Kronika 107

str. 8-9 nikola vilić/HANZA MEDIA

ŽUPAN BLAŽENKO BOBAN SA SURADNICIMA OBIŠAO je TROGIR, DRVENIK VELIKI I MALI, OKRUG, ŠOLTU I CETINSKU KRAJINU

Osigurati bolji život u svakom kutku županije

issn 1332-6465

duje klarić/HANZA MEDIA

BROJ 107 • VELJAČA 2018. • www.dalmacija.hr

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA PRVA UPLATILA POLA MILIJUNA KUNA NA RAČUN ZA INOVATIVNE LIJEKOVE KOJIH NEMA NA LISTI HZZO-a

Od kapi uzajamnosti do mora ljubavi za našu oboljelu djecu vladimir dugandžić/HANZA MEDIA

str. 2-4

ANTE ŠOŠIĆ, ZAMJENIK ŽUPANA, O GOSPODARENJu OTPADOM:

Centar u Lećevici gradit će se i štititi po najvišim ekostandardima

str. 6-7

2

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE VELJAČA 2018.

ivan baćak

VELJAČA 2018.

ima nade dok je dobrih ljudi

Županija sa srcem

S

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA PRVA UPLATILA POLA MILIJUNA KUNA NA RAČUN ZA INOVATIVNE LIJEKOVE KOJI SE NE NALAZE NA LISTI HZZO-a

Od kapi uzajamnosti do mora ljubavi za

tari ljudi kažu da se najviše laže nakon lova, prije prve bračne noći i za vrijeme izborne kampanje.

Uistinu, rijetki su političari koji uspiju ostvariti više nego su stigli obećati u predizborno vrijeme.

Župan Blaženko Boban je u kampanji najavljivao besplatne udžbenike učenicima prvih razreda osnovnih škola, a uspio je sa svojim zamjenicima i suradnicima tako uravnotežiti ovogodišnji proračun da se našlo sredstava za besplatne udžbenike učenicima svih osnovnih škola koje su u nadležnosti Županije. Bivši župan Zlatko Ževrnja je u SDŽ otvorio prvi Centar izvrsnosti – iz matematike, a Boban je nastavio izvrsni projekt, otvarajući novi centar izvrsnosti informatike i novih tehnologija, pripremajući za 2018/19. školsku godinu centar izvrsnosti iz prirodoslovnih znanosti (fizike, kemije i biologije).

našu oboljelu djecu

Boban je također u predizbornoj kampanji najavljivao županijski edukacijski IT centar (EDIT) i otvaranje županijskog inkubatora. Početkom prosinca prošle godine s radom je započeo EDIT SDŽ - od sredine veljače do sredine lipnja trajat će besplatna škola programiranja za 480 učenika 7. i 8. razreda osnovnih škola i 3. i 4. razreda srednjih škola.

Najbolji dokaz da se može biti puno učinkovitiji u povlačenju novca iz EU fondova su projekti o kojima piše Ivan Gabelica, ravnatelj županijske ustanove "More i krš“.

Na koncu, ali ne i najmanje bitno, izvješćujemo o nastojanjima župana Bobana za pomoć pri kupnji skupih inovativnih lijekova za liječenje oboljelih od spinalne mišićne atrofije i neuroblastoma. Naime, nakon što je iz Županije uplaćeno pola milijuna kuna, županu se lijepim pismom javio omiški gradonačelnik Ivo Tomasović, zahvalio je županu za pokretanje ovakve akcije, i izvijestio o uplati 100.000 kuna grada Omiša. Župan je ovu akciju pokrenuo u dogovoru s predsjednikom Vlade RH i ministrom zdravstva, upravo zbog toga da oni koji upravljaju javnim novcem prvi pokažu solidarnost na djelu.

Nora Rogošić s mamom Marinom

Nora Rogošić

Petra Nenadić

U ovom broju najavljujemo međunarodnu konferenciju "Izazovi u radu s darovitom djecom i mladima“ na kjoj će više od 400 gostiju iz Hrvatske, Poljske, Njemačke, Makedonije i BiH, imati prigodu čuti brojne stručnjake iz Hrvatske i Izraela. Tim projektom SDŽ se dugoročno pozicionira kao najbolja u Hrvatskoj u radu s nadarenim učenicima i studentima, zasad u STEM području, a u budućnosti na sličan način potičući izvrsnost učenika u području obrtničkih zanimanja, pripremajući ih za sve zahtjevnije tržište rada.

Iz opširnog razgovora sa zamjenikom župana Antom Šošićem možemo vidjeti kontinuitet ustrajnosti županijskog vodstva u izvršavanju postavljenih ciljeva, pa i u najosjetljivijem području naše svakodnevice - gospodarenju otpadom. Čini se da su neki "stručnjaci“ tek nakon početka radova na saniranju odlagališta otpada na splitskom Karepovcu postali do kraja svjesni važnosti izgradnje modernog županijskog centra za gospodarenje otpadom u Lećevici. Dosta je kazati da se u zadnjih deset (ili koju više) godina, od kako se Lećevica počela spominjati kao lokacija budućeg županijskog CGO, promijenilo bar pet ministara na čelu Ministarstva zaštite okoliša i energetike, da je svaki na svoj način tumačio državnu Strategiju gospodarenja otpadom, da je nekoliko puta dopunjavan i mijenjan Zakon o gospodarenju otpadom, da ne spominjem otpor nekih ekoloških udruga i opstrukciju čak i onih kojima je izgradnja ovoga Centra morala biti prioritet.

3

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

Piše: Ivan BAĆAK snimio duje klarić/hanza media

Ante Kovačić

U Hrvatskoj od spinalne mišićne atrofije (SMA) boluje ukupno 39 djece do 18 godina starosti, od toga u našoj županiji njih sedmero, a petero ih još čeka na spinrazu. Za svako dijete potrebno je oko pet milijuna kuna samo za prvu godinu terapije. Klanjam se roditeljima ove djece i želim poslati poruku da nisu sami, kaže župan Boban

N

akon što se prije tri mjeseca detaljnije upoznao s velikim poteškoćama s kojima se suočavaju roditelji djece oboljelih od spinalne mišićne atrofije (SMA) i neuroblastoma, župan Blaženko Boban je okupio roditelje oboljele djece s područja županije i iznio svoju ideju kako potaknuti punjenje računa koje je Ministarstvo zdravstva nedavno otvorilo, u svrhu prikupljanja sredstava za lijek spinraza i druge inovativne lijekove koji se još ne nalaze na listi HZZO-a. Županova reakcija uslije-

dila je nakon što je "Slobodna Dalmacija", poslije čitave serije članaka o spinalnoj mišićnoj atrofiji i spinrazi, objavila potresnu priču dvogodišnjeg Ante Kovačića iz Omiša. Ante, poput svoje sugrađanke, teško bolesne trogodišnjakinje Nore, nije bio predviđen za dobivanje lijeka spinraza. Iz Splitsko-dalmatinske županije otpalo je još petero oboljele djece.

U Hrvatskoj od spinalne mišićne atrofije boluje ukupno 39 djece do 18 godina starosti, a svakome djetetu važna je – doslovno svaka minuta. U prvoj godini liječenja potrebno je primiti šest doza lijeka,

a svaka od njih košta 640 tisuća kuna, za što roditelji nemaju novca. U Splitsko-dalmatinskoj županiji je sedmero oboljele djece. Njih petero još čeka na spinrazu. Za svako dijete to je oko pet milijuna kuna samo za prvu godinu terapije. Ukupno, dakle, 25 milijuna kuna.

'Roditelji su iznimni heroji' – Nakon informacija od stručnjaka i roditelja, nisam mogao ostati skrštenih ruku, te je Splitsko-dalmatinska županija uplatila pola milijuna

kuna u Fond za posebno skupe lijekove – rekao je 9. veljače župan Blaženko Boban, nakon sastanka s roditeljima djece oboljele od spinalne mišićne atrofije iz Splitsko-dalmatinske županije.

Boban je napomenuo kako je organizirao sastanak senzibiliziran problemom pred kojim, naveo je, nije želio zatvoriti oči. Pozvao je roditelje bolesne djece kako bi im izložio plan da sva djeca dobiju spinrazu, iznimno skup lijek, koji dokazano može zaustaviti progresiju spinalne mišićne atrofije, opake i smrtonosne bolesti. S planom, objasnio je

župan, upoznati su i premijer Andrej Plenković i ministar zdravstva Milan Kujundžić, pa je u dogovoru s njima pozvao i sve župane, gradonačelnike i načelnike da mu se priključe.

– Liječenje spinalne mišićne atrofije iziskuje velika financijska sredstva, ali vodeći se logikom solidarnosti donio sam odluku da ovu priču pokrenemo, kako bi naša kap uzajamnosti sutra postala more ljubavi za našu oboljelu djecu. Zato ću biti prvi koji će za početak uplatiti pola milijuna kuna u Fond, a po mogućnosti Županije ta ćemo sredstva i povećati. U dogovoru s mi-

4

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE VELJAČA 2018.

Uplatni račun za županije Uplatni račun - IBAN: HR1210010051863000160 Model: HR65 Županije: Tekuće pomoći - lijek nusinersen (Spinraza) za liječenje spinalne mišićne atrofije (SMA) Poziv na broj: 7285-019-47107-115 Tekuće pomoći - lijek dinutuximab beta (Dinutuximab beta EUSA) za liječenje neuroblastoma: Poziv na broj: 7285-019-47107-116

'Lijek što prije, znači odmah!'

Roditelji, njih desetero, tog su petka napustili zgradu Županije zadovoljni. Vjeruju Bobanu, vjeruju u iskrenost njegovih namjera i volju da za njihovu djecu napravi što nitko dosad nije ni pokušao.

– Inicijativa je hvalevrijedna, no tek treba vidjeti što će od nje biti – kazala je nakon sastanka Marina Rogošić, majka oboljele Nore. Boban je – nastavila je – iznimno upućen i zainteresiran i to ih je sve ugodno iznenadilo, jer dosad baš i nisu imali priliku sresti se s takvim sugovornicima. Zapravo, pravih sugovornika nije ni bilo. Ovo je prvi put da je netko s nama sjeo za stol i otvoreno razgovarao. Naravno, ima još puno upitnika, također i dobivanje spinraze još je daleko, ali

Uplatni račun za gradove

Župan Blaženko Boban srčano se zauzeo za teško bolesne mališane ovo je ipak veliki korak za iznalaženje rješenja – rekla je Marina Rogošić.

– On je jedini koji nam se obratio, primio nas, on je osoba na kojoj se vidi da nam baš želi pomoći. Rekao je i da ćemo se opet sastati kako bi nas izvijestio kako stvari napreduju – kazala je nakon prvog sastanka u Županiji Ivana Govorko, majka desetogodišnjeg Marina koji boluje od SMA tipa 2.

– Moj Marin bio je pokretan do šeste godine, a sada je u kolicima. Nadamo se da bi ovim lijekom mogao ponovno stati na svoje noge. Baš kao i osta-

loj djeci, i njemu je važno dobiti lijek što prije, znači odmah.

Ako uđe u pubertet, a ne dobije lijek, može doći do iskrivljena kralježnice i raznih drugih komplikacija, kojih do sada nije bilo. Mi kao roditelji napravili smo sve što je u našoj moći. On pliva, vježba. Mi smo napravili sve što smo mogli, a sada je na njima red. Kada smo bili kod premijera i ministra, ministar mu je osobno obećao da će ga izliječiti. Moj, tada devetogodišnji sin ga je pitao "Ministre, što bi vi učinili da netko iz vaše obitelji boluje od SMA?". On mu je rekao "liječio

bih ga, kao i tebe", no to ipak nije učinio. A lijek je bitan svima, ne samo mome sinu, nego i svoj ostaloj djeci koja boluju od SMA – kazala je Ivana Govorko.

Ima nade za djecu...

Roditelji će se sa županom naći na još jednom sastanku kako bi vidjeli dokle se došlo i hoće li biti potrebe za još jednim prosvjedom u Zagrebu, planiranim početkom ožujka.

– Posebno nam je drago što je Boban naglasio kako sve radi u koordinaciji s državnim vrhom, a potvrdio nam je i kako s premijerom i ministrom ima usmeni dogovor da će Vlada u Fond uplatiti iznos istovjetan onome koji bude skupljen ovom akcijom – navela je Marina Rogošić, te istaknula kako je posebno važno da bi se na ovaj način, na otvoreni račun Ministarstva uplaćivao novac poreznih obveznika, a tek onda donacije gospodarstvenika, poduzetnika i svih ljudi dobre volje. Župan će tjedno dobivati izvješće o uplatama na otvoreni račun i o tomu informirati roditelje i javnost, pa ako i drugi budu slijedili primjer Županije splitsko-dalmatinske a Ministarstvo zdravstva obavi svoj dio posla – možemo se nadati da će djeca dobiti svoj lijek.

Uplatni račun - IBAN: HR1210010051863000160 - model: HR65 Gradovi: Tekuće pomoći - lijek nusinersen (Spniraza) za liječenje spinalne mišićne atrofije (SMA) Poziv na broj: 7285-027-47107-117 Tekuće pomoći - lijek dinutuximab beta (Dinutuximab beta EUSA) za liječenje neuroblastoma Poziv na broi: 7285-027-47107-118

VELJAČA 2018.

izraelski model u splitu Jakov Prkić/hanza media

vojko bašić/hanza media

nistrom i premijerom pozvao sam župane, gradonačelnike i načelnike. Poziv je poslan na više od 500 adresa, korisnika javnog novca, a javili su mi se i neki prijatelji iz humanitarnih organizacija, kao i poduzetnici, gospodarstvenici i mnogi ljudi dobre volje – rekao je župan Boban, ističući da su roditelji te djece iznimni heroji te da zato moramo biti uz njih.

– Kao roditelj, klanjam se roditeljima ove djece i želim poslati poruku da nisu sami. Želim da svi zajedno stvaramo pravednije, socijalno osjetljivije društvo, da se nikad ne umorimo pomagati bolesnima i potrebitima – istaknuo je Boban, te zahvalio onima koji su otvorili ovakav račun, koji imaju i bogatije države od Hrvatske.

PRVA MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O RADU S DAROVITOM DJECOM ODRŽAT ĆE SE OD 1. DO 3. OŽUJKA

Danas mladi i nadareni, sutra vrsni znanstvenici Postavili smo model po kojemu možemo identificirati i pratiti kroz rad mlade i djecu s talentima, a sve po uzoru na izraelski model čija je mreža centara proširena po cijelom svijetu – veli županijski pročelnik Tomislav Đonlić.

Trinaestogodišnja Bruna bi, primjerice, kad odraste 'voljela biti znanstvenica ili bankarica' Piše: milena budimir

Uplatni račun za općine Uplatni račun – IBAN: HR1210010051863000160 Model: HR65 Općine: Tekuće pomoći – lijek nusinersen (Spinraza) za liječenje spinalne mišićne atrofije (SMA) Poziv na broj: 7285-037- 47107-119 Tekuće pomoći – lijek dinutuximab beta (Dinutuximab beta EUSA) za liječenje neuroblastoma Poziv na broj: 7285-037- 47107-120

B

runa ima 13 godina.

Sad zatvorite oči i pokušajte se sjetiti svojeg životića u tim nježnim godinama! Što ste radili? Je li vam škola bila kamen oko vrata? Je li vam matematika zadavala probleme? Kako ste se sudarili s kemijom, koja taman u sedmom razredu osnovne ulazi na mala vrata u vaše odrastanje.

Bruna nema problema s matematikom, definitivno nema problema s kemijom i ima vremena za sve.

- Znanje je bitnije od ocjene – kazuje nam.

'Samo radoznalost'

Uplatni račun za privatne osobe Pisma svim županima i dogradonačelnicima u RH

Uplatni račun – IBAN: - HR 1210010051863000160 Model: HR 65 Poziv na broj: 7099-019-47107-111

5

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

A njene su ocjene petice redom, kako i ne bi bile kada ta djevojčica briljira u svemu. Ona je jedna od 320 malih Dalmatinaca koji prolaze dodatan rad u Centrima izvrsnosti. Ona je na-

darena, ona je talentirana, ona je nadprosječno inteligentna.

- Ma, to je samo radoznalost, valjda se rodiš takav. Nemam baš nikakav osjećaj da sam drugačija – stidljivo dodaje.

A u usporedbi s vršnjacima definitivno je drugačija, jer, nakon nastave, a dijelom je "sedmaške" ekipe OŠ Split 3, Bruna Panžić pohađa prvi razred Srednje glazbene škole Josipa Hatzea. I to u dva smjera; klavir i teorija. U Centru za strane jezike Pappagallo vrijedno uči engleski, talijanski, španjolski i njemački. Kako stigne, pitamo je, pronađe li vremena za prijatelje, za izlaske, za igru na ulici?

- Ekipa ne pati, stignem, vikendom, između škola – nabraja Bruna, a mi se čudom čudimo.

Možeš li zamisliti sebe za kojih desetak, dvadeset godina? Što bi željela raditi – pitamo je.

- Voljela bi biti znanstvenica ili bankarica, nisam još odlučila – veli i priznaje kako ju je kemija očarala.

Ističe kako su joj, osim roditelja, velika potpora – profesori i nastavnici, oni uvijek nađu vremena za njenu znatiželju.

- Jako puno mi znači što profesori imaju razumijevanja – kaže mala-velika djevojčica.

Tek joj je 13, napominjemo, a iza nje su osvojena prvenstva, međunarodne diplome, sudjelovanja na državnim natjecanjima, ma svega tu ima, nemamo mjesta za nabrojati ih.

No, svako imamo mjesta kazati – barem preko Brunina primjera – koliko su nam Centri izvrsnosti važni.

Tri Centra izvrsnosti Tomislav Đonlić, pročelnik županijskog Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport, već više od dvije godine sa svojim suradnicima radi na promociji i poboljšanju rada s nadarenima i to kroz spomenute Centre izvrsnosti, kojih Dalmacija u ovom trenutku ima tri.

- Postavili smo model po kojemu možemo identificirati i pratiti kroz rad mlade i djecu s talentima, a sve po uzoru na izraelski model čija je mreža centara proširena po cijelom svijetu – veli nam Đonlić. Činjenica jest kako je upravo Izrael broj jedan u svijetu po broju inovacija, a sve mogu zahvaliti društveno odgovornom poslovanju, kojim gospodarstvenici reinvestiraju u Centre

izvrsnosti, a to im se vraća tako da imaju – najveći broj "nobelovaca", recimo.

- Želja nam je da naš pozitivan primjer bude uzorom cijeloj državi. Domaćini smo nadarenoj djeci subotom - osiguran im je dolazak u Split, bez obzira gdje živjeli, osigurana im je i marenda, a o opremi i materijalima za učenje i da ne govorim – kazuje nam pročelnik.

I župan Blaženko Boban je imao priliku upoznati rad izraelskih prijatelja na ovom polju, pun dojmova nam veli: - Oni ulažu u mlade! Usmjeravaju ih po njihovim afinitetima već od 15 godine. Država pokazuje kako ima povjerenja u njih, jer su nositelji društva, na skoro svakoj iole važnijoj funkciji u Izraelu imate upravo mlade ljude – kazuje nam župan.

Prva međunarodna konferencija o radu s darovitom djecom održat će se od 1. do 3. ožujka, u organizaciji Županije Splitsko-dalmatinske, Agencije za odgoj i obrazovanje i Veleposlanstva Izraela u RH. Preko 400 sudionika bit će dočekano na Medicinskom fakultetu, gdje će se raspravljati o izazovima rada s nadarenima.

Načela motivacije Jedan od predavača bit će i Nadler Menachem, voditelj Odjela za nadarene i izvrsne studente pri izraelskom Ministarstvu obrazovanja.

- Moje predavanje će se baviti politikom identificiranja i njegovanja nadarenih i izvanrednih studenata u Izraelu.

Predstavit ću nacionalni sustav traženja i pronalaska darovitih i izvanrednih studenata, razne programe za njihovo obrazovanje kroz programe izvan redovnih škola i unutar njih; nacionalne istraživačke programe u koje se studenti integriraju, te mogućnosti akademskih studija i predmeta vezanih za obuku učitelja za nadarene i izvanredne učenike u Izraelu – kaže Menachem.

Etay Benovich, predsjednik Izraelskog centra izvrsnosti, a ujedno i dekan Akademije znanosti i umjetnosti, govorit će o potrebi osnivanja sličnih centara i u Lijepoj našoj, jer, kako veli – samomotivacija studenata je od najveće važnosti.

- Izraelska akademija znanosti i umjetnosti je nacionalna srednja škola za darovite učenike iz svih dijelova izraelskog društva. Osim kroz aktivnosti koje je provodi Odjel za darovite i izvrsne studente Ministarstva obrazovanja, većina darovitih iz osnovnih i srednjih škola ne doživljava akademsko obrazovanje kao izazov. To bi moglo dovesti do manjka samomotivacije, a time i do izostanka potencijalnog ispunjenja njihovih sposobnosti – veli Benovich, dodajući: - Pronašli smo nekoliko pedagoških i obrazovnih načela koja bi mogla potaknuti motivaciju učenika. Predstavit ću u Splitu način provedbe tih načela, te u programima usavršavanja učitelja, a što je kao dio programa "Excellence 2000“ (Izvrsnost 2000) pokrenuto u više od 200 škola u Izraelu.

6

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE veljača 2018.

7

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE veljača 2018.

intervju broja ZAMJENIK ŽUPANA ANTE ŠOŠIĆ, GOVOREĆI O PLANU I PROGRAMU CJELOVITOG SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM U ŽUPANIJI, TVRDI:

Centar u Lećevici gradit će se i štititi po najvišim ekostandardima Piše: Milena Budimir snimio: paun paunović/hanza media

Izgradnjom centra cijela urbana aglomeracija Splita se 'rješava' neobrađenog otpada, čime se otvara i nova perspektiva razvoja primjerenih industrija.

Rješavamo se 15 nesaniranih odlagališta i primarno samog Karepovca, jer ljudi moraju shvatiti kako nemamo druge alternative, naglašava Šošić

U

prirodi je čovjeka da o problemima počinje razmišljati tek kada ga isti snađu. Nije to za zamjeriti, jer, priznajte sebi – kako god okrenete – svi smo isti. Tako su i Splićani tek posljednjih nekoliko mjeseci krenuli razmišljati o Karepovcu, odlagalištu otpada koji su na Badnjak (znakovito?) 1964. godine neki "važni" ljudi – otvorili kao privremeno odlagalište.

Privremeno je postalo stalno, brdo otpada je raslo i naraslo, smrdilo je ljudima koji su živjeli u njegovoj neposrednoj blizini, a sada, tijekom sanacije, smrdi svima.

Sanacijom smo bliže zamisli da se u narednim godinama zatvori svih 15 odlagališta otpada u županiji, dijelom nesaniranih i opasnih za ljude i okoliš. Također smo bliže i uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, kao i njegovu bitnom dijelu – županijskom centru za gospodarenje otpadom u Lećevici.

'Na pladnju' 90 posto od 70 milijuna eura O svemu tome, planovima za budućnost, kao i o tome što nas čeka na putu kojim smo krenuli, razgovarali smo s dožupanom Antom Šošićem.

Nazvali smo stvari pravim imenom i odmah u startu moramo poručiti i vama – plan i program gospodarenja otpadom i rad na istomu je projekt ne samo od županijske već i državne važnosti, koliko god mi šutjeli o tome.

– U Republici Hrvatskoj gospodarenje otpadom je definirano Planom gospodarenja otpa-

dom, zakonskim odredbama i europskim direktivama, a između ostalog i centrima, poput našeg regionalnog centra čistog okoliša u Lećevici, kojim se planira do 2020. godine primarnu selekciju otpada dovesti na pedeset posto, s tim da gradovi i općine moraju osigurati reciklažna dvorišta, komunalnu opremu istih i moraju provesti sanaciju postojećih deponija – veli nam dožupan.

PRIPREMA SLJEDEĆE FAZE "Regionalni centar čistog okoliša" d.o.o., kao nositelj projekta izgradnje centra, nakon dobivanja lokacijske dozvole za CGO u Lećevici krajem rujna 2017. godine, intenzivno radi na pripremi sljedeće faze njegove realizacije

Dalmatinski sustav je zamišljen u šest pretovarnih stanica i centar u Lećevici, do sada je izrađeno 70 dokumenata potrebnih za ishođenje lokacijskih dozvola, pa je prvi problem riješen.

– Imamo lokacijske dozvole za pretovarne stanice, a za centar je ista pravomoćna – kaže nam Šošić. – Pred nama je postupak kandidature, što znači da kroz idućih 30 dana mora-

mo obaviti savjetovanje, koje je uvjet za natječaj javne nabave. Do prvoga dana svibnja raspisat ćemo natječaj za tehničku pomoć, za nadzor, za građenje i edukaciju institucija i građana – kazuje Šošić.

A nas, sasvim nestručne u tom dijelu, zanimalo je kamo nas vodi put novca i hoće li ga biti dovoljno.

– Predviđeno financiranje, za što postoji službena dokumentacija Ministarstva zaštite okoliša i energetike, kao i potpis ministra, jasno kazuje kako će se troškovi pokrivati tako da 90 posto sredstava dolazi iz europskih fondova i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, dok deset posto osigurava Županija – kaže nam Šošić i dodaje: – Postupak dodjele sredstava teče paralelno s raspisom natječaja i krajem lipnja očekujemo završetak postupka.

Gradnja početkom 2019.?

Teško je govoriti o rokovima jer – laički rečeno – dovoljna je jedna žalba na odluku o odabiru, pogotovo u međunarodnim natječajima, da postupak bude produžen.

– Moguće je potencijalno dinamičko odstupanje u rokovima, a sve zbog procedure međunarodnih natječaja, no u idealnom scenariju početak radova bi bio u prvom kvartalu 2019. godine – optimističan je dožupan.

Cijeli ovaj projekt o kojem govorimo financijski je "težak" oko 70 milijuna eura, naravno, ako tome pribrojite i infrastrukturu. Očekivano vrijeme građenja je izme-

đu 18 i 22 mjeseca, što nam daje za pravo očekivati kako ćemo u 2022. godini imati riješen problem svih problema.

To nas je navelo da pitamo zašto smo k r enu l i razvezivati gordijski čvor tek sada, kada nam je opasnost od naplate penala – pred nosom.

– Proteklih 15 godina su se mijenjali zakonski okviri, prilagođavali smo se europskim procedurama, postupcima i pravilima, a bez participacije države rješenje problema otpada nije moguće. Nije postojala konzistentna politika niti usvojena koncepcija rješavanja problema otpada koja bi dovela i ranije do rješenja i realiza-

Šest pretovarnih stanica Buduće pretovarne stanice bit će izgrađene na šest lokacija: 1. otok Vis 2. otok Brač 3. otok Hvar 4. grad Sinj 5. općina Zagvozd 6. grad Split

Zatvorit će se 15 odlagališta Nakon izgradnje Centra u Lećevici planira se zatvoriti, čak, 15 odlagališta u županiji: 1. Split - Karepovac 2. Sinj - Mojanka 3. Imotski - Kozjačić 4. Trogir - Vučje brdo Plano 5. Vis - Welington 6. Komiža - Šćeće 7. Hvar - Stanišće 8. Stari Grad - Dolci cije projekta – bio je oštar Šošić.

– Ulaskom u EU pravila su postala jasna i ciljevi su usklađeni s europskim direktivama i načelom kružne ekonomije – zaključuje dožupan.

U gradovima zeleni otoci i reciiklažna dvorišta Nije nam dovoljno "samo" riješiti se otpada, skriti ga od očiju (i nosa), otpad treba biti sirovinom, treba ga reciklirati, mora biti tržišna roba.

– Gradovi i općine trebaju provesti planove gospodarenja otpadom, izgraditi zelene otoke i reciklažna dvorišta, nabaviti komunalnu opremu

POSAO ZA VIŠE OD 80 OSOBA Zaposlit će se od 55 do 80 ljudi po pretovarnoj stanici, a s obzirom na to da će se raditi u najmanje dvije smjene – broj zaposlenih u Lećevici bi trebao biti i veći

i pojačati primarnu selekciju, jedino tako ovako koncepcijski zamišljen sustav je održiv i ekološki prihvatljiv – stavlja točku na "i" Šošić.

U našoj županiji petnaest je nesaniranih odlagališta, pa je odlaganje njihove sanacije

doslovno "poziv" za naplatu penala od Europe. No, usprkos svemu, u posljednje je vrijeme evidentno kako je suradnja s aktualnom nomenklaturom u ministarstvima znatno bolja negoli prijašnjih godina.

Pitamo dožupana jesmo li na pravom tragu?

– Poznato je kako se, nažalost, regionalni centri ne mogu realizirati bez koprodukcije države, županije i lokalne zajednice. U prethodnom razdoblju dolazilo je do problema u razumijevanju, koncepciji i potrebi, tako da je nešto prije, a i tijekom 15 mjeseci mandata ministra Slavena Dobrovića potpuno prekinuta aktivnost na realizaciji centra, ukupno dvije godine, čime su rokovi dovedeni u pitanje – iskren je Šošić, no nada zadnja umire, pa dodaje: – Izgradnjom centra cijela urbana aglomeracija Splita se "rješava" neobrađena otpada, čime se otvara i nova perspektiva razvoja primjerenih industrija. Rješavamo se 15 nesaniranih odlagališta i primarno samog Karepovca, jer ljudi moraju shvatiti kako nemamo druge alternative.

Ove – Splitu posebno – okolnosti oko sanacije Karepovca, poručuje svima dožupan Šošić, kao i napore samoga Grada treba pozdraviti kako bi se problem riješi do kraja. Time, kaže, postaju primjer ostalim gradovima i općinama.

Sortirnica i kompostana Podsjećajući se bune koja se dizala oko regionalnog centra čistog okoliša u Lećevici, pitamo koliko se toga promijenilo, jesu li ljudi svjesni činjenice koju smo već spomenuli jer druge alternative nam nema?!

– Centar će se graditi u četvrtom vodozaštićenom po-

9. Supetar - Kupinovica 10. Jelsa - Prapatna 11. Sućuraj - Prapatna 12. Šolta - Borovik 13. Pučišća - Brdo Košer 14. Vrgorac - Ajdanovac 15. Vrlika - Poljanak Otišić dručju. Pravilnik Hrvatskih voda kaže kako je kod nas pet takvih zona, a u četvrtoj je dopuštena gradnja ovakva objekta, naravno uza sve zakonom propisane zaštitne mjere – kaže Ante Šošić i napominje: – Ekološki su standardi maksimalni!

Stoga nije zgorega opet ponoviti: Centar je najsuvremenije postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada, u čijem sastavu je planirana i izgradnja sortirnice i kompostane u svrhu izdvajanja sirovina korisnih za reciklažu.

Izgradnjom i radom centra neće se onečišćavati okoliš jer je dozvolama i rješenjima nadležnih tijela osigurana provedba zaštite tla, zraka i voda – sve podloge će biti nepropusne, sve otpadne vode će se skupljati i pročišćavati te koristiti za tehnološke potrebe i neće se ispuštati u podzemlje; za većinu energetskih potreba centar će koristiti obnovljivu sunčevu energiju, a tehnološka rješenja gradnje i zaštite bit će po najvećim ekostandardima.

županija u brojkama

500 55 200

tisuća stanovnika

gradova i općina

tisuća tona otpada proivedemo godišnje

15

neusklađenih odlagališta

8

9

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE veljača 2018.

radna posjeta otocima, priobalju i zagori Županija će trogirskim vatrogascima pomoći pri kupnji cisterne, stanovnicima oba Drvenika, Velikog i Malog, voda bi uskoro trebala poteći iz špina, Šoltanima su pak strateški projekti i gorući problemi odlagalište otpada, turistički projekt u uvali Livka, kanalizacija u Stomorskoj, izgradnja županijskih cesta, a Cetinskoj krajini izgradnja i obnova prometnica, te gospodarska, infrastrukturna i demografska pitanja izvor: dalmacija.hr SNIMILI: hanzamedia/ nikola vilić, božidar vukičević, vladimir dugandžić

R

av nomjera n razvoj županije je temelj postojanja, opstanka i razvoja područne/regionalne samouprave. Kao i svi dosadašnji župani Splitsko-dalmatinske županije, i Blaženko Boban uvažava tu činjenicu, to više što je dugi niz godina djelovao kao gradonačelnik lokalne samouprave u Solinu. Zato je već nakon stotinu dana od dolaska na čelo županije uspješno organizirao sastanak sa svim čelnicima lokalne samouprave na Klisu, a sada, kako druge obveze dopuštaju, sa suradnicima obilazi otoke, priobalje i Zagoru, svaki kutak županije, pa i krajeve i mjesta u koje ni jedan župan dosad nije dolazio.

Tako je župan iskoristio kraj siječnja i početak veljače za obilazak Trogira, Drvenika Malog i Velikog, Čiova, zatim otoka Šolte i na koncu Cetinske krajine.

Cesta do pristaništa Župan je 26. siječnja u Trogiru te Drveniku Velom i Malom s lokalnim čelništvom održao niz radnih sastanaka.

U trogirskom Gradskom salonu, Boban i njegovi zamjenici, Luka Brčić i Ante Šošić, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i šport Tomislav Đonlić i vijećnik Županijske skupštine Ferdo Kurtović, na početku posjeta, s gradonačelnikom Antom Bilićem i njegovim zamjenicima dogovorili su raspored obilaska.

Na sastanku je Boban domaćine izvijestio kako će Žu-

trogir U Solinama na novom trajektnom pristaništu

panija trogirskim vatrogascima ove godine pomoći pri kupnji cisterne te da su vodonosci upravo počeli s opskrbom vodom obaju Drvenika. Gradonačelnik Bilić je zatražio pomoć od Županije u procesu legalizacije objekta Osnovne škole Majstora Radova, čiji je osnivač Županija, škole uz koju je izgrađena i gradska dvorana, kako bi se moglo pristupiti energetskoj obnovi zgrade u vrijednosti od oko četiri milijuna kuna. Grad se obvezao osloboditi školu komunalne naknade za korištenje dvorane.

Strateški važan projekt za grad Trogir i za županiju jest stavljanje u funkciju trajektnog pristaništa Soline. Radovi na pristupnoj cesti do pristaništa su intenzivirani. Županija je izdvojila gotovo tri milijuna kuna za uređenje te ceste koja bi u funkciji trebala biti najkasnije do početka svibnja.

DRVENIK MALI Predah uz domaće drvenik mali Dr. Ana Begović mjeri tlak županu Bobanu

ŠOLTA Obilazak lokacije za reciklažu kućnog otpada

'Brojne kritične točke' drvenik veliki Blaženko Boban u susretu sa žiteljima otoka

Voda iz Krke za oba Drvenika Župana je posebno obradovao posjet trogirskim otocima. Na Drveniku Velikom srdačno ga je dočekala skupina otočana na čelu s predsjednikom Mjesnog odbora Josipom Majićem. "Ovo je prvi župan koji se usudio doći na naš otok od osnutka Hrvatske", oduševljeno je kazala Lina Kučić.

– Imamo mi ovdje puno problema, ali voda je najveći. Ona nam je prioritet i zato vas, župane, molimo da nam pomognete da voda iz vodovodne mreže poteče našim špinama – kazao je Majić, a u tome su ga jednoglasno podržali ostali mještani.

Zaključeno je kako će se problem vodoopskrbe oba otoka riješiti zajedničkom suradnjom Županije, Grada Trogira i Hrvatskih voda. Na koncu,

cesta, te veća uloga lokalne samouprave u gospodarenju pomorskim dobrom.

– Postala je ova naša dvorana žila kucavica stanovništvu koje zimi obitava na otoku; nešto nas je više od dvije tisuće, dok se ljeti ta brojka popne i na 14 tisuća ljudi. Sada već imamo i problem sa slobodnim terminima za sve one koji žele trenirati u dvorani – pokazivao je otočni čelnik uređeni prostor OŠ "Grohote", u kojoj se školuje 52 učenika.

Uložena sredstva od 15 milijuna kuna itekako su se isplatila, kao i tri milijuna kuna za izgradnju obližnje zgrade novog vrtića. Nakon obilaska Grohota, slijedio je odlazak do Maslinice, koja se diči nagradom top-destinacije "malo misto", pa se sa zapadne strane otoka otišlo i na sjevernoistočnu, do Stomorske. Tu je predstavljen još jedan važan projekt – gradnja lukobrana za pristan katamarana u izvedbi Županijske lučke uprave.

Pet milijuna kuna uloženo je u sanaciju deponija komunalnog otpada "Borovik" i opremanje reciklažnog dvorišta, a jedna od strateških investicija ovog otoka nadomak Splita je i Livka. Uvala na južnoj strani Šolte odavno je cilj jednog investicijskog fonda iz Londona, grčkih vlasnika koji tu žele izgraditi hotel, zaposliti 150 radnika, a sve "teži" 180 milijuna eura. To bi otvorilo mogućnost zapošljavanja 150 do 180 osoba.

trilj Sastanak gradonačelnika i načelnika sa županijskim čelnicima

ŽUPAN BLAŽENKO BOBAN S NAJBLIŽIM SURADNICIMA OBIŠAO TROGIR, DRVENIK VELIKI I MALI, OKRUG, ŠOLTU I CETINSKU KRAJINU

OSIGURATI BOLJI ŽIVOT u svakomu kutku županije

uz riječi zahvale županu i njegovim suradnicima, trogirski gradonačelnik Ante Bilić je dosadašnju suradnju sa Splitsko-dalmatinskom županijom ocijenio vrlo dobrom.

Nakon Trogira, župan se sastao u općini Okrug s tamoš-

njim načelnikom Ivicom Radićem.

Škola sve punija Prvi dan veljače, četvrtak, Boban je iskoristio za obilazak otoka Šolte kako bi se, sa su-

radnicima, na terenu uvjerio u realizirane projekte, kao i one u fazi provedbe, u kojima je znatnim financijskim sredstvima sudjelovala i Županija. Sa županom u pratnji bili su njegov zamjenik Ante Šošić i Stipe Čogelja, pročelnik

Upravnog odjela za turizam i pomorstvo.

– Svjesni činjenice da nam je potreban ravnomjeran razvoj, kako Dalmatinske zagore, tako i svih otoka, nastavili smo s provedbom važnih projekata za budućnost otoka Šolte – ista-

knuo je u pozdravnoj riječi načelnik Nikola Cecić Karuzić, detaljno informirajući goste o dosadašnjim aktivnostima i budućim planovima Općine. Župan Blaženko Boban je načelnika pozdravio prije svega kao dugogodišnjeg prijatelja

i kolegu, a zatim i kao jednog od najagilnijih i upornijih načelnika u županiji. Od strateških projekata i gorućih problema Šoltana, istaknuti su: odlagalište otpada, turistički projekt u uvali Livka, kanalizacija u Stomorskoj, izgradnja županijskih

Konac prvog radnog tjedna veljače, župan je iskoristio za radni sastanak s gradonačelnicima i načelnicima gradova i općina cetinskoga kraja. Razgovaralo se o izgradnji i obnovi prometnica, gospodarskim, infrastrukturnim i demografskim pitanjima te mjerama za unaprjeđenje i razvoj cetinskoga kraja.

Otvarajući sastanak, župan je kazao kako je ovo zapravo jedan u nizu dogovorenih sastanaka prilikom susreta načelnika i gradonačelnika sa županom održanog na Klisu.

Istaknuo je kako je vrlo bitno da se sudionici sastanka dogovore oko planiranih projekata, kako bi ih zajedno predstavili na nacionalnoj razini.

U ime domaćina, sudionicima sastanka obratio se gradonačelnik Trilja i saborski zastupniki Ivan Šipić, koji je kazao kako će se u ministarstvima i Vladi osobno zauzeti za projekte Cetinske krajine.

– Cilj nam je uspostaviti suradnju s ministarstvima. Nakon ovog sastanka uputit ću informativno pismo u resorna ministarstva i Vladu RH te ću se založiti da dogovorene projekte, koji su od iznimne važnosti za život u Cetinskoj krajini, zajedno predstavimo u ministarstvima – kazao je Šipić.

Gradonačelnica Sinja Kristina Križanac složila se da je ovaj sastanak od iznimne važnosti za cetinski kraj.

– Jedino kroz ovakav oblik komunikacije možemo rješavati naše probleme. Brojne kritične točke su nam zajedničke, a imamo i neke koje nas razlikuju. Dijelimo iste probleme te cijenim da je ovo način da naši saborski zastupnici, zajedno s nama, naprave sve što mogu za ovaj naš kraj. Samo međusobna suradnja može dati rezultate – kazala je Križanac.

Ceste, struja, voda...

Petar Škorić, ravnatelj Županijske uprave za ceste Split, istaknuo je kako su zadnjih nekoliko godina uložena znatna financijska sredstva i za uređenje županijskih cesta u svim jedinicama lokalne samouprave na području Cetinske krajine, a u planu su daljnji radovi na poboljšanju prometne infrastrukture Saša Kraljević, direktor Elektrodalmacije Split, među ostalim je kazao kako je HEP u zadnje tri godine u razvoj infrastrukture u Cetinskoj krajini uložio 40 milijuna kuna, a ove godine planira uložiti još oko 7,5 milijuna kuna.

Irina Putica, voditeljica Vodnogospodarskog odjela za slivove južnog Jadrana Hrvatskih voda, pohvalila je dva velika projekta koji se provode na području Cetinske krajine, a koji se financiraju iz fondova EU-a. Riječ je o projektima Aglomeracija Sinj, vrijednom 31 milijun eura, i Aglomeracija Trilj – Otok – Dicmo, vrijednom 23 milijuna eura.

Kao jedan od većih problema u Cetinskoj krajini, kao i u ostatku županije, ali i cijele Hrvatske, istaknut je nedostatak liječnika specijalista, no najavljeno je i kako će za koji dan početi 28 novih specijalizacija unutar Doma zdravlja.

Na kraju sastanka župan Blaženko Boban je kazao kako se nada da će većina predstavljenih projekata u dogledno vrijeme biti realizirana, te je potaknuo čelnike lokalne samouprave cetinskog kraja na još veći angažman u izradi projekata za EU fondove.

10

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE veljača 2018.

11

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE veljača 2018.

program podizanja kvalitete turističke ponude ŽUPANIJA ĆE TREĆU GODINU ZAREDOM NOSITELJIMA SMJEŠTAJA U DOMAĆINSTVIMA DODIJELITI BESPOVRATNA SREDSTVA

Turistički rekordi lete na 'pogon'

OBITELJSKOG SMJEŠTAJA

Hrvatska broj 1 u svijetu!

Projekt uređenja turističkih staza

Hrvatska je zemlja s najboljim ocjenama obiteljskog smještaja u svijetu s prosječnom ocjenom od 9,0 (izvor Booking.com)

Županijsko vodstvo prepoznalo je visoke potencijale za razvoj aktivnog turizma te pokrenulo projekt uređenja staza u funkciji aktivnog turizma u zaleđu Splitsko-dalmatinske županije. Riječ je o projektu kojim bi se stvorila mreža rekreativnih i tematskih staza, a koji bi doprinio turističkom aktiviranju navedenog područja.

Splitsko-dalmatinska županija će objaviti Javni poziv za iskazivanje interesa za partnerstvo u projektu, a prijaviti se mogu jedinice lokalne samouprave u županiji.

vojko bašić/hanza media

imotski

Forum obiteljskog smještaja

tom dubravec/hanza media

zmijavci

Piše: Anita Aranza

P

rethodnu turističku godinu pamtit ćemo po izvanrednim rezultatima i rekordnom turističkom prometu. Hrvatsku je posjetilo 17 milijuna turista te je ostvareno 100 milijuna noćenja, od čega, čak, 35 milijuna u obiteljskom smještaju. Splitsko-dalmatinska županija ima više od 25 tisuća pružatelja smještaja u domaćinstvima, koji u svojim objektima imaju više od 155 tisuća kreveta. Radi se o tržištu koje je u posljednjih nekoliko godina doživjelo značajan uzlet.

Hrvatsko tržište je jedno od najvećih i s najvišim stopama rasta obiteljskog turizma u Europi, a predviđanja su da će se i nastaviti. Obiteljski smještaj

u našoj županiji čini gotovo 70 posto ukupnih turističkih smještajnih kapaciteta. Stoga je jasno koliko je obiteljski turizam značajan, ne samo za ukupne turističke rezultate, nego i u pogledu snage malih poduzetnika i napretka cjelokupnoga gospodarstva. Istodobno, unaprjeđenje ove vrste smještaja predstavlja i značajan potencijal za daljnje pozicioniranje naše županije kao uspješne turističke destinacije tijekom čitave godine.

U Zagori niču kuće i bazeni Značenje kontinuiranog ulaganje u kvalitetu usluge prepoznala je i Splitsko-dalmatinska

hanza media

Obiteljski smještaj u našoj županiji čini gotovo 70 posto ukupnih turističkih smještajnih kapaciteta, a u prethodne dvije godine pravo na sufinanciranje ostvario je 351 korisnik, kojima je odobreno više od 5.000.000 kuna bespovratnih sredstava. Program za ovogodišnje sufinanciranje objavljen je na mrežnim županijskim stranicama

Splitsko-dalmatinska županije predstavila je Program podizanja kvalitete turizma kroz dodjelu bespovratnih sredstava privatnim iznajmljivačima na Forumu obiteljskog smještaja u Spaladium Areni, u sklopu "Adriatic Gastro Showa", a u organizaciji HGK-a i Sekcije obiteljskog smještaja Splitsko-dalmatinske županije.

Na dvodnevnom nacionalnom Forumu obiteljskog smještaja u Zagrebu dodijeljena su priznanja "Turistički cvijet za hrvatski turizam" za kategorije obiteljskog turizma i EHHA priznanja za Europsku kuću godine. Čak četiri od deset najboljih kuća za odmor u Europi za 2017. nalaze se upravo u Hrvatskoj. županija koja već treću godinu nositeljima turističke ponude u obiteljskom smještaju dodjeljuje bespovratna sredstva kroz Program podizanja kvalitete turističke ponude. U prethodne dvije godine pravo na sufinanciranje ostvario je 351 korisnik, a odobreno je više od 5.000.000 kuna bespovratnih sredstava.

Ovogodišnji program donosi i neke novitete, a sredstva će se dodjeljivati u dvije mjere, s naglaskom na Mjeri kojom se potiče registriranje novih objekata na području zagorskog dijela županije. Program namijenjen podizanju kvalitete turističke ponude objavljen je na županijskim mrežnim stranicama, a prijavitelji mogu očekivati izdašna bespovratna sredstva.

– Svjedoci smo mnogobrojnih kuća za odmor koje se otvaraju diljem Imotske krajine – više od 150 kuća za odmor te isto toliko bazena. Lijepo je vidjeti da nakon godina stagnacije to područje doživljava procvat bar u jednom segmentu, a cilj nam je ovaj trend prenijeti i na ostatak Dalmatinske zagore – istaknuo je Stipe Čogelja, pročelnik županijskog Upravnog odjela za turizam i pomorstvo.

Zaleđe nudi brojne mogućnosti u vidu novih smještajnih kapaciteta, razvoja aktivnog turizma, bogate gastronomije, kulturne baštine, neiskorištenih, netaknutih prirodnih atrakcija.

Sve brojniji gosti omogućit će stanovništvu Zagore da postanu sudionicima turizma, a širenjem tržišta na nerazvijene dijelove županije, djelovat će pozitivno na demografski oporavak, poticanje samozapošljavanja i zaustavljanje raseljavanje domicilnog stanovništva, a upravo su to ciljevi Županije, na čelu s Blaženkom Bobanom.

Dodatni sadržaji Mjera I. - Podizanje kvalitete postojećih objekata u domaćinstvu u Splitsko-dalmatinskoj županiji pretpostavlja maksimalan iznos potpore do 30 tisuća kuna.

Ciljevi su: povećanje kvalitete smještajnih kapacitete kroz dodatne sadržaje, povećanje zauzetosti smještajnih kapaciteta i produljenje sezone, poticanje razvoja aktivnog turizma u županiji, društvena i ekološka odgovornost te štednja energije i korištenje obnovljivih izvora.

Prihvatljive aktivnosti su sljedeće: Nabava i ugradnja sustava koji omogućuje proizvodnju električne energije, grijanje i hlađenje objekta te pripremu tople vode, koja se koristi u domaćinstvu, iz sustava obnovljivih izvora energije (kogeneracijski i trigeneracijski sustav);

1

2 3

Uređenje te opremanje novih dječjih igrališta i sportskih terena; Izgradnja i opremanje isključivo novih bazena, minimalne vodene tlocrtne površine 30 metara četvornih za vanjske bazene i minimalne vodene tlocrtne površine 20 metara četvornih za unutarnje bazene (unutar čvrstih objekata), uz uvjet da uz planirani bazen podnositelj zahtjeva mora imati registrirane minimalno tri sobe, odnosno šest stalnih kreveta; Ugradnja i opremanje isključivo novih hidromasažnih bazena za vanjsku ili unutarnju upotrebu te novih sauna (isključivo za objekte koji u ponudi nemaju vanjski i/ili unutarnji bazen); Kupnja bicikla, električnih bicikla, biciklističke opreme te uređenje prostorija za smještaj bicikla, uz uvjet dobivanja certifikata Bed&Bike; Kupnja ostale sportske opreme za razvoj aktivnih oblika turizma (kajaci, kanui, SUP-ovi, daske za surfanje i jedrenje...)

4

5 6

Potpora do 75.000 kuna Mjera II. - Poticanje kategoriziranja većeg broja novih objekata u domaćinstvu, kategorija "Kuća za odmor” u zaleđu Splitsko-dalmatinske županije "otvara" maksimalan iznos potpore do 75 tisuća kuna.

Ciljevi Mjere II. su sljedeći: veći broj smještajnih kapaciteta u zaleđu županije; razvoj ruralnog turizma; razvoj poljoprivredne proizvodnje; pokretanje ostalih gospodarskih subjekata; zaustavljanje raseljavanja domicilnog stanovništva; očuvanje kulturne baštine, tradicije i specifičnosti destinacije.

Prihvatljive aktivnosti su obnova, proširenje, uređenje i/ili opremanje postojeće zgrade, s ciljem stavljanja u funkciju "Objekt u domaćinstvu" – kategorija "Kuća za odmor".

P rog ra m je 2 3. veljač e objavljen na mrežnim stranicama Splitsko-dalmatinske županije www.dalmacija.hr

12

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE veljača 2018.

13

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE veljača 2018.

Pripremila Ana-Marija Škorić

čuvari bisernog krajobraza SOLIN

JAVNA USTANOVA MORE I KRŠ UPRAVLJA ZAŠTIĆENIM DIJELOVIMA PRIRODE NA PODRUČJU ŽUPANIJE

EU u sedam projekata

18. siječnja

Sastanak s predstavnicima MUP-a Na sastanku s predstavnicima MUP-a razgovaralo se o problematici smještaja policijskih službenika u PU splitsko-dalmatinskoj. Sastanku su nazočili Cvjetko Obradović, pomoćnik ministra, Dražen Vitez, zamjenik glavnog ravnatelja policije, Slobodan Marendić, načelnik PU splitsko-dalmatinske te Dragana Podner iz Kabineta ministra i zamjenik župana Luka Brčić. Osim predstavnika MUP-a i Županije, razgovoru su nazočili i županijski pročelnik Upravnog odjela zajedničkih poslova Damir Gabrić, gradonačelnik Imotskog Ivan Budalić i zamjenik gradonačelnika Splita Nino Vela.

ulaže 99 milijuna kuna!

Piše: Ivan Gabelica, ravnatelj JU MORE I KRŠ fotografije: dalmatian-nature.hr

Riječ je o projektima očuvanja posebnog ihtiološkog rezervata Jadro, spomeniku prirode Modra špilja i Medvidina špilja na otoku Biševu, spomeniku parkovne arhitekture GaragninFanfogna u Trogiru, značajnom krajobrazu Pakleni otoci i masivu Dinare

U

medijima se često piše o nacionalnim parkovima i parkovima prirode. Naime, svi su čuli za Park prirode Biokovo, ali malo tko zna da su kanjon rijeke Cetine, Pakleni otoci i Zlatni rat područja zaštićena u kategoriji značajnih krajobraza. Biseri naše Splitsko-dalmatinske županije promovirani su kao turističke destinacije, pa se često zaboravi da je očuvanje izvornog stanja zaštićenih područja prioritet javne službe. A o zaštiti prirode četrdeset jednog zaštićenog područja Splitsko-dalmatinske županije brine Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije, skraćenog naziva More i krš.

Uz gore spomenute značajne krajobraze, kojih ukupno ima šesnaest, ustanova čuva izvornost spomenika prirode kojima pripada nadaleko poznata Modra špilja, posebnih rezervata poput Pantana, Vrljike i Jadra, te spomenika parkovne arhitekture, kojih ima osam na prostoru naše županije.

Službu koja svakodnevno nadzire djelatnosti u zaštićenim područjima čini šestero djelatnika, među kojima jedan ophodi isključivo područja Imotske krajine, jedan pod-

jadro

kronologija događanja

kanjon rijeke cetine

24. siječnja

Posjet veleposlanika Ujedinjenog kraljevstva i Sjeverne Irske

Uređenja napuštenog tupinoloma u Majdanu

ručja otoka Brača, a ostali su raspoređeni u ostala zaštićena područja.

Ljetni pritisci na prirodu Opseg posla naročito raste uoči turističke sezone, kada su pritisci na prirodu najveći.

Stoga ustanova već dugi niz godina radi na uspostavi posjetiteljske infrastrukture u svim zaštićenim područjima kako bi se na ispravan način usmjerilo posjetitelje te reguliralo radnje unutar područja. Perjanicu ulaganja u posjetiteljsku infrastrukturu,

Projekt spomenika parkovne arhitekture Garanin-Fanfogna

modra špilja, biševo

medvidina špilja, biševo

projekt Poučna staza Imotska jezera – Gaj, najvećim dijelom financira Svjetska banka u iznosu od oko dva milijuna kuna. U sklopu izgradnje poučne staze napravljeni su sanitarni sklopovi na Crvenom i Modrom jezeru, sjenice, infopunkt, česme za vodu, vidikovci, postavljeno je osam velikih interpretacijskih ploča i 40 manjih pješačkih i orijentacijskih ploča te putokaza, koji usmjeravaju posjetitelje kroz 6,5 kilometara staza.

Ustanova je proteklih godina uredila i staze na Vidovoj gori te stazu Leopolda Mandića u kanjonu rijeke Cetine. Međutim, prilika za značajnijim ulaganjima ukazala se tek nakon otvorenja natječaja iz fondova Europske unije. Od ove godine, ustanova će, u suradnji s mnogobrojnim partnerima, među kojima možemo istaknuti Splitsko-dalmatinsku županiju, te gradove Komižu, Solin i Trogir, ulagati u očuvanje posebnog ihtiološkog rezervata Jadro, spomenika prirode Modra špilja i Medvidina špilja na otoku Biševu, spomenika parkovne arhitekture Garagnin-Fanfogna u Trogiru,

značajnog krajobraza Pakleni otoci te masiva Dinare na, čijoj se zaštiti intenzivno radi od 2011. godine. Naime, riječ je o sedam projekata koji se financiraju sredstvima Europske unije, čija ukupna vrijednost iznosi čak 99 milijuna kuna.

Na tri projekta Javna ustanova More i krš je voditelj: Jadro-izvor života, Garagninov vrtal – Europski park svih Trogirana i Dinara, a na preostala četiri partner. Projekt RiTour vodi Rera, IMPRECO Općina Staranzano iz Italije, Posjetiteljski centar Modra Špilja – Biševo vodi Grad Komiža, dok je vodeći partner projekta Skriveni habitati Splitsko-dalmatinska županija. Uz projekte posjetiteljske infrastrukture ustanova se može pohvaliti višegodišnjim projektom monitoringa Eleonorina sokola, vrste koja se u Republici Hrvatskoj gnijezdi isključivo na području pučinskih otoka naše županije.

Izdavaštvo, kongresi...

Tu je i projekt koji financira Splitsko-dalmatinska županija, Studija sidrišta, kojim se

Garagnin-Fanfogna u trogiru

predlažu tipska rješenja sidrišta za očuvanje staništa ekološke mreže Natura 2000, među kojima su naročito osjetljiva naselja endemske vrste Sredozemlja, posidonije. Od 2016. godine proširen je obuhvat značajnog krajobraza kanjona rijeke Cetine koji se sada proteže do brane Prančević.

Javna ustanova More i krš do sada je izdala 15 publikacija, od čega pet knjiga, četiri brošure i šest letaka. Osim tih publikacija sufinancirala je izdavanje još njih 12, od čega pet knjiga, šest brošura i jednu planinarsku kartu. Djelatnici Ustanove sudjelovali su na 15 kongresa i simpozija na kojima su prezentirali 17 radova.

Dugi niz godina provodi se obilježavanje značajnijih datuma zaštite prirode, poput prošlogodišnjeg Kupa u podvodnoj fotografiji "Antun Gavranić", kojim je obilježeno 50 godina zaštite Medvidine špilje, Zelene špilje, otoka Ravnika i Uvale Stiniva na otoku Visu.

Opširnije o Javnoj ustanovi More i krš i njezinim aktivnostima možete pročitati na novoj web-stranici: www.dalmatian-nature.hr.

pakleni otoci

Župan Blaženko Boban primio je veleposlanika Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, Nj. E. Andrewa Stuarta Dalgeisha, kim je u pratnji bila Sarina Kalebota, prokonzulica u Splitu. Župan se prisjetio svoga gradonačelničkog mandata u Solinu kada je njega i suradnike iz lokalne samouprave grada Solina prepoznao tim stručnjaka iz Oxforda koji su u travnju 2015., u organizaciji Europe Bussines Assembly, nagradili grad Solin i još 11 manjih gradova Srednje i Istočne Europe nagradom "Prime Bussines Destination".

"Bogata iskustva trodnevnog boravka u Londonu puno su mi pomogla u mom daljnjem radu u lokalnoj i područnoj samoupravi - istaknuo je župan Boban, te dodao: - Sve više gostiju iz Velike Britanije, koji su poznati kao najbolji potrošači, dolazi u Hrvatsku i posebno u našu županiju.

S veleposlanikom sam razgovarao o mogućnostima suradnje upravo u području turizma, kako atraktivnim događajima iz arheološko-povijesnog i drugih oblika turizma privući goste iz Britanije u veljači i ožujku, te općenito u vrijeme izvan turističke sezone. Župan je naglasio mogućnost bolje suradnje u razmjeni iskustava i komercijalizaciji proizvoda iz stočarstva, ali i ICT područja po čemu želimo biti prepoznati na stranim tržištima. U tom pravcu se priprema odlazak izaslanstva Županije u London u travnju ove godine, u kojemu bi bili i predstavnici OPG-ova s ciljem prezentacije vrhunskih ulja, vina i sireva na engleskom tržištu.

Veleposlanik Dalgeish je naveo primjer Stratforda koji je na tržištima Amerike i Japana uspješno "prodao" priču o Wiliamu Shakespearu, te je od vrlo malog broja posjetitelja dosegao brojku od nekoliko stotina tisuća turista godišnje. "Ovdje mi se posebno sviđa obavljanje poslova za vrijeme ispijanja kave jer sam se uvjerio kako se u neposrednom kontaktu 'oči u oči' mogu obaviti kvalitetniji poslovni dogovori nego za vrijeme službenih sastanaka u uredima“, kazao je veleposlanik.

25. siječnja

Rumunjski konzulat od 8. ožujka u Splitu Župan Blaženko Boban i veleposlanik Rumunjske Constantin Mihail Grigorie istaknuli su kako će zajednički raditi na proširenju suradnje na području gospodarstva, posebno autoindustrije, ICT tehnologija, turizma i znanosti. Za prošlogodišnjeg posjeta Županiji veleposlanik Grigorie je najavio otvaranje počasnog konzulata Rumunjske u Splitu, što je zakazano za 8. ožujka. Župan i veleposlanik su najavili nastavak suradnje na unaprjeđenju političke, gospodarske i kulturne suradnje na svim razinama. U tom pravcu će dogovarati skori susret gospodarstvenika iz Dalmacije i Rumunjske. Od ranije znamo za uspješnu suradnju tvrtke AD Plastik s rumunjskom Faurecia Automotive Holding koja proizvodi auto dijelove za tvornicu Renault u Rumunjskoj. To je primjer koji bi uskoro mogle slijediti i neke druge tvrtke iz naše županije. Rastom standarda

14

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE veljača 2018.

15

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE veljača 2018.

Pripremila Ana-Marija Škorić

kronologija događanja u Rumunjskoj, raste i broj njihovih turista u Hrvatsku. Prošle je godine više od 100 tisuća Rumunja provelo odmor na području RH, a velik dio njih posjetio je i Dalmaciju. Zamjenik župana Luka Brčić se prisjetio posjeta hrvatskoj zajednici u Rumunjskoj koja broji oko 14 tisuća Hrvata u naseljima Jabalče, Klokotić, Lupak, Ravnik, Vodnik i Karaševo. S Hrvatima Karaševa posebno dobre odnose već dugi niz godina održava vodstvo Općine Zmijavci. Počasni konzul Republike Rumunjske u Splitu bit će Stjepan Roglić. Uz Roglića, u pratnji veleposlanika u Županiji su bili još konzul Aurel Geoergescu i opunomoćeni ministar Florian Antohi.

29. siječnja

Donacija splitskom KBC-u Splitsko-dalmatinska županija donirala je Zavodu za intenzivnu pedijatriju pri Klinici za dječje bolesti KBC Split respirator, aparat koji podržava disanje kod teško bolesne i životno ugrožene djece i odraslih. Župan Blaženko Boban izvršio je primopredaju uređaja splitskoj bolnici koju je uz zahvalu preuzeo ravnatelj KBC Firule Ivo Jurić.

"Ovaj respirator će značiti bitnom poboljšanju zdravstvene njege male djece koja su ugrožena respiratorno, a i životno. Dječji odjel je za sada dobro opremljen. Uvijek postoje potrebe za novijim instrumentima koji koštaju puno i mi ih u mogućnostima nabavljamo“, kazao je ravnatelj Jurić. Župan je naglasio da će ovaj respirator ispuniti svrhu ukoliko spasi jedan dječji život.

31. siječnja

Zimski olimpijci u Županiji "Da mi je netko 19. lipnja, kada sam postao župan, govorio kako će doći dan u kojem ću ispraćati zimske olimpijce iz Splita rekao bi da nešto s tom osobom nije u redu, no u Dalmaciji i Splitu je sve moguće", kazao je župan prilikom riječi dobrodošlice našim zimskim olimpijcima.

"Ivan Šola i njegova ekipa imaju već toliko iskustva, prepoznatljivi su u svijetu. Hvala vam svima jer za Blaženka, ili bilo kojeg drugog političara malo tko zna izvan ovog područja, ali za vas sportaše znaju gotovo svi na svijetu. Kad se vratite opet ćemo imati prijem jer ste vi za mene i našu županiju već zlatni na zimskim olimpijskim igrama", kazao je župan Boban.

Prva hrvatska sanjkašica Daria Obratov je otkrila kako je njezin put do Igara, na kojem je bilo dosta razočaranja i uspjeha, dug 12 godina te joj je čak dva puta izmakla sreća da ode na zimske olimpijske igre. Pripremala se u Njemačkoj intenzivno zadnjih osam godina i napokon je rad urodio plodom.

Direktor i izbornik bob reprezentacije Hrvatske i glavni tajnik Hrvatskog sanjkaškog saveza Ivan Šola tvrdi kako će nadzirati cijelu situaciju i dati sve od sebe da naš tim napravi što bolji rezultat. Istaknuo je i da je sam odlazak na Olimpijske igre u bobu veliki rezultat s obzirom da su imali jako teške kvalifikacije. Na primanju kod župana bila su još i dvojica reprezentativca u bobu četvorosjedu, Đulijano Koludra i Antonio Zelić, te Vladimir Dugandžić kao dobri duh našeg olimpijskog tima.

7. veljače

Šest novih vozila Zavodu za hitnu medicinu Ključeve šest novih vozila hitne medicinske pomoći predao je župan Boban ravnatelju Zavoda za hitnu medicinu SDŽ, dr. Leu Luetiću. Vozila ukupne vrijednosti gotovo 3,3 milijuna kuna služit će ispostavama Makarske, Supetra, Vrgorca, Trogira, Omiša i Solina.

“U skladu s našom ustaljenom praksom koju su počeli moji prethodnici, i na tome im se zahvaljujem, evo i na početku ove godine Županija predaje šest vozila Hitne pomoć koja će služiti za još kvalitetniji, hitniji, brži i bolji prijevoz pacijenata. Nadam se da su naši pacijenti jako zadovoljni posljednjih godina s uslugama naše Hitne pomoći te da će biti još zadovoljniji sada kada im dodatno osiguravamo nova i ekspeditivna vozila Hitne pomoći“, rekao je Boban.

kronologija događanja

'edukacijski it centar'

Zavod za hitnu medicinu trenutno ima 120 vozila, od čega je 50-ak novih.

Time SDŽ ima najbolji prosjek starosti vozila u Hrvatskoj.

"U svakoj ispostavi bi trebala biti najmanje dva dobra vozila ako je u ispostavi jedan tim. Ako imamo dva tima hitne medicine, onda se broj pričuvnih vozila povećava. Međutim, mi nemamo samo timove hitne medicine, imamo i sanitetski prijevoz. Imamo politiku da najbolja nova vozila stavljamo u tim hitne medicine za pružanje hitnih intervencija, a ona malo starija izvlačimo u sanitetski prijevoz i na taj način vozila ostaju u određenoj upotrebi“, istakao je dr. Luetić.

PREDSTAVLJEN PROJEKT JAČANJA INFORMATIČKO-KOMUNIKACIJSKOG SEKTORA U ŽUPANIJI

9. veljače

Inkubator budućih IT stručnjaka Internet omogućuje rad posvuda i u svako doba, a na tržištu rada sve je veća potražnja za informatičkim stručnjacima. Mladi s područja cijele županije mogu ovdje ostati živjeti i biti uspješni - kazao je župan Boban Pripremili: D. Brčić i I. Baćak fotografije: miroslav lelas

Z

a vrijeme kampanje kao kandidat za župana Splitsko-dalmatinske županije, Blaženko Boban je kao jedan od svojih temeljnih projekata najavio jačanja ICT sektora na području cijele županije. Osnivanje i početak rada Edukacijskog IT centra Splitsko-dalmatinske županije – EDIT Splitsko-dalmatinske županije jedan je dio tog najavljenog sveobuhvatnog projekta nazvanog ICT županija. EDIT bi trebao odgovoriti na izazove projekta ICT županija u dijelu popularizacije IT zanimanja i provođenja informatičkih edukacija s ciljem povećanja broja informatičkih stručnjaka i aktivnih IT tvrtki.

– Cilj projekta je Splitsko-dalmatinsku županiju pozicionirati kao vodeću županiju u Hrvatskoj u ICT sektoru. I ovaj projekt, kao i drugi koje sam pokrenuo od početka mandata,

usmjeren je i na demografsku obnovu županije. Budući da internet omogućuje rad u bilo koje doba i bilo gdje, a na tržištu rada sve je veća potražnja za informatičkim stručnjacima, mladi s područja cijele županije mogu ovdje ostati živjeti i biti uspješni – kazao je župan Boban na početku predstavljanja ovog strateškog županijskog projekta.

Stranci traže IT stručnjake Naime, jedan od glavnih problema ICT sektora u našoj županiji je nedostatak dobro obučenih IT kadrova. Na području Splitsko-dalmatinske županije registrirano je 220 IT tvrtki u kojima je oko 1500 za-

poslenih. Većina tih tvrtki, pogotovo novoosnovanih, isključivo je izvozno orijentirana, što znači da svoje proizvode i usluge prodaju na zahtjevnom inozemnom tržištu. Također, postoji trend dolaska stranih tvrtki u Split, koje osnivaju svoje podružnice i izravno zapošljavaju lokalne IT stručnjake ("HR Cloud", "Typeqast", "Cloudsense", "Atos"...), jer su prepoznale stručni potencijal lokalnih stručnjaka, ali i zbog drugih obilježja, poput ugodnog podneblja za život i rad.

Upit obično uključuje interes za 10 do 100 IT stručnjaka, najčešće izuzetno dobro plaćenih programera. Međutim, stvar tu obično "puca" jer IT stručnjaka koje je moguće u kratkom roku angažirati na tržištu

Učenici će izrađivati web stranice Na kraju edukacije EDIT – Škola programiranja svaki učenik samostalno će izraditi web aplikaciju na zadane teme i prezentirati je, a za najbolje radove predviđene su nagrade. Župan Boban je najavio širenje projekta i na druge škole u županiji, kao i edukaciju učenika 3. i 4. razreda srednjih škola, te 4. i 5. razreda osnovnih škola.

Ministar Ćorić: Lećevica i prije 2023.

Damir Gabrić, Blaženko Boban i Damir Brčić na predstavljanju projekta Edukacijskog IT centra

Vedran Vukotić, regionalni direktor ICT tvrtke "HR Cloud"

Prof. dr. sc. Saša Mladenović osmislio je programe za osnovce

Ante Bartulović je osmislio edukaciju srednjih škola

rada u Splitu i županiji jednostavno više nema.

Fakulteti splitskog Sveučilišta prosječno godišnje isporučuju oko 250-280 stručnjaka IT profila, koje tržište rada apsorbira u cijelosti i još mu na godišnjoj razini već sada nedostaje oko 100 IT stručnjaka. Župan Boban sa svojim suradnicima prepoznao je ovaj trenutak u gospodarstvu županije unutar IT sektora i odlučio pokrenuti prije spomenuti projekt pomoći IT sektoru – ICT županija, a ovo je jedna od mjera koje, uz višegodišnju primjenu, mogu rezultirati strukturalnim promjenama u području obrazovanja IT kadrova.

– ICT županija ima za cilj podignuti na višu razinu IT sektor na području cijele županije – kazao je Damir Brčić, voditelj projekta ICT županija. On je posebno zahvalio na pomoći III. gimnaziji, fakultetima, PMF-u i FESB-u čiji su stručnjaci osmislili i provode program edukacije, udrugama DUMP i posebno Split Tech City. Voditelj projekta je posebno pohvalio entuzijazam i trud nastavnika informatike koji sudjeluju u programu, bez čijeg stopostotnog anga-

žmana ovaj projekt jednostavno ne bi bio moguć.

Koliko sve ovo ulaganje i osmišljavanje projekta, čiji će se rezultati vidjeti za nekoliko godina, ima smisla, iznio je čovjek iz prakse, Vedran Vukotić, regionalni direktor ICT tvrtke "HR Cloud".

– Pored ureda u Splitu zapošljavamo još i 30 djelatnika u Zagrebu, jer stručnjake nismo mogli pronaći na splitskom području.

ljaju nastavnici informatike.

Budući da je projekt zamišljen kao praktičan, naglasak je stavljen i na dodatnu edukaciju predavača – 35 nastavnika informatike koji su dodatno obučeni prema modernom programu kako bi djeci prenijeli najnovija i praktična znanja.

Program edukacije, sa svojim timovima, osmislili su prof. dr. sc. Saša Mladenović s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta za programe edukacije osnovnih škola te prof. Ante Bartulović iz III. gimnazije za programe edukacije srednjih škola.

Prof. Mladenović, voditelj EDIT osnovnih škola, rekao je da je ovaj projekt primjenjiv i na državnoj razini, što se definitivno vidi i uvođenjem informatike kao obveznog predmeta u osnovnim školama, te da je velika potreba za nečim takvim.

– Posebno treba istaknuti kako u klasičnom redovitom programu nije dovoljno zastupljeno programiranje, pa su ovakve inicijative svakako dobrodošle.

U tome je Splitsko-dalmatinska županija jedan od pionira, a nadajmo se da će je slijediti i ostale – mišljenja je prof. Mladenović.

Educiraju i predavače Pohvalio bih župana za ovu inicijativu i zahvalio Županiji na spremnosti da koordinira ovim projektom, koji će zasigurno široko popularizirati informatiku i programiranje među učenicima – kazao je Vukotić, te dodao kako je ovaj projekt planiran na duže staze i kako ne sumnja u njegov uspjeh.

Pilot-projekt EDIT obuhvaća 17 škola iz osam gradova s područja cijele županije (Imotski, Makarska, Omiš, Sinj, Trogir, Kaštela, Solin, Split). Uključeno je 480 djece uzrasta 7. i 8. razreda osnovne škole, kao i 1. i 2. razreda srednje škole, a edukaciju obav-

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić u Splitu je informirao predstavnike lokalne i područne vlasti o mogućnostima financiranja projekata gospodarenja otpadom. Kazao je da je 2018. godina izgradnje infrastrukture za učinkovito gospodarenje otpadom. Upoznao ih je s natječajima za financiranje informativnih i edukativnih aktivnosti po pitanju odvajanja otpada, za nabavku spremnika i vozila te za financiranje izgradnje sortirnica. "Što se tiče informiranja, odnosno edukacije, na razini cijele Hrvatske imamo na raspolaganju 42 milijuna kuna. U tijeku je i natječaj za financiranje izgradnje reciklažnog dvorišta, gdje imamo 214 milijuna kuna. Što se tiče nabavke vozila, riječ je o iznosima koji premašuju 150 milijuna kuna, a taj natječaj ide u svibnju. Ukoliko govorimo o izgradnji sortirnica, taj natječaj bit će vrijedan oko 350 milijuna kuna, a natječaj za nabavku spremnika trebao bi biti vrijedan oko 250 milijuna kuna. Većina ovih natječaja bit će kreirana tako da jedinice lokalne samouprave koje pristupe tim natječajima mogu očekivati financiranje iz fondova Europske unije od 85 posto vrijednosti projekata“, kazao je ministar Ćorić.

Naglasio je kako je potrebno sve centre za gospodarenje otpadom dovršiti do kraja financijske perspektive operativnog programa Konkurentnost i kohezija, a to je kraj 2023. godine. Što se tiče projekta ‘Lećevica’, on je u fazi dovršavanja projektne dokumentacije, a ministar se nada kako će se intenzivirati te očekuje da će biti realiziran prije 2023. godine. Župan Blaženko Boban kazao je kako su, obilazeći županiju proteklih dana, naišli na slučajeve od nulte do vrlo visoke faze uređenja, što se tiče komunalnog otpada. "U ovom trenutku primarni je problem edukacija građana i na tome treba raditi. Paralelno s tim treba dovršavati Lećevicu i sortiranje otpada. Čuli smo od ministra koje aktivnosti i natječaji se očekuju u sljedeća dva mjeseca", kazao je Boban.

Ministar Ćorić je s ravnateljom HZJZ Krunoslavom Capakom i gradonačelnikom Splita, Androm Krstulovićom Oparom, obišao odlagalište otpada Karepovac. Ministar Ćorić kazao je kako građani Splita mogu biti mirni. Andro Krstulović Opara je kazao : Sve mjere za smanjivanje neugodnih mirisa se od danas primjenjuju, a sljedećih mjeseci ćemo intenzivirati radove i oni će se raditi i u večernjim terminima kako bi što prije završili ovu prvu neugodnu fazu sanacije.

19. veljače

Veleposlanik Indije posjetio Županiju Župan Blaženko Boban upriličio je primanje za Sandeepa Kumara, veleposlanika Republike Indije u Hrvatskoj. "Možemo ponuditi niz segmenata suradnje, od one turističke i gospodarske, ali isto tako suradnje na planu filmske industrije, koja je kako znamo u Indiji u velikom porastu.

Stoga možemo ponuditi naše lokacije i krajolike, koje su već poznate u svjetskoj filmskoj industriji, a što bi bila odlična promocija naše županije u Indiji“, kazao je župan.

Veleposlanik Kumara naglasio kako bi snimanje filmova svakako povećao zainteresiranost indijskih turista za Hrvatsku i Županiju. "Porast indijskih turista na ovom području je godišnje 100 posto. Također, napravili smo i proslijedili brošure o vašoj zemlji, te na taj način upoznali sve zainteresirane o mogućnostima suradnje“, kazao je veleposlanik. Ponudio je mogućnost besplatnog usavršavanja na području liderstva u Indiji. Dobrodošlicu veleposlaniku zaželio je, u svoje osobno ime i u ime vijećnika Županijske skupštine, Petroslav Sapunar, predsjednik Skupštine. Veleposlanik je najavio skori dolazak indijske ministrice gospodarstva i industrije u Hrvatsku.

16

MOJA ŽUPANIJA • KRONIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE VELJAČA 2018.

tradicija duža od pet stoljeća HVARSKA PROCESIJA U NOĆI S VELIKOG ČETVRTKA NA VELIKI PETAK NEMATERIJALNA JE SVJETSKA BAŠTINA UNESCO-a nikola vilić/hanza media

'ZA KRIŽEN'

Stopama svojih predaka U

laskom u korizmu kršćani se pokornički pripremaju za blagdan Uskrsa, dok se stanovnici otoka Hvara svake godine na doista poseban način uključuju u pobožnosti Svetog tjedna, što je zapravo vrhunac crkvene ili liturgijske godine. Središnji događaj opet će biti čuvena "laička" procesija "Za križen", koja je 2009. uvrštena na Popis nematerijalne svjetske baštine UNESCO-a, a uključeno je, čak, šest mjesta sa središnjeg dijela škoja – Jelsa, Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i Vrboska.

Vrijeme približavanja Gospodinu sa sobom donosi i pripreme križonoša za taj jedinstven čin, vraćanje iseljenih Hvarana svojim domovima, kao i dolaske mnogobrojnih hodočasnika. Svi oni žele proživjeti tu glasovitu tradiciju koja se na otoku njeguje neprekidno više od pet stoljeća i uvijek se održava, bez obzira na studen, kišu ili vjetar.

Jedino ratne 1944. nije se održala zbog njemačke okupacije, ali su je otočani zato organizirali u El Shattu (Egipat). Pri povratku, kao dragu uspomenu, sa sobom su donijeli i napravljene križeve.

Zavjet, pobožnost...

– Glasovita procesija "Za križen" u noći s Velikog četvrtka na Veliki petak spomen je na događaj krvarenja sv. Križića u

Hvaru (6. veljače 1510. godine). I danas, također, imamo poznate i omiljene prijepodnevne procesije "Za križen" na Veliki petak između župa Bogomolje i Gdinj; Poljica i Zastražišća; te od župe Dol do Staroga Grada i u župi Sv. Nedjelja do mjesta Jagodna, dok se u večernjim satima Velikog petka po župama otoka Hvara i Hvarske biskupije u Teoforičnim ili Bogonosnim procesijama nosi Presveto – kazao je fra Stipo Marčinković o ishodištu ovih procesija.

No, što znači biti križonoša – to je stvar zavjeta ili pobožnosti, pa i lijepog prestiža. Spomenimo da su predbilježbe za nošenje sv. Križa u većini mjesta napravljene godinama unaprijed, primjerice u Jelsi čak do

2045., uz napomenu da se prijave najčešće obavljaju upravo u korizmi, pa se očekuje da će to već uskoro porasti za još nekoliko godina. A, u 2018. procesije će iz župnih crkava stopama svojih predaka na križni put dugačak gotovo 25 kilometara povesti: Vinko Milevčić (Jelsa), Josip Jurić (Pitve), Niko Gurdulić (Vrisnik), Ivo Plenković (Svirče), Petar Razović (Vrbanj) i Robert Gabelić (Vrboska).

Molitva i pjesma U rukama će nositi raspela obavijena crnim velom, teška od 10 do 18 kilograma, cijele noći neće biti odmora jer nigdje ne smiju sjesti, niti Križ spustiti na zemlju.

Znakovito je da se procesije, u kojima su tisuće vjernika i hodočasnika, odvijaju u svih šest mjesta, smjerom kazaljke na satu tako da se za vrijeme višesatnog trajanja procesije križevi nikada ne sretnu. Uz križonošu gre svečana pratnja, sa šumom kandelira, torcih i ferala, te pjevači Gospina plača i oni drugi koji "odgovaraju". Sudionici procesija na svom putu se mole i pjevaju, obilaze crkve i crkvice, a na mjesta polaska vraćaju se tek oko sedam sati. Tu ih dočekuje mnoštvo ljudi sa župnicima, a osobito će biti zanimljivo u Jelsi gdje će križonoša zadnjih 20-ak metara istrčati u zagrljaj svome župniku. Naravno, pozdravit će se i s rodbinom, što redovito izmami i pokoju suzu radosnicu.

mirko crnčević/hanza media

zvonimir barišin/hanza media

Piše: mirko crnčević

Hodočašće vjere i odanosti – Procesija "Za križen" je hodočašće vjere i odanosti, pobožno meditiranje o sebi, o vlastitom odnosu s ljudima i s Bogom, čin produbljenja skrušenja, pokajanja i pokore. U tom smislu potrebno je stvarati i poštovati ozračje tišine, te da u Božjoj prirodi budemo ekološki svjesni.

Od svakog sudionika očekujemo da u procesiji bude hodočasnik, pobožni molitelj koji "diše" ritmom zajednice, te da svojim ponašanjem pridonosi ljepoti i svrhovitosti pobožnosti – rekao je jelšanski župnik don Stanko Jerčić.

Impressum ♦ Moja županija / Kronika Splitsko-dalmatinske županije, informativno glasilo SDŽ ♦ Nakladnik: Splitsko-dalmatinska županija ♦ Uredništvo: Marija Čizmić, mag.iur., Ana-Marija Škorić, prof., Luka Brčić, prof., Anđelka Vuković, mag.oec., Ivan Baćak, dipl. novinar, Linda Nerlović ♦ Glavni urednik Mijo Grabovac ♦ Zamjenik glavnog urednika mr.sc. Davor Pavić ♦ Grafička urednica Sabina Podobnik ♦ Fotografije SDŽ, Hanza Media ♦ Grafička priprema i tisak: Slobodna Dalmacija ♦ Adresa Uredništva Split, Domovinskog rata 2, telefon 021/400 019 ♦ E-mail: splitsko.dalmatinska.zupanija@dalmacija.hr ♦ Web: http://www.dalmacija.hr