Dnevni list Pobjeda 23.12.2019. by Pobjeda

Vlada Crne Gore saopštila koje su to ključne zablude koje SPC plasira povodom Prijedloga zakona o slobodi vjeroispovijesti

Država nikome ništa ne uzima

Najbolja potvrda da utvrđivanjem državnog vlasništva nad vjerskim kulturnim dobrima država ne namjerava da ugrožava prava vjernika jeste činjenica da je prijestonica Cetinje, a ne SPC, upisana kao vlasnik Cetinjskog manastira, pa to ni na koji način ne ograničava prava i slobode sveštenstva i vjernika SPC u jednom od najznačajnijih kulturnih, istorijskih i vjerskih zdanja u Crnoj Gori – saopštila je Vlada

RAZGOVOR: Nenad Čanak, predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine

Da bi Crna Gora opstala mora se boriti svim sredstvima protiv SPC

INTERVJU: Esad Zaimović, glavni izvršni direktor Hipotekarne banke

Sistem će ostati stabilan, a kamate bez većih korekcija STR. 4. i 5.

STR. 7.

POVODI: Kupovina droga preko društvenih mreža

STR. 3.

Zašto crnogorski studenti mahom uče iz fotokopiranih udžbenika

Prodaju narkotike preko lažnih profila pa ih ugase STR. 6.

Zbog skupih knjiga ,,stradaju“ autorska prava

Pucnjava u podgoričkom naselju Zabjelo

STR. 8. i 9.

Iskustva drugih zemalja u kontroli prihoda i rashoda tokom izborne kampanje

Pejović ubijen, potraga za Kaluđerovićem STR. 6.

Posebni izvještaj o troškovima u kampanji ne podnosi šest država

STR. 2. i 3.

Politika

Ponedjeljak, 23. decembar 2019.

Ministar vanjskih poslova Srbije povodom polemike o zakonu o slobodi vjeroispovijesti

Iskustva drugih zemalja u kontroli prihoda i rashoda tokom iz

Zbog dobrih odnosa apeluje na dogovor

Države koje podnose poseban izvještaj o prihodima i rashodima u kampanji to rade u različitim rokovima i različitim organima – od Odbora za reviziju, preko Državne ili Centralne izborne komisije, do Agencije za sprečavanje korupcije

Ivica Dačić

PODGORICA - Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je juče da Srbija sa Crnom Gorom želi najbolje moguće odnose i da zato apeluje da se razgovara i dođe do prihvatljivog rješenja za, kako je kazao, postojeće probleme. On je povodom dešavanja u Crnoj Gori zbog zakona o slobodi vjeroispovijesti, rekao da je najbolje da se otvorena pitanja rješavaju dijalogom i da se ne izazivaju sukobi. - Plaše me moguće eskalacije, jer to su ozbiljna pitanja kada

nekom dirate u svetinje, to uvijek izaziva reakcije - rekao je Dačić. On je kazao da Srbija ima racionalan pristup da je interesuju položaj, prava i status srpskog naroda koji živi u Crnoj Gori, jer nije riječ o nacionalnoj manjini, već o ogromnom broju stanovnika Crne Gore gdje se Srbima izjašnjava više od 30 odsto građana. - To je identitetsko pitanje i mislim da ovakvi potezi izazivaju destabilizaciju i sukobe i da su usmjereni protiv prava srpskog naroda koji živi u Crnoj Gori - rekao je Dačić. R. P.

Predsjednik Građanske alijanse Boris Raonić o integracijama

Pad podrške članstvu u EU uobičajen u ovoj fazi PODGORICA - Pad podrške članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji uobičajen je u ovoj fazi pristupanja, ocijenio je predsjednik Građanske alijanse Boris Raonić i dodao da se može očekivati da će novim pristupom Evropske komisije građani shvatiti benefite članstva. Prema posljednjem istraživanju koje je sproveo Centar za demokratiju i ljudska prava, 55 odsto građana Crne Gore podržava članstvo u EU, što je istorijski minimum od kada ta nevladina organizacja sprovodi istraživanja javnog mnjenja, odnosno od 2007. godine. Raonić je agenciji Mina kazao da za pad podrške članstvu Crne Gore u EU postoji više razloga - jedan od njih su stvari unutar Unije, a drugi se krije u Crnoj Gori. Kako je naveo, jedan od razloga za to je zamor kod građana, jer integracioni proces traje dugo. - Proces dugo traje, za građane to postaje neracionalno dugo i oni ne shvataju sve probleme koje država treba da riješi i one unutar EU, da bi došlo do članstva - rekao je Raonić. On je ocijenio da je pad podrške prirodna reakcija, naročito

za one koji dubinski ne gledaju integracioni proces. - To ne iznenađuje. Ne bi me iznenadilo da i dalje, naročito u prvom dijelu naredne godine, kada dođe na red nova metodologija proširenja, dođe do dodatnog pada - dodao je Raonić. Kako je kazao, slična situacija bila je i u zemljama koje su prošle proces pridruživanja, na primjer u Hrvatskoj. - Kako je tekao proces pregovora i pridruživanja podrška članstvu padala je iz raznih razloga. Određene socijalne i ekonomske grupe unutar nacije prepoznale su da nemaju interes u pridruživanju - naveo je Raonić. On je kazao da građani nijesu direktno povezali proces pregovora sa kvalitetom života, odnosno to im nije dobro iskomunicirano. - Za očekivati je da će se stabilizovanjem odnosa unutar EU, rješavanjem određenih problema u Crnoj Gori i novim pristupom EK, odnosno proaktivnijim i kvalitetnijim radom, koji je do sada bio zasnovan na nekim birokratama, a ne ljudima sa vizijom, procenat podrške povećati i da će građani shvatiti sve benefite članstva rekao je Raonić. R. P.

Posebni izvješ troškovima u k ne podnosi šes

PODGORICA – Obaveza podnošenja posebnog izvještaja nadzornom tijelu o prihodima i rashodima u izbornoj kampanji postoji u Belgiji, Češkoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Finskoj, Estoniji, Italiji, Litvaniji, Srbiji, Sloveniji i Španiji. Pravni okvir koji uređuje finansiranje političkih partija i izborne kampanje u Austriji, Danskoj, Islandu, Malti, Njemačkoj i Švedskoj ne predviđa obavezu podnošenja posebnog izvještaja o prihodima i rashodima izborne kampanje za političke partije, već o tome izvještavaju putem redovnih godišnjih finansijskih izvještaja o finansiranju političkih partija – navodi se u istraživanju koje je, u oktobru ove godine, uradio Istraživački centar Skupštine. Tamo gdje postoji obaveza podnošenja posebnog izvještaja o troškovima i prihodima u kampanji evidentne su razlike u vezi sa rokovima za njegovo podnošenje, i to - od 15 dana u Sloveniji, 25 u Litvaniji, pa do 90 dana u Češkoj, Grčkoj i Portugalu ili čak 125 dana u Španiji – navodi se u istraživanju „Ključne karakteristike finansiranja političkih partija i izbornih kampanja: obaveza podnošenja izvještaja o prihodima i rashodima kampanje i privatne donacije u pojedinim zemljama“. U Belgiji sve partije podnose izvještaje o finansiranju kampanje izbornom odboru 45 dana od izbora. Predsjednici izbornih odbora dostavljaju objedinjeni izvještaj o prihodima i rashodima, kao i donacijama, Odboru za reviziju, a

sva dokumentacija upućuje se Revizorskom sudu koji provjerava vjerodostojnost izvještaja. Učesnici izbora u Češkoj obavezni su da nezavisnoj Kancelariji za nadzor finansija političkih partija dostave izvještaj o finansiranju kampanje, kao i o donacijama, u roku od 90 dana od objavljivanja rezultata. Političke partije u Estoniji, osim kvartalnih izvještaja o donacijama i godišnjih finansijskih izvještaja, podnose posebne izvještaje o prihodima i rashodima u kampanji neza-

Donacije Strane donacije političkim partijama zabranjene su u Austriji, Češkoj, Hrvatskoj, Estoniji, Grčkoj, Islandu, Litvaniji, Malti, Portugalu, Sloveniji, Srbiji i Švedskoj. Nasuprot tome, države koje dozvoljavaju strane donacije političkim partijama i kandidatima su Belgija, Danska, Finska (od pojedinaca, udruženja ili fondacija koje predstavljaju iste ideološke stavove), zatim Italija (uz ograničenja koja važe za sve ostale donacije), Njemačka (uz ograničenje od 1.000 eura po donatoru) i Španija. Donacije pravnih lica (korporativne donacije) političkim partijama i kandidatima u potpunosti su zabranjene u Estoniji, Litvaniji i Sloveniji, a djelimično u Belgiji i Španiji. U Belgiji propisi ne dozvoljavaju direktne donacije pravnih lica za kampanju, ali omogućavaju sponzorstva pravnih lica uz ista ograničenja kao i za donacije fizičkih lica, dok u Španiji pravna lica mogu donirati sa-

U Italiji, stranke su u obavezi da podnesu Sudu revizora izvještaj o finansiranju kampanje u roku od 45 dana od formiranja novog saziva parlamenta visnom Odboru za nadzor finansiranja partija u roku od 30 dana od izbora. Stranke i kandidati koji su izabrani na parlamentarnim izborima u Finskoj obavezni su da podnesu izvještaj Nacionalnoj revizorskoj instituciji u roku od dva mjeseca od iz-

mo za kampanju, ali ne i za redovan rad. Ostale zemlje dozvoljavaju korporativne donacije, uz određena ograničenja iznosa donacije. Anonimne donacije političkim partijama i kandidatima zabranjene su u Belgiji, Hrvatskoj, Estoniji, Finskoj, Islandu, Italiji, Litvaniji, Portugalu, Sloveniji i Srbiji. U Češkoj nije propisana eksplicitna zabrana anonimnih donacija, ali je predviđeno da identitet svih donatora mora biti naveden u godišnjem finansijskom izvještaju. Pojedine zemlje dozvoljavaju anonimne donacije do određenog iznosa, poput Austrije i Njemačke (do 500 eura), Grčke (kuponi vrijednosti 15 eura čiji ukupni iznos na godišnjem nivou ne može preći 75.000 eura za partije koje se finansiraju iz budžeta i 20.000 eura za one koje ne dobijaju redovna finansijska sredstva od države), zatim Malte (50 eura) i Švedske (izmjenama propisa 2018. godine vrijednost anonimnih donacija ograničena je na 5 odsto od

bora, kao i godišnji izvještaj o redovnim finansijskim aktivnostima. Političke partije u Grčkoj u obavezi su da podnesu Odboru za reviziju izvještaje o prihodima i rashodima u kampanji u roku od tri mjeseca od izbora, pri čemu kandidati

osnovne cijene rada koja se utvrđuje na godišnjem nivou). Danska je izuzetak među analiziranim zemljama budući da dozvoljava anonimne donacije, a zakonodavstvo propisuje samo uslov u pogledu javnog objavljivanja podataka o identitetu donatoru za donacije vrijednosti iznad 2.700 eura. Po pitanju utvrđivanja gornje granice iznosa donacija političkim partijama i kandidatima, među analiziranim zemljama jedino zakonodavstvom Danske i Švedske ta granica nije predviđena. Različite gornje granice iznosa donacija za finansiranje redovnih aktivnosti političkih partija i donacija za izbornu kampanju predviđene su u Finskoj, Hrvatskoj, Litvaniji, Srbiji i Španiji, dok u ostalim zemljama nijesu predviđena specifična ograničenja donacija za izbornu kampanju, već važe opšta ograničenja iznosa donacija političkim partijama (Austrija, Belgija, Češka, Estonija, Grčka, Island, Italija, Njemačka, Porugal i Slovenija).

Politika

Ponedjeljak, 23. decembar 2019.

zborne kampanje

INTERVJU: Nenad Čanak, predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine

štaj o kampanji st država Ko može biti lišen javnog finansiranja Javno finansiranje političkih partija propisima nije predviđeno u Italiji i Malti – pokazuje istraživanje. U Italiji su 2018. godine održani prvi izbori na kojima su se političke partije finansirale isključivo iz privatnih izvora. Tome je prethodilo postepeno ukidanje javnog finansiranja u periodu od 2014. do 2017. godine. U Njemačkoj je usvojena izmjena Ustava koja predviđa da se političkim partijama koje narušavaju demokratski poredak u zemlji, u skladu sa odlukom Ustavnog suda, ukida javno finansiranje, dok političke partije u većini zemalja (Belgija, Češka, Hrvatska, Danska, Finska, Grčka, Litvanija, Portugal, Srbija, Slovenija) takođe mogu biti lišene javnog finansiranja određeni vremenski period zbog kršenja propisa o finansiranju političkih partija.

koji nijesu izabrani - nemaju tu obavezu. Za nadzor nad finansiranjem političkih partija i kampanja nadležno je međuinstitucionalno tijelo Odbor za reviziju koji čine predstavnici parlamenta, Vrhovnog suda i ostalih državnih institucija. Nadzor počinje šest mjeseci prije i dva mjeseca nakon izbornog dana. U Italiji, stranke su u obavezi da podnesu Sudu revizora izvještaj o finansiranju kampanje u roku od 45 dana od formiranja novog saziva parlamenta. Učesnici izbora u Litvaniji moraju dostaviti izvještaj o prihodima i troškovima u kampanji Centralnoj izbornoj komisiji najkasnije 25 dana od objavljivanja rezultata izbora. Ako sredstva kampanje prelaze limit od 53.000 eura, reviziju izvještaja obezbjeđuje učesnik na izborima o sopstvenom trošku i izvještaj dostavlja u roku od 85 dana od objavljivanja rezultata. Donacije se prijavljuju najkasnije deset radnih dana od prijema donacije. Rok za podnošenje izvještaja partija o prihodima i rashodima u kampanji u Portugalu je 90 dana od objavljivanja izbornih rezultata, i to tijelu za nadzor koje funkcioniše u okviru Ustavnog suda. U Španiji učesnici kampanje podnose izvještaj Revizorskom

sudu od 100 do 125 dana nakon izbora. U Sloveniji, u roku od 15 dana od zatvaranja posebnog transakcionog računa, organizator kampanje za izbore poslanika donjeg doma parlamenta, poslanike EP, predsjednika Republike ili referenduma na nacionalnom nivou dužan je da, putem veb portala, Agenciji za javnopravnu evidenciju i usluge dostavi izvještaj o finansiranju kampanje. Predviđena je i kazna od 10.000 do 20.000 eura za nepodnošenje izvještaja u roku. U Hrvatskoj predviđeno je da političke stranke, nosioci lista i kandidati kojima se sredstva za finansiranje kampanje uplaćuju na poseban račun, Državnoj izbornoj komisiji dostave izvještaj o finansiranju kampanje sa podacima o prihodima, izvorima finansiranja i rashodima 30 dana nakon izbora. U Srbiji politički subjekat koji učestvuje u izbornoj kampanji dužan je da Agenciji za borbu protiv korupcije podnese izvještaj o troškovima u roku od 30 dana od objavljivanja rezultata izbora, a on mora sadržati podatke o porijeklu, visini i strukturi prikupljenih i utrošenih sredstava iz javnih i privatnih izvora i odnosi se na period od raspisivanja izbora do objavljivanja konačnih rezultata. I. K.

Nošenje moštiju bio je uvod u krvavi raspad Jugoslavije kada su tadašnji crkveni velikodostojnici nosili mošti svetaca na zamišljenim granicama Srbije i time postizali određeni propagandni efekat među stanovništvom. Mislim da je ovo potpuno identičan rukopis i da u tom smislu ni jedna država nema pravo da radi protiv ustavne stvari, a to je da stupa u bilo kakve pregovore sa nekim ko za to nije ovlašćen - kaže Čanak

Da bi Crna Gora opstala mora se boriti svim sredstvima protiv SPC BEOGRAD - Kada imate crkvene skupove sa kojih se šalju političke poruke i ultimatum državnim organima kao što je bio skup u Nikšiću potpuno je jasno da crkva kao deo čitave te političke bespravne gradnje, ili rečeno medicinskim rečnikom tih malignih izraslina na državnom telu jasno je da se protiv toga mora boriti svim sredstvima da bi država uopšte opstala - jer će se inače pretvoriti isključivo u instrument za teror nad građanima - kaže u intervjuu za Pobjedu Nenad Čanak, predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine. Ističe da SPC nije demokratska institucija nju nisu građani birali, ona je udruženje građana i samim tim nema demokratski legitimitet da bi bila ravnopravni sagovornik unutar jednog demokratskog društva. POBJEDA: U opstrukciju donošenja Zakona o vjerskim zajednicama uključio se direktno patrijarh Irinej porukom rukovodstvu Crne Gore: ,,Ako imaju iole pameti treba da odustanu od donošenja tog zakona“... Mitropolit Amfilohije saziva narodni sabor u Nikšiću i prikazuje mošti Sv. Vasilija Ostroškog. Crkva je odvojena od države, što SPC želi da postigne tim pritiskom ako je izvjesno da će Zakon biti usvojen? ČANAK: Crkva u današnjem obliku je napravljena od strane Aleksandara Prvog Karađorđevića kao alat vekosrpskog unitarizma između dva svetska rata i to se vrlo često zaboravlja - jer se predstavlja da ona postoji od Svetog Save do danas u kontinuitetu u ovom organizacionom obliku što nije tačno. Ona je formirana kao alat unitarističke potrebe i ona ne može drugačije ni da se ponaša, do momenta kada se u ime verskih sloboda dozvolilo da ona ulazi i u druge sfere života koje su izvan njene nadležnosti i ništa se drugo nije moglo ni očekivati.

Nošenje moštiju bio je uvod u krvavi raspad Jugoslavije kada su tadašnji crkveni velikodstojnici nosili mošti svetaca na zamišljenim granicama Srbije i time postizali određeni propagandni efekat među stanovništvom. Mislim da je ovo potpuno identičan rukopis i da u tom smislu ni jedna država nema pravo da radi protiv ustavne stvari, a to je da stupa u bilo kakve pregovore sa nekim ko za to nije ovlašćen. Crkva nije demokratska institucija nju nisu građani birali ona je udruženje građana samim tim ona nema demokratski legitimitet da bi bila ravnopravni sagovornik unutar jednog demokratskog društva. U tom svetlu se ovde jasno prepoznaje rukopis unitarnog velikosrpskog koncepta koji vuče korene od 1844. godine i Garašaninovog načertanija, preko Karađorđevića i Memoranduma SANU iz 80-ih godina pa nadalje. POBJEDA: Koliko su političari krivi što se crkva neprestano miješa u državne stvari. To se dešava i u Srbiji: SPC ne plaća porez, zataškavaju se pronevjere u crkvi, zastarijevaju sudski procesi o pedofiliji, crkva poručuje da pomoć za sve probleme samo može doći iz Rusije... Da li državni vrh Srbije sa SPC povezuju samo poslovi ili želja da se odustane od svakog kontakta sa EU i NATO? ČANAK: Ovo je vrlo kom-

pleksno pitanje jer ima svega pomalo, a istina nikada nije u da ili ne - nego je između. Činjenica je da bez uporišta među vladajućim strukturama crkva ne bi mogla da se ponaša kako se ponaša. Sa druge strane oslanjanje političara na crkvu je oslanjanje na njen uticaj na vernike u smislu njihovog iskazivanja volje na izborima. Crkva je direktno za političare koji se time bave sredstvo da dođu do glasača. U svemu tome se stvara jedan nezdrav odnos u kojem je crkva, iako formalno odvojena od države, u ime ne znam kakavog ,,etničkog patriotizma“ uvlači se u državne strukture. Imate situaciju u Srbiji da državne institucije kao što su MUP i javna preduzeća imaju svoje krsne slave, a krsnu slavu bi po definiciji samo trebalo da ima porodica srpske nacionalnosti pravoslavne veroispovesti. Dakle, pretvaranjem državnih instuticija u porodicu praktično u najgorem mogućem smislu se udaljavate od države kao servisa građana što je evropska ideja sekularne države. Sasvim je sigurno da je uticaj crkve na javne poslove šteta za proces evropeizacije Srbije, jer crkvi odgovara zatvorena i prema ruskim službama okrenuta Srbija - jer onda mora da se sprovodi ono gde bi sve radila izvršna vlast prema porukama ruskih špijuna. POBJEDA: Da li je ovakvo

Crkvu privesti državnim zakonima -Kada imate eufemizme tipa: navijači i grupe koje su organizovane po klasično mafijaško fašističkim načelima, kada se bave ilegalnim poslovima a istovremeno se predstavljaju da su jače od države i pravosuđa, kada imate crkvene skupove sa kojih se šalju političke poruke i ultimatum državnim organima kao što je bio skup u Nikšiću potpuno je jasno da crkva kao deo čitave te političke bespravne gradnje, ili rečeno medicinskim rečnikom tih malignih izraslina na državnom telu - jasno je da se protiv toga mora boriti svim srerdstvima da bi država uopšte opstala - jer će se inače pretvoriti isključivo u instrument za teror nad građanima- kaže Čanak.

uplitanje SPC u državne poslove posljedica politike iz građanskog rata 90-ih godina kada su crkvene starješine blagosiljale odlazak vojske u ratne i pljačkaške pohode, a kasnije se nismo jasno odredili prema tim crkvenim delima? ČANAK: Ponavljam, istina je uvek mnogo kompleksnija i nije u pitanju samo crkva i blagosiljanje crkvenih velikodostojnika nego je u pitanju nešto drugo: kompletna ta ideologija koja je dovela do tenkova koji su građani Jugoslavije plaćali da se kupe, pa su posle ti tenkovi rušili gradove u kojima su ti građani živeli. Dakle, ta ideologija nikada nije osuđena, nikada se nije jasno prema tome odredilo, nije urađena lustracija i nije se došlo do toga da se pokaže šta se zaista dogodilo 90-ih godina. Dok god ne raspetljate taj čvor odgovornosti za stotine hiljada mrtvih i raseljenih i uništenih sudbina dotle nećete dati ni jedan suvisao odgovor. POBJEDA: Možemo li gajiti dobrosusjedske odnose ako ne utičemo, a možemo, na one koji prave probleme da počnu normalno da se ponašaju? ČANAK: Šta znači uticati na crkvu osim uticaja na ono što ona sama za sebe tvrdi da jeste. Kako drugačije uticati nego je privesti zemaljskim zakonima da mora da plaća porez i da se ponaša kao i svaki drugi subjekat u društvu. Zbog toga je gajenje dobrosusedskih odnosa važno i na prvom mestu se distancirati od crkve u delu u kojem se crkva bavi: tu mislim na svaku crkvu, jer nije samo SPC jedina u regionu koja ima uticaj na državnu politiku. Znači distanciranje od uticaja crkve na državnu politku i razvijanje direktnih odnosa među državama koji ne smeju da zavise od unutar crkvenih interesa je put kojim se mora ići i svaka država zna šta joj je činiti da bi zaštitila svoje interese u koje sigurno spadaju i dobri odnosi sa okruženjem. Violeta CVEJIĆ

Ekonomija

Ponedjeljak, 23. decembar 2019.

Apelacioni sud četvrti put odlučuje o stečaju u Meljine kompleksu PODGORICA – Još se čeka odluka Apelacionog suda na žalbu Olivere Elez-Mihajlović nakon što je sutkinja Milica Vlahović odbila njen i zahtjev Poreske uprave da u kompaniji Meljine kompleks bude otvoren stečaj. U ovu kompaniju, koja je ranije upravljala bolnicom Meljine, Privredni sud je do sada tri puta uveo stečaj, ali je te odluke Apelacioni sud ukidao. Nakon pet mjeseci ispitivanja postojanja stečajnih razloga sutkinja Vlahović, koja je predmet dobila nakon izuzeća sudije Blaža Jovanića, odlučila je da nema osnova za uvođenje stečaja. Tokom postupka je utvrđeno da su druge Kneževićeve firme Atlas Kap i Atlas invest u potpunosti izmirile dugovanja prema Elez-Mihajlović i Poreskoj upravi, koja se naknadno pridružila zahtjevu za otvaranje stečaja. Elez-Mihajlović u žalbi Apelacionom sudu navodi da je vratila novac koji joj je uplaćen na račun duga za platu, kako ne bi počinila „eventualno saučesništvo u mogućem krivičnom djelu“ po Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma. Uz žalbu je dostavila dokaz da je sa svog na račun depozita Privrednog prenijela 6.448,28 eura, koji joj je uplatio Atlas invest, jer smatra da je ova uplata nezakonita, pošto nije potpisla ugovor da prihvata uplatu, niti je ova firma osnivač Meljine kompleksa. Iako je sutkinja prihvatila izmirenje od drugog pravnog lica ukazujući da i ono može izmiriti dug u slučaju pravnog interesa, Elez-Mihajlović tvrdi da pravni interes Atlas investa nije dokazan i da nije bila dužna da primi novac od njih. Ona ukazuje da nije mogla primiti novac, jer je račun Meljine kompleksa blokiran, te da se mogla namiriti tek nakon izvršnih povjerilaca koji su bili na spisku Centralne banke. - Prvostepeni sud ne konstatuje da se namirenjem predlagača prvog reda narušava lista namirenja izvršnih povjerilaca data u izvještaju CBCG, budući da je jedna od zakonskih funkcija CBCG da

Olivera Elez-Mihajlović

Elez-Mihajlović opet vratila, PU prihvatila dug za plate



Vratila novac kako ne bi počinila „eventualno saučesništvo u mogućem krivičnom djelu“

uređuje platni promet i obavlja poslove zaštite prava i interesa korisnika u skladu sa zakonom - navela je ona pitajući se zbog čega su iz Atlasa insistirali da ona potpiše ugovor kojim bi prihvatila ovakav način izmirenja, ako je bio legalan. Dovela je u pitanje i ovlašćenje zastupnika stečajnog dužnika, ukazujući da mu je punomoćje jedino mogao dati odbor direktora, izvršni direktor ili eventualno privremeni stečajni upravnik, ali ne i drugo pravno lice, koje je, kako Elez-Mihajlović navodi, potpuno odvojeno od kompanije Meljine

kompleks. Navela je da je stečajni razlog - trajnija nesposobnost plaćanja bio ispunjen, imajući u vidu da je račun bio u blokadi 845 dana neprekidno. Tokom trajanja postupka Kneževićeve firme su u više navrata uplaćivale Elez novac. Ona je najprije vratila 19 hiljada eura, jer je u taj iznos bio uključen i dug za poreze i doprinose za njenu platu, koje ona sama nije mogla da izmiri. Nakon toga joj je plaćeno 6,5 hiljada eura za neto zarade, dok je za poreze i doprinose PU je uplaćeno 5,5 hiljada eura. Sutkinja Vlahović je u odluci o odbijanju otvaranja stečaja navela da je Elez-Mihajlović prije ovog postupka, trebalo da pokrene izvršni postupak za naplatu potraživanja, dok je pokretanje stečaja trebalo da bude posljednja opcija. PU se takođe pridružila zahtjevu zbog duga od 44,6 hiljada eura, koji je u međuvremenu izmiM.Lk. ren.

Centralna banka

U novembru platni promet 1,4 milijarde PODGORICA - Vrijednost realizovanog platnog prometa za 21 radni dan u novembru iznosila je 1,37 milijardi eura, što je tri odsto više nego u oktobru, pokazuju podaci Centralne banke. Od toga je 94,86 odsto realizovano u Real Time Gross Settlement (RTGS) sistemu, a ostatak u Deferred Net Settlement

Kursna lista USD

1.10970

JPY

121.31000

GBP

0.85133

CHF

1.08830

AUD

1.60880

CAD

1.457900

(DNS) sistemu. U RTGS sistemu se obavljaju pojedinačne platne transakcije između učesnika po bruto principu u realnom vremenu, a u DNS sistemu međubankarske platne transakcije po neto principu u odloženom vremenu. U novembru je za 21 radni dan realizovano oko 938,81 hiljadu naloga, od čega 38,33 odsto u RTGS sistemu, a ostatak u DNS sistemu.

Prosječni dnevni obim realizovanog platnog prometa u RTGS i DNS sistemu, izražen preko broja naloga, iznosio je 44,7 hiljada, dok je prosječna dnevna vrijednost platnog prometa iznosila 65,25 miliona eura. U novembru za 10,71 hiljadu minuta produkcije nije bilo zastoja u radu sistema, pa je njegova raspoloživost bila 100 odsto. Mina biznis

INTERVJU: Esad Zaimović, glavni izvršni direktor Hipo Naredne godine nas čeka zahtjevan posao za sve banke - nezavisna procjena aktive, koji će dokazati moju tezu da je bankarski sistem stabilan. U godini pred nama ne očekujem ni posebno značajne korekcije u visini kamatnih stopa - kaže direktor Esad Zaimović PODGORICA - Bankarski sektor je najbolje uređen dio ekonomskog sistema Crne Gore, što je godina na izmaku najbolje pokazala. Prvi put smo se suočili sa stečajem dvije banke i pokušajem kreiranja krize u bankarskom sektoru, ali je sistem pokazao vitalnost. Naredne godine nas čeka zahtjevan posao za sve banke - nezavisna procjena aktive, koji će dokazati moju tezu da je bankarski sistem stabilan. U godini pred nama ne očekujem ni posebno značajne korekcije u visini kamatnih stopa kazao je u intervjuu Pobjedi Esad Zaimović glavni izvršni direktor Hipotekarne banke. POBJEDA: U prethodne tri godine bili ste predsjednik Upravnog odbora Udruženja banaka. Kako procjenjujete situaciju u bankarskom sektoru, u narednom periodu, naročito nakon stečaja u dvije banke - Atlas i IBM ? ZAIMOVIĆ: Višegodišnji angažman u bankarskom sektoru, kako u Hipotekarnoj banci, tako i u Udruženju banaka Crne Gore, daje mi za pravo da ocijenim da je bankarski sektor najbolje uređen dio ekonomskog sistema Crne Gore. Godina koja je na izmaku je to najbolje pokazala. Prvi put smo se suočili sa stečajem dvije banke i pokušajem kreiranja krize u bankarskom sektoru, ali je sistem pokazao vitalnost i godinu završavamo kao rekordnu po svim pokazateljima. Iako je smanjen broj banaka u sistemu, svi pokazatelji poslovanja su na istorijski najboljim vrijednostima, to je nedavno i saopštio guverner Centralne banke Crne Gore. Početak godine bio je vrlo izazovan. Stečaj dvije banke, koji je uzrokovan internim problemima u tim bankama, pokušao se iskoristiti za destabilizaciju cijelog bankarskog sektora, a preko

Sistem će stabilan, a bez većih Hipotekarna banka emitovala ukupno 20 miliona eura obveznica POBJEDA: Hipotekarna banka je realizovala novu emisiju obveznica. Kako ste zadovoljni? ZAIMOVIĆ: Hipotekarna banka se konstantno trudi da pomogne razvoju tržišta kapitala, pa smo u prethodnih nekoliko godina emitovali tri serije naših obveznica, u ukupnom iznosu preko 20 miliona eura. Te hartije spadaju u red najtrgovanijih i najlikvidnijih na Montenegro berzi. S obzirom na to da su naše obveznice emitovane s vrlo prihvatljivim uslovima, treća serija je emitovana na šest godina, uz kamatnu stopu od pet odsto, uz polugodišnju isplatu kamate, i bila je rasprodata već u postupku pripreme emisije, tako da je odrađena po skraćenom postupku, kao zatvorena emisija za unaprijed poznate kupce. Pored toga što su obveznice zanimljive klijentima i pomažu razvoj tržišta kapitala, one su značajne i za banku, jer na taj način poboljšavamo naše kapitalne koeficijente, koji nam omogućavaju nastavak pozitivnog trnda rasta, a istovremeno su i odraz povjerenja koje klijenti imaju prema Hipotekarnoj banci.

toga i ukupnog ekonomskog sistema. Određeni politički subjekti, uz jaku medijsku podršku, praćenu tendencioznim analizama i komentarima od strane tzv. analitičara su željeli da izazovu nesigurnost kod deponenata i klijenata banaka u Crnoj Gori, sugerišući im da je sistem nesiguran, da treba povlačiti novac iz banaka, što bi na kraju za posljedicu imalo blokadu čitavog sistema. Reakcija Udruženja banaka i Centralne banke Crne Gore je bila pravovremena i efikasna, što pokazuju i rezultati koje sam spomenuo.

miliona eura je očekivani neto profit Hipotekarne banke

POBJEDA: Opšta je ocjena da su kamate na kredite visoke a na depozite niske i da je tzv. spred veliki. I premijer i guverner su nedavno ocijenili da bi trebalo naći način za dodatno smanjenje kamata. Kakav je Vaš stav? ZAIMOVIĆ: Slažem se da postoje takvi komentari, siguran sam da će ih uvijek biti, nezavisno od visine kamatnih stopa. Mogu samo ponoviti da visina kamatne stope nije jednostrana odluka bilo koje od banka, ona zavisi od mnogo faktora. Kao što je spomenuto u saopštenjima Centralne banke, kamatne stope su na istorijskom minimumu. Nisam siguran da se nekom administrativnom intervencijom može uticati na do-

Ekonomija

Ponedjeljak, 23. decembar 2019.

MONITA će biti u komercijalnoj upotrebi do kraja godine

e ostati a kamate h korekcija 

Preporučujem klijentima, prvenstveno onima koji imaju slobodnog novca na rok duži od godinu da dio ulažu i u obveznice, prvenstveno crnogorske državne, jer one nose dosta solidan prinos, uz minimalni rizik

Planiran razvoj novih tehnologija i kartičarstva POBJEDA: Kakvi su planovi Banke za narednu godinu? ZAIMOVIĆ: Planovi banke za narednu i sljedeće godine su da nastavimo rast i razvoj, posebno u sektoru novih tehnologija i kartičarskom poslovanju. Već smo prepoznati kao lideri u tom dijelu poslovanja, želimo da nastavimo tim putem, tako da za klijente pripremamo nove proizvode za narednu godinu, o čemu ćemo blagovremeno informisati javnost.

POBJEDA: Novi set bankarskih zakona, koji je nedavno usvojen, kako će se odraziti na Vašu banku i na kompletan sistem? ZAIMOVIĆ: Bankarski sistem je u procesu usklađivanja sa evropskim standardima, što podrazumijeva kontinuirano donošenje novih zakonskih i podzakonskih akata. Taj proces će trajati, mi ćemo se truditi da kroz Udruženje banaka imamo što bolju komunikaciju sa Centralnom bankom, kako bismo se blagovremeno pripremali za nova rješenja. Takav je slučaj i sa procesom AQR (Asset quality review), što bi se moglo prevesti kao nezavisna procjena aktive, koji nam predstoji tokom naredne godine. To će biti veoma zahtjevan posao za sve banke, koji će trajati minimum šest mjesci, i koji će, siguran sam, dokazati moju tezu da je bankarski sistem stabilan. Pored toga, predstoji nam usklađivanje sa svim novim zakonskim rješenjima, od kojih su neka već u skupštinskoj proceduri, ali mislim da su sve banke spremne za to. POBJEDA: Koliki profit Hipotekarne banke očekujete na kraju tekuće godine i kako ste zadovoljni poslovnim rezultatom i položajem banke na tržištu? ZAIMOVIĆ: Hipotekarna banka u prethodnih 12 godina, otkad sam na njenom čelu, ostvaruje konstantan rast u svim segmentima poslovanja. Prema podacima na 30. septembar 2019, druga smo banka u Crnoj Gori po visini depozita, po bilansnoj sumi smo na trećem mjestu, uz ostvareni profit od preko sedam miliona eura. Vrijedi spomenuti da su naši vlasnici u svim prethodnim godinama taj profit ulagali u kapital i dalje jačanje banke, takva politika će biti i u narednim godinama. Procjenjujem da ćemo dio profita u posljednjem kvartalu uložiti u povećanje rezervi banke, kako bismo spremno dočekali najavljeni proces AQR, tako da očekujem neto profit na kraju ove godine, oko pet miliona eura, što će biti porast od skoro 30 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Svakako ćemo nastaviti politiku redovnog informisanja javnosti o našim rezultatima. Mira POPOVIĆ-MILOVIĆ

Druga faza kabla zavisi od prenosne infrastrukture PODGORICA - U izgradnju energetskog podmorskog kabla između Italije i Crne Gore uključeno je 120 kompanija, od čijeg će puštanja u rad lokalna ekonomija imati velike koristi, ocijenio je izvršni direktor Terne Crna Gora Đanluka Veteze. Podmorski energetski kabl, koji je dug 450 kilometara, biće u komercijalnoj upotrebi do kraja godine Veteze je za Glasnik PKCG naveo da je energetska interkonekcija između Italije i Crne Gore (MONITA), koju je Evropska komisija (EK) prepoznala kao projekat od opšteg interesa, inovativna infrastruktura za ekološku održivost i od ogromnog strateškog značaja u evropskom kontekstu, dok je suštinski važna za integraciju energetskog tržišta Balkana u Evropu. Snaga koju je moguće razmijeniti u oba pravca, kroz interkonekciju ove prve faze projekta je 600 megavati. - To će omogućiti razvoj tržišta, energetske infrastrukture i posebno proizvodnih pogona, dajući podsticaj obnovljivim izvorima i garantovanjem dalje očekivane evolucije energetskog sistema u Crnoj Gori i Balkanu. Integracija omogućava benefite kao rezultat proširenja tržišta, sa ak-

GIANLUCA VETTESE

otekarne banke

datno sniženje kamatnih stopa, previše je to kompleksna problematika. Kvalitetni programi će uvijek biti u mogućnosti da se daleko povoljnije zadužuju od prosječnih kamatnih stopa, tako da nemamo primjedbe od strane prvoklasnih klijenata, postoji veoma izražena konkurencija među bankama za finansiranjem takvih klijenata i za njih su kamatne stope veoma niske, niže su od tri odsto na godišnjem nivou. POBJEDA: Očekujete li korekcije pasivnih iaktivnih kamatnih stopa u narednoj godini i da zbog niskih kamata na depozite dođe do njihovog odliva - ulaganja u hartije od vrijednosti, odnosno obveznice gdje se nudi veća kamatna stopa? ZAIMOVIĆ: Ne očekujem posebno značajne korekcije u visini kamatnih stopa, kao što i ne očekujem da će doći do značajnijeg odliva depozita tim povodom. Tržište kapitala još uvijek nije dovoljno razvijeno, građani se i dalje radije opredjeljuju da oročavaju slobodna novčana sredstva kod banaka nego da investiraju u obveznice. Moja preporuka klijentima, prvenstveno onima koji imaju slobodna novčana sredstva na rok duži od godinu dana, jeste da dio svog novcaulažu i u obveznice, prvenstveno crnogorske državne, jer one nose dosta solidan prinos, uz minimalni rizik.

Predsjednici Crne Gore i Italije Milo Đukanović i Serđo Matarela pustili 15. novembra u rad kabl

centom na smanjenje troškova energije i pouzdanost usluga – kazao je Veteze, prenosi Mina biznis. Podsjetio je da je energetska povezanost Italije i Crne Gore rezultat snažne bilateralne saradnje u energetskom i industrijskom sektoru, uspostavljene putem dva međuvladina sporazuma iz 2007. i 2010. godine i koji odražavaju stratešku i tehnološku radnu ulogu. - Inauguracija projekta 15. novembra, u kojoj su učestvovali italijanski i crnogorski predsjednik, a koju su uživo prenosile nacionalne televizije dvije zemlje, predstavljala je vrhu-

nac trenutka u kojem su se materijalizovali institucionalni i dugogodišnji tehnički radovi, potvrđujući važnost projekta za obje zemlje - naveo je Veteze. Govoreći o tehničkim karakteristikama kabla, kazao da je interkonekcija realizovana u HVDC tehnologiji snage 500 kilovolti direktne struje sa ukupnom nominalnom snagom od 1,2 hiljade megavati završetkom cjelokupnog projekta. Interkonekcija ima rekordnu dužinu za Mediteran od 445 kilometra i dostiže maksimalnu dubinu od 1,22 hiljade metara.

- Investicija Terne po završetku biće vrijedna više od milijardu eura ukupno za Crnu Goru i Italiju - precizirao je Veteze i objasnio da se predviđa postavljanje još jednog podmorskog kabla prema Italiji. Prema njegovim riječima, drugi podmorski kabl biće postavljen nakon što se ispune uslovi koji će biti „okidač“ za razvoj likvidnog tržišta električne energije na Balkanu i razvoj strateške prenosne infrastrukture na tom području, koji omogućavaju efikasno i sigurno korišćenje interkonekcije u cjelosti. R. E.

Program rada RAE za 2020. u skupštinskoj proceduri

Ističe 15 licenci za 11 firmi PODGORICA - U narednoj godini ističe 15 licenci za 11 energetskih subjekata u naftnom sektoru. Tokom prvih osam mjeseci ove godine RAE je izdala sedam novih licenci, izmijenila 22, oduzela devet i produžila jednu, navodi se prijedlogu rada RAE za narednu godinu, koji su u skupštinskoj proceduri. Najavili su da će početkom godine biti pripremljen i usvojen plan kontrola energetskih subjekata za narednu godinu koji će obuhvatati sve energetske subjekte u naftnom

sektoru osim onih koji su obavijestili RAE da nijesu imali prometa naftnih derivata u ovoj godini i onih maloprodajnih objekata koji su u fazi rekonstrukcije. - Pored kontrola predviđenih programom, po potrebi će se obavljati i vanredne kontrole, nakon čega će se sačinjavati izvještaji o sprovedenoj kontroli sa pregledom zatečenog stanja, kao i predviđenim mjerama u slučaju neispunjavanja uslova - dodali su iz RAE. Iz RAE su kazali da će u narednoj godini nastaviti sa aktivnostima u cilju da se sa nor-

ODBOR RAE: Predsjednik Branislav Prelević i član Miroslav Vukčević

mativno-regulatornog aspekta spremno dočeka izvjestan budući razvoj infrastrukture prirodnog gasa. Osim prirodnog gasa koji će se u Crnu Goru dopremati gasovodom, jedan broj preduzeća je izrazio interesovanje i pokrenuo konkretne aktivnosti na realizaciji projekata koji kao cilj imaju upotrebu tečnog (TPG) i komprimovanog prirodnog gasa (KPG) kao energenata koji će zamijeniti do sada korišćena tečna goriva. Imajući to u vidu, regulator je pripremio set obrazaca koji su potrebni da bi se obavi-

lo licenciranje kompanija koje namjeravaju da skladište, transportuju, snabdijevaju krajnje kupce i upravljaju postrojenjem za TPG. U dokumentu se navodi da je RAE, koja je nadležna za utvrđivanje statusa zatvorenog distributivnog sistema električne energije, do sada utvrdila statuse za tri zatvorena distributivna sistema i to jedan 2017. godine, a dva u ovoj godini. - Imajući u vidu postojanje većeg broja poslovno-tehničkih sistema kao što su trgovinski centri i turistički i proizvodni kompleksi koji posjeduju elektroenergetsku infrastrukturu preko koje se distribuira električna energija za njihove potrebe, očekuje se da će u narednoj godini regulatoru biti podnijeti zahtjevi za utvrđivanje statusa zatvorenog distributivnog sistema električne energije - dodaje se u dokumentu. Iz RAE su podsjetili i da je u avgustu počela primjena finansijskih kompenzacija u vezi minimuma kvaliteta isporuke i snabdijevanja električnom energijom, za čiju primjenu vlada veliko interesovanje javnosti i kupaca električne energije. - Očekivanje je da će RAE u narednoj godini, u dijelu rješavanja žalbi po tom osnovu, imati značajno povećan obim posla - zaključuje se u dokumentu. Mina biznis

Hronika

Ponedjeljak, 23. decembar 2019.

Pucnjava u podgoričkom naselju Zabjelo

Pejović ubijen, potraga za Kaluđerovićem

PODGORICA - Policija traga za Ivicom Kaluđerovićem za koga se sumnja da je nakon svađe u naselju Zabjelo ubio Mitra Pejovića. Juče je priveden Goran Kaluđerović, koji je nakon saslušanja pušten. Istražitelji ispituju pod kojim okolnostima je došlo do ubistva Pejovića, koji je juče ujutro ranjen doveden u Urgentni blok.

Pejović je preminuo oko 6:20 sati u Urgentnom centru, nakon što je ranjen iz vatrenog oružja dva sata poslije ponoći. Mitar Pejović je hapšen zbog prodaje kokaina. Inače je brat Petra Pejovića koji je bio u zatvoru zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija. Petar je uhapšen u ukradenom autu sa heklerom i škorpionom sa prigušivačem.

Policija je tada sumnjala da je Petar zajedno sa Blažom Lađićem pripremao likvidaciju jednog Podgoričanina kojeg policija označava kao bezbjednosno interesantnu osobu. Službenici Centra bezbjednosti Podgorica u saradnji sa Vrhovnim državnim tužilaštvom utvrđuju uzroke pod kojim je došlo do upotrebe vatrenog oružja, i radi se na

Mitar Pejović

Kuća ispred koje se dogodila pucnjava

rasvjetljavanju događaja. Iz policije je saopšteno da raspolažu informacijama o mogu-

ćem počiniocu ubistva. - Policija u Podgorici intenzivno traga za licem koje je upo-

trebom vatrenog oružja nanijelo povrede M.P. Ona je 22. decembra oko 2,00 časa obaviještena od strane osoblja Urgentnog bloka KCCG da je od strane građana doveden M. P. sa povredama nastalim od vatrenog oružja. Nakon ljekarske intervencije M. P. je podlegao povredama. Policija u saradnji sa državnim tužiocem u Višem državnom tužilaštvu preduzima aktivnosti na utvrđivanju okolnosti pod kojim je došlo do upotrebe vatrenog oružja i na rasvjetljavanju događaja. Policijski službenici raspolažu operativnim informacijama o mogućem počinocu ovog djela - navodi se u saopštenju Uprave policije. A.R.

POVODI: Kupovina droga preko društvenih mreža Rješenje prije svega leži u prevenciji, odnosno da roditelji moraju preduzeti sve moguće mjere kojim se prevenira interesovanje i potreba da dijete uopšte ikad posegne za drogom - kazao je Bulajić

Prodaju narkotike preko lažnih profila pa ih ugase Fokusirati se na budućnost Jovan Bulajić smatra da svi iz javnog i civilnog sektora treba da se fokusiraju na osnaživanje kapaciteta i kompetencija djece koja „dolaze za nama“. - Nalazimo se u momentu kada nijesmo u prilici da primjenjujemo standardizovane programe primarne prevencije, kada Ministarstvo zdravlja ne poštuje preporuke Državnog savjeta za sprečavanje zloupotrebe droga, kada nemamo niti jednog dječjeg psihijatra, kada su nam djeca obasuta nekredibil-

PODGORICA – Preko inetrneta je moguće naručiti gotovo sve pa i drogu. Majka učenika jedne podgoričke škole je prije desetak dana medijima otkrila da zahvaljujući društvenim mrežama kao što su Instagram ili Fejsbuk dileri droge pronalaze put do kupaca među kojima često budu i maloljetnici.

POSLJEDICE

PREVENCIJA

- Rješenje ovog problema prije svega leži u prevenciji, odnosno da roditelji moraju preduzeti sve moguće mjere kojim se prevenira interesovanje i potreba da dijete uopšte ikad posegne za drogom - kazao je za Pobjedu, izvršni direktor nevladine organizacije Preporod Darko Bulajić. - Droga se ne dešava nekom tamo dalekom. Droge ima u Crnoj Gori i postoji mogućnost i da se vaše dijete nađe u lošoj situaciji. Možda ste preduzeli sve što ste

Drogu naručenu preko društvenih mreža, dostavljaju osobe na skuterima, sa kacigama

kao roditelj tog momenta procjenjivali da umijete i možete uraditi za svoje dijete. Isto tako je uradila i većina roditelja čija se djeca danas drogiraju. Želim da kažem da može biti nedovoljno. Zato nikad ne prestajte komunicirati sa svojom djecom – poručio je Bulajić. Bulajić navodi da Preporod ni u jednoj svojoj kancelariji ili savjetovalištu nijesu radi-

li sa zavisnicima koji su drogu nabavljali preko društvenih mreža ali da ima određena saznanja kada je u pitanju ovaj način prodaje narkotika. - U Preporodu nijesmo imali ovakvih slučajeva, niti u jednoj našoj kancelariji i savjetovalištu. Ali smo čuli od kolega da su imali ovakvih slučajeva i da su to zatvorene grupe. Komunicira se samo ,,po preporuci“

Policiji nije prijavljena kupovina droga preko društevnih mreža Upravi policije u prethodnom periodu nije podnijeta nijedna prijava vezano za nuđenje droga maloljetnim osobama posredstvom društvenih mreža, što ne oslikava stanje u realnosti. Razlozi su zakonska ograničenja vezano za policijsko nadziranje društvenih mreža ali i neobraćanje roditelja policiji kada se njihovo dijete nađe u ovom problemu. Viši policijski komesar prve klase Jakša Backović iz Uprave policije pojasnio je da oni nadgledaju otvorene

javno dostupne informacije i podatke na društvenim mrežama. - Policija nema uvid u privatnu komunikaciju između korisnika na društvenim mrežama. Provjeravamo naloge u granici naših zakonom propisanih ovlaštenja. S obzirom da je kompanija Fejsbuk locirana u SAD, posredstvom međunarodne pravne pomoći i Interpola tražimo podatke za korisnike – kazao je on. Backović je kazao da se policija dosta oslanja na prijave

Jakša Backović

građana Crne Gore, prije svega roditelje Ukoliko bi roditelji to primjetili Backović ih poziva da podnesu prijavu što su po zakonu i dužni da urade.

– pojašnjava Bulajić. On navodi da profili preko kojih se prodaje droga budu aktivni po sedmicu nakon čega se gase. Drogu naručenu preko društvenih mreža, dostavljaju osobe na skuterima, sa kacigama, da kupac – dijete ne može znati ko mu je prodao drogu. - Daš novac, dobiješ paketić, i gas. Ponavljam da pretpostavljam. Pretpostavljam, takođe, da se radi o mlađim osobama, koje još puno loših stvari nijesu doživjele od svog drogiranja, pa ih i roditelji teže detektuju i primjećuju simptome.

Nadležne institucije nemaju ni podatak koliko je punoljetnih zavisnika/ca, a kojih je sigurno preko 90 odsto od ukupne zavisničke populacije

Takve osobe, na počecima zavisničkog staža i ne traže pomoć. Još nijesu počeli da osjećaju ozbiljnije posljedice svoje pogrešne odluke, da se odupru prilici da konzumiraju bilo koju psihoaktivnu supstancu – navodi Bulajić. Prvi koji ima najviše šanse da otkrije da se djete drogira su roditelji. Međutim, u strahu da djete ne bude stigmatizovano, oni najčešće odlučuju da slučaj ne prijave školi niti policiji i odlučuju da samostalno i u tajnosti rješavaju novonastali problem. Iz bogatog iskustva, Bulajić poručuje roditeljima da skrivanjem problema odustaju i od minimalne šanse da ga riješe i pomognu djetetu i izvedu ga na pravi put. - Još nijesam vidio da se od takve vrste ophođenja iko okoristio. Naprotiv. Problem bi narastao, i svakako bi došao momenat kada ga više nije ni moguće skriti. Zato je bolje što prije da se krene u proces tretiranja problema. Što se prije krene raste vjerovatnoća da ishod bude uspješan – poručuje Bulajić. On insistira na tome da roditelji kontaktiraju nadležne instance i daju što je moguće više informacija koje bi mogle poslužiti da se riješi problem u koji je njihovo dijete zapalo.

Jovan Bulajić

nim informacijama o dekriminalizaciji i legalizaciji marihuana i – kazao je on.

O broju maloljetnika koji su zavisnici o drogama nema tačnih podataka, samo se mođe pretpostaviti. Bulajić navodi da nadležne institucije nemaju ni podatak koliko je punoljetnih zavisnika/ca, a kojih je sigurno preko 90 odsto od ukupne zavisničke populacije. Kada su pitanju neophodni koraci koje treba da preduzme država ali i njeni građani u iskorjenjavanju p r o b l e m a n a r ko m a n i j e među najmlađima, Bulajić ističe da se radi o kompleksnoj problematici. - Teško je odgovoriti na ovako kompleksno pitanje, ali vjerujem da je više pravaca kojima bi se trebalo kretati da se značajnije umanji stopa zloupotrebe psihoaktivnih supstanci kod maloljetnika – kazao je Bulajić. Iskorjenjavanje problema zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, Bulajić vidi kroz detaljnu edukaciju od ranijih razreda osnovne škole, podrške pri osmišljavanju slobodnog vremena kod djece, motivisanost nastavnog kadra, edukacija roditelja i staratelja, ali i edukacija edukatora. Bulajić zaključuje da je početak pravog rješenja zavisnosti od droga kada se ova problematika nađe među top prioritetima donosilaca odluka u Crnoj Gori. B. ROBOVIĆ

Aktuelno

Ponedjeljak, 23. decembar 2019.

Vlada Crne Gore saopštila koje su to ključne zablude koje SPC plasira povodom Prijedloga zakona o slobodi vjeroispovijesti

Država nikome ništa ne uzima

Zakon utvrđuje da kulturno blago stvarano kroz vjekove pripada državi i svim njenim građanima. Istina je da u vrijeme Knjaževine i kasnije Kraljevine Crne Gore, SPC, kao pravni subjekt pod tim imenom, nije postojala. Registracija vjerskih organizacija nije zakonski obavezna, ali se drugačije ne možete steći status pravnog lica. Država zakonom nema namjeru da bilo koga izbacuje iz vjerskih objekata...

Prijestonica je vlasnik Cetinjskog manastira pa to ne ugrožava prava vjernika

PODGORICA - Vlada Crne Gore juče je saopštila da se u javnosti plasira pet mitova o tome što je navodna namjera Prijedloga zakona o slobodi vjeroispovijesti. Ključni mit, kažu iz Vlade, jeste da „država otima imovinu vjerskih zajednica“. Mimo njega potencira se da je „SPC starija od Crne Gore i svi pravoslavni objekti su njeno vlasništvo“, zatim da „država tjera vjerske zajednice da se registruju“, kao i da „država hoće iz hramova da izbaci SPC i dovede CPC“, te da je „Prijedlog zakona utvrđen bez dijaloga sa SPC“. U pogledu mita da država otima imovinu vjerskih zajednica, istina je, kako tvrde u Vladi, da se zakonom utvrđuje prosta pravna činjenica da kulturno blago koje je kroz vjekove stvarano od državnog novca pripada državi, odnosno svim građanima. - Samo ona vjerska imovina koja predstavlja kulturno dobro, a sticana je od javnih prihoda države ili je bila u državnoj svojini do gubitka nezavisnosti Crne Gore 1918. godine, biće registrovana kao državna svojina. I to samo pod uslovom da ne postoje dokazi da nad tom imovinom pravo svojine

Okrugli sto, konsultacije, preporuke Venecijanske komisije... Kako su saopštili iz Vlade, nije istina ni mit, odnosno tvrdnja da je „Prijedlog zakona utvrđen bez dijaloga sa SPC“. Istina je, kako se navodi, da je Nacrt zakona pripremljen još 2015. godine a u okviru javne

ima neka vjerska zajednica. Sa druge strane, ako je neka vjerska zajednica stekla određenu imovinu u skladu sa zakonom koji danas važi ili koji je nekada važio, država će to poštovati – pojašnjavaju iz Vlade.

IMOVINSKI ZAKONIK

U osvrtu na drugi mit prema kojem je „Srpska pravoslavna crkva je starija od države Crne Gore i svi pravoslavni vjerski objekti na teritoriji Crne Gore su njeno vlasništvo“, iz Vlade napominju da je istina da u vrijeme Knjaževine i kasnije Kraljevine Crne Gore, Srpska pravoslavna crkva, kao pravni subjekt pod tim imenom, nije postojala. - Imovina koju je pravoslavna crkva koristila na teritoriji Crne Gore prije 1918. godine bila je vlasništvo države, što dokazuje činjenica da vjerska zajednica nikada nije imala pravo da bez saglasnosti države raspolaže imovinom koju je koristila – navedeno je iz Službe za odnose sa javnošću Vlade. U tom kontekstu, podsjeća se na sadržaj člana 719 Opšteg imovinskog zakonika Knjaževine Crne Gore iz 1888. godine u kojem se izričito navodi da „nepokretna dobra pravoslavnih crkava i manastira ne mogu se nikako prodavati ili rasprave koja je uslijedila, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je primilo i razmotrilo veliki broj komentara. - Samo 2018. godine održano je sedam okruglih stolova, uz učešće akademske zajednice, vjerskih organizacija i nevladinog sektora. Nema vjerske zajednice ili druge zainteresovane strane koja nije komentarisala Nacrt zakona. Osim toga, predstavnici Vlade su imali detaljne i iscrpne pojedinačne konsultacije

inače ustupati, bez naročita dopuštenja državne vlasti“. - Kako je opšti pravni princip, još iz rimskog prava, da vlasništva ne može biti bez prava raspolaganja, sasvim je jasno da je država, a ne crkva u Crnoj Gori vlasnik vjerskih dobara. Dakle, crkva je koristila imovinu i ubirala plodove od vjerske imovine, ali je vlasnik te imovine u Knjaževini, kasnije Kraljevini Crnoj Gori nesumnjivo bila država – kažu u Vladi. Dalje se precizira da država zakonom ne predviđa obavezu vjerske zajednice da se registruje. -Međutim, one vjerske zajednice koje ne žele da nadležni državni organ evidentira podatke o njihovom imenu, sjedištu, adresi i zastupniku, neće imati sve pogodnosti koje uživaju registrovana pravna lica, odnosno neće imati status pravnog lica. Procedura registracije vjerske zajednice je veoma jednostavna i ne razlikuje se od pravila registracije pravnih lica koja inače važe u crnogorskom pravnom sistemu – pojašnjeno iz Vlade.

PRIMJER CETINJSKOG MANASTIRA

Takođe pojašnjava se da država zakonom nema namjeru da bilo koga izbacuje ili iseljava sa svim vjerskim zajednicama. Na tim konsultacijama postignut je viši stepen saglasnosti nego ikada ranije po ovim pitanjima. Gdje god su prijedlozi vjerskih zajednica bili u skladu sa međunarodnim pravnim standardima i javnim interesom oni su prihvaćeni. Na kraju je SPC sama odbila dijalog o sprovođenju preporuka Venecijanske komisije, uslovljavajući taj dijalog donošenjem zakona o restituciji – saopšteno je iz Vlade.

iz vjerskih objekata kako glasi mit prema kojem „država hoće da izbaci SPC iz pravoslavnih hramova i da na njeno mjesto dovede CPC“. Kao ilustracija uzima se primjer pravnog statusa Cetinjskog manastira. - Najbolja potvrda da utvrđivanjem državnog vlasništva nad vjerskim kulturnim dobrima država ne namjerava da ugrožava prava vjernika jeste činjenica da je prijestonica Cetinje, a ne SPC, upisana kao vlasnik Cetinjskog manastira, pa to ni na koji način ne ograničava prava i slobode sveštenstva i vjernika SPC u jednom od najznačajnijih kulturnih, istorijskih i vjerskih zdanja u Crnoj Gori. Dakle, predloženi zakon utvrđuje imovinska prava države nad vjerskim objektima koje je sama država gradila i sticala kroz vjekove i koji predstavljaju kulturnu baštinu i imovinu svih građana Crne Gore. Ovim zakonom se ne uređuje vjerski život unutar bilo kojeg vjerskog objekta, niti se bilo ko izbacuje ili useljava u vjerske objekte – naglašavaju iz Vlade. Razjašnjenje o, kako su ih iz Vlade nazvali, pet mitova o Prijedlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti uslijedilo je nakon što su u Nikšiću poglavari SPC okupljeni oko za tu namjenu donijetih moštiju Svetog Vasilija Ostroškog, saopštili da neće prihvatiti zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Ključna argumentacija crkvenih velikodostojnika na čelu sa mitropolitom Amfilohijem temeljila se na stavu da država, kako su istakli, želi da otme hramove i imovinu SPC i ustupi je autokefalnoj Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi. Liturgija i narodni sabor u Sabornom hramu Svetog Vasilija trajali su blizu četiri sata, a na kraju je pred oko 6.000 okupljenih vjernika pročitan proglas skupa koji je zaključen prokletstvom za svakoga ko se drzne da atakuje na crkvenu imovinu.

PROGLAS SPC

Kako je Pobjeda objavila juče, u proglasu koji je pročitan, SPC, pored ostalog, od Vlade Crne Gore traži „bezuslovno zakonsko ili ugovorno priznanje i uvažavanje postojanja viševjekovnog istorijskog kontinuiteta i pravnog subjektiviteta Mitropolije crnogorsko-primorske i eparhija Budimljansko-nikšićke, Zahumsko-hercegovačke i Mileševske i svih crkvenih pravnih lica u skladu sa kanonskim pravom“. Zahtijevali su i zaključivanje ugovora sa Vladom kojim bi se „ravnopravno i pod suštinski istovjetnim uslovima koji su sadržani u ugovorima koje je Vlada zaključila sa drugim crkvama i vjerskim zajednicama, regulisala pitanja od zajedničkog interesa“. - Donošenje zakona o restituciji i pravednoj nadoknadi bespravno oduzete crkvene imovine i odustajanje od novog otimanja imovine crkvama i vjerskim zajednicama. Zahtijevamo da na Ustavu i međunarodnim standardima zasnovano zakonsko regulisanje i poštovanje autonomije crkava i vjerskih zajednica – jedan je od zahtjeva iz proglasa. Istakli su i kako sve to zahtijevaju „ne kao privilegije za sebe, nego kao opšte pravo za sve crkve i vjerske zajednice“. R. P.

Iz CPC smatraju da su stavovi sa sabora u Nikšiću upereni protiv ustavnog poretka

Vučinić: SPC očekuje da Crna Gora kapitulira

PODGORICA - Potpredsjednik savjeta Mitropolije Crnogorske pravoslavne crkve Stevo Vučinić ocijenio je za Pobjedu da su poruke sa sabora u Nikšiću isključivo političke prirode, sa zadnjim namjerama prema ovoj zemlji. - Usmjerene su da podstaknu opoziciju koja za novac prodaje slobodu svoje zemlje, kao i poluobrazovani, prosti narod već nahuškan protiv drugih vjera, naroda i crnogorske države, da nasrnu na ustavni poredak – kazao je Vučinić. On je naveo da su tvrdnje da neko želi zakonom da otima hramove i imovinu, zapravo zamjena teza SPC. - Koristeći se neredovnim političkim prilikama koje su vladale u zemlji između 1989. i 2006. godine, Beogradska patrijaršija je u vlasništvo nezakonito upisala oko 12 kvadratnih kilometara crkvenoga zemljišta, većinu od oko 600 crkava i oko 60 manastira. To je oduvijek bila imovina u vlasništvu države, sela i bratstava. Da po ko zna koji put pomenemo da samo iz Manastira Ostrog Beogradska patrijaršija godišnje prihoduje oko 50 miliona eura. Namjerila se bila da gradi i turistički kompleks na 30 hektara zemljišta u vlasništvu Manastira Gradište u Buljarici kod Petrovca. Upravo ovim Zakonom, članom 62, utemeljen je zakonski osnov za povraćaj nezakonito prepisane crkvene imovine s Beogradske patrijaršije na državu. Taj član je i uzrok bijesnih napada svetosavskih popova i političara iz Podgorice i Beograda na državno rukovodstvo, na sve Crnogorce i na zemlju – smatra Vučinić. Prema njegovim rije-

čima, poruke koje su saopštene na saboru u Nikšiću su nečuvene. - Indirektno, posredstvom Beogradske patrijaršije, Srbija traži da Crna Gora kapitulira i sva prava i obaveze jedne suverene zemlje prenese na jednu mračnjačku organizaciju, koja umjesto Hirsta ispovijeda svetosavlje, čiji poglavar stoluje u Beogradu, u Ulici kalja Petra broj 5. S oltara su nam se obratili i još nekoliko gordih i umišljenih popova, uvjereni da upravljaju kosmičkim zakonima, tražeći da se im pokorimo. Tom prilikom su izrekli i nekoliko uvreda na račun Crnogoraca, kvalifikujući naše pretke kao kmetove beogradske patrijaršije, iako se naša istorija sublimira u jednoj jedinoj prostoj rečenici - oltar pravi na kamen krvavi. Vučinić ocjenjuje da je sve to dio velikosrpske svetosavske političke platforme ,,čija je okosnica Načertanije Ilije Garašanina“. Prema njegovim riječima, i Srbi i Srpska crkva su beogradski instrumenti za ostvarenje toga cilja - aneksije Crne Gore i usaglašavanja crnogorske nacionalne i državne politike s velikodržavnim interesima Beograda. - Obnovom državnosti, 2006. godine, ulaskom u NATO i rješavanjem crnogorskoga crkvenoga pitanja uspostavom domicilnoga statusa Crnogorske pravoslavne crkve, takvoj politici će se u velikoj mjeri stati na kraj, što je i intencija ovoga Zakona – smatra Vučinić. I. P.

Biznismen kaže da sveci i sveštenici komuniciraju

Davidović: Sveti Vasilije se uoči sabora javio sveštenicima PODGORICA - Sveti Vasilije Ostroški javio se sveštenicima uoči crkvenog sabora u Nikšiću i rekao im – samo pripremite ćivot i ja ću doći prije liturgije. Sveti Vasilije im se javio jer je bila „gužva u državi“ šta će da se desi jer je vijest da će mošti biti iznijete objavljena prije nego što je trebalo, pa je postojao strah da će policija spriječiti njihovo donoše-

nje u Nikšić, tvrdi nikšički biznismen Miodrag Daka Davidović navodeći da ima blagoslov od sveštenika da to javno ispriča. On je gostujući na Pink TV u emisiji u kojoj gostuje i lider DF-a Andrija Mandić rekao da je sabor bio najveći skup u „istoriji neba i zemlje“. Davidović je rekao i da je oprostio onome ko je pokušao da ga ubije, nakon što je operisan i to iz tri razloga : prvi jer je to bio neko iz, kako kaže, našeg naroda, drugo da bi to bila posljednja kap krvi koja bi pala medju Srbima. Davidović tvrdi i da mu je doktor nakon što se probudio iz anestezije rekao da će mu će imati problema sa malim prstom na ruci mjesecima a možda i godinu, ali da je sve bilo u redu i da se prst pokrenuo kada je celivao ćivot Svetog Vasilija. To je, kako ističe, bio treći razlog za oprost. R. P.

Društvo

Ponedjeljak, 23. decembar 2019.

Zašto crnogorski studenti mahom uče iz fotokopiranih udžbenika

Zbog skupih knjiga ,,stradaj PODGORICA – Crnogorski studenti rijetko uče iz originalnih knjiga zato što ne mogu da ih priušte zbog visokih cijena, a u bibliotekama nema dovoljno primjeraka za sve, pa su prinuđeni da kupuju kopije iz fotokopirnica gdje se nesmetano umnožavanjem primjeraka krše autorska prava. Nadležni organi su svjesni neuređenosti ove oblasti, ali još nemaju zajedničku jasnu strategiju kojom će riješiti ovo pitanje u obostranu korist - studenata i autora udžbenika. Prećutno odobravaju da se krše autorska prava onih čija izdanja se bez saglasnosti kopiraju u fotokopirnicama, što je praksa koja je nepoznanica u razvijenim zemljama poput Austrije, SAD-a, Slovenije, od kojih treba da učimo. Sa crnogorskim studentima koji studiraju u tim zemljama razgovarali smo kako su tamošnje visokoškolske ustanove riješile problem, a između ostalog, ispričali su da je u bibliotekama fakulteta obezbijeđen dovoljan broj knjiga za sve studente ili da u cijenu školarine koju plaćaju od studentskog kredita dobijaju udžbenike. Moguće je da će se u Crnoj Gori ovo pitanje dijelom riješiti kroz Pravilnik o izdavačkoj djelatnosti Univerziteta Crne Gore, kojim je, kako nam je ispričao predsjednik Uređivačkog odbora UCG profesor dr Stevo Popović, predviđeno da svaka katalogizovana publikacija sa logom Univerziteta bude, primarno objavljena u elektronskoj verziji. Bila bi besplatna za studente, ali nije, međutim, još izvjesno hoće li kroz taj sistem uvrstiti i već štampane udžbenike, budući ,,da nije lako sakupiti sva dosadašnja izdanja u elektronskoj verziji, ali će raditi na tome“. Profesor dr Stjepan Malović iz Hrvatske je jedan od brojnih žrtava čija se knjiga - Osnovi novinarstva, bez njegove saglasnosti kopira u podgoričkim fotokopirnicama za sedam - osam eura, a cijena originala je aproksimativno oko 35 eura.

UCG više ne prodaje knjige Popović je kazao i da je Pravilnikom propisano da UCG više ne prodaje knjige. - Biblioteka je ranije prodavala knjige na sajmovima. Cijene su bile simbolične, do pet eura najviše. Procijenili smo da ćemo mnogo više „prihodovati“ na ovaj način – kroz promociju. To neće raditi samo biblioteka, nego i studenti, nastavnici i svi drugi zainteresovani za naše publikacije. Pored toga što će udžbenici biti dostupni studentima u otvorenom dokumentu, ljudi će ulaziti na sajt, dijeliti na internetu naša izdanja i tako ćemo poboljšati vidljivost Univerziteta – rekao je on. Pravilnikom je predviđeno i da konkurs za izdavanje univerzitetskih publikacija traje tokom cijele godine a ne, samo mjesec dana, kako je to bilo predviđeno starim dokumentom. Sva izdanja će biti dostupna u elektronskoj verziji, ali je ostavljena mogućnost da naslovi od posebnog interesa budu i štampani.

ravno je krađi eksponata iz izloga kojeg ste ciglom razbili – rekao je on, dodajući da se krše autorska prava i onda kada se u fotokopirnicama umnožava već kopirana knjiga. Iz Uprave za inspekcijske poslove nijesu odgovorili na pitanja Pobjede jesu li reagovali i, možda, sankcionisali nekoga ko se oglušio o autorska prava.

Skripta iz fotokopirnice

PRISTUP PROBLEMU

Prof. dr Goran Barović

Prof. dr Stjepan Malović

Advokat Nikola Martinović

Pobjedini sagovornici ispričali su da se Zakon o autorskim i srodnim pravima krši onda kada se u fotokopirnicama bez saglasnosti autora umnožavaju udžbenici, ali kažu i da autori moraju da imaju razumijevanja prema studentima ako se snađu na taj način, dok se ne stvore uslovi da to više ne čine Sve je, kaže on, postavljeno nakaradno, bez logike, a pojašnjavajući zašto knjige nijesu jeftine, kaže da izdavači mogu pričati do sjutra kako formiraju cijenu, ali smatra da su za sve krivi mali tiraži, pa je cijena svojevrsni korektiv. Da bi poboljšali prodaju udžbenika za nastavu pojedini saradnici Filozofskog fakulteta UCG ranije su čak pribjegavali nedopustivom ponašanju - uslovljavali su studente da moraju da kupe originalnu knjigu, zbog čega

su, kazao je za Pobjedu dekan ove ustanove profesor dr Goran Barović, ostali bez posla. Ako ima i danas takve pojave, poručuje da mu se dostave dokazi, kako bi preuzeo pravne postupke prema neodgovornim kolegama. Među fotokopirnicama koje smo obišli je i ,,Student“, koja se godinama nalazi u prostorijima Tehničkih fakulteta u Podgorici, a čiji vlasnik Dragan Krgović nam je pojasnio da su na javnom oglasu dobili taj prostor koji koriste,

precizirajući da nikako ne smiju kopirati udžbenike, ali ako neko donese iskopiranu knjigu onda kopiraju taj primjerak, jer ,,više ne kopiraju udžbenik, nego neku kopiju“. Kopija jednog lista je dva centa. Advokat Nikola Martinović, međutim, ističe da prema Zakonu o autorskim i srodnim pravima kopiranje autorskog djela bez saglasnosti izdavača predstavlja najflagrantnije kršenje autorskih i sordnih prava. - Takvo umnožavanje knjiga

Predsjednik Uređivačkog odbora Univerziteta Crne Gore profesor dr Stevo Popović detaljnije je ispričao kako treba riješiti ovaj problem. Pored aktivnosti odgovornih državnih službi, prema njegovim riječima, pitanje bi trebalo rješavati i jačanjem svijesti. To što se radi u fotokopirnicama, kaže on, ozbiljno je kršenje Zakona, a smatra da bi u svakoj knjizi trebalo da, na vidljivom mjestu, piše da je zabranjeno nezakonito umnožavanje. - Imenovan sam i za člana Etičkog komiteta. Otvaraju se, već ozbiljna pitanja oko kršenja akademskog integriteta, a siguran sam da će se otvarati i ubuduće. Trebalo bi uzeti u obzir da ga dosta ljudi krši sa predumišljajem, ali ima i onih koji to rade iz nehata, iz neznanja jer nisu postajala jasna formalna pravila. Najveći problem je u tome što je teško odlučiti odakle

prvo da se krene sa suzbijanjem istog. Na primjer, može se desiti da se sankcionišu oni koji su napravili mnogo manje prekršaje od onih drugih koji, ipak ostaju nekažnjeni, i to nije fer – kaže on. Prema njegovom mišljenju, trebalo bi, prije svega, uložiti značajan napor da se ljudi obrazuju i upute kako treba da se ponašaju u skladu sa nedavno utvrđenim zakonskim regulativima, a tek onda, za one koji se i tada ogluše o propisana pravila, pripremiti oštre sankcije za primjer svim potencijalnim prekršiocima.

ELEKTRONSKO IZDANJE

Broj udžbenika koje je izdao UCG u posljednjem periodu, sudeći prema njegovim riječima, nije tako veliki, u odnosu kolika potreba postoji. U proteklih šest-sedam godina, UCG je izdao oko 30 knjiga, a Popović pretpostavlja da su, s druge strane, udžbenici potrebni za nastavni proces izdavani i kao autorska izdanja, mimo UCG. Naš sagovornik pojašnjava da su udžbenici koji su posljednjih godina štampani na UCG, po pravilu bili tiraža od 300 primjeraka i njihovo štampanje je finansirao Univerzitet, dok su autori, pored jedne desetine tiraža, dobijali i jednokratni honorar u iznosu od 90 eura po tabaku – što je, za knjigu od npr. 100 stranica iznosilo

ANKETA

Zaprijetili tužbom i zabranili da se kopira njihova knjiga Iz fotokopirnice ,,Đemeli“ kazali su nam da su im pojedini profesori sa Pravnog i Ekonomskog fakulteta zabranili da fotokopiraju njihove knjige. - Zaprijetili su nam tužbom i mi to više ne radimo. Ostale kopiramo. Ova oblast nije uređena i sjutra da nam kažu nadležni da ne radimo ovo, mi ćemo prestati. U sve treba uvesti red – kazali su oni.

Jovana Damjanović: Studentkinja sam FPN u Podgorici. Kada bi se iz budžeta Crne Gore izdvajalo više novca koji bi kasnije Univerzitet rasporedio za kupovinu udžbenika za fakultetske biblioteke, umjesto za koktele, i kada bi se obezbijedilo dovoljno knjiga da svaki student kad uđe u biblioteku ima knjigu za sebe da uči manje bismo narušavali autorska prava. Zakon postoji, ali svi žmurimo zbog finansijske situacije studenata.

Anđela Radulović: Na Univerzitetu u Viskonsinu u SAD-u, u cijenu školarine ulazi i cijena iznajmljivanja knjiga u toku semestra. Školarina, smještaj i hrana budu u prosjeku oko 10.000 dolara, ali uz njihov standard i činjenicu da se to plaća od studentskih kredita za njih to nije strašno, koliko za nas izgleda. Ako, pak, morate kupiti neku knjigu, Univerzitet će istu otkupiti na kraju semestra.

Elma Hot-Dervić: Bila sam pola godine na Tehničkom univerzitetu u Beču. Već tada sam shvatila da jedini materijal koji možemo preuzeti sa interneta i kopirati su prezentacije profesora. Sve knjige smo mogli pozajmiti u univerzitetskoj biblioteci. Sada kada sam na doktorskim studijama i kada sam zaposlena na Medicinskom univerzitetu imam mogućnost da svaku potrebnu knjigu naručim o trošku Univerziteta.

Vildan Ramusović: Na magistarskim studijama arhiterkture sam u Sloveniji. Kad se upišemo na fakultet dobijemo elektronski identitet. Sa njim ulazimo na univerzitetsku moodle platformu gdje za svaki predmet imamo određene foldere. Ukoliko nam je za predmet potrebna literaturu, a u obliku je nekih isječaka ili skripti, možemo ih naći upravo na toj platformi. Ukoliko imamo samo naslove knjiga, onda idemo u univerzitetsku biblioteku

Detalj iz fotokopirnice „Đemeli“

Društvo

Ponedjeljak, 23. decembar 2019.

aju“ autorska prava I bibliotekari knjige izdaju na kopiranje Direktorica Centralne univerzitetske biblioteke mr Bosiljka Cicmil kazala je za Pobjedu da u javnosti nijesu dovoljno poznate odredbe Zakona o autorskim i srodnim pravima, te se mahom i ne poštuju. - U praksi sam nailazila čak i na bibliotekare koji bibliotečku građu izdaju na kopiranje jer ne poznaju ovu oblast i njen značaj – rekla je ona. Biblioteke, kaže ona, u svojim prostorijama najčešće poštuju odredbe koje se tiču autorskih prava, ali, s obzirom na pravo korisnika na pozajmicu bibliotečke građe, odnos pojedinaca prema ovom veoma važnom pitanju nemoguće je u potpunosti kontrolisati i sankcionisati. - O poštovanju autorskih prava trebalo bi mnogo više govoriti na raznim nivoima i na razne načine, a u bibliotekama se strogo pridržavati svih aspekata koji se odnose na ovu oblast. Pitanje bespravnog korišćenja tuđih djela u kopirnicama lako je riješiti njihovom kontrolom od strane inspekcijskih službi i odgovarajućim sankcionisanjem – rekla je ona. CUB je, kako je istakla, Centralna biblioteka Univerziteta Crne Gore i naučna biblioteka na nacionalnom nivou, te se od većine biblioteka razlikuje po tome što dobija po jedan primjerak svake publikacije koja je štampana ili izdata u Crnoj Gori.

malo više od 200 eura. - Kako bi poboljšali oblast izdavaštva, između ostalog, naporno se radilo na izradi novog Pravilnika o izdavačkoj djelatnosti a koji je Senat UCG ljetos usvojio. Novim dokumentom je predviđeno da, pored mnogo jednostavnijih i efikasnijih procedura evaluacije, svaka katalogizovana publikacija sa logom Univerziteta bude, primarno objavljena u elektronskoj verziji. - Čim se donesu podaci za primjenu novog Pravilnika i kreira elektronska platforma za prijavu publikacija, biće raspisan konkurs, a očekujemo da će to biti, najkasnije početkom februara naredne godine – rekao je on. Autori bi, ipak, kaže dekan Filozofskog fakulteta Goran Barović, morali da imaju razumijevanja prema studentima, „ako se snađu“ za neku knjigu, dok im ne stvore uslove da kupuju originale. - Jer, ipak, je najvažnije da student dobije materijal iz kojeg će učiti i naučiti ono što je potrebno – kazao je on. Barović smatra da većina studenata još nije izgradila naviku da knjige kupuju ako za to postoji uslov, jer svaka od njih će im i poslije studija, nakon stečene diplome, biti oslonac za bavljenje strukom. Više je razloga, kaže on, što ne kupuju originalne knjige – jeftinije kopije, materijalni status studenata. - Mada, posljednjih godina na UCG, na osnovu odluka Ministarstva prosvjete, tj. promjene Zakona o visokom obrazovanju, svi studenti imaju status finansiranja iz budžeta, odnosno ne plaćaju svoje školovanje, jer te troškove pokriva država, pa po tom osnovu nemaju izdataka. Kao razlog javlja se i problem što su neka izdanja davno izašla iz štampe pa su

tiraži rasprodani, a razlog može biti i mali tiraž izdanja, koji kasnije nije dopunjavan – rekao je on. I Barovićevih knjiga ima u fotokopirnicama, ali nije pravio problem zbog kopija, jer kaže da je štampani tiraž davno podijeljen. - A nije bilo novog doštampavanja. Studentima je često ovo jedini način da dođu do literature koja im je potrebna za spremanje ispita – rekao je on. Sudbina udžbenika u visokom školstvu, kaže profesor dr Stjepan Malović, koji je ranije predavao na crnogorskom Fakultetu političkih nauka, paradigmatična je za opše stanje fakulteta u regiji. Situacija je, dodaje on, svugdje, manje-više, jednaka: studenti ne kupuju udžbenike, već ih nabavljaju u fotokopirnicama iza ugla. - Još i gore: umjesto jeftine kopije, fotokopirnice nude studentima „skriptu“, skraćenu verziju koju je neko anonimno napravio na temelju udžbenika, pa je studenti koriste kao jedinu literaturu za ispit. Kada sam nailazio na te „skripte“, u Zagrebu, Podgorici ili negdje drugdje, dizala bi mi se kosa na glavi. Zar je to gradivo koje ja predajem? Ali, studenti uvijek idu linijom manjeg otpora, studiranje se pretvorilo u štrebanje za ispit, pa se metode ne biraju – kaže on. Govoreći o pojavi fotokopiranja udžbenika u Hrvatskoj, naš sagovornik kaže da po tom pitanju misli da nema bitnih razlika među zemljama bivše Jugoslavije, a da je stanje u EU nešto bolje. - Ali i tamo ne cvjetaju ruže – rekao je on. Odgovarajući na pitanje da li studenti u hrvatskim bibliotekama fakulteta imaju na raspolaganju udžbenike iz svih predmeta, kaže da do-

Popović: Udžbenici gube na značaju Prof. dr Stevo Popović, koji je i dekan Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje, kaže da štampane knjige sve više gube na značaju u savremenom dobu, posebno iz razloga što se aktuelnija znanja, potrebna za moderan proces nastave, nalaze u naučnim člancima, koji su dostupni i na internetu. - Trudim se da svoje studente što više približim savremenim procesima učenja, prije svega kroz nauku. Finska je, na prvom mjestu u svijetu kada je obrazovanje pitanju, a njihovi studenti rade na

praktičnim projektima i na taj način najbolje uče. Sve manje je predavanja „eks katedra“, već profesor silazi među studente i radi sa njima na rješavanju praktičnih problema – kaže on. Istakao je da je Univerzitet Crne Gore u procesu javne nabavke za pretplatu na ,,Web of Science“ bazu podataka, koja predstavlja najjači brend u svijetu. - To je „SCI lista“, ime koje se odomaćilo među nama, odnosno baza podataka koju ćemo, ako sve prođe kako je planirano, da otvorimo svim našim studentima i profesorima. Osnovna pretplata na ovu bazu je oko 60.000 eura godišnje, što nije mali iznos, ali predstavlja osnovno oruđe za rad koje će omogućiti svim akterima u procesu nastave da lako dođu do svih aktuelnih znanja koja su dostupna u svjetu – rekao je on.

Iz štampe izašao novi broj časopisa za pravnu teoriju „Pravni zbornik“

Radulović: Svjedok trajanja crnogorske pravne misli PODGORICA – Novi broj časopisa za pravnu teoriju i praksu „Pravni zbornik“ (03/2019), u izdanju Udruženja pravnika Crne Gore izašao je iz štampe, a sadrži 21 rad iz oblasti prava i srodnih pravnih disciplina čiji su autori istaknuti pravnici sa sva tri crnogorska pravna fakulteta – Univerziteta Crne Gore, Univerziteta „Mediteran“ i UDG. Ima i autora iz inostranstva. - „Pravni zbornik“ nastavlja misiju svjedoka trajanja crnogorske pravne misli i riznice crnogorske pravne baštine, koju je počeo još 1. jula 1933. godine, kada je u Podgorici štampan prvi broj. U najstarijem crnogorskom pravnom časopisu do sada je, za 86 godina izlaženja, radove objavilo više od 500 autora sa temama iz oblasti prava, sociologije i srodnih pravnh disciplina – kazao je za Pobjedu glavni i odgovorni urednik časopisa dr Branislav Radulović.

PODRŠKA

Predsjednik Uređivačkog odbora UCG prof. dr Stevo Popović

bijaju neka skromna sredstva za kupovinu knjiga i trude se da za svaki predmet osiguraju određen broj koje je predmetni profesor stavio kao obaveznu literaturu, ali je on ,,sramotno malen u odnosu na broj upisanih studenata“. - Pa su oni osuđeni na fotokopirnice i jeftine ilegalne „skripte“ – rekao je on. Knjige su, smatra Malović, s druge strane, nepristojno skupe. - Nikada nisu bile jeftine, ali ja sam kao student, kao i moje tadašnje kolege počeo stvarati svoju stručnu biblioteku i imam ih još i danas. Tada to nije bio značajan trošak. Danas, to je malo bogatstvo, a na jeftinijim smartfonima literatura je udaljena tek jedan klik – kaže on. Precizirajući zašto udžbenici nijesu jeftiniji, kaže da su za sve krivi mali tiraži. - Prodati 500 primjeraka je pravi uspjeh. A to je mali prihod, pa je cijena svojevrsni korektiv. Zato su kopirnice koje nude kopiju za osam - devet eura atraktivne. No, ujedno ugrožavaju pravu knjigu. Pravo vrzino kolo. Smatram da vrijednu znanstvenu knjigu treba finansijski potpomagati država i to obilnije nego sada, jer time promoviše nacionalnu nauku – rekao je on. Malović kaže da savremeno izdavaštvo ne može bez autora, ali neki misle da ih ne treba plaćati. - Treba platiti prevoditelja, lektora, dizajnera, daktilografa, ali ne i autora. Jer, neka bude sretan što mu objavljujemo knjigu. Moj pokojni profesor Radovan

Anatomija 83 eura Iz pojedinih podgoričkih knjižara - Narodne knjige i Obodsko slovo, nam je rečeno da nemaju u ponudi sve udžbenike koji su obavezna literatura na fakultetima. Iz Narodne knjige pojašnjavaju da nabavljaju pojedine knjige po porudžbi, te da je ponuda i potražnja loša za autore koji su iz Crne Gore. - Ili traže unaprijed novac za te knjige, a mi ih ne prodamo i onda šta da radimo – kažu oni. U ponudi imaju, kako navode, knjige potrebne za Medicinski fakultet, koje im prolaze, pa pojedini studenti su spremni da za Anatomiju izdvoje 83 eura. U ostalim knjižarama koje smo obišli različite su cijene udžbenika, te je, pored ostalog, za Rimsko pravo potrebno izdvojiti 25 eura, autora Miroslava Miloševića, a za Monetarnu ekonomiju Aleksandra Živkovića 13,5 eura.

Vukadinović je od honorara jedne od prvih knjiga, davnih sedamdesetih godina, mogao kupiti jednosobni stan. Ja sam kupio barku, grob na Mirogoju i TV u boji. A danas sam sretan ako dobijem honorar od 1-2.000 eura. Ko onda pita za autorsko pravo – kaže Malović. N. ĐURĐEVAC

Prema njegovim riječima, „Pravni zbornik“ je svjedok trajanja crnogorske pravne misli. - U novom izdanju štampan je u tiražu od 300 primjeraka, na više od 400 strana. Komercijalno se ne distribuira, već se besplatno dostavlja autorima, kolegama, fakultetima, sudovima... Štampanje ovog broja pomogla je Ambasada SAD u Podgorici – Biro Stejt dipartmenta za sprovođenje zakona – dodaje naš sagovornik. Crnogorska pravnička publika, u novom broju časopisa, izborom Redakcijskog odbora, u prilici je, kaže Radulović, da se upozna sa sedam članaka iz oblasti teorije prava, međunarodnog javnog, građanskog procesnog, krivičnog i istorije prava. U autorskom radu prof. dr Marko Dokić razmatra Hobsovo shvatanje suverenosti, prof. dr Nebojša Vučnić se bavi primjenom testova efektivne i sveobuhvatne kontrole Evropskog suda za ljudska prava u određivanju eksteritorijalne nadležnosti države za poštovanje ljudskih prava (čl. 1 Konvencije), a dr Nikola Dožić tretira pitanje „nasljedivosti“ kreditnih obaveza ostavioca. Rad posvećen sprovođenju stranih izvršnih naslova u Crnoj Gori potpisuje prof. dr Ranka Račić, a dr Darko Radulović i prof. dr Miloš Vukčević u tekstovima iz oblasti krivičnog prava tretiraju pitanje reforme opšteg dijela Krivičnog zakonika Crne Gore, odnosno pitanje usaglašenosti crngorskog krivičnog zakonodavstva sa članom 5 Protokola UN o oružju. U rubrici „Istorija prava“ je rad prof. dr Sava Markovića koji se

bavi pitanjem kazne bešćašća u kuneiformnom pravu. U dijelu „Ogledi“ prof. dr Časlav Pejović, profesor Pravnog fakulteta u Kyushu University u Japanu, svoj rad je naslovio „O jednoj presudi Apelacionog suda – rušenje mita o ‘domaćinskoj pravdi’“, a prof. dr Vesna Rakić–Vodinelić tretira pitanje (ne)ustavnosti izbora predsjednika Vrhovnog suda i predsjednika sudova kroz prizmu primjene Ustava Crne Gore i Zakona o Sudskom savjetu i sudijama Crne Gore. U ovoj rubrici zastupljeni su i radovi prof. dr Damjana Šećkovića koji se bavi pitanjem konkurencije u svijetu, a mr Sergej Sekulović se bavi novim Zakonom o slobodi vjeroispovijesti kroz prizmu odnosa politike i prava.

PRILOZI

Udruženje pravnika Crne Gore i Redakcijski odbor časopisa posebnu pažnju, ističe Radulović, posvećuju novoj generaciji crnogorskih mlađih pravnika, tako da se u ovom broju mogu naći i radovi dr Milene Kavarić koja piše o pravnoj prirodi ugovora o franšizingu, Ksenije Mišović - „Prava iz sjenke ekonomska, socijalna i kulturna prava“, mr Sanje Grbović koja se bavi pitanjem nastanka, razvoja i položajem pravoslavne crkve u Crnoj Gori. U časopisu je i osvrt Rada Bojovića na poslovni ambijent u Crnoj Gori iz ugla stranih izvještaja i domaće regulative, te sutkinje iz Bara Tamare Spasojević koja tretira pitanje krivičnog postupka prema maloljetnicima. Predstavljana su i nova izdanja iz oblasti prava. Maja Radunović je predstavila novu knjigu prof. dr Borislava Ivoševića i prof. dr Časlava Pejovića „Pomorsko pravo“, a mr Vidak Latković knjigu „Vanparnično procesno pravo i pravo izvršenja i obezbjeđenja“ autora prof. dr Gordane Stanković i prof. dr Ranke Račič. Dekanica Pravnog fakulteta UCG prof. dr Aneta Spaić piše o uspješno okončanom Erasmus+ projektu CABUFAL koji je sproveden na ovom fakultetu. U časopisu su tekstovi dr Branislava Radulovića „Ustavni patriotizam – koncept za društvenu koheziju“, dekana Falulteta političkih nauka prof. dr Milana Markovića „Integracija i putem ustava“ i prof. dr Marka Dokića koji daje sociološki i ideološki pogled na ideju ustavnog patriotizma, dok dr Predrag Zenović pitanje ustavnog patritoizama tretira na temeljima ustavnog akta kao povelje slobode i društvene integracije. U okviru programa IUS FORUM Udruženja pravnika Crne Gore i obilježavanja 86 godina rada Udruženja, 25. decembra u KIC „Budo Tomović“ u Podgorici održaće će se peta sesija Foruma na kojoj će biti predstavljeno novo izdanje „Pravnog zbornika“. K. K.

Crnom Gorom

Ponedjeljak, 23. decembar 2019.

Olujni vjetar, praćen kišom, nanio štetu primorskim opštinama

Održan jubilarni dvadeseti Božićni koncert

Zatvorena šetališta, ugrožena plovila TIVAT/KOTOR/BAR - U naseljima Kalimanj i Donja Lastva u Tivtu zabilježen je značajan porast nivoa mora pa voda pokriva Kalimanjsku ulicu, Ribarski put i Šetalište Filipa Miloševića zbog čega su ove saobraćajnice zatvorene za saobraćaj, a veliki broj plovila je ugrožen u lučici Kalimanj, navodi se u saopštenju opštine Tivat. Jak olujni vjetar, praćen kišom, nanio je štetu i barskoj opštini. Vjetar je oborio jahte, oštetio fasade, a plimni talas prebacio je preko gatova. - Opštinski tim za vanredne situacije odlučio je da u ovim ulicama, uz asistenciju Komunalne policije i Službe zaštite i spašavanja Tivat (SZS), do daljnjeg saobraćaj bude obustavljen, a upućen je apel vlasnicima plovila u lučici Kalimanj da se hitno upute u lučicu kako bi započeli ispumpavanje vode, jer je veliki broj plovila već ugrožen. Građani se već odazivaju apelu i u lučici je u toku ispumpavanje vode iz plovila - kazali su iz te lokalne samouprave. Prema riječima komandira SZS Zorana Barbića, u slučaju potrebe pripremljene su vreće sa pijeskom za priobalni dio ukoliko porast plimnog talasa bude značajnije nastavljen. - Pripadnici SZS, uz asistenciju drugih nadležnih službi i preduzeća, obilaze lokacije kojima prijeti ugrožavanje od porasta

Sa koncerta u Domu kulture

Manifesticija kojoj prisustvuju sve tri konfesije

Kalimanj pod vodom

Poplavljeni objekti na Bojani Veliki broj kućica, terasa i restorana, naročito na donjem dijelu toka desnog rukavca Bojane juče su bili pod vodom koja je na momente i zavisno od lokacije dostizala i do 15 centimetara od pragova vrata. Najkritičnije je, kako je nekoliko vlasnika potvrdilo Pobjedi, bilo juče oko podne kada su zbog visoke plime i jakih udara

nivoa mora. Putni pravac kotorski kružni tok – Radovići – Luštica je prohodan za saobraćaj i pod mjerama je nadzora

Cijevna se izlila u Milješu

Rijeka poplavila saobraćajnicu

juga talasi blokirali isticanje rijeke. Bojana se izlila i plavila zonu ispod mosta. Nevrijeme je u popodnevnim satima splasnulo a voda se povukla. Kako navode Ulcinjani, vodostaj rijeke je porastao zbog obilnih kiša, ali se „čep“ na Bojani događa upravo zbog olujnog juga koje nadire i zatvara oticanje rijeke. I. P.

- navodi se u saopštenju. Jak olujni vjetar, praćen kišom, nanio je štetu i barskoj opštini. Kako prenosi portal Bar info, Iako su prethodna dva dana na području opština u centralnom i južnom dijelu Crne Gore pale obilne količine kiše i duvao jak vjetar zahvaljujući preventivnim aktivnostima koje su preduzimali građani i subjekti u sistemu zaštite i spašavanja, nije pričinjena veća materijalna šteta - saopšteno je iz Direktorata za vanredne situacije MUP-a - Problema je bilo u opštinama Kotor i Tivat, gdje je jedan broj ulica bio poplavljen i neprohodan za saobraćaj, ali zahvaljujući brzoj reakciji i angažovanju lokalnih subjekata sistema zaštite i spašavanja, situacije se normalizuje. Takođe, problema je bilo i sa rijekom Rujelom u opštini Tuzi, a zbog izlivanja rijeke Cijevne u mjestu Milješ saobraćaj je u prekidu. U jednom dijelu opština u sjevernom i centralnom dijelu Crne Gore bilo je problema sa snadbijevanjem električnom energijom. Ekipe CEDIS-a su na terenu i otklonile kvarove saopšteno je iz MUP-a.

na pojedinim mjestima u gradu otpali su djelovi fasade, a najuočljivije je bilo u gradskoj marini, gdje su od udara vjetra, za koje u HMZ CG ističu da su bili 52 čvora (oko 100 km/h), ispale jahte iz tzv. „kolijevki“. - Snažni vjetar koji duva na crnogorskom primorju uzrokovao je oštećenje na plovilima koja su bila u ležištima na suvom, u tzv. ‘kolijevci’. Pripadnici naših službi su odmah reagovali i, po nekim prvim procjenama, šteta ne bi trebala da bude velika. Vlasnici su, naravno, odmah obaviješteni, a mi smo u toku pregleda da li još negdje ima oštećenja – rekao je za Bar info Radovan Orlandić – izvršni direktor AD „Marina“. Kako kažu očevici, u toku nevremena bio je više nego upadljiv plimni talas. – Voda je nadošla i bukvalno za pet minuta preplavila gatove i bila do nivoa članaka – rekao je jedan od očevidaca. Čitavo popodne juče vlasnici čamaca i barki prazne svoja plovila od vode. Šetalište i marina u Budvi su od juče pod vodom. U videosnimku koji je objavila RTV Budva vidi se kako voda prodire preko šetališta do zelenih površina. R. P.

KOLAŠIN: Priznanje za organizaciju Crvenog krsta

Najaktivniji davaoci krvi u 2019. KOLAŠIN - Zavod za transfuziju krvi Crne Gore proglasio je Opštinsku organizaciju Crvenog krsta iz Kolašina za najaktivniju organizaciju u tekućoj godini. Oni su dobili priznanje za doprinos za razvoj davalaštva krvi u Crnoj Gori prili-

kom nedavnog obilježavanja Dana Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore. Kako nam je kazao Milan Marković, sekretar Opštinske organizacije Crvenog krsta Kolašina, radi se o priznanju koje ih je obradovalo ali i uvje-

rilo da imaju pravi odnos prema ovoj humanitarnoj misiji. - Svaka akcija dobrovoljnog davanja krvi koju organizujemo je brojnija i brojnija. Uvijek se jave novi davaoci krvi koji tako postaju trajni članovi naše humanitarne porodice. Posebno se uvažava to

što su uvijek svi učesnici akcija iz Kolašina, što nemamo „pojačanja“ sa strane, nego iz svoje sredine regrutujemo nove humanitarce. Vjerujemo da će sve naše naredne akcije dobrovoljnog davanja krvi biti sve brojnije - istakao je Marković. Dr. P.

BAR - Jubilarni, 20. Božićni koncert koji tradicionalno uoči katoličkog Božića organizuju tri barske nevladine organizacije - Hrvatsko kulturno društvo „Sveti Jeronim“, Zupci Production i Udruženje građana Šestani održan je u subotu veče u Domu kulture. Nastupio je mješoviti zbor Camerata Vocale iz Splita, pod rukovodstvom dirigentice dr Sare Dodig-Baučić. Mješoviti zbor Camerata Vocale je nastao prošle godine, a proistekao je iz više puta nagrađivanog ansambla Skola Kantorum. Za kratko vrijeme ovaj izvrsni hor uspio je da osvoji mnogo vrijednih nagrada na nacionalnim i međunarodnim horskim takmičenjima. U Baru su se predstavili sa izuzetno zahtjevnim i raznolikim programom visoko kvalitetne muzike, izvedbama na čak osam jezika. - Njegujemo raznolik repertoar, počev od sakralnih pjesama, svjetovnih, do popularnih žanrova. Kada je riječ o duhovnim pjesmama, u našem repertoaru zastupljene su kompozicije od Gregorijanike do savremenih skladatelja. Prošle godine smo na tu temu snimili naš prvi CD, koji je izdala Croatia Records, tragom hrvatske pjevane baštine. Na njemu su zastupljene zaboravljene ili manje izvođene kompozicije - kazala je nakon nastupa DodigBaučić, koja je istakla da je Camerata Vokale svakog proljeća organizator Međunarodnog festivala horske pjesme u Splitu „Sing in Split“. Ona je pozvala horove iz Crne Gore da im se pridruže, a sa koncerta u Baru ponijela je izvanredne utiske. - Publika je disala sa Zborom, a da nas je dobro prihvatila svjedoči i dugi pljesak koji smo dobili. Zaista smo uživali - kazala je harizmatična voditeljka hora. Vladimir Marvučić i Ilija Vukotić, predstavnici nevladinih organizacija koje su organizatori svih 20 koncerata, prisjetili su se kako je započela ova svojevrsna kulturna misija. - Prošlo je 20 godina od kada je grupa entuzijasta, pomalo ljubomorna na Podgoricu, Kotor, Tivat, koji su imali slične koncerte, poželjela da i mi u Baru organizujemo ovakve božićne događaje, te da naš grad bude zastupljen na božićnoj koncertnoj mapi Crne Gore. U proteklih 19 godina na brojnim scenskim prostorima u našem gradu nastupili su sjajni horovi, klape, orkestri i ansambli, najprije iz Cr-

ne Gore, a zatim su nam u goste dolazili muzički umjetnici iz Zagreba, Tuhelja, Splita, Solina, Hvara, Korčule, Dubrovnika... Bilo je divnih koncerata i moramo se zahvaliti svima koji su nas podržali da istrajemo sa organizacijom ovakvog događaja, na kojima uvijek doživimo nezaboravne muzičke trenutke. Posebno bih se zahvalio gospođi Branki Bezić-Filipović, voditeljici podružnice Hrvatske matice iseljenika u Splitu koja je mnoge od ovih sjajnih ansambala, uključujući i ovaj večeras, dovela na ove prostore, nepovratno obogaćujući muzičku istoriju Bara i Boke - zadovoljan je Marvučić. Predsjednik NVO Zupci Production Ilija Vukotić istakao je da su tradicionalni božićni koncerti u organizaciji tri domicilne NVO nastale iz velikog osjećaja pripadnosti Baru. - Željeli smo da promovišemo naš grad, da ga dopunimo kulturno i na svakom drugom nivou, kao što to radimo i sa svim drugim projektima koje realizujemo. Posebno nam je drago što ovim koncertima prisustvuju pripadnici sve tri konfesije. To i priliči Baru, gradu u kome smo oduvijek svi zajedno složno živjeli istakao je Vukotić. Generalni donator dvadesetog Božićnog koncerta u Baru bio je Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a podržali su ga i opština Bar, Nadbiskupski ordinarijat i Kulturni centar Bar, kao i pokrovitelji i brojne institucije i privrednici (Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore - Tivat, Komunalno preduzeće Tivat, Hrvatska građanska inicijativa Tivat, opština Tivat, Ledo Crna Gora - Podgorica, Barska plovidba AD - Bar, AD Marina - Bar, Turistička organizacija Bar, kompanija Bartrejd, Muzička škola Bar, kao i niz pojedinaca - donatora). Sala Doma kulture bila je ispunjena do posljednjeg mjesta, a koncertu su prisustvovali i nadbiskup barski i apostolski upravitelj Kotorske biskupije, monsinjor Rok Đonlešaj, glavni barski imam Muidin Miljaimi, potpredsjednik opštine Bar Radomir Novaković Cakan i glavni menadžer Ćazim Alković, direktor Kulturnog centra Erol Marunović, poslanik HGI Adrijan Vuksanović, ambasador Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić, časne sestre Barske nadbiskupije i Kotorske biskupije, te brojni predstavnici medija, kulture, sporta, prosvjete, zdravstva. V. K. V.

Crnom Gorom

Ponedjeljak, 23. decembar 2019.

Razgovor s povodom: Branko Ćupić, direktor najboljeg ovogodišnjeg hotela „Iberostar Heritage Grand Perast“

Iskustvo boravka u venecijanskoj palati iz 18. vijeka

U hotelu radi do 150 zaposlenih, većinom iz Crne Gore – ali i ljudi iz inostranstva koji uglavnom obavljaju menadžerske funkcije – kazao je Ćupić

„Iberostar Heritage Grand Perast“ je jedini hotel u Crnoj Gori koji je pod zaštitom Uneska i na listi je kulturnih dobara Crne Gore. Ove godine dobio je WBA nagradu kao najbolji hotel, za koju Ćupić kaže da je velika privilegija PODGORICA – „Iberostar Heritage Grand Perast“ dobitnik je priznanja Wild Beauty Awards (WBA) za najbolji hotel u ovoj godini. Ovo je i jedini hotel u Crnoj Gori koji je pod zaštitom Uneska i na listi je kulturnih dobara, a direktor ovog zdanja Branko Ćupić kazao je Pobjedi da je ovo za njega najveće priznanje koje Crna Gora dodjeljuje u ovoj oblasti,

Direktor hotela Branko Ćupić na dodjeli nagrade WBA

imajući u vidu da su prethodnih godina neki od dobitnika bili i hoteli „Aman“, „Čedi“, „Ridžent“, „Hillton“..

PRIVILEGIJA

- Svakako je privilegija biti u ovakvom društvu. Svaka nagrada motiviše pa tako i ova, tako da vjerujem da ima značajan doprinos kako na nivou hotela tj. zapo-

slenih koji su najzaslužniji za ovo priznanje, tako i na nivou Crne Gore gdje se naš hotel pozicionirao kao jedan od najluksuznijih, što će svakako imati implikacije na reputaciju hotela i na međunarodnom nivou u smislu većeg interesovanja kako za smještajne kapacitete, tako i za publikacije, kako štampane tako i elektronske – kazao je Ćupić.

„Iberostar Heritage Grand Perast“ je otvoren prošle god i ne . R a sko š n a p a l a t a Smekja u Perastu iz 18. vijeka preuređena je u hotel sa pet zvjezdica. Sada ima 130 soba uključujući i apartmane, dva restorana sa tri terase koje se nalaze na samoj obali mora, dva bara, unutrašnji bazen dugačak 18 metara, kao i spoljni izgrađen u moru dužine 13 meta-

ra, SPA centar sa četiri sobe za tretmane, saunom, turskim hamamom i teretanom. - Ovo je jedini hotel u Crnoj Gori koji je pod zaštitom Uneska i na listi je kulturnih dobara Crne Gore. Mi u hotelu volimo da kažemo da „Iberostar Heritage Grand Perast“ nije hotel, već jedno posebno iskustvo koje pruža gostu da boravi u venecijanskoj palati iz 18. vijeka u malom Unesko zaštićenom gradiću kakav je Perast – ističe Ćupić. Spoj istorije, kulture, tradicije u svakom segmentu rada i dizajna hotela – a sve upakovano u savremene okvire luksuznog turizma. - U hotelu radi do 150 zaposlenih, većinom iz Crne Gore – ali i ljudi iz inostranstva koji uglavnom obavljaju menadžerske funkcije – kazao je Ćupić. Gosti koji posjećuju hotel su iz Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Belgije, Rusije, ali tu su gosti iz Azije, Amerike, Australije, Novog Zelanda.

Prva godina poslovanja veoma uspješna Kako je naglasio Ćupić, hotel je ove godine radio od 10. aprila do 26. oktobra, kada su prestali sa radom zbog proširenja kapaciteta hotela, dok će od 2020. raditi tokom čitave godine, tako da će imati sadržaje i tokom zimskih mjeseci. - „Iberostar Heritage Grand Perast“ je u smislu popunjenosti pratio sezonalnost Crne Gore kao turističke destinacije, tako da smo imali najveći broj turista tokom jula i avgusta, a septembar je bio na nivou ova dva mjeseca. Jako dobri rezultati su ostvareni ove godine ne samo u finansijskom smislu, već i smislu pozicioniranja hotela kao i promocije hotela i Crne Gore kao destinacije – kazao je Ćupić. Pogled na kompleks „Iberostar Heritage Grand Perast“

REZULTATI

- Uk upno je ost va reno 12.098 noćenja, što je cifra koja je premašila naša očekivanja za prvu godinu rada hotela – kazao je Ćupić koji napominje da im je izuzetna čast i zadovoljstvo, kao i potvrda dobrog poslovanja, nag rada koju su primili prošle godine od renomirane američke kuće Condé Nast za jedan od najljepših priobalnih hotela u Evropi. U konkurenciji je bilo oko 100 evropskih hotela. - Isto tako, ove godine nas je Condé Nast takođe proglasio za jedan od najboljih hotela u Evropi po izboru čitalaca – ističe Ćupić. Renomirana španska hotelska grupacija Iberostar Hotels & Resorts u Crnog Gori ima seda m hotela: „ Bellev ue“ u Bečićima , „Grand Park & Terrace“, „Iberostar Slavija“, „Iberostar Heritage Grand Perast“, „Iberostar Herceg Novi“, „Iberostar Kumbor“, „ Iberosta r Pa rk“, „Iberostar Delfin“. O tome kakva su iskustva u turizmu i što smatra problemima za unapređenje turističkog ambijenta ističe: - Crna Gora pokazuje rast u oblasti turizma iz godine u godinu, što se reflektuje na rad svih segmenata u oblasti turizma. Sezonalnost je jedan od najvećih problema, kao i dostupnost odnosno prisutnost visokobudžetnih avio- kompanija i unapređenje aerodroma. Takođe bih istakao da je veliki problem i infrastruktura koja onemogućava kvalitetan transfer gostiju do hotela, međutim mi smo se i sa te strane pobrinuli da gostima obezbijedimo maksimalan mogući komfor – zaključuje na kraju N. K. Ćupić.

Opština Bar raspodijelila 35.000 eura za podršku ženskom biznisu

Pet preduzetnica dobilo novac BAR - Opština Bar raspodijelila je 35.000 eura namijenjenih za podršku ženskom preduzetništvu. Prema odluci komisije objavljenoj na sajtu opštine Bar sredstva su dodijeljena za pet preduzetnica čiji su biznis planovi vrednovani sa najvećim brojem bodova. Prvo mjesto na rang listi zauzela je biznis ideja Nataše Plamenac pod nazivom „Tre sorele“ koja se odnosi na otva-

ranje poslastičarnice. Time bi mali ali uspješan porodični biznis pravljenja torti i kolača u domaćoj radinosti po tradicionalnoj recepturi i uz korišćenje organskih proizvoda sa sopstvenog seoskog gazdinstva, izašao na otvoreno tržište. Za realizaciju ove ideje opština je odobrila sredstva u iznosu od 8.400 eura. Turističko-promotivni portal Share Montenegro je tokom godinu postojanja zavrijedio pažnju i povjerenje renomira-

nih subjekata iz oblasti turizma, u prvom redu Nacionalne turističke organizacije i Nacionalnih parkova Crne Gore. Portal sa rastućim rejtingom i sve dominantnijim uticajem kako na lokalnom, tako i na evropskom tržištu, pokrenula je iz Bara mlada i energična preduzetnica Maja Lopičić. Kao dobar primjer u oblasti content digitalnog marketnga, ideja o proširenju kapaciteta ovog portala, sa posebnim naglasakom na promociju Bara kao

atraktivne i u mnogim segmentima neistražene destinacije, bila je drugorangirana i podržana iznosom od 6.060 eura. Profesionalna fizioterapeutkinja Bojana Prelević nakon višegodišnjeg rada u zdravstvenim ustanovama prijavila se na konkurs opštine Bar sa idejom da započne samostalnu preduzetničku priču pod nazivom „Centar zdravlja i ljepote“. Na to je posebno ohrabrena podrškom vjernih klijenata i brojnih pacijenata

kojima je pomogla umijećem i stručnošću. Njen biznis plan, prema kojem će standardni terapijski tretmani biti dopunjeni hipoterapijom, metodom liječenja do sada neprimjenjivanom u Baru, zauzeo je treće mjesto na rang listi i od opštine dobio sredstva u iznosu od 6.540 eura. Ideja Branke Vukčević o pokretanju specijalizovanog časopisa za poslastičarstvo, pod nazivom „Moya“ koji bi bio distribuiran širom regio-

na, kako u online, tako i u štampanoj verziji, prema prosječnoj ocjeni članova komisije našla se na četvrtom mjestu i podržana je sa 6.650 eura. Biti žena preduzetnica u domenu trgovine i samostalno opstati u tom poslu duže od 10 godina sigurno je bio veliki izazov za Danijelu Glavanović. Njenu ideju koja se tiče unapređenja postojećeg poslovanja i proširenja asortimana, prvenstveno kroz ponudu autentičnih lokalnih proizvoda, komisija je prepoznala kao dobru sa visokim izgledima za samoodrživost i podržala je iznosom od 7.350 eura. V. K. V.

Kultura

Ponedjeljak, 23. decembar 2019.

Riječ više o knjizi „Ne daju mi oči da šutim“, Šemsudina Gegića

Duhovni testament

PODGORICA - Nedavno je u izdanju Komune, časopisa za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine Crne Gore, iz štampe izašla knjiga „Ne daju mi oči da šutim“ autora Šemsudina Gegića.

Spisatelj, dramski pisac i reditelj Šemsudin Gegić, autor je više od deset pozorišnih drama koje su izvođene širom našega regiona. Kratke priče i poeziju objavljuje u časopisima, novinama, a najčitaniji je autor prestižnog bosanskohercegovačko-američkog portala Kliker.info. Najduži period života proveo je u Sarajevu, a nakon 2018. živi i stvara u Milanu, gdje se u Ospedale San Raffaele liječi od tumora pluća.

BOJE JESENI

Knjiga „Ne daju mi oči da šutim“ zapravo je zbirka kratkih priča, njih 26 ukupno. U predgovoru, autor piše: „Ova me jesen 2019. godine u Italiji po mnogo čemu podsjetila na jesen koja se prije trideset godina bila spustila na Tromeđu jugoslovenskih republika Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije. I sad, kao i tada, opijaju me mirisi i upijaju čarobne boje oktobra, a sunce mi od kratkih pljuskova kiše učas osuši lice ikačket na glavi. Zanimljivo, iako tri decenije stariji, osjećam se gotovo u dah i damar kao tada. Preselivši se sa Balkanskog na Apeninski poluotok, u svom sam seobenom koferu ponio jesen, ljude, kiše i vjetrove, običaje, jezik, ideje i događaje, priče...“ I sve to, i više od toga, iščitavanjem zaključujemo, smješteno je u pričama ove knjige. A zašto je ovaj Gegićev rukopis objavljen u Crnoj Gori, i u Komuni, takođe, saznajemo iz predgovora:

Ovo je knjiga biljeg Tromeđe. Ovo je međa koja ne miruje. Ovo je knjiga koja od neke „ranije tuge boluje“. Neka ovo bude knjiga Gegićevog ozdravljenja! „Važnije od svega, zapisao je poodavno pjesnik Duško Trifunović, je da su otud skoro svi likovi tvojih literarnih, pozorišnih i filmskih djela živo satkani od bosanske duhovitosti i crnogorskog čojstva i junaštva. Tvoja djela su temelji na kojima su pobodeni bosanski i crnogorski barjaci slobode, antifašizma i okosnica su ukupnih stvaralačkih vrijednosti, mikrokosmos kao umanjena slika velikog svijeta. Kulturne i tradicionalne vrijednosti tvog inspirativnog zavičaja su ram za sliku tvog stvaralačkog postojanja kao čovjeka i kao umjetnika. Ti, druškane moj Gega, i kad ne tutnjiš po Tromeđi bez međa, ti se ogledaš u plavom crnogorskom moru i praviš prtinu u visokim naslagama snijega bijelog kao pešterski sir. Motivi ti vriju u nepresušnom izvoru genetike i ti znaš kome pripadaš“. I sada kada je i ovo razjašnjeno, slijedi čitanje i uvjeravanje svega ovoga, i mnogo drugoga, što je u predgovoru saopšteno.

LIRSKI DRHTAJ

Dvadeset šest priča ove knjige stoje same za sebe. Svaka je

lom pakovanju“, „Ramaginca Muna“, „Tajna sedmog brežuljka“, „Suadina nevjestina noć“, „U Gadafijevom šatoru“. Narator Šems Drinac svjedoči o teškim vremenima, gubljenju njegovih sadržaja. Ovdje je riječ pretvorena u „snagu Drine“ koja „valja drvlje i kamenje“. Ali, ta riječ zna i umije i da pomiluje, raznježi, vrati događaj, umije nas sjećanjem. Ona je i san. I kako pisac veli: „Otkako su joj u ratu dušmani očinji vid ugasili, san njene Begzade nije bio dublji od plićaka-drijemeža, a ni teži od sna kera Šarova što po svu noć lancem zvoni niz žicu pruženu duž ‘mrtvog zida’...“ A rat i ratovi nijesu gasili samo ‘očinji vid’. Nijesu – zato: „Ne daju mi oči da šutim“.

KAPIJE ŽIVOTA

Šemsudin Gegić

„uramljena“ i zaokružena. Kad pročitate jednu - druga može da čeka. Ali, taman onoliko da proživimo sadržaj prve. I sve tako redom. Do kraja. Kada sklopite posljednju stranicu 26. priče shvatite da su one ukupnost Gegićeva smje-

štena u jedan veliki ram koji sve ove priče čvrsto drži i tematski i sadržinski. U ovim pričama, Gegić se potvrđuje kao izraziti liričar. Svaka priča nosi u sebi ono lirsko zbog čega se priča pretvara u pjesmu. Kroz ove priče osluškuje se Gegićev „kašalj iz Milana“. Ali nijedna rečenica njegova ne kašljucka. One su Gegićev lirski drhtaj oka koje vidi i oka koje govori. Svjedoče o tome i: „Biserkine plombe“, „Sinovi i konji tromeđe“, „Ljubav u ma-

Knjiga Šemsudina Gegića je duhovni testament kojim su oškrinute vratnice smrti i otvorene kapije života. I kao što u priči „Pisac iz grofičinog oka“ stoji: „Tako je dobro knjiga bila napisana, da je ubrzo njen izdavač rasprodao cijeli tiraž sve vrijeme odolijevajući dati odgovor stalnim upitima čitaoca, posebno čitateljki, ko je i gdje živi ovaj nesumnjivo izuzetno talentovani pisac, kada ga i gdje mogu sresti...“ Pisca ove dobre knjige možete sresti na svakoj njenoj stranici. On je subjekat svake rečenice ove knjige. Šems Drinac. Šemsudin Gegić. Vjerujemo da se mnogo života usidrilo u Šemsudinovom oku koje u ovim pričama nije do kraja isplakalo. Zato iščitavajmo ove priče i očekujmo nove. Sjetimo se Popinog stiha: „Očiju tvojih da nije“. Ovom knjigom, Gegić je poništio Lesov stih „Zalud oko daljinama pipa...“ Daljine su nam sada u oku. Ovo je knjiga - biljeg Tromeđe. Ovo je međa koja ne miruje. Ovo je knjiga koja od neke „ranije tuge boluje“. Neka ovo bude knjiga Gegićevog ozdravljenja! Draško DOŠLJAK

Evropska komisija raspisala novi konkurs za kulturu Zapadnog Balkana

Podrška projektima od 100.000 do 500.000 eura BRISEL - Evropska komisija raspisala je novoustanovljeni Konkurs za jačanje kulturne saradnje i konkuretnosti kulturnih i kreativnih industrija u regionu Zapadnog Balkana. Podrazumijeva sličnu proceduru prijavljivanja kao u slučaju potprograma za kulturu Kreativne Evrope, ali i znatno povoljnije uslove za učešće.

Konkurs je otvoren do 17. marta 2020. godine, u cilju podsticanja pomirenja i izgradnje dobrosusjedskih odnosa u regionu Zapadnog Balkana kroz saradnju u kulturi. Minimalni iznos bespovratnih sredstava po projektu biće 100.000 eura, a maksimalni iznos 500.000 eura. Za razliku od uslova redovnih konkursa Kreativne Evrope, koji podrazumijevaju sufinansiranje 50 odsto troškova projekta, traženi iznos bespovratne pomoći na konkursu za Zapadni Balkan može predstavljati do 85 odsto ukupnih opravdanih troškova projekta, dok preostali iznos od 15 odsto osigurava podnosilac prijedloga projekta. Podrška je namijenjena una-

„Gospođa Bovari“ večeras na DEUS-u PODGORICA - Predstava „Gospođa Bovari” u režiji Zorana Rakočevića, biće izvedena večeras 20 sati u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“, u okviru manifestacije DEUS. Po romanu Gistava Flobera, dramatizaciju potpisuje Vasko Raičević. Predstava je rađena u produkciji Centra za kulturu Plužine i Alternativne teatrske aktivne kompanije (ATAK). Uloge tumače Anđelija Rondović, Slaviša Grubiša, Zoran Dragićević i Jovan Dabović. Dramaturgiju predstave uradila je Dragana Tripković. Predstava „Gospođa Bovari“ predstavlja intrigantno savremeno čitanje ovog klasičnog djela koje odaje svevremenost teme o prolaR. K. znosti života.

Božićne pjesme u holu KIC-a PODGORICA - Muzičko veče naslovljeno „Christmas Gift of Music” biće upriličeno večeras u 18 sati koje u holu KIC-a „Budo Tomović“, u organizaciji Američkog ugla i KIC-a. Urednica muzičkog programa u KIC-u Maja Popović i pijanista i prof. muzike Enes Tahirović, okupili su ekipu mladih talentovanih pjevača koji će izvesti neke od najpoznatijih Božićnih pjesama. Učestvovaće: Alexis Jahncke, Minea Kapidžić, Jovan Aleksić, Ena Begović, Nikolina Radusinović, Lorena Janković i drugi. Na repertoaru naći će se pjesme: „Let it Snow“, „Silent Night“, „Holy Night“, „Santa Claus is Coming to Town“, „All I want for Christmas is You“, „Away in a Manger“, „Rudolph the Rednosed Reindeer“, „Mis Deseos“, „Feliz Navidad“, „What Christmas Mean to Me“, „Jingle Bells Rock“… R. K.

„Ivicom Italijani zainteresovani za ponora“ u Podgorici produkciju animiranog filma u Crnoj Gori Ministar Bogdanović sa producentima kuće „Viky’s entertainment“

pređenju konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija u regionu, kao i prekogranične saradnje unutar regiona Zapadnog Balkana i država članica EU, kao što je i najavljeno na ovogodišnjem Forumu Kreativna Evropa u Beogradu. Specifični ciljevi konkursa su: jačanje prekogranične kulturne saradnje unutar regiona Zapadnog Balkana i država članica EU i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija u regionu. Konkurs se finansira iz EU programa IPA II, pa u projektima mogu da učestvuju samo zemlje članice EU i zemlje Za-

padnog Balkana, u koje su uračunate Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija. Na konkurs se mogu prijaviti samo pravna lica, a projekti moraju biti partnerski, pri čemu partnerstvo podrazumijeva najmanje pet partnera (nosilac projekta + četiri partnera), sa najmanje dva partnera iz dvije različite zemlje Zapadnog Balkana i najmanje dva partnera iz dvije različite zemlje EU. Priručnik za aplikante, sve potrebne uslove i dokumentaciju moguće je naći na sajtu Kreativne Evrope. R. K.

CETINJE - Ministar kulture Aleksandar Bogdanović sastao se juče sa predstavnicima producentske kuće „Viky’s entertainment“ iz Italije Alidom Valini, Đovanom Kapuano i Davidom Leinardijem.. Razgovarano je o saradnji, pri čemu su italijanski producenti naglasili kako su zainteresovani za produkciju animiranog filma u Crnoj Gori. U tom kontekstu, razmatrana je i mogućnost uspostavljanja studija, a ministar Bogdanović napomenuo je da Ministarstvo

kulture kroz različite programe pruža podsticaje svima koji su zainteresovani da uspostave inovativne i kreativne sadržaje na području Crne Gore. Predstavnici Viky’s entertainmenta istakli su da su već upoznati sa Crnom Gorom i njenim izuzetnim potencijalima koji je svrstavaju među atraktivne filmske destinacije. Naglasili su i kako bi u perspektivi moglo doći do saradnje i u pogledu koprodukcije, prevashodno kada su u pitanju dugometražni igrani filmovi. R. K.

PODGORICA - Prva zbirka pjesama Danijele Nele Jovanović „Ivicom ponora“, koja je nedavno objavljena u izdanju UKCG, biće predstavljena večeras u 19 sati u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“. O knjizi i poeziji ove autorke govoriće predsjednik UKCG Novica Đurić, mr Aleksandar Ćuković, pjesnik Slobodan Vučinić i prof. dr Dragan Koprivica. Stihove iz zbirke čitaće glumice Studentskog teatra: Adriana Žolja Bošković, Hana Škrijelj, Milica Đaković, Nora Pavićević i R. K. Irena Jovanović.

Kultura

Ponedjeljak, 23. decembar 2019.

POVODI: Tri decenije od smrti književnika Ćamila Sijarića PODGORICA - Pri prvom čitanju priča, romana i poezije Ćamila Sijarića nameće se njegovo autopoetičko polazište da se pričanjem ili pisanjem priča „po drugi put živi“. Spajanje života i jezika u jedinstvenu ontologiju stvaranja za ovog velikana pisane riječi, uvijek je bio jedini smisao egzistencije. Magijski pripovjedač, jedan od najznačajnijih modernista crnogorske, bosansko-hercegovačke i južnoslovenske književnosti tragalac za plemenitim u čovjeku, ušao je u književnost na velika vrata, knjigom pripovjedaka „Ram bulja“ (1553) i romanom „Bihorci“ (Sarajevo, 1956). Slijede zbirke pripovjedaka „Zelen prsten na vodi“, „Kad djevojka spava“, „Francuski pamuk“ (Andrićeva nagrada), te kultni romani „Kuću kućom čine lastavice“, „Mojkovačka bitka“, „Carska vojska“, „Konak“ (Trinaestojulska nagrada, 1971). Već prvom knjigom priča, Sijarić se u tadašnjoj jugoslovenskoj književnosti pojavio kao nov i svjež glas sa osobitim talentom za pripovijedanje. Njegovo slikanje Bihora i života bihorskog kraja imaju snagu izvornosti Sandžaka ispričani modernim pripovjedačkim stilom.

TRAJNO NADAHNUĆE

Iako je dugo živio u Sarajevu, slike zavičaja, Šipovica, Godijeva biće glavna energija za najvažnija Sijarićeva prozna ostvarenja. Zavičaj je Ćamilov literarni kosmos, vraćao se neprekidno i nalazio u tom podneblju trajno nadahnuće. „Pisac bez zavičaja, to je kuća bez temelja“, govorio je Sijarić. U pričama i romanima oslanjao se na sjećanja, na slušanja priča i legendi Sandžaka još od djetinjstva. U „Bihorcima“, romanu čiji okvir je u podneblju crnogorskog Sandžaka, opisao je patrijarhalni život bihorskih seljaka i porodica u razdoblju između dva svjetska rata. Upravo iz tog prožimanja sa sandžačkim običajima, simbolima, folklorom, nastao je Sijarićev magični realizam, pun elegičnosti, melanholije, istočnjačkih mudrosti i traganja za suštinom života i tragovima ljudske sudbine. U Sijarićevoj poetici izdvajaju se dva ključna simbola, a to su Put i Voda. I jedan i drugi sadrže u sebi neprekidno kretanje i protok, istovremeno i prolaznost i vječnost. Na toj razini zasnivao je Sijarić svoju filozofiju. Jer, kako je govorio ovaj mag pripovijedanja sve je nekad zborilo, drvo i kamen, zemlja i trava, pa eto, zbog nešta danas ne zbori. Sem vode da kažem - poslušaj je! Dubinu te vode osjećao je Sijarić kao protok riječi kroz jezik, ne samo u knjizi priča „Dobra voda“, kao bistricu, ponornicu, element, koji svojim tokom pokazuje put znanja i duhovnosti, kao riječi pjesme u kojima je bitak piščeve duše. Kao što je Bihor bio njegov mikrokosmos, Put i Voda su monade u kojima je Sijarić tragao za Univerzumom, jer upoznati jednu kap, jedan korak, ili jednog čovjeka, znači spoznati cijeli svijet.

BESMRTNO DJELO

Iz takvih simboličkih znakova sazdano je besmrtno djelo Ćamila Sijarića, vidljivo i prepoznatljivo u tematici, značenjima i jeziku, jedinstveno po

Literarni kosmos u ćilimu zavičaja U malim stvarima i pejzažima, slikajući život običnih ljudi znao je da pronađe sve - i realno i nadrealno, i mitsko i svevremeno. Prepoznavao je te znakove, osluškivao bilo života u sebi i drugima i u harmoniji jezika tkao svoje pripovjedačke ćilime

MAG PRIPOVIJEDANJA : Ćamil Sijarić

Pjesma iz zbirke „Lirika“ Dođe naš ratnik iz rata u Grčkoj i donese grčku tepsiju i po tijelu Rane Žene mu rekoše da mu tepsija iz Grčke ne valja, jer je plitka Mi mu rekosmo da mu ni rane iz Grčke ne valjaju, jer su plitke Rekosmo mu: Mi bismo ti kod kuće zadali dublje Rane.

ljepoti pripovijedanja. To je Ćamilovo obilje mudrosti i poezije koje nadahnjuje i priziva čitanje. Za Sijarića, čitanje knjiga i prirodnih simbola bilo je istovjetno pisanju, ili pričanju. To je za njega bilo isto izvorište. Jer, pisac je cijelog vijeka, kako je govorio, jedno dijete. On piše uglavnom ono što je u djetinjstvu u sebe unio iz života, iz prirode, iz priče... Tako je i on sva iskustva djetinjstva i zavičaja nosio kroz čitav život. To je Sijarićev bihorski stvaralački izvor, onaj koji se mora najprije pronaći da bi se mogao shvatiti tok rijeke. Od prvih pjesama „Grane“ i „Čekanje“ iz „Gajreta“ preko

znamenitih romana, pripovjedaka do „Zapisa o gradovima“, traje i trajaće nit Sijarićeve priče dok postoji čovjeka i jezika. Ta neprekidna nit pripovijedanja životnih mudrosti iskustava i snoviđenja, na svim stvarnim i imaginarnim mjestima i putevima Ćamilova je poruka za dublje i humanije prepoznavanje i sebe i drugih. Uvijek kad iznova čitam nešto njegovo sjetim se zapisa iz priče „Pobrajanje čuda“ Dževada Karahasana, da: „Na putu čovjek uvijek otkrije drugog, bilo kao drugi svijet, bilo kao sebe drugačijeg, bilo kao nekoga doslovno drugog u kome prepozna dokaz svog postojanja“. Zagle-

danost u drugog čovjeka Sijarićeva je tajna upoznavanja sebe, a u njegovome djelu riječi nalaze sebe u drugom čovjeku. Jer „ toga lijepoga u ljudima grdno je mnogo, mnogo više nego što mi to možemo da pretpostavimo, jer živimo i saobraćamo jedan sa drugim površno i uzgredno“.

PJESNIČKI OPUS

S obzirom na to da je mnogo više pisano i govoreno o Ćamilovoj prozi, trebalo bi podsjetiti na njegov, obimom neveliki, ali izuzetan pjesnički opus. Jer, zanesen ukupnim stvaralačkim porivima Sijarić nije mogao sagledati u potpunosti magiju svog pjesničkog kazivanja. Zahvaljujući blagosti njegove ljudske prirode njegovo nepovjerenje u sopstvenu poeziju daleko je i bojažljivo od njene stvarne jezičke i misaone ljepote. Dvije pozno objavljene knjige pjesama „Lirika“ 1988, i „Koliba na nebu“, 1999, objavljena iste godine kad i knjiga izabranih priča „Miris lišća orahova“, više su amalgam na cjelokupno stvaralaštvo, nego bojazan od superiornosti proze i romana. Jer svoju je stvaralačku avanturu Sijarić i započeo stihom, što je vidno u svim njegovim proznim ostvarenjima gdje često narativni fragmenti u pričama i romanima imaju odlike vrhunske poezije. Dakle, ne samo da nikad nije prekidao vezu sa pjesnikom u sebi nego ga je, gotovo u svim knjigama neprekidno ispoljavao i dovodio do najvišeg stupnja. To je kontekst koji se razvijao iz meditativnih poetskih formi prvih pjesama ili poezije koju je Sijarić pisao naporedo sa proznim ili čak putopisnim djelima. Ljubav, smrt, smisao postojanja i druge velike teme, njegove literature začete su u metafizičkom jezgru njegove poezije. Sijarić je pjesnik jednostavnih slika i situacija, ali iz kojih se razgranavaju složena i višestruka značenja i poruke pjesme. Meditativnost i lirizam gotovo u svakoj pjesmi tvore istovremeno tajnu neke velike teme, ali i nagovještavaju njeno otkriće ili spoznaju. Njego-

va pjesma je uvijek otvorena prema nekom mikro svijetu, ali koji nas neizbježno upućuje i predočava univerzalna značenja. Iz svakog trena ovozemaljskog života u Ćamilovoj se poeziji otvaraju poruke zaumnih, oniričkih svjetova u kojima gubi značaj svaka ovozemaljska temporalnost. Poezija je primarni oblik umjetničkog izraza, a vrijeme koje teče naporedo sa pripovijedanjem u njegovoj poeziji postaje metafizička kategorija sjedinjena s bićem pjesnika: Znam/ Da me vrijeme sve brže nagriza, /Ali ja se protiv njega ne borim – /Jer ono će - ma koliko da mi smrću / Prijeti –/ Zajedno sa mnom umrijeti.

RAFINIRAN STIL

Sijarićev stil je rafiniran, uz prirodnu neposrednost ima izrazito naglašena autopoetička značenja. Stoga, unutar dužih proznih naracija nalazimo poetske cjeline koje njegovu priču čine esencijalnom i provlače se kao zlatna nit kroz simboliku jezika, ljudske sudbine ili zavičajnog pejzaža. U njima pisac, poput Plave djevojke iz pjesme „Grane“ ugrađuje najblistavije poetske trenutke svoga stvaranja: „Šareno polje ćilima / U tebe sam utkala plavo nebo /I sunce i mjesec što srebro toči / I dugu preko neba / I svoje ruke i svoje oči…“. Iz vizija, spontano prožetih proznim kazivanjem, nastajale su i Sijarićeve pjesme, izdvajale su se i ispisivale potaknute intenzivnim emocionalnim talasima. Često su to poetski medaljoni sa nekom fabulom, koji su nastajali iz nedovršenih ili nenapisanih priča koje je pisac osjećao i preuzimao iz najdubljih slojeva sjećanja. Stoga se njegova poezija čuje kao prigušena svirka usamljenog bihorskog Orfeja, kao voda u izvoru, vjetar u krošnjama drveća ili krilima ptica. Sijarićeve pjesme nose u sebi tragiku usamljeničke zapitanosti o prolaznostima života, o nedostajanjima, lutanjima po putevima i bespućima, ali i poetsko-filozofske poruke i dileme čovjeka pred moćnim uticajima vremena, gradova i prirode. Uvođenje simbola:

Priča začeta u djetinjstvu živi do kraja života Septembra 2008. organizovali smo u biblioteci u Godijevu, na Ratkovićevim večerima poezije, omaž na prvu godišnjicu smrti Huseina Bašića. Godijevska stara škola bila je utonula u tišinu, a septembarsko sunce obasjavalo je zaravan i dvorište. Bio je neki sfumato. U srcu te ezoterije zamišljao sam dječaka Ćamila rođenog nedaleko u Šipovicama, nečujni zvon njegovog veselog i maštarskog glasa, koji želi i pokušava da izreče još jednu pjesmu ili da započne neko zanimljivo nedovršeno pripovijedanje. Taj glas, osjećanje prisustva u sjećanju, u duhu poezije i jezika, javlja se i sada, tri decenije nakon njegovog odlaska, u ovovremenoj svjetlosti iz raskošnih mitoloških, dubina, usmenih predanja, poezije i legendi Sandžaka. Iako je znano da je sve to njega osvojilo još od rane mladosti, i priroda i zemlja i trava i narodna epika i lirika svakim novim čitanjem, svakim razmišljanjem o Ćamilu iznova se obnavlja i osvaja novim proživljavanjima i ljepotom. „U Bihoru, ako kamen prevrneš, eto priče“, govorio je Sijarić. Priča začeta u djetinjstvu živi do kraja života. A ono što se upije, zatim se razmotava u najčudnije klupko sudbine.

kamena, ptice, vode, sablje, mora, drveća, zemlje, bunara u svoju poetiku, Sijarić je ostvario čudesan sklad lirskog subjekta i čovjeka sa elementima prirode.

ŽEĐ ZA RIJEČIMA

Žeđ za vodom slična je žeđi pjesnika za riječima. Oboje su neutaživi i usred sebe imaju dubok bunar, onakav kao Ćamilov, ili Džimširov pešterski iz „Dobre vode“. „Voda je sva krenula naprijed, zatalasala se bistra, široka, i u njoj se zaljuljao crven mjesec, i kraj njega zvijezde crvene i one, duboke“. Kao što voda i put ne znaju za granice, nego prolaze kroz brda i doline, od izvora do mora, tako ni velika poezija i literatura nemaju granice. Sijarić je u malim stvarima i pejzažima, slikajući život običnih ljudi znao da pronađe sve - i realno i nadrealno, i mitsko i svevremeno. Prepoznavao je te znakove, osluškivao bilo života u sebi i drugima i u harmoniji jezika tkao svoje pripovjedačke ćilime. To mogu pisci obdareni velikim talentom kakav je bio Ćamil Sijarić, čije se knjige danas objavljuju i čitaju na mnogim svjetskim jezicima. Ima jedan bunar blizu rodne kuće Ćamilove u Šipovicama. Čudio sam se kako u njemu nema vode. Jedna vitka kruška zakačila se, kao Zogovićeva maslina, za kamenito njegovo dno. Sijarić bi rekao: Bez književnosti ovoga svijeta ne bi bilo, bez umjetnosti ljudi bi se vraćali natrag, sve bi to išlo nazad. Ljubeta LABOVIĆ

Svijet

Ponedjeljak, 23. decembar 2019.

Održan prvi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj

Kolinda Grabar-Kitarović i Zoran Milanović u drugom krugu ZAGREB - Prvi nepotpuni rezultati predsjedničkih izbora u Hrvatskoj, sa 84,68 posto obrađenih biračkih mjesta pokazuju da u drugi izborni krug idu kandidat lijevog centra Zoran Milanović sa 29,75 posto glasova i aktuelna predsjednica i kandidatkinja desnog centra Kolinda Grabar-Kitarović sa 27,16 posto. Kako niko od kandidata nije osvo-

jio 50 posto glasova, ide se u drugi krug 5. januara sljedeće godine, u kojem će se takmičiti dva kandidata s najboljim rezultatima u prvom krugu. Kandidat desnice pjevač Miroslav Škoro osvojio je ubjedljivo najviše glasova kada su u pitanju preostali kandidati - 24,06 odsto. Ostali su zabilježili ispod šest posto: Mislav Kolakušić 5,88 posto, Dario

Juričan 4,18, Dalija Orešković 2,88, Ivan Pernar 2,43, Katarina Peović 1,11, Dejan Kovač 0,94, Anto Đapić 0,21 i Nedjeljko Babić 0,16 posto. Iz izbornih stožera Kolinde Grabar-Kitarović i Zorana Milanovića pozdravili su ove rezultate, ali se sami kandidati još nisu izjasnili. Izbori su protekli mirno, a građani prijavili manje nepravilnosti, koje nisu uticale na regularnost izbora.

Poruka poglavara Rimokatoličke crkve

Proglašen pobjednik predsjedničkih izbora u Avganistanu

Crkva više ne uživa Ašraf Gani na čelu države autoritet kao nekada

TRAŽI PROMJENE: Kruto praktikovanje hrišćanske vjere stvara ,,minsko polje mržnje i nerazumijevanja“

RIM - Papa Franjo rekao je da hrišćanstvo sve više postaje irelevantno i da kruto

praktikovanje hrišćanske vjere stvara ,,minsko polje mržnje i nerazumijevanja“.

Papa je u obraćanju kardinalima, biskupima, sveštenicima i saradnicima u Apostol-

skoj palati u Vatikanu naveo da crkva više ne uživa autoritet koji je nekada imala i da je neophodno prihvatiti promjene. - Mi danas više nijesmo oni koji proizvode kulturu, nijesmo više najslušaniji. Vjera u Evropi i u većem dijelu Zapada više nije očigledna pretpostavka, već je često negirana, marginalizovana, ismijavana i predmet ruganja - rekao je papa. On je naveo da ,,krutost u praktikovanju hrišćanske vjere stvara minsko polje nerazumijevanja i mržnje“. Papa je ocijenio da ljudi koji su kruti obično time žele da zamaskiraju svoje vlastite probleme i neuravnoteženosti, piše ,,Dejli mejl“. - Krutost i neravnoteža podstiču jedni druge u začaranom krugu, a danas je evidentno naginjanje krutosti - rekao je papa.

KABUL - Izborna komisija u Avganistanu saopštila je juče da je predsjednik Ašraf Gani osvojio većinu na predsjedničkim izborima održanim 28. septembra.

Nezavisna izborna komisija saopštila je da je ukupni odziv na izborima, koje su obilježile optužbe za masovne prevare, iznosio 1,9 miliona glasača, a

da je Gani osvojio 50,64 odsto glasova, što je dovoljno da pobijedi u prvom krugu, javio je Rojters. Kako prenosi AP, Ganijevi rivali ipak imaju pravo žalbe na ovaj rezultat. Rezultati predsjedničkih izbora od 28. septembra više puta su odlagani zbog optužbi za prevare i tehničkih problema s brojanjem glasova.

SOMALIJA: Šest mrtvih u eksploziji auto-bombe GALKAJO - Najmanje šest osoba je ubijeno, a deset ranjeno juče u eksploziji automobila-bombe u centralnoj Somaliji ispred hotela u kojem odsijedaju somalski vojni zvaničnici. Zbog snažne detonacije popucali su prozori na hotelu Global u gradu Galkajo, a uništeno je i više automobila, rekao je predstavnik lokalne policije, prenio je Rojters. On je dodao da u hotelu trenutno odsijedaju somalski vojni zvaničnici i komandanti kopnenih jedinica, kao i da niko od njih u eksploziji nije povrijeđen. Nijedna radikalna grupa za sada nije preuzela odgovornost za napad, navodi Rojters, podsjećajući da islamistički pokret Al Šabab, koji je blizak sa Al Kaidom, često izvodi slične napade auto-bombama ispred somalskih hotela.

Nijedna radikalna grupa za sada nije preuzela odgovornost za napad

Ponedjeljak, 23. decembar 2019.

Marketing

Hronika Podgorice

Objavljen konkurs za idejno arhitektonsko rješenje istočne tribine Gradskog stadiona

Dogradiće stadion po UEFA i FIFA standardima

- Cilj sprovođenja javnog konkursa je dobijanje kvalitetnog arhitektonskog rješenja nove istočne tribine Gradskog stadiona sa pratećim sadržajima, u svemu prema važećim UEFA i FIFA standardima. Izgradnja istočne tribine u okviru postojeće strukture stadiona nalaže rješenje koje će se adekvatno uklopiti u izgrađeni ambijent, ali i dodatno oplemeniti predmetni prostor. Lokacija za izgradnju istočne tribine nalazi se na prostoru već izgrađene tribine gradskog stadiona koja je predviđena za uklanjanje – saopšte-

Dom zdravlja Podgorica upozorava na opasnost upotrebe pirotehničkih sredstava

Petarde mogu izazvati opekotine, gubitak vida i trajan invaliditet

Gradski stadion

Glavni grad Podgorica objavio je konkurs za idejno arhitektonsko rješenje istočne tribine Gradskog stadiona u Podgorici, što predstavlja prvi korak ka kompletiranju izgradnje najvećeg stadiona u državi.

Ponedjeljak, 23. decembar 2019.

no je iz PG Biroa. Od konkursnih radova očekuje se da ponude rješenje objekta istočne tribine i pripadajućeg platoa, koje će odražavati savremena arhitektonska dostignuća i čija će se forma skladno uklopiti u postojeće izgrađene strukture, a istovremeno ponuditi funkcionalno ostvarivanje predviđenih programskih sadržaja. - Ponuđeno rješenje treba da bude ekonomski održivo uz primjenu savremenih tehnologija, a u cilju ostvarivanja energetske efikasnosti i smanjenog uticaja na životnu okolinu. Programski, objekat treba da zadovolji primarnu svrhu praćenja sportskih događaja, ali i da omogući razne druge sadržaje koji će obezbijediti korišćenje objekta mimo sportskih dešavanja – navodi se u Nj. B. saopštenju.

Vlada Crne Gore dala saglasnost

Donjogorički bulevar mijenja ime, zvaće se 21. maj

Dom zdravlja Podgorica i ove godine, s obzirom na predstojeće novogodišnje i božićne praznike, upozorava građane da izbjegavaju upotrebu pirotehničkih sredstava. - Pirotehnika nije bezopasna, nestručno rukovanje može ostaviti trajne posljedice po zdravlje. Opasnost od upotrebe pirotehnike je višestruka. Petarde i pirotehniku treba shvatiti ozbiljno, a apel se odnosi posebno na roditelje, jer primjena ovih sredstava može da izazove opekotine, povrede, rane, ali i trajan invaliditet kod djece, a nekada mogu da ugroze i život – upozoravaju iz Doma zdravlja Podgorica.

OPOMENA

Pojedinačni slučajevi, navodi se u saopštenju, samo su opomena ili podsticaj da se na vrijeme reaguje. - Roditelji snose odgovornost za bezbjednost i sigurnost djece. Jedino na taj način mogu spriječiti povređivanje i sopstvene i ostale djece – savjetuju iz Doma zdravlja. Ortopedske povrede od pirotehničkih sredstava mogu nositi ozbiljne posljedice – od ograničenosti pokreta šake, do trajnog invaliditeta

Petarde i pirotehniku treba shvatiti ozbiljno, a apel se odnosi posebno na roditelje, jer primjena ovih sredstava može da izazove opekotine, povrede, rane, ali i trajan invaliditet kod djece, a nekada mogu da ugroze i život – upozoravaju iz Doma zdravlja Podgorica izazvanog amputacijom. Moguće su i rane na ekstremitetima, licu i očima. - Oči najčešće stradaju od opekotina i čestica raketa i petardi. Nisu rijetke ni traumatske amputacije prstiju.

Poster kampanje „Stop petardama“

Povrede od petardi mogu dovesti i do trajnog gubitka vida. Petarde pored drugih hemijskih sastojaka, sadrže otrovni selen. Nakon eksplozije, u vazduhu se talože

Posljednjih godina zabilježen rast broja povrijeđene djece, ali i odraslih osoba Proteklih godina, poručuju iz Doma zdravlja, bilježi se rast broja djece, ali i odraslih koji su se povređivali od različitih pirotehničkih sredstava, a posebno brine činjenica da među povrijeđenima ima i onih sa trajnim invaliditetom. - Stradaju šake, dijelovi šaka, prsti, djelovi lica… Riječ je o dubokim povre-

dama u kombinaciji sa opekotinama koje teško oštećuju funkcionalne dijelove šake, nerve, tetive. Povrede su različite, od onih lakšeg stepena, poput opekotina, ogrebotina i razderotina, do ozbiljnih opekotina kože, naročito na rukama – saopštili su iz Doma zdravlja Podgorica.

otrovni gasovi koje udišemo i koji ostavljaju posljedice po naše zdravlje – ističe se u saopštenju.

ŽELJA

Sve ovo, poručuju iz Doma zdravlja, ukazuje da je najbolja preventiva apsolutno izbjegavanje korišćenja pirotehnike i drugih eksplozivnih i ubojitih sredstava. - Cilj i želja svih nas je da predstojeći praznici proteknu u bezbjednom okruženju, što je svakako izvodljivo bez upotrebe pirotehničkih sredstava – zaključuje se u saopštenju. Nj. B.

U Siti molu održana manifestacija ,,Budi drug, podijeli kiflu“

Vlada Crne Gore dala je saglasnost da se bulevar kroz Donju Goricu zove Bulevar 21. maj. - Budući da od obnove nezavisnosti naše države nije prošlo 50 godina kako je propisano Zakonom o spomenobilježjima, Vlada Crne Gore dala je saglasnost da se Donjogorički bulevar preimenuje u Bulevar 21. maj. Na

ovaj način, Glavni grad trajno obilježava događaj od izuzetnog značaja za državni, društveni, ekonomski i kulturni razvoj Crne Gore, dan kada su građani na referendumu o državno-pravnom statusu obnovili nezavisnost države i dan koji je bitno doprinio međunarodnom položaju i ugledu naše države – saopšteno je na Fejsbuk stranici Glavnog grada. Nj. B.

,,Realna priča“ u Sinepleksu Komedija ,,Realna priča“ danas je na repertoaru bioskopa Sinepleks u 20 i 21:50 sati. Triler ,,Crni Božić“ biće prikazan u 22:20 sati, avantura ,,Džumandži – sljedeći nivo“ u 16:45, 19:10 i 21:30 sati, porodična animacija ,,Patrolne šape“ u 15:45

sati. Ljubavni film ,,Prošlog Božića“ na repertoaru je u 17:30 sati, akcija ,,Stars Wars - uspon Skajvokera“ u 17:15, 19:30 i 22:10, komedija ,,Umiješ li da čuvaš tajnu“ u 20:30, a animacija ,,Zaleđeno kraljevstvo 2“ u 15:30, 16:30 i 18:30 sati. Nj. B.

Dobra djela i humanost pomjeraju granice Nakon uspješnih humanitarnih manifestacija, ,,Diskonektuj se“ i ,,Možemo biti veći“, tokom minulog vikenda u Siti molu održana je i treća ,,Budi drug! Podijeli kiflu“. Iza ovih projekata stoji NVO ,,Dama“, a u posljednjem za ovu godinu u fokusu je bilo prikupljanje igračaka za Dječju bolnicu kao poklon za nastupajuće novogodišnje praznike. Kako je kazala organizatorka Milica Milačić, i ova manifestacija je ispunila očekivanja. - Cilj manifestacije je da djeca nauče da je dijeljenje bitno, te da gradimo normalne i zdrave odnose u društvu. Prikupljen je veliki broj igračaka, poka-

Cilj manifestacije je da djeca nauče da je dijeljenje bitno, te da zali smo da među našim su- cjelodnevna manifestacije gradimo normalne građanima humanost živi i da obuhvatila je nekoliko eduka- i zdrave odnose u postoji dobro srce, samo ga tivnih radionica. Predstavili društvu treba probuditi, a mi to smo uspjeli ovim projektom – kazala je Milačić. Manifestacija je, kao kaže, povezana sa Školom lijepih manira koju je pokrenula sredinom prošlog mjeseca. - Treba poslati poruku roditeljima da uče djecu pravim vrijednostima od malih nogu. Darivanje je humano, njihove igračke ispuniće novogodišnje praznike mališanima koji neće biti u prilici da ih provedu u svom domu. Dobrim djelima i humanošću pomjeramo granice – ističe Milačić. Osim humanog karaktera,

su se Malac genijalac, Edukativno-kreativni centar Mozgalica, vrtić Pinokio, Svici u kosi, mališani iz OŠ ,,Radojica Perović“ i edukativni centar Kvikilend. U zabavnom programu mališani su uživali sa plesnom školom ,,Bjuti“, zatim u predstavi ,,Nodi i Pipi u zemlji igračaka“, a oprobali su se i na reviji ,,Mondaine Models“. - Mislim da smo oborili rekord po broju nasmijane i zadovoljne djece. Uživali su u bogatom programu koji smo pripremili za njih. Nas kao organizatore to mnogo motiviše, trudićemo

se da nastavimo u istom pravcu – kazala je Milačić. Osim djece, Milica kaže da i roditelji uživaju u ovakvim programima. - Sve tri manifestacije su bile izuzetno posjećene. Drago mi je što nam se sve više roditelja javlja, jer im je svakako najbitnije da su njihova djeca srećna – zaključuje Milačić dodajući da će sa ovim projektima nastaviti i u narednoj godini, te da će druga Škola lijepih manira u januaru otvoriti vrata novim polaznicima. Z. KALAČ

Hronika Podgorice

Ponedjeljak, 23. decembar 2019.

Ekipa Pobjede obišla više lokacija u gradu, stanje pod kontrolom

Zatvoren saobraćaj u Bokeškoj ulici od Bulevara Stanka Dragojevića do Njegoševe ulice

Pretvaraju centar grada u pješačku zonu DJEcI KIŠA NE SMETA: Juče kod SC ,,Morača“

ŠETNJA pO KIŠI: U ,,Moskovskoj ulici“

Za 30 sati palo 119 litara kiše

NIvO vODE NIJE prELAZIO KOrITO: Savin potok u Murtovini

ona. Danas je već drugačije, kiša polako prestaje. Vidio sam danas da je Savin potok pod kontrolom – kazao je Pobjedi Igor Milić. Slabija kiša juče je obradovala sugrađane, pa su dan iskoristili za šetnju. - Iskoristila sam danas da izađem malo iz kuće sa djecom. U subotu ih nijesam mogla izvesti niđe zbog nevremena, ali danas, kada se kiša smirila, idealan je dan za šetnju u kabanicama i šljapkanje po baricama – kazala je ekipi Pobjede sugrađanka Ana Bojović. Danas u jutarnjim časovima, najavljuje Micev, padaće slabija kiša, a već sredinom dana uslijediće prestanak kiše i razvedravanje. Narednih dana, dodaje Micev, biće suvo vrijeme. Nj. B.

Praviće ukrase i bogatiti vokabular

Danas u 19 sati počinje kreativna radionica za djecu osnovnoškolskog uzrasta pod nazivom „Ukrasne bombice“. - Na ovoj radionici djeca će ukrašavati bombice dekupaž tehnikom. Cilj radionice je usvajanje novog znanja i vještina, razvijanje kreativnosti i fine motorike šake i prstiju, kao i priprema za novogodišne praznike. Mogućnost prijavljivanja imaju djeca od sedam do 12 godina. Broj mjesta je ograničen na 15 – saopšteno

pOrASTAO NIvO MOrAČE: Juče na Skalinama

Nj. B.

U Gimnaziji ,,Slobodan Škerović“ u toku zanimljiv projekat

Ove sedmice tri novogodišnje radionice

Igračkoteka i Razvojni centar udruženja Roditelji za kraj ovogodišnjeg kreativno-edukativnog programa pripremio je još tri besplatne novogodišnje radionice. Ova sedmica rezervisana je za ukrašavanje bombica i pravljenje ukrasa. Osim toga, mališani će bogatiti vokabular uz konstruktivan novogodišnji razgovor uz divnu priču kako Maca Keti upoznaje Djeda Mraza.

prOhODNO: Ulica Boška Buhe u Vranićima

I. BOŽOVIĆ

U Podgorici je u toku subote i nedjelje do 13 sati palo 119 litara kiše po kvadratnom metru. Za razliku od subote, kada je pljusak zadao muku vozačima usporivši saobraćaj, jučerašnji dan obilježila je slabija kiša. Ekipa Pobjede obišla je centar grada, dio Preko Morače, Vraniće, Murtovinu, Stari aerodrom. Manje lokve po ulicama, građani u šetnji sa kišobranima, Savin potok čiji nivo vode nije prelazio korito – slika je jučerašnjeg dana. Branko Micev iz Odsjeka za analizu i prognozu vremena u Zavodu za hidrometeorologiju i seizimologiju kazao je za Pobjedu da je u Podgorici za 30 sati palo 119 litara kiše po metru kvadratnom. - U subotu i nedjelju do 13 časova, za nekih 30 sati palo je 119 litara kiše po kvadratnom metru – kazao je Micev. Subotnji pljusak, ističe sugrađanin Igor Milić, zadao je glavobolju vozačima. Bilo je kritično u Zmaj Jovinoj ulici i na Bulevaru Veljka Vlahovića, u blizini stadiona Fudbalskog saveza Crne Gore. - U subotu je bilo haotično. U Zmaj Jovinoj ulici na Starom aerodromu bila je baš velika voda, pala mi je maska od automobila. Kritično je bilo i na Bulevaru Veljka Vlahovića, u blizini stadi-

Saobraćaj za sve vrste motornih vozila zatvoren je u Bokeškoj ulici od Bulevara Stanka Dragojevića do Njegoševe ulice, radi promjene režima saobraćaja i stvaranja pješačkih zona u užem centru grada. Dostavnim vozilima biće omogućeno kretanje u periodu od šest do 10 sati. - Upozoravamosve učesnike u saobraćaju dapomenutozatvaranje Bokeške ulice, podrazumijeva promjenu režima saobraćaja i u Njegoševoj ulici,tako što će se kretanje vozila preusmjeriti suprotno od dosadašnjeg i to u smjeru od Bulevara Ivana Crnojevića, preko Njegoševe ulice ka Trgu nezavisnosti i dalje uobičajenim trasama – saopšteno je iz PG Biroa. Fazno zatvaranje ulica za saobraćaj u cilju pretvaranja centra grada u pješačku zonu počelo je u subotu. U prethodnom periodu, podsjećaju iz PG Biroa, pristupilo se izradi studije o saobraćaju i revitalizaciji centra grada, čija se završetak uskoro očekuje. - Studija će analizirati i ponuditi moguća rješenja za regulisanje mirujućeg saobraćaja u najužem gradskom jezgru, a pritom i razmotriti mogućnosti o ukidanju kolskog saobraćaja. Veći evropski i svjetski gradovi u potpunosti su isključili saobraćaj u svojim centrima, na taj način dajući im primarnu pješačku funkciju, pa vjerujemo da će ova praksa i podgoričkom centru vratiti stari sjaj, naravno uz uključivanje novih sadržaja koje će naše sugrađane vratiti centru – zaključuje se u saopštenju.

je iz udruženja. U srijedu u 19 sati biće održana radionica ,,Čigrališna Nova godina.“ - Na radionici ćemo čitati novogodišnju priču ,,Maca Keti upoznaje Djeda Mraza“, autorke Nikolete Novak. Priča o maci Keti će nas podsjetiti koliko je važno biti dobar i pomagati drugima, u prazničnim danima, ali i tokom čitave godine. Razgovaraćemo o značaju dobročinstva i učiti šta su pravi darovi koje treba da uručimo našoj porodici i prijateljima. Želja je da se ovim aktivnostima kod djece bogati rječnik, podstakne mašta, razmišljanje i izražavanje, kao i kreativnost i razvoj sitne motorike. U petak u 19 sati uslijediće još jedna kreativna novogodišnja radionica „Sneško Smeško“. - Djeca će u duhu novogodišnjih praznika razvijati kreativnost i maštu – ističe se u saopštenju. Nj. B.

Matematikom do umjetnosti U Gimnaziji „Slobodan Škerović“, uz podršku direktorice Zoje Bojanić-Lalović, realizovan je zanimljiv projekat „Od prave linije do umjetnosti“, koji je osmišljen kao niz radionica koje se održavaju u osnovnim školama. Učesnici radionica su gimnazijalci, koje je profesorica matematike Mirjana Pješčić prethodno obučila za rad na zadatu temu i učenici sedmih i osmih razreda osnovnih škola. Osnovci su se kroz uvodno predavanje gimnazijalke Natalije Vujošević i praktičan rad u grupama, uz instrukcije gimnazijaca, upoznali s primjenama matematičkih pravila, crtanja, likovnih, statičkih elemenata (parabole, kružnice, elipse) korišćenjem isključivo pravih linija – tangenti, čijim kombinovanjem nastaju mala umjetnička djela. - Primjenom modularne aritmetike, crtajući po pravilima tablice množenja, upoznaju se sa slikama poznatih matematičkih krivih – epicikloida, a nekoliko učenika i s osnovama crtanja umjetničkih mandala, uz pomoć umjetnički nadarene Natalije. Rezultat ove nesvakidašnje saradnje su umjetnički radovi nastali strpljivošću i kreativnošću učesnika i osmjesi na licima osnovaca nakon završenog, na prvi pogled komplikovanog zadatka – saopšteno je iz Gimnazije ,,Slobodan Škerović“. Ovim projektom, ističu oni, podstaknut je

razvoj socio-emocionalnih vještina, kao što su empatija, kreativnost, timski rad i slično, s obzirom na to da su učenici koji danas pohađaju Gimnaziju radili s učenicima u njihovim nekadašnjim osnovnim školama. - Povratak u nekadašnje učionice i susret s nastavnicima škole u kojoj su započeli obrazovanje pojačava značaj ovog projekta. Takođe, učenici osnovnih škola dobili su mogućnost da percipiraju sve kvalitete jednog učenika ili jedne učenice Gimna-

LINIJE KOJE UMJETNOST ZNAČE: Sa radionice

zije – ističu iz ove škole. Radionice je osmislila i vodila profesorica matematike Mirjana Pješčić – članica tima „Moje vrijednosti i vrline“ Gimnazije „Slobodan Škerović“, kojim koordinira pedagogica Vanja Rakočević. Uz podršku ostalih članova tima, radionice su uspješno realizovane u saradnji s nastavnicima matematike iz pet osnovnih škola: „Maksim Gorki“, „Štampar Makarije“, „Sutjeska“, „Oktoih“ i „Milorad Musa Burzan“. I.M.

Feljton

Ponedjeljak, 23. decembar 2019.

KOMITSKO-NARODNA BORBA - DECEMBAR 1919 – JANUAR 1921.

Dvije godine bosi, gladni i žedni po snijegu i ledu » Piše: Slobodan ČUKIĆ Komite su nakon okršaja kod Božurovog brda 17. decembra 1919. razoružale vojnike i svukle ih gole, a onda četvoricu poslali ka obližnjoj Trubjeli dok su za mrtve i ranjene kasnije došla kola. Posada na Trubjeli je kasnije tvrdila da nije čula pucnjavu zbog jakog vjetra. Razoružani vojnici su kasnije tvrdili da su komite navodno htjele da ubiju i one koji nijesu bili ranjeni, ali da je to spriječio njihov vođa, poručnik Krsto (Kosta, S.Č.) Radović. On je prema izvještaju „rekao da im je dosta i ovo, no pustite tu fukaru neka idu posadi na Trubjelo i kažu da ih private; i neka kažu gardi i njihovom komandiru u Nikšiću kako mi umemo da ka ž n j ava m o i z d a j n i ke “ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1076-1077). Dakle, komite su vojnicima pucali preko glava što jasno govori da nijesu imali namjeru da ih pobiju. Pukovnik Svetozar Bogdanović je u izvještaju o tome kukao na sav glas nad svojom vojskom zbog toga što su bili „prozebli i isprebijani“ (isto). Ovaj se nitkov nije bunio kada su u nikšićke tamnice trpane trudnice i žene sa malom đecom.

PO PLANINAMA

Ivan Bulatović izvještava da su iza napada na Morakovo (19. decembra 1919. po starom) „Rovčani, nekoliko Pipera i Bjelopavlići pošli opet za Rovca“. Načelnik okruga Kolašinskog je 26. decembra izvijestio Iva Pavićevića da su komite sa strane (,,banditi stranci“) napustili Rovca i pošli u pravcu Nikšića, dok su se rovački komiti nalazili većinom kod svojih kuća. Dodao je i da su ,,naših 18 privrž e n i k a p o š l i d a Iv a n a Bulatovića ubiju ili živog uhvate“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1127). Ivan Bulatović piše u svom izvještaju da su se komite po povratku iz Župe Nikšićke zadržali pri planini krajem ro-

identičnost utvrđena po odijelu, rukama a naročito po prstenju na ruci“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1236). O pogibiji ove dvojice posvjedočio je i komandir Krsto Zrnov Popović u Gaeti 1920. godine. „Krsto Dragov Popović iz sela Lipe i Ivan Filipov Roganović iz sela Trnjine kao komite poginuli u borbu ... U Cuce vojska ih je našla još žive i kundacima od pušaka izlomili im glave, onda su pokupili okolni narod nagoneći ih da se zajedno u kolo fataju sa Srbijancima oko njih dva mrtva, govoreći narodu ovako će svaki svršiti ko nije za Srbiju i tako su ih držali neukopate 4 dana. Majku Ivanovu Jovanu, staru oko 70 godina, našli su Srbijanci đe kupi ostatke od razkomadanog sina pa su je palicama istukli i za pletenice vukli“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, str. 1556).

SPISAK

Arhimandrit Nikodim Janjušević

Nikola Đilas

Nastavljamo s objavljivanjem djelova knjige „Početak srpske okupacije – komitska borba i narodna golgota 1918-1920“. Prvih osam poglavlja objavili smo krajem 2018, deveto i deseto u maju i junu 2019, jedanaesto i dvanaesto u avgustu i septembru 2019, trinaesto, četrnaesto, petnaesto i šesnaesto u oktobru i novembru 2019. Sada pred čitaoce donosimo period od decembra 1919. do januara 1921. godine (17-22. poglavlje) vačkih sela, te da su 23. decembra 1919. (po starom) pošli svojim kućama. „Međutim već sjutradan poslano je ponovo jedno odjeljenje protiv nas, koje nijesmo sačekali, jer nijesmo bili spremni za borbu te smo otišli u planine“ (Izvještaj komandanta Ivana Bulatovića od 29. oktobra 1921. godine, Zbornik dokumenata „Rovačka republika“, 2002, 100). O tome se govori i u izvještaju okupacionih vlasti u Kolašinu. U Rovce je upućeno 45 žandarna i tri voda „ovdašnje leteće čete“ pod komandom kapetana Nikole Đilasa. Preduzeta je akcija protiv „od-

metnika“ i njihovih jataka u Rovcima. Odred je u Vlahovićima uhvatio pet „privrženika odmetničkih“. „Glavni odmetnici i njihove vođe posakrivali su se po pećinama planinskim, a većina u Ivčev do. U kućama Vlahovića nema nikoga od sposobnih muških, već su se razbegli“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1222).

U SNIJEGU I LEDU

Ivan Bulatović pripovijeda o tome što je u planinama zadesilo rovačke komite: „Zimu smo prezimili u brdima u najvećoj bijedi i oskudici i snijegu od 2-3 metra, mnogi

Ustanički vođa Krsto (Kosta?) Radović je svojim komitama naložio da puste razoružane neprijateljske vojnike: On je prema izvještaju „rekao da im je dosta i ovo, no pustite tu fukaru neka idu posadi na Trubjelo i kažu da ih private; i neka kažu gardi i njihovom komandiru u Nikšiću kako mi umemo da kažnjavamo izdajnike“

Rovačke planine

Stara rovačka kuća

od nas ili su umrli od zime ili su im otpali prsti sa ruku ili nogu, te su u takvom stanju se vratili i predali Srbijancima, koji su ih odma zatvorili“ (Izvještaj komandanta Ivana Bulatovića od 29. oktobra 1921. godine, Zbornik dokumenata „Rovačka republika“, 2002, 100). O ovome imamo i jedno posredno svjedočenje koje je dr Bogdan Sekulić (70) saopštio autoru ovih redova. On navodi da je kao dječak, negdje prije 1960. godine, slušao svjedočenje nekadašnjeg komitskog vođe Vuksana Minića. Pripovijedajući o tim iskušenjima, Minić je pričao da su se komite u planini, da bi preživjeli hladnoću, morali uvlačiti u krošnje drveća preko kojih je bio debeo sloj snijega, jer im je tu bilo toplije. Arhimandrit Nikodim Janjušević je vjerovatno mislio

baš na te nevolje kada je zapisao: „Dvije godine: go, bos, gladan i žedan, u ledu i snijegu, a pod vedrim nebom u crnogorskim planinama, borio sam se protivu neočekivanog nasilja srbijanskog“ („Montenegrin herald“, Detroit, april, 1923). Sa ovim za neko vrijeme skrećemo pogled sa zbivanja u Rovcima. Prvi naredni događaji u tom plemenu, o kojima je takođe izvijestio komandir Ivan Bulatović, odigraće se u martu 1920. godine kada će srpske trupe u Rovcima počiniti strahovita zvjerstva.

HEROJSKA POGIBIJA

Osvrnućemo se i na jedan detalj iz borbi u Cucama. Nikšićke komite pominju da su „kontra-komiti potajno u Cucama kod Bate iz zasjede ubili naše dvije komite Ivana Roganovića i Krsta Popovića“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1997, Bar, str. 14301443). O njihovoj pogibiji govori se i u okupacionim dokumentima. Načelnik sreza Čevskog javio je 13. decembra 1919. (po starom) da se patrola sa Bate sinoć sukobila sa „banditima“ u Zovini i poslije kratke borbe poginuli su „banditi“ Ivan Roganović iz Trnjina i Krsto D. Popović iz Lipe (koga treba razlikovati od komandira Krsta Zrnovog Popovića koji je takođe bio iz Lipe). Dodaje se da je Krsto Popović „u borbi upotrebio bombu, da ga ranjena ne uhvate, koja mu je raznijela glavu, ali je njegova

Pukovnik Stojan Popović izvijestio je Milorada Mihailovića da je vojska kod poginulog Ivana F. Roganovića pronašla spisak ustanika u srezu Čevskom. Po tom dokumentu, iz Cuca ih je bilo 153 (iz Zaljuti 82, iz Grebica 50, iz Malo Cuca 11, iz Trešnjeva 10), sa Čeva 40, iz Bjelica 50, iz Zagarača 30, iz Pješivaca 130, iz Njeguša 30, iz Ćeklića 20, iz Cetinja 20 – ukupno 473 („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1197).

OPŠTI PROGON

Pomenuti spisak ustanika je i detalj koji nas uvodi u priču o velikom progonu komita i civila koji je započet krajem decembra 1919. Milorad Mihailović je 16. decembra (po starom) odobrio namjeru Stojana Popovića da od 20. decembra (po starom) započne opšti progon. „Odobravam Vašu nameru da otpočnete od 20. gonjenje. Gonjenje mora biti bez prestanka i kontinuelno. Ako se odmetnici ne mogu odmah svi pohvatati i pobiti, bar im se ne sme dati vremena da se odmore fizički i duševno. Vi imate čime smenjivati vaše goneće delove a oni to nemaju ... Goneći delovi moraju biti u stalnom pokretu. Čim se završi formiranje letećih četa poslaću Vam za prvi mah bar jednu. Imaćete dovoljno snage...“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 1086). Međutim, priroda se postarala da za kratko omete Popovićev naum. Oko 20-21. decembra (po starom) počeo je da pada snijeg koji je brzo zavijao puteve i onemogućio kretanje okupacionim trupama („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1103). Ista je situacija bila i oko 29. decembra (isto, 1109). Planirane operacije su mogle započeti tek za nekoliko dana, početkom januara 1920. (po starom). (Nastavlja se)

Drugi pišu

Ponedjeljak, 23. decembar 2019.

» Piše: Dragan Bursać U porodici Zildžić, u porodici uglednog sarajevskog zanatlije, proizvođača zvona, te 1903. godine rodila se kćerka Ševala. Malo, premalo znamo o njoj, a trebali bismo znati sve. Danas se fakultetske diplome kupuju na kilogram, danas one na Balkanu (gotovo) da i nemaju nikakvu vrijednost. A obezvrijeđene su upravo zbog nakupaca kvaziznanjem i fakulteta krajputaša, koji štampaju bezvrijedni papir. Istinsko znanje, sa istinskim pisanim tragom, koji se diplomom zove ovdje je potpuno potcijenjeno, jer ljudi nisu svjesni koliko je skup životni put nekoga ko želi da se obrazuje. Sa druge strane, položaj žene, obrazovane žene ostaje gotovo tabuiziran i skrajnut sa mejnstrim tokova, koje proizvodi i kreira i danas dominantno „muško društvo“. Kakva šteta!

Film za Oskara kOji nije snimljen

A ova zemlja, ovaj svijet i ovo podneblje imaju heroinu po kojoj se može snimiti oskarovski film. Znate li ko je uopšte Ševala Zildžić? Rodila se u porodici uglednog zanatlije Zildžića 1903. godine, živjela okružena roditeljskom ljubavlju, ali vrlo dobro svjesna da je svijet Orijenta, koji se stapa sa austrougarskim svijetom okupiranog Sarajeva i Bosne čini vrlo vidljivu barijeru između neobrazovanog i obrazovanog puka. Ako je to bila barijera, onda je obrazovanje žene bila nemoguća misija, nedopustiv i velik jaz. Obrazovanje djevojčica bio je puki zakonski formalizam, sveden na nekoliko godina u osnovnoj djevojačkoj školi. Znala je to Ševala bolje od ikoga. Znala je kakav je položaj žene, pogotovo položaj žene muslimanke na početku dvadesetog stoljeća ovdje na Balkanu. Uz podršku roditelja,

Istorijski razgovor reisa Čauševića i djevojčice Ševale Prije 100 godina, Ševala Zildžić tražila je odobrenje za nastavak školovanja, postavši prva ljekarka muslimanka u Kraljevini Jugoslaviji kakva je i danas rijetka, Ševala je završila osnovnu djevojačku školu i našla se i bukvalno i figurativno ispred vrata Muške gimnazije u Sarajevu.

poglavara svoje vjerske zajednice dozvolu za dalje školovanje. I dobija je!

razgOvOr prije tačnO 100 gOdina

I da se razumijemo, ovo nije pobjeda samo pojedinca, mlade osobe i žene. Ne, ovo je pobjeda i Islamske zajednice u BiH, koja je sebi, ali i svijetu tada, prije jednog vijeka, pokazala koliko je progresivna. No, Ševala je sa svojim roditeljima upala u mnogo strašniji svijet, svijet mahale koja ne prašta, to je taj retrogradni svijet koji proždire svakog ko se uzdigne iznad prosjeka. A Ševala je bila visoko gore, kao svjetionik prosvijećeni, dakle idealna meta. „Kamenjem su je sarajevski momci sačekivali kad se vraćala iz škole, pa je babo morao u fijakeru odvoziti i dovoziti, da joj glavu ne razbiju“, reći će mnogo kasnije njen sin Mirza Iblizović, a ostaće zabilježeno u sarajevskom Startu. Ostaće u povijesti zabilježeno i to da je Ševala gledala kako zbog njenog školovanja trpi i porodica. Majci Aiši lokalni trgovci nisu htjeli prodavati robu, jer joj kćerka ide u „mušku školu“. Ali Ševalu ništa spriječiti nije moglo da kupi i upija znanje, da ide dalje. Po završetku gimnazije upisuje Medicinski fakultet u Zagrebu i konačno 1931. godine diplomira. I tako i zvanično postaje prva ljekarka muslimanka u Kra-

Vratimo se stoljeće unazad. Bilo je to prije tačno 100 godina, 1919. a Muška gimnazija nije tek tako nosila to ime. Jer u tadašnjoj Kraljevini SHS više i visoko školovanje za žene je bilo misaona imenica. Sarajevo nije bilo izuzetak. I zamislite sad djevojčicu od 16 godina kako drhturi pred tim vratima strašnog, velikog, muškog svijeta, koji joj je izgledao trajno zapečaćen i zatvoren. Zamislite kako nesigurno otvara vrata na kojima je golema kvaka i čuje dječačke povike na sve strane. A onda ih naglo zatvara. Ne, neće tako. Otići će sa ocem baš kod reisa i pitati ga za dozvolu. Da kasaba ne pere usta sa njom i njenom porodicom. I Ševala je otišla do tadašnjeg reisul-uleme Čauševića i tražila zvanično odobrenje za nastavak školovanja. To u današnjem svijetu izgleda čudno, u svijetu gdje je pristup znanju podrazumijevajući, ali gdje rijetko ko koristi taj pristup. Sa univerzalne tačke, razgovor reisa Čauševića i djevojčice Ševale bio je transcivilizacijski, bio je toliko golem, da mi to ni ne možemo pojmovno i sadržinski obuhvatiti. Jedna mlada djevojka, muslimanka, traži od

HerOj reis i kamenOvanje Ševale

ljevini Jugoslaviji. Koliko je važna ova vijest, ovaj podatak za povijest ne samo naše zemlje, nego i ovog dijela svijeta, svjedoči i fakt da je o ovome izvijestio i najpoznatiji list na svijetu New York Times. Kako se navodi u Startu, predaji diplome prvoj ljekarki Bošnjakinji i prvoj bračnoj vezi dvoje ljekara Bošnjaka, posredstvom zagrebačkog dopisnika, objavljena je i u New York Timesu. A njen privatni život? Ševala se udala za Muhameda Iblizovića, nekadašnjeg studenta filozofije, koji je napustio društven e n a u k e , i z r a ž av a j u ć i solidarnost sa Ševalom i takođe završio medicinu. Odmah po diplomiranju Ševala počinje raditi kao demonstratorica na zagrebačkom fakultetu. Međutim, kada joj je ponuđeno mjesto asistentice, ona se odlučila vratiti u rodno Sarajevo. I da, pogađate, čekala je dvije godine ne bi li se neko smilovao i ponudio joj posao. Povijest će zapisati da je Ševala Zildžić Iblizović počela raditi u Gradskoj bolnici, na Infektivnom odjeljenju državne bolnice, u Higijenskom zavodu, a karijeru je završila kao specijalistica, ginekologinja i pedijatarica u školskoj poliklinici dr. Mare Kurtović 1962. godine. Povijest će isto tako zabilježiti da je Ševala u Drugom svjetskom ratu, kada bolnica nije radila, nalazila načina da u okupiranom Sarajevu pomogne svim potrebitim ljudima,

Za one koji ne znaju, a mnogo je takvih, BH Pošta je 2002. godine izdala poštansku markicu sa likom Ševale Zildžić

dakako bez obzira na vjeru, naciju, socijalno porijeklo.

i gdje smO danas?

Umrla je 1978. godine od posljedica tumora. Nakon njene smrti časopis Medicinski arhiv objavio je tekst In memoriam u čijem završnom dijelu piše: „Smrću doktorice Ševale naša medicinska javnost, posebno školska medicina, izgubila je svog doajena. Sarajlije su izgubile jednu dragu ličnost, a pacijenti ljekarku humanistu, spremnu da pomogne u svako vrijeme i na svakom mjestu. Društvo ljekara Bosne i Hercegovine smrću doktorice Ševale Zildžić-Iblizović izgubilo je svog vrijednog i uglednog člana. (Redakcija, 1978, p. [431])“ Za one koji ne znaju, a mnogo je takvih, jedna ulica u Sarajevu nosi ime po doktorici Ševali Zildžić Iblizović. Za one koji ne znaju, a mnogo je takvih, BH Pošta je 2002. godine izdala poštansku markicu sa njenim likom. A sve je počelo prije stotinu go-

KLASA OPTIMIST

Lepa Brena i namrštena generalska strašila » Piše: Ante TOMIĆ Četvorica hrvatskih generala pobunili su se protiv Lepe Brene. Zar to ne zvuči kao vic? Kad netko krene pričati da je umirovljene visoke časnike Hrvatske vojske naljutio zagrebački nastup jedne srpske pjevačice, refleksno ćete podignuti obrve i osmjehnuti se očekujući da je to jedna od onih šala u kojima Mujo ulovi zlatnu ribicu, zeko se napuši indijske konoplje, a plavuša pleše ispod semafora. Ovo je, međutim, istina. Zbilja se dogodilo, premda je gluplje od gotovo svega što su Mujo, Haso, zeko, mali Ivica, Cigo, Crnogorac, plavuša, policajac i svi drugi izmišljeni junaci viceva zajedno ikad napravili. Čitajući ogorčeno pismo koje su javnosti uputili Ivan Tolj, Ivan Kapular, Marinko Krešić i Mile Ćuk, teško je ustvari shvatiti zašto su u posljednjem ratu naši pobijedili. Zagonetka je kako nam je to uspjelo. Ako su ovo bili naši najbolji borci, mnogostruko odlikovani najviši zapo-

vjednici, jedva se možete zamisliti kakve su pameti bili oni ispod njih, pukovnici, potpukovnici, bojnici, satnici, natporučnici i vodnici, a da obične vojnike i ne spominjemo. Sretna je okolnost da od ove četvorice čak trojica nisu bili vojnici u tradicionalnom smislu, muškarci prekaljeni u borbi, junaci koji bi se blatnjavog i krvavog lica s pištoljem u ruci uspravili iznad rova i promuklo pozvali na juriš, neustrašivo poveli svoje ljude u slavnu smrt pod neprijateljskim rafalima. Ćuk je kao Tuđmanov tjelohranitelj većinu vremena drijemao u naslonjaču ispred predsjednikova ureda, Krešić je bio zauzet političkim radom, dok je slabunjavi katolički pjesnik Tolj u zvanju glasnogovornika širio takozvanu istinu o Hrvatskoj. Autobiografski zapisi Ivana Tolja iz 1991. godine, kad je s bombama u džepovima hodao noću po Saboru, više nekako pripadaju žanru humorističke, nego herojske proze. On, Krešić i Ćuk rat su uglavnom proveli na suhom i toplom, izvan dometa svega pješačkog i većine topničkog srpskog oružja, i zbog toga

im dugujemo našu vječnu zahvalnost. Da su oni bili na terenu i zapovijedali jedinicama, rat bi vjerojatno do dana današnjeg još trajao, a nije isključeno ni da bi Srbi pobijedili. No, vratimo se na Lepu Brenu i njezine nedavne nastupe u zagrebačkoj Areni. Najveći koncertni prostor u nas, koji većina pjevača ni napola ne bi mogla napuniti, velika zvijezda novokomponirane narodne muzike je dvaput uzastopno rasprodala. Pjevala je u dvije večeri pred više od trideset tisuća, izazivajući na trenutke potpuno raspamećenje u publici. Gotovo da biste pomislili da je posjetitelji-

ma netko nešto stavio u piće ili pustio nekakav opaki nervni plin u klimatizaciju sportske dvorane. Kako inače objasniti činjenicu da je u zemlji, u kojoj je na posljednjem popisu bio tristo trideset jedan Jugoslaven, što čini beznačajnih nula cijelih nula nula sedam posto stanovništva, čak trideset tisuća naših ljudi, Hrvata i katolika, bez razlike, i ženskih i muških, uglas oduševljeno pjevalo: „Ja sam Jugoslovenka“. Kako bilo i što god se dogodilo, bio je to ipak samo koncert, bezazleni večernji izlazak. Ako i ne volite Lepu Brenu i novokomponiranu narodnu muziku, Lepa Brena

narod se, sudeći po snimkama, odlično zabavljao. Bilo mu je lijepo, a znate kako su takvi lijepi trenuci rijetki u ovim ružnim vremenima. „Jugoslavenku“ su, ne sumnjam, u Areni pjevali i mnogi glasači desnice, koji su sutradan ujutro bili u župnoj crkvi na misi. Bez krivnje, opušteno i nasmijano su se pjevačici pridružili u refrenu, ne kontajući da je to nekakav veleizdajnički čin, da bi nekakvo zlo moglo izaći iz domoljubne pjesme iz jednoga davnog vremena, jedne mrtve i zaboravljene zemlje. Naposljetku, to je pjesma, a od pjesama nam, ako baš ne pozivaju na rasnu, vjersku ili nacionalnu nesnošljivost i nasilje, ako u njima nema ustaških pozdrava i stihova poput „Mene moja naučila strina, svim Srbima pička materina“, ne prijeti nikakva opasnost. Prepoznalo je to i naše zakonodavstvo. U Republici Hrvatskoj zajamčena je sloboda pjevanja čega god hoćete, i klapskih, i tamburaških, i starogradskih, i rokerskih, pa i, ako vam je volja, Brenine „Jugoslovenke“. Za to su se, majku mu, najbolji među nama borili, ili barem Ćuk, Krešić,

dina, prijateljskim razgovorom jednog reisa i jedne djevojčice. I ne, nije to bio samo razgovor vjerskog službenika i mlade osobe, to je bio civilizacijski skok, pomak koji je doveo do toga da slobodno možemo pristupiti znanju svijeta, bez obzira na pol i vjerska uvjerenja. Možemo, ali na žalost, to rijetko činimo. A šta bi danas na instant-diplome i carstvo neukosti rekla doktorica Ševala Zildžić Iblizović, kćerka zanatlije koji pravi zvona, djevojčica koja je postala specijalistica ginekologije i pedijatrije? I šta mi svi znamo o doktorici Ševali? Gotovo ništa. Na sramotu svih nas. Ali da nije bilo nje, ne bi imali plejadu žena liječnika, koje su na ovaj ili onaj način obilježile naše živote i ne bi Sarajevo i Bosna svijetu mogli pokazati koliko su multikulturalni i civilizacijski napredni i kada je obrazovanje u pitanju. I gdje smo danas, stotinu godina poslije jednog razgovora djevojčice i reisa?

Kapular i Tolj tvrde da su se borili, iako za to nema nikakvog dokaza, da nitko više ne završi u zatvoru, modar od batina, jer je nešto pogrešno pjevao, jer su ga dušmani prijavili da je večer prije u birtiji pijan tulio „Ustani, bane“ i „Vilu Velebita“. Pismo četvorice umirovljenih vojnih časnika upravo to čini, vraća nas u vrijeme otprije dvadeset pet, trideset godina. Pamtite svakako slavni govor Vlade Gotovca iz ljeta 1991. pred zgradom Komande Pete vojne oblasti kad je Blagoja Adžića i Veljka Kadijevića nazvao generalskim strašilima. E, vidite, upravo su to postali Mile Ćuk, Marinko Krešić, Ivan Kapular, Ivan Tolj, namrštena generalska strašila. Predstavljaju se osloboditeljima, a mašu batinom i zazivaju diktaturu u kojoj će biti strogo propisano što se smije, a što ne smije pjevati. Sretna je okolnost, rekao sam već, da oni nisu bili baš pravi generali, ozbiljni vojnici, već kancelarijski ćate, bezveznjaci za politički rad koji su postali ratni vojni invalidi kad su se ozlijedili klamericom. Slabunjavi katolički pjesnik meni je od njih četvorice najsmješniji. Da Ivan Tolj sjedne za stol nasuprot Lepoj Breni, dao bih se u šta god hoćete okladiti da bi mu stasita plava pjevačica iz Brčkog oborila ruku.

PODGORICA TEL: 020/406-800, 020/406-801

UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Uprave za izvršenje krivičnih sankcija 1. Samostalni/a savjetnik/ica III - Sektor za zdravstvenu zaštitu, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti medicinskih naukamedicina - položen strucni ispit za rad u državnim organima - licenca za rad - najmanje dvije godine radnog iskustva Napomena oglasa: -Predviđena je provjera psihofizičke sposobnosti u skladu sa Pravilnikom o vrsti, načinu, obimu i rokovima za obavljanje zdravstvenih pregleda zaposlenih na radnim mjestima sa posebnim uslovima rada odnosno povećanim rizikom. -Predviđeno je utvrđivanje dostojnosti za obavljanje poslova u Upravi u skladu sa Pravilnikom o utvrđivanju dostojnosti za obavljanje poslova u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto,- Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove),- fotokopija biometrijske lične karte,- diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja,- uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti,- dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu,- uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima. Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodredeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu. Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku Uprave za kadrove za sprovodenje oglasa.Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta ce se sprovesti u skladu sa clanom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (»Sl. list Crne Gore«, br. 2/18)i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (»Sl. list Crne Gore«, br. 50/18) . Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i prakticnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa. Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, nacina ra-

Ponedjeljak, 23. decembar 2019.

da i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima. Pisani test izraduje se u elektronskoj formi, pod šifrom. O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www. uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere.Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Ivana Radulovic tel: 020/202-291; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Uprave za izvršenje krivičnih sankcija 1. Viši/a savjetnik/ca III - Sektor za rad, Odsjek za rad, Grupa za proizvodnju, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti poljoprivrednih nauka-stočarstvo - položen strucni ispit za rad u državnim organima - najmanje jedna godina radnog iskustva na poslovima u VII1 ili VI nivou kvalifikacije obrazovanja Napomena oglasa: -Predviđena je provjera psihofizičke sposobnosti u skladu sa Pravilnikom o vrsti, načinu, obimu i rokovima za obavljanje zdravstvenih pregleda zaposlenih na radnim mjestima sa posebnim uslovima rada odnosno povećanim rizikom. -Predviđeno je utvrđivanje dostojnosti za obavljanje poslova u Upravi u skladu sa Pravilnikom o utvrđivanju dostojnosti za obavljanje poslova u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija Potrebna dokumentacija:- obrazac prijave na slobodno radno mjesto,Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove),- fotokopija biometrijske lične karte,- diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja,- uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti,- dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu,- uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima. Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodredeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu. Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku Uprave za kadrove za sprovodenje oglasa.Uz prijavu na oglas potrebno je

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci). • Položen stručni ispit za rad u državnim organima. Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata. Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta ce se sprovesti u skladu sa clanom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (»Sl. list Crne Gore«, br. 2/18)i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (»Sl. list Crne Gore«, br. 50/18) . Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i prakticnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa. Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, nacina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima. Pisani test izraduje se u elektronskoj formi, pod šifrom. O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www.uzk. gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere.Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A

Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Ivana Radulovic tel: 020/202-291; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Sekretarijata za razvojne projekte 1. Viši/a savjetnik/ca III - Odsjek za pripremu, analizu i monitoring investicionih ugovora, Sektor za praćenje statusa i dinamike projekata, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti društvenih nauka pravo - položen strucni ispit za rad u državnim organima - poznavanje rada na računaru (word) - najmanje jedna godina radnog iskustva na poslovima u VII1 ili VI nivou kvalifikacije obrazovanja Potrebna dokumentacija:- obrazac prijave na slobodno radno mjesto,Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove),- fotokopija biometrijske lične karte,- diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja,- uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti,- dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu,- uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima. Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodredeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu. Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku Uprave za kadrove za sprovodenje oglasa.Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www.uzk.gov.me).

U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta ce se sprovesti u skladu sa clanom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (»Sl. list Crne Gore«, br. 2/18)i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (»Sl. list Crne Gore«, br. 50/18) . Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i prakticnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa. Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, nacina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima. Pisani test izraduje se u elektronskoj formi, pod šifrom. O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www. uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere.Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Sekretarijata za razvojne projekte Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Nataša Boljević tel: +38269157893; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me

Ponedjeljak, 23. decembar 2019.

UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Uprave za izvršenje krivičnih sankcija 1. Referent/kinja - medicinski/a tehničar/ka - Sektor za zdravstvenu zaštitu, - Izvršilaca: 3, na neodređeno vrijeme - IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Medicinska škola - medicinski tehničar/sestra - položen strucni ispit za rad u državnim organima - položen stručni ispit u zvanju medicinski tehničar - najmanje jedna godina radnog iskustva Napomena oglasa: -Predviđena je provjera psihofizičke sposobnosti u skladu sa Pravilnikom o vrsti, načinu, obimu i rokovima za obavljanje zdravstvenih pregleda zaposlenih na radnim mjestima sa posebnim uslovima rada odnosno povećanim rizikom -Predviđeno je utvrđivanje dostojnosti za obavljanje poslova u Upravi u skladu sa Pravilnikom o utvrđivanju dostojnosti za obavljanje poslova u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija Potrebna dokumentacija:- obrazac prijave na slobodno radno mjesto,Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove),- fotokopija biometrijske lične karte,- diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja,- uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti,- dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu,- uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima. Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodredeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu. Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku Uprave za kadrove za sprovodenje oglasa.Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta ce se sprovesti u skladu sa clanom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (»Sl. list Crne Gore«, br. 2/18)i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (»Sl. list Crne Gore«, br. 50/18) . Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i prakticnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa. Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, nacina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog

mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima. Pisani test izraduje se u elektronskoj formi, pod šifrom. O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www. uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere.Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Nataša Boljević tel: +38269157893; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Uprave za izvršenje krivičnih sankcija 1. Zatvorski/a policajac/ka - Kaznenopopravni dom Podgorica, Odsjek obezbjeđenja, Grupa spoljašnjeg obezbjeđenja, - Izvršilaca: 5, na neodređeno vrijeme - III ili IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja - položen strucni ispit za rad u državnim organima - položen drugi stručni ispit u oblasti obezbjeđenja pritvorenih i osuđenih lica - najmanje jedna godina radnog iskustva na poslovima obezbjeđenja pritvorenih i osuđenih lica ili policijskom zvanju Napomena oglasa: -Predviđena je provjera psihofizičke sposobnosti u skladu sa Pravilnikom o vrsti, načinu, obimu i rokovima za obavljanje zdravstvenih pregleda zaposlenih na radnim mjestima sa posebnim uslovima rada odnosno povećanim rizikom. -Predviđeno je utvrđivanje dostojnosti za obavljanje poslova u Upravi u skladu sa Pravilnikom o utvrđivanju dostojnosti za obavljanje poslova u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija Potrebna dokumentacija:- obrazac prijave na slobodno radno mjesto,Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove),- fotokopija biometrijske lične karte,- diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja,- uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti,- dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu,- uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima. Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodredeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu. Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku Uprave za kadrove za sprovodenje oglasa.Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno nave-

sti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta ce se sprovesti u skladu sa clanom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (»Sl. list Crne Gore«, br. 2/18)i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (»Sl. list Crne Gore«, br. 50/18) . Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i prakticnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa. Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, nacina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima. Pisani test izraduje se u elektronskoj formi, pod šifrom. O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www. uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere.Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Milena Stanković tel: +38267607509; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Uprave za izvršenje krivičnih sankcija 1. Zatvorski/a policajac/ka - Istražni zatvor Podgorica, Odsjek obezbjeđenja, Grupa spoljašnjeg obezbjeđenja, - Izvršilaca: 4, na neodređeno vrijeme - III ili IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja - položen strucni ispit za rad u državnim organima - položen drugi stručni ispit u oblasti obezbjeđenja pritvorenih i osuđenih lica - najmanje jedna godina radnog iskustva na poslovima obezbjeđenja pritvorenih i osuđenih lica ili policijskom zvanju Napomena oglasa: -Predviđena je provjera psihofizičke sposobnosti u skladu sa Pravilnikom o vrsti, načinu, obimu i rokovima za

obavljanje zdravstvenih pregleda zaposlenih na radnim mjestima sa posebnim uslovima rada odnosno povećanim rizikom. -Predviđeno je utvrđivanje dostojnosti za obavljanje poslova u Upravi u skladu sa Pravilnikom o utvrđivanju dostojnosti za obavljanje poslova u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija Potrebna dokumentacija:- obrazac prijave na slobodno radno mjesto,Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove),- fotokopija biometrijske lične karte,- diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja,- uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti,- dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu,- uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima. Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodredeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu. Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku Uprave za kadrove za sprovodenje oglasa.Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta ce se sprovesti u skladu sa clanom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (»Sl. list Crne Gore«, br. 2/18)i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (»Sl. list Crne Gore«, br. 50/18) . Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i prakticnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa. Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, nacina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima. Pisani test izraduje se u elektronskoj formi, pod šifrom. O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www. uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere.Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu:

UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Milena Stanković tel: +38267607509; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Uprave za izvršenje krivičnih sankcija 1. Zatvorski/a policajac/ka - Zatvor za kratke kazne Podgorica, Odsjek obezbjeđenja, Grupa spoljašnjeg obezbjeđenja, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme - III ili IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja - položen strucni ispit za rad u državnim organima - položen drugi stručni ispit u oblasti obezbjeđenja pritvorenih i osuđenih lica - najmanje jedna godina radnog iskustva na poslovima obezbjeđenja pritvorenih i osuđenih lica ili policijskom zvanju Napomena oglasa: -Predviđena je provjera psihofizičke sposobnosti u skladu sa Pravilnikom o vrsti, načinu, obimu i rokovima za obavljanje zdravstvenih pregleda zaposlenih na radnim mjestima sa posebnim uslovima rada odnosno povećanim rizikom. -Predviđeno je utvrđivanje dostojnosti za obavljanje poslova u Upravi u skladu sa Pravilnikom o utvrđivanju dostojnosti za obavljanje poslova u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija Potrebna dokumentacija:- obrazac prijave na slobodno radno mjesto,Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove),- fotokopija biometrijske lične karte,- diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja,- uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti,- dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu,- uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima. Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodredeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu. Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku Uprave za kadrove za sprovodenje oglasa.Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta ce se sprovesti u skladu sa clanom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (»Sl. list Crne Gore«, br. 2/18)i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođe-

nja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (»Sl. list Crne Gore«, br. 50/18) . Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i prakticnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa. Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, nacina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima. Pisani test izraduje se u elektronskoj formi, pod šifrom. O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www. uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere.Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Milena Stanković tel: +38267607509; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove 1. Pripravnik/ica - , - Izvršilaca: 2, na određeno vrijeme , u trajanju od 12 mjeseci - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet veterinarske medicine Potrebna dokumentacija:- obrazac prijave na slobodno radno mjesto,- Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove),- fotokopija biometrijske lične karte,- diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja,- uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti Pripravnik je lice koje prvi put zasniva radni odnos u državnom organu u određenom nivou kvalifikacije obrazovanja, radi osposobljavanja za samostalno vršenje poslova. Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku Uprave za kadrove za sprovodenje oglasa.Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati:

Ponedjeljak, 23. decembar 2019.

ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Nina Kovačević tel: 067/320-520; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Ministarstva javne uprave 1. Glavni/a upravnik/ca inspektor/ka - Odjeljenje upravne inspekcije, - Izvršilaca: 1, Glavnog inspektora, uz saglasnost Vlade, postavlja starješina državnog organa, na vrijeme od pet godina. - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti društvenih nauka pravo - položen strucni ispit za rad u državnim organima - najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima rukovodenja ili sedam godina radnog iskustva na drugim poslovima Potrebna dokumentacija:- obrazac prijave na slobodno radno mjesto,Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove),- fotokopija biometrijske lične karte,- diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja,- uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti,- dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu,- uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima. Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodredeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu. Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku Uprave za kadrove za sprovodenje oglasa.Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta ce se sprovesti u skladu sa clanom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (»Sl. list Crne Gore«, br. 2/18)i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (»Sl. list Crne Gore«, br. 50/18) . Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i prakticnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa. Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, nacina ra-

da i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima. Pisani test izraduje se u elektronskoj formi, pod šifrom. O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www. uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere.Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Ministarstva javne uprave Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Nataša Boljević tel: +38269157893; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Uprave policije 1. Viši/a savjetnik/ca III - Biro za kadrovske poslove, Služba za ljudske resurse, kadrovske i pravne poslove, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti društvenih nauka pravo - položen strucni ispit za rad u državnim organima - najmanje jedna godina radnog iskustva na poslovima u VII1 ili VI nivou kvalifikacije obrazovanja Potrebna dokumentacija:- obrazac prijave na slobodno radno mjesto,Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove),- fotokopija biometrijske lične karte,- diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja,- uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti,- dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu,- uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima. Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodredeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu. Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku Uprave za kadrove za sprovodenje oglasa.Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Državni službenik, odnosno namje-

štenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta ce se sprovesti u skladu sa clanom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (»Sl. list Crne Gore«, br. 2/18)i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (»Sl. list Crne Gore«, br. 50/18) . Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i prakticnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa. Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, nacina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima. Pisani test izraduje se u elektronskoj formi, pod šifrom. O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www. uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere.Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Uprave policije Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Anita Ljucović tel: 067/607-494; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Uprave za izvršenje krivičnih sankcija 1. Viši/a savjetnik/ca III - za realizaciju programa tretmana - Kazneno popravni dom Podgorica, Odsjek za tretman, Grupa za realizaciju tretmana, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, fakultet iz oblasti medicinskih naukadefektologija-prevencija i tretman poremećaja ponašanja ili fakultet iz oblasti društvenih nauka-psihologija - položen strucni ispit za rad u državnim organima - najmanje jedna godina radnog iskustva na poslovima u VII1 ili VI nivou kvalifikacije obrazovanja Napomena oglasa: -Predviđena je provjera psihofizičke sposobnosti u skladu sa Pravilnikom o vrsti, načinu, obimu i rokovima za obavljanje zdravstvenih pregleda zaposlenih na radnim mjestima sa posebnim uslovima rada odnosno povećanim rizikom - Predviđeno je utvrđivanje dostojnosti za obavljanje poslova u Upravi u skladu sa Pravilnikom o utvrđivanju dostojnosti za obavljanje poslova u

Upravi za izvršenje krivičnih sankcija Potrebna dokumentacija:- obrazac prijave na slobodno radno mjesto,Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove),- fotokopija biometrijske lične karte,- diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja,- uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti,- dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu,- uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima. Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodredeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu. Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku Uprave za kadrove za sprovodenje oglasa.Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine. Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta ce se sprovesti u skladu sa clanom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (»Sl. list Crne Gore«, br. 2/18)i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (»Sl. list Crne Gore«, br. 50/18) . Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i prakticnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa. Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, nacina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za kadrove www.uzk.gov.me). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima. Pisani test izraduje se u elektronskoj formi, pod šifrom. O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www. uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere.Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Uprave za izvršenje krivičnih sankcija

Ponedjeljak, 23. decembar 2019.

Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Anita Ljucović tel: 067/607-494; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me JU OŠ ,,VOJIN POPOVIĆ“

ispit Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -probni rad 3 mjeseca

Adresa: DREZGA PIPERI

Tel.: 067-806-566

81000 Podgorica Tel: 020/414-270

Oglašava potrebu za:

raspisuje

1. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU HIGIJENE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -do povratka radnika sa bolovanja,a najduže do 30.06.2020.godine; -crnogorsko državljanstvo; -probni rad 3 mjeseca; -PO Stanjevića Rupa

KONKURS ZA IZBOR U AKADEMSKO ZVANJE

JU OŠ ,,VOJIN POPOVIĆ“

MEDICINSKI FAKULTET

Adresa: DREZGA PIPERI

Tel.: 067-806-566 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA FIZIČKOG VASPITANJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor fizičke kulture Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do povratka radnika sa funkcije,a najduže do 30.06.2020.godine; -za 12 časova nedeljne norme; -licenca za rad; -crnogorsko državljanstvo; -probni rad 3 mjeseca; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi JZU KLINIČKI CENTAR CRNE GORE Adresa: LJUBLJANSKA B.B.

Tel.: 020-412-351 Oglašava potrebu za: 1. DEFEKTOLOG/ŠKINJA-LOGOPED/TKINJA U CENTRU ZA AUTIZAM,RAZVOJNE SMETNJE I DJEČJU PSIHIJATRIJU, 3 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Defektolog, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -probni rad 3 mjeseca 2. DEFEKTOLOG/ŠKINJA-OLIGOFRENOLOG/ŠKINJA U CENTRU ZA AUTIZAM,RAZVOJNE SMETNJE I DJEČJU PSIHIJATRIJU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Defektolog, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -probni rad 3 mjeseca 3. DEFEKTOLOG/ŠKINJA-SOMATOPED/ŠKINJA U CENTRU ZA AUTIZAM,RAZVOJNE SMETNJE I DJEČJU PSIHIJATRIJU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Defektolog, Položen stručni

UNIVERZITET CRNE GORE Ul.Cetinjska 2,

EKONOMSKI FAKULTET

trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Otpravnik vozova Trajanje oglasa: 5 dana Napomena: -položen stručni ispit za rad na željeznici; -odgovarajuća zdravstvena grupa

TEL: 030/313-048

DOO MILKY GRUPA Adresa: ROBNA KUĆA IZBOR-BAR

ELEKTORTEHNIČKI FAKULTET

1. ŠANKER/KA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bar Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Trajanje oglasa: 1 dan 2. POMOĆNI/A RADNIK/CA U KUHINJI, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bar Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Trajanje oglasa: 1 dan 3. KONOBAR/ICA, 3 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bar Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Trajanje oglasa: 1 dan 4. POSLASTIČAR/KA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bar Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Trajanje oglasa: 1 dan

METALURŠKO-TEHNOLOŠKI FAKULTET Za izbor u akademsko zvanje za oblasti Fizička hemija i Hemijsko inženjerstvo, na Metalurško-tehnološkom fakultetu – jedan izvršilac. PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET Za izbor u akademsko zvanje za - oblast Matematika na Prirodno-matematičkom fakultetu – jedan izvršilac; - oblasti Botanika i Opšta grupa bioloških predmeta na Prirodno-matematičkom fakultetu – jedan izvršilac. Izbor u akademsko zvanje vrši se u postupku zasnivanja radnog odnosa na Univerzitetu Crne Gore. Izbor u akademsko zvanje na Medicinskom fakultetu vrši se u statusu kliničara. Kandidat treba da ispunjava opšte i posebne uslove propisane Zakonom o visokom obrazovanju, Statutom Univerziteta Crne Gore i Uslovima i kriterijumima za izbor u akademska zvanja Savjeta za visoko obrazovanje, broj 631-3/2019-3 od 16. aprila 2019. godine (objavljenim na sajtu Savjeta za visoko obrazovanje 10.06.2019. godine). Uz prijavu za izbor u zvanje kandidati su dužni da podnesu dokumentaciju, u skladu sa Uslovima i kriterijumima za izbor u akademska zvanja Savjeta za visoko obrazovanje, broj 6313/2019-3 od 16. aprila 2019. godine (objavljenim na sajtu Savjeta za visoko obrazovanje 10.06.2019. godine). Neblagovremene i nepotpune prijave odbacuje Naučni odbor. Prijave na konkurs sa potrebnom dokumentacijom podnose se u roku od 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja konkursa na adresu: Univerzitet Crne Gore, Rektorat, ul. Cetinjska 2, 81000 Podgorica (sa naznakom: za Naučni odbor Univerziteta Crne Gore), kontakt telefon: 020/414-270. ŽELJEZNIČKA INFRASTRUKTURA CRNE GORE AD PODGORICA Adresa: TRG GOLOOTOČKIH ŽRTAVA 13

Tel.: 020-441-356 Email: filip.jankovic@zicg.me Oglašava potrebu za: 1 . O T P R AV N I K / C A VO Z OVA REBEŠICA,LUTOVO, BRATONOŽIĆI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u

TEL: 031/323-711

ACHILLEA PZU

Tel.: 031/671-173 , 067/684-964

BAR

Tel.: 069688688

Za izbor u akademsko zvanje za predmete iz oblasti Internistička grupa kliničkih medicinskih predmeta i Grupa predmeta uvoda u medicinu na Medicinskom fakultetu – jedan izvršilac.

HERCEG NOVI

Adresa: LAMELA D 7/23, BAOŠIĆI

Za izbor u akademsko zvanje za oblast Kvantitativna ekonomija, na Ekonomskom fakultetu – jedan izvršilac.

Za izbor u akademsko zvanje za oblasti Računarstvo i Digitalna obrada signala, na Elektrotehničkom fakultetu – dva izvršioca.

rada Danilovgrad Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Trajanje oglasa: 1 dan

Oglašava potrebu za:

Oglašava potrebu za: 1. DIPLOMIRANI/A FARMACEUT/KINJA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bijela Uslovi: Diplomirani farmaceut (VII/1 SSS) Trajanje oglasa: 30 dana OPŠTINA HERCEG NOVISEKRETARIJAT ZA TURIZAM, EKONOMSKI RAZVOJ I PREDUZETNIŠTVO Adresa: TRG MARŠALA TITA 2

Tel.: 031/321-052 Objavljuje Javni oglas za:

Email: drazen.brajovic@montenomaks.co.me

VIŠI/A SAVJETNIK/CA III ZA PODRŠKU PREDUZETNIŠTVU u Sekretarijatu za turizam, ekonomski razvoj i preduzetništvo. Uslovi su: - Visoka stručna sprema, VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja iz oblasti društvenih nauka-ekonomija, - najmanje 1( jedna) godina radnog iskustva, - položen stručni ispit za rad u državnim organima. Probni rad je predviđen u trajanju od 1( jedne) godine. Potrebna dokumentacija: - Prijava na slobodno radno mjesto i CV, - Uvjerenje o državljanstvu (ne starije od šest mjeseci), - Fotokopija lične karte, - Diploma ili uvjerenje o nivou kvalifikacije obrazovanja, - Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preuzima po službenoj dužnosti (ne starije od 6 mjeseci), - Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima, - Uvjerenje o radnom iskustvu u stepenu stručne spreme koja se traži. Dokumentacija se predaje u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati ime i prezime kandidata), na adresu: OPŠTINA HERCEG NOVI, Služba za kadrove Kabineta predsjednika opštine, Trg Maršala Tita broj 2, ili direktno na Građanski biro Opštine sa naznakom radnog mjesta na koje se konkuriše. Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa- Staka Kovač, samostalna savjetnica I za kadrovske poslove, tel. 031/322-052, lokal 271, email: staka.kovac@hercegnovi.me

Oglašava potrebu za:

KOTOR

DANILOVGRAD TEL: 020/812-864

DOO ,,ŠIMŠIĆ MONTMILK“ Adresa: LAZINE BB

Tel.: 020-815-313 Email: mljekara.lazine@yahoo.com Oglašava potrebu za: 1. PRODAVAČ/ICA U MALOPRODAJNOM OBJEKTU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Danilovgrad Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Trajanje oglasa: 1 dan MONTENOMAKS CONTROL&LOGISTICS DOO DANILOVGRAD Adresa: ĆURILAC BB

Tel.: 077-200-001

1. OPERATER/KA U DISPEČERSKOM CENTRU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Danilovgrad Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 1 dan 2. SKLADIŠNI/A RADNIK/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto

TEL: 032/325-732

LOKALNI JAVNI EMITER RADIO KOTOR DOO Adresa: STARI GRAD 317, KOTOR

Tel.: 032/325-842 Email: radiokotor@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. NOVINAR/KA - MLAĐI/A SARADNIK/CA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12

mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Kotor Uslovi: VSS , VŠS Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Uslovi:jedna godina radnog iskustva u medijima;poznavanje rada na računaru;sposobnost radiofonskog izražavanja. 2. NOVINAR/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Kotor Uslovi: VSS Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Uslovi:dvije godine radnog iskustva u medijima;poznavanje rada na računaru;sposobnost radiofonskoh izražavanja.

NIKŠIĆ TEL: 040/214-162

UNIVERZITET CRNE GOREFILOZOFSKI FAKULTET NIKŠIĆ Adresa: DANILA BOJOVIĆA BB

Tel.: 040/243-921 Email: ff@ac.me Raspisuje konkurs za: Za izbor u akademsko zvanje za: Oblasti Nacionalna istorija i Pomoćne istorijske nauke, na Filozofskom fakultetu – jedan izvršilac; Oblast Istorija srednjeg vijeka, na Filozofskom fakultetu – jedan izvršilac; Oblasti Sociologija porodice i Sociologija prostora, na Filozofskom fakultetu – jedan izvršilac. Izbor u akademsko zvanje vrši se u postupku zasnivanja radnog odnosa na Univerzitetu Crne Gore. Kandidat treba da ispunjava opšte i posebne uslove propisane Zakonom o visokom obrazovanju, Statutom Univerziteta Crne Gore i Uslovima i kriterijumima za izbor u akademska zvanja Savjeta za visoko obrazovanje, broj 631-3/20193 od 16. aprila 2019. godine (objavljenim na sajtu Savjeta za visoko obrazovanje 10.06.2019. godine). Uz prijavu za izbor u zvanje kandidati su dužni da podnesu dokumentaciju, u skladu sa Uslovima i kriterijumima za izbor u akademska zvanja Savjeta za visoko obrazovanje, broj 631-3/2019-3 od 16. aprila 2019. godine (objavljenim na sajtu Savjeta za visoko obrazovanje 10.06.2019. godine). Neblagovremene i nepotpune prijave odbacuje Naučni odbor. Prijave na konkurs sa potrebnom dokumentacijom podnose se u roku od 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja konkursa na adresu: Univerzitet Crne Gore, Rektorat, ul. Cetinjska 2, 81000 Podgorica (sa naznakom: za Naučni odbor Univerziteta Crne Gore), kontakt telefon: 020/414-270.

ROŽAJE TEL: 051/271-343

DOO ,,ELKOS - ETC“ Adresa: industrijska zona

Tel.: 067/210-241 Oglašava potrebu za: 1. KASIR/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Rožaje Uslovi: Ekonomski tehničar (IV SSS) Trajanje oglasa: 1 dan

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Ponedjeljak, 23. decembar 2019.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Oglasi i obavještenja

I.br.1123/2017 JAVNI IZVRSITELJ U ROŽAJAMA, i to Armin Camiću postupku izvrsenja izvršnog povjerioca Jovan Mališić iz Berana, protiv izvršnog duznika Osmanović Refahete iz Rožaja, radi naplate novcanog potrazivanja,dana 20.12.2019.godine, vrsi Zapisnik o prvoj prodaji I.br.1123/2017 od 29.11.2019.godine izvršnom duzniku Osmanović Refaheti iz Rožaja,sada na nepoznatoj adresi, koji se poziva da se u roku od 5 dana od dana javnog objavljivanja preko dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore, obrati ovom Javnom izvršitelju radi prijema naznačenog pismena. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom u smislu čl.45. Zakona o izvršenju i obezbedjenju, a da negativne posledice koje mogu nastati snosi izvršni dužnik Osmanović Refaheta. Javno objavljivanje se vrši preko dnevnog štampanog medija”Pobjeda”koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i to 23.12.2019.godine. Dostavljanje se smatra izvršenim danom objavljivanja. Javni izvršitelj u Rožajama 20.12.2019.godine JAVNI IZVRŠITELJ Armin Camić

I.br.235/2017 JAVNI IZVRSITELJ U ROŽAJAMA, i to Armin Camiću postupku izvrsenja izvršnog povjerioca Crnagoraput AD Podgorica, protiv izvršnog duznika Kuč Selvije iz Rožaja, radi naplate novcanog potrazivanja,dana 20.12.2019.godine, vrsi Rješenje o izvršenju I.br.235/2017 od 27.10.2019.godine izvršnom duzniku Kuč Selviji iz Rožaja,sada na nepoznatoj adresi, koji se poziva da se u roku od 5 dana od dana javnog objavljivanja preko dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore, obrati ovom Javnom izvršitelju radi prijema naznačenog pismena. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom u smislu čl.45. Zakona o izvršenju i obezbedjenju, a da negativne posledice koje mogu nastati snosi izvršni dužnik Kuč Selvija. Javno objavljivanje se vrši preko dnevnog štampanog medija”Pobjeda”koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i to 23.12.2019.godine. Dostavljanje se smatra izvršenim danom objavljivanja. Javni izvršitelj u Rožajama 20.12.2019.godine JAVNI IZVRŠITELJ Armin Camić

Ponedjeljak, 23. decembar 2019.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac DOO Crnogorski operator tržišta električne energije Podgorica oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Za nabavku roba: storidž sistem i serveri za virtuelizaciju, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 47.000,00 EUR-a, Tenderska dokumentacija broj 19/1327-6 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 20.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Snežana Marković, telefon 382 20 690143, mejl adresa:snezana.markovic@cotee.me

JAVNI IZVRSITELJ BRANKA SAMARDZIC ŠKALJARI BB, ZGRADA OBNOVE

BROJ:IVM-514/2016

Javni izvrsitelj Branka Samardzić iz Kotora u izvrsnom predmetu izvrsnog povjerioca Heta Asset Resolution AG protiv izvrsnog duznika Nikše Ilić , Perast bb, Kotor, radi naplate novcanog potrazivanja , na osnovu vjerodostojne isprave –mjenice, u smislu člana 45. ZIO-a, dana 20.12.2019.godine, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Da je kod ovog Javnog izvrsitelja u toku izvrsni postupak na predlog izvrsnog povjerioca Heta Asset Resolution AG Podgorica protiv izvrsnog duznika Nikše Ilić iz Kotora ,Perast bb, a istome nije bilo moguce uruciti rjesenje o utvrdjivanju vrijednosti IVM.br.514/2016 od 03.12.2019.godine i nalaz vjestaka IVM.br.514/2016 od 10.12.2019.godine .Izvrsenje je odredjeno radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca u iznosu od 112.456,57 eura sa zakonskom kamatom i troskovima izvrsnog postupka.Izvrsni duznik Nikša Ilić iz Kotora moze se obratiti Javnom izvrsitelju Branki Samardzic na adresi Škaljari bb-zgrada Obnove u Kotoru i to u roku od 3 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja gore navedenih pismena.Upozorava se izvrsni duznik Nikša Ilić iz Kotora da se ovakav nacin dostave smatra urednim i da ce negativne posledice koje mogu nastati ovakvim nacinom dostavljanja snositi sama stranka-duznik.Dostavljanje se smatra izvrsenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli , ukoliko je prethodno izvrseno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju.Ovo objavljivanje izvrsice se u dnevnim novinama „Pobjeda “i na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Kotoru. Javni izvrsitelj Branka Samardzić

MALI OgLASI NEKRETNINE IZUZETNA poslovna zgrada bruto 810m2 – centar Podgorice, na par koraka od glavne ulice Slobode. Na vrhu penthaus. Jedini objekat u centru sa privatnim parkingom i garažom za 12 vozila. Prodajem. Tel. 00381-63-166-3331 1

RAZNO OTKUPLJUJEM umjetničke slike Voja Stanića, Fila Filipovića, Petra Lubarde i Ratka Odalovića. Tel. 069/399-299, 067/069-288 2

ZAPOSLENJE RESTORAN traži radnike za sledeće pozicije - radnici u kuhinji i radnici za kasom. Tel: 068 / 378 – 391 3 KUĆNI SERVIS OTČEPLJENJE kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica - Primorje Tel. 069/269-550, 067/579-709 4

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 23. decembar 2019.

Умро је

Дана 23. децембра 2019. године мирно и у кругу својих најмилијих умрла је

БуДИмИр БуДО мирков КрКЕЉИЋ

БОСИЉКА Томашева ПАВЛИЧИЋ

Дана 22. децембра 2019. у 69. години. Саучешће примамо у капели на градском гробљу Чепурци 23. децембра од 12.30 до 16 часова и 24. децембра од 9 до 13 часова, када полазимо за село Лутово гдје ће се обавити сахрана.

рођена Војводић

ОЖАЛОШЋЕНИ: сестра МАРИЈА, брат ЂУРО, снаха НЕВЕНКА, братанична КСЕНИЈА, сестрична ЗАгОРКА, сестрић СТЕВАН и остала родбина

Саучешће се прима у градској капели Чепурци 23. децембра од 10 до 14 часова. Сахрана ће се обавити истог дана у 15 часова на мјесном гробљу Ждребаоник, Даниловград.

Tužnim srcem javljamo prijateljima, kumovima, komšijama i rodbini da je 22. decembra 2019. preminuo u 79. godini naš dragi

Ожалошћени: супруг ТОМАШ, сестра ВЈЕРА, дјеца НЕВЕНКА, ПЕЂА и НЕНАД, снахе ВАЛЕНТИНА и БИЉАНА, унучад АНАСТАСИЈА, ХАЈДАНА, ДАНИЛО, МАРИЈА, КСЕНИЈА, СОФИЈА и МИХАИЛО и остала родбина ПАВЛИЧИЋ и ВОЈВОДИЋ

1164 Дана 22. децембра 2019. у 87. години умрла је

DANILO - BRACO Vukašinov ŠARANOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 23. decembra od 14.30 do 16 časova i 24. decembra od 10 do 15 časova, kada će se i obaviti sahrana.

ЗДЕНКА пок. Веселина ПЕЈОВИЋ рођена РУЖИЧКА

OŽALOŠĆENI: supruga BOŽANKA - NjANjA, sin ZORAN, kćerka ŽELjKA, snaha SLAVICA, brat MIROSLAV - MIKICA, sestra ZORICA, unučad VUKAŠIN, ANA, NINO i ITANA kao i ostala rodbina

Саучешће примамо 23. децембра од 10 до 14 часова у капели на градском гробљу Чепурци, када крећемо за село Комане - Долови гдје ће се у 15 часова обавити сахрана. Кућа жалости Улица Васа Раичковића број 38.

Ожалошћени: синови ДЕЈАН и БОРИС, снахе БИЉАНА и МИРЈАНА, унучад ФИЛИП, НЕНАД, НИКОЛА и ФЕЂА и остала многобројна родбина

1159 S tugom i poštovanjem opraštamo se od naše drage prijateljice

ZDENKE PEJOVIĆ Njen plemeniti lik ostaje za trajno sjećanje. MIOMIR DAŠIĆ sa porodicom 1166

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 23. decembar 2019.

Tužnim srcem javljamo da je 21. decembra 2019. godine, poslije duže bolesti, preminula u 77. godini naša draga Обавјештавамо вас да је трагично преминуо у 36. години наш драги

Tužnim srcem javljamo prijateljima, kumovima i drugovima da je 22. decembra 2019. poslije kraće bolesti u 65. godini preselila naša draga majka i baba

JASMINA Mustafina LEKIĆ

МИТАР Милорадов ПЕЈОВИЋ

Саучешће примамо у градској капели Чепурци 23. децембра од 10 до 15 часова и 24. децембра од 9 до 12 часова, када крећемо за село Станисељићи - Љешанска Нахија гдје ће се обавити сахрана у 15 часова.

Ожалошћени: супруга ИВАНА, син МАТИЈА, ћерка МАША, браћа ПЕТАР и ДИМИТРИЈЕ - ДИМО, браћа од стрица ДАЛИБОР - ДАЈА и ДАРКО, снаха АНДРЕА, стричеви ЂОКО и ГОЈКО, ујак МИЛАН, ујна ДРАГИЦА, браћа од тетака и многобројна родбина ПЕЈОВИЋ и КНЕЖЕВИЋ

1955 – 2019.

RADMILA - NJARE Jagoševa MAJIĆ rođena Novaković

Hajtar se prima 23. decemba od 9 do 15 časova na groblju u Tuzima, kada će se klanjati dženaza. Ožalošćeni: ćerka MELDA, sinovi HALEM i ELHAM - BRACO, snaha JASMINA, unučad ENIS, MIRZA, DINO i EDIN, zet THOMAS i ostala mnogobrojna rodbina LEKIĆ, ABDOVIĆ i GANJOLA 1149

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Budvi, 22. decembra od 10 do 16 časova i 23. decembra od 10 do 14.30 časova. Sahrana će se obaviti u 15 časova na starom gradskom groblju u Budvi.

Umro je u 76. godini naš dragi

Ožalošćeni: kćerke ALEKSANDRA i ZORKA, unuke JELENA, LUANA i TATJANA, unuk DANILO, snaha MARE, sestrići ZORAN i RAJKO i ostala porodica MAJIĆ i NOVAKOVIĆ

1147 Posljednji pozdrav bratu

RADOJICA Savov BRKOVIĆ Saučešće primamo u gradskoj kapeli Zagorič 22. decembra od 12 do 16 časova i 23. decembra od 9 do 13 časova. Sahrana će se obaviti u rodnom selu Seoca - Piperi u 14.30 časova. Vijenci i cvijeće se ne prilažu.

MITRU

1137 Preminuo je u Beogradu naš uvaženi zet

Ožalošćeni: sinovi TOMICA i VELIBOR, kćerke NATAŠA i OLIVERA, brat LABUD, sestre NEVENKA, DARKA, RADMILA i ŽELJKA, unuka ANĐELA, unuk ALEKSANDAR i ostala unučad i praunučad, snahe MIJOMIRKA i SLAVKA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, braća i sestre od ujaka i ostala porodica BRKOVIĆ i DAKIĆ 1145

Počivaj u miru brate moj.

SLOBODAN SAJMON ŽIVKOVIĆ DAJA PEJOVIĆ sa porodicom

Дана 22. децембра 2019. у 65. години умрла је

častan, plemenit i tolerantan čovjek u čijoj smo se blizini uvijek osjećali posebno i dobro. Kuća žalosti: Milutina Milankovića 166.

1152

СТАНИЦА Николина ПЕРОШЕВИЋ Umjesto da izađemo na treće jutro povodom smrti tvog brata Dragana, zla sudbina se poigrala i ostadosmo i bez tebe. Dragi

Саучешће примамо у градској капели у Никшићу 23. децембра од 11 до 16 часова и 24. децембра од 11 до 13 часова. Сахрана је на мјесном гробљу у Лукову 24. децембра у 14 часова. Цвијеће се не прилаже.

JELENA JAUKOVIĆ i VELJO JAUKOVIĆ sa porodicom

Ожалошћени: брат МИРКО - ЗЕКО, сестре МИЛЕНА, МИЛУША, ВИДОСАВА, ЗОРКА и РАДОЈКА, снахе ЗАГОРКА и ЖЕЉКА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне и остала родбина

MITRE Pamtićemo te po dobru. GOJKO i ĐOKICA sa porodicama

1144

1148 Dana 22. decembra 2019. preminula je u 92. godini

Posljednji pozdrav dragom

1160 Посљедњи поздрав нашем брату

MIODRAGU BATU Petrovom MILIĆU DESANKA Mihailova BOROZAN rođena Šofranac

СИМУ Ђорђије ЂУРОВИЋУ који је у 68. години преминуо 21. децембра 2019. године у Подгорици. Сахрана је обављена у кругу фамилије. Драги брате нека ти је вјечна слава и почивај у миру. А ми ћемо се сјећати свих лијепих тренутака проведених са тобом. Ожалошћени: брат СВЕТОЗАР – КИРО и сестра ЉИЉАНА са породицама 1132

1150

Od porodice pok. LJUBA MILIĆA

Posljednji pozdrav prijatelju i komšiji

Saučešće se prima u kapeli na Novom groblju na Cetinju, 23. decembra od 12 do 16 časova i 24. decembra od 12 do 15 časova, kada će se i obaviti sahrana na Novom groblju.

BATU MILIĆU Ožalošćeni: sinovi SLOBO i BRANKO - MIĆA, ćerke BRANKA i STANE, sestre STANKA i GINA, snahe NENA i DRAŽANA, unučad, praunučad i porodice BOROZAN i ŠOFRANAC

1163

Po dobru ćemo te pamtiti, sa zahvalnošću pominjati i poštovanjem od zaborava čuvati.

1161

Porodica pok. PERA CRVENICE -supruga NADA, sinovi VLADIMIR, NIKOLA, MILOŠ

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 23. decembar 2019.

Опраштамо се од нашег драгог оца и супруга

Sa tugom se opraštamo od

Дана 21. децембра 2019. године преминуо је наш драги

МИЛАНА Митровог ЂИКАНОВИЋА

MILANA ĐIKANOVIĆA

МИЛАН Митров ЂИКАНОВИЋ 1931–2019. Саучешће примамо у градској капели градског гробља Чепурци – Подгорица, 22. децембра од 10 до 15 часова и 23. децембра од 10 до 12 часова, када се креће за Никшић – село Орах, гдје ће се обавити сахрана у 14.30 часова. Ожалошћени: супруга РАДОЈКА, кћерке БРАНКА, ОЛГА, ВЕРА и ЛЕНКА, брат ТОМИСЛАВ, сестре ЗОРКА и МИЛА, братанић САША, братаничне НАДА и СОЊА, снахе МИЛИЦА, ЈЕЛЕНА и НЕВЕНА, унучад ТАМАРА, ИВАНА, ВЛАДИМИР, СТЕФАН и МАРТИН, праунучад и остала родбина

Тешко је написати посљедње поздраве и схватити да те више нема. С љубављу и поштовањем чуваћемо те од заборава.

Počivaj u miru.

Tvoji: OLGA, VESKO, TAMARA, VLADIMIR, NEVENA, ANDREJ, FILIP i ALEKSA MIJALOVIĆ

Супруга РАДОЈКА и кћерке: БРАНКА, ОЛГА, ВЕРА и ЛЕНКА

1139

1140

1153

Посљедњи поздрав драгом тати

Dragi deda

Dragi

đede MILANE Počivaj u miru. Tvoji: unuka IVANA, zet MIKI i praunučad JAKŠA i MAŠA 1151

MILANE Mitrov ĐIKANOVIĆU

POMENI

МИЛАНУ Митровом ЂИКАНОВИЋУ

СЈЕЋАЊЕ

на наше драге родитеље Počivaj u miru na nebu, a ja ću čuvati uspomenu na tebe ovdje na zemlji.

три године

једна година

ЛЕНКА, РОБЕРТ, СТЕФАН и МАРТИН TAMARA

ДРАГА 1141

1142

Dragi deda

Posljednji pozdrav dragom ocu, tastu i đedu

ДАРУ

ВУКОВИЋ

Пролазе дани. Она ваша башта није иста. Недостају нам ваши загрљаји, топла рука, они разговори и дружење на тераси. Нема више оне топле собе и добродошлице која је брисала све бриге. Остала су најљепша сјећања. Остала је ваша љубав, доброта, лик... то не пролази, све је исто. Радосни смо јер су нам душе и срца пуни. Одмарајте у Башти коју је саградила ваша љубав и доброта. Неизрециво хвала! Ћерке: МИРА, ЗОРА и СЕКА са породицама 1143

MILANU SJEĆANJE

MILANE Od BRANKE, MILORADA i IVANE sa porodicom Neka tvoja plemenita i časna duša puna dobrote, ljubavi i pažnje za sve nas nađe vječni mir i spokoj među anđelima. 1138 Voli te tvoj unuk VLADO MIJALOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenoj

JOVAN - ĆIRO POPOVIĆ

DESANKA POPOVIĆ

23. 12. 1999 – 23. 12. 2019.

18. 4. 1992 – 23. 12. 2019.

MAŠE POPOVIĆ

PETRANA MARTINOVIĆ

7. 8. 1991 – 23. 12. 2019.

28. 7. 2012 – 23. 12. 2019.

1146

MIRJANI Bila si veliki borac kroz život, koji te nije nimalo mazio. Tvoja velika pažnja, dobrota i poštovanje zaslužuju vječno sjećanje i poštovanje. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

Sa tugom i bez zaborava.

Tvoji: RATKO, MIRA, ACO, ANDREA i MATIJA 1162

1136

VAŠI NAJMILIJI

30 Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 23. decembar 2019.

Četrdeset dana nije sa nama naša

NATAŠA BJELICA

Žal... nevjerica... ogromna praznina. U mislima sa tobom.

NATAŠA BJELICA MIROSLAV, LJILJA, ANJA i NINA

specijalista medicinske nuklearne fizike

1155

23. 12. 2012 – 23. 12. 2019.

Voljena naša, Hvala ti za prelijepe godine zajedničkog života, ispunjene ljubavlju i srećom. Za nas ćeš uvijek biti živa. Volimo te.

dr RATKO S. VELIMIROVIĆ Tvoji: BELI, LUKA i PETAR Sjećanje traje, živi i u mojim snoviđenjima.

LILA

1154

1133

Četrdeset dana nema naše

Tužno sjećanje na naše roditelje

Prošlo je četrdeset dana od kada nas je napustio voljeni suprug i otac

23.06.2019.

07.01.2015.

MILJA Milivojeva PURIĆ

MILIVOJE Milov PURIĆ

NATAŠE BJELICE Otišla je bez pozdrava, a nas ostavila u velikoj tuzi i bolu. Ostaju nam divna sjećanja na dane sreće, koja ćemo čuvati do kraja života.

BORISLAV BORO USKOKOVIĆ

Svekrva MILICA 1156

Velika praznina i bol za vama sa vremenom samo postaju veći, ali znamo što ste nas učili i kakav ste nam primjer svojim životima dali. To nam je bila i biće vječna vodilja.

SJEĆANJE Dana 23. decembra 2019. navršavaju se 43 godine

20. 12. 2019. Navršilo se 10 godina i šest mjeseci

Zauvijek živiš u našim najljepšim sjećanjima.

Vaši MIRA, DRAGANA i BRANO

Od smrti naših dragih

Tvoji LJILJANA, LUKA i NIKOLA

1157 Tužno sjećanje na naše babu i dedu

23.06.2019.

MILUTINA Jovanovog KUSOVCA

07.01.2015.

Danas je 5 godina otkad nisi sa nama

VLADIMIRA Milutinovog KUSOVCA

nosioca Partizanske spomenice 1941. Vrijeme prolazi, ali ne briše vašu dobrotu, plemenitost, kao i sve one trenutke provedene u porodičnoj sreći. U mislima kroz lijepe uspomene uvijek sa vama.

PORODICA

MILJA Milivojeva PURIĆ

MILIVOJE Milov PURIĆ

Dragi naši baba i deda, Nedostajete nam puno. Nedostaje nam ljubav, radost, toplina i bezbrižnost koju ste nam zajedno pružali. Vi ste sada za nas dvije najsjajnije zvijezde koje nas svuda prate i čuvaju. Znajte da u našim malim srcima zauzimate posebno mjesto i da ćemo vas se uvijek sa ponosom sjećati. Vole vas najviše,

1134

KATARINA, IVA, LUKA i ANDRIJA

e-mail: oglasno@t-com.me

1135

1158

KRSTO MITROVIĆ Dani, mjeseci i godine prođoše ali bol za tobom nikad neće proći. Nedostaješ svakim danom sve više. Tvoji: MILEVA, DRAŽEN, DANIJELA, DEJANA i VALENTINA 1165 OGLASNO ODJELJENJE ,,POBJEDA”

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

TV program

Ponedjeljak, 23. decembar 2019.

FILM

PRVA TV 23:30

FILM

NOVA M 23:35

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

Pogled s Ajfelovog tornja



RTCG 1

05:30 Budilnik 06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 09:00 Vijesti 10:05 Naučno-obrazovni program 12:05 Profil, r. 13:05 Sofija, r. 15:00 Lajmet 15:10 Miline uvrnute priče, s. 15:30 Dnevnik 1 16:00 Dnevna soba 18:05 NVO 18:35 Muzika 19:00 Meridijani 19:30 Dnevnik 2 20:05 Argumenti 21:30 Sofija, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Milijarde III, s. 00:15 Dnevna soba, r. 01:40 Argumenti, r.

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)



   TV PRVA

RTCG 2

06:30 Muzika 07:00 Slonovi i tonovi 07:30 Košarka: Mornar Cibona, ABA liga, s. 09:00 Naučno-obrazovni program, mislionica 10:00 Program za djecu: 1: grad prijatelja 10:30 Dnevna soba 12:00 Proglašenje najboljih sportista Crne Gore 2019. 12:30 Neukrotivi, film 14:05 Miline uvrnute priče, s. 14:15 Luda kuća, s: 15:00 TV arhiv 16:00 Zapis, r. 16:30 Strani dokumentarni (arte) 17:30 Dvogled, r. 17:45 Proglašenje najboljih sportista Crne Gore 2019, snimak 18:15 Fudbal fest 19:15 Miline uvrnute priče, s. 19:30 Dnevnik 2 20:15 Luda kuća, s. 21:00 Dnevna soba, r. 22:30 Nastojanje, film 00:05 Glas Amerike 00:35 Fudbal fest, r.

PINK M

05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 11:00 Minut dva 11:02 Premijera 11:20 Ekskluzivno 11:40 Zadruga 12:00 Minut dva 12:05 Zadruga 13:00 Minut dva 13:02 Dženetine suze, r. 13:45 Zadruga 14:00 Minut dva

14:05 15:30 16:05 18:02 18:25 19:00 19:05 19:30 19:45 20:00 21:00 22:00 23:00

Zadruga Scena Zadruga Scena Elif, r. Minut dva Elif, s. Premijera Ekskluzivno Dženetine suze, s. Ljubav iz osvete, s. Zadruga Zadruga

07:00 08:00 09:00 09:15 11:15 13:00 14:30 15:15 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 21:10 22:10 23:00 23:30

Praktična žena 60 minuta sa Iris Jutarnji žurnal Jutro sa Iris Čikago u plamenu, s. 150 minuta Sinđelići, r. Istine i laži, r. Praktična žena 60 minuta sa Iris Ekskluziv Stolice Žurnal Paramparčad, s. Sinđelići, s. Urgentni centar Noćni žurnal Pogled s Ajfelovog tornja, film 01:00 Ekskluziv, r. 01:15 Paramparčad, r. 02:00 Noćni žurnal, r.

 07:00 09:05 10:00 11:00 13:00 13:40 14:00 16:20 17:15 18:10 18:35 19:00 19:35

07:30 08:00 09:25 10:00 10:50 11:00 12:25 13:17 16:00 16:45 17:15 18:00 18:30 20:15 22:00 22:50 23:35 01:30

NOVA M

Centralni dnevnik, r. Kafanica blizu SIS-a, r. Kefalica Ljubav, navika, panika, r. Totalni obrt, r. Vijesti Konak Kod Hilmije, r. Gulperi, r. Sportisimo Mr. Kitchen Totalni obrt Centralni dnevnik Među nama, e. Gulperi, s. Na granici, s. Totalni obrt, r. Čin hrabrosti, film Lila I Iv, r.

RTV BUDVA

Kuhinjica Serija Celebrity Naše ljeto, r. Puls, e. Muzički program Kuhinjica, r. Naše ljeto Bandolera, r. Kuhinjica, e. Crtani film: Gavra Polis Hronika grad teatra

  VIJESTI

06:30 10:00 10:06 12:00 12:06 14:00 14:06 15:00 15:35 16:30 16:50 17:00 17:50 18:30 19:10 20:00 21:00 22:00 22:13 22:15 22:30 23:25 00:10 00:55

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r. Vijesti Biljana za vas, r. Vijesti Gorka osveta, r. Boje dana Ljubav i osveta, r. Vijesti Geopolitika, magazin Gorka osveta, r. Hoću kući, s. Vijesti Zauvijek tvoja, s. Bez granica Dokumentarni program Vijesti Meteo Sport Krvne veze, s. Gorka osveta, r. Bez granica, r. Boje dana, r.



07:30 08:00 08:30 09:30

A1 TV

20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r. Pljevaljska hronika Jelena, r. 11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo, r. Nedjelja u petak, r. Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo, r. Nedjelja u petak, r. Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Igra i struktura, r. Top A1 Kapadokija, s. Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

15:45 16:00 16:30 17:00 18:30 18:55 19:30 20:15 20:30 20:45 21:00 22:15 23:15

Na domaćem terenu Zabavni magazin Zona sumraka Sport info Zvjezdane staze Kolačići sudbine Priča dana Smijeh kao lijek Teme i dileme Na domaćem terenu Hramovi Crne Gore Gušteranje Film

10:00 10:30 11:30 12:00 13:30 14:30 15:00 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15

777

20:05 21:05 22:00 22:30 23:00 23:40 00:25

Sportsko popodne Bandolera, s. Polis Hronika grad teatra Naše ljeto, r. Bandolera, r. Koncert

07:00 09:30 10:00 10:15 11:30 11:45 12:00 13:00 13:15 13:45 14:45 15:00 15:15

Jutarnji program Crtani film Kućni ljubimci, r. Zona sumraka Legende Sportski intermeco Sportske vijesti Smijeh kao lijek Goleada Grad koji volim, r. Teme i dileme Sportske vijesti Zvjezdane staze

Crna Gora

prognoza za 23. 12. 2019.

PORTAL POBJEDE

Vremenska prognoza

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Temperatura Crna Gora / danas

Zamjenik DARVIN MURIĆ

Andrijevica Bar Berane Bijelo Polje Budva Cetinje Danilovgrad H. Novi Kolašin Kotor

www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Čin hrabrosti

IZLAZAK SUNCA

7.09 sati

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank ZALAZAK SUNCA

16.13 sati

Min.

Max.

1° 10° 3° 3° 10° 5° 7° 9° 2° 9°

5° 16° 6° 6° 15° 9° 13° 15° 4° 13°

Nikšić Plav Plužine Pljevlja Podgorica Rožaje Šavnik Tivat Ulcinj Žabljak

Min.

Max.

5° 0° 2° 1° 8° 1° 0° 8° 9° -2°

9° 4° 5° 4° 13° 4° 4° 14° 15° 1°

Utorak 24. 12. 2019.

PROGNOZA VREMENA ZA SJUTRA:

Sjutra u južnim i centralnim predjelima pretežno sunčano uz povremeno malu do umjerenu oblačnost. Na sjeveru umjereno do potpuno oblačno, uglavnom tokom jutra ponegdje slabe padavine. Vjetar mjestimično umjeren do jak, sjevernih smjerova, u popodnevnim satima će oslabiti. www.meteo.co.me

Srijeda 25. 12. 2019.

Magazin

Ponedjeljak, 23. decembar 2019.

KIC pop hor objavio spot za pjesmu ,,Teče Tara“

Crnogorski mostovi kao simbol vremena i slobodarskog duha

PODGORICA – Regionalna senzacija, popularni podgorički KIC pop hor objavio je drugi muzički spot za jednu od najljepših crnogorskih partizanskih pjesama ,,Teče Tara“, a povodom 75 godina od oslobođenja Crne Gore. - Spot je sniman na nekoliko lokacija, a motivi su, uz rijeku Taru, poznati mostovi iz različitih perioda izgradnje države koji su simboli svog vremena i slobodarskog duha crnogorskog naroda: most na Đurđevića Tari, Željeznički most na Maloj rijeci i jedan od najvećih neimarskih poduhvata 21. vijeka - most Moračica. Spot do-

nosi i priču o dječaku kojeg slavna partizanska prošlost, junaštvo predaka, rijeka i djetinjstvo inspirišu da postane graditelj mostova – navodi se u saopštenju. Spot je imao predpremijeru 16. decembra, na svečanoj državnoj akademiji ,,Slobodna je Crna Gora“ u CNP-u, kojom je obilježeno 75 godina od oslobođenja Crne Gore. KIC pop hor je pjesmu, sa dirigentom Sašom Barjaktarovićem i solistkinjom hora Tamarom Pavićević, snimio u muzičkom studiju ,,Adrenalin“ Boba Stanišića u Podgorici. Reditelj je Gojko Berkuljan, a spot je rađen je u produkciji ,,Media Solution“ koju potpi-

suje Vladimir Cvijetić. Nepoznati su autori muzike i teksta za ovu pjesmu, vokalni aranžman je uradio Saša Barjaktarović, a instrumentalni Saša Gajić. Autorka scenarija je Sandra Vujović, a u spotu uloge tumače Vuk Radojević i Nemanja Dragović. Direktorica projekta je Snežana Burzan, menadžerka hora. Iz KIC-a podsjećaju da je oko 40 članova hora za dvije ipo godine postojanja priredilo više od 50 koncerata, a od toga 22 iz serijala ,,Bez dileme – antifašizam“, kako u zemlji tako i u regionu, u Beogradu, Sarajevu i Prijepolju, a prošlog 29. novembra su promovisali svoj prvi spot ,,Bilećanka“. Prijatelji projekta su: Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, Organizacija za prava autora muzike – PAM, JU KIC ,,Budo Tomović”, NVO Kutak, Ministarstvo prosvjete Crne Gore, Ministarstvo saobraćaja Crne Gore, Zavod za metrologiju Crne Gore, Komisija za tržište kapitala, JP Aerodromi Crne Gore, Nacionalna turistička organizacija Crne Gore, kompanije CRBC i Nekretnina.me. Z. K.

Del Arno objavio spot za ,,Izleči me“ BEOGRAD - Grupa Del Arno danas je objavila video za numeru ,,Izleči me“. Pjesma je objavljena na albumu ,,Ako ne znaš šta da radiš“. Dva dana pred kalendarski početak zime Del Arno Band će vas ozariti sunčanim i veselim kadrovima. Novi spot djelo je Staše Bukumirović, a snimljen je u Zvezdarskoj šumi u krugu Astronomske opservatorije. Pjesma ,,Izleči me“ zauzima posebno mjesto na albumu ,,Ako ne znaš šta da radiš“, ona sumira misli i stavove koji su sastavni dio filozofije ovog omiljenog regionalnog sastava.

Sunčani kadrovi za zimske dane

Stigao prvi trejler dokumentarnog filma o kraljici soula

Dženifer Hadson kao Areta Frenklin

LOS ANĐELES - Stigao je prvi službeni trejler biografskog filma ,,Respect” o kraljici soula Areti Frenklin u kojem možemo vidjeti kako će Dženifer Hadson utjeloviti legendarnu pjevačicu.

Prije svoje smrti, Frenklin je sama odabrala da Hadson bude osoba koja će glumiti njen lik u filmskoj biografiji. Na oduševljenje mnogih Hadson nije ni pomišljala da odbije poziv za snimanje fil-

ma. Nakon Oskara za ulogu u ,,Dreamgirls” 2006. godine, mnogi očekuju još jedno takvo izdanje Hadson. Iza kompletnog filma o snažnoj dami stoji upravo ekipa jakih žena. Film je režirala Lisl Tomi, dok je za scenario zaslužna Trejsi Skot Vilson. ,,Respect“ bi trebao da obuhvati veliki dio života Arete Frenklin, počevši od njenih najmlađih dana kada je pjevala u horu baptističke crkve u kojoj je služio njen otac, pa sve do trenutka kada je postala međunarodna muzička superzvijezda i aktivistkinja koja se borila za građanska prava. Pored Hadson, uloge u filmu ostvarile su i fantastične Meri Džej Blajdž, Audru MekDonald i Titusa Burgesa. ,,Respect“ u bioscope stiže 14. avgusta iduće godine.