Kronika 103

ŽUPANIJSKI VIJEĆNICI NA SKUPŠTINI PRIHVATILI ŽUPANOV PRIJEDLOG

str. 2-3

NIKŠA STIPANIČEV/HANZA MEDIA

Sveti Jeronim

zaštitnik Splitskodalmatinske županije

BROJ 103 • LISTOPAD 2017. • www.dalmacija.hr

issn 1332-6465

vladimir dugandžiĆ/HANZA MEDIA

ŽUPAN BLAŽENKO BOBAN OKUPIO 53 GRADONAČELNIKA I OPĆINSKA NAČELNIKA

Zajedno ćemo rješavati probleme na otocima, u priobalju i Zagori

str. 6-9

2

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE LISTOPAD 2017.

ostoji već duga tradicija da svaki narod i regija imaju svoga sveca zaštitnika. Tako je sv. Franjo zaštitnik Italije, a sv. Patrik Irske, dok je sv. Jeronim zaštitnik Dalmacije, što, dakako, predstavlja ideju da je Dalmacija nekoć bila, u rimsko doba, velika regija poput države.

Taj svetac me još kao dječaka silno zanimao jer je njegova slika bila u jednoj od crkava koje sam često kao dijete pohađao. Bio je to svečev kip, gol do pojasa, s kamenom u ruci kojim se tuče u prsa. U očima mu se vidio zanos, predanje i nešto što je pozivalo na onostranost.

Ondašnji župnik nam je znao govoriti kako je to "veliki" sveti Jeronim, pokornik, mistik i poznavatelj, prevoditelj Svetog pisma na latinski jezik i, kako je uvijek završavao svoje tumačenje o njemu, jedan od najučenijih ljudi svoga vremena, a možda i čitavoga kršćanstva i kršćanske kulture.

Stoga mi je uvijek bio drag sv. Jeronim, jednako kao što su mi drage i špiljice, ali i njegova crkva na Marjanu.

To je najveći dokaz koliko je taj čudesni svetac inspirirao Splićane koji su se, po uzoru na njega, povlačili u osamu Marjana. Drago mi je i to što se prema njemu nazivaju i mnoge hrvatske crkve, zavodi i škole, dok mi je ideja da ga Splitsko-dalmatinska županija bira za svoga nebeskog zaštitnika kao nekakav ispravak povijesne nepravde.

Sv. Jeronim nije bio Hrvat (Hrvati su se doselili na ove prostore tek kojih 200 godina nakon njegove smrti), ali svoje podrijetlo vuče s hrvatske strane Jadrana. Rođen je 347. godine u Stridonu, negdje u Dalmaciji, bio je Rimljanin, a možda i romanizirani Ilir.

Sv. Jeronima ubrajamo u svete Oce Crkve, ponajviše stoga što je u središte svoga života i rada postavio Sveto pismo koje je i preveo na latinski jezik (popularno nazvano Vulgata), potom ga komentirao u svojim djelima, a nadasve se trudio u svom dugom životu živjeti evanđelje i evanđeoski nauk, iako je bio lako raspaljive i žučne naravi, čega je bio svjestan, te je stoga i znao reći: "Parce mihi, Domine, quia Dalmata sum" (Oprosti mi, Gospodine, jer sam Dalmatinac)!

Pretpostavlja se da je bio rođen u kršćanskoj obitelji koja mu je dala vrlo temeljitu izobrazbu, a potom ga poslala na daljnje studiranje u Italiju – Rim, koji je još uvijek bio središte ondašnjega svijeta. No, mistični zov ga je odveo na Istok u pustinju blizu današnjeg grada Alepa (usp. Ep. 14,10) gdje se ozbiljno posvetio teološkom studiju.

Vratio se 382. godine u Rim i postao tajnik i savjetnik pape Damaza. Upravo ga je taj papa poticao da se prihvati prijevoda na latinski svetopisamskih tekstova jer ih Zapadna crkva još nije imala. Poslije smrti pape Damaza i zbog neuspjelog izbora za papu, Jeronim je 385. godine napustio Rim i hodočastio u Svetu Zemlju gdje se 386. stalno nastanio u Betlehemu i sagradio muški i ženski samostan, kao i hospicij za hodočasnike. Umro je 30. rujna 419./420. u svojoj sobici u blizini spilje Kristova rođenja.

I za kraj naglasimo: od sv. Jeronima nam valja naučiti kako se voli Božja riječ u Svetom pismu. "Tko ne poznaje Sveto pismo, ne poznaje Krista", naglašava Jeronim.

PRIČA O ZNANSTVENIKU, FILOZOFU, TEOLOGU, POLIGLOTU, POKORNIKU, CRKVENOM NAUČITELJU KOJEGA SU SLIJEDILI MNOGI ŽELJNI MRVICA NJEGOVE MUDROSTI

Piše:

damir šarac

Sveti Jere naš splitskodalmatinski

Status znanstvene 'zvijezde' antičkog doba sv.

Jeronim stekao je prevođenjem Svetog pisma s hebrejskog, aramejskog i grčkog na latinski jezik, a njegova Vulgata bila je službeni prijevod kršćanskih crkava sve do najnovijih vremena

S

veti Jeronim definitivno je najpoznatiji i najpoštovaniji Dalmatinac u povijesti, njegova slava i ugled već šesnaest stoljeća sjaje na kršćanskom Zapadu i Istoku; on je znanstvenik, filozof, teolog, poliglot, žestoki polemičar s najznačajnijim ljudima svog vremena, neumorni putnik, a potom i veliki pokornik, asket, učitelj ovjenčan titulom crkvenog naučitelja kojeg su slijedili mnogi željni mrvica njegove mudrosti. Iznad svega, status znanstvene 'zvijezde' antičkog doba, stekao je prevođenjem Svetog pisma s hebrejskog, aramejskog i grčkog na latinski jezik, a njegova 'Vulgata' bila je službeni prijevod kršćanskih Crkava sve do najnovijih vremena.

Punim imenom Eusebius Sophronius Hieronymus, hrvatski Jeronim, dalmatinski Jerolim i odmilja Jerko, Jere, rođen oko 347. godine u Stridonu, gradu u rimskoj Dalmaciji, koji je nestao u navalama Gota, o čemu piše i sam Jeronim prisjećajući se svog djetinjstva i šaljući 398. godine brata da rasproda opustošeno imanje. Po svemu sudeći bio je iz imućne obitelji i kao dijete pohađao je dobru školu gdje je upućen u latinsku i grčku pismenost. Presudna točka za njegov kasniji život bila je kad su ga roditelji poslali na daljnje školovanje u Rim znamenitom učitelju Donatu.

Crkva sv. Jeronima u Skradinu Potom je prešao na stupanj izobrazbe koj bi odgovarao današnjem sveučilištu, gdje se izučavala retorika, pravo i filozofija.

Papin prijatelj, savjetnik itajnik Ali njegova prava ljubav bila je latinska književnost uz pomoć koje se naučio brilijantno izražavati i pisati, a za rimskog studija počeo je stvarati i bogatu biblioteku od koje se do smrti nije odvajao. Pred kraj školovanja pristupio je krštenju, na što

je bio iznimno ponosan.

Nakon rimskih škola kreće na duga i opsežna putovanja čije rute nije lako rekonstruirati. Zna se da se najprije našao u carskoj prijestolnici Trieru zbog daljnjeg znanstvenog usavršavanja, a tamo na njega jaki dojam ostavljaju redovnici i počinje se dublje zanimati za kršćanske pisce. Put ga je dalje vodio kroz Galiju, prolazi i preko rodnog Stridona, gdje se razočarao duhovnim mrtvilom i nekulturom i u svoj grad više se nikad nije vratio. Potom ga nalazimo u Akvileji, odakle kreće

na daleki put prema Istoku, koji je vodio preko Atene.

Posjetio je i Antiohiju gdje je djelovala čuvena teološka škola (koju je, prema predaji, stoljeće prije pohađao salonitanski biskup sveti Dujam), a u kalcidijskoj pustinji među monasima produbljuje poznavanje grčkog i hebrejskog jezika. Na povratku u Antiohiju za svećenika ga redi biskup Paulin, a 380. godine je u Carigradu, gdje proučava literaturu u bogatim bibliotekama.

Kao prevoditelj biskupa Paulina stiže u Rim, gdje se vrlo brzo proširio glas o njegovom izvanrednom poznavanju Svetoga pisma i širokoj naobrazbi. Papa Damaz (366. – 384.), poželio ga je upoznati i već pri prvom susretu oduševljen je Jeronimovim intelektualnim sposobnostima. Postaje papin prijatelj, savjetnik i tajnik, tumači mu nejasnija biblijska mjesta i u njegovo ime sastavlja dopise za istočne i zapadne Crkve. Uskoro je već slavan u Rimu, postaje istaknuti teolog i duhovnik, a kad je umro papa Damaz njegovo se ime spominje i kao dostojnog za novog papu.

Ipak, izabran je papa Siricije, a crkvena struja nesklona Jeronimu počinje širiti priče protiv njega, čak se organizira i stanoviti 'proces' kojeg Jeronim naziva 'senatom farizeja'. Ogorčen zavišću suvremenika Jeronim napušta Rim pa preko Cipra i Antiohije stiže u Svetu zemlju, odakle je posjetio Aleksandriju i Egipat, te se konačno nastanjuje u Betlehemu, uz mjesto Isusova rođenja, gdje je živeći kao znanstvenik-pustinjak osnovao muški i ženski samostan, te hodočasnički gostinjac.

Preveo i Bibliju Svoje mjesto u svjetskoj povijesti zauvijek je urezao prijevodom Biblije, zadaćom koju mu

IZVOR NADAHNUĆA Bio je izvor nadahnuća za mislioce kasnijih vremena, poput Erazma Roterdamskog ili naših Marka Marulića, Matije Vlačića, Petra Zoranića, Fausta Vrančića, da ne spominjemo teologe i patrologe svih stoljeća kršćanstva je u Rimu povjerio papa Damaz 383. godine kako bi se iz dotadašnjih neusklađenih prijevoda načinilo jedinstveno latinsko izdanje Svetog pisma koje bi postalo službenim. Najprije je ispravio sva četiri Evanđelja - smatra se najmanje tri i po tisuće tekstualnih pogrešaka - potom se uhvatio i ispravaka drugih novozavjetnih tekstova, a od 386. od

391. i potom do 406. radio je na prijevodu Starog zavjeta. Njegovi prijevodi su iznimni jer nije prevodio s ranijeg grčkog prijevoda, nego s izvornika na hebrejskom i aramejskom izvorniku, imao je potpuno znanstveni pristup. Proučavatelji prijevoda Svetog pisma smatraju njegov stil i način prevođenja vrlo zanimljivim, jasnim i privlačnim čak i suvremenom čovjeku.

Tijekom svoje karijere Jeronim je bio plodan i žestok polemičar s najvećim umovima tadašnjeg kršćanstva, poput svetog Augustina, sv. Rufina, sv.

Ivana Zlatoustog, Jovinijana, Pelagija, predvodnika različitih shizmatskih pokreta, ispisao je stotine pisama od kojih su sačuvano njih 157, ali i tumačenja biblijskih knjiga, prijevodi ranih crkvenih pisaca, svetački životopisi, propovijedi...

U obujmu znanja teško ga je ijedan njegov suvremenik mogao nadvisiti. Nakon vatrenih debata - predaja je sačuvana još i danas - Jeronim je vapio: 'Oprosti mi Bože što sam Dalmatinac', aludirajući na svoju žestoku mediteransku narav.

Njegov veliki utjecaj na crkvenu znanost je jasan, bio je izvor nadahnuća za mislioce kasnijih vremena, poput Erazma Roterdamskog ili naših Marka Marulića, Matije Vlačića, Petra Zoranića, Fausta Vrančića, da ne spominjemo teologe i patrologe svih stoljeća kršćanstva. Koliko je njegov utjecaj na umjetnost svjedoče Jeronimovi porteti koje su izrađivali najveći umjetnici poput El Greca, Leonarda Da Vincija, Sandra Boticellija, Caravaggia, Giseppea Ribere (čak 44 puta), Durera, Tiziana, Bellinija, Antonella da Messine, Georgesa De la Toura, Van Dycka, Rembrandta...

Gotovo da nema velikog slikara

tom dubravec/hanza media

P

'Oprosti mi, Bože, jer sam Dalmatinac!'

LISTOPAD 2017.

zaštitnik naše županije

nikša stipaničev/hanza media

Prof. dr. sc. fra LUKA TOMAŠEVIĆ

3

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

Crkvica Sv. Jere na Marjanu, uz nju i spomenik svecu, rad Vaska Lipovca i kipara koji se nije okušao na liku slavnog Dalmatinca, sve do naših Blaža Jurjeva, Dujma Vuškovića, Nikole Firentinca, Andrije Alešija, Ivana Meštrovića i Vaska Lipovca.

Samostan u Lisabonu Papa Nikola V. na molbu svećenika Jeronima iz Potomja 1453. godine je hrvatskoj zajednici u Rimu dodijelio ruševnu crkvicu svete Marine na obali Tibera, a oni su je posvetili 'najvećem naučitelju u izlaganju Svetog pisma', svetom Jeronimu Dalmatincu. Papa Pio V. uzdigao je crkvu sv. Jeronima na kardinalski naslov 1566. godine, a papa Siksto V., porijeklom Dalmatinac izgradio je reprezentativnu crkvu sv. Jeronima 1599. godine, uz koju od 1790. do danas djeluje Croaticum – Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima.

U Dalmaciji su mu posvećene crkve u Skradinu, Velikom brdu kraj Makarske, na Prirovu u Visu, u Jasenicama, Slanom, Pučišćima, šibenskim Meterizama... Vjerojatno najmanja, ali s veličanstvenim pogledom na otoke i more je na splitskom Marjanu uz koju je uređen i sklop srednjovjekovnih pustinjačkih nastambi u prirodnim špiljama.

A povijesna igra željela je i ovakav obrat: dok u Dalmaciji kao jedan od najštovanijih svetaca slovi sveti Ante, rodom Lisabonac, u portugalskoj prijestolnici je podignut jedan od najspektakularnijih samostana upravo našem Jeri Dalmatincu! Mosteiro dos Jeronimos u lisabonskoj četvrti Belem monumentalni je primjer portugalskog manuelinskog stila, a na UNESCO-ovu je popisu od 1983. godine. Upravo je u toj crkvi slavni portugalski moreplovac i istraživač Vasco da Gama proveo noć u molitvi uoči putovanja u Indiju 1497. godine.

Sadašnju golemu crkvu i samostan s klaustrom dao je u 16. stoljeću sagraditi kralj Manuel I. u slavu portugalskih istraživanja ali i kao mauzolej vladarske obitelji Avis, a kompleks uskoro postaje mjestom zavjetovanja i molitve svih pomoraca koji su odlazili ili se vraćali u lisabonsku luku u vrijeme velikih morskih ekspedicija. U raskošnoj crkvi počivaju Vasco da Gama i književnik Luis de Camoes, te članovi kraljevske obitelji, u samostanu su Pomorski i Arheološki muzej, te je obvezna točka pri obilasku Lisabona, a u njemu je 2007. godine potpisan Lisabonski sporazum kojim se reformirala Europska unija.

4

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE LISTOPAD 2017.

županijska skupština

LISTOPAD 2017.

intervju broja POLITIKA JE MOJ POSAO, PRIZNAJE VRGORČANIN VEDRAN LENDIĆ, ŽUPANIJSKI VIJEĆNIK (SDP) TE TVRDI:

SVIH 45 VIJEĆNIKA NA 4. SJEDNICI U ZENTI, PODRŽALO JE PRIJEDLOG ŽUPANA BLAŽENKA BOBANA

Dan Županije 30. rujna, na blagdan sv. Jere SANDRA BARČOT

Ž

upanijski v ijećnici usvojili su, na prijedlog župana Blaženka Bobana, izmjene Statuta Splitsko-dalmatinske županije pa će se ubuduće Dan županije obilježavati 30. rujna, na blagdan svetog Jeronima, zaštitnika Dalmatinaca.

Vijećnici njih 45, koliko ih je sudjelovalo u radu 4. sjednice SDŽ, bili su složni oko tog županova prijedloga, ali je zaiskrilo kod odluke da se Upravni odjel za društvene djelatnosti od 1.siječnja 2018. podijeli na dva odjela – jedan za zdravstvo, drugi za školstvo, kako bi se moglo efikasnije raditi i aplicirati na EU fondove, kao što su projekti energetske obnove, centri izvrsnosti i boljih usluga u zdravstvu.

To je vijećnicima pojasnio zamjenik župana Luka Brčić, budući je župan Blaženko Boban zbog dva slomljena rebra zadržan na bolničkom liječenju. No, oporbeni vijećnici, a poglavito

U politici, kao i u sportu, bolji može izgubiti

Ivo Markusović (Milna) i Vinko Zulim (Seget).

Piše:

'Vatreno' o vatrogascima VLADIMIR DUGANDŽIĆ/HANZA MEDIA

Zaiskrilo je iz vijećničih klupa oko prijedloga da se od 1. siječnja 2018. Upravni odjel za društene djelatnosti podijeli na dva odjela - za zdravstvo i školstvo, kako bi se ubuduće moglo učinkovitije raditi i aplicirati na EU fondove, ali je prijedlog glasovanjem prošao s uvjerljivih 37:8

5

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

Čelnici Skupštine Petroslav Sapunar (predsjednik), Živko Nenadić i Ante Pranić (dopredsjednici) Ante Renić iz stranke Pametno, naglašavali su kako će se ovim samo uvećati administracija i dodati još jedan pročelnik na plaću, iako bi bilo bolje kadrovski osnažiti RERA-u.

Inače u ovom odjelu je uposleno 19 djelatnika, a prijedlog "mostovca" Ante Pranića, da se Županija posloži kao jedan zajednički odjel s odsjecima, što bi se odmah i reflektiralo na ukupan iznos osobnih dohodaka. Ove sugestije i strahovanja od novog "bujanja" uposlenih u Županiji demantirao je Ante Sanader podsjećajući vijećnike kako su prijašnjih ustrojstvima smanjili tri pročelnika, a sada vraćaju samo jednoga. Točka je usvojena sa 37 glasova za i njih 8 protiv.

Trojica u Otočnom vijeću Većinom glasova, koju ima vladajuća koalicija HDZ-a i HGS-a, prošle su i sve ostale točke, dok se najviše raspravljalo ponovno o temama vezanim za otoke i pomorsko dobro.

Prvo je prepucavanja bilo oko izbora tri predstavnika SDŽ u Otočnom vijeću Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, gdje su predložena i na kraju izabrana trojica: Vinko Maroević - Hvar, Ivo Radica - Vis i Marino Kaštelan - Brač, pa ni

amandmani SDP-ovaca da se uključe i njihovi "otočni" čelnici - gradonačelnice Ivana Marković iz Supetra i Tonka Ivčević z Komiže, te načelnici Jelsa Nikša Peronja i Bola Tihomir Marinković, jednostavno zbog manjka ruku nisu prošli.

U istom tonu se nastavila i rasprava o imenovanju Stručnog tijela za ocjenu ponuda za koncesije na pomorskom dobru na području županije koje je iznio pročelnik Stipe Čogelja: - Stalnim članovima se imenuju Ivica Čikotić, predstavnik Lučke kapetanije Split, Marko Bertolino, predstavnik udruge koja je registrirana za poslove vezano za pomorsko-prometnu tematiku, udruga Pokret otoka, te Domagoj Lažeta, predstavnik Davatelja koncesije koji posjeduje važeći certifikat u području javne nabave. Četvrti član bit će ili predstavnik sveučilišne zajednice Alen Soldo ili predstavnik Ministarstva financija.

No, na popis promjenjivih članova ovog Stručnog tijela, među brojnim imenima, oporbi je zasmetalo ime Saše Horvata (HGS), kao predstavnika vijećnika Županijske skupštine SDŽ iz redova vladajućih. Imenovanje je usvojeno i to sa 30 vijećničkih ruku "za", dvojice "protiv" uz šet "suzdržanih". U Stručno tijelo izabrani su: Saša Horvat kao predstavnik vladajućih, pa Ti-

hana Saša Glavurtić (Šolta), Ante Ljubičić (Solin), Dean Rahan (Postira), Josip Jakšić (Nerežišća), Toni Popović (Zadvarje), Mate Ribičić (Omiš), Viktor Puljak (Brela), Ivica Radić (Okrug), Nino Vela (Split), Teo Jeličić (Hvar), Tonka Ivčević (Komiža), Perislav Petrić (Stari Grad), Danijela Kirigin (Supetar), Dujo Odžak (Trogir), Baldo Šutić (Gradac), Ivan Marijančević (Selca), Petar Anibalović (Sutivan), Josko Roščić (Baška Voda), Ivan Slavić (Sućuraj), Marino Kaštelan (Pučišća), Marijan Mravičić (Tučepi), Darija Najev Jurač (Marina), Ante Miličić (Podgora), Bernardin Petrić (Dugi Rat), Silvana Aljinović (Podstrana),

Ujedno je dožupan Ante Šošić, umjesto bolesnog župana, predstavio izvješće o radu župana za razdoblje siječanj-lipanj, dok je Dražen Glavina, zapovjednik Županijske vatrogasne zajednice podnio svoje izvješće kao rezime ove "vatrene" vatrogasne sezone, u kojoj su svi iskazali, još jednom zahvalivši hrabrim gasiteljima. No, nanovo su se ponovila prepucavanja Ante Sanadera i Mira Bulja o tome tko je kriv za katastrofalno stanje županijskih vatrogasnih postrojbi, sa zastarjelom opremom i manjkom sredstava.

- U RERA-i imamo 21 uposlenih, troje ih je na porodiljnom te jedan na četiri sata rada, a trenutno radimo na 13 projekata vrijednih 17 milijuna eura – koncizno je iznio brojke iz svog izvješća ravnatelj Županijske razvoje agencije Jozo Sarač, koje je na koncu usvojeno jednoglasno, sa 38 glasova.

Na kraju je Petroslav Sapunar, predsjednik Skupštine, najavio novu sjednicu i to tematsku, u svezi termoelektrane Peruča, kao i planirani odlazak vijećnika u Vukovar, na dan stradanja Grada heroja.

Luka Orišac od Stobreča do Duilova Domagoj Maroević, ravnatelj Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije, zatražio je od županijskih vijećnika usvajanje prijedloga odluke kojim bi se definiralo novo područje u hvarskoj luci Sućuraj, ali i splitskoj luci Orišac.

- Ovo je standarna procedura i radi se o nultoj fazi projekta gdje moram dobiti vašu suglasnost kako bismo raspisali natječaj za idejni projekt. Mogu vam samo reći kako duže od godinu dana vodimo razgovore sa svim institucijama, a sam projekt bi obuhvatio dio od Duilova do Stobreča, ukupno milijun kvadratnih metara, gdje bi se izgradilo 700 vezova, 400 komunalnih i 300 komercijalnih, te na 10.000 kvadrata akvarij, uz olimpijski kamp za jedriličare - umirio je Maroević vijećnike, koji su mu na kraju dali glas podrške za početak stavljanja ovog megaprojekta i na - papir.

Prijedlog je prošao sa 32 glasa "za" i sedam "suzdržanih".

Piše:

Ivan BAĆAK

V

edran Lendić, rođen 1958. godine u Vrgorcu, zadnjih tridesetak godina života bavi se politikom. Dugogodišnji je predsjednik Gradske organizacije SDP-a Vrgorca i SDP-a Splitsko-dalmatinske županije. Član je tajništva SDP-a na nacionalnoj razini.

Bio je zastupnik u Hrvatskom Saboru. Vijećnik je u Skupštini Splitsko-dalmatinske županije, u trećem mandatu. U slobodno vrijeme bavi se sportom. Amaterski naravno, tek možda nešto profesionalnije malim nogometom.

Ne bježite, kao mnoge Vaše kolege od toga da Vas se predstavi kao političara "po zanimanju“?

NEPRAVEDNO I NERACIONALNO Ne može cijena vode u Vrgorcu biti 2-3 puta veća nego u Splitu. Ne mogu djeca u Zagori biti uskraćena za vrtiće, autobusne linije i udžbenike jer ne žive u gradu.

Puno je primjera nepravedne, rekao bih i neracionalne raspodjele javnog novca

Veći dio političke karijere djelujete iz redova opozicije. Koja je razlika biti na vlasti i biti u opoziciji?

- Poslu - a politika jest moj posao - pristupam kao i sportu: sa željom, znanjem, fer igrom, uvijek svjestan da i bolji može izgubiti. Zbog toga sam većinu političkog rada proveo u opoziciji. Ako se uopće može govoriti o razlici odgovornosti, ona je svakako veća kada ste na vlasti. Nije lako biti ni većina, jer zatomite mnoge progresivne ideje i utapate se u rutini svakodnevnih poslova.

Kao i mnogi naši sugrađani, nezadovoljan sam stanjem u državi, javnom upravom i općenito državnim ustrojem. Previše je "mrtvog hoda“ u funkcioniranju svih razina vlasti, pa tako i u našoj županiji. Naime, veliki dio onoga što mi raspravljamo i o čemu "odlučujemo" je u stvari formalnost potvrđivanja i provođenja zakonskih odluka viših instanci.

O Ravči se priče od 2003. Što biste konkretno mijenjali u funkcioniranju lokalne i područne samouprave?

- Moja je želja da gradovi preuzmu upravljanje poslovima koji se odnose na područje jedinica lokalne samouprave, da se ovlasti i odgovornost Županije ne preklapaju s ovlastima državne uprave, nego da županije preuzmu brigu o ravnomjernom razvoju i pomognu onima kojima pomoć uistinu treba. Primjerice, ne može cijena vode u Vrgorcu biti 2-3 puta veća nego u Spli-

tu. Ne mogu djeca u Zagori biti uskraćena za vrtiće, autobusne linije i udžbenike jer ne žive u gradu. Puno je takvih primjera nepravedne, rekao bih i neracionalne raspodjele javnog novca.

U svojim nastupima u županijskoj Skupštini, kroz primjere iz svog rodnog Vrgorca, često apostrofirate probleme svih sličnih sredina. Tunel Ravča je jedan od takvih izazova. Što treba učiniti da bi se od ideje došlo do realizacije takvih projekata?

- Svi znamo da se ideja o projektu tunela Ravča - Drvenik spominje još od 2003. godine. Sada

Moja je želja da gradovi preuzmu upravljanje poslovima koji se odnose na područje jedinica lokalne samouprave, a da županije preuzmu brigu o ravnomjernom razvoju i pomognu onima kojima pomoć uistinu treba smo u 2017., a mi još uvijek pričamo o projektu. To je Hrvatska.

Projekt je zaustavljen s obrazloženjem akutnog nedostatka sredstava, a kroz to vrijeme su ipak realizirani neki drugi, slični projekti. Spomenut ću, na drugoj strani županije, regionalni Centar čistog otpada u Lećevici. Znamo s kakvim problemima se suočavamo kada je riječ o zbrinjavanju otpada, kako u cijeloj Hrvatskoj, tako i kod nas u županiji, posebno u Makarskoj i zaleđu Makarske Rivijere. Toliko toga smo u posljednjih dvanaest godina u Skupštini izgovorili o tomu, za

sve nas jako važnom problemu, a čini se da smo, nakon svega, stigli tek na početak mogućeg rješenja problema. Takve stvari frustriraju narod i nas koji zastupamo građane. Dakle, dokle god skupina odabranih ljudi u izvršnoj vlasti ove Županije ne bude vodila projekte od prve alineje do zadnje točke neke konkretne odluke, i za njih bude odgovarala, mi ćemo ostati samo forma i ukras demokracije. Jer, očito je, za rješenje problema nije dovoljna samo "dobra volja“.

Društvo 'resetirati' Na koncu, kako biste ocijenili aktualni politički trenutak u kojemu se nalazi Republika Hrvatska? U medijima se, jedna za drugom, otvaraju afere. Širi se defetizam i beznađe, a izlaz se preporuča u odlasku iz Domovine.

- Kao što vidimo, zapeli smo u tranziciji svih dijelova države, pa i same politike kao takve.

Vrtimo se u krugu umjesto da razgovaramo, okupljamo i zajednički širimo obzore. Kad se tako pomiješaju prioriteti, onda bude logično da svaku večer u TV vijestima i različitim emisijama nastupaju ministar obrane ili unutarnjih poslova, umjesto primjerice, ministrice obrazovanja ili gospodarstva. Čini se da se jednostavno moramo kao društvo u cjelini "resetirati“, presložiti prioritete, odrediti temeljne strateške pravce djelovanja i zahtijevati veću odgovornost sviju na svim razinama vlasti.

6

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE LISTOPAD 2017.

7

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE LISTOPAD 2017.

s tvrđave se (naj)bolje vidi SANACIJA KAREPOVCA Potpisan je Ugovor između Grada Splita, Fonda za zaštitu okoliša i izvođača radova sanacije odlagališta otpada na Karepovcu

VINKO ZULIM, NAČELNIK OPĆINE SEGET:

Sve pohvale županu Bobanu

- Kao načelnik s najdužim stažem u našoj županiji sve pohvale županu, jer ovo je prvi put da nas je netko ovako okupio na jednom mjestu s ciljem poboljšanja uvjeta življenja na prostoru cijele naše županije.

Sastanak gradonačelnika i načelnika Splitsko-dalmatinske županije

Zoran Tonšić, Hrvoje Merki, Andro Krstulović Opara

U KLIŠKOM DOMU KULTURE JOZO BULIGA ODRŽAN DRUGI SASTANAK ŽUPANIJSKIH ČELNIKA S GRADONAČELNICIMA I NAČELNICIMA, A PORUKA JE JASNA:

A gdje su

Zajedno radimo na dobrobit cijele županije PišU

SANDRA BARČOT

JOSIP MATKOVIĆ

snimio vladimir dugandžić/hanza media

Pohvale županu za ovaj impozantni radni skup, bez obzira kojoj političkoj opciji pripadate, jer su problemi svim građanima isti, tim riječima Dragan Jelić potaknuo je nazočne da ustraju u zajedničkoj projekciji bolje budućnosti svih krajeva županije

P

ohvale Vama župane i svima ostalima za ovaj imopzantni zajednički sastanak i zajednički rad. Bez obzira kojoj političkoj opciji pripadate, jer su problemi svim građanima isti – komplimente zbog drugog sastanka gradonačelnika i načelnika s područja Splitsko-dalmatinske županije sa županom Blaženkom Bobanom i njegovim suradnicima, koji je prošloga etvrtka održan u Klisu, iznio je Dragan Jelić, pomoćnik ministrice Gabrijele Žalac, iz Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova.

Izostala samo dvojica Naime, besplatne knjige za sve osnovce, kupnja novih vatrogasnih vozila, što s napuštenim školskim zgradama, projekti koje RERA provodi, kao i

objedinjavanje turističkih zajednica, pa modernizacija meteorološko-motriteljske mreže - teme još jednog zajedničkog druženja čelnika prostorno najveće županije ocijenjene su od strane svih itekako bitnima i potrebnima za raspravu.

A od 55 čelnika jedinica lokalne samouprave, prisutni su bili svi osim spriječnih načelnika Otoka i Podbablja, dok je gradonačelnika Imotskog predstavljao njegov zamjenik. Svi ostali, od župana Bobana i njegovih zamjenika Luke Brčića i Ante Šošića, Petroslava Sapunara, predsjednika Županijske skupštine, pročelnika i svih čelnika županijskih ustanova, kao i gostiju: Kristijana Staničića, direktora Hrvatske turističke zajednice, Dragana Jelića, pomoćnika ministrice regionalnog razvoja i EU fondova, Dubravka Ponoša, direktora Fonda za zaštitu okoliša i Tonča Glavine, državnog tajnika za turizam, uspješnim su proglasili ovaj sastanak i praksu zajedničkih razgovora novog župana Bobana, koji se dobro snašao i u ulozi moderatora povećeg skupa u kliškom Domu kultu-

Oživjeti stare napuštene škole Raspravljano se i o napuštenim školskim objektima, pa je Božo Čubrić, načelnik Ciste Provo upitao župana je li se razmišljalo i o prodaji takvih objekata.

- Ovo pitam jer imamo u Aržanu staru školsku zgradu koja je urušena, krovište je uništeno. Trebalo bi gotovo tri milijuna kuna za obnovu, pa pitam ima li to smisla ili je bolje ruševni objekt prodati.

- O tome ćemo još razgovarati, no ponavljam – intencija je da se s ovim objektima ne ide u komercijalne svrhe, već da ih ustupi na primjer udrugama. Za sve prijedloga i elaborate kako oživjeti stare napuštene škole, molim vas uputite mom zamjeniku Luki Brčiću i pročelniku Tomislavu Đonliću – izjavio je Boban.

teresirala nabava vozila za vatrogasce.

- U požarima rekordnoj 2017. godini opožareno je 11.693 hektara a lani samo 265 hektara. Vozni park vatrogasaca je u prosjeku ima 22 godine, po starosti drugi u Hrvatskoj. Stoga ideja župana da osiguraju proračunom 20 posto za kupnju skupocjenih vozila oko 2 milijuna kuna, dok bi ostalo kroz kredit DVD-ovima i Javni vatrogasnih postrojbi, finacirale općine i gradovi, itekako podržavam - naglasio je Dražen Glavina, zapovjednik Županijske vatrogasne zajednice.

Hrvatske šume?

Petroslav Sapunar, Jakov Vetma i Blaženko Boban

re Jozo Buliga.

Objediniti TZ Prvo je čelnik HTZ-a Staničić iznio prijedloge izmjena Zakona o turizmu, davši težište na objedinjavanju turističkih zajednica i pohvalivši primjer Imotske krajine u kojoj su Grad Imotski i osam općina odlučili osnovati jednu, zajedničku turističku zajednicu.

- Mi se možemo pohvaliti sa 1,3 milijuna noćenja, no samo da nam se ovo objedinjavanje ne svede na zapošljavanje 4-5 novih uhljeba – zabrinut je novom inicijativom Joško Roščić, načelnik Baške Vode, na što je državni tajnik Glavina pojasnio: - Cilj radne skupine, koja radi na svim problemima, jest da imamo zakon koji odgovara svima i od kojega svi imaju koristi, pa ćemo uvažiti sve vaše primjedbe.

Stjepan Ivatek-Šahdan prisutnima je predstavio projekt METMONIC za modernizaciju meteoroloških postaja gdje im čelnici jedinica lokalnih samouprave trebaju osigurati zemljište za postaje na 60 lokacija, dok ih je najviše in-

Nije taj prijedlog naišao na odobravanje svih, posebno načelnika s malim proračunima kojima je 80-postotni iznos za vatrogasnu cisternu od dva milijuna kuna itekako problem.

- Zašto nam ne pomognu Hrvatske šume, ionako gasimo njihove zapuštene parcele, žbunje – upitali su Ante Miličić i Ivan Slavić, načelnici Podgore, odnosno Sućurja.

Dogovoreno je da se zainteresirani za ovaj model nabave navalnog vozila, procijenjenog s opremom na 1,8 milijuna ili 1,7 milijuna kuna bez PDV-a, ovisno o vrsti opreme, ili pak vatrogasne cisterne procijenjene na 1,4 milijuna kuna (bez PDV-a) ili šumskog vozila od 1,6 do dva milijuna kuna (bez PDV-a), jave pročelniku Damiru Gabriću, kako bi se utvrdio broj i vozila i cijena, i potrebna sredstva, kako bi se u sljedećih četiri godine osigurao novac u proračunima, kako županijskom, tako i gradskim i općinskim proračunima.

ANTONIO ŠKARPA, GRADONAČELNIK STAROGA GRADA:

Mi s otoka imamo specifične probleme

Antonio Škarpa (nezavisni), rođen je 1988. godine, završio je Visoku školu za sigurnost u Splitu, a na zadnjim lokalnim izborima za gradonačelnika u Starom Gradu, u trećem krugu glasovanja, pobijedio je kao nezavisni kandidat.

– Prije svega želim pohvaliti ovu inicijativu župana Blaženka Bobana, za koju se iskreno nadam kako će postati redovita praksa u budućnosti. Razmjena iskustava i nove informacije koje smo danas čuli nama lokalnim čelnicima zasigurno će olakšati rad u našim sredinama. Također, želim naglasiti kako je idealno izabran termin za ovaj skup, uoči donošenja gradskih i općinskih proračuna. Dodao bih još da ako je moguće ovakav skup organiziramo samo za nas otočane, budući da imamo svoje specifične probleme.

Iako je to tema više za nacionalnu razinu vlasti, navest ću samo problem indeksa razvijenosti po kojemu je, primjerice, Stari Grad u četvrtoj skupini, što nas onemogućuje ili limitira u prijavljivanju za mnoge natječaje. U svakom slučaju, pohvaljujem inicijativu i nadam se skorom novom sastanku s novim temama i izazovima s kojima se suočavamo u svakodnevnom radu.

JOŠKO DUJMOVIĆ, NAČELNIK PRIMORSKOG DOCA:

Sve teme dotiču se i moje općine - Vrlo sam zadovoljan, posebno što se gotovo sve teme o kojima se razgovaralo dotiču na određen način i općine Primorski Dolac. Svakako da nam je jedna od najzanimljivijih priča upravo ova oko besplatnih udžbenika.

nastavak na 8. i 9. stranici �

8

9

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE LISTOPAD 2017.

mnogo je tema značajnih za otoke, priobalje i zagoru

projekti s mora i kraja

NA KLIŠKOJ TVRĐAVI RAZGOVARALO SE O SUDBINI NAPUŠTENIH ŠKOLSKIH OBJEKATA, POMOĆI RODITELJIMA ŠKOLSKE DJECE, PROJEKTIMA KOJI SE FINANCIRAJU IZ EU FONDOVA...

Svim osnovcima besplatni udžbenici – odakle 'iščupati' 32,6 milijuna kuna?

� nastavak sa 7. stranice

KRISTINA KRIŽANAC, GRADONAČELNICA SINJA:

U posljednje dvije godine postali smo primjer dobre prakse za poticanje mladih visokoobrazovanih osoba na razvoj poduzetništva u sektoru ekološke poljoprivrede na nacionalnoj razini

Dotakli smo se životnih tema – Pozdravljam županovu odluku o održavanju sastanaka s gradonačelnicima i načelnicima, danas na Klisu a nadam se uskoro i u Sinju. Mišljenja sam kako je ovo najbolji način da se gradonačelnici i načelnici upoznaju sa svim trendovima koji se planiraju na razinama države i županije, a s druge strane gradonačelnici i načelnici imaju priliku iznijeti svoja viđenja i probleme s kojima se susreću, a koji se mogu rješavati na razini županije. Posebno podržavam inicijativu objedinjavanja turističke ponude turističkih zajednica gradova i općina, s ciljem zajedničkih promotivnih aktivnosti na domaćem i inozemnom tržištu. Sve druge teme također su bile životne i mogu samo zaključiti da se nadam što skorijem susretu ovakve vrste. Grad Sinj je spreman biti domaćin sljedećeg ovakvog okupljanja.

Ž

upan Blaženko Boban na kliškom sastanku s gradonačelnicima i načelnicima iznio je podatak kako na prostoru županije postoje 153 napuštena školska objekta, uglavnom u ruralnim krajevima i na otocima, od čega s 43 mogu raspolagati, budući da im je utvrđeno vlasništvo, pa je predložio da se ti objekti daju na uporabu udrugama, ali kroz razrađene kriterije.

Gradonačelnici i načelnici iznijeli su i probleme stanovanja bivših uposlenika škola u tim objektima, pa je dogovoreno kako će se o svemu još raspravljati i tražiti rješenja, od slučaja do slučaja.

Radit će se na kriterijima te planirati kako da se osigura 32,6 milijuna kuna za besplatne udžbenike svim županijskim osnovcima, gdje bi Županija osigurala 40 posto sredstava, a jedinice lokalne samouprave ostatak.

Vrlika plaća i – štedi – Mi već godinama kupujemo udžbenike za sve učenike, koje đaci na kraju godine vrate, ravnatelji i profesori pregledaju, odbace uništene i naprave plan za kupnju novih potrebnih. Grad Vrlika osigu-

štitu okoliša i izvođača radova sanacije odlagališta otpada na Karepovcu.

Muk s otoka i priobalja

Svi sudionici sastanka pred kamerom našeg fotoreportera na Kliškoj tvrđavi rava neophodna sredstva i već sada bilježimo 70 posto uštede za udžbenike pri novim kupnjama – iznio je primjer dobre prakse Jure Plazonić, poteštat Vrlike.

– Što ćemo mi koji kao općina imamo visoki indeks razvijenosti, no ne tako razvijen i velik proračun. Kako ćemo mi osigurati sredstva? – upitao je Jerko Roglić, načelnik Dugog Rata, na što je odgovor ponudio dožupan Ante Šošić: – Cilj je korektan i treba ga

IVO TOMASOVIĆ, GRADONAČELNIK OMIŠA:

Dobro je čuti iskustva drugih Ivo Tomasović (MOST), rođen je 1977. godine u Splitu, a u Zagrebu je diplomirao na Ekonomskom fakultetu. Na zadnjim lokalnim izborima izabran je za gradonačelnika Omiša.

– Izuzetno sam zadovoljan ovim sastankom jer smo se dotakli mnogih tema koje su nas na terenu, u općinama i gradovima, opterećivale kroz proteklo vrijeme. Uvijek je dobro čuti iskustva drugih kolegica i kolega. Danas sam, u interakciji nas načelnika i gradonačelnika sa županom, čuo puno korisnih informacija i mislim da bismo i dalje trebali nastaviti s ovakvim susretima.

IVAN KRŽELJ, NAČELNIK ZADVARJA:

Nije isto na otocima, u priobalju i Zagori Ivan Krželj (MOST), rođen je 1991. godine u Splitu. Završio je sveučilišni diplomski studij elektrotehnike i informacijskih tehnologija na splitskom FESB i time stekao zvanje magistar inženjer elektrotehnike i informacijskih tehnologija. Načelnikom općine Zadvarje imenovan je 2014. godine.

– Pozitivno ocjenjujem ovakav susret načelnika i gradonačelnika iz naše županije sa županom Bobanom. Smatram da bismo možda bili još konkretniji i konstruktivniji kad bismo razdvojili gradonačelnike i načelnike po prirodnim cjelinama: otoci, priobalje i Zagora, jer imamo više zajedničkih izazova i projekata o kojima možemo detaljnije razgovarati i onda učiniti potreban pomak koji naši sugrađani očekuju od nas.

podržati, a kriterije ćemo urediti!

Novi projekt naziva "Priprema lokalnih razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz EU fondova" prezentirao je Jozo Sarač, ravnatelj RERA-e, "ponudivši" sedam milijuna kuna gradonačelnicima i načelnicima samo za dokumentaciju, a koji su im na raspolaganju u europskoj blagajni.

Potpisan je i Ugovor između Grada Splita, Fonda za za-

Na koncu je župan upoznao načelnike i gradonačelnike sa skorim dovršenjem zgrade Arhiva Splitsko-dalmatinske županije koji će ujedno poslužiti i nekim gradovima i općinama.

Nakon popriličnog zanimanja za Povjerenstvo za dodjele koncesija na pomorskom dobru, župan Boban morao je ponovno apelirati na čelnike otočnih i priobalnih mjesta koji još nisu dostavili svoje prijedloge promjenjivog člana spomenutog povjerenstva.

Nazočne je na koncu čekao obilazak tvrđave i zajedničko druženje u Providurovom stanu, dijelu tvrđave koji je obnovila Županija za potrebe visokog protokola, a u funkciji još bolje turističke ponude ove zanimljive destinacije.

10

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE LISTOPAD 2017.

11

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE LISTOPAD 2017.

moj kolega papa

u gradu najdražega pape

BIVŠI NOGOMETNI 'BROJ JEDAN' U KRAKOVU GOVORIO O NAJSLAVNIJEMU SINU TOGA GRADA

ŽUPANIJSKO IZASLANSTVO POSJETILO KRAKOV I MALOPOLJSKO VOJVODSTVO U POLJSKOJ

Neraskidiva veza

'Hajduk prvi, papa Ivan Pavao drugi'

Ivana Pavla II. i Hrvata

Piše:

stipe pletikosa

S

Hrvatska", pa je pažnja umjerena na baku Karola Wojtyle koja je najbliža postavljenoj tezi, ali se navedeno ne može sa sigurnošću utvrditi. Konferencija je obilovala temama vezanim za povijesni, socijalni, društveni pa i sportski kontekst Papina utjecaja na hrvatsko društvo, a posebno se raspravljalo o ulozi pape Ivana Pavla II. u priznanju Republike Hrvatske. Poznato je

da je Vatikan među prvim državama u svijetu koje su priznale neovisnost i samostalnost Republike Hrvatske (13. siječnja 1992. godine, a priznanje je najavljeno 20. prosinca 1991. godine), pri čemu je Papa predstavljen kao jedan od glavnih zagovaratelja hrvatske samostalnosti.

BIJELA HRVATSKA Posebno je interesantna teza da je Papa podrijetlom iz područja Poljske koje se nekad nazivalo 'Bijela Hrvatska'

Županijsko izaslanstvo na primanju kod zamjenika gradonačelnika Krakova

Piše:

ante šošić

DRUGi dio tematske konferencije, pod nazivom 'Sudjelovanje pape Ivana Pavla II. u proglašenju nezavisnosti Republike Hrvatske",održat će se u Splitu 5. svibnja 2018. godine u sklopu Dana Sudamije

U

sklopu konferencije pod nazivom "Papa Ivan Pavao II. u životu Hrvata", izaslanstvo Splitsko-dalmatinske županije, predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar i dožupan Ante Šošić posjetili su grad Krakov i Malopoljsko vojvodstvo, te aktivnim sudjelovanjem doprinijeli uspješnom održavanju prvog dijela tematske konferencije, organizirane u dva dijela. Prvi je održan 8 i 9. listopada, dok je drugi dio predviđen za 5. svibnja 2018. godine u Splitu, kao druga tematska cjelina pod nazivom "Sudjelovanje pape Ivana Pavla II. u proglašenju neovisnosti Republike Hrvatske", a ista će se održati i u sklopu dana Sudamije 2018. godine.

Zbog iznimnog utjecaja Ivana Pavla II., u događajima koji su oblikovali Europu i svijet za trajanja pontifikata (1978. – 2005.), a posebi-

ce na događaje u Europi 80-ih godina prošloga stoljeća, a posredno i ogromnog i nezamjenjivog utjecaja na priznavanje Republike Hrvatske, nameće se zaključak da je međunarodno priznanje Hrvatske povezano s djelovanjem Ivana Pavla II., kojemu povijest opravdano dodaje naslov Ivan Pavao Veliki.

Svečani koncert za RH Program konferencije obuhvaćao je i proslavu Dana neovisnosti Republike Hrvatske obilježenu svečanim koncertom Krakovske filharmonije u Muzeju grada Krakova, a u organizaciji počasnog konzula Republike Hrvatske u Krakovu Pawela Wlodarczyka i veleposlanstva Republike Hrvatske na čelu s veleposlanicom Andreom Bekić. Prvoga dana konferencije, završene svečanim koncertom, izaslanstvo Županije posjetilo je papin-

sko svetište "Vrata milosrđa" – gdje je za hrvatsku delegaciju, a u čijem je sastavu bio i legendarni "vatreni vratar" Stipe Pletikosa, predvodio svetu misu kardinal Krakova Stanislaw Dziwisz – u sklopu kojeg je i vidikovac te spomenik Ivanu Pavlu II., koji bdije nad Krakovom i Poljskom.

Znamenitost svetišta je u tome da su ga posjetila trojica papa: u kolovozu 2002. Ivan Pavao II. svetištu je poklonio kamen s Golgote; Benedikt XVI. bio je 27. svibnja 2006. na beatifikaciji pape Ivana Pavla II. te papa Franjo koji je 30. lipnja 2016. godine prisustvovao obilježavanju Svjetskog dana mladih.

Drugog dana posjeta održana je cjelodnevna radna konferencija na kojoj se govorilo o povezanosti Ivana Pavla II. i Hrvata, a posebno je interesantna teza da je Papa podrijetlom iz područja Poljske koje se nekad nazivalo "Bijela

Gospodarska suradnja

Veleposlanica Andrea Bekić i kardinal Krakova Stanislaw Dziwisz

Stipe Pletikosa i Ante Šošić sa sloganom 'Invest in Croatia'

U pauzama predavanja, uz asistenciju Veleposlanstva Republike Hrvatske i Konzulata RH u Krakovu, održavani su informativni sastanci oko gospodarske suradnje i potencijalnih poljskih investicija u Splitsko-dalmatinsku županiju u kojima je ulogu nesebičnog promotora preuzeo i Stipe Pletikosa. Završetak konferencije okrunjen je prijemom dogradonačenika Krakova.

Posljednjeg dana posjeta Poljskoj, delegacija Županije posjetila je Malopoljsko vojvodstvo, gdje je priređen prijem organiziran od strane vicemaršala Malopoljskog vojvodstva Wojciecha Kozaka, a ujedno su razmijenjena iskustva o ulaganju u komunalnu i prometnu infrastrukturu te u povlačenju sredstava iz EU fondova, pri čemu je poljskim prijateljima upućen i poziv da dođu u posjet na drugi dio konferencije koji će se održati u Splitu, početkom svibnja 2018. godine.

Konferencija je održana uz počasno pokroviteljstvo predsjednika Republike Poljske Andrzeja Dude i predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, a uz svesrdnu organizacijsku potporu hrvatskog prijatelja, počasnog konzula RH u Poljskoj Pawela Wlodarczyka.

ad kad su se slegle emocije nakon putovanja u Krakov, mogu zbilja reći, bez imalo kurtoazije, da mi je ovo putovanje bilo jedno od najljepših u životu. Naime, nakon što sam prestao igrati nogomet prije godinu i pol dana te ušao u novo poglavlje svog života, ovakva iskustva su nešto sasvim novo za mene. Uvijek sam smatrao da mi bivši sportaši imamo posebnu odgovornost u našem društvu, imamo obvezu svojim iskustvom, radnim navikama i ponajprije poznanstvima koje imamo po cijelom svijetu, promicati kulturu zajedništva posebno među mladima. Zato sam s oduševljenjem prihvatio poziv počasnog hrvatskog konzula u Krakovu gospodina Pawela Wlodarczyka kada me je početkom ljeta kontaktirao s nakanom da me privoli sudjelovati u konferenciji pod imenom "Zemljo Hrvatska Bog te blagoslovio", u čast 20. obljetnice posjeta najdražeg pape Ivana Pavla II. našem gradu.

Uz brojne izlagače koji su govorili o različitim temama vezanim o utjecaju sv. Ivana Pavla II. na hrvatsko društvo, moj je govor, naravno, bio vezan uz sport.

Volio sport i sportaše Uz pomnu pripremu gdje mi je jako puno savjetima pomagao fra Žarko Relota, kojemu ovim putem osobno zahvaljujem, napisao sam na nekoliko stranica temu pod naslovom "Hajduk prvi, papa Ivan Pavao drugi".

U njoj sam, naravno, govorio o Papinu utjecaju na sport i same sportaše, kako nas je inspirirao i podupirao u svojim obraćanjima a također sam se referirao na naš dragi klub koji je dva puta primio te smo jedini klub

uz Bayern Muenchen kojemu je to uspjelo.

Posebno mi je bilo drago kad je sam rektor Katoličkog sveučilišta u kojemu se odvijala konferencija u svom završnom govoru posebno istaknuo naslov moje teme i onako od srca se nasmijao iskazujući divljenje našoj splitskoj domišljatosti te papinoj povezanosti s našim klubom i gradom. Papu sam predstavio kao svog kolegu, jer je uistinu to i bio (bio je golman te nastupao za Cracoviu koja danas igra u prvoj poljskoj ligi) te nadasve kao prijatelja koji je uvijek za nas sportaše imao vremena i izvan vremena protokola pitajući nas: "Koju poziciju igraš?, "Odakle dolaziš?" itd. Uz perfektnu organizaciju počasnog konzula jako mi je drago uvijek upoznati nove ljude, čuti nova životna iskustva i osjetiti tu ljudsku povezanost koju može ostvariti samo ovakva plemenita nakana. Drago mi je da su to osjetila i oba državna poglavara te su prihvatili biti pokrovitelji ovog poljsko-hrvatskog susreta.

Nezaboravni dani Posebno mi je bilo drago vidjeti i upoznati izaslanike naše županije, Biskupske konferencije, profesora s bogoslovije, raznih medija koje ću, kao i ovaj dvodnevni zajednički susret, nositi sa sobom u srcu i sjećanju.

Moram svakako spomenuti i susret s gradonačelnikom Krakova, inače navijačem poljske Wisle koji se nevjerojatno dobro prisjetio detalja kad sam zajedno s Hajdukom igrao protiv njegove Wisle prije 15-ak godina, te mi je poklonio loptu i prigodnu značku.

Uglavnom, moram još jednom naglasiti kako mi je ovo putovanje zbilja bilo na blagoslov jer je uvijek iznova lijepo podsjetiti se koliko je veliki čovjek bio papa Ivan Pavao II. i koliko je dan-danas jak njegov utjecaj ne samo na Poljake i Hrvate, nego i na cijeli svijet, te ćemo ga se uvijek s radošću sjećati i nositi u našim srcima.

12

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE LISTOPAD 2017.

13

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE LISTOPAD 2017.

Pripremila Ana-Marija Škorić

19. rujna

Slovacima smo top destinacija "Odnosi između naših država su na zavidnoj razini, a nadam se kako ćemo također, u dogledno vrijeme, ostvariti kontakte i na lokalnoj, županijskoj razini“, kazao je župan Blaženko Boban na prijemu upriličenom za Jurja Priputena, veleposlanika Slovačke Republike u Hrvatskoj. "Slovaci u sve većem broju dolaze u vašu zemlju, a najviše u Splitsko-dalmatinsku županiju, u Makarsku koju godišnje posjeti oko 50 tisuća naših turista, od ukupno 100 tisuća koji posjete SDŽ. Nadam se kako će se naša suradnja još više razviti i to preko Gorana Morovića, našeg počasnog konzula u Splitu“, kazao je veleposlanik.

Razgovaralo se i o mogućnostima proširenja suradnje na kulturnom, sveučilišnom, sportskom, a posebice gospodarskom planu, kao i razmjeni iskustava i znanja kod pripreme projekata za povlačenje sredstava iz EU fondova.

Boban: Vi ste sportaši velikog duha Od kada sam župan ovo mi je jedan od dražih prijama. Tako mladi ljudi vrhunskim uspjehom promoviraju našu županiju. Malo govorimo o ljudima poput vas, koji imaju fizički nedostatak, ali imaju veliki duh, kazao je župan Boban čestitajući sportašima osvajačima medalja na Olimpijskim igrama

20. rujna

'Spomenica s imenima poginulih branitelja' U ugodnom razgovoru s predsjednikom Udruge obitelji poginulih branitelja Domovinskog rata Stanislavom Ivančićom i članovima Izvršnog odbora Udruge Ivom Gabrilom i Ivanom Jerkovićom, župan Blaženko Boban se zanimao za rad udruge i poteškoće s kojima se susreću u radu. Predsjednik Udruge Ivančić je kazao da su došli kao svoji svomu, samo na razgovor, ništa ne tražeći nego su županu poklonili Monografiju, ili kako je kazao, spomenicu s imenima poginulih branitelja u Domovinskom ratu s područja Splitsko-dalmatinske županije. Župan je zahvalio rekavši da će te dvije spomenice imati posebno mjesto u njegovu uredu.

21. rujna

Ugovori o energetskoj obnovi škola Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štomar i župan Blaženko Boban su s ravnateljima pet osnovnih škola iz Dicma, Sinja, Postira, Omiša i Vrgorca potpisali ugovore o energetskoj obnovi škola na području Splitsko-dalmatinske županije vrijedne 15 milijuna i 754 tisuće kuna. "Raduje me što ove ugovore potpisujemo upravo u Splitsko-dalmatinskoj županiji jer je to potvrda kako se i na jugu Hrvatske može uštedjeti energetskom obnovom objekata“, kazao je ministar Štromar. "Ako se po jutru dan poznaje, siguran sam kako ćemo i sve naše buduće projekte pripremiti kako treba i na vrijeme, vodeći računa uvijek i prije svega o ravnomjernom razvoju svih krajeva županije, kao što smo i ovaj put nastojali imati nekoliko škola iz Zagore, jednu s priobalja i jednu s otoka Brača", kazao je župa Boban.

'Odrasli mogu učiti od maloga Alena' Na splitskim Prokurativama Zaklada "Hrvatska za djecu" predstavila je svoju slikovnice "Učini mali korak velikim" u kojima djeca bez roditeljske skrbi i djeca s posebnim potrebama izražavaju svoju želju koju im ispunjavaju oni koji dragovoljno preuzmu slikovnicu. Slikovnice su prvi preuzeli župan Blaženko Boban i dogradonačelnik Splita Nino Vela. "U slikovnici koju sam

Tri toka otpada

Centar u Lećevici 'izbrisat će'15 ilegalnih odlagališta otpada

CGO Lećevica i šest pretovarnih stanica (Split, Sinj, Zagvozd, Brač, Hvar, Vis) projekt je od javnog interesa vrijedan 72 milijuna eura, u 72-postotnom iznosu financira ga Europska unija, 18 posto Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i 10 posto Splitsko-dalmatinska županija Piše:

gluhih, naglasivši kako se treba voditi više računa o ovom segmentu sporta. Čestitkama su se pridružili zamjenik župana Luka Brčić i pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Tomislav Đonlić. "Ovo je prvi put da je za nas upriličen prijam. Nitko nas nikad nije pozvao i stoga vam veliko hvala što ste nas primili i poslušali“, kazala je Melani Turković,predsjednica Sportske udruge gluhih SDŽ, te istaknula kako 2018. godine njihova Udruga slavi 70 godina postojanja.

kronologija događanja

NAKON VIŠEGODIŠNJEG ČEKANJA I BROJNIH UPRAVNIH POSTUPAKA, KONAČNO DOBIVENA LOKACIJSKA DOZVOLA ZA GRADNJU ŽUPANIJSKOG CENTRA ZA GOSPODARENJE OTPADOM

NIKOLA VILIĆ/HANZA MEDIA

kronologija događanja

projekt za čisti okoliš

JOSIP MATKOVIĆ

S

plitsko-dalmatinska županija sve je bliže uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, te zatvaranju 15 neusklađenih odlagališta koja već više desetljeća onečišćuju zrak, tlo i pitke vode pa time ugrožavaju zdravlje ljudi i okoliš. Naime, nakon što je u lipnju Ministarstvo zaštite okoliša i energetike izdalo rješenje, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja izdalo je lokacijsku dozvolu za gradnju županijskog centra za gospodarenje otpadom u općini Lećevica pa su se stekli uvjeti za raspisivanje natječaja za pružanje tehničke pomoći, nadzor radova te izgradnju centra i šest pretovarnih stanica, kao i drugih dijelova projekta.

Izdavanje lokacijske dozvole pozdravio je splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban,

kazavši kako Županija, inzistirajući na realizaciji tog projekta, pokazuje da je potrebno rješavanje problema vezanih uz ilegalna odlagališta otpada kojih je na području ukupno 15, a najveća i najopasnija su splitski Karepovac i Mojanka kod Sinja.

Radovi od sredine

Cilj cjelovitog sustava gospodarenja otpadom podrazumijeva odgovorno postupanje s otpadom, poštujući red prvenstva: – sprječavanje nastanka otpada; – pripremu za ponovnu upotrebu; – recikliranje; – druge postupke upotrebe (npr. energetske upotrebe); – zbrinjavanje otpada.

2018. godine

Tomislav Šuta, ravnatelj Regionalnog centra čistog okoliša

– Lokacijsku dozvolu smo dobili nakon višegodišnjeg čekanja i sada slijede pripreme za provedbu međunarodnih natječaja. To bi moglo potrajati i do devet mjeseci. Stoga, početak radova očekujem polovicom ili u jesen 2018. godine – istaknuo je Boban, dodajući kako se nada da će Hrvatska uspjeti izbjeći plaćanje penala Europskoj komisiji zbog nepravovremene izgradnje centra, jer će ona nadzirati i biti uključena u sve aktivnosti vezane uz izradu dokumentacije i gradnju CGO Lećevica.

O proceduri koja slijedi i onome na čemu se već počelo radi-

Otpad iz 55 gradova i općina Centar za gospodarenje otpadom (CGO) je cjelina međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada. U centru će se prikupljati i obrađivati otpad s područja Splitsko-dalmatinske županije (55 gradova i općina). Dio otpada nastao u blizini dopremat će se u CGO

Cjeloviti sustav gospodarenja

izravno, dok će se otpad iz udaljenijih dijelova županije pretovarivati u pretovarnim stanicama (PS).

Centar se planira izgraditi na području naselja Kladnjice, u općini Lećevica. U njemu će se prikupljati, obrađivati i odlagati otpad s područja Splitsko-dalmatinske županije, uključujući: komu-

nalni, neopasni proizvodni i građevni otpad. Manje količine opasnog otpada, izdvojene iz komunalnog otpada, a koje su neizbježne, u CGO-u će se privremeno skladištiti i predavati ovlaštenoj i specijaliziranoj tvrtki za prikupljanje i obradu pojedine vrste opasnog otpada.

ti, direktor Regionalnog centra čistog okoliša Tomislav Šuta kazao je kako je izdavanjem lokacijske dozvole odrađena tek prva dionica projekta te da se u suradnji s Europskom komisijom priprema natječajna dokumentacija, nakon čega slijedi raspisivanje međunarodnog natječaja za građevinske radove.

– Najvažnije je da se cijela stvar, nakon 70 ishođenih dokumenata i na desetke provedenih upravnih postupaka, a sve uz suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Fonda za zaštitu okoliša i predstavnika Europske komisije agencije JASPERS, pokrenula u pozitivnom smjeru, jer 15 ilegalnih odlagališta, naročito Mojanka kod Sinja i splitski Karepovac, zaista su ekološki problemi i predstavljaju realnu opasnost za zdravlje stanovnika cijele županije. Osim toga, sva postojeća odlagališta otpada u Republici Hrvatskoj moraju ispuniti zahtjeve "Direktive 1999/31/EZ o odlaganju otpada" najkasnije do 31. prosinca 2018. godine.

To podrazumijeva i obvezu provedbe sanacije i zatvaranja svih aktivnih neusklađenih odlagališta otpada, kao i uspostavu županijskih (regionalnih) centara za gospodarenje otpadom.

Izgradnja županijskog centra za gospodarenje otpadom u Lećevici projekt je na kojem radimo ubrzanim tempom.

Zaštitatla, zraka i vode Naime, CGO Lećevica i šest pretovarnih stanica (Split, Sinj, Zagvozd, Brač, Hvar, Vis) projekt je od javnog interesa vrijedan 72 milijuna eura, u 72-postotnom iznosu financira ga Europska unija, 18 posto Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i 10 posto Splitsko-dalmatinska županija. Svi budući postupci, uključujući provedbu međunarodnog natječaja i odabir najboljeg ponuđača, kao i postupak izgradnje, bit će strogo kontrolirani, redovito praćeni, javni i transparentni te pod strogim nadzorom Europske komisije. Županijski CGO u općini Lećevica je najsuvremenije postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada, u čijem sastavu je planirana i izgradnja sortirnice i kompostane u svrhu izdvajanja sirovina korisnih za reciklažu. Izgradnjom i radom centra neće se onečišćavati okoliš, jer je dozvolama i rješenjima nadležnih tijela osigurana provedba mjera zaštite tla, zraka i voda: sve podloge bit će izvedene nepropusno, sve otpadne vode sakupljat će se i pročišćavati te koristiti za tehnološke potrebe centra i neće se ispuštati u podzemlje.

Samoodrživi sustav Velik dio energetskih potreba centar će zadovoljavati korištenjem obnovljive sunčeve energije, a koristit će i sakupljenu kišnicu kako bi se uštedjelo na potrošnji pitke vode. Izgradnjom i radom centar se u potpunosti razlikuje od današnjih 15 aktivnih neusklađenih odlagališta u županiji koja izravno utječu na stanje kvalitete zraka, tla i voda, od najvećih – Karepo-

Proučavanje različitih varijanti projektnih rješenja baziranih na prikupljenim podacima o količini, tokovima i sastavu otpada, uočenim trendovima te izrađenim projekcijama za pretpostavljeno razdoblje rada CGO-a od 2020. – 2044. godine, pokazalo je opravdanost i ekonomsku održivost cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Na temelju definiranih optimalnih rješenja CGO-a i PS-a izrađena su idejna rješenja i projekti.

Optimalan sustav predviđa odvojeno sakupljanje tri toka otpada nastalog u domaćinstvima: – papira, stakla, plastike i metala na mjestu nastanka (zeleni otoci, reciklažna dvorišta); – biorazgradivog otpada iz kuhinje, vrtova, parkova, s tržnica; – miješanog komunalnog otpada, uz izdvajanje posebnog otpada, tekstila, izdvajanje i obradu glomaznog otpada, građevnog otpada, biootpada.

Uz navedene aktivnosti provodit će se i gospodarenje posebnim kategorijama otpada sukladno posebnim propisima. Odvajanjem navedenih vrsta na mjestu nastanka stvorit će se značajne količine otpada pogodne za upotrebu i razvoj "kružne ekonomije", dok će se smanjiti količina otpada, uz promjenu početnog sastava, preostala za otpremu na obradu u CGO i to najmanje za 50 posto u odnosu na proizvedenu količinu. vac, Mojanka i Kozjačić, pa do najmanjih na otocima.

Budući centar u Lećevici je samoodrživi sustav. Koristit će sunčevu energiju preko solara, a sva proizvedena električna energija upotrijebit će se za potrebe centra. Centar predviđa i ugradnju pročišćivača voda u kojem će se sva voda (sanitarna i kišnica) prikupiti i pročistiti do tehnološke razine te se ponovno koristiti u procesu kompostiranja. Dodamo li tome, da se centar radi na potpuno vodonepropusnoj podlozi jasno je kako ispuštanja vode u podzemlje, kao ni opasnosti od onečišćenja izvora pitke vode nema i neće je biti.

Danas ta opasnost postoji isključivo od 15 neusklađenih odlagališta na području županije.

preuzeo 11-godišnji Alen izražava želju da mu se kupe tri lopte, jedna za njega a dvije za njegova dva brata", rekao je župan Boban obraćajući se nazočnima. Boban je istaknuo kako ga je posebice ganula Alenova skromna želja da i njegova braća imaju loptu jer se time izražava briga za drugoga. "Mi odrasli, poglavito koji obnašamo političke i javne dužnosti, trebamo učiti od Alena kako biti skroman i brinuti o drugomu", poručio je župan Boban.

27. rujna

Razmotreno stanje cestovne infrastrukture Na zajedničku inicijativu župana Blaženka Bobana i gradonačelnika Splita Andre Krstulovića Opare održan je sastanak s državnim tajnikom Ministarstva mora prometa i infrastrukture Tomislavom Mihotićem, direktorom Hrvatskih cesta Josipom Škorićem te ravnateljem ŽUC-a Petrom Škorićem, na kojemu je razmatrano stanje cestovne infrastrukture na području Splita i županije, kao i potrebne i planirane aktivnosti na unapređenju tog stanja.

Razgovaralo se o spajanju splitskog područja s autocestom i mogućnostima proboja tunela kroz Kozjak, prometnici Trogir - Omiš, s naglaskom na probleme na dionici od Kaštel Sućurca preko Širine u Solinu, odnosno obilaznice Solin – Split (tzv. Mravinačke rampe do TTTS-a), uređenju i statusu Ulice Zbora narodne garde, rotoru u Stobreču, pristupa gradskoj luci u Splitu, kao i premoštenju rijeke Cetine.

Postignuta je suglasnost vezana za potrebe prometnog rasterećenja Splita i kao ključna zaobilaznica od Solina do Stobreča, koja ne bi smjela prolaziti trasom postojećih gradskih ulica. Upozoreno je na veliko kašnjenje u realizaciji unapređenja prometne-cestovne infrastrukture, uz naglasak kako na ovom području postoje dvije najkritičnije prometne točke u Republici Hrvatskoj.

Također, određene su i radne skupine, u kojima su predstavnici lokalne samouprave, Ministarstva i Hrvatskih cesta koje će preuzeti brigu o provedbi dogovorenih mjera.

29. rujna

Centar za posjetitlje u Dugopolju Gospodarska zona u Dugopolju i Sportski centar “Hrvatskih vitezova” bit će sljedeće godine bogatiji za još jedan sadržaj javne turističke infrastrukture. Svega kilometar udaljenosti od izlaza za Split s autoceste A1 bit će izgrađen multifunkcionalni Centar za posjetitelje Splitsko-dalmatinske županije.

Ovaj vrijedan projekt sufinanciraju Županija i Ministarstvo turizma. "Već je potpisan ugovor s izvođačem, sve je definirano, a kroz koji dan bi trebali početi radovi. Ovo je zaista jedan reprezentativan objekt. Investitor je tvrtka Inero, a investicija je vrijedna preko 13 milijuna kuna. Oko 10 milijuna kuna je osigurano iz Europskih fondova. Moram biti iskren, to je sve bilo pripremljeno u mandatu moga prethodnika“, rekao župan Boban i pojasnio kako je za lokaciju Centra odabrao Dugopolje jer se tu nalazi izlaz s autoceste za Split, zbog čega ga, kaže, često nazivaju “vrata Zagore” i “vrata Splitsko-dalmatinske županije.

Otkrivena spomen ploča Goranu Kliškiću Spomen ploču posvećenu Goranu Kliškiću na pročelju obiteljske kuće otkrio je njegov otac Ratomir Kliškić. Goranovi suborci Ivan Lela i Damir Božinović Sipa, kao i Goranov prijatelj i trener tae-kwon-doa prof. dr.

Dragan Primorac prozvali su Gorana herojem Domovinskog rata. Otac Ratomir s puno je emocija govorio ne samo o svom sinu, kao i potrebi čuvanja uspomene na poginule branitelje i čuvanju dostojanstva živih hrvatskih branitelja, boreći se samo za istinu o Domovinskom ratu. Župan je naglasio važnost čuvanja istine o Goranu i 15.830 hrvatskih sinova koji su svoje živote ugradili u temelje naše Hrvatske.

Obraćajući se Goranovu ocu, prijatelju Ratomiru, župan Blaženko Boban mu je rekao da može biti i vjerojatno jest jedan od najponosnijih Hrvata u Splitu i Hrvatskoj. "I nakon smrti svojih najbližih, sina i supruge, nisi se predavao nego si nastavio pjevati domoljubne pjesme. Nikada nisi rekao da ne možeš ili da te boli, na čemu ti zahvaljujem. O tvom sinu su sve rekli oni koji najviše znaju - njegovi suborci, a ja mu mogu samo čestitati rođendan koji danas u nebu slavi u društvu anđela", kazao je župan Boban. Spomen ploča je izradio akademski kipar Kažimir Hraste.

14

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

15

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

LISTOPAD 2017.

LISTOPAD 2017.

Pripremila Ana-Marija Škorić

2. listopada

Suradnja s Vladom Herceg-bosanske županije Župan Blaženko Boban i zamjenik župana Ante Šošić primili su gradonačelnike Livna i Tomislavgrada, Luku Čelana i Ivana Vukadina te izaslanstvo Vlade Herceg-bosanske županije predvođeno predsjednikom Vlade, Ivanom Jozićom. Sastanku su nazočili i županijski pročelnici Anđelko Katavić, Davor Pavić, ravnatelj županijske agencije RERA Jozo Sarač, te predsjednik Skupštine HBŽ Robert Bagarić i ministri Vlade HBŽ: Ivica Brešić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Darinko Mihaljević, ministar unutarnjih poslova, Petar Galić, ministar znanosti, prosvjete, kulture i športa i Stipan Šarac, ministar financija. Petar Škorić, saborski zastupnik i član saborskog odbora za promet, ravnatelj županijskih cesta govorio je o potrebi boljeg povezivanja autoceste tzv. poprečnim cestama prema unutrašnjosti, u konkretnom slučaju boljem povezivanju Biska kod Trilja i graničnog prijelaza Kamensko, na putu za Tomislavgrad i Livno. Govoreći o graničnim prijelazima, zajednički zaključak svih nazočnih je da je potrebno čim prije riješiti status malograničnog prijelaza Vaganj, a razgovaralo se i o statusu graničnih prijelaza Prisika i Kamensko. Mate Dabro (HEP) je kroz "Prezentaciju aktivnosti na projektu održivog gospodarenja voda sliva rijeke Cetine“ objasnio korist ovoga projekta susjedima iz livanjske općine, s obzirom na mogućnost odvodnjavanja voda livanjskog polja. Dogovorena je i suradnja dviju županijskih agencija za EU fondove.

9. listopada

S premijerom o požarima i sanaciji šteta Na sastanku s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićom, župan Blaženko Boban je istaknuo niz za Splitsko-dalmatinsku županiju iznimno važnih projekata. Razgovaralo se o posljedicama ljetošnjih požara na području županije, posebno velikog požara na području Žrnovnice, Podstrane i na širem području Splita. Župan Boban je iznio podatke o štetama, ali i iskustvima i naučenim lekcijama u obrani od ovako velikih nepogoda, te o potrebi zajedničkog sudjelovanja u sanaciji nastalih šteta.

Predsjednik Vlade Plenković je najavio skori sastanak u Vladi, sa županom i suradnicima o sanaciji nastalih šteta ne samo od požara, nego općenito od elementarnih nepogoda. Svakako među najvažnijim temama za Splitsko-dalmatinsku županiju – naglasio je župan Boban – goruća su pitanja iz područja cestovne infrastrukture: od rješavanja pitanja naplate tunelarine kroz Tunel sv. Ilije do početka razgovora o izgradnji tunela Kozjak i završetka već započetih brzih cesta, od kojih je prioritet cesta od Mravinaca prema TTTS-u i dalje prema Omišu.

Sastanku su, uz predsjednika Vlade i župana, nazočili i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar uprave Lovro Kuščević, državni tajnici Krunoslav Katičić, Tomislav Mihotić, Tonči Glavina, predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka Petešić i njegova zamjenica Tena Mišetić, glasnogovornica Vlade Sunčana Glavak, saborski zastupnik i predsjednik HVZ Ante Sanader, zamjenik župana Luka Brčić, pročelnici Damir Gabrić i Davor Pavić, te gradonačelnik Imotskoga Ivan Budalić.

TURISTIČKI ČELNICI S DRŽAVNE I ŽUPANIJSKE RAZINE DAT ĆE RUKE 'GRADU NA GORI' I OSAM SUSJEDNIH MU OPĆINA

Veleposlanik Rumunjske u Republici Hrvatskoj, Njegova Ekselencija Constantin-Mihael Grigorie posjetio je Splitsko-dalmatinsku županiju. Srdačnu dobrodošlicu poželjeli su mu župan Blaženko Boban i zamjenik župana Ante Šošić.

"Još kao gradonačelnik Solina pratio sam početak i razvoj tvrtke AD Plastik koja je u Rumunjskoj s Faurecia Automotive holdingom ušla u proizvodnju dijelova za tvornicu Renaulta u Rumunjskoj. Danas se u toj tvornici proizvode dijelovi za Dacia modele vozila i to u vrijednosti od gotovo 100 milijuna eura. Trenutni broj zaposlenih, prema mojim saznanjima, je oko 580. Posebno me veseli što ste u sektoru IC tehnologija zadnjih nekoliko godina dosegli zavidne rezultate i na europskoj razini. Nadam se suradnji i na tom području. Također se nadam još većem broju turista iz Rumunjske iako je Dalmaciju tijekom ove turističke sezone posjetilo gotovo 100 tisuća turista s vašeg područja“, kazao je župan.

Veleposlanik se zahvalio županu na prijemu te je istaknuo dobru suradnju Rumunjske i Hrvatske ističući pozitivna iskustva s hrvatskom zajednicom u Rumunjskoj. "Želja mi je proširiti našu suradnju na razini županija, sveučilišta i gospodarskih komora. Zbog važnosti odnosa koje njegujemo, otvoriti ćemo i počasni konzulat Rumunjske u Splitu, te Vam ovom prilikom i predstavljam našeg počasnog konzula gospodina Stjepana Roglića“, istaknuo je veleposlanik.

Imotska krajina je turistički biser Zagore Piše:

braco ćosić

G

rad Imotski i Imotska krajina ozbiljno su zakoračili u vrlo izazovni svijet turizma.

Praktički, preko noći, bez imalo iskustva, a pogotovo bez prateće infrastrukture, Imoćani su ove godine doživjeli turistički bum praćen nevjerojatnim povećanjem broja noćenja, prvenstveno inozemnih gostiju, te ostvarili izvanredan posjet turista u razgledavanju njihovih prirodnih ljepota.

Otvorili su se kućni sefovi, podizali krediti, pozajmljivao novac, a sve kako bi se izgradio bazen više, kako bi se uredile stare seoske kuće i prenamijenile u ugodne kuće za odmor. Konačno, izbirljivi turistički poslanici prepoznali su to, pa ne čudi da je već 15. kolovoza ove godine premašen broj noćenja ino-

zemnih gostiju iz cijele minule 2016. godine. Sam Imotski i njegova dva jezera, Modro i Crveno, do konca rujna posjetilo je oko 50 posto više gostiju nego u istom razdoblju prošle godine.

Sve to, uz one jednodnevne i vikend-goste, uz tisuće hodočasnika koji na putovanju za Međugorje ostanu na sat-dva u Imotskom, dovoljno je da se "grad na gori" i Imotska krajina već sada proglase turističkom Mekom Dalmatinske zagore.

Dogovor kuću gradi A takav nagli i začuđujući pomak u turizmu – što zbog neiskustva Imoćana, a što zbog nedostatne turističke infrastrukture – nije jednostavno pratiti, a ni kvalitetno se organizirati kako bi se "pohvatali konci" i dočekali gosti, te konačno uzeo koji euro više.

Stoga je vrijedan pažnje iskorak naše županije, posebno župana Blaženka Bobana i čelnih ljudi imotske lokalne

Luka Brčić na Forumu poljskih i hrvatskih regija

samouprave, da se na jednome mjestu (konačno!) okupe lokalni predstavnici i oni turistički, iz državne, županijske i gradske vlasti. A sve s ciljem da dogovore konkretna rješenja oko poboljšanja uvjeta za razvoj turizma u Imotskoj krajini. Tako su se u Imotskom sastali imotski gradonačelnik Ivan Budalić, direktor TZ Imotski Luka Kolovrat, dožupan Ante Šošić, županijski pročelnik Davor Pavić, direktor Hrvatske turističke zajednice Kristijan Staničić, državni tajnik u Ministarstvu turizma Tonći Glavina, dr. Ivo Kunst iz tima za poboljšanje turističke infrastrukture i Joško Stella, direktor TZ Županije splitsko-dalmatinske, načelnici općina Imotske krajine, izuzevši Podbablja i Zagvozda, koji su bili opravdano odsutni.

Luka Kolovrat predočio je ovogodišnje izvrsne turističke rezultate, usporedivši ih s onima iz prijašnjih godina. Naglasio je i potrebu utemeljenja jedinstvene turističke zajednice

Slijeva su Mario Repušić (Runovići), Miroslav Karoglan (Zmijavci), Anita Nosić (Lovreć), Mate Lasić (Proložac), Luka Kolovrat (direktor TZ Imotski), Tonči Glavina (državni tajnik Ministarstva turizma), Kristijan Staničić (direktor HTZ-a), Ivan Budalić (Imotski), Božo Čubić (Cista Provo), dožupan Ante Šošić i županijski pročelnik Davor Pavić za cijelu Imotsku krajinu, kako bi se zajednički provodila strategija razvoja turizma, ali i više surađivalo po tom pitanju između općina i grada, što je naišlo na vrlo pozitivne reakcije čelnih ljudi hrvatskog turizma. U tom pogledu istaknuta je tješnja suradnja, ali i konkretna pomoć Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajednice i TZ županije u izradi dokumenta strategije razvoja turizma za Imotsku krajinu.

"Da smo se prije našli..."

Određeni su i rokovi, pa bi se do kraja ove kalendarske godine utemeljila turistička zajednica za cijelu Imotsku

zabiokovski fenomen SJAJNI OVOGODIŠNJI TURISTIČKI REZULTATI

Piše:

luka kolovrat,

DIREKTOR TZ-a IMOTSKI

T

ekuća 2017. bit će godina odličnih turističkih rezultata u Imotskoj krajini. Već u prvih osam mjeseci sa 52.000 noćenja nadmašen broj ukupnih prošlogodišnjih noćenja, kojih je bilo 47.000.

Prije desetak godina na prostoru Imotskog bila su registrirana samo dva smještajna objekta, danas ih je već 170, a iduće godine trebalo bi ih biti više od 200. Većinom su to kuće s bazenom. Najveći broj inozemnih gostiju dolazi iz Njemačke i skandinavskih

zemalja, zatim Poljske, Austrije itd.

Ljudi su najzaslužniji Kako objasniti ovakav turistički bum u srcu Zagore? Razlozi su višestruki. Od prometne infrastrukture i položaja (autocesta do Zagvozda i tunel kroz Biokovo), zahvaljujući kojima smo sat vremena od Splita, Mostara, Međugorja, a 30 do 45 minuta od bilo kojeg mjesta na makarskoj rivijeri, pojavi velikih agencija koje su potpisivale ugovore s našim iznajmljivačima, Ministarstva turizma koje je sufinanciralo izgradnju bazena (ukupno su 63 naša iznajmljivača dobila ovu potporu), naporima i ulaganjima Splitsko-dalmatinske županije, kao i cijelog sustava TZ-a te Grada Imotskog koji svake godine izdvaja sred-

stva za rad TZ-a. Ipak, naravno, najzaslužniji su ljudi koji su odlučili investirati u ovaj oblik turizma i to više od pet milijuna eura posljednjih godina.

Cijela priča je zapravo krenula kada je SDŽ vizionarski započeo i kasnije s Vladom RH realizirao ideju izgradnje tunela Sv. Ilija. Nakon toga su došli ciljani poticaji iz Županije za razvoj i unaprjeđenje turizma u dalmatinskoj Zagori.

Budući da mi Imoćani nemamo tradiciju u turizmu, odlučili smo početi edukacije. Ponosni smo na činjenicu da se 40-ak osoba, koje su sudjelovale na tim prvim edukacijama, kasnije počelo baviti iznajmljivanjem. Kasnije su edukacije bile posvećene određenom segmentu kao što je ruralni turizam, ili tečaj za vodiče pustolovnih izleta, imali smo i tečaj njemačkog

krajinu, s mogućnošću autonomnog djelovanja pojedinih jedinica lokalne samouprave i njihovih konkretnih zahvata na poboljšanju uvjeta za razvoj turističke infrastrukture. Također, do početka sljedeće turističke sezone, već do travnja, svjetlo dana trebao bi ugledati kvalitetan program strategije razvoja turizma za područje cijele Imotske krajine. On podrazumijeva zajedničke nastupe prema turističkom tržištu, kvalitetniju marketinšku ponudu i sve ono što može još bolje i kvalitetnije prezentirati turističku ponudu Imotske krajine prema izbirljivom turističkom tržištu.

Sve u svemu, sastanak je još

Crveno jezero je Imotski prirodni i turistički fenomen

Stranci guštaju u našem kršu

12. listopada

Rumunjski veleposlanik posjetio Županiju

kronologija događanja

IVO RAVLIĆ/hanza media

kronologija događanja

kon putokaz razvoja

jezika za iznajmljivače, koji je sufinancirao HTZ. Ove godine posebnu smo pozornost posvetili organizaciji manifestacija, ponovno uz potporu Županije. Spomenut ću samo tri: Tour of Croatia, Zaron do dna Crvenog jezera i Slackline preko Crvenog jezera. Dobili smo uistinu ogromnu promociju i medijski prostor u nekim od najvećih medijskih kuća. Započeli smo i obnovu utvrde Topana, i to sredstvima Županije (za početak nešto više od pola

milijuna kuna), a do kraja godine izradit ćemo i prvih stotinu kilometara biciklističkih staza za koje smo dobili novčanu potporu Hrvatske turističke zajednice i Turističke zajednice naše županije. Uz sve to, svaki ponedjeljak u sezoni za sve naše goste organiziramo besplatno vođenje po Imotskom.

TZ Imotske krajine Plan nam je iduće godine napraviti i Strategiju razvo-

jedna nova otvorena stranica u razvoju turizma. Ono što treba posebno apostrofirati, a što je do sada bio i veliki propust Imoćana – svi zajedno trebaju krenuti u poslove, ne zatvarati se u vlastite sredine (općine i grad), te konačno zajednički s idejama i konkretnim prijedlozima nastupati prema Splitu i Zagrebu.

– Da smo ovakvih zajedničkih sastanaka, i ne samo s temom turizma, imali više u prošlosti, te da smo kucali na ista vrata, bili bismo danas u puno boljem položaju. Stoga i ovaj sastanak na temu turizma vidim kao vrlo pozitivan korak – riječi su načelnika jedne od općina Imotske krajine.

ja turizma Imotske krajine.

Za bolji rad i koordinaciju turističkih čimbenika potrebna nam je i Turistička zajednica Imotske krajine za koju su nam svi iz sustava TZ-a, lokalnih samouprava, Županije i Ministarstva turizma dali punu potporu.

Tako je u veljači u Prološcu održan sastanak s tematikom turističkog razvoja Dalmatinske zagore s posebnim osvrtom na Imotsku krajinu. Sastancima su prisustvovali ministar turizma Gari Cappelli sa suradnicima, tadašnji župan Zlatko Ževrnja, dožupan Ante Šošić, županijski pročelnik za turizam Stipe Čogelja, direktor županijskog TZ-a Joško Stella s cijelim županijskim Turističkim vijećem, osam načelnika općina i predstavnici medija.

Planirani početak rada nove Turističke zajednice Imotske krajine je 1. siječnja 2018. godine. Pretpostavljam da će primjer Imotske krajine slijediti i Cetinska krajina, te neka druga područja naše županije.

U dvorcu Artusa u Torunu u Poljskoj od 11. do 14. listopada, u organizaciji Saveza vojvodstva Republike Poljske, Hrvatske zajednice županija, Ureda maršala Kujawsko-pomorskog vojvodstva i veleposlanstva RH u Poljskoj, održan je šesti Forum regija Poljske i Hrvatske. Splitsko-dalmatinsku županiju na Forumu predstavljali su zamjenik župana prof. Luka Brčić i pomoćnica pročelnika županijskog UO za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu, mr. sc. Anđelka Vuković. Brčić je sudjelovao u raspravi o "Kohezijskoj politici nakon 2020+", dok je pomoćnica pročelnika Anđelka Vuković svoje predavanje "Iskustva SDŽ u EU projektima financiranima iz programa prekogranične suradnje", iznijela u okviru panela "Europska regija poduzetništva - put prema uspjehu".

13. listopada

Anđa Perić proslavila 107. rođendan U ime Splitsko-dalmatinske županije, župan Blaženko Boban čestitao je baki Anđi Perić iz Kotlenica 107. rođendan. Uz košaru darova, buket cvijeća i simboličan ček od 5000 kuna, živahna baka, ujedno i najstarija stanovnica naše županije, dočekala je sve one koji su joj uz obitelj došli u posjet. Nastojala je baka Anđa opisati svojih 107 godina u kojima se kako je rekla puno radilo. Ni sama se nije nadala da će sve ovo proživjeti, ali kako je istaknula, sve je u Božjim rukama. "Čestitam rođendan i vidimo se i dogodine, bako Anđo“, kazao je župan.

16. listopada

'EkoBizu nagrada RegioStars 2017 U velikoj dvorani Županije održana je konferencija za novinare na kojoj su predstavnici Javne ustanove RERA SD, Splitsko-dalmatinske županije i partnerskih institucija projekta EkoBiz predstavili značaj dodijeljene nagrade RegioStars 2017., te najavili akciju “Imam pravo jesti zdravo!” koja se održava povodom Svjetskog dana hrane. Nagrada RegioStars godišnje se dodjeljuje na razini Europske unije za najinovativnije i najinspirativnije projekte financirane iz EU sredstava. Projekt EkoBiz – poticanje poduzetništva mladih u sektoru ekološke poljoprivrede dobio je RegioStars 2017., nagradu u kategoriji Edukacija i trening, u konkurenciji 103 prijavljena projekta.

Nagradu su predstavnicima JU RERA SD uručili povjerenica EU-a za regionalnu politiku Corina Creţu i predsjednik žirija nagrada RegioStars, zastupnik u Europskom parlamentu Lambert van Nistelrooij. Župan Boban izrazio je zadovoljstvo što je ova prestižna nagrada došla u ruke predstavnicima naše Razvojne agencije, te naglasio važnost provizvodnje eko hrane, te zdrave ishrane za naše predškolce i osnovnoškolce.

17. listopada

Primanje za francusku veleposlanicu U dvorani Splitsko-dalmatinske županije župan Blaženko Boban upriličio primanje za Nj. E. Corinne Meunier, veleposlanicu Francuske u Republici Hrvatskoj s kojom su u pratnji bili njen suprug Philippe Meunier i Nicollet Charlotte počasna konzulica Francuske Republike u Splitu. "Naša se zemlja trudi biti sigurna zemlja, a samim tim i sigurna destinacija“, kazao je župan, te istaknuo spremnost za razvijanje suradnje i zajedničkih ideja na svim područjima. "Glavni razlog dolaska pola milijuna Francuza u vašu zemlju je taj što vole Hrvatsku.

Važan razlog je i bogata kulturna baština, ali, kao što ste rekli, Hrvatska je i sigurna destinacija“, kazala je veleposlanica Meunier.

16

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE LISTOPAD 2017.

nasljeđe burnih vremena KLIS I NJEGOVA TVRĐAVA BAŠTINE JEDINSTVENE TRENUTKE PROŠLOSTI

Povijest na kamenu ispisana

Piše:

lea smodlaka snimio: ivica vetma

K

ada pričamo o Klisu redovito pričamo o Kliškoj tvrđavi – ona je njegov simbol, zaštita, centar povijesnog i kulturnog identiteta. U povijesti je opjevana u mnogim djelima, a specifičnost njezina položaja učinila ju je pozornicom svih važnih političkih događanja srednjovjekovne Hrvatske. A kad već govorimo o tvrđavi, nemoguće je ne osvrnuti se na njezinu dugu i intenzivnu prošlost.

Ako bismo bili poetični, mogli bismo vrlo lako zapisati da kamenja ove utvrde pamte zaista raznolike događaje.

dobiva status koji zaslužuje?

Načelnik Jakov Vetma često ponosno ističe da je Klis uvijek bio grad i da taj status zaslužuje i danas. Zaista, neupitno je da je dolaskom Hrvata na ovo područje Klis kroz dogledno vrijeme postao sjedištem hrvatskog kneza Trpimira u devetom stoljeću, a time i glavni grad. Osim hrvatskih vladara pamti ova tvrđava i prethodne rimske vlasnike, a i potonje ugarske pa i turske i mletačke. Mjesto gdje će se godinama kasnije na scenografskim skelama uprizoriti kultna "Igra prijestolja", bilo je mnogo prije mjestom upravo takvih, često bespoštednih igara.

I vrijeme blagostanja i vrijeme kraljevanja, ali i vrijeme bitki, tuđe i naše krvi, vrijeme oslobađanja i ponovnog zatočeništva, vrijeme filmskih setova, kulturnih uprizorenja i turističkih najezdi. Pitanje je kada takvo, zaista jedinstveno mjesto,

U Klis se neprestano ulaže, što domaćim, što europskim sredstvima, pa nije naodmet spomenuti ni druge projekte kao što je izgradnja Interpretacijskog centra, ali i uređenje prilazne ceste do Tvrđave. Interpretacijski centar trebao bi omogućiti zanimljivu modernu prezentaciju kliške povijesti, te bi se turistima ponudio poseban doživljaj, a domaće stanovništvo podsjetilo na jedinstvenost koju baštine.

NIKOLA VILIĆ/HANZA MEDIA

Bespoštedne igre

Današnji izgled Tvrđave baštini sve te raznolike trenutke svoje prošlosti, a svaka vlast ostavila je neki trag, barem u arhitektonskom smislu.

Stalnim ulaganjem velikih sredstava lokalne samouprave i EU fondova nastoje se sačuvati svi povijesni aspekti ove fascinantne utvrde. To je nezavršeni proces, a u svakom od tih ciklusa moguće je uočiti i istaknuti neke nove posebnosti. Nedavno je otvoren Knežev dvor, zahvaljujući Splitsko-dalmatinskoj županiji, projekt vrijedan četiri milijuna kuna, koji omogućuje nove zanimljivosti i za turiste, ali i za lokalno stanovništvo.

Uskočki boj na Kliškoj tvrđavi

Ljudi čine grad Klis posljednje dvije godine bilježi nevjerojatan porast broja noćenja, koji dobrim dijelom može zahvaliti i spomenutoj TV seriji, ali i promociji lokalne vlasti koja neumorno radi na poboljšanju kulturne i turističke ponude.

Klis je i član Udruge povijesnih gradova kojom predsjeda upravo kliški načelnik Jakov Vetma. Ova udruga za cilj ima valorizirati i sačuvati hrvatsko povijesno naslijeđe te ukazivati na specifičnosti potreba koje takvi gradovi imaju. Jakov Vetma ističe da ljudi čine grad gradom, a to su, u ovom slučaju, knez Trpimir, kraljica Domaslava, najveće vojskovođe poput Petra Kružića i Napoleona, najveći kraljevi poput Bele IV. Svi oni su učinili Klis povijesnim gradom.

Zvukove borbe i nestalnu sudbinu ovog mjesta zamijenili su milijunski projekti, stalni posjeti turista i različita umjetnička događanja, koja ne prestaju slaviti našu burnu povijesnu priču. Priču koju je potrebno pričati uvijek iznova. Među ostalim, da bi grad Klis dobio status koji zaslužuje.

Impressum ♦ Moja županija / Kronika Splitsko-dalmatinske županije, informativno glasilo SDŽ ♦ Nakladnik: Splitsko-dalmatinska županija ♦ Uredništvo: Marija Čizmić, mag.iur., Ana-Marija Škorić, prof., Luka Brčić, prof., Anđelka Vuković, mag.oec., Ivan Baćak, dipl. novinar, Linda Nerlović ♦ Glavni urednik Mijo Grabovac ♦ Zamjenik glavnog urednika mr.sc. Davor Pavić ♦ Grafička urednica Sabina Podobnik ♦ Fotografije SDŽ, Hanza Media ♦ Grafička priprema i tisak: Slobodna Dalmacija ♦ Adresa Uredništva Split, Domovinskog rata 2, telefon 021/400 019 ♦ E-mail: splitsko.dalmatinska.zupanija@dalmacija.hr ♦ Web: http://www.dalmacija.hr