepoznatljiv u cijeloj Europi. Ono što udruga radi i kako okuplja ljude, pomaže onima kojima je najpotrebitije i koje žele maksimalno uključiti u društvo više je nego pohvalno. Već sada imamo neke zajedničke projekte i vjerujem da će prepoznati rad županije u humanitarnom smislu. Nadam se da ćemo zajedničkim snagama učvrstiti volonterizam na području naše županije - kazao je Boban

ŽUPANIJSKE POTPORE FIZIČKIM OSOBAMA, GRADOVIMA I OPĆINAMA U PROGRAMU SUSTAVNOG GOSPODARENJA ENERGIJOM

Anđelko Katavić, Blaženko Boban i Damir Čarić

PREDSTAVLJENA STUDIJA PRIHVATNIH KAPACITETA TURIZMA NA PODRUČJU SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

Putokaz održivog razvoja turizma Piše:

Ivan BAĆAK

S

plitsko-dalmatinska županija predstavila je Studiju prihvatnih kapaciteta turizma na svom području.

Riječ je o stručnom dokumentu koji je za Županiju izradio Institut za turizam, a koji daje odgovore na mnoga pitanja održivosti i budućeg planiranja razvoja turizma na prostoru Splitsko-dalmatinske županije, pritom vodeći računa o održivom razvoju i kvaliteti života lokalne zajednice. Uz direktora Hrvatske turističke zajednice Kristjana Staničića, predstavljanju su prisustvovali župan Blaženko Boban, Tonči Glavina, državni tajnik u Ministarstvu turizma, Joško Stella, direktor TZ Splitsko-dalmatinske županije i dr.

Zoran Klarić, znanstvenik s Instituta za turizam. Riječ je o prvoj studiji ovakvog tipa koju je dala izraditi jedna županija u Hrvatskoj, a druga u Europi.

'Želimo više i bolje' - Mi smo odgovorna županija, svjesna značaja turizma za našu zajednicu. Zadovoljni smo dosad ostvarenim rezultatima, ali želimo više i bolje. Da bismo to postigli moramo dugoročno planirati pa smo se stoga odlučili na izradu studije koja nam je pokazala u kojem smjeru treba

dalje raditi kako bismo bili još uspješniji, odnosno kako bismo se razvijali u održivom smjeru u korist naših građana - u uvodnoj riječi na konferenciji za medije naglasio je župan Blaženko Boban.

Splitsko-dalmatinska županija u proteklih je pet godina zabilježila najveći rast turističkog prometa u zemlji po prosječnoj godišnjoj stopi rasta noćenja od 11 posto, što je za tri posto više od svih drugih jadranskih regija. Zbog toga se stvara sve jači pritisak na obalne prostore, osobito u sezoni, pa je u fokusu javnosti sve više održivi rast i razvoj turizma.

Studija prihvatnih kapaciteta turizma predstavlja prvi dokument jedne turističke regije u Hrvatskoj, koji definira ukupni opteretni smještajni kapacitet za područje svakog od šest klastera u županiji.

- Ovo je inovativni projekt na području Republike Hrvatske, a sama studija ovog tipa rijetko se

Joško Stella

provodi i u svijetu. Jedino održivim razvojem turizma možemo osigurati dugoročnu konkurentnost i željenu poziciju u budućnosti - izjavio je Joško Stella, direktor TZ-a Splitsko-dalmatinske županije.

Strateški dokument Navedeno je potvrdio i Tonči Glavina, državni tajnik u Ministarstvu, koji je zahvalio županu Bobanu i Stelli na izradi ove strateške studije, što će vjerojatno biti poticaj i drugim županijama.

- Temelj i preduvjet održivog razvoja turizma predstavljaju kvalitetni strateški dokumenti, a Splitsko-dalmatinska županija je izradom ove studije dokazala da prepoznaje smjer dugoročnog i ispravnog upravljanja turizmom, pritom vodeći računa o dobrobiti cjelokupne zajednice. Siguran sam da će ovo biti poticaj i ostalim županijama, jer Hrvatska uživa status jedne od najpopularnijih destinacija te je izgledno daljnje jačanje turističkog prometa, zbog čega je nužno na vrijeme osigurati kvalitetne uvjete boravka naših gostiju, ali i stanovnika, poručio je direktor TZ-a Hrvatske Kristjan Staničić, pritom uputivši iskrene čestitke Splitsko-dalmatinskoj županiji i Institutu za turizam na izvrsnoj suradnji, čiji je rezultat kvalitetan strateški dokument.

Dokument je predstavio dr.

Zoran Klarić, znanstvenik s Instituta za turizam.

kronologija događanja

Štedite, štitite okoliš i kvalitetnije živite...

Ž

upanija Splitsko-dalmatinska objavila je javni poziv za iskazivanje interesa za dobivanje potpora za Projekte sukladno Programu sustavnog gospodarenja energijom na području Splitsko-dalmatinske županije 2018. - 2021., na koji se do 29. kolovoza mogu prijaviti fizičke osobe te općine i gradovi u županiji.

Fizičke osobe mogu biti korisnici sredstava potpore za poticanje korištenja obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama, kao i za poticanje povećanja energetske učinkovitosti u obiteljskim kućama, a općine i gradovi za poticanje smanjenja potrošnje energije i svjetlosnog zagađenja javne rasvjete.

Zavisno o aktivnostima, prihvatljivi troškovi mogu biti naknade energetskim certifikatorima, nabava i ugradnja materijala i opreme te troškovi projektne dokumentacije i priključka na plinski distribucijski sustav i drugo.

Kako do poticaja?

Pravo na dodjelu bespovratnih sredstava za fizičke osobe mogu ostvariti podnositelji prijava koji su punoljetne fizičke osobe s prebivalištem na području Splitsko-dalmatinske županije, da se objekt na koji se planira ugradnja sustava nalazi na području naše županije, da je objekt u cijelosti ili na više od 50 posto bruto podne površine namijenjen za stanovanje, te građevinske površine manje od 600 metara četvornih, da podnositelji prijave, koji su vlasnici ili suvlasnici objekta na koji se planira ugradnja sustava imaju prijavljeno prebivalište na adresi na kojoj se planira ugradnja

paun paunović/HANZA MEDIA

duje klarić/HANZA MEDIA

kronologija događanja

prijave do 28. kolovoza

prvi u hrvatskoj, drugi u europi

sustava, da u posljednje tri godine nije koristio bespovratna sredstva Splitsko-dalmatinske županije za projekte iz Programa sustavnog gospodarenja energijom te da podnositelj prijave ima pisanu suglasnost svih suvlasnika za ugradnju sustava na zajednički objekt.

U pogledu gradova i općina to moraju biti gradovi i općine s područja Splitsko-dalmatinske županije, koji su na svom predstavničkom tijelu donijeli Program izgradnje, rekonstrukcije i modernizacije javne rasvjete, te za isti u svom proračunu, sukladno svojim mogućnostima i potrebama programa, predvidjeli određena financijska sredstva.

Na raspolaganju 1.450.000 kuna I do sada je Županija sufinancirala mnoge projekte i programe, ali ih nije na ovaj način prezentirala i najavljivala za javnost. Zato je župan Blaženko Boban, predstavljajući ove mjere poticanja energetske učinkovitosti u javnom i privatnom sektoru, zahvalio novinarima što će pratiti sam natječaj, prijave i izvijestiti na koncu o učincima ovih mjera.

- Nastavljamo s poticanjem energetske učinkovitosti, ali ovaj put nam trebate vi novinari kako naše mjere poticanja ne bi ostale u uskom krugu zainteresiranih. Događalo se prijašnjih godina da bi ljudi, posebno iz ruralnih krajeva, čuli za ovakve mjere tek nakon isteka rokova za prijavu - kazao je župan, ponavljajući da županije imaju smisla onoliko koliko od njih ima koristi svaki građanin.

Do 2018. godine Splitsko-dalmatinska županija je za mjere poticanja energetske učinkovitosti u javnom i privatnom sektoru uložila 5,5 milijuna kuna.

U ovoj godini je 1,15 milijuna kuna predviđeno za energetsku obnovu obiteljskih kuća, a 300 tisuća kuna za pomoć onim jedinicama lokalne samouprave za lakše prijavljivanje na natječaj za zamjenu stare i ugradnju nove, energetski učinkovite javne rasvjete.

Kombiniranjem mjera (za obnovu fasade i prozora, ugradnju peći na pelete i slično) pojedinci mogu koristiti do 62 tisuće kuna. Županija sudjeluje s 50 posto (do tisuću kuna) u sufinanciranju izrade energetskog certifikata koji je jedan od uvjeta sudjelovanja na natječaju. Prijave na ovaj natječaj traju do 29. kolovoza ove godine.

- Na ovaj način štedimo, kvalitetnije živimo, čuvamo okoliš, razvijamo gospodarstvo i čuvamo radna mjesta - kratko je sažeo prezentaciju za novinare župan Boban.

Uz župana Bobana, novinarima su za pitanja na raspolaganju bili pročelnik Anđelko Katavić i pomoćnik pročelnika Damir Čarić.

I.B.

Zavirite na www. dalmacija.hr O projektima koji se mogu sufinancirati, dokumentaciji potrebnoj za obradu zahtjeva, kriterijima za odabir projekata, rokovima, načinu i mjestu predaje zahtjeva te o dodatnim informacijama više možete vidjeti na stranicama: www.dalmacija.hr

28. lipnja

Sudionici 'Malog Splita' u Županiji Luka Brčić, zamjenik župana, rekao je kako je ovo je jedno od najljepših primanja u Splitsko- dalmatinskoj županiji čije su prostorije bile ispunjene dječjom radošću i pjesmom. Čestitao im je na 28. godini djelovanja te naglasio kako je Županija prepoznala njihov talent i njihovu ljubav.

- Na sve moguće načine smo ih pratili i to ćemo činiti i dalje. Posebno bih naglasio njihovo djelovanje, njihovu pjesmu i radost koju su širili u vremenima kad baš i nije bilo do pjesme, a to je za vrijeme Domovinskog rata i ja se nadam da je upravo taj čvrsti temelj zalog da će u budućnosti biti više radosnih trenutaka za sve građane grada Splita, Splitsko-dalmatinske županije i za sve naše goste - zaključio je Brčić.

11. srpnja

Sedam milijuna kuna za izgradnju plaža Župan Blaženko Boban u nazočnosti pročelnika Upravnog odjela za pomorstvo i turizam Stipe Čogelje potpisao je sa zamjenikom gradonačelnika Splita Ninom Velom, gradonačelnikom Omiša Ivom Tomasovićem, načelnikom općine Podstrana Mladenom Bartulovićem te načelnikom općine Tučepi Antom Čobrnićem ugovore kojima im je Županija dodijelila nepovratan novac. Gradu Splitu dodijeljeno je dva milijuna kuna za uređenje žnjanskog platoa u sklopu održavanja i stavljanja u javnu funkciju pomorskog dobra, Gradu Omišu milijun kuna za uređenje plaže Brzet, Općini Podstrana tri milijuna kuna za uređenje obalnog područja od ušća rijeke Žrnovnice do sportske luke Strožanac, dok je Općini Tučepi dodijeljeno milijun kuna za uređenje obalnog pojasa od marine do Gospina potoka.

- Osigurali smo sedam milijuna kuna koje smo podijelili na četiri lokalne zajednice, temeljem jasnih kriterija i vrijednosti projekta. Apeliram i na druge lokalne zajednice da se jave na natječaje i dobro pripreme kao što su to ovaj put napravili ovi gradovi i općine, kazao je župan.

Radni sastanak s ministricom Nadom Murganić Župan Blaženko Boban i ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić održali su radni sastanak u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Uz ministricu u posjet su stigli i državna tajnica Marija Pletikosa te pomoćnik ministrice za proračun i financije Josip Masnić. Glavna tema sastanka bila je kako unaprijediti sustav socijalne skrbi na području Splitsko-dalmatinske županije. Na radnom sastanku sudjelovali su i zamjenik župana Ante Šošić te pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Diana Luetić.

16

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE SRPAnj 2017.

baština pod zaštitom unesco-a VITEŠKA IGRA PODNO KAMIČKA TRČI SE OD 1715. U SLAVU POBJEDE NAD OSMANLIJAMA I KAO ZAHVALNOST MAJCI OD MILOSTI

Alka i Gospa Sinjska povezani 303 godine tom dubravec/Hanza media

Piše:

TONI PAŠTAR

S

vatko tko je kao turist putovao bilo gdje po Europi i svijetu svjedočio je pričama o događajima ili osobama predstavljenim kao kulturnu i(li) povijesnu baštinu konkretne destinacije. Priča koje su pri formiranju najčešće bile bez pokrića, ali lijepo sročene i ponavljane godinama, desetljećima pa i stoljećima postale su mit i prerasle u brend koji poput magneta privlači turiste.

Sedam dana opsade

nas. Održavali su mit koji su stalno obnavljali ništa mu ne mijenjajući. čem i ognjem, a stari Grad na kojemu se utvrdilo oko 700 branitelja opkolili su i poslije odbijanja predaje krenuli iscrpljivati. Punih sedam dana trajala je opsada Grada uz stalne napade Osmanlija. I kad su se, već na kraju snaga, branitelji pomirili s neželjenim ishodom, razastrli su unutar gotovo porušenih zidina sliku Majke od Milosti i pred njom molili Gospodina da im se smiluje, pomogne i spasi ih od dušmanskog mača i nabijanja na kolac.

Mit koji ne prestaje Bdijući u noći na 15. kolovoza u iščekivanju turskog napada u zoru su vidjeli scenu koja ih je ostavila u čudu. Umjesto da ih u tom posljednjem napadu doslovno pregaze, neprijateljskih vojnika pod Sinjem više nije bilo. Branitelji Grada vidjeli su ih u daljini na putu prema Vagnju gdje se vraćaju otkuda su došli. Svjesni svoje junačke

Gospin duh bdije nad vjernim pukom

božidar vukičević/hanza media

Sinj je mali gradić u srcu Cetinske krajine i cijele Dalmatinske zagore. U tom gradiću naročito se ponose s dva brenda koji su po čuvenju poodavno prerasla nacionalne granice.

Radi se o Sinjskoj alci i Gospi Sinjskoj. Neupitno najvrjednijoj kulturnoj i povijesnoj baštini na ovim prostorima. Brendovima koji su rođeni prije nešto više od tri stoljeća, čije rađanje nije rezultat nadahnuto smišljene priče nekog pojedinca ili grupe, već su Sinjska alka i Gospa Sinjska rođeni u istom stvarnom povijesnom događaju.

Rođeni su u ratnoj strahoti na osvit blagdana Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo te 1715. godine kada je velika vojna moćnog Otomanskog Carstva navješćujući Mletačkoj Republici rat za svoj prvi cilj odabrala sinjski stari Grad. Potvrđeni povijesni izvori kažu da je pred napad na Sinj turski vojskovođa serasker Mehmed-paša Ćelić na Livanjskom polju okupio 60 tisuća vojnika i još 15 tisuća ljudi u službi ratne logistike.

Kad su se krajem srpnja 1715. godine otomanske snage preko Vagnja spustile u cetinsku dolinu počeli su sijati smrt ma-

obrane i velike žrtve branitelji su pobjedu ipak pripisali Svevišnjemu, uvjereni da ih je zaštitio po zagovoru Majke od Milosti. U čast pobjede utemeljili su vitešku igru koju su nazvali Sinjska alka, a sliku Majke od Milosti od tada časte pod imenom Gospa Sinjska.

Prije tri godine, 2015., alkari su proslavili 300. sinjsku alku. Kroz tri stoljeća Alka i alkari promijenili su desetak država i režima, iako su Sinjsku alku uvijek i redovito svake godine održavali na istom mjestu, stazi zvanoj alkarsko trkalište gdje se održava i da-

Da bi opstali, alkari su svoju priredbu prikazivali okrunjenim glavama i išli na poklon državnim poglavarima te defilirali Bečom, Splitom, Zagrebom, Beogradom i Bruxellesom. Pri čemu nikada nisu skrivali niti zaboravljali što su i tko su i da je Alka jedino njihova.

I tako punih 300 godina da bi uoči obilježavanja 300. obljetnice, 2010. godine, Sinjani za svoju Alku dobili priznanje svijeta koji je tu jedinstvenu vitešku igru stavio pod zaštitu UNESCO-a kao nematerijalnu kulturnu baštinu čovječanstva.

A Gospa Sinjska? Njezina slika ljubomorno se čuva na oltaru crkve koja nosi Njezino ime. A Njezin duh gore na starom Gradu neumorno bdije nad svojim vjernim pukom. Baš kao prije tri stoljeća nad braniteljima od osmanlijskih osvajača.

Impressum ♦ Moja županija / Kronika Splitsko-dalmatinske županije, informativno glasilo SDŽ ♦ Nakladnik: Splitsko-dalmatinska županija ♦ Uredništvo: Marija Čizmić, mag.iur., Ana-Marija Škorić, prof., Luka Brčić, prof., Anđelka Vuković, mag.oec., Ivan Baćak, dipl. novinar, Linda Nerlović ♦ Glavni urednik Mijo Grabovac ♦ Zamjenik glavnog urednika mr.sc. Davor Pavić ♦ Grafička urednica Sabina Podobnik ♦ Fotografije SDŽ, Hanza Media ♦ Grafička priprema i tisak: Slobodna Dalmacija ♦ Adresa Uredništva Split, Domovinskog rata 2, telefon 021/400 019 ♦ E-mail: splitsko.dalmatinska.zupanija@dalmacija.hr ♦ Web: http://www.dalmacija.hr