Lučki vjesnik br. 24

Najbo

lji izbo

r za lje to 201 7.

VeĹži se u Srednju Dalmac ij

u!

br. 4 lipa2 nj

2017.

51 luk a Spl itsko Brevi -dalm jar za atins svako ke Ĺžu ga na panij e moru

1

SEA, SEX, SUN, SHE SMILEs Hrvatsko, ajme Je t’aime

E

vo da niste uplovili u Jadran sa sloganom „more, sunce i seks“?

Naravno da biste mogli, pogotovo ako ste Serge Gainsbourg.

Bilo bi to kao uplovljavanje s istinom u jedrima, u njedrima turizma i nautičarstva na hrvatski način. Ali nema šanse da bi se kod nas takav slogan mogao izboriti za status hrvatskog turističkog brenda. Iako je to zapravo istinita poruka, no slogan bi izazvao polemike i na kraju bi pobijedila „pristojna laž“.

2

Doživljavao je sve to i Serge Gainsbourg dok su mu u prošlom tisućljeću zabranjivali pjesme. Gainsbourga poznajete kao autora legendarnog hita „Je t’aime“. Njegovi skandali bili su začinjeni provokativnim ljubavnim vezama s Brigitte Bardot i Jane Birkin, itd.

Znao je izazvati i pažnju, i pozornost, taj svestrani francuski osebujni glazbenik a pomalo i hohštapler, inače židovskog podrijetla. Gainsbourg je bez ikakve sumnje i sa songom 1978. digao

galamu. Tada je rođena ta trilogija o moru, seksu i suncu. Znači prije samo nekoliko desetljeća. Ne’š ti, velike li seksualne revolucije!

Pa danas Gainsbourga ne bi zabranjivali ni kod nas. Ali zašto se istina i iskrenost u društvenom vrednovanju najčešće zamjenjuju pristojnom laži? A Francuzi su već i te 1978. golemim slovima ispisanim na zidu glavne platforme na Eiffelovom tornju upozoravali svoje turiste „Čuvajte se džepara!“.

Hvar, Dubovica

Nije to bio grafit uličnih umjetnika nego službena, državna slova. Aha! A mi turisti iz tadašnje Jugoslavije bili smo zgranuti, jer niti smo bili odgojeni, niti obrazovani na toj razini da iskreno i javno priznamo i upozorimo svoje goste kako im naš ološ ne bi ispraznio džepove!

Znači, nije to neka velika mudrost ni pamet nego je to smisao za veliki biznis s pravim brendom, poštenjem prema gostu i iskrenošću koja uzdiže,

koja te privlači da se vratiš s povjerenjem.

Jedino što bi se radi zafrkancije moglo ovdje poentirati na ovaj način: da se vratiš s povjerenjem kako te neće opelješiti džepari nego netko treći. Aha! Barem si opelješen sa stilom. I zato treba znati šarmirati svoje goste.

Engleski jedriličari su se zaljubili u Gainsbourgovu trilogiju i navalili na razmnožavanje toga uzvišenog „s“ na početku ne samo riječi seks, nego i sea, sun itd.,

pa evo, sve u šesnaest: summer, sea, sun, sand, sex, seagull, sail, ship, surf, swim, song, split, skin, sky & stars, she & sharks, smile...

Sve se uvijek završi na SHE i SMILE za kraj. A SHE bi mogla bit i Hrvatska, ali not for SALE. Mario Garber

3

More, luka i brod

Elizabeta i Mario Garber

SVA MORA OVOGA SVITA Give me five!

Pet pitanja svakog nautiÄ?ara

4

O

na je luka. On je brod. A more? Ono je dodir. Medij u kojemu se odvijaju Ona i On. I zbog tog praizvora svakog odvijanja, zbog dijaloga pogođenih i promašenih ljubavi ili susreta, može i ideja, ljudi i roba – neprekidno se zbog svega toga odvija i vječna potreba znatiželjnog čovjeka da se ploviti svakako mora.

U ovom brevijaru za ljude od mora obično podsjetimo na uvodno spomenutu «problematiku», jer znamo da more svakome budi maštu, istrgne ga ljeti iz mrtvila svakodnevice, opominje ga da ne propusti i na moru sve ono što inače stalno propušta. Nego? Nego carpe diem, iskoristi dan!

KRAJNOSTI LJEPOTE I UTIHINE More Srednje Dalmacije na području Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije u samom srcu Jadrana nudi vam poseban doživljaj s vijencem svojih osobitosti, ali i s opipljivim mjestima, lukama, valama, plažama i rtovima koji vam se usijeku u sjećanje, a opuštaju vas u idealnim uvjetima sidrenja i sigurne plovidbe.

S Lučkim vjesnikom/Port Newsom dobit ćete ne samo vodič za slične svemoguće izlete i uzbuđenja na moru nego i nadahnuće pravog pustolova i istraživača s apetitom neutaživog životnog gurmana, nestrpljivog, ali spremnog za neiscrpna kušanja i iskušenja.

Srednja Dalmacija vam se pruža, kao na dohvat ruke, na samo tridesetak milja što i najsporiji brodić proguta za nekoliko sati od izlaska sunca do marende uoči ručka, po uobičajenoj bonaci, utihini između nepomične zore i prvog popodnevnog refula maestrala što omogućava laku plovidbu i najmanjem kaiću/čamcu na vesla.

Srednja Dalmacija je oaza s najmanje vremenskih neprilika jer se tu zaustave i smire nepogode sa sjevera i juga Jadrana, Srednja je Dalmacija često u zavjetrini bure i juga, premda ni ona nije pošteđena olujnih ljetnih nevera. A u rasponu od samo 30-tak milja, može se doživjeti sve krajnosti i ljepote Mediterana, visoke klifove ili pješčane plaže, moglo bi se reć’ – sva mora ovoga svita.

ZA ROBINZONE TUNE

Hvar, Milna

Publisher: Port Authority of Split-Dalmatia County For the publisher: Port Authority director, Editor in chief Domagoj Maroević Editor: Mario Garber Editorial concept and design: Garber media d.o.o.

Segor Garber

Photos: Garber media d.o.o.

Lector: Elizabeta Sonjara Garber Printed in: Slobodna Dalmacija Print d.o.o.

Online edition: www.lusdz.hr All Rights Reserved by Garber media Ltd. info@garber-media.hr ISSN 1848-4689

Ispred gradova Trogira, Splita, Omiša, Makarske i drugih manjih mjesta povijesne kulture na obali Srednje Dalmacije more je bogato otočjem poznatih imena Visa, Hvara, Brača i Šolte, ali na pučini se proteže do slabo naseljenih otoka sa svjetionicima na Palagruži i Sušcu, a u kanalima između otoka sve vrvi od otočića i hridi. Zato su poznati izleti na Svetog Andriju, Biševo i Budihovce oko Visa, pa na Šćedro južno od otoka Hvara i na skupinu otočića Paklenjaka preko puta grada Hvara.

Otoci Brač i Šolta ispred Splita gotovo se dodiruju u kanalu Splitskih vrata kroz koja plovite prema otvorenom moru, prolazeći kraj legendarnog otočića Mrduja, a na zapadnoj obali Šolte ispred mjesta Maslinica zajamčenog s lučicama i marinom za nautičare, prosuti su otočići idealni za jedrenje i ribarenje s tradicionalnom panulom kao što je lov na zubace, orhane, a moguć je i lov na tune, big-game fishing i slično.

Preko tih otočića stiže se do dva otoka slabije naseljena i privlačnija za ljubitelje nedirnute prirode a to su Veli i Mali Drvenik gdje nema semafora, normalnog prometa automobila, a često ni struje, ni vode, taman za moderne Robinzone.

U LAGUNI 7 KAŠTELA Vraćajući se prema obali Srednje Dalmacije uplovit ćete u novi «kaos» malih otočića i hridi razasutih kao šakom ispred ulaza u veliki zaljev na putu za Trogir, skriven iza nekadašnjeg otoka Čiova danas spojenog s mostom u Trogiru. Čiovo se proteže južno sve do Splita, gotovo dodirujući se s rtom

5

splitskog poluotoka i gradskog brda Marjan. U toj, moglo bi se reći laguni iza Čiova na putu od Trogira do Splita skrivena su Kaštela, sedam malih gradića s mora uočljivih po svojim zvonicima, a na obali prepoznatljivih po kao izmišljenim šljunčanim plažama. U samom dnu zaljeva, baš pred samim Splitom, putem od Kaštela, smještena je prastara Salona, starija i od 1700-godišnjeg Dioklecijanovog Splita, danas imenom Solin na ušću rijeke Jadro.

A južno od Splita, obalom Srednje Dalmacije, trebat će vam se vratiti još nekoliko ljeta za obići bezbrojne vale, plaže, mjesta i gradiće, od Omiša na ušću rijeke Cetine preko stisnutih mjesta kao što su Pisak, Marušići, Mimice, Stanići itd. sve do makarske rivijere, Brela, Baške Vode, Baškog Polja, Makarske, Tučepa, Podgore, Igrana, Zaostroga, Graca…

RAŽANJ U BRDIMA Srednja Dalmacija se stisnula uz more ispod svojih planinskih zaštitnika Kozjaka, Mosora, Omiške Dinare, Biokova… A preko njih pruža se sa sjeverne strane zaleđe Srednje Dalmacije i zagorskih gradića tradicije i kulture poput Klisa, Sinja, Imotskoga, koji su često na meti nautičara zbog delicija na ražnju i originalne dalmatinske janjetine, pršuta, sira i drugih specijaliteta.

Većina nautičara, čak i kad je o rasnim pomorcima riječ, među pet najvažnijih pitanja uvrštava janjetinu.

Dakle, «give me five», dobar vez, nafta, struja i voda, pa – u brdu janjetina!

6

CENTRAL DALMATIA – YOUR BEST CHOICE !

I

t is not only very easy to reach Central Dalmatia due to the great connections, this area offers even not so experienced yachtsmen easy cruising in a wonderful, natural environment. The distances between the ports here are only up to thirty miles, so even with a very slow boat this is only several hours of cruising. Since the area is abundant in islands, bays, canals and lighthouses the cruise will seem like hopping from cliff to cliff.

The Central Dalmatian region borders with the best possible neighborhood - the beautiful islands of Korčula, Lastovo and Mljet towards the

south and the Kornati archipelago to the north. And in this golden middle, between the stormy south wind «Jugo» and the sharp, powerful northern wind «Bura», the waters of Central Dalmatia very often remain completely calm or caressed by a mild Mistral wind during the afternoons, which is great for sailing. The Port authority of this region enabled you secure navigation and anchorage in some fifty ports in small towns and villages along the coast like Trogir, Split, Omiš, Makarska… and the islands Veli and Mali Drvenik, Šolta, Brač, Hvar and Vis… Her and him will always remember the summer spent here

and the memorable experiences, just as if they were a Port and a Boat, Her and Him. Even after some tiresome sailing, they still might be tempted to take off and explore some of the mountains of Central Dalmatia or one of the many historical and cultural sites the area offers. Maybe it is also a good idea to just sit down in one of the many traditional village taverns offering young lamb from the spit, a specialty of this region.

We are sure that you will find the time to explore more of this beautiful part of the world and we are sure that you will always come back, once under spell of the Central Dalmatian charm.

Makarska, ulaz u luku

7

L O

B

A IŽ

M O K 8

di h u i j n ta l ra, r a ul eciĹĄ tiÄ?a k kta h stj nau e sp arni ora, ta t Pe net i m uris pla ljeta ca, t od mora ova: po ustol ip

S I V

R A

V H

A T S

I R

D A

R G

9

Veži se u HVAR!

KRALJEVSTVO ZA KOLONU Svijet je odavno posvojio Hvar kao fenomen, uzor i sinonim turizma

10

G

rad Hvar baš nikome ne treba predstavljati jer je svijet odavno već posvojio tu turističku metropolu kao globalni sinonim za turizam. Ljeti je invazija na Hvar takvog intenziteta da ga uspoređuju sa Saint Moritzom, no univerzalna ljepota Hvara nije usporediva.

Jedinstveni grad povijesne kulture osvaja svakog putnika na bilo koji način, suncem, morem, plažama, drevnom kulturom, kazalištem, svojim umjetnicima, piscima, skulptorima, ribarima, kuharima, ugostiteljima…

U SVEMU NAJ Hvar je u svemu naj, najsunčaniji s najmanje 2700 sati sunca godišnje (rekordi su i preko 3000), a ipak s najugodnijom blagom mediteranskom klimom idealnom i za zimski odmor s obećanjem Hvara da ćete rijetko pokisnuti, na

temelju čega je i osnovano Higijeničko društvo Hvar davne 1868. u samim prapočecima turizma.

U Hvaru je i najstarije kazalište u Europi iz 1612. pa tvrđava nad gradom s izuzetnim pogledom na Paklenjake, kao na njegovu prošlost kamo su po zaklon stizali pomorci i ribari iz doba antičkog Pharosa.

Moderni posjetitelj Hvara na bogatom hvarskom meniju svakako će pronaći svoj gušt u rasponu od kulturnog do doslovnog gurmana ili partijanerske strasti. I zato su ljetna iskrcavanja u Hvar sve većeg intenziteta. Nautički centar u Hvaru vodi direktor Ante Buzolić i prva mu je napomena: – Nemojte nikako objaviti broj mog mobitela jer nema toga tko ljeti ne zove s razlogom i bez razloga pa zato ne mogu raditi svoj posao, moraš se javiti a ne znaš je li poziv hitan i oprav-

dan. Nalažem da se zove preko brodske radioveze na kanal 9 koji čeka te pozive kako bi pomogao ljudima na moru.

NA DASKAMA HVARA Direktor Buzolić objašnjava kako se vikend-pomorci, ovi u sezoni, ponašaju sve više kao da je hvarski porat hotel pa bi onako usput rezervirali vez, sidrenje i iskrcavanje u luku. Hvarski je porat originalan kakav je oduvijek, utisnut u stari lijepi mali gradić. To su i njegove čari.

I naravno, svi bi se htjeli vezati usred Hvara, svi bi dali kraljevstvo za kolonu na rivi, pa da im je najstariji teatar u Europi na par metara od kokpita u krmi, odakle mogu pratiti ukupnu scenografiju «na daskama Hvara», haha…

Na rivi je jedva desetak mjesta za opskrbu vodom, a navale jedriličari, nautičari, čarteri, jahtaši, pa su tu i

11

taksisti za Paklenjake preko puta Hvara, a i mandrač domaćih brodica, te carinski mul, onda redovna veza, katamaran ili koji put brod, nekad je pristajao i trajekt. A i danas se vještiji mogu preko cijelog porta prebacit skakutanjem s broda na brod…

PORAT KAO DISKO Naravno da je malo 15 nautičkih vezova i 15 plutača u zapadnom dijelu porta, a sve skupa je slobodno stotinjak metara operativne obale, no sad se sprema produžiti 46 metara pristanišne obale na samom početku rive što je inicijativa i investicija županijske Lučke uprave koja je sanirala dio rive prema «carinskom mulu» i mandrač u dnu porta ispred teatra.

Šef lučke ispostave u Hvaru Miloš Botica prenosi kako su svi zadovoljni jer će riva bit veća i spremna za ljeto 2018.

Radovi ne ometaju šetnicu uz kultni restoran Gariful na kraju rive odakle se ide dalje prema samostanu i Križnoj luci, a u daljini se naziru Galešnik i Paklenjaci, iza punte je i svjetionik Pokonji dol.

Hvarski porat je pravi pomorski čvor/grop/uzal, porat-disko, ali za gosta je doživljaj upravo taj prizor u kojemu kao da cijeli svijet ima svog udjela. U porat se u pravilu uplovljava s istoka i vozi duž rive do kraja pa skreće prema zapadu i hotelu Amfori te se, ako nema mjesta, čeka ispred luke.

SIDRO ZA NOĆ Slobodno sidrenje u portu je zabranjeno, sidro se baca jedino po krmi ako se za rivu vežu veći brodovi, a bude tu i megajahti. Svi skiperi pitaju najviše za opskrbu, a tko nađe mjesto, ne smije ostat duže od tri dana. Inače se mijenjaju ujutro, isplove nakon noćenja i izuzetnog doživljaja provedene noći usred Hvara.

A opskrba vode je od 10 – 12 sati, struja O.K., a blizu je i pumpa, onda svi skoče po hranu, provištu se može obavit i s gumenjakom dok je brod usidren ispred luke. Kratko sidrenje se i «oprosti», ne naplati, najveći su problemi ako je potreban liječnik, jer brod mora negdje prići. A sve se ipak riješi makar izgleda nemoguće, kao usred Venecije.

Andrija Križančić

12

Hotel Amfora

A KINGDOM FOR A FREE BERTH

S

ometimes tourists know Hvar better than the locals. There isn’t a celebrity spending their holidays in this part of the world that didn’t visit Hvar. So it is important to mention that the port of Hvar is not able to accommodate the whole world.

The free part of the port with some one-hundred meters in length offers space for 15 larger boats or yachts, because this section of the port is also used by regular ship lines, catamarans, small tourist sailing cruisers and the local taxi-boats that run non-stop across to the Pakleni islands group. There is

also the ACI Marina PalmiĹžana, but 2,5 miles distant from Hvar in the Pakleni islands archipelago. Everybody will first try to get hold of a free slot in the town port and they would give a kingdom for such a place, giving them front row views onto the beautiful and historic old town and the party folk, movement, celebrities, night life of this open air scene of Hvar, which by the way has the oldest public theater in Europe. If you manage to berth in Hvar you can get fresh water, power and a petrol station is near, but the maximum stay here is three days. If the port is full, which

happens very often, cruise towards the west and the hotel Amfora, go on anchor off-shore from the town and come to the center with a dinghy. Anchoring of boats is strictly prohibited, but there are also 15 buoys in the port, definitely insufficient for all interested. The town Hvar is so attractive due to the unique charm, the setting of the old part, the cultural heritage, the typical Mediterranean atmosphere and the one of a kind life rhythm. Oh, the wine, olives, oil, lavender, fresh seafood in the many restaurants and local lamb dishes must not be forgotten either.

13

Veži se u STARI GRAD!

2400 godina povijesti, kulture, pomorstva i ribarstva

NAJNOVIJI STARI GRAD

H

varski gradići i mala mista poput Starog Grada, Jelse, Vrboske, Svirća, Pitava i sličnih besprijekorno su oduvijek odigravali onu na prvi pogled epizodnu ulogu bez koje grad Hvar ne bi bio taj sjajni svjetski obljubljeni Hvar. Za njegov primat neophodna je kao potpora u pozadini bila neka alternativa. A tu rolu igrao je idealno Stari Grad kao da je mlađi neposlušni brat, premda je činjenica da je Stari Grad, kao znatno stariji brat, najviše zaslužan i za postojanje samog grada Hvara. Znači, Stari Grad je imao i njegovao sve što nije Hvar koji se suprotno Paizu razvijao vrtoglavim turističkim ubrzanjem. I tako se gost, kad mu dođe, mogao na brzinu pokupiti iz hvarske turističke gužve i osvježiti u hladovini Paiza.

UMIRANJE U LJEPOTI Posjetitelj otoka Hvara imao je tako baš sve, blještavi grad Hvar, cijeli otok

14

s njegovim šarmom nedirnute prirode, te mala mjesta tipa Stari Grad u koja se moglo uteći od hvarskog glamura i buke, te se opušteno prepustiti autentičnom životu malog istovremeno i kulturnog i ribarskog mjesta s naglaskom na pjesničkoj, umjetničkoj duši.

Međutim, Stari Grad je kao takav počeo pretjerano zaostajati u smjeru čuvanja vrijedne povijesno-kulturne baštine, tradicije, običaja, užanci i intelektualnog «pusti me stat» stava. Srećom je došlo do jakog obrata. Srećom, jer je Stari Grad s brendom nezanemarivog doprinositelja nacionalnoj kulturi, hrvatskoj znanosti, književnosti i umjetnosti sigurno zaslužio više od umiranja u ljepoti. No taj obrat nimalo slučajan, nego dosljedan zajamčenom podrijetlu iz doba povijesnih vizionara i kulturnjaka, poput Starograđana imenom Petra Hektorovića, Jurja Biankinija, Jurja Plančića, Šime Ljubića, morao se dogoditi danas u djelima dostojnih nasljednika

kao pod vodstvom poteštata Vinka Maroevića, suvremenih graditelja novog doba Paiza.

LUKE ZA SVAKI BROD Stari Grad danas je izrastao u glavnu luku otoka Hvara. Njegovi lučki kapaciteti obuhvaćaju sve pomorske apetite kakva je zapravo bila i povijest Starog Grada s njegovim svjetskim flotama i starim kapetanima, uglednim pomorcima. U Stari Grad sa sigurnošću može uploviti sve što egzistira na moru, ulaskom u duboki zaljev dug više od 4 milje najprije vam se nudi luka s trajektnim prometom i više od 250 metara operativne obale za kruzere i jahte svake vrsti jer je tu stari mul sa 120 m obale kao trajektno pristanište sa dva veza, pa novi mul s još jednim vezom za velike brodove te četvrti vez poput rive/ obale dužine 80 m za jahte.

Gost je oduševljen plovidbom do luke dok mu pred očima promiču s obje

TAVERNS ARE LIKE PORTS

T

he Starigrad tavern is a special experience. It is an part of the local mentality. Don’t be surprised if they send you to their competition next door when the tavern is full. If they don’t have any fresh squid that day they will send you to a nearby place that got a fresh delivery – or maybe they just didn’t feel like working around the fire on a very hot day. Each tavern, pizzeria or restaurant in Stari Grad has an own different and artistic touch. Antika is more of the eccentric style, Kod Damira has a more homey feel to it, Eremitaž is fancy, Pharija and Jurin podrum are typical local taverns

in the narrow alleys of the town where one comes to enjoy the open fire and old stone walls. You will surely love the pizzeria Marko, where the pizza is all homemade by their chef Liana and you will also find several great restaurants near to the fort Tvrdalj, the square in front of Hektorović fishpond.

Outside the Piaza it is also hard to decide between the very good taverns in the villages Dol, Vrisnik or higher up the hill in Svirće or Pitve….. it will be hard to find a free table in any of these popular places, as it is hard to find a berth in the ports during high season…..

Kod Damira Čavića, welcome

GREEK FAROS

T

he town Stari Grad on island Hvar proudly celebrated its 2400 years of existence in 2016.

This incredibly safe bay at the end of a long sea inlet was discovered by ancient Greek seamen. The celebration of the 2400th birthday brought up the idea to organize an annual, special festival in Stari Grad in September, at the end of the summer, with all types of boats, traditional old ones and modern ones, a real celebration of everything maritime under the title “Days at the bay”. Accordingly this spectacle of 3-4 days with countless cultural, educational and entertaining contents has been internationally presented in order to popularize it like for instance the French Brest and Morbihan. Sponsor of this festival “Days at the bay” is the President of Croatia, Mrs. Kolinda Grabar Kitarović.

15

strane dubokog zaljeva velike uvale poput prostrane Tihe iz koje niču jarboli jedrilica. A čim se iskrcate iz trajekta, odmah iz luke uz more vodi pješački put i za pet minuta ste spremni za kupanje. Šetnjom od uvale do uvale za kupanje nakon desetak minuta već ste u dnu velikog zaljeva i u srcu gradića Stari Grad koji zovu Paiz kao Mjesto.

PAIZ NA METI NAUTIČARA Tu je stara luka sa 800 metara obale na obje strane, najprije se pruža Nova riva sa stotinjak vezova za nautičare, s potpunom opremom, strujom i vodom, a onda slijedi riva usred mjesta s malim kaićima pa na drugoj strani komunalni vezovi za domaći svijet. U blizini

je na toj strani stare luke i istezalište za domaće barke, nekadašnji škver (brodogradilište). Osim vezova postoje i plutače kao rezerva za nautičare.

Druga strana samog dna zaljeva usred mjesta zapravo je nasuprot starogradskim kaletama razvijena u borovu šumu i podužom šetnjom uz more stiže se do hotela. Stari Grad je kao mjesto toliko velik i prostran na području dubokog zaljeva da bi se tu mogao razviti i veći grad. Ali ljubitelji putovanja, ljetnog i zimskog odmora idealnog u Starom Gradu – radije će navijati da se stari Paiz zaustavi u tom nezadrživom modernom razvoju i nastavi čuvati svoje tipičnosti i običaje.

Međutim, nekad se iz ljeta u ljeto neprekidno odvijao isti prizor, uplov nautičara u Stari Grad, jedrilica koje se u malom prostoru jedva okreću, vrte i bespomoćno odustaju od veza (kojeg nema) te isplovljavaju a da nitko od posade nije ni okusio Starog Grada. Sad kad postoje vezovi i moderna stara i nova luka može se prepoznati kakav je stvarni interes za Paiz – ni danas s toliko novoizgrađenih metara rive i vezova nije lako naći vez. Stari Grad je definitivno moderna nautičarska meka. Već za Uskrs, informira šef parade u staroj luci, u mjestu, Tonko Bižaca – zabilježeno je ukupno najmanje 200 uplova… Prošla su vremena kad su nautičari iznervirani napuštali Paiz.

M. G.

16

ANCHORING AND THEN OFF TO DINNER

A

port is the true soul of every departure by boat, because at the end of the day one must always know where to return and where to eat after a safe anchorage. Stari Grad is definitely the most important and safest port on island Hvar. Everybody knows about the marina PalmiĹžana on the Pakleni island group, but in Stari Grad you are berthed in the very heart of this town.

There is about a hundred berths on the other side of the ferry port and some 15 buoys. The sea inlet is over 4 miles long and sailing towards its end, one passes the ferry port with two large piers and three berths for ferries. If you like hiking or just want to see the bustle of the ferries coming in and out, we recommend you to stroll along the lovely path from the old town towards the ferry port, in the shade of old pine trees and whilst on the way there is plenty of opportunities to quickly jump into the sea and refresh in the heat of the day.

17

Veži se u BOL!

Prirodni fenomen Zlatnog rata i starodalmatinskog gradića Bol na otoku Braču

ZLATO SVJETSKOG TURIZMA

B

ol je, ne od danas nego oduvijek, prvi i najveći simbol modernog hrvatskog turizma, jer su Dubrovnik i Hvar kao dominantni, svjetski poznati turistički gradovi, više neka vrst klasike turizma, a Zlatni rat kao prirodni fenomen nudi se suvremenom gostu i putniku na nov način s nizom spektakularnih privlačnosti, aktivnosti i potencijala.

PLAŽA S DIZAJNOM VJETRA Dubrovnik i Hvar predstavljaju povijest i kulturu, dok Bol sa Zlatnim ratom turiste raznih profila zove na uživanje u autentičnoj prirodi, tako da posjetitelj Dubrovnika i Hvara profitira pasivno u

18

Fotoreport Segor GARBER

hrvatskoj kulturnoj baštini, a gost Bola i Zlatnog rata je aktivni sudionik, gotovo stvaratelj ukupne turističke predstave na toj planetarno viđenoj plaži. Čak i simbolično je Zlatni rat aktivniji turistički eksponat jer se miče, mijenja oblik poluotočnog jezika koji se prilagođava prirodnim pojavama i aktivnostima, vjetru, jugu, buri i maeštralu dok ga zapljuskuju morem, i dizajniraju ga stalno u novim figurama, što je i temeljni razlog, i opravdanje za tezu da se Zlatni rat mora održavati što više i što duže u prirodnom stanju, rasterećen urbanih zahvata koji bi ga ukrotili i unakazili.

STRME PADINE PLAVCA Bol je i bez Zlatnog rata sam po sebi izuzetna atrakcija. I danas održava status tipičnog malog dalmatinskog uzmorskog mjesta s obilježjima nekadašnjeg isključivo ribarskog i težačkog naselja pomorske orijentacije. Bol je jedini, usamljeni gradić na cijeloj južnoj

obali otoka Brača, od Sumartina na krajnjem jugoistoku do svjetionika Ražanj na zapadu gdje se uplovljava u Splitska vrata, u kojima se na toj ruti smjestio prvi idući brački gradić Milna.

Na južnoj bračkoj obali s pogledom na Hvar ističu se strme padine vrlo nepristupačnih klifova s dubokim razgranatim uvalama zapadno od Bola, te s izrazito brodovima odbojnom obalom prema jugoistoku, bez pravih uvala, ali s prekrasnom divljom, nedirnutom prirodom. Na toj južnoj strani Brača niz strmine prema moru obrušavaju se karakteristični brački vinogradi s idealnom pozicijom prema suncu, gotovo isto kao i na južnim padinama otoka Hvara, iskorištenog maksimalno za vinograde dalmatinskog cijenjenog plavca.

HODOČAŠĆE UMJETNIKA Bolu su to dovoljne prednosti da privuče gosta a ponuda svakojakih događanja zadnjih desetljeća počevši od teniskog turnira pa do današnjih

festivala surfera, umjetnika-grafitera, te glazbenih priredbi - obećava bogatu zabavu i ljetni provod. Iako je Bol sa Zlatnim ratom dospio odavno na sve naslovnice svjetskog tiska te se prikazuje kao mondeno ljetovalište, gradić je ipak sačuvao svoju intimnu starinu bogate kulture uz ugođaj debele povijesne hladovine tijesnih kaleta s konobama.

I Bol se turistima nudi arhitekturom gotičkog ljetnikovca uz lukobran, crkvicom sv. Ante, renesansno-baroknom palačom, nekadašnjim fortifikacijskim objektom Kaštil, zatim sa svetištem starim više od tisuću godina, Dominikanskim samostanom iz 1475. s vrijednim djelima renesanse i baroka.

Umjetnici su veliki štovatelji i česti gosti Bola. Privlači ih i znamenita bolska galerija “Branko Dešković” u renesansno-baroknoj palači. Galerija je utemeljena 1963. godine a predstavljeno je više od 400 djela pedesetak autora vezanih uz primorski kraj poput Ignjata Joba.

19

ČEKAJUĆI VELIKI PORAT Za ljeto ili dva Bol će prerasti u luku bogatih kapaciteta prema projektu i planovima županijske Lučke uprave. Već je popravljena i dograđena stara postojeća bolska riva usred mjesta ali sad je opremljena i spremna primiti ukupno i stotinjak brodova. Voditelj nautičke operative u luci Bol Mirko Perić objasnit će gostu da dnevno tu ima 80-100 uplova, vezova ima 120 za goste, a komunalnih vezova za male brodice ima i 180 u starom tijesnom mandraču, međutim, odatle prema benzinskoj crpki usred mjesta nautičari se mogu udobno smjestiti akomercijalnom dijelu rive zvane Račić. Blizu je i Veliki most za katamaran. Čarteraši ostanu dan-dva, imaju struju, vodu i drugu opskrbu, a na plutače se znaju smjestit domaći brodari kako bi gostima omogućili bolji vez u dnu lučice.

Kad se izgradi preostali dio projekta luke Bol bit će vezova i za jahte, pa i mulova s vanjske strane danas malog domaćeg porta.

THERE WILL ALSO BE A PORT FOR YACHTS SOON….

C

oming to Bol from the sea is truly an unforgettable experience. The small fishermen port, the vicinity to the center of town and the lively waterfront……. In the recent years Bol has reacted to the growing demand for more space for yachts and boats, so that now about a hundred berths along the waterfront and on buoys are offered. The latter

20

ones are mainly used by the locals in order to make more space for international guests. Usually yachtsmen spend a maximum of two days at berth in Bol, get power and water supplies, there is a petrol station nearby, the port for the catamarans on regular lines to the mainland. During the day everybody heads out to anchor at the famous Golden horn «Zlatni rat» beach in Bol

enjoying the clear waters of the Adriatic. If the wind picks up in speed, Vrboska and Jelsa on island Hvar with their naturally protected bays are just across the channel. Already for this summer a new, large port should be opened in Bol and enable also larger yachts to berth in this lovely place.

Veži se u VIS!

O

tok Vis je za nautičara veliki izazov, najprije zbog udaljenosti od obale. To je pravi pučinski otok na potpuno otvorenom moru Srednje Dalmacije, a jednako je izdvojen i u usporedbi s ostalim pučinskim otocima što se najuzbudljivije osjeti krstareći uzduž cijelog Jadrana.

RIBA I MALI PLAVAC Grad Vis na sjevernoj obali otoka pravo je turističko otkriće zadnjih desetljeća jer je u Jugoslaviji bio kao nedostupan

Grad Vis postao je zadnja dva desetljeća najposjećenije mjesto nautičara gradić u srcu vojne baze. Zapravo je vojska vladala cijelim otokom, ali je Komiža na jugozapadnoj obali otoka ipak bila otvorenija za turiste. Zato je grad Vis doživio nevjerojatni procvat zadnjih dvadesetak godina jer su njegove tajne «militizirane ljepote» konačno «skinule uniformu» i predale oružje pa danas svi hrle na Vis da tu razgolićenu otkrivenu ljepotu dodirnu izbliza.

Grad Vis smješten je u najvećoj uvali na Jadranu, Uvali sv. Jurja, u koju se ulazi na 30 milja od Splita, prepoznajući u daljini na istočnoj punti otoka

OSLOBOĐENA TAJNOVITA LJEPOTA Fotoreport Mario GARBER

Plaža i groblje na Prirovu, poluotočiću usred porta

visoku lanternu Stončicu, a na samim vratima velike uvale treba paziti na hridi (Volić i Krava) te na poznati otok Host sa svjetlom i svjetioničarskom kućicom.

Nakon toga još se ima ploviti do dna uvale i gradske rive gdje vas čeka nepregledni niz vezova za jedrilice i jahte, a onda iskačete izravno u spektakularni vatromet mediteranskog ugođaja glazbe i mirisa što dopiru sa štekata, nepreglednih otvorenih šankova za vino i pivo, iz barova i konoba u dimu od gradela za ribu na sto načina.

RIBARI I PLEMIĆI Iz Visa se preko otoka lako stiže u Komižu nakon desetak kilometara, a i unutrašnjost otoka vrvi od autohtonih seoskih imanja s izvornim proizvodima od maslina, smokava, rogača, grožđa, s originalnim vrstama poznatog viškog malog plavca, jakog crnog vina, te izuzetno kvalitetnog maslinovog ulja.

Vis je na svakom koraku najprije iznenađujuć i neobičan. Usred luke je groblje oko kojega se pruža prekrasna plaža, a na istok se gradić Vis pretapa u mjesto Kut s još jednom spektakularnom rivom za brodove, stisnutom uz kućice i uske ulice starinskog ribarskog i zemljoradničkog mjesta. Kamo god se okrenete, originalne su konobice, crkvice, ljetnikovci nekadašnjih plemića i intelektualaca poput Hanibala Lucića i Petra Hektorovića s otoka Hvara. Vis je nevjerojatna kombinacija povijesne kulture, a po starosti je «šotobraco» sa Starim Gradom na Hvaru jer su Issu otkrili, gradili i naselili pomorci iz antičkoga doba prije puno više od dva tisućljeća.

USKRS – VIŠKA REGATA S tim čarima Vis je postao izuzetna atrakcija i već od Uskrsa posjećuju ga nautičari u velikom broju, domaći i strani. A kad već završi sezona, i naizgled svi odu doma, u listopadu na pragu jeseni, uskoro i zime, tradicionalno se održava slavna Viška regata koju se izuzetno cijeni, pa Vis preko noći osvane nakrcan brodovima kao usred ljeta, a ponekad po kiši i nižim temperaturama kao da se već čeka Božić i Nova. Međutim, tu šansu za onaj dodatni susret u Visu, nakon sezone pune uspomena – nitko ne propušta.

21

ALL WONDERS OF ISLAND VIS

T

he island Vis, especially the town Vis located on the northern coast of the island seems to shift more and more into focus of modern travelers, since it ceased to be a closed military zone. The other larger town Komiža was faster to open up to and accommodate the first waves of visitors, Vis is catching up and is the hit destination of the island this year.

All ferries from the mainland land in the town port of Vis, a natural extension of the bay of St. George’s, also considered as one of the safest maritime ports in the Adriatic.

The town offers all amenities for yachtsmen. The waterfront of the town can take some hundred boats and towards the west of the bay additional

buoys are offered and an anchoring area has been designated east of the town promenade, on the way to settlement Kut, nestled into the eastern part of this large bay. There is also the new dock of a large capacity, which means that Vis is full during the summer with yachtsmen, sailors, charter boats…..

The county Port authority has done their best to accommodate this many interested guests in Vis during the summer. Vis as a town and the island develop more and more into a nautical “Must” not only because of the location of the island, but also because of the Vis regatta that is traditionally organized at the end of the summer season. The regatta grows in popularity, so many yachtsmen extend their stay to

participate and do a final great sail before autumn and cold weather kicks in.

You will see a parked jeep here that is offered for a ride along the paths of the former military installations and underground network on this island.

There are countless caves and grottos used both by military and during WWII and even Josip Broz Tito, the legendary leader of the liberation fighters “Partisans” found shelter in the mountains of the island, where he hid his Partisan command in World War II…….

Vis will probably surprise you with the possibility to play cricket.

The Cricket club is in the central part of the island and developed traditionally friendly relationships with British cricket clubs. There are miles and miles

Kut

Vis

Češka vila, poluotok sv. Jurja na izlazu iz Visa

22

BERTHING IS NO PROBLEM of cycling paths on the island, whereas refreshment can be found on the many farms, offering rest and traditional dishes from the region (lamb and goatlings).

The Vis wine “Plavac mali” won’t give you any headache, no matter how much of it you consume. We are sure that after tasting it, you will buy a few bottles of it to take home. The old name of Vis is “Issa”, given to it by Greek colonizers over two thousand years ago and many remains from these ancient times can still be visited here. Vis is simply a town and an island that is hard to leave – so there’s an option for you, enjoy the wonderful mild climate here and stay forever !

The regional authorities of Dalmatia made sure that capacities follow the increasing number of guests on island Vis, in particularly capacities for boats and yachts. In the large bay of Vis one finds places to berth a boat everywhere, courtesy of the county Port authority.

The management companies Gradina and Nautika make sure that all goes smooth and orderly.

The manager of the company Nautika, Mr. Mate Ivčević presents a few data on what Vis has done to welcome guests coming by boat. We have everything ready for any boat – and their crews. At the waterfront in center town, near to hotels, taverns, cafes and narrow alleys and old squares yachts-

men will find 60 new, secure berths at the renovated docks. Towards the East Vis is developing into the old fishermen and farmer settlement Kut, where we utilized the old port for additional 30 boat slots. On the way from the town waterfront to Kut in the eastern part of the bay we have put up buoys on some 50 anchoring points and we plan to build 10 more in the western part. Nearby is also the petrol station. Vis offers all yachtsmen necessary facilities and amenities, from sanitary facilities, power and water for their boats...

A. Križančić

23

Veži se u KOMIŽU!

Smišno, stisnuto misto, je li više ribarsko ili umjetničko, ma teško ga je napustit

Fotoreport Elizabeta S. Garber

MORE ŽIVIH PJESNIKA

K

omiža su pjesnik i akademik Jakša Fiamengo, sveučilišni profesor/čuvar falkuše Joško Božanić i golemi ostatak dinastije Božanić, kalafat Pepe itd, pa legendarni novinar i borac za otoke Zoran Franičević koji nije više s nama, onda pjesnik vina, dobre kuhinje i kulture Senko Karuza, pa tako miljama u budućnost komiške prošlosti i obratno.

JEDVA ČEKAŠ LEBIĆ Uz spomen Komiže prvo vam pada na pamet glagol za se otisnut. Jer ona onako okrenuta na jugozapad, na sinje more, odmah vas leđima okreće svemu što ste ostavili za sobom, odakle ste zapravo utekli. A pogled lega na pučinu.

I šta je to drugo nego godišnji odmor, najmanje, a najviše bilo bi da se moć’ ne vratit.

Kad se vežete u Komižu, nije više lako isplovit. A i di? Zašto? Jedva dočekaš iz tog jugozapada lebićadu, garbinadu, punenat, i sve ostale izgovore za ostat. Isplati se jedino na otoke isprid Komiže, na Biševo i u Modru špilju, do Brusnika, ili i do Sveca (Sveti Andrija) di se niko ne može vezat pa ostat spat, a zadnji stanovnik, jedna od Zankijevih, nije više na ovome svitu.

24

REGATE PISACA

BROD DO BRODA

Eto zašto je lukobran, oni glavni mul šta skriva porat, vječito krcat brodima, počevši od sezone kad pred ljeto uplovi cila Komiška regata iz Splita.

E onda kreću karavane, pa imaju svoj tom Komiže i pisci, a di će se pisci bolje zamislit i umislit nego u Komižu, u dvatri toma. Ta Komiža vam se tako uvuče u kosti da postanete njezin ovisnik i ne znaš više je li lakše se pokupit ili joj se predat zauvik.

Dosta vam je vidit ove slike. I one amaterske – vrhunska su umjetnost.

Kao da se tamo sve događa samo od sebe. Falkuše, riba, brujeti, parangali, gradele, plavac mali, jastozi, mušule, smokve, masline, stihovi, akvareli, konobe ispod balature, o kućo mala i nepregledna žala. Običaji, sveci, gajeta u vatri, zakoni od prirode, od mora suđeni, jedino šta se mora – predat se i opustit.

E ma ko bi to smogao strpljenja.

Trču brodi za Komižu čim se ukaže prigoda. Službeni brodi stanu u Vis, na sjevernu obalu otoka, a ovi slobodni kako ih je volja krcaju se na komiški mul, pa jedan drugome po krmi, samo šta ne dođu tako do na samu rivu u misto.

U komišku luku može se stisnit i stotinjak brodi ali vezova je 35 na glavnom lukobranu koji štiti porat, a ima još 60 plutača bliže zapadnoj obali u uvali di je i porat, pa ovisiš o gumenjaku. Ali o svemu se brine kad su u pitanju brodi i nautičari, Nautički centar na čelu s direktoricom Brigittom Fiamengo, ništa se ne prepušta slučaju.

Prostori Nautičkog centra su na rivi, odmah do lukobrana, a tu je i sanitarni čvor za goste, tuševi, recepcija, idealno za ljude od mora kojima je tu blizu brod ali van srca mjesta a opet za čas se prošetaš u najveću gužvu kafića, štekata, šentadi… Usred mjesta a ipak kao na nekom otoku u nautičarskom ambijentu. Vezovi su uređeni prema najnovijim europskim standardima s ormarićima za struju i vodu.

Voditelj luke Nikola Kačunić je zadovoljan kao i cijela Komiža na pragu nove sezone jer je već uoči Uskrsa počelo ljeto, stigli su prvi brodi i gosti, obećana je sezona 2017.

BOAT ON BOAT

T

he port of Komiža offers place for many boats, but speaking of proper berths there are some 35 of them on the main breakwater and 60 buoys towards the western part.

All these berths are managed by the Nautical center and its manager, Mrs. Brigitta Fiamengo.

The Nautical center has the business premises at the local waterfront,

immediately next to the breakwater and here all yachtsmen can use the sanitary facilities, showers or get information at the front desk. The Center has an ideal locations for all lovers of the sea, including the ones who decide to live on their boats – from here it is only a few steps into the lively town Komiža with the noisy cafes, shops and benches along the waterfront to just sit down

and enjoy the bustle of the port.

The berths here are completely up to date and comply with the latest EU standards with power and water supply cabinets. The port manager Nikola Kačunić is very happy that hi sport of Komiža is full in trend this year judging by first yachts and boats visiting the town and port earlier than last year, thus promising a great season 2017.

Pogled na Komižu s viškog vrha Hum, janjetina kod Darka, vinski puti za bicikliste kod Maxa

25

ŠTETA JE UPLOVIT!

Birane uvale Hvara

D

ivlja vala, noć na sidru u divljini, tišini, nedirnuta priroda… To je san svakog nautičara kad kreće na đitu, ali dan i noć u prekrasnoj uvali zapravo su neponovljiva uvertira za uživanje u večeri provedenoj u nekom od jednako prekrasnih malih mjesta i gradića na otocima Srednje Dalmacije na primjer, i to u maloj luci, marini ili mandraču, na sigurnom vezu i velikoj avanturi u potrazi za pravom konobom iz koje se dimi i miriše baš na svakome kantunu.

Evo deset prizora iz tipičnih dalmatinskih vala, sve su s otoka Hvara, a sad zamislite koliko ih još ima na ostalim otocima Srednje Dalmacije, Visu, Braču, Šolti, Velom i Malom Drveniku, Čiovu, pa pučinskim otocima Palagruži, Sušcu, Biševu, Svetom Andriji, Šćedru…

Od lipote stane ti dah, šteta je i uplovit!

Jug otoka

Bristova okrenuta sjeveru

26

Tvrdni Dolac

Mala Stiniva

Pokomina

Tiha, Stari Grad Pogled iz Jagodne na Šćedro

Velika Stiniva, snimak iz konobe Šer Zane

27

Priroda bez struje i vode

Priča o uvalama Stiniva i Molo Trovna na južnim klifovima otoka Visa

IDILA IZVORNE DALMACIJE

U

vale Stiniva i Mala Travna (po višku Molo Trovna) ljepotice su Srednje Dalmacije. Zlatni rat je osvojio svijet, ali posebne čari imaju i spomenute dvije vale na južnoj obali Visa koja je sasvim nepristupačna i među visokim surim klifovima nađe se tijesni prolaz u prirodno skrivene lučice.

MARIJINE ZEMJE Stiniva je obišla svijet kao vala s vertikalnim usjekom kroz koji jedva uđe brodić, a onda se otvori pogled na uvalicu

Uvala Molo Trovna

28

sa žalom punu kupača poput malo veće okrugle kade. U blizini se uplovi tajanstveno i u, među nautičarima jednako popularnu, uvalu Molo Trovna. Najviše ju je lansirao pjesnik i pisac iz Komiže, Senko Karuza, koji je umjetnik visoke razine i onda kad se kušaju njegova vina i specijaliteti, i kad zna plasirati priču svojim gostima upravo u konobici na sikama uvale Molo Trovna.

Putnika najviše privlači izvornost ugođaja jer tu nema struje, vode, vezova, jedva se uspiješ usidrit zbog kame-

nog pločastog dna, ukratko uploviš u prošlost i nenarušenu prirodu, kao da si i u ulozi bilo kojeg stranca srastao s pokoljenjima stanovnika tog neobičnog otoka.

Iznad uvale Molo Trovna, kojoj se može prići jedino s mora, ipak živi mjesto Marinje Zemje i njeni stanovnici putom bez asfalta siđu do mora pješice za najviše pola sata, a u zadnje vrijeme ima i požarni put kojim se može nekako i autom. Naravno da se silazilo zbog ribanja, a ne kupanja, međutim,

privlačnost tog raja na Zemlji dovela je do toga da danas tu vlada turizam, onaj nekako najintimniji i najprirodniji jer se čovjek odmara a ne iživljava.

Zato ima nekoliko kućica od starine ili nekad ribarskih zaklona koji su prilagođeni za turizam. Uz pomoć solara i gustirne/bunara riješeni su problemi s vodom i strujom, postoje frižideri i štednjaci na plin, rasvjeta, televizija na solar itd… Stranac, turist, nautičar, pustolov koji to izabere, nema dileme – baš uživa i vraća se svakog ljeta obavezno.

RIBANJE I UŽIVANJE Jedna od kućica koja se također iznajmljuje turistima pripada istom poznatom viškom prezimenu Karuza. Riječ je o Emilu Karuzi koji živi gore u Marinje Zemje, a njegov brat Joško, zaposlen u Splitu, voli u Molo Trovna svratit u jednu malu 16-kvadrata ribarsku kućicu za

odmorit živce, a inače je profesionalno okrenut moru.

Njegova kći Marina i zet Damir Samardžić, kad mogu, dođu s djecom ljeti kod brata Emila. Naravno da su oduševljeni takvim sasvim originalnim dopustom pa su fotografirali svoje uspomene i posudili ih Lučkom vjesniku za priču. Nema nautičara na svijetu koji poslije ove fotostorije ne bi svratio na Vis i s noćenjem na vezu u Visu ili Komiži skočio na dnevni izlet do prekrasnih uvala na južnoj obali otoka.

Marina i Damir sa svojim blizancima Lanom i Tonijem uživaju u uvali, Damir zna ulovit i hobotnicu, i skušu ili palamidu na panulu, a ode se s kaićem i bacit mriže. Lipo je provest koji tjedan ljeti u društvu s obitelji, s morem, Višanima, ribama, a i tovar (magarac) svjedoči o svemu lipome.

M. Garber

Damir ide bacit mriže

Blizanci Toni i Lana

Marina i Damir u Stinivi

29

Gradovi Srednje Dalmacije

Nakon otoka, za desert svoje navigacije uplovite u urbano more bogate kulturne baštine

RIVE SPLITA, TROGIRA, OMIŠA, MAKARSKE Prilog uredničke ekipe Lučkog vjesnika

Kula Kamerlengo, Trogir

O

toci su kao izazov nautičaru svakako na prvome mjestu, međutim, zamislite scenarij svog boravka u Srednjoj Dalmaciji s desertom na kraju! Ne možete otić doma prije nego naglo ne izronite s te čarobne dubine na otvorenom moru Srednje Dalmacije i za povratak matičnim urbanim sredinama odaberete dalmatinske gradove Trogir, Split, Omiš, Makarsku… uzduž obale prema krajnjem jugu, možda i prema Dubrovniku. Za Riva u Trogiru

30

njega su spomenuti gradovi Srednje Dalmacije idealna uvertira sačuvana iza zidina svoje bogate prošlosti.

TROGIR, MALA VENECIJA Nakon otoka ući u Trogir znači otkriti još jedan spektakularni otok jer se Trogir i smjestio na otoku s kojega se mostićem prelazi na kopno sa sjeverne, a s južne strane na još jedan otok – Čiovo.

Naravno da se Trogir kao značajan grad širi s obje strane mosta. Tako i privlači

pažnju nautičara. Ima tu nekoliko marina, ali najveća je atrakcija trogirska riva do koje stižete iz Splita ili Kaštelanskog zaljeva ispod mosta koji veže Trogir sa Čiovom pa dalje nastavljate plovidbu prema otvorenijem moru golemog arhipelaga malih otočića na putu do Velog i Malog Drvenika ili Šolte.

Na trogirskoj rivi malo tko odoli ne izaći i upoznati taj grad pod zaštitom UNESCO-a (proglašen je najljepšim gradom-otokom na svijetu). Prvo vas

Knežev dvor, gradska vijećnica impresionira kula Kamerlengo i vezane jahte na ulazu u grad. Operativne obale je tu najviše 210 metara pa je dovoljno da se veže nekoliko većih blještavih jahti i riva je zauzeta. Ispod Kamerlenga veže se tradicionalno trajekt Šoltanka za otoke Veli i Mali Drvenik, ali ovo je prvo ljeto u kojem će Trogir dobiti i tih 50-60 metara slobodne rive za turističke jedrenjake, trabakule i nautičare, informira Toni Cvijanović zadužen za vezove na rivi.

Nova trajektna luka je na području Trogir – Soline zapadno prema Segetu Donjem, odakle je brod plovio prema Drvenicima, no sad će trajekt na vezu Trogir-Soline primati putnike i Segeta i Trogira. Radi se o vezi Splita s Trogirom, Segetom Donjim te Velim i Malim Drvenikom koja više neće opterećivati trogirsku rivu usred grada, a za novu luku na području Soline potrudila se županijska Lučka uprava koja tako indirektno brine i o nautičarima u Trogiru.

I nautičari vole kulturnu, ali i kulinarsku baštinu kamo god uplove, a Trogir je atrakcija kao najbolje sačuvani romaničko-gotički grad na širem području Srednje Europe. Raritet je i prva europska ljekarna iz 1271. usred Trogira, grada što su ga osnovali u 3. stoljeću prije Krista grčki kolonisti s otoka Visa.

Posebni doživljaj je katedrala sv. Lovre s portalom velikog majstora Radovana. Nisu slučajno Trogir nazvali Malom Venecijom.

Marina preko puta, Čiovo

31

Rive Splita, Trogira, Omiša, Makarske Mediteranski spontani spektakl kulture, zabave, plovidbe na moru i na ulici

ULTRATEATAR NA SVAKOM KORAKU

B

rodom ili autom, možda i biciklom, možete «navigavat» od plaže do plaže na ruti Trogir, Kaštela, Solin, Vranjic, Split, pa niz malih mjesta do Omiša (Stobreč, Krilo Jesenice) i iza njega (Mimice, Marušići, Pisak), a tako i prekrasnih naselja

s plažama do Makarske rivijere (Brela, Baška Voda, Tučepi, Podgora, Igrane, Živogošće, Drvenik, Zaostrog, Gradac) i same Makarske.

Fantastična kombinacija kušanja Srednje Dalmacije između kupanja i sunčanja, kulinarstva i kulture, plovljenja

Splitska riva

i planinarenja, fotografiranja, te uživanja u drukčijem življenju i zabavi tog podneblja – bit će vam opijum zbog kojega se mora zaglaviti i malo duže barem u jednom od gradova što se nude.

Zadnjih ljeta Split sve više raste na ljestvici interesa nautičara, turista

Makarska

32

Sveti Duje

Omiš na ušću Cetine

i gostiju uopće, jer Split je doživio revoluciju i u gradu i na moru, njegova luka puna je jedrilica, brodova, jahti, a naravno i trajekata, kruzera i drugih putničkih brodova pa čak i hidroaviona.

Grad iza Dioklecijanovih zidina šarmira skrivenošću svojih konoba i kulture, ali riva otvara horizonte i iz glavnog grada Dalmacije a naravno i Srednje Dalmacije putuje se do svih tih udaljenih ljepota na Jadranu, ne samo u Srednjoj Dalmaciji, nego i dalje, na Mljet, Lastovo, Korčulu…

Split je most za sve svoje susjede pa je Supetar kao predgrađe Splita odakle se ljeti putuje na Brač i njegove izazovne nautičke destinacije, otok vrvi od gradića (Sutivan, Postira, Pučišća, Povlja, Sumartin, Bol, Milna, Ložišće, Nerežišće, Škrip, Humac Gornji, Donji, Selca… nema kraja). Split je lansiran u svijet i partijanerskim feštama Ultre, ali to je samo jedna od velikih fešta tipičnih za taj povijesni i temperamentni grad po svim osnovama.

33

Rive i rivijere od Splita do Makarske

POVRATAK MAKARSKE NA KROV SVIJETA Jug Srednje Dalmacije ponovno je na uzlaznoj putanji turističkih interesa

M

akarska je jedan od najboljih primjera koliko luka život znači, kao i cesta. Taj izuzetan gradić pod Biokovom, planinom koja s Velebitom predstavlja krov na obali hrvatskog Jadrana, poznat je po visokome turističkom rejtingu još iz doba Jugoslavije, ali nakon rata izgubio je taj image padom privlačnosti zbog razaranja u regiji te primivši izbjeglice u svoje hotele. I danas Makarska doživljava novi turistički bum iz niza razloga, a jedan od njih sigurno je novoizgrađeni lukobran koji je luku izloženu buri i jugu učinio sigurnijom i opremljenom za nautičare tako da se Makarska odmah pojavila na kartama pomorskog turizma.

Kako je istodobno do Makarske stigla i autocesta od Zagreba, provedena izlazom na more kroz tunel u Biokovu, tako je Makarska postala otvorena i za Europu jer je takorekuć na dohvat ruke. Oko Makarske je niz gradića osobitog šarma, od Brela do Zaostroga i Graca, koji čine Makarsku rivijeru, a odatle se lako može brodskim vezama na otoke Hvar (Drvenik – Sućuraj) i Korčulu, te na Brač (Makarska – Sumartin).

Ljeto 2017. bit će prvi najefektniji pokazatelj jer je lukobran potpuno dovršen i opremljen za prihvat jahti i drugih nautičara, kako kaže Čedo Crljen, direktor makarskog Komunalca koji vodi brigu o 140 vezova ukupno (jer su dodatno ubačeni i pontoni) – što ih

Fešte na krmi jedrenjaka u makarskoj luci

34

Biokovo, najviši vrh Sv. Jure

je izgradila županijska Lučka uprava.

Direktor Crljen tvrdi da će ljeto biti izuzetno rekordno. Pontoni su postavljeni ispred hotela Osejava na istočnoj strani velike makarske uvale/luke. A za iduće ljeto planiran je još jedan ponton sa 50tak vezova.

Uskrs je širom otvorio vrata novoj sezoni, a nautičari sad mogu birati u kanalu između obale i otoka Brača i Hvara kamo će učas skrenuti, vezati se i dobro provesti, osunčati, okupati, popit piće, kušat dalmatinske specijalitete i navečer uživati u malomišćanskim zabavama na

tradicionalni način uz gradele i pjesmu.

Onima koji su predugo navigali morem ostaje da se zapute na vrh Biokova, na 1762 metra visokoga Sv. Juru, gdje putem ima specijaliteta i janjetine.

Do Makarske rivijere stiže se obalom ili cestom niz Jadran od Splita prema jugu pa slične prizore i ugode svake vrsti putnik može doživjeti i oko Omiša na rivijeri malih mjesta uz more. Omiš je još više stisnut pod svojom Dinarom tako da su majstori filmske industrije u njemu često pronalazili dalmatinski Hollywood.

Uz Sućuraj na Hvaru i Sumartin na Braču najfrekventniji tranzitni centar postaje Supetar, sat vremena od Splita, odakle svi putevi vode po Srednjoj Dalmaciji. Na otoku Braču kriju se još dvije atrakcije, pustinja Blace i Vidova gora, još jedan od krovova Jadrana i Dalmacije, poznat po letačkim ekshibicijama i vještinama te prekrasnom odmoru ljeti na visini i svježijem zraku uz janjetinu i druge bračke specijalitete što ih nude i okolna mjesta Humac Gornji i Donji, Pražnice itd.

Pogled na Makarsku s Biokova

Riva, nastavak od novog lukobrana ispred hotela Osejava

35

Omiš

T

he majority of yachtsmen sailing the local waters, often leave the famous historic towns along the cost for the end of their cruises, as a sort of dessert. This enables them to slowly get ready for the return to their urban daily environments. Among such historic treasures are the towns Trogir, Split, Omiš, Makarska…

The old part of Trogir is listed in the UNESCO World Heritage for a reason. The beautiful old town developed on a tiny island between the mainland and the larger island Čiovo, connected

with both by bridges. Trogir is often referred to as a «Town Museum», since it has the best preserved Romanesque and Gothic town center in central Europe. South of Trogir towards Split are the seven small towns of Kaštela, developing out of former summer residences of wealthy citizens of Split and Trogir.

At the end of this spacious bay towards Split lies the archaeological site of Salona and then on to Split, as center of Dalmatia, popular among numerous visitors for its Roman heritage – Diocletian’s palace forming heart of this city.

All this continuous towards the South, after Split comes the Omiš Riviera and then the Makarska Riviera, both historical sites, but also known for beautiful beaches. After the construction of breakwater in the port of Makarska, the past two seasons this town becomes more and more popular among seamen. The view onto the town from the sea with the imposing mountain Biokovo and the peak St. George – the roof of Central Dalmatia has left many spectators speechless.

The huge port of Makarska offers some 150 berths, all fully equipped to supply the boats with water and power.

There are plans to start soon construction of a Marina in Omiš as well, since the only berthing point today is the mouth of the river Cetina into the Adriatic sea.

The islands of Brač, Korčula and Hvar can also be reached from the mainland by ferries, like Drvenik – Sućuraj, Makarska – Sumartin and Split – Supetar. On the other hand if you are in the area with a boat, it is a short sail out to these islands from any mainland location. Many of our guests take the advantage to travel by car along the fast and modern motorway from Zagreb down to the tunnel through mountain Biokovo and then on to Drvenik, south of Makarska, to get onto a ferry for the half hour trip across to island Hvar – port Sućuraj.

The Waterfronts of Split, Trogir, Kaštela, Omiš and Makarska

36

Supetar

Fotobrend by Elizabeta Sonjara Garber

Lučki vjesnik nakon bure predlaže i jugo za hrvatski turistički brend

HRVATSKA RUŽA VJETROVA

U

Lučkom vjesniku evo je već postao običaj da izmišljamo nove brendove hrvatskog turizma. Naš prijedlog o Buri kao brendu obišao je medije, a važnije je i – turiste. Njih je bura privukla i bez nas (budimo pošteni) jer smo buru i istakli kao brend videći nagrnule turiste s fotoaparatima za vrijeme bure u Karlobagu i Senju usred ljeta.

A ovaj put evo našeg novog hita: Hrvatska ruža vjetrova!!!

Skoro svaki vjetar mogao bi biti brend. Zašto ne ako se još u prošlom tisućljeću turistima prodavao pariški zrak u limenki. Zamislite, zovemo turiste da vide naše lebićade, garbinade i pulentade! Pa svi u Komižu! Onda maeštralune na pučinskim otocima. Tramuntane prije bure. A najveća atrakcija bilo bi jugo koje se valja poput dobroćudnoga mede od ulaska u Jadran, najavljujući se da ne bi tko stradao – kako je to s

ljubavlju zapisao Miljenko Smoje (e, bogati, a već ste mi se divili kao autoru op. E.S.G.).

Jugo zna na dubrovačkom području razviti valove i do 10 metara visine, putujući dugo od Otranta do prvog klifa na otoku/svjetioniku Sv. Andriji. Tone mora odbiju se visoko i do 30 metara. Satima se to može gledati s originalnim uzbuđenjem i iskustvom.

Kaštela su zaštićena kao u laguni pa ipak jugo zna privući fotoreportera.

Buru smo predstavili za brend kao Srednju Dalmaciju u čaši s kockom leda, jer nije led atrakcija Grenlanda, tamo je to normalno.

Dok našoj Srednjoj Dalmaciji lipo stoje i elementarne nepogode, ka prava zgodna ženska Ona je seksi i kad se smije i kad se ljuti, u bikiniju na ljetnom suncu, ali i kad se trese od zime, bure i leda. A zastrašujuće i dobroćudno jugo

koje upozorava na samoga sebe moglo bi se turistima predstaviti kao „Čekajući buru”! Zima i nije drugo nego red juga, red bure, a brend nad brendovima bila bi Bonaca koja usred zime zna potrajati danima, ponekad i tjednima, zbog čega jedriličarski kalendari počnu tek pred proljeće. Taj spektar Hrvatske ruže vjetrova možete kao nigdje fotografirati u golemom Kaštelanskom zaljevu!

Kaštel Novi za južine

37

Vraćati se mora

Nikad nećete otkriti sve tajne Srednje Dalmacije

S VISINA U DUBINE

V

raćati se Srednjoj Dalmaciji isto je što i „ploviti se mora“.

Nemate toliko ljeta da biste je razotkrili do kraja.

Ta jedva dohvatljiva njena čuda poput usamljene Palagruže na 40 milja od otoka Visa tako da je bliže Italiji, a hrvatski je to svjetionik, ili poput špilja kakva je Modra na otoku Biševu ispred viške Komiže, poput pustinje Blaca i Vidove gore na otoku Braču, poput vrha Sv. Jure na Biokovu iznad Makarske (drugi krov Jadrana poslije Velebita), pa čuda od brzaca rijeke Cetine s ušćem u

38

Omišu, gradiću koji filmadžije odavno smatraju idealnim za Hollywood… a sve zbog tog nemogućeg spoja brda i mora, spektakularnog raspona s visina u dubine.

TAJNE PUČINSKIH OTOKA To su tajne Srednje Dalmacije koje vas zovu svakog ljeta ponovno i zbilja se čine nedirnutom prirodom. Izazov su otkrića tajni pučinskih otoka. Vis je donedavno bio udaljeni otok netaknute divljine, a evo za par desetljeća privukao je pustolove sa svih strana svijeta,

tako da se sada čine puno bližim toj nevinoj prirodi splitski otoci na dohvat ruke, vidi ih se s kopna Srednje Dalmacije, Šolta ispred Splita, Veli i Mali Drvenik bliže Trogiru…

Moglo bi se reći da se radi o budućim hitovima srednjodalmatinske turističke i nautičarske ponude. Ako ploveći od Splita, na izlazu iz Splitskih vrata između otoka Brača i Šolte, okrenete desno na zapad uzduž južnih šoltanskih klifova i dubokih tajanstvenih uvala, doživjet ćete možda i veće uzbuđenje nego na južnoj obali otoka Visa

koja opasno gleda na otvorenu pučinu prema Italiji. Ali otok Šolta turistički još nije buknuo i to mu daje osobit šarm s njegovim malim mjestima na sjevernoj obali otoka, Stomorska, Nečujam, Rogač… tu, odmah preko puta Splita.

HEMINGWAY SA ŠOLTE Na zapadnoj obali Šolte otkrit ćete cijeli arhipelag otočića i hridi što se pružaju prema otocima Velom pa Malom Drveniku ploveći na zapad. U tom labirintu uskih prolaza među otocima, naglih prijelaza s opasne pličine na modrilo

dubine, idealni su uvjeti za „hemingvejski“ lov na panulu tipičan za Dalmaciju jer se povlačeći po krmi razne pribore love pravi riblji kapitalci od gofa/orhana i tune do zubaca, a može i pristupačnije porcije za jedan tanjur poput skuše, lokarde, ušate, palamide.

Zapadna Šolta može se dobro predstaviti nautičaru s novom modernom marinom u mjestu Maslinica, a u blizini je još niz sigurnih uvala kao i preko puta na Velom i Malom Drveniku.

Okrenete li odatle na sjever, uplovit ćete u još jednu „prašumu“ otočića i hridi

koji se od Šolte pružaju prema Čiovu (otok/poluotok mostom spojen s Trogirom) koje svojom dužinom skriva Trogir sve do krajnjeg čiovskog jugoistočnog rta odakle se za milju, dvije uplovi u Split.

KAŠTELA I SEDAM PATULJAKA Iza Čiova su dva golema zaljeva, jedan pred Trogirom, a drugi između Trogira i Splita. I, na obali te velike lagune skrilo se sedam Kaštela. Od Trogira prema Splitu redom, Štafilić, Novi, Stari, Lukšić, Kambelovac, Gomilica, Sućurac.

Pupak, opasna pličina u moru Palagruže (snimljeno 2006. iz broda Karmela za vrijeme 7-dnevnog ribarenja s Damirom Karuzom Kalamberom i Dujom Jerkovićem)

M.G.

39

O

bala spomenute lagune od Trogira do Splita, zaštićene dugim otokom Čiovom, zapravo je golemi Kaštelanski zaljev, a uzduž njegove obale pružaju se nepregledne plaže žala na dvadesetak kilometara gdje se sasvim uz more smjestilo sedam gradića, Kaštela (dvoraca) kao naselja s ljetnikovcima plemića iz Splita i Trogira.

BAJKA S POKRIĆEM Kaštela imaju i pomorsku povijest jer su otkrivena prastara pristaništa, te kulturnu zbog plemićkih dvoraca, ali Kaštela su se naslanjala na poljoprivredu i ribar-

stvo te se u najstarija vremena branilo graditi na kopnu radi zaštite poljoprivrede, i tako su nastali mali gradići/ dvorci podignuti na nasutim morskim površinama. Kao u bajci, a s pokrićem povijesne kulturne baštine.

Sedam Kaštela doživljava zadnjih ljeta turistički bum, onako kako se otok Vis preko noći preobrazio demilitarizacijom, tako su Kaštela procvala odlaskom industrije. I putem od Trogira naići ćete na veliku tablu „Kaštelanska rivijera” s trogirskim izletištem Pantanom kao jezerom na moru, a od Splita za uvertiru imate gradić Vranjic na poluotočiću poput sićušnog Primoštena

ili Rogoznice, te ušće rijeke Jadro sa Salonom starijom od Splita i suvremenim Solinom podno suroga Klisa i tvrđave iz doba turskih osvajača.

LUČKI VIZIONARI Ako je car Dioklecijan prije 1700 godina procijenio da je Split idealno mjesto za luku i palaču, onda bi današnja Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije mogla doći na ideju graditi luku i u Solinu u ambijentu prastare Salone, vodovoda, ušća rijeke Jadro i podno klisure Klisa. Salona je i nastala s tim prednostima prije Splita kao sigurno mjesto u dnu Kaštelanskog zaljeva na njegovom

Buduća otkrića Srednje Dalmacije Prilog uredničke ekipe Port Newsa

LONG BEACH OD SPLITA DO TROGIRA

Plaže žala u Kaštel Starom

krajnjem jugoistoku.

I na prvi pogled uočava se pozicija kao izmišljena za nautičare u cijelom zaljevu. Sedam Kaštela su neizbježni turistički i nautičarski bum. A Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije s istančanim smislom i brigom zadnjih godina užurbano gradi i obnavlja rive, pristaništa, nove luke i marine predviđajući budućnost s jasnom vizijom.

NOVI PORAT STAROME Luka u Rogaču na otoku Šolti primjer je osjećanja velike budućnosti tog otoka, kao i luka Trogir-Soline zbog

41

Velog i Malog Drvenika, otoka koji su sve privlačniji gostima kao neotkrivena destinacija. Ne zaboravlja se tako ni Kaštela. Gradit će se mala luka u jednom od sedam Kaštela, u Kaštel Starome.

Zapravo će to na kraju ispast lipi porat sa stotinjak brodi, ali sada Kaštel Stari nema baš ništa, niti mandrač.

Kaštel Stari kao glavno središte uz Lukšić i općinski Sućurac konačno će dobiti svoju luku, odgovarajuću njegovome Brcu, glavnom trgu na glasu po središnjim kaštelanskim priredbama, ljeti, zimi, za Božić, Uskrs, Novu… Porat Kaštel Staroga zamislio je arhitekt Edo Šegvić na maštovit način kako samo on to zna. Kad se prošetate na vrh postojećeg mula, dakle do zelenoga

42

lučkog svjetla, prije nego padnete u more pomislite da će tu možda već i dogodine početi novi lukobran! A novi lukobran će biti zapravo otok. Mostićem će se preskočiti na početak novog lukobrana koji će se tako nastaviti na postojeći produžen prema jugozapadu i zapadu i na kraju zakrivljen prema rivi pa će porat potpuno zaštititi i od jačeg maeštrala.

FEŠTA SRDELE U luci će se osigurati potrebni prostori za operativni dio luke, te za potrebne nautičke i komunalne vezove, za ukupno više od 150 vezova. Lukobran je dug oko 60 m sa skalinama i uvjetima za šetat pa se i odmorit s pogledom

prema Čiovu jednako kao i prema obali Kaštel Starog. Uredit će se i riva, proširiti s pločnikom i posebnim prostorom za štekate, te pojas zelenila, pa rasvjeta, šentade i slično, Kaštel Stari stvarno mora zablistati.

Bit će to fešta, u Starome klub porta i brodara Srdela slavit će taman 15-godišnjicu, kaže višegodišnji predsjednik Mate Vrtlar (upravo je izabran novi predsjednik Jakov Sirovica), ističući da je glavni kreator svih inicijativa oko toga u zadnjem desetljeću popularni Dodo, Doris Čiček s nekadašnjom logistikom Nebojše Polića, prvog predsjednika Srdele, a pomogla su im i oba Udovičića, dva Ivana, rođaci, jedan do jučer gradonačelnik svih Kaštela, a drugi poteštat Kaštel Staroga.

I

t is hard to catch all of the Kaštela bay into one picture, it has twenty kilometers of shingle beaches and seven small towns that developed along its shores, called Kaštela (castles).

These castles were originally constructed as summer residences for the nobility from the towns Split and Trogir.

In the recent years Kaštela lives in a tourism boom, mainly because the former industrial plants have been removed from this beautiful Laguna.

Even at first glance the eye notices that the entire Bay is a perfect place for yachting. So it is no surprise that

more and more yachtsmen discover this Bay and use the large Marinas at the eastern end of the Bay. All of the towns along the shores have smaller, traditional ports and Kaštel Stari will soon have a new Marina with some 150 berths that is under construction.

The growth of number of visitors to Kaštela can be felt in every form in the traditional lifestyle. Visitors recognize Kaštela as an alternative, because these seven settlements along the endless beaches offer peace and quietness and a sort of relaxing, stress – free atmosphere. On top of this, locals

are very open and welcoming to all guests and organize many cultural and entertaining events, including special and traditional manifestations like the «Celebration of broad beans» (broad beans are prepared in countless ways with fish, boiled, baked, fresh and dried…) in Kaštel Kambelovac.

New modern Hotels are opened and every second house has apartments to let. Kaštela attracts visitors already from early Spring, offering a true and unspoiled tourism but with a five star quality.

KAŠTELA: AN ERUPTION OF TOURISM Long Beach From Split to Trogir

Kaštel Stari i Novi, dva gradića u dva koraka svakodnevice: s rive u Starome kraj kultnoga kafića Gajo i štekata Škopljančeve Gradske kavane, priko peškarije, eto vas na Brce za kupit i pome i cviće, a bome i popit piće

43

Hitovi koji dolaze

KAŠTELANSKI TURISTIČKI PREPOROD, iskustva agencije Kira travel: govori Tanja Đapić

LEŽERNI ŠARM SA 5 ZVJEZDICA

K

aštelanski turistički preporod ogleda se na svaki način u malomišćanskoj svakodnevici a evo i jednog poslovnog primjera u agenciji Kira travel (Kaštel Novi) gdje su se kao osnivači prije pet godina našli zajedno dvije sestre i jedan Finac, najprije zanesen Kaštelima, a onda tu i zaposlen kao suvlasnik.

Tanja Đapić (40), diplomirani ekonomist za turizam s 18-godišnjim iskustvom u tom poslu, nakon godina rada u raznim splitskim turističkim agencijama, sa sestrom Suzanom (34) pokreće tvrtku, dakle agenciju, a u toj priči pridružio im se i jedan Finac.

Sestre u biznisu, Suzana i Tanja

Prvi kupači, čovjek i pas

FEŠTA OD BOBA – Taj tip turističke agencije – objašnjava Tanja – nije vezan za mjesto jer se bavimo uslugama traženja smještaja inozemnim hotelskim gostima. Svejedno, radili iz Splita ili Kaštela, no dogodilo se da u Kaštelima sad i živimo. Suvlasnik iz Finske se toliko zaljubio u Kaštela da i danas dolazi dva puta godišnje privatno, ne samo zbog posla. Jer i on je primjer tog golemog interesa stranaca naraslog zadnjih godina.

Sestre su agenciji dali ime Kira jer je zanimljivo značenje na mnogim jezicima, grčki je gospođa, indijski zraka sunca, perzijski sunce, japanski sjajan, ruski lider, a slavonski – jaka žena!

– Stranci su prepoznali Kaštela kao alternativu naše turističke ponude jer sedam malih mjesta uz nepregledne plaže nude mir i jednu vrst ležernog odmora bez suvišnog ali poznatog stresa na odmoru. Znači, Kaštela imaju osobit šarm jer još nisu buknula i nikoga ne opterećuju, a ipak mislim da bi se valjalo potruditi na nekim zabavama tipa primjerice nekidan u Kaštel Kambelovcu. Tamo priređuju običnu feštu boba, od 11 ujutro do noći, spremaju

se autentična jela, bob sa sipom, bob i manistra, frigan, lešo, šufigan, mladi, u mahuni, osušeni bob… ŠETAT I PLESAT Sve je to u prodaji cijeli dan i još se sazna štošta o domaćoj kuhinji, običajima, našem kraju. E sad bi to trebalo odmjereno znat spojit i s hotelskom ponudom a da se ne pretjera, kako kaže Tanja Đapić: – Super je novootvoreni hotel Štacija u Kaštel Lukšiću, pa neka još hotela i restorana ali prateći ležernost Kaštela, jer i moji roditelji su bili zaposleni u hotelu Palace i dobro pamtim kako to može bit poput bajke i kad je hotel u pitanju. Kaštela su za sve to kao izmi-

šljena jer možete se šetat do mile volje, kupat di god vam padne na pamet, te ne bi bilo loše zaplesat na nekoj terasi…

U privatnom smještaju danas iznajmljuje gotovo svaka druga kuća po Kaštelima. Naravno da je to erupcija turizma i to nije više samo sezonski nego na prvo lipo vrime u proliće, još prije Uskrsa, eto ti ih iz inozemstva sa svih strana Europe i ne mo’š virovat jer svaki čas priko ramena čuješ neki strani jezik u hodu, podsjeća Tanja Đapić na novi image Kaštela. Njihova je prednost i blizina najrazličitijih destinacija, čak i Dubrovnik je tu, pa otoci, Split, Trogir, a sve neobavezno, da ne bude, kako priča Tanja Đapić, „prisilni, namješteni turizam“…

E. S. Garber

Pogled na kulu Nehaj preko Kaštela Starog, Novog i Štafilića

45

11

priča iz najbližeg susjedstva

Dalmatinac na Galapagosu:

by Roman Garber

GALAPAGOSPODSKA AVANTURA N e znam ja šta su otkrili Columbo, Vespucci i ostatak ekipe koja se spominje, ali Galapagos je garant otkrija neki Dalmatinac. Prvi je tu fjaku uočija Darwin, a onda i napisa neku knjigu, al on je tu čudnu pojavu nazva evolucija.

Na svakom od galapagoskih otoka evolucija je imala svoj posebni tijek, manje više s istim ciljem: kako se prilagodit tako da se nikad ne napusti ovo čudo na Zemlji. Pa tako iguane skuže da moraju prominit spizu i jest alge i naučit plivat i ronit, da bi se na kraju mogle izležavat po cili dan na suncu isto ka i na fotografiji broj 1, ali i pljuckat more kroz nos.

1

2

FETIVI TULJAN Slično se dogodilo i nekim pticama, odlučile su da je bolje galapagospodski guštat nego letit, pa su im se s vrimenom skraćivala krila tako da ovde imamo jedinog kormorana koji trči i skače na glavu u more i lovi ribe ka fetivi tuljan. Kakav dokaz još triba o lipoti života ovde osim činjenice da se i pingvinima svidilo galapagospodsko stanje uma (a frakove su već imali pripremljene) pa su zaminili sante leda na dalekom sjeveru sa mekanim pješčanim plažama i tirkiznim morem.

Ima tu i drugih beštija koje se i nisu tribale puno minjat nego su se lipo uklopile u ovu fjaku, ka šta su

4

5

46

morski lavovi, koji vataju svaki komad lada i onda ja neman di sist nego se pržin na ekvatorskom suncu dok on lipo hrče tako da ga mo’š slikat (fotka 2). Mo’š se slikat.

Isti ti lavovi, osim lada, kradu mi i obid. Pa su tako prvi u 6 u jutro na peškariji, ali ne u redu ka mi ostali smrtnici, nego priko veze žicaju koji komad tune ili škarpine, pa se još i slikaju (foto 3).

I u moru se svi lipo slažu. A di drugo bi mogli vidit sa mula na rivi da morski pas, raža i morska kornjača plivaju skupa s noge na nogu ka tri stara prijatelja.

Ajde, moran im priznat da je otočje ipak dobilo pogođeno ime, po

3 linčinama prve klase, po divovskim kornjačama kojima triba po dana za se dovuć’ s jednog kraja livade na drugi, a onda se uvale u lokvu blata na slici 4 i za obidom od cila dva lista salate opalidu pižolot sve do večere.

BEŠTIJE VIŠE SVETE NEGO PITOME Ono šta me masu veseli su ova dvonožna stvorenja zvana ljudi koji nisu uspili pokvarit idilu ni stanje uma, nego su se i oni prilagodili. Strogo se svugdi pazi da se održava karantena, tj. da se ne donese flora i fauna koja ne pripada ovde, kako s kopna, tako i između otoka. Dvonožna stvorenja vam temeljito gledaju borše, psi njuše prtljagu ka na slici broj 5, prskaju raznim čudima, održavaju okoliš, paze da se niko ne približava životinjama na manje od dva metra (i zato se ja otapan na suncu ka sladoled u tavi, dok je laviću lipo u ladu), te miljun drugih stvari koje osiguravaju da se ovde nikad ništa ne promini.

Nemojte se zeznit i mislit da su to pitome beštije koje bi se dale pomazit.

Bez ikakve dvojbe, mi smo na njiho-

6

vom otoku i po meni to tako i triba bit, za upozorit evo slike broj 6. Šta se tiče dvonožnih stvorenja koja su naselila ovaj čudan ekosistem, i oni su se prilagodili tom uspavanom ritmu. Na dućanima nigdi ne piše radno vrime pa tako mogu otvorit kad ih pukne, al ostave broj mobitela, i sad ti zovi, nadobudno. Nema brige, javlja se sekretarica.

VARLJIVA ULICA Ovde skoro niko ne vozi osobno auto, jer koji će ti vrag, ali zato ima dovoljan broj taksista koji će te odvest od jedne do druge divote. Tribalo nam je neko vrime da skužimo zašto su sva auta manje više ista, provjerite na slici 7.

A onda opet skoro niko - ne kuva doma. Jer koji će ti vrag, odeš u restoran, jeftinije je nego da moraš prat i čistit vlastitu kužinu. Simpatična mi je ova ulica koja u vrime obida (slika 8) i večere (slika 9) prestaje bit ulica. Navrat nanos vade se stolovi, stolice i ulicu kao čarolijom iz ničega najednom preplavi dvadesetak resto-

8

9

rana s povoljnom ponudom domaćih proizvoda (kao da ima drugačijih).

INJEKCIJA GOSTOPRIMSTVA A o smještaju i domaćinu sve najbolje. Znaju naši domaćini da smo sretnici šta smo uopće mogli doć, ali i nesretnici jer jednom moramo poć!

Bit će su zato gazde domaćini topli i nasmijani kao ovaj moj u životu najnoviji prijatelj i najbolji gazda u Puerto Ayora na slici 10. U njih je pravilo reći gostu: «mi casa es tu casa”. I, kad imaš upalu sinusa, donose ti vlastiti med s propolisom, kuvaju ti čaj, kupuju ti limete, na kraju kad vide da si već dva dana bolestan i propustija si ronjenje sa morskim psima, odvedu te i doktoru koji ti da galapagosku injekciju u dupe i za bukvalno dvi ure roniš među raljama i ne sićaš se ni briga ni Spielberga... I onda, ne ćete virovat, judi – izija me.

EPILOG U RAJU: “jer ja letin kad sam kraj tebe” (fotografija broj 11)

10

7

47

CENTR – YOU AL DALMA T R BES T CHO IA ICE !

48