List Crnogorski nacionalni parkovi br. 3

NOVINA IZLAZI SVAKA TRI MJESECA / GODINA I /BROJ 3 / JUL 2014. / PODGORICA, CRNA GORA

•U NP Skadarsko jezero ustanovljen Dan pelikana •Nacionalni parkovi Crne Gore na drugačiji način proslavili Evropski dan parkova • Kako izgleda Virpazar tokom pazarnog dana • Nacionalni park Prokletije bio domaćin šeste MeÐunarodne studentske likovne kolonije • Napravljene prve fotografije sisara uz pomoć kamera – zamki • Šta nude crnogorski nacionalni parkovi domaćim i stranim turistima • Intervju sa direktorom programa WWF Mediteran Denijem Porejom • Savjeti Gorske službe spašavanja prilikom odlaska u planine• Očišćena staza do Trešteničkog vrha u NP Lovćen•

PROVEDITE LJETO U NACIONALNIM PARKOVIMA

NP Lovćen u gubitku preko 100.000 eura zbog ometanja rada Službe zaštite Strana 13 ZAVRŠENA MANIFESTACIJA „Dani planinskog cvijeća“ Strana 14

Pazarnim danom na Virpazarskoj pijaci Strana 4

Nacionalni parkovi su predjeli posebne ljepote i značajnih i rijetkih prirodnih pojava. Provedite ljetnje mjesece u nacionalnim parkovima i uživajte u ljepotama Durmitora, Biogradske gore, Lovćena, Skadarskog jezera i Prokletija.

Strana 10 i 11 NCpa r k. pdf

8/3/2005

8: 50: 58 PM

NACIONALNI Direktor programa WWF Mediteran Deni PorejPARKOVI o važnosti CRNE GORE očuvanja zaštićenih područja na Balkanu C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

Sve što je iz parkova ima veću vrijednost Nigdje na tako malom prostoru, kao što je to slučaj sa Balkanom, nema toliko kanjona, planina, ostrva, vodopada, rijeka i jezera od kojih zastaje dah.

Pet crnogorskih nacionalnih parkova kroz moderan princip zaštite prirode mogu biti motor održivog lokalnog razvoja, a samim tim i pokretač razvoja regiona.

Strana 12

NPCG u saradnji sa Fondacijom Petrović Njegoš rekonstruisali osmatračnicu za ptice

Ustanovljen i Dan pelikana

Strana 2

2

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

NPCG u saradnji sa Fondacijom Petrović Njegoš otvorili info centar i rekonstruisali osmatračnicu za ptice na Skadarskom jezeru

Ustanovljen i Dan pelikana

NOVOSTI IZ PARKOVA Članovi PK “Soko” čistili na Lovćenu Sportsko - planinarski klub “Soko” sa Cetinja nakon trodnevnog kampa u NP Lovćen organizovao je akciju čišćenja tog zaštićenog prostora. Članovi su nakon druženja i nekoliko planinarskih tura u masivu Lovćena odlučili da na taj način daju svoj doprinos očuvanju i zaštiti nacionalnog parka.

Završen četvrti Lovćenski maraton

Ðaci osnovnih škola iz Tuzi i Golubovaca uživali u posmatranju zaštićenih vrsta

N

acionalni pa­ rkovi Cr­n e Go­r e – NP S k a­­d a r­s­k o je­­ze­ro u saradnji sa Fon­ da­c­ijom Petrović Nje­goš, Agencijom za zaštitu ži­v­ ot­ne sredine i NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica obilježili su 5. jun Dan pelikana.

Na ovaj datum širom svije­ ta obilježava se Dan zaštite životne sredine, a za NP Skadarsko jezero ovaj ekološki datum tradicionalno će se svake godine obilježavati kao Dan pelikana.

Proslava Dana pelikana dio je šireg projekta čiji je cilj zaštita dalmatinskog pelikana i promocija Skadarskog jezera. Projekat, koji je započet prošle godine, finansijski je pomogla Fondacija Princa Alberta II od Monaka.

Do sada je renoviran toranj za posmatranje ptica i postavljeni info paneli koji posjetiocima pruža-

ju osnovne informacije o Skadarskom jezeru, flori i fauni tog područja, rezervatu i pelikanima. Đaci osnovnih škola iz Tu­ zi i Golubovaca su imali priliku da na drugačiji način posmatraju nacionalni park, njegov raznovrsni biljni i životinjski svijet i uživaju u posmatranju zaštićenih ptičijih vrsta.

Direktor NP Skadarsko je­ zero Goran Škatar­ić zahvalio je svim subjektima koji su učestvovali u projektu. „Očekujemo da će reali­ zacija ovog edukativnoprom­otivnog projekta biti podstrek za osmišljavanje novih projekata koji će po­ dstaći efikasniju zaštitu, proučavanje i istraživanje bogatog biljnog i životinjskog svijeta Nacionalnog parka Skadarsko jezero. Ovo je ujedno prilika da podsjetimo da se u Nacionalnom parku, pored aktivnosti definisanih je­d­no­godišnjim i peto­go­d­išnjim Planovima

upr­av­ljanja, realizuje više pro­j­ekata koji će doprinijeti unapređenju zaštite biodiverziteta i infrastrukture, kao što su „Očuvanje i održivo korišćenje biodiverziteta na Prespanskom, Ohridskom i Skadarskom jezeru“ u saradnji sa GIZom, „Očuvanje ključne vr­ s­te biodiverziteta pelikana“ u saradnji sa Noe Conser-

je­­t i sadržajnijoj pon­u di Skadarskog jezera i una­ pređenju edukacije, po­ se­bno učenika osnovnih škola. „Sa ovog mjesta će se i svi zainteresovani posjetioci u jedinstvenom prirodnom ambijentu brže i jednostavnije upoznavati sa karakterističnim vrstama ptica Skadarskog jezera,

Oko 280 učesnika različitih starosnih dobi učestvovalo je na Četvrtom Lovćenskom planinskom maratonu, 18. maja 2014.

Maratonom su bile obuhvaćene tri staze. Prvom stazom, koja je obuhvatala 5 lovćenskih vrhova uputilo se 22 takmičara, panoramskom stazom dužine 20 kilometara krenuo je 131, dok se šetačkom uputio 41 takmičar. Na maratonu je učestvovalo i oko 85 veterana.

Organizatori maratona bili su planinarski klub „Kapetan Angel”u saradnji sa NP Lovćen, JU Lovćen – Bečići, Upravom za sport i mlade Prijestonice Cetinje, Vojskom Crne Gore i Upravom Policije. Svim učesnicima su dodijeljene diplome, a najboljima medalje i pehari.

Rekordan broj pelikana Prema podacima sa posljednjeg monitoringa na Skadarskom jezeru bilo je 48 mladih i oko 36 parova pelikana - što je rekordan broj te vrste u posljednjih nekoliko decenija. „Zadovoljni smo i time što se stabilnost i vitalnost kolonije pelikana, na osnovu osmatranja u posljednje tri godine, povećava”, poručio je Škatarić. vation i Projekat „Obradujmo prirodu“ u saradnji sa NLB Montenegrobankom“, kazao je on. Škatarić je naveo i da će otvaranjem novog edukat­ ivno-informativnog centra na otvorenom, do­­pri­ni­

Renoviran toranj za posmatranje ptica i postavljeni info paneli

posebno kudravog pelikana, zaštitnog znaka i simbola našeg Parka“, dodao je Škatarić.

Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Ervin Spahić poručio je da je cilj da se pelikan zaštiti i zadrži na našim prostorima, kao i da Skadarsko jezero i dalje ostane njegovo gnjezdilište. Prema njegovim riječima otvaranjem osmatračnice ljubitelji posmatranja ptica moći će da uživaju u prirodi, pritom ne ugrožavajući pelikane.

Predstavnica Fondacije Pe­t r­o vić Njegoš Milica Perišić zahvalila se partnerima na uspješno realizovanom projektu koji će omogućiti informisanje o biološkoj raznolikosti NP Skadarsko jezero, ali i najavila nove projekte Fondacije.

U orijentiringu se takmičilo 50 klubova iz 20 zemalja Međunarodno takmičenje “Montenegro Adriatic open” održano je po drugi put, od 29. do 31. maja 2014. godine na Cetinju i u NP Lovćen. Takmičenje je organizovao Planinarski klub „Kapetan Angel“ sa Cetinja u saradnji sa Upravom za sport Prijestonice Cetinje, NP Lovćen, Vojskom Crne Gore, turističkom organizacijom Prijestonice i uz podršku mnogih drugih partnera.

Ovoga puta okupilo se oko 200 takmičara i 50 klubova iz 20 zemalja.Prvog dana takmičenja održana je sprint gradska trka na Cetinju sa početkom u 16 časova, a koja se u seniorskoj elitnoj kategoriji boduje za Svjetsku rang listu.

Svečano otvaranje i dodjela nagrada završena je 29. maja u 18 časova na Cetinju – ljetnja pozornica amfiteatar.

Nakon toga još dva takmičarska dana održana su na Ivanovim koritima i Dolovima. Za ovo takmičenje izrađene su nove specijalne karte za orijentiring po međunarodnim standardima.

U subotu 31. maja na Ivanovim koritima upriličeno je i svečano zatvaranje i proglašenje pobjednika u svim kategorijama u 13 časova.

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

3

Nacionalni parkovi Crne Gore obilježili Dan evropskih parkova u Podgorici kroz niz aktivnosti, direktor JPNPCG Zoran Mrdak poručio

Čuvajmo parkove za buduće generacije

N

acionalni parkovi Crne Go­ re pridružili su se nacionalnim parkovima širom Evrope i obilježili 24. maj - Dan evropskih parkova. Ove godine taj datum obilježen je pod jedinstvenim sloganom „Parkovi za prirodu. Parkovi za dobrobit.

Parkovi za mir.“.

Na trgu kod Sahat kule stanovnici Glavnog grada mogli su da dođu, probaju i vide ponudu lokalnog stanovništva iz parkova, ali i turističkih agencija.

Na konferenciji za javnost, dan ranije, direktor JPNPCG Zoran Mrdak kazao je da su parkovi prepoznati kao mjesta koja treba da sačuvamo za buduće generacije, ali i kao mjesta koja doprinose dobrobiti loka-

lnog stanovništva i državnoj ekonomiji. On je kazao da se Evropski dan parkova obilježava po sjećanju na prve proglašene parkove u Švedskoj 1909. i podsjetio da je Crna Gora još i ranije zaštitila svoju prirodu.

Poznato je da je kralj Nikola 1878.godine svojim ukazom zaštitio šume u blizini Biogradskog jezera.

Tadašnje stanovništvo je te šume poklonilo knjazu i upravo na tom mjestu 1952. godine formiran je park Bioradska gora.

Direktor JPNPCG najavio je i kapitalne investicije koje će se realizovati u 2014. - izgradnju resto­rana Crno jezero na Durmitoru, izgradnju hotela i restorana u NP Bi­og­radska gora, a očekuje se i završetak asfaltiranja najvažnijeg

Mališani su uživali u društvu pjevačice Nine Petković

panoramskog puta – Dur­mitorskog prstena uz pomoć Direkcije javnih radova. „Možemo reći da crnogorski pa­rkovi u prot­eklih 20 godina nijesu imali godinu sa većim ulaganjima.

Ubrzo ćemo otvoriti Centar za posjetioce u Gusinju

Čuli se i tradicionalni zvuci

Štefan Ujkić i pjevačic tradicionalnih izvornih pjesama Danica Nikić

Program se sastojao iz tri dijela. Tako je u edukativnom dijelu pažnja posvećena osnovcima, a edukatori JPNPCGG upoznali su ih sa zaštićenim prostorima Crne Gore. Kad je riječ o promotivnom dijelu programa lokalni proizvođači koji žive ili gravitiraju u granicama parkova i agencije prezentovali su svoje proizvode, hranu, domaću radinost i ponudu.

U zabavnom dijelu građani su mogli čuti tradicionalne instrumente diple i kavale u izvođenju Stevana Čavora i Štefana Ujkića, kao i pjevačice tradicionalne izvorne pjesme Danice Nikić. Prisutne je zabavljala i crnogorska pjevačica Nina Petković.

i to je pr­vi objekt koji je dobio novoo­snovani park Pro­­kletije. U taj projekat je zajedno sa Regionalnom razvojnom agencijom za Bjelasicu i Komove uloženo oko 150 hiljada eura.

Takođe, veoma važne aktivnosti za nas u ovoj godini su aktivnosti koje se finansiraju od strane UNDP-a, pa očekujemo da ćemo to­kom ljeta formirati nove edukativne staze, da ćemo uraditi investicioni vodič za crnogorske parkove i očekujemo krajem ljeta i početkom jeseni novi vizu­e lni identitet naših parkova“, najavio je Mrdak i dodao da očekuje

da će i ove godine doći do povećanja broja posjeta nacionalnim parkovima za 5 do 10 odsto. Šefica Službe za promociju, marketing i edu­ k a­c i j u Nel a Vešović – Dubak kazala je da je program kod Sahat kule imao tri segmenta – edukativni, promotivni i zabavni. Vlasnik turističke agencije „Explorer“ Luka Bulatović predstavio je ponudu svoje agencije u svakom od parkova. On je kazao da su nacionalni parkovi jedan od najvećih dragulja u Crnoj Gori i prestavljaju pravi magnet za privlačenje turista.

Proizvođači predstavili domaću radinost

Direktor NPCG Zoran Mrdak učestvovao na Festivalu investicija i nekretnina koji je održan u Budvi

Predstavljeni potencijali parkova na sjeveru Crne Gore

D

irektor Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore Zoran Mrdak učestvovao je na Festivalu investicija i nekretnina FREI 2014 u Budvi. On je predstavio potencijale crnogorskih Nacionalnih parkova koji se nalaze na sjeveru države u okviru panela Investicioni potencijali Sjevera u oblasti turizma kao razvojna šansa Crne Gore.

Moderator panela bio je koordinator Odjeljenja za razvoj prioritetnih projekata – Bjelasica i Komovi u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, Velibor Goranović.

Peti Festival investicija i nekretnina FREI 2014 održan je u Budvi, od 12. do 15. maja.

FREI je manifestacija usmjerena na razvoj investicija u nekretnina sa fokusom

na turistički sektor. Skup je namijenjen investitorima i komercijalnim kompanijama u real estate sektoru, reprezentima državne i javne uprave, predstavnicima međunarodnih institucija, kao i stručnoj javnosti.

Programski nosilac skupa je Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore, a generalni pokrovitelj Atlas Grupa.

Parkovi razvojna šansa Crne Gore

Ta turistička agencija nudi 365 dana aktivnosti u nacionalnim parkovima, a nešto od toga prezentovao je i 24.maja.

Ulaz u sve parkove povodom Evropskog dana parkova bio je besplatan.

Namjera JPNPCG bila je da simbolično poveže pet crnogorskih nacional­nih parkova Durmitor, Biogr­ a­dsku goru, Lovćen, Skadarsko jezero i Prokletije sa Glavnim gradom, približi građanima prirodne vrijednosti Parkova i uje­ dno predstavi njihovu tur­i s­t ičku ponudu kroz ra­z n­o vrsne segmente.

4

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

Mještani iz crmničkih sela tradicionalno petkom prodaju na pijaci u Virpazaru, ponuda raznovrsna i interesantna

Domaće proizvode rado kupuju i stranci

S

ir, maslinovo ulje, smokve, riba, meso, crmničko vino, ali i domaće voće i povrće samo su neki od proizvoda koji se petkom, pazarnim danom na Virpazaru, mogu naći na pijaci u gradiću na obali Skadarskog jezera.

Zbog kvaliteta i organskih proizvoda na ovoj pijaci ne kupuju samo mještani Virpazara i Crmničke nahije, već kako kažu prodavci, imaju mušterije i iz Podgorice, Petrovca i Bara.

Na tezgama se mogu naći različiti proizvodi, pa osim hrane prodavci nude i alat, tekstil, različite uređaje i aparate. Ipak, čini se da većina onih koji dođu u Virpazar dolaze sa namjerom da kupe zdrave i domaće poljoprivredne pro­iz­vode.

Seljatin Paljević iz Murića svakog petka izlazi na pazar, a kako kaže ljeti je prodaja mnogo bolja.

“Zimi je slabija prodaja, a ljeti dođu i ljudi sa strane.

Kupuju kod nas i strani turisti i naši ljudi koji dođu da provedu vrijeme na Sk­a­d ar­s kom jezeru.

Naši najviše kupuju koziji sir, zatim maslinovo ulje, masline, smokve, krompir, crni i bijeli luk. Sve su to pro­iz­vodi iz našeg mjesta”, ističe Paljević.

Sa druge strane, kaže on, strani turisti vole da probaju smokve, masline i uglavnom kupuju maslinovo ulje. Šezdesetsedmogodišnji Bra­nko Kosović iz Limljana godinama svakog petka prodaje na virpazarskoj pijaci. Priča da je tu već više od deset godina svakog petka od 9 do 11 sati. „Svi proizvodi su iz Limljana i sve je domaće. Imam slaninu, salo, plećku, svinj-

Porodica Ðalac petkom zaradi i do sto eura

sku pršutu i sve mi prolazi.

Cijene su različite, pa se meso kreće oko 10 eura, povrće je od 30 cen­ti pa naviše. Za ono što ja pro­ dajem najviše se inte­res­uju naši ljudi, stra­nci slabije. Njima je pazar interesantan, pa samo dođu da gledaju i slikaju“, priča Kosović.

Njegovi proizvodi, kako je kazao, već su našli put do kupaca, pa ima i stalne mušterije. Uglavnom mu robu naruče preko telefo­na prije petka, kako bi im on na pazarni dan donio ono što im je potrebno. „Dolaze i kod mene kući i kupuju i to ljudi iz Bara, Podgorice i Petrovca“, do­ dao je on.

I na tezgi penzionerke Ra­ d­mile Đalac iz Orahova nalaze se samo doma­ć i

pro­izvodi. Tu petkom za­ int­eresovani mogu ku­piti raštan, kravlji sir, pršutu, sezonsko voće i povrće.

Prodajom na pijaci u Vir­ pa­zaru, kako priča ona, doprinosi kućnom budžetu. „Imam svoje mušterije, neki su odavde, ali ima i onih sa strane. Ljudi koji su odavde dobro znaju da su ti proizvodi domaći. Ne donosimo velike količine voća i povrća, jer ih teško možemo prodati, ali nije takav slučaj sa sirom. Danas sam već 12 kilograma prodala“, kazala je Đalac.

Ona ističe da petkom na pijaci može da zaradi i do sto eura, što je od velike pomoći njoj i njenom suprugu koji su u penziji. „Krompir prodajem po 50 centi, pršuta bez kosti 12 eura, sa kostima 10,

Kovani ekseri za sreću Kovač Zoran Vulević iz zetskog sela puju kosijere“, rekao je Vulević.

Ljajkovići na pazaru nudi različite poljo- Njegovi proizvodi imaju različite cijene, privredne alatke, ali i nešto drugačije pa su suveniri – od pet eura, pa naviše, suvenire. kosijeri su 15, sjekire od 10-20 eura, „Kod mene ljudi mogu kupiti čistače za ribu, suvenire, alat za poljoprivredu, reze za vrata, tronošce, roštilji... Ove godine mi lošije prolaze proizvodi nego prethodnih godina.

Prošle godine sam nakon sezone bio veoma zadovoljan, sada mi se čini da ima manje turista koji su zainteresovani za suvenire“, kazao je Vulević.

On je za “Crnogorske nacionalne parkove” ispričao i anegdotu o prodaji kovanih eksera stranim turistima.

Pored alatki prodaje i suvenire „Kako koji autobus dođe svi kupuju eksere. Kad sam pitao njihovog krampe po 80 centi, reze za vrata od vodiča zašto pored svih ostalih suvenira 20 do 30 eura, tronošci 10 eura... kupuju baš eksere, on mi je kazao da Ranijih godina Vulević je prodavao i guje Isus Hrist prikovan takvim ekserima sle. Prošle godine, kako je ispričao, proza krst, pa ih kupuju za sreću. A meni dao je jedne turistima iz Kine, ali tek su se Zećani smijali kad sami ih pravio. nakon što je na njima odsvirao narodnu Što se tiče naših ljudi – oni najviše ku- pjesmu. plećke 8, salo po 10 eura, raštan po 1 euro, a kravlji sir je po 5 eura kilogram.

Iako je ovo pijaca u malom gradu imamo solidnu zaradu. Naiđu i turisti, pa često žele da probaju nešto sa tezge, pogotovo

Branko Kosović iz Limljana ima svoje stalne mušterije

kad saznaju da se radi o domaćim proizvodima”, kazala je Đalac.

Virpazar je nekad bio centar ne samo Crmnice, već i regionalna pijaca na koju su, osim Crmničana koji su iznosili plodove svo-

jih vinograda i „bostana”, dolazili dubrovački trgovci sa svilom i skadarski sa duvanom i prahom.

Do Virpazara su momci i djevojke kilometrima pješačili da vide i da budu viđeni.

Reagovanje: Akademski vajar Mićo Blagojević sa Žabljaka reagovao je povodom teksta „Marsej ne može zamijeniti durmitorski kraj“ objavljenog u drugom broju novine Crnogorski nacionalni parkovi. On je naveo da nije tačno da je poznati crnogorski umjetnik Vojo Stanić otvorio njegovu izložbu u podgoričkoj Galeriji „Art“, već je istoj samo prisustvovao. Gospodinu Blagojeviću i čitaocima se izvinjavamo zbog nenamjerne greške.

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

5

Tradicionalnim otvaranjem kapija NP Biogradska gora počela sezona u crnogorskim nacionalnim parkovima, najavljeni i važni infrastrukturni projekti

Izgradiće hotel i rekonstruisati restoran

Budući izgled hotela

N

acionalni park Biogradska go­r a tradicionalno je otv­orio 1. maja vrata za sve posjetioce čime je najavljen i početak turističke sezone 2014. godine.

Tim povodom direktor JPN P C G Z or an M r­ dak kazao je da se nada da će 2014. godine, kao što je to bio slučaj i sa 2013, svi posjetioci koji su bili u crnogorskim nacionalnim parkovima otići iz njih zadovoljni. „Važno je istaći da se u

prošloj godini nastavio tre­n d povećanja posjeta NPCG. Prošle godine smo imali oko 200 hiljada posjetilaca, što je bilo povećanje od oko 20 odsto, a ove godine očekujemo da će parkove posjetiti oko 300 hiljada turista“, kazao je Mrdak.

On je najavio i nekoliko važnih infrastrukturnih projekata. Naime, kroz kapitalni budžet predviđeno je da ove godine bude nastavljeno asfaltiranje “Du­rmitorskog prstena”, koji predstavlja najljepši

panoramski put u Crnoj Gori, i to u dužini od 5 kilometara, a planirana je i izgradnja restorana Crno jezero u NP Durmitor. „Sa posebnim zadovolj­ stvom želim da najavim da ćemo rekonstruisati i izgraditi hotel, koji je pri­je više desetina godina izgorio u požaru, na obali Biogradskog jezera. Osim toga očekujem da ćemo u ovoj godini završiti projektnu dokumentaciju i do kraja godine, ili početkom naredne, početi sa rekonstru­kcijom odnosno

iz­g radnjom novog res­t orana, takođe, na obali Biogradskog jezera“, kazao je Mrdak.

Za hotel su dobijeni urbanističko – tehnički uslovi od opštine Kolašin, urađen je idejni projekat i us­koro će biti gotov i glavni projekat koji će biti predat opštini zbog dobijanja građevinske dozvole.

Iz JPNPCG očekuju da će do kraja godine početi izgradnja hotela, a najavljeno je da će novi smještajni kapaciteti brojati oko 20-25 kreveta.

Tokom ljetnje turističke sezone NP B i o g r a d sk a g o­r a ponudiće posjetiocima i boravak u adaptiranom Centru za posjetioce u kojem mogu vidjeti primjerke flore i faune, ali i etno sobu karakterističnu za ovaj kraj.

Iako NP Biogradska gora tradicionalno otvara svoja vrata 1.maja direktor tog parka Saša Jeknić kazao je da su iskoristili lijepo vrijeme i želju građana da borave u netaknutoj prirodi, pa je već do 10. aprila u parku boravilo oko 200 posjetilaca.

Iz godine u godinu ovaj

park bilježi rast broja turista, a prošla sezona je bila rekordna sa 35.000 posjetilaca.

Jeknić je podsjetio da su cijene ulaznica u park ostale nepromijenjene, kao i da je uvedena novina – sportski ribolov na Biogradskom jezeru i dijelu rijeke Tare koji pripada NP. „Već od danas strastveni ribolovci mogu da uživa­ ju u jednoj takvoj vrsti od­r­živog turizma koji je prvi put pristupačan na Biogradskoj gori. Od ove godine će u punoj funkciji biti i mrijestilište, pa ćemo sami proizvoditi ml­ađ potočne pastrmke i poribljavati autohtonom vrstom Biogradsko jezero“,

naveo je on.

Prisutne je pozdravio i pre­dsjednik Opštine Kolašin Darko Brajuškov­ ić. On je naveo da se u pretho­dnom periodu radilo u kontinuitetu, prije svega na očuvanju prirode, a onda i na razvoju i izgradnji infrastrukture za posjetioce u NP Biogradska gora.

Otvaranje turističke sezone u NP Biogradska go­ ra privuklo je veliki broj posjetilaca iz Mojkovca i Kolašina, ali i iz drugih crnogorskih gradova. Uprkos lošim vremenskim uslovima i mladi i stari posetioci uživali su u ljepotama Biogradske gore.

Adaptirani Centar za posjetioce u Nacionalnom parku Biogradska gora

Američki profesori i studenti boravili i edukovali se u NP Prokletije, u domovinu se vratili sa impresijama o zemlji i parku

Svjedoci ekoloških i kulturnih čuda kojima raspolaže Crna Gora

N

acionalni park Prokletije od prošle godine je glavni nosilac projekta saradnje Planinarsko sportskog kluba “Hrid” i International Peace Park E xp e dition-a , a i ove godine tema susreta bila je “Prokletije međunarodni Nacionalni park”.

Grupa od deset američkih studenata sa Ohio Un i v e r z i t e t a , Univerziteta New Hampshire i Montrey Instituta za interna- Studenti se zadovoljni vratili u SAD

Posjetiće američke nacionalne parkove Pored pomenutih aktivnosti jedan od glavnih zaključaka bilo je unapređivanje dalje saradnje sa pomenutim i drugim univerzitetima koji se bave turizmom, te razmjena studenata odnosno predstavnika Nacionalnog parka „Prokletije“ i članova kluba. Ta razmjena će biti obostrana i imaće kao zadatak posjetu Nacionalnim parkovima u Sjedinjenim Američkim Državama i razmjenu iskustava i pomoć u daljem razvoju i funkcionisanju Nacionalnog parka „Prokletije“. cionalne studije stigli su 14. maja u Crnu Goru.

Sa njima su doputovali Todd Walters, direktor International Peace Park Expeditions, profesor sa Ohio Univerziteta i direktor odeljenja za studije Ekologije i bivši direktor za Ekološke promjene i programa za bezbjednost

Woodrow Wilson Center za međunarodne naučnike Geoff Dabelko.

Akademska ekspedicija je učila o međugraničnoj saradnji, ekološkim pitanjima u oblasti šumarstva, upravljanja vodama i otpadom, inicijativama za održivi razvoj i infrastrukturnim projektima, kao

i razvoju i promociji eko turizma na Prokletijama, odnosno, u pograničnoj oblasti između Crne Gore, Albanije i Kosova.

Studenti su posjetili Oko Skakavice, vodopad Grlje u Vusanju, napravili su turu pješačenje kroz dolinu Grebaje gdje su ujedno i organizovana akcija čišćenja, a imali su i predavanja na Plavskom jezeru na temu održivo upravljanje vodama.

Profesor Geoff Dabelko ocijenio je da je studijsko putovanje i posjeta Plavu nevjerovatno dragocjeno za njih, kao i da su imali priliku da budu svjedoci ekoloških i kulturnih čuda kojima Crna Gora raspolaže.

Ovo je treća akademska ekspedicija koju Todd Walters i International Peac Park Expedition dovodi u sklopu partnerstva sa Nacionalnim parkom Prokletije i PSK Hrid.

6

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

Održan treći sastanak Foruma za održivi turizam za područje NP Biogradska gora

Iz Programa upravljanja NP Durmitor za 2014. godinu

U

U

Postavljene tri Saradnja sa lokalnim stanovništvom prioritet feromonske klopke NP Biogradska gora održan je III sastanak Foru­ma za održivi turizam, 24. juna 2014. godine, sa ci­ljem formiranja radnih grupa i definisanja daljih ak­tivnosti na unapređenju turizma i saradnje sa lokalnim stanovništvom, kao i o ostalim pitanjima od značaja za Nacionalni park.

Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore u sklopu projekta „Parkovi Di­nar­skog luka“ krenulo u proces dobijanja Euro­ park-ovog Certifikata za održivi turizam (ECTC) za koji je kao jedino za­štiće­no područje iz naše zemlje kandidovan Naci­o nalni park Biogradska gora.

Tokom prva dva sa­stanka učesnici su upoz­n ati sa procesom dobijanja Certifikata za održivi turizam i njegovim značajem za zaštićeno područje. Os­ni­

Učesnici su upoznati sa procesom dobijanja Certifikata za održivi turizam

vanjem Foruma se pru­ža prilika da se kroz zajedničko kreiranje pravca razvoja područja koje gravitira Nacionalni park Biogradska gora unaprijedi saradnja između svih stejkholde­r a, turistička ponuda i zadovoljstvo posjetilaca.

Na III Formu za održivi razvoj prisutnima su se obra­tili direktor JPNPCG Zoran Mrdak, direktor NP Biogradska go­ra Saša

Jeknić i šef Slu­žbe za unapređenje i raz­voj Veselin Luburić, dok je ispred Svjetskog fonda za prirodu (WWF) govorila konsultantkinja Andrea Štefan.

Na Forumu su uče­st­vovali predstavnici opština, turističkih organizacija, agencija, sportsko-ribolovnih društava, lokalnih preduzetnika i proizvođača koji gravitiraju prostoru Nacionalnog parka Biogradska gora.

Nacionalni park Prokletije bio domaćin šeste Međunarodne studentske likovne kolonije

Skulpture će krastiti Centar za posjetioce

O

bronci masiva Prokletije još jednom su bili inspiracija studentima likovnih umjetnosti, njihovim dekanima, profesorima i asistentima koji su došli iz Makedonije, Egipta, Srbije, Kosova, Turske i Crne Gore kako bi učestvovali na šestoj “Međunarodnoj studentskoj likovnoj koloniji” u Plavu.

“Dugogodišnja inspiracija svih učesnika nametnula je potrebu da od ove godine likovnoj koloniji dodamo i prostor za vajare. I pored toga što je tokom svih dana padala kiša, mladi umjetnici, kao i njihovi profesori dali su

svoj maksimum i ostavili nam, po procjeni likovnih kritičara, vrlo kvalitetna i lijepa umjetnička djela.

Skulpture koje su urađene krasiće prostorije Centra za posjetioce Nacionalnog parka Prokletije”, kazao je direktor tog parka Enes Drešković.

U koloniji je učestvovao po prvi put poznati vajar sa prostora bivše Jugoslavije Slobodan Miloševski.

Izvorna zamisao kolonije je bila slikanje prirodnih bogatstava Prokletija, što se direktno uklapa u programske aktivnosti Nacionalnog parka.

Pored slikanja pejzaža, u narednom periodu ćemo

Izvorna zamisao kolonije bila slikanje prirodnih bogatstava Prokletija

posvetiti posebnu pažnju staroj izvornoj arhitekturi Plava i Gusinja, odnosno porodičnoj, vjerskoj, nacionalnoj tradiciji i načinu života lokalnog stanovništva. Tako je planirano da od 2. avgusta NP Prokletije, ali i opštine Plav i Gusinje budu domaćini akademskim slikarima sa prostora bivše Jugoslavije i šire.

“Riječ je o dekanima i profesorima više univerziteta. Želimo da svi zajedno damo značaj zaštiti, promociji i očuvanju stare izvorne arhitekture, odnosno kuća, kula, kao i da važnost očuvanja približimo lokalnom stanovništvu”, kazao je Drešković i dodao da je za ovaj projekat vrlo važna bila podrška humanitarne organizacije Help. Predsjednik Mjesne zajednice Gusinje dr Rusmin Laličić iskazao je interesovanje za organizaciju kolonije na prostoru Gusinja. Kako je naveo očuvanje starih, tradicionalnih građevina može u budućnosti biti važna kulturno – turistička ponuda te opštine.

okviru Programa jepović. se stalna analiza brojnosupravljanja z a Služba za unapređivanje i ti vrsta potkornjaka koji 2014. godinu za razvoj Javnog preduzeća naseljavaju fiziološki osNacionalni park Durmi- zajedno sa stručnim služ­ labljena stabla, a čak u tor planirana je realizacija bama i Službom zaštite iz ne­kim slučajevima i potaktivnosti zaštite šumskih NP Durmitor postavila puno zdrava“, dodala je ekosistema, pa su stručni je feromonske klopke na Dragović. saradnici za šumarstvo najugroženije lokalitete.

Klopke se postavljaju tako Slobodan Sti­ jepović i Jelena Dragović uz pomoć nadzornika, u tom parku postavili tri fero­ monske klopke. „Feromonske klopke postavljene su u prostornim jedinicama koje se smatraju najrizičnijim po­dru­­ čjima za pojavu n a m n ož av a nj a potkornjaka. Dvije su po­stavljene na potezu Ž ab l ja k – Vo j n o odmaralište, a Pomoću klopki prikuplja se određeni broj potkornjaka jedna u neposred„Pomoću ovih klopki što se u posebno napravlnoj blizini Crnog jezera. izvr­š iće se prikupljanje jene klopke (plastične Prikupljanjem potkornjaka odre­đenog broja potko­ ku­tije) postave feromoni uz pomoć feromonskih rnjaka koji direktno utiču (hemikalije koje svojim klopki će se utvrditi nji- na sušenje stabala i tako mirisom privlače insekte hova brojnost, procjeniće smanjiti njihov broj kako određene vrste) koji se se rizik od namnožavanja ne bi došlo do daljeg napa- postavljaju na mjestima i izvršiti destrukcija pov- da na okolna zdrava stabla. koja se smatraju najuećanja brojnosti populacija Na osnovu prikupljenog groženijim. po­tkornjaka“, kazao je Sti- materijala iz klopki vršiće

Kroz projekat „Očuvanje pelikana, ključne vrste biodiverziteta Skadarskog jezera“ doprinijeli zaštiti ptica

zabranjen ulazak u rezervat Pančeva oka

Postavljeno je 40 bova i 20 tabli

U

okviru projekta „Očuvanje pelikana, ključne vrste biodiverziteta Skadarskog jezera“ postavljene su bove po obodu zone Specijalnog rezervata prirode Pančeva oka, koji se nalazi na sjevero-istočnoj strani Skadarskog jezera.

Postavljeno je 40 bova i 20 tabli sa obavještenjem o strogom zabranu ulaska u ovaj rezervat. Ova aktivnost je finansirana od strane francuske organizacije Noe Conservation.

Projektom je predviđeno postavljanje veće info table, kao i opremanje i

osposobljavanje rendžerske kućice u Podhumu.

U postavljanju bova su učestvovali zaposleni JPNPCG i NP Skadarsko jezero.

Dugoročni cilj projekta „Očuvanje pelikana, ključne vrste biodiverziteta Skadarskog jezera“ je doprinos prekog raničnom upravljanju Skadarskim jezerom, močvarom od međunarodnog značaja, i to kroz očuvanje ključne vrste biodiverziteta - kudravog pelikana, te podrška lokalnim institucijama i uključivanje lokalnih zajednica.

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

7

U NP Prokletije i njegovoj okolini postavljene prve kamere – zamke u Crnoj Gori

Zabilježeno prisustvo različitih vrsta sisara

tor i Biogradska gora, me­­đu kojima lokalno stanovništvo, čuvare, lovce, farmere, šumare i šumske inspektore, utvrdili su po­­te­ncijalna staništa ove ugrožene vrste i postavili kamere-zamke na odgovarajuća mjesta kako bi ris i ostale životinjske vrste bile snimljene. Prvi materijal sa ovih kamera pokazuje prisustvo divlje mačke, srne, lisice, medvjeda i ostalih životinja, a prikupljeni materijal će poslužuti za dalja istraživanja i proučavanja karakterističnih vrsta.

Projekat za očuvanje posljednjih jedinki balkanskog risa finansiran je od

i Društvo za zaštitu i očuvanje prirodne sredine u Albaniji, kao i nevladine organizacije Finch i Kora sa Kosova. Takođe, u projektu učestvuju i druge nevladine organizacije i nadležne vladine agencije u zemljama u kojima ris živi, kao i međunarodne institucije, poput Norveškog instituta za istraživanje prirode, Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN), Komisije za očuvanje vrsta (SSC) velikih mesojeda - inicijativa za Evropu, te IUCN/SSC-ove Specijalističke grupe za mačje vrste.

Ris je ugrožena vrsta koja

Prvi snimci potvrđuju prisustvo određenih vrsta sisara

U

Nacionalnom parku Pro­kletije i nje­go­voj okolini po­stavljene su po prvi put u Crnoj Gori kamere – zamke u cilju evidentiranja životinjskih vrsta i potencijalnog postoja­ nja balkanskog risa na na­­š im prostorima. Prvi snimci uz pomoć kamera – zamki već su napravlje­ ni i potvrđuju prisustvo određenih vrsta sisara.

Cilj postavljanja kamera – zamki je evidentiranje životinjskih vrsta i pote­ ncijalnog postojanja balkanskog risa na našim pro­ sto­rima. Naime, nakon što su biolozi iz Nacionalnih parkova Crne Gore Ma­ rina Đurović i Centra za zaštitu i proučavanje pti­ca (CZIP) Aleksandar Perović postavili kamere zamke, prve fotografije su pokazale i potvrdile pri­

Organizovan foto konkurs „Aktivno proljeće, biciklom mapiraj smeće“

su­stvo različitih sisara na prostoru ovog Nacionalnog parka. „Postavljanje kamera za­ mki predstavlja dio aktivnosti u okviru projekta „Program oporavka ba­­ lka­nskog risa“ koji je po­ čeo juna 2013. godine. Cilj projekta je otkrivanje po­ te­ncijalne rasprostranje­ nosti balkanskog risa na te­ritoriji Crne Gore kroz sta­ndardizovane upitnike

za lokalno stanovništvo, pri čemu su obrađeni podaci o potencijalnim sta­ ništima kako ove vrste, ta­ko i podaci o potencijalnim staništima i trendom po­pulacija i drugih sisara ko­ji predstavljaju risov plijen i njegovu konkurenciju“, objasnila je Đurović.

Nakon što su biolozi anke­ ti­rali više od 240 ljudi sa prostora tri nacionalna pa­rka Prokletije, Durmi-

Biolozi postavljaju kamere - zamke

njemačke organizacije za zaštitu prirode EuroNatur. Pored ove organizacije, partneri na ovom projektu su i švajcarska organizacija Kora, Makedonsko ekološko društvo

U okviru regionalnog projekta Parkovi dinarskog luka predstavnici WWF-a održali radionice

Nagrade za O procjeni dobrobiti deset najboljih na Biogradskoj gori

N

Pored inicijatora NVO OZON tokom trajanja Foto izazova, akciju su podržale i državne institucije – Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Agencija za zaštitu životne srediine, Nacionalni parkovi Crne Gore, nevladine organizacije Biciklo.me, Zeta ekosport, međunarodni muzički festival Lake fest i SPK Vjeverica iz Kotora.

Foto izazov se prvi put ove godine realizuje u Crnoj Gori, a autori 10 najboljih fotografija dobiće karte za ovogodišnji ljetnji muzički festival Lake fest koji se održava u Nikšiću i ulaznice za Nacionalne parkKonkurs za najefektniju fotografiju ove Crne Gore.

acionalni parkovi Crne Gore priključili su se foto konkursu „Aktivno proljeće, biciklom mapiraj smeće“. Riječ je o konkursu za najefektniju fotografiju nepravilno odloženog otpada na kojem su mogli učestvovati svi koji voze biciklo i bave se fotografijom, bez obzira da li su profesionalci ili rekreativci, a fotografije su mogli poslati do kraja maja.

je postala simbol zaštite prirode na zapadnom Balkanu. Na prostoru Crne Gore, Albanije, Makedonije i Kosova pretpostavlja se da ima svega 20 do 40 odraslih jedinki.

i Prokletijama

N

akon radionica za procjenu dobrobiti nacionalnih parkova Skadarskog je­ zera, Lovćena i Durmitora koje su održane prošle godine, stručnjaci Svjetskog fonda za prirodu (WWF) u saradnji sa Nacionalnim parkovima Crne Gore organizovali su još dvije radionice sa istom tematikom. Naime, u okviru regionalnog projekta Pa­rko­vi dinarskog luka, održane su radionice za procjenu dobrobiti NP Prokletije i NP Biogradska gora sa predstavnicima ključnih subjekata koji učestvuju u neposrednom radu Parkova, 29. i 30. maja.

Na početku radionica, prisu­tnima su se obratili

direktori pomenutih Parkova Enes Drešković i Sa­ša Jeknić i predstavili najznačajnije aktivnosti koje se realizuju u tim za­ štićenim područjima, kao i Deni Porej ispred WWF-a.

Inače, Svjetski fond za pri­rodu (WWF) je 2012. godine započeo regionalni projekat „Parkovi Dinar­skog luka“ s ciljem oku­pljanja i umrežava­nja ljudi koji rade na una­pređenju kapaciteta zašti­ćenih područja Dinarskog luka kroz radionice, treninge, konferencije i ostale interaktivne aktivnosti.

Projektom je takođe omogućena razmjena iskustava

i obuka na različite teme, kao što su: procjena dobrobiti zaštićenih područja, održivi turizam, prilagođavanje na klimatske promjene i zaštićena područja u okviru EU. Jedna od ključnih tema

u zaštiti prirode postalo je prepoznavanje vrijednosti zaštićenih područja i vrednovanje usluga ekosistema. S tim u vezi, predstavnici Parkova su se, kako na ranijim tako i na ovim radionicama, uz

primjenu Metodologije za procjenu vrijednosti zaštićenih područja (PABAT), obučavali kako da vrednuju svoje zaštićeno područje, te prikupljaju i upoređuju informacije o ukupnim dobrobitima svog zaštićenog područja ne samo s ekonomske i turističke tačke gledanja, već i iz društvenog, kultu­ rnog, a prije svega ekološkog aspekta.

Radionice su bile namijenjene podjednako kako stručnjacima za zaštitu prirode, tako i predstavnicima lokalne uprave i privrede, odnosno svima koji učestvuju u neposrednom radu Parka.

U okviru regionalnog projekta Parkovi Dinarskog luka do sad je održano vi­š e od 20 radionica za procjenu dobrobiti za pre­d stavnike zaštićenih područja iz šest zemalja: Hrvatske, Crne Gore, BiH, Makedonije, Slovenije i Srbije.

8

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

JPNPCG u saradnji sa Misijom OEBS u Crnoj Gori organizovalo obuku za nadzornika

Prošli teorijsku i praktičnu edukaciju

Obuku je pohađalo 38 nadzornika i 4 šefa Službi zaštite

J

avno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore je u saradnji sa Misijom OEBS u Crnoj Gori, počelo projekat obuke nadzornika u cilju efikasnijeg obavljanja poslova i zadataka zaštite prostora nacionalnih parkova.

Tako je od 17. do 24. juna 2014. godine u Policijskoj akademiji u Danilovgradu izvršena obuka nadzornika i šefova službi zaštite u cilju dodatne edukacije za primjenu ovlašćenja definisanih Zakonom o zaštiti lica i imovine.

S obzirom da su novim Zakonom o zaštiti lica i imovine, koji je stu-

pio na snagu početkom 2014. godine, data veća ovlašćenja u odnosu na prethodni Zakon, obuka je organizovana kako bi se unaprijedilo obavljanje poslova zaštite prostora nacionalnih parkova.

Zaposleni u službama zaštite su tokom obuke koja se sastojala od teoretskog i praktičnog dijela, pohađali obuku vez anu z a primjenu ovlašćenja: utvrđivanje identiteta lica, davanje upozorenja i izdavanje naređenja, pregled lica, stvari i vozila, zadržavanje lica zatečenog u izvršenju krivičnog djela, obezbeđenje mjes-

ta događaja i upotreba sredstava prinude (fizička snaga, palica i sredstva za vezivanje).

Obuku je pohađalo 38 nadzornika i 4 šefa Službi zaštite, kojima su nakon izvršene obuke izdati sertifikati o uspješno završenoj obuci.

Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore planira i u narednom periodu da organizuje obuku i edukaciju zaposlenih u Službama zaštite. Na taj način omogućava se efikasnija zaštita dobara na prostorima nacionalnih parkova a poboljšava se i rad Službe zaštite.

Aktivnosti Službe zaštite u NP Durmitor

UREDEN DOM U ŠKRCI

Novosti Prikupili preko 900 kesa otpada Služba za održavanje ambijentalne higijene i infrastrukture Nacionalnog parka Skadarsko jezero u susret turističkoj sezoni intenzivnije je radila na uređenju i čišćenju šetališta i vodenih pravaca.

U periodu od 16. do 25. juna 2014. godine radnici te Službe očistili su zelene površine oko Upravne zgrade, Virski i Morački kanal sa vodene površine, pecarošku stazu Lesendro, reon Debele Glave, teren oko Tankog rta, vidikovac na Vranjini, kao i teren oko manastira Vranjina.

Pored ovih staza Služba je još jednom obišla i očistila stazu Zabes, Godinje, Poseljani – Čukići – Rijeka Crnojevića i Komarno.

U ovom periodu prikupljeno je više od 30 kesa otpada.

Služba za održavanje ambijentalne higijene i infrastrukture intenzivno je radila na održavanju kako kopnenih oblasti, tako i vodene površine, pa je od početka godine prikupljeno preko 900 kesa komunalnog otpada.

NP Skadarsko jezero apelovalo je na sve građane Crne Gore da se suzdrže od odlaganja otpada na mjesta koja za to nijesu predviđena, ali i da prijave sve vrste nepravilnosti u parkovima na brojeve telefona 067/344-356, 067/342-899.

Ribolovna sezona na Crnom jezeru traje do 1. oktobra Ribolovna sezona na (Velikom) Crnom jezeru u Nacionalnom parku Durmitor počela je 26. aprila i trajaće do 1. oktobra. Ribolov je dozvoljen od 14 do 19 časova.

Shodno Odluci o visini i načinu plaćanja naknada za korišćenje dobara Nac ionalnih parkova, obavljanje djelatnosti i pružanje usluga, ribolovna dozvola iznosi 20 eura, osim za članove Sportsko-ribolovnog-društva „Crno jezero“ za koje, nedjeljom i praznikom, ova dozvola iznosi 10 eura.

Ribolovnu dozvolu možete kupiti na licu mjesta, kod dežurnog nadzornika Nacionalnog parka.

Zaplijenjeno 120 kilograma ribe Planinarski dom spreman za posjetioce

Z

aposleni u Službi zaštite Nacionalnog parka Durmitor organizovali su akciju čišćenja, uređivanja i sređivanja Planinarskog doma u Škrci.

Od 16. juna, nadzornici Nacionalnog parka će u ovom objektu danonoćno dežurati i dom će biti otvoren za sve zainteresovane posjetioce, posebno planinare, koji ovdje mogu da prenoće.

Planinarski dom Škrka se nalazi između malog i velikog Škrčkog jezera.

Pored toga završena je i akcija pošumljavanja u NP Durmitor u skladu sa jednogodišnjim planom Nacionalnog parka. U toj akciji zaposleni NP su posadili 1.000 sadnica smrče kod Vojnog odmarališta i 1.000 sadnica crnog bora na lokalitetu Crna poda, na mjestima koja su uništena požarom.

Usljed redovnih patrolnih aktivnosti Služba zaštite NP Skadarsko jezero zaplijenila je 120 kilograma ribe i materijalno-tehnička sredstva koja su korišćena prilikom nedozvoljenog izlovljavanja ribe.

Zaplijenjena riba predata je JU „Dom učenika i studenata“ Podgorica.

Ribolovni zabran u NP Skadarsko jezero, na sve vrste riba izuzev jegulje, počeo je 15. marta i trajao je do 1. juna, do kada traje i sezona mrijesta.

S tim u vezi, u cilju zaštite ribljeg fonda, Služba zaštite NP Skadarsko jezero, intenzivnije je kontrolisala korišćenje dobara parka.

NPCG ovom prilikom apeluje na ekološki osviješćene i odgovorne građane da nelegalni ribolov, kao i sve vrste aktivnosti koje smatraju neprimjerenim i nedozvoljenim, prijave Službi zaštite na brojeve telefona 067/344-356, 067/342-899.

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

9

Mediji iz Srbije tokom juna posjetili Crnu Goru, predstavljena turistička ponuda sjevera i juga

Oduševljeni Durmitorom i Skadarskim jezerom

Škatarić je istakao i da Skadarsko jezero ima st atu s p o dr uč ja o d međunarodnog značaja za boravak ptica, da je jedinstveni slatkovodni akvatorij i prekogranično prirodno područje čija bogatstva Crna Gora dijeli sa Albanijom. On je dodao i da ovaj nacionalni park pruža idealne

ma. Dio novca opredijeljenog za promociju na tržištu Srbije, turističke organizacije iz Crne Gore utrošiće na obezbjeđenje ljetovanja za najugroženije porodice sa djecom. On je istakao da će naša zemlja i ove godine zadržati poziciju omiljene destinacije za srpske turiste, kao i

„Dok krstarite Skadarskim jezerom možete uživati u više od 60 spomenika kulture: srednjovjekovnim manastirima i brojnim utvrđenjima, kao što su Žabljak Crnojevića i Lesendro“, kazao je Škatarić.

Zadivljeni netaknutom prirodom Durmitora

U

organizaciji Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, lokalnih turističkih organizacija i strateških partnera crnogorskog turizma, studijska grupa medija iz Srbije boravila je

u Crnoj Gori od 9. do 13. juna ove godine.

Grupa novinara posjetila je i uživala u krstarenju kroz Nacionalni park Skadarsko jezero, ali i u prirodnim ljepotama Nacionalnog parka Durmitor. Kako su naveli nakon posjete najviše

im se svidjelo upravo u parkovima gdje su mogli da uživaju u netaknutoj prirodi.

Novinarima iz Srbije, ali i njihovim kolegama iz Crne Gore obratio se i direktor NP Skadarsko jezero Goran Škatarić.

On je podsjetio da je

jezero od davnina značajno istorijsko, privredno i kulturno središte, dok je danas prije svega prepoznatljivo kao omiljena destinacija za brojne posjetioce i turiste koji traže mir i tišinu, ali i one kojima je potreban aktivni odmor.

uslove za odmor u prirodi, rekreaciju, sportove na vodi, šetnju i druženje kroz živopisna ribarska naselja. „Dok krstarite Skadarskim jezerom možete uživati u više od 60 spomenika kulture: srednovjekovnim manastirima i brojnim utvrđenjima, kao što su Žabljak Crnojevića i Lesendro“, kazao je Škatarić.

Tokom posjete Skadarskom jezeru, direktor N TO C G S a š a R a­ dović je, u razgovoru sa srpskim novinarima, izrazio želju da se posljedice katastrofalnih poplava što prije saniraju i život se vrati u normalu u pogođenim područji-

Animiranje turista iz Srbije Posjeta je organizovana u okviru promotivne kampanje na tržištu regiona, u cilju animiranja turista iz Srbije da i ove godine svoj odmor provedu u našoj zemlji.

Crnu Goru tokom ovog putovanja obišli su predstavnici novinskih agencija Tanjug i Beta, RTV Srbije, TV Kragujevac, TV Niš, RTV Kruševac, RTV Vojvodine, TV Kopernikus, Radia Ozon, portala Ozon press, Moj odmor, Super odmor, Na dlanu, dnevnih novina Informer, Blic, Večernje novosti, 24 sata, Dnevnik, Čačanskih novina, te nedjeljnika Blic Žena i Gloria.

da je ponuda prilagođena svačijem imovnom stanju, od privatnog smještaja do ekskluzivnih hotela. Posebno je istakao ljetnju ponudu planinskih centara i nacionalnih parkova.

Prisutne je pozdravila direktorica Direktorata za upravljanje turističkom destinacijom Ministarstva održivog razvoja i turizma Željka Radak Kukavčić.

Novinari su osim NP Durmitor i Skadarsko jezero obišli manastir Ostrog, krstarili Bokokotorskim zalivom i upoznali se sa aktuelnom turističkom ponudom Tivta, Kotora, kao i sa sadržajima nautičkog naselja Porto Montenegro.

Organizovana je i posjeta hotelu Aman Sveti Stefan, Starom Baru i Staroj maslini,zatim Ulcinju, Adi Bojani, posjeta kompaniji „Plantaže“ i obilazak vodopada na rijeci Cijevni kao važnog segmenta turističke ponude Glavnog grada, te obilazak Hrama „Hristovog Vaskrsenja“ u Podgorici i manastira „Morača“.

Netaknuta priroda je ono što će prikazati građanima Srbije

Njemačka državna televizija ARD u posjeti Nacionalnom parku Durmitor

Predjeli koji ostavljaju bez daha

C

rnogorske prirodne ljepote dovele su ekipu njemačke drža­vne televizije ARD u Nacionalni park Durmitor. Zadivljeni netaknutom prirodom uradili su emisiju

koja je i prikazana na toj televiziji, a u kojoj su autori pozvali sve sunarodnike da otkriju predjele Crne Gore koji će ih zasigurno ostaviti bez daha.

Kamere ove televizije snim-

ile su neotkrivene predjele Durmitora, ali i Bjelasice.

Strme padine Savinog kuka i Jezerina isprobali su i repoteri sami, a njihovi utisci bili su više nego dobri.

“Priroda je prelijepa i ona

je glavni kapital koji Crna Gora ima. Nadamo se da će njemački turisti doći u Crnu Goru kako bi uživali u divljoj ljepoti ove zemlje”, poručili su oni.

10

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

Riječ direktora Riječ direktora

NP Skadarsko jezero Goran Škatarić

NP Durmitor Tomo Pajović

S

ame činjenice da je Nacionalni park ,,Durmitor” jedini nacionalni park u Crnoj Gori koji je upisan na UNESCO-vu listu svjetske baštine prirodnih vrijednosti 1980. godine, te da je rijeka Tara 1977. godine kroz Program ,,Čov-

jek i biosfera” MAB upisana u ekološke rezervate biosfere svijeta godišnje privuče više od 100.000 turista.

Tokom ove godine predviđamo i još veću posjetu bez obzira što nam vremenske prilike nijesu bile povoljne početkom ljetnje turističke sezone.

U toku 2013. godina najveći broj turista dolazio je iz Francuske, Poljske, Rusije, Njemačke, Engleske, Srbije, Slovenije, lzraela, Rumunije, Češke, a početkom ljetnje turističke sezone 2014. struktura stranih gostiju se nije značajnije promijenila.

Napominjem da je za 2014. godinu ponuda NP Durmitor unaprijeđena otvaranjem Avanturističkog parka na obali Crnog jezera koji će nuditi bogate sadržaje za sve generacije.

Za sve ljubitelje adrenalina u funkciji će biti i dvije Zip line sajle sa jednog na drugi dio kanjona pored Velikog Mosta na Durdevića Tari za vožnju turista. Takođe, nudimo i kanjoning na lokalitetu Pirlitora i Boljskih greda, paraglajding pored Pošćenskog jezera, kao i posjetu Centru za posjetioce na obali Crnog jezera – Mrestilište i Centru za

posjetice sa postavkom karakterističnih biljnih i životinjskih vrsta za to područje. Svakako novina je i mogućnost spuštanja gumenim čamcima na relaciji Kulina - Splavište i spust kajacima od Bistrice do Splavišta.

Jedna od najatraktivnijih

ponuda Durmitora je splavarenje Tarom, a i u ovoj kao i ranijih godina biće organizovano splavarenje sa drvenim klasičnim splavovima čime želimo sačuvati tradicionalni oblik splavarenja.

Po najavama planinarenje će biti masovno i u ovoj godini jer NP Durmitor ima 48 vrhova iznad 2.000 metara nadmorske visine, a 23 vrha iznad 2.200 metara nadmorske visine. Obilazak 18 ledničkih jezera je posebna atrakci-

ja, a najviše interesovanja postoji za Crno jezero koje je udaljeno 3 kilometra od Žabljaka.

Crno jezero pored svoje izuzetne ljepote poznato je i po prirodnom fenomenu – bifurkaciji. To znači da voda iz ovog jezera odlazi u dva rječna sliva - iz Velikog jezera u rijeku Taru, a iz Malog jezera u Komarnicu

odnosno Pivu.

Za ljubitelje vožnje na dva točka ističem da je i biciklizam značajna turistička ponuda, jer NP ima značajan broj biciklističkih staza i pogodan je za ovu vrstu rekreacije u prirodi.

Svi oni koji žele uživati na vodi to mogu učiniti prilikom vožnje čamcem na Crnom jezeru, a za strasne ribolovce omogućen je i sportski ribolov na rijeci Tari i Crnom jezeru.

Oni koji svoj odmor žele provesti planinareći NP Durmitor nudi im smještaj u planinarskim domovima u Škrci i Sušici koji su otvoreni za prijem turista. Motel Radovan Luka i ove, kao i ranijih godina, u funkciji je prenoćišta turista koji splavare rijekom Tarom.

Obilazak planinskog misiva Durmitor takozvanim Durmitorskim prstenom koji se smatra najljepšim panoramskim putem u Crnoj Gori posebno je atraktivan. Do sada je asfaltiran jedan dio puta, a tokom 2014. očekuje se i nastavak radova sve od Sušice do sela Nedajno.

Nacionalni park planira da svoju ponudu upotpuni i izgradnjom restorana na

Crnom jezeru i to je jedna od najznačajnijih investicija u NP u 2014. godini.

Smatramo da ćemo time upotpuniti ponudu i izaći u susret turistima koji žele da se odmore i osvježe na obali Crnog jezera.

Pozivamo vas da posjetite NP Durmitor, uživate u prirodi i našoj ponudi.

S

vi oni koji su jednom uživali u prirodnim i kulturnim vrijednostima NP Skadarsko jezero sigurno će ga toplo preporučiti svojim prijateljima, ali će se i ponovo vratiti da iskuse ono što su doživjeli u ovom zaštićenom području.

Skadarsko jezero je od davnina bilo značajno istorijsko, privredno i kulturno središte, dok je danas, prije svega, ono prepoznatljiva i omiljena destinacija za brojne posjetioce, kako za turiste koji traže mir i tišinu, tako i za one kojima je potreban aktivan odmor.

Skadarsko jezero najveće je jezero na Balkanskom poluostrvu i status nacionalnog parka ima od 1983. godine. Ono takođe ima status Područja od međunarodnog značaja za boravak ptica, a od

1995. godine nalazi se na Svjetskoj listi močvara od međunarodnog značaja-Ramsarskoj listi.

Zahvaljujući očuvanom ekosistemu, Skadarsko jezero je ptičji raj za oko 260 vrsta ptica, među kojima su najznačajnije ptice močvarice. Tako je i simbol NP kudravi pelikan.

Ovaj jedinstveni slatkovodni akvatorij i prekogranično prirodno područje čija bogatstva dijele sa jedne strane Albanija i sa druge Crna Gora, pruža idealne uslove za odmor u prirodi, rekreaciju i sportove na vodi, šetnju i druženje kroz živopisna ribarska naselja.

Turistička ponuda NP je raznosvrsna, pa tako možete krstariti i uživati u prirodnim ljepotama, posjetiti Centre za posjetioce

na Vranjini i Virpazaru, prošetati stazama i uživati u jedinstvenim pejzažima.

U ovom parku markirano je 9 staza, a mislili smo i na najmlađe koji mogu kvalitetno vrijeme provesti boraveći na dvije edukativne staze.

Za one koji žele da na aktivan način provedu odmor nudimo i mogućnost jedrenja po jezeru, korišćenje kajaka, a za ljubi-

telje prirode organizuju se i ture za posmatranje ptica uz stručnu pomoć ornitologa. Skadarsko jezero raj je i za ribolovce, pa svi oni koji uživaju u sportskom ribolovu to mogu iskoristiti uz dnevnu kartu po cijeni od 5 eura. Putevi kroz nacionalni park pogodni su i za biciklizam, a markirano je i označeno pet biciklističkih i 2 staze za planinski biciklizam.

Po dručje Skadarskog

jezera poznato je i po vinogradarstvu i proizvodnji vina. Za one koji žele da degustiraju čuveno crno vino, napravljeno od autohtonih sorti grožđa vranac i kratošija, preporučujemo da posjete Vinske staze i svrate u podrume vrijednih domaćina. Pored već poznatog crmničkog vina turistima preporučujemo da probaju i domaće riblje specijalitete u nekoj od konoba na obalama Skadarskog jezera.

Poznati su i koziji sir, masline i maslinovo ulje domaćina iz ovih krajeva.

NP Skadarsko jezero čuveno je i po svojoj vrijednoj kulturnoj baštini. Ne postoji veliki broj zaštićenih područja u Evropi u kojima se na jednom prostoru bogato prirodno nasljeđe savršeno uklopilo u jedinstvenu cjelinu satkanu od prošlosti i tradicije, kao što je to u ovom parku.

Posebno, dok krstarite jezerom možete uživati u više od 60 spomenika kulture, srednjevjekovnim manastirima i brojnim utvrđenjima. Posjetite Lesendro, Grmožur, Rijeku i Žabljak Crnojevića, Virpazar, Vranjinu, kao i manastire Starčevo, Bešku i Moračnik.

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

11

Riječ direktora Riječ direktora

NP Biogradska gora Saša Jeknić

NP Lovćen Veselin Živanović

N

acionalni park Lovćen je priro dni rez­e rvat, ali isto tako i specifičan tip zaštićenog područja, gdje dominantnu vrijednost pred­ stavlja kulturno - istorijsko nasleđe. Na jednom od vrhova Lov­ćena - Jezerskom vrhu, podignut je mauzolej Petru II Petroviću Njegošu, vladici, pjesniku i vladaru Crne Gore. Uspinjanje do mauzoleja je kruna posjete Nacionalnom parku, a do ove impozantne građevine stiže se savladavanjem 461 stepenika.

Lovćen je poznat po vidikovcima s kojih se pruža pogled na sve strane – ka moru, Skadarskom jezeru, planinama na sjeveru i Katunskoj nahiji, koju je

čuveni Bernard Šo, kada je ugledao, nazvao Kameno more.

Ipak, područje Nacionalnog parka najpoznatije je po kulturno-istorijskom nasleđu.

Svojevrstan arhitektonski relikt, vrijedan pažnje i turista i domaćih posjetilaca, predstavljaju lovćenske serpentine. Lovćenski kraj obiluje brojnim elementima narodnog graditeljstva, među kojima su najinteresantnije stare kamene kuće sa krovovima od rezane slame ili pločastog krečnjaka, seoska guvna - mjesta na kojima su održavani narodni skupovi, kao i kolibe u katunima.

Preporučujemo turistima da dođu u naš Centar za posjetioce gdje mogu dobiti sve informacije vezane za park. U Centru se nalazi

soba posvećena vuku - ka­ raktersitičnoj životinjskoj vrsti ovog podneblja i pri­ro­ dnjačka soba sa herbarskom postavkom.

Izletnici i planinari na području Parka mogu da uži­­v­aju i iskoriste dobro ma­rkirane i obilježene sta­ze, među kojima se izdvajaju: kružna staza Palac - Treštenik Šancevi – Koložun - Vjetreni Mlin - Dolovi - Palac, staza Iva­­n­ova korita - Jezero – Bu­kovica, i staza Ivanova korita - Majstori.

Ukoliko želite da se u pa­r­ku zadržite nekoliko dan­a, a da pritom boravite u prirodnom ambijentu na Ivanovim koritima se nalaze bungalovi Nacionalnog parka.

Osim uživanja u prirodi i mogućnosti za planinars­ ke i biciklističke ture, u našem parku postoje i mogućnosti za aktivni odmor.

Tako se možete rekreirati na sportskim terenima za fudbal, košarku i rukomet, a u blizini Centra za posjetioce nalazi se i Avanturistički park sa 7 staza koje pružaju mogućnost za sportske i ekstremno adrenalinske aktivnosti.

Pozivamo Vas da posjetite NP Lovćen, odmorite i uživate u njegovim prirodnim i kulturnim bogatstvima.

K

ad odlučite da svoje vrijeme pr­o­vedete u Nacionalnom parku Bi­ogradska gora imajte na umu da je to prvo zaštićeno područje u Crnoj Gori, koje je još 1878. godine kralj Nikola I proglasio kraljevim zabranom.

Od tada do danas jedna od posljednih prašuma u Evropi pruža užitak turistima da borave u netaknutoj prirodi. Biogradsku goru čine šume, livade, vodene površine, planinske vrištine i rudine.

Pored Biogradskog jezera koje se nalazi u samom središtu Biogradske gore, Park krase i druga lednička jezra: Pešića, Ursulovačko (Veliko i Malo) i Šiško (Veliko i Malo), a najveći dio Parka čini rezervat prašume, u sli­vu Biogradske rijeke i Je­zerštice i predstavlja jedno od najstarijih zaštićenih područja na svijetu.

Kad se uputite u ovaj park obratite pažnju na stabla, jer je starost pojedinih procjenjena i na preko 400 godina, od kojih su neka visoka i preko 40 metara.

Ljubitelji planinarenja u ovom parku imaju priliku da koriste srednje teške

staze prosječne dužine 12 kilometara, a svaka od njih vodi ka nekoj od najviših kota parka i ka jezerima.

Za one koji žele više dana da provedu u pohodu na planine preporučujemo korišćenje planinske transferzale CT-1 čija je ukupna dužina 120 kilometara i koja prelazi i preko Bjelasice i NP Biogradska gora. Tu su i manje zahtjevne staze u dužini od 3, 7,12, 18 i 35 kilometara.

Turistima preporučujemo da svrate u neki od katuna i kod dobrih domaćina pro­ baju tradicionalna jela tog

kraja, kao što su kačamak i cicvara. Na trpezi se često mogu naći i drugi specijaliteti – kuvana i jagnjetina pečena pod sačem, domaće kisjelo mlijeko, kajmak i sir.

Ukoliko jednostavo želite da udahnete svjež vazduh, probate tradicionalna jela i uživate u prirodi provedite dan na obali Biogradskog jezera, provozajte se čamcem, uživajte u specijalitetima nacionalnog restorana koji se nalazi u blizini i ne propustite da obiđete Centar za posjetioce.

Čemerikino, Suho, kao i veći broj jezera na samoj granici sa Albanijom s punim pravom nose ime „Gorske oči“. Sva ona žive sa legendama o njima i izazivaju znatiželju mnogih posjetilaca koji dolaze da ih obiđu.Kraška vrela su biseri Prokletija, a sa vidikovaca koji se prostiru sa svih strana Prokletije se vide, doživljavaju i osjećaju drugačije. Manji vrhovi Prokletija posjetiocima se

nameću kao lako osvojivi - Karaula, Bor Radončića, Vezirova brada, Memina planina, Kofiljača, Horolac, Tromeđa. Planinski vrhovi pred kojima i aktivnim planinarima zastaje dah nude na desetine jednodnevnih i višednevnih, teških planinarskih tura.

Podatak da se u zoni Bjeliča nalaze tri najvisočija vrha u Crnoj Gori Maja Rosit 2.525 mnv, Dobra Kolata 2.528 mnv i Zla Kolata

2.534 mnv sa Karanfilima, Hridskim kršom, Starcem i drugima govore da njihovo vrijeme popularizacije i učestalih posjeta tek predstoji. O Prokletijama nikad kraja. O njima bi se moglo pisati i pričati u nedogled i opet bismo ostali nedorečeni.

Zato poručujem ljubiteljima prirode da dođu da zajedno doživimo, istražujemo i očuvamo Prokletije.

Dobrodošli!

Riječ direktora

NP Prokletije Enes Drešković Nacionalni park „Prokletije“ kao peti i najmlađi nacionalni park u Crnoj Gori, sa sobom je donio nove prirodne, kulturno-istorijske, društvene i druge vrijednosti na mapi zaštićenih prostora ne samo Crne Gore. Masiv Prokletija koji obuhvata prostor Crne Gore, Kosova i Albanije, dominira nad ostalim vrhovima i prostorima u sve tri države.

Tako se početak, odnosno, završetak NP, nalazi na budućem graničnom prelazu prema Kosovu i na graničnom prelazu pre-

ma Albaniji. To govori da je budućnost NP itekako svijetla iz razloga što će to biti tranzitni put ulaska u Crnu Goru. Tome u prilog je i podatak da su sve tri države Prokletije proglasile nacionalnim parkovima. Tako se i rodila ideja, koja je postojala od ranije, da se one proglase međunarodnim nacionalnim parkom. Prostor NP nudi povoljne uslove za rekreativce, izletnike, istraživače i sve one koji žele aktivan odmor u prirodi.

Veliki broj planinara posljednjih godina pomjerili

su granicu posjećenosti na Prokletijama kroz osvajanja, istraživanja i posjete, još uvijek neistražene i divlje ljepote koju u pojedinim zonama posjećuju samo ptice i divljač.Raznolikost i geografska razruđenost prirodnih potencijala Prokletija nudi posjetiocima nezaboravan provod i boravak u prirodi. Sami ulazak u NP budi nesvakidašnji osjećaj i stvara prostor za uživanje u prirodnim ljepotama. Dolina Grebaje, Babino Polje sa Bogićevicom, Ropojana, jezera kao što su Hridsko, Abdijino,

12

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

Direktor programa WWF Mediteran Deni Porej za Crnogorske nacionalne parkove govori o važnosti očuvanja zaštićenih područja na Balkanu, ali i mogućnostima koje ona nude lokalnom stanovništvu

P

rirodna bogatstva veliki su potencijal Balkana koji treba iskoristiti na održiv način, a tokom sledeće decenije region mora odlučiti kojim će pu­ tem krenuti – ka očuvanju prirodnih resursa ili ka njegovom bespovratnom trošenju, ocijenio je direktor Programa WWF Mediteran Deni Porej.

On je u intervjuu za Crn­o­ g­orske nacionalne parkove ocijenio da pet crnogorskih nacionalnih parkova kroz moderan princip zaštite prirode mogu biti motor održivog lokalnog razvoja, a samim tim i po­kretač razvoja regiona, otvaranja novih biznisa i radnih mjesta u ruralnim područjima.

W WF Mediteran je pre­poznao naš region kao prioritet za svoje aktivnosti u sledećih 10 godina. Zašto je očuvanje prirode od posebne važnosti za Cr­nu Goru i zemlje re­ giona u tom periodu?

Naša jasna kompetitivna prednost u odnosu na Evropu je prirodno bogatstvo regiona. Na ovako malom prostoru imamo kanjone od kojih zastaje dah, planine na kojima sa­mo namjerno možete da napravite lošu fotografiju za Facebook, preko hiljadu ostrva, priliku da vidite vodopade, medvjeda, vuka, delfina i to na manje od rezervoara benzina od je­dnog do drugog mjesta i na par sati leta od bilo koje evropske države.

Dodajte na to raznovrsne kulinarske specijalitete i vina zbog kojih, ljudi kao ja pristaju da srećni umru od visokog pritiska, raznovrsnu kulturnu baštinu i imate nešto što i laik razumije kao “ozbiljan potencijal“. Sa druge strane, postoji realna opasnost da će to ostati „potencijal“ o kome ćemo pričati i čime ćemo se još neko vrijeme hvaliti, dok ga neplanskim

Sve što dolazi iz parkova ima dodatnu vrijednost

postupcima ne potrošimo, a onda će biti kasno. Naša procjena je da će sledeća decenija odrediti kojim putem će region krenuti – ka očuvanju prirodnih resursa kao važne baze za dugoročni razvoj ili kratkoročnom, bespovratnom trošenje istog.

Kako ocjenjujete zašti­ tu prirode na Balkan­u?

U kojim oblastima, kad je životna sredina u pita­nju, zemlje Bal­ kana moraju uložiti vi­še truda ?

Pod izgovorom „potrebe za ekonomskim razvojem“ u našim zemljama se često toleriše neplansko i neopravdano korišćenje prirodnih resursa. WWF vjeruje da je takvo stanje posljedica dvije ključne činjenice. Prvo, političari i ekonomisti ne umiju da procijene pravu vrijednost prirode koju imamo - djelova neizgrađene morske obale i očuvanog mora, močvara, velelepnih šuma, kristalne vode u rijekama bez brana. U razvijenim zamljama u kojima svijest o tim vrijednostima postaje sve jača, milionski iznosi se ulažu u revitalizaciju i obnavljanje takvog stanja. Naš izazov je da u ovim uslovima ubrzanog razvoja, relativno slabih instituciija i odsustva ozbiljnih planskih investicija u očuvanje, jasno prikažemo taj „potencijal“ i sačuvamo ga za vrijeme kad će prirodne vrijednosti biti pravilno valorizovane i od strane nas samih. Taj momenat nije daleko.

Dr­u­go, pravilno valorizovanje prirodnih vrijednosti zahtijeva dugoročno planiranje i sagledavanje širih društvenih vrijednosti očuvanja prirode.

Nelegalni ribolov, nepla­ nska sječa šume, nelegalni objekti donose dobru, ali

Ministarstvo održivog razvoja i turizma uz pomoć donatora izgradilo sklonište za planinare u NP Durmitor

Otvoreno do 15. oktobra

kratkoročnu korist malom broju ljudi. Dobar doma­ ćin se ne odnosi tako prema svom ličnom imanju ili preduzeću, ne sječe granu na kojoj sjedi jer planira dobru budućnost svojoj djeci. Zadatak svih nas koji se profesi­onalno ba­ vimo za­štitom pri­rode stoga mora biti usmjeren ka izgradnji svijesti, zakona i mehanizama koji će omogućiti da veći broj ljudi ima realne koristi od planskog očuvanja prirode. Naučili smo od stranih gostiju da je soba sa pogledom na šumu vrijednija od sobe sa pogledom na parking ili terasu drugog hotela. Stigli smo na nivo svijesti gde je istresanje kante sa smećem na plaži jasno osuđeno kao društveno neprihvatljiv potez. Polako, ali sigurno napredujemo ka tome da i bacanje dinamita na ribu, neplanski lov, sječa šuma i podizanje nelegalnih objekata dožive istu, jasnu i javnu osudu, kao nešto što je društveno neprihvatljivo.

K akvu priliku nam pru­ž a približavanje EU? Transpozicija EU direktiva u oblasti zaštite prirode je obavezan korak u procesu pristupa EU. Pristupanje EU je generacijska prilika za revidiranje i unaprijeđenje zakona u oblasti za­š tite prirode, kao i uvođenje ozbiljnijeg pristupa njihovom sprovođenju. U zva­ničnim ocjenama na­pretka ka EU, pitanje životne sredine je često ocijenjeno kao najproblematičnije. Mislim da sebi to ne mozemo priuštiti. Sve zemlje regiona će mnogo izgubiti takvim pristupom, a posebno Crna Gora, koja kao okosnicu svoje privrede ima prirodu. Ministarstvima zaduženim za ovaj posao trebaju resursi,

kao i politička podrška u donošenju i sprovođenju planskih odluka koje će kratkoročni profit za nekolicinu pretvoriti u dugoročni profit za sve.

G dje tu vidite Crnu Go­ru i pet crnogorskih nacionalnih parkova?

Moja lična procjena je da je Crna Gora napravila vi­še ka unaprijeđenju poslovanja nacionalnih parkova od komšijskih zemalja koje su van EU. WWF će nastaviti saradnju sa Javnim preduzećem za nacionalne parkove Crne Gore u nekoliko oblasti. Prvo, podržaćemo uspostavljanje novih zaštićenih područja, pogotovo obalnih/ morskih koje Crna Gora još nema.

Ovo je prilika za unapri-

jeđenje turističke ponude, kao i obaveza Crne Gore kao člana Mediteranske porodice čije je more zajednički, svjetski prepoznat prirodni resurs. Drugo, podržaćemo napore NPCG u jačanju dijaloga sa lokalnom zajednicom u cilju za­jed­­ničkog planiranja i ra­zvoja, kao jedan od preduslova domaćinskog poslovanja. Treće, po­d­ ržaćemo konkretne akcije unaprijeđenja zaštite kroz razvoj turističke ponude (npr. organizovano posmatranje medvjeda) i razvoja lokalnog preduzetništva i radnih mjesta zasnovanog na održivom korišćenju prir­o dnih resursa. Kroz projekat “Parks Dinarides”

omista. Prvo, to su radna mesta u ruralnim, slabije razvijenim sredinama i kao takva doprinose ravnomjernom razvoju ze­­mlje, što je od izuzetnog strateškog interesa. Drugo, to su poslovi koji omogućavaju zaposlenje i ljudima sa nižom stručnom spremom i konačno - to su poslovi u kojima žene i mladi mogu naći svoje mjesto.

Podizanje vrijednosti svih produkata koji dolaze iz očuvane prirode je preduslov za ovakav vid ruralnog razvitka.

Deni Porej

nastavićemo da podržavamo saradnju između za­štićenih područja u regionu, a očekujmo vodeću ulogu rukovodstva JPNPCG u tome.

Kako nacionalni par­ kovi mogu konkretno doprinijeti lokalnom razvoju?

Moderan princip zašti­te prirode zahtijeva od za­ štićenih područja da budu motor održivog lokalnog razvoja. Gledano samo po broju radnih mjesta, ona možda nijesu konkurentna hotelu sa 1.000 ležajeva u Budvi, ali vrsta i lokacija radnih mjesta koje zaštićena područja omogućavaju zaslužuju pažnju političara i ekon-

Med, loza, voda, pa i vazduh…sve što dolazi iz parkova mora im­ati posebnu, dodatnu Deni Porej vrijednost, prepoznatu kroz brend koji garantuje kvalitet i donosi višu cijenu. U bilo kom produktu sa Prokletija zato moramo zapakovati ceo “Wild Beauty” imidž Crne Gore, mistiku nepristupačnih vrleti, zavijanje vuka i život u katunu. U svakoj tegli meda, u svakoj boci vo­de.

Ako u ovome uspijemo, imaćemo sitaciju gdje će lokalne zajednice prepo­ znati direktan interes i snažno podržavati naše napore.

Vjerujem da je to moguće.

P

laninari koji žele da uživaju u ljepotama Nacionalnog parka Durmitor od 10. jula mogu da se odmore u skloništu koje se nalazi sa druge strane Štuoca, na udaljenosti 12 kilometara od Žabljaka.

Izradnja skloništa rezultat je saradnje Ministarstva održivog razvoja i turizma i donatora iz Austrije, pa je zbog toga dobilo naziv “Austrijska kuća”.

Sklonište je dodijeljeno Planinarskom savezu Crne Gore na trajno korišćenje, a domaćin kuće je Planinarski klub Durmitor. U skloništu može da boravi 10 ljudi, a postoje i 4 mjesta za spavanje. Sklonište će biti otvoreno od 10. jula do 15. oktobra 2014. godine.

Sklonište je dodijeljeno Planinarskom savezu Crne Gore na trajno korišćenje

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

13

Zbog ometanja rada Službe zaštite NP Lovćen u gubitku preko 100.000 eura, menadžment preduzeća poručio državnim organima da u što kraćem roku treba riješiti ovaj problem

Lovćen posluje u skladu sa zakonom

M

enadžment J a ­v n o g p r e d u­z e ć a za nacional­ ne parkove Crne Gore ( JPNPCG) uputio je na ko­n fe­r enciji za medije, koja je organizovana povodom dvogodišnjeg problema u funkcionisanju NP Lovćen, poruke nadležnim državnim organima da je u ovom slučaju ugrožen javni interes i poslovne funkcije jednog zaštićenog područja.

Na konferenciji su govorili predsjednik Upravnog odbora JPNPCG Rade Gre­gović, direktor JPNPCGG Zoran Mrdak i direktor NP Lovćen Veselin Živanović.

Oni su pozvali Prijestonicu Cetinje da jasno saopšti svoj stav prema problemu sa kojim se susrijeće NP Lovćen kada je u pitanju rad Službe zaštite, ali i naplaćivanje ulaznica. Poruke i apeli upućeni su nadle­ žnim državnim organima, resornom ministarstvu, tu­ ž­ilaštvu, i organima MUP - a da potvrde da je država iznad svih - kako iznad Nacionalnih parkova Crne Gore, tako i iznad onih koji neovlašćeno ometaju rad drugih i šalju ružnu poruku sa ulaza u ovo zaštićeno područje. Sa konferencije je poručeno da će Nacionalni parkovi Crne Gore i dalje insistirati na razgovoru, te da su spremni za saradnju, u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima i ingerencijama. Direktor Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore Zoran Mrdak kazao je da već treću turističku sezonu NP Lovćen ne može da obavlja jednu od svojih osnovnih funkcija koja doprinosi da

taj park funkcioniše. On je odgovorio na nekoliko pitanja koja po­­te­nciraju nezadovoljni mještani. „Da li je tačno da Nacional­ ni parkovi nelegalno na­ plaću­ju ulaznice? - Mi smo već više puta rekli da je odgovor ne, odnosno, mi naplaćujemo legalno ulaznice, jer je Zakon o nacionalnim parkovima u članu 20 propisao da se za ulaz u parkove naplaćuje i da tu obavezu nemaju sa­mo stanovnici koji žive u parku i u njemu imaju imanja. Moram reći da naši kontrolno – naplatni punktovi na ulazima u NP imaju svoju legalnost kroz Plan objekata privremenog karaktera i da smo od Dire­kcije za saobraćaj dobili dozvolu za njihovo postavljanje. Ove godine Direkcija za saobraćaj je dala mišljenje da oni ne ugro­ž avaju bezbjednost i ne utiču na režim saobraćaj na putu koji vodi u

Ugrožen javni interes i poslovne funkcije jednog zaštićenog područja: Sa konferencije u Podgorici

odbijena. Drugo pitanje da li je tačno da stanovnici Njeguša i vlasnici imanja u parku plaćaju ulaz? Odgovor je ne. Nikada stanovnici Cetinja i MZ koje gravitiraju parku nijesu plaćali ulaz“, kazao je Mrdak.

di preko Nacionalnog parka do Njeguša. „Da li je tačno da postoji nezadovoljstvo kod stranih turista i posjetioca iz drugih djelova Crne Gore usljed činjenice da se u NP Lovćen naplaćuje ulaz od

Mještani ne plaćaju ulaz u park Predsjednik UO JPNPCG Rade Gregović kazao je da mještani uporno ome­t­aju rad na kontrolnim pu­nktovima, kao i da onemo­gućavaju ostvarivanje jednog od osnovnih prihoda parka. „Koje to probleme imaju građani tih mjesnih zajednica i koje to probleme njima stvaraju NPCG, odnosno NP Lovćen. Zakon o nacionalnim parkovima jasno kaže da su ulaznice jedan od izvornih prihoda NP i da svi oni koji imaju imovinu i nepokretnost u nacionalnim parkovima ne treba da plaćaju ulaznice. Nisam siguran da predstavnici mjesne zajednice mogu imati štetu od toga što Nacionalni park Lovćen ostvaruje svoje redovne prihode“, kazao je on.

Nacionalni parkovi Crne Gore zbog ometanja naplate ulaza u NP Lovćen izgubili su prihod od više od 100.000 eura. Gregović je naveo da UO JPNPCG pomno prati ovaj problem i on je najavio da će preduzeti sve mjere prema nadležnim državnim organima, resornom ministarstvu i Vladi Crne Gore kako bi isti bio riješen.

NP. Takođe, bitno je da su stanovnici MZ prije dvije godine uputili ustavnu inicijtivu kojom su tražili da se provjeri ustavnost Zakona o nacionalnim parkovima i da je ta inicijativa od strane Ustavnog suda

On je postavio pitanje i da li je tačno da stanovnici MZ moraju proći kroz nacionalni park da bi došli do svojih domova? Odovor je ne, jer postoji put preko Bajica koji je kraći za deset kilometara od onog koji vo­

dva eura? – Ne, ne postoji nezadovoljstvo ni stranih posjetilaca, niti stanovnika drugih djelova Crne Gore, jer smo svi svjesni činjenice da su ključni elementi za finansiranje zaštićenih područja upravo ulaznice i da je to

nešto što postoji u cijelom svijetu kao način finansiranja zaštićenih područja.

Da li je tačno da park ne donosi nikakvu korist Ce­ tinju? – Ponovo odovor je ne. Da donosi korist govori i sama činjenica da u parku radi 16 zaposlenih koji žive na Cetniju, a taj park ima funkcije koje ima­ju svi razvijeni parkovi Evrope - funkciju zaštite, promocije i edukacije, funkciju ma­rketinga, održavanja ambije­ntalne higijene i infrastrukture.

NP je dobrobit Prijestonice i on je nešto čime Cetinje treba da se ponosi i od čega Cetinjani mogu imati samo korist“, poručio je Mrdak.

Jedno od postavljenih pitanja bilo je i da li je tačno da građani koji imaju imanja u parku ne mogu da ostvare svoja prava? Mr­­dak je odgovorio sa ne, jer svi građani koji u pa­rku imaju imanja mogu da ostvare svoja prava i to na skoro isti način kao da se njhova imanja nalaze van parka. Pa tako imaju pravo na korišćenje šuma

(prošle godine je odobreno 39 zahtjeva), da se bave poljoprivredom, grade i rekonstruišu svoja kućišta u skladu sa studijom lokacije kako je to predviđeno i u svim ostalim mjestima u Crnoj Gori. On je negativno odgovorio i na pitanje da li je tačno da u NP Lovćen nije ništa uloženo, podsjećajući da 2006. godine u tom parku nije bilo nikakvih turističkih sadržaja, te da je za sedam, osam godina park dobio Upravnu zgradu, Centar za posjetioce, smještajne kapacitete, pješačke staze, vidikovce. „Da li je tačno da je opstanak parka ugrožen. Jedino na to pitanje odgovor je da.

Posle tri godine moramo da istaknemo da je ovaj park izgubio jedan svoj godišnji budžet. Jasno je da kada preduzeće izgubi jedan svoj godišnji budžet ne može normalno da funkcioniše.

Ako mi želimo da jedan park ostvaruje dobrobit za lokalno stanovništvo, ako želimo da on bude ponos Crne Gore, onda se ovako prema njemu ne možemo ophoditi. Upućujem poziv svim državnim organima i građanima Cetinja da se svi ponašamo odgovorno, jer je u ovom slučaju ugrožen javni interes i poslovne fun­kcije jednog zaštićenog po­dručja, koji ugrožavaju i stabilnost funkcionisanja JPNPCG“, poručio je Mrdak.

Direktor NP Lovćen Ve­ selin Živanović objasnio je da se u NP Lovćen nalaze dva kontrolno – naplatna punkta – u Bjelošima i Krstcu čija je namjena da spriječi nelegalne aktivnosti u zaštićenom poručju kao što su nezakonita sječa, lov, gradnja... On je dodao da kontrolni punktovi imaju sve potrebne dozvole koje daju nadležni državni organi.

Upravni odbor usvojio informaciju o realizaciji kapitalnih investicija na Durmitoru i Biogradskoj gori

Prioritet rekonstrukcija restorana i hotela

N

a XXI sjednici Up­r avnog odbora Ja­vnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore, kojim predsjedava Rade Gregović, usvojeni su, između ostalog, Planovi zaštite šuma od požara, Pravilnik o načinu organizovanja

iz­l etn­i čkih tura motornim vozilima, kao i više informacija o najznačajnijim aktivnostima JP. Upravni odbor je usvojio informaciju da su u toku aktivnosti u vezi sa realizacijom kapitalnih investicija, kao što su rekonstrukcija restorana „Crno jezero“ u

Ture motornim vozilima moraju se najaviti UO usvojio je i Pravilnik o načinu organizovanja izletničkih tura motornim vozilima u parkovima. S tim u vezi, turističke agencije su u obavezi da najmanje 24 časa prije dolaska obavijeste park i informišu o broju vozila i lica koji će proći parkovima, kao i da zaključe Ugovor o korišćenju dobara sa JPNPCG kao davaocem usluga.

Sa jedne od sjednica UO

NP Durmitor, rekonstrukcija hotela i restorana u NP Biogradska gora i asfaltiranje drugog dijela Durm­ itorskog prstena, jednog od najvažnijih panoramskih puteva u Crnoj Gori.

U pripremi turističke sezone očišćene su najznačajni-

je staze i najfrekventnije lokacije u svim NPCG, uređena drvena parkovska infrastruktura, štampan cjenovnik usluga i opremljeni centri za posjetioce. Od ove sezone na usluzi turistima su i Centar za posjetioce u NP Biogradska gora i u NP

Prokletije u Gusinju. NPCG očekuju da će se i ove godine nastaviti trend povećanja broja posjetilaca u odnosu na prethodne godine.

Na Sjednici je usvojena informacija o realizaciji Finan­ sijskog plana za prvi kvartal ove godine i ukazano na više elemenata koji ga ugrožavaju, kao što su smanjenje budžetskih sredstava, nepostojanje naplate ulaza u NP Lovćen, kao i obaveza plaćanja PDV-a na pojedine komercijalne djelatnosti.

U budućem periodu, od NPCG kao pokretača razvoja sredine u kojoj se nalaze se očekuje da budu aktivni-

ji u razvojnim projektima i da preuzmu inicijativu u uspostavljanju privatno-jav­n­ og partnerstva.

Na ovoj Sjednici usvojeni su i Planovi zaštite šuma od požara kao prioritetni u okviru Službe zaštite posebno u nastupajućem periodu kada se očekuju toplije vremenske prilike i pojačana frekvencija turista. Urađene su mape sa najugroženijm područjima na kojima je vjerovatnoća da će se pojaviti požari visoka i istaknuto je da je blagovremeno otkrivanje požara od izuzetnog značaja jer spriječava štete širih razmjera.

14

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

Durmitorski kraj i ove godine tradicionalno organizovao manifestaciju „Dani Bojana i Goran odlučili da planinskog cvijeća“, podijeljene i nagrade najboljima se vjenčaju na Crnom jezeru Tradicionalno i ove godine zajednički život odlučili su da na Crnom jezeru ozvaniče Nikšićanka Bojana Bošnjak i Goran Anđelić iz Njegovuđe. Oni su sudbonosno „da“ rekli na splavu na Crnom jezeru čime su pobrali aplauze ne samo rodbine, već i turista koji su se našli na tom mjestu i sa interesovanjem pratili taj događaj.

Nacionalni park Durmitor uručio je mladencima svadbeni poklon u iznosu od 200 eura.

Dajana isplela najljepši cvjetni vijenac da razgledaju i uživaju u izložbi. I ove godine žiri je odlučio da najbolji mladi, odnosno, stari sir prave prošlogodišnje pobjednice Rada Kažić i Rada Pejović. Prve nagrade za mladi, odnosno stari, skorup otišle su u ruke Nade Španjević i Senke Mijatović. Za ovčiji skorup priznanje je pripalo planinkama HM Durmitor, za koziji skorup Kov­

iljki Karadžić, a saveljak Mileni Simićević, za lisnati sir Veri Pavićević, sušeni sir Slavki Kandić, dok je za kisjelo mlijeko priznanje dobila Nataša Karadžić, a za sir prljo Miluša Zarubica.

Najljepši vijenac od planinskog cvijeća ove godine isplela je Dajana Motika Raonić, Jovana Grbović je izložila najljepši buket, a ikebanu Sanja Raonić.

Raduša Tomčić bila je najbolja tkalja, a Velin­ ka Laušević pletilja. Za najuređenije dvorište proglašeno je dvorište Slavice Obradović sa Žabljaka, a najboljim su proglašene i rezbarije Isa­ ka Simićevića.

Nacionalni park „Durmitor“ u okviru tradicionalne Manifestacije „Dani planinskog cvijeća“ omogućio je besplatan ulaz u

ovaj zaštićeni prostor i kampovanje za oko 400 planinara koji su učesnici 37. Memorijala „Danilo Jauković“ U periodu održavanja manifestacije „Dani planinskog cvijeća“ održan je i Drugi međunarodni flaj fišing na Crnom jezeru i rijeci Tari, a NP je i jedan od sponzora Dvanaestog poetskog festivala „Petrovdanski vijenac pjesnički“.

Zajednički život počeli u NP Durmitor

T

urističko promotivna, kulturna i zabavno sportska manifestacija „Dani planinskog cvijeća“ počela je u petak 11. jula na Žabljaku. Tog dana se u gradu pod Durmitorom okupilo oko 40 pjesnika na „Petrovdanskom pjesničkom vijencu“, a prethodno su dodijeljene nagrade „Durmitorski vjesnik“

mladim pjesnikinjama Anđeli Stešević sa Žabljaka i Teodori Kljajić iz Novog Sada. Nakon toga uslijedila je i promocija pjesničkih zbirki Slobodana Vučinića i Ra­ dovana Perkovog Žižića.

Tradicionalno je organizovana i izložba cvijeća, domaćih proizvoda i rukotvorina iz ovog kraja, a brojni turisti došli su

U izložbi tradicionalnih proizvoda i jela uživali i strani turisti

Završena osma po redu manifestacija u znak sjećanja na Zija Ibrahimagića, učestvovalo oko 70 planinara

M

Pohodili Karaulu Zijovom stazom

anifestacija “Pohod na vrh Karaula 1.915 metara nadmorske visine Zijovom stazom“ održana je 31. maja 2014. godine u znak sjećanja na prvog predsjednika Planinarskog društva „Karanfil“ iz Gusinja Zija Ibra­ himagića.

Ova manifestacija obilježava se osmi put, a u njoj je učestvovalo oko sedamdeset planinara i ljubitelja prirode.

Manifestaciju su zajedno organizovali porodica Ibrahimagić i Nacionalni park Prokletije. U ranim jutarnjim časo- Učesnike poslužilo i lijepo vrijeme

vima, ispred objekta bivše karaule u dolini Grebaje, ispod visokih vrhova Prokletija, okupili su se planinari i ljubiteji prirode iz Gusinja, Plava, Podgorice, Novog Pazara, Sarajeva, Frankfurta kako bi učestvovali u pohodu, na čijem čelu je bio predsjednik PD „Prokletije“ iz Plava Zuvdi­ ja Bajraktarević. „Drago mi je da sam po osmi put učesnik ove manifestacije, imajući u vidu da je Zijo udario temelje profesionalnom planinarstvu, koje i

mi danas usavršavamo.

Vrijeme nas je poslužilo, svi učesnici su se odlično ponašali tokom pohoda, samim tim to je i rezultat što smo se svi zdravo i dobro vratili, te nastavili druženje u dolini Grebaje“, poručio je Bajraktarević.

Direktor NP Prokletije Enes Drešković kazao je da je taj park otvoren za svaku dobru ideju koja će doprinijeti bržem razvoju i da je ta manifestacija obilježila i početak turističke sezone. „Planinarenje je jedna od glavnih ponuda parka, pa se nadamo još većim posjetama i valorizacijih tih potencijala“, poručio je on.

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

15

Prije nego što krenete u planine raspitajte kod Gorske službe spašavanja na koji način treba da se ponašate i zaštitite sebe i druge od nesreće Ipak, nesreće se dešavaju pa iz Gorske slu­žbe u tom slučaju savjetuju sledeće: - Sačuvajte prisebnost, smirite sebe i druge.

https://www.facebook.com/gss.crnegore

- Zaštitite povrijeđenog i sebe od neposredne opasnosti (od pada, pa­da­jućeg kamenja, gušenja, od hladnoće, vlage i sl.) na najbolji mogući način.

- Pružite povrijeđenom prvu pomoć u okviru svog znanja i mogućnosti.

- Označite mjesto nesre­će ili mjesto gdje se po­ vrijeđeni nalazi (na­ro­čito zimi).

- Hitno o nesreći oba­vi­jestite Gorsku službu spašavanja.

Gorska služba spašavanja tu je kada je najpotrebnija i kada je za spašavanje ljudskih života potrebno posebno znanje i oprema

Sačuvajte prisebnost ako doÐe do nesreće

G

orska služba spašavanja tu je kada je najpotrebnija i kada je za spašavanje ljudskih života potrebno posebno znanje i oprema. Osnovni cilj ove službe je pomoć i spašavanje u planinama, na stijenama, speleološkim objektima i drugim nepristupačnim mjestima.

Tako ovu službu sačinjavaju crnogorski alpinisti, speleolozi, planinari, skijaši, ljekari i piloti koji su završili kompleksnu obuku spašavanja ljudi u planinama i osposobili se za sve tehnike gorskog spašavanja, uključujući i hilikopterska spašavanja i potrage po

nepristupačnim terenima.

Tokom svake ljetnje turističke sezone Gorska služba spašavanja odradi niz akcija, između ostalog i u nacionalnim parkovima, kako bi pritekla u pomoć ljudima koji su se našli u nevolji. Ipak, kako ne bi dolazilo do nesreća iz Gorske službe preporučuju turistima i posjetiocima planina da izaberu izlete koji odgovaraju njihovim fizičkim i tehničkim mogućnostima.

U ovom tekstu navodimo vam preporuke Gorske službe spašavanja sa kojim bi trebalo da se upoznate prije nego što krenete u divljinu.

- Pitati i poslušati savjet domara ili iskusnih planinara - Računati na moguću promjenu vremena, im­ati sa sobom reze­r vnu toplu odjeću, ka­pu i zaštitu od kiše i vjetra

Važno je znati da vijest o nesreći u planini ili nekom drugom teško pristupačnom- terenu može se uputiti preko Operativno – komunikacionog centra Sektora za vanredne situacija MUP-a na broj telefona 112, preko pozivnih telefona Gorske službe spašavanja i preko Operativno – komunikacionog centra Uprave policije na broj 122.

Takođe, kada javljate vijest o nesreći važno je kazati ime, prezime i telefon

kako bi se radi dodatnih informacija moglo stupiti u kontakt sa tom osobom, podatke odakle se javlja i kako je saznao za nesreću( da li je očevidac ili posrednik), mjesto nereće uz precizan opis, ime, prezime i dob povrijeđenog, šta se dogodilo, koji je uzrok i vrsta povrede, šta je do sad preduzeto kada je u pitanju pomoć i ko je obaviješten, ukazati na vremenske prilike na mjestu nereće i kakav je prilazni put do tog mjesta.

- Nositi uvijek baterijsku lampu - Nositi uvijek šibice ili upaljač i svijeću - Nositi uvijek malu lič­nu apoteku za pružanje prve pomoći - Na svakom dužem izle­tu nositi planinarsku geografsku kartu i po mogućnosti kompas - Držati se markiranih planinarskih staza - Na nogama nositi čv­rste, udobne cipele s gumenim rebrastim đo­­nom - Zimi biti posebno opr­e­zan i misliti na rano padanje mraka

- Ne ići u planinu sam, ne odvajati se od grupe

- Ne ići zimi na planinarske ture koje ne po­­znajemo u ljetnim uslovima

- Obavijestiti porodicu o svom smjeru kretanja i vremenu povratka, i držati se toga

- U više planine zimi ne ići bez iskusnih člano­va u planinarskoj grupi

- Upisati se u knjigu posjetilaca u planinarskim domovima

- Nakon obilnih snije­ž­nih padavina tri dana ne ići u više planine

Kako da pozovete pomoć Poziv za pomoć u planini ili stijeni daje se svjetlosnim ili zvučnim signalima. Poziv i odziv treba ponavljati do uspostavljanja čvrste i razgovjetne veze. Signali za poziv (svjetlosni, zvučni…) šalju se šest puta u minuti, svakog drugog minuta, a odziv istim znacima tri puta u minuti, svakog drugog minuta. Postavljanjem tijela u položaj “Y” - “yes” (uspravno tijelo s podignutim raširenim rukama), znak da trebamo pomoć je i ispaljivanje crvene svjetleće rakete.

NPCG na internacionalnoj radionici o razvoju monitoringa slijepih miševa

Radili sa UV detektorima

S

tr učne saradnice JPN P C G Marina Đ urović i Arina Maraš prisustvovale su prvoj internacionalnoj radionici o razvoju monitoringa slijepih miševa koristeći UV detektore, koja je održana od 24. do 27. aprila u Stenju - NP Galičica, Makedonija.

Polaznici su se u okviru projekta “Konzervacija i održivo korišćenje

biodiverziteta na područjima Prespanskog , Ohridskog i Skadarskog jezera (CSBL)” upoznali sa osnovnim principima monitoringa, uzimanjem uzoraka sa terena, kao i pripremanjem protokola za monitoring. Takođe je organizovan terenski rad sa različitim tipovima UV detektora, nakon čega je slijedio i trening o analiziranju zvukova u cilju

identifikacije vrsta slijepih miševa.

Domaćin radionice je bio Nacionalni park Galičica, dok je samu radionicu vodio ekspert za monitoring slijepih miševa eholokacijom, dr Elena Papadatou iz Grčke.

Radionici su prisustvovali predstavnici NVO Društvo za zaštitu Prespe (GR), NVO Ekološko društvo Makedonije, Nacional-

nog parka Pelister (MK) i Univerziteta Tirane, sa kojima su stručni saradnici imali priliku da razmjene iskustva i da razgovaraju o budućim planovima vezanim za jačanje saradnje u regionu iz oblasti uspostavljanja monitoringa slijepih miševa.

Projekat se realizuje uz finansijsku podršku Njemačke organizacije Upoznali se sa osnovnim principima monitoringa, za tehničku saradnju GIZ. uzimanjem uzoraka sa terena

16

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

KRUZENJE VODE Voda u prirodi stalno kruži, iz oblaka na zemlju padaju kiša i snijeg, i odlaze dalje u mora, rijeke i jezera. Prilikom isparavanja, voda iz okeana i mora prelazi iz tečnog u gasovito stanje i formira oblake. Kako?

Mora i okeani neprekidno isparavaju tj. prelaze iz tečnog u gasovito sta­ nje i formiraju oblake. U oblacima se voda kondezuje, tj. prelazi iz gaso­ vitog u tečno stanje i vraća se na zemlju u vidu atmosferskih padavina ­ kiše i snijega. Dio te vode zadržava se u kopnenim vodama, morima i okeanima odakle ponovo isparava, a dio prodire u zemlju ­ podzemne vode.

DA LI ZNAS ... Da se u atmosferi voda prosječno zadržava oko desetak dana, u zemljištu oko trista dana, a u dubljim djelovima Zemljine kore oko trista godina... ... Da u prirodi postoji stalna količina vode iako je živa bića neprekidno troše...

Zadatak: Pokušaj da sam nacrtaš i Predstaviš kruženje vode u Prirodi.

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

Zadatak: Pokušaj da sljedeće riječi nađeš u tabeli. Od preostalih slova idući redom dobićeš još jednu!

VODA, TEKUĆA, RIJEKA, OBLAK, LED, STAJAĆA, IZVOR, JEZERO, BARA, MOČVARA, ROSA, INJE.

I

O

B

L

A

K

A

S

O

I

T

E

K

U

Ć

A

R

Z

I

D

E

P

A

A

E

V

NJ

A

J

R

J

D

Z

O

E

A

I

V

A

O

E

R

B

A

R

A

T

V

J

A

V

NJ

R

O

S

A

E

A

R

A

V

Č

O

M

17

Odgovor: isparavanje

18

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

Velika akcija čišćenja u NP Lovćen okupila oko 250 učesnika

Očistili stazu do Trešteničkog vrha

Lovćen osiguranje čistilo Lovćen Zaposleni u kompaniji „Lovćen osiguranje” AD Podgorica organizovali su akciju čišćenja pod nazivom “Očistimo naše gore i planine” u Nacionalnom parku Lovćen.

U akciji su učestvovali ne samo zaposleni, već i članovi njihovih porodica, kao i Služba zaštite NP Lovćen.

Oko 80 učesnika akcije ovom prilikom prikupilo je oko 60 džakova otpada, koje je odmah nakon završetka akcije odvezlo Javno komunalno preduzeće Cetinje.

Najveći je doprinos najmlađih

Učesnici su prikupili 250 kesa smeća, a uklonjen je i određeni broj automobilskih guma

N

acionalni park Lovćen organizovao je veliku akciju čišćenja prostora tog parka, kao i otvaranje pješačke staze Ivanova korita – Treštenik u dužini od tri kilometra.

Akciji se priključilo oko 250 učesnika, što ovu akciju čini jednom od naj­ većih koja je organizovana u tom zaštićenom prostoru. Učesnici su prikupili 250 kesa smeća, a uklonjen je i određeni broj automobilskih gu­ma. „Namjera nam je bila da se što bolje pripremimo za predstojeću turističku

sezonu. Ovo je samo je­dna u nizu akcija na sređivanju NP Lovćen. Planirano je i organizovanje raščišćavanja i mar­kiranja još četiri staze kako bismo objedinili sve pješačke staze vrhova lovćenskog masiva“, kazao je direktor NP Lovćen Ve­ selin Živanović.

On je dodao da je u nare­ dnom periodu planirano i pošumljavanje dijela parka.

Direktor Uprave za sport prijestonice Cetinje Pe­ tar Kapisoda poručio je tokom akcije da „gdje su mladi, sport i priroda, to sigurno mora biti pozitivno“.

Čistili stazu dužine tri kilometra

„Drago mi je što se u akciju uključio veliki broj djece. Ovo je dobra najava i za dva događaja koji

će uskoro biti održani – Lovćenski planinski maraton, koji će okupiti veliki broj zaljubljenika u sport i prirodu, kao i trodnevno takmičenje u orjentiringu“, kazao je Kapisoda.

U akciji su pored zaposlenih Nacionalnog parka, učestvovali i Planinarsko društvo „Kapetan Angel“ sa Cetinja, NVO „Naša akcija“ iz Podgorice, Pri­­ j­e stonica Cetinje, JU „Lovćen-Bečići“, JKP „C­e­ tinje“, Avanturistički park, NVO Green home, ali i učenici osnovnih i srednjih škola iz Podgo­rice i Cetinja i mještani podlovćenskih sela.

Nakon čišćenja na Trešte­ nič­kom vrhu (1489 metara nadmorske visine) postavljena je kutija sa pečatom planine i knjigom utisaka.

Predstavnice JPNPCG i Ministarstva održivog razvoja i turizma na sastanku u Grčkoj

Crna Gora domaćin EUROBATS-a

C

rna Gora naredne godine biće domaćin istraživačima i naučnicima iz zemalja Evrope, bliskog Istoka i sjevera Afrike koji se bave zaštitom evropskih vrsta slijepih miševa.

Sastanak će biti organizovan najvjerovatnije u prvoj polovini 2015. godine uz podršku EUROBATS sekretarijata, Ministarstva održivog razvoja i turizma i Nacionalnih parkova Crne Gore.

Naime, radi se o Sastanku Savjetodavnog odbora koji

je zadužen za sprovođenje Akcionog plana, ali i za praćenje stanja populacija šišmiša, pravovremeno uspostavljanje mjera za rješavanje problema kada se oni pojave, kao i sprovođenje međunarodnih aktivnosti i saradnje.

Stručna saradnica za zaštitu faune u JPNPCG Ma­ rina Đurović, zajedno sa predstavnicom Ministarstva održivog razvoja i turizma Marinom Mišković Spahić, prisustvovala je 19. sastanku Savjetodavnog i 9. sastanku Stalnog

odbora koji se od 5. do 11. aprila održavao u Heraklionu u Grčkoj. Đurović je prezentovala kratak nacionalni Izvještaj o implementaciji Sporazuma o zaštiti evropskih populacija slijepih miševa.

U svom izlaganju ona je napomenula da se JPNPCG tokom 2013. fokusiralo na edukaciju, istraživanja i razvoj monitoring programa slijepih miševa u NP Skadarsko jezero kroz sprovođenje projekta “Održivo korišćenje biodiverziteta Prespanskog, Ohridskog i Skadraskog jezera” uz finansijsku podršku Njemačke Orga-

nizacije za tehničku saradnju (GIZ).

Treba napomenuti da su svi slijepi miše v i zaštićeni nacionalnim zakonodavstvom, a do sada je u Crnoj Gori otkriveno 25 vrsta.

Sprovođenje EUROBATS sporazuma koordinira Sekretarijat (EU- Prezentovan kratak nacionalni Izvještaj o implementaciji ROBATS Secre- Sporazuma o zaštiti evropskih populacija slijepih miševa tariat) smješten u Bonu u Sporazuma (Standing razuma o zaštiti evropskih Njemačkoj. Sve odluke čije Committee) odgovoran populacija slijepih miševa je sprovođenje obaveza za je za administrativna i fi- od 2010. godine, kada je države članice, donose se nansijska pitanja u razdo- donesen i Zakon o poti usvajaju na Sastancima blju između dva Sastanka vrđivanju Sporazuma o stranaka (Meeting of Par- stranaka. zaštiti slijepih miševa u ties MoP). Stalni odbor Crna Gora je stranka Spo- Evropi (EUROBATS).

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI

19

NP Durmitor

NP Lovćen

NP Biogradska gora

NP Skadarsko jezero

NP Prokletije

• U laznica (uključujući posjetu Centru za posjetioce, 3,00 eura • Za djecu do 7 godina ulaz je besplatan • U laznica za organizovane i unaprijed najavljene grupe učenika, studenata, penzionera, sindikalnih organizacija i planinarskih društava (uključujući posjetu Centru za posjetioce i edukativne staze - izuzev za djecu do 7 godina - 1,50 eura • U laznica za Centar za posjetioce 1,00 eura • Ulaznica za 3 dana - 6,00 eura • Ulaznica za 7 dana - 12,00 eura • Ulaznica za 15 dana - 20,00 eura

• Ulaznica (uključujući posjetu Centru za posjetioce), 2 eura

• Ulaznica (uključujući posjetu Centru za posjetioce), 3 eura • Za djecu do 7 godina ulaz je besplatan • U laznica za organizovane i unaprijed najavljene grupe učenika, studenata, penzionera, sindikalnih organizacija i planinarskih društava (uključujući posjetu Centru za posjetioce i edukativne staze - izuzev za djecu do 7 godina - 1,50 eura

Ulaznica (uključujući posjetu Centru za posjetioce na Vranjini i Virpazaru, tematskog centra u Rijeci Crnojevića, edukativnih staza kao i korišćenje platformi za posmatranje ptica) - izuzev za djecu do 7 godina, 4 eura

Ulaznica (uključujući posjetu Centru za posjetioce i edukativne staze - izuzev za djecu do 7 godina, 1,00 euro

Ulaznica (za stanovnike Opštine čiji se prostor nalazi u zoni NP), po osobi, za godinu, 5,00 eura.

Ako želite obići samo jedan Centar cijene ulaznica su: • za odrasle 2 eura • za organizovane školske ture 1 euro • za djecu ispod 7 godina se ne plaća

Ulaznica (za stanovnike Opštine čiji se prostor nalazi u zoni NP), po osobi, za godinu, 5,00 eura.

Centar za posjetioce Nacionalnog parka Durmitor nalazi se u Upravnoj zgradi NP, gdje se mogu dobiti sve potrebne informacije u vezi sa turističkom ponudom Parka, prirodnim i kulturnim vrijednostima, a takođe se može pogledati i kupiti film o NPCG. Tu se nalazi i Prirodnjačka zbirka, prodavnica suvenira domaće radinosti, kao i sala za prikazivanje filmova za oko 30 posjetilaca.

• Djeca do 7 godina ne plaćaju ulaz • U laznica za organizovane i unaprijed najavljene grupe učenika, studenata, penzionera, sindikalnih organizacija i planinarskih društava (uključujući posjetu Centru za posjetioce i edukativne staze - izuzev za djecu do 7 godina - 1,50 eura Posjetiocima su u Centru na raspolaganju sve informacije vezane za NP. U Centru se nalazi soba vuka - karaktersitična životinjska vrsta ovog podneblja i prirodnjačka soba sa herbarskom postavkom.

U okviru Centra radi i vodička služba koja je na raspolaganju organizovanim grupama gostiju, kao i izletnicima.

Turistima su dostupne vodičke karte sa ucrtanim pješačkim i izletničkim stazama i raznovrsnim propagandnim materijalom.

Ulaznica (za stanovnike Opštine čiji se prostor nalazi u zoni NP), po osobi, za godinu, 5,00 eura.

Ostala ponuda: • I znajmljivanje čamca na Crnom jezeru - 8,00 eura za sat vremena • U potreba sopstvenog čamca na Crnom jezeru - 5,00 eura za sat vremena • Džip safari - 20,00 eura po vozilu ,za dan • Dozvola za branje i sakupljanje šumskih plodova, gljiva, ljekovitog i aromatičnog bilja (po osobi) - 50,00 eura za godinu dana • Dozvola za branje i sakupljanje šumskih plodova, gljiva, ljekovitog i aromatičnog bilja (po osobi) - 5,00 eura za dan Kampovanje:

•

- Veliki šator - 5,00 eura za dan - Mali šator - 3,00 eura za dan - Kamp prikolica - 3,00 eura za dan Korišćenje uređenih kamp prostora - 10,00 eura za dan • Loženje vatre na posebno uređenim mjestima (u cijenu uključena potrebna količina drveta) - 5,00 eura za dan

Sportski ribolov:

Ostala ponuda:

• Iznajmljivanje čamca na Biogradskom jezeru - 8,00 eura za 1 sat • Smještaj (bungalov) - 10,00 eura za dan • Džip safari - 20,00 eura za dan • Dozvola za branje i sakupljanje šumskih plodova, gljiva, ljekovitog i aromatičnog bilja (po osobi) - 50,00 eura za godinu • Dozvola za branje i sakupljanje šumskih plodova, gljiva, ljekovitog i aromatičnog bilja (po osobi) - 5,00 eura za dan • Dnevna sportska ribolovna dozvola (Biogradsko jezero) - 20,00 eura Kampovanje

Ostale usluge:

• Iznajmljivanje bicikla - 2,00 eura po satu • Iznajmljivanje bicikla - 7,00 eura za dan • Smještaj (bungalov) - 40,00 eura za dan • Džip safari - 20,00 eura za dan • Dozvola za branje i sakupljanje šumskih plodova, gljiva, ljekovitog i aromatičnog bilja (po osobi) - 50,00 eura za godinu dana • Dozvola za branje i sakupljanje šumskih plodova, gljiva, ljekovitog i aromatičnog bilja (po osobi) - 5,00 eura za dan Kampovanje

- Veliki šator - 5,00 eura za dan - Mali šator - 3,00 eura za dan - Kamp prikolica - 10,00 eura za dan • Korišćenje uređenih kamp prostora 10,00 eura za dan • Loženje vatre na posebno uređenim mjestima (u cijenu uključena potrebna količina drveta) - 5,00 eura za dan

• D nevna sportska ribolovna dozvola (Crno jezero) - 20,00 eura • Dnevna sportska ribolovna dozvola (Rijeka Tara) - 20,00 eura

Pješačenje i planinarenje:

Splavarenje Tarom:

Izdvajamo tri staze:

• Splav - Od II logora do Radovan Luke (po splavu) 250,00 eura - Od II logor do ušća Sušice (po splavu) 300,00 eura

Staza Ivanova korita - Jezero – Bukovica - Dužina staze: 12 kilometara

tel: +382 52 36 02 28 e-mail: npdurmitor@nparkovi.me

NP Biogradska gora raspolaže Centrom za posjetioce, koji se nalazi na samoj obali Biogradskog jezera. Centar je opremljen interaktivnom prezentacijom i eksponatima koji predstavljaju prirodne i kulturne vrijednosti Parka.

Izletnici i planinari u području Parka mogu da uživaju i iskoriste dobro markirane i obilježene staze.

Kružna staza Palac - Treštenik - Šancevi – Koložun - Vjetreni Mlin - Dolovi – Palac - dužina staze: 12,7 kilometara

Ivanova korita – Majstori - Dužina staze: 4,5 kilometara e-mail: nplovcen@nparkovi.me

- Veliki šator - 5,00 eura za dan - Mali šator - 3,00 eura za dan - Kamp prikolica (Kraljevo kolo) - 10,00 eura za dan • Korišćenje uređenih kamp prostora - 10,00 eura za dan • Loženje vatre na posebno uređenim mjestima (u cijenu uključena potrebna količina drveta) - 5,00 eura za dan Krplje:

Tokom zimskih mjeseci moguće je organizovati hodanje na krpljama oko Biogradskog jezera Planinarenje:

U NP Biogradska gora postoji šest staza markiranih standardnom signalizacijom.

Po kategorizaciji stepena zahtjevnosti to su uglavnom srednje teške staze prosječne dužine 12 kilometara. Svaka staza vodi do najviših kota i jezera (Crna glava, Zekova glava, Troglava, Pešića jezero, Šiško jezero i Ursulovačko jezero). Može se iznajmiti i vodička služba.

Jedan dio najpoznatije označene planinske transferzale CT-1, određene 1987 godine, ukupne dužine 120kilometara, prelazi preko ovih prostranstava takođe. Moguće je preći put u njegovoj totalnoj dužini od 6 dana ili njegov dio koji obuhvata Planinu Bjelasicu i NP Biogradska gora za tri dana.

Edukativna staza: Cijelim obodom Biogradskog jezera pruža se edukativna staza dužine 3.3 kilometra, opremljena interaktivnim mobilijarom sa šest sa 6 interaktivnih punktova koji pružaju informacije o flori i fauni ovog područja. tel: +382 20 86 56 25 e-mail: npbiogradskagora@nparkovi.me

Ulaznica (za stanovnike Opštine čiji se prostor nalazi u zoni NP), po osobi, za godinu, 5,00 eura.

Edukativna staza Lipovik:

U toku su završni radovi na Centru za posjetioce koji se nalazi u Gusinju, na desnoj obali rijeke Dolje, na raskrsnici gdje se račvaju putevi za Alipašine izvore i prema vodopadu Grlje.

Prokletije su bogate vodom, vrelima i izvorima pitke vode, a turisti mogu obići Hridsko, Visitorsko, Ropojansko, Tatarijsko, Bjelajsko, jezerce na Vezirovoj Bradi, jezerce na Treskavcu, Koljindarsko.

Rezervati u tom parku su Hridsko jezero i Volušnica.

Cijena ulaznice na edukativnu stazu za grupne posjete iznosi 0.50 eura, po osobi.

Pješačke i biciklističke staze: Mapu sa ucrtanim stazama možete kupiti u svim Centrima NP Skadarsko jezero. Cijena mape je 4 eura. Staze su markirane i označene, pa ih posjetioci mogu sami koristiti. Nacionalni park preporučije angažovanje obučenog interpretatora.

Sportski ribolov: Cijene dozvola:

• Godišnja sportska ribolovna dozvola: 100 eura • Dnevna sportska ribolovna dozvola: 5 eura Ribolovni zabran važi za period od 15. marta do 30. maja Pored slučajeva utvrđenih zakonom, zabranjeno je vršenje ribolova: • U ribolovnim područjima (Karuč, Raduš, Vaškaut, Bjace, Sijerča i Bobovište) • U mjestima Crni žar, Pančeva oka, Omerova gorica, Manastirski vrbiš i Grmožur

Planinarenje: Najatraktivniji vrhovi za uspon su vrhovi Karanfil i Očnjak iznad doline Grbaje, kao i Rosni Vrh-Maja Rosit i Kolac-Kolata koji se penju iz sela Vusanje, sa početka doline Ropojane.

Kampovanje:

• Veliki šator - 5,00 eura na dan • Mali šator - 3,00 eura na dan • Kamp prikolica - 3,00 eura na dan • Korišćenje uređenih kamp prostora - 10,00 eura na dan

Kajaking: U organizaciji NP Skadarsko jezero, možete iznajmiti kajake na Vranjini i Virpazaru.

Ulaz za kajak u NP Skadarsko jeze­ ro: 2 eura Započeti sat: 3 eura

Posmatranje ptica: Posmatranje ptica vrši se u organizaciji NP Skadarsko jezero. Cijena posmatranja ptica uključuje prevoz (čun, brod), usluge interpretatora/vodiča i korišćenje optičkih sredstava.

• Rezervacija ture najmanje dva dana unaprijed Kampovanje: • Veliki šator - 5,00 eura na dan • Mali šator - 3,00 eura na dan • Kamp prikolica - 3,00 eura na dan • Korišćenje uređenih kamp prostora 10,00 eura na dan tel: +382 (0)20 879 103

tax: +382 (0)20 879 100 e-mail: npskadarskojezero@nparko­ vi.me

Biciklizam: Biciklisti mogu obići Alipašine izvore, atraktivnu dolinu Ropojanu, vodopad i kanjon Grlje, oko Skakavice, ali i mnoge druge turističke lokalitete.

Osim toga završetkom projekta Vrhunska biciklistička staza 3, jedne od 5 nacionalnih staza koja pokriva 6 opština sjevernog regiona Crne Gore, stvorena je osnovna tri stotine kilometara duga biciklistička ruta koja je na sjeverozapadnom uglu omeđena Mojkovcem i planinom Bjelasicom, na jugozapadu Komovima, na jugu dolinom Plava, Plavskim jezerom, Kršem Bogićevice, Hridskim jezerom i albanskom granicom, na istoku i sjeveroistoku planinom Hajlom, granicom sa Kosovom i mjestašcem Rožaje, a na sjeveru Beranama. tel: +382 67 344052 e-mail: npprokletije@nparkovi.me

Pet životinja IZ PET PARKOVA

i

NP Biogradska gora

Srna (Capreolus capreolus)

Srna je autohtona vrsta papkara, izuzetno lijepe i skladne građe tijela. Prilagodljiva je i nastanjuje veliki broj različitih staništa. Njeno stanište su rubni djelovi mješovitih šuma uz široke livade. Srna je vrlo adaptivna, pa se u nekim djelovima može vidjeti i sasvim blizu naselja i uz granice puteva. Po načinu života i ponašanju, srna je pretežno dnevna životinja i najviše se kreće popodne i tokom večernjih sati.

KORISNE INFORMACIJE Nacionalni park Durmitor

NP Durmitor

Ul. Jovana Cvijića Žabljak Tel:

Suri orao (Aquila chrysaetos)

+382 52 360 228

Suri orao je najrasprostranjeniji orao, a ujedno i najveći u svom rodu. Usamljena ptica planinskih vrleti, koja se obično ne oglašava. Živi u planinama i brdima koji su rijetko naseljeni ljudima, po nepristupačnim vrletima, klisurama i krševima. Gnijezdi se na liticama i u klisurama prilično male nadmorske visine (200m) do najviših planinskih grebena. Najveći dio dana provodi u letu, penjući se s lakoćom i do 3. 000 metara od zemlje. Obično lovi tako što u niskom letu podrobno pretražuje teren i napada brzo hvatajući ili udarajući plijen kandžama.

Tel/ fax: +382 52 361 346 npdurmitor@nparkovi.me NP Biogradska gora Ul. Buda Tomovića b.b.

Kolašin Tel:

+382 20 865 625

npbiogradskagora@nparkovi.me NP Lovćen Ivanova korita nplovcen@nparkovi.me Tel:

+382 67 344 496

NP Skadarsko jezero Vranjina b.b.

Tel:

+382 20 879 100

npskadarskojezero@nparkovi.me NP Prokletije Tel:

+382 67 344 052

npprokletije@nparkovi.me

PRIJAVI: O s n o v n a f u n kc i j a Službe zaštite u nacionalnim parkovima je da zaštiti prirodna dobra i održi unutrašnji red.

Pozivamo vas da prijavite sve nepravilnosti i nezakonite radnje koje primijetite u crnogorskim nacionalnim parkovima na brojeve telefona Službi zaštite.

Nacionalni park Durmitor: 067 344 237

Prilikom planinarenja u Nacionalnim parkovima Crne Gore možete naići na različite životinjske i biljne vrste, takav slučaj bio je i sa italijanskim planinarom

Veličanstven pogled na krdo divokoza

I

Činjenica da divokoze vole mir i napuštaju uznemirena staništa govori o veličanstvenosti fotografije koju je napravio Gargitter.

Divokoza je najkarakterističniji sisar visokoplaninskih pašnjaka i kamenjara koja pripada porodici goveda i u Crnoj Gori je najbrojnija u nacionalnom parku Durmitor.

Ova vrsta jedan je i od zaštitnih znakova NP Durmitor.

Divokozin tjelesni prikaz odaje maksimalnu prilagođenost životu na izrazito teškim terenima. Čvrsta i snažna građa daje joj veliku okretnost, gipkost, elastičnost i gracioznost pokreta. Ljetnja dlaka je svijetlo smeđa, pri čemu se od zatiljka duž leđa pruža po prst široka pruga mrko kestenjaste boje.

U NP Durmitor monitoringom je utvrđeno, da se radi o vitalnoj i stabilnoj populaciji koja ima blagi trend rasta.

IMPRESUM:

Nacionalni park Skadarsko jezero: dežurni smjene 067 344 356 šef Službe zaštite: 067 342 899 Nacionalni park Prokletije: 067 344 052

Štampa: Studio Mouse total graphic center

Nacionalni park Lovćen: 067 344 496

Vuk (Canis lupus)

Građom tijela vuk je prilagođen trčanju.

Ima snažno, mišićavo i vitko tijelo, mišićav vrat, izduženu glavu sa snažnim čeljustima i jake, visoke noge sa malim šapama.

Na zadnjim nogama imaju po četiri potpuno razvijena prsta, a na prednjim pet. Snažne kandže ne mogu uvući u šape, pa su one tupe. Rep im nije dugačak, a često je obrastao čupavom dlakom. Žive u čoporu, u kojem je osnova dominantni par, koji ih vodi. Teritorijalna je vrsta, koja se striktno drži utvrđenih granica teritorije čopora.

talijanski planinar Helmut Gargitter prilikom uspona naišao je na krdo divokoza u Nacionalnom parku Durmitor, a taj važan momenat zabilježio NP Skadarsko jezero je foto aparatom. Krdo je fotografisano krajem marta.

CRNOGORSKI NACIONALNI PARKOVI Direktor: Zoran Mrdak Urednice: Marijana Džaković i Milica Novaković Fotografije: Arhiva NPCG Adresa: Trg Vojvode Bećir bega Osmanagića 16, 81 000 Podgorica tel: + 382 (0)20 601 015 fax: + 382 (0)20 601 016 www.nparkovi.me e-mail:npcg@nparkovi.me https://www.facebook.com/Nparkovi?ref=hl http://www.youtube.com/channel/UC4EWG_4OQ0_qDY8oIKyuljA

Nacionalni park Biogradska gora: 067 344 232

NP Lovćen

Bjelobrada čigra (Chlidonias hybrid)

Najdopadljiviji stanovnici Skadarskog jezera. Privlače pažnju svojim aerodinamičnim tijelom koje omogućava atraktivni vratolomni let i spektakularno poniranje glavom.

Bjelobrada čigra je mala, zdepasta močvarica dužine 23-25 centimetara, rasponom krila oko 75 centimetara i sa blago viljuškastim repom.

Naseljava močvare, jezera i plitke, nezagađene slatkovodne sisteme.

Bjelobrade čigre pojavlju se na Skadarskom jezeru krajem aprila, ali početak gniježđenja zavisi od vodostaja jezera i vremenskih prilika.

NP Prokletije

Mrki medvjed (Ursus arctos)

Mrki medvjed je najveći sisar na prostoru Crne Gore.

Obično naseljava šumske zajednice na velikim teritorijama, izbjegavajući ljude i krećući se uglavnom preko noći, pa se generalno rijetko viđa. Zbog toga se prisustvo medvjeda može registrovati po tragovima koje ostavlja tokom svoje aktivnosti. Ne spava pravi zimski san, lako se može probuditi. Prosječna masa odraslih jedinki je 100 - 150 kilograma.