Kronika 105

OTVARA SE NOVA STRANICA SURADNJE S str. 14-15 TALIJANSKOM REGIJOM ABRUZZO

Jadran je most koji nas spaja BROJ 106 • SIJEČANJ 2018. • www.dalmacija.hr

issn 1332-6465

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA S TRI NOVA TURISTIČKA PROJEKTA 'OTKLJUČALA str. 7-9 BRAVU' IZDAŠNIH FONDOVA EUROPSKE UNIJE

Europski milijuni za Dugopolje, izvor Jadra i otok Biševo

DIANA LUETIĆ, PROČELNICA ZA ZDRAVSTVO I SOCIJALNU SKRB:

str. 10

Domovima zdravlja nedostaju radiolozi, pedijatri i ginekolozi

2

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE siječanj 2018.

Davor Pavić, zamjenik glavnog urednika

P

očetak godine je prigoda za makar brzi, kratki osvrt na vrijeme iza nas, kao i za vedri pogled u vrijeme koje osobno ili kao zajednica tek trebamo ispuniti vlastitim, uvijek boljim djelovanjem. Različita viđenja, različit doživljaj i pristup, različito "čitanje" i ukupni doživljaj "Moje županije", ovisno o tome kako se analizira, ponukaše me na povratak korijenima, značenju same riječi "kronika".

Kronika (grčki: khrónos – vrijeme) je riječ koja je u hrvatski došla iz grčkog jezika. Označava opširni zapis bitnih zbivanja zapisanih po redu kako su se događali.

Kronologija je, pak, znanstvena disciplina koja se bavi određivanjem vremena u kojem se zbio neki događaj ili niz događaja. Stari su Grci imali dva naziva za vrijeme - χρόνος i καιρός, chronos i kairos, pri čemu se prvi odnosi na kronološko vrijeme, a drugi na period kad se štogod posebno dogodi – chronos je kvantitativne, a kairos kvalitativne naravi.

Kairosovo grčko ime potječe od riječi koja znači "pravi trenutak" ili "Božje vrijeme" – milosni trenutak. U trogirskom reljefu iz četvrtoga stoljeća prije Krista, koji se čuva u samostanu sv. Nikole, bog Kairos je prikazan kao goli mladić s čuperkom za koji ga treba u pravi čas zgrabiti i tako uloviti sretnu priliku, inače će ona zauvijek pobjeći, jer Kairos je uvijek u žurbi.

Kronika bi, dakle, po definiciji trebala poslužiti budućim povjesničarima pri donošenju sudova o našoj konkretnoj ulozi u ovom vremenu i prostoru na kojem nam je dano povjerenje, kako bismo služili svom narodu i bili glas onih koje predstavljamo. Tko će od nas uspjeti "uhvatiti za čuperak" svoga boga Kairosa, ovisi o nama samima, našim sposobnostima djelovanja u pravo vrijeme, na pravome mjestu.

Nas troje-četvero kolega bilježimo događaje kako su se zbivali u prošlom mjesecu te nastojimo profesionalno i objektivno, koliko znamo i kako umijemo, čitateljima otvoriti vrata Županije: svih njezinih upravnih odjela i službi, svih javnih poduzeća, ustanova, društava i institucija kojima upravlja, te izvijestiti o zanimljivostima sa sjednica Županijske skupštine.

Zašto se nađe više ovih ili onih tema, zašto se neka područja obrade bolje, neka, možda i važnija, manje ili nikako, zbog čega se (ne) čuje glas opozicije – pitanja su koja bismo mogli postaviti svatko sebi. Uredništvo nikomu, nikada dosad, a neće ni ubuduće zatvoriti vrata ni odbiti zanimljiv intervju, istinitu vijest, originalnu analizu ili razmišljanje.

Zato, neka naše kronološko vrijeme ne proteče bez "kairosa", kako ne bismo kvantitetom osobnih čina i nastupa, morali nadoknađivati kvalitetu boljeg života, u očima i pred sudom nas samih i onih čije vrijeme tek dolazi.

Nadam se da će ovaj kratki i pomalo subjektivni uvodnik u ovaj broj "Moje županije" objektivno prihvatiti i shvatiti kao poziv na suradnju svi koji imaju potrebu i dobru volju za otvorenu komunikaciju s javnošću, s oko 30-ak tisuća čitatelja "Moje županije".

siječanj 2018.

projekt u podstrani UREĐUJE SE OBALNO PODRUČJE OD UŠĆA RIJEKE ŽRNOVNICE DO LUČICE U STROŽANCU

ivan bačak

'Moja županija' između 'kronosa' i 'kairosa'

3

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

Guštat ćemo na najljepšoj plaži s ove strane Jadrana Župan Boban i podstranski načelnik Bartulović smatraju da će realizacija ovog projekta značajno doprinijeti kvaliteti života lokalnog stanovništva, a vjeruju da će korist od njega imati i okolni gradovi i općine

Piše Ivan Bačak snimio nikola vilić/hanza media

O

pćina Podstrana do ljeta će dobiti novu plažu, koja je dio projekta uređenja obalnog područja od ušća rijeke Žrnovnice do lučice u Strožancu, vrijednog 18,6 milijuna kuna. Uz plažu se grade parkirališta, zelene površine, igrališta za odbojku na pijesku, boćališta, javni zahod i svlačionice. U središnjem dijelu je predviđena izgradnja biciklističke staze.

Projekt se financira sredstvima iz proračuna Općine Podstrana, Ministarstva turizma i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, Županije splitsko-dalmatinske, Hrvatskih voda i Urbane aglomeracije grada Splita.

Prije nego su obišli radove na izgradnji buduće "najljepše plaže u ovom dijelu Jadrana", kako su konstatirali, načelnik općine Podstrana Mladen Bartulović i župan Blaženko Boban, zajedno sa suradnicima, predstavili su projekt medijima.

– U izgradnji i uređenju Obale koriste se samo prirodni materijali, a projekt će također imati i 6500 četvornih metara novih zelenih površina. Ovaj projekt je istovremeno infrastrukturni i razvojni za općinu Podstrana pa se predviđa da će ga Podstranjani, kao i građani šire okolice Splita, te turisti prepoznati kao najljepšu plažu u ovom dijelu Jadrana, i kao još jedan korak prema unaprjeđenju turizma na području podstranske rivijere – na početku konferencije za novinare kazao je načelnik Bartulović.

Navalit će i Splićani – Projektom je obuhvaćeno uređenje i rekonstrukcija plaže i obalnih konstrukcija, izgradnja objekata koji će biti u funkciji plaže i šetnice, izgradnja i rekonstrukcija pristupnih kolnih i kolno-pješačkih prometnica i pješačkih staza te izvedba novih infrastrukturnih objekata – istaknuo je Bartulović prilikom obilaska radova sa županom Bobanom.

– Ovo će biti i plaža grada Splita i Splićana. Županija je u ovom projektu, kroz 2017. godinu, sudjelovala s više od tri milijuna kuna, a jednak iznos

Mladen Bartulović i Blaženko Boban

planiramo izdvojiti i u 2018. godini za dovršenje projekta. Nadam se da će izvođač dinamiku obavljanja radova nastaviti istim tempom i da će plaža do ljeta biti gotova. S obzirom na to da će Žnjan ove godine imati prijelaznu godinu, nadam se da će mu nova plaža u Podstrani biti prikladna zamjena i, na koncu, da će se mnogi naviknuti na nju te sljedećih ljeta nastaviti dolaziti – rekao je župan Blaženko Boban.

Inače, projekt se radi u dvije faze. Prva faza obuhvaća plažu koja se proteže od sportske lučice Strožanac do hotela "Lav", a druga se odnosi na područje od ušća rijeke Žrnovnice do sportske lučice u Strožancu. Prva faza projekta je u zastoju jer se čeka dobivanje građevinske dozvole za izgradnju kanalizacije, a druga čiji prostor obuhvaća više od 34 tisuće kvadrata bit će završena do početka ovogodišnje turističke sezone.

– Druga faza će biti gotova do ljeta 2018. godine, no postoji mogućnost da se radovi na 6250 četvornih metara hortikulture zbog vrućina odgode. A za prvu fazu projekta,

za koju je vrijednost radova viša od 30 milijuna kuna, pričekat ćemo dobivanje građevinske dozvole za projekt izgradnje kanalizacije za nekoliko stotina metara Podstrane, na kojemu nije riješena odvodnja kanalizacije, te ćemo završiti i tu fazu projekta – kazao je načelnik Bartulović.

Napomenimo i da je projektom predviđena izgradnja pri-

laza u more za invalidne i slabo pokretljive osobe, pa se očekuje porast dolazaka te zasebne ciljane skupine.

Turistički sadržaji Očekuje se i ekspanzija turističkog poduzetništva: izgradnja kafića, restorana, ponuda dodatnog zabavnog sadržaja, kako za djecu tako i za odrasle,

Predstavnici Splitsko-dalmatinske županije i općine Podstrana

za što je predviđeno 3000 kvadrata projekta, a načelnik Bartulović naglašava da će se svi projekti graditi po strogo propisanim uvjetima. Župan Boban i načelnik Bartulović smatraju da će realizacija ovog projekta značajno doprinijeti i kvaliteti života lokalnog stanovništva, a vjeruju da će korist od njega imati i okolni gradovi te općine.

4

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

5

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

siječanj 2018.

siječanj 2018.

otoci bliži splitu

pozitivni trendovi

Ivan BAČAK

R

ŽUPANIJA NIZOM PROGRAMA POTPOMAŽE GOSPODARSKI RAZVOJ NA OTOCIMA, U PRIOBALJU I ZAGORI

Malo i srednje poduzetništvo potaknuli s 1,8 milijardi kuna!

Tom Dubravec/HANZA MEDIA

ezultati sastanka s vodstvom "Jadrolinije", koji se na inicijativu župana Blaženka Bobana održao u prostorijama Županije, počinju se realizirati. Jesenas prošle godine, zajedno s čelnicima otočnih lokalnih samouprava župan je od vodstva "Jadrolinije" tražio bolju povezanost otoka, produženje turističkog režima vožnje brzobrodskih linija na listopad te mogućnost smanjenja cijena prijevoza do otoka vikendom.

tom dubravec/Hanza media

milna

Piše:

'Brojke su jako dobre'

Još dva projekta P roč el n i k ž upa n ijskog Upravnog odjela za pomorstvo i turizam Stipe Čogelja je kazao da Splitsko-dalmatinska županija ima još dva prometna projekta.

– Sa Šibensko-kninskom žu-

NAJZAPADNIJA BRAČKA OPĆINA, ZAHVALJUJUĆI ŽUPANIJI I ŽUPANU BLAŽENKU BOBANU, KONAČNO DOČEKALA BRZOBRODSKU PRUGU

Milna i Šolta

svakodnevno u istom 'Krilu' Brzobrodska povezanost sa Šoltom i Splitom mnogo znači nama u općini Milna i turistima koji nas posjećuju. Potaknut će naseljavanje, poboljšati izbor i kvalitetu školovanja djece, a da ne spominjem projekt povezivanja otoka te podizanje kvalitete turističke ponude, kaže Viktor Maretić, načelnik općine Milna rogač

panijom radi se na izradi master-plana razvoja prometa, u okviru kojeg se priprema predstudija za rješavanje pomorskog prijevoza i rasterećivanje cestovnog prometa razvojem pomorskog. U suradnji s "Jadrolinijom" uveden je i pilot-projekt snižavanja cijene karata na otoke vikendom za lokalne stanovnike – kazao je Čogelja, te dodao da će se tim pilot-pro-

jektom vidjeti hoće li snižavanje cijene pozitivno utjecati na veći broj izletnika vikendom na otoke te povećanje vikend-putovanja otočana na kopno.

'Hvala županu!'

Načelnik općine Šolta Nikola Karuzić prezadovoljan je uvođenjem brzobrodske linije koja će njegov otok povezati s

Milnom, na zapadnom dijelu susjednog Brača.

– Već dva puta se pokušavalo spojiti ovu relaciju, međutim to nije zaživjelo no nadam se da ovaj put hoće. Nama Šoltanima se ništa ne mijenja, i dalje brod ide ujutro u 7 sati iz Rogača, a ako možemo pomoći susjedima Bračanima – zašto ne bismo. Kapacitet broda dovoljan je za sve. Županija je uvijek po-

nikola vilić/Hanza media

U izjavi za medije župan je zahvalio načelniku Šolte Nikoli Ceciću Karuziću na inicijativi i otvorenosti za rješavanje problema izvan uskogrudnih interesa "svoje“ lokalne samouprave.

– Županija s 1,1 milijun kuna sufinancira liniju za prijevoz učenika od Šolte do Splita, a također će s milijun kuna sufinancirati "Krilo Shipping Company", koncesionara nove državne brzobrodske linije Milna – Rogač – Split s povratkom u večernjim satima iz Splita preko Rogača u Milnu.

Ova linija, uz ostalo, tijekom turističke sezone će omogućiti i svakodnevne posjete turista s Brača otoku Šolti i obratno – kazao je župan, ponavljajući kako je postojanja lokalne i područne samouprave upravo u služenju građanima.

– Trenutačno je ovo pilot-projekt koji će trajati mjesec dana, a početne brojke su jako dobre. Na cijeloj trasi se dnevno proda stotinjak karata. Siguran sam da će se ovaj projekt, koji će prestati biti "pilot" i postati trajan kada se potpiše ugovor s koncesionarom, pokazati izvrsnim. Po potrebi, u planu nam je uvesti ljeti još koju brzobrodsku liniju između ova dva otoka – naglasio je župan.

Koncesionar linije je tvrtka "Krilo Shipping Company", a kapacitet broda je 253 putnika.

magala otočanima, nama sufinancira popodnevnu liniju iz Splita za Šoltu, i na tome smo jako zahvalni – kazao je načelnik Šolte, te dodao da 40 srednjoškolaca i studenata sa Šolte svakodnevno putuju u Split i nazad, a na Šoltu dolazi raditi stotinjak osoba.

Viktor Maretić, načelnik općine Milna, ne skriva zadovoljstvo što je konačno zaživjela brzobrodska veza sa Splitom.

– Sretni smo i zadovoljni što je, uz pomoć Županije i župana Blaženka Bobana, napokon riješena dugogodišnja problematika povezanosti Milne sa Splitom. Dnevna brzobrodska linija mnogo znači nama u općini Milna kao i turistima koji nas posjećuju. Ta linija će potaknuti naseljavanje, poboljšati izbor i kvalitetu školovanja djece, a da ne spominjem projekt povezivanja otoka te podizanje kvalitete turističke ponude. Ova linija ima veliki potencijal da zaživi, na čemu ću uporno raditi.

Veliko hvala županu Bobanu i njegovu timu.

podarskih subjekata s područja naše županije. Realizirano je 55 zahtjeva s potporom od 4,7 milijuna kuna, dok su sredstava svih partnera koji su sudjelovali u provedbi Programa preko 45 milijuna kuna.

4

Program poticanja izgradnje poduzetničkih zona kojim je dodijeljeno 42,1 milijun kuna za pripremu dokumentacije, ali i za njihovo infrastrukturno opremanje. Zahvaljujući tom programu danas u našoj županiji imamo 12 aktivnih zona u kojima je više od 5500 zaposlenih.

Također, potičemo i razvoj poduzetništva u poljoprivredi i ribarstvu. Za tu namjenu formirali smo Program potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju putem kojeg financiramo različite projekte namijenjene poboljšanju strukture rada i opremljenosti, kao i tehnološke promjene kod obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te ostalih poljoprivrednih subjekata u županiji.

Javni poziv i u 2018.

Prerada i konzerviranje srdela u pogonu tvrtke 'Conex' u poslovnoj zoni Čaporice kod Trilja

Piše: Anđelka Vuković

S

plitsko-dalmatinska županija kontinuirano provodi različite programe namijenjene poticanju razvoja malog i srednjeg poduzetništva. Najdugovječniji program u tom smislu je Program poticanja malog i srednjeg poduzetništva koji se provodi od 2000. godine, a temeljem kojeg je Županija sufinancirala kamatnu stopu za oko 1650 kredita u iznosu od oko 1,8 milijardi kuna.

Vrijedno je istaknuti i niz drugih programa koji su se

Temeljem Programa poticanja malog i srednjeg poduzetništva, koji se provodi od 2000. godine, Županija je sufinancirala kamatnu stopu za oko 1650 kredita. Potporama potiče i projekte žena poduzetnica, mladih poduzetnika i poduzetnika početnika, ulaže u programe tehnološkog razvoja, istraživanja i primjene inovacija... provodili u razdoblju od 2014. do 2017., kao što su:

1

Program potpore osnivanju i razvoju maloga gospodarstva kojim je realizirano 370 projekata potpore ženama poduzetnicama, mladim poduzetnicima te poduzetnicima početnicima za koje je Županija dodijelila potporu u iznosu od 5,7 milijuna kuna.

2

Program namijenjen jačanju poduzetnički potpornih institucija (poduzetnički inkubatori, LAG-ovi, FLAG-

ovi) putem kojeg su sufinancirane njihove mnogobrojne aktivnosti, počevši od organizacije različitih edukacija za poduzetnike, realizacije razvojnih programa za poduzetnike početnike kao i za organizaciju niza konferencija koje promoviraju korištenje suvremenih tehnologija. Tijekom navedenog razdoblja Županija je realizirala 91 zahtjev s potporom od 2,9 milijuna kuna, zahvaljujući kojem je postojećim poduzetnicima, a i onima koji to namjeravaju postati omogućila kvalitetnu i aktual-

nu pomoć za realizaciju njihovih poduzetničkih ideja.

U 12 poduzetničih zona više od 5500 zaposlenih

3

Program tehnološkog razvoja, istraživanja i primjene inovacija kojim su realizirani mnogobrojni projekti namijenjeni primjeni novih tehnologija i znanja, u suradnji s najistaknutijim istraživačkim skupinama s nekoliko sastavnica Sveučilišta u Splitu (FESB, PMF, MFST), te više gos-

Osim navedenih programa, kojima direktno pomažemo poslovnim subjektima i (su)financiramo njihove razvojne projekte, pomažemo razvoj poduzetništva i indirektno, kroz obnovu poljskih puteva, projekte navodnjavanja, EU projekte namijenjene jačanju poduzetništva i slično.

Ostvareni rezultati potvrđuju da se zajedničkim naporima svih zainteresiranih subjekata mogu ostvariti pozitivni učinci, te vođeni interesom poslovnih subjekata prijavljenih na javne pozive za dodjelu potpora, kao i pozitivnim učincima pojedinih programa, odlučni smo nastaviti provođenje postojećih programa namijenjenih jačanju poduzetništva u našoj županiji.

Trenutno smo u fazi formiranja pravilnika i drugih provedbenih akata novih-starih programa za koje ćemo raspisati javne pozive u 2018. godini, te nastaviti pozitivan trend izdvajanja značajnih sredstava iz županijskog proračuna za poticanje razvoja poduzetništva u svim dijelovima naše županije.

6

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

siječanj 2018.

oni znaju znanje

dragi gosti, ovo su naše turističke atrakcije ŽUPANIJA I NJEZINI PARTNERI PROJEKTNOM SU DOKUMENTACIJOM OTVORILI PRISTUP IZDAŠNIM FONDOVIMA EUROPSKE UNIJE

Maovice mirišu na pršut, med 'teče' iz Vučipolja, eto mesa s Kamešnice...

Europski milijuni za Dugopolje, izvor Jadra i Biševo

K

ako se može dobro osmišljenim programima zainteresirati braniteljsku populaciju možda je najbolji primjer područje Cetinske krajine (Sinj, Trilj, Vrlika, Otok, Hrvace, Dicmo). Na ovom području je 1991. godine živjelo 60.210 stanovnika, dok ih je 2011. popisano 20 posto manje, a taj se trend iseljavanja nastavlja. U postrojbama policije i vojske u Domovinskom ratu sudjelovalo je oko osam tisuća stanovnika cetinskog kraja. Rat i ekonomska kriza doveli su do propadanja gotovo 5000 radnih mjesta.

Na cetinskom području je tridesetak braniteljskih zadruga u različitim djelatnostima, a većina ih se bavi poljoprivredom.

Proizvodnja pršuta i ostalih suhomesnatih proizvoda, pčelarstvo, stočarstvo i voćarstvo su najviše zastupljeni u aktivnostima ovih zadruga. No, nije zanemariv ni uspješan rad zadruga u turističkoj, sportskoj, kulturnoj i različitoj uslužnoj djelatnosti.

U tridesetak braniteljskih zadruga, prema dostupnim podacima, uključeno je 450 osoba, što branitelja, što ostalih članova izvanbraniteljske populacije, a bezbroj je slučajeva gdje su u rad zadruge uključene i cijele obitelji. Govorimo prije svega o tridesetak stalno zaposlenih.

Suše 5000 pršuta U ovoj priči može se istaknuti nekoliko primjera s cijeloga cetinskog područja.

Na vrličkom području djeluje uspješna PBZ "Svilaja" koja u Maovicama, na 700 metara nadmorske visine, ima suvremenu pršutanu, koja se prostire na oko 600 četvornih metara, a godišnji kapacitet pripreme i sušenja je oko 5000 pršuta, odnosno pečenice, pancete, suhog vrata i ostalih proizvoda. U izgradnju ovog objekta, otvorenog 2013. godine, uloženo je oko tri milijuna kuna, uglavnom sredstava zadruge, a značajnim sredstvima ovaj projekt pomogli su Grad Vrlika, Split-

sko-dalmatinska županija, Ministarstvo hrvatskih branitelja i Ministarstvo poduzetništva. Pršuti PBZ "Svilaja" proizvode se prema tradiciji i recepturi vrličkog kraja, a kao autohtoni proizvod prepoznatljiv je na širem domaćem tržištu, kao i izvan Hrvatske. Na mnogim sajmovima, posebno na Nacionalnom sajmu pršuta koji se već 12 godina održava u Sinju, ovaj pršut dobio je šampionska priznanja za kvalitetu.

Na području općine Hrvace također djeluju hvalevrijedne zadruge. Jedna od njih je Poljoprivredno-pčelarska braniteljska zadruga "Vučipolje", koja postiže uspjehe u pčelarstvu i proizvodnji meda ostvarujući tako projekte vezane za promicanje seoskog turizma i ekološke hrane. Ova zadruga u početku je imala 40 košnica, a sada ih je 1200. Vrijedi istaknuti kako su njezini zadrugari 2015. godine, koja je za pčelarstvo bila dobra, proizveli sami ili otkupili od pčelara s cetinskog područja ukupno 27.500 kilograma meda i plasirali ga na domaće i strano tržište.

Uz med, zadruga se ističe po iznimno sadržajnoj paleti ostalih pripravaka od meda, kao i širokim asortimanom pčelarske opreme. Vrijedni zadrugari posadili su velike plantaže lavande i smilja koje uspješno plasiraju na tržište, kao i ostale gotove proizvode koje sami pripremaju, jer su kupili i destileriju za preradu eteričnih ulja.

Adrenalin u 'Patriotu' Uz prelijepo Perućko jezero u naselju Dabar, u općini Hrvace, udaljenom od Sinja dvadesetak kilometara, smještena je Braniteljska zadruga "Patriot". Poligon ove zadruge prostire se na 10 hektara terena na kojemu je 40-ak maskirnih kućica za simulaciju vojno-policijskih okršaja s air-soft replikama pravog naoružanja. Na poligonu se organiziraju misije za tvrtke ili društva željna adrenalina ili avanture.

Blizina Perućkog jezera i rijeke Cetine su tu za one željne avanture na vodi.

Na poligonu obitavaju životinje: konji, magarad, koze, vijetnamske svinje, kunići, razna perad, psi, mačke... Gostima se još nude igre u prirodi, kao potezanje konopa, balote, streličarstvo.

Uz mnoge radionice za djecu: škola u prirodi, tečajevi fotografije, prve pomo-

ći, najvažnija je nezaobilazna tema o Domovinskom ratu. Posebna prostorija čuva spomen-zbirku naoružanja i oznaka, te ostale opreme iz Domovinskog rata. Gostima se tako nudi povratak u prošlost kroz staru kamenu kućicu s kaminom i nizom etnoloških predmeta, nekada korištenih u ovim krajevima. U tom prostoru gosti mogu sami sebi pripremati hranu.

Prošle godine na poligonu i prostorijama BZ "Patriot" organizirano je 50-ak raznih radionica, seminara, druženja branitelja s područja cijele Hrvatske i Herceg-Bosne, djece i obitelji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Ova braniteljska zadruga krenula je u nove izazove te odnedavno uspješno proizvode humus za domaće i strano tržište.

I na ostalom cetinskom području djeluju uspješno braniteljske zadruge, pa tako od 2007. godine na triljskom području djeluje BZ "Planina", koja je usmjerena na stočarstvo. Vrijedni članovi ove zadruge na obroncima Kamešnice iznad Gornjih Voštana, imaju stado od 480 krava, i orijentirani su na proizvodnju kvalitetnog mesa.

Savjeti iz 'Dalmatie Ruralis' Afirmativne priče o braniteljskim zadrugama dolaze nam i s područja Otoka, Dicma i Sinja. U središtu cetinskoga kraja djeluje Braniteljska socijalno-radna za-

druga "Dalmatia Ruralis" koja je ujedno i Referalni centar Ministarstva hrvatskih branitelja. Ova zadruga je središnji dio savjetodavnog i stručnog karaktera za pomoć ostalim zadrugama, bilo da se radi o pomoći pri osnivanju zadruge ili izradi raznih projekata, poslovnih planova, pripremi dokumentacije za korištenje sredstava iz EU fondova i sredstava koja se ulažu od lokalnih, područnih i nacionalnih ustanova i institucija.

Socijalno-radna zadruga "Dalmatia Ruralis" pokrenula je prije tri godine pilot-projekt "Job Club" za nezaposlene branitelje i njihove obitelji s područja Cetinske krajine. Inače, to je prvi takav projekt u Hrvatskoj financiran iz Europskog socijalnog fonda. Projekt je uspješan, a prije svega tu je samozapošljavanje 15 hrvatskih branitelja. Zadruga ima i svoj poslovni inkubator u kojem pomažu zadrugarima dajući im prostor za rad i djelovanje.

U svim aktivnostima ove, kao i ostalih braniteljskih zadruga na cetinskom području vrlo važni partneri su braniteljske udruge, ponajprije Udruga hrvatskih branitelja liječenih od posttraumatskog stresnog poremećaja Splitsko-dalmatinske županije i Udruga maloljetnih dragovoljaca Domovinskog rata Splitsko-dalmatinske županije, te LAG-Cetinska krajina, naravno uz stalnu pomoć i potporu samih općina i gradova.

zvonimir barišin /hanza media

Proizvodnja pršuta i ostalih suhomesnatih proizvoda, potom pčelarstvo, stočarstvo i voćarstvo najviše su zastupljeni u aktivnostima ovih zadruga

Vojko Bašić /hanza media

NA PODRUČJU CETINSKE KRAJINE VRLO USPJEŠNO DJELUJE TRIDESETAK BRANITELJSKIH ZADRUGA

Piše ante botić

7

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

siječanj 2018.

nastavak na 8. i 9. stranici �

8

9

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE siječanj 2018.

dugopolje

Tehnologija virtualne stvarnosti

solin

Moderna vremena traže moderniju tehnologiju, pa će tako u budućem dugopoljskom centru posjetitelji moći osjetiti i multimedijalno iskustvo Dalmacije, ali i – multisenzorno.

Drugim riječima, koristit će se najnovija tehnologija virtualne stvarnosti ("Oculus Rift"), pregled lokaliteta na posve drukčiji način. Naravno, moći ćete i okusiti Dalmaciju, omirisati ju, dodirnuti je (Tastes of Central Dalmatia, Scents of Central Dalmatia, Learn about Central Dalmatia, Touch of Central Dalmatia, Do-it-yourself radionice).

� nastavak sa 7. stranice Piše: Milena Budimir

U Dugopolju bi svjetlo dana trebao ugledati Centar za posjetitelje Županije vrijedan 34,5 milijuna kuna, od čega će EU sufinancirati čak 20 milijuna; projekt 'Jadro – izvor života' privući će 80 posto nepovratnog EU novca od investicije 'teške' 24 milijuna kuna; 'Posjetiteljski centar Modra špilja – Biševo' procijenjen je na 27 milijuna kuna, a EU će i za njega 'odriješiti kesu'...

Ž

upanija smo kojoj je priroda podarila baš sve najbolje, toliko dobro da ni svjesni nismo kakve smo sreće. Za razliku od nas samih – turisti su prepoznali draži i bogatstvo Dalmacije, te ih je iz godine u godinu sve više.

No, vremena se mijenjaju i stižu nam putnici koji se ne mogu zadovoljiti ručnikom na plaži, oni traže i više i bolje, traže da njihov godišnji odmor ne bude tek puko ljenčarenje na oblucima, već žele nešto naučiti, upoznati nas, našu povijest, naš kraj. Županija je pravodobno shvatila gdje nas budućnost vodi, pa je s ponosom predstavila tri nova projekta, upravo iz područja turizma, od kojih se očekuje višemilijunski prihod iz nepovratnih sredstava EU fondova.

Red je predstaviti ih i vama jer sve planirano, naravno, nije "samo" na usluzi turistima već na korist svima nama.

Iz Dugopolja se sva ponuda vidi Hajdemo redom, u Dugopolju bi svjetlo dana trebao ugledati Centar za posjetitelje, vrijedan 34 i pol milijuna kuna, od čega će EU sufinancirati čak 20 milijuna, iz svojeg EFRR-a, dok je dio sredstava već ranije osiguran nacionalnim natječajima Ministarstva turizma.

Cijeli je kompleks zamišljen sjajno: površine od 1764 četvorna metra, na lokaciji Sportskog centra "Hrvatski vitezovi", no-

gometnog stadiona, zemljište zapadno od pomoćnoga nogometnog igrališta. Tu bi se nalazio "Central Dalmatia Visitors Centre", koji bi na jednome mjestu nudio cjelokupnu turističku ponudu Splitsko-dalmatinske županije, osim što bi svi zainteresirani imali mogućnost prezentacije, mogle bi se tu smjestiti i tvrtke za turističke usluge.

Razvoj i izgradnja Centra za posjetitelje predstavlja ključni korak u širenju turističkog potencijala županije, uvjeravaju nas turistički djelatnici. Uzimajući pritom u obzir broj posjetitelja u Županiji (pogotovo kroz cestovni promet), prometnu povezanost te geostratešku poziciju Dugopolja u odnosu na ostale lokalitete i atrakcije područja, Centar za posjetitelje planiran je uistinu na mjestu najvećeg turističkog prometa, u neposrednoj blizini autoceste i jedinog izlaza s autoceste za grad Split.

Ovim se projektom realiziraju zgrada i stalni postav Centra za posjetitelje, koji bi usmjeravao turiste na različite lokalitete prirodne baštine u Dalmaciji, preko multimedije, aplikacija, te kroz više edukativnih staza i škola u prirodi, osmišljenih u suradnji s mnogobrojnim partnerima i suradnicima.

Partneri Županije na ovom projektu su bile vrijedne jedinice lokalne samouprave koje su iskazale veliki entuzijazam i interes za suradnju – gradovi Kaštela i Split, Općina Dugopo-

lje te njihove turističke zajednice. Obvezni partner bila je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije MORE I KRŠ. Svi partneri i sufinanciraju projekt, ovisno o svojim aktivnostima.

Kaštelanski gradonačelnik Denis Ivanović i direktor dugopoljske Turističke zajednice Tomislav Balić oduševljeni su jer će budući Centar za posjetitelje biti zamašnjak još prosperitetnije turističke budućnosti, podjednako u urbanim sredinama pod Kozjakom, kao i onima manje urbanima u Zamosorju. Najavljuju da će upregnuti sve snage da projekt što prije zaživi.

Nemojte misliti kako su samo zaposlenici i turistički entuzijasti radili na osmišljavanju ovog projekta, ne, ne, njima su se svojim idejama pridružili i suradnici, poput Osnovne škole "Žrnovnica", a planira se uključiti još više zainteresiranih suradnika, koji će iskustvom i poznavanjem prostora i lokalnih prirodnih vrijednosti doprini-

jeti provedbi projekta kao i njegovoj održivosti nakon završetka provedbe.

Solin će postati odredište bogate prirodne baštine Drugi projekt "Jadro – izvor života", u kojemu je, također, Županija sudjelovala kao partner, a župan Blaženko Boban pokrenuo ga je još kao gradonačelnik Solina, vrijedan je 24 milijuna kuna. Od tog iznosa čak 80 posto se financira bespovratnim sredstvima Europske unije kroz Operativni program

'​ Šuplja šuma' i 'Osjetilni park' Autori rješenja za tupinolom su arhitekti Marija Babić, Bruno Bartulović, Marin Bodrožić, Ante Koprčina, Ivana Skočibušić i Andrea Vidović, koji su na studentskoj radionici na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu osmislili pobjednička idejna rješenja "Šuplja šuma" i "Osjetilni park", dok su projektanti arhitekti dr. sc. Dujmo Žižić i dr. sc. Hrvoje Bartulović, koji su uz glavni projekt za obuhvat tupinoloma izradili i autorski idejni projekt za obuhvat rezervata i okolice.

"Konkurentnost i kohezija 2014.

– 2020.".

Ovaj projekt, koji su na Poziv za promicanje održivog razvoja prirodne baštine prijavili Grad Solin, Javna ustanova MORE i KRŠ i Turistička zajednica grada Solina, uspješno je prošao provjeru prihvatljivosti i aktivnosti te ocjenu kvalitete s visokih 94 od mogućih 100 bodova. Potpisivanje ugovora i početak projekta očekuje se uskoro.

Do sredine 2021. godine planira se valorizirati, unaprijediti i revitalizirati deprivirano i zapušteno područje Posebnog ihtiološkog rezervata

Jadro – gornji tok i njegova neposredna okolica koja spada u područje ekološke mreže (Natura 2000.), uključujući i prostor nekadašnjeg tupinoloma u Majdanu za koji je idejno rješenje izrađeno kroz participativnu, interdisciplinarnu studentsku radionicu "Mayday!

Majdan! Mayday!", koju je 2015. godine financirala Europska kulturna fundacija kroz poziv "Idea Camp".

– Projekt je nastao još 2014. godine, koordinirao ga je Grad Solin uz podršku i pomoć Hrvatskih šuma – UŠP Split, Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu te Javne

biševo

ustanove MORE i KRŠ. On sagledava prirodne i prostorne vrijednosti izvora Jadra, kreativno odgovara na niz zatečenih problema – kazuje nam Dalibor Ninčević, gradonačelnik Solina.

Da vas ne bismo zamarali izrazima koji i pravnike tjeraju u plač, vrlo jednostavno ćemo vam pojasniti što sve to nas i naše goste uskoro očekuje u najmlađem gradu Hrvata. Plan je uspostaviti škole višestranog razvoja na platou nekadašnjeg tupinoloma, i to tako da se isplanira cijeli doživljaj: nastava u prirodi, piknik, sportske aktivnosti, dječji kutak, edukativne šetnice kroz pošumljeni plato.

To bi nas koštalo oko 5,7 milijuna kuna.

Potrebno je potom urediti i opremiti informacijsko-prezentacijski centar s info pultom, suvenirnicom, sanitarnim čvorom, prezentacijskom dvoranom i prostorijom za mrijest mekousne pastrve na mjestu ruševnog objekta uz Dioklecijanov akvedukt, te uređenje manjeg ugostiteljskog objekta, pristupne ceste i parkirališta za posjetitelje, u vrijednosti od 6,4 milijuna kuna.

Uređenje i opremanje paviljona mekousne pastrve, u postojećem bunkeru iz Drugoga svjetskog rata koji se nalazi unutar obuhvata rezervata, uz uređenje okolnog partera i poučnih šetnica i mostića, stajat će oko 3,8 milijuna kuna.

Sve će ovo pomoći da se Solin i promovira i brendira kao odredište bogate prirodne ba-

štine. Što je i red, složit ćete se sigurno.

'Posjetiteljski centar', tematske staze...

Očekuje se realizacija još jednog vrijednog projekta koji se odnosi na otok Biševo, u kojemu je Županija sudjelovala kao partner Općini Komiža. Riječ je o projektu naziva "Posjetiteljski centar Modra špilja – Biševo", koji je ocijenjen sa 75 bodova, što bi značilo da je ispunio sve uvjete iz natječaja.

Nositelj projekta vrijednog više od 27 milijuna kuna je Grad Komiža sa svojom turističkom zajednicom, a partneri su županijska Javna ustanova "More i Krš" i Institut "Plavi svijet". Cilj projekta je doprinijeti razvoju otoka Biševa i samoga Visa, i to rekonstrukcijom, dogradnjom i prenamjenom zgrade stare škole na Biševu u centar za posjetitelje. Time će se stvoriti atraktivan turistički proizvod, temeljen na interpretaciji prirodne baštine. Projekt predviđa izgradnju tematsko poučne staze, suvenirnica, restorana te dvorane za predavanja. Župan Boban je između Bo-

žića i Nove godine posjetio otok Vis i domaćini, viški gradonačelnik Ivo Radica i njegova kolegica iz Komiže Tonka Ivčević, su bili zadovoljni što je župan održao obećanje i zajedno s njima obišao ustanove, mjesta i projekte koje Županija sufinancira s viškim lokalnim zajednicama.

– Županov dolazak doživljavamo kao novi početak suradnje Županije i Komiže, za koju ne mogu reći da je u proteklom mandatu bila uvijek na potrebnoj razini – kazala je tom prilikom gradonačelnica Ivčević.

Upoznala je župana sa svim projektima, planiranim ne samo za sljedeću godinu nego kroz nadolazeće tri-četiri godine.

– Obišli smo neke turističke lokalitete, kao i mjesto izgradnje buduće ribarske luke, projekt u kojemu će Županija sudjelovati zajedno s Gradom Komižom i Ministarstvom pomorstva. Uvjeren sam da ćemo svi zajedno u novoj godini intenzivnije prići realizaciji ovoga projekta. Gradonačelnica me upoznala i s drugim projektima u kojima očekuje pomoć Županije, kao što su projekti odvodnje i navodnjavanja, te projekti izgradnje ili obnove nerazvrstanih cesta – kazao je Boban.

Unajmiti bicikl, štand s voćem...

U Centru ćete moći unajmiti bicikl, brdski, cestovni i električni, a naći će se i multifunkcionalni moduli/štandovi za prodaju sezonskog voća i povrća, uz mogućnost njihova korištenja za sajmove i druge manifestacije.

10

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE siječanj 2018.

11

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE siječanj 2018.

projekt u srcu zagore

u četiri oka DIANA LUETIĆ, županijska PROČELNICA ZA ZDRAVSTVO I SOCIJALNU SKRB:

Domovima zdravlja nedostaju radiolozi, pedijatri i ginekolozi Piše:

JOSIP MATKOVIĆ

Prioritet je rješavanje problema palijativne skrbi na području županije, kroz stacionarnu skrb, ali i osiguranje kadrovskog potencijala u Domu zdravlja, a radi zadržavanja postojeće razine zdravstvenih usluga na području cijele županije

D

iana Luetić je diplomirana pravnica, zaposlena u Splitsko-dalmatinskoj županiji od 1994. godine na mjestu savjetnice za zdravstvo u Uredu za rad, zdravstvo i socijalnu skrb. Od 2001. nastavlja raditi kao savjetnica za zdravstvo u Upravnom odjelu za zdravstvo i socijalnu skrb, a od 2015. kao voditeljica Odsjeka za zdravstvo i socijalnu skrb u Upravnom odjelu za društvene djelatnosti.

Od 10. siječnja 2018. godine, po formiranju Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb, imenovana je privremenom pročelnicom. Rođena je u Imot-

skom 1958. godine, udata je i majka jednog djeteta.

S pročelnicom Luetić razgovarali smo za "Moju županiju" u istom tjednu u kojemu je promaknuta na novu dužnost.

Širok opseg poslova Dugogodišnja ste djelatnica Upravnog odjela kojemu ste sada na čelu pa dobro znate što sve ulazi u poslove, vas kao pročelnice i vaših suradnika.

– U djelokrug poslova ovog upravnog odjela ulaze poslovi vezani uz zdravstvo i socijalnu skrb. Poslovi zdravstva podrazumijevaju organizaciju i praćenje rada zdravstvenih ustanova čiji je osnivač Županija, poslovi u svezi s decentraliziranim poslovima zdravstva te osiguranje minimalnih financijskih standarda u djelatnosti zdravstva. Također, poslovi zdravstva obuhvaćaju popunjavanje mreže javnozdravstvene službe, dodjelu koncesija za obavljanje javne zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini, organizaciju provođenja javnozdravstvene, epidemiološke i zdravstveno-ekološke djelatnosti, kao i prevencije bolesti na području županije.

Treba spomenuti svakako i organizaciju hitne med ici nske službe i službe mrtvozorstva

Domovi za starije i nemoćne Domovi za starije i nemoćne osobe, čiji je osnivač Splitsko-dalmatinska ustanova su: Dom za starije i nemoćne osobe Split, Dom za starije i nemoćne Makarska, Dom za starije i nemoćne Lovret – Split i Dom za starije i nemoćne osobe Vis.

te dodjelu sredstava udrugama iz djelatnosti zdravstva.

U području socijalne skrbi bavimo se organizacijom i praćenjem rada domova za starije i nemoćne osobe, poslovima u svezi s decentraliziranim poslovima socijalne skrbi kroz osiguranje minimalnih financijskih

standarda u domovima za starije i nemoćne osobe i centre za socijalnu skrb.

Ostali poslovi su davanje licencija za pružanje socijalnih usluga (starijim i nemoćnim osobama, beskućnicima, usluga pomoć u kući te usluga koje pružaju fizičke osobe kao profesionalnu djelatnost) i vođenje drugostupanjskog upravnog postupka po žalbama na rješenja jedinica lokalne samouprave iz djelatnosti socijalne skrbi.

Odjel donosi rješenja za ostvarivanje prava na ogrjev korisnicima zajamčene minimalne naknade, dodjelu sredstava udrugama za pomoć oboljelima, socijalnim udrugama i udrugama proisteklim iz Domovinskog rata.

Dodjeljujemo jednokratne novčane pomoći socijalno ugroženim obiteljima i pojedincima s područja županije, isplaćujemo mjesečne pomoći djeci poginulih hrvatskih branitelja, a tu je i doprinos stvaranju uvjeta za njihovo redovito školovanje.

Od 1. siječnja ove godine isplaćujemo i potpore za novorođenu djecu, što je jedna od niza mjera demografske obnove.

Palijativna skrb s 30 kreveta Koji su prioriteti u vašem budućem radu u pod r učju zdravstva?

– Prioritet je rješavanje problema palijativne skrbi na području županije, kroz stacionarnu skrb, a sukladno mreži javnozdravstvene službe i mobilnih palijativnih timova. Mrežom javnozdravstvene službe za područje županije je predviđeno 30 palijativnih kreveta, i to u Imotskom deset, na Hvaru dva, u Makarskoj, Sinju i Supetru po šest kreveta, dok je za Split zatražena izmjena postojeće mreže za šesnaest kreveta, što je uvršteno i u nacrt izmjene i dopune Mreže jav-

nozdravstvene službe iz studenog 2017., čije usvajanje se uskoro očekuje.

Nadalje, prioritet je i osiguranje kadrovskog potencijala, posebno u Domu zdravlja Splitsko-dalmatinske županije i to u djelatnostima radiologije, pedijatrije i ginekologije, a radi zadržavanja postojeće kvalitete zdravstvenih usluga na području cijele županije.

Splitsko-dalmatinska županija je vlasnik i osnivač nekoliko domova za stare i nemoćne osobe na svom području. Postoji li potreba za proširenjem postojećih smještajnih kapaciteta i kolike su mogućnosti izgradnje novih?

– Potreba postoji, o čemu svjedoči sve veći broj privatnih domova za starije i nemoćne osobe, teritorijalno razmještenih u svim dijelovima županije, a u kojima su smješteni mnogobrojni korisnici nego ih je trenutačno u županijskim domovima.

Međutim, treba istaknuti da je u području socijalne skrbi težnja prema deinstitucionalizaciji, odnosno osiguranju pružanja socijalnih usluga u domu korisnika.

Županijske ustanove iz zdravstva U sustavu zdravstvenih ustanova, čiji je osnivač Splitsko-dalmatinska županija, nalaze se: Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, Zavod za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije, Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, Ljekarna Splitsko-dalmatinske županije, Stomatološka poliklinika Split, Poliklinika za rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju, Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju "Biokovka" – Makarske i Lječilište "Dječje selo" – Baška Voda.

IMOTSKA KRAJINA USKORO ĆE NA KAMENMOSTU DOBITI ODJEL CENTRA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE 'SLAVA RAŠKAJ'

Djeca će dobiti potrebnu skrb, a Imoćani nova radna mjesta Piše i snimio:

braco ćosić

I

motska krajine će početkom ožujka dobiti obrazovno-rehabilitacijski objekt, koji će umnogome pomoći brojnoj djeci s poteškoćama u razvoju. Roditeljima će, također, pomoći jer više neće trebati voditi svoju djecu u veće sredine kako bi ondje odradili posebne tretmane i satove rehabilitacije. I, konačno, uštedjet će se i novac državi, koji se trošio na mnogobrojne putne naloge. Riječ je o odjelu Centra za odgoj i obrazovanje "Slava Raškaj" Split na Kamenmostu u općini Podbablje.

Svoj kutak tu će naći 128 djece s poteškoćama u razvoju iz Imotske krajine te ujedno koristiti i sve usluge regulirane Zakon o socijalnoj skrbi: cjelodnevni i poludnevni boravak, psihosocijalnu podršku, ranu prevenciju, rehabilitaciju, integraciju, savjetovanje, te konačno u drugoj fazi i obrazovanje po posebnom, prilagođenom programu.

Na poticaj roditelja Cijeli ovaj hvalevrijedan projekt započeo je prije nekoliko godina inicijativom dvojice roditelja djece s posebnim potrebama. Igrom slučaja, jedan od njih je aktualni gradonačelnik Imotskog Ivan Budalić, a drugi predsjednik Gradskog

vijeća Perica Tucak.

Uz podršku Centra za socijalnu skrb te razumijevanje Županije taj značajan objekt je pred završetkom. Upravo o važnosti županijske podrške i prilikom posljednjeg posjeta objektu na Kamenmostu, prije nekoliko dana, govorila je i ravnateljica Centra "Slava Raškaj" gospođa Željka Paleka. Između ostalog istaknula je: – I ovom prilikom moram zahvaliti našoj županiji koja je odradila lavovski dio posla na ovom vrijednom objektu, te mi je posebno drago što se i uvijek prisutni dožupan Ante Šošić došao uvjeriti u završetak projekta. Hvala im još jednom na podršci i izdašnoj financijskoj pomoći – kazala je Željka Paleka.

Dožupan Ante Šošić nekoliko puta je obilazio gradilište budućeg odjela na Kamenmostu i uvijek iznova naglašavao njegovo značenje.

Posao za 16 djelatnika – U ovaj objekt uložili smo dva milijuna i tristo trideset i pet tisuća. Ovaj aneks, odnosno drugu fazu objekta za obrazovanje također ćemo financirati s 450-500 tisuća kuna i onda će 128 djece s poteškoćama u razvoju imati svoj kutak sa svim potrebnim sadržajima. Smatram da je ovo kapitalan objekt za Imotsku krajinu jer će posao naći 16 djelatnika, a znamo koliko i jedno radno mjesto znači za Imotski i Imotsku krajinu.

Na Kamenmost nisam prvi

put jer nakon završetka protokola sjedam u auto i vozim se od gradilišta do gradilišta. Ovdje su radovi kvalitetno odrađeni i kada bude gotova i druga faza, osobno ću biti miran i zadovoljan. A da ne govorim o zadovoljstvu naše djece i njihovih roditelja – istaknuo je dožupan Ante Šošić.

Treba za kraj spomenuti i veliki angažman čelnika općine Podbablje, bivšeg i sadašnjeg načelnika, kao i djelatnika Centra za socijalnu skrb iz Imotskog. Svi oni, uz pomoć gospođe Željke Paleke, doprinijeli su da Imotska krajina dobije objekt koji će djeci s posebnim potrebama ponuditi zasluženi i civilizaciji primjeren tretman i olakšati im bržu prilagodbu u društvenoj zajednici.

U ZABIOKOVLJU POČINJU RADOVI NA IZGRADNJI PODRUŽNICE KBC-a SPLIT

Dnevna bolnica od ljeta u Zagvozdu

L

okaciju buduće dnevne bolnice u Zagvozdu obišao je ministar zdravstva dr. Milan Kujundžić u pratnji ravnatelja KBC-a Split dr. Ive Jurića koji će i koordinirati realizacijom cijelog projekta, kao i njegovom finalizacijom kod opremanja buduće bolnice. S ministrom su se susreli i čelni ljudi Općine Zagvozd.

– Pri samom smo završetku dokumentacije i priprema za izgradnju. Izgradnja jednodnevne bolnice, zatim prostora za primarnu zdravstvenu zaštitu, ljekarne i ostalih sadržaja trebala bi početi u prvim danima veljače. U tijeku je upravo odabir izvođača. Izgradnja bi trajala otprilike 150 dana i na ljeto bismo imali jednu kvalitetnu podružnicu KBC-a Split. Bolnici bi

gravitiralo oko 80 tisuća ljudi i umnogome bi se smanjili troškovi koji se pojavljuju zbog mnogih putnih naloga koje koriste pacijenti. Uostalom, između dviju kliničkih bolnica, u Dubrovniku i Splitu, a to je udaljenost veća od 200 kilometara, nema sličnog objekta pa bi se izgradnjom dnevne bolnice u Zagvozdu, u kojoj bi svakodnevno dežurali pojedini specijalisti iz našega KBC-a, građanima približila vrhunska zdravstvena zaštita – izjavio je dr. Ivo Jurić.

Pregledi, poput kolonoskopije, gastroskopije kao i ginekološki, bit će dostupniji pacijentima, koji su do sada morali, čak, i mjesecima čekati na njih u KBC-u Split.

– Znači, sredstva uložena u izgradnju ove dnevne

bolnice vrlo brzo će se refundirati smanjenjem mnogobrojnih troškova koje smo do sada imali preko pacijenata koji su morali putovati u veće kliničke centre – riječi su dr. Jurića.

B. ĆOSIĆ

12

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE siječanj 2018.

13

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE siječanj 2018.

Pripremila Ana-Marija Škorić

in memoriam

vjera, nada i ljubav

tomislav polić (1953.-2018.)

Iznenadnom smrću, u 65. godini života, prerano nas je napustio naš kolega, djelatnik Splitsko-dalmatinske županije, zamjenik pročelnika Upravnog odjela zajedničkih poslova Tomislav Polić.

Tomislavovoj supruzi i obitelji sućut su uputili župan Blaženko Boban, zamjenici župana Luka Brčić i Ante Šošić, svi djelatnici Županije, te predsjednik Skupštine SDŽ Petroslav Sapunar s vijećnicima županijske Skupštine.

Poštovana, ožalošćena obitelji Polić, primite izraze iskrene i duboke sućuti povodom smrti Vašega supruga i brata. Našeg poštovanog i dragog kolege Tomislava uvijek ćemo se sjećati kao vrhunskog profesionalca i čovjeka koji je uvijek bio spreman pomoći drugome. Duboko potreseni, u ovim teškim trenucima dijelimo Vašu bol i ostajemo s Vama u molitvama i zajedničkoj vjeri u vječni život.

Posljednji ispraćaj pokojnog Tomislava bio je na gradskom groblju u Kaštel Štafiliću u subotu, 20. siječnja u 15 sati.

Tomislav Polić je rođen 11. srpnja 1953. godine. Osnovnu školu završio je u Kaštel Novom. Gimnaziju je završio u Splitu, gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu. Po završetku studija radio je u pravnoj službi Hotelskog poduzeća "Kaštelanska rivijera", a 1997. godine postao je službenik Splitsko-dalmatinske županije, u Uredu za imovinsko-pravne poslove. Odlukom župana 2000. godine imenovan je pročelnikom Ureda župana.

Odlukom Vlade Republike Hrvatske, 2001. godine imenovan je privremenim predstojnikom Ureda državne uprave u našoj županiji. Nakon stupanja na snagu Zakona o sustavu Državne uprave, te promjenom nadležnosti lokalne i područne (regionalne) samouprave, prelazi u Splitsko-dalmatinsku županiju na radno mjesto pročelnika Službe zajedničkih poslova, na kojemu ostaje do 2009. godine, kada je imenovan privremenim pročelnikom Ureda župana,te 2016. godine zamjenikom pročelnika županijskog Upravnog odjela zajedničkih poslova.

Nadbiskup Marin Barišić i župan Blaženko Boban

Andro Krstulović Opara (Split) i Dalibor Ninčević (Solin)

SPLIT I SOLIN BIT ĆE 15. I 16. RUJNA DOMAĆINI TREĆEM NACIONALNOM SUSRETU KATOLIČKIH OBITELJI

povijesni susret koji će probuditi optimizam u društvu IZVOR: www. susretobitelji.hr

Susret katoličkih obitelji održat će se pod geslom 'Obitelj - izbor života i radosti', a nadbiskup Marin Barišić naglašava da je ova godina posvećena majci i majčinstvu, duši i blagoslovu svake obitelji

T

reći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji održat će se pod geslom "Obitelj - izvor života i radosti" 15. i 16. rujna ove godine u Splitu i Solinu, a ti će gradovi biti spremni prihvatiti mnoštvo katoličkih obitelji iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i dijaspore, rečeno je na konferenciji za novinare u sjedištu Splitsko-makarske nadbiskupije.

Imajući u vidu sve društvene mijene i ideološke izazove koji se nameću obitelji, Crkva mora biti još svjesnija svoje evangelizacijske i pastoralne brige i skrbi za obitelj. U tom duhu naša mjesna Crkva priprema se za proslavu Trećeg nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji. Susret obitelji je prilika da se hrvatske obitelji iz Domovine, Bosne i Hercegovine, kao i dijaspore, okupe oko euharistijskog stola i uzajamno ohrabre za svjedočenje vrijednosti i promicanje kulture života. U okviru pripreme za ovaj veliki događaj, prošla godina bila je posvećena poslanju očeva u obitelji, a ova je posvećena majci i majčinstvu, duši i blagoslovu sva-

ke obitelji, kazao je nadbiskup Barišić naglasivši kako je rado prihvatio organizaciju susreta te je zahvalio županu i gradonačelnicima Splita i Solina na prihvaćanju članstva u Počasnom odboru.

Probuditi optimizam Podcrtao je da "ovo nije samo crkveni događaj već radosni događaj za cijelo naše društvo.“ Nadbiskup Barišić je kazao da će na ovaj događaj biti pozvani predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković i predsjednik Hrvatskog Sabora Goran Jandroković.

Nakon objašnjenja logotipa, koji je izradila č. s. Zdravka Milić, akademska umjetnica, nadbiskup je istaknuo njegove glavne karakteristike: vjera, nada i ljubav. Izrazio je nadu da će ovaj susret obitelji imati jak odjek u društvenoj javnosti sa željom da on bude povijesni susret koji će probuditi optimizam u našem društvu.

Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban rekao je kako je Županija spremna suorgani-

zacijski pomoći Treći susret hrvatskih katoličkih obitelji.

- Svi smo svjesni da su naše obitelji i demografska obnova Hrvatske u krizi, ali Gospin otok u Solinu, na kojem će se održati glavni dio ovog susreta katoličkih obitelji, kroz povijest je uvijek bio otok nade pa vjerujemo kako će ovaj susret donijeti bolje dane za hrvatske obitelji i hrvatsku državu, istaknuo je.

Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara rekao je kako će Grad Split, među ostalim, pomoći i u prijevozu mnoštva obitelji koje za tu prigodu u rujnu ove godine stignu u Solin i Split.

- Hrvatska katolička obitelj je embrion svega onoga što je Hrvatskoj potrebno - istaknuo je Krstulović Opara.

Po njegovim riječima, na svima nama je da promičemo vrijednosti obitelji i izađemo iz krize koja ne opterećuje samo naš narod, nego i kršćansku Europu.

Gradonačelnik Solina Dalibor Ninčević rekao je kako će se sve raspoložive sportske i školske dvorane u tom gradu staviti na raspolaganje sudionicima

Glavne točke hodograma Glavne točke hodograma događanja u svezi Trećeg nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji su: • Svijećnica – prijenos zavjetne spomen svijeće iz Marije Bistrice u katedralu Sv. Duje, 2. veljače 2018. u 17.30 sati

Trećega nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji.

- Gospin otok u Solinu je sveto hrvatsko i kršćansko tlo i najprimjerenije mjesto da se svatko od nas vrati korijenima - Bogu i obitelji, što nam je potrebnije nego ikad jer obitelj je jamstvo razvoja društva - istaknuo je Ninčević.

Radost roditeljstva Predstojnik Ureda za život i obitelj Hrvatske biskupske konferencije dr. Petar-Krešimir Hodžić kratko je progovorio o pripremnom hodu uz ciklus "Očinstvo i majčinstvo dva lica roditeljskog poslanja“ poželjevši da se kroz Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji osjeti radost roditeljstva.

Biskup Mato Uzinić, predsjednik Vijeća HBK-a za život i obitelj, zahvalio je splitsko-makarskom nadbiskupu na prihvaćanju organizacije ovoga važnog događaja, kao i lokalnim čelnicima na suradnji. Time susret obitelji prelazi okvire Crkve i obuhvaća cijelo društvo.

Unaprijed je zahvalio obiteljima Splitsko-makarske nadbiskupi-

• Dan života – 3. veljače 2018. u 17 sati u Nadbiskupskom sjemeništu • Dan obitelji – 15. svibnja 2018.

• Uočnica susreta – subota 15. rujna 2018. – svečani prijenos zavjetne spomen svijeće iz katedrale sv. Duje na Gospinu Otoku u Solinu, uz prigodni program • Središnji susret – nedjelja 16. rujna 2018., Gospin Otok – uvodni program, euharistijsko slavlje u 11 sati s pristiglim hrvatskim katoličkim obiteljima i domovine i inozemstva, te sa svim hrvatskim biskupima, uz prigodni program nakon svete mise.

Hodogram će se ažurirati na službenoj internet stranici Susreta: www. susretobitelji.hr je na spremnosti da otvore vrata svojih domova obiteljima koje će doći iz cijele Hrvatske, Bosne i Hercegovine i dijaspore. Time će se dodatno stvoriti zajedništvo i povezanost od kojega će sve

obitelji imati dugoročno korist.

Biskup je zahvalio Uredima za obitelj svih biskupija u Hrvatskoj, kao i povjerenicima, koji će svojom zauzetošću pridonijeti organizaciji susreta. Pozvao je medije da prepoznaju cilj susreta obitelji, a to je pozitivna poruka o obitelji kao izvoru života i radosti. Svi govornici izrazili su nadu da će ovaj susret u Splitu i Solinu biti jedinstvo domaće i iseljene Hrvatske.

Logotip Trećeg nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji izradila je č.s. Zdravka Milić, akademska umjetnica.

U grafičkom oblikovanju logotipa, na bijeloj podlozi, nalazi se obitelj: otac, majka i djeca.

Otac i majka svojom formom tvore srce, simbol života i ljubavi. Podignutim rukama prema nebu, u plesnom i radosnom zanosu svjedoče svoju vjeru koja je temelj njihovog zajedništva u ljubavi. Njihova djeca su smještena unutar srca kao okrilja ljubavi svojih roditelja, ali i kao plod njihove uzajamne ljubavi.

Držeći se za ruke u međusobnoj povezanosti, gledaju svoje roditelje kao svoje uzore.

Tri bogoslovne kreposti Obitelj je prikazana u crvenoj i plavoj boji, nacionalnim hrvatskim bojama.

U pozadini je konturama označena nova crkva na Gospinom Otoku u Solinu na kojem će se održati središnje euharistijsko slavlje Trećeg nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji. Konture nove crkve simboliziraju Crkvu, majku kršćana u kojoj obitelj zauzima povlašteno mjesto. Plava rijeka ispod crkve predstavlja rijeku Jadro, hrvatski Jordan, ali i naše Jadransko more koje umiva čitavom dužinom Splitsko-makarsku nadbiskupiju. Voda je ujedno simbol krštenja po kojem postajemo članovi Crkve – sakramenta spasenja. Zelena boja označava zeleni Gospin Otok, a u isto vrijeme je zelena boja liturgijski simbol nade i buđenja života.

Tako su u logotipu simbolički prisutne tri bogoslovne kreposti: vjera, nada i ljubav.

Geslo susreta "Obitelj izvor života i radosti“, uokviruje logotip, te formom i žutom bojom podsjeća na Sunce koje svojom toplinom daje život i radost. Priprema za susret Splitsko-makarska nadbiskupija i Ured za obitelj Hrvatske biskupske konferencije pripremili su kateheze o majčinstvu i očinstvu koje su dane na korištenje za pripremu Trećeg susreta obitelji.

kronologija događanja 14. prosinca 2017.

Prijam za donedavnog i novog zapovjednika HRM-a "Danas sam tu prije svega kako bih rekao veliko, iskreno, od srca hvala sadašnjem i bivšim županima, zamjenicima župana i cijeloj županiji na izvrsnoj suradnji koja može biti model i primjer suradnje civilne vlasti i vojnih struktura, ne samo svima u Republici Hrvatskoj nego i drugim svjetskim demokratskim društvima. To su nam potvrdili i mnogi zapovjednici NATO-a nakon posjeta našoj županiji, našim gradovima i općinama.

Koristim ovu prigodu predstaviti novog zapovjednika HRM-a Ivu Raffanellija", kazao je kontraadmiral Predrag Stipanović, koji je od nove godine vojni izaslanik RH pri EU i NATO-u u Bruxellesu.

Ivo Raffanelli, novi zapovjednik HRM-a naglasio je kako mu je ovim imenovanjem ukazana ogromna čast, te se zahvalio dosadašnjem zapovjedniku na povjerenju. "Radujem se našoj budućoj suradnji za koju sam siguran da će ostati na primjerenoj razini", kazao je Raffanelli. Župan Boban zahvalio je dosadašnjem zapovjedniku HRM-a Stipanoviću na lijepim riječima te je poželio dobrodošlicu novom zapovjedniku Raffanelliju. "Nastavljamo ovu izvrsnu suradnju Županije i HRM. Novom zapovjedniku izražavam dobrodošlicu, a našem izaslaniku u Bruxellesu želim sreću na novom poslu u zastupanju interesa Republike Hrvatske, na dobrobit grada Splita, naše županije i naše lijepe domovine. Županija vam je uvijek na raspolaganju u svemu u čemu možemo pomoći. Posebno zahvaljujem, u ime svih djelatnika Županije, u ime svojih prethodnika i osobno, na zajedničkom angažmanu za naš narod, za sve građane županije, uvijek kad treba, u vrijeme suša, požara i drugih nepogoda. Uz sve spomenuto, povezuje nas zajednički prijatelj, ratni zapovjednik, naš ministar obrane i dopredsjednik Vlade Damir Krstičević. Očekujemo i njega i vas i cijeli državni vrh dogodine na Dan županije, za sv. Jeronima, kada obilježavamo 25. godišnjicu utemeljenja Županije. Sretat ćemo se do tada i u drugim prigodama, kako u Splitu tako u Zagrebu i u Bruxellesu", kazao je u pozdravnoj riječi župan Boban.

19. prosinca 2017.

Suncokret manifestaciji 'Nostalgija' Svečanom dodjelom nagrada "Suncokret ruralnog turizma Hrvatske" završena je akcija ocjenjivanja najboljih programa i projekata u ruralnom turizmu. Suncokretom ruralnog turizma promoviraju se tradicijski sadržaji, povezuju se najznačajniji projekti, proizvođači, događaji i zanimljivosti, te se uz očuvanje izvornosti stvaraju novi proizvodi ruralnog turizma.

Među nagrađenima u kategoriji ruralno-turističke manifestacije posebno priznanje za tradicijsku manifestaciju dobila je "Nostalgija" – 8. dani tradicije i Eko-etno sajam Kaštela 2017., a primila ga je direktorica Turističke zajednice grada Kaštela Nada Maršić. Svečanosti dodjele nazočila je i Željka Perdić, idejni začetnik i realizator manifestacije, predsjednica Udruge za promicanje kvalitete života, kulturnih vrijednosti i baštine "Šušur" koja s Turističkom zajednicom grada Kaštela pod pokroviteljstvom Grada Kaštela, Županije splitsko-dalmatinske i Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije već osam godina uspješno kroz ovu manifestaciju promovira bogatstvo nematerijalne kulturne baštine Kaštela i Hrvatske.

29. prosinca 2017.

Župan posjetio Komižu i Vis U nastojanju da obiđe sve krajeve županije, župan Boban se našao na Visu između Božića i Nove godine. I zbog toga se ispričao svojim domaćinima, gradonačelniku grada Visa Ivi Radici i gradonačelnici grada Komiže Tonki Ivčević. A oni nisu krili zadovoljstvo što je župan ipak održao obećanje i zajedno s njima obišao ustanove, mjesta i projekte koje Županija sufinancira s viškim lokalnim zajednicama.

Na početku sastanka s gradonačelnicom Tonkom Ivčević župan je istaknuo zadovoljstvo što je projekt "Posjetiteljski centar Modra špilja – Biševo" ocijenjen sa 75 bodova, što znači da je ispunio sve uvjete iz natječaja. Projekt vrijedan više od 27 milijuna kuna, u kojemu je nositelj Grad Komiža sa svojom

14

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE siječanj 2018.

15

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE siječanj 2018.

Pripremila Ana-Marija Škorić

kronologija događanja Turističkom zajednicom, a partneri županijska ustanova "More i Krš" i Institut "Plavi svijet". Cilj projekta je doprinijeti razvoju otoka Biševa i Visa. Rekonstrukcijom, dogradnjom i prenamjenom zgrade stare škole na Biševu u Centar za posjetitelje stvorit će se atraktivan turistički proizvod temeljen na interpretaciji prirodne baštine. Projekt predviđa izgradnju tematsko poučne staze, suvenirnica, restorana te dvorane za predavanja.

Gradonačelnica je zahvalila županu što je već u prvoj godini mandata došao posjetiti Komižu i upoznati se sa svim projektima planiranim ne samo za sljedeću godinu nego za razvoj Komiže kroz nadolazeće tri-četiri godine. Župan je sa svojim domaćinima obišao neke turističke lokalitete kao i mjesto izgradnje buduće ribarske luke, projekt u kojemu će i Županija sudjelovati, zajedno s Gradom Komižom i Ministarstvom pomorstva. "Uvjeren sam da ćemo svi zajedno u novoj godini intenzivnije prići realizaciji ovoga projekta.

Gradonačelnica me upoznala i s drugim projektima u kojima očekuje pomoć Županije, kao što su projekti odvodnje i navodnjavanja, te projekti izgradnje ili obnove nerazvrstanih cesta", kazao je župan Boban.

Nakon obilaska Komiže, župan je imao sastanak s gradonačelnikom Visa Ivom Radicom i njegovim suradnicama i suradnicima. Obišli su prometnicu do Češke vile i neke lokacije na obali gdje je Županija sudjelovala ili će sudjelovati u izgradnji potrebne lučke infrastrukture. Na kraju je župan s gradonačelnikom Radicom posjetio županijski Dom za starije i nemoćne te je ravnatelju doma uručio ček u iznosu od 10 tisuća kuna.

kronologija događanja

projekt 'hadriaticum' ČELNICI SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE I TALIJANSKE REGIJE ABRUZZO 'BRUSE' SURADNJU NA TERENU ZAJEDNIČKE EUROPSKE BAŠTINE

Župan Blaženko Boban i Luciano D’Alfonso, predsjednik regije Abruzzo

Jadran je most

13. siječnja 2018.

Plenković sa suradnicima posjetio Županiju

koji nas spaja Gosti iz Italije najprije su posjetili Split i izrazili želju za uključivanjem Županije u zajedničku provedbu projekta 'Hadriaticum' koji se planira prijaviti Europskoj komisiji kako bi dobio oznaku 'Europske baštine', inače inicijative EU-a kojoj je cilj podizanje svijesti o važnosti lokaliteta koji su imali važnu ulogu u povijesti Europe

1. siječnja 2018.

Ukinuta tunelarina kroz Tunel sv. Ilije Na Novu godinu ukinuta je cestarina kroz Tunel svetog Ilije. Od ponoći je tabla s natpisom cestarina prekrižena, a na naplatnim kućicama u Zagvozdu pjenušcem su simbolično nazdravili župan Blaženko Boban, načelnik općine Zagvozd Miroslav Gaće i gradonačelnik grada Makarske Jure Brkan. Makarani i Imoćani zahvalni su županu na uspješnoj borbi za ukidanje tunelarine, ali i premijeru Andreju Plenkoviću koji je imao sluha i saslušao argumente o nužnosti besplatnog prolaza u ovom kraju. Župan Boban je naglasio kako će prosperirati građani s obje strane tunela, ali i poduzetnici koji su znali godišnje plaćati preko 450 tisuća kuna tunelarine. "Podignute rampe su i simbolično označile ravnomjeran razvoj Hrvatske. Kad smo se borili za ukidanjem, jedan od argumenata je bio da se nigdje u Hrvatskoj ne naplaćuje pristup autocesti", kazao je župan, osvrnuvši se i na mlade Imotske krajine koji rade na Makarskoj rivijeri te rekao kako nema smisla da trećinu plaće troše na tunelarinu. Župan se zahvalio i premijeru Andreju Plenkoviću jer je uvažio argumente, kako njegove tako i svih načelnika koji su i danas sretno došli do naplatnih kućica nazdraviti ovom činu. Uz njih su bili i saborski zastupnici Petar Škorić i Ante Babić.

"Kad se male ruke slože, sve se može", rekao je vidno zadovoljan župan Boban, a žene iz Imotske krajine su mu zahvalile prigodnim stihovima ženske gange.

Jure Brkan, gradonačelnik Makarske, kazao je da je ovo važan dan za Makarsku. Ivan Budalić, gradonačelnik Imotskog, također je zadovoljan odlukom Vlade o prestanku plaćanja tunelarine kroz Biokovo. Načelnik općine Zagvozd, Miroslav Gaće, istaknuo je uštede koje će stanovnici ostvariti zbog ove mjere. "Vrijeme je darivanja, a ovo je jedan od najljepših darova koje smo dobili.", kazao je Gaće.

9. siječnja 2018.

Ministrica kulture kod župana Ministrica je izvijestila župana o obilasku muzeja i drugih kulturnih ustanova u Imotskom i o radionici na kojoj je i sama sudjelovala. Naime, Ministarstvo kulture je 30. studenoga 2017. objavilo otvoreni (privremeni) poziv na dostavu projektnih prijedloga pod nazivom "Kultura u centru – potpora razvoju javno-civilnog partnerstva u kulturi". Poziv se provodi u okviru Operativnog programa "Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.", a usmjeren je na razvoj sudioničkog upravljanja u kulturi. Poziv ostaje otvoren do 28. veljače 2018. Cilj informativnih radionica je detaljnije informirati potencijalne prijavitelje o ciljevima i kriterijima natječaja te procedurama za prijavu, ocjenjivanje i provedbu projekata.

Piše Ana Buličić Krespi

Ž

upan Blaženko Boban je, zajedno sa suradnicima i djelatnicima županijske razvojne agencije RERA SD 10. siječnja u Županiji primio predstavnike talijanske regije Abruzzo. Tema radnog sastanka bio je projekt HADRIATICUM i inicijativa talijanske strane za zajedničkom suradnjom na projektu od strateške važnosti za očuvanje kulturne baštine, te turističku valorizaciju arheoloških lokaliteta u regiji Abruzzo i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Župan Boban je istaknuo spremnost Županije za suradnju na mnogobrojnim projektima, posebice na projektima iz područja kulturne baštine, te najavio uzvratni posjet regiji Abruzzo dogovren za sljedeći tjedan. Nakon pozdravnog dijela pročelnik Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Stipe Čogelja ih je upoznao s aktivnostima županije, posebno vezano uz projekte iz kulturne baštine koje provodi Županija, a koji se financiraju iz matičnih, nacionalnih izvora te Strukturnih fondova. Anđelka Vuković je predstavila EU projekte koje je do sada provodila i koje trenutno provodi Splitsko-dalmatinska županija te naglasila iskustvo županije u prekograničnim, transnacionalnim projektima.

Predstavnici Regije Abruzzo predstavili su projekt Hadriati-

cum, njegov provedbeni status, mogućnosti financiranja, te su izrazili želju za uključivanjem Županije u zajedničku provedbu projekta koji se planira prijaviti Europskoj komisiji kako bi dobio oznaku Europske baštine, inače inicijative EU kojoj je cilj podizanje svijesti o važnosti lokaliteta koja su imala važnu ulogu u povijesti Europe.

Lokaliteti uz Rimske ceste Spomenutim lokalitetima se na razini Europske unije želi ostvariti dodana vrijednost i komplementarnost s drugim inicijativama, kao što su UNESCO-ov Popis svjetske baštine, UNESCO-ov reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva i Europske kulturne rute Vijeća Europe.

Splitsko-dalmatinska žu-

panija će, u suradnji sa županijskom Turističkom zajednicom, definirati lokaciju za dodjelu oznake europske baštine, te pokrenuti inicijativu za dodjelu iste kod nadležnog Ministarstva, nakon čega će se, u suradnji s regijom Abruzzo, podnijeti prijava Europskoj komisiji za dodjelu oznake europske baštine transnacionalne lokacije. S obzirom da su obje strane istaknule kao potencijalne lokacije arheološke lokalitete koje se nalaze uz tzv. Rimske ceste, dobivanje navedene oznake stvorilo bi preduvjete za očuvanje te turističku valorizaciju tih područja u obje regije.

Financiranje pripreme, a i provedbe projekta Hadriaticom, osigurat će se iz dostupnih europskih i strukturnih fondova koji su na raspolaganju, posebice programa prekogranične i transnacionalne suradnje, te je dogovorena intenzivnija razra-

da projektih aktivnosti projekta Hadriaticum u nadolazećem razdoblju, kako bi projekt bio u potpunosti definiran do objave natječaja.

Nova brodska linija Split - Pescara?

Nakon upućenog poziva i iskazanogh interesa za suradnjom od strane regije Abruzzo, izaslanstvo Splitsko-dalmatinske županije, na čelu sa županom Blaženkom Bobanom, bilo je tjedan poslije u uzvratnom radnom posjetu navedenoj regiji, gradu Pescari. Tom prigodom održan je okrugli stol s domaćinima, na čelu s predsjednikom regije, Lucianom D’Alfonsom i ostalima, gradonačelnikom Pescare Marcom Alessandriniem, bivšim veleposlanikom Italije u RH Fabiom Pigliapocom, predstavnicima Gospo-

darske komore, Sveučilista u Teramu, kao i predstavnicima poduzetničkih i institucionalnih struktura.

S obzirom da su i Splitsko-dalmatinska županija i regija Abruzzo članice Jadransko-jonske euroregije, okrugli stol je započeo isticanjem makroregionalne važnosti i potrebe za jačanjem uloge samih članica u provedbi Strategije jadransko-jonske euroregije koja je okosnica i temelj za budući zajednički razvoj dviju regija s različitih strana Jadrana. Župan Boban je u pozdravnom govoru naglasio važnost Jadranskog mora “koje nam svima mora poslužiti kao poveznica, a ne kao faktor razdvajanja. Poveznica za mnoge zajedničke projekte i međusobnu gospodarsku suradnju i jos bolju povezanost”.

Predsjednik regije Abruzzo, Luciano D’Alfonso je istaknuo globalni značaj Jadranskog mo-

ra te izrazio želju za ponovnom uspostavom brodske linije Split - Pescara koja je, ne tako davno spajala ova dva grada, što bi svakako doprinijelo jačanju makroregionalizma na ovim prostorima, otvaranja novih “vrata Jadrana” prema Europi. Župan Boban je prihvatio inicijativu za pokretanjem konkretnih aktivnosti i razgovora s nadležnim institucijama po pitanju stvaranja preduvjeta za mogućnost uspostave brodske linije Split - Pescara.

Na sastanku je bilo govora i o konkretnoj suradnji po pitanju prijave zajedničkih projekata na buduće natječaje u okviru programa za Hrvatsku i Italiju, kao i o mnogim drugim temama od važnosti za Splitsko-dalmatinsku županiju i regiju Abruzzo.

Nastavno na veliki broj zajedničkih interesa i želje za institucionalnom suradnjom koju najviše i čine ovakvi susreti, poznanstva kao i zajednička komunikacija između dviju strana, župan Blaženko Boban izrazio je zadovoljstvo dolaskom svoje delegacije u talijansku regiju te je uputio poziv za uzvratnim posjetom predsjednika regije Luciana D’Alfonsa i njegovih suradnika u Splitsko-dalmatinsku županiju. Župan Blaženko Boban, zamjenik župana Ante Šošić i Ana Buličić Krespi iz županijske agencije RERA s domaćinima su posjetili tvrtku "Alma CIS" koja se bavi izgradnjom industrijskih postrojenja, vodoopskrbne mreže i sustava za navodnjavanje i proičšćivanje, te Vinariju "Lampato di Pianella", koja se bavi proizvodnjom autohtonih sorta vina iz regije Abruzzo.

Nakon sastanaka s gradskim upravama Splita i Solina i obilaska solinske bazilike u izgradnji, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković sa suradnicima posjetio je župana Blaženka Bobana, njegove zamjenike i suradnike.

Razgovarali su o projektima u županiji, posebice o prometnoj infrastrukturi.

U skoro vrijeme u Zagrebu očekuje razgovor župana s ministrom prometa kako bi se vidjelo na koji način riješiti prometne probleme koji opterećuju tu županiju, posebice u turističkoj sezoni. Premijer je pritom istaknuo prometno opterećenje na dijelu od Trogira do Omiša. Kazao je kako je početkom godine ukinuta tunelarina za Tunel sv. Ilije te da je to bila snažna Vladina poruka Županiji, Imotskoj krajini i Makarskoj rivijeri. Kako je rekao, posebno mu je drago da su reakcije svih prijatelja u tom dijelu županije pozitivne i da je to prepoznato kao poticaj za stanovnike tog dijela županije. Župan Boban je nakon sastanka istaknuo kako su za posjeta premijera županiji, Solinu i Splitu dobili pohvale za politiku demografske obnove, a s njom će nastaviti i u 2018. Druga važna tema razgovora bila je prometna infrastruktura te je s tim u vezi dogovoren sastanak s ministrom prometa Butkovićem u Zagrebu, s naglaskom na rješavanje prometnog problema od Trogira do Omiša s tri frekventna pravca - tunelima Kozjak i Ravča te cestom Solin–Omiš. Župan Boban se nada da će nakon tog sastanka u Zagrebu početi "ofenzivnije uređenje" prometne infrastrukture u županiji.

Sastanku su nazočili i potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić, potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, ministri Zdravko Marić i Lovro Kuščević te državni tajnik Ureda za Hrvate izvan Hrvatske, Zvonko Milas.

U županovoj pratnji bili su predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar, zamjenici župana Ante Šošić i Luka Brčić, te pročelnik županova kabineta Davor Pavić. Sastanku su nazočili i saborski zastupnik Ante Sanader i ravnatelj županijskih Ljekarni Ante Mihanović.

15. siječnja 2018.

Primanje za Konzularni zbor i nacionalne manjine U prigodi obilježavanja Dana međunarodnog priznanja RH i 20. godišnjice Mirne reintegracije Istočne Slavonije, u dvorani Županije, župan Blaženko Boban i gradonačelnik grada Splita Andro Krstulović Opara upriličili su zajedničko primanje za članove Konzularnog zbora, predsjednike Vijeća, predstavnike i predsjednike udruga nacionalnih manjina u SDŽ.

– Ovaj današnji dan bit će zlatnim slovima uklesan u 14-stoljetnu povijest Hrvata – podsjetio je župan na riječi prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana izrečene prije 26 godina – a na nama danas je pretočiti te riječi u gospodarski i demografski razvoj Hrvatske, pa i u sportske uspjehe kojima svjedočimo ovih dana na rukometnom prvenstvu Europe. Nadam se jednakoj atmosferi u završnici prvenstva u Zagrebu kakva je bila ovdje u Splitu, kako bi ona zlatna slova o kojima je govorio naš prvi predsjednik dobila potvrdu i u zlatu osvojenom na sportskom, rukometnom terenu – istaknuo je Blaženko Boban te je podsjetio i na 20. godišnjicu mirne reintegracije Slavonije u ustavno-pravni poredak RH. Andro Krstulović Opara je istaknuo današnju "simboličku i ne samo simboličku poruku zajedničkog prijema koji su organizirali Grad Split i Splitsko-dalmatinska županija" za Konzularni zbor i predstavnike nacionalnih manjina.

"Konačno imamo jasnu vertikalu vlasti koja stvara zakonske preduvjete za sigurnost i stabilnost, uvođenje reda u svim područjima života, što je preduvjet novih investicija u gradu Splitu i Dalmaciji".

U ime Konzularnog izbora čestitke je uputio Slobodan Aničić, doajen, počasni konzul Kraljevine Švedske u Splitu, a u ime svih predstavnika nacionalnih manjina prigodnim govorom okupljenima se obratio član Savjeta za nacionalne manjine RH, predsjednik Koordinacije Vijeća i predstavnika nacionalnih manjina SDŽ, predstavnik makedonske nacionalne manjine, Angel Mitrevski.

16

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE siječanj 2018.

baština na pjatu NAŠA ŽUPANIJA JEDINA U HRVATSKOJ PRIPADA OBITELJI KOJA SE DIČI OZNAKOM 'REGIONAL CULINARY HERITAGE EUROPE'

Autohtona jela i pića

OSVAJAJU SVA NEPCA S

plitsko-dalmatinska županija je jedina županija u Hrvatskoj čl a n ic a R eg ion a l Culinary Heritage Europe. Dio smo velike obitelji kulinarskih baština diljem Europe koju čini 1505 članova iz 44 regije i 13 zemalja. Svaki član koji zadovolji uvjete dobije oznaku koju treba staviti na vidljivo mjesto i tom oznakom jamči autohtonost i tradiciju te postaje "Veleposlanik“ Kulinarske Baštine, znači tradicije i autohtonosti. Uvjet je da se radi o gospodarskom subjektu koji posluje prema zakonima RH, registriranom u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Naglasak na seoska domaćinstva Projekt-mreže Regional Culinary Heritage Europe razvijen je u Švedskoj i Danskoj 1995. godine. Radi se o dobivanju međunarodno priznate oznake koja je zaštitni znak za regionalnu hranu i kulinarsku tradiciju čije je jamstvo jedinstveni stan-

božidar vukičević/hanza media

Piše Ivanka Luetić Boban

Cilj je ponuditi ono što je izraslo na našoj zemlji, pod našim suncem, ulovljeno u našem moru i rijekama, što je pripremljeno na naš način.

Hrana je na drugom mjestu po onome što gosti pamte kad odu iz Hrvatske dard, ali i otvara niz mogućnosti za prezentaciju autohtonih proizvoda na stranom i domaćem tržištu. Projekt nudi udruženu prezentacija na web stranici (logo, web, baza podataka i drugo), što u konačnici rezultira povećanjem konkurentnosti i prepoznatljivosti.

Jedan od glavnih ciljeva je oživjeti i potaknuti razvoj regija kroz oživljavanje kulinarske

baštine, proizvodnju autohtonih tradicijskih proizvoda i uvrštavanja u lokalnu ugostiteljsko-turističku ponudu, s posebnim naglaskom na seoska domaćinstva. Sve to ima snažan utjecaj na gospodarstvo.

Ostanak stanovništva i rad na selu znači povećanje zapošljavanja lokalnog stanovništva te opću brigu za okoliš i zdravlje pojedinca, a posebno ima utjecaj i na

demografsku obnovu. Izuzetno je važan utjecaj na razvoj turizma i novih turističkih ponuda.

Hrana je na drugom mjestu po onome što turist pamti. Naša hrana i pića imaju poseban ukus i to je ono što "poziva“ gosta na povratak. Takav okus je jedinstven i neponovljiv i može se dobiti sam kod nas.

Zahvaljujući svojoj povijesti naša županija ima vrlo raznoli-

ku kuhinju, jer su mnogi koji su ovdje boravili ostavili svoj utjecaj i to je pravo bogatstvo. Ta šarolikost i raznolikost i spoj koji je iz toga proizašao. Naša hrana je ono što nas čini drukčijima, posebnima i izuzetno bogatim.

Toliko toga imamo za ponuditi.

Arambaši, hropaćuša...

Među našim članovima,imamo i pet zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske: SINJSKE ARAMBAŠE, TORTU HRAPOĆUŠU,TORTU MAKARANU, POLJIČKI SOPARNIK I VITALAC. Nadamo se uskoro i zaštiti VARENIKA, BIKLE, IMOTSKE TORTE itd…

Do sada smo učlanili 33 člana, gospodarska subjekta koji su zadovoljili traženim kriterijima: restoran, slastičarnice, OPG-ove (proizvođače Poljičkog soparnika, medare, uljare, vinare, proizvođače sira), poljoprivredne zadruge, proizvođači voćnih likera, konobe, Eko-etno sela, pršutane i sušionice mesa, prerađivače ribe iz svih dijelova naše županije - s otoka, iz Zagore i gradova. Naš član je i Turističko-ugostiteljska škola u Splitu s kojom izvrsno surađujemo i u kojoj se školuju budući "čuvari“ kulinarske baštine: kuhari, konobari i slastičari.

Impressum ♦ Moja županija / Kronika Splitsko-dalmatinske županije, informativno glasilo SDŽ ♦ Nakladnik: Splitsko-dalmatinska županija ♦ Uredništvo: Marija Čizmić, mag.iur., Ana-Marija Škorić, prof., Luka Brčić, prof., Anđelka Vuković, mag.oec., Ivan Baćak, dipl. novinar, Linda Nerlović ♦ Glavni urednik Mijo Grabovac ♦ Zamjenik glavnog urednika mr.sc. Davor Pavić ♦ Grafička urednica Sabina Podobnik ♦ Fotografije SDŽ, Hanza Media ♦ Grafička priprema i tisak: Slobodna Dalmacija ♦ Adresa Uredništva Split, Domovinskog rata 2, telefon 021/400 019 ♦ E-mail: splitsko.dalmatinska.zupanija@dalmacija.hr ♦ Web: http://www.dalmacija.hr