Dnevni list Pobjeda 09.02.2020. by Pobjeda

ANALIZA

Srpske vlasti izručile vođu ,,škaljarskog“ klana Crnoj Gori

Zakoni koji regulišu oblast vjeroispovijesti godinama se poštuju u Srbiji, BiH i Hrvatskoj

Zašto SPC jedino u Crnoj Gori traži status ,,države u državi“ Vukotić negirao pokušaj ubistva Radonjića i Stupara Nakon saslušanja u Tužilaštvu, Vukotić je sproveden u Viši sud gdje mu je određen pritvor do mjesec dana. Iz Višeg suda Kotoranin je u Istražni zatvor u Spužu prevezen uz jake mjere obezbjeđenja STR. 7.

INTERVJU: Ministar odbrane Crne Gore Predrag Bošković

Nećemo tolerisati sukobe na protestima

Ako je Bosna i Hercegovina, koja je prošla kroz građanski rat, smogla snage da donese ovakav zakon i potpiše ugovore sa vjerskim zajednicama, za koje smatramo da su vrhunsko civilizacijsko dostignuće, mišljenja smo da bi oni mogli biti uzor i višekonfesionalnoj Crnoj Gori - poručio je direktor STR. 4. i 5. sekretarijata za vjere Republike Srpske Dragan Davidović

STR. 2. i 3.

NAŠA TEMA: Grijanje na drva i ugalj i loš kvalitet goriva su najveći zagađivači

Kad je vjetar jedini spas

Predsjednica udruženja MonteKöln u Njemačkoj Emira M. Ličina o šansama za zapošljavanje naših državljana u ovoj zemlji

Bez znanja jezika nema posla STR. 6.

RAZGOVOR: Ratimir Martinović, pijanista i direktor Međunarodnog festivala KotorArt

STR. 8. i 9.

Kakva je ponuda studijskih programa na Univerzitetu Crne Gore

Studenti žele audio produkciju, turski, španski jezik… STR. 10.

Nećemo iznevjeriti publiku ni ove godine STR. 17.

Politika

Nedjelja, 9. februar 2020.

Ministar odbrane Crne Gore Predrag Bošković

Nećemo tolerisati protesta i bilo koju Poruka istraživača briselskog Centra za evropske političke studije Tobija Vogela

Za Crnu Goru korisnija postojeća metodologija PODGORICA - Za Crnu Goru i Srbiju bilo bi korisnije da pregovore sa Evropskom unijom nastave po postojećoj, umjesto da pređu na novu metodologiju proširenja kazao je istraživač briselskog Centra za evropske političke studije Tobi Vogel. On je u razgovoru za Glas Amerike ocijenio da su kriterijumi metodologije koji bi trebalo da budu usvojeni prije majskog samita Evropska unija - Zapadni Balkan, oštriji od postojećih. Odgovarajući na pitanje šta bi za Crnu Goru značilo ako bi prihvatila novu metodologiju proširenja, imajući u vidu da je najuspješnija država Zapadnog Balkana sa jednim neotvorenim poglavljen, Vogel smatra da bi nova metodologija imala smisla ako se ispostavi da većina poglavlja koje je Crna Gora otvorila spadaju pod tri do pet oblasti. - Ukoliko su, međutim, raštrkana u više oblasti – onda to ne

bi bio slučaj. Na kraju, ta odluka je na Crnoj Gori koju treba da donesu politička i tehnokratska sfera – o tome kako će se odraziti na proces pregovora - kazao je Vogel. Briselski stručnjak ukazuje da, uprkos tome što se nova metodologija proširenja ne odnosi na Crnu Goru i Srbiju koje su najdalje odmakle u procesu evrointegracija, njihova rukovodstva mogu izabrati da promijene okvir po kome pregovaraju sa EU. - Najkraći odgovor na to pitanje bio bi – da. Srbija to može. Ali ne mora da učini, kao uostalom, i Crna Gora. Međutim, pitanje je kako bi se nova metodologija mogla pretočiti u mehanizam pregovora koji su u toku. Tako nešto zavisi od odobrenja država članica Evropske unije, novog pregovaračkog okvira i načina na koji bi se principi izloženi u novom pristupu mogli prevesti u novi pregovarački okvir R. P. kazao je Vogel.

Svjedočimo nezapamćenoj, veoma intenzivnoj kampanji napada na Crnu Goru od strane Srbije sa svih nivoa podržane radikalnim elementima na političkoj i vjerskoj sceni Crne Gore i iz tog razloga smo stručnu tj. ekspertsku podršku zatražili od naših partnera, a sa ciljem jačanja nacionalnih kapaciteta za prepoznavanje i razumijevanje prijetnji, a zatim i za efikasnije suočavanje i odvraćanje istih. Od eksperata iz NATO zemalja dobili smo veoma korisne savjete i smjernice

Bivši predsjednik Opštinskog odbora Crnogorske PODGORICA – Sve ovo što se događa u vezi sa Zakonom o više nije u toj partiji

slobodi vjeroispovijesti preraslo je u politički obračun sa državom i njenim suverenim pravom da uređuje unutrašnja pitanja – kazao je u intervjuu za Pobjedu ministar odbrane Predrag Bošković. Poručuje da je uprkos tome, Vlada odlučna u namjeri da neće tolerisati eskalaciju protesta i bilo koju vrstu sukoba.

Tadić prešao u DPS NIKŠIĆ – Bivši predsjednik Opštinskog odbora Crnogorske Nikšić Dražen Tadić nije više član ove partije, već je pristupio Demokratskoj partiji socijalista, potvrdio je Tadić. On je naveo da je tačna informacija da je nikšićki Opštinski odbor Crnogorske u potpunosti istupio iz partije, ali ne i da su svi članovi pristupili Demokratama. Osipanje u nikšićkom odboru počelo je kad je Crnogorska podržala vlast u Budvi, navodi Tadić. Objašnjavajući svoje razloge za prelazak u DPS, on je naveo da želi stati uz one koji se istrajno bore za svoju zemlju te da mu je Crna Gora, koju želi vidjeti među najrazvijenijim evropskim zemljama, iznad svega. - Uz one kojima je Crna Gora bez alternative, uz one koji sve poštuju, ali na svoje ne daju. Uz one koji u ovom aktuelnom društvenopolitičkom trenutku, kada se jedan zakon koristi kao izgovor za potiranje Crne Gore, čvrsto stoje na braniku svoje domovine, njene državnosti i slobode - navodi Tadić. Dodaje da ne može biti uz one koji tuđu kuću vole više nego svoju, koji šire mržnju i dijele građane po vjeri i naciji. - Živimo u 21. vijeku, kome ne priliče nacionalističke povorke i fašističke poruke. Zato ja i još jedan broj mladih iz Crnogorske biramo DPS, biramo Crnu Goru i njenu srećnu budućnost – zaključuje Tadić u saopštenju. R. P.

POBJEDA: Da li je bezbjednosna situacija u Crnoj Gori zahtijevala da Vojska CG bude u pripravnosti ili na bilo koji način angažovana zbog aktuelnih dešavanja i tenzija u zemlji? BOŠKOVIĆ: Bezbjednosna situacija u Crnoj Gori je stabilna. Nadležni resori, a tu se prije svega mislim na Upravu policije i njene pripadnike, svakodnevno prate dešavanja i učiniće sve kako bi se svaki građanin, bez obzira na vjersku, nacionalnu ili političku pripadnost osjećao bezbjedno i svoje dnevne aktivnosti obavljao nesmetano. Shodno tome, aktuelna situacija u zemlji ne zahtijeva angažovanje pripadnika Vojske Crne Gore, koja obavlja svoje redovne mirnodopske aktivnosti. POBJEDA: Vlada je ponovo pozvala MCP na dijalog. Smatrate li da postoji prostor za kompromis? Je li Vlada spremna na ustupke? BOŠKOVIĆ: Zakon o slobodi vjeroistpovijesti je usvojen i sada slijedi njegova implementa-

cija. Kao što je i više puta rečeno i jasno pokazano, Vlada Crne Gore je uvijek spremna na dijalog. Zakon o slobodi vjeroispovijesti nema za cilj stvaranje podjela, već naprotiv, njime se uklanjaju kulturna i vjerska ograničenja u kojima smo se zatekli, i nastoje se obezbijediti

Sjedište NATO-a u Briselu

jednaka prava ravnpravno svim vjerskim zajednicama u Crnoj Gori. Vlada je već iskazala volju za dijalogom sa MCP, kao i spremnost da se zajednički sagledaju najbolja rješenja za primjenu članova 62-64 Zakona. Spremnost na dijalog je spremnost

Vlade da otkloni svaku sumnju MCP oko daljeg korišćenja vjerskih objekata i tu smo uvijek za konstruktivan pristup. Sa druge strane, nezavisnost Crne Gore, njeno suvereno pravo da uređuje unutrašnja pitanja u skladu sa Ustavom i u korist svih građana Crne Gore su pita-

Politika

Nedjelja, 9. februar 2020.

eskalaciju u vrstu sukoba nja oko kojih nema kompromisa i po tim pitanjima Vlada neće praviti ustupke. POBJEDA: Da li smatrate da je potrebno u ovom momentu razgovarati sa nekim iz srpskih vlasti u cilju spuštanja tenzija, a u svjetlu oštrih izjava koje stižu iz Srbije? BOŠKOVIĆ: Crna Gora je, veoma opravdano, prepoznata kao faktor stabilnosti u regionu i to upravo iz razloga što smo uvijek bili spremni da sva nejasna pitanja rješavamo mirnim putem i kroz dijalog. Trenutno stanje odnosa između Crne Gore i Srbije nije na nivou na kojem trebaju biti odnosi dvije susjedne zemlje i to upravo zbog neprimjerenih poruka sa najviših adresa u Beogradu. Ali kao i do sad, a u ciju doborsusjedskih odnosa, Crna Gora je u svakom trenutku spremna na razgovore. Spremnost na dijalog zahtijeva uvažavanje Crne Gore kao nezavisne, samostalne države i ne daje nikome za pravo miješanje u unutrašnja pitanja Crne Gore i osporavanje njenog Ustavom zagarantovanog prava da ih sama uređuje. POBJEDA: Da li ste sa partnerima u NATO razgovarali o situaciji u Crnoj Gori? Ukoliko jeste, kakve ste poruke dobili od saveznika? BOŠKOVIĆ: Sa našim NATO partnerima razgovaramo u kontinuitetu o svim izazovima kad je Crna Gora u pitanju. Kao što je javnost blagovremeno upoznata, NATO tim za djelovanje protiv hibridnih prijetnji boravio je krajem novembra u Crnoj Gori. Takav jedan tim Alijansa je formirala za potrebe država članica, a Crna Gora je prva saveznica koja je imala priliku da bude domaćin takvoj grupi eksperata. Tim je u Crnu Goru došao na naš zahtjev, a imajući u vidu dešavanja uoči parlamentarnih izbora 2016.

Vlada formirala tim za borbu protiv hibridnih prijetnji POBJEDA: Da li je tačna informacija da je Vlada formirala tim za borbu protiv hibridnih prijetnji? BOŠKOVIĆ: Vlada je formirala inter-resorni tim, sačinjen od predstavnika svih relevantnih resora. Tim ima za cilj praćenje i koordinaciju aktivnosti usmjerenih na jačanje institucija sistema i kapaciteta za razumijevanje i suočavanje sa hibridnim prijetnjama. Inter-resorni tim će po ovim pitanjima sarađivati sa NATO-om u cilju razmjene najboljih iskustava. Kao što sam rekao, naš inter-resorni tim je bio domaćim NATO ekpsertima koji su posjetili Crnu Goru u novembru prošle godine i upravo će na osnovu njihovih smjernica i svakako svoje procjene, raditi i na uspostavljanju odgovarajućeg pravnog okvira koji tretira problematiku hibridnih prijetnji. Razumijevanje prije svega, a zatim i djelovanje na hibridne prijetnje, kao veoma kompleksnu pojavu koja dotiče gotovo sve segmente društva, zahtijeva uvezan, koordinisan i inter-resorski pristup, i upravo je to ono što se formirnjem ovog tima i namjerava postići.

godine, kao i očekivanje za ovo pojačano hibridno djelovanje posljednjih mjeseci. U NATO timu bili su eksperti iz zemalja članica NATO-a koji se bave pitanjima strateških komunikacija, jačanja otpornosti kritične infrastrukture, pitanjima sajber odbrane i sličnim pitanjima. Svjedočimo nezapamćenoj, veoma intenzivnoj kampanji napada na Crnu Goru od strane Srbije sa svih nivoa podržane radikalnim elementima na političkoj i vjerskoj sceni Crne Gore i iz tog razloga smo stručnu tj. ekspertsku podršku zatražili od naših partnera, a sa ciljem jačanja nacionalnih kapaciteta za prepoznavanje i razumijevanje prijetnji, a zatim i za efikasnije suočavanje i odvraćanje istih. Od eksperata iz NATO zemalja, koji su upoznati sa dešavanjima u Crnoj Gori, kao i sa veoma intenzivnom kampanjom dezinformisanja koja se vodi protiv naše države, dobili smo veoma korisne sa-

vjete i smjernice koji će nam pomoći u daljem jačanju institucionalnih kapaciteta za suočavanje sa hibridnim prijetnjama, kao i prilikom izrade potrebnog pravnog okvira u ovoj oblasti. Tom prilikom eksperti su pozitivno ocijenili proaktivan pristup koji crnogorska Vlada ima prema ovom pitanju i naglasili da Crna Gora kao punopravna i ravnopravna članica Alijanse u svakom trenutku može računati na podršku zemalja članica NATO-a, a u skladu sa temeljnim principom solidarnosti na kojem počiva savezništvo. POBJEDA: Da li trenutne tenzije izazvane protestima zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti mogu da prerastu u nešto veće? BOŠKOVIĆ: Vlada Crne Gore odlučna je u namjeri da neće tolerisati eskalaciju protesta i bilo koju vrstu sukoba. Sve ovo što svakog dana gledamo i što se događa u vezi sa Zakanom o slobodi vjeroispovijesti preraslo je u politički obračun sa državom Crnom Gorom i njenim suverenim pravom da samostalno uređuje unutrašnja pitanja. Izgleda da i nakon 14 godina od obnove nezavisnosti svima moramo ponoviti kako bi bilo jasno da je Crna Gora nezavisna država svih građana i članica NATO-a. Opozicionim strukturama mora biti jasno da je političkim nadmetanjima mjesto u parlamentu, a ne na ulicama. Vlada pozdravlja svaki vid protesta koji ima za cilj legitiman, konstruktivan i demokratski vid iskazivanja stavova i mišljenja zarad boljitka života građana. Kada su u pitanju negativna previranja i pritisci, crnogorske institucije već su pokazale spremnost da zaštite crnogorski ustavno-pravni poredak. U skladu sa aktuelnim težnjama Crne Gore ka Evropskoj uniji, a u svijetlu realizovanih evroatlantskih integracija pokazali smo i svakodnevno pokazujemo da su, ne sukobi, nego svijetla budućnost ono čemu težimo, a država Crna Gora i njene institucije će, kao i do sada, osigurati mir unutar svojih granica i nesmetano funkcionisanje svih segmenata drušJovana ĐURIŠIĆ tva.

Komentar Tri puta više prijavljenih POBJEDA: Ministarstvo odbrane raspisalo je poziv za dobrovoljno služenje vojnog roka. Koliko su mladi u Crnoj Gori zainteresovani da budu dio Vojske? BOŠKOVIĆ: Opšte je poznata činjenica da je vojni poziv Crnogorcima i Crnogorkama kroz vjekove predstavljao najuzvišeniji način pokazivanja odanosti državi, i da zasigurno nije bilo ponosnijih junaka u vojničkim uniformama od crnogorskih. U prilog tome govori i to da smo pobjedničkim ratovima ostavili dubok trag i na druge narode i nacije, gdje smo pokazali i dokazali da su riječi ponos, čast, poštenje i hrabrost ekvivalentni našim junacima, kao i da se kako tada, tako i danas, na pomen Crnogoraca i imena Crne Gore vežu samo ove karakteristike. Možemo reći da Crna Gora tadašnjeg i sadašnjeg vremena ima jednu veoma značajnu zajedničku nit, koja se kroz vjekove prožima i biva sve jača i snažnija, a to su hrabri, samosvjesni i društveno odgovorni mladi ljudi čijim venama teče krv njihovih predaka, koji imaju razvijena iskrena osjećanja ljubavi i privrženosti svom narodu i iz tog razloga im je odbrana tekovina našeg društva na prvom mjestu. U pogledu projekta dobrovoljnog služenja vojnog roka, posebno želim da naglasim podatak da je po raspisivanju prvog oglasa bilo tri puta više prijavljenih, nego što je to traženo oglasom, što zaista dovoljno govori o zainteresovanosti naše omladine. Kako je riječ o novom projektu i uspješno završenim ciklusima osposobljavanja, smatramo da će ubuduće ovaj broj rasti. Neminovno je da se ovaj projekat pokazao kao pravi potez Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore i nesvakidašnje iskustvo za svu omladinu u našoj državi, a ovo potvrđuje činjenica da većina njih nakon završetka obuke želi da nastavi angažman u Vojsci Crne Gore. Ono što nas posebno raduje, jeste podatak da je sve više djevojaka koje žele da se oprobaju u ovom projektu, o čemu Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore, kao institucije koje su prepoznate po i više nego uspješnim implementacijama politika rodne ravnopravnosti, posebno vode računa. Svakako, ono što je zaista neminovno i čega smo svi svjesni jeste to da je Vojska institucija koja nikako ne ide bez patriotizma, pa mladi ljudi u našoj državi, i te kako žele da dožive ono što su godinama slušali od svojih djedova i očeva, a ovaj projekat za njih predstavlja samo stepenicu više ka razvijanju osjećaja ponosa što su upravo oni, pa makar to bilo i na ovaj način, njen dio.

Epidemiološko stanje Crne Gore

Piše: Milorad PUSTAHIJA

Povod epidemiji ,,događanja naroda“ u Crnoj Gori nije novodoneseni Zakon, jer takvi postoje i u Srbiji i u Hrvatskoj i diljem civilizovanog dijela zemnog šara, već poništenje jedne države i bilo kakvog prava naroda koji je čine U svemu ovom ludilu ipak je najvažnije zdravlje, te sam odlučio da pišem o epidemiološkom stanju nacije, pardon nacija, ove „građanske i sekularne“ države. Što se tiče korona virusa, tu za sada stojimo dobro. No, poput požara širi se epidemija klerona i šovena virusa, uz kontinuirano prisustvo endemske korupcije. Pogađate: radi se o kleronacionalističkom i šovinističkom virusu, čije sam nazive skratio radi rime. Sve su ovo tradicionalne i endemske boljke našeg regiona, koje svako malo nekontrolisano haraju. Svaka nacija nosi u sebi mutaciju tih virusa, ali je izgleda najopasnija ona kod srbopaćene populacije koja kod njih izaziva patološku tjeskobu i teritorijalnu klaustrofobiju pa ne podnose u svojoj državi i susjedstvu prisustvo drugih i drugačijih. Prvi simptomi su kanoničko i doktrinarno pomamljivanje jeretičke etnofiletističke svetosavske vudu sekte, a onda se pošast nekontrolisano širi preko putira na pričešćima i crkvenim službama i molebanima. Do sada liječenje u dužem istorijskom periodu nije pokazivalo uspjeha, naročito tradicionalne terapije odgoja putem objektivne i stručne crkvene i državne istorije i istorije crkvenog i mirskog prava. Nakon svakog poraza, nije im padalo na um spasenje u Hristovoj vjeri i modernim civilizacijskim vrijednostima, nego opet zalegnu pod etnofiletizam i šire pokliče poput onoga „Srbija do Tokija preko Milvokija“. I kukumavke vračeva u mantijama što im se ne da vlast đe god ih ima, bez obzira na njihovu brojnost i na druge narode sa kojima žive. Pa onda taj plač i kuknjava zakonomjerno prelazi u ,,pravedničko“ nasilje, a završi i sa etničkim čišćenjima... Posljedice i broj žrtava ove epidemije uvijek su tragičnije i brojnije od bilo koje druge epidemije. I jasno je: povod epidemiji ,,događanja naroda“ u Crnoj Gori nije čuveni novodoneseni Zakon, jer takvi postoje i u Srbiji i u Hrvatskoj i diljem civilizovanog dijela zemnog šara, već poništenje jedne države i bilo kakvog prava naroda koji je čine. Sve ovo zna i naša sadašnja vlast koja ima monopol na korupciju u našoj domovini, i koja je u devedesetim godinama jahala sa ovakvima bar pet godina i koja je na vlast i došla pomoću srpskog plača i kuknjave. Znali su da se ovo sasijeca u korjenu, jer - ako naraste - nužno vodi ka teškim i tragičnim rješenjima. Govori naših čelnika pokazuju upućenost, ali i misaonu dihotomiju satavljenu od strašne odlučnosti za očuvanje tekovina i veliku toleranciju i sklonost pregovorima i mirnim rješenjima. Na kojim osnovama se to može postići? Sve mi liči na novi truli neprincipijelni kompromis koji će se nama građanima iznova svake četiri godine o izborima obijati o glavu. Jer, eto kod Ruskog mosta u centru grada, ispred Ministarstva odbrane i sjedišta obavještanih i antihibridnih službi, četnici vam u bojama srpske zastave oboje, ne stepenice, no nego tribine. I tobože ih ne vide ni kamere ni policija ,iako je za taj posao potrebna moba i bar tri četiri sata. Sad policija odbija da obezbjeđuje molebane i litije koji se ne prijavljuju zakonito. Po mom zaostalom i nedemokratskom razmišljanju policija, između ostaloga, i služi da sprječava nezakonite i nenajavljene proteste. Do sada su ih spriječili – niti jedan! I što je rješenje: da oni nekontrolisano protestuju i čine što hoće ili da se možda nekontrolisano sukobe sa nekontrolisanom grupom crnogorskih protestanata? Ne djeluje kao dobar kompromis. Ni ulazak u EU mi ne nudi nadu. Evo, Hrvatska je ušla - pa što? Nekontrolisani kleronacionalizam, još manje kontrolisana nego čak stimulisana korupcija od strane stranačkih uhljeba, i ne baš neki ekonomski prosperitet i bijeg stanovništva, uglavnom mladog, obrazovanog i radno sposobnog. A divio sam se njihovom pregovaračkom timu. Ugledni karijerni diplomate, eksperti za međunarodno pravo, ekonomiju, ekologiju, sociolozi... Predivno ih je bilo slušati na TV, da su zastupali Francusku ne bi ih se zastiđela. Mislio sam: kad Hrvatska uđe, onda će je voditi ovi i drugi ovakvi. Kad ono Kolinda, biskupi, srednjovjekovni HDZ i izlizani i profanisani SDP i beslovesna vlastoprežalačka buranija... Izgleda da, makar u našem regionu, demokratija nije ono što bi trebalo da bude, već je više - vladavina primitivnih glasačkih rulja. Vjerovatno to nije genetski, nego zbog onog virusa s početka teksta.

U fokusu

Nedjelja, 9. februar 2020.

ANALIZA: Zakoni koji regulišu oblast vjeroispovijesti go PODGORICA - Od usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti krajem prošle godine tenzije u Crnoj Gori se ne smiruju, a situaciju dodatno otežava nezapamćena kampanja Beograda prema Podgorici. Srpska pravoslavna crkva organizuje proteste i prijeti da se vjernici neće povući sa ulica dok se zakon ne povuče. Zakon predviđa registraciju SPC u Crnoj Gori, evidenciju imovine i nijednim svojim aktom ne zadire u pitanja ispovijedanja vjere, organizacije vjerske zajednice ili izbora arhijereja. Međutim, postavlja se pitanje zašto se Srpska pravoslavna crkva toliko protivi ovom zakonu kad se gotovo isti zakon bez pogovora poštuje u susjednoj Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Zašto je problem registrovati se i u Crnoj Gori i dokazati porijeklo svoje imovine kao što je to učinjeno u Srbiji BiH i Hrvatskoj po važećim zakonskim propisima. Zašto je SPC u Crnoj Gori jedina vjerska zajednica na Balkanu koja nema regulisan pravni status sa matičnom državom? Da li se status ,,države u državi“ najviše isplati.

UPOREDNO ZAKONODAVSTVO

Dokazivanje vlasništva prema srpskom Zakonu o restituciji crkvene imovine i prema crnogorskom Zakonu o slobodi vjeroispovijesti predviđeno je prema upravnom postupku. Na isti način je vlasništvo nad svojom imovinom SPC morala dokazati i u Hrvatskoj, i u BiH. Kada se direktno uporede krovni Zakoni Srbije i Crne Gore vidi se da oba propisuju da vjerske zajednice treba da se registruju, i da to čine kod države, te da tako postaju pravni subjekti, sa obavezama koje iz toga proističu. Ista prava i obaveze propisuju Zakoni o vjerskim zajednicama u Hrvatskoj i BiH. Tako je srpskim zakonom, članom 9 predviđeno da crkve i vjerske zajednice koje su registrovane u skladu sa ovim zakonom imaju svojstvo pravnog lica. Članom 17 je propisano da Ministarstvo nadležno za poslove vjera vodi Registar crkava i vjerskih zajednica. Član 18 pripisuje da vjerska zajednica stiče svojstvo pravnog lica upisom u registar vjerskih zajednica koji vodi Ministarstvo. Registar se sastoji od baze podataka i zbirke dokumenata. Sadržaj i način vođenja Registra, kao javne evidencije, propisuje Ministarstvo. Zanimljivo je pogledati i kako sam Ustav Srpske pravoslavne crkve tretira pravni status imovine. Tako član 249. Ustava SPC propisuje da nepokretna crkvena dobra moraju imati zakonske isprave o svojini. Pravno gledano treba podsjetiti i na činjenicu da Ustav Crne Gore nedvosmisleno štiti pravo svojine svakome ko može da dokaže, a to proizlazi i iz međunarodnih pravnih obaveza koje Crna Gora ima.

ZAKON IZNAD SVEGA

Kako je to pravno riješeno u BiH za Pobjedu je objasnio direktor sekretarijata za vjere Republike Srpske Dragan Davidović. On ističe da se ova oblast mora zakonski urediti. - Ako je BiH, koja je prošla kroz građanski rat (na ivici vjerskog), smogla snage da donese ovakav

Zašto SPC jedino u Cr traži status ,,države u Ako je BiH, koja je prošla kroz građanski rat (na ivici vjerskog), smogla snage da donese ovakav zakon i potpiše ugovore sa vjerskim zajednicama, za koje smatramo da su vrhunsko civilizacijsko dostignuće, mišljenja smo da bi oni mogli biti uzor i višekonfesionalnoj Crnoj Gori poručio je direktor sekretarijata za vjere Republike Srpske Dragan Davidović

Cetinjski manastir, koji je sjedište SPC u Crnoj Gori, je imovina prijestonice Cetinje



Dragan Davidović

Draško Đenović

Nikola Martinović

Zakon i potpiše ugovore sa vjerskim zajednicama, za koje smatramo da su vrhunsko civilizacijsko dostignuće, mišljenja smo da oni mogli biti uzor i višekonfesionalnoj Crnoj Gori. Na prijedlog predstavnika Islamske zajednice u BiH, Katoličke crkve, Srpske pravoslavne crkve, Jevrejske zajednice, Međureligijskog vijeća BiH, civilnog društva i predstavnika međunarodne zajednice, Parlamentarna

SPC je u Hrvatskoj bila vlasnik velike imovine, i budući da ona nikad nije bila finansirana od strane države i nije bila u državnom vlasništvu, SPC je tabularni vlasnik te imovine, ali je to morala u upravnom postupku i dokazati – podsjeća Đenero

Davor Đenero

skupština BiH usvojila je, u januaru 2004. godine ponuđeni tekst Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH. Tim zakonom je (čl. 8 tačka 2) priznat javn o p r av n i s u b j e k t i v i t e t „istorijski zasnovanim crkvama i vjerskim zajednicama u BiH u skladu s vjerskim propisima i unutrašnjom organizacijom u Islamskoj zajednici u BiH, Srpskoj pravoslavnoj crkvi, Katolič-

koj crkvi i Jevrejskoj zajednici BiH, kao i ostalim crkvama i vjerskim zajednicama kojima je priznato svojstvo pravne osobe prije stupanja na snagu ovog zakona. U skladu sa zakonskim odredbama iz čl. 12 tačka 1, imovina crkava i vjerskih zajednica, pa tako i SPC, nezavisno od vremena njenog sticanja i nastanka, pripada njima“ - citira djelove zakona Davidović. On objašnjava da su potpisani

ugovori sa svim vjerskim zajednicama. - Na osnovu navedenog zakona, potpisani su ugovori između BiH i Vatikana (2006. g.), i BiH i SPC (2008. g., u Patrijaršiji u Beogradu), koji se tretiraju kao međudržavni. U ime SPC potpisnik Ugovora bio je patrijarh srpski Pavle, dok je u ime BiH Ugovor potpisao ministar civilnih poslova BiH S. Halilović. Ovim ugovorom, kao i Zakonom, po-

tvrđen je javno pravni status i zaštićena imovina SPC. Kako su navedeni Ugovori i Zakon važeći za BiH, to je cjelokupna pokretna i nepokretna imovina SPC, i u RS, i u FBiH, uknjižena kao vlasništvo SPC. Registar crkava i vjerskih zajednica vodi Ministarstvo pravde BiH - naglasio je Davidović i pojasnio da u skladu sa zakonom, bez obzira na istorijski period izgradnje i sticanja imovine (nemanjićki, otomanski, austrougarski, Kraljevine Jugoslavije, SFRJ ili sadašnji), bilo državnim ili sredstvima pojedinaca, ta imovina pripada SPC -pojasnio je Davidović. Ugovor između Republike Hrvatske i Srpske pravoslavne crkve na osnovu Zakona o vjerskim zajednicama potpisan je 2002. godine. Njime se uređuje registracija, imovina, kao i aktivnosti Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj. Isti ovakvi ugovori potpisani su i sa drugim vjerskim zajednicama. Advokat Nikola Martinović je ranije ukazao kako je Srpska cr-

U fokusu

Nedjelja, 9. februar 2020.

Premijerka Srbije apelovala na Vladu Crne Gore

odinama se poštuju u Srbiji, BiH i Hrvatskoj

rnoj Gori u državi“



Zanimljivo je da i sam Ustav Srpske pravoslavne crkve u članu 249 propisuje da nepokretna crkvena dobra moraju imati zakonske isprave o svojini. Pravno gledano treba podsjetiti i na činjenicu da Ustav Crne Gore nedvosmisleno štiti pravo svojine svakome ko može da dokaže, a to proizlazi i iz međunarodnih pravnih obaveza koje Crna Gora ima

kva riješila ovo pitanje u Hrvatskoj. - U toj državi su se registrovali bez ikakvog problema, tako da u tamošnjem registru imate 431 upis raznih jedinica SPC. Svaki manastir, svaka crkva, crkvena opština upisana je da bi mogla

da dobije status pravnog lica. Čak i Eparhijski savjet, koji je potpisao ugovor sa državom Hrvatskom, upisan je kao posebno pravno lice. Isti slučaj je sa Republikom Sbijom. Ako SPC bude principijelna i u Crnoj Gori pokaže postupanje kakvo je pokazala u Hrvatskoj, registracija neće biti problem. Problem će biti kod imovine. Jasno je da crkva neće pristati da joj se oduzme faktička vlast na imovini koja nije prevashodno namijenjena bogoslužbenoj djelatnosti - rekao je Martinović. On ističe da problem za SPC, od-

Placevi državni, crkve u vlasništvu SPC Javno dostupni podaci katastra nepokretnosti pokazuju da se Hram Svetog Save na Vračaru, u centru Beograda, nalazi na zemljištu koje je državna svojina. SPC na toj parceli ima pravo korišćenja. Prema podacima katastra, Srpska pravoslavna crkva zavedena je kao ,,držalac objekta“, odnosno Hrama Svetog Save koji se nalazi na parceli u katastarskoj opštini Vračar, a u opisu svojine navode se ,,drugi oblici“. U opisu pravnog statusa Hrama stoji da je u pitanju ,,objekat koji ima odobrenje za gradnju, a nema odobrenje za upotrebu“. Zabilježba da za objekat nije izdata upotrebna dozvola upisana je 25. juna 2007. godine. U elektronskoj bazi katastra stoji da je država vlasnik i javnog parka oko Hrama koji se prostire na 8.122 kvadratna metra, na kom Srpska pravoslavna crkva ima pravo korišćenja. Slična je situacija i sa parcelom u katastarskoj opštini Stari grad na kojoj je Saborna crkva u Beogradu. Prema podacima katastra, i ta parcela je u državnom vlasništvu, dok na njoj SPC ima pravo korišćenja. Za zgradu Saborne crkve navodi se da ima 814 kvadrata, u opisu načina korišćenja zgrade stoji podatak da je to ,,zgrada Srpske pravoslavne crkve“. Za crkvu postoji zabilježba da je upisana kao kulturno dobro, dok se u opisu svojine navode ,,drugi oblici“. Država je vlasnik i parcele na kojoj se nalazi Crkva Svetog Marka na Tašmajdanu. Prema katastarskim podacima, korisnik te parcele je Grad Beograd, a pravo korišćenja ima i Srpska pravoslavna crkva. Sama zgrada crkve nalazi se u privatnom vlasništvu, odnosno u vlasništvu SPC.

Hram Svetog Save u Beogradu

nosno ono za šta se ona bori i ovim litijama koje gledamo, jesu gradsko građevinsko zemljište, livade i drugi objekti koji ne slu-

že za crkvene obrede. - To je, u stvari, najvrednija imovina kojom bez pravnog osnova gazduje Srpska crkva u Crnoj Gori i čega se ne želi odreći. Svako ko ima nekretninu mora znati odakle mu je, je li kupljena, naslijeđena ili je dobio u nasljeđe ili je dobio po nekom zakonu. To će se tražiti i za te nekretnine koje se pominju u Zakonu kao što se traži i za sve kuće ili stanove koje građani imaju u svojini. U imovinskom smislu to ne predstavlja nikakav problem pojasnio je Martinović.

JURISDIKCIJA DRŽAVE

Manastir SPC Lepavina u Hrvatskoj je registrovan kao pravno lice

Pravni aspekt ovog zakona za Pobjedu objašnjava analitičar Davor Đenero i kaže da Srpska pravoslavna crkva ima status u Hrvatskoj regulisan zapravo na jednaki način kao što ga reguliše i crnogorski zakon. - Članak 5 Zakona o pravom položaju vjerskih zajednica regulira da se Crkve koje su djelovale u Hrvatskoj na dan stupanja na snagu Zakona upisuju u Evidenciju podnošenjem zahtjeva. Srpska pravoslavna crkva je prilično komplicirano organizirana u Hrvatskoj. Srpsku pravoslavnu crkvu u Hrvatskoj sačinjavaju Mitropolija zagrebačko-ljubljanska i eparhije dalmatinska, gornjokarlovačka, slavonska, osječko-poljska i baranjska, zahumsko-hercegovačka i primorska, koja u svom sastavu ima grad Dubrovnik. Tijelo koje predstavlja SPC u Hrvatskoj je Episkopski savjet kojim predsjedava mitropolit zagrebačko-ljubljanski i cijele Italije Porfirije, a čine ga i epi-



Problem će biti kod imovine. Jasno je da crkva neće pristati da joj se oduzme faktička vlast na imovini koja nije prevashodno namijenjena bogoslužbenoj djelatnosti - rekao je Martinović

skopi dalmatinski Nikodim, gornjokarlovački Gerasim, slavonski Sava i osječko-poljski i baranjski Heruvim. Što se imovine tiče, SPC je bila vlasnik velike imovine, i budući da ona nikad nije bila finansirana od strane države i nije bila u državnom vlasništvu, SPC je tabularni vlasnik te imovine, ali je to morala u upravnom postupku i dokazati. Isto tako, SPC je, jednako kao i Rimokatolička crkva, u procesu povrata imovine dobila relevantan broj nekretnina, stanova, zemljišta, poljoprivrednih parcela. Znači dobila je sve ono za šta je imala dokaze o posjedovanju. SPC je u Hrvatskoj finansijski vrlo snažna. Proces povratka ne teče baš brzo, ali SPC ni na koji način nije zakinuta u odnosu na ostale koji imaju pravo na restituciju imovine, pa i u odnosu na Rimokatoličku crkvu - kaže Đenero. On objašnjava da se situacija u Hrvatskoj bitno razlikuje od one u Crnoj Gori, koja je kao država bila vlasnik crkvene imovine, koja je ulagala u tu imovinu itd. - S druge strane, zbog povoljnog fiskalnog položaja svih vjerskih zajednica, SPC u Hrvatskoj nije dvojila oko toga da se upiše u Evidenciju, jer je na osnovu toga ostvarivala brojna prava oslobođenja od poreza i carina. Osim toga, nakon rata se Srbija ipak uglavnom odrekla ideje proširenja svoje teritorije na račun Hrvatske, pa i Srbija i SPC do neke mjere priznaju jurisdikciju hrvatske države. I na koncu, nakon 1995. i ,,Oluje“ gotovo da nikog od velikodostojnika i sveštenika SPC nije bilo u Hrvatskoj, i oni su bili primorani na komunikaciju s državom, da bi riješili svoj ,,povratnički“ status, pa nisu imali manevarskog prostor ne priznati legitimitet hrvatske države. U Crnoj Gori oni odbijaju sada priznati legitimitet crnogorske države i država sada ne smije pokleknuti - kaže Đenero.

MIMO SVIH

Analitičar religije Draško Đenović kaže da postoji bitna razlika između crkve u Crnoj Gori i ostalih bivših jugoslovenskih republika, naglašavajući da je u Hrvatskoj SPC imala sporazum potpisan sa hrvatskom državom koji nikada nije urađen za SPC u Crnoj Gori. - Tu je ta razlika između pravoslavne i katoličke crkve i islamske i jevrejske zajednice. U Crnoj Gori Katolička crkva ima potpisan Konkordat (od prije nekoliko godina) u kojem je jasno da je taj ugovor iznad budućeg crnogorskog zakona. I Islamska zajednica sa državom ima potpisan ugovor. Ovakvi ugovori se jednostavno moraju potpisati - poručuje Đenović. Tako SPC u Crnoj Gori ostaje jedina vjerska zajednica na ovim prostorima koja nema nikakav pravni odnos sa matičnom državom. M. JOVIĆEVIĆ V. CVEJIĆ

Molba da se otpočne dijalog PODGORICA - Premijerka Srbije Ana Brnabić apelovala je na crnogorsku Vladu da uspostavi dijalog o pitanju Zakona o slobodi vjeroispovijesti. - Ja bih kao predsjednica Vlade u Srbiji, da postoji 29 odsto građana Republike Srbije koji se po bilo kom pitanju ne slažu sa nekim zakonom, sjela i razgovarala. Ne bih išla glavom kroz zid, mislim da to nije dovoljan demokratski princip - poručila je Brnabić u izjavi za TV Pink. Navodeći da se radi o osnovnim ljudskim pravima, ona se zahvalila građanima koji izražavaju nezadovoljstvo ovim zakonom na najmirniji mogući način. Naglašavajući da je Crna Gora suverena država i da ona ima puno poštovanje prema Vladi Crne Gore, Brnabić je ponovo zamolila da se saslušaju ljudi šta imaju da kažu i zbog čega su zabrinuti. - Ali naša obaveza, dužnost, želja je da se nađemo na raspolaganju našim ljudima gdje god oni u regionu ili šire živjeli i to je još jedna razlika Srbije danas i Srbije nekada. Mi tu podršku dajemo otvoreno – poručila je Brnabić. Ona je izrazila zadovoljstvo što je evropski komesar Oliver Varheji rekao da Brisel s pažnjom prati situaciju oko Zakona o slobodi vjeroispovijesti. R. P. Analiza ukrajinskog portala ,,Duhovni front Ukrajine“

Za agente GRU-a Balkan postao popularna „turistička destinacija“ PODGORICA - Prije ili kasnije, ruska obavještajna služba morala je svoj glavni resurs – religiju, dovesti u aktivnu fazu na Balkanu. Crnogorski Zakon o slobodi vjeroispovijesti potkopava položaj Srpske crkve i prvi je korak ka tome da joj se oduzme apsolutni monopol. Ali i uticaj Moskve je takođe potkopan – piše ukrajnski portal ,,Duhovni front Ukrajine“. - Moglo bi se figurativno reći da nije tajna da Srpska crkva spada u kategoriju najvjernijih saveznica Ruske crkve. U stvarnosti, ona je ogranak Ruske crkve, koji vrši relevantan društveni i politički rad u regionu. I nije iznenađujuće što je Crna Gora počela da govori o hipotetičkoj autokefaliji za svoju Crkvu, iako ne najglasnije. Ipak, zakon koji je crnogorski parlament usvojio 27. decembra 2019, nagovještava a priori takav kurs. Takođe, nije iznenađujuć e što je Srpska crkva, manipulišući stanovništvom, izvela na ulice hiljade svojih pristalica ne samo širom Srbije, već i Crne Gore. Vrlo upečatljiva poenta je bila da je na vrhuncu protesta kod ruskih turističkih agencija pravac za Balkan među GRU-om postao izuzetno popularan - piše ukrajinski portal, a prenosi Antena M. „Duhovni front Ukrajine“ navodi u zaključku da „ sve izjave jednoga takvoga religioznog lika kao što je Amfilohije, mogu biti samo još jedan okidač za kontinuirano pogoršanje socioreligiozne situacije u regionu. R.P.

Hronika

Nedjelja, 9. februar 2020.

Srpske vlasti izručile vođu ,,škaljarskog“ klana Crnoj Gori

Vukotić negirao pokušaj ubistva Radonjića i Stupara

D. MALIDŽAN

Nakon saslušanja u Tužilaštvu, Vukotić je sproveden u Viši sud gdje mu je određen pritvor do mjesec dana. Iz Višeg suda Kotoranin je u Istražni zatvor u Spužu prevezen uz jake mjere obezbjeđenja PODGORICA – Kotoranin Jovan Vukotić (39) koji slovi za vođu škaljarskog klana, juče je u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici negirao svaku vezu sa pokušajima ubistva Vojina Stupara i Miloša Radonjića i tužiteljki Maji Jovanović ponudio alibi, saznaje Pobjeda. Nakon saslušanja u Tužilaštvu, Vukotić je sproveden u Viši sud gdje mu je sudija za istrage Vladimir Novović odredio pritvor do mjesec dana. Iz Višeg suda Kotoranin je u Istražni zatvor u Spužu prevezen uz jake mjere obezbjeđenja. On se nalazio u jednoj od šest policijskih marica koje su projurile od Podgorice ka Sužu prethodno „očišćenim“ putem.

Izručenje

Srpske vlasti su juče ujutro Vukotića izručile Crnoj Gori koja ga je potraživala zbog sumnje da je sa nedavno ubijenim Igorom Dedovićem i Milićem Minjom Šakovićem 2016. godine u Kotoru pokušao da ubije dvojicu članova suprotstavljenog ,,kavačkog“ klana.

Vukotića sa fantomkom na glavi i pancirom izvode iz Višeg tužilaštva

- Realozovana je ekstradicija lica J. V. (39) državljanina Crne Gore iz Republike Srbije u Crnu Goru, koji se potražaje po međunarodnoj potjernici NCB Interpol Podgorica radi obezbjeđivanja prisustva krivičnom postupku koji se protiv njega vodi pred Višim sudom u Podgorici – saopštili su iz Uprave policije. Vukotić je prebačen helikopterom do Pljevalja gdje ga je preuzela crnogorska policija i prevezla automobilom do Podgorice. Akcija izručenja Vukotića izvedena je u najstrožoj tajnosti i uz najveće mjere bezbjednosti.

Do posljednjeg trenutka iz bezbjednosnih razloga nije se znalo na koju od dvije lokacije će helikopter sa Vukotićem sletjeti. Odluka o lokaciji je donešena u posljednjem momentu, a crnogorska policija je napravila pravi, ali i lažni eskort kako bi zavarala trag. Ministarstvo pravde Srbije krajem januara dalo je saglasnost da se Vukotić izruči Crnoj Gori koja ga traži zbog pokušaja ubistava i držanja oružja. Molba za izručenje je usvojena nakon pravosnažne odluke beogradskih sudova prema kojoj su ispunjeni zakonski uslovi za izručenje.

Ko su Miloš Radonjić i Vojin Stupar Miloš Radonjić i Vojin Stupar čiju likvidaciju je, prema tvrdnjama crnogorskih istražitelja, pokušao Vukotić su bliski saradnici vođa ,,kavačkog klana“ Slobodana Kašćelana i Radoja Zvicera. Radonjić je uhapšen krajem jula prošle godine u Hrvatskoj nakon što je pokušao da uz pomoć falsifikovanih dokumenata dobije hrvatski pasoš.

Provjerom je utvrđeno da se ime Miloša Radonjića nalazi na Interpolovoj potjernici koju su crnogorske vlasti raspisale za njim zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i šverca droge. Ime Miloša Radonjića bilo je na udarnim stupcima crne hronike u 2016. godini kada je u četiri navrata izbjegao smrt. Za napad na Radonjića 27. marta 2016. kada je bio u

društvu Vojina Stupara crnogorski istražitelji su okrivili Jovicu Vukotića, Igora Dedovića i Milića Minju Šakovića. Na Radonjića je pucano dok se nalazio u automobilu sa Stuparom. Trojica maskiranih muškaraca prepriječila su im put. Desetine hitaca iz više vrsta oružja ispaljeno je u pravcu Radonjića, koji je uspio da otvori vrata vozila i pobjegne među parkirana

Pacijent izolovan na Infektivnoj klinici u Podgorici

Vukotić je od 6. decembra prošle godine bio u ekstradicionom pritvoru u Beogradu, a datum njegovog izručenja čuvan je u najvećoj tajnosti zbog, kako je procijenila srpska policija, visokog stepena ugroženosti bezbjednosti ovog Kotoranina. Podsjećamo, prije mjesec, u Beogradu su uhapšene četiri osobe koje su osumnjičene da su pokušale da otruju Vukotića cijanidom preko hrane koja mu je dostavljana u zatvor.

Hapšenje

Vukotić se u Srbiji našao u septembru 2018. godine, kada ga je Turska deportovala vozila. Napadači su nastavili da pucaju u njegovom pravcu, ali je uspio da izbjegne metke. Ipak, u ovoj sačekuši ranjen je Stupar i zadobio je teške tjelesne povrede. Drugi napad na Radonjića dogodio se 19. maja 2016. u blizini kuće u Tivtu. On je tada parkirao automobil kada su ga iz mraka zasuli mecima, dok je još bio u vozilu. Ranjen je u glavu i vrat. Uspio je da pobjegne. Treći napad na Radonjića dogodio se 31. maja 2016. godine

u Beograd, dan nakon hapšenja u Antaliji jer je koristio falsifikovani makedonski pasoš sa njegovom slikom, ali na ime Georgi Andonov. On je izručen Beogradu, iako su ga tražile grčke vlasti zbog šverca droge, jer osim crnogorskog ima i srpsko državljanstvo. Vukotić se tereti da je od aprila do septembra na teritoriji više država koristio falsifikovan makedonski pasoš. Istražitelji su utvrdili da je pasoš korišćen na aerodromima u Barseloni, Varšavi, Antaliji, Istanbulu i u Ukrajini. Prema pisanju srpskih medija, Vukotić je tokom suđenja više puta ponovio da je pasoš dobio regularnim putem - tamo gdje se pasoši i izdaju, ali niko u sudnici nije pitao ko mu je i gdje tačno izdao pasoš Makedonije. Kaznu od 15 meseci je odslužio u Srbiji nakon čega je izručen Crnoj Gori. Povodom istrage koja se protiv njega vodi u Crnoj Gori, Vukotić je u junu prošle godine ispitan u Beogradu i tada je negirao djelo za koje se tereti. On je tužiocu podnio dokaze o svom alibiju koje je predočio juče i tužiteljki Maji Jovanović. Jovan Vukotić je pod istragom i Osnovnog državnog tužilaštva zbog utaje poreza. Prema ranijim saopštenjima crnogorske policije, Vukotić je osumnjičen i da je 23. maja 2016. godine u Kotoru pokušao da ubije Tamaru Zvicer, suprugu jednog od, kako se vjeruje, vođa suparničkog nedaleko od njegove kuće, kod kafea ,,Venecija“, ali je tada pukom srećom prošao bez povreda. Posljednji napad bio je 1. juna 2016. godine. U njegovo vozilo tada je ispaljeno šest hitaca, ali mu meci nijesu naudili jer je bio u blindiranom ,,audiju A8“. Stupar je uhapšen u julu prošle godine i jedan je od optuženih za pokušaj šverca 56 kilograma kokaina školskim brodom ,,Jadran“ iz Tivta u Tursku.

Crnogorskim državljanima stavljene lisice na ruke zbog nedozvoljenog držanja oružja

Bez simptoma korona virusa Mišurović, Ajković i Milić PODGORICA - Prema trenutnom stanju male su šanse da je pacijent, koji je izolovan na Infektivnoj klinici u Podgorici, zaražen korona virusom, ali se mora raditi u skladu sa propisima Svjetske zdravstvene organizacije – kazao je direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša za Dnevnik TVCG.

On je naveo da je pacijent koji je boravio u Kini u dobrom stanju i da nema temperaturu, te da njegova situacija malo odudara od kliničke slike koja se javlja kod korona virusa. Mugoša

je kazao da će nalazi tog pacijenta biti poslati na analizu u Institut za mikrobiologiju u Ljubljani, a da su nalazi analiza koje je bilo moguće uraditi kod nas negativne. - Epidemiolozi na dnevnoj bazi kontaktiraju na stotine ljudi, prate njihovo stanje, adekvatno se reaguje na svaki pomen, odnosno znak da neka osoba može imati simptome nalik korona virusu. Ispitujemo o čemu se radi i za sada mogu reći da sistem uspješno funkcioniše - saopštio je Mugoša. On je podsjetio da je do danas u svijetu oboljelo 35 hiljada ljudi, dok je zbog

virusa umrlo 725 osoba, navodeći da smrtnost nije tako visoka, ali jeste infektivnost. Naglasio je da virus ima pandemski potencijal, ali da u posljednja dva dana postoji lagani pad broja oboljelih. - To nas ne smije da zavara, Crna Gora je turistička destinacija, moramo biti oprezni, a sistem spreman - kazao je Mugoša. Građanima je savjetovao da izbjegavaju kontakt sa ljudima koji imaju neki vid infekcije, da ne idu u područja gdje je infekcija pristutna, da vode računa o ličnoj higijeni te da nose maske ukoliko postoji sumnja na infekciju. r.p.

uhapšeni u Beogradu

BEOGRAD – Crnogorski državljani Bojan Ajković (35) Nemanja Mišurović (35) i Miljan Milić (27) iz Podgorice, i Siniša Kačavenda (42) iz Banje Luke uhapšeni su preksinoć u hotelu ,,Kraun plaza“ u Beogradu, prenose Novosti. Policija je, kako nezvanično saznaje ovaj list, privremeno zaplijenila dva automobila crnogorskih tablica, blindirani automobil „BMV“ i „audi“. Policija je na krovu hotela pronašla pištolj, za koji se sumnja da ga je neko od četvorice uhapšenih sakrio. Uhapšenima je određeno policijsko zadržavanje do 48 sati, zbog sum-

nje da su počinili krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja. Trojica uhapšenih Podgoričana u evidenciji policije Crne Gore označeni kao pripadnici kriminalnih klanova. Uloga Banjalučanina se ispituje, a Novosti tvrde da je on ranije bio na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog pokušaja ubistva. Pozivajući se na podatke crnogorske službe bezbjednosti, u Novostima se navodi da je B. A. sa nedavno ranjenim Igorom Krstovićem, ali i M. M. i N. M. čini organizovanu kriminalnu grupu, koja djeluje na području Podgorice i dio su „škaljarskog klana“. C.H.

„kavačkog klana“ Radoja Zvicera. Međutim, on juče nije ispitivan na okolnosti ovog događaja.

rat klanova

U ratu škaljaraca za čije vođe su označeni Jovan Vukotić i nedavno ubijeni Igor Dedović i kavačana koje predvode Radoje Zvicer i Slobodan Kašćelan do sada ubijeno više od 40 osoba. Među žrtvama ovog rata je i otac Jovana i Igora Vukotića, Veselin Vukotić koji je 20. aprila 2019. godine ubijen iz vatrenog oružja u naselju Dobrota ispred apartmana gdje je živio. S obzirom na način na koji je zločin počinjen, sve ukazuje da se radi o profesionalnom ubistvu, koje je detaljno isplanirano, a u prilog tome govori i podatak da ubica nije ostavio tragove. Istražitelji su provjeravali i da li ovaj zločin ima veze sa događajem iz 2016. godine, kada je iz vozila u pokretu pucano na automobil u kojem je bila Tamara Zvicer. Prema tvrdnjama istražitelja, tada je, kako osnovano sumnjaju, za volanom automobila iz kojeg je pucano bio Vesko Vukotić, pa je jedan pravac istrage išao u smjeru provjera članova suparničkog klana. Pred beogradskim sudom Vukotić je tvrdio da je ,,stvoren mit o nekakvom škaljarskom klanu i njemu kao vođi“. - Nijesam šef nikakvog klana, nijesam šef čak ni svojoj ženi i djeci. Njegov četiri godine stariji brat Igor nedostupan je crnogorskim vlastima, koje su za njim raspisale potjernicu zbog sumnje da je bio na čelu kriminalne grupe koja je planirala likvidacije više osoba iz kriminalnog miljea i vosokopozicioniranih službenika iz bezbjednosnih službi. I on je u medijima tvrdio da nema veze sa optužbama crnogorskih istražitelja. Vukotići su nekoliko puta bili mete napada. Na kuću Veska Vukotića u avgustu 2013. godine bačena je bomba i taj slučaj nije rasvijetljen. Prije 11 godina na vozilo Jovana Vukotića pucano je iz automatskog oružja. Ni taj napad nije riješen. B. roBovIĆ

Nestala Anđela Gojković iz Tivta TIVAT– Policiji u Herceg Novom juče ujutro je prijavljen nestanak Anđele Gojković (16) iz tog mjesta, javlja Radio Jadran. Nestanak tinejdžerke je prijavila njena porodica, saopšteno je iz policije. Anđela je visoka 170 centimetara, krupnije je građe, ima braon oči i svijetlosmeđu/plavu kosu. Policija traga za djevojčicom, a građani se mole da jave ukoliko imaju bilo kakvu informaciju o njoj. C. H.

Društvo

Nedjelja, 9. februar 2020.

NAŠA TEMA: Grijanje na drva i ugalj i loš kvalitet goriva su najveći zagađivači PODGORICA – U Pljevljima se tokom godine bilježi preko sto dana visoke zagađenosti vazduha uglavnom u zimskim mjesecima, dok je taj broj u Nikšiću i Podgorici znatno manji – kazali su Pobjedi iz Ministarstva održivog razvoja i turizma. Posljednja procjena ključnih izvora zagađenja sprovedena 2017. godine je, kako preciziraju, pokazala da su ključni izvori emisija suspendovanih čestica grijanje domaćinstava, proizvodnja energije i šumski požari. Ista procjena otkriva da je ključni izvor u slučaju emisija sumpor-dioksida proizvodnja energije, emisija amonijaka poljoprivredne aktivnosti, a oksida azota proizvodnja energije i saobraćaj. Zagađenje vazduha u našoj zemlji je, kako pojašnjavaju stručnjaci, izrazito sezonskog karaktera, pa su povećane koncentracije suspendovanih čestica tipične za zimske mjesece i uglavnom su povezane sa nepovoljnim meteorološkim uslovima visok vazdušni pritisak, tiho vrijeme bez vjetra i padavina, pojava magle po kotlinama i pojava takozvanih temperaturnih inverzija. - U normalnim uslovima vazduh je topliji pri tlu, a prema višim slojevima se hladi. Temperaturna inverzija je pojava pri kojoj se javljaju takozvana „jezera hladnog vazduha“ koja se nalaze u prizemnom sloju, a iznad njih je sloj toplijeg vazduha koji služi kao „poklopac“ inverzionog sloja i ne dozvoljava prodor vazduha iz nižeg u viši sloj, doprinoseći koncentrisanju zagađenja u prizemnom sloju – pojašnjavaju iz ovog resora. U gusto naseljenim sredinama, navode, veliki broj nisko postavljenih dimnjaka doprinosi zagađenju u niskom sloju atmosfere gdje je ono najnepoželjnije, te ističu da upravo individualna ložišta predstavljaju izvor zagađenja sa kojim se nije lako boriti. - Iako se radi o ložištima malog kapaciteta, njihov kumulativni uticaj često je veći od uticaja jednog velikog industrijskog dimnjaka na koji se može postaviti filter – navode iz Ministarstva.

DALJINSKO GRIJANJE Najčešća rješenja ovog problema su, kako kažu, sistemi daljinskog grijanja, koji ,,svode hiljade malih dimnjaka na jedan visoki dimnjak toplane čija se emisija može

Kad je vjetar jedini s

Podgorica pod smogom

Posebno su „opasni“ drumski saobraćaj i pojedinačna, privatna ložišta, jer su njihovi ispusti na maloj visini. Vrlo je opasno spaljivanje guma, plastike i boja na otvorenom (Ćemovsko polje je čest slučaj), spaljivanje otpada na nelegalnim, ali i gradskim deponijama čvrstog otpada, spaljivanje biološkog materijala u vrijeme proljećnog čišćenja njiva – upozorava hemičar Pavle Đurašković kontrolisati ugradnjom filtera“. - Ukoliko daljinsko grijanje nije moguće, neophodno je

Preporuka stručnjaka da drva za ogrijev budu što suvlja

razmišljati o drugim alternativama kao što su toplotne pumpe, korišćenje električne energije iz obnovljivih izvora

Temperaturne inverzije utiču na kvalitet vazduha Ističući da je u pogledu zagađenja vazduha, najnepovoljnija pojava inverzije pri tlu fizikohemičar Pavle Đurašković pojašnjava da se usljed takvog stanja ,,kompletno emitovano zagađenje raspoređuje do inverzionog sloja, na vrlo malom prostoru, tako da nivo zagađenja u ovom prizemnom vazduhu ima uzlazni trend i najčešću posljedicu – prekoračenje graničnih vrijednosti koncentracija pojedinih zagađujućih materija“. To znači, kako dodaje, da će ista emisija zagađenja u uslovima temperaturne inverzije dovesti do daleko većeg zagađenja prizemnog vazduha, nego kada ove pojave nema. Tipični meteorološki uslovi za pojavu inverzije su, kako dodaje, visoki vazi slično. Međutim, kada čista energija nije lako dostupna, pribjegava se mjerama koje ne mogu da riješe problem zagađenja u potpunosti, ali doprinose njegovom smanjenju. To su mjere energetske efikasnosti (oblaganje fasada, ugradnja vrata i prozora sa boljim energetskim karakteristikama) kojima se smanjuju potrebe za toplotnom energijom, unapređenjem uređaja za grijanje bolje se iskorišćava korišćeno gorivo i smanjuje njegova potrošnja, korišćenjem boljih, čistijih energenata na kraju se smanjuje količina neželjenih produkata sagorijevanja – navode stručnjaci. Na naše pitanje koja goriva u ovom trenutku najviše koriste individualna ložišta, te u kom stepenu su ta goriva nepovoljna za zagađenje vazduha, kao i koji bi bili adekvatni supstituenti, iz Ministarstva ističu da 60-70 odsto domaćinstava u Crnoj Gori za ogrijev koristi drvo. Oni napominju da su

dušni pritisak, vedro (i obično hladno) vrijeme, tiho, bez vjetra. - Upravo takvi meteorloški uslovi su bili tokom prethodnog perioda, koji je pratila epizoda povećanih koncentracija zagađujućih materija u prizemnom sloju (gdje se i mjeri zagađenje vazduha), iako je emisija zagađenja bila približno ista, kao u ranijem periodu, kada ove pojave nije bilo. Promjenom meteorološkog stanja i prestankom ove pojave, naglo dolazi do smanjenja zagađenja vazduha, koje se tada prenosi u veće visine – pojašnjava Đurašković, dodajući da nam ,,inverzioni sloj kao bumerang vraća zagađenje, koje emitujemo u vazdušni prostor u kome dišemo i živimo“.

dostupna i ekološki prihvatljivija goriva ,,ali da prilikom predlaganja ovakvih rješenja treba imati u vidu kupovnu moć stanovništva, kao i činjenicu da se odluke o mijenjanju navika i prelazak na novi uređaj ili novo gorivo za grijanje domaćinstva dešavaju sporije od očekivanih“. U cilju ocjene kvaliteta vazduha, pojašnjavaju iz nadležnog resora, različitim standardizovanim metodama se prati dvadesetak zagađujućih materija, uglavnom gasova (azot-dioksid, azotmonoksid, sumpor-dioksid, ugljen-monoksid, ozon, itd.), ali su predmet ispitivanja i suspendovane čestice. Kako navode, to su sitne čestice prašine promjera između 2.5 i 10 mikrona, koje nijesu vidljive golim okom. Kada se govori o česticama PM10, iz nadležnog resora, naglašavaju da zakonodavstvo dozvoljava da se dnevna granična vrijednost prekorači do 35 puta u toku godine,

,,jer praksa u svim državama članicama EU pokazuje da su određena prekoračenja neminovna“. - Za suspendovane čestice PM10 koje imaju manji uticaj na zdravlje ljudi uspostavljena je dnevna i godišnja granična vrijednost. Dnevna granična vrijednost iznosi 50 mikrograma po m3, dok godišnja granična vrijednost iznosi 40 mikrograma po m3. Ukoliko ona ne traju dugo i nijesu prevelika, može se desiti da postoji više od 35 dana sa prekoračenjem dnevne vrijednosti, ali da godišnja granična vrijednost nije prekoračena. Ukoliko je i godišnja granična vrijednost prekoračena, neophodno je preduzimati mjere za smanjenje stepena zagađenja – pojasnili su iz Ministarstva.

BROJNA PREKORAČENJA Sitnije suspendovane čestice PM2.5 su, kako preciziraju, štetnije za zdravlje ljudi, jer u respiratorni trakt prodiru

Društvo

Nedjelja, 9. februar 2020.

Odgovor Milinku Gazdiću

spas

Neodgovornost građana Fiziko-hemičar Pavle Đurašković upozorava da su u našoj sredini osnovni izvori emisije saobraćaj (loš kvalitet goriva, režim vožnje, stari motori), a u zimskom periodu grijanje na drva, ugalj, negdje i naftu (mazut, lož ulja), zatim termoelektrana, dok je kako navodi, industrija, s obzirom na njeno stanje, zanemarljiva. - Posebno su „opasni“ drumski saobraćaj i pojedinačna, privatna ložišta, jer su njihovi ispusti na maloj visini, iznad koje se najčešće formira nepovoljni inverzioni sloj. Vrlo su opasne, mada sporadične i još neke aktivnosti: spaljivanje guma, plastike i boja na otvorenom (Ćemovsko polje je čest slučaj), spaljivanje otpada na nelegalnim, ali i gradskim deponijama čvrstog otpada, spaljivanje biološkog materijala u vrijeme proljećnog čišćenja njiva. Materije, koje se pritom ispuštaju u vazduh često imaju karakteristiku kancerogenog dejstva – upozorava Đurašković.

Koristiti suvlje drvo i redovno čistiti dimnjake Iz Ministarstva navode da odgovoran odnos prema životnoj sredini znači i slijediti primjere dobre prakse koji su već dali rezultate u drugim državama, a to su - odgovorno poslovanje privrednih subjekata u skladu sa propisima, učestvovanje stanovnika u promovisanju zdravih stilova života (pješačenje, biciklizam), unapređenje javnog prevoza, odgovoran izbor energenata i njihovo savjesno i štedljivo trošenje, itd. - Nažalost, paljenje otpada na otvorenom još uvijek se događa, uprkos revnosnom radu nadležnih opštinskih službi u čitavoj državi. Uz to, činjenica da u prosjeku tokom sezone grijanja svaki stanovnik Crne Gore potroši 1m3 drva za ogrijev morala bi da nas podstakne na aktivnije pošumljavanje i očuvanje šumskog fonda. Upotreba alternativnih načina grijanja i povećanje energetske efikasnosti je apsolutni prioritet na duge staze – naveli su iz Ministarstva dodajući i da bi insistiranjem na upotrebi dobro prosušenog drveta za ogrijev potrošnja mogla da se smanji do 50 odsto, a redovno čišćenje dimnjaka je još jedna od jeftinih aktivnosti koje doprinose poboljšanju kvaliteta vazduha.

dublje i mogu se u njemu zadržati za razliku od krupnijih čestica (PM10). - Stoga je za njih postavljena stroža, ciljna vrijednost od 25 mikrograma po m3, na godišnjem nivou. U ovom kontekstu, možemo da govorimo o danima kada su ustanovljena prekoračenja u odnosu na dnevnu vrijednost suspendovanih čestica

PM10, jer je ustanovljena dnevna granična vrijednost. Ti podaci će za januar 2020. godine biti dostupni kada se izvrši neophodna validacija podataka akreditovane laboratorije, Centra za ekotoksikološka ispitivanja – kazali su iz nadležnog resora, podsjećajući da su podaci o prekoračenjima dnevnih graničnih vrijednosti koncentracije suspendovanih čestica PM10 za novembar i decembar 2019, pokazali da su, zabilježena brojna prekoračenja. Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma podsjećaju da su Zakonom o zaštiti vazduha utvrđene nadležnosti svih relevantnih institucija u oblasti zaštite vazduha, te da je iz redova ovih institucija formirano nekoliko radnih grupa koje rade na specifičnim aspektima problema zagađenja vazduha. - Upravo na taj način izrađena je Nacionalna strategija upravljanja kvalitetom vazduha koju je Vlada Crne Gore usvojila 2013. Kroz ovaj strateški dokument identifi-

kovano je 97 različitih mjera za period 2013-2020. godine – kazali su iz Ministarstva. Izrada Nacionalnog programa mjera za kontrolu zagađivanja vazduha, kako ističu, predstavlja obavezu koja proističe iz evropskog zakonodavstva novijeg datuma, te podsjećaju, da je Crna Gora preporuku da izradi ovakav program dobila u procesu pregovora sa EU u okviru Poglavlja 27. Kako su kazali, u septembru 2019. pripremljen je nacrt Programa mjera za kontrolu zagađivanja vazduha u Crnoj Gori, koji je nedavno prezentovan na regionalnom skupu u Beču. - Crna Gora je prva država u regionu koja je izradila ovakav dokument u skladu sa metodološkim smjernicama EU. Trenutno očekujemo preliminarne komentare na nacrt dokumenta koji će u svojoj finalnoj fazi predstavljati integralni dio nove Nacionalne strategije upravljanja kvalitetom vazduha – kazali su iz nedležnog resora. I. KRUNIĆ

TE ,,Pljevlja“ smanjiće emisije zagađujućih materija za čak 70 do 90 posto Na naše pitanje u kojoj mjeri energetske kompanije učestvuju u aerozagađenju, te da li u dovoljnoj mjeri investiraju u zaštitu životne sredine, iz Ministarstva su podsjetili da je TE ,,Pljevlja“ 2013. godine uloživši oko milion eura u remont elektrofiltera, svoje emisije suspendovanih čestica dovela u okvire važećih graničnih vrijednosti, dok će, kako su najavili, tokom godine početi ekološka rekonstrukcija ovog postrojenja, vrijedna preko 50 miliona eura. - Biće ugrađen sistema za desumporizaciju i denitrifikaciju čime će se smanjiti emisije

zagađujućih materija (sumpor-dioksida i oksida azota) i to za čak 70-90 odsto, što je ravan najsavremenijih ekoloških standarda. Takođe je planirano dalje unapređenje sistema za otprašivanje, jer su granične vrijednosti emisija za suspendovane čestice iz stacionarnih postrojenja na nivou EU u međuvremenu dodatno postrožene. Pored toga, dio ekološke rekonstrukcije TE ,,Pljevlja“ odnosi se i na obezbjeđenje izvora toplotne energije za daljinsko grijanje Pljevalja, što će dodatno doprinijeti poboljšanju kvaliteta vazduha – naveli su iz Ministarstva.

Glavni junak je „povampireni duh“ devedesetih godina Danas, kako kažete, ponosno šetate u litijama Pljevljima. Ponosna šetnja nikom nije sporna, gospodine Gazdiću. Sporno je ono što se dešava iza kulisa. Vi to znate. A znate i što se dešava. Kao što ne možete da sakrijete sve ono što ste radili iza kulisa ove tri decenije, Gazdiću PODGORICA – Neubjedljivi su i smiješni Vaši pokušaji, gospodine Gazdiću, da Pobjedi i meni spočitate huškanje na rat i mržnju, u odnosu na vas koji, kako kažete, mirno i dostojanstveno šetate Pljevljima. Iza vaših šetnji, gospodine Gazdiću, ostaju krstovi sa četiri S ispisani pred kućama pljevaljskih Muslimana i Bošnjaka, ostaju muk i strah na ulicama, a u noćnim akcijama osviću srpske trobojke, jer je vama koji živite u Crnoj Gori mrsko isticinaje državne zastave Crne Gore... To su jasne poruke mržnje onima u čijim ste, kako tvrdite, kućama uvažen gost. Gospodine Gazdiću, jeste li se pobunili i zatražili da ti krstovi sa četiri S budu izbrisani ispred kuća Vaših sugrađana, komšija, prijatelja druge vjere ili nacije? Da li ste se pobunili što ste ih onako markirali, ,,krstom na nekrste“ za neku novu akciju srpskih radikala, kao devedesetih na koje ste, kažete, ponosni? Jeste li zatražili da se košarkaško igralište prefarbano u srpsku trobojku vrati kako je bilo, jer je to igralište svih, a ne samo onih koji stoje uz tuđu zastavu? Nijeste. Zato što se, vjerovatno, ponovo nadate i sanjate, kao i one 1992. godine, da će Pljevlja biti srpska. Ne sanjate, pretpostavljam, da kroz Pljevlja prošeta vaš tadašnji vođa i ideolog Vojislav Šešelj, jer nijeste više sa njim, ali nadate se nekom ovdašnjem četničkom vojvodi. Zato Vas je i zaboljelo što je Pobjeda podsjetila na devedesete u gradu pod Golubinjom, podsjetila i na Vas i Vašu ulogu u tim dešavanjima i Vaša nadanja... Slikom i riječju i to Vašom da će „srpske zemlje“ biti srpke i da neće biti granice sa Srbijom na teritorji Pljevalja. Zaboljelo Vas je, znam, što smo podsjetili na dane kada ste žalili za „zlom sudbinom“ Milike Čeka Dačevića, Vašeg Srbina iz Pljevalja, koji je, sanjajući isti san kao i Vi, čak uspio na kratko i da „orobi“ taj grad. I prestravi tada, prije svih, Muslimane. Srećom, nedugo potom uhapšen je, ali je grad dugo vidao rane... Rane, koje kod mnogih do danas nijesu zacijelile. Zato, onako nevješto, zapomažete i pokušavate da od

sebe napravite žrtvu, jer smo ogolili istinu da „Šešeljev mali od kužine“ i dalje sanja iste snove. Samo što danas ne prijetite ,,zarđalim kašikama“, već ste se upakovali u navodnu „odbranu svetinja“. Od koga, branite svetinje, gospodine Gazdiću? Od pravoslavnih Crnogoraca?! Od države Crne Gore?! I zašto? Zato što znate da je Srpska pravoslavna crkva, sa manastirima i crkvama koje je otela od Crne Gore, posljednja odbrana velikosrpskog sna u našoj zemlji. Smeta Vam naš tekst zato što smo podsjetili da ste bili ne samo svjedok, već i aktivni akter tih mučnih devedesetih kada su Muslimani iz Vaših Pljevalja živjeli u strahu hoće li jutro dočekati i dan preživjeti... Ataci na njihovu imovinu bili su im svakodnevica... Na to skoro da su bili oguglali... Ko je mogao, pobjegao je. Ko je ostao, trpio je i nadao se da će preživjeti. Znate i koga su se nadali da će preživjeti. Razne vojske i paravojske koje su tih godina vršljale Pljevljima i Čeka Dačevića kojem ste, pored ostalih, i Vi klicali. Nadali su se da će preživjeti Srpsku radiklanu stranku Vojislava Šešelja, na čijem ste čelu bili u pljevaljskom odboru te partije... Nijeste Vi bili glavni lik moje priče. Vi ste samo epizoda u mom tekstu. Ali, upečatljiva, slikovita i dobro poznata Pljevljacima. Koji me, upravo znajući Vas i Vama slične, od kada je počela nova velikosrpska histerija u Crnoj Gori zovu, šalju fotografije, ne bi li preko Pobjede ukazali crnogorskoj javnosti s kim i s čim se ovaj grad opet suočava. Amaterski dokumentarac o navodnom oslobađanju Pljevalja „od komunista“ 1992. godine poslali su mi Vaši sugrađani. S porukom da učinimo nešto, makar mi u Pobjedi, kad mnogi neće i ćute. Vaši sugrađani poslali su mi fotografije sa iscrtanim ksrtovima sa četiri S pred kućama Muslimana i Bošnjaka, nakon litije Vas i Vaših 26. januara... Uplašeni su gospodine Gazdiću i Vi to dobro znate. Plaše se da im se ne ponovi ta 1992. i još nekoliko godina u nizu nakon nje... Prošli su oni već jednom dane kada su ih institucije ostavile. Praveći se gluve, ćorave i nijeme na sve što

se dešavalo. Vjerujem da ovog puta neće. Jer vam to neće Crna Gora dopustiti. Ne znam ko su Vaši prijatelji Muslimani i Bošnjaci na koje se pozivate u reagovanju na moj tekst. Oni imaju svoje razloge zbog kojih Vas pozivaju u svoj dom. Ali znam da mnoge Pljevljake, s kojima sam razgovarala, brine što može da se desi. Zato, uzaludni su pokušaji da od sebe napravite žrtvu zbog mog teksta. Smiješni. I da se distancirate od dešavanja u Pljevljima 1992. godine. Danas, kako kažete, ponosno šetate u litijama Pljevljima. Ponosna šetnja nikom nije sporna, gospodine Gazdiću. Sporno je ono što se dešava iza kulisa. Vi to znate. A znate i što se dešava. Kao što ne možete da sakrijete sve ono što ste radili iza kulisa ove tri decenije, Gazdiću. Samo što danas, za razliku od 1992. godine, većinska Crna Gora gaji drugačije vrijednosti i uvjerena sam da će „izakulsine radnje“ samo to i ostati. Moraćete se na to naviknuti. Baš kao što se navikli da danas radite u državnom preduzeću u nezavisnoj Crnoj Gori. I još nešto – iako ste znali da sam ja autorka teksta „Junaci koji su 1992. gazili Muslimane u Pljevljima sad brane svetinje“ obrušili ste se u reagovanju i na moju koleginicu koja je na portalima Pobjeda i Analitika greškom potpisana kao koautorka. Tih nekoliko redaka koje ste posvetili samo njoj s porukom da ćete je smatrati odgovornom dok se javno ne ogradi i ne izvini za navode iz mog teksta i ne saopšti da je njeno ime zloupotrijebljeno, najbolje govore o vašoj časti i istini. Kao i činjenica da su pljevaljski portali bili prinuđeni da objave da ona nije koautorka, sve sa skeniranom stranom iz štampanog izdanja Pobjede mog teksta, kako bi Vama i Vašima to i dokazali. Zašto gospodine Gazdiću? Zato što su u strahu što može da joj se desi. Jer ona je manjina u Vašem gradu, a Vi ste se obrušili na nju. Odbili ste da razgovarate sa mnom, ali ste se razgoropadili na nju. Nije to ni čojski ni sojski. A Vi dobro znate kako izgleda život manjine kad je teroriše većina. Kaćuša KRSMANOVIĆ

Društvo

Nedjelja, 9. februar 2020.

Kakva je ponuda studijskih programa na Univerzitetu Crne Gore PODGORICA - Univerzitet Crne Gore broji 19 fakulteta i 160 studijskih programa, a zbog savremenih potreba tržišta rada, trendova globalizacije, ponuda ove visokoškolska ustanova je podložna preispitivanju kako bi na kraju bila što kvalitetnija za njenog korisnika -studenta. Studenti i studentkinje sa kojima smo razgovarali, od kojih su pojedini nastavili studije van naše zemlje, dijelom su zadovoljni studijskim programima UCG, ali smatraju da itekako ima prostora da se proširi ponuda. Jedan od studenata je ispričao da ga zanima računarska lingvistika, koje nema u Crnoj Gori, pa će zbog toga, kaže on, poći da studira van naše zemlje. Drugi su, takođe, ukazali da na fakultetina nedostaje audio produkcija, španski, turski jezik… Od Univerziteta Crne Gore nijesmo dobili odgovore o ovoj temi, kao ni od Ministarstva prosvjete. Razgovarali smo i sa dekanom Filozofskog fakulteta profesorom dr Goranom Barovićem, koji je i senator, a on je, između ostalog, stava da za otvaranje nekih specifičnih studijskih programa ili fakulteta, za čijim kadrom postoji vrlo mala potreba, ne postoji opravdanost, jer ,,potrebe za takvim kadrom su vrlo male ili povremene, a najčešće za te programe imaju vrlo malo nastavnog kadra ili ga nemaju uopšte“. Profesor Prirodno-matematičkog fakulteta dr Vladimir Pešić kaže da formiranje novih fakulteta treba da je usklađeno sa potrebema tržišta, ali i razvojem onih oblasti za koje se očekuje da će u idućih 10 -20 godina intenzivno razvijati. A načelnik Odsjeka za statistiku u Zavodu za zapošljavanje Crne Gore Jovan Kostić je, s druge strane, za naše novine govorio o poslovima koji su lani najviše bili traženi, pa njihova baza pokazuje da su na prvom mjestu bili vaspitači i nastavnici društveno-humanističke oblasti, nastavnici prirodno-matematičke struke, kao i ekonomisti, pravnici, medicinari…

Reakcija

Danas je u svijetu malo univerziteta koji imaju obrazovanje za sve struke, smatra Barović. Moramo, kaže on, biti svjesni veli-

Studenti žele audio produkciju, turski, španski jezik…

Goran Barović

Vladimir Pešić

Jovan Kostić

BAROVIĆ: Otvaranje novih studijskih programa je veoma ozbiljan i odgovoran posao; PEŠIĆ: Formiranje novih fakulteta treba da je usklađeno sa potrebama tržišta; KOSTIĆ: Najviše traženi vaspitači i nastavnici društveno-humanističke oblasti, nastavnici prirodno-matematičke struke, ekonomisti, pravnici… čine naše države, naših potreba, kapaciteta, ali i mogućnosti. - Mislim da se na fakultetima Univerziteta Crne Gore školuje kadar koji je ključan za bazične oblasti koje su potrebne Crnoj Gori i da ne treba ni da idemo u pravcu formiranja obrazovnog sistema koji će školovati sve kadrove. Univerzitet svake godine, prije raspisivanja konursa za upis na osnovne studije, vrši analizu poteba koje radimo na osnovu podataka koje dobijamo od Zavoda za zapošljavanje, kako bi uskladili upisnu politiku sa potrebama društva. Za otvaranje nekih specifičnih studijskih programa ili fakulteta, za čijim

kadrom postoji vrlo mala potreba, ne postoji opravdanost, jer potrebe za takvim kadrom su vrlo male ili povremene, a najčešće za te programe imamo vrlo malo nastavnog kadra ili ga nema uopšte – rekao je on, dodajući da za specifične struke, koje potražuju mali broj kandidata, isplativije je stipendirati studente na nekom drugom fakultetu u svijetu. Otvaranje novih studijskih programa je, prema njegovim riječima, veoma ozbiljan i odgovoran posao. Više je, kaže Barović, postupaka koje treba preduzeti da bi se krenulo u ove postupke. - Univerzitet Crne Gore pe-

riodično radi akreditacije i reakreditacije studijskih programa. Prilikom akreditacija, naš Univerzitet obilaze međunarodne komisije koje pregledaju dokumentaciju o svim uslovima koje imamo i opravdanostima njihovog postojanja. Sigurno je da postoji potreba za stalnim reformama, jer društvo napreduje i razvija se i da smo u obavezi da iz mnogo razloga budemo savremen i aktuelni sa programima koje nudimo. Ako ne budemo stalno budni doći ćemo u situaciju da interesovanje studenata za naš univerzitet ne bude na odgovarajućem nivou što nam nikako ne bi odgovaralo – rekao

Odgovarajući na pitanje je li se javila potreba da se određeni studijski program iz određenih razloga zatvori ili ,,zamrzne“, Barović kaže da je Univerzitet Crne Gore, upoređujući ga sa nekim drugim univerzitetima iz svijeta, rela-

Nemanja Popović, FDU na Cetinju: Nedostaje, prije svega, audio produkcija. Nista slično nam Univerzitet ne nudi, bilo da se radi o muzičkoj produkciji ili snimanju i dizajnu zvuka. Ovaj smjer mogao bi da se nađe u studijskom programu Muzičke akademije ili Fakulteta dramskih umjetnosti. Siguran sam da postoji mnogo mladih ljudi koji bi se opredijelili za ovu oblast. Ovako su osuđeni da uče sami ili da odvajaju finansijska sredstva da bi se školovali vani.

Radovan Milović, Filološki fakultet u Nikšiću: Iako smatram da smjerovi koje nudi UCG za osnovne studije mogu ispuniti želje mnogih, postdiplomske studije ne mogu. Kao student Filološkog fakulteta na poslednjoj godini osnovnih studija i veliki ljubitelj jezika i nauke o jeziku, za dalje akademsko usavršavanje odlučio sam da se opredjelim za izučavanje računarske lingvistike, smjer koji nažalost ne postoji u Crnoj Gori. Biću primoran da napustim svoju zemlju i studiram u inostranstvu kako bih dostigao željeni nivo obrazovanja.

Nina Čabarkapa, studentkinja Farmacije u Rusiji: Smatram da u je u Crnoj Gori jako kvalitetno obrazovanje i da imaju svi neophodni smjerovi za studente u njoj. Nije logično da postoji smjer, na primjer, inžinjer nafte i gasa, kao što postoji u zemlji u kojoj ja studiram, u Rusiji. Studenti idu u inostranstvo da studiraju najviše zbog osamostaljivanja, zbog veće mogućnosti da će naći posao (ako si kvalifikovan dobro u svojoj oblasti), da ostvare sebe i u drugim poljima.

Mijat Nikčević, student Arhitekture u Italiji: Osnovne studije sam završio u Podgorici. Mislim da je generalno UCG ok, ali ima dosta prostora za napredak. U Italiji ima mnogo više smjerova, nego na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici. Ali, nije samo u pitanju broj smjerova, već i kvalitet nastave. Svakako mislim da bi crnogorski studenti trebalo da idu u inostranstvo da se obrazuju, jer smo mala sredina i odlaskom ,,otvorite oči“ i spoznate brojne mogućnosti.

je on. Kao što je svimo poznato, dodaje Barović, Univerzitet Crne Gore godinama unazad je u stalnom rastu i razvoju, što potvrđuje poboljšanje pozicije na međunarodnim listama koje rangiraju univerzitete u svijetu, iako uslovi u kojima ostvarujeu te rezultate ,,mogu biti značajno bolji“.

poReđenje

ANKETA

Tamara Bulajić, Filološki fakultet u Nikšiću: Smatram da Univerzitet Crne Gore ne nudi sve potrebne smjerove. Mnogo je zainteresovanih mladih ljudi za programe koje UCG ne pruža. Neki od njih su: veterina, geologija, španski, turski, skandinavski jezici, biohemija. Šteta je što većina programa ne postoji u Crnoj Gori, jer veliki broj studenata nije u finansijskom stanju da ide van svoje zemlje da bi studiralo nešto što želi.

Tražnja manja od stvarne potrebe Jovan Kostić iz Zavoda za zapošljavanje rekao je, između ostalog, da na tražnju za visokoobrazovanim kadrom poslednjih godina, u velikoj mjeri je uticao program stručno osposobljavanje lica sa stečenim visokim obrazovanjem. - Kako kroz navedeni program poslodavci dobijaju ,,besplatnu“ radnu snagu, sa kojom u velikoj mjeri zadovoljavali kadrovske potrebe za visokoobrazovanom radnom snagom, to je i iskazana tražnja – potreba za visokoškolcima, kroz prijavljena slobodna radna mjesta, značajno manja od stvarno potrebne - rekao je on.



Crna Gora, prema riječima profesora dr Vladimira Pešića, ima prilično dobru pokrivenost osnovnih oblasti kako društvenih, tako i prirodnih i tehničkih nauka

tivno mlada obrazovna institucija, ali se uvijek vodilo računa o programima koji se na njemu izučavaju i koji kadar školuju. - Poznato je da su do sad zatvoreni brojni studijski programi na nivou osnovnih, ali i na specijalističkim studijama, ili su izvršene značajne izmjene. Podsjetimo se da je na Građevinskom fakultetu svojevremeno funkcionisao studijski program Geodezija, koji je kasnije prestao da postoji. Na Filozofskom fakultetu je nekadašnji Studijski program za marksizam i socijalističko samoupravljanje je preoblikovan prvo u Studijski program za filozofiju i sociologiju, koji su se kasnije razdvojili u samostalne studijske programe – naveo je on. Crna Gora, prema riječima profesora dr Vladimira Pešića, ima prilično dobru pokrivenost osnovnih oblasti kako društvenih, tako i prirodnih i tehničkih nauka. - Ono na čemu države i univerziteti sličnih finansijskih i kadrovskih kapaciteta rade jeste prepoznavanje onih strateških oblasti koje mogu dati kvalitet na svjetskom nivou. Naravno, koliko je to moguće – rekao je on. Načelnik Odsjeka za statistiku u ZZZ Jovan Kostić podsjetio je da su lani 2019. poslodavci prijavili 32.344 slobodnih radnih mjesta, od čega 5.953 ili 18,4 odsto za visokoškolce. - Najveća tražnja je bila za grupu zanimanja vaspitači i nastavnici društveno-humanističke oblasti 1.361 ili 23,15 odsto, zatim nastavnici prirodno-matematičke struke 1.188 ili 20,2 odsto, ekonomisti 521 ili 8,86 odsto, pravnici 366 ili 6,22 odsto, medicinari 345 ili 5,87 odsto, društveno-humanistička zanimanja 190 ili 3,23 odsto, građevinari 155 ili 2,64 odsto, arhitekte i urbanisti 154 ili 2,62 odsto i menadžeri i organizatori 97 ili 1,65 odsto n. đ. istakao je on.

Društvo

Nedjelja, 9. februar 2020.

RAZGOVOR S POVODOM: Luka Mitrović direktor Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju

Moramo brže reagovati na elementarne nepogode PODGORICA - Nepogode izazvane vremenom, poplave, suše, požari, zemljotresi traže adekvatan odgovor, a da bi upravljali tim hazardima i imali pravovremene informacije, za moguće preventivne akcije, važno je jačanje Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju. Kako je Pobjedi kazao direktor ove intitucije Luka Mitrović automatizacija i modernizacija mreže meteoroloških, hidroloških, seizmoloških i mareografskih stanica, otpočela je još 2001. godine, a intenzivirana u posljednjih šest godina.

Januar bio klimatski iznad prosjeka

- Danas je najveći dio mreže stanica automatizovan, tako da od ukupno 182 stanice, sa 152 podaci se automatski prenose do servera u Zavodu i skladište u bazama podataka. Veliki broj podataka je dostupan svim građanima Crne Gore i šire, on lajn na sajtu Zavoda, a tu praksu nastavljamo da razvijamo - kazao je Mitrović.

Planovi

Mitrović napominje da je Vlada u saradnji sa EU i drugim međunarodnim partnerima u protekle dvije godine uložila više od milion eura u Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore, za nabavku najsavremenije opreme i jačanje kapaciteta ove institucije. - Oprema je obezbijeđena iz sredstava IPA projekta Jačanje kapaciteta u cilju implementacije Okvirne direktive o vodama u Crnoj Gori i Projekta upravljanja slivom rijeke Drine na Zapadnom Balkanu, finansiranog od strane Globalnog fonda za životnu sredinu i Specijalnog fonda za klimatske promjene. Projekat realizuje Ministarstvo poljoprivrede u saradnji sa EU i međunarodnim partnerima - ističe Mitrović. - U oblasti hidrografije, resorom koji je Zakonom o hidrografskoj djelatnosti i pratećim podzakonskim aktima, u nadležnosti Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju planirana je priprema novog Peljara – nautičkog vodiča za Crnogorsko primorje - kazao je Mitrović. Napominje da je prvo izdanje Peljara, Zavod uradio 2014. godine. Dodatno je planirana izrada jedinstvene hidrografske baze podataka.

Luka Mitrović

U narednom periodu aktivnosti Zavoda biće usmjerene na jačanje radarske, satelitske i pomorske meteorološke službe, dalje snaženje i održavanje mreže hidroloških površinskih i podzemnih stanica, unapređenje i obnavljanje mreže stanica za kvalitet vazduha - Kroz projekat sa Italijanima, nastaviće se aktivnosti na razvijanju regionalnih formula predviđanja jakih kretanja tla, a sprovešće se i pripremna faza i aktivnosti na unapređenju akcelometrijskih stanica - naglašava Mitrović. Zavod je tokom proteklih godina ostvario značajan i vidljiv napredak, posebno zahvaljujući donacijama iz brojnih projekata, čija je realizacija omogućila da Zavod postane kredibilan sa kapacitetom da realizuje sve projekte i programe, koji su definisani nacionalnim zakonodavstvom i evropskom agendom. - Crna Gora je 2007. godine postala članica Svjetske meteorološke organizacije (SMO) i ovim članstvom ostvarila značajne rezultate na polju napretka u oblastima meteorologije i

Od polovine februara do 18 stepeni Mitrović ističe da što se tiče meteorološke prognoze u narednom periodu od 11 dana očekuje nas toplije vrijeme. - Ponedjeljak će biti oblačan popodne u centralnim i južnim predjelima kiša, a do kraja dana i tokom noći i na sjeveru kiša u planinama susnježica i snijeg, u višim predjelima na sjveru jak južni vjetar. Promjenljivo do pretežno oblačno sa učestalom kišom i snijegom u planinama i zimskim turističkim centrima, nastaviće sve negdje do petka

14. februara. Nešto intenzivnije padavine očekuju se u srijedu popodone-naveče i u petak. U višim predjelima na sjeveru umjeren do pojačan južni vjetar. Od 15. sve negdje do 20. februara očekuju se stabilnije vremenske prilike sa više sunca, bez padavina i relativno toplo vrijeme za ovo doba godine sa maksimalnom dnevnom temperaturom u ovim danima koja će dostizati do 18 stepeni na jugu i oko osam do 14 stepeni na sjeveru - kazao je Mitrović.

hidrologije. Šef regionalne kancelarije za Evropu, Milan Dacić je iskazao da je 70 godina rada odlična prilika da se ponovi ključna uloga koju država ima u zaštiti ljudskih života i njihove imovine - kazao je Mitrović. - Ići u korak sa tehničko-tehnološkim napretkom, u smislu nabavke nove opreme i obuka za njeno korišćenje, zahtijeva velika ulaganja, koja je Zavod uspio da obezbijedi kroz podršku Vlade, SMO-a, GIZ-a, Svjetske banke i drugih međunarodnih partnera i institucija - kaže Mitrović. Kako ističe najznačajniji progres meteorološkog i hidrološkog osmatračkog sistema ostvaren je u posljednje dvije godine kada je broj hidroloških površinskih stanica udvostručen tako da sa sadašnje 44 hidrološke površinske stanice ostvarenost Master plana hidroloških stanica iz 2005. godine, iznosi preko 80 odsto. - Značajno je povećan i broj meteo i padavinskih stanica tako da ih je danas u mreži 60. Prošle godine završena je i prva faza uspostavljanja monitoringa podzemnih voda, čiju mrežu sada čini 49 lokacija, od kojih su 34 bušotine i 15 izdani. U nadležnosti Zavoda su i četiri mareografske stanice, kao i 25 seizmoloških stanica. Danas najveći broj podataka (oko 19.000 na dnevnom nivou) pristiže u realnom vremenu posredstvom sistema GPRS i FTP veze. Podaci sa šest glavnih meteoroloških stanica (dvije aerodromske) svakodnevno, svakog sata, prosljeđuju se Međunarodnim regionalnim centrima u Sofiji i Ofenbahu, koji se dalje posredstvom Glo-

Organizovana besplatna radionica Aerodroma Crne Gore

balnog telekomunikacionog sistema prosljeđuju u Globalni osmatrački sistem Svjetske meteorološke organizacije - kaže Mitrović.

Stanice

U mreži Zavoda su i dvije međunarodne stanice. - MEDPOL stanica za mjerenje doprinosa atmosfere zagađenju mora smještena na rtu Mendra i za sada mjeri sastav padavina, i nova EMEP stanica za praćenje regionalnog transporta zagađenja vazduha, postavljena ove godine na lokaciji Velimlje, kroz IPA projekat „Jačanje administrativnih kapaciteta za upravljanje kvalitetom vazduha“. Iz istog projekta, laboratorija Zavoda dobila je prestižnu analitičku opremu neophodnu za realizaciju EMEP programa prema definisanim zahtjevima, dok je za funkcionisanje iste, Zavod prethodno obezbijedio novi laboratorijski prostor i stanicu za snabdijevanje opreme gasom - kazao je Mitrović. U nadležnosti Zavoda je i istraživanje fizičkih osnova klime, praćenje promjena klime, razvijanje metoda za prognozu klime; analiza prostornih i vremenskih karakteristika meteoroloških elemenata i izrada klimatskih osnova za prostorno i urbano planiranje i projektovanje. - Zavod takođe ima značajnu ulogu kada je riječ o meteorološkoj zaštiti i sigurnosti plovidbe na moru, kao i drugim aktivnostima, među kojima možemo izdvojiti izradu 18 elektronskih navigacijskih karata kojima je pokriveno kompletno teritorijalno

- Tokom januara ove godine naše područje bilo je izloženo u dužem vremenskom periodu polju visokog vazdušnog pritiska (anticiklona) koji je uslovio stabilne vremenske prilike i veliki deficit padavina. Temperature su bile znatno iznad prosječne. U proteklom 20-to godišnjem periodu bilo je sličnih situacija kada je tokom decembra i janaura zabilježen veliki deficit padavina i natprosječno toplije u odnosu na klimatsku normalu. Što se tiče ostatka zime on kaže da pošto ne postoji detaljan prognostički materijal ne mogu sa sigurnošću tvrditi kakvo nas vrijeme očekuje do kraja kalendarske zime. - Izvjesno je da će se nastaviti trend iznad prosječnih temperatura i da će biti manjak padavina u odnosu na klimatsku normalu - kazao je Mitrović.

more i obezbjeđena sigurna plovidba i uplovljavanje u sve značajne luke u Crnoj Gori - kazao je Mitrović. Zavod, takođe, vrši istraživanje međudejstva mora i atmosfere i njihov uticaj naplovidbu i druge djelatnosti na moru i priobalju, uključujući djelatnost Mornarice (prognoza talasa); istraživanje uticaja vremena i klime na poljoprivredu i šume i razvijanje metoda agrometeoroloških analiza i prognoza. Laboratorija za kvalitet voda i vazduha je akreditovana 2010. godine, a upravo, kaže naš sagovonik u jubilarnoj godini, sertifikat je dopunjen i novim Standardom. - Danas se radi na strukturnom i programskom unapređenju službe za kvalitet voda i vazduha. Nabavljena je nova oprema za laboratoriju, dok je i mreža mjernih mjesta za kvalitet vode promijenjena, u skladu sa ODV - ističe Mitrović. Kada su u pitanju meteorološke prognoze koje građane najviše interesuju, Mitrović ističe da one mogu biti tačne samo za naredna tri dana. - Dugoročne prognoze nijesu pouzdane i naš Zavod radi kratkoročno do tri dana i srednjoročne prognoze do sedam dana. Postoje sezonske prognoze vremena koje radi Evropski centar za srednjoročnu prognozu vremena i po toj prognozi daju se samo projekcije temperature vazduha i količine padavina gdje se navodi da će biti odstupanja od klimatske normale. Tako ta prognoza kaže da će u februaru i martu temperatura biti iznad klimatske normale i da će biti deficit padavina. Dakle, ono što je pouzdanije to je prognoza u narednih sedam do deset dana - kazao je na kraju Mitrović. n. KovaČeviĆ

Studentske stipendije Ministarstva nauke

Kako prevazići aerofobiju Crnogorski studenti u CERN-u PODGORICA – Aerodromi Crne Gore će i dalje nastaviti da organizuju radionice poput nedavno završene ,,Prevazići strah od letjenja“ koja je okupila oko 80 učesnika, saopštili su iz

ovog preduzeća. Radionica koja je bila namijenjena svima koji se suočavaju sa strahom od letjenja pobudila je ogromno interesovanje, a čuli su savjete pilota Montenegro erlajnza Nemanje Dar-

manovića. Psihološku dimenziju aerofobije pojasnio im je psiholog Radoje Cerović. Ova, kao i naredne radionice koje planiraju, biće poklon građanima, naveli su iz Aerodroma Crne Gore. R. P.

PODGORICA – Ovog ljeta će četvoro crnogorskih studenata sa Elektrotehničkog i Prirodno-matematičkog fakulteta učestvovati u edukativnom programu u vodećoj svjetskoj laboratoriji CERN - saopštili

su iz Ministarstva nauke. CERN je sproveo finalnu selekciju i izabrao da u ovom programu koji uključuje i rad na projektima, učestvuju studenti ETF-a Danilo Petričević i Maja Vujisić, kao i studenti PMF-a Maja

Kuzmanović i Vuk Jovović. Iz Ministarstva podsjećaju da Crne Gora već učestvuje u dva eksperimenta u CERN-u, CMS i RD50, te da je cilj da ovi mladi ljudi prvenstveno budu uključeni u te projekte. R. P.

Svijet

Nedjelja, 9. februar 2020.

TAJLAND: Razjareni vojnik pucao po gradu

Ubio 20 ljudi na Tajlandu

KORAT- Tajlandski vojnik pucao je na ljude na više lokacija u gradu na sjeveroistoku zemlje. Najmanje 20 osoba je poginulo, a 21 osoba je ranjena. Osumnjičeni se krio u podrumu tržnog centra, a nije uhapšen do zaključenja lista. Najmanje 20 ljudi je poginulo, a 21 osoba je ranjena u pucnjavi u gradu Nakon Račasama, poznatijem po imenu Korat, na sjeveroistoku zemlje, navode tajlandski mediji, prenosi Rojters. Navodi se da je vojnik iz razjarenosti pucao na ljude. Ministar odbrane rekao je da je napadač pucao na svog pretpo-

Sa mjesta pucnjave

stavljenog i da je potom otvorio vatru u vojnom kampu, budističkom hramu i tržnom centru, u čijem se podrumu sakrio. Lokalni mediji prenose da napadač drži taoce unutar tržnog centra koji je policija opkolila. BBC prenosi da se na slikama objavljenim na društvenim mrežama vidi da se pucnjava dogodila u blizini tržnog centra. Iz policije navode da je vojnik prije pucnjave ukrao vozilo iz kasarne. Motiv napada još nije poznat. Vojnik je tokom napada pisao objave na društvenoj mreži Fejsbuk, a u jednoj je upitao da li bi trebalo da se preda. Fejsbuk je nedugo poslije toga ugasio nalog napadača.

Sve više mrtvih od korona virusa

Zabilježeno 86 novih smrtnih slučajeva

Prvi američki državljanin preminuo juče od korona virusa

VUHAN - Kineske zdravstvene vlasti zabilježile su 3.399 novih potvrđenih slučajeva zaraze korona virusom i 86 nova smrtna slučaja.

Iz nacionalne zdravstvene komisije Kine kazali su da se među smrtnim slučajevima, 81 dogodio u pokrajini Hubei, dva u Heilongjiangu i po jedan u Pekingu, Henan i Gansu.

Navodi se da su kineske zdravstvene vlasti u petak iz 31 regije na nivou pokrajine i Korpusa za proizvodnju i izgradnju Xinjianga primile izvještaje o 3.399 novih potvrđenih sluča-

jeva zaraze i 86 smrtna slučaja. - U petak je zabilježeno 4.214 novih sumnjivih slučajeva, rekli su iz Komisije - prenosi portal croatian.cri.cn. U petak je 1,28 hiljada pacijenata postalo ozbiljno bolesno, a 510 ljudi otpušteno je iz bolnica nakon oporavka. - Ukupan broj potvrđenih slučajeva na kineskom kopnu je do kraja četvrtka dostigao 34.546 - rekli su iz Komisije, ističući kako je od bolesti ukupno umrlo 722 osoba. Američka ambasada u Pekingu saopštila je juče da je šezdesetogodišnji Amerikanac kome je dijagnostifikovan korona virus preminuo u Vuhanu. On je prvi američki državljanin koji je preminuo od novog virusa koji se pojavio u Kini. U kratkom saopštenju ambasada je navela da je kod ovog čovjeka bio potvrđen i da je preminuo u bolnici u Vuhanu, epicentru virusa. Dodali su da neće davati više detalja u vezi sa ovim slučajem zbog poštovanja privatnosti njegove porodice.

Posljednji potez američkog predsjednika

Tramp otpustio zvaničnike koji su svjedočili protiv njega VAŠINGTON - Predsjednik SAD Donald Tramp otpustio je dva visoka zvaničnika Bijele kuće koji su svjedočili protiv njega u istrazi za smjenjivanje šefa države, vođenoj u Predstavničkom domu Kongresa. Otpušten je potpukovnik Aleksandar Vindman iz Savjeta za nacionalnu bezbjednost, jedan od ključnih svjedoka u istrazi postupanja Trampa. Vindmana je obezbjeđenje izvelo iz Bijele kuće, a njegov advokat Dejvid Presman saopštio je da je otpušten iz odmazde zbog svog svjedočenja, piše Glas Amerike. Kako prenose američki mediji, istog dana je otpušten i brat Aleksandra Vindmana, Jevgenij Vindman, koji je takođe radio u Bijeloj kući. Izaslanik SAD u Evropskoj uniji Gordon Sondland re-

Aleksandar Vidman sa advokatom

kao je da je saznao da predsjednik želi da ga opozove odmah, piše BBC.

Vindman je odboru Demokrata rekao da nije mogao da ,,vjeruje svojim ušima“, ali je

očekivao da neće trpjeti posljedice zbog svjedočenja, jer je ,,rekao istinu“.

Povodom 9. februara međunarodnog dana grčkog jezika

Jezik koji traje četiri milenijuma Panajotis Partsos

Pojam jezika je sinonim za pojam komunikacije. Jezikom izražavamo ideje i osjećanja, stvaramo literaturu. Ne postoji kultura i obrazovanje bez njegovanja jezika. Jezici su u osnovi svjetske civilizacije, a njima se, naravno, izražavaju i nacionalne civilizacijske posebnosti. Grčka je zemlja drevnog jezika koji je prošao vjekovne ispite. Na grčkom jeziku su izražene univerzalne vrijednosti demokratije, umjetnosti i ljepote, filosofije i nauke Devetog februara se svake godine u cijelom svijetu slavi Dan grčkog jezika. Grčki jezik je iz mnogih razloga poznat širom svijeta, prije svega jer je otprilike 80 odsto naučnih termina izvedeno iz grčkog jezika. Grčki jezik ima ogroman politički i istorijski značaj, sa kontinuiranom usmenom i pismenom tradicijom koja traje gotovo 4.000 godina, koji je očuvao čvrste spone sa svim fazama svoje evolucije, od arhaičnog, starogrčkog, preko klasičnog, helenističkog, vizantijskog do savremenog grčkog jezika. Jedna od njegovih prvih i osobito važnih karakteristika je stvaranje alfabeta. Prva pisana forma grčkog jezika bio je Linear B, slogovno pismo, u kome je svaki simbol označavao jedan slog. Sa razvojem mikenske trgovine, kolonizacijom i ekspedicijama u cilju traženju novih staništa, grčki jezik se, od drugog milenijuma p.n.e., počeo širiti po većem dijelu Sredozemlja, što se dokazuje arheološkim nalazima na Kipru koji datiraju iz XI v. p.n.e. sa natpisima na kiparskom slogovnom pismu, koje je bilo prilagođeno Lineranom B i jedan od dijalekata grčkog jezika, srodan arkadskom. Kako su se Grci širili po Sredozemlju, tako su došli u kontakt sa semitskim trgovcima, Feničanima i njihovim pismom. Pošto su Grci već imali matricu koja je bila slogovno pismo, preuzeli su od Feničana njihove simbole, koji su, treba napomenuti, bili specifična kombinacija suglasnika - samoglasnika i sloga, sa kasnijim varijetetima matres lectionis - poluvokala. Grci su podijelili slogove u foneme, pri čemu svako slovo predstavlja određeni glas (fonem), a ne slog. Znači, stvorili su prvi alfabet, onako kako postoji i danas. To se dogodilo otprilike u IX v. p.n.e. Grčki alfabet je prvi pravi alfabet, sa razdvojenim suglasnicima i samoglasnicima. U poređenju sa slogovnim pismom, ljudi su sada bili u mogućnosti da se izraze sa samo 24 slova. Do VII v. p.n.e., svi grčki polisi su već imali i formirali svoj alfabet, sa lokalnim karakteristikama, ali su se svi oslanjali na antički alfabet. Stvaranje alfabeta predstavljalo je veliku kulturnu revoluciju. Širenjem grčkih kolonija po Sredozemlju, raširio se i grčki alfabet. Takav je bio slučaj sa latiničnim pismom. Kolonisti sa grčkog ostrva Eubeje, koji su se nastanili u provinciji Kampanija na italskom poluostrvu, formirali su Nea Poli, odnosno Novi grad - Napoli (Napulj). Etrurci sa kojima su došli u kontakt, preuzeli su od njih grčki alfabet. U alfabetu Grka sa Eubeje bilo je i slova koja danas ne postoje u savremenom grčkom, kao što su F i Q, koje je preuzela latinska abeceda. Rimljani su preko Etruraca upoznali i preuzeli grčki alfabet, koji je nazvan latinskim i koji je dominirao velikim dijelom svijeta. Po uzoru na grčki alfabet, nastalo je i ćirilično pismo, koje je zamijenilo glagoljicu, najstarije poznato slovensko pismo, jer je ćirilica bila jednostavnija za upotrebu. Kao što je rekao Žak Bušar (Jaques Buchard), profesor novogrčke književnosti i direktor Centra savremenih grčkih studija Univerziteta u Montrealu, Kanada, ,,grčki je maternji jezik zapadne civilizacije“. Zbog osobitih karakteristika svog istorijskog razvoja, zauzima posebno mjesto u svjetskoj kulturnoj baštini. Na grčkom jeziku su napisani jedinstveni tekstovi starogrčke književnosti, to je jezik Jevanđelja, crkvenih otaca, vizantijske himnografije. To je jezik ispoljavanja ljudskog duha u njegovim najvažnijim trenucima i po najvažnijim pitanjima koja se tiču civilizacije i kulturnih vrijednosti, bezvremen, uvijek prisutan i uvijek aktuelan. (Autor je ambasador Grčke u Crnoj Gori)

Region

Nedjelja, 9. februar 2020.

Intervju: Nenad Stevović, politikolog i istraživač dijaspore BEOGRAD - Navodna zabrinutost zvaničnog Beograda, a posebno agresivna retorika dežurnog tutora Crnogoraca ministra Ivice Dačića, je dimna zavjesa iza koje se pokušava demontirati uspjeh Crne Gore u transformaciji svog društva iz mitološkog, ka građanskom konceptu moderne Evrope - kaže u intervjuu Pobjedi Nenad Stevović, politikolog i istraživač crnogorske dijaspore. Istče da ova dimna zavjesa služi da se istovremeno zbunjuje publika u Srbiji na dnevnoj bazi uz pomoć agresivne tabloidne propagande, ali i publika u Crnoj Gori, koja bi trebalo da zaključi da ima neke vatre u tom zakonu čim ima toliko dima. - Ali, ne zaboravimo - dim kulja iz poznate, nikada zatvorene fabrike mitomanije - u kojoj se spaljuju hiljadu puta reciklirani mitovi o posebnosti jedne vjere, jedne ideje, ujedinjenju svih zemalja jednog naroda. Građani Crne Gore možda to ne vide, ali kriza u Srbiji je duboka, višedecenijska i destabilizujuća. Mjere koje preduzima vlast u Crnoj Gori da se spriječi uvoz ove krize su pravovremene i treba biti svjestan da se politička tenzija iz Beograda preliva po cijelom regionu. Na taj način se kratkoročno postiže smanjivanje tenzija u samoj Srbiji, ali se izaziva regionalna nestabilnost, a pritisak u Srbiji nakon toga ponovo raste - kaže Stevović POBjEDA: Savjetnik ste Crnogorske partije za identitetska pitanja. Zašto je Crnogorska partija pristupila Vojvođanskom frontu? StEvOvić: Dio smo koalicije jer podržavamo euroatlanske integracije Srbije, regionalizaciju, decentralizaciju, poštovanje prava nacionalnih manjina i punu autonomiju Vojvodine. Ova koalicija hoće da u našim uslovima implementira evropska rješenja o jakim regijama i autonomiji što može da pobijedi duboku političku krizu u Srbiji i nestabilnost koja je njen vodeći ,,izvozni proizvod“ u zemlje regiona. Članice fronta potpisale su Memorandum o budućnosti Vojvodine koji promoviše ideju evropske Srbije što je i inte-

Zbog prekrajanja istorije smo tu gdje jesmo Građani Crne Gore možda to ne vide, ali kriza u Srbiji je duboka, višedecenijska i destabilizujuća. Mjere koje preduzima vlast u Crnoj Gori da se spriječi uvoz ove krize su pravovremene i treba biti svjestan da se politička tenzija iz Beograda preliva po cijelom regionu - kaže Stevović

Nacionalizam prijetnja -Umjesto bavljenja Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom, Sjevernom Makedonijom i Crnom Gorom, Srbija mora da se okrene sebi i sopstvenom društvenom, ekonomskom i kulturnom razvoju. Demokratska i evropska Srbija može da bude samo dobar susjed i partner svima u regionu, dok će nacionalistička Srbija uvijek biti prijetnja svima u okruženju - kaže Stevović.

res crnogorskog naroda, ne samo u Vojvodini već u cijeloj Srbiji. To je interes i svih gradjana Srbije, jer sadašnji centralizam i autistični sistem odlučivanja u kojem se ne zna ko je patrijarh, ko je premijer, a šta je Dodik - dovodi do nestabilnosti u zemlji. Inače za Crnogorce u Srbiji su teška vremena zbog neprijateljskog stava vladajućih krugova u Beogradu prema svemu što nosi prefiks „crnogorski“, kao i huškačke retotike u medijima protiv susjednih država. Sa druge strane u ovakvim vremenima se najbolje i vide prijatelji. Veliki Njegoš je rekao: „U dobru je lako dobar biti, na muci se poznaju junaci“. Ponosan sam što mogu reći da su u ovim teškim vremenima ti junaci lako

vidljivi: prije svega potpisnici Apela 88 iz Srbije i regiona. POBjEDA: Na čemu posebno insistira ta nova koalicija koju osim vas čine i Lige socijaldemokrata Vojvodine, Vojvođanska partija, Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, Alijansa vojvođanskih Rumuna, Zajedno za Vojvodinu, Liberalno - demokratski pokret Vojvodine i Foruma V-21? StEvOvić: Na dosljednom poštovanju principa sekularnosti u društvu i odvojenosti crkve i države. Značaj tog principa možemo vidjeti i u Crnoj Gori gdje jedna grupa vjernika pokušava da uzima sebi za pravo da upravlja državom i bira koje zakone će da poštuje, a koje neće. Crnogor-

ska zajednica u Srbiji potpuno podržava politiku Vojvođanskog fronta za punopravno članstvo Srbije u EU i NATO, pogotovo jer je i naša matica Crna Gora u NATO i prva u redu za ulazak u EU. Vojvodina je multikulturalna, ali želimo da joj vratimo i interkulturalnost, kao i dosljedno poštovanje kulturne autonomije nacionalnih zajednica i poštovanje propisa o službenoj upotrebi jezika i pisama – što je za crnogorsku zajednicu posebno važno imajući u vidu da nam se u opštini Vrbas krši ustavno i zakonsko pravo na korišćenje crnogorskog kao službenog jezika. POBjEDA: Kakvu Vojvodinu vidite u budućnosti? StEvOvić: Vojvodina sada

ima „autonomiju“ u sjajnom pakovanju, a unutra nema ništa. Sudska, zakonodavna i izvršna vlast joj je oduzeta ,,jogurt revolucijom“ 1988. godine. To je dovelo i do ekonomskog sunovrata nekada bogate pokrajine. Hoćemo da Vojvodina dobije pun politički i ekonomski subjektivitet jer onda svi dobijamo - a ponajviše sama Srbija koja se urušava od pogubnog centralizma. Srbija je mala država koja je uz to siromašna u evropskim razmjerama i učestvovala je direktno ili indirektno u previše ratova. Vrijeme je da prestane sa nazadovanjem. POBjEDA: Koga biste izdvojili na političkoj sceni Srbije danas? StEvOvić: Nemjerljiv je doprinos lidera LSV Nenada Čanka koji je ostao rijetki glas razuma u ovo doba ideološke kakofonije u Srbiji. Biti Vojvođanin je način života, tradicija kulture i obrazovanja, bogatstvo različitosti. To je i mikrosvijet nacija i identiteta, tijesna povezanost sa Austrougarskom tradicijom i granica sa otomanskim carstvom. To su slične vrijednosti i tradicije koje krase i našu maticu Crnu Goru. Zato se Crnogorci dobro osjećaju u Vojvodini i namjera-

vaju da zajedno sa ostalim sa kojima dijele iste vrijednosti odbrane njenu autonomiju od svih koji žele da umanje političku, ekonomsku i istorijsku ulogu ove pokrajine. POBjEDA: Da li ima mjesta za tradiciju anti-fašizma u današnjoj Srbiji? StEvOvić: Crnogorska partija podržava zahtjeve Lige socijaldemokrata Vojvodine da se u osnovne i srednje škole uvede barem jedan čas nedeljno o antifašizmu i tekovinama Narodnooslobodilačke borbe. Antifašizam je stvorio modernu Srbiju, vratio subjektivitet Vojvodini, a takođe je obnovio ravnopravnost naše matice Crne Gore unutar Jugoslavije. Nema Crnogorca u Vojvodini i Srbiji koji drži do pokrajine i države u kojoj živi, i do svoje matice Crne Gore koji ne vrednuje antifašizam. Zalažemo se za zaustavljanje trenda prekrajanja istorije jer je to u interesu našeg naroda. Vidimo i na primjeru Crne Gore da je 100 godina prekrajanja istorije dovelo do konfuzije gdje se dijelovi društva upinju da nekim magijama pokušaju da zadrže monopol nad objektima koji su pripadali cijeloj Crnoj Gori i svim njenim građanima. Violeta CVejić

Povodi

Nedjelja, 9. februar 2020.

POD LUPOM: Zakon o radu (4)

Radni odnos n određeno vrije Piše: dr Vesna SIMOVIĆ ZVICER

Ugovor o radu na određeno vrijeme predstavlja nestandardni ili fleksibilni oblik zasnivanja radnog odnosa. To je potvrđeno i u članu 37 Zakona o radu, u kojem se ugovor o radu na određeno vrijeme definiše kao izuzetak od pravila o zasnivanju radnog odnosa na neodređeno vrijeme. Zato se i predviđa da ugovor o radu može biti zaključen na određeno vrijeme, radi zadovoljavanja nekih privremenih i specifičnih potreba poslodavca, a kao razlozi za to navode se: istek određenog roka, završetak određenog posla ili nastupanje određenog događaja. Dakle, iz ovog stava proizilazi da je trajanje ugovora o radu može biti utvrđeno na dva načina, i to: 1) kao apsolutno određeno, tj. kao kalendarski datum – da traje do tačno predviđenog dana, odnosno može predvidjeti da traje određen broj dana, mjeseci ili godina od zaključenja ugovora i 2) kao relativno određeno trajanje, što podrazumijeva da je prestanak ugovora o radu uslovljen nastupanjem određenih činjenica ili događaja, kada datum prestanka radnog odnosa ne mora biti kalendarski unaprijed određen, ali je odrediv (npr. završetak određenog posla).

OGRANIČENJA ZA POSLODAVCE

Zakon o radu predviđa ograničenje za poslodavca, bez obzira na razloge zbog kojih je zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme. Ovo ograničenje podrazumijeva da poslodavac sa istim zaposlenim ne može zaključiti jedan ili više ugovora čije je ukupno trajanje, neprekidno ili sa prekidima, duže od 36 mjeseci. Pri tom, zakon nije ograničio broj sukcesivnih ugovora koji mogu biti zaključeni u okviru roka od 36 mjeseci. Sa druge strane, u cilju zaštite od eventualnih zloupoteba, predviđeno je da, ukoliko je prekid između ugovora kraći od 70 (kalendarskih) dana, smatraće se da nije bilo prekida. To svakako ne znači da je zaposleni bio u radnom odnosu kod poslodavca u kontinuitetu (u smislu ostvarivanja prava iz rada i po osnovu rada), već će se smatrati da nije bilo prekida u smislu računanja roka od 36 mjeseci. U vezi sa stavom 3 ovog člana



postavlja se pitanje: Što se dešava sa računanjem roka od 36 mjeseci, ukoliko je prekid između ugovora duži od 70 dana – da li se računanje roka nastavlja na period koji je bio prije prekida ili se rok od 36 mjeseci računa iz početka? Imajući u vidu cilj navedenih odredbi, a to je ograničavanje rada na određeno vrijeme, odgovor je da u slučaju prekida između ugovora koji je duži od 70 dana, period trajanja ugovora o radu nakon prekida (koji je duži od 70 dana) dodaje se na vrijeme koje je zaposleni proveo u radnom odnosu kod poslodavca prije prekida, te se nastavlja računanje roka od 36 mjeseci. Takođe, ovđe je važno ukazati na još jedno pravilo koje proizilazi iz ciljnog tumačenja nevedenih odredbi: u slučaju da nakon isteka roka od 36 mjeseci zaposlenom prestane radni odnos, sljedeći ugovor o radu o radu koji bude zaključen u bilo kojem periodu u budućnosti (pa i nakon godinu, dvije ili više), mora biti zaključen na neodređeno vrijeme, osim ukoliko se ugovor o radu bude zaključio iz nekog od razloga koji su navedeni u stavu 6 (zamjena odsutnog zaposlenog, sezonski poslovi, rad na projektu) i 7 člana 37 Zakona o radu (ugovor o radu direktora, ugovor sa sportistima i ugovori koje agencija zaključuje sa zaposlenim radi ustupanja kod poslodavca korisnika).

DODATNA ZAŠTITA

U cilju dodatne zaštite zaposlenih od eventualnih zloupotreba od strane poslodavca, u Zakonu o radu je definisano da će se u period od 36 mjeseci računati i vrijeme koje je zaposleni bio angažovan kod poslodavca preko agencije za privremeno ustupanje. Sa druge strane, definiše da se u period od 36 mjeseci neće računati trajanje pripravničkog staža, kao i vrijeme za koje je zaposlenom produžen ugovor o radu zbog trudnoće, porodiljskog i roditeljskog odsustva. Ovo zbog toga što se ugovor o radu sa pripravnikom zaključuje radi njegovog stručnog osposobljavanja za samostalan rad. U tom smislu i stav sudske prakse jeste da u ovom slučaju neće doći do transformacije ugovora o radu, ukoliko zaposleni nakon isteka pripravničkog staža nastavi da radi kod poslodavca, ili ako se priprav-

nički staž produžava u slučaju odsustva sa rada zbog: privremene spriječenosti za rad po propisima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju i porodiljskog odsustva, odnosno da se vrijeme trajanja ugovora o radu u svojstvu pripravnika ne može računati u trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme. U ostalim slučajevima koji su pomenuti obično se radi o ugovorima koji su produženi zbog ostvarivanja nekog od navedenih prava, jer je zakon nametnuo takvu obavezu poslodavcu. Dakle, u konkretnom slučaju nije bilo saglasnosti volja za produženje ugovora o radu zbog trudnoće ili ostvarivanja prava na porodiljsko i roditeljsko odsustvo, već je poslodavac potpisivao anekse ugovora o radu radi izvršenja zakonske obaveze, pa bi bilo nepravedno nametati mu obavezu da nakon isteka perioda od 36 mjeseci sa takvim zaposlenim zaključi ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

IZUZECI

Izuzetak od ograničenja u pogledu maksimalnog trajanja ugovora o radu na određeno vrijeme predviđen je i u sljedećim slučajevima: Zamjena privremeno odsutnog zaposlenog (npr. zaposlena koja koristi porodiljsko i roditeljsko odsustvo, ili u slučaju mirovanja prava i obaveza i sl.). U vezi sa ovim izuzetkom treba napomenuti da se u konkretnom slučaju radi o zamjeni određenog zaposlenog, što mora biti precizirano u ugovoru o radu. To znači da ne bi mogao biti zaključen ugovor o radu u kojem bi bilo navedeno da se zasniva radni odnos radi zamjene više zaposlenih koji su (ili će biti) odsutni sa rada. Ne postoji smetnja da zaposleni nakon isteka ugovora koji je zaključen zbog zamjene jednog zaposlenog zaključi novi ugovor o radu zbog zamjene drugog zaposlenog (uz poštovanje unaprijed navedenih obaveza o preciznom navođenju imena zaposlenog koji se zamjenjuje i poslova koje obavlja). Sezonski poslovi predstavljaju još jedan izuzetak u pogledu trajanja ugovora o radu na određeno vrijeme. Sezonski poslovi imaju dvije značajne karakteristike, i to: 1) poslovi koji se obavljaju u djelatnostima sezonskog karaktera, u kojima je obavljanje poslova vezano za jedan period u toku godine, i 2) poslovi čije trajanje u toku godine nije duže od osam mjeseci. ZOR nabraja neke od tih djelatnosti, kao što su: poljoprivreda, turizam i šumarstvo, ali ostavlja mogućnost primjene definicije i na

Zakon o radu predviđa ograničenje za poslodavca bez obzira na razloge zbog kojih je zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme: poslodavac sa istim zaposlenim ne može zaključiti jedan ili više ugovora čije je ukupno trajanje, neprekidno ili sa prekidima, duže od 36 mjeseci druge djelatnosti, u kojima se poslovi obavljaju u jednom periodu u toku godine, u trajanju do osam mjeseci. Rad na projektu je predviđen kao izuzetak u pogledu zaključivanja ugovora o radu na određeno vrijeme. Opravdanje za ovaj izuzetak nalazi se u činjenici da se radi o zaposlenima koji su angažovani na projektima koji su vremenski ograničeni, a shodno tome imaju unaprijed određen budžet. To mogu biti naučni projekti, projekti u pozorištu, televiziji, građevinarstvu i sl. Međutim, ova vrsta ugovora najviše je zastupljena u NVO sektoru, čije funkcionisanje (i finansiranje) je pretežno zasnovano na projektima. Ovđe se može postaviti pitanje: može li se jedan zaposleni angažovati na više projekata, odnosno može li se po okončanju jednog projekta opet angažovati na osnovu ugovora o radu na određeno vrijeme na drugom projektu? Imajući u vidu smisao ove norme, mišljenja sam da se zaposleni može an-

gažovati na više projekata, imajući u vidu da je svaki projekat vremenski ograničen.

DRUGE VRSTE UGOVORA

Osim toga, ograničenja u pogledu trajanja ugovora o radu ne odnose se ni na sljedeće ugovore: - Ugovor o radu direktora, ukoliko je zaključen na određeno vrijeme. Ovo sa razlogom što se period na koji se bira direktor uglavnom predviđa internim aktima kod poslodavca, a s obzirom da se radi o menadžerskom ugovoru, ovaj izuzetak je opravdan. - Ugovore koje zaključuje agencija za privremeno ustupanje zaposlenih u svrhu ustupanja. Treba napomenuti da pomenute agencije imaju dvije kategorije zaposlenih, i to: 1) zaposlene koji obavljaju administrativne i druge poslove u samoj agenciji, koje agencija ne ustupa poslodavcu korisniku. Za njih važe sva ograniče-

nja u pogledu maksimalnog trajanja ugovora o radu na određeno vrijeme koja su predviđena ovim članom i 2) zaposleni koji su zaključili ugovor o radu sa agencijom u svrhu ustupanja. Za njih ne važe ograničenja u pogledu trajanja ugovora o radu, iz razloga što se na ovaj način izlazi u susret kako interesima agencije, tako i interesima samih zaposlenih. Naime, zaposleni nakon isteka roka od 24 mjeseca (koliko najduže može biti angažovan preko agencije kod poslodavca korisnika, a u skladu sa članom 54, stav 4, tačka 3 ZOR-a), ukoliko poslodavac korisnik ne želi da sa njim zaključi ugovor o radu, na ovaj način ima mogućnost da preko iste agencije bude angažovan kod nekog drugog poslodavca ( jer bi, u suprotnom, bio prinuđen da traži drugu agenciju koja bi mogla da ga angažuje samo kod drugog poslodavca korisnika). Ugovore o radu sa sportistima: zaključivanje ugovora o radu sa fizičkim licima u sportu regulisano je članom 68 Zakona o sportu. Naime, sportska organizacija je dužna da sa fizičkim licem u sportu zaključi ugovor o radu ili neki drugi akt kojim se uređuju međusobna prava i obaveze, koji se zaključuje na određeno vrije-

Povodi/ Crnom Gorom

Nedjelja, 9. februar 2020.

Održana svečana sjednica Skupštine opštine

na eme



Imajući u vidu cilj navedenih odredbi, a to je ograničavanje rada na određeno vrijeme, odgovor je da u slučaju prekida između ugovora koji je duži od 70 dana, period trajanja ugovora o radu nakon prekida (koji je duži od 70 dana) dodaje se na vrijeme koje je zaposleni proveo u radnom odnosu kod poslodavca prije prekida, te se nastavlja računanje roka od 36 mjeseci

me, a najduže do tri godine. Po isteku roka od tri godine, sportista ponovo može zaključiti ugovor, odnosno drugi akt kojim se uređuju međusobna prava i obaveze sa istom ili drugom sportskom organizacijom.

ZAŠTITNE NORME

Zakon o radu, u pogledu rada na određeno vrijeme, predviđa zaštitnu normu koja podrazumijeva transformaciju ugovora o radu sa određenog na neodređeno vrijeme mimo volje poslodavca u sljedećim situacijama: - ako je ugovor o radu na određeno vrijeme zaključen suprotno odredbama zakona, odnosno mimo slučajeva koji su predviđeni zakonom; - ako je zaposleni angažovan kod korisnika na osnovu sporazuma o ustupanju duže od 24 mjeseca, imajući u vidu da ZOR u članu 54, stav 4, tačka 3 predviđa da zaposleni na osnovu sporazuma o ustupanju kod istog poslodavca korisnika ne može biti angažovan duže od 24 mjeseca. Ovđe se postavlja pitanje: ko će u ovom slučaju biti dužan da sa zaposlenim zaključi ugovor o radu na neodređeno vrijeme: agencija ili poslodavac korisnik? Imajući u vidu svrhu ustupanja zaposlenih, a polazeći od ciljnog i sistematskog tumačenja norme , odgovor bi bio da će se u ovom slučaju obaveza odnositi na poslodavca korisnika, bez obzira što je u konkretnom slučaju zaposleni imao ugovor o radu sa agencijom, jer se on fizički nalazi kod poslodavca korisnika, a rad preko agencije se računa u period od 36 mjeseci – koliko najduže može biti u radnom odnosu na određeno vrijeme. - ako se radi o angažovanju zaposlenog preko agencije kod poslodavca (korisnika) kod kojeg je već bio u radnom odnosu 24 mjeseca. I u ovom, kao i u prethodnom slučaju obavezu zaključivanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme sa zaposlenim imaće poslodavac (korisnik). - ako zaposleni nakon isteka roka od 36 mjeseci ili nakon

isteka sporazuma o ustupanju nastavi da radi kod poslodavca . U ovom slučaju, da bi došlo do transformacije radnog odnosa, dovoljno je da zaposleni nastavi sa radom samo jedan dan nakon isteka ovog roka (da ga zatekne na radnom mjestu inspektor rada ili ako u postupku pred sudom dokaže da je bio angažovan po isteku ugovora o radu). Pri tome, nije neophodno da se zaposleni saglasi, odnosno da se prihvati transformaciju radnog odnosa na neodređeno vrijeme. Sa druge strane, ostavljen je rok poslodavcu od pet dana od dana kada je zaposleni stupio na rad, odnosno od dana isteka prethodnog ugovora sa njim zaključi ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Pri tome, treba naglasiti da će se ugovor o radu na neodređeno vrijeme računati retroaktivno, tj. od dana kada je prethodni ugovor ili sporazum o ustupanju istekao.

(NE)DOBROVOLJNOST

Može se reći da se ovim članom pravi izuzetak od načela dobrovoljnosti, kao bitnog elementa pojma radnog odnosa. Međutim, ovaj izuzetak ima puno opravdanje, ako se ima u vidu cilj ove norme, a to je suzbijanje rada na crno i zaštita zaposlenog. U konkretnom slučaju, postoji prethodna saglasnost za angažovanje zaposlenog, pa sami tim i nema uzurpacije radnog mjesta, koja bi sa pravnog stanovišta bila nedopuštiva. U ovom slučaju predviđena je i prekršajna odgovornost za poslodavca, ukoliko ne izvrši transformaciju ugovora o radu sa određenog na neodređeno vrijeme. Važno je napomenuti da Zakon o radu u prelaznim i završnim odredbama predviđa da će se u period od 36 mjeseci, koliko najduže može trajati ugovor o radu na određeno vrijeme, računati i vrijeme koje je zaposleni bio angažovan kod poslodavca i prije stupanja na snagu Zakona o radu. Pri tome, ovo vrijeme se ne računa automatski – od dana stupanja na snagu ZOR-a već važi za buduće ugovore o radu i sporazume o ustupanju. To npr. znači sljedeće: - ako je zaposleni na dan stupanja na snagu ZOR-a imao zaključen ugovor čije trajanje (sabirajući prethodno zaključene ugovore kod tog poslodavca) prelazi period od 36 mjeseci – neće doći do transformacije radnog odnosa na neodređeno vrijeme, jer ova odredba važi samo za ugovore koji budu zaključeni nakon stupanja na snagu ZOR-a; - ako je zaposlenom na dan stupanja na snagu ZOR-a isticao postojeći ugovor o radu (a kod poslodavca je već bio angažovan 24 mjeseca), moći će da bude u radnom odnosu sa ugovorom o radu na određeno vrijeme još 12 mjeseci; - ako je zaposleni na dan stupanja na snagu ZOR-a bio u radnom odnosu kod poslodavca 24 mjeseca, neće moći biti angažovan preko agencije za ustupanje, već će period do 36 mjeseci poslodavac moći da ga angažuje na osnovu ugovora o radu sa njim: - ako je zaposleni na dan stupanja na snagu ZOR-a bio u radnom odnosu kod poslodavca 12 mjeseci, ostatak perioda (do 36 mjeseci) može biti angažovan preko Agencije ili na osnovu ugovora o radu sa poslodavcem. (Autorka je bila koordinatorka Radne grupe za izradu Zakona o radu)

PODGORICA – Svi kapitalni projekti započeti u prošloj godini uspješno su realizovani, a ispunjeno je sve što smo obećali građanima – kazala je predsjednica opštine Golubovci Tanja Stajović na svečanoj sjednici Skupštine opštine organizovanoj povodom Dana opštine Golubovci. Ona ja podsjetila da je Zeta postala bogatija za javnu ustanovu Srednju mješovitu školu Golubovci koja je primila prve đake u septembru prošle godine, a završena je i saobraćajnica koja povezuje školu sa glavnim putnim pravcem Golubovci - Mataguži, što je opštinu koštalo 236 hiljada eura. Sa radom je počeo i Centar za pružanje usluga iz oblasti socijalne i dječje zaštite, a tokom prošle godine intenzivno su radili na izgradnji vodovodne infrastrukture. Stajović je kazala da je riješen problem vodosnabdijevanja za 150 domaćinstava u naselju Berislavci, a očekuje se da uskoro započne izgradnja primarne vodovodne mreže u Ponarima. - U prošloj i od početka ove godine uloženo je oko 600 hiljada eura za rekonstrukciju dijela puta Golubovci – Mataguži. Nastavak radova na ovoj saobraćajnici planiran je u prvoj polovini ove godine, za koji će iz budžeta biti izdvojeno 1,1 milion eura. Još jedan u nizu kapitalnih projekata, jeste izgradnja Centralne kapele u Golubovcima vrijednosti pola milliona eura – kazala je Stajović dodajući da će tokom ove godine biti urađen projekti Dnevnog boravka za stara lica i Trga u Anovima. Prisutnim je dobrodošlicu uputio predsjednik Skupštine opštine Ratko Stijepović koji je istakao da 8. februar ima poseban značaj za sve koji su

Proslavljen Dan opštine Golubovci

Predsjednica opštine Golubovci Tanja Stajović govori na svečanoj sjednici

Čestitke Dan opštine Golubovci rukovodstvu opštine čestitali su predsjednik države Milo Đukanović, predsjednik Skupštine Ivan Brajović i predsjednik Vlade Duško Marković. U čestitki Mila Đukanovića navodi se da Zeta dosljedno slijedi put i čini važan dio savremene Crne Gore koja ostvaruje sve vidljivije uspjehe u procesima integracija, ekonomskom i demokratskom razvoju. On je kazao da je uvjeren da će Crna Gora odoljeti najnovijim izazovima i da će dinamičan i stabilan razvoj Golubovaca biti nastavljen u narednom periodu. Ivan Brajović čestitao je lokalnom rukovodstvu i stanovnicima Golubovaca 8. februar – Dan gradske opštine, sa željom da sa jedinstvenim duhom budu još uređeniji, ekonom-

dio Zete, koja pruža jednake šanse svakom pojedincu da se kroz zalaganje i rad ostvari na ličnom i profesionalnom pla-

ski snažniji i ekološki održiviji. On je naveo da se Golubovci posljednjih godina brojnim investicijama ubrzano razvijaju i uređuju, kako bi i u narednom periodu dobili još više obilježja modernog i komfornog područja za život i rad. - Dijeleći razvojne ambicije glavnog grada, neka Golubovci sa svojim jedinstvenim duhom, budu još uređeniji, ekonomski snažniji i ekološki održiviji, kako i zaslužuju njegovi, svojoj državi odani stanovnici - stoji u čestitki. Marković je kazao da će Vlada nastaviti da ulaže u jačanje ukupne društvene infrastrukture u ovoj opštini, ocijenivši uspješnim aktivnosti lokalne samouprave na projektima koji čine život građana ove opštine kvalitetnijim. Posebno je naglasio značaj izgradnje bulevara sa četiri trake i otvaranje srednje škole u Golubovcima.

nu, dodajući da je uloga lokalne uprave da svojim iskustvom i radom unaprijedi život svih građana. Na sjedni-

ci su uručene Studentske nagrade najboljim srednjoškolcima i studentima iz Zete, kao i nagrada 8. februar. R. P.

KOLAŠIN: Preko hiljadu gostiju na Jezerinama

Skijalo se ispod Troglave, radila „trojka“ „Vilinih voda“

Juče na Ski-centru Kolašin 1450

KOLAŠIN – Ono što su najavljivali turistički radnici sa kolašinskih skijališta, juče se potvrdilo – konačno su skijaške staze imale snijega da omoguće ovu vrstu turističkog uživanja. Definitivno, nije bila dovoljna količina snijega koja je pala tokom prošle nedjelje, već su radni-

Na Ski-centru Kolašin 1450 preko hiljadu gostiju, a prvi pravi skijaški dan zabiježen na Ski-centru Kolašin 1600 gdje je u funkciji bila staza „Vranjak“ ci na skijalištima morali da „naguraju“ snijeg na staze da bi se one pripremile kako treba. Prema procjenama Dijane

Bulatović, direktorice Skicentra Kolašin 1450, juče je na ovom skijalištu bilo preko hiljadu gostiju, a Jezerine su ih dočekale u prepoznatljivoj

kombinaciji sunca i snijega. - Možemo se konačno pohvaliti dobrom posjećenošću jer su naši radnici i mehanizacija, učinili proteklih dana dosta napora kako bi osposobilo što više staza. Sve se to isplatilo, a uz to smo imali i predivan sunčan dan. Preko hiljadu gostiju je došlo iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Albanije, Rusije. U funkciji je bila staza „trojka“ u okviru šestosjeda „Viline viode“ kao i ski-lift „Jezerine“ i bejbi lift, objasnila je Bulatović. Juče je bio prvi pravi skijaški dan na Ski-centru Kolašin 1600 od 14. decembra, kada je sezona zvanično otvorena. Bilo je gužvi na ovom prelijepom skijalištu i na startnom kocertu Harija Mata Harija i prošlonedjeljnom koncertu Jelene Rozge, ali su prvi putu jučr gužvu napravili gosti-skijaši. Snijeg koji je pao protekle nedjelje i zalaganje radnika sa mašinama za „štampanje“ staza, učinili su da u funkciji bude crvena staza „Vranjak“ dužine 1750 metara. Zanimljiva je bila i trka bicikala na snijegu. Na Skicentru Kolašin 1600 najavljuju dane i vikende skijanja i zabave. Tako će narednog vikenda, na platou pored restoranom „Troglava“ koncert održati Dženan Lončarević, a ljubitelji skijanja već od juče imaju mogućnost kupovine trodnevnog ski-pasa. Za odrasle će trodnevni ski-pas koštati 30 eura, a za djecu 21 euro. Dr. D.

Marketing

Nedjelja, 9. februar 2020.

Kultura

Nedjelja, 9. februar 2020.

INTERVJU: Ratimir Martinović, pijanista i direktor Međunarodnog festivala KotorArt KOTOR – Ovogodišnje Tripundanske svečanosti, koje su u Kotoru otpočele 27. januara, obogatila su umjetnička muzika Ludviga van Betovena, Johanesa Bramsa i Mihaila Glinke. Najpoznatija trija ovih kompozitora izveli su članovi KotorArt trija u petak, 7. februara u Katedrali Sv. Tripuna. Pijanista Ratimir Martinović, direktor Don Brankovih dana muzike, odnosno KotorArta koji je ovaj dio Mediterana učinio prepoznatljivom tačkom na mapi umjetničkih manifestacija, svirao je sa dvojicom umjetnika. I klarinetista Aleksandar Tasić, i violončelista Dmitrij Prokofjev nastupali su već na KotorArtu, međutim, ovaj zajednički nastup označio je početak turneje KotorArt trija po evropskim gradovima. O minulom koncertu, ali i o predstojećem izdanju KotorArta za Pobjedu govori Ratimir Martinović. POBJEDA: Koncert u okviru Tripundanskih svečanosti sa sobom je imao i jednu posebnu posvetu. O čemu je riječ? MARTINOVIĆ: Koncert u Katedrali posvetili smo nedavno preminulom don Antunu Belanu koji je od početka podržavao KotorArt, bio veliki poznavalac istorije, umjetnosti i kulture uopšte, i komunicirao na način tako tipičan za prave Bokelje: šarmantno, blago, umjereno, dobronamjerno, duhovito. Don Tonći je bio Bokelj u najljepšem značenju te, prije svega kulturološke odrednice. Nadam se da smo ovim koncertom ukazali na potrebu čuvanja uspomene i sjećanja na njega i sve ono čime se on utisnuo u srca mnogih koji su ga poznavali. POBJEDA: Koje su još geografske tačke na kojima će publika slušati KotorArt trio i djela Betovena, Bramsa i Glinke? MARTINOVIĆ: Dva dana nakon Kotora nastupamo u Velikoj dvorani Kolarčeve zadužbine u Beogradu, tokom maja slijede koncerti u Novom Sadu, Beču i Budimpešti, a do kraja godine još i u drugim gradovima. Nije nas jednostavno okupiti jer je svako od nas angažovan na različitim poslovima. POBJEDA: S obzirom na to da ansambl nosi ime festivala, da li se predstojeći koncerti mogu shvatiti i kao brendiranje KotorArta? MARTINOVIĆ: Upravo tako. Sastav pod ovim imenom postoji od 2010. godine sa idejom da promoviše kvalitet festivala i visoke interpretativne ciljeve koji-

Nećemo iznevjeriti publiku Vjerujem da ćemo do početka festivala imati i taj strateški važan dokument kao potvrdu da lokalna samouprava i Ministarstvo brinu o dugoročnim potrebama manifestacija koje gradu i državi donose nemjerljive benefite, ugled i konkretan, dokazano svjetski kvalitetan umjetnički sadržaj kakve Kotor i Crna Gora zaslužuju ma on teži. Do sada je, u različit i m s a s t av i m a , a n s a m b l nastupao u Ljubljani, Novom Sadu, Granadi, Ohridu, Podgorici… Onda su zbog raznih okolnosti i zauzetosti muzičara uslijedile godine pauze, ali vjerujem da ćemo u godinama pred nama nastupati više nego što je to do sada bio slučaj. Kamerna muzika je divna prilika za druženje i dijeljenje, a u ovom slučaju i promociju umjetnosti festivala, grada koji je sinonim umjetnosti i zemlje koja sve više prepoznaje važnost i ulogu umjetničke muzike. POBJEDA: Za manje od pola godine na kotorskim scenama uslijediće novo izdanje KotorArta. Što možete u ovom trenutku otkriti kao kuriozitet nastupajućeg festivala? MARTINOVIĆ: Napori koje ulažemo u dugotrajno, smisleno i ozbiljno kreiranje i predstavljanje crnogorskog muzičkog stvaralaštva, ali i u međunarodnu promociju Kotora i Crne Gore kao mjesta na kojima nastupaju najtraženije zvijezde umjetničke muzike, one koje su zaista u zenitu svojih karijera, rezultiraju time da umjetnici pronađu kod nas ne samo mjesto za kreiranje nevjerovatne muzike, nego i prostor za odmor, druženje i opuštanje. Sve ovo o čemu govo-

Koncert KotorArt trija u Katedrali Sv. Tripuna u Kotoru

rim je na fonu dugoročne strategije naše države kao zemlje ekskluzivnog turizma sa klijentelom koju privlače sadržaji upravo kakve KotorArt producira. Prethodnih godina imali smo umjetnike kao što su Kšištof Penderecki, Denis Macujev, Valentina Lisica, Ivo Pogorelić, Andreas Otenzamer, Juđa Vang i dr. To su sve „svjetski šampioni“ u svojim kategorijama. Strana publika to prepoznaje, domaća sve više. U konkretnom odgovoru na Vaše pitanje reći ću da našu publiku ni ove godine nećemo iznevjeriti. POBJEDA: KotoArt je prepoznat kao festival od nacionalnog značaja. Kako ste zadovoljni ovogodišnjom podrškom Ministarstva kulture i da li je uspostavljen reciprocitet između prepoznatog kvaliteta festivala i finansijske podrške države prema njemu? MARTINOVIĆ: U razgovorima koje su vodili zvaničnici Ministarstva kulture i Opštine Kotor krajem ljeta 2019. godine, konstatovano je da je KotorArt ispunio sva očekivanja i da će budžet za ovu prestižnu manifestaciju biti veći. Takav stav naših pokrovitelja nas ohrabruje, ali nas ne pasivizira. I dalje vrijedno radimo na animiranju sponzora i ponosno ističem da smo jedan od

SMISLENO PREDSTAVLJANJE NAŠE MUZIKE: Ratimir Martinović

Priprema CD-a povodom jubileja KotorArta POBJEDA: KotorArt je, između ostalog, prepoznatljiv i po ansamblima koje njeguje. Za razliku od trija, Festivalski orkestar djeluje samo za vrijeme KorotArta. Koji su planovi za dalji rad orkestra? MARTINOVIĆ: Festivalski orkestar već više od deset godina svakog ljeta okuplja različite muzičare iz regiona koji na nekoliko koncerata predstavljaju standardni repertoar pisan za ovaj sastav. U proteklih desetak godina obogatili smo muzičku baštinu Crne Gore za preko tri sata umjetničke muzike, kompozicijama koje su nastale različitim povodima u vezi s našom prošlošću. Djela su pisali najčešće crnogorski autori: Žarko Mirković („Taraf trio“) povodom deset godina festivala, Ivan Mudi („Himna Sv. Nikoli“) povodom sto godina od gradnje Crkve Sv. Nikole u Kotoru, Nina Perović („Molitva“) povodom 450 godina od smrti Blažene Ozane. Ostale kompozicije napisane su za Festivalski orkestar: tri djela povodom deset godina od smrti don Branka Sbutege (Nina Perović, Ivo Josipović i Aleksandar

rijetkih nekomercijalnih festivala koji trećinu svog budžeta obezbjeđuje kroz sopstvene prihode. Posebno mi je drago da smo i u Opštini i u Ministarstvu naišli na razumijevanje potrebe potpisivanja petogodišnjeg sporazuma kakav smo imali i 2009. godine kada su se muzičkom programu dodali oni drugih postojećih manifestacija. Vjerujem da ćemo do početka festivala imati i taj strateški važan dokument kao potvrdu da lokalna samouprava i Ministarstvo brinu o

Perunović), zatim povodom 200 godina od Njegoševog rođenja Ivan Marović je napisao „Iskru besamrtnu“, a Rambo Amadeus „Pasiju po Steli“ na temu zagađenja i ekologije. Prošle godine smo obilježili četrdeset godina razornog zemljotresa i isto toliko od stavljanja Kotora i dijela Boke na listu kulturne i prirodne baštine svijeta, djelima Nine Perović i Ivana Marovića. Kada me pitate za planove, 2021. godine KotorArt će obilježiti dvadeset godina od svog prvog izdanja. U susret godišnjici, pripremamo nekoliko značajnih projekata od kojih je jedan upravo audio-zapis većine pomenutih kompozicija. Pregovaramo sa velikom izdavačkom kućom i nadam se da će naredne godine savremeno crnogorsko muzičko stvaralaštvo biti predstavljeno na reprezentativnom duplom CD-u slušaocima i ljubiteljima muzike cijelog svijeta. Mislim da se u našoj sredini do sada niko nije odlučio na tako sveobuhvatan poduhvat – od osmišljavanja teme, preko odabira kompozitora, poručivanja i izvođenja djela, do snimanja i publikovanja.

dugoročnim potrebama manifestacija koje gradu i državi donose nemjerljive benefite, ugled i konkretan, dokazano svjetski kvalitetan umjetnički sadržaj kakve Kotor i Crna Gora zaslužuju. POBJEDA: KotorArt već više godina sarađuje s Univerzitetom u Santa Barbari, učestvujući u međunarodnoj razmjeni mladih umjetnika, a takođe promoviše učenike i studente kroz svoj program. Da li će se i ove godina briga o mladim umjetnicima zadržati na tom kursu? MARTINOVIĆ: Upravo ovih dana u Santa Barbari treba da bude održan koncert dvoje mladih crnogorskih umjetnika, KotorArt talenata, kako volimo da ih prisvojimo! Radi se o violinistkinji Nataši Vojinović koja je na studijama u Americi i pijanisti Andriji Jovoviću koji je na studijama u Austriji. Briga o mladima spada u vrh prioriteta našeg djelovanja. Uzalud je sve ako nam mladi, talentovani i najbolji među nama odu i zaborave sredine iz kojih su potekli. Svakako da nastavljamo sa praksom predstavljanja mladih muzičkih nada Crne Gore u okviru festivala, gdje nastupaju sa vodećim umjetnicima svijeta. Od ove godine akcenat stavljamo i na KotorArt Akademiju, sa tri profesora i tri instrumenta: violončelistom Đovanijem Njokijem, violinistom Stefanom Milenkovićem i pijanistom Kemalom Gekićem. Tokom jula i avgusta oni će

izvoditi resitale sa djelima Betovena, obilježavajući godišnjicu velikog kompozitora, a ujedno održaće majstorke radionice za zainteresovane polaznike. Radi se o umjetnicima koji su ujedno i pedagozi na visokim školama muzike u Salcburgu, Čikagu i Majamiju. Često su takve radionice za mlade polaznike prekretnica u profesionalnim karijerama, a KotorArt je uvijek težio da bude mjesto novih puteva i otkrića vječito mlade muzike. POBJEDA: Krajem prošle godine objavili ste novi, dupli kompakt disk za Izdavačku kuću „Grand Piano Production“, s cjelokupnim klavirskim opusom jednog od najznačajnijih srpskih kompozitora 20. vijeka, Vasilija Mokranjca. Da li ste imali priliku da svoje kolege u Pretoriji, gdje ste nedavno boravili na višednevnom pijanističkom takmičenju, upoznate s opusom ovog autora? MARTINOVIĆ: Na ovaj dupli CD sam ponosan iz više razloga. Kao dio promocije albuma, održao sam koncertno predavanja na Unvierzitetu Pretorije za kolege i studente muzike. Vasilije Mokranjac je bio potpuno nesvakidašnja ličnost čiji je klavirski opus jedan od najvažnijih u ovom dijelu Evrope. Gdje god sviram njegovu muziku nailazim na nepodijeljeni entuzijazam zbog otkrića tako kompleksnog i partikularnog, a opet relativno lako razumljivog i univerzalnog muzičkog jezika. Boris MARKOVIĆ

Feljton

Nedjelja, 9. februar 2020.

ČETNIČKA ORGANIZACIJA BAJA STANIŠIĆA

Izjava lojalnosti okupatorskim trupama data je na Kujavi » Autor: Dr Radoje PAJOVIĆ Pitanje Stanišićevih odnosa s okupatorom zasluživalo bi posebnu pažnju. Mi ćemo se ovdje zadržati samo na nekim osnovnim karakteristikama. Do prvog kontakta italijanskih trupa i pripadnika Stanišićeve organizacije došlo je sredinom februara 1942. Prilikom prodora Italijana u cilju deblokiranja Nikšića, predstavnici Pavkovićkog nacionalnog bataljona priredili su im na Kujavi svečani doček sa zdravicom. Već tih dana, upravo 17. februara, potpisan je prvi privremeni sporazum između Stanišićeve komande i komande italijanske divizije „Taro“, koji je vojnicima Narodne vojske davao slobodu kretanja duž puta Orja Luka – Drenovštica, ali ih i obavezivao da na tom putu čuvaju sredstva komunikacija i onemoguće svakoga ko bi pokušao da izvrši napad na italijanske trupe koje se kreću u pravcu Nikšića. Ovim sporazumom okupator se obavezivao da daje trebovanje stanovništvu na prostoru gdje Stanišićeva vojska sama zavede red.

Donosimo članak „Formiranje „nacionalne“ organizacije Baja Stanišića“ našeg poznatog istoričara dr Radoja Pajovića koji je preminuo prošle godine. Članak je objavljen u časopisu „Istorijski zapisi“ (Broj 4, Titograd, 1966, str. 710-723)



Do prvog kontakta italijanskih trupa i pripadnika Stanišićeve organizacije došlo je sredinom februara 1942. Prilikom prodora Italijana u cilju deblokiranja Nikšića, predstavnici Pavkovićkog nacionalnog bataljona priredili su im na Kujavi svečani doček sa zdravicom. Već tih dana, upravo 17. februara, potpisan je prvi privremeni sporazum između Stanišićeve komande i komande italijanske divizije „Taro“ Bajo Stanišić (stoji, s bradom) ) sa svojim štabom

lijanskih trupa. Istog dana potpisan je zatim i sporazum između Glavne komande okupacionih trupa i komande crnogorskih nacionalista, odnosno Baja Stanišića, koji sadrži osnovne elemente iz Stanišićeve izjave lojalnosti i pomenute odluke. Sporazumom je utvrđeno i to da italijanske trupe održavaju red i poredak u varošima, a po selima taj zadatak se prepušta crnogorskim nacionalistima. Komanda okupacionih trupa se obavezuje da daje pomoć u oružju, municiji, namirnicama, obući i odjeći „sve u količinama koje će biti povremeno sporazumno utvrđene“.

KUJAVA

Pribojavajući se da Stanišićeva organizacija jednog dana ne ojača i poslije eventualnog uništenja NOP i sama ne ugrozi njegove pozicije, okupator je nastojao da s njenim vođom potpiše sporazum koji bi imao trajniji karakter i koji bi, napokon, isključio takvu mogućnost. Dvadeset drugog februara komandant divizije „Taro“, pozvao je Baja Stanišića u Danilovgrad da pregovaraju „o vojničkim stvarima“. Pošto je Stanišić tog dana bio zauzet borbom protiv partizana, na traženje komandanta okupacionih trupa Luiđi Mentastija (Luigi Mentasti) tzv. Nacionalni odbor iz Podgorice formirao je jednu delegaciju, na čelu s majorom bivše Jugoslovenske vojske Reljom Piletićem, koja je 26. februara pošla na Kujavu i od Baja Stanišića dobila izjavu lojalnosti okupatorskim trupama.

IZDAJNIČKI AKT

Domaće reakcionarne buržoaske snage pružile su javno podršku Baju Stanišiću. Najistaknutiji predstavnici tih snaga potpisali su se na izjavi Baja Stanišića, izjavivši da je u potpunosti odobravaju i prihvataju. Na taj način je ova

Luiđi Mentasti

Stanišićeva izjava predstavljala prvi javni akt o saradnji ne samo Stanišića već i četničkog pokreta u Crnoj Gori s okupatorom. Ona je vršila koban uticaj na mobilizaciju zavedenih narodnih masa protiv NOP, jer su one to tumačile kao izraz zvanične politike kralja i kraljeve jugoslovenske vlade. Ubrzo poslije davanja izjave lojalnosti Bajo Stanišić je došao u Podgoricu, gdje je (u ime Odbora crnogorskih nacionalista) potpisao Odluku, odnosno, obavezu da će biti u stalnom kontaktu (lično ili preko svog delegata) s Glavnom ko-

DEMANTI

Bajo Stanišić

mandom okupacionih trupa, da će sve akcije izvoditi po prethodnom sporazumu s njom, da će iz pokreta isključiti svaku politiku ( jedino

ostaje borba protiv komunizma u Crnoj Gori), da crnogorski nacionalisti bez obzira na konačni ishod rata neće nikad upotrijebiti oružje protiv ita-

NA ISTOM STANOVIŠTU

Četiri dana poslije kapitulacije Italije, u pismu Jevremu Šauliću, predsjedniku kvislinške opštine u Nikšiću, od 12. septembra 1943. godine, Stanišić je pisao: „Dragi Jevreme, ja sam ustao u borbu protiv komunista u februaru prošle godine. Glavni mi je zadatak bio da očuvam srpski narod i da i dalje vodim borbu protiv njih. I danas, poslije svih ovih događaja, stojim na istom stanovištu...“. Tako je Bajo Stanišić svom osnovnom političkom stavu – borbi protiv NOP – ostao vjeran sve do svoje smrti.



Ubrzo poslije davanja izjave lojalnosti Bajo Stanišić je došao u Podgoricu, gdje je potpisao obavezu da će biti u stalnom kontaktu s Glavnom komandom okupacionih trupa, da će sve akcije izvoditi po prethodnom sporazumu s njom, da će iz pokreta isključiti svaku politiku (jedino ostaje borba protiv komunizma u Crnoj Gori), da crnogorski nacionalisti bez obzira na konačni ishod rata neće nikad upotrijebiti oružje protiv italijanskih trupa

Ne mali broj pripadnika Stanišićevih oružanih formacija živio je u uvjerenju da će poslije povlačenja partizanskih snaga iz Crne Gore „nacionalne“ jedinice stupiti u bor-

bu protiv okupatora. Da bi definitivno razbio tu iluziju, Stanišić je 20. juna 1942. godine izdao naredbu br. 58 koja glasi: „Saznao sam iz pouzdanih izvora, da pojedini ljudi, protiv nacionalnog pokreta idu pozadi naših trupa i među oslobođenim stanovništvom pronose vijesti, da potpisani ima namjeru da odmah po slomu komunista, stupi u borbu protiv italijanskih trupa. Ovakve vijesti ne samo da su izmišljene i zlonamjerne, nego one imaju i svoju političku pozadinu (za račun jedne grupe ljudi, koji ovakvom propagandom imaju dvostranu službu, - služeći s jedne strane krvoločnom komunizmu, a s druge niskim ličnim interesima i političkim strastima pojedinaca). Ova akcija tih niskih duša, koje koriste uspjeh naših trupa i kao uljezi kreću se u njihove pozadine obmanjujući naš namučeni narod lažima, treba da se onemogući i njihova imena sa podacima o njihovoj propagandi dostave ovome štabu. Mislim da su naši politički avanturisti i profiteri do sada jasno pokazali šta su uradili za svoj narod. Oni danas misle, da ovakvom propagandom spriječe, da se teška rana crnogorskog naroda ne zaliječi nego još više raskrvavi. Takvim zlikovcima ispod dostojanstva mi je da odgovaram, nego odgovaram Vama. Moja časna komandantska riječ neka Vam bude najbolja garancija da sam daleko od svake pomisli za namjeru koju mi podmeću a naročito protiv italijanskih trupa koje su svojom podrškom omogućile da uništimo anarhizam naših komunista, koji je u svakom pogledu išao u prvom redu protiv života i interesa crnogorskog naroda. Želio sam, želim i produžiću da služim isključivo interesima i dobru naroda, boreći se protiv komunizma, kako bih do kraja rata našem napaćenom narodu omogućio slobodu života, rada i kretanja koliko je više moguće, i u kom pravcu pozivam sve poštene Crnogorce da me svestrano i požrtvovano pomognu. Naredbu ovu saopštiti pred strojem svima vojnicima, a seoskom stanovništvu putem seoskih vlasti“.

Bajo Stanišić i Pircio Biroli vrše smotru četnika 1942.

(Kraj)

Horoskop

Nedjelja, 9. februar 2020.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (10.2-16.2) Mjesec u Ovnu

PONEDJELJAK I UTORAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom. Tranzit traje do utorka u 15:13.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Tranzit traje do četvrtka u 15:53.

PETAK I SUBOTA

NEDJELJA

Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK I UTORAK

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura Da biste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog vedskog astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te istinsku neusklađenost sa okolinom. Tranzit traje do subote u 18:48.

NEDJELJA

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan. Tranzit traje do utorka u 15:13.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka. Tranzit traje do utorka u 15:13.

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa. Tranzit traje do četvrtka u 15:53.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Pokušajte izbjeći prevelike troškove. Tranzit traje do subote u 18:48.

NEDJELJA

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK I UTORAK

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I SUBOTA

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i

PETAK I SUBOTA

NEDJELJA

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni. Dijete može imati problema sa zdravljem. Pripaziti na stomak. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate. Tranzit traje do utorka u 15:13.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan. Tranzit traje do četvrtka u 15:53.

PETAK I SUBOTA

NEDJELJA

Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou.

dobrobit od navedenih informacija. Preciznu kalkulaciju Mjesečevog znaka i Mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: www.soulmatestars.com/vedic-signs/calculateyour-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program na www.

Mjesec u Djevici

PONEDJELJAK I UTORAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Tranzit traje do utorka u 15:13.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate. Tranzit traje do četvrtka u 15:53.

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Tranzit traje do subote u 18:48.

NEDJELJA

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Tranzit traje do utorka u 15:13.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I SUBOTA

NEDJELJA

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima. Tranzit traje do utorka u 15:13.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u kom-

vedicastrologer.org/jh. Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode/podperiode kroz koje prolazimo, kao i podjelne karte (specifična područja života), što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe. foru i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Tranzit traje do četvrtka u 15:53.

PETAK I SUBOTA

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Tranzit traje do subote u 18:48.

NEDJELJA

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Dani ispunjeni brigom. Tranzit traje do utorka u 15:13.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I SUBOTA

NEDJELJA

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Tranzit traje do utorka u 15:13.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom. Tranzit traje do četvrtka u 15:53.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobi-

ćete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima. Tranzit traje do subote u 18:48.

NEDJELJA

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, nove početke. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom. Tranzit traje do utorka u 15:13.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa. Tranzit traje do četvrtka u 15:53.

PETAK I SUBOTA

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom. Tranzit traje do subote u 18:48.

NEDJELJA

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove. Tranzit traje do utorka u 15:13.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom. Tranzit traje do četvrtka u 15:53.

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Prisutan je gubitak energije i resursa. Tranzit traje do subote u 18:48.

NEDJELJA

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv.

20 Enigmatika

Nedjelja, 9. februar 2020.

Enigmatika

Oglasi i obavještenja

Mali oglasi NEKRETNiNE PRODAJEM stan 57 m2 zgrada Kerbera preko Morače, skroz renoviran 70.000 e, po 1200 e m2 i objekat za gradnju, Marka Miljanova, ucrtana zgrada i plaćene komunalije, ekstra zarada. Tel. 067 /504-106 1

RaZNo KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550, 067/579-709 2 RESTORAN u City kvartu traži radnike u kuhinji i radnice za

kasom. Iskustvo nije neophodno. Tel. 068/378-391 3 Stručno i savjesno radimo sve vrste popravki krovova, dimnjaka, adaptaciju stanova. Samo pozovite. Tel: 069/926 – 382,020/629 - 558 4

Nedjelja, 9. februar 2020.

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 9. februar 2020.

Обавјештавамо да је 7. фебруара 2020. преминуо у 85. години наш драги Dana 8. februara 2020. u 87. godini preminula je naša draga

ВОЈИСЛАВ Радованов ВИДАКОВИЋ Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци 8. фебруара од 10 до 16 часова и 9. фебруара од 10 до 14.30 часова. Сахрана ће се обавити 9. фебруара у 15 часова на гробљу у Толошима. Кућа жалости Ул. Ској-а 64 Ожалошћени: кћерке ЛИДИЈА, ЈАДРАНКА, МИКИЦА и ОЛИВЕРА, сестра КОВИЉКА, братанићи ЗОРАН и ГОРАН, братанична ВЕСНА, браћа од стрица ДИМИТРИЈЕ и ЂОРЂИЈЕ, снахе, сестрићи, сестрична, унучад, праунучад и остала родбина ВИДАКОВИЋ

SLAVKA Lukina LEKIĆ rođena Miladinović

Saučešće primamo u kapeli na Čepurcima, 8. februara od 10 do 15 časova i 9. februara od 9 do 12 časova, kada sa povorkom krećemo za Donja Seoca – Virpazar, gdje će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici na seoskom groblju u 14 časova.

Ožalošćeni: suprug LUKA, kćerke TANJA, LJILJA, ZORKA i VESNA, unučad, praunučad i ostala rodbina LEKIĆ i MILADINOVIĆ

513

Дана 8. фебруара 2020. умро је у 86. години

564 Dragoj babi

МИЛИВОЈЕ – МИЋО Душанов РАИЧЕВИЋ SLAVKI Саучешће примамо у градској капели Загорич 8. фебруара од 12 до15 часова и 9. фебруара од 10 до 14.30 часова. Сахрана ће се обавити на градском гробљу Чепурци у 15 часова.

Ljubav i pažnju koju si nam pružila teško je opisati riječima. Tvoje toplo krilo i vedar osmijeh ćemo zauvijek pamtiti. Živjećeš vječno u našim srcima. Počivaj u miru.

Ожалошћени: супруга ДАРИНКА – БЕБА, ћерке СОЊА и АНА, сестра ДАНИЦА – МИКА, братанићи ГОРАН и ЂОРЂЕ, унучад МИЛЕНА, МАРКО, МИЛОШ и ДАНИЛО, праунучад ВУК и ВАЊА, снахе ДИЈАНА и ДЕЈАНА и остала родбина 521

Tvoji: JELENA, MILOŠ i BOJAN sa porodicama

565 Posljednji pozdrav dragoj majci

SLAVKI Lukinoj LEKIĆ rođena Miladinović Sa ljubavlju, ponosom i poštovanjem što smo te imale, čuvamo uspomenu na tebe, tvoj lik, dobrotu i ljubav koju si nam pružala. Iako te teška bolest zadnjih godina uzela pod svoje. Znala si koliko te volimo, ali nikad nećeš znati koliko nam nedostaješ. Tvoji: TANA, LJILJA, ZORICA i VESNA 566

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 9. februar 2020.

Sa tugom i poštovanjem opraštamo se od naše voljene Dana 8. februara 2020. preminula je u 79. godini

SONJA RAŠOVIĆ SONJE RAŠOVIĆ

SONJA Momova RAŠOVIĆ

Voljena baba, Ostah u dubokom bolu, sa sjećanjem na djetinjstvo koje si nesebično krasila. Putuj mirno i nađi svoj spokoj.

rođena Popović Njeni: kćerka LIDIJA, unuka SANDRA, unuk ALEKSANDAR i zet ŽARKO VUČINIĆ

582

Posljednji pozdrav dragoj

Unuka SANDRA sa porodicom Saučešće primamo u kapeli Gornja Gorica, 8. februara od 13 časova do 16 časova i 9. februara od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti u 15 časova na groblju u selu Srpska – Zeta.

581

Ožalošćeni: sin TODOR – DUŠKO, kćerke LIDIJA, MANOLINA, SVETLANA, DEJANA i SANJA, brat ZVONKO, sestre VERICA i GORDANA, snaha SANJA, zaova RADA jetrve DESANKA i DRAGA, đeverične, đeveričići, unučad, praunučad i ostala rodbina RAŠOVIĆ i POPOVIĆ 542

DANILO RADULOVIĆ

Sa tugom i poštovanjem se opraštamo od naše voljene majke, babe, prababe i tašte

Navršava se 40 dana od prerane smrti našeg druga i brata Triša. Počivaj u miru, brate.

Od drugova DUŠKA i BRANA

SONJI RAŠOVIĆ

SONJE RAŠOVIĆ 585

Njeni: MANOLINA, BLAGOJE, BRACAN, BRAJAN i IVANA sa djecom

Дана 7. фебруара 2020. у 94. години, преминуо је наш драги

ŽELJKO MIŠKOVIĆ sa porodicom 583 Sa tugom i poštovanjem opraštamo se od naše voljene majke, babe i tašte

569

МИЛАН Станков ВУКАДИНОВИЋ Саучешће примамо у капели Чепурци, 8. фебруара у времену од 10 до 15 часова и 9. фебруара од 10 до 13.30 часова, након чега ће се обавити сахрана у породичној гробници на гробљу у Толошима. Вијенци и цвијеће се не прилажу. Кућа жалости: Ул. барска 22 – Подгорица.

Posljednji pozdrav dragoj

SONJE RAŠOVIĆ

Njeni UDOVČIĆI: kćerka DEJANA, unuk STEFAN, unuka TEODORA i zet ŽELJKO

Ожалошћени: синови ВУКОТА и ВЕСКО, кћерке ВУКИЦА и СОЊА, сестра МИЛЕВА, снахе НАДЕЖДА, ВИНКА и СНЕЖАНА, унучад и праунучад МИЛЕНА, НЕМАЊА, НЕВЕНА, ИВАНА, САНДРА, СТАНКО, САША, ВАСИЛИЈЕ и ДАНИЛО, братанићи, братаничне, сестрићи и остала многобројна родбина

507 Посљедњи поздрав драгом рођаку

SONJI RAŠOVIĆ 584

Посљедњи поздрав нашем оцу, свекру и ђеду

МИЛАНУ ВУКАДИНОВИЋУ KROLING DOO DANILOVGRAD од ЈОВАНА ВУКАДИНОВИЋА са породицом

МИЛАНУ ВУКАДИНОВИЋУ Почивај у миру. 551 ВУКОТА, ВИНКА, САНДРА, СТАНКО и САША

568

508

e-mail: oglasno@t-com.me

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 9. februar 2020.

Dana 8. februara 2020. u 65. godini, umrla je naša draga Дана 8. фебруара 2020. упокојила се у Господу у 83. години

LJUBICA - BOSE Đurova PAVLIĆEVIĆ Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju, 8. februara od 13 do 16 časova i 9. februara od 11 do 14 časova, kada krećemo za Ćekliće Petrov Do, đe će se izvršiti sahrana u 15 časova.

Ožalošćeni: braća MILO, ANDRIJA - KOLE i ILIJA - ZEKO, snahe SLAVOJKA, BEBA i RADMILA, bratanići ĐURO, FILIP, DRAGAN i NIKOLA, bratanične LJILJANA, MARIJA, MAJA, ANA, SNEŽANA i NATAŠA i ostala mnogobrojna porodica PAVLIĆEVIĆ i VUŠUROVIĆ

ДАНИЦА - ДАНА Ђокова АЛИГРУДИЋ рођ. Пеличић

ŽIVKO Žarkov KEKOVIĆ

Саучешће примамо 8. и 9. фебруара у породичној кући у Балабанима - Поље. Сахрана ће се обавити 9. фебруара у породичној гробници код цркве Св.Николе у 14 часова. Цвијеће се не прилаже.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Danilovgrad, 9. februara od 10 do 15 časova i 10. februara od 10 do 12 časova. Sahrana će se obaviti na mjesnom groblju Gornje Zagarače u 14 časova. Kuća žalosti Orašje.

Ожалошћени: син ГОРАН , кћерке ЈУЛКА, НЕВЕНКА и СЕНКА, братанић ЧАСЛАВ, заове ДРАГА и РУМА, јетрве БРАНКА и ПЕРСА, снаха ДАНКА и остала многобројна родбина АЛИГРУДИЋ и ПЕЛИЧИЋ

Ožalošćeni: otac ŽARKO, majka MERIMA, sestre ŽANA, MILICA i ANĐELA, brat FILIP, baba RUŽA, stric MILIVOJE, strine NADA i JOVANKA, tetke DANICA i HASENA, ujak SEAD, braća i sestre od stričeva i ostala mnogobrojna rodbina

537

540 Posljednji pozdrav iskrenoj prijateljici

Posljednji pozdrav

Dana 8. februara 2020. umro je u 24. godini

549

Otišla je u vječnost naša draga i voljena majka, baba i tašta Dana 8. februara 2020. u 73. godini, posle duge i teške bolesti, preminuo je naš dragi

BOSI

LJUBI – BOSI PAVLIĆEVIĆ RAJKO VUJOVIĆ sa familijom 546

555

Tiha, brižljiva, u svim situacijama dostojanstvena, puna neizmjerne dobrote, ljubavi i pažnje. Ostavila je puno lijepih uspomena da je nikada ne zaboravimo.

Zbogom sestro

ZORAN Nikšin FABRIS

DANA ALIGRUDIĆ

VELJKO i MILEVA KALUĐEROVIĆ

NENA, GOLUB, MILOŠ i MILAN sa porodicama

LJUBICA BOSE PAVLIĆEVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Budvi, 8. februara od 12 do 16 časova i 9. februara od 10 do 14.30 časova. Sahrana će se obaviti 9. februara u 15 časova na Starom gradskom groblju ispred Crkve Svetog Luke u Budvi. Ožalošćena porodica: supruga STANKA, sinovi MARJAN i MLADEN, ćerka KATARINA, braća BRANIMIR i TIHOMIR, tetka ZDENKA, bratanići i bratanične i ostala mnogobrojna rodbina 567 Dragom zetu i tetku

559

Aoj Bose, sestro mila, mnogo si me rastužila. Kod brata si požurila što si njega osobila. Laka ti zemlja sestro-brate. Tugovaću za vama dovijeka.

Posljednji pozdrav voljenoj babi

KOLE

ZORANU FABRISU

563

posljednji pozdrav.

Posljednji pozdrav sestri

Posljednji pozdrav dragoj sestri, zaovi i tetki

KAJA, JELENA, MILENA i LAZAR ŠOFRANAC 570

DANI BOSI

BOSI PAVLIĆEVIĆ

od porodice MILOŠA VUŠUROVIĆA 562

Brat ZEKO s porodicom

Dragom zetu i tetku

Na najljepši način obilježila si naša odrastanja i radovala se našim porodičnim ostvarenjima. Puno ćeš nedostajati.

ZORANU FABRISU

572

MILOŠ, MILAN, BOJANA, JELENA, DANILO, KATJA, SRNA i NIKŠA

Dragoj

posljednji pozdrav. STANKO i PERSA ŠOFRANAC sa porodicom 571

560

Posljednji pozdrav voljenom zetu, tetku i pašenogu

DANI ALIGRUDIĆ Tvoju plemenitost i blagorodnost zadržaćemo u trajnoj uspomeni. MILANKA, ĐURO, MARIJA i MILAN ŽUGIĆ 578

ZORANU FABRISU U svakom ovom ispisanom slovu sažeta je naša bol i tuga za tobom.

e-mail: oglasno@t-com.me

577

Tvoji: SENKA i BORO BACKOVIĆ sa porodicom

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 9. februar 2020.

Тужан опроштај од нашега

Нашем

DUŠAN DRECUN

ДУДИ

Posljednji pozdrav Naninom Dudiju, dušo moja, koliko je teško pomisliti da se više nećemo grliti i da nema više najmilijeg pogleda. Ne mirim se sa tim da smo imali ovako malo vremena. Bio si nam radost do posljednjeg dana. Nana te zauvijek ponosno čuva u srcu i mislima.

Сине и брате наш, још увијек не успијевамо замислити како ће тећи наши животи без тебе. Ведрином, хумором и имитацијама си увијек успијевао да измамиш осмијех. Насупрот томе, твоја зрелост, упорност и снага изазивали су не само наше дивљење већ љекара и медицинског особља. Поносни што смо те имали и тужни јер си веома кратко био у нашим животима, чувамо те у срцу и носимо успомену на тебе до краја живота.

ДУШАНА

Нека твоја душа, Душо, почива у миру. Анђели ће бити твоји чувари, а ми, Душо, чувари успомене на тебе, храбри дјечаче.

РАНКО, ЛИДИЈА, МИЛИЦА и ЛУКА Sestra MILICA

526

552

МАМА, ТАЈО и БРАЋА

557

Posljednji pozdrav dragom

DUŠANU

DUŠANU DRECUNU

Ostaje bol i tuga za ugašenom mladošću.

DUŠAN DRECUN

Neka te anđeli čuvaju.

VASO BOLJEVIĆ sa familijom

BILJANA MILOŠEVIĆ sa porodicom

Beskrajno smo tužne zbog tvog preranog odlaska. Počivaj u miru Dule naš.

534

548 Posljednji pozdrav

NEVENKA, RADA, ANA, MILENA, LJILJA, IVONA, DRAGANA, MARIJA, ZLATA, MIRJANA i TAMARA

DUŠAN DRECUN

DUDI Boljeće nas, znaj, odsustvo tvoje Od ovog dana naš kvart je crne boje Na putu ka gore neka te Anđeli prate Nedostajaćeš nam svima, brate. Volimo te!

Tvoj osmijeh i dobra duša zauvijek će ostati u našim srcima.

528 DRAGOLJUB, DIJANA, ZARA, DUNJA i UNA

Tvoji drugovi: FILIP, MILAN, PAVLE, NIKOLA i DANILO

Sa velikom tugom opraštamo se od našeg 535

541

Posljednji pozdrav

DUŠANA

DUŠANU DRECUNU

TANJA, RADE, JOVANA i BOKI RADOVIĆ

Dragi naš Dušane, bolna je istina da nisi više s nama. Živjećeš vječno s nama u našim pričama, srcima i sjećanjima.

GOGO, VANJA, ANDRIJA i ANETA ASANOVIĆ

Kumovi STEVANOVIĆI 536

DUŠANU

Zbogom anđele. Čuvaćemo te u našim srcima. Počivaj u miru.

556

561

e-mail: oglasno@t-com.me

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 9. februar 2020.

Dragi

Тужним срцем јављамо рођацима, кумовима, пријатељима и познаницима да је наш драги DUŠANE Dosanjaj snove na nekom ljepšem mjestu. Neka te anđeli čuvaju. DARKO, TAMARA i TIJANA 550 Tužan pozdrav voljenom

ДУШАН Војиславов ДРЕЦУН 2003–2020. DUŠANU DRECUNU преминуо 5. фебруара 2020. године послије дуге и тешке болести.

Bolest bi jača od želje da što duže budeš uz nas. Riječi su nestale, ostala je samo bol. Vječna ti slava anđele, snivaj vječnim snom.

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци, 8. фебруара од 10 до 15 часова и 9. фебруара од 10 до 14 часова, када ће се обавити сахрана.

SRĐA, SONJA, FILIP, MILICA i MATIJA Posljednji pozdrav dragom

580

Ожалошћени: отац ВОЈИСЛАВ, мајка РАНКА, браћа ЈАКША и ДАНИЛО, стричеви ЈОВАН и СТОЈАН, стрина СВЈЕТЛАНА, ујак РАНКО, ујна ЛИДИЈА, брат од стрица ПАВЛЕ, сестра од стрица ТАМАРА, брат од ујака ЛУКА, сестра од ујака МИЛИЦА и остала родбина ДРЕЦУН и БОЉЕВИЋ

Posljednji pozdrav dragom

DUŠANU ĐURU LJUBANOVIĆU Tvoje nasmijano lice i vedar duh pamtićemo zauvijek. PERO PEROVIĆ sa porodicom

Porodica MARKOVIĆ

509

544

579

Poslije četrdeset dana, danas je tvoja plemenita duša u raju

Dragi oče

Posljednji pozdrav dragom zetu

SLOBODAN ĐUKANOVIĆ

ĐURU LJUBANOVIĆU

Prolaze godine... Trebaju da se pamte... Ja ovu želim da zaboravim...

LATE Pedeset godina prijateljstva, bez grke. Bio si čovjek ,,kako to gordo zvuči“. Bio si Crnogorac i Jugosloven. Crnu Goru i Jugoslaviju volio si svim svojim bićem. Bio si komunista. O tome će dok je svijeta i vijeka svjedočiti crvena petokraka na tvojoj vječnoj kući. Bio si drug i rođeni gospodin sa aristokratskim manirima. Bio si idol generaciji i prva ličnost grada po talentu i ljepoti. Bio si bogat jer si posjedovao dobrotu i poštenje. No, najveće tvoje i Dankino bogatstvo su Zorana, Nataša, Nikola i vaša unučad.

JELENA

545

Posljednji pozdrav dragom zetu

Posljedni pozdrav dragom

Doviđenja, Late.

Od MILENKA PEROVIĆ sa porodicom 554

ĐURU LJUBANOVIĆU

VOJISLAVU - VOJU SARIĆU MILENKO DAMJANOVIĆ

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. Kuma JOVANA BABIĆ sa porodicom 575

576 Posljednji pozdrav

Od MAJA sa porodicom 538 Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav dragom kumu

ĐURU LJUBANOVIĆU Porodica pok. KANJA PEROVIĆA

OLGI PREMOVIĆ-MIJUŠKOVIĆ

Bila si dio nas, tako i ostaješ uvijek naša Olgica.

MIRU Počivaj u miru. Tvoju dobrotu i plemenitost ćemo uvijek pamtiti. Kuma JASNA i RADOJKA sa porodicom

Tvoji LJEŠKOVIĆI

573

574

e-mail: oglasno@t-com.me

539

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 9. februar 2020.

9. 2. 2010 – 9. 2 .2020. Dana 8. februara 2020. upokojio se u Gospodu u 64. godini naš dragi

Dana 7. februara 2020. u Vrbasu umro je naš dragi

VOJISLAV VOJO L. SARIĆ

RADOMIR Ristov MILJANIĆ

PETAR RAKOČEVIĆ Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 8. februara od 11 do16 časova i 9. februara od 11 do 14.30 časova. Sahrana će se obaviti u 15 časova na Novom groblju pod Trebjesom.

Sahrana će se obaviti 9. februara 2020. u 14 časova na gradskom groblju u Vrbasu.

Ožalošćeni: supruga VIOLETA, kćerke ANASTASIJA, ISIDORA i KSENIJA, sestra SONJA BLEČIĆ, braća VELJO i VASKO, stričevi, tetke, bratanić, bratanične, sestrić, sestrične i ostala rodbina SARIĆ i MIJAJLOVIĆ

Ožalošćeni: sin MILUTIN, kćeri MIRA i SONJA, unučad SLOBODAN i JASMINA i ostala mnogobrojna rodbina

519

Bio si i ostao naš ponos i dika. Anđele naš!

MAMA, SEKA i TATA

530 Posljednji pozdrav dragom kolegi i prijatelju 520

Дана 8. фебруара 2020. у 66. години упокојио се у Господу наш драги

Četrdeset dana je od smrti naše drage

ZORICE – ZOJE NOVAKOVIĆ

ĐONU SINIŠTAJU РАДОЊА Вуков ЋИРАКОВИЋ Саучешће примамо у капели у Озринићима, 8. фебруара од 11 до 16 часова и 9. фебруара од 11 до 14.30 часова, када ће се одржати опијело и сахрана у 15 часова на мјесном гробљу у Озринићима. Ожалошћена породица: мајка ЉЕПОСАВА, брат НЕНАД, сестре МИЛАНКА, СТАНКА и ИВАНКА, браћа од стричева РАЈКО, ДРАГАН и ЛУКА, сестре од стричева СЛАВКА и НАДА, браћа и сестре од ујака и тетака, снахе, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне и остала родбина ЋИРАКОВИЋ и ујчевина МИЈОВИЋ

Doajenu konzularno-diplomatskog prava, velikom čovjeku i humanisti. Počivaj u miru. VUK RAKOČEVIĆ 529

Tvoja plemenita duša veliko srce i častan život zaslužuju vječno sjećanje. Porodica MUGOŠA 543 Dana 9. februara navršava se četrdeset dana od smrti naše drage majke, babe i svekrve

POMENI

547

TUŽNO SJEĆANJE 10. 2. 2018 – 10. 2. 2020.

Posljednji pozdrav dragom kumu

ZORICE Markove NOVAKOVIĆ Živjećeš vječno u srcima našim. Tvoji: NIKOLA, MARINKO, MILENA, BOJANA, ANĐELA, MATIJA i ENA

MIROSLAVU - MIRU SLADEKU

Od ZORANA i MARTINA sa porodicom

Od VESELINA DUMANČIĆA sa porodicom

524

523

Kao i njen otac, Narodni heroj Đorđe Premović, tako je u vječnost otputovala

BRANKO - ŠOLE Đurov PEJOVIĆ Dvije godine željni smo razgovora sa tobom, dragi Branko... Fališ za sve, dragi tata i deda. Bio si i ostaćeš naš uzor i ponos. Hvala ti za svu ljubav i pažnju, a mi se svakodnevno sjećamo tebe i s ponosom te pominjemo, posebno tvoja miljenica Mia. Volimo te.

522 Tužno sjećanje na kuma

Tvoji NAJMILIJI 553

DANILA RADULOVIĆA Godina bez voljenog

ANDREA, DANILO i VIOLETA 532

SJEĆANJE NA NAŠE DRAGE 9.2.2017 - 9.2.2020.

OLGA PREMOVIĆ-MIJUŠKOVIĆ

5.3.2006 - 5.3.2020.

Naše sjećanje na višedecenijsko prijateljstvo, i međusobno poštovanje, zaloga su našeg nezaborava.

VLATKA Dankovog MARTINOVIĆA

ČEDOMIR LJEŠEVIĆ sa porodicom 558

SLOBODAN

Posljednji pozdrav našoj dragoj

U tišini tuge sve riječi su suvišne, premili naš. Još te majka doziva, supruga traži, sestra očekuje, a djeca te nasmijanog sanjaju. Počivaj pored brata i oca! Tri ste naša bola i ponosa dok smo živi.

Neutješni: majka JULKA, supruga ZORICA, sin ZORAN, kćerke GORDANA i IVANA, sestra LJUBINKA, sestrić ARNO i sestrična KRSTINJA

VUKOTIĆ

ZAGORKA

Vrijeme koje prolazi ne može ublažiti tugu i bol za vama. Postojite i trajete kroz najljepše uspomene i našu neizmjernu ljubav koja vas čuva od zaborava. Vaši najmiliji: sin MLADEN, kćerka OLJA, snaha SLAĐA, unuka IVANA i unuk DEJAN 514

OLGICI 531

Porodica pokojnog KIĆUNA PREMOVIĆA

e-mail: oglasno@t-com.me 510

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 9. februar 2020.

TUŽNO SJEĆANJE

Navršava se dvadeset pet godina od smrti našeg oca, svekra, đeda i prađeda

na našu voljenu sestru i dične roditelje

BILJANA 9.2.2012. godine

MIJUŠKO ŠIBALIĆ 1915 - 1995. nosilac Partizanske spomenice 1941.

Svih ovih godina ponosni na životne svetonazore kojima nas je naučio, vjerujući duboko u ideja koje je slijedio, sa poštovanjem ga se sjećamo, odlučni da nastavimo u budućim generacijama životnu misiju koju je imao, čovjekoljublja, pravičnosti, ideala slobodne Crne Gore.

Sinovi BOŽO i VLADO, snaha MARINA, unučad IVA, MIJUŠKO, MINA, MILENA i SRĐA, praunuka HANA i zet MATIJA LOKAS

RUMICA

MILOVAN – MILJA

17.2.1988. godine

13.4.1983. godine

VUČINIĆ

Živite u našim srcima.

MIKA, GARA i STANKA

517

511

Godina je od smrti našeg dragog

SJEĆANJE 9. 2. 1999 – 9. 2. 2020.

Osam je godina od smrti naše voljene majke

RADMILA KNEŽEVIĆ

SLOBODANA Pavlova SAVIĆEVIĆA

BILJANE

Vječita ljubav, čežnja... i neizmjerna bol! Vječno ćeš ostati u našim srcima.

518

Supruga ZORKA, sin DARKO, ćerke SANJA i IVANA, unučad STAŠA, JANKO, BALŠA, VUKAN i SOFIJA

Tvoje: SUZA i NENA

Teku godine, ali nas mama boli kao da je bilo juče. Nedostaješ nam. Vole te i od zaborava čuvaju tvoja djeca

Dana 11. februara, navršava se šest godina od kada nije sa nama naš dragi

525

IVANA, MINJA i JOVANA

512

Sjećanje na naše đeda

NIKO JOVANOVIĆ

babu

Ljubav i sjećanje na tebe dio su našeg života, u kojem zauvijek ostaješ i neizmjerno nedostaješ.

Devetog februara navršava se 20 godina od smrti našeg oca

i tri i po godine od smrti voljene majke

DUŠANA BJELOBKOVIĆA

VUKE BJELOBRKOVIĆ

Tvoje: supruga DESE, ćerke SLAVICA, MARINA i TIJANA sa porodicama 527

FILIP

ANĐE

1889-1969.

1893-1964.

oca

9.2.2011 – 9. 2. 2020.

majku

Dragi roditelji teški su nam dani bez vas, jer ste bili veliki oslonac u našim životima. Nedostajete nam sve više. Počivajte u miru.

TIHOMIR TIJO MIJOVIĆ NIKO

STANICA

1915-1994.

1916 -2002.

Bolna je navika živjeti bez tebe, sjećanje ne blijedi, tuga ne prolazi.

BISKUPOVIĆ FILO, BRANKA i SONJA sa porodicama

NEVENKA NENA CIMCIL sa porodicom i SLAVICA STOJANOVIĆ sa porodicom

Tvoji: supruga TARA, sin BUCKO, snaha DANIJELA, unuke NEDA, MIA i IRA, praunuk DIMITRIJE

Ponosni na vas 533

Tuguju za vama vaše ćerke:

516

515

TV program

Nedjelja, 9. februar 2020.

SERIJA

RTCG1 21:40

FILM

RTCG2 20:00

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Kraljev govor

Šetland

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank



RTCG 1

07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Sat TV 11:00 Agrosaznanje 12:05 ABS 13:05 Živa istina, r. 14:30 Koncert 15:30 Dnevnik 1 16:00 Dug u moru, r. 16:50 Sat TV, r. 17:30 Mostovi 18:00 Vijesti 18:10 Montenegro all in one 18:40 Dokumentarni program 19:05 Program za djecu i mlade 19:30 Dnevnik 2 20:05 Džulija, film 21:40 Šetland, s. 22:40 Dnevnik 3 23:10 Sportski dnevnik 23:25 Staljinova smrt, film 01:05 Montenegro all in one, r. 01:35 Dokumentarni program



   RTCG 2

06:00 10:15 11:45 13:15 13:40

15:15 17:00 18:45 19:30 20:00 22:00 00:05 05:30

San Remo, snimak Više od ljubavi, s. Dnevna soba, r. Sportska subota, r. Rukomet (ž): Budućnost - Krim, LŠ, snimak Više od ljubavi, r. Pele, r. ABS, r. Dnevnik 2 Kraljev govor, film Katanac za bol, film Muzika ABS,r.

PINK M

05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 10:00 Žikina Šarenica 12:40 Zadruga 13:00 Minut dva 13:08 Zadruga 14:00 Minut dva 14:03 Premijera Vikend specijal 16:00 Minut dva 16:08 Zadruga 17:00 Minut dva 17:02 Ko je na vrhu, kviz 18:00 Minut dva

18:03 Zadruga 18:30 Scena, pregled sedmice 19:00 Minut dva 19:10 Scena, pregled sedmice 19:30 Zakletva, telenovela 20:00 Zadruga 21:00 Nemoguća ljubav, s. 22:00 Zadruga 00:00 Zadruga

TV PRVA

03:30 05:00 06:30 07:45 08:10 09:00 09:15 10:00 10:15 11:15 16:00 18:00 18:30 19:00 19:30 21:00 23:00 00:30 01:00 03:00 04:30

Lutalica, r. Mame, r. Lilo i Stič 2, film Auto moto show 60 minuta sa Iris, r. Jutarnji žurnal Hologram za kralja, r. Jutarnji žurnal Hologram za kralja, r. Muzički program Soba, film Ekskluziv Stolice, r. Žurnal Genijalci, film Muzički program Ćao inspektore, film Ekskluziv, r. Soba, r. Genijalci, r. Ćao inspektore, r.

 07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40 16:45 17:00 17:50 18:00

NOVA M

07:30 Centralni dnevnik, r. 08:10 Ljubav, navika, panika, r. 08:30 Kefalica, r. 09:30 Alvin i vjeverice 3, film 11:00 Vijesti 11:15 Supertalenat, r. 13:00 Vijesti 13:40 Kapital 13:55 Zauvijek susjedi, r. 15:00 Vijesti 15:20 Zdravi sa dr Katarinom Bajec 16:15 Popodne sa Leom Kiš 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Zauvijek susjedi, s. 20:00 Supertalent 22:30 Grand parada 00:00 Derdevil, film 01:45 Na tajnom zadatku, r. 03:35 Muškarci koji mrze žene, r.

VIJESTI

07:00 Prodavnica namanjih ljubimaca, s. 08:20 Ne znam kako joj uspijeva, r. 09:50 Džejn Ejr, r. 12:00 Vijesti 12:06 Katalog Balšići, r. 14:00 Vijesti 14:07 Načisto, r. 15:50 Život sa morem 16:30 Vijesti 16:45 Za volanom 17:30 Snovi, kuća, dom 18:00 M:teh, r. 18:30 Vijesti 19:10 Novine, s. 20:00 Hari i Megan: Kriza u kraljevskoj porodici, special 20:50 Dnevnica, r. 22:00 Vijesti 22:15 Sport 22:30 Ljubav je sve što nam je potrebno, film 00:30 Dnevna pjena, r. 02:10 Ne znam kako joj uspijeva, r.



A1 TV

07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r. Vikend film Prč, r. Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r. Jelena, r.

18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

777

RTV BUDVA

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r. Naše ljeto, e. Bandolera, r. Bandolera, r. Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija Muzički program Dječji val Muzički program Puls

 

18:25 19:00 19:35 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00

Muzički program Zelena patrola Ćakule Ćakule Ćakule Naše ljeto, r. Muzički program Dokumentarni program 22:30 Muzički program 23:00 Vikend film

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55 17:00 18:00

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine Raskovnik Sport info

Nedjelja, 9. februar 2020.

Marketing

Magazin

Nedjelja, 9. februar 2020.

IZOŠTRENO AUTOR: DARKO DRLJEVIĆ

Si dens festival od 28. do 30. avgusta u Buljarici

Martin Gariks predvodi sedmo izdanje PODGORICA – Martin Gariks, trostruki dobitnik titule za najboljeg svjetskog di-džeja predvodiće program sedmog Si dens festivala na koji stiže uz audio-vizuelni spektakl kakav je publika do sada mogla da vidi samo na najvećim svjetskim festivalima kao što su Tumoroulend, Koačela, Egzit, Ultra i drugi. Koliko je Gariks svojom pojavom uzdrmao same temelje muzičke industrije, govori podatak da je sa samo 23 godine najbolje rangiran svjetski di-džej u protekloj deceniji, te činjenica da iza sebe ima čak 60 miliona fanova, 19 prestižnih muzičkih nagrada, kao i 69 singlova koji zajedno premašuju 10 milijardi strimova. Vodeći svjetski izvođači poput Rijane, Džastina Bibera i Dua Lipe utrkuju se da sarađuju sa njim, dok ga je čuveni magazin Forbs proglasio jednim od najuticajnijih svjetskih ličnosti ispod 30 godina. Pored nastupa na Zimskim olimpijskim igrama 2018, ove godine je izabran i za autora zvanične himne Evropskog prvenstva u fudbalu UEFA EURO 2020. Nakon što je Geta ljestvicu Si dens spektakla postavio veoma visoko, Gariks je danas praktično jedini u svijetu koji može da je ne samo dohvati, već i dodatno podigne, barem ako je suditi po moćnim produkcijskim nacrtima koje je njegov tim spremio u saradnji sa Egzit timom. To potvrđuje i podatak da je u zvaničnoj festivalskoj anketi osvojio uvjerljivo prvo mjesto, sa čak duplo više glasova od drugoplasiranog izvođača, što je do sada nezabilježeno u istoriji svih Egzitovih festivala. Geta mu je lično uručio nagradu kada je treću godinu uzastopno bio proglašen za najboljeg svjetskog di-džeja, dok je Karl Koks za Gariksa rekao da je „lice budućnosti“ u dokumentarnom filmu „What We Started“ u kojem se pored njih dvojice, pojavljuju još i Gariksov mentor, čuveni Tiesto, te čitava plejada elektronskih umjetnika kao što su Mobi, Afrodžek, Stiv Angelo, ali i pop zvijezde kao što su Ed Širan ili Ašer. Gariksov zvjezdani status prepoznala je rano i biznis „biblija“, magazin Forbs, koja ga je uvrstila na listu najuticajnijih ličnosti ispod 30 godina, gdje je ujedno bio i najmlađi, dok se prirodno našao i među najplaćenijim di-džejevima na planeti, a svoj zvjezdani status zakucao je nastupom na zatvaranju Zimskih olimpijskih igara u februaru 2018. u Pjongčangu. Crnogorsku, ali i publiku iz preko 40 zemalja svijeta okupljenu od 28. do 30. avgusta na fantastičnoj budvanskoj plaži Buljarica očekuje nesumnjivo muzički događaj godine, i to u novoj eri u koju je prethodne godine uplovio Si dens, danas jedan od najvećih muzičkih događaja na cijelom Mediteranu. Z. K.

Izabrano 250 najboljih evrovizijskih pjesama

,,Euforija“ i dalje na tronu ROTERDAM – Jedanaestu godinu zaredom su specijalizovani sajt Songfestival.be i evrovizijska internet stanica ESC radio organizovali tradicionalni novogodišnji izbor za 250 najboljih evrovizijskih pjesama svih vremena i već osmu godinu zaredom prvo mjesto drži Lorinina ,,Euphoria“. Svakog 31. decembra evrovizijska stanica ESC radio pušta maraton od 250 najboljih evrovizijskih pjesama svih vremena koje su odabrali fanovi glasanjem na sajtu Songfestival.be, bodujući sve pjesme izvedene na ovom takmičenju po standardnom evrovizijskom sistemu bodovanja 1–8, 10 i 12. Osmi put zaredom je za najbolju evrovizijsku pjesmu izglasana pobjednička pjesma iz Bakua 2012, ,,Euphoria“ Šveđanke Lorin. Koliko je ova pjesma i dan-danas voljena, govori i činjenica da je i dalje nezaobilazna na repertoaru svih evropskih radio-stanica koje se bave promocijom globalno popularnih hitova. Drugo mjesto u glasanju je ove godine zauzeo prošlogodišnji pobjednik iz Tel Aviva, Holanđanin Dankan Lorens sa svojom takmičarskom numerom

,,Arcade“, a Portugalca Salvadora Sobrala, pobjednika iz Kijeva 2017, sa trećeg mesta je zbacila vicešampionka iz Lisabona 2018, Kipranka Eleni Fureira sa hitom ,,Fuego“, koja je prošle godine bila vicešampionka na listi 250 vječitih. Sobral se ove godine morao zadovoljiti 7. mjestom. Evrovizijsku pobjednicu iz Stokholma 2016, Ukrajinku Džamalu, sa četvrte pozicije je zbacio vicešampion prošlogodišnjeg Eurosonga, Italijan Mahmud, dok je Džamala ove godine pala na osmo

mjesto. Peto mjesto su zauzeli članovi norveškog trojca KEiiNO, koji su zahvaljujući glasovima publike zbacili belgijsku predstavnicu iz 2017. godine Blanš na 11. mesto, dok je belgijski predstavnik iz 2015. godine Loik Note sa takmičarskom numerom ,,Rhythm inside“ sa prošlogodšnjeg sedmog skočio na šesto mjesto, što je dovelo do toga da pobjednica iz 2003. godine, Turkinja Sertab Erener, padne upravo sa šeste na 14. poziciju. Isto tako je iz prvih deset ispala i španska predstavnica iz

2012. godine Pastora Soler, koja je pala sa osmog na 12. mjesto. Članovi italijanskog vokalnog trojca Il Volo su prošle godine sa Sertab Erener dijelili šesto mjesto, dok su ove godine pali na deveto, a 10. mjesto su zadržali evrovizijski pobjednici iz 1995. godine, članovi norveškog sastava Secret Garden. Od crnogorskih predstavnika na listi su se našli Nenad Knežević Knez, koji je sa numerom ,,Adio“ zauzeo 97. mjesto, a sastav Who See sa ,,Igrankom“ zauzeo je 208. mjesto.

Kortni Lav i Kim Gordon na saundtreku filma ,,The Turning“ LOS ANĐELES – ,,The Turning“, novi horor film Florie Sigismondi jedan je od najiščekivanijih filmova 2020. godine. Film je zasnovan na noveli ,,The Turn of the Screw“ Henria Džejmsa. Osim filma, objavljen je i njegov saundtrek koji se sastoji od 19 pjesama. Na njemu se mogu čuti Kortni Lav, Mitski, Empress Of, Soccer Mommy, Kim Gordon i drugi. - Pročitala sam ,,The Turn of the Screw“ kao dijete i prava je privilegija što sam imala priliku da radim sa genijima poput Florie Sigismondi i Lorens Rotman na ovom saundtreku – posebno jer sam bila pored puno drugih fantastičnih umjetnica koje poštujem - rekla je Kortni Lav. U filmu ,,The Turning“ glavne uloge igraju zvijezda serije ,,Čudnije stvari“, Fin Volfhard i zvijezda serije „Crno ogledalo“, Mekenzi Dejvis.