List Crnogorski nacionalni parkovi br. 2 by Nikola

NOVINA IZLAZI SVAKA TRI MJESECA / GODINA I /BROJ 2 / april 2014. / PODGORICA, CRNA GORA

• MeÐunarodna konferencija u Budvi rezultirala potpisivanjem dokumenta Big Win 2 • Postavljene četiri platforme za pelikane sa sistemom video nadzora• Razgovor sa žabljačkim skulptorom Mićom Blagojevićem • Održan tradicionalni Festival vina i ukljeve na Virpazaru • NPCG postali dio najveće svjetske mreže organizacija i stručnjaka za zaštitu prirode IUCN • Razgovor sa šefom Službe zaštite u NP Durmitor Zoranom Krejovićem • Planovi za izgradnju žičare Kotor – Lovćen – Cetinje • MeÐu predlozima nematarijalnih kulturnih dobara za UNESCO-vu reprezentativnu listu čovječanstva našlo se i umjeće izrade čunova

Posljednje tri godine ukazuju na uzlazni trend u broju ptica na Skadarskom jezeru

Od Kotora do Lovćena za 30 eura i 43 minuta Strana 10

rekordan broj pelikana Na jezeru u zimskom periodu boravi oko 20 parova pelikana koji u vrijeme utvrđivanja broja zimujućih vrsta počinju i sa gniježđenjem. U odnosu na prošlu godinu, populacija baljoški ima sličnu brojnost, a vranac i glavoč u odnosu na prošlogodišnje rezultate pokazuju smanjeni trend brojnosti za oko 30 odsto. Najpoznatiji Žabljački umjetnik Mićo Blagojević priča o svom radu, saradnji sa Vojom Stanićem i razlozima da se vrati u rodni kraj

Marsej ne može zamijeniti Durmitorski kraj Galerija skulptora Mića Blagojevića koja se nalazi na putu od Žabljaka ka Crnom jezera privlači veliku pažnju domaćih i stranih turista. Mnogi od posjetilaca možda ne znaju da je Blagojević Višu likovnu školu završio kod poznatog crnogorskog umjetnika Voja Stanića, ali i da se usavršavao u Francuskoj. Nije ostao u Francuskoj i, kako kaže, ne žali. Osim što je radio kao prosvjetni radnik u žabljačkim školama, bavio se i turizmom. Tako je jedno vrijeme bio i direktor Turističkog informativnog centra.

Planirana izgradnja novih smještajnih kapaciteta Strana 14 Postavljene četiri platforme sa sistemom video nadzora u np Skadarsko jezero Strana 3

očišćeno nelegalno odlagalište otpada Strana 18

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

Evropski komesar za životnu sredinu Janez Potočnik poslao jasnu poruku sa konferencije u Budvi

Prirodni resursi se moraju koristiti na održiv način

vropski komesar za životnu sred inu Janez Poto čnik, na otvara nju druge konferencije Parkovi Dinarskog luka u Budvi,upozorio je da je rast svjetske populacije i stopa potrošnje po glavi stanovnika osnovni uzrok svih globalnih promjena i izazova. Da je tako, kako je kazao on, govore i činjenice da će svjetsko stanovništvo do 2050. godine sa sadašnjih 7 milijardi porasti na 9 milijardi. „To znači da ćemo imati dodatne dvije milijarde lju di, što je više nego ukupno stanovništvo na početku 20. vijeka. U okviru jedne same generacije znatno se uvećao broj ljudi koji dijeli našu planetu. Dru gim riječima, stanovništvo planete, dnevno se poveća za više od 200.000, u manje od dva dana za ukupno stanovništvo Crne Gore, u 9 dana za stanovništvo

Slovenije i otprilike u jed noj godini za stanovništvo Njemačke”, objasnio je on. Potočnik je naveo da po stoje ocjene da će se do 2030. godine, broj potro šača srednje klase povećati za oko 3 milijarde, što će uticati na dodatan pritisak na brojne resurse. Kao posljedica toga, do 2050. godine potrebe za hranom, stočnom hranom i žitom će se povećati za oko 70 odsto. „Međutim, već danas 60 odsto

svjetskih eko sistema od kojih su ti resursi zavisni propada ili se iskorištava na neodrživ način. Ako ništa ne promijenimo kako bi poboljšali efikasnost, do 2030. godine će nam trebati 40 ods to vode više nego što budemo imali na

Mijenjati potrošačke navike: Potočnik

raspolaganju”, upozorio je on. Upravo zato razvijene ze mlje treba da promijene proizvodne i potrošačke navike, a u državama koje se brzo razvijaju, potrebno je izabrati drugačije razvo jne puteve. Sve to važi i za zemlje Ev rope, koja godišnje potroši 15 tona resursa po osobi, od čega se baci 5 tona. Pored toga, kako je naveo on, re sursi kao što su energija i sirovine, sve su skuplji. Između ostalog, Potočnik je naveo da je Evropa uvoz no zavisna kad su u pitanju brojni resursi. „Uvozimo više od 60 odsto energije i međunarodna Agencija za energetiku oc jenjuje da će se taj postotak povećati. Postoje procjene da je polovina svih sasto jaka u proizvodima koje proizvedemo iz uvoza. Imamo najvišu stopu neto uvoza sirovina po osobi“, zaključio je on.

Nakon potpisivanja dokumenta Big Win 2 Nacionalnim parkovima Crne Gore predstoji niz značajnih aktivnosti

Čitava teritorijA Skadarskog jezera da bude na Ramsar listi

acionalnim pa “Tome u prilog, govori i sijska sredstva koja će se, rkovima Crne činjenica da je ove godine posredstvom Direkcije za Gore, nakon više od 200.000 posjetilaca javne radove, upotrijebiti pot pis iv anja platilo ulaznicu u tri nacio za unapređenje infrastruk dokumenta Big Win for nalna parka: Durmitor, Bi ture i ostalih sadržaja u Dinaric Arc 2, predstoji ogradsku goru i Skadarsko NPCG”, kazao je on. upisivanje čitave površine jezero, te da je povećanje Mrdak je naveo da NPCG Skadarskog jezera koje pripada Crnoj G ori na Ram sar listu, izrada peto godišnjih menadž ment planova za pet nacionalnih parko va, mapiranje eko sistemskih usluga, ali i unaprijeđenje prekogranične saradnje Nacional nog parka Prokletije. Direktor Naciona lnih parkova Crne Gore Zoran Mr Parkovi pokretačka snaga za razvoj regiona: Mrdak i Porej dak kazao je da su nacio posjeta Nacionalnim par planiraju upisivanje čita nalni parkovi povezani kovima veće u odnosu na ve površine Skadarskog sa Crnom Gorom kroz povećanje posjeta Crnoj jezera koje pripada Crnoj njenu prošlost, kao i da Gori. S tim u vezi, pre Gori na Ramsar listu, što svojim prirodnim i kul poznajući značaj ukupnih će dovesti do kvalitetnijih turnim nasljeđem i pozi potencijala zaštićenih po uslova za unaprijeđenje cioniranjem u središnjem dručja, odnosno Naciona sis tem a upravljanja tim i sjevernom dijelu pred lnih parkova, Vlada Crne prekograničnim područ stavljaju važan ekonomski Gore je za ovu godinu, jem. potencijal. izdvojila značajna finan Takođe, planove upravl

janja za četiri nacionalna parka usvojila je Vlada za period do 2015. godine, a u toku su aktivnosti za izradu PPPN NP Prokleti je, što je polazni osnov za izradu Plana i za ovaj NP. Iz NP C G ističu da očekuju prek ograničnu sarad nju sa Albanijom i Kosovom kroz za jedničke aktivnos ti na prostoru NP Prokletije. „Zaštićena područ ja moraju postati relevantna kako bi mogla obavljati svo ju glavnu funkciju - zaštitu biološke raznolikosti. Par kovi treba da budu dio razvoja regije u kojoj se nalaze i pokretačka snaga koja će naći načina da se unaprijedi kvalitet života ljudi koji žive u njima ili oko njih, a da se pri tome temeljne prirodne vrijed nosti ne naruše”, istakao je direktor programa WWF Mediteran Deni Porej.

NOVOSTI IZ PARKOVA Ribolovni zabran u NP Skadarsko jezero do 1. juna Ribolovni zabran u NP Skadarsko jezero, na sve vrste riba izuzev jegulje, počinje 15. marta i traje do 1. juna. Zabran je definisan „Naredbom o ribolovnim zabrana ma, ograničenjima i mjerama za zaštitu ribljeg fonda“, koju donosi Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Od sredine marta do početka juna ribolovci ne smiju da love s obzirom da je počela sezona mrijesta. S tim u vezi, u cilju zaštite ribljeg fonda, Služba zaštite NP Skadarsko jezero, intenzivnije kontroliše korišćenje dobara parka. Upućujemo javni poziv svim volonterima, predstavnici ma institucija, studentima, NVO sektoru, zaljubljenici ma u prirodu i drugima, da se direktno uključe u zaštitu Parka. NP Skadarsko jezero upućuje apel ekološki osvi ješćenim i odgovornim građanima da nelegalni ribolov, kao i sve vrste aktivnosti koje smatraju neprimjerenim i nedozvoljenim, prijave Službi zaštite.

Veselin Živanović novi direktor NP Lovćen Novi direktor Nacionalnog parka Lovćen Veselin Živa nović stupio je na tu funkciju 13. januara 2014. godine. JPNPCG očekuje da će u narednom periodu biti una prijeđeno stanje u NP Lovćen i uz podršku Prijestonice Cetinje poboljšana naplata ulaznica. Pažnja će biti usm jerena na zaštitu parka, kao i na poboljšanje turističke ponude ovog zaštićenog prostora.

Planinarske staze zatvorene do maja U cilju potpune bezbjednosti, obavještavaju se svi ko risnici planinarskih staza da su planinarske transverzale (CT- 1 „Planinama Crne Gore”, „Via Dinarica” i PPT: „Orjen - Lovćen – Rumija” ) privremeno zatvorene za korišćenje do 01. maja 2014. godine, kao i da se privremeno zatvaraju sve ostale planinarske staze lokalne i nacio nalne mreže na pros toru Crne Gore koje su markirane i uređene za korišćenje u ljetnjim uslovima, kao i za neor ganizovane zimske us pone. Planinarski klubo vi domaćini, PSCG i Javno preduzeće za Na cionalne parkove Crne Gore ne snose nikakvu odgovornost za samovoljno korišćenje planinarskih staza u vrijeme privremenog zatvaranja transverzala i planinarskih staza, neorga nizovanih zimskih uspona i drugih aktivnosti na istim. Za sve dodatne informacije, možete se obratiti Plani narskom savezu Crne Gore - info@pscg.me.

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

Na Međunarodnoj konferenciji u Budvi nastavljena inicijativa iz 2008. i potpisan dokument o saradnji zemalja regiona Big Win 2

Kroz projekat sa francuskom NVO Noé Conservation nastavlja se zaštita pelikana

Zemlje Dinarida zajedno za očuvanje zaštićenih područja

adležne insti tucije iz regi je Dinarskog luka zajedno će raditi na daljoj zaštiti, održivosti i unaprijeđe nju zaštićenih područja, poručeno je sa otvaran ja konferencije Parkovi Dinarskog luka koju je pratila i svečanost usva janja zajedničke izjave pod nazivom Big Win 2 for Dinaric Arc. Konferenciji koja je održa na početkom decembra u Budvi pored predstavnika ministarstva zaduženih

zaštiti i unaprijeđenju životne sredine trebalo da pretpostavlja izgrađen pravilan odnos prema ob jektima u prirodi, kul turnim vrijednostima i radom stvorenim dobri ma, kao i prema međul judskim odnosima u duhu humanizma i tolerancije. „Za ovako formiran stav uz prisutan odgovarajući entuzijazam i istrajnost u sprovođenju aktivno sti predviđenih u okviru projekta Parkovi Dinarsk og luka, na planu zaštite unaprijeđenja i turističke

nalnu saradnju“, poručio je on. Generalni direktor WWF-a Džim Lip ista kao je da regiju Dinar skog luka krasi bogatst vo prirodnog kapitala i WWF ju je identifikovao kao mjesto od globalne važnosti za biološku raz nolikost. Direktor IUCNove programske kancelar ije za jugoistočnu Evropu Boris Erg podržao je zvanično prihvatanje ci ljeva u zaštiti kao što su jačanje sistema za oču vanje prirode, proglaša

zaštićenim područjima, efikasno sprovođenje relevantnih politika Ev ropske unije, poboljšanje prekogranične i međusek torske saradnje, kao i prepoznavanje koncepta prirodnog kapitala. „Sve navedeno čini jaku osnovu i pruža brojne ar Cilj projekta podrška očuvanju kudravog pelikana gumente za zaštitu pri rode. Ostvarivanje ovih ciljeva zahtijeva nove i dodatne ljudske i finan sijske resurse. Zemlje ne samo da imaju mandat da ih realizuju na nacio nalnom nivou, ispred nas

Postavljene četiri platforme sa sistemom video nadzora

Predstavnici ministarstva zaduženih za oblast životne sredine poručili da će sarađivati u cilju očuvanja zaštićenih područja

za oblast životne sredine prisustvovao je i evropski komesar za životnu sred inu Janez Potočnik. Iza dokumenta Big Win 2 for Dinaric Arc stoje udružene snage Svjetskog fonda za prirodu (WWF), Ministarstva održivog raz voja i turizma Crne G ore, Me đunaro dne unije za zaštitu prirode (IUCN), Republike Al banije, Bosne i Hercegov ine, Crne Gore, Repub like Hrvatske, Kosova*, Republike Makedonije, Republike Slovenije i Republike Srbije koje su prihvatile obavezu dal jeg zajedničkog rada na unaprijeđenju zaštićenih područja. Ministar održivog razvo ja i turizma Crne Gore Branimir Gvozdenović kazao je prilikom otva ranja konferencije da bi pozitivan stav prema

promocije jedne čitave regije, možemo reći da smo ostvarili dobru regio

vanje novih i efikasnijih zaštićenih područja , pob oljšano upravljanje

Posvetiti pažnju regionalnoj saradnji U toku konferencije, posebne radionice su bile organizovane na teme: Procjena vrijednosti zaštićenih područja, Finansijski potencijali za zaštićena područja, Evropski sertifikat za održivi turizam, te Uloga rendžera u zaštićenim područjima. Organizovan je i bazar na kojem su predstavnici Parkova predstavili svoja zaštićena područja/zemlje kroz promotivne materijale, ali i gastronomske specijalitete.

Parkovi treba da ojačaju međusobnu saradnju

je i zajednički zadatak da blisko sarađujemo kako bismo efikasno radili na ostvarivanju međunarod nih ciljeva koje postavljaju Strateški plan za biodiver zitet 2011-2020 i Strategi ja biodiverziteta Evropske unije do 2020. godine“, dodao je on. Big Win 2 for Dinaric Arc nastavak je inicijative koju su 29. maja 2008. godine zajednički potpisali min istri regiona zaduženi za pitanja zaštite životne sredine. Tom prilikom je dogovoreno da će se oja čati međusobna saradnja u sprovođenju obaveza, a svaka od šest strana pot pisnica pripremila je i na cionalni popis aktivnosti za podršku sprovođenju ciljeva Programa rada na zaštićenim područji ma, od kojih je do danas ispoštovano više od 80 odsto.

elikani koji bo rave i gnijezde u NP Skadarsko jezero, u rezer vatu Pančeva oka, moći će od januara da gnijezde na četiri platforme sa sistemom video nadzora koji će obezbijediti video komunikaciju sa lokaci jom kolonije te ptičije vrste. Osim nadzornika NP Ska darsko jezero i stručnih sarad nika JPNPCG, u pos tavljanju platformi učestvovali su i ornitolozi Prirodnjačkog muzeja,

darskim jezerom, moč varom od međunarodnog značaja, i to kroz oču vanje ključne vrste bio diverziteta - kudravog pelikana, te podrška lok alnim institucijama i uključivanje lokalnih zajednica“, kazala je ona. Projekat će trajati do sred ine 2016. godine, nakon čega se očekuje i nastavak. Ciljevi projekta su i un aprijeđenje praksi is traživanja i monitoringa te vrste, podrška očuvan ju kudravog pelikana i

„Dugoročni cilj projekta je doprinos prekograničnom upravljanju Skadarskim jezerom, močvarom od međunarodnog značaja, i to kroz očuvanje ključne vrste biodiverziteta - kudravog pelikana, te podrška lokalnim institucijama i uključivanje lokalnih zajednica“ članovi NVO Centra za zaštitu i proučavanje pti ca, ali i volonteri. Ornitolog u NPCG Nela Vešović Dubak objasnila je da je postavljanje plat formi prva aktivnost koja je realizovana u okviru projekta sa francuskom NVO Noé Conservation pod nazivom „Očuvanje pelikana, ključne vrste biodiverziteta Skadarsk og jezera“, koji je većinski finasiran od strane Crit ical Ecosystem Partner ship Fund (CEPF). „Dugoročni cilj projekta je doprinos prekogra ničnom upravljanju Ska

upravljačkom tijelu NP Skadarsko jezero, pro mocija prirodne baštine jezera putem edukativnih kampanja o prirodi, kao i promocija turizma koji doprinosi očuvanju pe likana. Projekat se realizuje u NP Skadarsko jezero i uklju čeno je šest partnera: Tour du Valat, EuroNa tur, Association for Pro tection of Aquatic Wild life Albania (APAWA), Prirodnjački Muzej Crne Gore, Centar za zašti tu i proučavanje ptica i JPNPCG - NP Skadarsko jezero.

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

Najpoznatiji Žabljački umjetnik Mićo Blagojević priča o svom radu, saradnji sa Vojom Stanićem i razlozima da se vrati u rodni kraj

Marsej ne može zamijeniti Durmitorski kraj

alerija žab ljačkog sku lptora Mića Blagojevića koja se nalazi na putu od Žabljaka ka Crnom jezera privlači veliku pažnju domaćih i stranih turista. Česti su gosti ljubitelji umjetnosti, ali i oni koji iz znatiželje žele vidjeti šta se nalazi u prelijepo uređenom dvorištu i galeriji. Sedamdesetdvogodišnji Blagojević kroz šalu ka že da je najbolji umjet nik na Durmitoru, jer je jedini. Kako kaže za umjetnost se odlučio jer je to bilo najlakše završiti, a on je bio loš đak. “Na akademijama je na jlakše položiti prijemni.

Iako je završio umjetnost prvi poslovi bili su mu vezani za turizam

Ako ne završite na vri jeme biju vas, morate da date mjesto u ataljeu nekom drugom”, priča kroz smijeh on.

Blagojević je Višu liko vnu školu završio u Herceg Novom kod poznatog crnogorskog umjetnika Voja Stanića, nakon čega je radio kao nastavnik. Ipak, ubrzo je Stanić bio zahtjevan otišao u Francusku, gdje profesor je završio treću i četvrtu Na pitanje kako je raditi sa poznatim Vojom godinu studija. Stanićem Blagojević odgovara da je poznati “Preko Francuskog Ce umjetnik bio zahtjevan. ntra za kulturu prijavio „Kad sam bio u Francuskoj uvijek bi se sjetio sam se za školovanje u njega. U Herceg Novom me on tjerao da radim. toj zemlji i na to sam Prije neki dan smo se čuli, ostali smo u kontak- čekao sigurno tri, četiri tu i on mi je puno pomogao. Otvarao je i jednu godine. Poslao sam sav materijal koji su tra moju izložbu u Podgorici“, ispričao je on. žili i otišao u Marsej

Blagojević godišnje proda po četiri, pet slika

da studira. Imao sam sreću da sam došao kod dobrog profesora koji je tada bio vodeći vajar Francuske - Fransoa Bu še. Priznali su mi dvije godine akademije, a im ao sam i jaku preporuku Voja Stanića”, priča on. U Marseju je diplo mirao i nakon dvije godine vratio se u ro dni grad. Blagojević nije bio stipendista, već su njegovo školo vanje plaćali roditelji. Radilo se, priča on, po 12 sati u ateljeu, jer su

se mjesečni programi morali završiti. “Ako ne završiš mjesečni program i padneš moraš ponovo platiti, a ja ni sam imao para za ba canje. Radio sam puno i posljednje godine dobio status stažiste, odnosno vodio sam grupu na ak ademiji. Nisam ostao u Francuskoj i ne žalim. Ja nisam od onih avantur ista i meni je odlično na Žabljaku”, kazao je on. Iako je bio vezan za umjetnost prvi poslovi kojima se bavio na Ža bljaku bili su vezani za

je da se najmanje bavio umjetnošću kada se vratio iz Francuske jer se tada na Žabljaku za godinu dana napravio hotel Planinka, radila se uspinjača i neki drugi projekti. Blagojević radi u ple menitom drvetu, ali i slika. Godišnje napra vi, kako kaže četiri, pet slika, ali ne više. Kako je kazao ne trči za prodajom. Slika poseb nom tehnikom, na tvr doj podlozi, a njegova specijalizacija je sitna plastika.

Bobotov kuk nekad je bila Nebeska Soa Oni koji svrate u galeriju Mića Blagojevića imaju priliku ne samo da uživaju u njegovoj umjetnosti, već i da čuju interesante, zaboravljene priče i legende o durmitorskom kraju. Kako nam je ispričao, nekada se Bobotov kuk zvao Nebeska Soa, ali su to ime promijenili austrougarski kartografi. „Oni su u Škrkama noćili kod jedne porodice iz Hercegovine koja se prezivala Bobut. Ovi su ih tada dobro dočekali i iz zahvalnosti su taj vrh umjesto Nebeska Soa nazvali Bobutov kuk“, ističe Blagojević. On je ispričao i da po grčkoj mitologiji postoje samo tri planine koje drže nebo - Ararat, Olimp i Durmitor. Durmitor je, kako je ispričao, dobio ime od Dor Mire što na starom grčkom znači mirno spavaj. Kao i da je Savin kuk dobio ime po isposniku Savi iz Manastira Sveti Arhandio koji je ljeti dolazio u pećinu ispod Kuline. turizam. Kada se vra tio na Žabljak predavao je u školama, ali i kao direktor Turističkog informativnog centra pet, šest godina, nakon čega je otišao u prijevre menu penziju. Aktivno se bavio skijanjem i dugo je predvodio reprez entaciju Crne Gore u smučanju. „Kao direktor centra sam radio i poslove čis tača i vozača splavova. Samo sam 37 puta vozio po Tari, a koliko sam puta prešao Durmitor neću ni da pominjem, jer ga bolje znam nego moju kuhinju“, kaže kroz smijeh on i doda

„Više mojih radova ima u Australiji i Kanadi ne go u Crnoj Gori. Radio sam i velike spomeni ke – spomenik na Tari Šaranski boj, na Mlje tičku spomenik, spo menik hajduku Miću Gluščeviću, ovdje sam radio Titov put“, kaže Mićo. Na pitanje koja je cijena njegovih djela Blagojević odgovara da mu stručn jaci iz galerije Narod nog muzeja u Beogradu rade procjenu radova jednom godišnje, kao i da za cijenu koju oni procjene nikada ništa ne bi prodao, već pravi srednju cijenu.

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

Porodica Ðalac već deceniju pravi suvenire posvećene Nacionalnom parku Skadarsko jezero

Jadranka Pravilović sa Cetinja iskoristila materijale iz prirode za pravljenje unikatnih suvenira

Od minijaturnih gusli do makete crnogorske kuće

C Pretežno rade motive Skadarskog jezera: Ðalac

Turisti najviše kupuju žabe i pelikane

uveniri sa motivima pelikana, žaba, korn jača i riba samo su neki koje porodica Đalac nudi turistima koji posjete Virpazar i Nacionalni park Skadarsko jezero. Ovim poslom Branka Đalac počela se baviti prije deceniju, a prve suvenire radila je sa prijateljicom. Kako je ispričala dugo je sarađivala sa njom, ali se nakon nekog vreme na odlučila za pokretanje sopstvenog biznisa. „Kupila sam peć i kren ula sa radom. Radim već desetak godina i pretežno motive Skadarskog jezera, ali radim i po porudžbi. Pravimo lampe za kuće i

stanove, pepeljare za resto rane, sve što nam ljudi za traže“, kaže Branka. Ona objašnjava da su pred meti koje prodaje rađeni tehnikom visokotempera turne keramike, odnosno, pečenjem gline na visokim temperaturama. „Imamo neke kalupe koji smo ja i suprug napravili sami, kako bi sebi olakšali jedan dio posla, dok oslika vanje ipak moramo ručno“, objašnajva ona. Turistima se najviše sviđ aju suveniri sa motivima životinja, a najviše prolaze žabe. Cijena suvenira je od 3 eura za magnete, do 7-8 za sitne suvenire, dok su kako kaže Đalac, veće

i unikatne stvari skuplje. U posao je uključena čitava porodica. Pored suvenira, u ponudi se može naći i med jer se Brankin suprug Željko bavi pčelarstvom. „Ja mu pomognem tako što tegle meda ukrasim džakovima i keramičkim etiketama. Mogu reći da nam je ovo porodični pos ao, jer kao što vidite, i kćerka je uključena ug lavnom u prodaju“, priča Đalac. Iako je nekada prodava la suvenire na Virpazaru Branka to više ne radi, već ih prodaje u galeriji na Virpazaru i Centrima za posjetioce NP Skadarsko jezero.

etinjanka Ja drank a Pra vilović koristi mat erijale iz prirode kako bi napravila suve nire sa motivima važnih istorijskih spomenika sa područja opštine Cet inje, ali i svih drugih krajeva Crne Gore. Kako je kazala pravi specifične i unikatne suvenire i eksponate koristeći kamen, sla mu, mahovinu i drvo, a prvo je počela sa starim crnogorskim kućama. „Zatim sam napravila crmničku kuću, vod enicu, a onda i istorijske spomenike ovog pod ručja, kao što su Stara kapela na Lovćenu, Cetinjski manastir, crk va na Ćipuru, ali i most na Rijeci Crnojevića i Žabljak Crnojevića. Pravilović suvenire pril ago đava moguć nostima i željama tu rista, pa se tako kod nje mogu kupiti mini jatur ne g u sle, ma le crnogorske kuće , stolovače sa tradicion alnim lovćenskim kamenom...

„Počela sam da radim i korpe od kanapa i jute i flaše na koje oslika vam likove istorijskih ličnosti Crne Gore. Ne radim serijski, već su

tradiciju i onda ih ja ura dim u takvom stanju u kojem su poslali“, obja šnjava ona. Svoje suvenire Jadranka prodaje od 5 eura, pa sve

Suvenire prilagođava mogućnostima i željama turista: Pravilović

veće makete unikatne, a obično radim po naru džbi. Ljudi mi šalju fo tografije svojih kuća sa sela, hoće da sačuvaju

do 250 eura. Ona ističe da naši građani kupuju jeftinije suvenire, dok su strani turisti spremni da daju više novca.

Sručnjaci za šumarstvo istraživali stanje šuma u NP Skadarsko jezero

Šume lovora najbujnije na Maloj Čakovici

Šume lovora na Omerovoj gorici

tručni saradni ci za oblast šu marstva u NPCG Jelena Dragović i Slobodan Stijepović istraživali su stanje šume u NP Skadarsko jezero i utvrdili lokalitete gdje lovor gradi zajednicu sa hrastom crnikom. Kako su kazali, te vrste mogu se naći na ostrvi ma Omerova gorica, Mala i Velika Čakovica, Lipovnjak i Kom. „Terenskim istraživanji ma, utvrđeni su lokaliteti sa sastojinama lovora sa hrastom crnikom. Opšte zdravstveno stanje lovo ra je utvrđeno na osnovu pregleda pojedinačnih uzoraka sa više lokacija u okviru svakog ostrva“, kazao je Stijepović.

Dragović je dodala da je na ostrvu Omero va gorica zabilježena ugroženost lovorove šu me, a najveći broj stabala je oštećen od brsta koze. „Manji dio stabala je ili posječen ili potpuno suv. Evidentno prisutan nega tivni uticaj čovjeka će za posljedicu imati potpunu degradaciju i uništen je lovorovih stabala na ovom ostrvu“, objasnila je ona. Stijepović je dodao da je na ostrvu Mala Ča kovica zabilježeno na jveće prisustvo lovora i to u sastavu sa hrastom crnikom. „Na pojedinim stablima je zabilježeno prisustvo tercijalnih insekatskih i patogenih vrsta koja

nemaju neki veliki nega tivan uticaj na ovu sasto jinu. Takođe, zabilježena je nelegalna sječa pojedi načnih stabala. Možemo konstatovati da na ovom ostrvu šume lovora po kazuju najbolju očuva nost od svih pregledanih lokaliteta“, naveo je on. Na području ostrva Kom je registrovana lovorova šuma i to prvenstveno u obalnom pojasu. Zdr avstveno stanje te šume je vrlo dobro i nije primi jećena bespravna sječa stabala. Saradnici sma traju da postoji izvjestan rizik degradiranja šume lovora iz razloga što se na tom ostrvu nalazi isto imeni manastir i crkva koje tokom godine po sjećuje veliki broj turista.

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

Festival vina i ukljeve koji se održava u Virpazaru okupio brojne posjetioce i preko 40 izlagača

Posljednje tri godine ukazuju na uzlazni trend u broju ptica na Skadarskom jezeru

rekordan broj pelikana

Manifestacija koja afirmiše Skadarsko jezero

Druženje uz degustaciju vina i ukljeve

radicionalni Fes tival vina i ukljeve koji je održan u de cembru na Virpazaru ok upio je brojne posjetioce i preko sto poljoprivrednih izlagača iz svih krajeva Crne Gore. Posjetioci su mogli da uži vaju u druženju, degustaci ji, ali i ocjenjivanju čije je je vino najbolje i čiji su med i riba najukusniji. Na takmičenju za najbo lje vino prijavilo se 40 izlagača. Pre d sj e dnik O p štine Bar Žarko Pavićević rekao je da je to jedna značajna manifestacija koja privlači veliki broj ljudi. „Smatram da smo po ovoj manifestaciiji već posta li prepoznatljivi. Ona je čak dobila i međunarodni karakter jer dolazi veliki broj proizvođača iz okolnih država i mislim da će i u narednim godinama nas taviti taj trend“, kazao je on.

Direktor NTO Crne Go re Saša Radović kazao je da kvalitet uvijek nađe put do krajnjeg potrošača sve u cilju prezentacije i ovog dijela crnogorske turis tičke ponude. On je naveo da su tradicionalne man ifestacije nešto na čemu počiva crnogorski turizam u vansezonskom dijelu. „Manifestacija ovakvog nivoa afirmiše dragulj crn ogorske ponude Skadar sko jezero i što je poseb no bitno afirmiše i male proizvođače raznih pol joprivrednih proizvoda. Ovdje imamo asortiman od zanatskih proizvoda, hrane, ribe, vina, sve ono što jeste Crna Gora i po čemu je ona prepoznata“ rekao je Radović. Predsjednik Mjesne za jednice Crmnica, Đuro Marković je podsjetio da je Festival prilika da se ovaj kraj predstavi kvalitetnim proizvodima, a prvenstve no čuvenim crmničkim

„vrancem“. „Uz vino, naša je dužnost da afirmišemo i ostale pro izvode ovoga kraja koje nam je vjekovima darivalo Skadarsko jezero – ukl jevu, krapa, jegulju… Na tezgama su predstavlje ni proizvodi iz Crmnice, Lješanske nahije, Katunske nahije, Zete, a tu su i barski maslinari i uljari, proiz vođači njeguške pršute i kobasice, šestanskog i durmitorskog sira i kaj maka, pčelari, proizvođači suvih smokava, dunja, ora ha… Festival vina i ukl jeve u postojeći krvotok Crmnice ubrizgava eliksir novog buđenja, obnove i vraćanja na nekadašnje staze vinogradara i vinara“ poručio je Marković. Ljubitelji narodnih rukot vorina imali su priliku da kupe unikatne, ručno rađene suvenire, kajmak iz mješine, kozji sir, pršu tu, kobasice, masline, ali i ručne radove.

o ko m re d o v nog zimskog brojanja ptica u januaru 2014. u NP Skadarsko jezero or nitolozi su utvrdili da na tom području boravi pre ko 88.000 ptica, što pred stavlja približno stanje u odnosu na prošlu godinu. Posljednji monitoring po kazao je da je na Skadar skom jezero 28 mladih pelikana, a očekuje se da će ih biti još najmanje 15, što je rekordan broj u po sljednjih pola vijeka. Najveći broj ptica koje su prisutne na Skadarskom jezeru činile su vrste: baljoška (67.963), vranac (9.126), mali kormoran (2.691), glavoč (2.275), obični galeb (1.908), ćub asti gnjurac (1.749). Ornitolog iz NPCG Nela Vešović Dubak kazala je da na jez eru u zims kom periodu boravi oko 20 parova pelikana koji u vrijeme utvrđivanja broja zimujućih vrsta počinju i sa gniježđenjem. „U odnosu na prošlu go dinu, populacija baljoški ima sličnu brojnost, vra nac i glavoč u odnosu na prošlogodišnje rezultate pokazuju smanjeni trend

Ne uznemiravajte jata U cilju zaštite zimujućih populacija ptica u NP Skadarsko jezero apelujemo na građane da se suzdrže od uznemiravanja jata koje se nalaze na vodi.

Posljednje tri godine zabilježen uzlazni trend

brojnosti za oko 30 odsto. U odnosu na 2009. godinu kada je zabilježen dras tičan pad vodenih vrsta koje su zimovale na Ska darskom jezeru posljednje tri godine pokazuju uzlaz ni trend”, navela je ona. Ekipu ornitologa koja je ove godine radila na pro jektu pored Vešović Du bak činili su i ornitolozi: Prirodnjačkog muzeja Crne Gore, Ondrej Vizi i Andrej Vizi. Brojanje je vršeno na ci

„U odnosu na prošlu godinu, populacija baljoški ima sličnu brojnost, a vranac i glavoč pokazuju smanjeni trend brojnosti za oko 30 odsto. U odnosu na 2009. godinu kada je zabilježen drastičan pad vodenih vrsta koje su zimovale na Skadarskom jezeru posljednje tri godine pokazuju uzlazni trend”, navela je Nela Vešović Dubak

jeloj površini akvatorija Skadarskog jezera. Redovno zimsko brojanje ptica na Skadarskom jeze ru počelo je 1991. godine i predstavlja najjači mon itoring biodiverziteta u našim nacionalnim razm jerama, po trajanju i met odološkoj ujednačenosti programa. Ovim programom utvrđu je se brojnost vodenih pti ca na zimovanju koje su u najvećoj mjeri ugrožene. Ptice se broje na prosto ru koji zahvata Zapadni Palearktik, tj. cijelu Ev ropu, Malu Aziju, Bliski Istok i Sjevernu Afriku. U projekat je uključeno 50 zemalja sa preko 15.000 obučenih brojača. Tokom utvrđivanja zim skog cenzusa na Skadar skom jezeru posmatra se cijelo područje podijeljeno na poligone.

Brojanje je vršeno na cijeloj površini akvatorija Skadarskog jezera

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

NPCG u posjeti katunu Goleš i porodici Bulatović koja posjetiocima nudi bijeg od urbanog života

organska hrana privlači turiste

oznato crnogor sko gostoprimstvo najbolje se može doživjeti na katun ima, a boravak u njima posebno je interesantna i atraktivna turistička ponu da za one koji dolaze iz urbanih sredina. Stručna saradnica za turizam NPCG Marina Manojlović posjetila je jedan od katuna koji se nalazi na području NP Biogradska gora. Katun Goleš nalazi se na 1600 metara nadmorske visine, na zapadnoj padini planine Bjelasice, južno od NP, a neposredno uz rub Biogradske prašume. „Okružen je planinskim vrhovima Gornji Lumer - sa južne, Međedac sa istočne i Donji Lumer - sa sjeverozapadne strane. Od Kolašina je udaljen 18, a od Trebaljeva 12 kilometara. Geografski položaj katu na je izuzetno povoljan,

sa aspekta poljoprivrede i stočarstva, što i jeste njegova osnovna namje na“, objašnjava ona. Tokom ljeta na katunu Go leš boravi šest porodica, a Manojlović je posjetila porodicu Bulatović. „Ova porodica posjedu je pet koliba, odnosno bungalova, sa 2 ležaja i jednu kolibu sa 3 ležaja. Osim smještaja, u ponudi je tradicionalna domaća hrana, karakteristična za ovo područje Crne Gore poznati lisnati sir, kajmak, kačamak, cicvara, kisjelo mlijeko, jagnjetina kuvana i pečena ispod sača, krom pir“, ispričala je ona. Speci jaliteti od šumskih plodova kao što su sokovi, džemovi, slatko i kolači se takođe mogu naći na trpezi tih vrijednih domaćina. Katuni su uglavnom sm ješteni u uvalama, dolina ma, zavjetrinama, u blizini izvora.

Recepti porodice Bulatović Domaćica Sloba Bulatović podijelila je sa Crnogorskim nacionalnim parkovima par recepata koje rado priprema svojim gostima. Uglavnom su namirnice koje koristi za pripremu domaće sa povrćem koje uzgajaju u bašti.

Na katunu Goleš ljeti boravi šest porodica

„Posebno su lijepi tokom ljeta jer ožive sa dolaskom stočara koji tu borave od maja do oktobra. Osim koliba za stanovanje i neo phodnih pratećih objekata, u posljednje vrijeme, se podižu i kolibe namijen

jene turistima koji žele da dio svog odmora provedu drugačije“, priča ona. Prostrana udolina, koja se pruža pravcem jugo istok – sjeverozapad, bogata je pašnjacima, šu mom i vodom, a samim

tim idealno je mjesto za ljetnju ispašu i boravak stanovništva. „Katun je zaštićen od vjetrova. Klima je umjere no kontinentalna sa lagan im prelazom na planinsku. Temperature u ljetnjem

periodu rijetko prelaze 27 stepeni Celzijusa, dok zimi znaju biti do minus 25“, kazala je Manojlović.staze Biogradsko jezero je udal jeno par časova, a sam položaj Goleša i postojanje označenih staza, pruža neiscrpne mogućnosti za razvoj izletničkih tura i organizovanje različitih turističkih programa. „U užem okruženju se nalaze i još četiri pla ninska jezera, poznata u narodu kao „Gorske oči“ i to Pešića jezero, Ur sulovačka jezera i Šiško jezero. Sa južne i jugo zapadne strane Goleša, nalazi se još nekoliko pla ninskih katuna“, kaže ona. Poznati vidikovac Međe dac nadvisuje katun Goleš sa jedne i cijelu Biogradsku goru i Biogradsko jezero sa druge strane i predstavlja izvanredan vidikovac, koji je bio poznat još u doba stare Crne Gore.

po potrebi, u zavisnosti od željene gustine. Pri kraju kuvanja čorbe dodati kajmak, umućeno jaje i peršun.

Šarena čorba Potrebno je: 2 glavice crnog luka, 2 paprike, 2 šargarepe, 2 oljuštena paradajza, 150-200 grama telećeg mesa, krompir, 1 kašika kajmaka, 1 jaje, peršun. Povrće treba da bude isjeckano. Na malo ulja, redom stavljati i dinstati povrće i dodati meso. Vode staviti

Jagnjetina na pari Šerpu podmazati šoljicom ulja, staviti komade jag njetine, vegetu, biber, luk, paradajz, papriku. Preliti šoljom vode. Dobro poklopiti. Staviti na tihoj vatri, pri kraju šporeta, i bez otvaranja dinstati 2-3 sata.

Kroz Program Domaćica Slobaoporavka Bulatović balkanskog podijelila je sarisa anketirano preko 240 ljudi,utvrđeno i prisustvo drugih sisara u NPCG Crnogorskim nacionalnim parkvima par recepata koje rado priprema svojim gostima. Uglavnom su namirnice koje koristi za pripremu domaće sa povrćem koje uzgajaju u bašti.

Divlje mačke možda ima na istoku Crne Gore

U regionu svega 60-ak primjeraka ove vrste

iolozi Nacional nih parkova Crne Gore i NVO Cen tar za zaštitu i proučavanje ptica CZIP Marina Đurović i Alek sandar Perović nakon an ketiranja preko 240 osoba

došli su do zaključka da je najveća mogućnost za prisustvo balkanskog risa u istočnim djelovima Crne Gore. Naime, ta vrsta smatra se ugroženom, a da bi se obezbijedio njen opstanak

od jula 2013. se radi na projektu “Program opora vka balkanskog risa”. Pre ma dostupnim podacima na prostoru Makedonije, Albanije, Kosova i Crne Gore nalazi se svega 40 do 60 primjeraka balkansk

og risa. Ova vrsta divlje mačke može dostići visinu do 65 centimetara i težinu od 30 kilograma. “Cilj ovog projekta je da se staništa, kao i populacija Balkanskog risa opora vi kroz seriju konkretnih aktivnosti žaštite. Na os novu naučnih podataka iz literature o prisustvu risa, planinske oblasti Ce ntralne, Zapadne, Sjev erne i Sjevero-istočne Crne Gore, izabrane su kao istraživačko područje za osnovno istraživanje. Ono je pokrivalo površine NP sa njihovom okolinom što ukupno predstavlja više od trećine površine Crne Gore”, objasnila je Đurović. Upitnici su sprovedeni u 43 prioritetnih kvadranata 10x10 kilometara. Ukupan broj ispitanih osoba je 241, a 10 profila je uzeto kao

najrelevantnije za spro vođenje upitnika. Tako su ispitivani veter inari, lovočuvari, šuma ri, lovci, poljoprivredni ci, ljubitelji prirode... Kroz ovaj projekat omo gućeno je i praćenje drugih vrsta sisara. “Prema anketama, mrki medvjed, vuk i lisica pos ebno izazivaju štete u crnogorskih domaćinst vima. Rezultati ankete su pokazali da su zec, lisica i mrki medvjed prisutni. Interesantna je činjenica da je anketom potvrđeno prisustvo šakala na sjeve ru Crne Gore, iako je ta životinja karakteristična za južne krajeve. Posto ji mogućnost da usljed klimatski promjena kroz planinske doline šakal širi svoju teritoriju ka sjeveru Crne Gore” objasnila je Đurović.

Situacija sa populacijom srna je stabilna u zapad nom dijelu Crne Gore, dok je u centralnom i istočnom dijelu anketa pokazala da populacija ove vrste u pos lednjih pet godina opada. Populacija najljepšeg pred stavnika crnogor skih planina, balkanske divokoze, najstabilnija je u NP Durmitor za raz liku od preostalog ispi tivanog područja u Crnoj Gori, dok je fragmentacija njenih staništa generalno, vrlo očigledna. Tetrijeb je prisutan u zaštićenim po dručjima i u regijama koja nijesu lako pristupačna ljudima. Projekat Program oporavka balkanskog risa, zajedno sa švajcarskom organizacijom KORA, njemačkom orga nizacijom “EURONATUR“, finansijski je podržan od strane Fondacije MAVA.

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

Šef Službe zaštite NP Durmitor Zoran Krejović govori o aktivnostima, izazovima i problemima sa kojima se susrijeću

Spriječavaju krivolov i pripremaju se za ljetnju sezonu

lužba zaštite Na cionalnog parka Durmitor ospos obljena je, dobro organizovana i spremna da odgovori svim izazovi ma koji se mogu javiti u zoni tog zaštićenog pod ručja. Šef Službe zaštite Zoran Krejović kazao je da pored redovnih ak tivnosti koje zap osleni preduzimaju u skladu sa Zakonom o nacio nalnim parkovima, puno je i onih na ko jima su angažovani tokom sezone. U durmitorskoj Službi zaštite zaposleno je 29 radnika, od ko jih sedam ima zvanje nad zornika,

odnosno ima dozvole za bavljenje poslovima fizič ke zaštite. Krejović doda je da će se za taj posao osposobiti još devetoro. „Pored redovnih aktiv nosti koje preduzima mo svakodnevno na koje nas obavezuje Zakon o nacionalnim parkovima kao što su spriječavanje nezakonitog lova, ribolo va, sječe šuma, de v a s t ac i je terena , bespravne gradn je, z atim čišćenje i održava nje staza, sva

Služba je prvenstveno fokusirana na zaštitu parka

kodnevno vršimo održa vanje infrastrukture u parku, informativnih ta bli, klupa, stolica, korpi za otpad, hranilica za divljač...“, ističe Krejović. On dodaje i da zapos lenima dodatne poslove donosi i turistička sezo na. Tada nadzornici rade kontrolu splavarenja na Tari, naplatu džip tura, snabdijevaju ogrijevom lokalno stanovništvo... „Posla imamo tokom či tave godine. U januaru, februaru i martu Služba je prvenstveno fokusir ana na zaštitu parka od nezakonitog lova, zatim cijelu zimu smo radili na održavanju i čišćen ju mostova oko Crnog jezera od snijega, čistili smo i informativne table, uklanjali izvale i sušike koje usljed nevremena prijete posjetiocima na stazama oko jezera. Redov no smo obilazili

objekte motel u Sušici, hostel na Radovan luci i ostale objekte“, kazao je Krejović. U martu se već priprema ju za proljećnju sezonu kada ih čeka uklanjanje snijega sa šetališta i staze oko Crnog jezera, ali i čiš ćenje nemalog prostora oko upravne zgrade, staze oko Mlinskog potoka i ka

Zaposleni u Službi zaštite ne susreću se samo sa poteškoćama kada je krivolov u pitanju, već i prilikom same naplate ulaznica u taj zaštićeni prostor. Krejović ističe da često upravo građani Crne Gore odbijaju da plate ulazak u park uz brojna pitanja, dok sa druge strane takvih problema nadzornici nemaju sa strancima. „Mi nastojimo da sa svim posjetiocima uspostavimo korektan odnos, da dobiju prave informacije i pomoć. Posljednjih godina trudimo se da uspostavimo dobar odnos sa lokalnim stanovništvom i saradnju i čini mi se da u tome uspijevamo“, ističe on. Ipak, tokom sezone kada na Durmitoru boravi na hiljade turista posao nadzornika nije jednostavan i lak. Tako u planinarskom domu Škrka se danonoćno dežura, a zbog nepristupačnosti terena do nekih mjesta može se samo pješice. „Svaki dan je neko na prevoju Sedlo, na Surutki, prema Samaru i Dobrom dolu. Turisti najčešće pitaju kuda su staze, gdje se nalaze planinarski domovi, kuda su prelazi, gdje su kampovi, mada mogu reći da su staze na Durmitoru dobro markirane“, istakao je Krejović.

Jačanje povjerenja graÐana i etička načela u dosljednom s o b n o m p o š t o v a nj u , posjetilaca sprovođenju pozitivnih uzajamnom i solidarnom

sve spremno na vrijeme i odrađeno“, objašnjava on. Prostor NP Durmitor prostire se na teritoriji pet opština, zaposleni prelaze velike udaljeno sti od mjesta do mjesta i bore se sa teško pris tupačnim terenima kao što su kanjoni Sušice, Tare i Drage.

Problemi prilikom naplate ulaznica

Usvojen Kodeks ponašanja zaposlenih u službama zaštite NPCG

acionalni parkovi vo, ugled i čast svakog lica zakonskih propisa. Crne Gore doni prema kojem primjenjuju U komunikaciji sa građan ima, turistima, državnim jeli su Kodeks ovlašćenja. ponašanja zaposlenih koji Prema ovom kodeksu službenicima i službenici obavljaju poslove zaštite. zaposleni u Službi zaštite ma u lokalnoj upravi, Naime, novim Zakonom o su dužni da poslove vrše na zaposleni u Službi zaštite zaštiti lica i imovine prop način da ne umanjuju svoj je principijelan, dosljedan, isana je obaveza donošenja ugled, ugled Službe zaštite odlučan, istrajan, prave Kodeksa ponašanja zapos i JPNPCG u cjelini, poštu dan, stručan, pristojan i lenih koji obavljaju poslove ju dobre običaje i slijede korektan. Pored toga kodek zaštite. som je propisano O v im prav ilni da je zaposleni kom utvrđuju se u Službi zaštite standardi i pravila dužan da u svim ponašanja zapos oblicima javnih lenih u tim služba nastupa u kojima ma, a donosi se predstavlja Služ u cilju očuvanja, bu zaštite, iznosi afirmacije i unapr stavove Javnog jeđenja dostojanst preduzeća, u sk va i ugleda i jačanja ladu sa propisi povjerenja građana ma, ovlašćenjima, i posjetilaca u rad stručnim znanjem istih. i ovim Kodeksom, U vršenju poslova pri čemu je u obav zaštite dobara na ezi da čuva ugled cionalnih parkova i preduzeća i svoj primjeni ovlašćenja lični. prilikom obavljan „Odnosi između ja ovih poslova, zaposlenih u Služ zaposleni u službi zaštite su dužni da Moraju poštovati dobre običaje i slijediti bi zaštite zasniv aju se na među poštuju dostojanst etička načela

Zminjem jezeru. „Sa proljećem nam dolazi i održavanje postojećih i postavljanje novih in frastrukturnih objekata u zoni parka. Imamo i 33 hranilice za divljač i obično pred nastupanja zime i snijega te hranilice snabdijevamo sijenom. S proljeća postavljamo i so za divljač, tako da je

pomaganju, kolegijalnos ti, toleranciji, iskrenosti, međusobnom povjerenju i dostojanstvu, dobronam jernoj kritici i dobroj ko munikaciji“, piše u kodesu. U njemu se navodi i da zaposleni u Službi zaš tite treba da se kao dobar domaćin, stara o korišćen ju materijalno-tehničkih sredstava koja su mu pov jerena u vršenju poslova, kao i da preduzima mjere za sprječavanje njihovog nezakonitog korišćenja. „Šef Službe zaštite je dužan da prati primjenu ovog Ko deksa i ukazuje na propuste u radu drugih zaposlenih u Službi zaštite čijim radom rukovodi i da preduzima potrebne mjere u skla du sa Zakonom i Kolek tivnim ugovorom. Isto tako, šef službe je dužan da preduzima potrebne mjere radi sprječavanja korupcije ili drugih oblika nedozvoljenog ponašan ja zaposlenih“, navodi se između ostalog u pravilnku o ponašanju.

Novosti Evropski kongres zaštitara prirode na Brionima Hrvatska će biti domaćin Trećeg evropskog kon gresa zaštitara prirode koji će biti održan u NP Brioni u maju. NPCG će nastojati da postanu član svjetske krovne organizacije rendžera (International Ranger Federation) koju danas sačinjava preko 50 nacionalnih udruženja iz cijelog svijeta. Ulaskom u međunarodnu rendžersku asocijaciju, naši nadzornici moći će da podijele svoja iskustva i istovremeno saznaju i nauče od kolega koji obavljaju slične poslove neposrednog nadzora u zaštićenim područjima u cijelom svijetu.

Obuka za 18 nadzornika Nacionalni parkovi Crne Gore su i ove godine up utili na kurs „Zaštita imovine i lica“ koji se odvija u Policijskoj akademiji u Danilovgradu 18 zaposlenih u Službama zaštite NPCG. Jedan od ključnih ciljeva Nacionalnih parkova Crne Gore koji je definisan u Programima upravljanja za 2014. godinu predstavlja unaprjeđenje kapaciteta Službi zaštite. To podrazumjeva, između ostalog, edukaciju, kadrovsko i tehničko osposobljavanje zaposlenih u ovim Službama u cilju efikasnijeg obavljanja svojih djelatnosti.

Seminar o Zakonu o zaštiti lica i imovine Predstavnik Službe za pravne i opšte poslove i kontrolu i šefovi Službi zaštite NPCG učestvovali su 20. februara 2014. godine na seminaru „Zakon o zaštiti lica i imovine“. Seminar je održan u pros torijama Uprave za kadrove.

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

Održana tradicionalna Osmomartovska izložba u Nacionalnom parku Durmitor, izloženo 600 eksponata

Crna Gora sa svojih pet nacionalnih parkova prepoznata kao idealna destinacija za aktivni odmor

Raj za planinarenje i posmatranje ptica

Najviše su bili zastupljeni džemperi, rukavice, šalovi i kape

Njegovati tradiciju starih Durmitoraca

radicionalna Osmo martovska izložba ručnih radova odža na je u prostorijama Na cionalnog parka Durmitor gdje je 30 izlagača prestavi lo preko 600 eksponata. Izložba je privukla pažnju kako lokalnog stanovništva, tako i turista, koji su uživali posmatrajući autentične i tradicionalne predmete. Na izložbi su od pletenih predmeta bili najviše zastu pljeni džemperi, rukavice, šalovi i kape, koji su izra đeni u modernom – etno stilu, za čiju kupovinu je bio zainteresovan najveći broj mlađih posjetilaca. Guberi i ponjave su najzastupljeniji od tkane radinosti, koju uglavnom izrađuju starije žene jer je za njihovu izra du potrebno veće znanje i iskustvo. Kad je vez u pitanju najviše je bilo izloženih stolnjaka, miljea, podmetača i jas tučnica, dok su predstavl jene i predene stvari kao što su vunene čarape, gete, prsluci, majice , potkošulje. Drvoresci su i ove godine bili vrijedni i kreativni pa su tako obogatili izložbu tradicionalnim guslama,

a pored njih tu su i drugi brojni radovi od drveta kao što su slike u drvetu, flaše, grabulje, sedlo i slično. Na izložbi su se našli i heklani i vezeni radovi Katarine Žugić koja je postala redovan učesnik osmomartovske izložbe i često je osvajala nagrade. Svoje prve heklane i vezene radove Katarina je izradi la kada je imala dvanaest godina, a talenat i ljubav prema ovoj vrsti ručne radinosti naslijedila je od svoje majke i bake. Kako je stare Durmitorke oduvijek krasio talenat za tkanje, pletenje i vezenje Katarini nije bilo teško da savlada sve one vještine kojima su je majka i baka podučavale. „Na Žabljaku zima traje i po šest mjeseci i svaki slo bodni trenutak u hladnim zimskim danima koristim za izradu radova. U svojoj privatnoj kolekciji posjedu jem preko dvjesta stolnjaka i miljea, a veliki broj rado va poklonila sam svojim rođacima i prijateljima“, kazala je ona. Među vrijednim eksponati ma našli su se i radovi iskusnog izlagača Miodra

Na izložbi se našao i tradicionalni crnogorski instrument - gusle

ga Karadžića koji su rađeni na drvetu. Ovim hobijem se bavi sa puno ljubavi i zalaganja već više od 10 godina, a pritom je samouk. Eksponate pravi od javora, a ponekad i od tisovine. Za ovaj hobi je, naravno, potrebno puno vremena i truda, ali ljubav prema rezbarenju je jača. U svojoj kolekciji posjeduje oko sto eksponata, a na izložbi je predstavio petnaest. I Velinka Laušević prika zala je svoje veliko umjeće kada je u pitanju izrada pletenih radova u etno i modernom stilu. „Ovim poslom se bavim od svoje desete godine i niko mi nije prenosio znanje već su moja radoznalost i istraživački duh vodili ka tome da postanem veliki znalac ovog posla. Od ma terijala koristim prirodnu vunu i pamuk, a smatram da uvoz sirovina na našem durmitorskom području nije neophodan, jer ih u našem kraju imamo dovol jno“, kazala je ona. Laušević smatra da bi bilo dobro formirati udruže nje žena koje se bave ovim hobijem, jer po njenim riječima na Žabljaku pos toji veliki broj nadarenih i onih koji se od malena bave domaćom radinošću. Ona je hobi pretvorila u posao koji joj donosi zaradu i time spojila tradicionalno, mod erno i korisno. Cilj osmomartovske izložbe je da se ukaže na potrebu da se treba njegovati i razvijati duh starih Durmitoraca. Izložba je i takmičarskog karaktera, pa je žiri uručio nagrade najboljim izlagači ma. Milica Šljivančanin, Dijana Strunjaš

jemački magazin „Outdoor“, spe cijalizovan za putovanja, planinarenje i avanturizam, u svom feb ruarskom izdanju, uvrs tio je Crnu Goru među 40 destinacija za aktivni odmor u Evropi koje se moraju vidjeti. Kao „raj za aktivni turizam“ Crna Gora se našla pored Islan da, Alpa, Škotske, Španije, Portugalije, Južne Fran cuske. Sa svojih pet nacionalnih parkova Crna Gora se opisuje kao raj za planin arenje, posmatranje ptica, a ističe se i da na crnogor skim planinama još uvijek ima dosta divljih životinja kao što su medvjed, orao i vuk, što je prava rijetkost u Evropi. „Prema članku naslovljen om „Velika sloboda“, pet uzbudljivih „wild“ desti nacija za prave ljubitelje prirode i aktivnog odmora su: Škotska, Norveška, Sje verna Španija, Nacionalni park u Francuskoj i Crna Gora“, saopštila je Nacio nalna turistička organi zacija Crne Gore. Ističe se da je proteklih godina razvijena mreža planinarskih staza, kao i da je Crna Gora posveće na razvoju ekološkog,

održivog planinskog tur izma, te da će u tom smislu crnogorska divlja ljepota dugoročno ostati takva kakva je, zastićena i pris tupačna. Članak preporučuje dvije planinarske ture Primo rsku transferzalu OrjenLovćen-Rumija (PPT, 182 kilometara) i Crnogorsku planinarsku transferzalu (CT1, 164 kilom etara), koja započinje na Buku mirs kom jezeru, vodi

preko planinskog prevoja Trešnjevik, Bjelasice i viso ravni Sinjajevine sve do Durmitora. Na portalu „Outdoor” ma gazina dostupni su i drugi članci koji preporučuju Crnu Goru kao outdoor destinaciju, među kojima i članak o Durmitoru kao najljepšem nacionalnom parku u Evropi. Magazin izlazi mjesečno u Njemačkoj, Austriji i Šva jcarskoj.

Planinari sanjaju destinacije kao što je Durmitor U jednom od brojeva njemačkog magazina „Outdoor“, specijalizovanog za putovanja, planinarenje i avanturizam, Nacionalni park Durmitor se navodi se kao najljepši nacionalni park u Evropi. U istom članku piše da u NP Durmitor Evropa pokazuje svoju najusamljeniju i najluđu stranu. „Nacionalni park Durmitor nalazi se na sjeverozapadu Crne Gore i oduševljava kao jedno od najusamljenijih i najluđih planinskih predjela u Evropi. 1952. godine proglašen je nacionalnim parkom, a od 1980. je dio UNESCO Svjetske baštine“, piše u članku. Sa 48 vrhova preko 2.000 metara NP Durmitor, kako navode, ima ogromni potencijal za planinarske ture. Outdoor piše i da planinari čekaju i sanjaju destinaciju poput Jablan jezera, jedno od 18 glacijalnih jezera masiva, ali i adreanalin tokom splavarenja kroz najdublju klisuru u Evropi – kanjon Tare.

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

Izgradnja žičare Kotor – Lovćen – Cetinje važan projekat za čitavu Crnu Goru, NP Lovćen mogao bi zaraditi i do 2,4 miliona eura samo u 2015. godini

Od Kotora do Lovćena za 30 eura i 43 minuta

rojekat izgradnje žičare Kotor – Lovćen – Cetinje predstavlja šansu za povezivanje Cetinja sa Bokom Kotorskom, Na cionalnim parkom Lovćen i Njegoševim mauzole jom, na jedan savremen i turistički bogat, ali is tovremeno jako atraktivan način. U Informaciji o aktivnos tima na realizaciji projek

sa nevjerovatnim pogle dom na zaleđe crnogorske obale. „Projektom je predviđena izgradnja 15 kilometara duge žičare sa gondola ma, čime će se, tokom 43. minutnog putovanja, put nicima omogućiti užitak u Zalivu na primorju, vožnja do planine Lovćen sa na jljepšim predjelima Crne Gore uz jedinstven pogled na Bokokotorski zaliv i

Shodno procjenama Sv jetskog saveza za turizam i putovanja pretpostavlja se da će se prosječan dnevni izdatak putnika sa kru zera koji dolaze u Kotor, izgradnjom žičare pov ećati za 40 odsto, tj. sa 93 eura po danu na 130 eura po danu, ukoliko bude koristio žičaru”, ističu u Vladi. Tako bi Prijestonica Cetin je mogla povećati između

Najduža i najveća turistička žičara na svijetu, sa nevjerovatnim pogledom na zaleđe crnogorske obale

potrošnje posjetilaca na njegovoj teritoriji samo u 2015. godini. “U periodu od 2015. do 2044. godine procjena je da bi realizacijom ovog projekta potencijalni pro met bio u neto sadašnjoj vrijednosti između 45 i 84 miliona eura“, navodi se u Informaciji. Projektom su predviđene

ma, dok je sami kapacitet prevoza putnika 1.000 lica po satu. Projekat žičare Kotor – Lovćen – Cetinje, pred viđeno je da se realizuje kroz model privatno-jav nog partnerstva, tačnije putem koncesije, a njegova vrijednost je procijenjena na 47 miliona eura. Od početka same ideje re

procjeni uticaja na životnu sredinu, idejno rješenje napajanje žičare, Idejni projekat kao i „Prostorni plan posebne namjene za Nacionalni park Lovćen“, koji je nakon usvajanja od strane Vlade Crne Gore, dostavljen Skupštini na usvajanje. Evropska banka za obnovu i razvoj EBRD-a donirala

Procjenjuje se da bi već prve godine bilo i do 220.000 turista Projektom su predviđene četiri stanice, dvije početne u Cetinju i Kotoru i međustanice Kuk i Ivanova korita

ta izgradnje žičare koji je usvojila Vlada Crne Gore navodi se da ona neće biti samo centralni projekat za područje Cetinja i Bokoko torskog zaliva, već i za dr žavu Crnu Goru. Imajući u vidu još blizinu najposjećenijeg turističkog grada u okruženju i bi sera Jadrana, Dubrovni ka, žičara će predstavljati jedinstvenu turističku ponudu u regionu. Ovo je jedinstvena turistička ponuda za domaće i strane goste, najduža i najveća turistička žičara na svijetu,

Jadransko more, te posjeta kulturnom, duhovnom i istorijskom centru Crne Gore, Prijestonici Cetinje“, navodi se u izvještaju. Sa prosječnom cijenom povratne karte od dvade set do trideset eura, zavis no od dionice koju putnik izabere, procijenjeni go dišnji prihodi od Žičare Kotor-Lovćen-Cetinje bi iznosili preko 3,6 miliona eura, odnosno preko 4,7 miliona eura u optimis tičnom scenariju, već u prvoj godini poslovanja, pokazuju podaci Vlade.

800 hiljada i 1.5 miliona eura dodatne potrošnje od stranih turista u 2015. go dini, koji će biti isključivo “posljedica” rada žičare. Na osnovu ovih podataka možemo konstatovati da bi u periodu eksploatacije žičare, od 2015. do 2044. godine, u neto sadašnjoj vrijednosti, potencijalna dodatna potrošnja posjeti laca u Cetinju bila između 23 i 42 miliona eura. Istovremeno i Nacional ni park Lovćen bi mogao privući izmedju 1,3 i 2,4 miliona eura dodatne

Uzimajući u obzir činjenicu da je u 2012. godini gotovo 1,5 miliona turista posjetilo Crnu Goru, Dubrovnik skoro dva miliona turista, od kojih je skoro 250.000 posjetilo Kotor, dok je u taj drevni grad uplovilo 343 kruzera sa preko 250.000 posjetilaca, kao i da je crnogorsku metropolu turizma-Budvu, u 2012. godini posjetilo oko 700.000 turista koji su ostvarili preko četiri miliona noćenja, postoje tri scenarija za projekat Žičare. “U prvom slučaju, za koji se smatra da je najlošiji mogući scenario, procjenjuje se da će ovaj projekat privući oko 122.000 putnika odnosno svega 17 odsto putnika sa kruzera i pet odsto turista iz primorskog dijela. Prema realnom scenario, očekuje se da već u prvoj godini žičaru koristi 170.000 posjetilaca – odnosno 33 odsto putnika sa kruzera iz Kotora, pet odsto posjetilaca koji su u Budvi i 15 odsto posjetilaca koji obiđu Cetinje. Optimistični scenario podrazumijeva da će žičara privući 220.000 posjetilaca već u prvoj godini - odnosno 33 odsto posjetilaca sa kruzera, deset odsto posjetilaca iz Budve, pet odsto posjetilaca iz Dubrovnika i 15 odsto posjetilaca iz Cetinja”, navodi se u Vladinom dokumentu. četiri stanice, dvije početne u Cetinju i Kotoru, kao i dvije međustanice Kuk i Ivanova korita. Predviđeni tip žičare je šest do deset sjedišta, gon dola sa odvojivim držači

alizacije projekta Žičare do danas realizovan je najveći dio planiranih aktivnosti. U prethodnom periodu izrađeno je više studija izvodljivosti, elaborat o eksproprijaciji, elaborat o

je 240.000 eura i zaint eresovana je da podrži realizaciju ovog projek ta povoljnim kreditnim aranžmanom budućeg koncesionara u iznosu do 15 miliona eura.

JPNPCG postalo dio najveće svjetske mreže organizacija i stručnjaka za zaštitu prirode

Članstvo u IUCN stvara nove vrijednosti parkova

avno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore je postalo član Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN-a), najveće sv jetske mreže organizaci ja i stručnjaka za zaštitu prirode. U praksi to znači mo gućnost da JPNPCG utiče na kreiranje globalnih i re gionalnih politika, zajed nički rad na projektima, ali i saradnja sa najemi nentnijim organizacijama u zaštiti prirode. Pored toga,članstvo podrazumi jeva i stalnu razmjenu in formacija među članovima

IUCN-a, stručnu podršku, mogućnost apliciranja za projekte i brojne programe obuke. Ovim članstvom, NPCG preuzimaju obavezu da ak tivno rade na sprovođenju zajedničkog IUCN-ovog programa, koji se donosi svake četiri godine i na taj način doprinesu ostva renju zajedničkih ciljeva u zaštiti prirode. „Kroz višedecenijsko postojanje, Nacionalni parkovi Crne Gore su postepeno izgrađivali raznovrsne segmente up ravljanja čime su očuvali, unaprijedili i promovisali

njihove izuzetne vrijedno sti. Pored upravljanja, da nas je od jednako važnog značaja i međunarodna saradnja kada je u pitanju zaštita prirode. Upravo u tom cilju Nacionalni parkovi Crne Gore su u

decembru prošle godine zvanično i postali član Međunarodne unije za zaštitu priode. Sa težn jom da iskustva i primjere dobre prakse razvijeni jih zaštićenih prirodnih prostora primijenimo u

sopstvenim planovima i programima, poveže mo se sa ostalim organi zacijama, institucijama i pojedincima koji se bave zaštitom životne sredi ne, upravo posredstvom IUCN-a, očekujemo nove mogućnosti i efikasnija rješenja. Smatramo da će Nacionalni parkovi Crne Gore učlanjenjem u IUCN dobiti dodatnu vrijednost i ujedno širi prostor za unaprjeđivanje međunarodne saradnje kroz promociju projekata zaštite brojnih vrijednos ti crnogorskih zaštićenih prostora“, kazao je tim

povodom direktor JPNP CG Zoran Mrdak. Vizija IUCN-a je „prave dan svijet koji vrijednuje i štiti prirodu”, a njego va misija je da „utiče, ohrabruje i pomaže društ vima u svijetu da očuvaju integritet i raznovrsnost prirode i osiguraju da je svaka upotreba prirodnih resursa pravična i ekološki održiva”. IUCN je osnovan 1948. kao prva globalna orga nizacija za zaštitu prirode. Ona danas broji preko 1.200 članova, a broj čla nova iz Jugoistočne Ev rope konstantno raste.

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

Crna Gora uskoro bi trebala da predloži nematarijalna kulturna dobra za UNESCO-vu reprezentativnu listu čovječanstva

Umjeće izrade čunova i kult Svetog Vladimira meÐu nematerijalnim dobrima

zrada tradicionalnih čunova na Skadar skom jezeru našla se među nematerijalnim kulturnim dobrima koje bi Crna Gora trebala da predloži za UNESCO-vu reprezentativnu listu čov ječanstva. Osim čunarstva, na toj Listi našle su se i Bokeš ka mornarica, izrada do brotske čipke, kult Svetog Vladimira, Fašinada i Bo keška noć, a u toku je izra da Elaborata koji su uslov za zakonsku zaštitu za tih šest kulturnih dobara. Stručna saradnica za et nologiju u Nacionalnim parkovima Crne Gore Snežana Vukotić ističe da su rijetki zanati koji tako dugo traju kao što je to slučaj sa čunarskim. „Umjeće izrade čuna je vjekovima utemeljeno na ovim prostorima, a zahval jujući porodici Brnović iz Žabljaka Crnojevića koji su peta generacija koja

baštini taj zanat, lađe i danas plove i predstavlja ju neodvojivi dio i simbol Skadarskog jezera“, kazala je ona. Sa druge strane kult Sve tog Vladimira štitiće se sa više aspekata i to kao kultno mjesto (povorka po tradiciji polazi iz Veljih Mikulića do vrha Rumije,

gdje se odvija niz rituala), običaj, ritual i na kraju čuvena legenda, odnos no predanje o Vladimiru i Kosari. „Velika je stvar da se kod ljudi probudi svijest o značaju čuvanja svog kulturnog nasljeđa bilo materijalnog ili nemateri jalnog jer postoji velika

pravilniku o bližim krit erijumima i postupku za utvrđivanje kulturne vri jednosti dobra. Na realizaciji tog projek ta zajednički rade Minis tarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturnih dobara i Narodni muzej Crne Gore. Osim toga Uprava za zaštitu kulturnih dobara

Utvrđenje Besac nalazi se na uzvišenju visokom oko 50 metara nadmorske visine

Završena prva faza restauracije Utvrđenja Besac na Skadarskom jezeru

Stvoriti uslove za kulturno – istorijsku i turističku valorizaciju

P Umjeće izrade čuna vjekovima utemeljeno na ovim prostorima

Šta sve UNESCO smatra nematerijalnim kulturnim nasljeÐem Nematerijalno kulturno nasljeđe u stvari obuhata elemente duhovne kulture koiji imaju univerzalne vrijednosti. U skladu sa definicijom UNESCO-a, odnosno, Konvencijom o zaštiti nematerijalnog kulturnog nasljeđa, nematerijalno kulturno dobro definiše se kao ljudsko umjeće, izražaj, jezik, govor, usmeno predanje, književnost, izražaj, vještina, izvođačka umjetnost, običaj, obred, kao i predmet, rukotvorina, instrument ili prostor koji je sa tim povezan, kultno i znamenito mjesto, tradicionalni zanat i vještine koje zajednice, grupe i u pojedinim slučajevima, pojedinci, prepoznaju kao dio svoje kulturne baštine. Tradicija jednog naroda je osnovni izvor identiteta duboko ukorjenjenog u prošlosti.

Zahvaljujući porodici Brnović iz Žabljaka Crnojevića lađe i danas plove

opasnost ukoliko svoju kulturu tretiramo kao neš to prevaziđeno, a umjesto nje preuzimamo tuđu i njen vrijednosni sistem“, dodala je Vukotić. Ministarstvo kulture Crne Gore je kroz Program zaš tite i očuvanja kulturnih dobara za 2012. godinu, koju je usvojila Vlada Crne Gore, predvidjelo pokretanje zaštite nema terijalnog kulturnog nasl jeđa. Proces utvrđivan ja kulturne vrijednosti naročito je značajan zbog evidentiranja nosilaca žive tradicije i procesa doku mentovanja, na osnovu kojih će se pristupiti zaštiti pojedinih nematerijalnih dobara, prema kriteriju ma koje je utvrdio UNE SCO, a shodno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara i

formirala je stručni tim za period od 01.11. do 20.11. 2012. u čijem sastavu su bila lica sa stručnim i pro fesionalnim referencama i u prvoj fazi projekta urađeno je rekognosci ranje (prepoznavanje) po dručja po svim opštinama. Vuković je objasnila da su u postupku rekognos ciranja, identifikovana i evidentirana nematerijalna kulturna dobra. „ S a č i nj e n a j e d o k u mentacija o evidentiranom kulturnom dobru za po trebe preliminarne liste potencijalnih kulturnih dobara, na osnovu koje će se pristupiti procesu valorizacije, shodno Za konu o zaštiti kulturnih dobara i Pravilniku o bližim kriterijumima i postupku za utvrđivanje kulturne vrijednosti do bra. Na osnovu sakupljene dokumentacije, Uprava za zaštitu kulturnih dobara je sačinila bazu podataka na osnovu koje će ove i narednih godina biti vršen popis i ostalih elemenata nematerijalne kulturne baštine“, dodala je ona. Na popisnoj listi se našlo oko 300 običaja, umjeća, zanata, legendi, da bi se spisak sveo na 172 ele menta.

rva faza restaura cije Utvrđenja Be sac na Skadarskom jezeru završena je, a radi sprovođenja druge faze Ministarstvo kulture je kandidovalo objekat za fondove koji se nude iz budžeta Evropske unije, na ime podrške zaštiti i očuvanju istaknutih kul turnih i istorijskih dobara zemalja Zapadnog Balkana. Rekonstrukcijom i revi talizacijom kompleksa, stvoriće se uslovi da se privede namjeni i osposo bi za kulturno-istorijsku i turističku valorizaciju ovog prostora. “Utvrđenje Besac, ili kako se u narodu često naziva „grad Besac“, nalazi se na uzvišenju visokom oko 50 metara nadmorske visine, koje izranja iz Virskog polja i Kruševe bare, neposredno iznad samog naselja Vir pazar. Imajući u vidu da je Tvrđava iz turskog perio da iz druge polovine XV vijeka, posjeduje značajne istorijske vrijednosti. Kako nije u funkciji 65 godina, bila je izložena uticaju bro jnih faktora koji su doveli do toga da se danas nalazi u ruševnom stanju”, kazala je stručna saradnica za kul turno – istorijsko nasljeđe Rada Adžić. Tvrđava predstavlja jedno od značajnih tačaka turis tičke ponude Skadarskog jezera kao „vidikovac“ i važan segment kulturne baštine Crne Gore. U okviru IPA projekta “Restauracija Utvrđenja

Besac u Virpazaru”, koji Ministarstvo kulture im plementira u saradnji sa Delegacijom Evropske Uni je u Crnoj Gori, dodijeljena su bespovratna sredstva u iznosu od 450.000 eura na ime sprovođenja prve faze radova restauracije. Delegacija Evropske unije potpisala je ugovor o iz vođnju radova sa firmom “KOTO” doo iz Beograda, na osnovu kojeg su radovi na prvoj fazi restauraci je Utvrđenja Besac počeli polovinom maja i završeni krajem novembra 2013. godine. “Procedura u vezi restaura cije počela je 2008. godine, kada je Ministarstvo kul ture uključilo ovo kulturno dobro u Listu prioritetnih intervencija, a kroz Kom ponentu 2 Regionalnog programa za kulturnu i prirodnu baštinu zemalja jugoistočne Evrope - Lju bljana proces, baziranom na rehabilitaciji zajedničk og kulturnog nasljeđa ze malja Zapadnog Balkana”, navela je Adžić. U okviru ove inicijative pripremljeni su Preliminarna tehnič ka procjena i Biznis plan rekonstrukcije i revital izacije Utvrđenja Besac. Iz fondova Svjetske banke obezbijeđena je donacija za pripremanje Glavnog projekta za restauraciju utvrđenja, nakon čega je pokrenuta tenderska pro cedura za odabir izvođača radova, kao i za stručni nadzor nad sprovođenjem radova.

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

Predstavnici parkova iz šest zemalja regije Dinarskog luka sastali se u Podgorici kako bi dogovorili zajedničko djelovanje

Osnivanje Asocijacije parkova omogućiće bolju promociju i zaštitu

akon što su nacionalni parkovi i par kovi prirode iz regiona krajem prošle godine, tokom druge Međun arodne konfer encije Parkovi Dinarskog luka u Budvi, izrazili želju da se ujedine u službenu asocijaciju, predstavnici parkova iz BiH, Crne Go re, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Srbije okupili su se ove nedjelje u Pod gorici s ciljem planiranja statuta i aktivnosti buduće asocijacije. Trodnevnim dogovorima ustanovljeno je da će aso cijacija „Parkovi Dinarsk og luka“ biti osnovana u februaru 2015. godine, a njezino sjedište će biti u Crnoj Gori, Hrvatskoj ili Srbiji. Sedmoro predstavnika zaš tićenih područja re giona predvođeno bivšim direktorom NP Triglav Mar tinom Šolarom i domaćinom, direktorom Javnog preduzeća Nacio nalni parkovi Crne Gore

Zoranom Mrda kom, raspravljalo je o planu razvoja asocijacije. Među glavnim ciljevima osnivanja asocijaci je istaknuti su um režavanje parkova, tehnička podrška u stručnom smislu i bolja promocija parkova. Ustanovili su da bi asocijaci ja trebala pomoći zaštićenim pod ručjima regiona u privlačenju fondo va, kao i u zajed ničkom razvoju projekata. „Crna Gora i JPNP CG su kroz doku Među glavnim ciljevima asocijacije biće umrežavanje parkova ment ‘Big Win for Dinaric jeme da mi u regionu ima ovu asocijaciju svi poje Arc’ dali podršku daljim mo parkovsku asocijacu, dinačni napori biće objed naporima cijelog regiona koja može dati doprinos injeni i asocijacija može i WWF-a u umrežavanju na više polja daljem raz u operativnom smislu zaštićenih područja. Želi voju zaštićenih područja, odigrati značajnu ulogu i mo razvijati crnogorske u smislu razmjene ideja i uspostaviti standarde za parkove u skladu sa stan stručnjaka, te promocije zaštitu prirode“, kazao je dardima koji su dati kroz koja je bitna i za naciona Zoran Mrdak. konvencije, dobre prakse i lnu ekon omiju. Priroda WWF će pripremiti na rad postojećih institucija i nema granica, imamo crt statuta i plana rada, asocijacija poput Europark dos ta prekograničnih koji će biti razmotren na Federacije. Sazrelo je vri pod ručja u regiji. Kroz sljedećem sastanku ove

Direktor slovenskog NP Triglav Martin Šolar o značaju projekta Parkovi Dinarskog luka

Povezaćemo fantastične predjele

arkovi Dinarskog luka pred stavljaju n o v i izazov za NP Trig lav, a di rektor tog za štićenog pros t o r a

Martin Šolar ocijenio je da će se kroz proje kat povezati fan tastične ljepote i teritorije. On je za list Crn ogorski naciona lni parkovi kazao da projekat Parkovi D i n a r skog

Martin Šolar

luka povezuju države i nar ode koji su nekada zajedno živjeli. „Ove države vezuju i zaje dničke istorijske činjenice u vezi sa razvojem zaštić enih područja, ali i men talitet je sličan“, dodao je Šolar. Prema njegovim riječima Triglav je karakterističan po tome što geografski ne pripada Dinaridima, već Alpima i kao zaštićeno područje dio je Udruženja alpskih parkova. „Članstvo u Udruže nju alpskih parkova nas je naučilo dosta, dok su Parkovi Dinarskog luka za nas novi izazov jer smo na granici ta dva značajna planinska masiva u Evropi. Baš zbog tih istorijskih stvari, zajedničkog men taliteta, možemo svi učiti jedni od drugih. Iako svi daju primjer Slovenije ne

radne grupe u julu na Ble du. Parkovima će cijeli program biti predstavljen u oktobru na Brionima, tokom treće Međunaro dne konferencije Parkovi Dinarskog luka. Aktivnosti asocijacije tokom prve tri godine biće finansirane kroz WWF-ov projekt, na kon čega bi asocijacija tre bala postati u potpunosti

Prirodu čuvati za buduće generacije Inženjer šumarstva u makedonskom NP Mavrovo Goce Anastasoski smatra da će projekat Parkovi Dinarskog luka za taj park biti vrlo važan, te da je to dobar način da usvoje pozitivne prakse i iskustva iz parkova regiona. Ipak, taj se park, kao i mnogi drugi koji su dio tog projekta, suočava sa brojnim izazovima. „U NP Mavrovo susrijećemo se sa različitim izazovima od onih koji se tiču zaštite prirode, zaštite risa, krupne divljači, odnosno čitave flore i faune, do razvoja turizma na održivi način“, naveo je on. Mavrovo je park koji je osnovan 1949. godine sa ciljem da se zaštiti šuma i šumski predjeli oko Mavrovskog jezera. U tom parku prave se planovi za razvoj turizma, ali ne masovnog. Anastasoski smatra da ne žele da kroz masovni turizam negativno utiču na prirodu koju su štitili preko 60 godina. „Ono što su moje kolege čuvale i štitile godinama želimo da ostavimo našim sinovima i unucima na čuvanje“, poručio je on. bih se složio da smo jedini primjer i smatram da se od drugih može naučiti dosta”, istakao je Šolar. Od projekta Parkovi Di narskog luka kojim se

samostalna i samoodrživa. “Posljednja tačka doku menta ‘Big Win for Di naric Arc’, koji su ministri zemalja regiona usvojili na našoj konferenciji u Budvi, govori da se države obave zuju da će podržati asoci jaciju Parkova Dinarskog luka. Ta će asocijacija u budućnosti biti čvrsti part ner WWF-a koji će nam dati još bolje mogućno sti za uspjeh u očuvanju prirode. Naš je cilj podići važnost zaštićenih pod ručja na političkoj agen di svake države i upravo ovakvom asocijacijom to ćemo moći lakše postići”, kazao je vođa WWF-ovog projekta Parkovi Dinarsk og luka Leon Kebe. U anketi koju je WWF sprov eo uoči sastanka u Podgorici brojni su parkovi izrazili želju za osnivanjem ovakve aso cijacije. U kojoj od tri predložene države će biti njeno sjedište zavisi od saradnje s ministarstvima i vodećim parkovima u svakoj od tih država. umrežavaju zaštićena po dručja regiona očekuju jak u asocijaciju koja će zajednički raditi na projek tima i dobijanju fondova za budući razvoj nacionalnih i parkova prirode. „Pogotovo bih želio da ren džeri rade na nekoj zajed ničkoj formuli za parkove i da se nađe neki sistem. Zaštićena područja prirode su parkovi i druge djelatnosti su zato podređene, jer zaštita i kon trola treba da budu primarne svakom zaštićenom prosto ru”, kazao je Šolar.

Goce Anastasoski

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

Upravni odbor JPNPCG donio odluke o cijenama ulaznica u parkove, od ove godine naplata i na Prokletijama

CIJENA ULAZNICA U PARKOVE NA PROŠLOGODIŠNJEM NIVOU

ijene ulaznica za crnogorske Nacionalne parkovi osteće iste i ove godine, odlučio je na XIX sjednici Upravni odbor Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore. Tako će ulaznica u NP Skadarsko jezero, uključujući posjetu Centru za posjetioce na Vranjini i Virpazaru, tematskog centra u Rijeci Crnojevića, edukativnih staza, kao i korišćenje platformi za posmatranje ptica, izuzev za djecu do 7 godina, iznositi 4 eura, u NP Durmitor i NP Biogradska gora uključujući posjetu Centru

za posjetioce i edukativnoj stazi, izuzev za djecu do 7 godina, biće 3 eura, dok će ulaznica u NP Lovćen, uključujući posjetu Centru za posjetioce, edukativnih staza, izuzev za djecu do 7 godina, koštati 2 eura. Od ove godine uvodi se i ulaznica za NP Prokletije, koja će koštati 1 euro, a uključuje posjetu Centru za posjetioce u Gusinju i besplatna za djecu do 7 godina, kao i trodnevna ulaznica za NP Skadarsko jezero po cijeni od 8.00 eura. Kada je riječ o popustima za organizovane grupe, odobrava se popust za unaprijed najavljene organizovane Ulaznica za NP Prokletije koštaće 1 euro: Sa jedne od sjednica Upravnog odbora

grupe učenika, studenata, penzionera, članova sindikalnih organizacija i planinarskih društava. Pored toga usvojeno su Odluka o raspisivanju javnog poziva za prikupljanje ponuda za zakup bungalova u NP Lovćen i NP Biogradska gora, kao i Odluka o raspisivanju Javnog poziva za prikupljanje ponuda za prodaju

Biće raspisan javni poziv za davanje u zakup 12 bungalova na Biogradskoj gori

drvnih sortimenata u NP Prokletije. Upravni odbor odobrio je i raspisivanje Javnog poziva za prikupljanje ponuda za davanje u zakup, u viđenom stanju, na period od 5 godina, pet bungalova u NP Lovćen i dvanaest bungalova u NP Biogradska gora. Takođe je Upravni odbor usvojio Odluku o raspisivanju Javnog poziva za

prikupljanje ponuda radi prodaje 630 metara kubnih trupaca jele i smrče, dužine 4-8 metara, od čega orijentaciono 60 odsto čini ogrijevno drvo, 20 odsto jamsko i 20 odsto tehničko drvo lll klase. Prodaja trupaca vršiće se sistemom ukupne količine po početnoj cijeni od 25.830 eura, odnosno 41.00 eura po metru kubnom. Pravo podnošenja ponuda imaju sva pravna lica i preduzetnici regUlaz besplatan na važne istrovani za djelatnost ekološke datume drvoprerade. Trupci su Priliku za besplatan ulaz u nacionalne parkove lagerovani u selu Korita, građani mogu iskoristiti tokom sljedećih ekoloških Opština Plav. Na ranijoj sjednici UO datuma: usvojeni su i Programi - Dan planete zemlje – 22. april upravljanja za 2013. godi- Međunarodni dan biodiverziteta – 22. maj nu, Akcioni plan mjera i - Dan evropskih parkova – 24. maj aktivnosti za podsticanje - Dan Skadarskog jezera – druga nedjelja juna realizacije Programa up-Dan NP Durmitor – 6. septembar. ravljanja za 2014, Kodeks

zaposlenih u Službama zaštite NPCG, kao i Informacija o potrebi izrade tehničke dokumentacije za objekte na Biogradskoj gori i izmjeni glavnog projekta restorana na Crnom jezeru. Upravni odbor je tada zaključio da je neophodno resornom ministarstvu detaljno prezentovati situaciju u vezi sa problematikom rada kontrolno-ulazno-izlaznih punktova u NP Lovćen, kao i insistirati na ukrupnjavanju sredstava iz Kapitalnog budžeta opredijeljenog za JPNPCG čime bi se blagovremeno stvorili potrebni preduslovi za realizaciju projekata izgradnje restorana i apartmanskog prostora na Biogradskom jezeru.

Kapitalnim budžetom za 2014. za JPNPCG opredijeljeno 588 hiljada eura

Unaprijediće se infrastruktura

apitalnim budžetom za 2014. godinu opredjeljena su sredst va za JPNPCG u izno su od 588.000,00 eura kojim će se unaprijediti infrastruktura Naciona

lnih parkova, upotpu niti kvalitet turističke ponude i poboljšati fi nansijska situacija Jav nog preduzeća. Tako je za ovu godi nu planirana izgradnja restorana Crno jezero

u Nacionalnom parku Durmitor, izgradnja objekta sa smještajnim kapacitetima na obali Biogradskog jezera u NP Biogradska gora, ali i kamp za mobilne kućice u NP Durmitor.

Pored toga, planirana je druga faza asfaltiranja durmitorskog prstena u dužini od pet kilometara kao jednog od najvažni jih panoramskih puteva u Crnoj Gori.

Planirana i izgradnja restorana Crno jezero: Nekadašnji restoran

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

Usvojeni jednogodišnji Programi upravljanja Nacionalnih parkova Crne Gore za 2014. godinu

Planirana izgradnja novih smještajnih kapaciteta

ednogodišnje Programe upravljanja NPCG usvojio je Upravni odbor javnog preduzeća, a na njih je resor-

no Ministarstvo održivog razvoja i turizma dalo saglasnost. Cilj izrade godišnjih programa je realizacija

mjera i aktivnosti predviđenih petogodišnjim Planovima upravljanja za svaki park pojedinačno kojima treba da se obezbijedi zaštita, unaprjeđivanje i racional-

onitoring skadarsk og hrasta, biljnih vrsta Marsilea quadrifolia i Caldesia parnassifolia, kao i upravljanje staništi ma kolonijalnih vrsta ptica i kudravog pelikana neke su od aktivnosti pred viđene za 2014. godinu u NP Skadarsko jezero. Naime, skadarski hrast je kao ugrožena endemska podvrsta, stavljen na lis tu nacionalno značajnih i zaštićenih biljnih vrsta, a u zajednici sa jasenom, nalazi se na listi potencijal nih habitata od evropskog značaja (NATURA 2000). Vrsta Marsilea quadrifo lia odnosno vodena pa prat, rijetka i ugrožena na području cijele Evrope i međunarodno je zaštiće na Konvencijom o zaštiti

evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Berns ka konvencija) i EU Direk tivom o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (EU Habitat direktiva An IIb i An IVb). Vrsta se, po IUCN kriterijumima ugroženosti, vodi kao regionalno iščezla (EX) ili kao kritično ugrožena

(CR?). Zaštićena je nacio nalnim zakonodavstvom i nalazi se na listi predlo ga za Crvenu knjigu flore Crne Gore. Caldesia parnassifolia kritično je ugrožena na nivou Evrope i ta vrsta ima međun arodni status zaštite (Bernska konvencija, EU Habitat i Specijska direktiva - NATURA 2000). U Crnoj Gori je evidentirana samo na lokalitetu Pančeva oka (Biberdžić, 2007.) i nalazi se na listi pred loga za Crvenu knjigu flore Crne Gore. Na jezeru će tokom 2014. stručni saradnici utvrđi vati stepen ugroženosti kolonijalnih vrsta ptica gnjezdarica, upravljanje staništem kudravog pelika na i izvršiće se kartiranje gnijezdeće populacije ve likog kormorana.

NP Biogradska gora

Pokrenuti projekat za rješavanje problema erozije

rogramom za 2014. godinu predviđeno je pokretanje izrade projek ta za rješavanje problema erozije na desnoj obali Jezerš tice, odnosno ut vrđivanje stanja na jugoza padnom obodu Biogradsk og jezera i desnoj strani te rijeke. NPCG će inicirati sastanke sa relevantnim institucijama kao što su Geološki zavod Podgori ca, Geološki fakultet u Nikšiću, Građevinski faku ltet u Podgorici, a projekat će definisati problematiku

i dati konkretne smjer nice za sanaciju erozijom ugroženog prostora. Istim povodom biće održana i sjednica Naučnog savjeta JPNPCG u cilju potenci ranja značaja i definisanja konkretnih rješenja za san iranje erozijom ugroženog prostora Biogradskog jezera. Predviđeno je i opreman je Centra za posjetioce tematskom etno postav kom, ali i izrada novih smještajnih kapaciteta sa ugostiteljskim sadržajima

u skladu sa Prostornim planom područja posebne namjene, Zakonom o zaštiti životne sredine i petogodišnjim planovima upravljanja. Godišnjim programima utvrđuju se

nosioci planiranih aktivnosti, njihova dinamika sa definisanim izvorima i visinom finansijskih sredstava za realizaciju zadataka i ukupnih poslova na zaštiti i razvoju NPCG.

NP Durmitor

NP Skadarsko jezero

Zaštitita biljnih i životinjskih vrsta

no korišćenje prirodnih i radom stvorenih vrijednosti i uređivanje i razvoj zaštićenih područja na principima trajno održivog razvoja. Ti programi donose se

na Biogradskom jezeru na mjestu sadašnjeg depoa. Što se tiče faune, radiće se na utvrđivanju i kartiran ju potencijalnih staništa vidre na osnovu podataka Službe zaštite, kao i na postavljanju kamera zamki za evidentiranje prisutno sti sisara. NP Biogradska gora prepoznata je kao potencijalno stanište bal kanskog risa, pa će se uz pomoć kamera omogućiti registrovanje prisutnosti te vrste u parku, ali i ostalih životinja. Kao jedna od važnih mani festacija biće i ove godine or gnizovano prven stvo Crne Gore u mušičarenju, takozvanom flaj f išing u. Je dan dio takmičenja biće organizovan na Biogradskom jezeru, a drugi na Tari.

Monitoring divokoze i zaraze, vjetroizvala, i vitalnosti divokoze, a uko medvjeda mima snjegolomova, prevršenih liko bude neophodno iz

acionalni park Durni tor tokom 2014. go dine posvetiće posebnu pažnju problemu sanacije klizišta u Crnim podama, a naročito u koordinaciji sa Direkcijom za saobraćaj kada je u pitanju istraživa nje i osmatranje kritičnog područja, kao i izvođenju sanacionih radova na tom lokalitetu. Prema programu radiće se na obilježavanju i sani tarnom uklanjanju suvih i stabala sa tipičnim simpto

i oštećenih stabala u svim prostornim cjelinama NP. Procijenjeno je da će tokom ove godine biti obilježeno 2.500 kubnih metara drvne mase. U NP Durmitor radiće se i na zaštiti ribe, odnosno, ihtiofaune, kao i na procjeni načina korišćenja vodoto ka rijeke Tare sa predlozi ma unaprijeđenja sistema sportskog ribolova. Kao još jedna važna aktivnost u programu se pominje moni toring brojnosti, distribucije

vršiće se i posjeta staništima te vrste i primjeniti metoda transekta dva puta godišnje. Stručni saradnici za faunu baviće se i monitoringom populacije medvjeda. Tokom 2014. GPS-om će se locirati mlinske kolibe i njihovi ostaci u kanjonu Drage, na Vaškovskoj rijeci i vrelu Nozdruć, a radiće se i na čišćenju ostataka mlina na Žugića luci – posljednjeg u nizu mlinova na Leverskoj rijeci i jedinog u vlasništvu Nacionalnog parka.

NP Lovćen

Inicijativa za restauraciju Starog gumna

acionalni parkovi Crne Gore uputiće inicijativu Prijestonici Cetinje i Upravi za vode i ukazati na potrebu izrade Plana za saniranje vodoiz vorišta na Ivanovim koriti ma. Tokom 2014. potrebno je utvrditi prisustvo po tencijalnih izvora zagađen ja na vodoizvorištu i vodiće se evidencija u saradnji sa Službom zaštite kako bi se pratile promjene fizičko – hemijskih svojstava vode. Iniciranje i finansijska

podrška restauracije „Starog gumna“ na Iva novim koritima kod crkve Preobraženja, danas vidljivog samo u tragovima. Inicijativa će biti upućena Upra vi za zaštitu kulturnih dobara, i finansijski će se podržati restaura torsko-konzervatorski zahvati tog istorijski vrijednog graditeljskog objekta, na kojem počinje radnja Njegoševog „Gor skog vijenca“.

Za ljubitelje kampovanja tokom 2014. infrastruktur no će se opremiti prostor za kampovanje.

NP Prokletije

Prioritet formiranje Službe procjena stanja te populaci se na njegovom opreman zaštite je.Tako će se uraditi njihovo ju i stalnoj postavci crteža

rioritet za NP Prok letije tokom 2014. biće formiranje Službe zaštite u skladu sa Pravilnikom o sistematizaciji poslova i radnih zadataka JPNPCG. Biće identifikovane divlje deponije na prostoru parka, a pažnja će biti usmjerena i na spriječavanje nekon trolisane gradnje i drugih oblika devastacije zemljišta i prostora. Evidentiraće se i uzurpacija i devastaci ja značajnijih hidroloških objekata parka i utvrditi prisustvo potencijalnih iz vora zagađenja. Važno je i to što će se ma pirati staništa borovnice i

mapiranje na lokalitetima Treskavac, Hrid, Bogićevi ca, Kofiljača, Žabelj, Bjelic, Vezirova Brada, Volušnica. Stručni saradnici za faunu primijeniće tokom 2014. metode praćenja tragova u snijegu u cilju istraživanja prisutnosti balkanskog risa u Crnoj Gori. NP Prok letije je procijenjen kao pot en cijalno stanište te životinje. Programom je predv iđeno i pokretanje spor tsko – rekreativnog ribolova u slivu Komoračke rijeke. S obzirom da su ra dovi na izgradnji Centra za posjetioce u tom parku gotovi, tokom 2014. radiće

tradicionalne arhitekture plavsko-gusinjskog kraja Ibrahima Rekovića, stal na postavka umjetničkih fotografija prirodnih vrije dnosti Parka Ahmeta Re kovića, sezonska postavka crteža prirodnih i kultur nih vrijednosti učesnika Li kovne kolonije i prikupljaće se eksponati od lokalnih izlagača i sakupljača. Biće određene lokacije za posta vljanje kontrolno – napla tnih punktova, a planirana je izgradnja javnih toaleta. Planinarima će se olakšati pristup Karanfilima jer će biti ugrađena sigurnosna oprema.

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

Zajedničkom inicijativom UNDP-a i USAID-a podržano 6 biznis ideja i 18 preduzeća

Biznis u zaštićenim područjima šansa za razvoj sjevera u sprovođenju Strate gije za biznis klastere i nastojanju da se smanje nejednakosti regionalnog razvoja“, poručeno je iz UNDP-a. Nakon sprovedene pro

Komisija za ocjenu, koju su sačinjavali predstavni ci UNDP-ja, USAID-a i Direkcije za mala i sred nja preduzeća je izabrala 6 najboljih inicijativa, kojima su dodijeljeni

vljene preko ove incija tive i za unaprijeđenje tog vida turističke ponude izdvojeno je 4,000 eura, a agencija “Montene gro rafting” nabavila je opremu za unaprjeđenje rafting ponude u opštini Plužine i razvoj ekološke svijesti sa ukupnim sred stvima 4,300 eura. Inicijativa je projektovana za podsticanje biznisa koji posluju u regio nu Nacionalnog parka Durmitor, regionu Bjela sice i regionu Komova da se udruže u razvoju no vog proizvoda ili usluge, Nabavljena oprema za unaprjeđenje rafting ponude poboljšanju postojećih proizvoda ili usluga koje Hotel “Djevojački most” dobio je 5,000 nude. eura za nabavku hibridnog sistema za „Na ovaj način, cilj je da se prepoznaju i nagrade proizvodnju električne energije koji je već u utvrđene dobre prakse funkciji i razvoj “zelene” turističke ponude, i sredstva u navedenim a očekuje se da će sistem biti postavljen oblastima i dalje pod tokom juna - jula. stakne saradnju između preduzetnika. Naime, danas postoji značajan voj proizvoda. U Crnoj cedure konsultacija i broj istraživanja koja Gori, ova inicijativa je prikupljanja aplikaci pokazuju da kada pre jedan konkretan korak ja kroz javni konkurs,

grantovi za podršku in tegrisanim biznis inici jativama. Ukupno je bilo 12 podnesenih projekt nih ideja. Sredstava koja su obezbijedili UNDP i USAID predstavljala su oko 50 odsto ukupnih sredstava potrebnih za projekte, dok su ostatak obezbijedili podnosioci zahtjeva.

Foto: www.cdm.me

duzeća sarađuju u bilo kojem aspektu poslovnog procesa, postoji veća vje rovatnoća da će ostvariti ekonomiju obima, prist up tržištima i resursima, inovirati i poboljšati raz

NDP i US AID zajedno su pokrenu li inicijativu pod nazivom Ekološ ki izazov čiji je cilj bio podrška poslovima koji poboljšavaju uslugu u zaštićenim područjima. Tim projektom podržano

katunu Štavna sa 5,800 eura, a završena je nabav ka opreme odnosno krplji za ponudu na katunu, kao i promotivni materijal. Hotel “Djevojački most” dobio je 5,000 eura za nabavku hibridnog siste ma za proizvodnju elek trične energije koji je već

Na ovaj način, cilj je da se prepoznaju i nagrade utvrđene dobre prakse i sredstva u navedenim oblastima i dalje podstakne saradnju između preduzetnika. je 6 poslova, odnosno 18 firmi i to iznosom od 55 000 dolara, ali je i poruče no da zaštićena područ ja mogu poslužiti kao osnova razvoju mnogih poslova i velika su šansa za razvoj sjevera Crne Gore. Tako su nagrađene inici jative Agencije “EastWest Voyage” za razvoj tur ističke ponude tokom zimske sezone u eko

u funkciji i razvoj “zelene” turističke ponude. Opre manje kuhinje i stvaran je community centra u Smještaju „Šarović“ po držano je sa 5,900 eura, a Agencija „Triftar” dobila je 3,200 eura za nabavku rafting opreme za un aprijedjenje ponude u NP Durmitor. Agencija “Delfis” je već ove zimske sezone koris tila krplje koje su naba

Foto: www.montenegrorafting.com

Agencija “Delfis” je već ove zimske sezone koristila krplje

Planirani novi razvojni projekti u saradnji sa UNDP-om među kojima i izrada Strategije za razvoj avanturističkog turizma

Brendiraće se parkovi

zrada investicionog vodiča, brendiranje parkova, kao i iz rada Strategije za razvoj avanturističkog turizma u zaštićenim područjima na sjeveru Crne Gore projekti su koje će u narednom peri odu realizovati Naciona lni parkovi Crne Gore u saradnji sa Programom ujedinjenih nacija za raz

voj (UNDP). Predviđeno je da se uradi investicioni vodič za svih pet nacionalnih parko va i štampa brošura za potencijalne investiture. Mogućnosti investiran ja biće usklađene sa za konom i razvojnim cil jevima NPCG. U cilju privlačenja posje tilaca i investitora javila se i potreba za razvojem

strategije pozicioniran ja kroz brendiranje Na cionalnih parkova kao sigurne i atraktivne destinacije. Crnogorska zaštićena područja su od vitalnog interesa za razvoj regiona i turistički razvoj zemlje, a da bi se to ostvarilo mora se krei rati stabilna i jaka pozici ja NPCG u odnosu na konkurente. Zato će cilj

novog identiteta NPCG biti promocija kroz tri vrijednosti - odgovoran odnos prema prirodi, sigurna destinacija i us pješna organizacija. Osim toga, avanturistički turizam je identifikovan kao jedan od najperspek tivnijih kada je riječ o ge nerisanju dodatnih izvo ra prihoda za zaštićena područja sjeverne Crne

Gore, a Strategijom za razvoj avanturističkog turizma u zaštićenim područjima na sjeveru države planirano je da avanturistički proizvodi budu usklađeni sa odgo varajućim prostornim planovima za projektna područja - NP Biograds ka gora, NP Durmitor, NP Prokletije i regionalni park Komovi i Piva, kao i relevantnim nacional nim i lokalnim razvojnim planovima.

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

Djecja strana

NPCG i NLB Montenegrobanka pokrenuli sajt za osnovce

Podići svijest namlaÐih

DE KOPNENE VO

acionalni parkovi Crne Gore u saradnji sa NLB Montenegroban kom pokrenuli su u okviru projekta „Obradujmo prirodu“ internet strani cu www.obradujmoprirodu.me namijenjenu djeci školskog uzrasta, ali i njihovim nastavnicima. Svi zainteresovani na tom sajtu mogu dobiti po trebne informacije o biodiverzitetu pet crnogor skih Nacionalnih parkova, održivom korišćenju resursa i njihovoj valorizaciji.

Nalazi se svuda oko nas: u oblacima, na površini i ispod površine zemlje, u našim kućama i našem organizmu. Sačuvajmo čistu vodu! Ona je neophodna za život svih živih bića. Kopnene vode nastaju od atmosferskih padavina: ....................................... Dio vode koji padne na zemlju zadržava se na njenoj površini u potocima, rijekama, barama, močvarama, jezerima i morima, a dio prodire u zemlju i takve vode nazivamo......................................... . Mjesta gdje podzemna voda izbija na površinu nazivaju se ....................................... . Kopnene vode dijelimo na tekuće i stajaće. Tekuće vode odlikuje tok vode i u njih ubrajamo potoke i rijeke. Potoci i rijeke se razlikuju po širini vodenog korita. Korito potoka je širine do 5 m, a rijeka preko 5 m. Na pojedinim mjestima vode potoka i rijeka padaju i prelivaju se preko stjenovitih padina formirajući vodopade ili slapove. U stajaće vode ubrajamo ........................................................... . Jezera su udubljenja na kopnu velike dubine ispunjena vodom. Zbog svoje dubine, jezera tokom ljeta ne presušuju. Bare su plića udubljenja na kopnu, koja preko ljeta mogu potpuno da presuše, dok su močvare još plića udubljenja u kojima se voda zadržava neko vrijeme tokom godine.

Namijenjeno djeci školskog uzrasta, ali i njihovim nastavnicima

Djeca na sajtu imaju pristup fotografijama sa časova u prirodi, edukativnim listovima u PDF formatu koji se mogu štampati i dalje koristiti u nastavi, ali i mogućnost da pronađu interesantne stripove i igrice. Partnerski angažman Nacionalnih parkova Crne Gore i NLB Montenegrobanke ima za cilj podi zanje ekološke svijesti kod najmlađih o vrijednosti i značaju biodiverziteta NPCG, kao i razvijanje odgovarajućeg stava prema prirodi kroz aktivno učešće u njenoj zaštiti i unaprijeđenju. Ciljne grupe projekta su prvenstveno učenici osnovnih škola, a pokretanju sajta prethodio je boravak 250 učenika iz pet crnogorskih opština Edukativnoj stazi Lipovik u NP Skadarsko jezero.

Na Durmitoru organizovano niz radionica za mališane

Upoznali se sa biljnim i životinjskim vrstama

N Centar za posjetioce, NP Durmitor

acionalni pa rk Durmitor ugostio je to kom marta učenike pr vog razreda Osnovne škole „Dušan Obra dović“, djecu iz gradskog vrtića, ali i učenike iz pljevaljskih vrića i škola. Djeca su imala priliku da borave u Centru za

posjetioce u tom parku i upoznaju se sa karak terističnim biljnim i životinjskim vrstama koje žive na tom pod ručju. Tako su im bili najin teresantniji preparira ni eksponati vukova, divokoza, medvjeda i risa.

U tom parku priključili su se i globalnoj akciji „Sat za našu planetu“ kroz organizaciju ra dionica za učenike os novnih škola na temu „Klimatske promjene“, gdje su mališani poka zali veliku kreativnost i zainteresovanost za temu.

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

Pogodi ko sam?

azivaju je „planinskom ljepoticom“. Živi na područjima Durmitora, Pive, Tare i na Prokletijama, a najbolje se snalazi na nepristu pačnim staništima. Ona je najkarakterističniji sisar visokopla ninskih pašnjaka i kamenjara koja pripada porodici goveda i u Crnoj Gori je najbrojnija u Nacionalnom parku Durmitor. Njena čula mirisa i vida dobro su razvijena i omogućavaju joj da opstane i pored brojnih neprijatelja. Najčešće ćete je vidjeti na najvišim vrhovima i mjestima gdje se može doprijeti samo okom. Zato su joj noge kratke i jake, a papci prilagođeni kretanju po strmom i oštrom kamenju. Boja dlake im je zimi kestenjasta ili crna, a ljeti svijetlosmeđa. Ovu životinju karakteriše gipkost, okretnost, elastičnost i gracioznost po kreta. Hrani se planinskim travama i mladim lišćem grmolikih biljaka, šum skim voćem, aromatičnim planinskim biljkama i mahovinom, zimi pupolj cima i suvim vlasima trave. Njeni neprijatelji su ris, vuk, suri orao, lisica i kune. Može da živi i do 20 go dina. Hranu uzima relativno kratko vrijeme, a onda je dugo i u miru preživa. Ženke žive sa mladuncima i mlađim mužjacima u krdima. Odrasli mužjaci su iz dvojeni i žive pojedinačno, krdu prilaze samo u vrijeme parenja. Mužjaci moraju da dostignu potpunu fizičku zrelost kako bi se mogli boriti za ženku. One vole mir i napuštaju uznemirena staništa. Rogovi im rastu svake godine za određenu dužinu i nikada ne otpadaju. Njihovu starost možemo odrediti brojem godova na rogu koji su izraženi.

ZADATAK: Spoji tačke i saznaj o kojoj je životinji riječ. Obilježen Svjetski dan močvarnih staništa u NP Skadarsko jezero

Edukativne radionice za učenike iz Virpazara

acionalni p a r k ov i Crne Gore organizo vali su povodom Svjet skog dana močvarnih staništa edukativne radi onice za učenike Osno vne škole „Jovan To mašević“ iz Virpazara. U Centru za posjetioce na Vranjini tim povo dom djeca su učestvo vala u radionicama koje je organizovala stručna saradnica za saradnju sa posjetiocima Marijana Živaljević Roganović. Radionica se sastojala iz informativnog i kreativ nog dijela, a učenici su pokazali da dobro poz naju vrijednosti Nacio

nalnog parka u čijem neposrednom okružen ju i žive. Drugog februara 2014. godine obilježena je 43. godina od potpisivanja Ramsarske konvencije o vlažnim staništima od strane osamnaest država članica UN-a u gradu Ramsaru u Ira nu. Naime, zemlje pot pisnice Konvencije svake godine obilježavaju ovaj datum kao Svjetski dan zaštite močvara i moč varnih staništa (World Wetlands Day), a cilj Konvencije je očuvan je močvarnih staništa, područja od presudne važnosti za opstanak bil jnih i životinjskih vrsta

i njihovih zajednica, i samim tim i opstanak ljudi. Svake godine u centar interesovanja i pro motivnih aktivnosti potpisnice Ramsarske konvencije postavlja ju jedan od značajnih segmenata koji se tiču vlažnih staništa, te je tako ovogodišnji slogan Svjetskog dana močvar nih staništa „Močvarna staništa i poljoprivreda – partneri za razvoj”. Podsjećamo da je Ska darsko jezero proglaše no nacionalnim parkom 1983.godine, kao i da Učenici pokazali da znaju vrijednosti parka u čijoj blizini žive je zaštićeno kao Ram sarsko područje od 25. kada je upisano na Listu međunarodnog značaja no kao stanište vodenih decembra 1995. godine močvarnih staništa od (Ramsar listu), poseb ptica.

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

GO Golubovci, JPNPCG i NVO Nacionalna volonterska organizacija organizovali akciju čišćenja deponije u Starom Vignju

Uklonili 300 kubika otpada

radska op ština Golub ovci, Javno pre duze će za nacionalne parkove Crne Gore i NVO„Na cionalna volonterska or ganizacija” organizovali su 22. marta 2014. go dine, akciju sakupljanja i uklanjanja otpada sa nelegalnog odlagališ ta na lokalitetu Stari Vi ganj u Mjesnoj zajednici Mataguži. To nelegalno odlagalište nalazi se u neposrednoj

blizini granica NP Ska darsko jezero, a uprkos činjenici da je više puta sanirana, nesavjesni mještani nastavili su da odlažu otpad na mjesto koje za to nije predviđe no. Tokom akcije čišćenja prikupljeno je preko 300 kesa smeća, a uz pomoć mehanizacije uklonjeno je i 300 kubika različitih vrsta otpada. U akciji je učestvovalo oko 20 građana, a pored volo ntera, zaposlenih u GO

Golubovci i NP Skadar sko jezero pomoglo je i nekoliko mještana. Direktor NPCG Zoran Mrdak kazao je da su se parkovi uključili u uklanjanje deponije, kao što to rade uvijek u saradnji sa drugim državnim organima kada su u pitanju nele galne aktivnosti koje su registrovane u blizini granica parkova. Predstavnik NVO Na cionalna volonterska organizacija Nikola Ča vor dodao je da su to odlagalište čistili i prije

Poslije Lokacija nakon završenog čišćenja

Prije Prikupljeno je preko 300 kesa smeća

upozorenjem ”Zabrana odlaganja otpada” ka Apel: Ne bacajte smeće ko bi se spriječilo dalje Apelujemo na sve mještane MZ Mataguži, kao i odlaganje na tom mje na ukupno građanstvo da u cilju zaštite životne stu. Pored toga ta lok sredine otpad odlažu na za to predviđena mjesta. acija biće pošumljena Takođe, pozivamo sve ekološki osviješćene gra- na jesen drvećem koje đane da prijave slučajeve nelegalnog odlaganja je karakteristično za to otpada, kao i da se odgovorno ponašaju prema područje. životnoj sredini, jer je to obaveza svih nas prema Organizatori akcije čišć budućim generacijama. enja zahvalili su se JP “Čistoća” na ljudstvu dvije godine, a i tada je ubovci Dušan Radonjić i mehanizaciji, d.o.o odnesena ogromna ko naveo je da je deponija “Deponija”, kompanija ličina otpada. djelo ljudi sa tog pod ma “Transpetrol”, “Lar “Zahvalio bih se svima ručja, odnosno mještana gus”, kompaniji 13. jul koji su došli i učestvovali Mataguža, Gošića, Bal - Plantaže na donaciji 60 u uklanjanjanju otpada. abana i drugih okolnih stubova za ograđivanje lokacije i Fabrici vode Na nama je da ovog puta sela. ogradimo ovu lokaciju”, Nakon čišćenja prostor “Suza” koja je obezbi je ograđen, a planirano jedila osvježenje za sve poručio je on. Predsjednik GO Gol je i postavljanje table sa učesnike.

NP Lovćen i Planinarsko društvo „Kapetan Angel“ čistili 10 kilometara pješačke staze

Na Humu postavili i knjigu utisaka

laninarsko društvo “Kapetan Angel” i Služba zaštite Na cionalnog parka Lovćen organizovali su 23. mar ta akciju raščišćavanja i markiranja pješačke staze dužine 10 kilome

tara koja vodi od mjesta Borovik do vrha planine Hum (1415 metara nad morske visine). U akciji je učestvovalo oko 70 ljudi, a najmlađi je bio sedmogodišn ji Balša Đurović.

Velika magla i kiša nije spriječila organizatore i članove tog društva i zaposlene u NP Lovćen da izađu na vrh, gdje su postavili kutiju u kojoj se nalazi pečat sa imenom planine, kao i knjiga uti

Velika magla i kiša nije ih spriječila da izađu na vrh

U knjigu utisaka prvi se upisao direktor NP Lovćen

saka. Tako će svako ko posjeti vrh Hum moći da upiše da svoje pohvale, primjedbe i sugestije i sve to ovjeri pečatom. U knjigu utisaka se prvi

upisao direktor NP Lovćen Veselin Živa nović i nadzornik Đorđe Kaluđerović. NP Lovćen zadovoljan je početkom saradnje sa

planinarskim društvom “Kapetan Angel”, a plan irali su i zajednički rad na markiranju i čišćen ju drugih planinarskih staza.

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

NP Durmitor

NP Lovćen

NP Biogradska gora

NP Skadarsko jezero

NP Prokletije

• U laznica (uključujući posjetu Centru za posjetioce, 3,00 eura • Za djecu do 7 godina ulaz je bespla tan • U laznica za organizovane i unapri jed najavljene grupe učenika, stude nata, penzionera, sindikalnih orga nizacija i planinarskih društava (uk ljučujući posjetu Centru za posjeti oce i edukativne staze - izuzev za djecu do 7 godina - 1,50 eura • U laznica za Centar za posjetioce 1,00 eura • Ulaznica za 3 dana - 6,00 eura • Ulaznica za 7 dana - 12,00 eura • Ulaznica za 15 dana - 20,00 eura

• Ulaznica (uključujući posjetu Centru za posjetioce), 2 eura

• Ulaznica (uključujući posjetu Centru za posjetioce), 3 eura • Za djecu do 7 godina ulaz je besplatan • U laznica za organizovane i unapri jed najavljene grupe učenika, stude nata, penzionera, sindikalnih orga nizacija i planinarskih društava (uk ljučujući posjetu Centru za posjeti oce i edukativne staze - izuzev za djecu do 7 godina - 1,50 eura

Ulaznica (uključujući posjetu Centru za posjetioce na Vranjini i Virpazaru, te matskog centra u Rijeci Crnojevića, edu kativnih staza kao i korišćenje platformi za posmatranje ptica) - izuzev za djecu do 7 godina, 4 eura

Ulaznica (uključujući posjetu Centru za posjetioce i edukativne staze - izu zev za djecu do 7 godina, 1,00 euro

Ulaznica (za stanovnike Opštine čiji se prostor nalazi u zoni NP), po osobi, za godinu, 5,00 eura.

Ako želite obići samo jedan Centar cijene ulaznica su: • za odrasle 2 eura • za organizovane školske ture 1 euro • za djecu ispod 7 godina se ne plaća

Ulaznica (za stanovnike Opštine čiji se prostor nalazi u zoni NP), po osobi, za godinu, 5,00 eura. Centar za posjetioce Nacionalnog par ka Durmitor nalazi se u Upravnoj zgra di NP, gdje se mogu dobiti sve potreb ne informacije u vezi sa turističkom ponudom Parka, prirodnim i kultur nim vrijednostima, a takođe se može pogledati i kupiti film o NPCG. Tu se nalazi i Prirodnjačka zbirka, prodav nica suvenira domaće radinosti, kao i sala za prikazivanje filmova za oko 30 posjetilaca.

• Djeca do 7 godina ne plaćaju ulaz • U laznica za organizovane i unapri jed najavljene grupe učenika, stude nata, penzionera, sindikalnih orga nizacija i planinarskih društava (uk ljučujući posjetu Centru za posjeti oce i edukativne staze - izuzev za djecu do 7 godina - 1,50 eura Posjetiocima su u Centru na raspolaga nju sve informacije vezane za NP. U Centru se nalazi soba vuka - karak tersitična životinjska vrsta ovog podne blja i prirodnjačka soba sa herbarskom postavkom. U okviru Centra radi i vodička služba koja je na raspolaganju organizovanim grupama gostiju, kao i izletnicima. Turistima su dostupne vodičke karte sa ucrtanim pješačkim i izletničkim staza ma i raznovrsnim propagandnim mate rijalom. Ulaznica (za stanovnike Opštine čiji se prostor nalazi u zoni NP), po osobi, za godinu, 5,00 eura.

Ostala ponuda: • I znajmljivanje čamca na Crnom je zeru - 8,00 eura za sat vremena • U potreba sopstvenog čamca na Crnom jezeru - 5,00 eura za sat vre mena • Džip safari - 20,00 eura po vozilu ,za dan • Dozvola za branje i sakupljanje šum skih plodova, gljiva, ljekovitog i aro matičnog bilja (po osobi) - 50,00 eura za godinu dana • Dozvola za branje i sakupljanje šum skih plodova, gljiva, ljekovitog i aro matičnog bilja (po osobi) - 5,00 eura za dan Kampovanje: - Veliki šator - 5,00 eura za dan - Mali šator - 3,00 eura za dan - Kamp prikolica - 3,00 eura za dan • Korišćenje uređenih kamp prostora - 10,00 eura za dan • Loženje vatre na posebno uređenim mjestima (u cijenu uključena potreb na količina drveta) - 5,00 eura za dan Sportski ribolov:

Ostala ponuda:

• Iznajmljivanje čamca na Biogradskom jezeru - 8,00 eura za 1 sat • Smještaj (bungalov) - 10,00 eura za dan • Džip safari - 20,00 eura za dan • Dozvola za branje i sakupljanje šum skih plodova, gljiva, ljekovitog i aro matičnog bilja (po osobi) - 50,00 eura za godinu • Dozvola za branje i sakupljanje šum skih plodova, gljiva, ljekovitog i aro matičnog bilja (po osobi) - 5,00 eura za dan • Dnevna sportska ribolovna dozvola (Biogradsko jezero) - 20,00 eura Kampovanje

Ostale usluge:

• Iznajmljivanje bicikla - 2,00 eura po satu • Iznajmljivanje bicikla - 7,00 eura za dan • Smještaj (bungalov) - 40,00 eura za dan • Džip safari - 20,00 eura za dan • Dozvola za branje i sakupljanje šum skih plodova, gljiva, ljekovitog i aroma tičnog bilja (po osobi) - 50,00 eura za godinu dana • Dozvola za branje i sakupljanje šum skih plodova, gljiva, ljekovitog i aroma tičnog bilja (po osobi) - 5,00 eura za dan Kampovanje

- Veliki šator - 5,00 eura za dan - Mali šator - 3,00 eura za dan - Kamp prikolica - 10,00 eura za dan • Korišćenje uređenih kamp prostora 10,00 eura za dan • Loženje vatre na posebno uređenim mjestima (u cijenu uključena potrebna količina drveta) - 5,00 eura za dan

• D nevna sportska ribolovna dozvola (Crno jezero) - 20,00 eura • Dnevna sportska ribolovna dozvola (Rijeka Tara) - 20,00 eura

Pješačenje i planinarenje:

Splavarenje Tarom:

Izdvajamo tri staze:

• Splav - Od II logora do Radovan Luke (po splavu) 250,00 eura - Od II logor do ušća Sušice (po spla vu) 300,00 eura

Staza Ivanova korita - Jezero – Bukovica - Dužina staze: 12 kilometara

tel: +382 52 36 02 28 e-mail: npdurmitor@nparkovi.me

NP Biogradska gora raspolaže Centrom za posjetioce, koji se nalazi na samoj obali Biogradskog jezera. Centar je opremljen interaktivnom prezentaci jom i eksponatima koji predstavljaju prirodne i kulturne vrijednosti Parka.

Izletnici i planinari u području Parka mogu da uživaju i iskoriste dobro mar kirane i obilježene staze. Kružna staza Palac - Treštenik - Šancevi – Koložun - Vjetreni Mlin - Dolovi – Palac - dužina staze: 12,7 kilometara

Ivanova korita – Majstori - Dužina sta ze: 4,5 kilometara e-mail: nplovcen@nparkovi.me

- Veliki šator - 5,00 eura za dan - Mali šator - 3,00 eura za dan - Kamp prikolica (Kraljevo kolo) - 10,00 eura za dan • Korišćenje uređenih kamp prostora - 10,00 eura za dan • Loženje vatre na posebno uređenim mjestima (u cijenu uključena potreb na količina drveta) - 5,00 eura za dan Krplje:

Tokom zimskih mjeseci moguće je or ganizovati hodanje na krpljama oko Biogradskog jezera Planinarenje:

U NP Biogradska gora postoji šest sta za markiranih standardnom signali zacijom. Po kategorizaciji stepena zahtjevnosti to su uglavnom srednje teške staze pro sječne dužine 12 kilometara. Svaka sta za vodi do najviših kota i jezera (Crna glava, Zekova glava, Troglava, Pešića jezero, Šiško jezero i Ursulovačko jeze ro). Može se iznajmiti i vodička služba. Jedan dio najpoznatije označene pla ninske transferzale CT-1, određene 1987 godine, ukupne dužine 120kilometara, prelazi preko ovih prostranstava tako đe. Moguće je preći put u njegovoj to talnoj dužini od 6 dana ili njegov dio koji obuhvata Planinu Bjelasicu i NP Biogradska gora za tri dana. Edukativna staza: Cijelim obodom Biogradskog jezera pruža se edukativna staza dužine 3.3 kilometra, opremljena interaktivnim mobilijarom sa šest sa 6 interaktivnih punktova koji pružaju in formacije o flori i fauni ovog područja. tel: +382 20 86 56 25 e-mail: npbiogradskagora@nparkovi.me

Ulaznica (za stanovnike Opštine čiji se prostor nalazi u zoni NP), po osobi, za godinu, 5,00 eura.

Edukativna staza Lipovik:

U toku su završni radovi na Centru za posjetioce koji se nalazi u Gusinju, na desnoj obali rijeke Dolje, na raskrsni ci gdje se račvaju putevi za Alipašine izvore i prema vodopadu Grlje. Prokletije su bogate vodom, vrelima i izvorima pitke vode, a turisti mogu obići Hridsko, Visitorsko, Ropojansko, Tatarijsko, Bjelajsko, jezerce na Vezirovoj Bradi, jezerce na Treskavcu, Koljindarsko. Rezervati u tom parku su Hridsko je zero i Volušnica.

Cijena ulaznice na edukativnu stazu za grupne posjete iznosi 0.50 eura, po oso bi. Pješačke i biciklističke staze: Mapu sa ucrtanim stazama možete ku piti u svim Centrima NP Skadarsko je zero. Cijena mape je 4 eura. Staze su markirane i označene, pa ih posjetioci mogu sami koristiti. Nacionalni park preporučije angažovanje obučenog interpretatora. Sportski ribolov: Cijene dozvola:

• Godišnja sportska ribolovna dozvola: 100 eura • Dnevna sportska ribolovna dozvola: 5 eura Ribolovni zabran važi za period od 15. marta do 30. maja Pored slučajeva utvrđenih zakonom, zabranjeno je vršenje ribolova: • U ribolovnim područjima (Karuč, Raduš, Vaškaut, Bjace, Sijerča i Bobovište) • U mjestima Crni žar, Pančeva oka, Omerova gorica, Manastirski vrbiš i Grmožur

Planinarenje: Najatraktivniji vrhovi za uspon su vr hovi Karanfil i Očnjak iznad doline Grbaje, kao i Rosni Vrh-Maja Rosit i Kolac-Kolata koji se penju iz sela Vusanje, sa početka doline Ropojane. Kampovanje:

• Veliki šator - 5,00 eura na dan • Mali šator - 3,00 eura na dan • Kamp prikolica - 3,00 eura na dan • Korišćenje uređenih kamp prostora - 10,00 eura na dan

Kajaking: U organizaciji NP Skadarsko jezero, mo žete iznajmiti kajake na Vranjini i Virpazaru. Ulaz za kajak u NP Skadarsko jeze ro: 2 eura Započeti sat: 3 eura

Posmatranje ptica: Posmatranje ptica vrši se u organizaciji NP Skadarsko jezero. Cijena posmatra nja ptica uključuje prevoz (čun, brod), usluge interpretatora/vodiča i korišćenje optičkih sredstava. • Rezervacija ture najmanje dva dana unaprijed Kampovanje: • Veliki šator - 5,00 eura na dan • Mali šator - 3,00 eura na dan • Kamp prikolica - 3,00 eura na dan • Korišćenje uređenih kamp prostora 10,00 eura na dan tel: +382 (0)20 879 103

tax: +382 (0)20 879 100 e-mail: npskadarskojezero@nparko vi.me

Biciklizam: Biciklisti mogu obići Alipašine izvo re, atraktivnu dolinu Ropojanu, vo dopad i kanjon Grlje, oko Skakavice, ali i mnoge druge turističke lokalite te. Osim toga završetkom projekta Vrhunska biciklistička staza 3, jedne od 5 nacionalnih staza koja pokriva 6 opština sjevernog regiona Crne Gore, stvorena je osnovna tri stotine kilo metara duga biciklistička ruta koja je na sjeverozapadnom uglu omeđena Mojkovcem i planinom Bjelasicom, na jugozapadu Komovima, na jugu doli nom Plava, Plavskim jezerom, Kršem Bogićevice, Hridskim jezerom i alban skom granicom, na istoku i sjeveroi stoku planinom Hajlom, granicom sa Kosovom i mjestašcem Rožaje, a na sjeveru Beranama. tel: +382 67 344052 e-mail: npprokletije@nparkovi.me

Pet biljaka IZ PET PARKOVA

NP Biogradska gora

Srijemuš, medveđi luk (Allium ursinum) Srijemuš je ljekovita i jestiva biljna vrsta, česta u sjenovi tim i vlažnim listopadnim šumama. U prašumi Biogradska gora, uz samo Biogradsko jezero, njeni krupni listovi i deko rativni bijeli cvjetovi gusto prekrivaju prizemni sloj, dajući joj, upečatljiv proljećni izgled, čulno upotpunjen opijajućom aromom bijelog luka.

KORISNE INFORMACIJE Nacionalni park Durmitor Ul. Jovana Cvijića

NP Durmitor

Žabljak Tel:

+382 52 360 228

Tel/ fax: +382 52 361 346 npdurmitor@nparkovi.me NP Biogradska gora Ul. Buda Tomovića b.b. Kolašin Tel:

+382 20 865 625

npbiogradskagora@nparkovi.me NP Lovćen Ivanova korita nplovcen@nparkovi.me Tel:

+382 67 344 496

NP Skadarsko jezero Vranjina b.b. Tel:

+382 20 879 100

npskadarskojezero@nparkovi.me NP Prokletije Tel:

+382 67 344 052

npprokletije@nparkovi.me

PRIJAVI: O s n o v n a f u n kc i j a Službe zaštite u nacio nalnim parkovima je da zaštiti prirodna dobra i održi unutrašnji red. Pozivamo vas da prija vite sve nepravilnosti i nezakonite radnje koje primijetite u crnogor skim nacionalnim par kovima na brojeve tele fona Službi zaštite. Nacionalni park Durmitor: 067 344 237 Nacionalni park Biogradska gora: 067 344 232 Nacionalni park Lovćen: 067 344 496 Nacionalni park Skadarsko jezero: dežurni smjene 067 344 356 šef Službe zaštite: 067 342 899 Nacionalni park Prokletije: 067 344 052

Zaposleni u NP Skadarsko jezero pronašli pregaženog mužjaka vidre, apel učesnicima u saobraćaju

Voziti sporije i opreznije

adnici NP Skadarsko jezero pronašli su pregaženog mužjaka vidre 25. februara 2014. godine u jutarnjim časovima u mjestu Lokve na magistralnom putu Podgorica - Petrovac. Zaposleni u JPNPCG Ninoslav Đurović predao je Prirodnjačkom muzeju Crne Gore vidru kako bi bila preparirana. Nacionalni parkovi Crne Gore su apelovali na sve vozače da na magistralnom, ali i okolnim putevima u blizini Skadarskog jezera, voze sporije i pažljivije kako bi se ova ugrožena vrsta zaštitila. Vidra je zakonom zaštićena vrsta, a ugrožena je širom Evrope usljed različitih ljudskih djelatnosti. NPCG su 2011. godine pokrenuli akciju „Traži se vidra“ s ciljem zaštite ove rijetke i ugrožene životinje. Đurović je naveo da su tokom 2013. godine realizovane programske aktivnost Kartiranja potencijalnih staništa vidre, kao i da je uporedo sa tim rađena anketa sa lokalnim stanovništvom o prisutnosti i frekvenciji pojavljivanja ove vrste u NP Skadarsko jezero. „Kontinuiranim monitoringom su kartirane lokacije koje vidra stalno naseljava - potez koji obuhvata prostor od Virpazara do Debelog rta. Na tom prostoru evidentirani su brlozi i mjesta podizanja mladih, dok je ostrvo Vranjina mjesto koje, po dosadašnjim istraživanjima, vidra povremeno posjećuje radi ishrane”, kazao je on. Takođe, primijećeno je da je pri visokom ili niskom vodostaju, povećan broj pregaženih vidri. Razlog tome je što se kanali koji se nalaze ispod autoputa, a koje koristi vidra, u tom periodu zakrče vodom i trulom vegetacijom. „Tada su prinuđene da prelaze autoput, pa je u tim slučajevima brza vožnja uzrok smrtnosti jedinki te vrste. Na potezu Uvala Jovovića – Tanki Rt u posljednje dvije godine stradale su četiri vidre”, objasnio je Đurović. Kao jedna od mjera opreza, postavljeni su znakovi obavještenja za vozače kako bi vozili sporije i opreznije na tom dijelu puta.

IMPRESUM: CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI Direktor: Zoran Mrdak Urednice: Marijana Džaković i Milica Novaković Fotografije: Arhiva NPCG, Duško Miljanić, Srđa Boljević, Makedonsko ekološko društvo Adresa: Trg Vojvode Bećir bega Osmanagića 16, 81 000 Podgorica tel: + 382 (0)20 601 015 fax: + 382 (0)20 601 016 www.nparkovi.me e-mail:npcg@nparkovi.me https://www.facebook.com/Nparkovi?ref=hl http://www.youtube.com/channel/UC4EWG_4OQ0_qDY8oIKyuljA Štampa: Studio Mouse total graphic center

Pušina balkanska (Silene acaulis) Ovu busenastu biljku, iz čije rozete vire sitni ružičasti cvjetovi, nalazimo na na jvišim nadmorskim visinama Durmitora i njemu sličnim planinama . Građom je savršeno prilagođena živo tu na najekstremnijim pla ninskim staništima, gdje vladaju niske temperature i duvaju jaki vjetrovi. Pred stavnik je glacijalne reliktne flore.

NP Lovćen

Lovćenski zvončić (Edraianthus wetstainii ssp. Lovcenicus) Raste samo na Lovćenu, na južnim padinama Štirovnika, 1300 – 1400 metara visoko nad Bokokotorskim zalivom. Cvjetanjem, brojni ljubičasti busenovi oživljavaju kamen jarske litice, uspješno odoli jevajući vrelini sunca i jakim vjetrovima sa mora. Kao lokalni endem, zaštićen je nacionalnim zakonodavstvom.

NP Skadarsko jezero

Nježna kockavica (Fritillaria gracilis) Ova nježna i graciozna pro ljetnica, sa karakterističnom šarom na upadljivo crvenim laticama, raste pojedinačno ili u manjim skupinama na kamenjarskim i šikarama obraslim staništima, u za leđu Skadarskog jezera. Endemična je za područje Dinarskih planina.

NP Prokletije

Blečićeva vulfenija (Wulfenia blecicii) Ova interesantna biljna vrs ta, tercijarne starosti, opisu je se kao stenoendemit, ras rostranjenjena ograničenog na masiv Prokletija, na nad morskim visinama od 1600 do 2400 metara. Raste u šumama molike, smrče i bora krivulja, na silikat nim planinskim rudinama i krečnjačkim siparima. Ima nacionalni i međunarodni status zaštite.