Sportnews11

LUKA SPLITSKO DALMATINSKE

ŽUPANIJE

NO. 11

SRPANJ/JULY 2014.

BREVIARY FOR EVERYONE ON THE SEA

KRSTARENJE SREDNJOM DALMACIJOM

MATURA NA MORU Port authority projects:

Graditi se mora!

KRILO JESENICE STARI GRAD DRVENIK

Miroslav Ćiro Blažević: A MOGLI SMO BIT SVJETSKI PRVACI Josip Skoblar: NEMAMO IGRAČA SVJETSKE KLASE Giuseppe Pino Giergia: TATA KUPI MI AUTOOOO! Stanko Poklepović: ZAŠTO PROTIV SEBE!?

ŠTA JE BRAZIL KONTRA ULTRA SPLITA

Ivan Katalinić: ŠTIMAC SMIJENJEN UZALUD

Cijela jedna Maracana (Rio de Janeiro) kao da je za Ultra Europe i finale SP-a, preselila u glavni grad Srednje Dalmacije

NJEMAČKA Svjetski prvak 2014.

Manuel NEUER 27.3.1986.

Bayern Munchen

Argentincima srebro, Nizozemskoj bronca, domaćin Brazil bez medalje

Benedikt HOWEDES 29.2.1988.

Schalke 04 Gelsenkirchen

NJEMAČKA - ARGENTINA 1:0 (0:0) RIO DE JANEIRO, Stadion Maracana, 74.738 gledatelja Sudac: Nicola Rizzoli (Italija).

1:0 Goetze (113) Žuti kartoni: Schweinsteiger i Schuerrle (Njemačka) Mascherano i Aguero (Argentina) NJEMAČKA: Neuer - Lahm, Boateng, Hummels, Hoewedes - Schweinsteiger, Kramer (od 31. Schuerrle) - Mueller, Kroos, Ozil (od 119. Mertesacker) - Klose (od 88. Goetze).

Andre SCHURRLE 6.11.1990.

Chelsea Engleska FINALE 13. 7.

Rio de Janeiro 21:00 NJEMAČKA 1:0 ARGENTINA

ARGENTINA: Romero - Zabaleta, Demichelis, Garay, Rojo Mascherano, Biglia, Perez (od 86. Gago) - Messi, Lavezzi (od 46. Aguero), Higuain (od 77. Palacio).

POLUFINALE 1 8. 7.

Belo Horizonte 22:00 BRAZIL 1:7 NJEMAČKA

ČETVRTFINALE A 4. 7.

BRAZIL

ČETVRTFINALE B

Fortaleza 22:00 2:1 KOLUMBIJA

28. 6.

Belo Horizonte BRAZIL 1:1 1A (3:2)

4. 7.

Rio de Janeiro 18:00 FRANCUSKA 0:1 NJEMAČKA

18:00 ČILE 2B

28. 6.

Rio de Janeiro 22:00 KOLUMBIJA 2:0 URUGVAJ 1C 2D OSMINA FINALA

30. 6.

Brasilia FRANCUSKA 2:0 1E

1. BRAZIL 2. MEKSIKO 3. HRVATSKA 4. KAMERUN

7:2 4:1 6:6 1:9

POREDAK SKUPINE A

2

7 7 3 0

18:00 NIGERIJA 2F

1. NIZOZEMSKA 10:3 9 2. ČILE 5:3 6 3. ŠPANJOLSKA 4:7 3 4. AUSTRALIJA 3:9 0 POREDAK SKUPINE B

30. 6.

Porto Alegre NJEMAČKA 2:1 1G

1. KOLUMBIJA 2. GRČKA 3. O. BJELOKOSTI 4. JAPAN

9:2 2:4 4:5 2:6

POREDAK SKUPINE C

9 4 3 1

22:00 ALŽIR 2H

1. KOSTARIKA 2. URUGVAJ 3. ITALIJA 4. ENGLESKA

4:1 4:4 2:3 2:5

POREDAK SKUPINE D

7 6 3 1

Philipp LAHM 11.11.1983.

Bayern Munchen

Mats HUMMELS 16.12.1988.

Borussia Dortmund

Jerome BOATENG 3.9.1988.

Bayern Munchen

Mesut OZIL 15.10.1988.

Arsenal Engleska

Bastian SCHWEINSTEIGER 1.8.1984.

Bayern Munchen

Toni KROOS 4.1.1990.

Bayern Munchen

Thomas MULLER 13.9.1989.

Bayern Munchen

Miroslav KLOSE 9.6.1978.

Lazio Italija

Izbornik Joachim LOW

Za 3. mjesto 12. 7.

BRAZIL

Brasilia 22:00 0:2 NIZOZEMSKA

POLUFINALE 2 9. 7.

Sao Paulo 22:00 NIZOZEMSKA 0:0 ARGENTINA (2:4) ČETVRTFINALE C

ČETVRTFINALE D

5. 7.

Salvador 22:00 NIZOZEMSKA 0:0 KOSTARIKA (4:3)

5. 7.

Brasilia ARGENTINA 1:0

29. 6.

Fortaleza NIZOZEMSKA 2:1 1B

29. 6.

KOSTARIKA 1D

18:00 MEKSIKO 2A

18:00 BELGIJA

Recife 1:1 (5:3)

22:00 GRČKA 2C

Salvador 2:1

22:00 SAD 2G

OSMINA FINALA 1. 7.

Sao Paulo 18:00 ARGENTINA 1:0 ŠVICARSKA 1F 2E

1. FRANCUSKA 2. ŠVICARSKA 3. EKVADOR 4. HONDURAS

8:2 7:6 3:3 1:8

POREDAK SKUPINE E

7 6 4 0

1. ARGENTINA 2. NIGERIJA 3. BIH 4. IRAN

1. 7.

BELGIJA 1H

6:3 3:3 4:4 1:4

POREDAK SKUPINE F

9 4 3 1

1. NJEMAČKA 2. SAD 3. PORTUGAL 4. GANA

7:2 4:4 4:7 4:6

POREDAK SKUPINE G

7 4 4 1

1. BELGIJA 2. ALŽIR 3. RUSIJA 4. J. KOREJA

4:1 6:5 2:3 3:6

9 4 2 1

POREDAK SKUPINE H

3

POREDAK SKUPINE A

POREDAK SKUPINE B

BRAZIL

2 1 0 7:2 7

NIZOZEMSKA

3 0 0 10 : 3 9

MEKSIKO

2 1 0 4:1 7

ČILE

2 0 1 5:3 6

HRVATSKA

1 0 2 6:6 3

ŠPANJOLSKA

1 0 2 4:7 3

KAMERUN

0 0 3

AUSTRALIJA

0 0 3 3:9 0

12. 6.

Brazil

Sao Paulo 3:1

13. 6.

Meksiko

17. 6.

Brazil Kamerun Kamerun Hrvatska

Natal 1:0

22:00 18:00

Fortaleza 0:0

21:00

19. 6.

Manaus 0:4

00:00

23. 6.

Brasilia 1: 4

22:00

23. 6.

Recife 1:3

22:00

1: 9 0

Hrvatska Kamerun

13. 6.

Čile

18. 6.

Australija

Hrvatska

18. 6. Španjolska

Brazil Meksiko

Salvador 1:5

14. 6.

Meksiko

POREDAK SKUPINE E

Australija

Cuiaba 3:1

21:00 00:00

Porto Alegre 2:3

Australija

18:00 Nizozemska

Rio de Janeiro 0:2

23. 6.

Nizozemska

21:00

Čile

Curitibia 18:00 0:3 Španjolska

23. 6.

Nizozemska

Sao Paulo 2:0

18:00

Čile

POREDAK SKUPINE F

FRANCUSKA 2

1 0 8:2 7

ARGENTINA

3 0 0 6:3 9

ŠVICARSKA

2 0 1 7:6 6

NIGERIJA

1 1 1 3:3 4

EKVADOR

1 1 1 3:3 4

BIH

1 0 2 4:4 3

HONDURAS

0 0 3 1:8 0

IRAN

0 1 2 1:4 1

Švicarska

15. 6.

15. 6.

Francuska Švicarska Honduras Honduras Ekvador 4

Španjolska

Brasilia 2:1

18:00

Porto Alegre 3:0

21:00

20. 6.

Salvador 2:5

21:00

21. 6.

Curitiba 1:2

00:00

25. 6.

Manaus 0:3

22:00

25. 6.

Rio de Janeiro 0:0

Ekvador

16. 6.

Argentina

16. 6.

Honduras

Iran

Francuska

21. 6.

Argentina

Ekvador

Nigerija

Švicarska

Nigerija

22:00 Francuska

BIH

Rio de Janeiro 2:1 Curitiba 0:0

25. 6.

25. 6.

Cuiaba 1:0

Nigerija

18:00

00:00

Porto Alegre 2:3 Salvador 3:1

BIH

21:00

Belo Horizonte 1:0

22. 6.

00:00

18:00 18:00

Iran BIH

Argentina Iran

POREDAK SKUPINE C

POREDAK SKUPINE D

KOLUMBIJA

3 0 0 9:2 9

KOSTARIKA

2 1 0 4:1 7

GRČKA

1 1 1 2:4 4

URUGVAJ

2 0 1 4:4 6

O. BJELOK.

1 0 2 4:5 3

ITALIJA

1 0 2 2:3 3

JAPAN

0 1 2 2:6 1

ENGLESKA

0 1 2 2:5 1

14. 6.

Kolumbija

Belo Horizonte 3:0

15. 6.

Obala Bjelokosti Kolumbija Japan

Japan

Urugvaj Engleska

Brasilia 18:00 2:1 Obala Bjelokosti

Urugvaj

20. 6.

Natal 0:0

Italija

24. 6.

Grčka

03:00

Grčka

19. 6.

24. 6.

Japan

Recife 2:1

18:00

00:00

Cuiaba 1:4

22:00

Fortaleza 2:1

Grčka Kolumbija

22:00 Obala Bjelokosti

Italija

14. 6.

Fortaleza 1:3

21:00

15. 6.

Manaus 1:2

00:00

19. 6.

Sao Paulo 2:1

Italija

21:00

20. 6.

Recife 0:1

18:00

24. 6.

Cuiaba 0:1

22:00

24. 6.

Kostarika

Kostarika

Belo Horizonte 0:0

Engleska Kostarika Urugvaj

18:00

Engleska

POREDAK SKUPINE H

POREDAK SKUPINE G

NJEMAČKA

2 1 0 7:2 7

BELGIJA

3 0 0 4:1 9

SAD

1 1 1 4:4 4

ALŽIR

1 1 1 6:5 4

PORTUGAL

1 1 1 4:7 4

RUSIJA

0 2 1 2:3 2

GANA

0 1 2 4:6 1

J. KOREJA

0 1 2 3:6 1

Njemačka Gana Njemačka SAD SAD Portugal

16. 6.

17. 6.

Salvador 4:0 Natal 1:2

18:00 00:00

21. 6.

Fortaleza 2:2

21:00

23. 6.

Manaus 2:2

00:00

26. 6.

Recife 0:1

18:00

26. 6.

Brasilia 2:1

18:00

Portugal SAD Gana Portugal Njemačka Gana

Belgija Rusija

17. 6.

Belo Horizonte 2:1

18. 6.

22. 6.

Južna Koreja Belgija

22. 6.

00:00

Porto Alegre 2:4

26. 6.

Sao Paulo 0:1 Curitiba 1:1

Alžir

Južna Koreja

21:00

Rio de Janeiro 1:0

26. 6.

Južna Koreja Alžir

Cuiaba 1:1

18:00

18:00 22:00

22:00

Alžir Rusija Belgija Rusija 5

POBIJEDITI SE MORA piše Miroslav Ćiro Blažević Nezapamćeno rušenje ugleda hrvatskog nogometa, lakrdija i sramota

A MOGLI SMO BIT SVJETSKI PRVACI!

N

itko ne može razumjeti ni pretpostaviti koliko je težak moj položaj u ovome prevelikom debaklu hrvatskog nogometa na Svjetskom prvenstvu u Brazilu. Ne znam sa čime bih to usporedio. Pa toliko sam bio uvjeren da objektivno vidim Hrvatsku kao uspješnu u Brazilu da se u sebi ne bih puno čudio ni pobjedi nad Brazilom. Tvrdio sam da je Hrvatska prava noćna mora Brazilu upravo zbog toga što sam, realno sagledavajući sve karakteristike nas i njih, dobio logičnu sliku dvoboja Davida i Golijata, ali u obrnutoj poziciji.

Naime, svatko će zaključiti da je Brazil u prvoj utakmici na otvaranju velike smotre baš doslovno pravi Golijat. Pogotovo ako se susreće s jednom malom Hrvatskom veličine brazilskog gradića. Ali tko prati nogomet mora znati da Brazil nije više onaj koji je bio, da su njegovi igrači rasuti i prodani po svijetu, u Europi, te da su svojim iskustvima utjecali na industrijalizaciju i komercijalizaciju one romantične priče o Brazilu.

NITKO VIŠE NE ODSKAČE Drugim riječima, Brazilci nisu više nikakvi «Marsijanci» nego se naši profesionalci u Europi svakodnevno kreću u istim nogometnim okruženjima. Svijet je globaliziran i u tome velikome selu svi su postali slični, nema tako

6

Miroslav Ćiro Blažević velikih razlika pa zato i ne čudi da se Brazil gotovo potpuno izgubio u dvoboju sa Čileom, a ni s Meksikom mu nije bilo puno bolje. I Meksiko je opet sastavljen od igrača koji se kreću u sličnim okružjima. Svi su jedan drugome znanci iz susjednog dvorišta.

I onda zašto bi Modrić, Rakitić, Srna, Ćorluka, Perišić, Kovačić, Olić, Mandžukić, Jelavić, Eduardo, Rebić…pogledaj kakvi su to prekrasni igrači… zašto bi oni trpili velike muke u srazu sa sebi sličnima? Nemojte biti okrutni i sasvim prekrižiti naše momke zbog ovog debakla nego se vratite na startnu poziciju. I vidjet ćete da nije nemoguće niti to da smo pobijedili u sve tri utakmice.

Nogomet je danas ionako sve više takav, a oduvijek je to bila njegova uzbuđujuća odlika, da svatko ima šansu. Sad svi igraju, i Gana, i Meksiko, Kolumbija, Čile, zašto ne. Ipak u jednoj stvari smo

bolji od ostalih, a imamo i tradiciju na tom planu. To je stručnost, velika naša nogometna škola, ugled nevjerojatno velikog broja trenera. Dakle, naš nogomet se ne oslanja samo na talent, na ono što ti priroda dade, nego imamo svoju nogometnu Sorbonu i sigurno se možemo pripremiti bolje od ostalih za pobjedu nad ekipama koje ne odskaču nedostižno iznad nas.

A ne odskaču ni Brazil ni Meksiko. Nisam htio sve to trubiti na sve strane da ne proizvedem neki pogrešan utjecaj, ali svatko će se složiti da imamo ogroman potencijal. Vatreni iz Francuske su nezaboravna ekipa genijalaca, u to ne treba sumnjati. Ali budimo realni, Štimac, Bilić, Asanović, Boban, Šuker, Prosinečki… Da ne nabrajam. Pokušajte se sjetiti. Tko je od tih igrača imao sto posto siguran status u velikom klubu, tko je od njih imao stalnu minutažu, tko je od njih ubrajan među najbolje igrače na europskim rejting ljestvicama?

Nitko! Ja ne kažem da su bili loši, ali činjenice govore da oni nisu bili europske zvijezde. A osvojili su treće mjesto na svijetu, od europskih reprezentacija računajući čak i Njemačku, Nizozemsku i Francusku, Hrvati nisu bili slabiji, pobijedili su u otvorenim dvobojima, na svjetskoj sceni, a bili su ravnopravni, ako ne i bolji, i u utakmici s Francuzima, ali rezultatski se posustalo, no moglo je biti i obrnuto.

PARALELA S BRONCOM Kako je došlo do tog iznenađenja? Tako što smo i tada imali golemi potencijal u spomenutim zvijezdama, velikim talentima i profesionalcima, ali – sad ću bit malo prepotentan – treneri u velikim europskim klubovima gdje su naši igrali to nisu uvidjeli. Sad se svi ljutite na mene jer pretpostavljate da hoću reći kako sam ja bio jedini koji je to vidio.

Pa ljutite se, slobodno!

Međutim, ja znam dobro da to nisu vidjeli niti ti naši velikani. Nego sam ih ja morao ohrabriti, uvjeriti, uvaliti im golemo samopouzdanje, otkriti im sve što imaju bolje od svojih suparnika, Nijemaca, Nizozemaca itd. A to je posao trenera, nemaš drugog posla. Istina je da malo preuzimaš odgovornost na sebe, ako ne krene sve tako kako zamišljaš, možeš lako ispasti budala koju će svi razapeti i jedino će ti preostati da kažeš i priznaš, kako si sam sebi sve to utvarao…

E sad što hoću reći. Svi ovi igrači naše današnje Hrvatske jako su cijenjeni u Europi, igraju standardno u najvećim klubovima, daju golove, asistiraju, donose presudne odluke u utakmicama ne samo nacionalnih liga nego i u završnici europske Lige prvaka. Pa zar nisu ti igrači onda objektivno i značajno bolji od onih mojih iz

1998. Dakle, nisam se htio praviti važan s tom usporedbom, nisam htio dati sebi prednost, nego sam se umjesto našoj dragoj brončanoj povijesti okrenuo novoj velikoj šansi za možda i više od bronce. Htio sam onako kako sam govorio i svojim Vatrenima u Parizu – okuražiti ovu generaciju Modrića i Rakitića. Već sam nas vidio u finalu, pa možda čak i s titulom svjetskog prvaka.

I nisam bio zavidan nego sam otvoreno govorio da se to može postići. Ali kad se završila prva utakmica protiv Brazila shvatio sam da nam krila padaju i da realno prijeti sve loše. Uočio sam i slabosti u vođenju naše reprezentacije, nisam mogao vjerovati da Niko Kovač može tako skrenuti s pravog puta. Uvjeravao sam sam sebe da to nije moguće i da ćemo se sigurno oporaviti u drugoj utakmici. I onda sam bio presretan kad se protiv Kameruna učinilo da ima razloga za takvo vjerovanje i nadu do posljednjeg daha.

MAMIĆ I ŠUKER ODGOVORNI Sad sam bio siguran da će se sve ipak vratiti na onaj naš realni potencijal. Jer kad prebrodimo i Meksiko, neće više biti ni najmanje sumnje u srcima naših igrača, a to je jako važno, možda najvažnije, jer s tim samopouzdanjem igrač leti i u stanju je dati sve što ga potencijalno

krasi, pa na kraju i nadmašiti samoga sebe. Čekao sam s nestrpljenjem Meksiko kako bih brže bolje počeo planirati velike pothvate u drugom dijelu natjecanja kad bi naši morali doživjeti uzlet i potpuno razigravanje protiv onih koji te najviše motiviraju, Nizozemska itd.

Je li ovako počinjete osjećati isto što i ja? Vidite li da je sve to uistinu bilo moguće? Da je Hrvatska bila tako daleko a ipak tako blizu prolazu kontra Čilea ili Nizozemske, a onda je to već četvrtfinale, bitka za plasman među četiri najbolja u polufinalu. Još kad sam vidio kako otpadaju Španjolska, Engleska, Italija… Pa mi smo mogli u četvrtfinalu imati lakšeg protivnika nego u osmini finala.

I onda me potopilo protiv Meksika. S kakvom igrom, kakvom taktikom, konceptom, planom, izborom igrača, postavom igrača…

Ništa sam sebi nisam mogao vjerovati, je li moguće da nam se to događa, zar nitko baš tu u blizini Nike Kovača nije mogao reći nešto suvislo? Zar ni slavni Šuker ne vidi ništa što se zbiva? Pa kakva li je to sramota, blamaža, rušenje teško stečenog ugleda! Zdravko Mamić, Davor Šuker… Oni su moralno obavezni odgovarati za sve to, a ne ovako, rugati se naciji u čije ime su na tim visokim pozicijama.

NAROD ČEKA Ničim se ne mogu opravdati za ovakvo srozavanje našeg nogometa, više ga cijene u svijetu nego što ga cijene naši Mamići, Šukeri, itd.

Kao pravi diletanti i debitanti smo se ponijeli, obrukali. Branimo se zonski, ganjamo protivnike po terenu bez ikakva plana i realnog izgleda da se s time išta postigne, ispadamo smiješni u svakoj intervenciji s Meksikom. Strava…

Lakrdija… I nitko niti da se obrati javnosti, objasni bilo što, da se ispriča i prizna pogreške, zamoli za oprost. Ja bih propao u zemlju od stida. Ali ne bi, sigurno se tu ima što reći. Narod čeka.

7

PORT NEWS MENU

Impressum Publisher: Port Authority of Split-Dalmatia County For the publisher: Port Authority director, Editor in chief Domagoj Maroević Editor: Mario Garber Editorial concept and design: Garber media d.o.o.

Segor Garber Photos: Garber media d.o.o.

Translation: Vuk Oreb Lector: Elizabeta Sonjara Garber

str Krilo Jesenice 27, 28, 29.............................................GRADITI SE MORA str Stari Grad 30, 31..............GLAVNA LUKA HVARSKOG TURIZMA str Drvenik 32, 33..............................MOST DRVENIKA S HVAROM str 34, 35..............................PORT AUTHORITY PROJECTS str Metropola Srednje Dalmacije 36.................................................................MAXI JADNICI str 37, 38, 39....KRSTARENJE SREDNJOM DALMACIJOM str nautik tsunami 40, 41, 42..........................................MATURA NA MORU

Printed in: SUTON d.o.o.

str 43...................................................GRADUATION AT SEA

Online edition: www.lusdz.hr

str 44, 45.................................................. EURO PORT NEWS

All Rights Reserved by Garber media Ltd. info@garber-media.hr

str karta Srednje Dalmacije sa 46, 47.................................svim potrebnim informacijama

ISSN 1848-4689

str 48...................................Šta je Brazil kontra ultra Splita

SPORT NEWS MENU

Sport News eksperti komentiraju svjetsko pr venstvo u Brazilu str 6, 7...................................................................Miroslav Ćiro Blažević A MOGLI SMO BIT SVJETSKI PRVACI str 9, 10, 11...............................................................................................Stanko Poklepović ZAŠTO PROTIV SEBE!? str 12........................................................................................Stanko Poklepović AGAINST THEMSELVES, WHY? str 12, 13..............................................................................................................Mario Garber PRESUDA BALUNU str 14, 15.................................................................................Josip Skoblar NEMAMO IGRAČA SVJETSKE KLASE str 16, 17.............................................................................................Ivan Katalinić ŠTIMAC SMIJENJEN UZALUD str 18, 19..................................................................................Giuseppe Pino Giergia TATA KUPI MI AUTOOOO! str 20, 21......................................................................Sport News experts talking about world championship in Brazil str 22, 23.....................................................................................................................................U RALJAMA INTERNETA str 24, 25, 26............................................................................................................................Sport News 11 DUPLI PAS 8

LEKCIJA S KATEDRE Analiza prvog izbornika u osamostaljenoj Hrvatskoj, Stanka Poklepovića koji je 1992. s hrvatskom reprezentacijom pobijedio Meksiko 3:0

ZAŠTO KONTRA SEBE!?

Stanko Poklepović ispričao za Sport News

S

tanko Poklepović je za Sport News na onaj svoj poseban „inženjerski“ način analizirao nastupe Hrvatske u Brazilu. Poklepović klasificira i tumači pojave u nogometu pa vam sve izgleda nekako jasno i lijepo posloženo, poput pravog kritičara i estetičara. A osim toga, Stanko Poklepović je vodio prvu povijesnu utakmicu reprezentacije Hrvatske protiv Meksika (3:0).

Prvi susret zapravo je vodio Dražan Jerković protiv SAD-a u okviru Jugoslavije, a 1992. je

Poklepović postavljen za izbornika.

Vodio je reprezentaciju u Australiju.

Na povratku se povukao i dao prednost ionako planiranome izborniku Vlatku Markoviću, inače njegovom velikom prijatelju i dugodišnjem suradniku. Poklepović je i Markoviću trener na utakmici protiv Ukrajine.

NI ODREĐENI, NI UREĐENI – Moja dijagnoza je da nismo bili ni određeni ni uređeni. To određeni i uređeni najprije se odnosi na raspored. Imali smo tri nastupa i o svakom se na svoj način može govoriti kao o nastupu bez određenog i uređenog rasporeda.

– U startu protiv Brazila ipak je to sličilo na nešto?

– Sličilo je zato što smo pokazivali uglavnom želju da se branimo. Po svemu se moglo

prepoznati da su naši igrači s tom namjerom u glavi ušli u utakmicu.

Jer i ona agresija prema naprijed, napadanje zadnje linije Brazila u prvih dvadesetak minuta, sve je to bila obrambena namjera. U službi dogovorene defanzive. Znači to je bio plan našeg stručnog stožera.

– Ali zar nismo čak i poveli u toj agresiji?

– Jesmo, na našu planiranu defanzivnu agresiju Brazil je, dok se snašao, reagirao slabo i naše šanse su se izrodile kao neka vrsta kontre iz početnih pogrešaka Brazila. Teže mi je objasniti zašto u tom stilu nismo odigrali cijelu utakmicu, za to je potreban bolji uvid u ukupno

9

stanje naše momčadi. Ali čak da je Brazil igrao i puno bolje od nas, moguće je zadržati neki svoj stil, svoju igru, dogovor, plan, uigranost na treninzima, uhodanost u protoku lopte i pokrivanju protivnika te otvaranju prema nekom dogovoru.

Toga, međutim, nije bilo, mi smo se zadržali, kako kažem, na razini dogovorene defanzive.

– A onda smo primili i golove pa ni od defanzive ništa.

– Dakle, protiv Brazila smo se predstavili s defanzivnim gardom, protiv Kameruna s ofanzivnim. I sad smo se protiv Meksika morali iskazati sa svoja oba lica, ofanzivnim i defanzivnim gardom. Trebalo je dobro ukomponirati ta dva izdanja protiv Brazila i Kameruna pa na Meksiko navaliti sa svim svojim raspoloživim snagama, a što je još važnije – s kompletnim našim raspoloženjem. Jer kad kažem defanzivni gard, onda ne mislim da smo bili postavljeni defanzivno protiv Brazila, niti smo protiv Kameruna bili postavljeni ofanzivno. Pod gardom mislim na naš stav, ne samo fizički, nego voljni, onaj psihološki, znači s onim što je prevladalo organizmom naših igrača. Jer ako se osjetilo da stalno misle o obrani, onda znači

10

da im je to netko stalno ponavljao pred utakmicu. Osjetila se ta stalna kočnica podignuta visoko kao upozorenje kod naših igrača.

Prioritet je bio obraniti se protiv Brazila pod svaku cijenu.

KRIVO S MEKSIKOM – Znači li to da smo protiv Brazila mogli i više postići?

– Sigurno, ali mi se to nismo baš ni usudili jer je nad glavom stalno visio taj imperativ obrane, destrukcije njihovog napada. S tim gardom, s tom namjerom su Olić i ekipa pritiskali Marcela i tu zadnju liniju Brazila. A drukčije to izgleda kad vi napadate sa željom driblanja, prolaza i pucanja. Uvjeren sam da se, ako ništa drugo, moglo barem ušićariti puno više, kao što se protiv Kameruna pokazalo da smo im mogli uvaliti i osam golova a ne samo četiri, čim smo se razmahali, rasteretili psihološke defanzivne kočnice.

– Dakle, defanzivnim trendom smo zakazali i primili tri gola od Brazila, a ofanzivnim smo bili polovični jer smo dali samo četiri, a ne osam golova.

– Malo je to karikiran zaključak, izgleda onako kao za nasmijat se, ali u biti je tako. Jer protiv Brazila nas

je iz takta izbacio penal, a protiv Kameruna smo bili na minimalnih 1:0 sve dok nismo isključenjem stekli brojčanu prednost. Mislim da je stožer nakon te dvije utakmice imao fenomenalne uvjete za besprijekornu analizu. Sve su se naše slabosti otkrile, u oba garda bili smo dosta neuredni i nedosljedni, bez uigranog izgleda koji bi nam ulio samopouzdanje i koji bi nam predstavljao oslonac i sigurnost u kriznim trenucima utakmice. Jer smije se primiti gol od Meksika, ali ne smije odmah i drugi.

– Što je stožer pogriješio?

– Odavde, s drugog kontinenta, mogu samo pretpostavljati, ali ono što je sigurno i očito, vidljivo čak i okom laika, to je da stožer uopće nije uvidio sve naše karakteristike u prva dva nastupa. Zatim, nije očigledno niti znao kako se to radi, kako uvesti reda u jedan spoj našeg defanzivnog garda kontra Brazila i ofanzivnog garda kontra Kameruna.

Spoj bi predstavljao jednu ekipu s jasnim dogovorom, a to se ništa nije moglo raspoznati iz prikazanog protiv Meksika.

– Onda što se zapravo raspoznalo?

– Potpuna bezglavost. Stožer je bio bez iskustva. Oni nikoga ništa

DEMOKRACIJA BALUNA Što su drugi pokazali? Brazil nije više Brazil. Francuska, Njemačka, Nizozemska su također više osrednje nego one od nekad, ekstramarkantne. Najutakmica bila je Francuska – Švicarska. Talijani i

Englezi dali su odgovor na pitanje kako igrati a ništa ne reći, ništa ne pogriješiti. Pa su valjda zato i ispali.

Jer njihove igre bile su sigurni model za igrat ni naprijed, ni natrag, vidiš kako se stalno pitaju, oću li dodat ili

neću, da se ne bi riskiralo. Ziheraški maksimalno. Što je najviše dalo ovo prvenstvo? Pa neku demokraciju jer ima puno iznenađenja, a otpali su mnogi favoriti.

nisu pitali. Morali su, po meni, kooptirati neke savjetnike, ako smo mi stariji, Ćiro i drugi, ali tu je Ivan Katalinić koji je sasvim još u poslu i mjerodavan, prošao je svašta i kao vratar, i kao trener, bio u stručnom stožeru 1998. u Francuskoj sa Ćirom. U trećem našem izdanju kontra Meksika ja sam očekivao organizirano jurenje rezultata.

Meksiko je bio zadovoljan s remijem, a nama je trebala pobjeda.

Meksiko i bez igre ide dalje, a mi jedino ako ih nadigramo.

Meksika. Jer smo i u posjedu lopte stajali povučeno pred svojim golom.

Zato su izostali oni naši dupli pasovi i proigravanja za šansu Mandžukića.

Jer je sve bilo postavljeno naopako, Modrić, Rakitić, Srna, dakle sve te naše raspoložive snage nisu odigravale onaj završni nego onaj početni udarac. To nije bilo posljedica igre Meksika nego naš plan.

– Pa ipak je tu netko imao nekog iskustva, zar to nije vidio i Šuker?

– Trener Meksika je činija tombule pred svojom klupom. A naš je bio lipo obučen, uređen, miran, staložen, kao da smo već u finalu.

Nema tko drugi bit odgovoran nego trener, jer neobjašnjivo je kako su naši preko noći ostali bez svih svojih osobitosti i prednosti.

– Jeste li možda i vi krivi? Jeste li bili u ikakvoj poziciji da nešto kažete?

– Nitko me ništa nije pitao ni zvao. Najbliže sam Niki Kovaču bio lani na seminaru za koji sam pozvan da držim predavanje. Bio je tu i Robert Kovač. Njih dvadesetak. Za dobijanje licenci. Obično to pozove Mihačić u HNS-u. Godinama ja već ponavljam neke stvari. Na primjer, protiv Brazila se mora igrati posebna vrst obrane s koncentracijom na loptu, a ne na igrača jer tamo gdje je lopta, tamo su svi. Za to vam nije dovoljna ta vječna priča o rasporedu, nego se to vježba na treninzima.

Nešto od toga igra Meksiko, pa čujem laičke komentare da uvijek

imaju dvojicu na našem igraču. A to je zapravo educiranost ekipe da se grupira prema fokusu igre u kojemu je lopta. Naravno da je automatski tu i igrač.

IZOSTALA OPSADA – Na kraju se ispostavilo da smo mi bili bez igre, igrali su jedino oni.

– Ni nama nije trebala neka prelijepa igra, nego opsada njihovog teritorija. A za to je nužan drukčiji raspored, onaj koji omogućava nabacivanja, konstantni pritisak. To se vježba i priprema, a valja prilagoditi i izbor igrača karakterističan za juriš sa svim raspoloživim snagama. Međutim, mi smo protiv Meksika više sličili na defanzivni gard protiv Brazila nego na onaj potrebni ofanzivni gard protiv Kameruna.

– Je li to bio plan našeg izbornika ili...

– Vidljiva činjenica je da su sve naše raspoložive snage bile zaokupljene mišlju o obrani pa je Rakitić igrao otraga, Modrić povučeno, Srna nije napadao onako kao protiv Kameruna, a ne može se reći da smo se povukli zbog pritiska

GOLEMO NEISKUSTVO – Jedno je raspored, a drugo što se u igri odvija. Naš stožer je imao golemih problema i zbog ozljeda na lijevom boku.

– Da, ali i to se zna kako se po zanatu rješava, međutim ponavljam da se tu radi o golemom neiskustvu.

Kovač je okupio 33 igrača. I sad se to radi na temelju rasporeda 3 – 4 – 3. Taj raspored nudi optimalnu geometriju na temelju koje je lako pripremiti se za svaku situaciju, imaš alternative, glavnog igrača za svako mjesto i dvije alternative.

Na primjer: Strinić, Pranjić i Vrsaljko. Zato je ukupno 33. Ali nije to dovoljno. Ti moraš za svaku alternativu prilagoditi ostatak momčadi. Jer drukčije oni igraju sa Strinićem, a drukčije s Vrsaljkom.

Svatko ima svoje osobitosti. To treba i uvježbati na treningu u pripremama. Nemoguće je jednako igrati sa Strinićem ili s Vrsaljkom.

Ali, ponavljam, previše neiskustva i zato je sve bilo obratno. Kao da smo stalno igrali protiv sebe. Brazil smo možda morali stalno napadati, a Kamerun je zapravo bio nevažan, dok je Meksiko bio najvažniji i morali smo juriti rezultat. Umjesto toga, naši kreatori završnog udarca bavili su se početnim udarcem pred našim šesnaestercem.

11

From the desk of Stanko Poklepović

AGAINST THEMSELVES, WHY? S tanko Poklepović defeated Mexico once, with a score of three to nil. It was the first match of the Croatian national team, after the declaration of independence, in 1992. Poklepović, along with Vlatko Marković and Dražan Jerković – he was from Hajduk, they were devout Dinamo members – three great friends that lead Croatia in its first matches. These days, Poklepović talks about a new Mexico, one that is hard to defeat, but he claims we could have even won over Brazil: – Our team is lead without any experience, and mistakes made by those at the top are indeed evident.

We played too much defense against Brazil, nothing but offense against Cameroon, and we had to combine all our forces against Mexico, but we ended up having our worst performance yet. Our selector didn't know how to combine the defense

12

used against Brazil with the offense used against Cameroon, so he went against Mexico with an emphasis on defense, even though he had to come up with a siege and chase the score. This was good for Mexico, that there was no actual play and that the score remained tied. Niko Kovač took the strong points of our finishing kick, all the ideas, potential passes, double passes and alike, and placed them in the opening kick in front of our penalty area. That's how Croatia said goodbye to Brazil. The responsibility of our team leaders is quite clear, but those above the coaching staff are certainly responsible as well.

PRES Mario Garber 7:1 PROTIV SUCA! Ako su Brazil i Hrvatska bili pokusni kunići za manipulacije na otvaranju Svjetskog prvenstva, onda su to isto bili i finalisti, Njemačka i Argentina, a za nogomet je ista šteta, svejedno je tko je od finalista prošao lošije. Sudac u nogometu nije sila koja će presuditi o uloženom kapitalu. Tako barem nije zamišljena uloga suca u pravilima nogometne igre. Ali stvari su se promijenile, ulozi su sve veći i sport više nije sport nego nešto što ne smije izmaći kontroli.

Drugim riječima Messi ne smije biti bolji, ili ne smije zabiti gol, ako će to pomrsiti račune onima koji su uložili u skupi spektakl od kojega i Messi poprilično nezasluženo predobro živi. Eto tako je ostvaren mir u globalnoj nogometnoj kući. I zato se ni Mateo Beusan puno ne ljuti na nepravedne suce koji su u stanju Neueru ne suditi ništa, iako bi neki drugi sudac možda dosudio jedanaesterac za Argentinu, a time automatski i crveni za Neuera. Možda bi u takvoj pravednoj utakmici rezultat bio 7:1. Ali protiv Njemačke.

NIŠTARIJA KONTRA NIŠTARIJE

SUDA BALUNU Zakoni novca zavrtjeli su loptu u smjeru bumeranga!

Je li spas u svjetskom prvenstvu klubova?

N

ajveći redikuli smo Brazil i mi! Njima debakl a mi u skupini otpisanih: Hrvatska, Španjolska, Italija, Engleska, pa u drugoj rundi Urugvaj, Grčka i SAD, a u trećoj Francuska i Belgija. Današnji sustav vrijednosti kodiran je profitno, kako se FIFA, ili netko treći, dogovore u kladionici i tu negdje, iza ugla. Mnogi se nisu kvalificirali, nije se kvalificirao nogomet.

SCOLARI BIO U PRAVU

Teško je prokljuvit s kojom poslovnom logikom je FIFA režirala SP u tom bankrot-smjeru. Scolariju to izgleda jasnije. Pa ga proglasiše paranojom. A odmah je tvrdio, suci zakidaju Brazil jer će favorizirat Nizozemce! Što Scolari zna a mi ne znamo?

Fakat je Nizozemska domaćinu uzela čak i utješnu broncu izmišljenim penalom i drugim golom iz zaleđa, a za Brazil nije suđen jedanaesterac što su ga svi vidjeli. Cmizdrili smo zbog penala protiv Brazila. Tipični nekritični Hrvati, bez alata i zanata. Protiv Brazila su nam po kasnije viđenim kriterijima mogli suditi još dva penala.

Na primjer kad se raspravljalo uz pomoć Sokola Mate Beusana što je s loptom na našoj korner liniji, je li prešla, nije, ili je... A nitko da postavi pitanje penala jer je naš Lovren dosljedno naslijedio Šimunića pa rukama u korner istjerao i protivnika a ne samo loptu. Stav naših je da Olić nije faulirao vratara i da su nam poništili gol, a kontra Meksika se kreveljimo da nam je neki njihov Olićez nasrnuo na Pletikosu.

veteranima. Ispostavilo se da nitko više od naših genijalaca nije u stanju dati onoga sebe zbog čega je pozvan. Pletikosa je to i priznao, zatim Srna, Pranjić, Modrić, Rakitić, Olić... Sve se to vidjelo čim je ušao Rebić, kao Marsijanac u usporedbi s našim ocvalim zvijezdicama.

Zabili smo ukupno samo jedan gol!

Onaj Brazilu dao je Marcelo, Kamerunu računam samo Olićev, a sve poslije je kao u vaterpolu, s igračem više. Meksiko nas je pomeo pa ne računam ni taj gol koji smo mu zabili dok je već sanjao Nizozemsku.

To se zbilo i Brazilu s Njemačkom poslije 0:1. Nitko od njih se ne sjeća uopće kako su pali svi oni ostali golovi.

Ma slažem se da je lako bit general poslije bitke. Ali još lakše je bit general prije nje. Naši su govorili da će to biti najveća utakmica Hrvatske u povijesti.

Vrhovni naš komentator je s imperijalnim mirom objavio da Modrić i Rakitić danas moraju odigrati kao nikada do sada. Pa tako i bi! Modrić i Rakitić su odigrali kao nikada do sada, kako je i naložio naš Kutuzov baluna. Po Niki Kovaču Rakitić je postao libero – što desetljećima ne igra nitko, a Modrić se konačno razotkrio kao Mamićev i medijski augmentativ u službi profita.

ROBBEN – MESSI 0:0!?

Ne treba kriviti samo nas. Nego ukupno svjetski balun, koji ne zna šta će s milijunima. A još manje zna šta će s loptom. Je li spas u SP klubova?

Nacionalni balun više i ne postoji. Kakva čast, kad su svi negdje prodani, pa svi igraju jedno te isto, dakle – klupski nogomet. Nema većih, ni manjih. Jer, sjetite se, Alžir je uz pomoć suca mogao eliminirati Nijemce (1:2) već u osmini finala, a kamo li ne i Francuska (0:1) u četvrtfinalu. Pitanje kvalifikacija je pitanje kvalificiranosti, a kad o tome odlučuju suci (nekvalificirani igrački anonimusi), onda je to diskvalificirani nogomet. Administracijo, daj mu crveni! Čim velikani tipa Robben i Messi nisu u stanju u međusobnom dvoboju zabiti drukčije nego tek iz jedanaesterca, znači da je i za nas koji to gledamo bilo podnošljivije da Robben i Messi umjesto nula-nula utakmice zavrte novčić. Kako davno reče pisac Bože V. Žigo, za nulanula nije ni potrebno igrati utakmicu.

PLETIKOSA PRIZNAO Hrđavome i dlaka smeta. Nismo imali ni izbornika na vrhu piramide, pa tako nizbrdo sve lošije do samih temelja.

Katalinić je upozorio u prošlom broju Sport Newsa da se plaši naših dugova

13

SPORT NEWS EXPERT Josip Skoblar, veliko ime hrvatskog nogometa, Zlatna kopačka Europe, top-golgeter, trener s dva kupa osvojena s Hajdukom (1987. i 1991.) i danas menadžer u Olympiqueu iz Marseillea

NEMAMO IGRAČA

SVJETSKE KLASE!

J

osip Skoblar, kao veliko ime hrvatskog, ali i svjetskog nogometa, ostaje mnogima na savjesti jer se nudio sa svim raspoloživim prednostima svoga znanja i renomea, ali nije bio prihvaćen. Nije u Hrvatskoj. A jest u jednom glasovitom klubu kakav je Olympique iz Marseillea. Skoblar je odavno istaknuo svoje ambicije prema nogometu u Hrvatskoj pa su ga mnogi vidjeli i kao predsjednika, direktora, selektora... ŠTIMAC PA KOVAČ

Ali Skoblar nije prepoznat kao vrijednost, uvijek su bili važniji neki drugi kriteriji. Nisu ga prepoznali ni u Hajduku kad je tek počinjao kao veliki igrački talent, a danas je protiv svoje volje prisiljen o hrvatskom nogometu govoriti kao da je stranac, iako je htio sudjelovati. Zato se rado uključi u hrvatske nogometne priče.

Niko Kovač je u Brazil stigao nakon što je smijenjen Igor Štimac na mjestu izbornika. A Skoblar te smjene na vrhu našeg nogometa prati nemoćno sa strane. Nije jedini.

I Sergije Krešić je, kao priznati stručnjak u španjolskom nogometu, elegantno stavljen na pristojnu udaljenost. Klanovi su važniji od kriterija. Zato se Skoblar u analizi Brazila 2014. vraća debelo unatrag: – Moje gledanje na nogomet uvijek se baziralo na zakonima profesije, moga zanata, moje karijere, dakle iskustava po svijetu 14

Josip Skoblar i provjerenih načela priznatih u svjetskom nogometu. Meni se čini da hrvatski nogomet ozbiljno i već dugo boluje upravo od tog neuvažavanja priznatih vrijednosti, a time u biti naš hrvatski nogomet sliči na sve ostalo u što je uronjen u općedruštvenom smislu, jer u gotovo svim zanatima kod nas javljaju se isti problemi, odsustvo struke i profesionalnih kriterija.

NEOZBILJNE SMJENE

onda uopće postavili za izbornika?

Zato što je Štimac imao velikih predsjedničkih ambicija. To je bila loša politika s predumišljajem i u Brazilu su nas dočekale posljedice.

Skoblar objašnjava da ne misli ništa ni dobro ni loše, ni o Štimcu, ni o Kovaču, nego prema načelima struke nikad nije preporučljivo u finišu kvalifikacija posezati za smjenama.

– To su radikalni potezi, a na temelju čega? Kovač je protiv Islanda igrao remi i onda je pobjeda nad Islandom u revanšu, u Zagrebu, slavljena kao da smo prvaci svijeta. Štimac je imao kakav-takav kontinuitet, a Kovač nije imao ni vremena za pravu pripremu. Neozbiljna je to politika našeg HNS-a uoči tako velikog financijskog projekta kao što je SP. S time se nitko ne bi smio kockati. Sad se ne može za sve to kriviti izbornika Kovača koji je postavljen nakon toga, a da je tu Štimac, on bi bio odgovoran za puno toga. Takvom politikom mi smo stalno pred nekim zamagljenim problemima i sami sebe stalno dovodimo u okolnosti bez šanse za jasnu analizu, za rješavanje problema i za novi početak.

Skoblar i na prvi spomen našega baluna odmah kreće od Igora Štimca: – Ne odobravam politiku po kojoj se Štimca ili bilo kojeg drugog izbornika smijeni u zadnji čas, pred odlazak na SP u Brazil. Ničim se ne može opravdati ta odluka jer MEDIJSKA GALAMA bi najvjerojatnije i Štimac otišao Skoblar ide još dublje, pa u Brazil preko Islanda kao i Niko Kovač. Štimac je imao slabijih analizom zalazi u još dalju prošlost, partija, ali je očito da su stalno čekali kopajući po korjenitim uzrocima njegovu krizu rezultata. Zašto su ga brazilske eliminacije:

– Oduvijek je kod nas neko stanje u kojemu su zvanje i znanje doslovno ono zadnje. Bez ikakvih stručnih parametara, kod nas se sasvim nekritično čovjeka digne u nebesa. A jadan taj mladi čovjek kad se suoči s okrutnom realnošću!

Kako to bude stres i osobna tragedija njemu, tako i nacija zapadne u pretjerana očajanja, jer stručno se sve to moglo predvidjeti. Po meni Hrvatska ni blizu nije svjetska velesila, njeni igrači nisu najbolji na svijetu, a oni koje se proglašava zvijezdama svjetskoga ranga, izloženi su teškim napadima kad se otkrije pravo stanje stvari. A tko te igrače diže u nebesa i tko ih obara na zemlju? U oba slučaja to rade mediji bliski nogometnom vodstvu. To je jedan neprobojni tim. Moj stručni stav koji bih potpisao glasi da su igrači Meksika puno sposobniji od naših. Po meni je naša nogometna organizacija sve što se dogodilo u Brazilu mogla predvidjeti. Nitko bolje od nje, jer je i sama u svemu sudjelovala, dakle izazvala sve kako se i zbilo.

MEKSIKO BOLJI Skoblar se beskompromisno drži ocjene, ili jesi ili nisi. Imena su nebitna ako se ne dokažu igrom: – Komično mi je slušati da smo mi individualno jači od Meksika. Što to uopće znači? Je li to da mi nemamo kolektivnu igru?

A osim toga uopće nismo jači

Zadarski trgovi Skoblarova odrastanja

individualno od Meksika jer se to vidi po prikazanoj igri. I sami naši igrači su u pojedinim situacijama na terenu zblenuti jer im nije jasno kako to da su izgubili loptu kad su oni po medijima najbolji na svijetu.

Takve prizore tužno je gledati, osjećaš se kao ponižena budala. Mi doslovno nemamo baš niti jednog igrača svjetske klase. Međutim, mi možemo pobijediti i Brazil! Ali naše stručno vodstvo mora znati, i javno reći, da to nije realna naša vrijednost, nego golema motivacija koja iz nas može izvući više nego što stvarno vrijedimo. Ali, ponekad pod tim nerealnim pritiskom može izvući i manje od onog osrednjeg što imamo.

Skoblar tim našim mentalnim stanjem u javnosti objašnjava i sve ostalo: – Penal u utakmici s Brazilom mi negiramo, galamimo da nas netko namjerno hoće zaustaviti.

A onda nam sudbina vrati da smo protiv Meksika napravili još teži penal, ali ga sudac nije sudio. A taj Srnin nesmotreni pokušaj nije kod nas prvi put, imamo mi tih penala koliko hoćeš. I što sad? Opet tuga i jad u toj našoj nekritičnosti.

Naposljetku, i neobrazovanosti.

Jer sve je to moguće u najboljim namjerama, jer volimo Hrvatsku, pa volimo nogomet, pa vjerujemo u više nego što možemo. Ali ipak, kad tad mora doći do hladne analize. Međutim, ja već vidim kako

ćemo sad svi na kupanje, a najesen ponovno udri u nerealni optimizam i priču kako ćemo postati prvaci Europe!

STRAH OD ZNANJA Na temu o taktici i pojedinim izabranim igračima Skoblar ne želi govoriti: – Držim se kriterija zanata dosljedno u svakom pogledu. Znači, ako si dao mandat Niki Kovaču, onda on ima pravo na svoj izbor i mišljenje i tu se teško možeš miješati jer nemaš pojma što hoće u svom projektu, a nemaš ni takav uvid u sve sitnice oko ekipe, prema tome pusti trenera da priču dovrši onako kako su morali pustiti i Štimca! Ne bih se miješao Kovaču ni u ta taktička pitanja oko Pranjića, Rakitića i Modrića, jer sa strane nemaš sve pokazatelje da bi mogao pametno procijeniti. Toga bi morao biti svjestan i predsjednik HNS-a jer njegovi istupi moraju biti odmjereni i s punom odgovornosti.

Bez te Skoblarove kulture i civiliziranosti teško je artikulirano voditi bilo koga.

– Medijski možeš varat ljude do neke granice, ali ne možeš prevariti ljude koji se tim poslom bave. Dakle, sve je to osuđeno na propast ako se ne držiš zanata. Zašto se mnoge od nas s jednim ugledom od struke baš nikad ništa ne pita? Uništit će nas taj višegodišnji panični strah od svakog znanja na svim frontovima.

15

JEDVA VIDJELI BRAZIL

ŠTIMAC SMIJENJEN UZALUD! Ivan Katalinić, jedan od najuspješnijih Hajdukovih trenera, analizira (ne)stručnost reprezentacije Hrvatske Razgovarao Mario Garber

I

van Katalinić sa svojih šezdesetak godina ne pristaje na penziju ni u kojem smislu i ljuti ga površni pristup izborničkim kriterijima, pa podsjeća: – Evo, ako nitko drugi, vaš Sport News je svjedok da sam i prije početka SP-a u Brazilu upozoravao na nekoliko presudnih stvari i gotovo sve sam pogodio. Najprije je neozbiljno odbaciti iskustvo. Slažem se da svijet ostaje na mlađima, pa sam postavio pitanje dokle ćemo vjerovati nekim starim i zaslužnim reprezentativcima. Jer uvijek ima mlađih i boljih, ali ih valja dobro procijeniti i izabrati. S druge strane, koliko sam za mladost a ne pod svaku cijenu za stara imena, toliko ipak uvažavam iskustvo bez kojega se ne može na jednoj svjetskoj smotri.

Dakle, stvar nije jednostavna, moraš biti majstor i znati kada preferirati iskustvo a kad mladost.

STRUKA BEZ ISKUSTVA – Na primjer, kad je u pitanju Katalinić, onda preferiraj iskustvo!

– Znam, znam, to je duhovit odgovor, ali ne mislim ja na sebe, nego na primjer na Ćiru Blaževića.

Uvjeren sam da tako premazan svim iskustvima kao Ćiro – mora biti od velike koristi. A mi nismo zvali ni njega u Brazil, kamoli koga drugog.

Cijeli naš stručni štab nema «u nogama» deset trenerskih nastupa.

To je sasvim neozbiljno. I onda svi ti koji su se u izboru selektora i struke odlučili za potpuno neiskustvo, svi

16

Iv a n K a t a l i n i ć brane taj izbor, ne traže odgovornost izbornika, ili još gore, pokušavaju kritizirati i analizirati da bi sačuvali svoju poziciju. A svi znamo kako je izabran i tko ga je izabrao.

– Znači, morali smo navijati za Ćiru?

– Ma nisam ja nikakav Ćirin navijač. Naprotiv, Ćiro i ja smo se uvijek prepirali kao treneri Dinama i Hajduka, a kad je odlučio mene pozvati za trenera vratara u Francusku, onda se prije toga dobro raspitao i savjetovao, nije Ćiro površan, griješe kad ga takvim opisuju. Ćiro bi sigurno pomogao kao savjetnik, pogotovo jednom neiskusnom Niki Kovaču. Ali imamo mi bezbroj trenera i majstora poznatih po cijelome svijetu. Ne navijam ni za koga, nego me nervira ta naša budalaština da treba dati šansu mlađima. Pa skoro svi, velika

većina mladih neiskusnih selektora, ispala je s Brazila 2014.

– Međutim, kad su u pitanju igrači, onda ste za mlađe, i prije definitivnog Kovačevog popisa izrazili ste bojazan da će izbornik previše vjerovati nekim našim veteranima.

– Moj stav je bio da bismo morali pomladiti ekipu jer nikad nije bilo dobro kad smo odlazili na velika natjecanja s onim slavnim igračima prema kojima smo osjećali neki respekt i dugovanje. To se, na primjer, pokazalo i u Japanu 2002. A evo se sad ponovilo, nekima je ipak istekao rok trajanja u reprezentaciji.

– Vi ste vratar i vama je teško analizirati Pletikosu, ali taj genijalac od čovika je sam rekao da ipak nije mogao spasiti nas od poraza…

– Svaka mu čast, jer svi mi, ako smo pravi meštri, jako dobro znamo sve i o sebi i o drugima. Pletikosa je nekad radio čuda, znao nas spasiti od katastrofe ili naš poraz okrenuti u pobjedu. To je htio reći. Međutim, da imamo momčad u kojoj je svatko sposoban za čuda, onda bismo valjda bili svjetski prvaci. U Ćirinoj bronci 1998. naš tadašnji vratar Ladić i ja radili smo baš temeljito jer je prije toga Ladića ščepala kriza.

NERIJEŠEN LIJEVI BOK – Pa je li ova Hrvatska ipak mogla proći bolje?

– Ja sam sto posto siguran da se moglo proći skupinu. U njoj zapravo niti Brazil nije odskakao onako kako smo mislili. Pa upozorio sam da ni Messi više nije svemoćan, iako

takav uvijek donese neku prevagu.

Brazil ima vidljivih slabosti, otkrio ih je Meksiko, a ni Meksiko nije bez toga. Pokazao se izrazito bolji od nas, ali na bazi strategije, koncepta igre i uigranosti. Sve smo mi mogli predvidjeti jer Meksiko nikome nije tajna, sastavljen je, kao i mi, od igrača iz poznatih euroklubova.

– Nije valjda da to naši nisu znali?

– To je doslovno nemoguće.

Propustili smo šanse bolje proći i protiv Brazila i protiv Meksika. Za te poznate protivnike mogli smo se pripremiti i taktički i izborom igrača.

– Koga bi vi izabrali?

– Nisam bio u izborničkoj poziciji da ih sve preispitam, ali mogu govoriti načelno. Otišli smo u Brazil s neriješenim pitanjem lijevog boka momčadi, i onda smo baš kao diletanti taj problem rješavali u hodu. Čim se ozlijedio Strinić, taj problem se morao riješiti umjesto improvizacija od Vrsaljka do Pranjića na lijevoj strani. To je izmrcvarilo cijelu ekipu, a Štimcu se to ne bi dogodilo jer je imao kontinuitet rada s reprezentacijom.

I tim veća je sramota da Kovaču zahvaljujemo za kvalifikacije i plasman u Brazil. Jedini Kovačev

podvig je pobjeda nad Islandom, i to u Zagrebu.

– Pretpostavljam da ćete sad reći kako ne navijate ni za Štimca?

– Haha, pa naravno.

Uostalom, mi smo imali slabosti i u kvalifikacijama, to bi valjda i Štimac priznao, pa se i tu moglo izvući neke zaključke kako bi se stvari promijenile na bolje, budući da je već smijenjen Štimac. Tako bi smjena možda ispala opravdana, a ovako se ne zna zašto je Štimac uopće smijenjen.

KUKAVIČKI PROTIV MEKSIKA – Očito je da ne navijate ni za Kovača, a najmanje za one koji su ga postavili.

– Istina, odnos snaga u našoj grupi mogao se procijeniti tjednima prije te se sistematski pripremiti za najvažniju utakmicu protiv Meksika. To je moralo uvjetovati i izbor putnika za Brazil. A mi smo, nažalost, igrali kukavički protiv Meksika. Znači li to da nam je to bio plan i koncept?

– Ipak, koga ne biste pozvali u Brazil?

– Na taj neozbiljan način ne bih govorio. Ali na bazi principa reći ću da ja ni slučajno ne bih pozvao Vukojevića ako ga nisam

mislio koristiti. Jer tko je jedini pravi pravcati defanzivni vezni ako nije Vukojević? A mi smo tu stavljali igrače koji to nisu i koji nam trebaju za drugo mjesto u momčadi, pa su nam tu nedostajali. Umjesto Vukojevića moglo se onda pozvati nekog drugog tko bi mogao igrati ili defanzivnog veznog ili na mjestu Modrića i Rakitića od kojih smo pravili defanzivne vezne. Sve su ovo stvari koje razotkrivaju neiskustvo u našem vodstvu. I ne samo iskustvo, nego je tu falilo i onoga «šlifa», kako to gore u Zagrebu vole reći. Bez šlifa se ništa ne može…

IGRAČI SVE OSJEĆAJU – Vjerojatno su sve to uočili i mnogi naši reprezentativci?

– Pa moram priznati da se to osjetilo. Svi ti igrači igraju u velikim klubovima s velikim trenerima i sigurno su naučili puno toga pa su vjerojatno i sami bili nezadovoljni time kako su vođeni u Brazilu. Sve će se to pokazati s vremenom i izaći na vidjelo. Iako, kod nas se naopako radi već skoro šest-sedam godina.

Pouke ne izvlačimo. A kao trener neke stvari moraš reći barem da ti savjest bude čista.

Trogir Ivana Katalinića odakle je krenuo najprije u Hajduk

17

NI ZVIJEZDE, NI TRENERI Giuseppe Pino Giergia, veliko igračko i trenersko ime košarke

TATA, KUPI MI AUTOOOO! Ispričao za Sport News

G

Giuseppe Pino Giergia

i saznavanje nije prepotencija i bahatost kako se to kod nas odvija, nego maksimalna samokritičnost i skromnost u konstruktivnosti i svjesnosti da nije lako baš sve saznati. Kad bi naši sportski lideri toga bili svjesni, onda bi automatski sve bilo drukčije. A ovako oni gaze nemilice preko svega što smo mi godinama i desetljećima stvarali.

Giergia nije nikakav puritanac, uvijek je bio poznat po oštrini i istinitosti u svojim nastupima, ali ipak u današnje vrijeme opominje: – Pretjeralo se u vrijeđanju.

To nije potrebno ako se razgovara s argumentima. Svi su, međutim, kod nas frustrirani i olako se zapostavlja dokazane vrijednosti pa u toj nevolji nitko više ne pazi kakve su posljedice.

Zato preko noći, bez po muke, mi od nekoga, zapadajući u euforiju BAHATE NEZNALICE zbog osobnog rastrojstva, iznenada – Bio sam trener zapravo cijelog napravimo golemu zvijezdu kakva života. Jer u moje vrijeme po Zadru zapravo nigdje ne postoji. Jednako košarku se još uvijek istraživalo, tako smo skloni od nekoga napraviti stvaralo, izmišljalo, pronalazilo… i potpunu ništariju, ne znam kako Mi nismo imali knjige iz kojih bi ti ljudi uopće izdrže ostati živi, sve jednostavno prepisali. Košarka beskrupulozno ih se dokrajči, a još je nama bila nepoznanica koju smo jučer su ih hvalili. Ne govorim ovdje iskopavali i otkrivali iako smo već samo o medijima nego o cijeloj toj sve znali. A danas ljudi ne znaju mašineriji koja djeluje preko njih. ništa i ništa ne pokušavaju saznati, UVREDA ZA STRUKU a misle da sve znaju. Sad zamislite Giergia priču usmjerava prema kako je to tužno. Ne samo za znanje nego i za te ljude koji ispadaju glavnoj točki: – Zaboravljamo koliko smo smiješni jer žive u zabludi.

Giergia tako govori o time nepravedni prema javnosti. današnjici sporta u općem smislu, Koji put da bi prodali novine ili a na primjeru SP-a u Brazilu 2014. nešto drugo, a koji put za neke tko zna koje poslovne interese koji se Giergia govori konkretno: – Temeljna stvar za istraživanje preko medija ostvaruju dogovorom. iuseppe Pino Giergia je ime uz koje ništa ne treba dodati jer odmah svi znaju da je u pitanju neka drukčija i osobita, zvjezdana košarka. Giergia je sinonim za košarku općenito, a osobito za zadarsku. A košarka je onako prilično opterećena pitanjem trenerskih utjecaja i sistema preko kojih su postizani istinski uspjesi.

Međutim, kako je Giergia bio veliko ime i kao igrač i kao trener, a to je u stvari postao već na parketu, vodeći momčad Zadra kao igrač iz one ere u kojoj je s Krešom Ćosićem drmao jugoslavenskom košarkom, tako je stekao to golemo znanje, iskustvo i hrabrost da u trenucima svoje verbalne maštovitosti slične onoj na parketu – često trenersku ulogu izvrgne ozbiljnoj upitnosti:

18

Teško se toj sili suprotstaviti. I onda dobijamo rezultate, promašaje, poluproizvode koji su posljedica toga stanja, a sve to skupa niti malo nije utemeljeno na postulatima zanata, profesije.

Sve se u slučaju Brazila vraća na pitanje je li Štimac morao biti smijenjen: – To pitanje je neizbježno jer ono je odgovor na još važnije pitanje, koliko mi uopće imamo stručnosti u vodstvu. Naime, bio Štimac ili bio Kovač, naša reprezentacija je bila izložena samo jednom pitanju, hoće li je poljubiti sreća. Jer već je Štimac izborio repesaž. A Island nikad nije bio ni blizu nekoj velesili u nogometu. I mene zanima na temelju kakvih stručnih pokazatelja je netko zaključio da će za našu reprezentaciju biti bolje da protiv Islanda izbornik bude Kovač a ne Štimac. Pitanje je jednostavno. I ja unaprijed znam da mi nitko na to pitanje ne može odgovoriti. Jer nije bilo nikakvih stručnih opipljivih saznanja kojima bismo bili uvjereni da je za Island Štimac pogrešan a Kovač ispravan kao izbornik.

Međutim, to je naša davna praksa i ne treba se tome čuditi, znanje je uvijek najmanje bitno. Da smo mi igrali protiv neke sile a ne protiv Islanda, još bih bio i spreman shvatiti zašto je Štimac smijenjen, ali ovako ne pristajem niti bih saslušao ta labava objašnjenja koja bi bila najobičnije uvrede za svakog stručnjaka.

Giergia smatra da Niko Kovač kao izbornik nije izabran na temelju

svoje kompetencije: – Kovača su izabrali iz sasvim drugih razloga. Jer Kovač nikad nije bio trener, nije imao nikjakvih uspjeha, nikakvog iskustva, znanja, reference, ničim nikoga u struci nije mogao uvjeriti da bi baš on bio povoljan izbornik. Tko je onda donio tu odluku? Ljudi moji, brazilski izbornik Scolari je veliki stručnjak, ali Čileanci su u startu pogodili stativu. Kakva je tu zasluga Scolarija što nisu zabili u mrežu nego su pogodili stativu? Pa sad zamislite kako bismo razgovarali o našem izborniku ako tako govorimo o Scolariju.

NAJVAŽNIJI TRENERI UČITELJI U doba kad je Giergia igrao, treneri su bili potpuno nevažni: – Naravno da tako ne može biti danas. Ali dozvolite mi da usporedim, jer ne pravim se važan, i ja sam bio i trener i izbornik.

Cijenim i volim taj posao, predajem se tom pozivu. A ipak sam svjestan

iz svojih igračkih iskustava da je trenerski posao potpuno ovisan o igračima. Nikad niti jedan trener ništa nije postigao ako nije imao igrače. Oni odlučuju, presuđuju, jer imaju taj talent, moć, znanje i, uostalom, tu neposrednost odlučivanja na terenu. Za mene su važniji treneri učitelji koji stvaraju te igrače koji su moćniji od trenera prve momčadi.

Logika je ova: – Kad smo u Zadru po pjacetama igrali košarku, ja se sjećam, trener je bio onaj koji nije imao pojma o košarci, pa za njega nije bilo mjesta u igri. I onda bi ga stavili na klupu za trenera. To se nastavilo i poslije. Dotle, da se sjećam kritičnih trenutaka i dramatičnih utakmica reprezentacije u kojima bismo i najvećim trenerskim imenima mi ekipa, Ćosić, ja i ostali, rekli, ajde ti na klupu, šuti, i ne brini, mi ćemo to nekako riješiti. A danas su treneri još gore. Sve bi ih se moglo staviti pod jedan zajednički nazivnik: Tata, kupi mi auto, biciklu i romobil!

Oni samo postavljaju zahtjeve za kupovanjem igrača, nikoga nikad nisu odgojili, a onda još viču na uprave da im ništa nisu kupili, niti romobil!

Mišljenje Giergie je da je Brazil pukom srećom dogurao dalje, a da je kao u remiju s Merksikom, mogao još gore proći s nama, ali netko je ipak morao postaviti igru: – Ponavljam, u doba nas starih o taktici bi se dogovorili sami mi igrači ako bi već vidjeli da je trener malo zalutao… Evo, i Messi i Argentina su u krizi. Ali ipak ih je spasio Messi.

A gdje je tu naš Modrić, ili Rakitić?

Javnost i nacija još uvijek čekaju da se dogodi sve što su o njima kao europskim zvijezdama pisali naši ugledni stručnjaci i komentatori. Ja ne vjerujem da su Modrić ili Rakitić zablude. Ali očito nisu ono što smo po medijima vidjeli. Netko u cijeloj toj priči ne mora odgovarati nego biti pošten, civiliziran, etičan kao profesionalac pa ljudima objasniti da ne razbijaju glavu uzalud.

19

SPORT NEWS MONITORING Miroslav Ćiro Blažević

WE COULD HAVE BEEN WORLD CHAMPIONS

I

'm saying we could have been world champions. People get upset when I say that this generation is better than the one we had in France in 1998, when we won the bronze, third in the world. I can prove it, too. My 'Heatseekers' were Asanović, Boban, Prosinečki, Šuker and the rest of them, and they didn't have such secure club positions, they didn't play in such competitive environments such as the national leagues, which is where Modrić, Rakitić and Mandžukić play. My 'Heat-seekers' weren't such famous European football stars. People didn't know a lot about them. They weren't worth so many millions of Euros. They became huge names after winning the bronze.

Today's soccer is an industry, it's commercial, the whole world is a global village and more or less, everyone's the same, everything is available, there are no more 'wild cards' such as the players you'd see on Brazil's team, the Germans aren't as strong as they used to be, it's just that both styles of play have blended with the rest of the world, and in such an environment where competition is equal, our chances could have been greater. What Mexico and Chile did, we could have done. In today's equal surroundings, we could have defeated all three teams – Brazil, Mexico and Cameroon. Don't even get me started on Holland; we'd have better chances against them after a couple of motivational wins. We would have even gotten an easier opponent, and when you're among the top three football nations in the world, then you can achieve anything.

That was my plan. But, I couldn't believe that our coach would pull suicide dives, that he positioned the whole team like he was working against us, the he clipped his own wings, and the other thing I couldn't believe even more was that no one will stand up against him – nor the great Šuker or the legendary Zdravko Mamić. On the contrary, nobody had the decency to issue a statement to a disappointed nation. For shame!

Josip Skoblar

WITHOUT A WORLD CLASS PLAYER

J

osip Skoblar is a famous name of Croatian and European football alike, due to the fact that he was the best European striker of 1971, and won the Golden Boot. He never got his much-deserved accolades in Croatian football, even though he's still much respected in France, and his oppionon is appreciated at Marseille's club, "Olympique".

Skoblar even offered his services to Croatian football, and was a candidate for national team president and selector, CEO of the Association, national team leader... He coached Dinamo, Hajduk, Rijeka and Zadar, among others. He won two cups with Hajduk, in 1987 and 1991. But, he never got the chance to manage Croatian football at its very top. The only thing that's left for Skoblar to do is to be a commentator in the media: – Croatian football is suffering from a wide-spread disease know as fear of knowledge. The rules of the trade are not appreciated. It was unreasonable to change the team's selector before our last qualifying match, against Iceland. We would have surely defeated Iceland in Zagreb, regardless if we had Kovač or Štimac in charge. This means that Štimac was replaced for reasons other that those explained to the public. With a new selector, the weaknesses shown with Štimac were still there. My opinion is that the heads of our national team couldn't have waited sooner to get rid of Štimac, because Štimac ran a fierce presidential campaign. Making him selector kept him away from the presidential position, but the team suffered because of that decision. The aftermath is what we got in Brazil.

Skoblar explains that he's not cheering for Štimac, even though he share memories of him, as a player and as the team captain of Hajduk: – When I was coaching Hajduk, he was a good man, the moral leader of a team I lead to winning the cup.

However, now I'm talking about the state of our football. It's obvious that there's a much bigger battle for positions of individuals that aim to become top management, and that battle is greater than the need to create a high quality national team. So, in our national team, we don't have a single world class player, because the media plant madeup stories about our players. We're not doing the team any favors with this, because their true value is shown in matches, as soon as we're facing a solid opponent, which is what happened with Mexico.

20

Giuseppe Pino Giergia

DAD, BUY ME A CAR! G

iuseppe Pino Giergia is a basketball legend in every sense of the word – as a player, coach and selector, and thus is the perfect person to discuss the Croatia's debacle at the World Football Cup in Brazil, and see whether it was the players' or the management's fault.

– The first thing that comes to mind is that back when we were kids, playing in the streets of Zadar, we always used to pick the guy who didn't know anything to be our coach. There were times when a team member would step up and coach, leaving the game to better players. A coach was just a notary. We'd tell him what has to be done.

Even after major wins, at events like the Olympics, where only the best coaches go, at intense moments, we'd tell our selector or coach, come on, take the bench, sit down and shut up and let us handle it, don't worry.

Giergia was always open and honest, a man with lots of experience, and an even greater talent and name: – I don't agree with today's insults. It's unnecessary. Everything can be said in a polite manner, with explanations. Our selector in Brazil was not up to the task. The situation is even worse at the top, starting with the management of the Association, but then again, our players aren't such big superstars as they're presented. The whole story is over-hyped. Still, a lot more could had been done. That's what I'm saying. You don't need the media to create success. You need a good game and you need to know your opponent. I think we could have learned more about Brazil and Mexico, easily. That was all it would take for Croatia to advance. But, that doesn't mean instant World Championship. It means we would have accomplished more. In the end, it was up to the team leaders to issue a public statement, an analysis, point out the mistakes so we could improve ourselves in the future. This way, it seems like it's their own private issue, so I don't know why we're all going through it like it's our own emotions at stake.

Ivan Katalinić

WHY DID THEY REPLACE ŠTIMAC IN THE FIRST PLACE?

I

van Katalinić is one of the most successful Croatian coaches, he was on the same team as Miroslav Ćiro Blažević when they took the bronze at the 1998 World Football Cup in France, and he won several titles and cups as the coach of Hajduk. Katalinić is also known in Great Britain, where he played as a goalie in the seventies, after finishing a great run with Hajduk. As a goalie and as a coach, Katalinić won more than twenty trophies with Hajduk, and he coached Hajduk during its greatest successes in the League of Champions in 1994 and 1995. That is why Katalinić is fierce critic.

– Against Mexico, we played like cowards. Everything we had good, we invested into defense, while tried and tested defense players were kept on the bench. Mexico isn't a secret to anyone, so we had plenty of time to prepare defeating them, and that would make us advance from our group. Brazil isn’t so powerful, its weaknesses were shown by Mexico. Our biggest mistake was not relying on leadership from our headquarters. Kovačev's expert team doesn't even have a dozen coached matches between them. The policies enforced by our Football Association over the last six or seven years have been wrong, and by placing Štimac as a selector and then replacing him in the finish of the World Cup qualifications proved that we lack both vision and planning.

Miroslav Ćiro Blažević

Ivan Katalinić

Giuseppe Pino Giergia

Josip Skoblar 21

U RALJAMA INTERNETA

Č

im se u svijetu dogodi nešto neobično, nesvakidašnje i za komentar provokativno, to odmah planetarno preplavi internetski prostor. Ista je stvar i sa sportom, aktualnim Svjetskim

22

prvenstvom u Brazilu. Kad je sudac Nishimura dosudio penal u utakmici Brazila i Hrvatske, nebitno je li penal bio ili nije – sudac je postao predmetom sprdnje širom interneta. Upišite na Googleu

Yuichi Nishimura i isti čas će vas zapljusnuti milijun šala na račun njegovog suđenja.

Bolje neće proći ni «Leteći Holanđanin», dakle Nizozemac, velika nogometna zvijezda Robin Van Persie. Njegov je gol nesvakidašnji, ali na internetu su se pobrinuli da Van Persie leti još udobnije. Eno ga ovdje i s krilima, kako leti dok zabija gol Španjolskoj.

Internetsku slavu nije uspio izbjeći ni «zloglasni» nogometaš Urugvaja, Luis Suarez. Nije prvi put da je prozvan Grofom Drakulom, ili uspoređen s otvaračem za boce, zbog javne sablazni kad je za vrijeme utakmice ugrizom napao igrača Italije Giorgia Chiellinija.

Urugvajcu Suarezu je to već treći «zalogaj» u karijeri, pamte se njegovi ugrizi pa se već vjerojatno navikao i pomirio s duhovitim ujedima anđela s interneta.

23

11

REBIĆ

Ivan Pavlica:

Mene je mali Ante Rebić oduševio tim gardom bez sustezanja, simpatično bezobrazan, unio odmah živost, a vidi se da je darovit i konkretan. Dosta mi je tih muljatora što se izmotavaju i ne znaš što igraju, a Rebić je faca. Svojim kratkim nastupom kao da je očitao lekciju kolegama kako se treba postaviti, hrabro i djelotvorno.

A ne filozofirat i plakat, smeta mi ovo, smeta mi ono. U toj svojoj mladenačkoj nabijenosti eruptirao je nažalost i crvenim kartonom.

10

MESSI

Jurica Jerković:

Svađao sam se sam sa sobom između Robbena i Messija. Danas su to desetke. Vjerojatno bi danas i mene stavljalo bliže golu, za onaj zadnji pas ili čak i za gol. Tako da je Messi danas i špic, i sve ostalo. Graditelj igre u središtu zbivanja danas više ne postoji. Sve se pomaklo prema naprijed, predigra je preskočena, naravno, kad su svi nestrpljivi, za dat gol, i za to naplatit.

3

Joško Gluić:

11

6

BEN

E to se zove centarfor, golgeter, ra mislit, Benzema samo misli da ga krila, povučenih strijelaca, ali Ben odrešit, jasan, ide dat gol, a šta dru sliči na one rasne golgetere iz mog

SPORT

NEWS

MESSI & JE

DUPL 5

MARCELO

1

D. LUIZ

Dragan Holcer:

MA

Meksikanac se iskazao iskustvom, d prekršaja, a zna kontrolirati i pod i naprijed. Moj tip, skoro kao libe to razumijevanje igre zadnjeg igr momčad i temelje njenog stava na

Ni najmanje dvojbe, Marcelo je kompletan igrač. Nitko mu na lijevoj strani ne može konkurirati, šteta što njegov Brazil nije došao do samog kraja, a vidjelo se koliko nedostaje i u borbi za treće mjesto protiv Nizozemske. Međutim, teško je danas govoriti o sustavima, Marcelo uopće nije bek, pogotovo ako je dogovor takav da mu leđa čuva netko od zadnjih.

Marino Lemešić

9

Petar Nadoveza:

Radomir Vukčević:

Mnogi su vratari ostavili nevjerojatan dojam Ochoa umalo je sam porazio Brazil, besprij Nizozemska – Kostarika, naročito Tim K racionalan i logičan, nije parader nego prati i libera.

Nekima možda to smeta, kad se obrambeni puno miješaju u napad, ali to je krasilo i našu igru, Hajduka otprije skoro pola stoljeća. Ipak je publici najdraže da svi igraju. Obrana nije za faul, nego za vještinu oduzimanja bez grubosti. To bi se moralo afirmirati plemenitim suđenjem kojim bi se štitilo igru. Nažalost, posvuda se rasprostranila ta slabost da svi štite sebe, a za igru ih nije briga. Međutim, od čega ćemo živjeti, ako ne od igre.

24

NZEMA

asni špic igrač. Nema tu se puno a zabije. Ima još tih polušpiceva, nzema je jedan. Balotelli je slično ugo? To ti je posao. Sve ostalo ne vremena.

Izbor najbolje jedanaestorice na SP u Brazilu 2014. obično bude idealan povod za polemike između stručnjaka «u terenu» i onih drugih na tribinama. Za izbor Sport Newsa angažirano je jedanaest slavnih nogometaša Hajduka koji su prije skoro pola stoljeća, s trenerom Slavkom Lušticom, interpretirali po mnogima najljepši nogomet u povijesti kluba

ERKOVIĆ

LI PAS

ARQUEZ

darom za pravu obranu bez grubih dručje pred sobom, pa otisnuti se ero što se danas više ne igra. Ali rača neobično je važno za cijelu terenu, u utakmici.

4

7

Ante Ivković:

8

Ivica Hlevnjak:

SHAQIRI

Baš sam se dosta mislio koga izabrati kao desnog špica, ili krilo, a da je ipak u stvari vezni igrač. I onda me oduševio taj Shaqiri u reprezentaciji Švicarske. Na sve je spreman. Izazove takav brzinski nered kod protivnika, da mu je onda svaka lopta ubojita. Moje mjesto je bilo uz desnu aut-liniju, ali ono što te vuče uvijek je sredina, tamo gdje se igra.

DI MARIA

Možda će mi se smijati, ali meni je taj Di Maria najbolji igrač na SP u Brazilu. Sve može igrati, slaže se s Messijem i kao asistent i kao realizator, daje i golove. On je krilo, povučeni centarfor, asistent u onom zadnjem pasu za gol, za šansu, profinjeno razumije Messija pa se njih dvojica izmjenjuju što ukupno čini jedan totalni dupli pas po cijelome terenu.

T. SILVA

Ivan Buljan:

Oba brazilska stopera igraju po mome ukusu. Šteta za Brazil, kažu da se osramotio. Ali to neće utjecati na moju odluku. Nijemci su jaki kao stroj, sve znam, igrao sam kod njih. A kako sam kao junior bio i centarfor, nikad se nisam oslobodio te želje. Zato su mi dragi i Thiago Silva, i David Luiz, kao trener sve bih im oprostio i poslao ih naprijed. Nama je Holcer čuvao leđa.

2

NEUER

m jer su se njihove ekipe branile. Meksikanac jekorno su branili sva tri golmana utakmice Krul jedanaesterce… Ali najbolji je Neuer, i igru i čita, tako da Njemačkoj zapravo igra

Vilson Džoni:

LAHM

On igra sve, beka, vezu, daleko je najbolji na SP-u. Da smo išli dalje, Vrsaljko bi bio moj izbor, igra lijevog i desnog beka, ima perspektivu.

A Lahm je u stvari vezni igrač, više nego onaj desni bočni koji se ubacuje u sredinu. Radijusom kretanja stiže gdje god treba pa više ne znaš je li desni bek, libero ili zadnji vezni.

25

11 SPORT NEWS

Z

a izbor Sport Newsa angažirano je jedanaest slavnih nogometaša Hajduka koji su prije skoro pola stoljeća, s trenerom Slavkom Lušticom, interpretirali po mnogima najljepši nogomet u povijesti kluba. I danas neki to uspoređuju sa suvremenim tika-taka balunom Barcelone. Ta momčad će izrasti kroz sedamdesete u dominantni uzor jugoslavenskog nogometa, prateći i ondašnjeg predvodnika, totalni nogomet nizozemskog Ajaxa. Do danas se nogomet razvio u nešto sasvim treće, pa je tim zanimljiviji izbor zvijezda starih gotovo pola stoljeća.

Ne radi se o nekoj smrtno ozbiljnoj presudi, izbornici Sport Newsa i u toj ulozi imaju duha i romantike, kakav bi morao biti i sam nogomet. Međutim, SP 2014. se upravo time ne može pohvaliti. Zato je krajnje duhovit i kritičan Ivan Pavlica kojemu je «pun kufer tih muljatora što se muvaju po terenu a ništa konkretno od

svega toga». Pavlica je u očaju posegnuo za Sport News. Iskopao je Švicarca Shaqirija Antom Rebićem. Svaka čast. oduševljavajući se njegovom prodornošću I Jurica Jerković se dugo mučio dok i idejama u asistenciji.

A kraljevi defanzive Luštičinog su se nizala razočarenja ali je ostao vjeran svojoj dilemi između Robbena i Messija. Hajduka 71. biraju samo one koji imaju Sport News je od pozvanih izbornika- stila i za naprijed, pa makar proturječno to eksperata tražio da u suvremenom bili Brazilci s katastrofalnih 1:7. Međutim, nogometu pronađu ili sebi sličnoga ili sebi zamislite Neuera s Lahmom i Marquezom donekle slično mjesto. Zamislite dupli pas otraga dok svi ostali kreću u napad, počevši između epoha Jurice Jerkovića i Lionela od zadnje linije Thiago Silva, David Luiz i Marcelo, preko manevra Shaqiri, Di Maria Messija.

Jerković je impresionirao Pelea na i Rebić, te sa zadnjim pasom – Messi, pa njegovom oproštaju i zabio gol za tadašnju pogotkom – Benzema. Znači, završnica i reprezentaciju koja je bila svečani gost realizacija: Barcelona i Real Madrid!

Kao da gledate Vukčević – Džoni, Brazila. Do danas su se izredale epohe Pelea, Cruyffa, Maradone, Romaria, dva Holcer – Buljan, Lemešić, Gluić – Ivković, Ronalda i jednog Ronaldinha, Messija… Hlevnjak, Pavlica – Jerković – Nadoveza!

Jedni uvijek uzdišu za dobrim starim Bilo je to 1971. A danas, u Brazilu 2014. – romantičnim vremenima, a drugi tvrde trebao bi im osim Torcide i trinaesti igrač: da većina tih Pelea i Maradona danas ne nogometni sudac, bilo koji! bi imali mjesta u sustavima turbo-tempa sa šuštavim pokrićem visoko podignutih «amoralnih ponuda».

Danas bi Jerković bio polušpic, kralj zadnjeg Nadoveza pasa za golgetera. Jer i Robben i Messi se vraćaju Jerković posvuda po terenu - da bi isprovocirali lanac dodavanja iz čega pada gol, Hlevnjak pa ga na kraju daju sami ili ga drugom namještaju Ivković Pavlica u paru s Van Persiem odnosno Di Marijom.

Gluić Buljan I Ante Ivković Lemešić Holcer Džoni ima šarma u izboru za

Vukčević

Karim BENZEMA (27) Francuska Real Madrid (ŠPA) Lionel MESSI (27) Argentina Barcelona (ŠPA)

Ante REBIĆ (21) Hrvatska Fiorentina (ITA) Marcelo VIEIRA (26) Brazil Real Madrid (ŠPA)

Xherdan SHAQIRI (23) Švicarska Bayernj (NJEM) Thiago SILVA (30) Brazil Paris SG (FRA)

Rafael MARQUEZ (35) Meksiko Leon (MEK) David LUIZ (27) Brazil Chelsea (ENG)

26

Angel DI MARIA (26) Argentina Real Madrid (ŠPA)

Manuel NEUER (28) Njemačka Bayern (NJEM)

Philipp LAHM (31) Njemačka Bayern (NJEM)

PROJEKTI LUČKE UPRAVE

Krilo Jesenice dobiva novi život i luku

GRADITI SE MORA!

N

ema stranca koji ne prikoči kad mu iznenada u okuci pukne pogled na šumu jarbola, jedrenjaka, starih trabakula i modernih glisera izloženih kao na

kakvom sajmu brodograditeljskog vremeplova – čim lokalnom cestom između Splita i Omiša «uplovi» u Krilo Jesenice. Prizor je neponovljiv jer broj privezanih brodusina

izaziva pomisao da je to luka grada sa stotinjak tisuća stanovnika, iako se odmah vidi da je u pitanju malo, stisnuto uz more, tipično dalmatinsko misto.

27

300 GODINA SALBUNJERE Prizor nije slučajan. Tradicija brodovlasnika koji danas svoje flote koriste u turističke svrhe, odgovara šali da se tu radi o brodarskom gradiću Onassisa. Krilo Jesenice, na 15 kilometara od Splita, zapravo je mjesto koje se šćućurilo u dnu uvale između Bajnica i Jesenica, a pripada općini Dugi Rat. Krilo već 300 godina njeguje svoju brodarsku orijentaciju.

U 19. stoljeću Krilo je imalo čak i parobrodsku liniju. A tipičnost Kriljana je njihova višestoljetna okrenutost trabakulima specifične građe i namjene. Zovu ih salbunjere, a riječ je o brodovima građenima za prijevoz pijeska, salbuna.

Prioritet općine Dugi Rat i naselja Krilo uređenje je lučkog područja, kako je i definirano Prostornim planom uređenja Općine Dugi Rat otprije nekoliko godina, te Urbanističkim planom uređenja luke Krilo. U Krilu je prvotno bio stacioniran manji broj većih brodova koji su služili za vađenje pijeska iz akvatorija na ušću rijeke Cetine. Do prenamjene tih brodova u turističke svrhe dolazi početkom sedamdesetih u prošlom stoljeću.

TURISTIČKA FLOTA TRABAKULA Danas je turistička flota Kriljana narasla na 120 brodova.

Odatle i narasla potreba za gradnjom luke koja je dosad održavana i improvizirana isključivo radom samih mještana te vlasnika brodova.

Luka je na taj način dobila osnovni prostorni obuhvat i strukturu.

Zaštita akvatorija luke izvedena je južnim i istočnim lukobranom koje su mještani sami izgradili. Primarni i sekundarni lukobran dijelom su već izvedeni, ali u neodgovarajućem materijalu i gabaritima.

Izgradnjom i uređenjem luke prema novonastalim potrebama u potpunosti će se uvažiti postojeća situacija te će se sve izgrađene građevine i objekti uklopiti u 28

konačno rješenje luke i obalnog pojasa. Artikuliranjem sadašnje improvizirane luke, Krilo će dobiti sve prednosti uvjetnog pristaništa, a projektom će se zapravo objediniti život i potrebe općine Dugi Rat, udruge brodara, koncesionara, Lučke kapetanije, lokalnog stanovništva, turista, dakle sve što Krilu daje životnu svakodnevicu.

U luci Krilo na stalnom je vezu veliki broj turističkih brodova u vlasništvu mještana Krila koji u ljetnom razdoblju krstare na rutama Srednjeg i Južnog Jadrana. Postojeće stanje u luci nije zadovoljavajuće zbog niske razine opremljenosti i sigurnosti luke, pa je neophodno uređenje radi svih sudionika.

ZA DUGI RAT Lučka uprava svojim inicijativama i angažmanom vodi računa o studiji izvodljivosti, računajući i na financijske zahtjeve, a za projekt su i u minusu i u plusu zainteresirani svi sudionici, od jedinica lokalne samouprave, preko županijskih čimbenika, Ministarstva pomorstva i prometa, do EU-fondova itd…

Prihodi koji će se generirati izgradnjom luke, dakle naplatom lučke pristojbe, lučke naknade te koncesije, postat će prednost spomenute luke u njezinu gospodarskom razvoju i uopće u napretku općine Dugi Rat. Sve se na kraju svodi na onu temeljnu svakodnevicu, bolje uvjete života i rada, općedruštvene koristi za lokalno stanovništvo.

ŠETNJA KROZ MJESTO Krilo novim projektom dobiva luku za javni promet s trajektnim pristanom, te sportsku luku u sjeverozapadnom dijelu akvatorija koji je zaštićen lukobranima na istoku i jugu. U zapadnom dijelu lučkog područja planirana je prometnica koja se veže na državnu cestu D8, dakle

cesta kroz mjesto postaje lokalnom prometnicom, računajući na planiranu izgradnju brze ceste Trogir – Split – Omiš koja prolazi zaleđem. Tako će se omogućiti pristup do parkirališta za osobna vozila i autobuse u zapadnom dijelu.

SUHA MARINA I NOVI GAT Uz parkiralište su u planu građevina poslovne namjene (trgovina, ugostiteljstvo, usluge), sportska igrališta, obalna šetnica, prometnica s oko 40 parkirnih mjesta, suha marina s dizalicom, novi gat i riva sa šetnicom ispred hotela kao punktom koji bi morao postati novim središtem mjesta...

29

PROJEKTI LUČKE UPRAVE

Trajektna luka Stari Grad, najvažnija luka otoka Hvara, prvog po značaju turističkog gospodarstva u dalmatinskom arhipelagu, udvostručit će operativnu obalu

GLAVNA LUKA HVARSKOG TUR Operativna obala povećat će se projektom županijske Lučke uprave sa 5 na 10 tisuća metara četvornih.

Dogradit će se trajektno pristanište te izgraditi lučki kapaciteti za prihvat i odvijanje prometa koji se udvostručio nizom prednosti od autoceste Zagreb – Split do luke Split, uvođenjem sve većih i bržih trajekata između Staroga Grada i Splita te sezonskim međunarodnim vezama s Anconom i Pescarom

T

rajektna luka Starog Grada na otoku Hvaru postaje najvažnija luka na otoku jer su već dosadašnji pokazatelji utvrdili višestruko povećanje prometa.

Projektom županijske Lučke uprave planira se dograditi trajektnu luku i modernizirati je, osposobiti za rapidni porast interesa za tu luku i destinaciju.

U projektu je najznačajniji temeljni dio koji se odnosi na povećavanje kapaciteta operativne obale u trajektnom pristaništu.

Očekivanja su realna i u porastu

30

metara četvornih, a realizacijom projekta povećavaju se na novu vrijednost od oko 10 865 metara četvornih, gotovo kao da se od jedne stvore dvije luke. Trajektna luka Stari Grad, kao najvažnija luka otoka Hvara, drugog po veličini otoka u dalmatinskom arhipelagu, a prvog po značaju turističkog gospodarstva, zaslužuje ozbiljan tretman, a izgradnjom i projektima nužno je pratiti rapidni porast DVIJE LUKE OD JEDNE prometa.

Sada raspoložive površine Luka je smještena tri operativne obale iznose oko 5000 kilometra od grada. Puštanjem u prometa na osnovi planiranog prihvata brodova na kružnim putovanjima i uvođenjem bržih i komfornijih brodova na lokalnim linijama. Projekt obuhvaća i prateće infrastrukturno uređenje operativne površine te privezišta za brodove u cilju opskrbe gorivom. U sklopu projekta predviđen je i objekat za međunarodnu kontrolu prometa – carina te policijska postaja.

RIZMA

promet autoceste Zagreb – Split, rekonstrukcijom trajektne luke u Splitu kojom je omogućen prihvat povećanog rasta trajektnog prometa, uvođenjem sve većih i bržih trajekata na trajektnoj liniji Stari Grad-Split kao i izravnih sezonskih međunarodnih trajektnih linija između Staroga Grada te Ancone i Pescare, ostvario se vrlo dinamičan rast prometa.

Stari Grad je dobio prvu verziju trajektne luke 1980. godine, dok je projekt vanjskog pristana, kao druga faza, realiziran i pušten u promet 1996. godine. U vremenu od 1998. do 2008. promet putnika se povećao za 161 posto, promet osobnih automobila za 126 posto, a promet teretnih vozila za 220 posto. Očekuje se da će u daljnjem razdoblju doći do novog snažnog i dinamičkog razvitka turističkog i ostalog gospodarstva otoka Hvara, što će imati pozitivan učinak na povećanje prometa kroz trajektnu luku. Danas lučka infrastruktura nedovoljno udovoljava potrebama odvijanja prometa, posebno kopneni dio pristaništa.

KRUŽNA PUTOVANJA Povećanje prometa očekuje se iz sljedećih razloga: povećanje prometa turista općenito, prihvat brodova na kružnim putovanjima, povećanje standarda otočnog stanovništva, te daljnje uvođenje bržih i komfornih trajekata i brodova. Na projekt su temeljnim interesom, kao za nasušni kruh, upućeni otok Hvar, koncesionar, Lučka kapetanija, lokalno stanovništvo, te turisti.

Izradit će se Studija utjecaja na okoliš. Prihodi koji će se generirati izgradnjom luke odnosit će se na naplate lučke pristojbe, lučke naknade i na koncesije. Luka će imati koristi za gospodarski razvoj jer će neposredno pridonijeti razvoju, što valorizira samo područje i dugoročno pridonosi boljim uvjetima života i rada za lokalno stanovništvo.

31

PROJEKTI LUČKE UPRAVE

Drvenik pri kraju Makarske rivijere predstavlja spasonosnu vezu s otokom Hvarom

MOST DRVENIKA S HV

G

dje ćeš ljepše nego iz Drvenika na Hvar. Ta veza sa Sućurjem na najjužnijoj ili najistočnijoj punti otoka Hvara dušu je dala jer se i ne snađeš a već si na otoku. Ljeti za onih nesnosnih vrućina i prometnih opterećenja Drvenik je spas za Hvar. A i za Korčulu. Pozicija Drvenika je kao izmišljena. Mjesto malo tko dobro poznaje jer je tranzitno premda je prekrasno ako prošetate duž njegove otegnute obale prema mandraču usred mjesta. To možete sebi priuštiti kad vam se dogodi da vam utekne trajekt pa ga morate čekati da se vrati.

32

BRZO IZ ZAGREBA

vjesnika objavili smo fotoreportažu Međutim, punta Sućuraj ili o toj «neuralgičnoj» točki koja Sućurje kako neki zovu, otok Hvar se proteže kao most nad morem dijeli od kopna tako kratko da između Sućurja i Drvenika. ne stignete ni napraviti nekoliko LUKA IZVAN MJESTA atraktivnih fotografija svjetionika Na sadašnjoj lokaciji danas na rtu Sućurja i Biokova koje iz jednog kuta možete uhvatiti u ne postoje izgrađeni pomorskokadar čak i kao pozadinu. Drvenik građevinski objekti već se radi je spasonosna veza za otok Hvar. o neizgrađenoj obalnoj liniji i Izgradnjom autoceste Zagreb – obalnom zaobalnom prostoru Split – Dubrovnik stvara se izuzetna na poziciji između Jadranske pogodnost. Začas možete na Hvar magistrale i mora. Danas na lokaciji nema ni izgrađene infrastrukture izravno iz Zagreba.

Time trajektna luka Drvenik već se projektom predviđa potpuno postaje izuzetni izazov za ambicije uređenje prostora nove trajektne županijske Lučke uprave koja inicira luke uključivo s pristupnom cestom izgradnju sve boljih pristaništa. od lokacije do Jadranske magistrale.

Projekt obuhvaća izgradnju Ljeti se tu odvija ubitačan promet, u jednom od prošlih brojeva Lučkog novog trajektnog pristaništa u

VAROM

Drveniku na novoj lokaciji izvan urbanog dijela mjesta uz Jadransku magistralu čime bi se omogućio redovni trajektni promet na linijama Drvenik – Hvar – Korčula s operativnom obalom i operativnom površinom sa svim sadržajima koji u cjelini omogućuju funkcioniranje trajektne luke na najvišoj razini.

Projektno rješenje omogućava prihvat i siguran boravak na vezu trajekata po svim vremenskim uvjetima te prateće objekte na zaobalnom platou za prihvat ljudi i vozila. Postojeći trajektni pristan, smješten u središtu naselja Drvenik, sasvim je neuvjetan i ograničava turistički razvoj naselja.

Prostorna struktura područja određena je važećim Prostornim planom uređenja općine Gradac.

Zajamčeni porast prometa predviđa se zbog spojne ceste čvor Ravča – Drvenik i tunela Drvenik. Radi se zbilja o pravom prometnom raskrižju koje privlači iz svakojakih interesa, a turistički je već i dosad na meti svakog putnika.

NA METI PUTNIKA Iz trajektne luke Drvenik uspostavljena je trajektna linija prema Sućurju (otok Hvar), te prema Dominču (otok Korčula).

Nova planirana lokacija oko 2 km zapadno u odnosu na postojeći trajektni pristan, pridonijet će gospodarskom razvoju naselja, uglavnom ugostiteljsko-turističkim sadržajima, smanjenju prometnih zastoja i gužvi u centru naselja Drvenik, te će se omogućiti brža i bolja povezanost obale i srednjodalmatinskih otoka.

Izgradnja i uređenje trajektne luke Drvenik utjecat će i na unapređenje demografskih struktura u općini Gradac kao i unutar šireg područja u pogledu više stope aktivnosti stanovništva, bolje povezanosti otoka i kopna, što može dijelom spriječiti iseljavanje s otoka ili privući nove stanovnike na otoke, s izgledom za nova zaposlenja.

33

PORT AUTHORITY PROJECTS

CRUISERS OF THE OLD TOWN

Krilo Jasenice is located fifteen kilometers on route from Split to Omiš. The place is getting a new life in the form of a new port, which will be the home of classic trabakul boats and sailboats, while Drvenik becomes an important connection to the town of Sućuraj on the Island of Hvar. This means you can take the highway and get to Hvar, while the town of Stari Grad – the most important port on the island – will double its capacities and prepare itself for cruise ships.

T

here isn't a guest that doesn't stand in awe at the sudden sight of a forest of masts, sailboats, classic trabakul boats and modern day speedboats, all on display as if they were showcased at a boat show. That's the sight you see as soon as you take the local road from Split to Omiš and arrive at Krilo Jasenice. It truly is an amazing thing to see, because the image of so many huge ships gives the impression that this is the port to a city of several hundred thousand people, but you realize pretty soon that you're in a nice little Dalmatian town.

is a boat used for the transport of construction material and the extraction of sand from the bottom of the Cetina River in Omiš. However, over the last few decades, those wooden fleets of trabakul boats and sailboats have been adapted exclusively for tourist needs. The town seems too small to host a port, even though Krilo Jasenice had its own steamboat line back in the nineteenth century.

This latest project will see the port turn into a public harbor, one that can take ferries, it will feature a sports port and two breakwaters to keep it safe. A small town is 300 YEARS OF SABUNJERA going big. An office building is Krilo is known for its specific being planned, and next to it, a tradition than spans over centuries, parking lot for personal vehicles one of the 'salbunjera', which and buses, while the local road will

get walkways by the sea, as most of the traffic has been transferred to the fast road, route Trogir – Split – Omiš.

THE PORT OF HVAR'S TOURISM The functioning segment of the coast at Stari Grad Port will increase thanks to the project lead by the County Port Authority, and will increase from five to ten thousand square miles in size. An additional ferry port will be constructed, as well as other facilities that will handle all the traffic from the Zagreb – Split Highway, which has already doubled the usual amounts of traffic there, and additional, faster ferry connections between Stari Grad and Split, plus seasonal ferries

Drvenik 34

Stari Grad

Stari Grad Stari Grad

Krilo Jesenice

Krilo Jesenice

connecting the town to Ancona and Pescara.

Stari Grad Port is becoming the most important port on the Island of Hvar, and traffic has already significantly increased.

Estimates are realistic, as the facts are that traffic has increased both in the segment of ferry boats, as well as cruises and new, faster and more comfortable ships connecting local lines. This project includes accompanying infrastructural development of operational areas and docking bays for vessels, with the purpose of supplying them with fuel. Another facility is also in the works, one that will be the home to a customs office and a police station, and will be designated to the control of international traffic.

Stari Grad is definitely becoming the most important port on the Island of Hvar, the second biggest Dalmatian island, and the leading island when it comes to tourism. The port is located three kilometers away from town. In the middle of the tourist season, traffic jams are known to happen, while the increase in traffic is now expected simply due to the general increase in the number of tourists, more cruise ships will come, the standard of living on the island will improve, and faster and more comfortable ferries and other vessels will come.

The port will directly help develop the island's economy, making the area itself more economically important and give into better living and working conditions for the local community.

THE DRVENIK – SUĆURAJ FERRY BRIDGE The ferry port in Drvenik, located at the far south end of the Makarska Riviera, is one of the most significant projects of the County Port Authority. For tourists, being able to take the highway from Zagreb via the Biokovo Tunnel, coming directly to the Makarska Riviera and getting to Drvenik in little time surely means a lot – they can even go for a swim in Drvenik while waiting for the ferry to Hvar.

It takes about fifteen minutes to get from Drvenik to Sućuraj on Hvar by ferry boat.

From that point on, you drive across the island and explore it, discover its unspoiled bays, small towns on its west side, see Jelly’s, Stari Grad and Hvar. In mid season, when traffic is heavy, coming from land to the Island of Hvar via Drvenik is as easy as a day trip. This small town is not widely known due to its transit nature, but it is beautiful and offers a wonderful walkway from the shore to the center of town.

If you ever end up missing one ferry and have to wait for the next one, you can always take a scenic walk across town.

This new ferry port will be constructed two kilometers west from the urban part of town, next to the Jadranska Highway, and will feature everything that is needed for such a port to function at the highest level. Drvenik will see development in every aspect, new hotels and restaurants will be constructed, and there will be less traffic problems within the town itself. Drvenik's location ensures a bright future, as the connecting Račva – Drvenik road and the Drvenik Tunnel will connect the town directly to Zagreb.

35

METROPOLA SREDNJE DALMACIJE

Mjuzikl po romanu Victora Hugoa s osobitim pjevačem Maxom Hozićem u ulozi glavnog lika Jeana Valjeana, junaka romana 19. stoljeća

MAXI JADNICI

J

adnici stigli u Split, na Prokurative, ali kao impresivno glazbeno djelo, kao mjuzikl “Jadnici” (Les Misérables) po romanu Victora Hugoa. Metropola Splitsko-dalmatinske županije se te večeri kao zagrijavala za još puno veći pohod od 120.000 poklonika „Ultra Europe“ događanja. A mjuzikl po Victoru Hugou izveden je na splitskim Prokurativama u sjaju spektakularne kazališne senzacije koju je do sada vidjelo više od 65 mlijuna ljudi diljem svijeta.

Mjuzikl je preveden na 21 jeziku i izveden u 42 zemlje, a rekorde obara i dalje nakon više desetljeća od prve izvedbe 1985. u Londonu.

Izvedba je oduševila i s nastupom popularnih imena hrvatske estrade: Max Hozić, Pamela Ramljak, Bojan Jambrošić i Kim Verson, u ulogama komičnog karaktera igrali su Irena Matas i Igor Baksa, a umjetničkom dojmu su doprinijeli operni starovi Henrik Šimunković i Filip Hozjak, mlada nada mjuzikla Marina Šubarić, te čak još tridesetak vrsnih pjevača i glumaca.

Libreto za mjuzikl napisao je Alain Boublil, glazbu ClaudeMichel Schönberg, a međunarodno kazalište CornerstoneArts Hrvatska izvodi ga u režiji Richarda Monteza.

O uspjehu govori stotinjak prestižnih međunarodnih nagrada.

Istoimeni film koji se ove godine počeo emitirati i u hrvatskim kinima osvojio je tri Oskara i tri Zlatna globusa. U glavnoj ulozi poznati pjevač Maksim Max Hozić igra famoznog junaka romana 19. stoljeća, Jeana Valjeana, središnji lik Hugoovih Jadnika.

36

kancone i domaće verzije te glazbe, tipa O Sole Mio ili Granade pa do Oliverova Galeba. U Salt Lake Cityju je priređen spektakularan program Travelling Through Europe gdje se izvelo najpoznatije hitove francuskih šansona, talijanskih kancona, njemačkih arija, grčkih plesova, ali i balkanskog etna.

Lako za Ameriku, nego je nedavno i Komiža pala na šarm i kvalitetu glazbenih izvedbi originalnog Maxa Hozića koji uživa u svom pozivu (a ne poslu) i sa svojim triom osvježava ljetne večeri duž cijele Dalmacije, na Šibenskom festivalu izvedbom eurovizijske uspješnice Gente di mare, pa u Vodicama, Zatonu, Skradinu, Poznati suradnik kazališta Rogoznici, Podgori... Čeka se i Komedija, dobitnik brojnih njegov duet s Kemalom Montenom, nagrada na festivalima u Hrvatskoj poput uspješnog Maxovog prvijenca i regiji, prepoznatljiv je po vokalu "Mi smo šampioni ljubavi" u suradnji i vrhunskoj izvedbi talijanske s glumcem Radom Šerbedžijom.

Max Hozić na splitskim Prokurativama

KRSTARENJE SREDNJOM DALMACIJOM

Sutivan na Braču STO GODINA PARKA

uniformi razmišlja nad šahovskom pločom, zatim interaktivnom Krajem lipnja, Sutivan zvučnom instalacijom Klimatska je slavio stogodišnjicu svoga stanica, te sudjelovanjem brojnih parka, Centralnog parka što ga gostiju među kojima je bio i Juraj je utemeljio Čeh dr. Antonin Varga, konzul Republike Češke iz Mikolašek, liječnik opće prakse, Zagreba. koji je u Sutivanu s prekidima Povlja na Braču djelovao od 1908. do 1923. godine. ZA STRADALE U POPLAVAMA Njegov unuk, poznati skladatelj Župa sv. Ivana Krstitelja u i kantautor Bohdan Mikolašek, Povljima svečano je proslavila priredio je prigodni program u 24. lipnja blagdan Rođenja Ivana povodu tog jubileja s ciljem da Krstitelja koji se u toj župi slavi kao ukaže na važnost javnih površina njezin naslovnik. U predvečerje i njihovo korištenje. Programu su dana misno slavlje u crkvi sv. Ivana pridonijeli glumac Nato Pivalica Krstitelja, sagrađenoj na temeljima (dr. Antonin Mikolašek), dječji starokršćanske bazilike iz 6. stoljeća, zbor Sutivana, izvedene su pjesme predvodio je fra Antonio Mravak, Bohdana Mikolašeka, a program kapelan svetišta Čudotvorne Gospe je obogaćen i umjetničkim djelom u Sinju, u zajedništvu s domaćim na osnovi jedne fotografije na kojoj župnikom fra Božom Vuletom, dr. Antonin Mikolašek u liječničkoj

gvardijanom franjevačkoga samostana u Sumartinu fra Dušanom Džimbegom, dekanom otoka Brača Tonijem Plenkovićem i ostalim pristiglim bračkim svećenicima.

U tijeku misnoga slavlja vjernici su prikupljali milostinju za stradale u nedavnim poplavama, koja će preko biskupijskoga Caritasa u cijelosti biti upućena ugroženim stanovnicima Bosanske Posavine, sjeveroistočnoga dijela Bosne i Hercegovine. Za proslavu sv. Ivana Krstitelja u pokrajnjoj lađi župne crkve uređena je i prikladna galerija sastavljena od umjetničkih slika i ostalih radova, pretežito iz 17. stoljeća, čiji su autori uglavnom brački slikari i umjetnici.

Sutivan na Braču 37

Grad Hvar, solisti HNK Split i Dinko Bogdanić MOJA MALA BALERINA Tradicionalno svakog ljeta, male hvarske balerine oduševe svojim nastupom u organizaciji Grada Hvara i Baletnog studija Hvar. Predstavljajući Baletni studio Hvar, male balerine nastupile su u Arsenalu na završnom koncertu hvarskih balerina. To je simpatična zgoda da se pokaže što su pod vodstvom baletne pedagoginje Tanje Cvitanović naučile male balerine Hvara. Gostovali su na koncertu solisti Baleta HNK Split Elena Nikoloeva i Igor Glushov, a posebni gost bio je ravnatelj splitskog baleta Dinko Bogdanić.

Trogir Stomorska

Stari Grad na Hvaru IZLOŽBA IVE PERVANA U Muzeju Staroga Grada na Hvaru (galerija Juraj Plančić, palača Biankini) poznati fotograf Ivo Pervan priredio je izložbu svojih radova pod naslovom Etno-vizure otoka Hvara i time sudjelovao u završnom predstavljanju EUprojekta „Adristorical lands“.

Pervanove fotografije na toj izložbi prikazuju etno-eko sela otoka Hvara: Brusje, Zaraće, Velo i Malo Grablje, Mala Rudina i Humac. I sam projekt «Adristorical lands» bavi se ciljano valorizacijom lokalne povijesne i kulturne baštine, razvojem kulturnog turizma i poticanja razvoja ruralnih područja na Jadranu. U „Adristorical lands“ uključeno je uz Hrvatsku još 14 partnera, 12 iz Italije, te po jedan iz BiH i Albanije. Fotografije Ive Pervana s etno-vizurama otoka Hvara izložene u Starom Gradu gostovale su već i u Londonu.

Programom Adristorical lands ukazuje se da se etno-eko selima otoka Hvara s ciljem očuvanja baštine može udahnuti novi život.

U Hrvatskoj program provodi Javna ustanova RERA S-D. U Humcu su prezentirani rezultati projekta koji je obuhvatio šest hvarskih 38

Stomorska

AJMO SE SMIJAT!

biti sudionikom brojnih pučkih Tri godine već Šoltani imaju ribarskih fešti koje karakteriziraju neobičnu zabavnu večer pod koncerti i degustacija domaćih imenom «Ajmo se smijat!» u specijaliteta i vina. trogirske jematve – organizaciji Amaterskog kazališta Dani "Sulet". Radi se o druženju uz manifestacija na kojoj se obnavljaju viceve, skečeve i igrokaze. Tako je stari običaji mašćenja grožđa i biraju ovog lipnja u dvoru Bratske kuće u se najljepše noge.

Grohotama priređena vesela večer u Dol na Hvaru Dopala ti se Šolta GUSARSKA NOĆ U MASLINICI kojoj su članice "Suleta" uz smiješni BLAGDAN SRCA ISUSOVA U Dolu na Hvaru, po običaju i Gusarska noć u Maslinici igrokaz prepričavale i istinite sredinom ljeta priređuje se od 2010. smiješne događaje. Voditeljica tradiciji, slavljen je 27. lipnja blagdan Tada bude najviše turista u mjestu, profesorica Mirjana Stanić i Srca Isusova. Više od stotinu godina vikendaša i domaćih ljudi, a smisao predsjednica «Suleta» uspjela je i Doljani ne propuštaju svečano obilježiti taj blagdan. Posebnost je da gusari otmu što više nevinih publiku uvesti u program u živo. liturgijske proslave je procesija u zamjenu za ”glavu” glavnog i DOĐITE U TROGIR! odgovornog za sve prošlogodišnje Dani Kairos – ili Dani sretnog s kipom Srca Isusova koji nose probleme u mjestu, šta oće reć trenutka obično budu krajem lipnja, muškarci odjeveni u bijele tunike. da ima tu karnevalskog duha. a obilježe ih razne arheološke Svečano misno slavlje u crkvi Maslinicu napadnu pravi gusari radionice, prezentacije antičkih jela Očišćenja Blažene Djevice Marije na pravome gusarskom brodu dok i pića, antički sajam te potraga za slavio je u predvečerje svetkovine župnik s otoka Hvara na službi topovima i bakljama osvjetljavaju Kairosom. put u vrućoj noći. Gusari Trogirsko kulturno ljeto – kulturna u Brusju i Velome Grablju Jure oslobađaju nevine stanovnike i sude manifestacija koja se odvija tijekom Martinić, inače mladomisnik iz odgovornome za sve patnje mjesta. ljeta u Trogiru, a objedinjuje razne Pučišća, a s njime je suslavio domaći Osim zbog straha, mjesto treperi glazbene i kazališne priredbe, župnik Marko Plančić. i od uzbuđenja, glazbe, izložbi ribarske fešte, izložbe, Dan grada i umjetnika otoka i naravno dobre dr. spize i pića. Dakle, bude to skoro Okruške ljetne večeri – isto kao i 1240. godine kad je omiški kulturno-zabavna manifestacija gusar Osor Kačić napao splitske tijekom ljetnih mjeseci u Okrugu posjede na Šolti, sve uništio i spalio. Donjem s bogatim i zanimljivim A sve ovo zahvaljujući dobrome programom. organizatorskome duhu udruge Ribarske noći – tijekom ljeta Stručnjak, Turističke zajednice i u Trogiru i ostalim mjestima, Općine Šolta. kao i na otoku Čiovu, možete sela, koja su predstavljena i kroz 6 autohtonih jela – grabljanska pašticada, bruški brujet, zeje na brujet, malograbljanska (bijela) pulenta, verzot (kelj) s krumpirom i prokulicama i legendarna humačka panada, a u selu Mala Rudina kušani su i starogrojski paprenjoci.

Trogirska riva

39

NAUTIK TSUNAMI

Svakog ljeta generacije austrijskih maturanata organizirano na jedrilicama i trabakulima krstare Srednjom Dalmacijom priređujući «silent party» u dalmatinskim gradićima

MATURA NA MORU Fotoreport Segor Garber

E

vo ideje, svaki sudionik partija dobije narukvicu s barkodom, a s time na ulazu u iznajmljeni kino prostor stječe pravo na slušalice preko kojih sudjeluje u glazbenom spektaklu partija. I sve se to odvija usred Staroga Grada na Hvaru, originalnog malog mista koje Starograđani zovu Paiz.

GLUHONIJEMI PARTY

Decibeli, mladost u punome naponu, nešto zbog čega bi došlo u Starome Gradu do evakuacije

40

kompletnog stanovništva poznatog po svome «starinskom điru», dijametralno suprotnom od susjednog glamuroznog Hvara.

Hektorovićev Paiz, najstariji hrvatski grad, ponosi se svojim tradicionalnim zaštitnim znakom, pečatom stoljetnoga mira i načinom življenja bez velike strke, buke, tempa i reflektora velegrada.

Slični sistem partija nađe se po svijetu jer turizam nije samo ludovanje nego i odmor u miru i ljepoti nedirnute prirode, kako se to obično na sva zvona galami.

Sutradan, nakon tog «gluhonijemog» partija, flota od pedesetak brodova nakrcanih maturantima iz inozemstva, otplovila je u još dublji mir, u jedinstvenu uvalu, skrivenu u golemome Starogradskom zaljevu, a Tiha sa svojim brojnim prstima od uvala može primiti cijelu prašumu jarbola SPONTANI BIZNIS

Ovog ljeta već su tri puta specifični maturantski moreplovci posjetili Stari Grad, ali nije to sve.

Stigli su ovog puta iz Makarske koja

je postala pravi bum otkako je luka zaštićena velikim lukobranom i otkako se tunelom začas s autoceste iz Zagreba može u Makarsku. Kako se priređuju ovi spektakularni tsunamiji turista na flotama od 6070 brodova?

Glavni meštar te «turističke nacije moreplovaca» Austrijanac Lukas podsjeća se kako je sve počelo: – Početkom ovog novog tisućljeća nas nekoliko, klapa od par prijatelja, odlučila se ljeto provesti izletom na brodovima po hrvatskome Jadranu. I na kraju je to bilo ludo i nezaboravno, toliko uspješno da smo najprije odlučili to ponoviti, naravno, a onda i organizirati. I preko noći smo se spontano našli u poslu. Danas je to već razvijeni veliki i ozbiljni posao koji svakog ljeta bilježi porast od 40 posto na toj uzlaznoj putanji.

Dobar odaziv turista i velikih poklonika mora temelji se na velikome broju maturanata

spremnih da svoje ekskurzije prirede na moru i na našim brodovima, priča Lukas. U početku se putovalo uglavnom na Kornate jer su najveća atrakcija. A kako se sve više radilo o ekskurzijama maturanata, tako se sadržaj putovanja mijenjao, sve više prema zabavi, sportu, aktivnostima, jedrenju, uživanju u moru i u noćnim feštama.

PRAŠUMA JARBOLA Prvi put se s tim tipom putovanja krenulo baš iz Splita 2007. godine. Uglavnom su to bile generacije austrijskih maturanata kojima je majstor Lukas ponudio izlete. Priča se do danas toliko razgranala da na brodovima ima svakojakih izletnika, i najrazličitijih nacionalnosti, ali većinom iz Austrije.

Završiti srednju školu, pa maturirati i onda se otisnuti u «sazrijevanje» na Jadran Srednje Dalmacije! Kakav izazov.

– Obišli smo gotovo sva prekrasna mjesta Dalmacije – priča Lukas – ali ne idemo na Vis. To je već za istinske ljubitelje tišine, prirode, mora… Ovi naši maturirani turisti uživaju u lijepim gradićima kao što su Makarska, Stari Grad na Hvaru, Supetar na Braču, lijepo je vidjeti Split, Zadar… pa nekoliko prekrasnih zaljeva na Šolti i Nečujam.

Parti sa slušalicama ničim nije zakinut. Dobro jednima i drugima.

Tzv. «silent party». Važno je dobiti slušalice, najprije narukvice na brodu. Na jedrilicama je najmanje osam mladih, a na trabakulima puno više. Flotu čini pedesetak jedrilica i desetak trabakula. Lukas predviđa da će ove godine preko njihove flote proći oko tisuću gostiju.

STUDIJ HRVATSKOG Glavna Lukasova pomoćnica, 27-godišnja Austrijanka Bettina Krische odlično govori hrvatski.

41

Nešto je u početku čudno u dikciji dok s njom razgovarate, a onda vam ljubazna voditeljica mnogih poslova u toj priči objasni da je studirala hrvatski: – Naime, par godina sam s roditeljima dolazila na ljetovanje baš u Hrvatsku na more. Zaljubili smo se u ovu zemlju i njene prekrasne, otvorene, nasmijane i gostoljubive ljude. Tako da sam poslije na studiju, pored jezika svog materinjeg, izabrala uz engleski i talijanski, jedan slavenski jezik. I sad sam kompletna ličnost za prevoditelja, turističkog vodiča. U ovoj firmi obavljam nekoliko uloga, vodim brigu i o bookingu, o mnogočemu.

KAO FAKULTET Lukasov putujući «pomorski i nautičarski fakultet» zanimljiv je jer generacije i generacije mladih svakim izletom i svakom sezonom postaju zarobljenici mora, Hrvatske i njenih ljepota, ali i uopće tog nautičarskog svijeta. Jer posebno na jedrilicaama uče jedriti i općenito sve pomorske vještine, ostaje im to u krvi, neki se time počnu i ozbiljnije baviti, a drugi nastave u tome uživati i vraćati se našoj Srednjoj Dalmaciji.

Može se baciti oko i na webstranicu (turnon yacht) gdje je i videoprilozima prikazano što sve mladi dožive na tom krstarenju, trabakulom ili jedrilicom, partijem navečer i drugim aktivnostima, sportskim eventima i uživanjem na skijama i drugim zabavama, a na brodovima se jede, pije, pjeva i ponekad – spava. Bez slušalica.

42

NAUTICAL TSUNAMI

GRADUATION AT SEA

Every summer, new generations of Austrian high school seniors come to central Dalmatia and cruise its coast in trabakul boats and sailboats, hosting 'silent parties' in Dalmatian towns.

Photo report by Segor Garber

F

or the last ten years or so, Mr. Lukas and his Austrian company has been bringing tourist from Austria to the Adriatic Coast. It all began spontaneously, when he went boat-hopping with a group of friends, cruising the Central Adriatic area. For some time, tourists used to sail exclusively towards Kornat and would go on hikes there, but over the last few seasons, Lukas has been organizing graduation excursions for senior high school students , with some fifty sailboats and about ten trabakul boats.

They sail from town to town, visit gulfs and coves, and in the evenings, they host spectacular parties. Stari Grad was the host of

three 'silent parties'.At these parties, attendants are give bracelets while they're still on their boats, which give them entry to rented movie theaters where they get a pair of headphones, so the whole party is in full swing while still remaining quiet and not disturbing any of the locals in the peaceful town of Stari Grad.

Senior high school students get into other activities on the boats, sports and entertainment – for example, hey go water skiing. Along the way, they learn about maritime navigation, but they also fall in love with the Adriatic Sea, and have to come back year after year, remaining connected to the Central Adriatic.

Lukas estimates that this year, he will be the host to more than one

thousand guests. One of his crew is twenty-seven-year-old Bettina Kirsche, who handles most of the bookings, but the most interesting thing about her is that she speaks Croatian fluently.

One of the reasons Bettina became a part of this endeavor is the fact that her parents frequently visited the Adriatic.

When she enrolled at university, still enamoured with Croatia, its people, sea and sun, she says she decided to take English, Italian and Austrian as her majors – but – there was also an additional course in Slavic languages. Thus, Lukas has a company that is fully equipped, and every summer it keeps maturing at sea, being the host to many graduating high school students.

43

EURO-PORT NEWS

L

učki vjesnik ili Port News kao brevijar Lučke uprave županije Splitsko-dalmatinske uspio se iz pedesetak luka Srednje Dalmacije otisnuti u svijet. I pojavom na internetu, na web-stranici Lučke uprave (dovoljno je na Googleu ukucati «lusdz») magazin je zanimljivim štivom i susretom s brojnim gostima iz nautičarskog svijeta dostupan svakome.

U prošlom, 10. broju lista, na zadnjoj stranici gosti/turisti iz Poljske sudjeluju sa svojim profesionalnim fotografijama (kako nas vide Poljaci). Sličnom razmjenom informacija prijatelji lista iz raznih krajeva Europe fotografirali su se s našim «Port Newsom».

I u prvoj godini izlaženja 2012. posjetitelji Srednje Dalmacije pokazali su zadovoljstvo u razmjeni

fotografija i dojmova. Tako je Finkinja Oona Lydia Kristiina Polvi, fotografirana u Splitu, uzvratila fotkama iz luke Katajanokka u Finskoj, te mejlom iz Helsinkija.

Nizozemci Ronny van Pelt i njegova supruga Lisette Hendrix rado su poslali svoje foto-dojmove našega Jadrana.

S listom Lučki vjesnik/Port News fotografirali su se i gosti iz Australije za posjeta Trogiru, pa engleski par koji je ljetovao na Kutu u Visu u apartmanima Jerković, zatim

Lučki vijesnik se čita na brojnim čarter-izletima

kompletna ekskurzija kriketaša koji tradicionalno gostuju kod Rokija na Visu, nizozemsko-belgijski par koji je uživao u jednodnevnom „sunsetizletu“ na čarter jedrilici, njemački bračni par koji godinama dolazi u Kaštela kod obitelji Banović, sin proslavljenog trenera Hajduka Slavka Luštice, Slaven Luštica koji s jedrilicom jedva čeka poslati bilo kakvu pismenu i fotografsku zabilješku sa svojih ljetnih đita po Srednjem Jadranu županije Splitskodalmatinske…

Ranka Paskaš, prijateljica Slavena Luštice

KAŠTEL ŠTAFILIĆ: MEICHNERI KOD BANOVIĆA :

Kad bi se radilo ankete, sigurno bi rezultat bio da su najveći zaljubljenici hrvatskog Jadrana Nijemci i Austrijanci. Ovaj par iz Njemačke, Marlies i Gunter Meichner, godinama ljetuju na Srednjem Jadranu. Veliki prijatelji su im Bosiljka i Ante Banović koji nude sve moguće uvjete gostoprimstva i udobnosti u svojoj kući uz more u Kaštel Štafiliću. Ovog ljeta su Meichnerovi doputovali na ljetovanje sa svojim unukom Timom, uživali su u našem moru i omiljenom izletištu na slapovima Krke.

44

Bosiljka Banović, Kata Vladović, Merlies Meichner i mali Tim

CLAIRE, STEVEN AND PORT NEWS Claire Louise Bennett (33) and Steven Jon Howard (37), an English couple who tasted the beauty of the island of Vis, our top destination for tourists, stayed at Ivo Jerković's apartments at the Kut. After having browsed

through the first issue of "Port news/Lučki vjesnik", published by the Port Authority for the county of Central Dalmatia, they enthusiastically decided to prolong their stay on Vis.

Liana Račić, dobra kuharica i voditeljica mnogih gostiju popularne pizzerije “Marko” u Starome Gradu na Hvaru Belgijanac Ruben Jennes i Njemica Julia Kaiser za godišnjicu upooznavanja u Splitu

REPORT FROM HELSINKI

A student from Finland Oona Lydia Kristiina Polvi (22) is on her interrailing adventure across the EU countries.

After having visited London, Amsterdam, Paris, Brussels, Vienna, Venice and Barcelona, she came to visit Split and the Split-Dalmatia County like a cherry on top of her summer holidays cake.

Ronny van Pelt & Lisette Hendrix with "Betalina" (Port News reporter's boat)

Magazin Port News u rukama gostiju iz Australije za vrijeme posjeta Trogiru

45

GPS Srednje Dalmacije TROGIR

N

autičar Srednje Dalmacije ostaje njenim zatočenikom već od prvog ljeta u njoj a još gore mu se piše ako je kuša i zimi.

Jer iz Srednje Dalmacije kontroliraš Kornate, bogato šibensko otočje i akvatorij Dubrovnika, Lastovo, Sušac, Korčulu, Mljet…

Lučka uprava Splitskodalmatinske županije zato i insistira na izgradnji i razvijanju lučkih uvjeta posvuda pa čak i postavljanjem “bovi” u prirodnim uvalama. Srednja Dalmacija se tako nudi nutičaru s projektom od 100 luka, stotinu sidrišta, u pravoj luci ili u divljini pod mjesečinom.

3

2

10

4 27

1

25

5 6 7 8 9

SPLIT

28

26

29

W

SUPETAR 35 36 37

30

OTOK ŠOLTA 31 32

N

34 E

33 MILNA

TA

VR A TSK SPLI

S

A

PROJEKTI LUČKE UPRAVE NA STRANAMA 27 DO 35

45 44 HVAR

PAKLENI OTOCI

SVETI ANDRIJA

1-VINIŠĆE 2-MARINA 3-SEGET DONJI 4-TROGIR 5-KAŠTEL STARI 6-KAŠTEL LUKŠIĆ 7-KAŠTEL KAMBELOVAC 8-KAŠTEL GOMILICA 9-KAŠTEL SUĆURAC 10-VRANJIC 11-STOBREČ 12-KRILO JESENICE 13-OMIŠ 14-MIMICE 15-PISAK

46

50KOMIŽA

51 VIS

OTOK VIS

OTOK BIŠEVO 16-BRELA 17-BAŠKA VODA 18-MAKARSKA 19-PODGORA 20-IGRANE 21-ŽIVOGOŠĆE 22-DRVENIK 23-ZAOSTROG 24-GRADAC 25-DRVENIK MALI 26-DRVENIK VELI 27-ARBANIJA

11

28-SLATINE 29-MASLINICA 30-ROGAČ 31-NEČUJAM 32-STOMORSKA 33-MILNA 34-BOBOVIŠĆA 35-SUTIVAN 36-MIRCA 37-SUPETAR 38-SPLITSKA 39-POSTIRA

40-PUČIŠĆA 41-POVLJA 42-SUMARTIN 43-BOL 44-HVAR 45-VIRA 46-STARI GRAD 47-VRBOSKA 48-JELSA 49-SUĆURAJ 50-VIS 51-KOMIŽA

Drvenik Drvenik

ST

Central Dalmatia GPS

A

nautical traveler of Central Dalmatia almost becomes its prisoner in a way, and its even worse if he visits the area during winter. Because, from Central Dalmatia, you can control Kornati Islands, the archipelagos of Šibenik and Dubrovnik, and the islands of Lastovo, Sušac, Kočula and Mljet, to name a few.

That is why the Port Authority of the County of Split and Dalmatia insist on building and developing ports even if it's only done by installing buoys in adequate coves.

Today, Central Dalmatia can offer its nautical guests more than one hundred ports and anchorages, whether it is a constructed harbor, or a natural one, under the moonlight.

12 13

OMIŠ 14

15 16

38 39 POSTIRA 40

OTOK BRAČ

17

41

MAKARSKA

SUMARTIN 42

18

BOL 43 19

46 TARI GRAD

20 47 48 JELSA

21 22

OTOK HVAR SUĆURAJ 49

ŠĆEDRO

23

GRADAC 24

POMOĆ NA MORU 9511 EMERGENCY 112

STARI GRAD, KRILO JESENICE I DRVENIK Razvojni plan Lučke uprave pogodni su za svakog nautičara Jesenice, šćućureno malo misto Splitsko-dalmatinske županije i pomorca, turista i putnika. starih trabakula i jedrenjaka, prerast ustrajava na novim ulaganjima u Tako se pridonosi i ukupnom će u moderno nautičko središte. A pedesetak luka i gradića Srednje gospodarskom razvoju u tim malim trajektna luka Drvenik postat će Dalmacije. Posvuda se realiziraju sredinama tako velikima u sezoni i brodski most između autoceste iz nove ideje, vezovi, rive, lukobrani, svojoj okrenutosti turizmu.

Zagreba i otoka Hvara na njegovom pa se svi sudionici na moru mogu Stari Grad će udvostručiti jugoiostočnom rtu. osjećati sigurnima. Uvjeti u lukama kapacitete trajektne luke. Krilo Krilo Jesenice

Stari Grad

Stari Grad

47

ŠTA JE BRAZIL KONTRA ULTRA SPLITA

1:7

Amerika u Marmontovoj

Cili svit na pizzi friško iz Kolumbije

Bosna u škatuli Dinamo na Poljudu Daleka Obala Bjelokosti

Ultra derbi Zapadna obala Kanade