Kronika 98

TRI PRIČE O DOBITNICIMA ŽUPANIJSKIH NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO PROF. EMERITUS BORBEN UGLEŠIĆ:

AKADEMIK DAVORIN RUDOLF:

PODUZETNIK IVAN ŠIMUNOVIĆ:

Psihijatriju i dalje ludo volim

Hrvatska je nezavršena država

Pet firmi i Brač čekaju unuke

BROJ 98 • TRAVANJ 2017. • www.dalmacija.hr

str. 4-5

issn 1332-6465

ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE JE U ŽUPANIJSKE I LOKALNE PROMETNICE U ČETIRI GODINE "UGRADILA" 400 MILIJUNA KUNA

petroslav sapunar, predsjednik županijske skupštine

Iza našega rada ostali su pozitivni rezultati str. 16

Ceste su poput ljubavi, str. 2-3

centar izvrsnosti mladih matematičara

Oni su naši mali genijalci

vežu nas i spajaju

Poduzetnici su oživjeli zeleni biser županije

vojko bašić/hanza media

TURISTIČKI BIZNIS CVJETA U DALMATINSKOJ ZAGORI str. 8-9

str. 10-11

razminiranje na dinari

Minama se loše piše str. 6-7

2

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE travanj 2017.

Moja, tvoja, županija svih nas

P

oštovane građanke i građani, kada sam u pozdravnom govoru na svečanoj sjednici županijske Skupštine 2016. u kratkim crtama naznačio čime se bavi i što sve radi županija, iznenadilo me koliko je naših sugrađana, studenata i radnika, sportaša, osoba iz kulturnog i javnog života bilo iznenađeno.

"Kakva je slika – bolje reći stereotip - stvoren u javnosti o županijama? Čini se da ni sami nismo svjesni nekih činjenica iz svakodnevnog života. Naime, putujući na posao, vozimo se uglavnom županijskim cestama, djecu vozimo u županijske osnovne i srednje škole; brodove i druga plovila vežemo u županijskim lukama; turiste pozivamo i dočekujemo kroz županijsku turističku zajednicu; u slučaju nezgode zovemo županijsku Hitnu pomoć; često koristimo usluge županijskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo; županijskog Doma zdravlja; županijske vatrogasne zajednice...

U županiji tražimo dozvole za gradnju i obavljamo desetke drugih životno važnih djelatnosti. Podsjećam da su i u socijalističkoj Hrvatskoj postojali kotari, a kasnije i tzv. zajednice općina. Povratak županijskog ustroja je propisao "božićni“ Ustav RH iz 1990.

Sabor je 1992. donio zakon o područjima županija, gradova i općina. Neupitna je opravdanost postojanja županijskog ustroja za organizaciju života u našim uvjetima i ne bih je posebno obrazlagao“ – rekao sam na svečanoj sjednici Skupštine.

Upravo takva slika o županiji bila je jedan od razloga da ovu našu županijsku Kroniku, nakon 20 godina izlaženja u jednom formatu, počnemo tiskati i distribuirati preko "Slobodne Dalmacije". Cilj nam je približiti "sliku“ županije svim krajevima županije i svim slojevima društva kako bismo zajednički procjenjivali i ocjenjivali uravnoteženost ulaganja u sve naše općine i gradove, od otoka, Splita i priobalja do svakog mjesta naše Zagore. Osim toga, od početka svog javnog djelovanja zahtijevao sam od svih svojih suradnika i od svih službi javnost rada, transparentnost u svakom pogledu, jer smo tu izabrani od naroda kako bismo služili narodu. Upravo zato kronika će izlaziti pod imenom "Moja županija“. Moja, tvoja, županija sviju nas, bit će onakva – da parafraziram riječi pokojnog predsjednika Tuđmana - kakvu je sami uredimo.

Drugi je razlog kraj izbornoga mandata 2013. – 2017., nakon kojega svi mi izabrani na izborima 2013. želimo "položiti račun“ biračima i svim građanima županije. Zato ćemo iz broja u broj izvješćivati o planovima i ostvarenjima svakog županijskog odjela i svih županijskih tvrtki i ustanova, a kroz razgovore s izabranim vijećnicima i dužnosnicima županije sami ćete se moći uvjeriti jesu li to uistinu vrijedne, stručne i odgovorne osobe koje i dalje zaslužuju vaše povjerenje.

Još uvijek smo u uskrsnom vremenu pa koristim prigodu svim sugrađanima čestitati Uskrs u nadi da ćemo svi zajedno napredovati duhovno, jačajući osobnu i obiteljsku vjeru i budeći nadu u konačni potpuni oporavak Dalmacije i drage nam domovine Hrvatske.

travanj 2017.

život ovisi i o asfaltu Piše:

petar škorić,

ravnatelj žuc-a

ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE OBNAVLJA, ODRŽAVA I ŠIRI MREŽU ISPREPLETENU SA 1730 KILOMETARA PROMETNICA

Cesta nas, poput ljubavi, veže i spaja U četverogodišnjem razdoblju u ceste Zagore, priobalja i otoka ŽUC Split uložio je 400 milijuna kuna, provodeći strategiju Splitsko-dalmatinske županije o ravnomjernom razvoju svih naših krajeva, pružajući snažan doprinos povećanju kvalitete života svim stanovnicima

Ž

upanijska uprava za ceste Split upravlja županijskim i lokalnim cestama na području Splitsko-dalmatinske županije u dužini od 1730 kilometara. Za održavanje cijele cestovne mreže, te rekonstrukciju i izgradnju oko 100 kilometara cesta u posljednje četiri godine uloženo je oko 400 milijuna kuna.

Ulaganja u ceste Zagore, priobalja i otoka povećavaju sigurnost i kvalitetu prometa, donose obnovu i izgradnju komunalne infrastrukture (vodovod, struja, kanalizacija, plin, telekomunikacije), potiče se razvoj gospodarstva i olakšava komunikacija i opstanak u mnogim krajevima. Sve zajedno pridonosi ravnomjernom razvoju svih dijelova županije i povećanju kvalitete života.

konstrukcija ceste kroz Strožanac, od magistrale do Žrnovnice, gdje se završava rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, nakon čega se raspisuje natječaj za radove vrijedne 15 milijuna kuna.

Na širem području Sinja izvedena je rekonstrukcija dviju krivina na cesti Sinj – Otok, kao i rekonstrukcija Virinog mosta.

U Otoku se završava semafor kod škole, te počinje izgradnja nogostupa na cesti prema Trilju. U Trilju se završava složena

Gradilišta s mora i kraja Iz aktivnosti ŽUC-a u protekle četiri godine izdvajamo sljedeće: Na području Solina i okolice usporedno s polaganjem plinovoda obnavljala se kolnička konstrukcija ceste Solin-Klis, završava se rekonstrukcija Bilankuše, obnovljen je dio Matoševe ulice i Put Rupotina.

U Podstrani se priprema re-

Župan Zlatko Ževrnja i ravnatelj ŽUC-a Petar Škorić na cesti u Biskom

rekonstrukcija ceste Grab – Gaz, vrijednosti oko sedam milijuna kuna.

Rekonstruirana je cesta Dicmo – Bisko u što je uloženo 25 milijuna kuna. U Dicmu je završena rekonstrukcija ceste za Prisoje duljine dva kilometra, a u tijeku je rekonstrukcija ceste Sičane – Neorić vrijedna četiri milijuna kuna.

Na području Vrlike saniran je Belečki most na Cetini, u vrijednosti od tri milijuna kuna.

PRIJE

PRIJE

Obilaznica Sutivana

Cesta Cista Velika - Dobranje

POSLIJE

Na cijelom imotskom području izvedeno je više zahvata. Pri završetku je rekonstrukcija ceste Cista Velika – Dobranje – Aržano, izgrađena je obilaznica Lovreća, rekonstruirana je cesta Zagvozd – Krstatice, a slijedi i izvođenje zadnje dionice od tri kilometra.

Izgrađena je cesta između Gornjeg i Donjeg Prološca, duljine 3,8 kilometra u iznosu od 13 milijuna kuna. Izvedena je rekonstrukcija 2,4 km ceste Studenci – Ričice u što je uloženo pet milijuna kuna, a u tijeku je natječaj za daljnja tri kilometra vrijedan šest milijuna kuna. U Podbablju je napravljena rekonstrukcija ceste Grubine – Poljica, a sada se izvodi rekonstrukcija

POSLIJE

ceste s nogostupom u Krivodolu, kod škole sa 300 učenika, a slijedi skora sanacija kolničke konstrukcije ceste Grubine – Drum.

Zida se i asfaltira Na trogirskom području pripremljena je dokumentacija za Glavnu otočnu cestu Čiovo kao i za rekonstrukciju ceste Trogir – Seget, za koje je započelo rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.

Izveden je završni sloj asfalta ceste Prapatnica - Prgomet, a uskoro će početi rekonstrukcija ceste za Sevid. U Prgometu je uloženo oko 1,5 milijuna kuna za rekonstrukciju ceste i nogostupa.

Na području Vrgorca prošle godine je završena rekonstrukcija ceste Vrgorac – Stilja duljine oko 2,7 kilometara za 8,2 milijuna kuna, a dobivena je građevinska dozvola za nastavak. Izveden je rotor vrijedan milijun kuna. U ceste za Dusinu i dionice Bokšići - Buklijaši uloženo je oko 1,7 milijuna kuna, a ishođena je građevinska dozvola za cestu za Rašćane.

Na makarskom području se izvode brojni manji zahvati, poput sanacije potpornih zidova, a podsjećamo kako je ŽUC pripremao svu dokumentaciju za Tunel "Sveti Ilija" i pristupne ceste.

Na području Omiša završena je rekonstrukcija ceste Dolac - Trnbusi duljine oko dva kilometra za 3,5 milijuna kuna, a dovršava se dokumentacija za nastavak radova.

Značajna sredstva su uložena u sanacije zidova na cesti Omiš – Kučiće – Slime i Kostanje – Podgrađe. Izvedeni su zahvati kod

PRIPREMLJENI PROJEKTI ŽUC u ovom trenutku ima pripremljene brojne projekte za dvostruko veća ulaganja u ceste, koja nije u mogućnosti provesti zbog smanjenja financijskih sredstava od prethodnih državnih vlasti.

škole u Tugarama, a priprema se dokumentacija za rekonstrukciju vrlo važne ceste kroz Tugare u duljini od oko 4,5 kilometra, koja je posebno tijekom ljetnih mjeseci glavni alternativni pravac Jadranskoj magistrali između Omiša i Splita.

'Peglaju' se i otoci Na Braču se završava izgradnja donjeg stroja i sanacije pokosa ceste Nerežišća - Vela Farska, duljine 3,7 kilometra za 10 milijuna kuna. U obilaznicu Sutivana uloženo je 2,2 milijuna kuna. U Postirama je izgrađen nogostup.

Za izgradnju ceste Pučišća – Povlja ishođena je građevinska do-

RONALD GORŠIČ/hanza media

župan Splitskodalmatinske župaNije

vladimir dugandžić/hanza media

Piše:

Zlatko Ževrnja,

3

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

zvola u što je uloženo 3,5 milijuna kuna za otkup zemljišta.

Na Hvaru u tijeku su radovi rekonstrukcije opasne krivine vrijedni dva milijuna kuna na ulazu u Stari Grad, koji će biti završeni do početka turističke sezone. U punom su jeku radovi na izvanrednom održavanju donjeg stroja ceste Dubovica – Sveta Nedjelja u duljini tri kilometra vrijedni tri milijuna kuna koji se planiraju završiti do lipnja. U mjestima Dol, Vrbanj, Pitve, Vrisnik i Svirče ŽUC je obnovio 10 kilometara asfaltnog kolnika, a u tunelu Pitve riješen je problem odvodnje, dok je u Jelsi izgrađen nogostup.

Na otoku Visu je završena do-

kumentacija za cestu Vis – Češka vila, u koju je za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa do sada uloženo više od sedam milijuna kuna.

Od ostalih zahvata ističemo kako je ŽUC pripremio kompletnu dokumentaciju za rekonstrukciju i izgradnju ukupno 14 kilometara ceste do budućeg Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici.

Na području Muća izgrađena je cesta Bulići – Muslimi duljine 1,5 kilometara za 2,6 milijuna kuna, a uskoro će početi rekonstrukcija cesta na području Zelova. Na području Dugopolja izvodi se rekonstrukcija cesta s komunalnim instalacijama.

4

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE travanj 2017.

3 priče

Piše:

milena budimir

PROFESSOR EMERITUS BORBEN UGLEŠIĆ:

Psihijatriju i dalje ludo volim

Bez obzira na godine, svako jutro ustajem u pet i po sati, jer je najlipše vrime za rad upravo od šest do osam sati, kazuje nam čovjek koji je 60 godina darovao znanosti - a ona ga i dalje u stopu prati

N

omen est omen, kazivali su stari Rimljani. I bili su u pravu. Barem što se tiče professora emeritusa Borbena Uglešića, izborio je doktor punih 90 godina života i od toga 60 darovao psihijatriji, znanosti koja ga i danas u stopu prati, koja ga i dalje intrigira, koju ludo voli.

Start iz škverske ambulante Priča o Uglešiću ujedno je i priča o splitskoj bolnici, o Klinici za psihijatriju gdje je proveo gotovo pa čitav radni vijek, ali i priča o Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Priča je to o čovjeku koji se borio za prava

duševnih bolesnika, kada nitko drugi nije, oni mlađi među vama možda niti ne znaju kako su psihijatrijski bolesnici bili prepušteni sami sebi i svojoj obitelji...

A sve je započelo u Makarskoj, gdje se krajem 1926. godine rodio, samo zato što mu je otac Ivo, pravnik, bio raspoređen kao javni bilježnik u taj kraj. Ubrzo je obitelj Uglešić spakirala kufere i vratila se u okrilje Splita. Split je, priznaje doktor, centar svita, ali korijeni su na Velome Ratu nedaleko od Zadra. Velarski Uglešići i dan-danas održavaju tradiciju – sastajući se na blagdan svetoga Ante u svome malome mistu, slika plaže Saharun, sa svjetionikom na samom ruku – krasi radnu sobu profesora Uglešića, kao podsjetnik.

- Bez obzira na godine, svako jutro ustajem u pet i po sati, jer je najlipše vrime za rad upravo od šest do osam sati - kazuje nam.

Do kada misli raditi, pitamo ga, a on otkriva kako energije ima, znanje nije upitno, a i volja je tu. Slušamo dalje štoriju o odlasku obitelji; roditelja i četvero djece, u Zagreb nakon završetka Drugoga rata, gdje Borben upisuje Studij medicine.

Izlist EEG-a u vlaku za Zagreb - Nakon diplome sam se vratio odraditi pripravnički staž u ondašnjoj Općoj bolnici Split. Prvo mi je zaposlenje bilo u škverskoj ambulanti - prisjeća se.

život posvetio duševnim bolesnicima Govorimo o godinama kada se nije imalo baš puno toga, pa je tako mladi doktor pokušavao urediti i oplemeniti svoj radni prostor na sve moguće načine.

Imali smo prvi EEG u Splitu, ali – nitko od kolega nije znao čitati nalaz, pa bi jutrom vlakom slali izlist EEG-a vlakom u Zagreb, gore bi ga preuzeo dr. Dogan, proučio bi i javio nam nalaz, kazuje nam dobitnik Nagrade za životno djelo naše Županije.

U područje neurologije i psihijatrije, priznaje nam, "upao" je stvarno posve slučajno. Raspisan je natječaj Doma zdravlja za specijalizaciju, ostalo je samo jedno mjesto – ono na psihijatriji, koje nitko nije htio.

Smijemo se toj čudnoj situaciji. Četiri godine poslije kao

specijalist neuropsihijatrije dr.

Uglešić se ponovno vraća u svoj grad, ovaj put – zauvijek.

- U to vrijeme položaj psihijatrijskih bolesnika bio je – preblago rečeno – nezavidan.

Odlučio sam egzaktno utvrditi dimenziju tog problema, provodili smo velik broj bazičnih epidemioloških istraživanja.

Uspjeli smo u namjeri da na temelju prikupljenih znanstvenih saznanja maksimalno aktiviramo zdravstvenu službu, pa su umjesto pasivnog postali aktivnim nositeljem brige za duševne bolesnike, skromno će profesor, a taj njegov pristup nazvan "psihijatrijom teritorija" su i eksperti Svjetske zdravstvene organizacije preporučili kao optimalan model organizacije psihijatrijske službe.

'U lipom sam društvu' Ne možeš, koliko god se trudio, jedan takav život staviti na dvije kartice novinskoga teksta, jer treba naglasiti kako je dr. Uglešić stalni sudski vještak za neuropsihijatriju, da je bio među osnivačima i redovnim profesorima Medicinskog fakulteta u Splitu, da je bio profesor sudske medicine na Pravnom fakultetu, predstojnik Klinike za psihijatriju... Prvi je objavio i svijetu pokazao "romantičan" pristup skrivanja duševnih pacijenata od oka javnosti, koristeći pri tom staru dalmatinsku uzrečicu "Skriva mater ludu 'ćer"...

- Drago mi je što sam u lipom društvu, kazuje nam kao komentar činjenice da su za životno djelo ovoga puta od Županije nagrađeni i akademik Daorin Rudolf i Ivo Šimunović. Čestitamo i mi od srca, a po dogovoru – vidimo se na stotu proslavu života i tada već sedam desetljeća rada.

U NOVOM ZELANDU JE BIO 'KRALJ ŠKAMPA', ALI IVAN ŠIMUNOVIĆ SANJAO JE I DOSANJAO POVRATAK I

5 firmi i Brač čekaju unuke Ž ivot piše najljepše priče, a kada ga ponese – nastane priča Ivana Šimunovića od koje bi se dao napraviti film. U naponu mladenačke snage, s nepune 23 godine života, odlučio je napustiti otok Brač i rodnu Dračevicu, pa sreću potražiti u dalekoj Australiji. Bila je to 1957., život na Braču bio je i više nego težak.

'Otjerao me komunizam'

roman od života

Ivan je živio s ocem, majkom, nonom, starijim bratom i još tri mlađa brata, imali su dosta konja, ovaca, maslina i vinograda. Krvavo su radili, ali u

Nemam mira ni sa 83 godine. Ljeti zapošljavam oko 120 radnika i svi uredno i na vrijeme dobivaju svoje plaće. Nema kod nas gubitaka, blokada i neplaćenog poreza, veli Šimunović odnosu na druge živjeli su, kazuje danas Ivan, podosta bolje.

- Ono što mi nije davalo mira bila je činjeni ca da su ljudi, pod maskom dobrovoljnog rada, bili primorani obavljati prisilan rad na uređenju javnih putova i površina, a istodobno mnogi nisu kod kuće imali za koricu kruha.

Nisam mogao trpiti prisilan otkup, kada je ondašnja vlast uzimala od onih koji su imali više, tako da su moji bili prisiljeni na

skrovitim mjestima čuvati određene količine ulja i vina, kako ne bi ostali i bez toga, prisjeća se.

- Više me od kuće otjerao komunizam, nego neimaština. Komunizam jednostavno nisam podnosio, kazuje nam Ivan, kojemu je brodsku putnu karta do Pertha platio njegov stric.

Do Pertha je putovao blizu mjesec dana, a kada je svoj kufer spustio na tlo Australije bio je, doslovno, bez dolara u džepu i

bez znanja jezika. To je bio pravi šok. Kod strica je ostao godinu i pol, kod njega je i radio, kako bi mu vratio novac za putnu kartu, a kada je svoj dug sveo na nulu – odlučio je s nešto zarađenog novca krenuti na Novi Zeland.

- Dolazak u Auckland bio je pogodak "u sridu“. Tri godine sam radio u prodavaonici ribe, naučio sam čistiti sve vrste novozelandske ribe. Nakon toga sam odlučio kupiti dućan i sa-

5

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE travanj 2017.

DAVORIN RUDOLF, UGLEDNI STRUČNJAK ZA MEĐUNARODNO PRAVO, ZA SEBE KAŽE DA JE 50 POSTO SLOVENAC I 100 POSTO HRVAT

Mi smo još uvijek nezavršena država

od škverskog radnika do akademika

A

kademik Davorin Rudolf posve privatno reći će kako je rođen u veljači 1934. godine u Omišu. Priznaje, otvorena srca, kako svoj rodni grad voli silno.

- U Veleposlanstvu u Rimu na zidovima sam imao tri slike Omiša. Vjerujem da i danas kabinet veleposlanika ukrašava Omiš, kakvoga je naslikao naš Hraste, kaže nam akademik.

Majka mu je rodom iz hvarske Vrboske, djed Ante Sazunić tamo je imao škver. Rudolfijev otac je rodom Slovenac.

- Dobra sam kombinacija: 50 posto Slovenac i 100 posto Hrvat, smije se akademik i dodaje: - Supruga Tatijana je godinama vodila knjižnicu Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. Sin Davorin je sveučilišni redoviti profesor, a njegova supruga Tamara djelatnica je u Sveučilišnoj knjiž-

BIZNIS NA RODNOM ŠKOJU mostalno raditi. Radio sam svaki dan, osim Uskrsa i Božića. I tako godinama - kazuje nam Šimunović.

Shvatio je kako prodavati tuđu ribu i nije neko umijeće, dobru bi mu zaradu, smatrao je, donijela vlastita proizvodnja.

Kupio je brod i krenuo je nezaustavljivi poslovni uspjeh bračkog iseljenika. Njegova ribarska flota rasla je iz godine u godinu.

- Oženio sam Bračku, iz mog mista, rodili su nam se sin Petar i kćer Dona Marie. Svoje sam prve ribarice nazvao njihovim imenima - veli nam.

Svojim koćama dugim i po 70 metara lovio je ribu na oceanskim dubinama od tisuću metara. No, ribarsku slavu i naslov najboljeg privatnog ribara u tom dijelu svijeta donio mu je lov na škampe. Prvi je odlučio

Plaši ga to što je utroba koja rađa ratove još uvijek plodna, priznaje akademik Rudolf, član HAZU-a i Svjetske akademije umjetnosti i znanosti sa sjedištem u Minneapolisu nici. Moj unuk Jan ima 14 godina. Vjerujem da će biti vrstan veslač splitskog Gusara, kaže ponosni djed.

Radni vijek je Rudolf započeo u splitskome škveru, kao brodogradilišni radnik. Lijepo je pisao, baratao riječima, pa ga je zapazio ondašnji novinar Ante Kragić, pa je škver zamijenio redakcijom "Slobodne Dalmacije".

- Započeo sam raditi u gradskoj rubrici, a završio kao urednik vanjske politike, veli nam.

'Bio sam sa H-bombom' Bio je i glavni urednik splitskog književnog časopisa "Peristil", no u tjedniku "Komunist", koji je izlazio u Zagrebu, žestoko su ih napali kao "prozapadnjake", pa je od "Peristila" ostao svega - jedan broj.

- Među ostalim, napisao sam reportažu "Bio sam sa H-bombom". Ta "bomba" je bila u ono vrijeme čuvena filmska glumica Sofija Loren. U vili Dalmacija u Splitu boravio je kratko Winston Churchill, jedan od najvećih državnika 20. stoljeća. Split

krenuti u lov na škampe i to na dubini od 400 metara. Eksperimentalni ulov dao je rezultate iznad očekivanja.

'Ništa ne bih mijenjao' Kada je krenuo u taj posao mnogi su ga gledali s podozrenjem. Šimunović ih je sve demantirao i stekao laskavi naslov "kralj škampa". Godišnje je lovio i do 750 tona škampa i sve su količine uglavnom završavale na izbirljivom i zahtjevnom japanskom tržištu. Imao je impresivnu flotu od 24 ribarska broda, a godišnje je lovio 23 tisuće tona ribe. Njegove ribarice su bile prave male tvornice na moru, koje su zapošljavale po 50 ribara, a ribarilo se i po četrdesetak dana bez prekida.

No, čežnja je moćna stvar, prvi put se vratio na svoj otok nakon što je 17 godina boravio u "tu-

su posjetili i lideri Sovjetskoga Saveza Nikita Hruščov i Nikolaj Bulganjin. Hruščov je tada izjavio: Tko želi vidjeti Jugoslaviju, mora posjetiti Split. A tko želi vidjeti Split, mora vidjeti Marjan.

Sve sam ih sreo, sa svima razgovarao, prisjeća se akademik.

Početkom šezdesetih prošloga stoljeća bio je u skupini koja se angažirala u osnivanju Pravnog fakulteta u Splitu. Prvog fakulteta u Dalmaciji. Gradonačelnik splitski u ono doba bio je Rade Dumanić, pa Leonard Karli, koji je kasnije bio dekan fakulteta, javni tužilac Ljubo Prvan, sjajan znanstvenik Antun Cvitanić, najveći povjesničar kojega su dali Brač i Split. Prvi dekan, profesor ekonomije, Drago Krndija došao je u Split iz Sarajeva, revno nabraja Rudolf kolege koje su donijeli promjenu u grad pod Marjanom. Posebno je ponosan na: - Zajedno s profesorom Ivom Grabovcem osnovao sam jedini Poslijediplomski studij prava mora u ondašnjoj Jugoslaviji.

Sjajan studij!

Profesor je specijalizirao međunarodno pravo na američko-

đem" svijetu. Nakon što je Hrvatska izborila svoju samostalnost, odlučio je i dio svog kapitala uložiti, izdašno je pomagao i obranu svoje Domovine.

- Osamdeset i tri su mi godine, ali neman mira. Vlasnik sam i direktor pet firmi. Ljeti zapošljavam oko 120 radnika i svi uredno i na vrijeme dobivaju svoje plaće.

Nema kod nas gubitaka, blokada i neplaćenog poreza - veli nam.

Ivan Šimunović će za sebe reći da je sretan i zadovoljan čovjek. Zdravlje ga dobro služi, ima sina i kćer, tri unuka i jednu unuku, često mu s Novog Zelanda stignu u posjete. Želja mu je da jedan od unuka preuzme i nastavi njegove poslove na Braču, a po svemu sudeći ta će mu se želja i ostvariti.

- Ne bih ništa bitno mijenjao. Život i vrijeme učinili su svoje, kaže nam kao osvrt na ovaj roman od svog života.

me Sveučilištu u Pincetonu, u New Jerseyju, potom godinu dana u Institutu za međunarodne odnose Sveučilišta New York.

U Švicarskoj i Austriji je pripremao disertaciju o trajnoj neutralnosti. Nakon samostalnosti Hrvatske, 1991., predlagao je na sastanku državnoga vrha u Zagrebu alijansu neutralnih država Švicarske, Austrije, Slovenije i Hrvatske. Nijedna od tih država u to vrijeme nije bila članica Europske unije, a ni NATO-a. Prijedlog nije bio prihvaćen...

LAUREATI 2017.

NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO

Akademik Davorin Rudolf Svojim djelovanjem dao je izniman doprinos području znanosti, politike i društvenih djelatnosti.

Ivan Šimunović S 23 godine odlazi "trbuhom za kruhom“ u daleki Novi Zeland, odakle se 2011. vratio rodnom Braču i Dračevici i kao 83-godišnjak još uvijek aktivno doprinosi njihovom napretku.

Prof. dr. sc. Borben Uglešić U psihijatrijskoj struci aktivan je punih 40 godina. Uvaženi je ekspert iz forenzičke psihijatrije, a dugo godina radi kao sudski vještak.

Politička provokacija

OSOBNE NAGRADE

Redoviti je član HAZU-a i Svjetske akademije umjetnosti i znanosti sa sjedištem u Minneapolisu. Napisao je i objavio 13 knjiga i oko stotinjak znanstvenih članaka. Novinskih komentara ima sigurno nekoliko stotina. Knjiga "Međunarodno pravo mora", koja se među prvima pojavila u Europi nakon završetka čuvene konferencije UN-a o pravu mora 1982. u New Yorku i Caracasu, otvorila mi je vrata Akademije.

Zanimalo nas je postoji li išta u životu ovog svestranog znanstvenika - što ga plaši?

- Utroba koja rađa ratove još uvijek je plodna, kaže nam.

Impresioniran je hrvatskom povješću, jer, kaže, nevjerojatno je kako smo uspjeli, kao malen narod, uz tolike grabežljivce u "komšiluku" tijekom tisuću godina očuvati nacionalni identitet i jezik! Zato je primio jako loše nedavno objavljenu Deklaraciju o istome jeziku Hrvata, Bošnjaka, Srba i Crnogoraca.

- Naš, hrvatski jezik je priznat u znanstvenim komunikacijama europskim. Jedan je od službenih jezika Europske unije. Taman smo se bili lijepo opustili kad je odjednom banula ta Deklaracija. To nije nikakav znanstveni, ni stručni uradak, već gruba politička provokacija.

- Najveći kočničari napretka Hrvatske postale su političke stranke i partije, premda su baš one temelj demokracije i parlamentarizma. Pretvorile su se u biroe za zapošljavanje, nepotizam, štite svakojake tipove, promiču karijerizam nesposobnih. Dopustile su da postanemo u gospodarstvu oglođana država. Priječe stvaranje autentične političke elite. Mi smo još uvijek nezavršena država, zaključuje akademik.

Prof. Petar Buljević Uložio je mnogo truda, energije i volonterskog angažmana na realizaciji brojnih projekata u gradu Omišu.

Ivan Jakšić Jedna je od živih ikona vatrogastva, ne samo u Supetru i na Braču, nego i cijeloj Hrvatskoj.

Ante Omazić, dr. med. spec. pedijatrije U ambulanti u Sućurcu, gdje radi već više od 10 godina, skrbi za više od 1500 djece te dobrovoljno dežura u drugim ambulantama Doma zdravlja.

Dr. sc. Stanislav Piplović, dipl. ing. arh.

Duže od 40 godina intenzivno se bavi znanstvenim radom na istraživanju prošlosti i kulturne baštine Dalmacije, posebice Splita i Splitsko-dalmatinske županije.

Marija Županović Sestrinstvo nije samo njezina profesija već odraz njezine svijesti o brižnosti, pažnji, suosjećanju i ohrabrenju onih koji su povjereni sestrinskoj skrbi.

SKUPNE NAGRADE

♦ KUD Sv. Kliment, Gornje Sitno ♦ Ronilačko-ekološki klub HVIDR-a Split ♦ Sportska sekcija liječnici tenisači Hrvatskog liječničkog zbora Podružnica Split ♦ Sveučilište u Splitu ♦ Udruga veterana Domovinskog rata 114. brigade HV-a baštinik je 114. brigade

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE travanj 2017.

kad se RH i EU slože...

PIROTEHNIČARI IZ ZAJEDNICE ŠEST HRVATSKIH TVRTKI OD 16. OŽUJKA ČISTE MINSKI SUMNJIVO PODRUČJE U HRVATAČKOM ZASELKU BRAVČEV DOLAC NA PADINAMA DINARE

se loše piše Ostvaruje se najveći projekt razminiranja na prostoru Splitskodalmatinske županije, kojim će se na području naselja Vučipolje, u općini Hrvace, razminirati više od milijun kvadratra pašnjaka, a sve nepovratnim novcem u iznosu od gotovo 10 milijuna kuna, od čega je 85 posto iz EU fonda za ruralni razvoj

444

Piše:

Minski je sumnjivo toliko milijuna četvornih kilometara u Hrvatskoj

42.371 18

Toliko je milijuna četvornih kilometara razminirano u županiji od 1998.

116,5

Dosad utrošeno milijuna kuna za razminiranje u županiji

14

Broj stradalih osoba od mina na području županije od 1996.

3

Broj od mina poginulih osoba u županiji od 1996.

Damir Gabrić,

jure mišković/hanza media

M

ine "posijane" tijekom Domovinskog rata, i 22 godine nakon što je Hrvatska obranjena i konačno oslobođena, još uvijek prijete na prostoru od 440 četvornih kilometara koji se prostro na devet županija te 63 grada i općine. Minama i neeksplodiranim ubojitim sredstvima agresor je zagadio gotovo 40 milijuna četvornih kilometara brda i dolina u našoj, Splitsko-dalmatinskoj županiji, a nerazmirano je ostalo 21,9 milijuna kvadrata, uglavnom na području grada Vrlike i općine Hrvace.

Pod sumnjom su i prostori bivšeg vojnog kompleksa Kukuzovac te vojarne u Žrnovnici, koje će još jednom "pročešljati" obučeni lovci na mine pa ni onamo više neće biti potrebe za tablama s porukom "Pazi, mine!". Valja istaknuti da oko vojarne Kukuzovac mještani iz susjedstva učestalo dovode stoku na ispašu, dok je u blizini vojarne u Žrnovnici smještena Osnovna škola sa

travanj 2017.

Minama

Brojke i slova

Otprilike je toliko mina na minski sumnjivom prostoru

7

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

stotinama učenika... I još nešto: oko vojarne u Žrnovnici učestali su požari, a zbog minski sumnjivog prostora vatrogasci ih ne smiju gasiti.

Lovci na mine u akciji Kada ćemo konačno moći slobodno šetati svakim pedljem Lijepe naše, bez straha od mina? Ima skeptika koji su skloni ustvrditi da ćemo na to čekati još čitavo desetljeće, pa i dva, ali posljednja događanja, na svu sreću, upućuju na dosad najjači zamah projekata razminiranja, poglavito u našoj, Splitsko-dalmatinskoj županiji. Naime, do kraja 2017., znači u sljedećih sedam i pol mjeseci, planirano je razminirati 2,3 četvorna kilometra minski sumnjivog prostora.

Pirotehničari su već na terenu, njih 80 i četiri specijalna stroja čiste od mina pašnjake na Dinari, u zaselku Bravčev Dolac u Vučipolju, naselju koje pripada općini Hrvace. Trebat će im ukupno 80 dana da bi površina nešto

veća od milijun kvadrata konačno bila stopostotno sigurna za stočare i stoku, ali i sve veći broj planinara, izletnika i lovaca, koji pohode te krajeve. Pirotehničari su u akciji na još jednoj lokaciji na Dinari, u blizini Krajinovih staja, gdje rade na razminiranju područja od 731.340 kvadrata.

Početak je to ostvarenja do sada najvećeg projekta razminiranja poljoprivrednog zemljišta na području Splitsko-dalmatinske županije. Njegova posebnost u tome je što se razminirava uglavnom novcem iz EU fonda za ruralni razvoj te što je naša županija prva u Hrvatskoj uspješno došla do višemilijunskog europskog poticaja.

Ovom prilikom razminirat će se ukupno 1.003.607 metara četvornih, a ukupna vrijednost radova je 9.835.349 kuna s PDVom, od čega je 85 posto osigurano iz EU poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, a 15 posto osigurala je Vlada RH iz državnog proračuna.

Dobro poznajem Dinaru i taj

koordinator za razminiranje SDŽ

prostor u naselju Vučipolje u kojemu sam, kao zapovjednik Prve bojne Šeste domobranske pukovnije, osjetio ledenu zimu i ljepotu proljeća od siječnja 1995. pa sve do Oluje i hrvatske slobode.

Znam dobro koliko je bitan ljudima toga kraja, ali i drugima koji rado iz kojekakvih razloga pohode Dinaru. Dinara je gotovo mitska planina za nas hrvatske branitelje, jer je natopljena krvlju naših suboraca. Upravo u minskim poljima na njoj je pogunulo više branitelja.

Na tom prostoru bi, uz stočarstvo i lov, mogao procvjetati i ruralni turizam.

Zlatko Ževrnja i Damir Gabrić obišli su pirotehničare na minski sumnjivom području (APPRRR) zahtjev za dodjelu potpore za razminiranje poljoprivrednog zemlijišta. Zahtjev je uslijedio nakon natječaja koji je raspisala spomenuta agencija kao tijelo koje obavlja operativnu provedbu programa ruralnog razvoja za razdoblje 2014. - 2020. Prihvatljivi korisnici ove potpore su jedinice područne (regionalne) samouprave na čijem području postoji minski sumnjiva poljoprivredna površina. Ubrzo smo, točnije 20. srpnja 2016., zaprimili odluku o prihvatljivosti zahtjeva za potporu kojom je odobren najviši iznos prihvatljivih troškova u visini od 9.849.936,10 kuna.

Proveli smo otvoreni postupak javne nabave i odabrali najpovoljnijeg ponuditelja - Zajednicu ponuditelja u kojoj su tvrtke "Piton", FAS, "Harpija", "Maper", "Taurus razminiranje" i "Tetrazen", zastupane po direktoru tvrtke "Piton" d.o.o. Ugovor o javnoj nabavi s odabranim ponuditeljem i Hrvatskim centrom za razminiranje Splitsko-dalmatinska županija sklopila je 23. rujna 2016. godine.

Dva mjeseca poslije, točnije 24. studenog, nakon dvostruke provjere dostavljene dokumentacije, iz APPRRR-a smo dobili odluku o dodjeli 9.711.940,14

kuna. Novac je stopostotno nepovratan i osiguran je iz proračuna EU-a i državnog proračuna RH. Predujam u visini od 4,855 milijuna kuna s adrese APPRRR-a uplaćen je na račun Županije 2. veljače ove godine, a izvoditelji su uvedeni u posao razminiranja u Hrvacama 16. ožujka.

Teren čist u lipnju Uvodnom konferencijom 28. ožujka kod zaselka Perkovići u Koljanima, u općini Hrvace, označen je početak realizacije do sada najvećeg projekta razminiranja poljoprivrednog

zemljišta na području naše županije kojoj su nazočili župan splitsko-dalmatinski Zlatko Ževrnja i autor ovoga priloga, u ulozi privremenog pročelnika i županijskog koordinatora za razminiranje, te Ante Brkljačić, vršitelj dužnosti ravnatelja Hrvatskog centra za razminiranje, s pomoćnikom Tomislavom Banom i Fitim Kurti kao predstavnik tvrtke "Piton" koja će s još pet partnera obaviti razminiranje.

Ante Brkljačić i Tomislav Ban iznijeli su zabrinjavajuće podatke o minski još zagađenom prostoru, dok je Fitim Kurti izvijestio da na Dinari pirotehničari uspješno čiste teren od protupješačkih nagaznih i rasprskavajućih mina. Do prvih dana lipnja posao bi trebao biti odrađen, a više od milijun kvadrata oslobođeno opasnosti od skrivenih eksplozivnih naprava.

Znači, s ljetom će zov Dinare, barem s ove hrvatačke strane, biti još intenzivniji. Zahvaljujući našoj Županiji, Vladi RH i eurima koji su za razminiranje stigli u 85-postotnom dijelu iz EU poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

A uhu je ugodno čuti da se planom protuminskog djelovanja za 2017. predviđa s područja Splitsko-dalmatinske županije zauvijek odstraniti mine sa 2,7 kilometara četvornih minski sumnjivih površina.

Zlatko Ževrnja: Ponosni smo Jedna smo od rijetkih županija u Hrvatskoj koja je uspješno osigurala nepovratan europski novac za razminiranje poljoprivrednih površina na našemu području, proveli smo javnu nabavu i uveli u posao izvođače radova. Ponosni smo na to, s razlogom. Na dinarske pašnjake vratit će se stočarstvo, na ovoj našoj planini sve je veći broj planinara i izletnika, kao i lovaca. Provedbom projekta razminiranja svi će imati veću sigurnost.

Još bih naglasio da je prije dva-tri tjedna počelo razminiranje vojarne u Žrnovnici - na uvodnoj konferenciji kod zaseoka Perkovići kazao je Zlatko Ževrnja, župan Splitsko-dalmatinske županije.

ILUSTRACIJA: BOŠKO VESTIĆ/SD

6

Nepovratni milijuni Vratimo se unatrag, na proljeće 2016., kada se prvi put u Hrvatskoj pojavila mogućnost da se minski sumnjivi prostor može rješavati novcem EU-a pa je Splitsko-dalmatinska županija 2. lipnja podnijela Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralom razvoju

Grafički prikaz minski sumnjivog područja na padinama Dinare

8

9

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

lipota je izvirila iza brda Piše:

ružica mikačić

Vojko BaŠiĆ/HANZA MEDIA

travanj 2017.

CISTA VELIKA

DALMATINSKA ZAGORA VELIKIM KORACIMA KREĆE U TURISTIČKI BIZNIS

BROJKE IZ 2016.

11%

Porast u dolascima turista - 2.727.283

11%

Porast u noćenjma turista - 15.107.722

5%

ZMIJAVCI

Više domaćih gostiju

SITNO GORNJE

IMOTSKI

Poduzetnici su oživjeli

ZELENI BISER ŽUPANIJE

BRACO ĆOSIĆ

Imotska krajina sa 150 vila za odmor Prije samo deset godina Imotska krajina imala je tek dvije kuće za iznajmljivanje, dok je u 2017. godine registrirano ukupno 150 vila za odmor. Iduće godine planira se na području osam općina i grada Imotskog ostvariti oko stotinu tisuća noćenja, a samo Imotska krajina ima čak 43 kuće za odmor s bazenima, što je izdiže iznad hrvatskog prosjeka usluge u obiteljskim domaćinstvima. Od 2018. godine Imotska krajina zajedno će biti na tržištu s objedinjenih svih devet jedinica lokalne samouprave u jednu turističku zajednicu, što je prilikom posjeta tom kraju posebno pohvalio i ministar Gari Cappelli.

On je naglasio kako Splitsko-dalmatinska županija ima zlata vrijedan prostor u zaleđu s kvalitetnim projektima kojima će Ministarstvo turizma dati potpore.

Na pravom putu - Zagora je danas na pravom putu postati turistički zeleni biser županije jer se poduzetnički duh u turističkoj djelatnosti ljudi na tom području budi, a što je najvažnije poduzetnici su svjesni da je turističko tržište osjetljivo, stalno mijenja navike i zahtjeve, pa zato iznajmljivači iz Zagore traže po-

moć i edukaciju od javnog sektora kako bi svoje projekte napravili što je bolje moguće i stavili ih na tržište. Tako je već stotinjak iznajmljivača, agenata i poduzetnika koji se bave plasiranjem kuća za odmor u Dalmatinskoj zagori, prošlo brojne edukacije koje se svake godine tijekom zimskih mjeseci organiziraju od TZ županije s vrhunskim predavačima, a sve kako bi domaćini savladali osnove viralne kampanje u turizmu, poduzetničkih ideja, sustava rezerviranja, osmišljavanja projekata za EU fondove i drugo - kaže Joško Stella, direktor TZ županije.

U Dalmatinskoj zagori koja zauzima čak 75 posto srednje Dalmacije s tri tisuće četvornih kilometara u zaleđu Splitske i Makarske rivijere, turizam je u samim začecima jer godišnje taj prostor obiđe tek 30-ak tisuća turista pa je jasno o kolikom se neiskorištenom turističkom potencijalu radi. U cijeloj Zagori, prema podacima iz Plana razvoja turizma Dalmatinske zagore koji je izradila TZ županije prije nekoliko godina, živi tek 111

Joško Stella, direktor Županijske turističke zajednice tisuća stanovnika, odnosno 38 stanovnika na kilometar četvorni, što taj prostor čini očuvanim, autentičnim i ekološki visoko vrijednim.

A sve su to odlike koje se u suvremenom turizmu iznimno cijene.

Dobri primjeri Zbog toga slična turistička ruralna područja u Španjolskoj i Francuskoj ostvaruju desetke milijuna turističkih noćenja, a zeleno zaleđe Istre ima već 3,5 tisuće postelja i po stanovniku 88 turističkih noćenja.Istovremeno Dalmatinska zagora, s vrlo sličnim pri-

rodnim i turističkim bogatstvom, čini tek dva posto turističkog prometa županije. Zato je to prostor na kojemu je Planom razvoja turizma predviđena gradnja oko tri tisuće postelja u ruralnom turizmu, oko 700 postelja uz golfska igrališta, po 400 postelja vezano uz ture aktivnog odmora, događanja, rekreacije u prirodi i sličnih aktivnosti, te 300 postelja za kratki odmor i wellness usluge. Planirane investicije u smještajne kapacitete u sljedećih deset godina su oko 22 milijuna eura te 53 milijuna eura za infrastrukturu.

- U turističkoj infrastruktu-

Split bilježi najveći porast - 587.095 dolazaka

32%

​Porast noćenja u Splitu - 1.757.033

253.706

Nijemci najbrojniji gosti

251.654 Poljaci 'otkrili' SDŽ

Česi vjerni srednjoj Dalmaciji

159.00

Britanci su na 4. mjestu

Stipe Čogelja, pročelnik za turizam i pomorstvo ri poseban naglasak stavlja se na pomoć razvoju turističke ponude Dalmatinske zagore i središnjih dijelova otoka, dok TZ županije Splitsko-dalmatinske s lokalnim turističkim zajednicama mjesta i općina uređuje i promovira biciklističke staze.Upravni odjel za turizam i pomorstvo financira izradu odmorišta na njima. Posebno kroz bespovratna sredstva za pomoć iznajmljivačima pružamo potporu njihovim ulaganjima u zagorskom dijelu županije. Pri tome inzistiramo da oni u lancu usluge koriste druga obiteljska poljoprivredna domaćinstva u okruženju i njihove

27%

219.043

Ante čizmić/hanza media

Č

injenica da se čak 70 posto smještajnih kapaciteta Splitsko-dalmatinske županije nalazi u obiteljskom smještaju, jedinstvena je prepoznatljivost turističke ponude županije koja je posljednjih godina doživjela posebno veliku ekspanziju. I dok je u obalnom dijelu i na otocima stoljetna tradicija ugošćavanja turista, u Dalmatinskoj zagori ta je praksa tek u začecima, iako pojedina područja, poput Imotske krajine, po kvaliteti kuća za odmor koje se nude na tržištu i njihovoj atraktivnosti, već stoje uz bok najvećim svjetskim rivijerama kontinentalnog turizma.

Božidar Vukičević/hanza media

Planom razvoja turizma predviđena je gradnja oko 3000 postelja u ruralnom turizmu, oko 700 postelja uz golfska igrališta, po 400 postelja vezano uz ture aktivnog odmora i rekreacije u prirodi, te 300 postelja za kratki odmor i wellness usluge

12%

Više stranih gostiju

proizvode i takvi iznajmljivači koji su spremni pokrenuti kotač usluge kroz više zainteresiranih domaćinstava ili obrta, imaju prednost za dobiti sredstva od županije – kaže Stipe Čogelja.

Bazeni, wellness, saune...

U podizanje kvalitete privatnog smještaja i sadržaja u njima lanjske godine je županija uložila 1,5 milijun kuna nepovratnih sredstava, a zajedno s njihovim ulaganjima taj iznos je bio veći od 3 do 4 milijuna kuna. Bilo je 320 zahtjeva iznajmljivača za dodjelu potpora, a

svi iz Zagore koji su se javili i imali kompletiranu dokumentaciju i dobru poduzetničku ideju, dobili su sredstva.

Najčešće se odobravaju sredstva za financiranje bazena, sportskih terena, wellnessa, saune, dodatnih sadržaja, nabavu konja za terapijsko jahanje, električne bicikle...

- Prihvat gostiju, ugošćavanje i kreiranje turističke ponude zahtjevan je i intenzivan posao koji iziskuje dosta osobnog angažmana i odricanja. Predviđa se da se domaćin minimalno 60 minuta dnevno posvećuje gostu i to samo organizirajući njegov boravak smještajem i prehranom, a da se tu nije uračunalo vrijeme potrebno za komunikaciju s gostom te organizaciju dodatnih aktivnosti kojima se gost poželi na gospodarstvu koristiti. Zato puno ulažemo u dopunska znanja naših iznajmljivača, posebno u ruralnim područjima koja imaju specifičnu ponudu i traže specifična znanja – kaže Joško Stella, direktor TZ županije.

10

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE travanj 2017.

� 12. siječnja

Izložba naoružanja i vojne opreme U povodu održavanja 4. Jadranske vojne i zrakoplovne izložbe i konferencije ASDA, župan Zlatko Ževrnja primio je državnog tajnika MORH-a Zdravka Jakopa i njegove suradnike, pukovnike Romana Mikulića i Denisa Kovačevića, s kojima je razgovarao o organizaciji ovog događaja, važnog za grad Split i Splitsko-dalmatinsku županiju. Na izložbi je predstavljeno naoružanje i vojna oprema brojnih domaćih i stranih proizvođača oružja i vojne opreme.

�14. siječnja

Tribina o palijativnoj skrbi Održana je tribina “Palijativna medicina – brinimo zajedno”. Tribina je održana u organizaciji Splitsko-dalmatinske županije i Županijskog povjerenstva Hrvatske liječničke komore. Cilj tribine bio je okupiti sve čimbenike i čuti iskustva s terena kako bi se krenulo naprijed s organizacijom palijativne skrbi i u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

travanj 2017.

Dobitni tim

Treća faza za prirodne znanosti Za 2018. godinu, također početkom listopada, u planu je otvoriti i Centre izvrsnosti iz prirodnih znanosti sve kako bi se našim mladim "lumenima" omogućila dodatna nastava uz širu lepezu znanja.

jakov prkić/HANZA MEDIA

kronologija događanja

Polaznici Centra izvrsnosti s diplomama u ruci

� 23. siječnja

Razgovori o razvojnim projektima

centar izvrsnosti

Ministar graditeljstva i prostornog uređenja boravio je u radnom posjetu Županiji. Razgovaralo se o nizu razvojnih projekata u županiji, s naglaskom na ubrzanje dovršenja administrativnih procedura za početak izgradnje centra za gospodarenje otpadom u Lećevici, te analizi stanja na obilaznici Solin – Omiš.

Piše:

� 26. siječnja

STRATEŠKI PROJEKT SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE PODREĐEN najmlađima i BUDUĆNOSTI

Vozila za hitnu medicinu

Župan Ževrnja predao je ključeve osam novih vozila Zavodu za hitnu medicinu. U ime Zavoda, vozila je preuzeo ravnatelj ustanove dr. Leo Luetić.

Uz osam predanih vozila, nabavljena su i četiri vozila za sanitetski prijevoz, čime ukupna vrijednost nabavljenih vozila iznosi 5.700.000 kuna.

� 27. siječnja

Vukovarski branitelji

Predstavnici Koordinacije braniteljskih udruga grada Vukovara posjetili su Županiju. Župan je otvorio četvrti Međunarodni sajam zdravlja, ljepote, mama, djece, beba i trudnica, na kojemu se okupilo 150 izlagača iz Hrvatske, Slovenije i BiH.

� 31. siječnja

Turistički skup u Prološcu

Na inicijativu župana, u općini Proložac, u Vinariji “Grabovac”, održana je proširena sjednica skupštine Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije.

Osim župana, zamjenika župana Ante Šošića, direktora Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije Joška Stelle, pročelnika Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije Stipe Čogelje, sjednici su nazočili i ministar turizma Gari Cappelli, kao i svi načelnici općina s područja Imotske krajine. Ministar Cappelli tom je prilikom potpisao ugovor sa županom o sufinanciranju dodatnih timova medicinske pomoći, čija potpora iznosi 306.600 kuna, za plaće i lijekove.

� 3. veljače

S ministricom Murganić o socijalnoj skrbi

Održan je radni sastanak s ministricom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nadom Murganić i njezinim suradnicima. Tom je prilikom župan ministrici Murganić prezentirao rad županijskog Upravnog odjela za društvene djelatnosti, s posebnim osvrtom na socijalnu skrb.

� 6. veljače

Poticaji kulturnom turizmu

Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode “More i krš”, Gradu Solinu i Javnoj ustanovi Rera SD za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije odo­­breno je gotovo pola milijuna eura za ulaganje u posjetiteljsku infrastrukturu na izvorištu rijeke Jadro, te za promociju Solina kao destinacije kulturnog i na prirodi temeljenog turizma.

SANDRA BARČOT

Oni su naši mali

genijalci Šest mjeseci 59 nastavnika-mentora, ali i volontera, držalo je dodatnu edukaciju za ukupno 219 učenika osnovnih i srednjih škola iz matematike, majke znanja

K

ada imate talenata napretek, pogotovo među mladim ljudima, osnovnoškolcima i srednjoškolcima, onda se nađete i u svojevrsnom problemu – kako im pružiti dodatnu edukaciju, kako poticati njihovu želju za znanjem? Kako pokazati tim mladim, pametnim ljudima da se brinete o njima, onima koji su napredniji, korak ispred prosječnosti?

Edukacija za sve U tim svim nazovimo ih problemima, rekli bismo slatkim brigama, našla se i Splitsko-dalmatinska županija koja iz godine u godinu ima sve veći broj nadarene djece. Pa se tako sa školskih državnih natjecanja, bilo onih za osnovnu školu od petog do osmog razreda, ili za srednjoškolce, vrate ovjenčani pregrštom medalja.

Dva nova Centra U novoj školskoj godini, početkom listopada, zaživjet će još dva nova Centra izvrsnosti – prvi za nove tehnologije i robotiku, a drugi za informatiku. Za prvi će škola domaćin biti splitska Tehnička škola za strojarstvo i mehatroniku, a za drugi Elektrotehnička škola.

Planirano je uložiti za rad oba centra i edukaciju talentiranih robotičara i informatičara oko 1,3 milijuna kuna, a očekivanja je kako će potrebna sredstva biti osigurana iz Europskog socijalnog fonda.

Voditeljica prvog županijskog Centra izvrsnosti za matematiku, Nives Baranović, viši predavač s Odsjeka za učiteljski studij pri Filozofskom fakultetu u Splitu, dobila je samo pohvale od učenika i predavača za ovu ideju i cijelu provedbu.

- Organizaciju i ustrojavanje započela je radna skupina od osam članova uz inicijatore iz Županije, Tomislava Đonlića i Iliju Krištu, a koja je rješavala i razna pitanja, koja su se tijekom rada javljala. Za koordiniranje mentora i učenika srednjih škola bila je zadužena Anastazija Pažanin, nastavnica matematike iz III. gimnazije, a za koordinaciju osnovnih škola Suzi Radović, učiteljica matematike iz OŠ Sućidar. Uz svesrdnu podršku ravnateljice Treće gimnazije Mirjane Matijević – navela nam je koordinatorica projekta Nives Baranović, i dobitni tim koji je prvu godinu Centra izvrsnosti okončao uspješno, pa pojašnjava: - S obzirom na to da je ovo početak, trebalo je osmisliti mnogo toga: sastaviti prijemne testove, testirati i odabrati učenike, odabirati teme, odabrati i dogovoriti rad s mentorima, organizirati prijevoz učenicima-putnicima, za što su bili zaduženi županijski djelatnici.

Reakcija mentora i učenika - Motiviranost mentora je također bila značajna. Zaista su se potrudili oko priprema raznovrsnih materijala u raznim oblicima i za rad na nastavi, ali i za samostalni rad učenicima. I bili su vrlo kreativni, a mnogi su posebno istaknuli veliko zadovoljstvo što su imali priliku raditi s najboljima, jer baš i nije lako biti spreman za one koji su potencijalno matematički genijalci – iznijela nam je voditeljica Baranović reakcije mentora. Dodala je i one od učenika: - Realno gledano, nije bilo jednostavno svake subote ustajati rano ujutro i dolaziti u Centar radi ozbiljnog rada: predavanja i vježbe iz matematike, posebno učenicima koji su putovali iz okolice Imotskog, Makarske, Trilja, Sinja, Trogira... Mnogi učenici u Splitu, usklađivali su svoje druge, ranije započete, aktivnosti subotom s nastavom u Centru. Moram ih i ovim putem pohvaliti, jer su učenici bili jako motivirani i zainteresirani za rad što i sama brojka prijavljenih na testiranje govori. Iako to ne iznenađuje budući izvan redovitog rada u nastavi matematike, ne postoji sustavan rad sa učenicima koji imaju matematičkog potencijala. Eventualna dodatna priprema za odlazak na natjecanje iz matematike. I to je sve, a djeca su nam željna znanja...

11

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

Nives Baranović, Tomislav Đonlić i Mirjana Matijević Iz svih područja.

- I nama stvore problem.

Zezam se, naravno, no svake godine imamo sve više talentirane djece, a kako je običaj i tradicija Županije da tu djecu nagradimo za njihova odličja znanja, svake godine osiguravamo sve više sredstava za novčane nagrade. Iz proraču-

na izdvajamo više od 300.000 kuna za zlatne, srebrne i brončane kolajne, pa se, ovisno o broju učenika, iznos za pojedinca kreće od 1000 do 4000 kuna, zavisi o sjaju medalje. A upravo ti naši mladi znalci ponukali su nas i da pokrenemo Centre izvrsnosti, strateški projekt Splitsko-dalmatinske

županije namijenjen isključivo mladima te poticanju njihove daljnje edukacije – uveo nas je u priču o ideji kako nagraditi one pametnije, Tomislav Đonlić, pročelnik Odjela za društvene djelatnosti Splitsko-dalmatinske županije.

Naglašava dalje Đonlić kako slična podrška mladima, koji su svojim trudom i učenjem ne samo vrsni učenici već budući studenti koje će sutra kada dođu na tržište rada poželjeti svaki poslodavac, postoji u Varaždinu. No, specifičnost ovog, u prostorno najvećoj hrvatskoj županiji, upravo je u mogućnosti edukacije za sve.

- Željeli smo pružiti šansu svima, učenicima svih područja, od Marine do Gradca, od Vrlike do Visa, pa smo testirali oko 800 učenika, a najbolji su dobili pozivnicu, priliku bolje reći "wild card znanja" da sudjeluju u radu prvog Centra izvrsnosti i to za područje matematike.

'Peglali' formule, jednadžbe...

I tako se u studenom minule godine startalo s matematičkom edukacijom. Ukupno 219 učenika, onih najboljih matematičara pod paskom 59 profesora i nastavnika mentora, svaku subotu, ukupno ih 16, sve do travnja ove godine, po četiri sata su "peglali" formule, jednadžbe, geometrijske zagonetke, razlomke,... sve ono što je korak ispred njihova klasičnog obrazovanja iz matematike. Škola domaćin ovog pilot-projekta bila je Prirodo­ slovno-matematička srednja škola, III. gimnazija Split popularno zvana MIOC, a osim profesora koji su dolazili na predavanja i iz Zagreba, malim genijalcima na raspolaganju su bili i brojni volonteri s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu.

- Radi se o dodatnoj nastavi za nadarenu djecu koja zaslužuje našu pozornost i ulaganje u njih. Ovo je pravi vjetar u leđa djevojčicama i dječacima, a prvi smo u državi u ovaj koncept uključili i Sveučilište.

Cilj je kroz mentoriranje od stručnjaka sa Splitskog sveučilišta, već u ovoj fazi školovanja otkriti talente koji će sutra znanje brusiti na fakultetima. Želja je da ti mladi lumeni, nakon školovanja ostanu živjeti i raditi u svom gradu, ulagati u svoju zemlju a ne odlaziti u tuđinu.

Svi se, naime, kunemo u mlade. Naglašavamo kako su naša budućnost, ali im treba i omogućiti da postanu – budućnost.

Ovim projektom znanja ide se upravo u tom smjeru...

kronologija događanja � 17. veljače

Počela izgradnja Galenskog laboratorija Premijer Andrej Plenković označio je početak izgradnje Galensko-analitičkog laboratorija u Dugopolju, investicije vrijedne 70 milijuna kuna koju financiraju Ljekarne Splitsko-dalmatinske županije vlastitim sredstvima i zaduživanjem. Posao će u novom laboratoriju pronaći 70 stručnjaka. Ovakav proizvodni objekt mini tvornice lijekova, dodataka prehrani i kozmetike sada ne postoji u Dalmaciji, a svoj konačni cilj Galenski laboratorij ima kroz povezivanje dijela gospodarstva otkupom sirovina ljekovitog bilja raznih uzgajivača koje će koristiti za proizvodnju galenskih pripravaka.

� 20. veljače

Sinj: Razgovori o poljoprivredi Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić i župan Zlatko Ževrnja održali su u Alkarskim dvorima sastanak na temu stanja u poljoprivredi na području cetinskoga kraja, ali i cijele Splitsko-dalmatinske županije.

� 21. veljače

Doručak s hrvatskih farmi U hotelu “Park” u Splitu poslužen je doručak s hrvatskih farmi.

Posluženi su tradicionalni domaći poljoprivredni proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi, meso, jaja, med i kruh s oznakama Mlijeko hrvatskih farmi, Meso hrvatskih farmi, Med iz Lijepe naše, Jaja hrvatskih farmi i Kruh hrvatskih polja, te proizvodi specifični za Splitsko-dalmatinsku županiju.

� 25. veljače

Župan počasni knez maslinarstva U hotelu “Zagreb” u Splitu održana je 14. međunarodna manifestacija maslinara Mediterana “Maslina” i 3. međunarodna manifestacija poljoprivrednika Mediterana “Intrada”. Tom prilikom župan Zlatko Ževrnja dobio je povelju počasnog kneza hrvatskog maslinarstva za promidžbu uzgoja maslina, proizvodnju i povećanje potrošnje maslinova ulja, djelovanjem kroz društvene i političke aktivnosti, dok je Splitsko-dalmatinska županija, odnosno njezin Upravni odjel za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu, dobila Veliku zlatnu maslinu za promidžbu i potporu stručnom uzgoju maslina i proizvodnji maslinova ulja, kao važne gospodarske grane priobalja.

� 27. veljače

Obnavlja se stari viseći most u Trilju U Trilju je potpisan ugovor o sufinanciranju rekonstrukcije visećeg mosta.

Vrijednost cijelog projekta obnove starog visećeg mosta preko rijeke Cetine iznosi dva milijuna kuna, od čega je Županija ranije izdvojila 300 tisuća, a ovim ugovorom još 500 tisuća kuna za sufinanciranje obnove mosta.

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE travanj 2017.

kronologija Milijuni od legalizacije događanja KAPITALNA POMOĆ GRADOVIMA I OPĆINAMA U ŽUPANIJI

� 3. ožujka

Ured zastupnika u EU parlamentu U zgradi Županije otvoren je Ured zastupnika u Europskom parlamentu. Ured parlamentaraca EU-a otvoren je svakim radnim danom, kad su građanima dostupni asistenti parlamentaraca, dok su zastupnici Europskog parlamenta Željana Zovko i Ivica Tolić građanima na raspolaganju ponedjeljkom i petkom.

za 42 komunalna projekta

Sredstva koja su dodijeljena uprihodila su se od legalizacije, a na ovaj način vraćaju se lokalnim zajednicama kako bi se izjednačio komunalni standard na području čitave RH

� 11. ožujka

Hrvatsko prvenstvo robotičara u Sinju U Sinju je održano Hrvatsko prvenstvo robotičara. Dvjesto mladih robotičara iz cijele Hrvatske sudjelovalo je na izlučnom natjecanju za Svjetsko prvenstvo robotičara koje će se ove godine održati u Japanu, a natjecanje se održalo u školskoj sportskoj dvorani sinjske Gimnazije. Organizatori natjecanja bili su Hrvatski robotičarski Savez i Hrvatsko društvo za robotiku. Suorganizator natjecanja bila je Splitsko-dalmatinska županija. Župan Ževrnja podijelio je diplome učenicima i mentorima Centra izvrsnosti iz matematike i najavio za jesen Centar izvrsnosti za robotiku i informatiku. Nakon 16 tjedana, 218 učenika i 59 mentora dobilo je priznanje za ustrajan rad.

Ž

upan Zlatko Ževrnja i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević upriličili su potpisivanje odluka o dodjeli sredstava kapitalne pomoći gradovi-

ma i općinama Splitsko-dalmatinske županije od strane Ministarstva.

Sredstva za 42 projekta koje Ministarstvo sufinancira sa sedam milijuna kuna namije-

njena su projektima za poticanje razvoja komunalnoga gospodarstva i ujednačavanje komunalnog standarda za 2017. godinu.

"Ovaj doprinos Ministarstva razvoju komunalne infrastrukture možda ne izgleda puno, ali mi imamo izravan uvid u stanje na terenu i znamo kako je svaka kuna dobrodošla. Ovo je veći iznos nego prethodnih godina za razvoj komunalne infrastrukture, na čemu zahvaljujemo ministru Kuščeviću i resornome ministarstvu", kazao je župan.

"Ovo su u pravilu manji projekti, tako da općine i gradovi dobivaju od 100.000 do 400.000 kuna. Sredstva koja dodjeljujemo uprihodila su se od legalizacije, a nastojimo ih na ovaj način vratiti lokalnim zajednicama, a sve kako bismo izjednačili komunalni standard na području čitave Hrvatske", ka-

13

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE travanj 2017.

kronologija događanja

Vladimir Dugandžić/hanza media

12

� 28. ožujka

Sporazum s Hrvatskim lovačkim savezom Potpisan je sporazum između Hrvatskog lovačkog saveza i Splitsko-dalmatinske županije. Tim sporazumom osigurava se šest milijuna kuna jamstva kojim Hrvatski lovački savez jamči ponašanje u skladu sa zakonima na županijskim i državnim lovištima. Sporazum također jamči i dosadašnju zdravu atmosferu između lokalne zajednice i lovaca.

� 31. ožujka

Grozdovi baluna - 'Autizam 12000'

Ževrnja i Kuščević potpisali odluku o dodjeli sredstava kapitalne pomoći gradovima i općinama SDŽ od strane Ministarstva zao je ministar Kuščević.

Najviše sredstava, 400.00 kuna, dobio je Grad Vrlika, a zatim slijede bračka Općina Nerežišća sa 390.000 kuna, Općina Dugopolje bogatija je za 350.000 kuna, na račun Općine Otok stići će 300.00 kuna, kao i na račun Općine Zmijavci, a po 250.000 primit će Grad Kaštela, Grad Trilj i Općina

Pučišća.

Po 200.000 kuna dobit će ukupno šest općina - Cista Provo, Podbablje, Postira, Prgomet, Runovići i Seget, te dva grada - Sinj i Grad Solin. Nešto manje, 180.000 kuna, ići će na račun Grada Vrgorca. Poduži je red onih koji će dobiti po 150.000 kuna: općine Dugi Rat, Hrvace, Lokvičići, Lovreć,

Simboličnim puštanjem grozdova balona s natpisom “Autizam 12000” u zrak ispred zgrade Splitsko-dalmatinske županije obilježen je Svjetski dan svjesnosti o autizmu. Župan Ževrnja je zajedno s kolegom, ličko-senjskim županom, i načelnicima općina Ciste Provo i Plitvička jezera položio vijenac i zapalio svijeću kod spomenika pokojnom prvom hrvatskom redarstveniku Josipu Joviću, na mjestu gdje je ovaj junak Domovinskog rata poginuo prije 26 godina.

Proložac, Sućuraj, Šestanovac, Šolta i Zagvozd te gradovi Trogir i Vis. po 100.000 kuna namijenjeno je gradovima Komiži i Supetru te općinama Podgora, Podstrana, Primorski Dolac, Tučepi i Zadvarje. Jelsa će povući 90.000 kuna, Sutivan 80.000, Okrug 70.000, Grad Makarska 60.000, a najmanje Bol 28.000 kuna.

� 7. travnja

Dodijeljeni 'Suncokreti ruralnog turizma'

14. ožujka

Ministrica kulture gošća u Županiji Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek posjetila je Splitsko-dalmatinsku županiju. Bila je to prilika za razgovor o brojnim temama iz područja kulture. Županija je osnivač triju ustanova u kulturi, a osim njih, financira i niz drugih projekta, aktivnosti i manifestacija s područja cijele županije. Iz svojeg proračuna godišnje izdvaja osam milijuna kuna za kulturu. Također, sufinancira i HNK Split s oko milijun kuna, smatrajući kako splitska kazališna kuća, kao stožerna kulturna ustanova, to zaslužuje. U sklopu sufinanciranja kazališta sufinancira se i Splitsko ljeto. Razgovaralo se o revitalizaciji Pustinje Blaca, te o prijedlogu spajanja Muzeja Cetinske krajine u Sinju s franjevačkom zbirkom.

16. ožujka

Za sliv Cetine tri milijuna kuna Potpisan je ugovor o izradi idejnog rješenja sa studijom izvodljivosti za održivo korištenje vodnih resursa sliva Cetine u svrhu poboljšanja zaštite od poplava i navodnjavanja u Sinjskom polju, te dodatnom proizvodnjom električne energije u slivu rijeke Cetine, ukupne vrijednosti od 3.075.000 kuna. Ovim projektom rješava se sustav odvodnje, navodnjavanja i melioracije Sinjskog polja površine 480 hektara, čime se stvaraju uvjeti za proizvodnju ekohrane, kao i obrane poljoprivrednih površina od poplava.

� 25. ožujka

Prijam za ratne izvjestitelje i Dan narcisa Župan Zlatko Ževrnja upriličio je primanje za članove Upravnog odbora Zbora ratnih izvjestitelja HRT-a. “Hrvatski ratni izvjestitelji Domovinskog rata zaslužuju zahvalnost za svoj angažman i doprinos pobjedi u Domovinskom ratu. Odajemo vam priznanje za sve ono što ste napravili u najtežim trenucima za našu domovinu. U našem društvu potrebno je više cijeniti žrtvu koju su novinari podnijeli u Domovinskom ratu”, kazao je župan, ističući kako hrvatski ratni izvjestitelji Domovinskog rata zaslužuju zahvalnost za svoj angažman i doprinos pobjedi u Domovinskom ratu.

Na splitskoj Rivi obilježen Dan narcisa. Župan Ževrnja je zajedno sa ženama prodajom narcisa pomagao u prikupljanju sredstava namijenjenih prevenciji i ranom otkrivanju raka dojke. “U Dalmaciji se kaže da žena drži tri, a danas bismo mogli reći i sva četiri kantuna kuće. Stoga je bitno da su nam žene, majke, kćeri zdrave i vesele, a na nama muškarcima je da ih čuvamo i podsjetimo na preventivne preglede”, kazao je župan.

Europa u našoj kući

IZRAELSKA VELEPOSLANICA NAKON VIKENDA IZRAELSKOG FILMA:

'Hvala vam, to je početak prekrasne suradnje' V

eleposlanstvo Izraela u Hrvatskoj ima vrlo intenzivan kulturni program kroz koji predstavlja izraelske umjetnike, glazbenike, plesače, glumce i pisce pred hrvatskom publikom.

Jedna od naših tradicionalnih manifestacija je filmski festival koji se uspješno održava u Zagrebu od osnivanja Veleposlanstva, no naša je publika uglavnom koncentrirana u Zagrebu, a mi smo željeli gledanje izraelskih filmova omogućiti i u ostalim dijelovima Hrvatske. U posljednja dva desetljeća Izrael ima vrlo jaku i uspješnu filmsku industriju, a rezultati su vidljivi na mnogim međunarodnim festivalima, gdje su filmovi i nagrađivani.

Od svog dolaska u Hrvatsku prije gotovo tri godine, željela sam uspo-

staviti jake kulturne veze sa Splitom kao drugim gradom po veličini u Hrvatskoj, lijepim mediteranskim gradom koji ima mnogo sličnosti s izraelskim obalnim gradovima, ne samo zbog položaja uz

more, već zbog svojih toplih i prijateljski raspoloženih ljudi. Nekoliko prethodnih pokušaja suradnje nije donijelo rezultate koje smo željeli, ali nakon sastanka sa županom Splitsko-dalmatinske županije, gospodinom Zlatkom Ževrnjom i njegovim kolegama bilo je jasno da ćemo uspjeti organizirati događaj zajedno.

Prvi put odlučili smo se predstaviti s pet izraelskih filmova, svaki od njih potpuno drukčijeg žanra, kako bi hrvatski narod vidio da ljudi u Izraelu žive slične živote kao što žive ljudi u Hrvatskoj, da također vole i plakati i patiti i smijati se.

Naš produljeni Vikend filma održan je od 16. do 19. ožujka 2017. godine u srcu ovoga lijepog grada, u kinu "Karaman". Bila sam ugodno iznenađena brojem ljudi koji su sudjelovali ne samo

koji već posluju, kao i oni budući koji planiraju razviti svoju ideju i pokrenuti posao, mogu doznati informacije o mogućnostima dobivanja potpore putem županijskih programa te nacionalnih programa i programa u okviru EU fondova. na otvaranju festivala, nego i velikim brojem na projekcijama svih naših filmova.

Vrlo sam zahvalna županu, gospodinu Ževrnji i njegovu sposobnom i predanom osoblju, a posebno gospodinu Paviću i gospodinu Đonliću, koji su učinili sve što je moguće kako bi ovaj događaj bio uspješan. Također, osoblje iz kina, pod vodstvom gospođe Snježane Kuzmanić, bilo je iznimno profesionalno i korisno te sam se osjećala kao kod kuće tijekom lijepe večeri u Splitu.

Stvarno se nadam da je to bio samo početak jedne prekrasne suradnje i da će naš sljedeći festival u Splitu trajati dulje, kako bismo imali priliku pokazati vašim ljudima puno dobrih filmova.

Zina Kalay Kleitman, veleposlanica Izraela u Hrvatskoj

Europe direct Europe direct je info točka Predstavništva Europske komisije gdje, prema konceptu "Sve na jednom mjestu", građani mogu dobiti potpunu informaciju i savjetovanje o svim EU temama, od informacija o pravima građana u EU-u, prioritetima i politikama EU-a do informacija o mogućnostima financiranja projekata kroz EU programe.

Kontakt: Telefon: +385 21 400 292 E-pošta: info@edicsplit.eu.

Adresa: Domovinskog rata 2 (prizemlje), 21 000 Split

Info centar za poduzetnike Info centar za poduzetnike je info točka Splitsko-dalmatinske županije gdje poduzetnici

kontakt: Telefon: +385 21 400 292 E-pošta: poduzetnistvo@rera.hr

Ured zastupnika EU parlamenta Otvoren je ured zastupnika u Europskom parlamentu, Ivice Tolića i Željane Zovko, a zainteresirani ga mogu posjetiti svakim radnim danom. Njih dvoje europskih parlamentaraca u uredu će biti jednom tjedno, najčešće petkom. Cilj splitskog ureda zastupnika u EU parlamentu je približiti Europsku uniju svim žiteljima Splita i Dalmacije, poduzetnicima te jedinicama lokalne i regionalne samouprave.

Kontakt: ivica.tolic@europarl.europa.eu zeljana.zovko@europarl.europa.eu Adresa: Domovinskog rata 2 (prizemlje), 21 000 Split

Župan je dodijelio nagrade “Suncokret ruralnog turizma”. Od ukupno 13 prijavljenih ruralnih turističkih projekta, manifestacija i gospodarstava s područja naše županije, nagrađeno je njih četiri. Župan Ževrnja ovom je prigodom uručio nagrade i priznanja za sudjelovanje. Etno selo Kokorići, Vrgorac, dobilo je Posebno priznanje za animaciju u ruralnom turizmu u konkurenciji “poduzetnici u ruralnom turizmu”. Srebrnu povelju u kategoriji “ruralno-turistički projekti” dobila je Pješačka & gourmet staza “Dolčevita” Turističke zajednice grada Supetra. Posebno priznanje za očuvanje slikovite gastronomske tradicije u konkurenciji “ruralno-turističke manifestacije” osvojila je “Noć hrapoćuše”, projekt Turističke zajednice općine Postira. U kategoriji “hrvatski otočni proizvod” Brončana povelja dodijeljena je OPG-u “Lavanda” – Berislava Ćurčina iz Staroga Grada na Hvaru.

� 8. travnja

Otvoren 12. Nacionalni sajam pršuta Župan Zlatko Ževrnja danas je u Sinju svečano otvorio dvodnevni ’12. Nacionalni sajam pršuta i trajnih suhomesnatih proizvoda s međunarodnim sudjelovanjem Sinj 2017.’.

� 11. travnja

Čestitke državnim prvacima u kuglanju Župan Zlatko Ževrnja zajedno sa zamjenikom Antom Šošićem i pročelnikom Upravnog odjela za društvene djelatnosti Tomislavom Đonlićem primio igrače i vodstvo Kuglačkog kluba Mertojak, osvajače naslova ekipnog državnog prvaka Hrvatske.

16

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE travanj 2017.

pri kraju mandata Piše:

JOSIP MATKOVIĆ

RAZGOVOR S PETROSLAVOM SAPUNAROM, PREDSJEDNIKOM ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE

Iza našega rada, nadam se, ostali su

POZITIVNI REZULTATI J

oš jedan mandat na čelu Županijske skupštine je iza vas. Što biste posebno istaknuli iz njezina

rada?

– Imali smo četiri, rekao bih, plodne godine rada predstavničkog tijela u kojemu je u početku većinu činilo 30 vijećnika i vijećnica, od toga 23 iz HDZ-a i partnerskih stranaka, te sedam iz stranke Željko Kerum HGS-a i partnerskih stranaka. Tako da je konstituirajuću Skupštinu činilo šesnaest vijećnica i vijećnika HDZ-a, po dva vijećnika iz HČSP-a i HSP-a AS, po jedan vijećnik HDS-a, BUZ-a, HSLS-a, HSS-a i Stranke umirovljenika, te pet

Vijećnici Skupštine Splitskodalmatinske županije

vijećnika i vijećnica stranke Željko Kerum HGS-a, a opozicijska mjesta su dobili 21 vijećnik i vijećnica, i to: devet vijećnika SDP-a, deset vijećnika iz NL-a don Ivana Grubišića, te po jedan iz Stranke umirovljenika i HNS-a.

Ravnomjeran razvoj S vremenom je došlo do prelazaka pojedinih vijećnika, tako da sada većinu čini od 35 do gotovo četrdeset vijećnika i vijećnica. Odmah na početku mandata smo, uz veliku suglasnost svih vijećnika i vijećnica, donijeli županijski Prostorni plan, koji je bio preduvjet donošenja

drugih bitnih odluka za razvoj gospodarstva na području cijele županije.

Kako biste ocijenili stanje u Splitsko-dalmatinskoj županiji?

– Znamo da je Splitsko-dalmatinska županija najveća jedinica regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj. I kao takva, zahvaljujući svojoj geografskoj rasprostranjenosti, protežući se od Zagore, preko obale do otoka, zasigurno ima i raspolaže s nebrojeno svojih prirodnih potencijala. Naravno da je na svima nama učiniti područje u kojemu živimo što ugodnijim za svakodnevni život. Odlukama koje donosimo uvijek nastojimo da svaki

dio naše županije stremi ravnomjernom razvoju, što je i jedan od osnovnih naših ciljeva.

Naravno da se u svakom poslu koji obavljate može bolje i više, tako zasigurno i u ovom koji i mi svakodnevno obavljamo.

Iz svakodnevne komunikacije sa stanovnicima naše županije, vidim da ono što radimo ostavlja pozitivne rezultate, i zato vjerujem da je opća slika stanja u Splitsko-dalmatinskoj županiji znatno bolja nego u nekim drugim županijama u Republici Hrvatskoj. Gotovo sve postavljene predizborne ciljeve naše koalicije smo ostvarili, a u nekim područjima smo postigli i više od zacrtanoga.

Koliko je zahtjevno biti županijski vijećnik ili, u vašem slučaju, predsjednik Županijske skupštine?

– Svakako je zahtjevno, ali rekao bih da je prije svega odgovorno biti županijski vijećnik.

Odgovorno, jer ako želite biti savjesni u poslu koji obavljate, ako ga želite raditi na najbolji mogući način, onda mu ne smijete pristupati površno. Svi mi koji predstavljamo one koji su nam svojim glasom dali povjerenje, moramo znati da svojim radom u Županijskoj skupštini predstavljamo šire mase ljudi koji od nas očekuju da budemo njihov glas u predstavničkom tijelu u kojemu se nalazimo. Ako ste još, k tomu, i predsjednik Skupštine, često morate imati dovoljno strpljenja, rekao bih i mudrosti, znati "balansirati" između ponekad nepomirljivih stavova, ideja, prijedloga i slično.

korektan odnos Dugogodišnji ste koalicijski partner HDZ-a u Skupštini Splitsko-dalmatinske županije.

Koliko ste zadovoljni sinergijom predstavničkog tijela kojem ste na čelu s izvršnom vlasti koju predstavlja župan Ževrnja?

– Ovo je već drugi mandat kako se nalazim na čelu Županijske skupštine. Većina odluka koja se nađe na izglasavanju na našim sjednicama upućena je upravo od strane Upravnog odjela i samog župana, koji su i predlagatelji odluka. Iskreno, ne sjećam se kada je određena odluka bila povučena s dnevnog reda ili da se našla na dnevnom redu Skupštine a da o istoj nisam razgovarao sa županom. Mislim da to dovoljno govori o korektnom odnosu koji tvori parlamentarna većina, odnosno sinergiji predstavničke i izvršne vlasti u našoj županiji.

Pred nama su lokalni izbori.

Zadnji održani pokazali su da je vaša stranka osvojenim mandatima u Županijskoj skupštini tvorila stabilnu parlamentarnu većinu s HDZ-om i partnerima.

Vjerujete li da ćete izborima potvrditi još jedan mandat na čelu Skupštine?

– Nikada nisam prejudicirao određene stvari, pa tako ni mogući izborni rezultat. Vjerujem da će birači prepoznati sve ono što smo radili i kao pojedinci i kao stranka u cjelini u proteklom razdoblju, i da će stranka Željko Kerum HGS osvojiti dovoljan broj mandata u Županijskoj skupštini kako bismo nastavili kontinuitet i dalje podržavali sve projekte koji omogućavaju kvalitetan razvoj naše županije a sve na dobrobit njezinih žitelja.

Impressum ♦ Moja županija / Kronika Splitsko-dalmatinske županije, informativno glasilo SDŽ ♦ Nakladnik: Splitsko-dalmatinska županija ♦ Uredništvo: Marija Čizmić, mag.iur., Ana-Marija Škorić, prof., Luka Brčić, prof., Anđelka Vuković, mag.oec., Ivan Baćak, dipl. novinar, Linda Nerlović ♦ Glavni urednik Mijo Grabovac ♦ Zamjenik glavnog urednika mr.sc. Davor Pavić ♦ Grafička urednica Sabina Podobnik ♦ Fotografije SDŽ, Hanza Media ♦ Grafička priprema i tisak: Slobodna Dalmacija ♦ Adresa Uredništva Split, Domovinskog rata 2, telefon 021/400 019 ♦ E-mail: splitsko.dalmatinska.zupanija@dalmacija.hr ♦ Web: http://www.dalmacija.hr