Kronika 104

ŽUPANIJA USTRAJNI INVESTITOR U str. 6-7 ZNANJE I BUDUĆNOST

jakov prkić/HANZA MEDIA

Tri Centra izvrsnosti za nadarenu dicu

issn 1332-6465

ŽUPANIJSKI VIJEĆNICI NISU PRIHVATILI PROJEKT PLINSKE ELEKTRANE PERUćA

str. 2-4

PRIORITET

božidar vukičeviĆ/HANZA MEDIA

BROJ 104 • STUDENI 2017. • www.dalmacija.hr

Energija iz obnovljivih izvora i zaštita okoliša

iSTOCK

OBITELJSKA TVRTKA NJEGUJE TRADICIJU RURALNOGA str. 8-9 KRAJA

'Stella' zasjala s vrha Klisa

2

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE STUDENI 2017.

JOZO SARAČ

I ova naša RERA je lokomotiva razvoja

I

bijaše jednom davno jedna druga RERA. Vijugala između Splita i Sinja teško dišući, što zbog tereta putnika i robe, ali više zbog kliškog uspona. I mučila se tako jadna više od pola stoljeća i nekako s moga rođenja otišla u zasluženu mirovinu, a njezinu ulogu preuzela nova radna snaga, nova tehnička rješenja – autobusi.

Ali, bila je RERA u svoje vrijeme poveznica glavnoga grada naše županije – Splita s centrom dobro napučene Cetinske krajine – Sinja. I bila je gospodarska, ali i socijalna poveznica Dalmatinske zagore i Splita.

I već na prvom natječaju bili smo izuzetno uspješni.

Tada je više od 130 naših OPG-ovaca dobilo više od 30 milijuna kn, a zajedno s općinama i više od 40 milijuna kuna. I na novom natječaju bili smo više nego dobri. Trećina svih sredstava iz programa za male OPGove dolazi na naše ruralne prostore. To znači više od 400 korisnika s preko 45 milijuna nepovratnih kuna.

A dobri smo i u drugim prekograničnim i nacionalnim projektima. U ovom trenutku provodimo 13 projekata iz kojih sufinanciramo plaće za naše djelatnike. Vrijednost tih projekata koji se odnose na aktivnosti u našoj županiji su gotovo 127 milijuna kuna. Najnoviji rezultati suradnje s talijanskim partnerima donose nam i četiri nova projekta i dodatna četiri milijuna kuna za aktivnosti iz područja podrške "plavim" inovacijama, razvoja sektora pomorskog prijevoza te potpore očuvanja i održivog razvoja kulturne i prirodne baštine.

Potvrda uspješnosti naših projekata je i nagrada RegioStars 2017. za projekt Ekobiz, kao najbolji projekt u Europskoj uniji u kategoriji edukacije i treninga. RegioStars natjecanje održava se već desetljeće na razini EU-a, a natjecanje svake godine kroz pet kategorija promovira inovativne i inspirativne projekte financirane sredstvima EU-a, te na konkretnim primjerima pokazuje utjecaj kohezijske politike na svakodnevan život poticanjem gospodarskog rasta i stvaranjem radnih mjesta na lokalnoj razini.

I zaista vjerujem da RERA može biti važan čimbenik u stvaranju konkurentnoga gospodarstva, visokorazvijene Splitsko-dalmatinske županije, ugodne za rad i život, s očuvanim okolišem i prepoznatljivom kulturnom i prirodnom baštinom, s velikom apsorpcijom europskoga nepovratnog novca. Stojimo na raspolaganju svima koji žele i mogu, a mi znamo kako.

STUDENI 2017.

tematska sjednica skupštine RASPRAVA O PROJEKTU PLINSKE ELEKTRANE PERUĆA PODSJEĆALA JE

NA PREDIZBORNO SUČELJAVANJE ŽESTOKIH SUPARNIKA, A ZAVRŠILA JE PLJESKOM ŽUPANU BLAŽENKU BOBANU Oko projekta se već godinu dana lome koplja, padaju optužbe zbog sukoba interesa i mogućih zagađenja vode, tla i zraka.

Izgleda da je dio današnjih protivnika u prošlosti na određeni način i podržavao taj projekt, kao Mostov ministar Slaven Dobrović, koji se danas ne sjeća što je potpisao, jer je "potpisivao na desetke dokumenata".

Energija iz obnovljivih izvora bila i ostala prioritet Ne prihvaćamo trenutno izgradnju termoelektrane Peruća dok se ne realiziraju svi ostali parametri navedeni u zaključcima.

Nije relevantna Splitskodalmatinska županija, nego je relevantna Studija utjecaja na okoliš, a na nju ima puno primjedbi koje će Ministarstvo zaštite okoliša i energetike morati uzeti u obzir, istaknuo je župan Boban Piše:

Ivan BAĆAK snimili: VOJKO BAŠIĆ/HANZA MEDIA, VLADIMIR DUGANDŽIĆ/HANZA MEDIA

Zvižduci i dobacivanja

Ilustraciju prilagodio Boško Vestić/Slobodna Dalmacija

I naša Javna ustanova RERA postala je poveznica između onih što hoće, onih što mogu i onih koji znaju kako to postići. Kao regionalna razvojna agencija postali smo snažna poveznica aktivnosti u ruralnom području i europskih fondova. RERA je bila i ostala lokomotiva koja vodi razvoju. Povezujemo EU fondove i korisnike, OPG-ove, poduzetnike, kao i gradove i općine, i nudimo im novac za koji se, tek, treba malo pomučiti. I imamo uspjeha. Želimo pomoći najugroženijima – poljoprivrednicima na našim otocima i cijelom dalmatinskom zaleđu.

3

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

P

rojekt "Vis Viva", potencijalna investicija vrijedna milijardu eura, obuhvaća izgradnju kombi kogeneracijske plinske elektrane KKPE Peruća, reverzibilne hidroelektrane RHE Vrdovo, rasklopišta, plinovoda Dugopolje – Peruća i dalekovoda Hrvace – Konjsko. Javna rasprava održana je krajem prošle godine i kad je trebala biti okončana, zapravo se tek rasplamsala.

Tvrdnje projektanata iz "Vis Vive" kako je to "privatni pothvat u vlasništvu projektnih tvrtki MCC i Vrdovo reverzibilne hidroelektrane, za koje skupina uglednih hrvatskih tvrtki s brojnim referencama u inženjeringu, projektiranju i zaštiti okoliša priprema stručne i tehničke podloge (Elektroprojekt, Energetski institut "Hrvoje Požar", Projektni biro Split, Geoprojekt i Geokon Zagreb), što je njihov ulog u projektu", nisu bile dostatan argument vijećnicima Županijske skupštine da bi ovom projektu dali

Glavni projektant plinske elektrane Peruća Marijan Štulac "zeleno svjetlo", iako se isti nalazi u Prostornom planu županije.

Padale su i optužbe Plinska elektrana Peruća, prema riječima projektanata, imala bi instaliranu snagu 450 MW električne energije i 50 MW toplinske energije.

Reverzibilna hidroelektrana

Vrdovo, snage 2x270 MW u turbinskom režimu (2 x 245 MW u crpnom režimu), vodom bi se napajala iz Perućkog jezera, tako što bi se posebnim cjevovodima transportirala do novog akumulacijskog bazena Ravno Vrdovo. Bazen bi ujedno služio i kao svojevrstan sustav za skladištenja energije, što je posebna prednost tog objekta ko-

ji bi u kombinaciji s plinskom elektranom trebao omogućiti sigurnost elektroenergetskog sustava.

Osim dvaju postrojenja za proizvodnju električne energije, planiralo se izgraditi posebno elektroenergetsko rasklopno postrojenje napona 400 kilovolta, na koje bi se priključilo buduće elektrane te 400-kilovoltni dalekovod dužine 25 km.

Iako su čelnici Općine Hrvace u početku dali "zeleno svjetlo" ovom projektu, suočeni za vrijeme predizborne kampanje s bučnim negodovanjem ekoloških udruga i pojedinaca, koji su protivljenjem projektu željeli utjecati na rezultate lokalnih izbora, 18. siječnja ove godine su izišli s priopćenjem iz kojega je vidljivo odustajanje od projekta "Vis Viva", ali su stali iza projekta Vrdovo, jer je "za studiju zaštite okoliša za reverzibilnu

hidroelektranu Vrdovo stigla samo jedna primjedba, tako da Općinsko vijeće jedinstveno podržava projekt RHE Vrdovo čijom realizacijom bi se zaposlio velik broj djelatnika, a Općina Hrvace imala bi godišnje prihode veće od 20 milijuna kuna".

Zbog svih protivljenja i primjedbi na neke studije, ova tematska sjednica, održana 6. studenoga, u dugim raspravama na trenutke je izgledala kao predizborno sučeljavanje žestokih protivnika ili obračun navijačkih skupina. Prije početka sjednice, predstavnici nekih građanskih udruga i inicijativa župana Blaženka Bobana, koji je u uvodnom obraćanju nazočne podsjetio na kronologiju nekih važnih događanja vezanih za ovaj projekt, dočekali su zvižducima i dobacivanjima.

Fizičar Mislav Cvitković ustvrdio je da Hrvatskoj treba što više energetskih investicija, no kvalitetnih investicija.

– Studiju utjecaja na okoliš izradio je "Elektroprojekt", ista tvrtka koja je i radila projekt.

Iako to nije protuzakonito, jasno je da ni jedna tvrtka neće napraviti projekt i onda izraditi studiju kojom će "pokopati" svoj projekt. Problem je u neinformiranju javnosti – kazao je Cvitković.

Na tom tragu govorio je i akademik Ivo Šimunović.

– Prirodne resurse želimo vratiti državi u krilo da nas zaštiti od ovakvog kapitala. Nemojte se šaliti s 500.000 ljudi koji ovise o toj vodi. Zamislite samo da ta voda jedan dan bude otrovana – kazao je dr. Ivo Šimunović koji je na kraju bio burno pozdravljen od predstavnika civilnih udruga.

Prosvjednici su dočekali županijske vijećnike

nastavak na 5. stranici �

4

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE STUDENI 2017.

STUDENI 2017.

Uvozi se više od 50 posto struje, a svoje potencijale ne koristimo

intervju broja ANTE RENIĆ, PREDSJEDNIK KLUBA VIJEĆNIKA STRANKE PAMETNO U ŽUPANIJSKOJ SKUPŠTINI:

Rad za opće dobro, bez skrivenih namjera, daje veći smisao životu

� nastavak sa 4. stranice Unatoč svim argumentima, neki vijećnici, a još više predstavnici građanskih udruga iskazali su potpuno nepovjerenje u izrađivače raznih studija, dovodeći u pitanje čak i kompetenciju pojedinaca iz projektnih poduzeća, ali i iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Inicijativa "Javno je dobro" zatražila je od županijskih vijećnika da se u cjelini odbaci projekt "Vis Viva". Traže da se zaštiti svaki vodni resurs, da se zabrani svaka investicija koja ga može imalo ugroziti te da se stoga termoelektrana Peruća odmah izbriše iz svih prostornih planova i strategija.

RHE Vrdovo i RHE Korita Za razliku od privatnog projekta izgradnje TE Peruća, koji razvija grupacija "Vis Viva", uvjerili smo se kako postoji opća suglasnost građanskih ekoloških udruga, stanovnika i predstavnika lokalne samouprave Cetinske krajine o izgradnji druga dva projekta: RHE Vrdovo i RHE Korita.

Uz neke manje primjedbe okupljenih, to se dalo zaključiti i nedavno, kada je u prostorijama Općine Otok (8. studenoga) održana prezentacija projekta "Održivo korištenje vodnih resursa sliva rijeke Cetine", u svrhu poboljšanja zaštite od poplava i navodnjavanja u Sinjskom polju te dodatne proizvodnje električne energije u slivu rijeke Cetine.

Sadašnje korištenje vodnih resursa na slivu Cetine je vrlo intenzivno i neujednačeno u odnosu na interese različitih korisnika. Kako bi se uskladili interesi svih sektora koji koriste vodne resurse ovog sliva (energetika, poljoprivreda, vodoopskrba, ribogojstvo, turizam, okoliš, gospodarstvo), uz uvažavanje načela održivog razvoja, HEP proizvodnja d.o.o., Hrvatske vode i Splitsko-dalmatinska županija sklopili su Sporazum o suradnji na razvoju ovog izuzetno značajnoga višenamjenskog projekta.

Sporazumom su utvrđena osnovna načela dugoročne poslovne suradnje na ostvarenju projekta. Procijenjena vrijednost pro­­jekta je 700 milijuna ¤.

Miro Bulj: Nastavimo li ovako, nećemo preživjeti

da je današnja rasprava otvorila tri pitanja.

– Jedno pitanje je znanstveno i vjerujem da nam je svima o tome teško razgovarati jer malo o tome znamo. Druga stvar je politička, jasno je da se ovdje otvorio prostor za politikantstvo koji su neki pojedinci iskoristili kako bi dobili medijski prostor, a treća stvar je kriminalna. Ako je točno ovo što su govorili vijećnici, onda treba pozvati DORH da istraži tko je i zašto dobru studiju dao privatniku – rekao je Sanader.

PUNO JE PRIMJEDBI NA STUDIJU Župan Boban, podsjećajući na trenutnu energetsku sliku županije unutar RH, dao je naslutiti zaključke tematske sjednice koji su na kraju velikom većinom i prihvaćeni.

– Činjenica je da Hrvatska uvozi više od 50 posto električne energije i to većinom u razdoblju kada je najskuplja. Svjesni smo postojanja brojnih resursa iz hidro i obnovljivih izvora i potrebno je da Hrvatska koristi te potencijale s ciljem stvaranja preduvjeta za vlastitu energetsku neovisnost. Na području naše županije iz hidro-izvora imamo instalirane snage 961,35 MW, a po predviđanjima HEP-a, bez privatnih investicija, može se instalirati dodatnih 1702 MW, te zahvaljujući tome naša županija otvara mogućnost i potencira realizacije energetskih projekata primarno iz hidro i obnovljivih izvora energije. Ako bi i nakon toga, i dalje postojala potreba za uvozom dodatne energije, otvara se mogućnost izgradnje i drugih sličnih izvora električne

energije, a takvi projekti moraju biti planirani s najsuvremenijim tehnologijama – rekao je Boban.

Nakon prihvaćanja zaključaka, župan je kazao: – Ne prihvaćamo trenutno izgradnju termoelektrane Peruća dok se ne realiziraju svi ostali parametri navedeni u zaključcima, te je dodao: Nije relevantna Splitsko-dalmatinska županija, nego je relevantna Studija utjecaja na okoliš. Puno je primjedbi na Studiju koju će Ministarstvo zaštite okoliša i energetike morati uzeti u obzir.

Na upit znače li zaključci brisanje projekta termoelektrane iz Prostornog plana SDŽ, Boban je kazao kako se brisanje ne može obaviti jednim aktom, nego je to višegodišnja procedura.

Voda, vjetar i sunce U usvojenim zaključcima kaže se da Hrvatska uvozi energiju i da mora koristiti svoje potencijale obnovljivih izvora, te da Županija potencira realizaciju energetskih projekata primarno iz hidro i obnovljivih izvora energije, vode, sunca i vjetra.

Ako bi Republika Hrvatska i nakon realizacije projekata iz obnovljivih izvora morala uvoziti dodatnu energiju, otvara se mogućnost izgradnje i drugih, sličnih izvora električne energije, a oni, kaže se u zaključcima, "moraju biti planirani s najsuvremenijim tehnologijama za zaštitu ljudi, zraka i okoliša, vodeći računa o lokaciji zbog iskoristivosti toplotne energije".

Kako bilo, na kraju su i vijećnici i predstavnici građanskih udruga i inicijativa zaključke župana Bobana dočekali s odobravanjem i pljeskom.

www.pametno.org

U ekipi iz stranke Pametno prepoznao sam borbu isključivo za javni interes. Jedini nam je cilj napredna, poštena, obrazovana, moderna, građanska Hrvatska, ističe Renić

Bulj: Tko je investitor?

Nakon što su svoja izlaganja završili stručnjaci koji su radili na projektu "Vis Viva" i predstavnici građanskih inicijativa koji se protive realizaciji projekta gradnje plinske termoelektrane na Perući, predsjednici klubova vijećnika dobili su priliku kazati što misle.

Miro Bulj bio je prvi vijećnik koji se javio za riječ.

– O kontroloru energetskog sustava ovisi cijena energenta, zato to mora isključivo biti državno. Svaka država to ima u svom vlasništvu. Tko je investitor? Gdje se krije? Pa, ako bilo što treba, to treba HEP. Činjenica je da HEP, kao i kod vjetroelektrana, tako i u ovom slučaju, radi u interesu privatnih investitora. Nastavimo li se ovako ponašati prema okolišu, nećemo preživjeti – rekao je Bulj.

Damir Krstinić u ime Kluba vijećnika SDP-a rekao je da je projekt dvojben, ne samo zbog njegovog utjecaja na okoliš već i zbog pitanja ekonomske isplativosti te se založio za razgovor o energetskoj strategiji.

Ante Renić (Pametno) naglasio je da ne treba zaustavljati privatne investicije jer su one temelj razvoja Hrvatske, dok je Maja Zelić u ime kluba vijećnika HDZ-a kazala da su oni dovoljno proaktivni da prepoznaju investicije, ali i da su dovoljno reaktivni da reagiraju na ljude.

– Naš stav je jednostavan, da čekamo mišljenje povjerenstva, da čekamo struku. Želimo biti sigurni u ispravan i kvalitetan projekt – kazala je Zelić.

Vedran Lendić (SDP) je upozorio da je pravi problem u tome što ne postoji energetska strategija na državnoj razini.

Ante Sanader (HDZ) rekao je

5

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

Piše:

JOSIP MATKOVIĆ

A

nte Renić, 43-godišnji županijski vijećnik iz redova stranke Pametno, diplomirani je ekonomist, oženjen, otac dvoje djece, a zaposlen je kao voditelj prodaje u jednom velikom građevinskom koncernu. U stalnoj rubrici Intervju broja u Mojoj županiji bio je gost.

Kada ste se i kako uključili u politiku i što je bio vaš osnovni izazov i poticaj za to?

– Aktivno sam u politici tek nekoliko godina. Prije, moram priznati, baš sam je izbjegavao.

Većina mojih kolega u stranci krenula je od građanskog aktivizma, puno prije nego se osnovala stranka Pametno. Moj put je nešto drukčiji. Bavio sam se poslom i vjerovao kako je bolje izbjegavati politiku, nije mi se sviđao način na koji su funkcionirale velike stranke i kako (ni) su rješavale društvene probleme. Baš takvim razmišljanjem doprinosio sam tome da se stanje ne mijenja nabolje. Promjena mora krenuti od svakog pojedinačno, nitko drugi neće ri-

ješiti naše probleme. U ekipi iz stranke Pametno prepoznao sam borbu isključivo za javni interes. Jedini nam je cilj napredna, poštena, obrazovana, moderna, građanska Hrvatska. Iako mi politička aktivnost odnosi puno slobodnog vremena, zadovoljan sam, jer rad za opće dobro, bez skrivenih namjera, daje veći smisao životu. Stranka Pametno, u kojoj slobodno možete reći svoje mišljenje, rijetkost je na političkoj sceni, što prepoznaje i sve veći broj mladih ljudi koji nam se pridružuje.

Dašak svježine Kao predsjednik Kluba vijećnika stranke Pametno, kako ocjenjujete njezin rad i ukupni rad Županijske skupštine?

– Pametno sa četiri županijska vijećnika unosi dašak svježine u Županijsku skupštinu koja je do sada imala svoj ustaljeni ritam, uglavnom mirno izglasavanje predloženoga dnevnog reda, bez konstruktivne rasprave. Obrazac ponašanja iz splitskoga Gradskog vijeća uspješno prenosimo i u Skupštinu. Nudimo prijedloge i konstruktivno kritiziramo sve što ne doprinosi boljitku našeg društva, osobito zloupotreba političkih pozicija. Istodobno predlažemo rje-

šenja za razvoj i rasterećenje poduzetništva te poboljšanje životnih uvjeta za ranjive skupine stanovništva. U fokusu su nam i obrazovne i ekološke teme, za koje su kolegice Lucija Puljak i Natalija Rajčić i više nego stručne. Među nama je i pravnik, Igor Skoko, koji s velikim zadovoljstvom "pročešlja" sve predložene ugovore i druge dokumente. Naš prijedlog o što ranijem slanju materijala za sjednice je usvojen i nadam se da će to postati stalna praksa. Inače, rok je pet dana, a dnevni red često broji i više od 30 točaka. Želimo se kvalitetno pripremati, ne pristajemo biti statisti na sjednici, glasati bez kvalitetne argumentacije. Županijska skupština mora biti mjesto sadržajnih rasprava gdje će se predlagati i usvajati najbolja rješenja.

Kako ocjenjujete prve poteze gradonačelnika Andre Krstulovića Opare u Gradu Splitu i župana Blaženka Bobana u Županiji?

– Prve poteze gradonačelnika ne mogu ocijeniti pozitivnima, unatoč svom medijskom trudu. Prethodni gradonačelnici bili su toliko loši da je ljestvica postavljena vrlo nisko, pa sadašnje provođenje zakona, poput Žnjana i sanacije Karepovca, izgleda kao uspjeh, a trebalo bi biti najnormalnija stvar. Ujedno je razočarao povećanjem prireza, to je loš stav prema građanima i poduzetništvu jer je prvo "zagrabio" u naše džepove. Ne vidimo ni traga racionalizaciji gradske uprave i gradskih tvrtki, čelni ljudi se opet postavljaju prema stranačkom ključu bez pravih predispozicija, što opet vodi gomilanju administracije i neracionalnom trošenju javnog novca. Župan pokazuje brigu o po-

trebitima i nastoji povezati čelnike lokalnih zajednica, a zapravo je tužno da netko treba poticati ljude, koji su dobili povjerenje birača, da rade svoj posao i surađuju na dobrobit zajednice. Šteta što ni on sam ne pokazuje spremnost za racionalizaciju županijskih službi i tvrtki, što bi vodilo poreznom rasterećenju građana. Sve dok se to ne riješi Županija će i dalje ostati skupa i glomazna administracija.

Čuvanje pozicija Županijska lučka uprava na nedavnoj sjednici Županijske skupštine najavila je novo lučko područje – luku Orišac.

Radi se o području od hotela "Zagreb" do Stobreča. Vaša je glavna primjedba bila kako ti planovi nisu prezentirani javnosti ni vijećnicima, te da se ne zna mogući utjecaj ovog projekta na gospodarstvo, promet, okoliš. Kako vi u stranci Pametno vidite mogući razvoj toga dijela grada Splita?

– Za luku Orišac tražili smo i dobili dodatne informacije. Radi se o početnom, idejnom stadiju projekta, koji predviđa izgradnju marine s komunalnim vezovima i brojnim drugim sadržajima. Naglašavam, mi nismo protiv svake gradnje, osobito na područjima koja vape za uređenjem i mogu donijeti dodatnu vrijednost društvu, ali smo protiv toga da se tako veliki projekti ne prezentiraju javnosti i vijećnicima na vrijeme, prije izglasavanja suglasnosti, jer svi imamo pravo biti informirani. Veliki zahvati u prostor moraju biti dobro planirani i u skladu s prostornom dokumentacijom i strategijom razvoja grada. Možda se radi o dobrom projektu, no pristupilo se na krivi način. Ne možemo prvo

graditi pa onda pratiti utjecaj na gospodarstvo, promet i okoliš. Prvo moramo znati što nam treba i kako ćemo to napraviti.

Jeste li upoznati s prijedlozima reforme javne uprave, mogućom reorganizacijom i racionalizacijom lokalne i područne samouprave? Kako vidite budućnost županija u odnosu na središnju državnu vlast i u odnosu na lokalnu samoupravu?

– Ministar Kuščević svojim izjavama, u kojima poziva poslodavce da zapošljavaju na neodređeno i uspoređuje državne dužnosnike s Microsoftom, pokazuje izrazito nepoznavanje ekonomskih procesa, ali i veliku odlučnost u zaštiti goleme birokracije. S obzirom na to tko je predložio izmjene zakona, a već 25 godina rade po svome i za sebe, od reforme nismo očekivali baš ništa. Opravdanje o mogućim manjim troškovima uopće ne stoji, jer je u mandatu lokalnih jedinica 2013. – 2017., od 576 gradova, općina i županija, tek u 38 slučajeva došlo do istovremenog raspuštanja i prijevremenih izbora. To ne dokazuje potrebu za izmjenama zakona, radi se samo o čuvanju stečenih pozicija lokalnih moćnika, jer vladajuća stranka trenutno ima daleko najveći broj gradonačelnika, načelnika i župana – 62 od 128 gradonačelnika, 195 od 427 općinskih načelnika i 12 od 20 župana. Naš stav o županijama je jasan. Predstavljaju golemi birokratski aparat, zbog čega predlažemo pravi preustroj lokalne samouprave, u pet regija i 123 urbana centra s pravom fiskalnom decentralizacijom.

Lokalna samouprava treba biti mala, jeftina i učinkovita, a ne prostor za zbrinjavanje stranačkih kadrova.

6

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE studeni 2017.

7

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE studeni 2017.

ulaganje u znanje i budućnost U SUBOTU ĆE 330 ODABRANIH UČENIKA I OKO 100 NASTAVANIKA MENTORA OTPOČETI ŽUPANIJSKI PROJEKT IZ MATEMATIKE, INFORMATIKE I NOVIH TEHNOLOGIJA

Za Centar iz matematike prijavilo se 74 mentora

Centri izvrsnosti za našu nadarenu dicu

Osim što je veći interes učenika, ove godine se za rad u Centar izvrsnosti iz matematike prijavio i znatno veći broj mentora. Od ukupno 74 prijavljena mentora, 42 su iz osnovnih škola, devetero iz srednjih škola, 20 s različitih fakulteta te troje iz područja gospodarstva.

Osim iz splitskih škola i sa splitskih fakulteta (PMF, FF, FESB, EFST, GRADST), mentori dolaze iz Solina, Kaštela, Trogira, Klisa, Sinja, Trilja, Imotskog, Strožanca, Dugog Rata, Omiša, Makarske, Tučepa, Podgore i Zagreba.

Ovako veliki interes učenika i nastavnika matematike pokazatelj je da postoji i potreba i želja za dodatnim radom u matematici, što opravdava ovaj zahtjevan i hvale vrijedan projekt Splitsko-dalmatinske županije - kaže Nives Baranović, voditeljica Centra izvrsnosti iz matematike.

Piše:

Tomislav Đonlić, pročelnik

Upravnog odjela za društvene djelatnosti

Osmislit će, dizajnirati i izrađivati robote

Siguran sam već sada da smo postavili odlične temelje na putu izvrsnosti koji će uskoro dati rezultata i na državnim natjecanjima i na upisu naših studenata na svim fakultetima u Republici Hrvatskoj i šire. Sljedeći bi korak trebao biti uspostava centra izvrsnosti iz obrtničkih zanimanja - kaže zamjenik župana Luka Brčić

Sa željom da se potakne kreativnost darovitih učenika na područjima robotike i CAD/CAM tehnologija (računalno potpomognuto oblikovanje i računalno potpomognuta proizvodnja), ove godine započinje s radom Centar izvrsnosti Nove tehnologije koji upravo ima za cilj poticanje takve kreativnost kod darovitih učenika na područjima robotike i CAD/CAM tehnologija. Testiranje 83 prijavljena učenika iz osnovnih i srednjih škola provedeno je u Tehničkoj školi za strojarstvo i mehatroniku Split.

Odabrano je 40 polaznika, koji će u razdoblju od 15 tjedana imati prilike osmisliti, dizajnirati i izraditi robote koristeći dostupnost više različitih softvera, CNC strojeva i 3D printera. Kroz vježbe i praktičnu izradu, sedmero mentora vodit će ih tijekom realizacije projekta omogućavanjem stjecanja znanja i ovladavanjem praktičnih vještina - kaže voditeljica CINT Vesna Plenča, nastavnica savjetnica strojarske skupine predmeta u Tehničkoj školi za strojarstvo i mehatroniku.

J

edan od temeljnih nedostataka našeg obrazovnog sustava je nedovoljna usmjerenost prema nadarenim učenicima koji svojim sposobnostima i znanjem nadilaze izazove koje pred njih postavlja redoviti sustav obrazovanja. Iako je zakonom definirana potreba praćenja takvih učenika, na žalost, nije do sada bio uspostavljen sustav koji bi takve učenike prepoznao i uključivao ih u sustavan rad s ciljem daljnjeg napredovanja te tako osigurao njihovo kontinuirano praćenje i napredovanje.

Izvrsni temelji Uvidjevši tu činjenicu, kao i činjenicu da svake godine sve veći broj učenika iz Splitsko-dalmatinske županije osvaja nagrade na državnim natjecanjima u znanju, Županija je pokrenula projekt Centar izvrsnosti za rad s nadarenim učenicima, ali i njihovim nastavnicima mentorima.

Prošle godine započeo je s radom Centar izvrsnosti iz matematike kojemu je škola domaćin Treća gimnazija Split (popularni MIOC). U rad toga Centra bilo je uključeno 58 mentora nastavnika matematike i 214 učenika koji su s uspjehom pohađali nastavu. Ove godine, uz Centar izvrsnosti iz matematike u Trećoj gimnaziji, s radom započinje i Centar izvrsnosti iz

informatike u Elektrotehničkoj školi i Centar izvrsnosti iz novih tehnologija u Tehničkoj školi za strojarstvo i mehatroniku. U ova dva centra uključit ćemo nadarene učenike iz područja informatike i novih tehnologija (robotike), gdje će, u zajedničkom radu s mentorima, unaprjeđivati znanja u uvjetima koji se mogu usporediti s najboljima u Europi.

janja su u cijelosti kompatibilna s temeljnim opredjeljenjem župana Blaženka Bobana na poticanje izvrsnosti i cjelovitu brigu o djeci i mladima u našoj županiji. Siguran sam već sada kako smo postavili izvrsne temelje na putu izvrsnosti koji će uskoro dati rezultata i na državnim natjecanjima i na upisu naših studenata na svim fakultetima u Republici Hrvatskoj i šire. Sljedeći bi korak trebao biti uspostava centra izvrsnosti iz obrtničkih zanimanja u kojima nam također treba izvrsnost o centrima izvrsnosti biranim riječima kazuje zamjenik župana Luka Brčić.

- Prije svega čestitam najboljim učenicima s područja naše županije i njihovim profesorima mentorima iz matematike, informatike i novih tehnologija što i u novu školsku 2017./18. godinu ulaze s jednakim entuzijazmom koji su imali i kod pokretanja centara izvrsnosti. Želim naglasiti golem interes koji ste mogli vidjeti iz broja onih koji su

Informatičare čekaju četiri programa Selekcijskom ispitu prijavljenih učenika za Centar izvrsnosti iz informatike pristupila su 122 učenika - 67 iz osnovnih škola i 55 iz srednjih škola. Također je 11 učenika ostvarilo izravan upis temeljem ostvarenih izvrsnih rezultata na prethodno održanim državnim i županijskim natjecanjima u više informatičkih kategorija.

Od ukupnog broja učenika koji su pristupili ispitu, 56 ih je steklo pravo sudjelovati u programima Centra izvrsnosti iz informatike: 18 u programu 'Arduino' za osnovne škole, 17 u programu 'JAVA programiranje', 13 u programu 'Razvoj WEB aplikacija' i osmero u programu 'PLC programiranje'.

U pripremi i provedbi testiranja učenika sudjelovalo je i 15 nastavnika škole domaćina, ali i drugih škola s područja županije. Cjelokupni program Centra izvrsnosti iz informatke u novoopremljenim informatičkim učionicama Elektrotehničke škole Split realizirat će osmero nastavnika mentora iz više škola - kaže voditelj Centra mr. sc. Igor Radanović, ravnatelj Elektrotehničke škole Split.

se natjecali te kontinuitet izvrsnosti naših učenika, nastavnika i profesora, kojima i ovom prigodom zahvaljujem na uloženom trudu i prikazanim rezultatima testiranja.

Zahvaljujem i roditeljima koji prepoznaju darovitost svoje djece i potiču ih na daljnje usavršavanje, ne žaleći vremena i truda kako bi im

osigurali dolazak subotom u škole u kojima će se održavati satovi matematike, informatike i novih tehnologija. Cijenim kako nije neskromno istaknuti i kontinuitet Županije u ostvarenju planova u području izvrsnosti i ogroman trud djelatnika Odjela za društvene djelatnosti. U svakom slučaju takva nasto-

Silan entuzijazam Ukupno će u ovoj godini, kroz sva tri centra, biti uključeno 330 učenika i oko 100 nastavnika mentora, a cilj nam je u idućih nekoliko godina osnovati još nekoliko centara izvrsnosti i u njihov rad uključiti više od tisuću učenika koji pokazuju nadarenost u nekom od općeobrazovnih područja, ali i

strukovnih zanimanja. Siguran sam kako ovaj projekt ima sjajnu budućnost, a najbolji pokazatelj za to je velik interes i silan entuzijazam koji ulažu učenici i nastavnici.

Interes za sudjelovanje u pohađanju centara doista je bio jako velik. Na javni poziv za sudjelovanje u radu ovih triju centara prijavilo se ukupno 1146 učenika iz 87 osnovnih i srednjih škola. Interes za sudjelovanje pokazuju i učenici iz drugih županija. I njima smo ostavili otvorena vrata pa je tako prošle godine jedna učenica s Korčule svake subote pohađala nastavu u Centru izvrsnosti iz matematike.

Da bi u stručnom smislu sve bilo kako treba, brine se, uz mentore nastavnike, naš partner Prirodoslovno-matematički fakultet. Njegova je uloga da zajedno s nastavnicima iz naših škola kreira program rada. Želja nam je tu suradnju unaprijediti i podignuti na još višu razinu.

Najbolja investicija Zajednički nam je interes da takvi učenici svoje daljnje obrazovanje nastave u Županiji, na Sveučilištu u Splitu, i

da poslije tu pokušaju stvarati karijere, pokretati poslove i stvarati nove vrijednosti. Kroz ovaj projekt prepoznavanja nadarenih i talentiranih učenika to je moguće. Osim toga, ovim projektom potaknut ćemo podizanje pozitivne kompetencije i kod učenika i kod nastavnika mentora.

Jednako tako, cilj nam je potaknuti kompetitivnost natjecanje unutar cijelog sustava, nasuprot prosječnosti ili osrednjosti. Kako bismo to ostvarili, prijavili smo projekt "Podrška osnivanju i radu centara izvrsnosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji", za koji smo dobili potporu iz Europskog socijalnog fonda, a kojim Županija financira samo dio ukupnih aktivnosti (12,7 posto). Ulaganje u znanje i u mlade ljude nema alternativu. Oni su najveća vrijednost naše županije i naše domovine. Njima pripada budućnost i u nju je potrebno pametno investirati, a ovo je, uz naše redovite aktivnosti i ulaganja u području obrazovanja, najbolja investicija jer jedino ulaganjem u znanje, u nadarene pojedince, možemo učiniti naše društvo boljim i uspješnijim.

8

9

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE studeni 2017.

lipota na kamenu

projekti s mora i kraja Paun Paunović/hanza media Mario Todorić/hanza media

PRIČA O OBITELJSKOJ TVRTKI, SVOJEVRSNU ČUVARU BAŠTINE, A GASTRONOMSKE PONAJVIŠE, KOJOJ SU TURISTI NAJBOLJI PROMOTORI

'Stella' zasjala s vrha Klisa milena budimir snimio: božidar vukičević/hanza media

ŽUPANIJA je shvatila posebnost tvrtke 'Stella Mediterranea', Etno agro park, projekt od šireg javnog interesa, ali i iznimno značajnog za unapređenje kvalitete i autentičnosti turističke ponude, očuvanje prirodnog bogatstva i kulturno-povijesnih vrijednosti

S

porazum o suradnji u području očuvanja baštine kroz edukaciju mladih i unapređenje turističke ponude između Splitsko-dalmatinske županije i tvrtke "Stella Mediterranea" samo što nije sklopljen.

Naša se županija u svojoj razvojnoj strategiji, među ostalim, opredijelila za razvoj i promociju Dalmacije kao turističke regije, održivog korištenja i očuvanja kulturne baštine i poboljšanje kvalitete rada u obrazovnim institucijama kroz poticanje dodatnih izvannastavnih sadržaja. Pa im je stoga rad ekipe iz Klisa, obiteljske tvrtke - bio vrijedan povjerenja. Za one koji ne znaju, "Stella Mediterranea" je tvrtka koja je uspjela revitalizirati ruralno područje, odlučni su u namjeri da budu čuvari baštine, ali i da mlađima drže edukacije o naslijeđu Dalmacije.

Edukacija i radionice Ono što je posebno, shvatila je Županija, jest projekt Etno agro parka, koji razvijaju Klišani, kao pozitivan projekt

Paun Paunović/hanza media

Piše:

Bogatstvo okusa Bogatstvo okusa ne­taknute dalmatinske prirode ovdje je protkano pažnjom i ljubavlju onih koji ih i danas pripremaju na 'starinski' način, manufakturno, ali po­­štujući sve propise suvremenih standarda u pripremi hrane.

i identiteta - veli nam Kljaković Gašpić.

Klišani uspijevaju u naumu da očuvaju gastronomsku baštinu, sačuvali su stare recepte i prilagodili ih vremenu.

To su prepoznali i turisti, pa se zatvorio krug – proizvodnje i prodaje i ljepote, jer – priznaju nam – najbolji promotori njihova rada upravo su turisti.

'Inspirativna priča'

Voditelji projekta Etno agro park Stella Croatica Eva Duilo i Marin Kljaković Gašpić

od šireg javnog interesa, ali i iznimno značajnog za unapređenje kvalitete i autentičnosti turističke ponude, očuvanje prirodnog bogatstva i kulturno-povijesnih vrijednosti.

- Javno je zdravstvo jasno detektiralo današnje glavne zdravstvene probleme u društvu, a to su prije svega pretilost i slaba pokretljivost, pogotovo naših najmlađih. Kako se mi primarno bavimo pre-

hrambenom proizvodnjom i očuvanjem gastronomske baštine, taj nam je problem bio izazov - kazuje nam Marin Kljaković Gašpić, voditelj projekta u "Stelli".

O važnosti pravilne prehrane, kroz edukacije i radionice, već sada školarci na Klisu mogu naučiti štošta. U pripremi su i ostale radionice, gdje bi se učenicima približavali ciljni elementi iz obrazov-

nog ciklusa, ali sve u sprezi s baštinom i naslijeđem. "Vitaminska bomba", "Mlijeko je IN", "Od runa do odjeće" - samo su neke radionice koje će naši najmlađi pohađati u kompleksu "Stelle" na Klisu.

- Ako tradiciju ne očuvamo, ako je zaboravimo, tada smo izgubljeni kao narod. Zato vjerujemo duboko kako nam je dužnost raditi na očuvanju tradicije, vlastite baštine

Samo ovo godine kompleks "Stelle" obišlo je 20 tisuća posjetitelja, a da pri tome uopće ne računaju spomenutu djecu. Među posjetiteljima bio je i Kristjan Staničić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice.

Ostao je Staničić toliko oduševljen viđenim da je u knjigu dojmova upisao: "Jedinstvena, inovativna, kreativna i nadasve inspirativna priča cijelog koncepta 'Stelle' posve je novi i poseban iskorak u razvoju turističkog proizvoda i brendiranja Hrvatske kao turističke zemlje."

A ono što je još bolje, progo-

Osnovci su rado viđeni gosti u Etno agro parku vara ljubitelj prirode u nama, jest plan izgradnje botaničkog vrta u okviru kompleksa, gdje bi se prikazale endemske vrste mediteranske, primorske Hrvatske. Projekt "Etno agro park Stella Croatica" radi se u uskoj suradnji sa zagrebačkim PMF-om, u bliskoj suradnji s našom Splićankom zagrebačke adrese, voditeljicom zagrebačkoga Botaničkog vrta, mr. sc. Biserkom Juretić, koja je na čelu stručne skupine na uspostavljanju botaničkih zbirki, a u njihovu je timu i dr. sc. Sanja Kovačić, jedna od najpriznatijih hrvatskih stručnjaka iz područja biljnih endema.

Gastro suveniri našeg podneblja Vrhunsko maslinovo ulje, deserti od smokve, badema i agruma, zdravi snack s medom, niz ukusnih keksića, džemovi i namazi, sastavni su dio jedinstvene ponude 'Stelle'. Istinski su gastro suveniri našeg podneblja.

10

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE studeni 2017.

11

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE studeni 2017.

dani hrvatskoga turizma 2017.

'iznajmljivači velikog srca'

Evo nas na turističkom

prijestolju!

Goran Šebelić/hanza media

Osvajači turističkih nagrada na primanju kod župana Blaženka Bobana

paun paunović/hanza media

Grad Split turistička destinacija godine u Hrvatskoj, Maslinica najturističkije 'Malo misto', a među laureatima je i više hotela, turističkih agencija i pojedinaca s područja Splitskodalmatinske županije

T

urističku godinu koja je na izmaku Splitsko-dalmatinska županija pamtit će po izvanrednim rezultatima i rekordnom turističkom prometu koji traje sve do kasnih jesenskih dana. Sve ostvareno okrunjeno je priznanjima na Danima hrvatskog turizma 2017., održanim u Malom Lošinju, za destinacije, a i više je zaslužnih tvrtki i pojedinaca iz turističkog sektora Splitsko-dalmatinske županije, dok je grad Split ovogodišnji šampion turizma u Hrvatskoj.

Na Danima turizma 2017.

Split je turistička destinacija godine i najuspješnija City Break destinacija, a Maslinica na otoku Šolti je laureat u podkategoriji Autentična pri-

morska destinacija "Malo misto". U kategoriji 21. turistički cvijet – Kvaliteta za Hrvatsku 2017. čak je pet pobjednika iz Splitsko-dalmatinske županije: "Bluesun hotel Soline" Brela u podkategoriji Hotel 3*, "Bluesun hotel Elaphusa" Bol u podkategoriji Wellness hotel, "Calvados Club Luxury Travel" Split u podkategoriji Srednja DMK agencija, te "Croatia Yachting" Split u podkategoriji Charter kompanija.

U kategoriji "Čovjek ključ uspjeha" turistički laureati su Dino Ivančić – najbolji turistički vodič i Vjera Matulić iz Postira – najbolji privatni iznajmljivač. U kategoriji "Top 10 hrvatskog turizma" našao se i Ante Mrvica, donedavno alfa i omega "Jadrolinije" u Splitu, kojem je dodi-

na Trogir i "Eklata Yourt Travell&Wine" Split, "Calvados Club Luxiury Travel" Split i Maslinica. Dalmatinska zagora bila je finalist među najuspješnijim hrvatskim destinacijama ruralnog turizma.

Posebna pohvalnica Ministarstva turizma RH pripala je Turističko-ugostiteljskoj školi i Školi likovnih umjetnosti Split za doprinos u izradi projekta "The Art of Chocolate" u programu "Promocija i jačanje kompetencija strukovnih zanimanja za turizam u 2017. godini".

Nagrada "Adrian", koju za najbolji mali obiteljski hotel dodjeljuje "Slobodna Dalmacija", pripala je hotelu "Sv. Križ" Trogir.

Na primanju upriličenom za sve nagrađene s područja

jeljena godišnja nagrada "Anton Štifanić".

Dalmatiska zagora među finalistima U konkurenciji je bio poveći broj jakih turističkih aduta s područja naše županije koji su se našli među finalistima.

U kategoriji "Destinacija godine" to su Postira (u podkategoriji Autentična primorska destinacija "Malo misto") i plaža Nikolina iz Baške Vode (u podkategoriji Plaža godine). U kategoriji 21. turistički cvijet – Kvaliteta za Hrvatsku 2017. finalisti su bili i hotel "Park" Split, "Radison Blu Resort" Split, hotel "Maritimo" Makarska, "Vestibul Place" Split, ACI marina Split, ACI mari-

NAJVEĆI MJESEČNI RAST TURISTIČKOG PROMETA U HRVATSKOJ

Srednji Jadran prvak listopada mercijalnom smještaju, s uključenom nautikom, ostvareno je ukupno 3.337.787 dolazaka (rast od 17 posto) i 18.079.219 noćenja (rast od 12 posto).

Naši najbrojniji gosti u prvih deset mjeseci su Nijemci s 325.364 dolaska, uz rast od 16 posto, a uz bok su im Poljaci (323.524), kod kojih je zabilježen rast od čak 24 posto. Zanimljivo je da su Poljaci prvaci po broju noćenja (2.381.405), uz porast od 21 posto, ispred Nijemaca (2.345.634). Česi u oba elementa drže drugo mjesto (239.755 u dolascima i 1.815.351 u noćenji-

božidar vukičević/hanza media

Tijekom listopada na području Splitsko-dalmatinske županije ostvareno je u komercijalnom smještaju 138.374 dolaska i 499.818 noćenja, što predstavlja rast od 17 posto u dolascima i osam posto u noćenjima.

Sudjelovanjem od 19,76 posto u ukupnim noćenjima u Hrvatskoj, Splitsko-dalmatinska županija ostvarila je u listopadu najveći rast turističkog prometa u odnosu na sve turističke regije,pa je druga, odmah nakon Istre.

U prvih deset mjeseci u ko-

ma), dok su na četvrtomu mjestu domaći turisti (237.784 dolaska i 1.161.229 noćenja).

Najveći rast dolazaka u prvih deset mjeseci u odnosu na prošlu godinu bilježi se s tržišta SAD-a i to 42 posto te britanskih, skandinavskih i francuskih gostiju.

Naša županija je rekorder u nautičkom turizmu i to sa 210 tisuća dolazaka i 1,44 milijuna noćenja nautičara u prvih deset mjeseci, odnosno na području Srednje Dalmacije ostvareno je čak 45 posto svih nautičkih noćenja ostvarenih u Hrvatskoj.

BRAČANKA VJERA MATULIĆ JE TURISTIČKA PRVAKINJA KOJA SVOJE NEKRETNINE USTUPA BESPLATNO POTREBITIMA

Nagrada za destinaciju godine: premijer Andrej Plenković uručio je najviše priznanje Andri Krstuloviću Opari

Godišnja nagrada 'Anton Štifanić' u rukama Ante Mrvice Nagradu 'Adrian' za najbolji mali obiteljski hotel primila je Silvana Pavlinović ('Sv. Križ' Trogir)

Splitsko-dalmatinske županije župan Blaženko Boban je kazao:

Boban: Lijepa promocija – Čestitam svim nagrađenima te zahvaljujem na promociji naše županije i njezina turizma. Naša županija je uvjerljivo druga u turističkoj sezoni po broju gostiju, ali možemo se pohvaliti kako je prva u podsezoni prema podacima za listopad. Posebno me veseli što se naša Dalmatinska zagora našla među tri finalista u kategoriji najuspješnije destinacije ruralnog turizma. Veseli me i što na otocima idemo velikim koracima naprijed – naglasio je župan Boban, koji je posebne čestitke uputio Anti Mrvici na priznanju za izniman doprinos u turizmu – godišnjoj nagradi "Antun Štifanić".

Nazočnima su se obratili te čestitali na uspjehu Joško Stella, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, i Stipe Čogelja, pročelnik Upravnog odjela za turizam i pomorstvo, a od nagrađenih Alijana Vukšić, Ante Mrvica te Vjera Matulić, dobitnica nagrade za najboljega privatnog iznajmljivača. Svi su se složili da se samo zajedničkim snagama mogu postići ovakvi vrhunski rezultati u turizmu.

'Simply The Best' TZ Split i TZ Imotski Turistička zajednica grada Splita dobila je posebno priznanje turističkih profesionalaca "Simply The Best“ za višegodišnji inovativan i kreativan razvoj novih turističkih sadržaja koji su grad Split pozicionirali kao vodeću turističku destinaciju u Hrvatskoj u ovoj godini.

Priznanje je direktorici TZ Splita Alijani Vukšić dodijeljeno na svečanosti u splitskom hotelu "Park“ gdje se odvijao dvodnevni skup turističkih djelatnika, predstavnika agencijskog poslovanja, hotelijerstva, pružatelja turističkih usluga i sustava turističkih zajednica iz desetak zemalja koji su se okupili na

19. turističkoj burzi PUT 2017.

Na g r ade " S i mply t he Best“ dodijeljene su u šest različitih kategorija ocjenjivanja koje je obavljeno u suradnji s turističkim profesionalcima i tajnim gostima koji su ocjenjivali 250 nominiranih. Nagrađena je i Turistička zajednica Imotski za turističke projekte na Crvenom jezeru koji su doprinijeli svjetskoj promociji Imotskog i Hrvatske. Nagrade su im uručili Boris Šimenc, direktor PUT-a, i Tomislav Fain, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija UHPA-e.

U ime domaćina zadovoljstvo okupljanjem oko 200

Dječja radost je moja plaća

turističkih profesionalaca u Splitu i županiji izrazio je Joško Stella, direktor TZ županije, istaknuvši kako je to prilika da se kolegama iz turizma pokažu novi turistički proizvodi županije, sadržaji i atrakcije koji su podjednako zanimljivi i domaćim gostima kao i strancima.

Osim poslovnog dijela, kojem je cilj predstavljanje novosti u turističkoj ponudi i stručnim sadržajima, te razmjena poslovnih informacija među turističkim profesionalcima, program je upotpunjen upoznavanjem destinacije, pa su gosti obišli i zanimljivosti Splitsko-dalmatinske županije.

R.M.

PAUN PAUNOVIĆ/HANZA MEDIA

IZVANREDNI POSLOVNI REZULTATI OKRUNJENI PRIZNANJIMA NA TRADICIONALNOJ MANIFESTACIJI U MALOM LOŠINJU

N

ekada se tako namjesti da ljudima srce bude veće, pa više toga u njeg može stati, ponekad se opet tako dogodi da vas duša preraste, takvi su ljudi – dobri ljudi i oni vraćaju nadu u dobro, u mir među nama, u normalan suživot.

Jedna od takvih je i Vjera Matulić, dobitnica ovogodišnje nagrade za najboljega privatnog iznajmljivača.

- Nemojte mene dizat u nebesa! Nisam ja ovdje zbog nagrada i plaketa, tu sam samo da pomognem, koliko mogu. Apelirajte stoga radije da nam se donira sanitetsko vozilo, ono nam je nužno - tako će "u glavu" Vjera.

Malena otvorila dlan Zašto sanitetsko vozilo? Pa, za vas koji ne znate – Vjera je osnovala Facebook grupu "Iznajmljivači velikoga srce", na kojem se okupila ekipa ljudih istovjetnih njoj – ljudi koji imaju kuće i apartmane i stanove koje iznajmljuju, ali se uspijevaju othrvati zovu novca – pa te svoje nekretnine ustupaju besplatno onima koji nisu u mogućnosti svoju obitelj odvesti na odmor, svoje dijete s posebnim potrebama na – ljetovanje.

- Nije to ljetovanje, to je

terapija, opet nas zaustavlja u hvalospjevima Vjera.

- Prošloga ljeta kod nas je bila djevojčica s teškim zdravstvenim problemima, nakon dva dana boravka na moru – uspjela je otvoriti dlan, oduševljena je gospođa Matulić.

'Milijun puta plačem' Svjesna je, kazuje nam, kako onaj tko je u potrebi, kome je bolnica doslovno drugi dom – nema novca za odvojiti.

- Bolnica sve popije! A svi mi, koji možemo, kada ugledamo radost na licima te djece imamo svoju plaću!

Lijepo je, dodaje nam, kako su prepoznati, ali ni jednom od ovih humanitaraca nije stalo ni da ih se hvali, ni da ih se reklamira, a niti nagrađuje. Njima je sada i odmah stalo samo da dobiju – sanitetsko vozilo, vozilo koje bi potrebite dovelo do mjesta gdje mogu odmoriti dušu i tijelo.

- To je za nas planina, a za državu mrvica - veli gospođa Vjera i dodaje: - Znate, kada vidim kako su i umirovljenici uplatili na račun 50 kuna od one svoje nevolje, plačem, pa tako milijun puta plačem...

MILENA BUDIMIR

12

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE studeni 2017.

13

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE studeni 2017.

Pripremila Ana-Marija Škorić

lipi škoji naši... Članovi Uprave i Nadzornog odbora Jadrolinije

Župan Blaženko Boban sa suradnicima

Češće i brže pruge

ŽUPAN BLAŽENKO BOBAN ORGANIZIRAO JE SASTANAK VODSTVA LINIJSKOGA POMORSKOG PRIJEVOZNIKA I OTOČNIH GRADONAČELNIKA I NAČELNIKA

I 'Jadrolinija' 'drži ključeve' razvoja otoka Piše:

Ana Marija Škorić

TEA CIMAŠ/HANZA MEDIA

Snimio: Nikola VILIĆ/Hanza Media

U pripremi je izrada nacionalne strategije linijskog prometa, što je jako bitno, ali za određene stvari koje se sada mogu riješiti ne trebamo čekati strategiju.

I mali pomaci su značajni da bismo spremnije dočekali novu turističku sezonu, naglasio je Boban Antonijo Škarpa (Stari Grad), Ivana Marković (Supetar) i Nikša Peronja (Jelsa)

N

a inicijativu župana Blaženka Bobana 7. studenoga održan je radni sastanak s predstavnicima 11 jedinica lokalne samouprave, članovima Nadzornog odbora i Upravom "Jadrolinije" d.d. na temu linijskog obalnog prometa. Ovo je prvi sastanak izvan sjedišta spomenutog društva za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta u ovakvom sastavu.

Na početku radnog sastanka predsjednik Biciklističkog saveza Splitsko-dalmatinske županije Denis Špadina održao je prezentaciju o modelu ubrza-

nog razvoja cikloturizma u našoj županiji, uz poseban osvrt prijevoza bicikla trajektima i katamaranima, navodeći iskustva i rješenja nekih stranih tvrtki. Na koncu je dogovoreno kako će "Jadrolinija" omogućiti tehničke uvjete za prijevoz bicikla trajektima, a obećana je i niža cijena karata za "dvotočkaše" koji se prevoze na otok.

Poticaj cikloturizmu Župan Boban također je naglasio značenje razvoja cikloturizma na našoj obali i otocima, te je zahvalio predstavnicima "Jadrolinije" na

otočani, naša uprava će ih ozbiljno sagledati i pokušat ćemo na naš način doprinijeti razvoju otoka kroz naše investicije – kazao je David Sopta, predsjednik Uprave "Jadrolinije".

Naglasio je i kako je upoznat s temom i eksponencijalnim rastom cikloturizma u našoj županiji.

– Želimo i tu pomoći. Gledamo kako su strane kompanije riješile te probleme i u skladu s našim mogućnostima i tehničkim uvjetima pokušat ćemo stvoriti dodatna mjesta, odnosno nosače i skladišta za bicikle za prijevoz na otoke – kazao je Sopta.

iskazanoj spremnosti za suradnju.

– Izviješteni smo od predsjednika Nadzornog odbora "Jadrolinije" kako je preko Ministarstva u pripremi izrada strategije linijskog prometa, što je jako bitno. Želimo napomenuti kako za određene stvari, koje se sada mogu riješiti, ne trebamo čekati strategiju.

Već sada ih treba pokušati riješiti kako bismo što spremniji, s tim malim pomacima, dočekali sezonu – naglasio je župan.

– Nama je Splitsko-dalmatinska županija sa svim svojim otocima krucijalno značajna i mi kao nova uprava želimo ostvariti jako partnerstvo i, ako je potrebno, na dnevnoj razini ćemo komunicirati s načelnicima i gradonačelnicima u cilju poboljšanja i pripreme za sljedeću turističku sezonu.

Svjesni smo da je ovogodišnja sezona rekordna, a i naši su rezultati vrlo dobri – očekujemo 12 milijuna putnika. Što se tiče problema s kojima se suočavaju

Gradonačelnici i načelnici otočnih gradova i općina ovom prilikom upoznali su čelne ljude "Jadrolinije" kako s pozitivnim tako i negativnim iskustvom prijevoza trajektima i katamaranima. Razgovaralo se i o cijeni karata, voznom redu, isplativosti linija, uređenju pristaništa, stanju i brzini trajekata, kvaliteti prijevoza te novoj strategiji razvitka linijskog prijevoza. Između ostalog, dogovaralo se o češćim i bržim prugama prema srednjodalmatinskim otocima, dok su otočani zatražili i produžetak ljetnog plovidbenog reda trajekata i katamarana. Župan Boban priopćio je tri zaključka toga značajnog sastanka. Za koordinatora između prijevoznika i otočnih načelnika i gradonačelnika određen je pročelnik Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Stipe Čogelja, održat će se sastanak s načelnikom općine Milna i predstavnicima "Jadrolinije" u što kraćem roku te, kao treće, još jedan sastanak u ovakvom sastavu održat će se uoči sljedeće turističke sezone.

Cikloturizam na otocima SDŽ Brač 25 staza duljine 1.050 km Hvar 13 staza duljine 450 km Šolta 7 staza duljine 300 km Vis 5 staza duljine 200 km

Cikloturizam u SDŽ u zadnje četiri godine

kronologija događanja 25. listopada

Dva nova centra izvrsnosti Denis Špadina, predsjednik Biciklističkog saveza SDŽ-a

Zamjenik župana Luka Brčić i pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Tomislav Đonlić na konferenciji za novinare najavili su osnivanje još dva "centra izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije". Uz postojeći centar izvrsnosti iz matematike Županija otvara i centar izvrsnosti iz informatike i novih tehnologija. "Centar izvrsnosti iz matematike prošle je godine okupio 214 najboljih učenika osnovnih i srednjih škola i pokazao se kao hvalevrijedan i koristan projekt. Dobili smo pozitivne povratne informacije od učenika i nji-

4.000

km cikloturističkih ruta

125

označenih cikloturističkih ruta

1.000

km na 25 cikloturističkih ruta se upravo označava

6

biciklističkih karata

3

biciklističke karte izlaze iz tiska do kraja 2017.

200

Bike&camp;Bed objekata

hovih mentora. Ove godine nastavljamo s dva nova centra izvrsnosti, s istim suradnicima. Moram zahvaliti splitskom Sveučilištu, prije svega njihovim sastavnicama PMF-u i FESB-u što također sudjeluju u ovom projektu", kazao je zamjenik župana Brčić. Napomenuo je kako svake godine, nakon završetka školske godine, Županija dodjeljuje priznanja učenicima koji na državnoj razini postignu dobre rezultate, kao i njihovim mentorima te naglasio kako je ulaganje u obrazovanje bitan segment, jer obrazovanje nema alternativu.

31. listopada

VIS: Srednja škola u bivšem Domu JNA U Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a zamjenik župana Luka Brčić potpisao je ugovor vrijedan milijun i pol kuna, o sufinanciranju i prenamjeni objekta bivšeg doma JNA u odgojno-obrazovnu ustanovu SŠ "Antun Matijašević Karamaneo", utemeljenu 1975. godine na Visu.

Od dana osnutka do danas ova srednja škola nije imala vlastiti prostor. Uvijek je bila u zgradi Osnovne škole "Vis", a nekoliko godina, od 1994. do 2000., imala je područni odjel u Komiži u kojem su se obrazovali kuhari i konobari. Ponekad se nastava održavala i u drugim prostorima pa je, recimo, neko vrijeme održavana u obližnjoj zgradi Batarije. Od 2000. godine naovamo

50

Bike hotela

45

educiranih i licenciranih Bike vodiča

10

Bike utrka najviše kategorije

20

regionalnih Bike utrka

100

Rent a bike agencija

10

specijaliziranih Bike agencija

200

zaposlenih u cikloturizmu

5.000.000 eura dobiti u 2017.

nastava se stalno i u cijelosti održava u zgradi OŠ "Vis", u dvije smjene. Ovim ugovorom predviđeno je razdvajanje osnovne i srednje škole koje se trenutno nalaze u istoj zgradi. Ukupna cijena troškova iznosi tri milijuna kuna.

Razliku cijene cijeloga projekta osigurat će Splitsko-dalmatinska županija.

3. studenoga

Čestitke nagrađenima na Danima hrvatskog turizma Župan Blaženko Boban primio je i čestitao tvrtkama i pojedincima nagrađenima na Danima hrvatskoga turizma u Malom Lošinju. Nazočnima su se obratili te čestitali na uspjehu i Joško Stella, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, i Stipe Čogelja, pročelnik Upravnog odjela za turizam i pomorstvo, a od nagrađenih Alijana Vukšić, Ante Mrvica te Vjera Matulić, dobitnica nagrade za najboljega privatnog iznajmljivača.

Svi su se složili da se samo zajedničkim snagama mogu postići vrhunski rezultati u turizmu.

14

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE studeni 2017.

15

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE studeni 2017.

Pripremila Ana-Marija Škorić

kronologija događanja 6. studenoga

Tematska sjednica o TE Peruća Održana je tematska sjednica Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije na temu zaštite okoliša sliva rijeke Cetine sa svim projektnim aspektima, a u svezi s kombi kogeneracijskom plinskom elektranom (KKPE) Peruća.

7. studenoga

Veleposlanik Kraljevine Belgije prvi put službeno u Županiji Župan Blaženko Boban, predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar i pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu Anđelko Katavić primili su u nastupni posjet veleposlanika Kraljevine Belgije Philippa Benoita. Župan Boban je izrazio dobrodošlicu, pohvalivši u uvodnom dijelu sastanka izvrsne veleposlanikove fotografije iz različitih dijelova naše županije i cijele Hrvatske.

– Do sada je suradnja naše županije s Kraljevinom Belgijom bila uglavnom na sportskom planu – kazao je župan, navodeći imena više nogometaša, koji su igrali ili još uvijek igraju za belgijske klubove, i koji su bili svojevrsni veleposlanici Hrvatske u Belgiji i Belgije u Hrvatskoj. Više je područja na kojima možemo unaprijediti suradnju, naglasio je župan, navodeći ponajprije županijske centre izvrsnosti iz matematike, informatike i novih tehnologija koji se mogu povezati sa sveučilištima u Belgiji i s gospodarstvenicima. Župan je kazao kako ga raduje što prijemu nazoči i Antonio Garcia Postigo, savjetnik za gospodarstvo u veleposlanstvu, te ga uputio na mogućnost suradnje s brojnim poslovnim zonama na području županije kao i s poduzetnicima koji imaju što ponuditi na belgijskom tržištu.

Veleposlanik Benoit je zahvalio na srdačnom prijemu, rekavši kako je prvi put bio u Splitu prije petnaestak godina kao turist i da voli lijepu fotografiju te ima bezbroj zabilježenih lijepih uspomena iz Splita i županije. Veleposlanik je najavio kroz pet-šest mjeseci otvaranje počasnog konzulata Kraljevine Belgije u Splitu zbog sve većeg dolaska belgijskih turista, kao i boljeg povezivanja različitih privrednih subjekata iz Belgije s gospodarstvenicima u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

9. studenoga

Boban primio Stipu Žunića – Čestitam od srca! Dolazite iz jedne županije, trenirate u drugoj, a prije svega promovirate Hrvatsku. Sportaši su najbolji ambasadori svoje zemlje, zato se nadam kako će ova medalja biti samo jedna u nizu. Za vaš uspjeh donirat ćemo 15.000 kuna klubu ASK Split, a potaknuti ovim izvrsnim rezultatom, nastojat ćemo u proračunu za iduću godinu, koliko nam to budu dopuštale mogućnosti, planirati sredstva za razvoj športa – kazao je župan Blaženko Boban.

Brončani iz Londona, atletičar Stipe Žunić zahvalio se županu ne samo na ovom prijemu, već i na dočeku u zračnoj luci prilikom njegova povratka iz Londona. "Hvala Vam na dobrodošlici i na financijskoj potpori. Svjestan sam činjenice kako s ovom medaljom dolaze i određena očekivanja. Nadam se kako ću ih ispuniti. U bitku za medalju ušao sam kao trinaesti, a planirano je među prvih osam. Toga dana dao sam najbolju verziju naglasivši kako se za neuspjehe i slabe rezultate, što je ponekad vidljivo, ne treba žaliti na uvjete treniranja i prostor za treniranje, već dati sve od sebe."

Primanju su nazočili Marko Mastelić, trener, Stipe Žunić, Ivan Vestić, predsjednik Hrvatskog atletskog saveza i ASK-a Split, Ivica Bubić, dopredsjednik ASK-a Split, i Tomislav Đonlić, pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti.

Razmjena iskustava u planiranju i realizaciji razvojnih projekata U organizaciji UNDP BiH, Splitsko-dalmatinske županije, Švicarske agencije za razvoj SDC i Federalnog zavoda za programiranje razvoja, u zgradi Županije iskustva su razmijenili predstavnici RERA-e Splitsko-dalmatinske županije, razvojne agencije Herceg-bosanske i Posavske županije, agencije Zapadnohercegovačke županije HERAG, razvojnih agencija Srednjobosanskog i Bosanskopodrinjskog kantona, Federalnog zavoda za programiranje razvoja iz Sarajeva i ILDP BiH. Pozdravnu riječ dobrodošlice za 40 okupljenih voditelja i djelatnika spomenutih agencija uputio je župan istaknuvši kompetenciju svojih suradnika iz županijskog UO-a za gospodarstvo i EU fondove i poljoprivredu i županijske agencije RERA-e kao i njihovu spremnost da pomognu kolegama iz FBiH u planiranju razvojnih projekata. Župan je

kronologija događanja

kon razmjena iskustava PREDSTAVNICI RAZVOJNIH AGENCIJA I KANTONALNI PREDSTAVNICI BOSNE I HERCEGOVINE DOŠLI UČITI NA PRIMJERIMA IZ NAŠE ŽUPANIJE

Treba znati

upravljati razvojem Piše:

anđelka vuković

U

organizaciji Razvojnog programa Ujedinjenih nacija BiH (UNDP BiH), Splitsko-dalmatinske županije, Švicarske agencije za razvoj SDC i Federalnog zavoda za programiranje razvoja, u zgradi Splitsko-dalmatinske županije razmijenili su iskustva predstavnici RERA-e SDŽ-a, razvojne agencije Herceg-bosanske i Posavske županije, agencije Zapadnohercegovačke županije HERAG, razvojnih agencija

Vodstvo i djelatnici naše RERA-e, kao i moji suradnici moraju biti raspoloživi prenositi iskustva kolegama iz susjednih županijskih i kantonalnih razvojnih agencija, jer nam je zajednički interes imati konkurentnije gospodarstvo u regiji, kazao je župan Boban Srednjobosanskog i Bosanskopodrinjskog kantona, Federalnog zavoda za programiranje razvoja iz Sarajeva i ILDP BiH.

RERA kao povezica Pozdravnu riječ dobrodošlice za 40 okupljenih voditelja i djelatnika spomenutih agencija uputio je splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, koji je istaknuo kompetenciju svojih suradnika iz Županijskog UO-a za gospodarstvo i EU fon-

prekogranična suradnja RAZGOVORI S PREDSTAVNICIMA HERCEGOVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE

dove i županijske agencije RERA-e kao i njihovu spremnost da pomognu kolegama iz FBiH u planiranju razvojnih projekata. Župan je podsjetio okupljene na simboliku imena županijske agencije koje asocira na nekadašnju "reru" koja je uskotračnom prugom povezivala Split s mjestima Dalmatinske zagore.

– Tako neka i u ova naša vremena RERA bude poveznica s vama iz susjedne Federacije BiH – rekao je župan te naglasio da "vodstvo i djelatnici na-

še RERA-e, kao i moji suradnici moraju biti raspoloživi prenositi iskustva kolegama iz susjednih županijskih i kantonalnih razvojnih agencija, jer nam je zajednički interes imati konkurentnije gospodarstvo u regiji". Županu su na riječima dobrodošlice zahvalili i kratko o svojim županijama rekli predsjednici županijskih i kantonalnih vlada: Zdenko Ćosić (ZHŽ Široki Brijeg), Emir Oković (BPK Goražde), Marijan Klaić (Posavska županija) i Muhamed Softić, savjetnik premijera Srednjobosanske županije.

Ravnatelj RERA-e Jozo Sarač i pomoćnica pročelnika Županijskog upravnog odjela za gospodarstvo i EU fondove Anđelka Vuković su odgovarali kolegama iz Federacije BiH na brojna pitanja o načinu funkcioniranja razvojnih

agencija u RH, posebno o razvojnim projektima RERA-e i osobnim iskustvima u planiranju i ostvarenju projekata iz poljoprivrede i gospodarstva, prometa, turizma, kulture i obrazovanja.

Prekogranična suradnja Ivana Grubišić i Gorana Barić iz RERA-e predstavile su ulogu županijskih razvojnih agencija i partnerskih vijeća u Strategiji planiranja te istaknule neke primjere uspješnih razvojnih projekata u SDŽ-u, s posebnim naglaskom na projekte financirane u okviru prekograničnih programa, a u kojima je Županija bila u partnerstvu zajedno s mnogobrojnim institucijama iz Federacije BiH. Predstavnike Federacije BiH posebno je zanimalo na koji način oformiti svoje in-

stitucionalne strukture kako bi na adekvatan način mogli upravljati razvojem na svojem području. Također, izrazili su spremnost na suradnju/partnerstvo u okviru javnog poziva na dostavu projektnih prijedloga koji se očekuje početkom sljedeće godine u okviru programa INTERREG Hrvatska – BiH – CG. Nijaz Avdukić, pomoćnik direktora Federalnog zavoda za programiranje razvoja, i Nasir Nalić su istaknuli zadovoljstvo nakon ovakve razmjene iskustava.

Dobra iskustva s projektom 'Holistic'

N

a inicijativu Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo Hercegovačko-neretvanske županije održan je sastanak predstavnika Županije, na čelu s pročelnikom Upravnog odjela zajedničkih poslova Splitsko-dalmatinske županije Damirom Gabrićem, ravnateljem Eugenom Ćubelom i njegovim suradnicima.

Razgovaralo se o uspješno realiziranom zajedničkom projektu Splitsko-dalmatinske i Hercegovačko-neretvanske županije. Predstavnici dviju županija, naime, surađivali su na Adriatic IPA projektu HOLISTIC koji je tematski bio usmjeren na prevenciju i zaštitu od požara.

Na sastanku je poseban naglasak stavljen na suradnju između dviju županija, kako na prijavi projektnih ideja iz područja civilne zaštite i vatrogastva na pogodne programe prekogranične suradnje, tako i na suradnji u provedbi protupožarne zaštite i vatrogasne djelatnosti, s obzirom na to da su područja obaju županija izložena velikom riziku od požara.

Ravnatelj Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo Hercegovačko-neretvanske županije Eugen Ćubela zahvalio je pročelniku Gabriću i pomoćnici pročelnika i voditeljici projekta Anđelki Vuković na pomoći koju je Splitsko-dalmatinska županija, kao nositelj projekta "Holistic", pružila tijekom implementacije navedenog projekta.

S tajnikom Vatrogasne zajednice Splitsko-dalmatinske županije Tihomirom Zecom razgovaralo se o mogućnostima zajedničke suradnje na edukaciji vatrogasaca s područja naše županije, dok je savjetnik za informacijsku sigurnost Splitsko-dalmatinske županije, Damir Brčić nazočne upoznao s naprednim informacijskim tehnologijama koje se mogu primjenjivati kako u prevenciji zaštite od požara, tako i u provedbi vatrogasne djelatnosti.

Na kraju sastanka ravnatelj Ćubela se zahvalio na dosadašnjoj suradnji te je naglasio da želja za jačanjem iste postoji, pa se nada kako će se ona produbiti i nastaviti.

podsjetio okupljene na simboliku imena županijske agencije koje asocira na nekadašnju "reru" koja je uskotračnom prugom povezivala Split s mjestima Dalmatinske zagore. "Tako neka i u ova naša vremena RERA bude poveznica s vama iz susjedne Federacije BiH", rekao je župan te naglasio kako vodstvo i djelatnici RERA-e, kao i njegovi suradnici moraju biti raspoloživi prenositi iskustva kolegama iz susjednih županijskih i kantonalnih razvojnih agencija, jer je zajednički interes imati konkurentnije gospodarstvo u regiji. Županu su zahvalili i kratko predstavili svoje županije predsjednici županijskih i kantonalnih vlada: Zdenko Ćosić (ZHŽ Široki Brijeg), Emir Oković (BPK Goražde), Marijan Klaić (Posavska županija) i Muhamed Softić, savjetnik premijera Srednjobosanske županije. Ravnatelj RERA-e Jozo Sarač i pomoćnica pročelnika županijskog UO-a za gospodarstvo i EU fondove i poljoprivredu Anđelka Vuković odgovarali su kolegama iz Federacije BiH na brojna pitanja o načinu funkcioniranja razvojnih agencija u RH, posebno o razvojnim projektima RERA-e i vlastitim iskustvima u planiranju i ostvarenju projekata iz poljoprivrede i gospodarstva, prometa, turizma, kulture i obrazovanja. Ivana Grubišić i Gorana Barić iz RERA-e predstavile su ulogu županijskih razvojnih agencija i partnerskih vijeća u Strategiji planiranja te neke primjere uspješnih razvojnih projekata u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

12. studenoga

POŠK-ovih osam desetljeća Povodom obilježavanja 80 godina plivanja i igranja vaterpola u klubu POŠK, na bazenima na Poljudu odigrana je revijalna utakmica između POŠK-a i Hrvatske vaterpolo reprezentacije i aktualnih svjetskih prvaka popularnih "barakuda". Članovi i navijači POŠK-a ispunili su gledalište do posljednjeg mjesta te zdušno navijali za slavljenike. Pred samu utakmicu predstavljeni su svi poškovci, a najveći pljesak išao je mladim seniorima. Utakmica je završila pobjedom "barakuda", ali vrijedilo je vidjeti borbu poškovaca s ponajboljima.

Slavljeničku utakmicu pratio je i župan Blaženko Boban.

Utakmica je imala i humanitarni karakter, a sva prikupljena sredstva donirana su Udruzi leukemije i limfomi – Split u sklopu akcije "TAKO MALA, TAKO SNAŽNA", akciji za pokretanje transplantacije matičnih stanica pri KBC-u Split.

15. studenoga

Prekogranična suradnja s HNŽ-om Na inicijativu Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo Hercegovačko-neretanske županije održan je sastanak predstavnika Županije, na čelu sa pročelnikom Upravnog odijela zajedničkih poslova Damirom Gabrićem te ravnateljem Eugenom Ćubelom i njegovim suradnicima. Razgovaralo se o uspješno realiziranom zajedničkom projektu Splitsko-dalmatinske i Hercegovačko-neretvanske županije. Predstavnici dviju županija surađivali su na Adriatic IPA projektu HOLISTIC koji je tematski bio usmjeren na prevenciju i zaštitu od požara. Na sastanku je poseban naglasak stavljen na suradnju između dviju županija, kako na prijavi projektnih ideja iz područja civilne zaštite i vatrogastva na pogodne programe prekogranične suradnje, tako i na suradnji u provedbi protupožarne zaštite i vatrogasne djelatnosti, s obzirom da su područja obaju županija izložena velikom riziku od požara. Ravnatelj Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo Hercegovačko-neretvanske županije Eugen Ćubela zahvalio je pročelniku Gabriću i pomoćnici pročelnika i voditeljici projekta Anđelki Vuković na pomoći koju je Splitsko-dalmatinska županija kao nositelj projekta "Holistic" pružila tijekom implementacije navedenog projekta. S tajnikom Vatrogasne zajednice Tihomirom Zecom razgovaralo se o mogućnostima zajedničke suradnje na edukaciji vatrogasaca s područja naše županije, dok je savjetnik za informacijsku sigurnost Damir Brčić nazočne upoznao s naprednim informacijskim tehnologijama koje se mogu primjenjivati kako u prevenciji zaštite od požara, tako i u provedbi vatrogasne djelatnosti. Na kraju sastanka ravnatelj Ćubela se zahvalio na dosadašnjoj suradnji te je naglasio da želja za jačanjem iste postoji i da se nada kako će se ona produbiti i nastaviti.

16

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE studeni 2017.

baština u bračkom kamenu PUSTINJU BLACA SAGRADILI SU REDOVNICI, GLAGOLJAŠI IZ POLJICA U 16. STOLJEĆU

Pustinjački samostan izrasta u ekološki muzej

Piše: Jasna Damjanović,

ravnateljica Centra za kulturu Brač

N

a južnoj strani otoka Brača, na pola puta između Bola i Milne, dva kilometra udaljena od morske obale nalazi se Pustinja Blaca. Današnji muzej, u 16. stoljeću sagradili su redovnici, glagoljaši iz Poljica, kao pustinjački samostan čija je prva jezgra bila pod svodovima pećine zvane Ljubitovica.

Prva crkva posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije, građena od 1588. do 1614. godine, proširena je i obnovljena u 18. stoljeću kada su sagrađene i kuće za boravak redovnika.

Blatački pustinjaci i članovi njihove zajednice neumornim su radom na zemlji uredili svoj mali dio svijeta u ovoj prodolini ograđenoj visokim šumovitim brdima. Svoj današnji oblik i veličinu Pustinja Blaca dobiva tijekom 19. stoljeća, za vrijeme uprave svećenika iz Zvečanja don Nikole Milićevića Starijeg i njegova nećaka don Nikole Milićevića Mlađeg, uvelike zaslužnih za gospodarski i kulturni uspon Pustinje. Tada su, u velikom građevinskom zamahu, izgrađene nove stambene i gospodarske kuće, a čitava Pustinja je opasana 120-metarskim bedemom visokim oko osam metara.

Sve je bilo izgrađeno od velikog i teškog tesanog kamenja, uz golemi ljudski trud i veliki trošak.

Knjižnica s 8000 knjiga Nakon strašnog povodnja 1896. i neopisive štete na zgradama i okolnim posjedima, don Nikola Milićević Stariji proveo je opsežne radove na obnovi Pustinje: sanirao je objekte i dobra, organizirao izgradnju pristupnih putova i obnovio konobe. Pod njegovim su vođenjem radnici iz zavičajnih Polji-

ca potpuno obnovili pustinjačke kuće: izmijenjeni su krovovi, a preuređena unutrašnjost opremljena je novim namještajem, posuđem i potrepštinama.

U Pustinji se tako stvara spoj udobnosti srednjoeuropskog građanskog stanovanja i tradicionalnih životnih navika ruralnih sredina Poljica i Brača. U istome su se kompleksu tako našli saloni s bibliotekom, gramofonom i klavirom, radne sobe i glazbeni instrumenti, ali i komin, krušna peć i spremišta tipična za velika seoska gospodarska imanja tog vremena.

U nastojanjima da unaprijedi poljoprivredu i stočarstvo, don Nikola je potpuno obnovio sve blatačke vinograde, na području zvanom Tarca nastao je jedan od najvećih maslinika na Braču, podignut je veliki pčelinjak, sagrađen zimovnik za agrume (limunara)…

Pustinja Blaca posjedovala je i tiskaru - godine 1895. ovdje je tiskana prva knjiga nabožnog sadržaja, a potom mnogi molitvenici i pravila. Blatačka zadruga slavila je Boga kroz molitvu i rad, čitanje teoloških rasprava i propovijedi. Iz osobite Ijubavi prema knjizi, don Niko je kupio od svojih prijatelja, pustinjaka iz Dračeve luke, braće don Stipe i don Mihovila Radovčića, čitavu biblioteku i smjestio je u Blaca. Ovdje su pustinjaci marno čitali i uzdizali svoj duh, a isprave i pisane dokaze svoje prošlosti čuvali su u arhivi. Blatačka knjižnica i danas sadrži

oko 8000 knjiga.

Svoj je kulturni zenit Pustinja Blaca dosegnula za vrijeme don Nikole Milićevića Mlađeg koji je upravljao Pustinjom od 1923. do 1963. godine.

Muzejski kompleks Don Niko, koji je uz teologiju studirao i astronomiju u Beču, u Blacima je utemeljio opservatorij, a današnji sačuvani inventar Pustinje uključuje i vrijednu astronomsku zbirku ovog posljednjeg pustinjaka koji je umro 1963. godine. Njegova je velika, neostvarena želja bila, da se za uspješna astronomska promatranja i slobodan pregled nebeskog svoda, sagrade nove prostorije na najpogodnijem mjestu u okolici Pustinje Blaca.

Godine 1994. Splitsko-dalmatinska županija osniva Centar za kulturu Brač, javnu ustanovu u kulturi koja, zajedno s Upravom za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture - Konzervatorskim odjelom u Splitu, nastavlja skrbiti o Pustinji Blaca. U posljednja četiri desetljeća provedeni su opsežni konzervatorsko-restauratorski radovi na muzejskom kompleksu, dok se od 2007. provode aktivnosti integralne zaštite u sklopu šire definiranog programa "Eko-muzej Pustinja Blaca“.

Ministarstvo kulture RH i Splitsko-dalmatinska županija daju stručnu i financijsku potporu ovome projektu koji se i dalje kontinuirano razvija.

Impressum ♦ Moja županija / Kronika Splitsko-dalmatinske županije, informativno glasilo SDŽ ♦ Nakladnik: Splitsko-dalmatinska županija ♦ Uredništvo: Marija Čizmić, mag.iur., Ana-Marija Škorić, prof., Luka Brčić, prof., Anđelka Vuković, mag.oec., Ivan Baćak, dipl. novinar, Linda Nerlović ♦ Glavni urednik Mijo Grabovac ♦ Zamjenik glavnog urednika mr.sc. Davor Pavić ♦ Grafička urednica Sabina Podobnik ♦ Fotografije SDŽ, Hanza Media ♦ Grafička priprema i tisak: Slobodna Dalmacija ♦ Adresa Uredništva Split, Domovinskog rata 2, telefon 021/400 019 ♦ E-mail: splitsko.dalmatinska.zupanija@dalmacija.hr ♦ Web: http://www.dalmacija.hr