SLOBODNA BOSNA br. 834 by Amaha Ya

EKSKLUZIVNO: ZA[TI]ENI SVJEDOK PROTIV DARKA ELEZA ZA SB

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

A JA DR@AVE

RASPROD JESENJA AKCIJSK A

, I V R P O M IDE E [ I V O M E J A D

www.slobodna-bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornica

dnevnih vijesti u bIh www.slobodna bosna.ba

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd

1.11.2012

1:22

Page 3

SADR@AJ

www.slobodna-bosna.ba birao sekretar, svom anga`manu u Francuskoj i perspektivi bh. ko{arke

20 EKSKLUZIVNA ISPOVIJEST ZA[TI]ENOG SVJEDOKA

60 REVOLUCIJA IZNUTRA Tahrir, Trg slobode

Kako je ubijao Darko Elez Klju~ni svjedok-pokajnik TU@ITELJSTVA BiH u istrazi protiv DARKA ELEZA, jedan od visokorangiranih ~lanova njegove zlo~ina~ke organizacije koja je razbijena prije mjesec i pol dana u policijskoj operaciji kodnog naziva LUTKA, u ekskluzivnom razgovoru za SB otkriva kako su izvedene plja~ke nov~anih po{iljki Privredne banke Sarajevo i Pavlovi} banke, ko je za sebe uzeo najvi{e para, kakva je uloga 52 biv{e misice Slobodanke Bobe To{i} u sukobu kumova Eleza i \or|a @drale, i za{to je molio Milorada Ulemeka Legiju da za{titi Eleza u beogradskom zatvoru

36 BALKANSKA STRUJNA MAFIJA POD ISTRAGOM

Italijanski reditelj STEFANO SAVONA (43) boravio je ovih dana u Sarajevu, gdje je u organizaciji Centra “Andre Malraux“ prikazan njegov dokumentarni film “TAHRIR, TRG SLOBODE“; za “SB“ Savona govori o burnim doga|ajima s po~etka 2011. godine, koji su zauvijek promijenili `ivote miliona Egip}ana, osvajanju slobode i Egiptu nakon zavr{etka diktature...

POVODOM 20. GODI[NJICE PEN CENTRA U BiH Gostovanje Dubravke Ugre{i} Knji`evnica DUBRAVKA UGRE[I] gostovala je u Sarajevu, a nekolika dana prije toga, ova eminentna autorica je za svoje eseje o vladavini amaterizma “Karaoke-kultura” dobila presti`nu nagradu “Jean Amery”; za “SB” Dubravka Ugre{i} obja{njava po ~emu su komunizam i kapitalizam jednaki, za{to je budu}nost knji`evnosti neizvjesna, te upozorava na epidemiju op}e amnezije od koje pate i stari i mladi

Hamovi} i Lazarevi} pod visokim naponom

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI]

Srbijanska vlast odlu~na je da demontira energetsku hobotnicu Vuka Hamovi}a i Vojina Lazarevi}a koja je vi{e od decenije harala na Balkanu; na{ list otkriva mahinacije koje je ovaj dvojac posljednjih godina provodio u BiH i Srbiji, te ko je sve bio dio njihovog kriminalnog klana

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI]

56 EKSKLUZIVNO Roman Kin|etovog prijatelja

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]

48 IZME\U OBRU^A Francusko-bosanska veza Iako je va`io za glavnog favorita, Sarajlija GORAN RADONJI] (61), nekada{nji ugledni ko{arka{ki sudija, direktor u francuskom Ko{arka{kom savezu, nije izabran za generalnog sekretara FIBA-e, krovne ko{arka{ke asocijacije; u razgovoru za SB Radonji} je otvoreno pri~ao o tome {ta se de{avalo na sjednici na kojoj se 1.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

Nekada{nji igra~ REAL MADRIDA, jedan od najboljih evropskih ko{arka{a svih vremena JUAN ANTONIO CORBALAN (58) protekle je nedjelje u Madridu promovirao svoj roman “Conversaciones con Mirza“; u svojim “Razgovorima sa Mirzom“ jedan od najboljih prijatelja MIRZE DELIBA[I]A kroz mje{avinu fikcije i stvarnosti pri~a o svom prijateljstvu sa najve}im sporta{em BiH svih vremena

Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

1.11.2012

1:19

Page 4

MINI MARKET STO GINEKOLOGA, KILAVA DJECA

Sebija Izetbegovi} u pohodu na nove i jo{ vi{e medicinskozdravstvene funkcije Stru~ni i profesionalni kadrovi u zdravstvu, kao i u svim drugim oblastima, morali su ustuknuti pred najezdom svojih manje stru~nih, ali politi~ki podobnih i za{ti}enih kolega. Konkretno, rije~ je o Sebiji Seki Izetbegovi}, supruzi Bakira Izetbegovi}a, ~lana Predsjedni{tva BiH i potpredsjednika SDA. Naime, Sebija Izetbegovi} Medicinski fakultet u Sarajevu, nakon skoro pune decenije temeljitog studiranja, zavr{ila je 1989. godine sa prosje~nom ocjenom 7,3. Nakon zavr{enog studija jedno vrijeme je volontirala na Klinici za plasti~nu hirurgiju, da bi kasnije kao specijalizant bila primljena na Kliniku za ginekologiju i aku{erstvo. Kao prili~no netalentovanu i samim tim neperspektivnu lije~nicu (predmet Ginekologija polo`ila je ocjenom sedam) Sebiju Izetbegovi} zati~e rat, nakon ~ega se u pratnji supruga Bakira, seli u susjednu Hrvatsku. U Hrvatskoj joj napredovanje u struci osigurava poznati ginekolog Foto: Mario Ili~i} Sebija Sebija Seka Seka Izetbegovi} Izetbegovi} ii Bakir Bakir Izetbegovi} Izetbegovi}

VAL OTKAZA ZAHVATIO REPUBLIKU SRPSKU

Željeznice RS otpuštaju nekoliko stotina radnika, Šume RS i Pošte RS također planiraju dijeliti otkaze

MASOVNA MASOVNA OTPU[TANJA OTPU[TANJA

U U @eljeznicama @eljeznicama RS RS bit bit }e }e otpu{teno otpu{teno 600 600 radnika radnika koji koji su su progla{eni progla{eni tehnolo{kim tehnolo{kim vi{kom, vi{kom, mada mada se se vjeruje vjeruje da da je je ovo ovo minimalan minimalan broj broj koji koji se se samo samo prikazuje prikazuje javnosti javnosti

Val otkaza koji ve} dugo najavljujemo kona~no je postao i zvani~an. Prvi su vi{ak radnika priznale @eljeznice RS, a o~ekuje se da to za njima urade i [ume RS, te Po{te RS, sve javna preduze}a okvalifikovana kao gubita{i. Kako se za sada javno najavljuje, u @eljeznicama RS bit }e otpu{teno 600 radnika koji su progla{eni tehnolo{kim vi{kom, mada prognosti~ari “katastrofa” vjeruju da je ovo minimalan broj koji se samo prikazuje javnosti. Cifre variraji od tisu}u do dvije tisu}e radnika koji }e se na}i na ulici u cilju “retsruktuiranja preduze}a” koje je odobrila Vlada RS. Prema planu sistematizacije, koji je premijeru RS Aleksandru Dòmbi}u predstavila uprava @eljeznica RS, najvi{e otkaza o~ekuje se u sektoru ra~unovodstva gdje }e biti otpu{teno 200 radnika, a na poslu }e ostati njih dvadesetak. Zbog nerentabilnog poslovanja i brojnih afera koje godinama unazad uni{tavaju “@eljeznice RS” ovo preduze}e je posljednjih nekoliko godina preìvljavalo isklju~ivo zahvaljuju}i milionskim dotacijama iz budèta RS, naj~e{}e pritiskom na Vladu kroz {trajkove. Vlada RS je u februaru poslije {trajka “@eljeznicama” uplatila 2,4 miliona maraka pomo}i pored redovne isplate granta iz budèta koji iznosi 25 miliona maraka. U junu su zaposleni u “@eljeznicama” ponovo {trajkovali poslije ~ega im je Vlada uplatila

jo{ pet miliona maraka. Osim toga preduze}e je dobilo i garancije za kreditno zaduènje u iznosu od oko 16 miliona maraka. Takvo stanje je, me|utim, dugoro~no neizdrìvo i zbog toga su za “@eljeznice RS” ostala samo dva puta - ste~aj ili reorganizacija i smanjenje broja zaposlenih i tro{kova. U “@eljeznicama RS” trenutno radi oko 3.640 radnika me|u kojima su desetine direktora. “@eljeznice RS” u odnosu na sli~na preduze}a u zemljama EU po kilometru pruge imaju pet puta vi{e zaposlenih. Osim smanjenja broja zaposlenih reorganizacijom je predvi|eno i ukidanje brojnih naknada za zaposlene. Reorganizaciju poslovanja “@eljeznica RS” podrào je i Sindikat saobra}ajno-transportne djelatnosti. Ukupan minus “@eljeznica RS” na kraju 2010. iznosio je 167,2 miliona maraka. Preduze}e ima i dugoro~na zaduènja koja iznose oko 72 miliona i kratkoro~ne obaveze u iznosu od oko 87 miliona maraka. Gubitak preduze}a koji se godinama gomilao samo je 70 miliona manji od ukupne vrijednosti kapitala. Jo{ se ne zna da li je ovo dio iz pisma namjere koje su entitetske vlade poslale kako bi dobile kredit Svjetske banke i zaduìle se preko grla, ali izvjesno je samo jedno: vlasti ovog bh. entiteta samo su ~ekale da pro|u lokalkni izbori, a ovo je samo po~etak. (N. Dikli}) SLOBODNA BOSNA I 1.11.2012.

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

1.11.2012

1:19

Page 5

MINI MARKET FOTO NEDJELJE

MILUTIN STOJ^EVI]

Brzopotezna turneja kroz zemlje bivše Jugoslavije

KRIMINAL U TEORIJI I PRAKSI

Hilary Hilary Clinton Clinton ii Catherine Catherine Ashton Ashton sa sa ~lanovima ~lanovima Predsjedni{tva Predsjedni{tva BiH BiH

Hilary Clinton

Sastanak ameri~ke i bh. delegacije

1.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

Asim Kurjak, kojeg je na po~etku rata njen svekar Alija Izetbegovi} imenovao prvim ambasadorom BiH u Hrvatskoj. Pred kraj rata Sebija Izetbegovi} je specijalizirala ginekolo{ke nauke i vratila se u oslobo|eno Sarajevo na Ginekolo{koaku{ersku kliniku. Slijedi magisterij, a odmah potom i doktorat, da bi 2008. godine dobila i zvanje profesora. Osim napretka u akademskom, impresivan je i njen napredak na profesionalnom planu. Naime, Sebija Seka Izetbegovi} direktorica je ginekolo{ko-aku{erskih disciplina, {efica je Klinike za ginekologiju i aku{erstvo, ~lanica je Upravnog odbora Klini~kog centra Univerziteta Sarajevo, a predsjednica je i Udru`enja ginekologa FBiH. (M.F.)

Federalna policija zapo~ela istragu na sarajevskom Fakultetu za kriminalistiku Inspektori Federalne uprave policije (FUP) izuzeli su pro{log tjedna po nalogu Kantonalnog suda u Sarajevu financijsku dokumentaciju sarajevskog Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije. Istraga je, kako nezvani~no doznajemo, pokrenuta nakon {to je jedan profesor Kantonalnom tu`iteljstvu u Sarajevu prijavio brojne nezakonitosti u radu svojih kolega, posebice prilikom upisa i {kolovanja studenata s Kosova. I mada }e se na rezultate istrage jo{ pri~ekati, nezvani~no doznajemo kako je ve} otkriveno da su studenti sa Kosova za godinu studija pla}ali oko 2.500 eura, koliko ina~e iznose tro{kovi postdiplomskog {kolovanja. Istra`uju se i enormno visoka mjese~na primanja dugogodi{njeg dekana Fakulteta za kriminalistiku Rame Masle{e, koja su znala prelaziti i 20.000 KM, premda njegova redovna pla}a iznosi oko 4.000 maraka?! (S.M.)

Iluzije:Iluzije.qxd

1.11.2012

3:05

Page 6

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

RAZGRADNJA DR@AVE: BOLJE MANJE, A JO[ BOLJE NIKAKO Pi{e: SENAD AVDI]

Milorad Dodik je u pregovorima sa Lagumdžijom i njegovim ključnim suradnicima pristupio vrlo pažljivo, analitički i temeljito ciljao tamo gdje i šta koga sa druge strane pregovaračkog stola najviše žulja, svrbi, tangira, frustrira. A vrh SDP-a nije ništa drugo nego prosti zbir priprostih, samoživih klijentelističkih individua i njihovih krajnje privatnih, a krupnih, “sitnosopstveničkih“ interesa

oè biti da je duh, bit sporazuma koji su potpisali lideri dvije navodno socijaldemokratske stranke, Zlatko Lagumdìja i Milorad Dodik, najbolje sadràn u kobajagi ~inovni~ki sro~enoj floskuli, naoko praznoj, ali su{tinski presudnoj re~enici iz zajedni~kog kominikea: onoj u kojoj se konstatira kako su se “dvije stranke sloìle da je potrebno ja~anje koordinacije entiteta sa dràvom“. Kakva dràva, kakvi bakra~i, dràve }e biti onoliko koliko je entiteti “iskoordiniraju“, odnosno koliko se dogovore Lagumdìja i Dodik. Dok nastaje ovaj tekst, nisu svi detalji iz ovoga sporazuma bjelodani, ali generalno se ~ini da su se dvojica autoritarnih socijaldemokratskih oligarha, kao ljudi i kao biv{i komunisti, o dràvnim prerogativima i prioritetima, to jest o njihovoj razumnoj redukciji, dogovorila po modelu Vladimira Ilji~a Lenjina - bolje manje, a bolje. Milorad Dodik je u pregovorima sa Lagumdìjom i njegovim klju~nim suradnicima pristupio vrlo pa`ljivo,

pitanje strate{ke naravi, za Lidiju Kora} stvar osobne frustracije i osvete. Nije Lidija Kora} li{ena strate{kih javno-privatnih resentimana ni prema Visokom sudskom i tuìteljskom vije}u BiH: ve} mjesecima tamo se razmatraju (a zapravo kisele) prijave protiv njene sestre, tuìteljice Tuìteljstva BiH Vesne Budimir koju se tereti da je bezo~no za ozbiljnu koli~inu para ojadila ve}i broj osoba... Tu`no je bilo na jednoj televiziji gledati Mirzu Ku{ljugi}a, ~lana najuèg rukovodstva SDP-a BiH i “eksperta-pregovara~a“, kako obja{njava i interpretira svrsishodnost sporazuma postignutog sa Miloradom Dodikom. Ovaj biv{i ambasador BiH u Sjedinjenim Ameri~kim Dràvama, vrlo uspje{an, op}e je mi{ljenje, naàlost, ne vidi dalje od (“Elektropre“)nosa; njegov je politi~ki obzor limitiran onim {to se u psiho-sociolo{koj teoriji zove “kretenizam specijalizacije“. Za Ku{ljugi}a je struja isto ono {to su za Fikreta Abdi}a (bili) pili}i,

Dodik je ta~no znao bolne ta~ke pregovara~a analiti~ki i temeljito ciljao tamo gdje i {ta koga sa druge strane pregovara~kog stola najvi{e ùlja, svrbi, tangira, frustrira. A vrh SDP-a nije ni{ta drugo nego prosti zbir priprostih, samoìvih klijentelisti~kih individua i njihovih krajnje privatnih, a krupnih, “sitnosopstveni~kih“ interesa. I tako je, prema privatnim “paljenjima“, Dodik odabirao, odnosno nametao teme za koje je unaprijed znao, ili morao znati, da }e se “partneri“ glatko (zlatko) bez ostatka sloìti...

idiju Kora}, potpredsjednicu SDP-a BiH i najve}eg pravnog autoriteta u Lagumd`ijinom amaterskovoluntaristi~kom bliskom okru`enju, nikada ne}e popustiti vatrena srd`ba i osvetoljubivi nagon prema Centralnoj izbornoj komisiji BiH. Da nije bilo CIK-a koji ju je prije dvije i pol godine suspendirao uslijed sukoba interesa, ve} bi dvije godine gospo|a Kora} bila veleposlanica BiH u Briselu i ne bi morala u astronomski skupim ~izmama paziti na svaki korak da ne ugazi u blato po vukojebinama tipa Aleksandrovca, Kalesije, DobojIstoka. Razvla{}ivanje Centralne izborne za Dodika je

brojleri, pernate ìvotinje; generalno, neutralna djelatnost, koju je nu`no osloboditi od politike. I na te i takve je tokom pregovora sa SDP-om tipovao i ra~unao Dodik, kao {to je JNA (ispravno) ra~unala na Abdi}a kojem je decenijama osigurala ekskluzivna, monopolska prava da snabdijeva milionsku armiju vojnih obeznika svojim slatkim velikokladu{kim programom. I tako dolazimo do najva`nijeg, najpodmuklijeg dijela sporazuma dviju stranaka: suglasnosti dvojice “vje~itih rivala“, strana~kih dinosaurusa, Milorada Dodika i Zlatka Lagumdìje, da se u “strukturalnom dijalogu“, a zapravo u me|ustrana~koj i me|uentitetskoj “bilaterali“ promijeni na~in izbora i imenovanja entitetskih tuìtelja; tako {to }e se bitno ograni~iti svemo} Visokog sudskog i tuìteljskog vije}a BiH. Ideja bi, da kojim slu~ajem nije politi~ki motivirana, a jeste, ve} da je sadràvala minumum principijelnosti, dosljednosti, imala legitimitet. Visoko sudsko i tuìteljsko vije}e BiH ve} godinama funkcionira, starinskim jezikom re~eno, kao “otu|eni centar mo}i“. Ne postoje elementarni demokratski kontrolni mehanizmi kojima bi se VSTV uokvirio u ustavnopravni SLOBODNA BOSNA I 1.11.2012.

Iluzije:Iluzije.qxd

1.11.2012

3:05

Page 7

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

REKONSTRUKCIJA, REKONSTRUKCIJA, DESTRUKCIJA, DESTRUKCIJA, ILI ILI REFORMA REFORMA

Visoko Visoko sudsko sudsko ii tuìteljsko tuìteljsko vije}e vije}e BiH BiH sporno sporno je je po po vi{e vi{e osnova, osnova, samo samo nije nije upitno upitno iz iz razloga razloga koji koji pokre}u pokre}u Milorada Milorada Dodika Dodika ii Zlatka Zlatka Lagumdìju Lagumdìju

poredak Bosne i Hercegovine. Ako je ta~no, a mediji tvrde da jeste, da je upra`njeno mjesto glavnog dràvnog tuìtelja rezervirano za Gorana Salihovi}a, predsjednika Op}inskog suda u Sarajevu, tada je to prvorazredni skandal. Salihovi} u svojoj skromnoj karijeri nikada nije bio tuìtelj, bavio se nekim sitnim parni~nim zajebancijama po Tuzli i okolini, prije nego {to ga je zavi~ajna pravosudna zajednica dovela da poklopi najve}i op}inski sud u dràvi. Salihovi} je, navodno, miljenik doma}ih i me|unarodnih hoh{taplera, koji kontroliraju VSTV. To je ozbiljan alarm da se odozdo pa do vrha pretrese rad VSTV-a.

e moè se olako pre}i preko ~injenice, treba je permanentno problematizirati, da je Disciplinska komisija VSTV-a pomazila dràvnog tuìtelja Olega âvku ka`njavaju}i ga simboli~nom nov~anom kaznom za fakinski, nevjerojatan, ka`njiv “propust“: hakiranje svojeg {efa, biv{eg glavnog tuìtelja Milorada Bara{ina. Ni to {to se predsjednik Disciplinske komisije VSTV-a Arben Murtezi} prethodno dokazivao kao radnik osiguranja

potvr|uje, ili ne potvr|uje Hrvatski sabor. Baji}u se posre}ilo da su Ra~anova, Sanaderova, Kosorkina i prije ga ~etiri Vlade Hrvatske (R mjesec dana Milanovi}eva) predloìle a njihove saborske ve}ine (re)izabrale. Glavni dràvni tuìtelj u Hrvatskoj sam bira svoje temeljne suradnike, ùpanijske i op}inske ~elne ljude, sve ostalo je, preko devedeset posto kadrovskih rje{enja, u rukama tamo{njeg Dràvnog sudbenog i Dràvnog odvjetni~kog vije}a u kojima ne sjede strana~ki namje{tenici, ve} autoriteti iz razli~itih oblasti, predstavnici civilnog dru{tva, akademske zajednice, nevladini aktivisti. I Dodik i Lagumdìja su, da su namjeravali biti vjerodostojni, prije nego {to su u{li u dràvni aran`man sa ciljem potkopavanja dràve, svom entitetu mogli osigurati vladavinu prava. Nisu to u~inili, naprotiv. Kada je prije tri godine “me~ka zaigrala pred vratima“ Dodiku zbog kiriminala u izgradnji zgrade Vlade RS-a, a Lagumdìji usljed nesumnjivog prisustva u aferi “reket“, uglas su i jedan i drugi vrisnuli da ne priznaju Tuìteljstvo i Sud BiH.

a~a iz SDP-a, Lagumdìje, Ku{ljugi}a i Lidije Kora} ameri~ke ambasade u Sarajevu ne smije ostati neproblematizirano. Nisu se, me|utim, Dodik i Lagumdìja sloìli, usaglasili oko nu`nosti da se VSTV pro~isti, provjetri, uljudi, profesionalizira, depolitizira, oslobodi utjecaja doma}ih i me|unarodnih probisvijeta, kalkulanata, privede “k poznaniju prava, {to je ljudska du`nost najsvetija“ (Njego{): zajedni~ki su zaklju~ili da ga treba razvlastiti, entitetski ras~ere~iti, strana~ki podjarmiti.

ogovor Lagumdìje i Dodika temeljem kojeg }e ubudu}e entitetske tuìtelje birati entitetski parlamenti, blagogoljivo, sa visine, ekspertski obrazlaè, opet, Lidija Kora}, pravni partijski autoritet SDP-a BiH: “to je uskla|eno sa europskom praksom“, tvrdi. Predratna pravna referentica u Republi~kom MUP-u BiH od svih europskih dràva izdvaja “susjednu Hrvatsku“ (koja jo{ nije ~lanica EU, ali }e biti sredinom naredne godine), veli da su pravne ste~evine Hrvatske ne{to na {to se BiH treba referirati i ravnati se prema njima. Naravno, sve je pogre{no, krivo pro~itano, ako je pro~itano uop}e: hrvatskog glavnog dràvnog tuìtelja, na toj du`nosti je ve} ~etvrti mandat gospodin Mladen Baji}, predlaè Vlada Republike Hrvatske, provjerava saborski odbor za pravosu|e, pa nakon izvije{}a o ~etvorogodi{njem radu 1.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

Tuìteljstvo Srbije raspetljava sedmicama plja~ku tamo{nje “Agrobanke“, prati puteve novca, od kojih je jedan vodio u Banju Luku, direktno u kabinete Dodikovih ministara. Tuìteljstvo [vicarske pohapsilo je i saslu{alo posljednjih dana pogolem broj ljudi umije{anih u plja~ku Bo{nja~kog instituta u Zürichu i dosta indicija ukazuje da Lagumdìjino maslo u toj ogromnoj plja~ki nije za ramazana.

ojoj }e adresi u Banjoj Luci srpsko Tuìteljstvo iz Beograda proslijediti zahtjev za provo|enje istrage protiv Milorada Dodika ili nekog njegovog ministra? Nekom tuìtelju kojeg Dodikova ve}ina u Skup{tini Srpske imenuje. Lagumdìja je ve} dvije godine poku{avao, ali nije uspio, staviti pod strana~ku/li~nu kontrolu policiju i na kraju prividno odustao. Zapravo, shvatio je da su policiji svezane ruke: tuìteljstva su ta koja vode glavnu rije~, ho}e li policija postupiti ovako, ili onako, ili ne}e uop}e postupati. Entitetsko tuìteljstvo, koje je strana~ki birano, bez problema i profesionalnih obzira moè pocijepati sve {to {vicarski tuìtelji prikupe i po{alju u vezi sa plja~kom imovine Adila Zulfikarpa{i}a... To se zove “ja~anje koordinacije entiteta sa dràvom“. Koja }e po marksisti~kim predvi|anjima kad-tad ionako morati odumrijeti. 7

Iluzije:Iluzije.qxd

31.10.2012

23:59

Page 8

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 25. OKTOBAR Cijeli dan se oporavljam od sino}njeg besmislenog, netrijeznog, potpuno nepotrebnog, iznu|enog razgovora s biznismenom HARISOM ABDURAHMANOVI]EM, koji ve} danima, nakon objavljenog teksta u na{em listu o pusto{i koju je ostavio iza sebe nakon {to je privatizirao tuzlansku DITU, rukama i nogama kopa da “Slobodnoj Bosni“ predo~i i svoju istinu. Kao da je u cijeloj toj u`asnoj, socijalno i ekonomskoj razornoj njegovoj avanturi bitna “SB“! Ako Abdurahmanovi} u deseti dio svoje istine koju je meni sino} podastirao ubijedi 250 radnika DITE koji }e sutra{nji Bajram do~ekati uz logorsku vatru u krugu fabrike, spreman sam ga krka~e odnijeti u Tuzlu!

PETAK, 26. OKTOBAR BAKIR IZETBEGOVI] je u Podgorici preporu~io liderima tamo{nje Bo{nja~ke stranke da u formiranju budu}e vlasti idu u paketu sa koalicijom stranaka okupljenih oko MILA \UKANOVI]A. Hitro je na ovaj poziv reagirao tzv. prosrpski blok u Crnoj Gori, saop}enjem svog medijski najeksponiranijeg politi~ara, NEBOJ[E MEDOJEVI]A, koji je osudio Izetbegovi}evo “mije{anje u unutra{nje stvari Crne Gore“. Crnogorskim Bo{njacima je poru~eno da }e se, naprave li koaliciju sa \ukanovi}evim blokom, ubudu}e njihove “dàmije i mesdìdi graditi parama od trgovine droge“. Prvi dio kritike na Izetbegovi}ev ra~un nije uop}e sporan: cini~no je da bilo koji politi~ar iz Bosne i Hercegovine, ~ak i da je u ovoj zemlji sve potaman, a nije ni nalik tome, sugerira i soli pamet gra|anima druge dràve. A to ho}e li se dàmije i mesdìdi ubudu}e graditi prljavim novcem od droge, tek treba vidjeti. Prije toga bi, {to re~e jedan moj poznanik iz Crne Gore, lideri prosrpske opozicije u ovoj dràvi trebali istraìti i objasniti kakvo}u, boju i porijeklo novca kojim su dàmije i mesdìdi ’90-ih godina bili sravnjivani sa zemljom?

Parlamenta BiH, dok ~ekamo snimanje emisije Reflex na OBN-u, zapodjenuo je pri~u u svom kolegi iz skup{tinskih klupa, mom starom znancu [EMSUDINU MEHMEDOVI]U. Znam ja na {ta cilja lukavi, bistri Ognjen i {ta o~ekuje od mene da ~uje: pikanterije o [emsinom trenutnom bra~nom statusu. Me|utim, oprezan sam i ja, ne dam se na tanak led navu}i. Takve se stvari, nacionalno delikatne, ne iznose pred predstavnicima drugog naroda, pogotovo drugog entiteta - o takvim se stvarima pi{e; samo da jo{ neke sitne detalje provjerim(o)!

PONEDJELJAK, 29. OKTOBAR Prije nekoliko godina gledao sam dokumentarac u kojem se govorilo o tome kako se nadijevaju imena olujama, tornadima, nebeskim ~udima koja ru{e zemaljski svijet. Bilo je to u vrijeme kada je uragan nazvan Katarina, uz ogromno ljudsko stradanje i nesre}u satrao kolijevku jazza New Orleans. Za{to “Katarina“, obja{njavali su smisao i vezu toga ènskog imena sa uraganom-masovnim ubojicom. @enske udruge su jedno vrijeme energi~no protestirale protiv nasilja meteorologa koji su isklju~ivo ènskim imenima krstili, {to bi rekao Toma Zdravkovi}, “i orkane i tornada“. Bilo je tu posla i za nau~nikeonomasti~are da i oni iz stru~nog ugla kriti~ki ra{~lane takvu praksu. Kada su najnoviji razorni uragan prije petnaestak dana, jo{ dok se “zagrijavao“ na Karibima, meteorolozi nazvali “Sandy“, najavlju}i ogroman potencijal kojim on prijeti isto~nim dijelovima Sjedinjenih Ameri~kih Dràva, odmah sam se sjetio

~etiri godine umrla u 98. godini u svom stanu u kojem je desetlje}ima proricala sudbinu prkose}i policiji. Stan je, treba li uop}e re}i, smje{ten u New Jarseyju, koji je danas pretrpio stravi~nu uragansku kataklizmu...

UTORAK, 30. OKTOBAR Čitav sat vremena sino} su na televiziji lideri Stranke demokratske akcije i Hrvatske demokratske zajednice SULEJMAN TIHI] i DRAGAN ČOVI] potro{ili u dokazivanju i potkazivanju ko je koga (prvi) prevario, iznevjerio, izdao, ko je prvi po~eo tikve saditi sa Lagumdìjinim |avolsko-vraìjim socijaldemokratama. Čovi} i Tihi} suglasili su se tek oko jednoga: da je aktualna Vlada Federacije u dvogodi{njem slobodnom padu, da ne moè odlu~ivati ni o ~emu bitnome, da se bavi uglavnom proto~nim, tehni~kim marginalijama, te da se ne vidi, niti naslu}uje kako bi se i kada to moglo promijeniti. Čovi} zahtijeva, i to je, o~ito, bit svega, da se hrvatska javna poduze}a u Federaciji otmu uzurpatorima, Lijanovi}ima i HSP-ovcima, i vrate Hrvatskoj demokratskoj zajednici; Tihi} ne}e bez velikog jada javne firme koje je krvavo stekla SDA prepustiti nezaja`ljivom Fahrudinu Radon~i}u. Kako bi se, ukratko, u tri rije~i mogla okvalificirati trenutna situacija u Federaciji BiH? Recimo i ovako: ZIJAN U PRIČUVI!

SRIJEDA, 31. OKTOBAR Dvadeset i jedna godina je pro{la otkako smo, vi{e se ne mogu do kraja sjetiti ni kako, samo znam za{to, od{tampali prvi broj “Slobodne Bosne“. Ih da su mi sad one godine i ova pamet, ja bih bio... STARMALI!

SUBOTA, 27. OKTOBAR “Kad Dèko zabije gol, to je ko pola Bajrama“, kaè na rastanku od funkcije reisu-l-uleme MUSTAFA efendija CERI]. Danas na utakmici Manchester City Swansea Dèko uop}e nije ulazio u igru, pa ipak je City nekako golom Teveza pobijedio. “Pobijediti bez Dèke na Bajram, to mi je kao da sam vidio pola Gospe u Me|ugorju“, navodno je nakon utakmice kazao ROBERTO MANCINI...

NEDJELJA, 28. OKTOBAR OGNJEN TADI], potpredsjednik SDS-a i zamjenik predsjedavaju}eg Doma naroda 8

BRUCEA SPRINGSTEENA. Veliki Boss je prije skoro ~etrdeset godina napisao jednu od najljep{ih i najpoznatijih svojih pjesama, “Sandy“, puni naziv joj je “4th July, Asbory Park (SANDY). Pjesma je to o proro~ici koju je policija progonila samo zato {to je bolje od njih vidjela. “Svijetu treba vi{e proro~ica“, poru~ivao je mladi Springsteen. Springsteenova pjesma je proslavila i njega, ali i proro~icu Marie, koja je prije SLOBODNA BOSNA I 1.11.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

31.10.2012

21:49

Page 2

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

1.11.2012

1:02

Page 10

MINI MARKET BERMUDSKI TROUGAO U DGS-u

Gdje i kako nestaju automobili ~elnih ljudi Dràvne grani~ne slu`be? Po broju ukradenih slu`benih vozila Grani~na policija nadma{ila je druge policijske agencije u BiH i dràvne institucije. Naime, odmah nakon uspostavljanja tada{nje Dràvne grani~ne policije, 2000. godine prvom direktoru Slavi{i Vukovi}u u sarajevskom naselju Ciglane ukraden je slu`beni Passat. Nijazu Spahi}u, koji ga je naslijedio, ukraden je slu`beni Golf koji je bio parkiran isped njegovog stana na Stupu. Golf 5 ukraden je Slobodanu Krsti}u, koji je u to vrijeme vodio jedinicu Grani~ne policije u Trebinju. Ubrzo nakon kra|e njegovog slu`benog vozila Krsti} je dobio najvi{e policijsko priznanje Zlatnu policijsku zna~ku, {to mu je bila preporuka da sa mjesta komandira jedinice Trebinje sjedne na mjesto pomo}nika na~elnika Terenske kancelarije aerodromu. Slu`beno vozilo marke Passat ukradeno je i biv{em na~elniku slu`be Grani~ne policije Miletu Juri}u ispred njegove privatne ku}e u naselju Vojno kod Mostara. Ina~e, Juri} je sa mjesta na~elnika oti{ao na mjesto zamjenika direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH. Najsvjeìji primjer “gubitka“ slu`benog vozila Grani~ne policije jeste kra|a Golfa petice koji je pripadao Centralnoj istra`noj kancelariji u martu

DIPLOMATSKI [AMAR

Lagumdžija uzalud pokušavao ugovoriti sastanak s Hillary Clinton i Catherine Ashton Uprkos silnom trudu, {ef bh. diplomatije Zlatko Lagumdìja nije uspio isposlovati zaseban, makar i petominutni sastanak s ameri~kom dràvnom tajnicom Hillary Clinton i visokom predstavnicom EU-a za vanjsku politiku Catherine Ashton. Da je taj susret Lagumdìja planirao i prièljkivao, svjedo~i i ~injenica da su dan ranije u Sarajevo, na njegov poziv, stigli ambasadori BiH u Washingtonu i Briselu Jadranka Negodi} i Igor Davidovi}, koji su trebali pratiti {efa bh. diplomatije na prièljkivanom sastanku s Hillary Clinton i

TOPI] NA TOP LISTI

Kao najizgledniji kandidat za funkciju gradonačelnika Sarajeva spominje se prof.dr. Franjo Topić Prof. dr. Franjo Topi}

Proslavljeni sarajevski umjetnik Ivica [ari} kandidat je SDA za ministra kulture u rekonstruiranoj vladi Sarajevskog kantona. [ari} je donedavno figurirao kao najozbiljniji kandidat za funkciju sarajevskog gradona~elnika koja bi, prema rezultatima lokalnih izbora, trebala pripasti SDA. Kako se ova stranka ve} opr10

Catherine Ashton. No, Clintonova i Ashton susrele su se u Sarajevu s ~lanovima Predsjedni{tva BiH i s predsjedavaju}im Vije}e ministara BiH, dok je Lagumd`iji pripala ~ast da na sarajevskom aerodromu s Clintonovom stoji nekoliko trenutaka pod ki{obranom. Dva dana kasnije, Clintonova je posjetila Zagreb i tamo se, me|u ostalim, susrela i sa {eficom hrvatske diplomatije Vesnom Pusi}, {to je dodatna potvrda teze da izostanak sastanka s Lagumd`ijom nije bio nimalo slu~ajan. (M.A.)

edijelila da novi gradona~elnik Sarajeva bude hrvatske nacionalnosti, formirana je podu`a lista potencijalnih kandidata koju, prema na{im saznanjima, predvodi prof. dr. Franjo Topi}, predsjednik Hrvatskog dru{tva Napredak i redovni profesor na Katoli~kom bogo slovnom fakultetu Sarajevo. (M.A.) SLOBODNA BOSNA I 1.11.2012.

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

1.11.2012

1:03

Page 11

MINI MARKET Priredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

Podržavate li prijedlog SDP-a i SNSD-a da tužioce bira Parlament a ne VSTS? ESAD HE]IMOVI] Novinar

FAHRIJA KARKIN Advokat

“Dana“

NE U prethodnom periodu je imenovanjem od strane VSTS-a postignuta odre|ena autonomija tu`ioca koja bi prijedlogom da tu`ioce bira parlament bila vra}ena korak unazad.

AMIR ZUKI] Generalni sekretar SDA

by MARIO BRANCAGLIONI

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

Prijedlog SDP-a i SNSD-a je korak unazad u stvaranju nezavisnih pravosudnih institucija. Mi{ljenja sam da sada{nji koncept VSTS-a trebamo samo unaprijediti i dovesti u {to manji dodir sa politikom.

1.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

NERMINA MUJAGI] Profesor FPN-a

NE Nema razloga da se politika ponovo mije{a u izbor tu`ioca. Najbolje rje{enje je ono evropsko rje{enje da VSTS bira tu`ioce.

MARINKO JURÊVI] Biv{i glavni tuìlac Tuìla{tva BiH

NE Nisam ni za jedno rje{enje. Reforma pravosu|a nije tako zami{ljena. Tu`ioce treba da bira neutralno tijelo a ne parlament, jer tu`ioci i suci moraju biti neovisni.

NE Mi{ljenja sam da sudstvo mora biti nezavisno u svakom mogu}em smislu, pa tako i u Parlamentu.

BERIZ BELKI] Poslanik SBiH u Predstavni~kom domu

NE Na{ parlament je pod potpunom kontrolom politi~kih lidera gdje se provode politi~ki partijski interesi. Kroz ovu proceduru koju oni predla`u imali bismo partijsko politi~ko sudstvo.

pro{le godine. Automobil kojeg je koristio policijski slu`benik Mijo Peri} ukraden je u sarajevskom naselju Mojmilo a u njemu se nalazina najsavremenija navigacijska i prislu{na oprema! Niko nikada nije ni krivi~no, ni disciplinski odgovarao za nestanak slu`benih vozila, a o nadoknadi materijalne {tete da i ne govorimo. (E.H.)

DO\I DA OZDRAVIMO ZAJEDNO

Suspendirani Senad Pandì} zbog “bolesti“ ne dolazi na sjednice Disciplinske komisije Pro{lo je skoro dva mjeseca od suspenzije Senada Pandì}a, radnika Kancelarije za odnose sa javno{}u Vlade Federacije, ali Pandì}u jo{ uvijek nije izre~ena disciplinska mjera. [efica kancelarije za informiranje federalne Vlade Raska Denjali} je 5. septembra suspendirala Pandì}a nakon {to je on na brutalan, neprimjeren na~in na svom facebook profilu vrije|ao, ~ak i prijetio Aleksandri Pandurevi}, zastupnici u Parlamentu BiH. Nakon suspenzije, Pandì} je “oti{ao“ na bolovanje i “iz zdravstvenih razloga“ nije se pojavio ni na jednoj od tri do sada zakazane sjednice Disciplinske komisije zaduène za njegov slu~aj. Pandì} je “otvorio“ bolovanje u Domu zdravlja sarajevske op}ine Novo Sarajevo gdje mu tamo{nja doktorica Alma Bradari} uredno potvr|uje bolest. Pandì} za vrijeme dok je suspendiran redovno dobija pla}u u visini 1.500 KM. Ukoliko se bolesni Pandì} iz objektivnih razloga ne pojavi ni na ~etvrtom ro~i{tu zakazanom za petak, 2. novembra, njegovi pretpostavljeni, ~lanovi Disciplinske komisije najavljuju intervenciju federalnih inspektora na provjeri i njega i doktorice Bradari}. (A.S.)

Asim:TEKST osnova.qxd

1.11.2012

0:46

Page 12

MIROVNI PAK(E)T DODIKA I LAGUMD@IJE

Suprotno ranijem obećanju, lider SDP-a ZLATKO LAGUMDŽIJA nije objavio integralni tekst sporazuma o suradnji SNSD-a i SDP-a; Slobodna Bosna uspjela je otkriti najvažnije detalje dogovora kojim je Lagumdžija osigurao ostanak u ministarskoj fotelji a Dodik osigurao daljnju decentralizaciju državnih institucija BiH

SDP IDE PRVI I DAJE VI[E ENTITETI ZA ÔVJEKA SNSD i SDP udruènim snagama nastoje pod strana~ku kontrolu staviti CIK, Elektroprenos, Centralnu banku, pravosu|e... Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]

va sata pred dolazak delegacije SNSD-a u Sarajevo na zavr{ne pregovore sa SDP-om, lider SDP-a Zlatko Lagumdìja odrào je kratku “radno-konsultativnu“ sjednicu Predsjedni{tva SDP-a na kojoj je prvi put ~lanove najuèg strana~kog rukovodstva slu`beno, ali krajnje povr{no i na~elno, informirao o sadràju i rezultatima dosada{njih pregovora dviju socijaldemokratskih partija. Nikakvog pismenog traga nije bilo - Lagumdìja je govorio “iz glave“, koriste}i vrlo neodre|ene formulacije iz kojih njegovi najbliì strana~ki suradnici ni izbliza nisu mogli precizno utvrditi stvarnu pregovara~ku poziciju SDP-a. Taksativno je nabrojao dvadesetak “problema“ o kojima su strana~ke delegacije SDP-a i SNSD-a prije desetak dana skoro punih {est sati pregovarale iza zatvorenih vrata restorana Kaldera u Lakta{ima, navode}i pri tome i one “probleme“ za koje je njegov najbliì suradnik Damir Hadì} javno ustvrdio da nisu ni spomenuti na pregovorima u Lakta{ima!

DEMONTA@A DEMONTA@A DR@AVNIH DR@AVNIH INSTITUCIJA INSTITUCIJA Ucijenjeni Ucijenjeni lider lider SDP-a SDP-a Zlatko Zlatko Lagumd`ija Lagumd`ija pristao pristao je je na na sve sve zahtjeve zahtjeve MIlorada MIlorada Dodika Dodika

TRGOVINA DR@AVNIM INTERESIMA Za razliku od Lagumd`ije, koji je posljednjih dana u {irokom luku zaobilazio novinare i klonio se javnih istupa, lider SNSD-a Milorad Dodik pred polazak za Sarajevo bio je vrlo pri~ljiv. “Mi smo se dogovorili oko ve}ine rje{enja, a ostalo je da se na|emo i produkujemo odre|ene propise, odnosno prijed12

SLOBODNA BOSNA I 1.11.2012.

Asim:TEKST osnova.qxd

1.11.2012

0:46

Page 13

VI[E PA@NJE RAZNIM PITANJIMA loge akata koje }emo uputiti u dalju proceduru“, izjavio je Dodik dan uo~i zavr{nih pregovora strana~kih delegacija u Sarajevu. Nema nikakve sumnje da su Lagumdìja i Dodik na zavr{ne pregovore strana~kih delegacija do{li s potpuno razli~itim ambicijama i o~ekivanjima. Lagumdìja je svjestan ~injenice da se njegovo naprasno pribliàvanje Dodiku, i u krugovima SDP-a i u naj{iroj javnosti, tuma~i kao ne~asna trgovina dràvnim interesima, kao poku{aj da ustupcima i koncesijama privoli Dodika na suradnju i na odustajanje od zahtjeva za smjenu {efa bh. diplomatije. Na pregovorima u Lakta{ima Lagumdìja nije {krtario s obe}anjima, ra~unaju}i da }e tokom pregovora izgladiti nesporazume s Dodikom i da u kona~nici ne}e morati ispuniti ba{ sve ono {to je tako velikodu{no ponudio i obe}ao u Lakta{ima. Dodik je pak na pregovore u Sarajevo do{ao s jasnom ambicijom da kapitalizira o~ajnu pregovara~ku poziciju u kojoj se

ZASTOJ EUROATLANTSKIH INTEGRACIJA

Nema suglasnosti o presudi “Sejdić i Finci“ i vojnoj imovini Upadljiva je ~injenica da se strana~ke delegacije SNSD-a i SDP-a, ni na pregovorima u Lakta{ima ni na pregovorima u Sarajevu, nisu ni dotaknule dvije najva`nije prepreke koje stoje na putu BiH prema Evropskoj uniji i NATO-u - problema presude Suda u Strazburu (slu~aj “Sejdi} i

na{ao njegov, slobodno se mo`e re}i, ucijenjeni rival Zlatko Lagumd`ija.

SKRIVANJE SPORAZUMA Sarajevski pregovori SNSD-a i SDP-a trajali su sat du`e od pregovora u Lakta{ima, no ponovo je izostao precizan odgovor na pitanja o ~emu su dvije stranke pregovarale i {ta su dogovorile. Poslije okon~anih prego-

Finci“) i problema uknji`be 63 vojna objekta. Potpisani dogovor SNSD-a i SDP-a odnosi se na dvogodi{nje razdoblje, 2012. 2014. godinu, a to prakti~no zna~i da u naredne dvije godine ne treba o~ekivati ozbiljnije pomake BiH na putu euroatlantskih integracija.

vora, novinarima su se obratili Lagumdìja i Dodik, koji su rekli da }e integralni dogovor dvije stranke biti objavljen nakon {to se prethodno s njegovim sadràjem upoznaju ostali koalicioni partneri. O pregovorima su govorili kratko, Lagumdìja je napadno akcentirao “ekonomski“ dio dogovora koji je ina~e vrlo oskudan i krajnje na~elan, dok je Dodik akcentirao one dijelove dogovora koji su na tragu njegove dugoro~ne politike decentralizacije institucija BiH. Okupljenim novinarima nisu dozvolili da postavljaju pitanja. Prema raspoloìvim informacijama, najve}i dio vremena na sarajevskim pregovorima strana~ke delegacije SNSD-a i SDP-a potro{ile su na “reformu“ Izbornog zakona BiH. Iza ove formulacije krije se namjera SNSD-a da decentralizira izborno zakonodavstvo i izborni proces u BiH, na taj na~in {to bi Centralna izborna komisija (CIK) bila zaduèna za provedbu izbora na dràvnoj razini - za Predsjedni{tvo BiH i Parlament BiH - dok bi izbori za lokalne, kantonalne i entitetske vlasti bili u isklju~ivoj nadle`nosti dvije entitetske izborne komisije. Tako|er, dogovoreno je decentralizirano brojanje glasova, u svakoj op}ini zasebno, a ne kao do sada u jedinstvenom Centru za brojanje glasova. Dvije partije su postigle suglasnost i o ukidanju tzv. otvorenih izbornih listi preko kojih je gra|anima dato pravo preferencijalnog izbora predloènih kandidata. Gra|ani }e ubudu}e birati strana~ke liste, ali ne i kandidate na strana~kim listama.

POLITI^KA KONTROLA PRAVOSU\A Dvije stranke su pregovarale i postigle “visok stepen suglasnosti“ o “reformi pravosu|a“, koja bi zapo~ela druk~ijim izborom sudija i tuìtelja a okon~ala stavljanjem pravosudnih institucija BiH pod punu politi~ku kontrolu vladaju}ih partija. U najkra}em, sudije i tuìoce ne bi kao do sada biralo Visoko sudsko i tuìla~ko vije}e, nego kantonalni, entitetski parlamenti i Parlament BiH. Poseban interes delegacija SNSD-a pokazala je prema jedinstvenom preduze}u 1.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

Asim:TEKST osnova.qxd

1.11.2012

0:47

Page 14

MIROVNI PAK(E)T DODIKA I LAGUMD@IJE DODIK DOVEO “KRNJU“ DELAGACIJU SNSD-a

Radmanović i Radojičić izbjegli pregovore s SDP-om Dva najbli`a suradnika Milorada Dodika, Neboj{a Radmanovi} i Igor Radoji~i}, ve} nakon sat vremena napustili su pro{lonedjeljne pregovore SNSD-a i SDP-a u Lakta{ima, dok na strana~ke pregovore u Sarajevu nisu ni do{li. Sukob strana~kih frakcija u SNSD-u tinja ve} dulje vremena, praki~no od dana kada su SNSD-u pristupili neki od

najistaknutijih kadrova Socijalisti~ke partije, poput Neboj{e Radmanovi}a, Igora Radoji~i}a, @eljka Mirjani}a itd. Sukob je intenziviran nakon posljednjih lokalnih izbora na kojima je SNSD pretrpio dramati~an pad podr{ke glasa~a, {to je probudilo ambicije nekih strana~kih prvaka da svrgnu Dodika i preuzmu strana~ko prijestolje.

RAT STRANA^KIH FRAKCIJA Neboj{a Radmanovi} i Igor Radoji~i} ispali su iz kruga najbli`ih Dodikovih suradnika

dràve, Elektroprenosu BiH, ali ne samo zbog akmulirane dobiti od oko 290 miliona KM, koja stoji na ra~unu ovog preduze}a, nego i zbog ~injenice da je ovo jedino preduze}e u BiH ~ije organizacione jedinice prelaze me|uentitetsku liniju razdvajanja. [to se ti~e akumulirane dobiti, i SNSD i SDP smatraju da tre}ina akumulirane dobiti, odnosno oko 100 miliona KM, treba pripasti entitetskim budètima u razmjeri 58:42 posto u korist FBiH, dok bi preostali dio dobiti bio usmjeren za izgradnju i modernizaciju elektroenergetske mreè, o ~emu bi kona~nu rije~ imala

SPAŠAVANJE FOTELJE: Lagumdžija je svjestan činjenice da se njegovo naprasno približavanje Dodiku, i u krugovima SDP-a i u najširoj javnosti, tumači kao nečasna trgovina dva entitetska premijera, a ne skup{tina dioni~ara ovog preduze}a. Tako|er, dvije partije su “bacile oko“ i na devizne rezerve Centralne banke BiH: prema postignutom dogovoru, 10 posto ovih rezervi odlazio bi na kupovinu entitetskih obveznica i trezorskih zapisa, {to je ina~e u izravnoj suprotnosti s odredbama va`e}eg Zakona o Centralnoj banci BiH. Serioznija analiza postignutog dogovora uslijedit }e nakon {to budu objavljen integralni tekst sporazuma i nakon {to dvije stranke iza|u s prijedlogom konkretnih zakonskih rje{anja bez kojih }e cijeli sporazum ostati mrtvo slovo na papiru.

SLOBODNA BOSNA I 1.11.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

31.10.2012

21:53

Page 11

Suzana 834:TEKST osnova.qxd

31.10.2012

22:57

Page 16

ELEZOVA BEOGRADSKA EPIZODA

SLOBODNA BOSNA došla je u posjed izvješća srbijanske policije koja je godinama pratila i prisluškivala DARKA ELEZA; povjerljivi dokumenti otkrivaju da je MUP SRBIJE prije više od tri godine imao podatke o svim članovima Elezove zločinačke organizacije u BiH, uključujući i njegove policijske doušnike u SIPA-i, CJB-u Istočno Sarajevo i Graničnoj policiji, i da je znao za sve njihove kriminalne poslove

DOSJE MUP-a SRBIJE

[TA JE RADIO I S KIM SE SASTAJAO DARKO ELEZ Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

ve telefonske razgovore koje je Darko Elez vodio sa ~lanovima svoje zlo~ina~ke organizacije u Sarajevu, Isto~nom Sarajevu, Bijeljini i Trebinju dok se vi{e od tri godine, navodno, krio u Beogradu, prislu{kivala je srbijanska policija i upravo su oni presudili da se taj ozlogla{eni kriminalac po{alje na vi{egodi{nju robiju. Premda bi se, sude}i prema navodima iz kaznene prijavi koja je po~etkom septembra 2009. dostavljena Specijalnom tu`ila{tvu, odnosno Posebnom odjeljenju Okru`nog suda u Beogradu, dalo zaklju~iti da je MUP Srbije Eleza i njegove kriminalce prislu{kivao tijekom 2009., policijska je istraga trajala znatno du`e, prije nego je zapo~ela akcija njihovog hap{enja. Iz povjerljivih je dokumenata MUP-a Srbije do kojih je do{la Slobodna Bosna, naime, o~evidno da su policijski inspektori godinama pratili Eleza, ~ak i kada se u beogradskom hotelu Mladost i piceriji Aloha sastajao s brojnim slu`benim izaslanstvima iz BiH. Odbjegli je kriminalac, za kojim je u Sarajevu jo{ 2006. raspisana me|unarodna policijska tjeralica,

sve do 1. septembra 2009., kada je uhap{en u svom beogradskom stanu u ulici Jurija Gagarina, imao brojne sastanke s predstavnicima Tu`iteljstva BiH, Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) i MUP-a Republike Srpske. Njegovi su kompanjoni ~ak u me|usobnim razgovorima za Darka Eleza koristili kodno ime “Sredoje“, koje je dobio po biv{em direktoru SIPA-e Sredoju Novi}u?!

CENZURA PRISLU[KIVANIH RAZGOVORA Transkripte na stotine Elezovih telefonskih razgovora Specijalno tuìla{tvo Srbije je, prije nego {to je u Beogradu uhap{en zajedno s najbliìm suradnicima Vladimirom Pandurevi}em, Vasom Ljubibrati}em, Aleksandrom Lu~i}em, Brankom \uri}em i Slobodanom Pjevcem, dostavilo sarajevskim kolegama. Podsjetimo da su istog dana po nalogu Suda i Tuìteljstva BiH privedeni Davor Mandi}, Vladan Para|ina, Dragan Jevtovi}, Marko Boì~kovi}, Sa{a Vladi~i}, Marko Kraji{nik, Branko i Sr|an Krdì}, Vladimir Tau{an, Ljubi{a Lalovi}, Admir Hodì}, Davor Dabi}, Muhamed Rami}, Bla{ko Furtula i Bojan Cvijan, koji su bili pripadnici bosanskog kraka Elezove kriminalne grupe. No, svi su po naredbi Suda BiH na slobodu pu{teni nakon tri

mjeseca, da bi se u pritvoru ponovno na{li 12. septembra ove godine. U me|uvremenu je Darko Elez presudom Specijalnog suda u Beogradu osu|en na devet godina zatvora, Vladimir Pandurevi} je dobio {est a Vaso Ljubibrati} pet godina i mjesec dana zatvora. Aleksandru Lu~i}u je izre~ena ~etvorogodi{nja zatvorska kazna, a Branku \uri}u i Slobodanu Pjevcu godinu, odnosno, godinu i pol dana zatvora. Istodobno su transkripti njihovih telefonskih razgovora, kao najva`niji dokazi uz izjave nekolicine svjedoka-pokajnika, uvr{teni u izvje{}e SIPA-e koje je nakon provedene policijske operacije “Lutka“ dostavljeno Tu`iteljstvu BiH. Usporedi li se, me|utim, dokumentacija MUP-a Srbije s izvje{}em SIPA-e, vidljivo je kako su neke informacije, a poglavito one koje se odnose na Elezove kontakte s visokim policijskim du`nosnicima, cenzurirane, mada nije jasno da li je njihova selekcija izvr{ena u Sarajevu ili u Beogradu. Tako se, primjerice, suprotno tvrdnjama direktora SIPA-e Gorana Zupca da je posljednja akcija kodni naziv Lutka dobila po njegovom kolegi - inspektoru Vahidinu [ahinpa{i}u, kojeg su Elezovi kriminalci namjeravali likvidirati, u dokumentima MUP-a Srbije navodi da je “Lutka“ nadimak koju je ista kriminalna grupa

Darko Elez je u beogradskom hotelu “Mladost“ imao sastanke s predstavnicima Tu`iteljstva BiH, SIPA-e, MUP-a Republike Srpske... 16

SLOBODNA BOSNA I 1.11.2012.

Suzana 834:TEKST osnova.qxd

31.10.2012

22:58

Page 17

OD POLICIJSKOG DOU[NIKA DO OKORJELOG ZLO^INCA

TAJNA ISTRAGA PROTIV BOSANSKE ZLO^INA^KE ORGANIZACIJE Srbijanska policija godinama je operativno pokrivala kriminalnu grupu Darka Eleza prije nego {to su po~etkom septembra 2009. upali u njegov stan u beogradskoj ulici Jurija Gagarina

1.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

Suzana 834:TEKST osnova.qxd

31.10.2012

22:58

Page 18

ELEZOVA BEOGRADSKA EPIZODA Mandi}u da }e Savo Toma{evi}, vlasnik Tr`nog centra Tom iz Isto~nog Sarajeva, “zavr{iti kao Čarlama“. Čarlama je, pojasnimo, bio nadimak Zorana Goluba, koji je ubijen u augustu 2008., a nije te{ko zaklju~iti i po ~ijem nalogu.

POLICIJSKA PRATNJA ZA ELEZOVU DROGU

POLICAJAC NA “SPECIJALNOM ZADATKU” Inspektor SIPA-e Bojan Cvijan spasio je po~etkom 2009. narko-dilera Dragana Peri{i}a Bejbija, jer je na vrijeme dojavio da se sprema njegovo hap{enje

koristila za Dragana Luka~a. U jednom od telefonskih razgovora izme|u Darka Eleza i Bojana Cvijana, tada{njeg {efa Odsjeka za droge u SIPA-i, Cvijan predla`e da se ubije Zoran Mandi}, u to vrijeme na~elnik Centra javne bezbjednosti Isto~no Sarajevo. Elez mu, me|utim, odgovara da Mandi} “nije

bitan“ i da treba likvidirati Luka~a, koji je tada kao pomo}nik direktora SIPA-e za kriminalisti~ko-istra`ni odjel rukovodio istragom protiv kriminalnih organizacija iz Isto~nog Sarajeva, zajedno s tu`iteljem Bo`om Mihajlovi}em. U drugom razgovoru, opet, Darko Elez poru~uje Davoru

DVOSTRUKI IDENTITET

Darko Elez je uz legalne dokumente koristio i lažne isprave na ime Slaviša Veletić Prema podacima MUP-a Srbije, Darko Elez uz bosanskohercegova~ko ima i srbijansko dr`avljanstvo koje, zasigurno, nije mogao dobiti bez pomo}i i preporuka njegovih utjecajnih za{titnika. No, osim legalnih dokumenata, Elez je koristio i la`nu osobnu kartu i voza~ku dozvolu na ime Slavi{a Veleti}. Krivotvorene je isprave, vjerojatno

spremljene za slu~aj bijega, Darko Elez ~uvao u sefu Hypo Alpe Adria Banke u Beogradu. Tijekom pretresa njihovog stana, policija je otkrila da je tajni sef u NLB banci u Beogradu imala i Elezova supruga Ratka Mo~evi}.

BRA^NE TAJNE Supru`nici ElezMo~evi} imali su sefove u vi{e banaka

U kaznenoj prijavi MUP-a Srbije Darko Elez i njegova zlo~ina~ka druìna bili su osumnji~eni za zlo~ina~ko udruìvanje radi ~injenja najteìh kaznenih djela: ubojstava, krijum~arenja droge, iznuda, nedozvoljenog drànja oru`ja i eksplozivnih naprava, falsificiranje isprava... Elez, Pandurevi}, Ljubibrati} i Lu~i} su samo u periodu od maja do jula 2009. preko mreè krijum~ara na podru~ju Sarajeva, Fo~e, Banje Luke i Prijedora stavili u promet 44 kilograma skanka. Kupovinu droge u Crnoj Gori je iz Beograda, uz posredovanje Vase Ljubibrati}a, dogovorio Elez, po cijeni od 1.100 eura za kilogram. Po{iljku skanka je u Crnoj Gori preuzeo Aleksandar Lu~i}, da bi je u Fo~i predao Vladimiru Tau{anu, tada pripadniku Jedinice za podr{ku Centra javne bezbjednosti Isto~no Sarajevo, koji je drogu sigurno prevezao do Sarajeva, uz nov~anu naknadu od 1.000 eura. Vi{e od 40 kilograma skanka u Sarajevu je opet uskladi{tio Muhamed Rami}, nakon ~ega je prodata Sarajliji Admiru Hodì}u i Tihomiru Gudelju u Prnjavor. U razgovorima sa Rami}em, Elez je najavljivao da }e po{iljke droge iz Crne Gore stizati svakih sedam dana, a samo u prolje}e 2009. planirao je isporuku oko 500 kilograma skanka?! Prislu{kuju}i telefonske razgovore Darka Eleza i njegovih kompanjona, ali i njihove sastanke na Zlatiboru i Fru{koj Gori, srbijanski su policajci otkrili i kako je koncem februara 2009., zahvaljuju}i dojavi Bojana Cvijana, koji je javio da se u Sarajevu sprema policijska akcija protiv vi{e dilera, spa{en Dragan Peri{i} zvani Bejbi. Peri{i}a i jo{ jednog kriminalca sa spiska za hap{enje (~iji identitet nije utvr|en) iz Sarajeva je do granice sa Srbijom dovezao Davor Dabi}, a kod Rume su ih do~ekali Elez i Pandurevi}. Koncem maja iste godine, nepoznata je osoba nazvala CJB Isto~no Sarajevo i otkrila vrijeme i lokaciju primopredaje 44 kilograma skanka. No, kako je u toj akciji trebao sudjelovati i sam Vladimir Tau{an, on je pani~no poku{avao obavijestiti Darka Eleza, a nakon {to mu to nije po{lo za rukom, taj je policajac poslao SMS poruku Draganu Jevtovi}u. Policijska je, akcija, dakako propala. Osim Bojana Cvijana i Vladimira Tau{ana, na platnom spisku Darka Eleza nalazio se i Jovan Despeni}, uposlenik Grani~ne policije BiH u Bijeljini. SLOBODNA BOSNA I 1.11.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

31.10.2012

21:55

Page 4

Suzana Andjelko:TEKST osnova.qxd

31.10.2012

21:27

Page 20

EKSKLUZIVNA ISPOVIJEST ZA[TI]ENOG SVJEDOKA

“Ja “Ja sam sam @dralu @dralu mogao mogao ubiti ubiti uu vi{e vi{e navrata, navrata, ali ali nisam nisam htio, htio, jer jer je je od od \okinog \okinog ìvota ìvota zavisio zavisio ii moj moj ìvot. ìvot. Da Da sam sam ga ga ubio, ubio, danas danas vjerovatno vjerovatno ne ne bih bih bio bio me|u me|u ìvima” ìvima”

Osim Ramiza Delali}a, Darko Elez je, po narud`bi, “odradio“ Ugu Aranitovi}a i Strahinju Ra{etu, ali i Borisa Govedaricu, Vlatka Ma~ara i Slavi{u Bilinca 20

SLOBODNA BOSNA I 1.11.2012.

Foto: Mario Ili~i}

SVJEDOK SVJEDOK INSIDER INSIDER

Suzana Andjelko:TEKST osnova.qxd

31.10.2012

21:28

Page 21

KAKO JE UBIJAO DARKO ELEZ

Ključni svjedok-pokajnik TUŽITELJSTVA BiH u istrazi protiv DARKA ELEZA, jedan od visokorangiranih članova njegove zločinačke organizacije koja je razbijena prije mjesec i pol dana u policijskoj operaciji kodnog naziva LUTKA, u ekskluzivnom razgovoru za SB otkriva kako su izvedene pljačke novčanih pošiljki Privredne banke Sarajevo i Pavlović banke, ko je za sebe uzeo najviše para, kakva je uloga bivše misice Slobodanke Bobe Tošić u sukobu kumova Eleza i Ðorđa Ždrale, i zašto je molio Milorada Ulemeka Legiju da zaštiti Eleza u beogradskom zatvoru

DARKO ELEZ JE TELEFONOM IZ BEOGRADA VODIO AKCIJU LIKVIDACIJE ]ELE DELALI]A Razgovarala: SUZANA MIJATOVI]

ajva`niji svjedok-pokajnik u istrazi Tu`iteljstva BiH, ~iji je iskaz bio od presudne va`nosti da se vi{egodi{nja istraga protiv ~lanova zlo~ina~ke organizacije Darka Eleza kona~no privede kraju, pristao je na razgovor za Slobodnu Bosnu uz samo jedan uvjet - da mu ne otkrivamo identitet. Svjedok insider brojnih zlo~ina koje su po~inili Darko Elez i njegova kriminalna skupina iz Sarajeva i Isto~nog Sarajeva potvrdio je sve nalaze dosada{nje istrage, sadr`ane u tajnom izvje{}u SIPA-e koje smo objavili u prethodna dva broja, ali i razotkrio druga monstruozna ubojstva, koje je Elez po~inio nakon {to je u strahu od hap{enja 2006. godine pobjegao iz BiH.

DR@AVA ]E SE TRESTI ZBOG ELEZOVIH PRIJATELJA

Za{to ste odlu~ili da svjedo~ite protiv Darka Eleza i ~lanova njegove kriminalne organizacije kojoj ste i sami pripadali? Ja sam bio jedan od najbli`ih Elezovih prijatelja, godinama sam bio uz njega, {titio ga, branio, sva|ao se sa svima kada su ga napadali, ~ak i nakon {to je uhap{en. Svi ljudi znaju da sam ~uvao i Darka Eleza i njegovu porodicu. Kada je bio u opasnosti, spavao je sa mnom u krevetu, dok su mu `ena i djeca bili u drugoj sobi. Uvijek sam bio uz njega, za razliku od nekih drugih iz na{e ekipe, poput Vladimira Pandurevi}a, koji je vi{e bio uz \or|a @dralu i Borisa Govedaricu. Svo vrijeme sam {utio, svje1.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

sno sam gledao {ta mi Elez pakuje, kako je uz pomo} nekih krugova u Srbiji namje{tao moje hap{enje, dok je on od pojedinih ljudi iz BiH uzimao unaprijed pare za naru~ena ubistva. Od koga je uzeo pare i ~ija je ubojstva planirao? O tome za sada ne smijem javno govoriti, dok se istraga ne zavr{i. Odgovorno tvrdim da }e se dràva tresti zbog pojedinih Elezovih prijatelja, i da }e se sve ubrzo otkriti. Zbog ~ega je Darku Elezu bilo u interesu da Vas policija uhapsi? Zar niste bili jedan od njegovih najpovjerljivijih suradnika? Morate znati da je Darko Elez sve ljude oko sebe izvarao, da nam je svima uzeo pare. Novac iz plja~ke Privredne banke Sarajevo dobio je samo njegov brat Davor Elez, koji u tome uop{te nije u~estvovao. Branislavu Mini}u nije dao ni marke, nego mu je ustupio nekoliko nekretnina za koje se poslije ispostavilo da uop{te nisu bile uknjiène na njegovo ime. De~ko je na kraju ostao bez igdje i~ega. Jo{ ga je Elez posva|ao sa svima nama. Prava je istina da Elez nikome od nas nije smio dati pare, da ga ne bi napustili. Kada je do{lo vrijeme da se ispo{tuju ljudi koji su bili Elezovi kuriri po Lukavici: Slobodanka Boba To{i}, Dragan Obu}ina, Milo{ Batini}, odnosno da im se isplati novac, on to nije èlio uraditi. Posva|ali smo se oko Slobodanke To{i}, jer je Darko govorio da joj je dovoljno tri-~etiri hiljade eura. Kada sam mu rekao da je ona zbog nas rizikovala sve,

{kolu, porodicu, prijatelje, pristao je da joj nas petorica isplatimo po 18.000 eura. On je pare uzeo od nas, ali poslije nikome ni{ta nije dao. Slobodanki To{i} je valjda samo nekoliko mjeseci pla}ao stan. Meni je od plja~ke Privredne banke Sarajevo trebalo pripasti 210.000 eura, a dobio sam 15.000 eura u ke{u. Elez je ostatak novca htio zadr`ati za sebe. A poslije te plja~ke Darko Elez je plakao i kukao da mu je pukla rukavica, pla{io se da }e na}i njegove tragove, i da su mu za{titari koji su osiguravali po{iljku vidjeli lice. Pretpostavljam da ste pa`ljivo pro~itali tajno izvje{}e SIPA-e i nalaze istrage protiv Darka Eleza koje je Slobodna Bosna objavila u posljednja dva broja. Je li rekonstrukcija plja~ke nov~ane po{iljke Privredne banke Sarajevo i sarajevske Glavne po{te do kraja zavr{ena? Jeste, sve je onako bilo. Ali Darko Elez je bio uklju~en i u plja~ku vozila Pavlovi}a banke (u augustu 2005., u blizini Han Pijeska, op.a.), kada je ukradeno 1,7 miliona maraka. Elez je za taj posao dobio oko 20.000 eura, jer su on, Bojan Cvijan koji je ~istio put i Vladimir Pandurevi} bili samo podr{ka. Direktni izvr{ioci su bili Anes Kurbegovi}, Dalibor Risti}, Srpko Ru`i} i Slavi{a Bilinac Bili. Slavi{i Bilincu se u jesen 2007. izgubio svaki trag. [to se desilo sa njim? Ubio ga je Darko Elez, kao {to je i mene planirao ubiti. Elez je i prvi poku{aj ubistva \or|a @drale 15. aprila 2006. htio montirati meni. Od Vladimira Pandurevi}a je uzeo isti automobil kakav sam u to vrijeme vozio 21

Suzana Andjelko:TEKST osnova.qxd

31.10.2012

21:28

Page 22

EKSKLUZIVNA ISPOVIJEST ZA[TI]ENOG SVJEDOKA UBOJSTVO PREKO @ICE U no}i kada je u Sarajevu ubijen Ramiz Delali} ]elo Darko Elez je u Beogradu sjedio u svom automobilu Reno Clio i telefonom rukovodio zlo~inom

ja, kako bi poslije @draline likvidacije optuìli mene. Nakon {to u svojim namjerama nisu uspjeli, Elez je plasirao pri~u da sam ja pucao u @dralu. Onda je @drale sa svojom ekipom meni organizovao zasjedu, poku{ali su me ubiti na putu Sarajevo - Pale, kod kafane Dayton. Bojan Cvijan me je trebao ubiti nekoliko puta, planirali su da me odrade dok smo zajedno putovali, da mi ispale metak u potiljak. Druga je opcija bila da ja ubijem @dralu, a da onda sa mnom zavr{e Strahinja Ra{eta ili Milan Miti}, koji su mi uvijek bili iza le|a. Ja sam @dralu mogao ubiti u vi{e navrata, ali nisam htio, jer je od \okinog ìvota zavisio i moj ìvot. Da sam ga ubio, danas vjerovatno ne bih bio me|u ìvima. Elez je pobio puno ljudi, druge je zavalio u zatvor, i sada je, kao, njemu lo{e. Neka se zapita koji je moj interes da ga izdam, poslije toliko godina koje smo proveli zajedno?

FATALNI LJUBAVNI TROUGAO

Za{to se uop}e Elez `elio rije{iti \or|a @drale? Da li je pravi razlog navodna sva|a oko para? Nije, oni su se sukobili zbog Slobodanke Bobe To{i}, koja je godinama bila Elezova ljubavnica. Elez je krio tu vezu, jer se pla{io da ga ne ostavi njegova `ena

KAKO JE LIJEPA MISICA POSVA\ALA KUMOVE Slobodanka Boba To{i} bila je glavni razlog za{to se Darko Elez `elio rije{iti \or|a @drale

Ratka Mo~evi} u koju ima najvi{e povjerenja i koja zna sve njegove tajne.

TAJNI SUSRETI S LICEM S POTJERNICE

Darko Elez se u Beogradu sastajao s direktorom policije RS-a Gojkom VasiÄ&#x2021;em Da li se Darko Elez, dok je u Sarajevu za njim bila raspisana policijska tjeralica, u Beogradu sastajao s visokim du`nosnicima MUP-a Republike Srpske? Jeste, li~no sam bio na jednom sastanku. Sje}am se da su nave~e do{li u slu`benim Passatima na~elnik kriminali-

sti~ke policije Gojko Vasi} i inspektor MUP-a RS-a Goran Pisi}. Sjedili smo dugo u vili Vlade Republike Srpske u Beogradu i razgovarali, sa nama je bio i Bojan Cvijan. Pri~ali smo o svjedo~enju protiv \or|a @drale. Vasi} i njegovi inspektori su kompletan razgovor snimali.

Osim za poku{aje ubojstva \or|a @drale, Darko Elez je prvoosumnji~eni i za smrt Borisa Govedarice i Vlatka Ma~ara. Sada se, me|utim, naga|a da je likvidirao i pla}enog ubojicu Strahinju Ra{etu? Boris Govedarica je ubijen zato {to je bio najopasniji u ekipi \or|a @drale i zato {to je i on pobio dosta ljudi. \oka @drale je bio samo ime. Ma~arevo ubistvo je naru~eno, Elez je bio samo izvr{ilac, i on je u tom slu~aju spojio ugodno sa korisnim, jer je Vlatka odranije mrzio. Darko Elez je ubio Strahinju Ra{etu i Uglje{u Ugu Aranitovi}a, a razlog je {to su obojica bili povezani s ubistvom Ramiza Delali}a ]ele. Ra{etu i Ugu Aranitovi}a je ubio po narud`bi, i za to je uzeo veliku lovu, mada su i njemu smetali, jer se pla{io da ga ne smaknu, a i znali su puno o njegovim poslovima. Strahinja Ra{eta je prije smrti SLOBODNA BOSNA I 1.11.2012.

Suzana Andjelko:TEKST osnova.qxd

31.10.2012

21:28

Page 23

KAKO JE UBIJAO DARKO ELEZ

SVE @RTVE MASOVNOG UBOJICE Strahinja Ra{eta, Slavi{a Bilinac Bili, Uglje{a Aranitovi} Ugo, Boris Govedarica i Ramiz Delali} ]elo

puno pri~ao, hvalio se na nekoliko mjesta da je ubio ]elu Delali}a.

SUKOB S KRISTIJANOM GOLUBOVI]EM

Koja je bila Elezova uloga u ]elinom ubojstvu? On je direktno iz Beograda telefonom vodio cijelu akciju. Sjedio je u svom automobilu Reno Klio i zvao ekipu u Sarajevu koja je odradila posao. Pouzdano znam da se Darko Elez namjeravao rije{iti i Milana Miti}a. Kako se Elez uop}e upoznao s Miti }em i Ra{etom, budu}i da su u njegovoj zlo~ina~koj organizaciji uglavLEPE @ENE, LEPO VOZE

Bivša mis BiH Njegica Balorda prevezla je ubicu Borisa Govedarice iz Sarajeva u Zvornik?! Tajni izvje{taj SIPA-e, do kojeg je do{la Slobodna Bosna, otkriva da su egzekutori Borisa Govedarice bili Darko Elez i Branimir Mini}. Njih dvojica su u Govedaricu iz neposredne blizine, manje od jednog metra, ispalili dugi rafal iz automatske pu{ke M70 AB. Govedarica je na mjestu ostao mrtav, a Elez i Mini} su sa lica mjesta bje`e u ku}u Benana Dori}a, koja se nalazi u sarajevskom naselju Vele{i}i. Elez i Mini} su ovoj ku}i preno}ili. “U jutarnjim satima Elez odlazi u pravcu Olova, a po Mini}a po pozivu dolazi njegova djevojka Njegica Balorda koja ga svojim vozilom odvozi u Zvornik, odakle on odlazi u Beograd”, stoji u tajnom izvje{taju SIPA-e, ~iji je stepen tajnosti, “vrlo tajno”, odredio direktor SIPA-e Goran Zubac. Mini}eva djevojka koja ga je prevezla do Zvornika je, po svemu sude}i, biv{a

1.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

misica BiH Njegica Balorda, koja je ina~e iz Zvornika. Balorda je 2004. osvojila titulu najljep{e `ene u Bosni i Hercegovini. Od tada se bavi manekenstvom a jedno vrijeme vodila je sa Enverom [adinlijom TV emisiju FOLK SHOW na FTV-u. (S.B.)

LJEPOTICA II ZVIJER ZVIJER

Njegica Njegica Balorda Balorda bila bila je je uu vezi vezi ss Branimirom Branimirom Mini}em Mini}em

nom bili kriminalci iz Sarajeva i Isto~nog Sarajeva? Ja sam ih upoznao preko prijatelja iz Loznice. Negdje dva mjeseca poslije plja~ke PBS-a Ra{eta i Miti} su preko mog druga iz Loznice poru~ili: “Hajde, brate, uzeli ste velike pare, da rije{imo @dralu i te tamo, jer je Elez u problemima.“ Darko se onda sastao sa njima, dao im je 30.000 KM za tro{kove i tako je krenula akcija. Ja sam Darka Eleza upoznao i sa Bojanom Cvijanom negdje 2003. godine, u Lukavici, u kafeu Iris, i oni su od tada po~eli sara|ivati. Bojan Cvijan je prodavao lavlje kandè i radio kao obi~ni policijski inspektor u Zvorniku. Poslije toga je prekomandovan u Lukavicu, nakon ~ega je napredovao u slu`bi, a onda je pre{ao u SIPA-u. Cvijan je godinama savjetovao Eleza, on je imao uvida u sve istrage, prenosio nam je informacije o policijskim akcijama. Cvijan je savjetovao Elezu da ubije biv{eg na~elnika CJB Isto~no Sarajevo Zorana Mandi}a i inspektora SIPA-e Vahidina [ahinpa{i}a. Mandi}a je, dok je slu`benim golfom putovao u Fo~u, tipovao Vlado Para|ina, koji je vozio {lepera za Veljka Golijanina. Trebali su ga ubiti Elez i Ra{eta. Darko Elez je godinama slobodno ìvio u Beogradu, prije nego {to su ga u septembru 2009. uhapsili pripadnici MUP-a Srbije. Da li je to~no da je imao za{titu svog strica Mi{e Eleza koji je radio za srbijansku tajnu slu`bu? Ta~no je da ga je neko vrijeme {titio stric. Elez dobro zna i ko ga je sloìo 2009. i kako je odigrana ta utakmica. A meni je najvi{e ào {to sam nakon njegovog hap{enja zamolio Milorada Ulemeka Legiju da ga pripazi u Centralnom zatvoru u Beogradu, nakon sukoba s Kristijanom Golubovi}em. Da nije bilo Legije, njega bi tamo razgulili. Da sam tada znao da je Darko Elez petljao s Naserom Kelmendijem, Ljubi{om Buhom ûmetom i Andrijom Dra{kovi}em, nikada mi ne bi palo na pamet da za njega traìm za{titu. 23

Izvjestaj:TEKST osnova.qxd

31.10.2012

21:38

Page 24

KAKO SE U BiH RAZVIJA ORGANIZIRANI KRIMINAL

Irkinja Sheelagh Brady, bivša analitičarka EUPM-a, napravila je istraživanje jedinstveno do sada, koje pokazuje da je organizirani kriminal u BiH, koji nije veći nego u drugim zemljama regije, postojao i prije rata, te navodi uzroke zbog kojih je procvjetao u ratu i nakon njega

ORGANIZIRANI KRIMINAL U BiH, UZROCI I POSLJEDICE Politi~ari, ratne policije, paravojne grupe i kriminalni elementi iz rata pomogli su ugradnji organiziranog kriminala i korupcije u temelje poslijeratne dr`ave Priredila: DANKA SAVI] Foto: MARIO ILI^I]

odaci koje je koristila Sheelagh Brady, biv{a analiti~arka nedavno uga{ene Policijske misije Evropske unije u BiH, u svom istraìvanju o organiziranom kriminalu u BiH, temeljenom na obimnoj literaturi, razgovorima sa doma}im i me|unarodnim akterima, te optuènima za organizirani kriminal, pokazuju da on vu~e korijene iz osamdesetih godina, “kada je dràva pra{tala i pomagala crno trì{te.” Ratni uvjeti, sankcije i embarga me|unarodne zajednice koji su uslijedili doveli su do njegovog {irenja, te daljeg razvoja sive i crne ekonomije koja se pojavila prije rata. “[tavi{e, postoje nagovje{taji i da je kriminalna ekonomija koja se odvijala u toku rata zapravo sama po sebi kreirala samoodrìvu logiku vo|enja rata jer je mnogima obezbje|ivala zna~ajan prihod. Tako|er, prema nekim navodima, prolongirani rat je bio na~in za{tite ratnih kriminalaca od mogu}e poslijeratne istrage“, navedeno je u izvje{taju. Prijeratni {vercerski kanali kori{teni su za krijum~arenje nafte, cigareta, duhana i oru`ja, ali sa ratom uslijedila je jedna bitna promjena - tada{nje politi~ke elite dale su podr{ku paravojnim grupama. Autorica navodi primjer Sarajeva, gdje su “ prve grupe koje su u ranim danima konflikta iza{le na ulicu bile kriminalne i paravojne grupe”. Zapravo, po nekim navodima, paravojne grupe slate su na liniju fronta kako bi se intenzivirao rat. Komisije Ujedinjenih nacija identificirale su 83 paravojne jedinice koje su provodile 24

etni~ko ~i{}enje, ali i bile umije{ane u {verc i crno trì{te, a koje su djelovale u toku rata na svim stranama. Interesantano je da su mnoge od ovih zara}enih grupa sara|ivale preko neprijateljskih linija, a veze su odràne i s dolaskom mira. U ~itavoj pri~i policija je tako|er imala ulogu u odràvanju i pomaganju ove vrste kriminaliteta u toku rata, a u kombinaciji s formiranjem paravojnih grupa i kriminalnih elemenata to je pomoglo ugradnji organiziranog kriminala i korupcije u temelje poslijeratne dràve. Kasnije je ovakva modifikacija policije dovela do nejasne linije izme|u kriminala i prevencije kriminala.

KAKO JE ME\UNARODNA ZAJEDNICA POGODOVALA RAZVOJU KRIMINALA Ratni period, iz perspektive me|unarodne zajednice, Evropskoj uniji je dao mogu}nost da postane politi~ki igra~ na polju inostrane odbrambene politike. Konflikti u Jugoslaviji posmatrani su kao prvi test za novouspostavljenu Zajedni~ku odbrambenu i sigurnosnu politiku (CFSP), jer su pregovara~i Evropske unije radili na uspostavi prekida vatre, ~ime je u julu 1991. godine prekinut rat u Sloveniji (Brionska deklaracija). Me|utim, s izbijanjem rata u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini po~ela su da izlaze na vidjelo ograni~enja novoformirane CFSP. Kako su se stvari dalje pogor{avale, EU su marginalizirale intervencije UN-a i drugih me|unarodnih aktera. Podru~ja rada koja je ranije vodila EU, kao {to su diplomatsko djelovanje, implementacija sankcija i dostavljanje humanitarne pomo}i, stavljena su pod okrilje UN-a, ~ime je zna~ajno smanjena uloga EU-a. Moglo bi se re}i da

je primjenom sankcija me|unarodna zajednica, iako mo`da nenamjerno, odigrala zna~ajnu ulogu u stvaranju novog pogodnog tla za razvoj organiziranog kriminala u BiH i zemljama u okruènju. Izme|u 1992. i 1996. godine odlukom Vije}a sigurnosti UN-a nametnuta su ograni~enja u trgovinskim i finansijskim odnosima na Zapadnom Balkanu. Ove sankcije su se odnosile na trgovinu, zra~ni promet, finansijske transakcije, nau~nu i tehni~ku saradnju i sportsku i kulturnu razmjenu. Kasnije su sankcije pro{irene i na zamrzavanje imovine u inostranstvu. Mnoge od ovih sankcija su 1994. godine primijenjene u BiH, sa namjerom da posluè kao oblik pritiska na Milo{evi}evu vladu da prekine podràvati bosanske Srbe. Naàlost, ove sankcije nisu imale planirani efekat, ve} su izazvale zna~ajne posljedice na polju organiziranog kriminala i korupcije na Zapadnom Balkanu i u BiH. [verc je postao aktivnost dràvne sigurnosti zbog potrebe za robama od vitalnog zna~aja. Autorica podsje}a na to da je Slobodan Milo{evi} u Srbiji postavio Mihalja Kertesa da nadzire i reguli{e sankcije, ~ovjeka za koga se govori da je prije toga kao {ef carine igrao rukovode}u ulogu u krijum~arenju oru`ja bosanskim Hrvatima i Srbima. Iako su sankcije skinute u oktobru 1996. godine, zna~ajno su uticale na pojavu elite kojoj je nabavka i prodaja roba pod sankcijama omogu}ila stvaranje paltforme za njihovu dalju politi~ku/ekonomsku dominaciju. Razvili su se savezi izme|u nacio nalisti~kih politi~kih stranaka, lokalnih kriminalnih sindikata (transnacionalnih paravojnih snaga) i kriminaliziranih dràvnih sigurnosnih agencija. SLOBODNA BOSNA I 1.11.2012.

Izvjestaj:TEKST osnova.qxd

31.10.2012

21:39

Page 25

OD PREDRATNOG CRNOG TR@I[TA DO TRANZITA DROGE I PRANJA NOVCA Postoje mi{ljenja kako je u tom periodu organizirani kriminal evoluirao iz svog osnovnog oblika, ali je on zapravo bio sofisticiran od samog po~etka i zato je brzo rastao. U tom periodu se u regionu pojavilo i pranje novca, a mnogi visokorangirani politi~ari su koristili svoje direktne ili indirektne veze sa nekada{njim dràvnim firmama kako bi oprali ste~eno bogatstvo. Do 2003. godine otprilike 50% bh. ekonomije bilo je zasnovano na crnom trì{tu. Sankcije nametnute Srbiji i Crnoj Gori, iako smatrane jednim od najefektivnijih u historiji sankcija, podstakle su korupciju, {verc i kriminal. Pokazalo se da su osobe umije{ane u taj {verc bile povezane sa vladom i pod za{titom vlade. Uz pomo} bh. vlasti data je mogu}nost onima koji su se snalazili u nelegalnoj ekonomiji da unaprijede svoje sposobnosti i veze. Naàlost, ovo je proizvelo novi sloj dobitnika i gubitnika, i dovelo do zna~ajne preraspodjele bogatstva u BiH.

RATNI KRIMINALCI KAO DIO NOVE POSTRATNE ELITE

U U POTRAZI POTRAZI ZA ZA NOVIM NOVIM ODGOVORIMA ODGOVORIMA

Analiti~arka Analiti~arka za za pitanja pitanja kriminala kriminala ii sigurnosti sigurnosti Sheelagh Sheelagh Brady Brady kazala kazala je je da da su su istraìvanja istraìvanja oo organiziranom organiziranom kriminalu kriminalu uu BiH BiH ograni~ena ograni~ena zbog zbog nedostupnosti nedostupnosti podataka, podataka, nedovoljne nedovoljne suradnje suradnje me|u me|u policijskim policijskim agencijama, agencijama, nedostatka nedostatka politi~ke politi~ke volje volje ii odgovornosti, odgovornosti, ali ali ii nespremnosti nespremnosti tuìtelja tuìtelja ii sudaca sudaca

1.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

Poslijeratni period u BiH je period legitimizacija kriminala i korupcije. â&#x20AC;&#x153;Veze koje su nastale prije rata, kao i one stvorene u ratu nisu nestale prestankom konflikta. One su nastavile da ja~aju, a mnoge od njih su se odràle sve do danas. U slu~aju BiH, {verceri, trgovci oru`jem i kvazikriminalni ratnici nisu samo profitirali u ratu i hranili se vojnim konfliktom, ve} su igrali presudnu ulogu u njegovom po~etku, trajanju i rezultatu. Oni nisu bili samo nusproizvod rata, ve} i njegov intergralni dio. Zapravo su mnoge od tih grupa, sastavljenih od biv{ih boraca i vojske, bile voljne da ugroze mir kako bi nastavile da ubiraju nelegalno ste~enu dobit. Interesantno je da su mnogi od ovih ratnih kriminalaca iz rata iza{li kao dio nove elite, sa bliskim vezama sa politi~arima i sektorom sigurnosti. U mnogim slu~ajevima su politi~ke stranke bile nerazdvojive od kriminalnih grupa. Dràvni ured za ra~unovodstvo SAD-a je rekao da je postojala mreà savezni{tava izme|u kriminalaca i nacionalinih politi~kih slu`benika i da su svi oni imali koristi od spore reforme vladavine prava, ekonomije i postoje}ih tenzija u BiH.â&#x20AC;? U odsustvu vladavine prava, zna~ajno je porasla nabavka i nekontrolirana dostupnost li~nog naoruànja. Putevi za krijum~arenje oru`ja su podsje}ali na ranije puteve za trgovinu drogom. Trgovina nelegalnim oru`jem je porasla na cijelom Zapadnom Balkanu. Nepotrebno oru`je i municija su krijum~areni van zemlje, u druga konfliktna podru~ja. Srbija, BiH i Hrvatska su navodno snabdijevale Irak oru`jem i ma{inama, a koordinaciju i izvoz vr{ile privatne kompanije, ali uz podr{ku 25

Izvjestaj:TEKST osnova.qxd

31.10.2012

21:39

Page 26

KAKO SE U BiH RAZVIJA ORGANIZIRANI KRIMINAL mo}nih elita. Putevi za krijum~arenje koji su kori{teni u ratu su pro{ireni nakon rata. Biv{i vojnici i borci su postali posrednici, a biv{i neprijatelji su razvili zajedni~ke operacije krijum~arenja. Oni koji su koristili ove napredne mre`e krijum~arenja su o~ito bili u stanju da prevazi|u etni~ke podjele.

ME\UNARODNO SKRETANJE PA@NJE SA KRIMINALA NA TERORIZAM Prvih pet godina novog vijeka obiljeìla je zna~ajna promjena tempa me|unarodnih aktivnosti i reformi. Veliki broj novih institucija uspostavljen je u vrijeme visokog predstavnika Paddyja Ashdowna. Me|u tim institucijama bile su Obavje{tajno-sigurnosna agencija (OSA), Dràvna agencija za istrage i za{titu (SIPA), Sud BiH sa specijalizovanim odjelima za ratne zlo~ine i organizovani kriminal i korupciju, Dràvno tuìteljstvo, Visoko sudsko i tuìla~ko vije}e (VSTV), Ministarstvo odbrane i jedinstvene Oruàne snage BiH (OSBiH). Naàlost, uspostava i pokretanje velikog broja ovih institucija tekle su veoma sporo i danas je jo{ te{ko kazati kakav je zaista njihov u~inak. U ovih pet godina potro{eno je pet milijardi dolara na restrukturiranje BiH, ali je ona i dalje u zastoju i nefunkcionalna - dijelom zbog rata i postsocijalisti~ke pro{losti, a dijelom zbog velikog broja mo}nih elita koje imaju i sposobnost i èlju da odrè status quo. Politi~ke strategije i programi EU-a bili su zna~ajni, ali su im nedostajali odgovaraju}i operativni mehanizmi i implementacija. U tom periodu je

SNAGA ORGANIZOVANOG KRIMINALA U REGIJI

Albanci imaju najefikasnije kriminalne grupe na prostoru Zapadnog Balkana Prema informacijama koje je tokom istra`ivanja prikupila autorica izvje{taja, ve}ina onih s kojima je razgovarala smatra da Albanci jo{ uvijek imaju najefikasnije organizirane kriminalne grupe na Zapadnom Balkanu, pa i u BiH, a Crnogorci su ozna~eni kao najbrutalniji i jako efikasni kada je u pitanju upotreba visokosofisticirane opreme i telekomunikacija. Srbijanske grupe, za koje se smatra da ih jo{ uvijek sa~injavaju “stari momci,” jako su uticajne, te imaju bliske veze sa manjim grupama aktivnim u BiH, koje su odgovorne za mnoge aktivnosti pranja novca u RS-u. Vehabizam je istaknut kao pokret koji se {iri i, iako su ozna~eni kao vjerski ekstremisti, mnogi su pomenuli kako oni igraju sve ve}u ulogu u proizvodnji sinteti~kih droga. Tako|er je pomenuto i da su vehabije aktivne u trgovini oru`jem, a da zaradu koriste za terori-

uspostavljena i Policijska misija Evropske unije sa ciljem da reforomi{e postoje}e policijske snage. Njihov portfolio se djelimi~no preklapao sa EUFOR-om, koji je uspostavljen 2004. godine.

sti~ke aktivnosti. Ekstremisti koji su nasljednici tradicionalnog ~etni~kog pokreta tako|er predstavljaju prijetnju, ali su manje organizirani od vehabija, koji, imaju politi~ke ciljeve. Zapravo, zaklju~eno je da je to razlog uzdràne reakcije na pucnjavu na ameri~ku ambasadu 2011. godine, jer je bilo politi~kih uticaja da se zna~aj tog doga|aja umanji. Ve}ina ispitanika je tako|er sugerirala da nema politi~ke volje da se tuìteljstva pozabave “velikim igra~ima”, ukoliko pojedinci ili grupe ne predstavljaju prijetnju njihovim sopstvenim pozicijama. Prema rezultatima istraìvanja, na teritoriju Federacije BiH djeluje 16 organiziranih kriminalnih skupina, a u Republici Srpskoj 20. Policija protiv svih provodi istragu, a najve}i problem su one koje djeluju na {irem podru~ju sarajevske regije.

Me|utim, istovremeno sa intenziviranjem me|unarodnih aktivnosti u BiH, do{lo je do skretanja globalne me|unarodne pa`nje sa organiziranog kriminala na terorizam, {to je negativno uticalo na globalni, evropski i, naro~ito, na odgovor zemalja Zapadnog Balkana na organizirani kriminal. Iako se u BiH borba nastavila, sve to se zbog mnogo ~ega nije moglo dogoditi u gore vrijeme za BiH, jer zemlje u okruènju vi{e nisu poklanjale istu pa`nju organiziranom kriminalu. Autorica citira nekoliko me|unarodnih du`nosnika o tome kako su se “ratne podzemne mreè (u BiH) pretvorile u (politi~ke) kriminalne mreè umije{ane u masovni {verc, utaju poreza i trgovinu ènama i ukradenim vozilima“, te da najve}a prijetnja sigurnosti BiH nije nacionalizam, ve} kriminal, korupcija i nezaposlenost. Iako su preduzeti izvjesni koraci (nametanje od strane OHR-a Krivi~nog zakona i Zakona o krivi~nom postupku) u kasnijim godinama (2006. i 2007.) smanjuje se anga`man po ovim pitanjima.

ZAPADNI BALKAN KAO MJESTO UMRE@AVANJA KORUMPIRANIH ELITA PREDSTAVLJANJE IZVJE[TAJA Renzo Daviddi, zamjenik {efa Delegacije Evropske unije (EU) u BiH, i Denis Had`ovi}, generalni tajnik Centra za sigurnosne studije (CSS), govorili su o va`nosti istra`ivanja Sheelagh Brady o organiziranom kriminalu u BiH 26

Rast organiziranog kriminala i korumpiranog pona{anja u BiH je u prvim godinama novog stolje}a djelimi~no bio potpomognut preklapanjem politike i privrede, uspjehom kriminalne/politi~ke elte, nacSLOBODNA BOSNA I 1.11.2012.

Izvjestaj:TEKST osnova.qxd

31.10.2012

21:39

Page 27

OD PREDRATNOG CRNOG TR@I[TA DO TRANZITA DROGE I PRANJA NOVCA

BALKANSKI PUTEVI DROGE

BiH je poÄ?etkom ovog vijeka bila tranzitna taÄ?ka za marihuanu i druge opijate Prvih godina 21. vijeka do{lo je do ponovnog pojavljivanja ju`ne grane balkanskog puta droge. Nastavila se dominacija kosovskih Albanaca iz sredine devedesetih, a skandinavski i njema~ki zvani~nici su izjavili da su Albanci umije{ani u uvoz 80% evropskog heroina. Oni su u to vrijeme navodno bili umije{ani i u trgovinu kokainom i kanabisom. U tom periodu je do{lo i do zna~ajne promjene kolumbijske rute za uvoz kokaina u Evropu, koja je preba~ena iz [panije na Zapadni Balkan. U to vrijeme su, pored Albanaca, u trgovinu drogom bile umije{ane i zemlje Zapadnog Balkana. Srbija je igrala zna~ajnu ulogu na tr`i{tu heroina i sinteti~kih droga, a Makedonija u

1.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

proizvodnji hemijskih prekursora. BiH je navodno bila raj za trgovinu drogom i va`na tranzitna ta~ka za marihuanu i opijate. Interesantno je da je prema izvje{tajima oko 20% droge koja je prolazila kroz BiH zadr`avano za doma}e potrebe. Navedena je i procjena prema kojoj se u BiH svakog mjeseca uveze tona heroina. Oko 200 kilograma ostane u zemlji, a ostatak se krijum~ari na druga odredi{ta. Od tih 200 kilograma pomije{anih s aditivima krijum~ari u BiH mjese~no zarade oko tri milijuna eura. Krijum~arenje ljudi i dalje je unosan posao za kriminalce u BiH, koji tu uslugu napla}uju od 300 do 1.200 eura.

ionalnim vladama koje su izbjegavale vladavinu prava i niskom stopom rizika za kriminalce, te nedostatkom stvarne primjene novih zakona. Rastu}i problem je postalo pranje novca. OHR je procijenio da je u tom periodu u BiH prano i do 3 milijarde KM svake godine. Pranje novca je cvjetalo zbog ~injenice da se privreda u BiH uglavnom zasnivala na gotovini. Kada su u pitanju visokotarifne robe kao {to su gorivo, duhan i alkohol, fiktivne firme su kori{tene kao primaoci ovih roba. Porezi nisu pla}ani jer te firme nisu ni postojale, a roba je prodavana na crnom trì{tu. U izvje{taju Ureda za carinsku i fiskalnu pomo} (CAFAO) navedeno je da je porez pla}en na ne vi{e od 40% robe prodate u BiH u tom periodu. [verc cigareta je i dalje bio ozbiljan problem, a povezivan je i s trgovinom drogom. [vicarske banke i institucije su navodno omogu}avale taj {verc, jer krijum~arenje cigareta u [vicarskoj nije smatrano krivi~nim djelom ukoliko cigarete nisu prodate u toj zemlji. Organizirane kriminalne grupe su kupovale velike koli~ine neoporezovanih cigareta od multinacionalnih duhanskih kompanija preko posredni~kih firmi u [vicarskoj. Zapadni Balkan je i dalje ostao mjesto umreàvanja korumpiranih elita, kriminaliziranih dràvnih slu`bi sigurnosti i kriminalnih grupa kako bi se osigurao profit na tom polju. Spremnost multinacionalnih kompanija da prodaju velike koli~ine cigareta posredni~kim firmama povezanim sa kriminalnim sindikatima, u kombinaciji sa odbijanjem saradnje sa nacionalnim agencijama za provo|enje zakona, dovela je do cvjetanja ove vrste kriminala. Analiza rizika je mnogima pokazala kako se cigarete mogu {vercovati u ve}im koli~inama nego droga, {to ih je u~inilo isto toliko profitabilnim, a istovremeno su privla~ile manje pa`nje. Me|utim, do kraja ovog perioda se obim krijum~arenja zna~ajno smanjio. Do{lo je do javnih i privatnih tu`bi protiv duhanskih kompanija, tako da je praksa prodaje bez pitanja prestala ili se bar zna~ajno smanjila. Ovo je ozna~ilo prelaz na prodaju krivotvorenih cigareta. Ali, od sredine pa do kraja devedesetih, ~ak i uz poja~anu pa`nju EU, Zapadni Balkan je ostao skladi{te za cigarete koje su {vercovane {irom Evrope. Ured za borbu protiv prevara EU je procijenio da su zemlje ~lanice samo u 1998. godini na porezima izgubile otprilike 4,7 milijardi eura. Jedan kontejner ili kamion cigareta je vrijedio otprilike milion eura u porezima, tako da je to bio veoma unosan posao za kriminalne bande. Prema nekim tvrdnjama, toliki obim i neophodna logisti~ka mreà ne bi bili mogu}i bez direktne umije{anosti dràva i multinacionalnih kompanija. 27

Koka:TEKST osnova.qxd

31.10.2012

21:36

Page 28

STE^AJNA MAFIJA

POTAPANJE KOKO[IJEG CARSTVA Kompanije “Kokaprodukt“ i “Kokodžada“ iz Gračanice prije nekoliko godina bile su šampioni u proizvodnji pilećeg mesa u Bosni i Hercegovini; političkim i lobističkim manevrima obje su firme otišle u stečaj, a posljednji ekser u njihov sanduk zakucava HAMDIJA MURATOVIĆ, ozloglašeni stečajni upravitelj sa mračnom prošlošću i privatnim interesima 28

Pi{e: MIRSAD FAZLI] Foto: MARIO ILI^I]

ri sata iza pono}i u gra~ani~kom naselju Mahmutovac 28. augusta podmetnut je poàr na automobilu [koda Oktavija vlasnika Hamdije Muratovi}a. Automobil je u potpunost izgorio, a njegov vlasnik o mogu}im po~initeljima rekao je sljede}e: “Ne znam ko bi ovo mogao uraditi. Ja sam advokat, a i ste~ajni upravnik u firmama ‘Frigos‘ u Čeli}u te u ‘Kokaproduktu‘ i ‘Kokodàdi‘. Mo`da tu leè eventualni razlozi za paljevinu mog automobila“, rekao je Muratovi}, nakon ~ega su vlasnici

udjela preduze}a “Kokaprodukt“ Op}inskom sudu u Tuzli uputili zahtjev za smjenu ste~ajnog upravnika Hamdija Muratovi}a.

NEKOMPETENTNI (STE)^AJNI UPRAVNIK Kompanije “Kokaprodukt“ i “Kokod`ada“, zajedno sa firmom Veko, ~inile su najve}u grupaciju za proizvodnju pile}eg mesa u cijeloj BiH i zapo{ljavale 400 radnika, te sa 100 kooperanata ostvarivale ukupan prihod od 48 miliona maraka godi{nje i tako ~inile najve}u grupaciju u oblasti agrara u BiH. Me|utim, prvi udar na stabilnost poslovanja izvr{ilo je Ministarstvo finansija Federacije BiH u “liku i djelu“ Dragana SLOBODNA BOSNA I 1.11.2012.

Koka:TEKST osnova.qxd

31.10.2012

21:36

Page 29

ZAVJERA PILE]IH MOZGOVA STE^AJNI STE^AJNI UPRAVNIK UPRAVNIK

Hamdija Hamdija Muratovi}, Muratovi}, ste~ajni ste~ajni upravnik upravnik uu pet pet preduze}a preduze}a me|u me|u kojima kojima su su Kokaprodukt, Kokaprodukt, Kokod`ada, Kokod`ada, Fruteks... Fruteks...

Uni{tavanje gra~ani~ke mesne imperije zapo~eo Dragan ôvi} a kraju privodi ste~ajni upravitelj Hamdija Muratovi} Čovi}a, biv{eg ministra finansija i dopredsjednika Vlade FBiH, da se, primarno politi~kom odlukom o uvozu tzv. isko{tenog mesa bez prelevmana, omogu}i favorizovanje odre|enih grupa uvoznika, prije svega Lijanovi}a, takozvanih trgova~kih lobija i onemogu}i ravnopravna trì{na utakmica proizvo|a~a pile}eg mesa, pa i grupacija “Kokaprodukt“ i “Kokodàda“. Samo grupacije “Kokaprodukt” i “Kokodàda” zbog toga su imale {tetu koja se procjenjuje na 22,5 miliona KM. Zbog toga je Reuf Sokolovi}, ve}inski vlasnik firmi “Kokaprodukt“ i “Kokodàda“, bio jedan od glavnih svjedoka optu`be kada je prije pet godina pred Sudom BiH Dragan Čovi} nepravosna`no osu|en na pet godina zatvora. Nakon {to je taj predmet preba~en na kantonalni nivo, Sokolovi} je izbrisan sa SMJENA STEÂJNOG UPRAVNIKA Faksimil pisma vlasnika udjela u preduze}u Kokaprodukt upu}enog Op}inskom sudu u Tuzli sa zahtjevom da se smijeni ste~ajni upravnik Hamdija Muratovi}

1.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

liste svjedoka optu`be. “Smatram da se iza toga krije namjera da se Čovi} oslobodi“, tvrdi Sokolovi} navode}i kako je otvaranjem ste~aja i imenovanjem Hamdije Muratovi}a ste~ajnim upravnikom zape~a}ena sudbina grupacija. “Iz preduze}a su oti{li vrhunski, vode}i kadrovi zbog nemogu}nost da se adekvatno nagrade. U zlatna vremena rukovodni tim grupacije ~inila su petorica vrhunskih ekonomista, tri magistra veterine, dva in`enjera agronomije i desetine poljoprivrednih tehni~ara, a mi smo uklju~ivanjem Muratovi}a dobili apsolutno nekompetentnu osobu koja nije uop{te dorasla da uspje{no vodi proces ste~aja“, tvrdi Sokolovi}. Firma “Kokaprodukt“ je u prethodnom periodu, prema Sokolovi}evim rije~ima, poslovala po sistemu zakupa sa kompanijama Iradia Lakta{i ~iji je zakup iznosio 52.500 KM mjese~no, a pla}anje je vr{eno rasplodnim jajima koja su i{la na inkubiranje u inkubatorsku stanicu “Kokaprodukta“ , a izlegli pili}i potom u organizovani tov brojlera u farmama koje je zakupila kompanija DSP Company. Ta 29

Koka:TEKST osnova.qxd

31.10.2012

21:37

Page 30

STEÂJNA MAFIJA kompanija zapo{ljavala je 44 radnika i ostvarivala je promet na trì{tu po usvojenom programu proizvodnje i prodaje jednodnevnih pili}a. Ostvarena je rentabilna proizvodnja koja je pokrivala sve tro{kove poslovanja i dobit dovoljnu za podmirivanje obaveza prema dobavlja~ima, a posebno bankama. Me|utim, u namjeri da dalje obezvrijedi firmu “Kokaprodukt“, ste~ajni upravnik Muratovi} jednostrano raskida ugovor sa “DSP Company“ ~ime prekida proizvodni lanac i dalje uru{ava kompanije “Kokaprodukt“ i “DSP Company“. Rasplodna jaja, koja dobiva od kompanije Iradija, prodaje na slobodnom trì{tu po dampin{kim cijenama. “ U proteklom periodu po osnovu zakupa od Iradije i DSP-a ostvarena je zarada od 630 hiljada maraka, a da niko ne zna kakva je sudbina tih sredstava, ne znaju ni povjerioci ni drugi subjekti“, kaè Sokolovi}.

SAM SVOJ MAJSTOR Dakle, ste~ajni upravnik nije poduzeo nijednu aktivnost kako bi oja~ao proizvodnju i pove}ao njezin obim, ve} je svoje odluke usmjerio da uni{ti “Kokaprodukt“ i “DSP Company“, pa je ta firma morala, zbog nerazumne politike Muratovi}a, otpustiti 40 radnika. U posljednje vrijeme uvodi praksu da daje pod zakup pojedine dijelove “Kokaprodukta“ tro{e}i energiju i novac na jalov posao umjesto da organizuje proizvodnju jednodnevnih pili}a i tov brojlera i tako aktivira klaonicu u @ivinicama, koja ima tr`i{ni prostor za plasman

PRIJERATNA POTRA@IVANJA

Četiri miliona za Zorana Ćopića, suradnika narko-bossa Darka Šarića! Prije po~etka agresije na BiH Kokaprodukt je posredni~koj firmi u Beogradu uplatila nabavku 10.000 tona kukuruza u vrijednosti od oko 4 miliona KM, a roba nikada nije isporu~ena zbog zabrane Vlade Srbije iz 1992. godine da se izvoze strate{ke robe u druge republike. Svu dokumentaciju vezanu za taj slu~aj Kokaprodukt je dostavila tada{njoj Vladi Republike BiH, ali do sada nema nikakve reakcije. Istragom tu`ila{tva Srbije utvr|eno je da je upla}eni novac pronevjerio Zoran ]opi} koji je tim sredstvima privatizirao {e}eranu u Bijeljini. Ina~e, Zorana ]opi}a Okru`ni sud u Banjoj Luci po~etkom augusta 2012. godine osudio je na petogodi{nju zatvorsku kaznu jer je od 2008. do polovine 2010. godine “oprao” ve}u koli~inu novca koji je ste~en od prodaje droge narko-bosa Darka [ari}a iz Srbije. ]opi}u je, tako|er odlukom banjalu~kog Okru`nog suda, zbog ovog krivi~nog postupka blokirana imovina vrijedna vi{e od 20 miliona maraka.

5.000 tona pile}eg mesa godi{nje. Tako bi, uz zapo{ljavanje 250 radnika, pove}alo dobit u toj mjeri da bi grupacije “Koka-

KRALJ GRA^ANI^KOG PERADARSTVA Reuf Sokolovi}, ve}inski vlasnik kompanija Kokaprodukt i Kokod`ada, u borbi za opstanak 30

SARADNIK SARADNIK NARKOMAFIJE NARKOMAFIJE

Zoran Zoran ]opi} ]opi} sredstva sredstva za za kupovinu kupovinu kukuruza kukuruza firme firme Kokaprodukt Kokaprodukt iskoristio iskoristio za za privatizaciju privatizaciju {e}erane {e}erane uu Bijeljini Bijeljini

produkt“ i “Kokodàda“ redovno izmirivala svoje obaveze prema zaposlenima, pla}ale dospjele anuitete, kao i poreze i doprinose. Osim {to je ste~ajni upravnik u vi{e kompanija, Muratovi} posjeduje i sopstvenu firmu Agram doo koja je prethodno bila registrovana u Zagrebu, pa u Gra~anici, a koja mu, prema Sokolovi}evim tvrdnjama, ustvari sluì za pranje novca. Svoju radnicu iz “Agrama“ Nisvetu Hajdari koja je, uzgred budi re~eno, brati~na glavnog kantonalnog tuìoca u Tuzli [esenema ]osi}a, primio je u radni odnos, a da prethodno nije zatvorio njen radni sta` u “Agramu“. Ste~ajni upravnik Hamdija Muratovi} je ina~e u radnom odnosu kod advokata Jadranke Todorovi} kao advokatski pripravnik. Muratovi} posjeduje fakultetske diplome iz Mostara i Novog Sada, a u me|uvremenu je postao i predsjednik Udruènja ste~ajnih upravnika FBiH. “[ta ~ovjek da misli o osobi koja vodi pet ste~ajeva istovremeno, ima privatno preduze}e preko kojeg pere novac, ima prijavljen radni odnos u advokatskoj kancelariji i predstavlja se kao diplomirani ekonomista, diplomirani pravnik, advokat i magistar. Mislim da se zapravo radi o prevarantu i pohlepnom kriminalcu koji je ogrezao u plja~ki i otima~ini“, tvrdi Reuf Sokolovi}. SLOBODNA BOSNA I 1.11.2012.

Skandal:Skandal.qxd

31.10.2012

21:49

Page 20

SKANDAL NEDJELJE

Zašto je i na koji način u posljednji trenutak s dnevnog reda sjednice Gradske skupštine skinuta Informacija o bezbjednosti u Sarajevu

Gradonačelnik Sarajeva Behmen na zahtjev ministra Budimlića i Damira Hadžića odgodio raspravu Gradskog vijeća o stanju bezbjednosti u Sarajevu Pi{e: SENAD AVDI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

a sjednici Gradskog vije}a Sarajevo, zakazanoj za ovu nedjelju, jedna od ta~aka dnevnog reda trebala je biti i Informacija o kriminalitetu, javnom redu i miru i saobra}aju na podru~ju grada Sarajeva za januar -septembar 2012. godine. Uprava policije MUP-a Kantona Sarajevo je pro{le nedjelje ovu Informaciju poslala gradona~elniku Sarajeva Aliji Behmenu, a ovaj je proslijedio vije}nicima Gradsk og vije}a. Me|utim, u posljednji trenutak gradona~elnik Behmen je sa dnevnog reda uklonio raspravu o bezbjednosnim prilikama u Sarajevu u prvih devet mjeseci ove godine. Zbog ~ega? Razlog za ovakav Behmenov samovoljni potez je pismo koje mu je 29. oktobra poslao ministar policije Kantona Sarajevo Muhamed Budimli}, koji je od Behmena traìo da postupi upravo onako kako je to ovaj dan kasnije i u~inio. U svom zahtjevu ministar Budimli} (Behmenov partijski kolega) kaè da je “pomenuti materijal“ (Informacija koju je sa~inila Uprava policije) “dostavljen od nenadle`nog organa i lica neovla{tenog za njegovo dostavljanje, a isti je nezakonito ovjeren otiskom od strane lica koje ne moè rukovati i upotrebljavati slu`bene pe~ate Ministarstva, jer ne posjeduje ovla{tenje rukovodioca organa“. Podsjetimo, prije mjesec dana ministar Budimli} je, nezakonito i bahato, zabranio Upravi policije i policijskom komesaru Vahidu ]osi}u da koriste pe~ate ministarstva i to pravo preuzeo isklju~ivo na sebe i svoj kabinet. Ministar Budmili}, koji je u razumljivoj panici i strahu od izvjesne smjene koja }e uslijediti narednih dana, progla{avaju}i Upravu policije i njenog komesara “nenadle`nim“, potpuno neodgovorno i opasno je kompletan operativni rad sarajevske policije denuncirao kao “nezakonit“, {to moè imati nesagladive posljedice po sigurnost u Kantonu Sarajevo. U Informaciji koju je kantonalna Uprava policije dostavila Gradskoj upravi konstatuje se, pored ostalog, i da je tokom ove godine smanjen stepen kriminaliteta u 1.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

ZAUSTAVITE SJEDNICU Pismo ministra Budimli}a gradona~elniku Behmenu

Sarajevu, isti~e se uspje{an i profesionalan rad policije..., {to, o~ito, nikako ne ide na ruku ministru Muhamedu Budimli}u koji godinu i po dana ~ini sve kako bi operativni dio policije pod svoju, odnosno kontrolu svoje stranke SDP BiH. Jo{ je ne{to zaparalo u{i ministru Budimli}u: Uprava policije u iscrpnoj informaciji o svome radu obavje{tava gradske vije}nika da je u ovoj godini podnijela i {est krivi~nih prijava protiv slu`benih lica zbog zloupotrebe slu`benog polo`aja i ovla{tenja. Od toga su ~ak ~etiri krivi~ne prijave podnesene upravo protiv ministra Budimli}a, dok su dvije “adresirane“ na njegovu blisku suradnicu Sanju Petrovi}, na~elnicu Uprave za administraciju i podr{ku Kantonalnog MUP-a. Istragu na temelju ovih prijava vodi federalna Uprava policije po nalogu Kantonalnog tu`iteljstva u Sarajevu. Kako saznajemo, ministar Budimli} je po~etkom

ove nedjelje bio pozvan u Tuìteljstvo da dadne izjavu povodom inkriminacije u kojoj ga se tereti da je nezakonito zapo{ljavao u kabinet svoje prijatelje kao savjetnike. Ministar Budimli}, me|utim, odbio je pojaviti se u Tuìteljstvu i dati iskaz u vezi sa navodima iz kaznene prijave?! Odluka gradona~elnika Alije Behmena da nakon potpuno nezakonitog, privatnog zahtjeva ministra Budimli}a skine sa dnevnog reda Gradskog vije}a ta~ku dnevnog reda o bezbjednosnim prilikama u Sarajevu je, koliko skandalozna i nedopustiva, istovremeno i obja{njiva i razumljiva: vojnik partije Behmen, tvrde na{i izvori, u~inio je to na zahtjev vrha SDP-a BiH, najvjerovatnije Damira Hadì}a, potpredsjednika ove stranke, intimusa i politi~kog sponzora (odlaze}eg) ministra Muhameda Budimli}a! 31

Mini Eronet:TEKST osnova.qxd

1.11.2012

0:42

Page 32

HT ERONET

Specijalno tužiteljstvo Slovenije poslalo je 17. oktobra na adresu Tužiteljstva BiH dopis, a zapravo urgenciju, tražeći odgovor na pitanje u kojoj se fazi nalazi istraga o višemilijunskom kriminalu u HT-u Mostar i da li su saslušani svi akteri najveće marketinške afere u BiH; nakon što se Državno tužiteljstvo proglasilo nenadležnim za procesuiranje pljačke međunarodnih razmjera, istraga koju formalno vodi mostarsko tužiteljstvo još je uvijek u početnoj fazi

SLOVENCI SE ZANIMAJU ZA ISTRAGU U HT-u MOSTAR, TU@ITELJSTVO BiH TO VI[E NE INTERESIRA... Pi{u: SUZANA MIJATOVI] I SENAD AVDI]

rije petnaestak dana, ta~nije 17. oktobra, iz Republike Slovenije, od strane Specijalnog tuìteljstva te zemlje, odnosno Okru`nog suda u Ljubljani, na adresu Tuìteljstva BiH upu}eno je pismo (urgencija) u vezi s istragom o kriminalu u kompaniji Hrvatske telekomunikacije Mostar . Slovena~ke pravosudne institucije su od v.d. glavne dràvne tuìteljice Jadranke Lokmi}-Misira~a traìle odgovore na vi{e pitanja koja se odnose na aferu me|unarodnog karaktera i milijunskih razmjera, koja je razotkrivena prije vi{e od dvije godine, ali ni do danas nije procesuirana. Slovena~ke je istraìtelje konkretno zanimalo u kojoj se fazi nalazi istraga i da li su njihove bh. kolege saslu{ale glavne aktere tog korupcijskog skandala.

[TA SU KOLEGAMA U BiH SUGERIRALI SLOVENA^KI ISTRA@ITELJI U tom su smislu Slovenci sugerirali da se, osim predsjednika Uprave HT-a Mostar Stipe Prli}a i izvr{nog direktora za pokretnu mre`u Zorana Bakule, obave razgovori i sa ~lanovima tenderskih komisija, kako bi se ustanovilo na ~iju je preporuku sve poslove marketin{ke kampanje mostarske tvrtke godinama dobijala ista agencija. Radi se, dakako, o favoriziranoj sarajevskoj agenciji S.V.RSA, u vlasni{tvu Nevena Kulenovi}a. 32

TAJNI TAJNI RA^UNI RA^UNI U U STRANIM STRANIM BANKAMA BANKAMA

Direktor Direktor HT-a HT-a Mostar Mostar Stipe Stipe Prli} Prli} nikada nikada nije nije objasnio objasnio za{to za{to su su na na njegove njegove privatne privatne ra~une ra~une uu slovena~kim slovena~kim bankama bankama upla}ivane upla}ivane velike velike svote svote novca novca

SLOBODNA BOSNA I 1.11.2012.

Mini Eronet:TEKST osnova.qxd

1.11.2012

0:43

Page 33

MI POTKRADAMO SVE MONOPOL MONOPOL NA NA MILIJUNSKE MILIJUNSKE MARKETIN[KE MARKETIN[KE POSLOVE POSLOVE

Neven Neven Kulenovi}, Kulenovi}, vlasnik vlasnik sarajevske sarajevske agencije agencije S.V.-RS-a S.V.-RS-a

Podsjetimo, istraga o milijunskom kriminalu u HT-u Mostar otvorena je po~etkom 2010., kada je INTERPOL Slovenije, a nakon upozorenja austrijske policije, od

policijskih agencija u BiH zatra`io provjeru podataka za vi{e osoba i kompanija, zbog sumnje da se bave pranjem novca preko nerezidentnih ra~una u UniCredit banci,

ISTRAGA TU@ITELJA TOMI]A

STRANA^KA DIREKTIVA

Dino Grabovica ponudio Stipi PrliÄ&#x2021;u direktorsko mjesto u Elektroprivredi BiH Prema tvrdnjama njihovih kolega iz SDP-a, dugogodi{njem je direktoru HT-a Mostar Stipi Prli}u iz strana~ke centrale, jo{ prije nekoliko mjeseci, nagovije{teno da }e se, bude li formiran novi saziv federalne Vlade, morati povu}i sa te funkcije. Budu}i da je jedan od ultimativnih zahtjeva koje je predsjedniku SDP-a Zlatku Lagumdìji uputio lider HDZ-a Dragan ôvi} da kadrovi te stranke ponovno preuzmu ve}insku kontrolu nad HT-om Mostar, za Prli}a se ve} traì novo namje{tenje. Navodno mu je generalni direktor Elektroprivrede BiH Elvedin Grabovica ponudio neku od direktorskih funkcija u tom poduze}u, {to je Prli}a silno uvrijedilo, jer je ra~unao da }e njegova lojalnost stranci biti vi{e cijenjena. 1.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

ranije Austria Creditanstalt banci u Ljubljani. Ra~uni su otvoreni na tvrtku 3 Media Limited ~iji je vlasnik Neven Kulenovi}, a prema nalazima me|unarodne policijske istrage od juna 2008. do februara 2010. evidentirane su uplate blizu dva milijuna eura. Novac su upla}ivale kompanije S.V.-RSA, Mreà plus, Pink Company, Ujedinjeni mediji i UFA Medija iz Sarajeva, a kasnije je dozna~en na ra~une vlasnika ovih tvrtki, te privatne ra~une Stipe Prli}a, Zorana Bakule i hrvatskog tajkuna Branka Kotarca. Nakon {to je obimna dokumentacija INTERPOL-a dostavljena u BiH, istragu o kriminalu u HT-u Mostar preuzela je Dràvna agencija za istrage i za{titu (SIPA). Inspektori SIPA-e su svoj posao zavr{ili po~etkom godine, kada je policijsko izvje{}e dostavljeno Tuìteljstvu BiH. Iako je u istrazi utvr|eno da je na temelju nerealno visokih marketin{kih ugovora o ogla{avanju blizu ~etiri milijuna maraka zavr{ilo na tajnim ra~unima Stipe Prli}a, Zoran Bakule i Nevena Kulenovi}a u inozemnim bankama, odlukom glavne dràvne tuìteljice Jadranka Lokmi}-Misira~a Tuìteljstvo BiH se u rekordnom roku proglasilo nenadle`nim za procesuiranje tog slu~aja. Predmet je potom ustupljen u nadle`nost Kantonalnog tuìteljstva u Mostaru, tuìtelju Predragu Tomi}u. No, ni poslije osam mjeseci nema slu`benih informacija da je Tuìteljstvo poduzelo konkretne mjere na procesuiranju odgovornih za ovaj korupcijsko-kriminalni skandal.

Elvedin Grabovica

Prema svjedo~enjima iz Mostara, tuìtelj Predrag Tomi} mnogo vi{e vremena od rada na slu~aju HT Mostar provodi u druènju sa Tomislavom ]ur~i}em (zvanim Tomo Kamilica), uposlenikom HT-a Mostar i intimusom direktora Stipe Prli}a... I dok u istrazi o kriminalnim poslovima Stipe Prli}a i Nevena Kulenovi}a i dalje nema pomaka, Uprava HT-a Mostar je u maju ove godine sklopila novi ugovor sa S.V.-RSA, prema kojem su sve usluge ogla{avanja ponovno povjerene favoriziranoj sarajevskoj marketin{koj agenciji. Najnoviji je poslovni aran`man, vrijedan preko ~etiri milijuna KM, zaklju~en unato~ protivljenju nekolicine ~lanova Nadzornog odbora HT-a Mostar, koji su inzistirali da se ugovori o marketin{kom ogla{avanju, barem s javnim emiterima, zaklju~uju bez posredni{tva agencija, ~ime se osigurala i u{teda nemalih suma novca. Na koncu je, ipak, presudio predsjednik Nadzornog odbora SDP-ovac Ante Kre{i}, bez ~ijeg odobrenja Neven Kulenovi} zasigurno ne bi zadrào monopol nad milijunskim marketin{kim poslovima HT-a Mostar. 33

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

31.10.2012

21:52

Page 8

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

31.10.2012

21:52

Page 9

Strujna Mafija:TEKST osnova.qxd

1.11.2012

0:14

Page 36

BALKANSKA STRUJNA MAFIJA POD ISTRAGOM

Srbijanska vlast odlučna je da demontira energetsku hobotnicu Vuka Hamovića i Vojina Lazarevića koja je više od decenije harala na Balkanu; naš list otkriva mahinacije koje je ovaj dvojac posljednjih godina provodio u BiH i Srbiji, te ko je sve bio dio njihovog kriminalnog klana

SLOM CARSTVA BALKANSKIH KRALJEVA STRUJE Pi{e: MIRHA DEDI]

orana Mihajlovi}, srbijanska ministrica energetike, tvrdi da je proteklih deset godina iz energetskog sektora Srbije ispumpano na stotine miliona eura. Zbog toga je u okviru ovog ministarstva formiran specijalni tim za borbu protiv kriminala i korupcije, koji }e u vrlo kratkom roku napraviti izvje{taj ko u Srbiji ~ini energetsku mafiju. Po njenoj ocjeni, kriminal u EPS-u je zastra{uju}i i u posljednjih deset godina bud`et Srbije i kasa ovog javnog preduze}a olak{ana je za milijarde dolara, zbog ~ega je ministrica zatra`ila istragu kako je

Elektroprivreda Srbije uvozila struju i obavljala remonte. U kuloarima bliskim potpredsjedniku Vlade Srbije Aleksandru Vu~i}u mo`e se ~uti da se priprema sna`an udar na Vuka Hamovi}a i Vojina Lazarevi}a, koji su posljednju deceniju bili posrednici za uvoz struje, nafte i ostalih energenata u Srbiju. Sve bogatstvo koje su na taj na~in stekli, a upu}eni tvrde da je enormno, moglo bi biti oduzeto. Kako saznajemo od izvora bliskih Vladi Srbije, novoformirani tim u posjedu je obimne dokumentacije koja dokazuje na koji na~in su firme EFT, Rudnap i Interfejs, vlasni{tvo Vuka Hamovi}a i Vojina Lazarevi}a, najve}ih trgovaca strujom u

jugoisto~noj Evropi i najva`nijih poslovnih partnera EPS-a, na nezakonit na~in posredovali u svim nabavakama energenata. Zbog {tetnih ugovora sa firmama ova dva biznismena policija je nedavno podnijela prijave protiv biv{ih ~elnika EPS-a. Hamovi} i Lazarevi} va`e za najkrupnije regionalne trgovce elektri~ne energije. Ovaj dvojac je dobro poznat i u Bosni i Hercegovini, kao najve}i kupci bh. struje i strate{ki partneri Elektroprivrede BiH i Elektroprivrede RS-a. Hamovi}em i Lazarevi}em godinama se bavila Verica Bara}, koja se nalazila na ~elu Savjeta za borbu protiv korupcije, ali njeni izvje{taji redovno su zavr{avali u ladicama nadle`nih tu`ioca. Me|utim, nova postava ministara u

ENERGETSKI ENERGETSKI TAJKUNI TAJKUNI

Vojin Vojin Lazarevi} Lazarevi} ii Vuk Vuk Hamovi} Hamovi} su su uu regionu regionu povezuju povezuju sa sa nizom nizom afera, afera, ali ali protiv protiv njih njih do do sada sada nije nije vo|ena vo|ena ni ni jedna jedna ozbiljna ozbiljna istraga istraga 36

SLOBODNA BOSNA I 1.11.2012.

Strujna Mafija:TEKST osnova.qxd

1.11.2012

0:14

Page 37

HAMOVI] I LAZAREVI] POD VISOKIM NAPONOM Vladi Srbije odlu~ila je da upravo ovi izvje{taji budu osnov za pokretanje istrage protiv njih i da potpuno demontira njihovu mafija{ku energetsku hobotnicu.

DODIKOVA SAVJETNICA RAZBIJA ENERGETSKU MAFIJU Kada je do{la na ~elo Ministarstva energetike, Zorana Mihajlovi}, biv{a Dodikova savjetnica za energetiku, najprije se pozabavila strujnom mafijom. Zbog ogromnih gubitaka u EPS-u Mihajlovi}eva je smijenila direktora EPS-a Dragoljuba Markovi}a i za v.d. direktora postavila Aleksandra Obradovi}a, biv{eg direktora ~e{ke energetske kompanije ^EZ za Balkan koji je, kako tvrde dobro upu}eni izvor, vrlo blizak Miloradu Dodiku. Da Mihajlovi}ka nije zaboravila svog biv{eg {efa Dodika,

pokazuje pro{lonedjeljna transakcija izme|u EPS-a i Elektroprivrede Republike Srpske. Naime, Mihajlovi}ka je od Dodika za slijede}u godinu kupila struju u iznosu od 30,7 miliona eura. Obradovi} je, me|utim, interesantan i zbog drugog razloga. On je bio me|u glavnim akterima propalog “projekta Gacko” u vrijednosti nekoliko milijardi eura. ČEZ je u Gacku planirao investiciju u iznosu od 1,4 milijarde eura za izgradnju nove termoelektrane i pro{irenje rudnika mrkog uglja. ČEZ je, me|utim, pro{le godine u januaru saop{tio da }e svoj udio u planiranoj energetskoj firmi prodati svom partneru i optu`io Vladu Republike Srpske da kr{i postoje}i ugovor. O daljoj sudbini projekta sada odlu~uju arbitri me|unarodne privredne komore u Be~u. Obradovi} je u to BALKANSKI VELETRGOVAC STRUJOM Elektroprivreda Srbije je od 2006. mogla da nabavlja struju bez posrednika, ali to nije radila, ve} je koristila posredni~ke usluge Vuka Hamovi}a i Vojina Lazarevi}a

vrijeme imao jako dobre kontakte sa tada{njim predsjednikom Vlade Republike Srpske Miloradom Dodikom, dok je njegova savjetnica bila Zorana Mihajlovi}. Upu}eni izvori tvrde da su Obradovi} i Mihajlovi}ka u vrijeme kada je taj ugovor potpisan zaradili “lijepe pare”. O Dodikovoj i Obradovi}evoj bliskosti govori i podatak da su beogradske kom{ije. Naime, Obradovi} je kupio vilu na Dedinju odmah pored Dodikove. Obradovi} tvrdi da u nov~anim tokovima EPS-a nedostaje 41 milijarda dinara, {to je oko 400 miliona eura, koje su po svemu sude}i zavr{ile na ra~unima Lazarevi}evih i Hamovi}evih kompanija. Oni su, tvrde upu}eni izvori, klju~ne ljude u EPS-a dobro podmi}ivali, kako bi dobili milionske vrijedne poslove. Posljednja saznanja pokazuju da je Elektroprivreda Srbije platila oko 15 miliona eura vi{e za uvoz struje jer je ovaj posao obavljala preko trgovaca- posrednika. Iako nisu postojale prepreke da EPS kupuje struju direktno, jer od 2006. ima licencu da se bavi i kupovinom, Elektroprivreda je struju uvozila od raznih kompanija, ali najvi{e od EFT-a Vuka Hamovi}a i Rudnapa Vojina Lazarevi}a, pla}aju}i je po znatno vi{oj cijeni. Umjesto da se pojavi na tenderima u okolnim zemljama i od proizvo|a~a kupi struju koja mu je potrebna, EPS je raspisivao svoje konkurse, na kojima su naj~e{}e pobje|ivali trgovci koji su prije toga kupovali struju na tenderima proizvo|a~a. Elektroprivreda Srbije je, osim {to je kupovala struju preko posrednika Hamovi}a i Lazarevi}a, i prodavala struju drugim zemljama preko ova dva trgovca. Njih dvojica su samo na ovom poslu zaradili oko deset miliona eura. Kra|e i pronevjere u ovom sektoru iza kojih stoje Lazarevi} i Hamovi}, tvrde upu}eni, dosti`u nekoliko stotina miliona eura. Kompanija EFT Vuka Hamovi}a je od 2008. do 2010. prodala EPS-u 433 miliona kilovat-sati za 25 miliona eura, a sli~nu koli~inu je EFT i kupio od dr`avne firme. U istom periodu Rudnap Vojina Lazarevi}a kupovao je struju od EPS u prosjeku za 49 eura po megavatu, a prodavao je za 52,61 euro. Dvojac Hamovi}-Lazarevi} gotovo dvanaest godina bio je najja~i centar mo}i u

Zorana Mihajlovi}, srbijanska ministrica energetike i biv{a Dodikova savjetnica, na ~elo Elektroprivrede Srbije postavila je Dodikovog prijatelja i kom{iju sa Dedinja Aleksandra Obradovi}a 1.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

Strujna Mafija:TEKST osnova.qxd

1.11.2012

0:15

Page 38

BALKANSKA STRUJNA MAFIJA POD ISTRAGOM

DODIKOVI SARADNIK NA ^ELU EPS-a Aleksandra Obradovi}a na mjesto v.d. direktora Elektroprivrede Srbije postavila je ministrica za energetiku Zorana Mihajlovi}, biv{a Dodikova savjetnica za energetiku

Srbiji. Na{ izvor tvrdi da su Vojin Lazarevi} i Vuk Hamovi} toliko uticajni da su godinama kreirali poslovnu politiku NIS-a (Naftna industrija Srbije) i EPS-a i tako obezbje|ivali unosne poslove svojim firmama. Pored trgovine strujom, njih dvojica su ogroman novac zaradili i na drugim poslovima iz sektora elektroprivrede.

^ISTA ZARADA Rudnap Vojina Lazarevi}a pojavio se kao najozbiljnija firma koja }e obnoviti HE Zvornik, a koje }e se finansirati iz kredita

finansija i potpredsjednik Vlade Srbije Mla|an Dinki}. Prema rije~ima Vladimira Bebe Popovi}a, biv{eg {efa Biroa za informisanje Zorana \in|i}a, Hamovi} i Lazarevi} imaju monopol u Srbiji na uvoz i izvoz elektri~ne energije, prodaju nafte i ostalih energenata jo{ od po~etka 2000-ih, a svoju poziciju dodatno su potvrdili li~nim i finansijskim odnosima sa Mla|anom Dinki}em, tada{njim guvernerom, koji je devizne rezerve zemlje prebacivao u njihovu Euroaksis banku u Moskvi, a koju su oni preuzeli od Milo{evi}evih ljudi nakon

PROVIZIJE OD STOTINU MILIONA EURA: Aleksandar Vučić priprema snažan udar na Vuka Hamovića i Vojina Lazarevića, koji su posljednju deceniju bili posrednici za uvoz struje, nafte i ostalih energenta u Srbiju, čime su sticali enormne provizije njema~ke KFW banke. Prije posljednjih izbora u Srbiji u Ministarstvu energetike donijeta je odluka da se konzorciju doma}ih proizvo|a~a pod rukovodstvom Rudnapa iza|e u susret i da se mijenjaju uobi~ajeni uslovi tendera kako bi Rudnap mogao da konkuri{e. Pored toga, Lazarevi}ev Rudnap je dobio jo{ nekoliko velikih poslova. Jedan od njih, vrijedan 80 miliona eura, je nabavka brojila za struju. Sve remonte na termoelektranama u Srbiji izvodio je isklju~ivo Lazarevi}ev Rudnap. Pravila su bila jasna, kada Rudnap ne pro|e na tenderu, tender se obara. Hamovi} i Lazarevi} su uticali na postavljanje brojnih ministra u Vladi Srbije, a oni su im usluge vra}ali tako {to su im omogu}ili da u Srbiji steknu enormno bogatstvo. Njihovom ogromnom boga}enju uveliko je doprinio i aktuelni ministar 38

UDAR NA ENERGETSKU MAFIJU Aleksandar Vu~i}

5. oktobra. Zahvaljuju}i ovakvom “besplatnom novcu”, koji im je davao Dinki}, po~eli su se enormno bogatiti. Vladimir Beba Popovi} tvrdi da je Fahrudin Radon~i}, vlasnik Dnevnog avaza, preko Damira Fazli}a i Miroslava Mi{kovi}a instalirao Vojina Lazarevi}a u BiH, tako {to mu je poku{avao pomo}i u privatizaciji profitabilnih firmi u BiH. Takav poku{aj je bio sa kupovinom sarajevskog Energoinvesta, ali i u trgovini energentima u BiH. U zvani~nom dopisu EPS-a, do kojeg je na{ list do{ao, stoji da je 43% novca koji je kori{}en za uvoz struje u 2002. godini ispla}eno firmi EFT Vuka Hamovi}a i Vojina Lazarevi}a, klju~nih akcionara Nacionalne {tedionice. Ta firma nalo`ila je da EPS izvr{i uplate u iznosu od 8,3 miliona dolara na njen ra~un u Evroaksis banci. U 2003. godini, EPS je za uvoz elektri~ne energije potro{io 40 miliona eura i 14 miliona dolara, od ~ega je 82% sredstava, preko Evroaksis banke, zavr{ilo na ra~unu EFT-a. Vuk Hamovi} je preko londonske firme EFT od 2002. do 2004. godine, prema dostupnoj dokumentaciji, oplja~kao bud`et Srbije, na posredan na~in, preko Elektrodistribucije za vi{e od 150 miliona dolara, bave}i se izvozno-uvoznim poslovima sa strujom. Govore}i o nezakonitoj trgovini strujom, Vu~i} je rekao da je ta “mafija{ka organizacija godinama uspostavljala vlast u Srbiji” i da je finansijski kapital Hamovi}a i Lazarevi}a “od elektri~ne energije, uspeo na kriminalan na~in fiktivno da do|e u mnoge srbijanske firme, pa i u Nacionalnu {tedionicu”. Vojin Lazarevi} je tokom 2006. i 2007. kupio tri firme: Rudnap, Minel kotlogradnju , Zavod za fotogrametriju i Energosoft. Za to vrijeme Vuk Hamovi} SLOBODNA BOSNA I 1.11.2012.

Strujna Mafija:TEKST osnova.qxd

1.11.2012

0:15

Page 39

HAMOVI] I LAZAREVI] POD VISOKIM NAPONOM OBNOVLJENE VEZE Milorad Dodik ovih dana obnovio je saradnju sa svojom biv{om savjetnicom Zoranom Mihajlovi} i EPS-u prodao struju u vrijednosti od 30,7 miliona KM

LAZAREVI]EVI PIPCI U SARAJEVU

Lazarević i Hamović su bliski poslovni partneri Elektroprivrede BiH Direktor Elektroprivrede BiH Elvedin Grabovica pro{le godine je poni{tio tender na kojem je postignuta odli~na cijena struje od 64,5 eura za megavat-sat, a tu istu struju je kasnije bez tendera prodao Lazarevi}evom Rudnapu po bagatelnoj cijeni od oko 59 eura za megavat-sat! Za vi{e nego privilegiran status Rudnapa u EPBiH prvenstveno je zasluàn Damir Fazli}, me|unarodni me{etar i prvi saradnik vlasnika Rudnapa Vojina Lazarevi}a. Fazli} se pribliìo Grabovici nakon direktne preporuke iz vrha SDP-a. Naime, Damir Fazli} oènjen je bliskom ro|akom Zlatka

CIJENA S POPUSTOM Elvedin Grabovica pravio je specijalne poslovne aran`mane sa Vojinom Lazarevi}em na {tetu Elektroprivrede BiH

1.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

Lagumdìje Amrom Hadìmehmedovi}. Lazarevi}, Dangubi} i Skuli}, vlasnici Rudnapa, bili su zainteresovani za kupovinu 67% dràvnog kapitala u sarajevskom Energoinvestu, kako zbog velikih inopotraìvanja te firme, tako i zbog preferencijalne pozicije koju bi im vlasni{tvo nad tim preduze}em obezbijedilo u izgradnji novih hidroelektrana u FBiH te u drugim dràvama. Dodatni razlog za kupovinu bile su i tvrdnje predstavnika Energoinvesta da to preduze}e ima vlasni~ki dio u Jadranskom naftovodu u Hrvatskoj, koji se mjeri stotinama miliona dolara.

se bacio na izgradnju nekretnina, pa je na najatraktivnijoj lokaciji u Beogradu, na Terazijama, sagradio takozvanu pametnu zgradu B2, u koju je uloèno 30 miliona eura! Paralelno s tim poslovima, Hamovi} je privatizirao i Rudnik uglja Doboj (RS), gdje namjerava graditi termoelektranu. Srbijanski inspektori svojevremeno su protiv Lazarevi}a i Hamovi}a podnijeli krivi~ne prijave, ali jedino {to su time dobili jeste ~istka u MUP-u Srbije! Na kupovini Nacionalne {tedionice, koju im je omogu}io li~no Mla|an Dinki}, njih dvojica su zaradili 34 miliona eura. Nacionalna {tedionica najupe~atljiviji je primjer sumnjive privatizacije iz koje su kasnije proistekle mnoge druge. Vojin Lazarevi} je nedavno sa gr~kim partnerom kupio beogradsku firmu Beko, ~ije zgrade namjerava sru{iti i izgraditi najatraktivniji poslovni centar na Balkanu. Najbliì Lazarevi}evi saradnici su Radivoje Dangubi} i Drago Skuli}, koji svoj dio u Rudnapu kriju iza of shore kompanija. Radivoje Dangubi} je nekoliko decenija radio u Elektroprivredi Srbije a Skuli} je biv{i direktor Elektroprivrede Republike Srpske i nekada{nja perjanica SDS-a koji je svoje milione napravio u ranim radovima EFT-a. Njih dvojica stoje iza poteza Rudnapa na regionalnom trì{tu elektri~ne energije. Lazarevi} i Hamovi} su i u Republici Srpskoj imali velike poslovne aran`mane koje im je omogu}io Milorad Dodik. U vrijeme prodaje, Minel-kotlogradnja imala je potraìvanja od 2,5 miliona eura prema TE Ugljevik. Odmah po kupovini, Lazarevi} je u dogovoru s Miloradom Dodikom naplatio 1,6 miliona eura. Vuk Hamovi} je u sprezi sa Dragom Skuli}em radio remonte elektrana u BiH. Hamovi}eva firma EFT-a, zahvaljuju}i prijateljstvu s Dodikom, gradi TE u Stanarima kod Doboja, ~ija je vrijednost 600 miliona eura. Hamovi} i Lazarevi} su finansiraju}i DSS Vojislava Ko{tunice i Demokratsku stranku Borisa Tadi}a godinama opstajali kao klju~ni ljudi u Elektroprivredi Srbije. Zanimljivo je, me|utim, da kada je Aleksandar Vu~i} najavio podno{enje krivi~nih prijava protiv njih dvojice, burno reagovao Miroslav Mi{kovi}, vlasnik Delte. On je zbog istraga koje se vode u{ao u otvoreni rat s prvim potpredsjednikom Vlade Aleksandrom Vu~i}em i zaprijetio mu da }e sru{iti Vladu Srbije i iz nje izbaciti “naprednjake”. Ukoliko Vu~i} povu~e istrage protiv srpskih kraljeva struje Hamovi}a i Lazarevi}a i najve}eg srpskog tajkuna Mi{kovi}a, bi}e jasno da njih trojica u potpunosti kreiraju politi~ki i poslovni ìvot u Srbiji. 39

Medina:TEKST osnova.qxd

31.10.2012

21:41

Page 40

OPASAN PROGRAM Foto: Milutin Stoj~evi}

DOKLE, DOKLE, EFENDIJA? EFENDIJA? Mustafa Mustafa ef. ef. Ceri}, Ceri}, beskrupulozni beskrupulozni politi~ar politi~ar sa sa ahmedijom ahmedijom na na glavi glavi

Nekadašnji reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH prof.dr. MUSTAFA EF. CERIĆ i dalje je neprikosnoveni autoritet među Bošnjacima, sa ogromnim duhovnim i vjerskim utjecajem; svojevremeno je javno želio postati evropski muftija sa sjedištem u Bruxellesu, a možda se namjerava pozabaviti i predsjedničkom kandidaturom

BOŠNJAČKI SULEJMAN VELIČANSTVENI Pi{e: MEDINA D@ANBEGOVI] - MOHAMED

ako se kampanja oko popisa stanovni{tva sve vi{e zahuktava, tako se kao vrhovni duhovni i vjerski bosanski autoritet me|u muslimanima, to jest Bo{njacima, name}e prof.dr. Mustafa efendija Ceri}. Biv{i reisu-l-ulema, kao vjerski 40

slu`benik, svojim javnim istupima uvijek je pravio izlete u politiku, dodatno radikaliziraju}i situaciju u dr`avi ionako zakompliciranih odnosa. Slatke snove o cjelovitoj i jedinstvenoj Bosni bez Hercegovine u nazivu, kao muslimansko-bo{nja~koj dr`avi, koje sarajevska politi~ka i intelektualna elita nerijetko pre{u}uje ili vje{to kamuflira, beskrupulozni politi~ar sa ahmedijom na glavi pri~a pravo u mikrofon, glasno i jasno svima.

Vrhovni poglavar svih Bo{njaka, dakle isklju~ivo pripadnika islamske vjeroispovijesti, koji `ive u dr`avi Bosni i Hercegovini, a i onih koji egzistiraju izvan njenih granica, usmjerio je svoju energiju na muslimane, ponavljaju}i im da se skupe oko svoje bo{nja~ke nacije, vjere i jezika. “Popis stanovni{tva historijska je, a mo`da i posljednja prilika da se na civilizovan na~in ukloni vi{edecenijska nepravda osporavanja nacionalnog i jezi~kog identiteta. Zato pripadnici bo{nja~kog naroda odlu~no upi{ite: nacionalnost - Bo{njak, vjera - islam, jezik - bosanski”, upute su dr. Ceri}a.

UPI[I BO[NJAK ZBOG IDENTITETA Njegova uvijek ponavljana, vrela teza, da su Bo{njaci jedini narod na Balkanu koji nema svoju dràvu, a zatim i zapaljiva poruka, da sve vi{e Bo{njaka misli kako je vrijeme da se kaè da je Bosna njihova zemlja, te da su spremni boriti se za jedinstvenu i suverenu bosansku dràvu, SLOBODNA BOSNA I 1.11.2012.

Medina:TEKST osnova.qxd

31.10.2012

21:41

Page 41

NA [TA LI SE (STARI) REIS SPREMA ~ija je samo pokrajina Hercegovina, nekada je, u sklopu svojih politi~kih ciljeva, podgrijavala Stranka demokratske akcije, a danas prvenstveno Savez za bolju budu}nost Bosne i Hercegovine, pod palicom Srbijanca/Crnogorca i, naravno, Bo{njaka - Fahrudina Radon~i}a. Efendija je o~igledno namjerio da ve} islamizirane Bo{njake sada dodatno i ispolitizira. Glavnome njujor{kom rabinu Arthuru Schneideru je kazao: “Nema islama bez islamske dràve.” Od ovoga se navodno ogra|uje spomenuta Stranka demokratske akcije, koja podvla~i da “nacionalni interes Bo{njaka vidi u dràvi Bosni i Hercegovini, ali ne i u bo{nja~koj dràvi.” Poznato je da su lideri sjevernoameri~kih Bo{njaka ve} podràli plan i program dr. Mustafe efendije Ceri}a, smatraju}i da se u isti moraju uklju~iti Bo{njaci razasuti diljem svijeta i tako dati svoj doprinos boljoj nacionalnoj budu}nosti Bo{njaka, a navodno time i boljoj budu}nosti Bosne i Hercegovine. Ceri} je jedan od osniva~a Bo{nja~ke akademije nauka i umjetnosti sa sjedi{tem u Novom

bo{nja~ke dràve ne ograni~ava samo na Bosnu (i Hercegovinu), te da zahtjevi za takvom dràvom predstavljaju ne{to {to je protiv Bosne i Hercegovine, kao jedinstvene i cjelovite i da postaju bliski “pustim snovima” Dodikove Republike Srpske, kao zasebne dràve. Uspostavljanje nacionalne dràve Bo{njaka podrazumijeva neminovnu podjelu dràve Bosne i Hercegovine, odnosno secesiju na ~emu odavno insistiraju aktualne vlasti Republike Srpske, a {to bi logi~kim slijedom dovelo i do uspostave Hrvatske republike HercegBosne. Nesumnjivo da sve to izaziva eksploziju nacionalisti~koga balkanskog bureta baruta. Ne treba posebno nagla{avati da su Bo{njaci, kao najbrojniji i najodgovorniji za budu}nost ili kraj ove dràve koja je i bo{nja~ka, i srpska, i hrvatska, pa ipak ne i dràva svih svojih gra|ana, {to bi kao me|unarodno priznata dràva trebala biti. Mo`da se Ceri}, bo{nja~ki Sulejman Veli~anstveni, koji je svojevremeno javno èlio postati evropski muftija sa sjedi{tem u Bruxellesu, namjerava pozabaviti i

narod preìvjeti evropsku povijest 21. stolje}a”, pri~a je o identitetu i kontradikcijama, ~ije razlike stvaraju granice, linije razdvajanja me|u ljudima. Ne bi se moglo re}i da ni{ta nije sporno od onoga na {to redovito upu}uje (ne)simpati~ni efendija, ali takva slika, koju podraàvaju njegovi govori postaje jo{ kompliciranija kada imamo u vidu da su historiju stvarali mitovi, a da balkanski narodi njeguju svoje zasebne “mitove”, {to ih udaljava od mita o Europi. Stil savremenoga bosanskohercegova~kog duha opravdano prikazuje obezglavljene narode, podvrgnute }udljivim oscilacijama nacionalnih i vjerskih torova, ~iji predstavnici najmanje razmi{ljaju o realnom stanju i te{kome ìvotu ljudi, definitivno dovedenih pred sam zid apsurda. Savremenost je mra~na, kao {to je neizvjesna i budu}nost sa takvim torovo|ama. Ceri} sebi ponekad dozvoli i pomalo {aljive komparacije, valjda da bi bio “in” me|u mladima. “Kada Dèko da gol, to je u Bosni mali Bajram”, a za film Angeline Jolie U zemlji krvi i meda izjavio je da je

Mustafa ef. Ceri} sebi ponekad dozvoli i pomalo {aljive komparacije, valjda da bi bio «in» me|u mladima Pazaru, {to dokazuje da je u pitanju neosporni autoritet i izvan Bosne i Hercegovine; moglo bi se re}i svugdje gdje `ive muslimani, odnosno Bo{njaci islamske vjeroispovijesti. Jer, {ta }e Bosancima Bosanska akademija nauka i umjetnosti u Sarajevu, kada Bosanci ne postoje, ni u Bosni, ni izvan Bosne, koja im postaje samo teritorijalna odrednica.

BURE BARUTA Ali, zato im je od velikoga zna~aja Bo{nja~ka akademija nauka i umjetnosti u Novom Pazaru, gdje }e nakon popisa stanovni{tva da se sastaju bo{nja~ki pametnjakovi}i, koji }e obja{njavati svome ummetu da Sarajevo jeste glavni grad Bosne i Hercegovine (dok se druga~ije ne naredi), ali Sarajlije i svi drugi Bo{njaci (a nikako Bosanci) po svoju pamet }e trebati da skoknu u Sand`ak, gdje }e tako|er stolovati Mustafa Ceri}, kao {to je neko} u Stambolu stolovao Sulejman Veli~anstveni. Predstavljaju}i Bo{njake i na Kosovu, u Makedoniji, Albaniji, Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, pa i u Turskoj, kao “jedinu nacionalnu grupu o kojoj nijedna dr`ava ne vodi brigu”, efendija, naizgled naivnim bezobrazlukom, ustvari poziva na opasan program. Ako se malo studioznije u|e u sve njegove navode, shvatit }emo da se pitanje 1.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

predsjedni~kom kandidaturom. Njegov govor me ~esto podsjeti na kampanju egipatskoga hafiza i imama, ~lana organizacije Gama’at al-ihwan al-muslimin (Muslimansko bratstvo), dr. Mohameda Morsija.

NI SEKULARNA NI NESEKULARNA Da bi privukao radikalne muslimane, kao glavne bira~e nakon svrgavanja Mubaraka, Morsi je ranije, a i u vrijeme svoje kandidature za predsjednika dr`ave, obe}avao halifat sa Jerusalemom kao glavnim gradom i primjenu {erijatskoga prava. Danas je Egip}anima sasvim jasno da od takve uspostave nema jo{ ni{ta, a vjerovatno ne}e ni biti u dogledno vrijeme, a Morsi se sada predstavlja predsjednikom svih svojih gra|ana. Sa jedne strane zagovarati islamsku, a sa druge strane pri~ati o demokratskoj, ni sekularnoj, a ni nesekularnoj dr`avi, u kojoj je ve} sada vjeronauk zakonska obaveza, a pristigli salafizam iz arapskoga svijeta postao posve neupitan od strane Rijaseta Islamske zajednice u Sarajevu, sve potkrepljuju}i primjerima kako je kod Srba u Banjoj Luci ili kod Hrvata u Mostaru, podsje}anjem na agresiju, logore i genocid, te akcentiraju}i rije~ima kako “nama, Bo{njacima uvijek prijeti opasnost; nije sigurno da }emo kao

“to najbolje {to se desilo Bosni i Hercegovini poslije potpisivanja Dejtonskoga sporazuma”. Efendija ne ide u penziju, ve} najavljuje po~etak svoga rada, koji }e se sastojiti u daljem “podizanju vrijednosti islama, bo{nja~koga naroda i Bosne”. On se namjerava angaìrati u konsolidaciji Bo{njaka, u domovini i dijaspori, a prilikom posljednje posjete Sjedinjenim Ameri~kim Dràvama, gdje je magistrirao i doktorirao, najavio je osnivanje Svjetskoga bo{nja~kog kongresa, kao krovne organizacije svih Bo{njaka u svijetu - svojevrsnog “servera” preko koga }e se razmjenjivati informacije i iskustva svih bo{nja~kih organizacija, kako onih u dijaspori, tako i onih koje djeluju na prostoru Bosne i Hercegovine i Balkana. Na ~elu takve organizacije }e se sigurno na}i bo{nja~ki Sulejman Veli~anstveni. Mo`da }e tek tada shvatiti koliko je Bo{njacima u Bosni i Hercegovini potreban bosanski (bosanskohercegova~ki) nacionalni identitet, koji definira i njihov bosanski, a ne nekakav bo{nja~ki jezik i dràva, te da je tradicija zasnovana na cikli~nome ponavljanju historije i njenome selektivnom pristupu. (Autorica ìvi i radi u Kairu i magistrica je knjièvnohistorijskih nauka) 41

EUROPA:EUROPA.qxd

30.10.2012

16:28

Page 42

EVROPA, ODMAH MINISTRI EU-a Lider Zelenih u Evropskom parlam PODR@ALI bivši belgijski premijer Guy Verh ZA[TITNU KLAUZULU Evropskih sjedinjenih država Prema najavama u medijima, ministri policija zemalja ~lanica EU-a pro{le su se sedmice zaloìli za {to skorije usvajanje “za{titne klauzule” koja bi omogu}ila suspenziju bezviznog reìma za zemlje Zapadnog Balkana. U pro{lom broju smo pisali da je za njegovo stupanje na snagu potrebno da ga usvoji Evropski parlament, {to se i o~ekuje krajem godine. Ministri su razgovarali o mjerama kojima bi se rije{io problem la`nih azilanata, a neke od tih mjera treba da donesu i zemlje Zapadnog Balkana. Primjena klauzule se o~ekuje samo u najgorem slu~aju, kao krajnja solucija ukoliko sve druge ne bi dale rezultate. Za{titni mehanizam bi EU omogu}io suspenziju viznog reìma na {est meseci.

ZA FEDERALNU EVROPU Knjiga Daniela Cohn-Bendita i Guya Verhofstadta objavljena je istovremeno na {est jezika

RUMUNIJA OSTAJE BEZ EVROPSKOG NOVCA Evropska komisija odlu~ila je blokirati Rumuniji budu}e isplate novca iz evropskih fondova za poticanje razvoja zbog problema s korupcijom i prevarama. Komisija je objavila da je odlu~ila blokirati ve}i dio budu}ih sredstava za promet, regionalni i privredni razvoj zbog ozbiljnih propusta u rumunskim sistemima upravljanja i kontrole kori{tenja evropskog novca. Tako bi ovoj zemlji moglo biti blokirano gotovo 800 miliona eura, {to uklju~uje ve} primljeni novac i onaj koji bi tek trebali dobiti. Suspenzija je privremena i Rumunija mora ispraviti nepravilnosti u roku od dva mjeseca `eli li izbje}i traj-

Knjiga “Za Evropu”, lidera Zelenih u Evropskom parlamentu Daniela Cohn-Bendita i bivšeg belgijskog premijera Guya Verhofstadta, objavljena je istovremeno na šest jezika i predstavljena najprije u Briselu a potom na uglednoj London School of Economics “Napisali smo knjigu iz gnjeva, frustrirani time kako politi~ko rukovodstvo u Evropi, nacionalni lideri, rje{avaju ovu krizu, ili bolje re~eno, kako je ne rje{avaju”, ovako je biv{i belgijski premijer Guy Verhofstadt, koautor knjige Za Evropu, objasnio na promociji na London

School of Economics kako je ona nastala. Od kraja 2009. godine, evropski lideri su na samitima (do sada ih je bilo 25) donosili neke polovi~ne mjere koje nisu dale prave rezultate. Za{to nisu mogli rije{iti krizu? Verhofstadt ka`e, prvo, zato {to je metod pogre{an (“me|ur`avni mehanizam kojem SLOBODNA BOSNA I 1.11.2012.

EUROPA:EUROPA.qxd

30.10.2012

16:29

Page 43

lamentu Daniel Cohn-Bendit i rhofstadt pozivaju na stvaranje

treba od {est do devet mjeseci da odobri jednu svoju odluku“), a drugo, zato {to ne grade viziju budu}nosti Evrope. Prema njemu, stav da }e se “kroz male korekcije monetarne unije rije{iti krizu eura pogre{an je jer kriza eura nije ekonomska, pa ~ak ni finansijska. Pravi uzrok krize je politi~ki jer 1. januara 2002. kada je uspostavljena monetarna uniju i uvedena zajedni~ka valuta, nisu uspostavljeni svi instrumenti koji su za to potrebni ekonomska unija, fiskalna unija, zajedni~ko tr`i{te obveznica i politi~ka unija. On je situaciju u EU uporedio sa onim {to se de{avalo u Americi u 18. vijeku, koja je na sopstvenoj ko`i iskusila da konfederacija (jednoglasno dono{enje odluka) nije moglo funkcionirati, te su uveli federalizam. A, upravo o tome koliko je Evropi 1.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

potrebna prava federalna dràva, koja uklju~uje evropsku vladu, evropski dvodomni parlament, evropski paso{, pa i evropsku vojsku, govori ova knjiga. Njeni autori tvrde da se EU nalazi na prekretnici: ili }e izgubiti euro i vratiti se na staru konfederaciju nacionalnih dràva (Ujedinjene nacije Evrope), ili }e stvoriti Sjedinjene evropske dràve i napraviti pravu federalnu jedinicu koja }e mo}i da drì na okupu ~itav ovaj prostor. Daniel Cohn-Bendit, lider Zelenih u Evropskom parlamentu, napominje da u dana{nje vrijeme u kojem caruju finansijske korporacije i ogromna monopolska ekonomska preduze}a potrebno ve}e regulatorno tijelo, “a za nas je to Evropska unija“, koja “nudi mogu}nost za odbranu na{e ideje ìvota, za odbranu na{eg na~ina ìvota, za odbranu na{e kulture.“ “Mi se zalaèmo za redemokratizaciju Evrope. Ideja federalne dràve je demokratizacija Evrope”, poru~io je on. Bendit podsje}a da su izbori za Evropski parlament 2014. godine, ali da nema evropske, nego nacionalne debate o tome. “Treba nam stav evropske javnosti, ali kako da ga dobijemo?” On vjeruje u dvije mogu}nosti: transnacionalnu listu u Evropskom parlamentu. “U Evropskom parlamentu ima 756 poslanika, a mi smo predloìli da 25 mjesta od tih 756 budu za poslanike sa transnacionalne liste.” Me|utim, postoji dilema kako spojiti razli~ite politi~ke kulture, {to komplicira ovu situaciju. On predlaè da evropski izbori budu kao sada za parlament, a zatim da se na drugom listi}u istovremeno glasa za predsjednika i tako bi se dobili i parlamentarni i predsjedni~ki izbori. On smatra da bi legitimitet ovog izabranog predsjednika bio jednak legitimitetu {efova vlada u Vije}u EU-a, a dobio bi se i sistem me|usobne kontrole u EU. Knjiga “Za Evropu” lidera Zelenih u Evropskom parlamentu Daniela Cohn-Bendita i biv{eg belgijskog premijera Guya Verhofstadta objavljena je istovremeno na {est jezika (francuskom, njema~kom, italijanskom, {panskom, engleskom i nizozemskom) a prevodi se i na portugalski i gr~ki. U Gr~koj }e se, kako je najavljeno, djeliti besplatno, a bit }e objavljena i u Poljskoj, a sve sa namjerom da bude dostupna {to {iroj javnosti. (D. Savi})

nu blokadu. Rumunija je do sada iskoristila samo 9,7 posto od 20 milijardi eura evropskog novca koji joj je dostupan od 2007. do 2013.

BRITANIJA STRAHUJE OD ISTO^NOEVROPSKIH IMIGRANATA Velikoj Britaniji prijeti novi talas imigranata iz isto~ne Evrope, koji }e britanske radnike ostaviti bez posla, upozorili su stru~njaci, prenosi “Telegraph”. Godine 2014. u Britaniji }e pravo na ìvot i rad ste}i 29 miliona Bugara i Rumuna. Stru~njaci kaù da bi to moglo da dovede do zna~ajnog porasta novoprido{lica, kao i kada su Poljska i druge isto~noevropske zemlje zadobile ista prava 2004., s tim {to sada situaciju oteàva i ekonomska kriza. Hrvatska }e se tako|e priklju~iti EU 2013. godine, ali sa populacijom od svega ~etiri miliona malo je vjerovatno da }e do}i do velikog priliva radnika u Britaniju, a tako|e }e biti podvrgnuta tranzicionim kontrolama, naveo je “Telegraf”. Vi{e od 130.000 imigranata iz Rumunije i Bugarske ìvi u Britaniji koja je, pored [panije, Gr~ke i Njema~ke, jedna od najpopularnijih destinacija za Bugare.

EK PREDLA@E USPOSTAVU FONDA ZA SIROMA[NE Evropska komisija je pro{le sedmice predlo`ila uspostavu novog fonda putem kojeg bi se osiguravao novac za hranu, odje}u i druge stvari za najsiroma{nije i besku}nike u EU. Fond bi, od 2014. do 2020. godine, na raspolaganju imao 2,5 milijardi eura. Zami{ljeno je da taj fond funkcionira po istom principu kao i ostali evropski program, dakle, kad zemlja ~lanica osmisli program za financiranje, dobije 85 posto novca iz EU blagajne, a ostatak namiri iz svog bud`eta. Podaci Komisije kazuju da je vi{e od 110 miliona Evropljana u opasnosti od siroma{tva i socijalne isklju~enosti. Prijedlog Komisije o uspostavi novog fonda moraju odobriti i Evropski parlament i Vije}e EU-a.

BIZNIS:BIZNIS.qxd

31.10.2012

23:33

Page 44

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

Zvorni~ka fabrika glinice pre`ivljava te{ke dane Nejasan dogovor SNSD-a i SDP-a Ekonomska kriza poti~e {tednju Prirodni plin u BiH jeftiniji nego u EU

REPROGRAMIRAN DUG Na intervenciju premijera RS-a Aleksandra D`ombi}a BH Gas je reprogramirao dug Bir~a u iznosu od 19 miliona KM

“Birač“ na rubu provalije Nedavna prepiska izme|u premijera RS-a Aleksandra Dòmbi}a i direktora Fabrike glinice Bira~ Virginijusa Vajege otkrila je stvarne razmjere krize u kojoj se nalazi najve}i privredni kolektiv smje{ten u isto~nom dijelu RS-a. Direktor “Bir~a“ Virginijus Vajega zamolio je, naime, premijera Dòmbi}a da jo{ jednom intervenira kod svog federalnog kolege Nermina Nik{i}a kako bi ovaj intervenirao kod uprave BH Gasa koja je “Bir~u“ zaprijetila obustaviti isporuku gasa zbog neizmirenog duga. “BH Gas insistira na uplati duga koji imamo prema njima ili }e oni isklju~iti iz snabdijevanja na{u grupaciju. Izvr{iti uplatu je nemogu}e, opstanak fabrike bez gasa je tako|e nemogu}. Varijanta privremenog isklju~enja tako|e je nemogu}a jer bi to ustvari bila trajna obustava rada fabrike“, naveo je, pored ostalog, Vajega u svom pismu upu}enom premijeru Dòmbi}u. Na odgovor Dòmbi}a nije dugo ~ekao. Uz obe}anje da }e jo{ jednom, ali “posljednji put“, intervenirati kod premijera Nik{i}a, Dòmbi} je direktoru Vajegi dostavio spisak svih dosada{njih finansijskih intervencija kojima je Vlada 44

RS-a tokom proteklih desetak godina spa{avala fabriku od ste~aja i zatvaranja. Tako Dòmbi} navodi da je Vlada RS-a od 2003. do 2008. godine na ime povla{tene cijena gasa za Bira~ platila vi{e od 28 miliona KM! Tako|er, Vlada RS-a je svojevremeno reprogramirala dug Bir~a za poreze i doprinose u iznosu od oko 9 miliona KM, a u nekoliko navrata Bir~u je odobrila i povoljan budètski kredit u ukupnom iznosu od 14,5 miliona KM. Bir~u je 2009. godine odobren i namjenski kredit Investiciono-razvojne banke RS-a u iznosu od 5 miliona KM, te 2012. godine jo{ 19,4 miliona KM “sa ciljem prelaska fabrike na ~vrste energente“. Svoj odgovor direktoru Bir~a, premijer Dòmbi} zavr{ava podukom: “ukoliko imate problema u obezbje|ivanju kreditnih sredstava i bankarskih garancija, smatram da je va{a zakonska obaveza da izvr{ite dokapitalizaciju, unesete svje` kapital u kompaniju kako bi omogu}ili kontinuitet rada i stabilnost poslovanja fabrike“. U svom odgovoru premijer Dòmbi} je propustio navesti jo{ samo jednu “siticu“ dug “Bir~a“ prema BH Gasu u iznosu od oko 19 miliona KM! (N. D)

Koliko penzionera preuzima Federacija BiH? Do prije dvadesetak dana direktor Zavoda PIO/MIO Federacije BiH Zijad Krnji} odlu~no je branio principe sporazuma dva eniteta kojima su definirana prava penzionera u BiH. “Jalov je poku{aj da se Zavodu PIO/MIO FBiH prebaci oko 17.000 novih penzionera“, izjavio je Krnji} po~etkom oktobra ove godine, reagiraju}i na izjavu Mladena Mili}a, direktora Fonda PIO RS-a, koji je nedavno ustvrdio da se “nastavlja diskriminacija penzionera u RS-u“ i zaprijetio da }e ponovo tra`iti za{titu Suda za ljudska prava u Strazburu. “Izmjene i dopune Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju napravljene su u skladu s presudom Suda za ljudska prava u Strazburu. Po toj presudi, Federacija BiH preuzima penzionere stvarne povratnike koji su ostvarili pravo na penziju do 30. aprila 1992. godine. Broj tih penzionera nije veliki“, izjavio je Krnji} prije dvadesetak dana. U jednom kasnijem istupu, Krnji} je bio puno precizniji: ustvrdio je da }e federalni Fond PIO/MIO preuzeti oko 1.600 penzionera iz RS-a i da }e, prema gruboj procjeni, priliv dodatnih penzionera ko{tati oko 450 hiljada KM mjese~no, odnosno oko 5 miliona KM godi{nje. No, Milorad @ivkovi}, zastupnik SNSD-a u Predstavni~kom domu Parlamenta BiH, demantirao je Krnji}a. Pozivaju}i se na bilateralni dogovor SNSD-a i SDP-a, postignut prije desetak dana u Lakta{ima, @ivkovi} je ustvrdio da se Federacija BiH obvezala preuzeti 25.000 penzionera! Tu se me|utim ne zavr{ava licitiranje brojem penzionera koje }e preuzeti federalni Fond PIO/MIO. Predsjednik Udru`enja penzionera RS-a Rade Rakulj rekao je da }e Federacija BiH preuzeti 3.100 penzionera i da }e, po tom osnovu, “Fond PIO Republike Srpske ostvariti godi{nju u{tedu od oko 13 miliona KM“!

SLOBODNA BOSNA I 1.11.2012.

BIZNIS:BIZNIS.qxd

31.10.2012

23:34

Page 45

Rekordna štednja građana BiH - 7,4 milijarde KM Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, na kraju septembra 2012. godine zabiljeèn je zna~ajan rast depozita stanovni{tva od 345 miliona KM ili pet posto u odnosu na kraj 2011. godine, uprkos te{koj ekonomskoj situaciji i finansijskoj krizi. Najve}e u~e{}e u kontinuiranom porastu depozita stanovni{tva, posmatrano po ro~noj strukturi, imaju dugoro~ni depoziti stanovni{tva. U pore|enju sa stanjem na kraju decembra 2011. godine, zabiljeèn je porast od 315 miliona KM ili 9 posto, a u pore|enju sa stanjem na kraju septembra 2011. godine, porast je bio jo{ ve}i - 417 miliona KM ili 12,2 posto. ”To je najbolji pokazatelj povjerenja u bankarski sektor i njegovu stabilnost, te je rezultat i postojanja sistema osiguranih depozita ~iji je osnovni cilj pove}anje stabilnosti bankarskog sektora i za{tita {tedi{a”, navodi se pored ostalog u slu`benom saop}enju CBBiH. Ukupni depoziti stanovni{tva kod komercijalnih banaka u BiH, na kraju septembra 2012. godine, iznosili su 7,40 milijardi KM, {to je najve}i zabiljeèni iznos depozita do sada, i u pore|enju sa stanjem na kraju decembra 2011. godine ve}i su za 345 miliona KM ili pet posto, a u pore|enju sa stanjem na kraju septembra pro{le godine ve}i su za 524 miliona KM ili 7,5 posto. U ukupnim depozitima svih doma}ih institucionalnih sektora kod komercijalnih banaka u BiH, depoziti stanovni{tva u~estvuju s 56,3 posto. Od ukupnih depozita stanovni{tva, oro~eni i {tedni depoziti iznose 4,56 milijardi KM ili 61,6 posto, dok depoziti po vi|enju ~ine 2,84 milijarde KM ili 38,4 posto. U pogledu valutne strukture, depoziti stanovni{tva u KM valuti iznose 2,63 milijarde KM ili 35,5 posto, depoziti u euro valuti iznose 4,25 milijardi KM ili 57,4 posto, a depoziti u ostalim stranim valutama oko 520 miliona KM ili 7,1 posto. “[tednja je jedan od klju~nih generatora kreditiranja, te omogu}ava nove investicije, razvoj zemlje i nova radna mjesta.

OSJETAN RAST PRIVATNIH DEPOZITA U posljednjih devet mjeseci {tednja gra|ana uve}ana je za 345 miliona KM

Svjetski dan {tednje je dan kada se treba podsjetiti na va`nost {tednje, a uz nadu da }e gra|ani u BiH u budu}nosti imati vi{e motiva za obiljeàvanje ovog dana”, rije~i su guvernera CBBiH Kemala Kozari}a. Svjetski dan {tednje slavi se 31. oktobra, kao sje}anje na Prvi me|unarodni kongres predstavnika {tednih institucija iz oko 25 zemalja svijeta odràn 31.10.1924. godine u Milanu. U~esnici tog kongresa usaglasili su se da je {tednja neophodna za razvoj ~ovje~anstva pa je ustanovljen Svjetski dan {tednje kao oìvljavanje borbe protiv rasipni{tva, saop}eno je iz Slu`be za odnose s javno{}u CBBiH.

Najskuplji plin u Švedskoj, najjeftiniji u Srbiji Cijena prirodnog plina za doma}instva u BiH (1,03 KM) osjetno je nià nego u ve}ini dràva Evropske unije, ali je ne{to vi{a od cijene u susjednim dràvama Hrvatskoj i osobito Srbiji. Najskuplji plin u Evropi pla}aju [ve|ani - 2,26 KM za kubni metar, a najniù cijenu imaju gra|ani Srbije - 0,78 KM za kubni metar. Cijena plina izravno ovisi od ugovorene koli~ine i ritma isporuke -najbolje prolaze dràve koje ugovaraju ve}e koli~ine plina i koje plin tro{e ravnomjerno tokom cijele godine. 1.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

Adi:TEKST osnova.qxd

31.10.2012

21:31

Page 46

RUKOMET

Početkom ove nedjelje slavni madridski rukometni klub ATLETICO objavio je vijest o potpisivanju ugovora s ADNANOM ŠABANOVIĆEM (35), bivšim reprezentativcem BiH; o iznenadnom ali, uz odlazak Mirze Teletovića u NBA, i najvećem sportskom bh. transferu ove godine, Šabanović je pričao samo za SB odmah po potpisivanju ugovora u Madridu

ADNAN ŠABANOVIĆ

BOSANAC U MADRIDU Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

odinama je nekako i{ao tragom Mirka Alilovi}a. Stasiti Ljubu{ak karijeru je gradio u Izvi|a~u pa oti{ao u veliki {panski Ciudad Real. Adnan [abanovi} ga je naslijedio na golu Ljubu{aka, pa u godinama koje su uslijedile promijenio niz bh. klubova. Po~eo je u sarajevskom @eljezni~aru, nastavio u Bosni, zavidovi}koj Krivaji, dobojskoj Slogi i zeni~kom ^eliku. I onda, kao grom iz vedra neba, stigla je ove sedmice vijest iz Madrida. Adnan [abanovi} novi je golman Atletico Madrida! Kluba nasljednika uga{enog Ciudad Reala u kojem je evropsko ime sticao Alilovi}. Adi je tako postao jedan od nekoliko golmana sa prostora biv{e Jugoslavije koji su gradili ili jo{ uvijek grade svoje karijere u [paniji. Atletico je morao brzo reagirati jer su ostali bez Arpada [terbika a ne{to kasnije povrijedio im se i {panski reprezentativac Javier Hombrados. [abanovi} je ugovor sa {panskim rukometnim velikanom potpisao do kraja ove sezone. “Presretan sam, jo{ uvijek sam pod dojmom predstavljanja i potpisivanja ugovora s ovim velikim klubom“, kazao nam je [abanovi} neposredno po predstavljanju. “Malo mi je sve to {to mi se de{ava jo{ uvijek nestvarno, jo{ sam na nebu. Jedva sam ~ekao prvi trening i upoznavanje sa suigra~ima, da osjetim teren i kako ekipa di{e. Nedostaje nam nekoliko igra~a koji su sa svojim reprezentacijama, ali je tu Ivano Bali}, tako da }u s njim porazgovarati o timu, on }e mi sigurno pomo}i.“

IZNENADAN, SPEKTAKULARNI TRANSFER Nakon Mirsada Hibi}a Adnan [abanovi} je drugi Zeni~anin koji }e nositi dres Atletica

Ko ~eka, do~eka. To je, valjda, moto Adnana [abanovi}a. Prvi put u svojoj karijeri, u 35. godini `ivota, igrat }e za neki inozemni klub. I to kakav, jedan od najve}ih u Evropi. Smiju}i se, ka`e da je sada za njega Atletico najve}i u [paniji. Iako je veliki navija~ Barcelone.

IZAZOV KARIJERE Pri~a nam da je tek po dolasku u Madrid saznao da su ga ~elnici kluba dugo pratili, jo{ od utakmica koje je sa Bosnom igrao protiv Ciudad Reala u Ligi prvaka ili sa dobojskom Slogom na ~uvenom TV turniru {ampiona u tom gradu. I da su se se ~elni ljudi Atletica, odmah nakon povrede Hombradosa, odlu~ili za njega. “Kada su me zvali i ponudili mi ugovor, odmah sam spakovao kofere. Nisam pitao ni za novac ni za uslove. Sportom se bavi{ iz nekih drugih razloga, a ne samo zbog novca. Kada te ovako veliki klub odlu~i dovesti, onda ne

pita{ kolika je plata, nego kaè{ kada se i gdje treba{ javiti. Glupo je, barem je meni to tako, postavljati nekakve uslove. Ovo je veliki korak u karijeri, normalno da }u bolje zara|ivati u Madridu nego u Zenici, ali mi to zaista nije bilo presudno. @elim se iskazati i èlim ovdje ostati {to je dulje mogu}e“, kaè [abanovi}.. “[abanovi} je u pro{loj sezoni dao nemjerljiv doprinos najve}em uspjehu u historiji Čelika, a i u teku}oj sezoni je bio jedan od na{ih aduta. @ao nam je jer smo ostali bez vrsnog golmana, ali smo istovremeno i ponosni jer }e Adnan dobiti priliku da brani u jednom od najja~ih rukometnih sastava na planeti. I na oficijalnoj internet stranici Atletico Madrida pi{e da je [abanovi} iz Čelika, ekipe koja se nalazi u vrhu tabele Premier lige BiH“, govori nam predsjednik zeni~kog kluba Pane [krbi}. Adnan je u Madridu, kao nova, velika zvijezda {panskog rukometa, predstavljen u utorak, ta~no u podne.

“Kada me je pozvao Atletico, nisam pitao za novac i ugovor, odmah sam spakovao kofere“ 46

SLOBODNA BOSNA I 1.11.2012.

Adi:TEKST osnova.qxd

31.10.2012

21:32

Page 47

TRANSFER SEZONE ADNAN ADNAN [ABANOVI] [ABANOVI]

Jo{ Jo{ se se osje}am osje}am kao kao da da sam sam na na nebu, nebu, ovo ovo je je najve}i najve}i izazov izazov uu mojoj mojoj karijeri karijeri

“Sretni smo i zadovoljni da smo uspjeli dovesti ovako velikog golmana, s kojim smo se ranije suo~avali u nekim evropskim utakmicama prije nekoliko godina“, kazao je generalni menad`er Atletica Luis Miguel Lopez.

NAKON HIBI]A, [ABANOVI] Adnan je na predstavljanju kazao kako ga je pomalo sram do}i u Madrid na ovakav na~in, da dobije prilku nakon te{ke ozljede Hombradosa. Ozljede ligamenata koljena koja je kapitena {panske reprezentacije do maja odvojila od terena. “Glupo je pri~ati o Hombradosovim kvalitetima, taj je ~ovjek ikona ovog sporta, ne samo u [paniji. San svakog igra~a je potpisati za Atletico, mada mi je ào zbog na~ina na koji sam do{ao u Madrid”, kaè Adnan. Svjestan je, kaè, tereta koji sa sobom nosi igranje u ovakvom klubu, ali zna da }e dati sve od sebe da opravda ponu|eni ugovor. “Ja sam jo{ uvijek kao na nebu, lebdim“, rekao nam je odmah po potpisivanju ugovora. “Svjestan sam {to zna~i zamijeniti kapitena {panske reprezentacije na golu, ali moje iskustvo }e mi pomo}i da sve to prevladam i da ispunim o~ekivanja trenera i navija~a.“ Javio nam se iz hotela u kojem je smje{ten prvih dana po dolasku u {pansku prijestolnicu. Zanimljivo, iako je nekoliko puta bio u [paniji i igrao utakmice, u glavnom gradu nikada nije bio. “Ki{a pada, tmurno je vrijeme. Čekam malo sunca da pro{etam gradom, da se upoznam sa znamenitostima. Sve {to sam do sada vidio je stadion Atletico Madrida, jer su tu prostorije kluba“, kaè nam kroz smijeh. I to je zanimljiva koincidencija. Bit }e jo{ jedan Zeni~anin, nakon nogometa{a Mirsada Hibi}a, koji }e karijeru graditi u Atleticu. “A onda slijedi jedan od teìh zadataka, u~enje {panskog jezika. Moram {to prije savladati osnove kako bih mogao {to bolje komunicirati sa svima u klubu.“ Mora se i {to prije adaptirati na igru, Barcelona je prva na tabeli, s istim brojem bodova koliko ima i njegov Atletico, i ova dva kluba vodit }e te{ku, do kraja prvenstva neizvjesnu bitku za prvaka [panije. A na golu }e stajati dva Bosanca, dva nekada{nja rukometna reprezentativca, Danijel [ari} i Adnan [abanovi}. “Ovo je zaista vrhunac moje karijere. Sretan sam, presretan. Velika je ovo stvar i za bh. rukomet. I da sutra prestanem igrati, rahat sam. Ali nemoj to pisati, namjeravam igrati jo{ dugo ovdje u [paniji, ovo je ogroman podstrek za mene“, kazao nam je, neprestano se smiju}i. I zasluìo je da se smije. Dobre stvari se moraju de{avati dobrim ljudima. A svako ko ga poznaje, re}i }e vam isto. Adi je ljudina i Atletico je znao koga dovodi kada se odlu~io za njega. 1.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

Goran:TEKST osnova.qxd

1.11.2012

1:13

Page 48

IZME\U OBRU^A

Iako je važio za glavnog favorita, Sarajlija GORAN RADONJIĆ (61), nekadašnji ugledni košarkaški sudija, direktor u francuskom Košarkaškom savezu, nije izabran za generalnog sekretara FIBA-e, krovne košarkaške asocijacije; u razgovoru za SB Radonjić je otvoreno pričao o tome šta se dešavalo na sjednici na kojoj se birao sekretar, svom angažmanu u Francuskoj i perspektivi bh. košarke

GORAN RADONJIĆ NAJUTJECAJNIJI BOSANAC U FRANCUSKOM SPORTU Pi{e: NEDIM HASI]

oran Radonji}, istaknuti jugoslovenski i me|unarodni ko{aka{ki sudija, nekada{nji generalni sekretar sarajevske Bosne, ve} godinama direktor za me|unarodne odnose Ko{arka{kog saveza Francuske, bit }e novi generalni sekretar FIBA-e. Bila je to vijest koja je tokom ljeta vaìla za sigurnu opkladu. No, naàlost, ono {to su svi smatrali gotovim, nije se desilo. Na izreìranoj i blago re~eno, neregularnoj sjednici FIBA-e, na tu je du`nost izabran anonimni Čeh Kamil Novak. Naàlost, jer svako ko je iole upu}en u odnose u evropskoj ko{arci kazat }e kako je Radonji} bio idealno rje{enje za tu du`nost. Radonji} se po izbijanju rata u Sarajevu sa porodicom preselio u Francusku, bio sudija i kontrolor ko{arka{kih utakmica a posljednjih godina radi kao direktor u KS Francuske. Jedan je od rijetkih ljudi iz BiH va`nih u evropskoj ko{arci koji je godinama nesebi~no pomagao KS BiH i sve njegove selekcije. Njegov sin Gorjan tako|er je ko{arka{. Radonji} je na du`nosti generalnog sekretara FIBA-e trebao zamijeniti Nara Zanolina, nakon {to je godinama taj posao u najvi{em ko{arka{kom evropskom tijelu obavljao Bora Stankovi}. No, Radonji} nije razo~aran zbog neizbora.

Za{to nisam izabran za sekretara FIBA-e: Situacija na toj sjednici na kojoj se birao sekretar bila je otprilike sli~na

onoj kakva je u posljednje vrijeme u evropskoj ko{arci. Haoti~na. Prije sastanka znalo se da ~etiri ~lana ne}e biti prisutna, sedam ih je iza{lo prije glasanja, dvojee uop}e nije glasalo. Tako da je, prakti~no, izbor generalnog sekretara bio sveden na 12 od 25 ~lanova izvr{nog odbora FIBA-e. U toj varijanti izabran je jedan dobar momak koji je potpuno nepoznat u evropskoj ko{arci. Nepoznat u smislu da nije radio u Federaciji ili me|unarodnim razmjenama. On je bio igra~ u nekoliko zemalja a posljednih godina bio je direktor njema~kog Frankfurt Skylinersa. Posjeduje mnogo kvaliteta, ali nisam siguran da bi u ovom trenutku to bilo pravo rje{enje. Za{to je on izabran a za{to nije onaj koji je bio glavni favorit? U sportu je sve mogu}e, pa i ovaj ishod glasanja. Jedan od razloga moè se traìti u tome da neke zemlje nisu htjele da Francuz bude izabran jer kada treba, mene tretiraju Francuzem, a kada treba Balkancem. Oteàvaju}a okolnost tako|er je bila i to {to je sada{nji predsjednik FIBA-e World Francuz tako da bi onda u toj varijanti mogu}nosti administrativnog upravljanja bile u rukama Francuza. To je obja{njenje koje nije dobro. S mojim kvalitetima, poznavanjem velikih i malih, isto~nih i zapadnih, malih i velikih federacija, bogatih i siroma{nih, s iskustvom koje je ogromno, mislio sam da bi mogao pomo}i naravno. Sada to ne zna~i da ne}u mo}i vi{e pomagati ili da sutra ne}u do}i u priliku da ponovo budem me|u kandidatima jer 2014. }e biti biran generalni sekretar.

Za{to nisam razo~aran neizborom: Situacija u evropskoj ko{arci nije briljantna. Nakon smjene generalnog sekretara FIBA-e, a on je smijenjen zato {to su na~injeni odre|eni propusti u radu FIBA Evrope, do{lo je do razjedinjavanja i raslojavanja. Moja ideja je bila da se samo radom mogu unaprijediti svi ti procesi, me|utim, drugi su mislili druga~ije, meni ostaje da dalje nastavim raditi u francuskoj Federaciji. Ovdje se osje}am kao kralj, tu sam ve} 19 godina. Kada sam do{ao u francusku Federaciju, nisam znao jezik, a ve} {est godina sam direktor za me|unarodne odnose. Reputaciju koju sam imao kao sudija sam nastavio graditi u Francuskoj. Dok sam sudio, smijem biti neskroman, bio sam jedan od najboljih evropskih sudija, nakon toga me|u najboljim kontrolorima su|enja i istovremeno jedan od najcjenjenijih kontrolora u Euroligi i ~lan njezine Tehni~ke komisije. Moje aktivnosti su tako {iroke da niti jednog trenutka ne àlim niti sam razo~aran, osim {to àlim {to sam mogao pomo}i da se stvari koje nisu dobre promijene. Vjerovatno bi bile puno brè ispravljene nego {to }e sada biti. Kako sam uspio u evropskoj ko{arci? Moje znanje ko{arke i kvaliteti su malo druga~iji nego kvaliteti onih koji sada vode FIBA-u. Za{to? Zato {to ljudima sa na{ih prostora ni{ta nije padalo sa neba. Jedan sam od onih koji je po~etkom ‘90-ih sticajem okolnosti oti{ao na EP i vi{e nije bilo mogu}nosti da se vratim u Sarajevo. Kada se ta mogu}nost otvorila, ve} sam

“Nisu mi dopustili da postanem sekretar FIBA-e i okon~am haos koji vlada u evropskoj ko{arci“ 48

SLOBODNA BOSNA I 1.11.2012.

Goran:TEKST osnova.qxd

1.11.2012

1:14

Page 49

FRANCUSKO-BOSANSKA VEZA

po~eo drugi dio ìvota koji je bio svakodnevna borba za goli ìvot. I u toj svakodnevnoj borbi uspio sam postati direktor. Sa svojom diplomom Fakulteta politi~kih nauka, u Parizu sam mogao raditi kao ~ista~ ulica. Mi smo do{li u poziciju da bolno shvatimo kako ni{ta ne pada s neba, svi mi u inostranstvu smo uspjeli sna}i se, bez obzira na hiljade problema sa kojima smo se sretali. Bili smo mali i sa na{im porodicama smo shvatali da se moèmo izvu}i samo radom, da samo tako moèmo biti druga~iji od ostalih. I onda smo u~ili raditi. Rekao sam to i na sjednici na kojoj se birao sekretar, ni{ta ne mogu promijeniti sam, to nijedan ~ovjek ne moè, ali {to se moè uraditi jeste djelovati timski. Tako sam radio u i francuskoj Federaciji, puno toga sam doprinio da se promijeni, inicirao sam druga~ije vi|enje, pristup kakav Francuzi nisu imali. Kada sam do{ao u Federaciju, nas je bilo 24. Danas nas ima 93 uz 26 profesionalnih trenera. Budèt Federacije je izme|u 23 i 25 miliona eura. Imamo ve}i 1.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

GORAN RADONJIĆ: Meč na kojem se opraštao od aktivne sudijske karijere, u 55. godini života, odigran je u Francuskoj pred petnaest hiljada gledatelja i na njemu je sudio slavnom madridskom Realu bud`et nego mnoge institucije u BiH. Ne mogu se, dakle, po`aliti.

O gra|enju mo}nog KS Francuske: @elim prvo naglasiti da zaista nisam neskroman, ne `elim da to neko pomisli, ali ovo o ~emu pri~am su ~injenice. Moja pozicija je takva da mogu pomo}i. Me|utim, i kada nisam bio direktor za

me|unarodne odnose, radio sam u sektoru i imao sam mnogo mogu}nosti od prvog dana ulaska u Federaciju. Mogu}nost za saradnju sa drugim zemljama je bila otvorena. Vizija koju sam sa sobom donio u Francusku 1993. godine bila je potpuno druga~ija od one koju su imali Francuzi. Otvorio sam im o~i kada je u pitanju saradnja sa drugim federacijama. Rekao sam im da moraju usko sura|ivati sa zemljama koje su u tom trenutku bile ko{arka{ki ja~e od njih. Desilo se tada da su sve zemlje biv{e Jugoslavije, zemlje Evrope u kojima su radili ljudi koje sam poznavao ranijih godina kroz su|enje, po~ele sara|ivati sa Francuskom mnogo prisnije i bolje nego {to je to ranije bio slu~aj. Ekspanzija francuske ko{arke po~ela je intenzivno ne zato {to sam ja ovdje, nego {to sam inicirao da saradnja bude na drugim osnovama. Oni su prije igrali sa Austrijom, [vicarskom, Belgijom... Bili su najsretniji da im se pru`i prilika da odigraju utakmicu s Italijom ili [panijom. Onda smo po~eli sura|ivati sa 49

Goran:TEKST osnova.qxd

1.11.2012

1:14

Page 50

IZME\U OBRU^A osvojila srebro na OI. Trener tada{nje reprezentacije, danas direktor Federacije, mi je nedavno rekao: “Za tu medalju je bilo klju~no {to smo odigrali osam utakmica sa reprezentacijama biv{e Jugoslavije.“

O dugogodi{njoj pomo}i KS BiH: BiH je, kao i ostale reprezentacije, dolazila igrati u Francuskoj. Igrale su razne selekcije i razni klubovi. Svake godine 50ak klubova sa prostora biv{e Jugoslavije do|e u Francusku igrati na turnirima. Pro{le godine, prije EP-a u Litvaniji, BiH je igrala na turniru u Francuskoj. To nije neobi~no, to je za mene normalno. I to niti jednog trenutka ne smatram nekim svojim posebnim dostignu}em. Najrazumljivije je da oni koje puno volim, oni koji su mi drugari, oni sa kojima sam rastao, da }u njima pomo}i. Ovih dana nam je stiglo pismo iz KS BiH koji `eli da igra na turnirima u Francuskoj. Odmah sam napisao pismo organizatoru jednog od najve}ih turnira za mlade, turnira koji postoji 30 godina, i molio ih da ove godine prihvate da BiH igra na tom turniru. U dosada{njih 30 godina, 46 NBA igra~a je pro{lo kroz taj turnir. Naravno, kada su bili klinci. I ove godine ne ~inim to zato {to

VELIKANI FRANCUSKOG SPORTA: Bivši košarkaši, rukometaši, nogometaši... Goran Radonjić, Mehmed Baždarević, Faruk Hadžibegić godinama su gradili svoje karijere u Francuskoj u kojoj su danas jedni od njezinih najuglednijih državljana SUDIJSKA SUDIJSKA KARIJERA KARIJERA

Me~ Me~ uu Mostaru Mostaru ii minuta minuta {utnje {utnje za za pokojnog pokojnog predsjednika predsjednika Tita Tita

zemljama gdje je ko{arka bila najja~a, dakle sa biv{om Jugoslavijom i sa biv{im SSSR-om. Nije bilo potrebe biti prepametan, samo sam sve prijatelje koje sam znao, ljude sa svih prostora, povezao sa Francuskom. I od tada Francuska nije 50

igrala sa Luksemburgom nego stalno sa Srbijom, Hrvatskom, BiH, Slovenijom i ostalim jakim zemljama koje su im dizale kvalitet. Primjerice, do tada najve}i uspjeh u mu{koj konkurenciji Francuska je napravila 2000. godine u Sydneyu, kada je

trebam neku uslugu mojim prijateljima u Sarajevu, nego sam napisao da je BiH igrala EP u Sarajevu i da je osvojila prvo mjesto i plasirala se u A diviziju. Da sam bio svjedok kako su tamo igrali pred punom dvoranom, da su tri utakmice preno{ene na televiziji i da je ta reprezentacija napravila najbolji rezultat ikada u mladim kategorijama. Dakle, samo sam im prenio i valorizirao ono {to su na{i momci ve} uradili. Mogu}nosti da im se pomogne su ogromne, ali nije to sadaka nekome ko je u te{koj situaciji. BiH se ne pomaè jer su slabi, pa im treba pomo}. Ne, nego samo toliko da oni pokaù svoje vrijednosti i svoj kvalitet. Naàlost, na na{im prostorima sve {to je dobro ~esto nije vrednovano na pravi na~in. Kada sam prije nekoliko godina bio komesar na turniru u Sarajevu, pratio sam da je u grad u{lo milion maraka zahvaljuju}i tom turniru a KS BiH od toga nije imao ni{ta. Na veliku sre}u, danas je ta situacija druga~ija. Danas KS ima puno ve}u pomo}, nedovoljnu, ali ve}u od svih struktura nego ranije. I sada moramo pomo}i sa svih strana samo da se pokaè ono {to zaista postoji, a to je kvalitet. Goran nije uradio ni{ta posebno, uradio je samo normalne stvari. Aco Petrovi} je sa svojim SLOBODNA BOSNA I 1.11.2012.

Goran:TEKST osnova.qxd

1.11.2012

1:15

Page 51

FRANCUSKO-BOSANSKA VEZA

SARAJEVO U SRCU Goran Radonji} sa porodicom i bliskim prijateljem Vladom Kalu`om tokom jedne od ljetnih {etnji sarajevskom Ferhadijom

momcima uradio prave stvari. Goran je samo izvrednovao, na malo druga~iji na~in, ono {to drugi nisu.

O posjetama Sarajevu i BiH: U Sarajevu sam svaki dan, svakog trenutka. Stalno sam na skypeu sa svojim prijateljima. Svakog dana se ~ujem sa prijateljima iz Sarajeva, roditelji i bra}a sa porodicama ìve u Sarajevu. Naàlost, nisam fizi~ki tamo onoliko koliko bih èlio. Moj dan po~inje ~itanjem sarajevskih novina na internetu, znam {ta se de{ava na prostorima koji su dio moje mladosti. Svakog dana imam pozive, mailove od mojih prijatelja. Uvijek

POMOĆ BiH: BiH se ne pomaže jer su slabi, pa im treba pomoć. Ne, nego samo toliko da oni pokažu svoje vrijednosti i svoj kvalitet. Nažalost, na našim prostorima sve što je dobro često nije vrednovano na pravi način

imam dovoljno prostora za ljude koji su meni dragi, za ljude sa kojima sam rastao. Ne mogu zaboraviti svog kuma Kokija, koji mi je sve u ìvotu. Ljude koje sre}em vidim kao da se nismo ni rastajali, kao da je to od onog dana kada sam ih ostavio. Samo nastavimo pri~u. Kada idem u Sarajevo, dugo se pripremam, jer druga~ije ne mogu sa svojim prijateljima. Imam prijatelja kojem godinama donosim kravate, jer znam da je to njemu najve}i poklon. To je ne{to {to vas drì, sitnice koje vas veù. Fizi~ki sam nekoliko puta godi{nje u Sarajevu. Ali duhom, srcem, du{om mislima sam u mom gradu svaki dan.

Imperial Tobacco predstavio novi Davidoff iD Neprikosnoveni ugled Davidoff cigareta ide i ispred njih samih. Svi aspekti vezani za izgled i osje}aj ovog brenda, od premium cijene do eksluzivnog pakovanja s oktagon rubovima i mje{avinom visoko kvalitetnog duhana, svjedo~e o luksuznom statusu koji uìva kod potro{a~a. To je ono {to Davidoff ~ini impresivnim. “Impresivno” je filozofija Davidoff brenda. Lansiranjem va`ne prinove u Davidoff porodici - Davidoff iD-a - na trì{tima {irom svijeta, ovaj brend svom asortimanu dodaje i odliku “svakodnevnog“. Lansiranje Davidoff iD-a je, bez sumnje, jedno od najzna~ajnijih lansiranja u historiji Imperial Tobacco Grupe. Ovo lansiranje predstavlja priliku da se Davidoff kvaliteta pribliì {irem krugu potro{a~a i time napravi veliki iskorak ka daljnjem ja~anju respektabilne pozicije Davidoffa na trì{tu BiH. Davidoff iD nudi osje}aj posebnosti svaki dan. Davidoff je ve} poseban, ali Davidoff iD postaje “svakodnevna posebnost“. U tom kontekstu je va`na i odluka da Davidoff iD bude king size formata, kao najprepoznatljivijeg formata me|u potro{a~ima {irom svijeta. 1.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

Koncept novog Davidoff iD-a otkriva pri~u savr{enog spoja iDeja i umjetnosti – malih i velikih iDeja koje se otkrivaju svaki dan, te umjetnosti koja ìvot ~ini ljep{im. iDeje preto~ene u umjetnost, koja sa {est razli~itih umjetni~kih motiva ~ine Davidoff iD jedinstvenim proizvodom na trì{tu, dominiraju dizajnom paklice. Kad je rije~ o kvaliteti, dovoljno je re}i da iza Davidoff iD-a stoji pe~at brenda Davidoff. “Ono {to Davidoff iD ~ini posebnim u odnosu na ostatak na{eg asortimana je {to je rije~ o vrhunskoj njema~koj kvaliteti, najkvalitetnijoj mje{avini duhana i inovativnom dizajnu. Ovo je Davidoff za svaki dan, za svaku priliku i svaki put je druga~iji“, rekao je Kemal Jaki}, direktor Imperial Tobacco BH. U skladu sa o~ekivanjima potro{a~a, Davidoff iD je na bh. trì{tu dostupan u tri varijante: Orange (T/N/Co: 10mg/0,8mg/10mg), Blue (T/N/Co: 8mg/0,7mg/8mg), Ivory (T/N/Co: 3mg/0,3mg/3mg) po cijeni od 3.5 KM. 51

Adisa Dubravka-Intervju:INTERVJU - osnova.qxd

31.10.2012

22:21

Page 52

POVODOM 20. GODI[NJICE PEN CENTRA U BiH

INTERVIEW

Dubravka Ugrešić

književnica

Književnica DUBRAVKA UGREŠIĆ gostovala je u Sarajevu, a nekolika dana prije toga, ova eminentna autorica je za svoje eseje o vladavini amaterizma “Karaoke-kultura” dobila prestižnu nagradu “Jean Amery”; za “SB” Dubravka Ugrešić objašnjava po čemu su komunizam i kapitalizam jednaki, zašto je budućnost književnosti neizvjesna, te upozorava na epidemiju opće amnezije od koje pate i stari i mladi

Mi svjedo~imo preokretu u `ivotu knjige, a ja se osje}am kao glumac nijemog filma u trenutku kad nijemi film nestaje Razgovarala: ADISA BA[I] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

njièvnica Dubravka Ugre{i} ovih dana boravila je u Sarajevu povodom obiljeàvanja dvadesete godi{njice osnivanja PEN Centra u Bosni i Hercegovini. Autorica poznatih, prevo|enih i rado ~itanih knjiga ([tefica Cvek u raljama ìvota, Forsiranje romana-reke, Kultura laì, Ameri~ki fikcionar, Napad na minibar...) rado se odazvala pozivu prijatelja i kolega koji su joj prije deset godina uru~ili nagradu za o~uvanje dostojanstva knjièvnosti u ratu 1991.1995. U Sarajevu je Dubravka Ugre{i} odràla i knjièvno ve~e, a dolazak u BiH je bio zanimljiv povod da sa njom razgovaramo upravo o vremenu od prije dvadeset godina kada je napustila Hrvatsku i od kada je u egzilu. Ova eminentna knjièvnica danas ìvi u Holandiji, ali ~esto gostuje i u drugim evropskim zemljama, kao i u SAD-u. Jedanaestog oktobra u Frankfurtu joj je uru~ena nagrada za esejistiku Jean Amery, nazvana po velikom evropskom intelektualcu, esejisti koji je pisao o svom iskustvu koncentracionog logora. Nov~ani dio nagrade iznosi 12.000 52

eura, a u obja{njenju `irija je stajalo da je ova autorica nagra|ena jer “u svojim esejima kroz briljantne intelektualne analize obra|uje savremene probleme koji se ti~u svih nas”.

KULT AMATERIZMA

Vi u svom eseju o karaoke-kulturi, govorite kako su amateri zavladali u raznim bran{ama, pa i u knji`evnosti.

KNJIŽEVNOST DANAS: Pišeš u nadi da će neko negdje na Grenlandu upecati tvoju knjigu pukim slučajem kao poruku u boci i reći: Evo, tamo na drugom kraju postoji neka čije ime ne znam izgovoriti ali mi se sviđa to što ona piše. I to je to čemu se u najboljem slučaju možemo nadati

Internet je svima omogu}io put do javnosti, do publike. Osim {to donosi pad kriterija, da li vladavina amaterizma daje i neko obe}anje da moèmo biti {ta poèlimo? Glavna teza te moje karaoke kulture je da je komunizam pobijedio u jednoj stavci: u~ili su nas da }e u komunizmu biti takva sloboda da }e se svako mo}i umjetni~ki izraàvati i raditi ono {to ga je volja. Komunizam je donio taj kult amaterizma, postojalo je more am a terskih te~ajeva. Ja sam ne{to od toga zapamtila, ali vi{e sam vidjela u Sovjetskom Savezu. Ljudi su se bavili fotografijom, snima njem, razvija njem filmova, sviranjem instrumenata, pis anjem. Postojali su klubovi ljudi koji su pisali haiku poeziju. Kod nas je postojalo Dru{tvo pisaca amatera Jugoslavije, predsjednik je bio ele ktri~ar koji je pisao romane. To jeste komunisti~ka ideja da ne smije biti elitizma, ali to danas ure|uje trì{te. Tako se zapravo komunisti~ka i kap i talisti~ka praksa i ideologija po klopaju. Jeste li Vi ikada zapjevali na karaokama? Ne. Ali ima na internetu mogu}nost i sa tim se poigrati, koga zanima... SLOBODNA BOSNA I 1.11.2012.

Adisa Dubravka-Intervju:INTERVJU - osnova.qxd

31.10.2012

22:22

Page 53

GOSTOVANJE DUBRAVKE UGRE[I]

USAMLJENI^KI USAMLJENI^KI ENTUZIJAZAM ENTUZIJAZAM

Knji`evnica Knji`evnica Dubravka Dubravka Ugre{i} Ugre{i} ponovo ponovo je je bila bila go{}a go{}a Sarajeva Sarajeva

1.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

Adisa Dubravka-Intervju:INTERVJU - osnova.qxd

31.10.2012

22:22

Page 54

POVODOM 20. GODI[NJICE PEN CENTRA U BiH

Nedavno ste dobili presti`nu nagr adu za esejistiku Jean Amery. Koliko su knjièvne nagrade ohrabrenje za pisca? Moja iskustva su razli~ita. Ove i pro{le godine sam pristala da budem u ìriju za jednu internacionalnu nagradu i tu sam shvatila da nema knjièvne pravde. @iri je skup ljudi, svako od tih ljudi ima svoj knjièvni ukus. Svi se mogu dogovoriti i u zadnjem trenutku dogovor moè propasti jer ste nekome nagazili ego ili je neko vama nagazio ego. Sve u svemu, nagrada za pisca jeste podsticaj, to je mogu}nost da ljudi primijete da se ne{to doga|a i da se o knjizi govori. Postoji jo{ jedna stvar u ovoj globalisti~koj pri~i, a to je dominacija anglo-ameri~ke knjièvnosti u cijelom svijetu. Niko ne govori o nekom korejskom ili malezijskom piscu pa makar dobio Nobelovu nagradu, svi se mjere prema engleskim i ameri~kim veli~inama.

SVE U SVEMU Svi se mjere prema engleskim i ameri~kim veli~inama

A iz ostalih zemalja je obi~no dovoljan po jedan. Iz Japana svi znaju Murakamija i to je to... Tako je. Ja sam neke od tih angloameri~kih pisaca upoznala, nastupala sa njima i uvidjela da za njih ostatak svijeta zaista ne postoji. Mogu}nost samostalnog objavljivanja i objavljivanja na internetu nisu olak{ali, nego su zbog hiperprodukcije upravo oteàli put do publike. Kako Vi danas dolazite do svojih ~italaca? Tradicionalnim putem, ili prihvatate i nove medije poput elektronske knjige? U ovoj sada{njoj situaciji su svi izgubljeni. Do sada se nekako sistem drào, ljudi su vjerovali u knjièvnu pravdu, a sad je nastupio krah. Ostala je knjièvnost kao biznis, guranje, podmetanje nogu. Vlada op}a panika. Svjedo~imo tom velikom prelasku ka elektronskoj knjizi, ali sad treba na}i svoje mjesto u tome. Imala sam nekoliko ponuda za takva izdanja i ne znam {ta o tome da mislim. Osje}am se kao glumac nijemog filma u trenutku kad se pojavljuje zvuk i kad treba odlu~iti ho}e li se prilago|avati. Ja nemam elektronski ~ita~, ne znam koja je to publika, ne znam da li je to dobro ili nije. Nisam ba{ bila verzirana ni sa tradicionalnim izdava{tvom, a sa ovim pogotovo ne. Ni izdava~i danas ne znaju {ta }e se dogoditi. Svijetom izdava{tva vladaju konglomerati, prije deset godina je u Americi bilo svega osam velikih konglomerata kojima pripadaju sve izdava~ke ku}e, a svima im je izdava{tvo samo sporedna djelatnost. Nezavisnog izdava{tva nema. Gdje je u tome svemu knjièvnost, gdje su ljudi koji pi{u za ljude? Nema je. 54

[ta onda re}i mladim ljudima koji danas èle da se bave knjièvno{}u? A, {ta da im kaèm? Ne znam... [ta sebi da kaèm? Danas pi{e{ u nadi da }e neko negdje na Grenlandu upecati tvoju knjigu pukim slu~ajem kao poruku u boci i re}i Evo, tamo na drugom kraju postoji neka ~ije ime ne znam izgovoriti, ali mi se svi|a to {to ona pi{e. I to je to ~emu se u najboljem slu~aju moèmo nadati.

ANDRI]-GRAD ]E ZA 50 GODINA BITI PRIRODNA STVAR

Danas ìvimo, kako ste jednom napisali, izme|u terora sje}anja i terora zaborava. Da li im se mogu}e oduprijeti? Problem nastaje kad ljudi pomisle da mogu jedno pamtiti a drugo brisati. Tu|man se pona{ao kao poludjeli reìser koji lijepi segmente jednog vremena na drugo, zabranjuje i izbacuje sje}anje na cijela desetlje}a. Ljudi mojih godina, ljudi savr{eno zdravi, boluju od amnezije. Mladi ljudi danas tako|er boluju od amnezije. Gledala sam na televiziji prilog o nekoj mladoj umjetnici koja obja{njava kako je u nekom vlaku punom umjetnika izvodila svoj performans za koji ona kaè da je feministi~ki i vrlo prvokativan. Naime, onanirala je u vlaku, ali tako da to niko ne vidi. Ovakvih primjera ima mnogo. Doga|a se stra{an diskontinuitet, ta osoba misli da izvodi revoluciju, da je prva na svijetu. Tu`no je objasniti joj da ve} pedeset godina ène izvode te performanse, pa izme|u ostalog i u Hrvatskoj, a ona kao da ìvi u sljepilu, kao da je iza{la iz dùngle. To je nekakav pos-post-postmodernizam. Niko ne kaè pa to je davno radila Sanja Ivekovi}, ili to je radila glumica ta i ta.

U Bosni i Hercegovini ipak postoji nekakva ènska solidarnost, poku{ava se barem u knjièvnosti razvijati svijest o kontinuitetu. [to naàlost nije previ{e te{ko jer se broj èna koje su ostale u knjièvnosti po tridesetak godina moè prebrojati skoro na prste jedne ruke... Ne zaboravite da su bosanske ène prije vas bile u zajedni~kom kontekstu sa ènama Jugoslavije, ako ih izdvojite, ve} ste pristali na jedan dio zaborava. Stvar dodatno komplicira to {to se ène nikad ne mogu kanonizirati jer im to mu{karci ne daju. Ud`benici povijesti knjièvnosti uvijek izgledaju isto: velika portretna poglavlja o mu{karcima, a na kraju svakog ~lanka, sitna bilje{ka sa nabrojanim ènama koje su stvarale u to vrijeme. Ni danas nije druga~ije. Povijest knjièvnosti pi{u mu{karci. Onda imate tu jadnicu koja onanira u vlaku da je niko ne vidi i misli da radi revoluciju. Jako je komplicirano, ali na sve to ide pri~a o globalizaciji i internetski zaborav. Dobijete za~as stranice i stranice o svakoj sekundi ìvota neke Paris Hilton, to su cijeli doktorati, a o Ivi Andri}u, sad mi on pada na um kao neka kanonska veli~ina, neuporedivo manje. U svojoj nagra|enoj knjizi Napad na minibar pisali ste o posjeti Kusturicinom bizarnom feudalnom posjedu Drvengradu. Da li bi Vas zanimalo da odete u Andri}-grad? Naàlost, to }e zavr{iti tako da }e njegov koncept, dobije li novac za to sve, pobijediti. Niko za pedeset godina ne}e pitati da li je to stvarno ili la`no, ovako ili onako. Dolazi}e turisti i pobo`no }e se slikati. Pa i mi za muzeje u koje odlazimo ne znamo istinu, nama su rekli da je to istina. Situacija je naravno apsurdna, ali kod nas je generalno apsurdan odnos prema tzv. SLOBODNA BOSNA I 1.11.2012.

Adisa Dubravka-Intervju:INTERVJU - osnova.qxd

31.10.2012

22:23

Page 55

GOSTOVANJE DUBRAVKE UGRE[I] kulturnim vrijednostima. Njih mu{karci koriste kako im odgovara, ma{u njima kao zastavama, provociraju oponente, ili bri{u cipele Krle`om ili Andri}em kako kome odgovara.

jer oni, bilo kako bilo, svi ostaju do{ljaci. U Evropi nacionalisti~ki koncept radi ko sat, knji`evnosti su nacionalne nogometne mom~adi, mu{karci igraju, a `ene su cheerleaderke.

U jednom svom eseju citirate Krleù koji kaè: “Me|u ljudima smrdi, ali je toplo.” O~ito niste ba{ ljubiteljica gomile, pa kako se onda Vi grijete? Ovaj moj izbor je jako teàk, ova pozicija je usamljeni~ka. Spa{ava me moj entuzijazam i nekakvo optiranje za transnacionalnu knjièvnost, neko samoadrenaliziranje. Ali iskreno re~eno, ja vam nisam od autora koji }e vam o egzilu davati neke bajkovite izjave. Druga~ije je sa piscima koji naprimjer poput Aleksandra Hemona postanu dio ameri~kog sistema, ta pozicija je udobnija. Evropa je okrutna, nacionalizam je veliki problem. U Americi moèmo govoriti o rasizmu, ali ne o nacionalizmu,

Koja je tu Va{a liga? Ja nemam ligu, ja sam u limbu. Ne pripadam holandskoj ligi jer ne pi{em na holandskom, a ovo sa ovom doma}om u Hrvatskoj je komi~no. Nekad se upla{ite te svoje pozicije. Jednom sam u Berlinu upoznala jednog simpati~nog Roma i u {ali sam ga pitala da me posvoje kao svoju knjièvnicu. Rekao je Ne moè sestro, nisi Ciganka. — E, velim, k vragu, vi ste najdiskriminiranija skupina, nudim vam se, a ni vi me ne}ete. Uprkos ìvotu bez domovine, nekad i vi kaète kod ku}e? [ta pomislite kad to kaète?

BALKAN U O^IMA SPISATELJICA

Žene se za svoja prava moraju nanovo izboriti svakih 10 godina

Ne znam, ja i u Holandiji tako|er ìvim kao autsajder i to sam pretvorila u neku vrstu utje{ne ideologije. Uvijek imam spremnu re~enicu Itala Calvina da je njegov dom tamo gdje se moè osje}ati kao stranac. Ima ne{to u tome, to nepripadanje je ~udna vrsta skloni{ta. Kad se angaìrate da negdje pripadate, to vas tro{i, kao i svaka veza sa ~ovjekom, zemljom, knjigom... U nepripadanju ima neke vrste podsvjesnog samoo~uvanja, to je samoizolacija u korist ne~eg drugog. Knjièvnosti? Ne znam, te{ko je re}i. Lako sad mogu izmanipulirati svoju situaciju bilo kojim odgovorom. Ali osje}anje doma se mijenja, kao {to se mijenja i osje}anje egzila. Nekad ste o~ajni, drugi put eufori~ni, mislite kako je to fantasti~an stil ìvota, smjenjuju se otu|enje i pribliàvanje. Isto tako se mijenja i dom. Ni on ne stoji na mjestu, kako ste ga ostavili. êsto se sjetim nekog groznog video klipa za neku staru pjesmu o ~ovjeku koji se iz tu|ine vra}a majci i ognji{tu. On se u odjelu i sa aknta{nom penje uz neki kr{, do~ekuje ga zabra|ena starica i neki ku}erak iz kojeg se dimi to ognji{te. Ali i ta rodna gruda se mijenja. Majka stari, ognji{te se gasi, uvodi se centralno grijanje... Nomadstvo danas sve ~e{}e postaje izbor, na~in ìvota? Da... @ivim u Holandiji dvadeset godina i ljudi me ponekad pitaju A ti se jo{ nisi vratila? A za{to da se vra}am? Pa i Holan|ani ìve po cijelom svijetu pa ih niko ne pita kad }e se vra}ati i za{to se ne vra}aju.

NA SVA ZVONA [ta treba znati svaka Severina

Tema PEN-ovog jubilejskog okupljanja je Balkan u o~ima spisateljica? To je tako va`na tema o kojoj treba zvoniti na sva zvona! Meni se ~ini da svakih deset godina ène moraju osvajati svoja prava. Nekako se ona izmaknu, zaborave. Nikako da to dogovorimo zauvijek. Stalno moramo slu{ati prigovore za{to su ène i pri~a o ènama u nekakvim ènskim getima, akademskim krugovima... Pa zato {to niko na pravi na~in ne pripu{ta ène medijima! Ako i postanu urednice, zahvaljuju se loja1.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

lno{}u, postaju madam u bordelu i zadovoljavaju `elje mu{karaca da bi ostale na osvojenom mjestu: gledaju `ene o~ima mu{karaca, predstavljaju ih kroz seks, pornografiju, uvijek isto... @ena mora biti kurva, pro}i kroz samomu~enje, da bi se kanonizirala kao svetica. Ili ti samoka`njava{ sebe, stavlja{ si mu{karca na ~elo kao Frida Kahlo ili gura{ glavu u pe}nicu, ili prolazi{ estetske torture, mr{avi{, deblja{ se... Svaka Severina zna da treba javnosti podmetnuti scene svog seksa da bi pro{la taj put, tu`be sudu, su}ut, okajavanje i onda beatifikacija.

Povod ovog dolaska je dvadeseta godi{njica od ratnog osnivanja PEN Centra u Bosni i Hercegovini? O svakodnevnoj djelatnosti bosanskog PEN-a ne znam puno, ali mi je veliki indikator bio to da je meni dato priznanje (smijeh): u cijeloj mojoj situaciji, da sad ne tra~am ni Hrvate ni Srbe, va`no mi je bilo da bosanski PEN prepozna moj anga`man. O Hrvatskoj ste tada prije 20 godina pisali: „Mi tamo dolje smo govno Evrope, neugodan problem, debilna ro|akinja. Evropa u svojoj obitelji `eli samo rumene, zdrave i kompatibilne ~lanove.“ Kako danas kada Hrvatska ulazi u Evropsku uniju vidite Evropu? Oprostite, ali to i dalje va`i. Ostavimo Hrvatsku, {to se doga|a sa Gr~kom, Bugarskom, Rumunijom? Otpiljuju ih jer ne}e nezdravi element, da se cijela konstrukcija ne bi sru{ila. I to dana{nje ne}kanje i oprez Evrope prema Hrvatskoj, to je dio iste pri~e. 55

Corbalan:TEKST osnova.qxd

31.10.2012

21:46

Page 56

EKSKLUZIVNO

Nekadašnji igrač REAL MADRIDA, jedan od najboljih evropskih košarkaša svih vremena JUAN ANTONIO CORBALAN (58) protekle je nedjelje u Madridu promovirao svoj roman “Conversaciones con Mirza“; u svojim “Razgovorima sa Mirzom“ jedan od najboljih prijatelja MIRZE DELIBAŠIĆA kroz mješavinu fikcije i stvarnosti priča o svom prijateljstvu sa najvećim sportašem BiH svih vremena Pi{e: NEDIM HASI] Foto: ARHIV SB

uan Antonio Corbalan, nekada veliki ko{arka{ madridskog Reala. Kardiolog. Visoki ko{arka{ki du`nosnik. Ovih je dana postao i pisac. Jedan od najboljih prijatelja Mirze Deliba{i}a, najboljeg bh. sporta{a svih vremena, u Madridu je krajem pro{le sedmice predstavio svoju knjigu Razgovori sa Mirzom (Conversaciones con Mirza), roman napisan na skoro 200 stranica, refleksiju vlastitog `ivota, mje{avinu stvarnih doga|aja i fikcije.

KAO KRO[NJA BORA Svojim romanom posve}enim Deliba{i}u Corbalan je, kako je kazao na promociju u Madridu, kojoj su prisustvovali njegovi i Mirzini suigra~i i prijatelji Iturriaga ili San Epifanio, ambasadorica BiH u [paniji Jasna Krivo{i}-Prpi}..., 56

JUANITO JUANITO CORBALAN CORBALAN

Roman Roman oo iskrenom, iskrenom, bezrezervnom bezrezervnom prijateljstvu prijateljstvu sa sa Kin|etom Kin|etom SLOBODNA BOSNA I 1.11.2012.

Corbalan:TEKST osnova.qxd

31.10.2012

21:47

Page 57

RAZGOVORI SA MIRZOM

MIRZA DELIBA[I]

Corbalan Corbalan tvrdi tvrdi da da niti niti jedan jedan igra~ igra~ nije nije ostavio ostavio takav takav trag trag uu Madridu Madridu kao kao Mirza Mirza

ROMAN KIN\ETOVOG PRIJATELJA na ~itatelje nastojao prenijeti svoje ìvotne vrijednosti, stav ove i do~arati svoje ìvotne iluzije. Mirza Kin|e Deliba{i} bio je za Corbalana “vi{e od prijatelja“. A pri~a o ovom prijateljstvu koje je iskreno trajalo decenijama, o ~ovjeku koji nedostaje Corbalanu i godinama nakon njegove smrti ispri~ana je na stranicama romana. Ukratko, Corbalan u svojim Razgovorima... prati pri~u petorice likova tokom njihovog putovanja, pomaù}i im da razmi{ljaju, da cijene male pojedinosti iz njihovih svakodnevnih ìvota. “Ve} znam sve“, kaè Kin|e na kraju ove knjige, veoma intimne i izravne. “Mirza je bio na{ duh, pokreta~ki duh, ne samo suigra~ ili prijatelj“, kaè. Njegova je knjiga pri~a o emocijama i osje}anjima, sport i va`ni doga|aji kombiniraju se kroz vrijeme. “Pretendirao sam na to da bude oda gubitnicima koji su uvijek smogli snage za nove izazove.“ Kroz Corbalanov ìvot, razgovore s Kin|etom, osvajanje srebrene medalje na Olimpijskim igrama u Los Angelesu i nagrade Princ od Asturije za najboljeg {panskog ko{arka{a u knjizi ~itatelja vodi Pedro, izmi{ljeni lik uobi~ajenog {panskog imena. “Ima ve} deset godina kako je knjiga napisana, po~eo sam je pisati odmah nakon Mirzine smrti. Ali Mirza je vi{e emocionalna podr{ka glavnim protagonistima knjige, a to sam ja, pomalo iskrivljeni ja, ali ima tu cijela pri~a, cijeli roman“, kaè Corbalan. Objasnio je i za{to je, iako je knjigu napisao prije cijelu deceniju, ona tek sada objavljena. “Izdava~ke ku}e nisu uvijek raspoloène. Napisao sam knjigu a da nisam imao izdava~a, ponudio sam je jednom veoma zna~ajnom izdava~u, i na kraju nije ni tamo objavljena. Ali kona~no sam, zahvaljuju}i izdava~koj ku}i Titano, mogao da je objavim crno na bijelo.“ Na veoma zanimljiv na~in Corbalan je roman, kroz svoje razgovore sa Mirzom Deliba{i}em, povezao sa stvarnim ìvotom. Poja{njava i kako. “@ivot vodi do toga. U ìvotu imamo dobre i lo{e trenutke, a ovo je bio trenutak razmi{ljanja. Za mene je to bila promjena, ne promjena ìvota, ali jedan emotivan odgovor. Nedostajao mi je poslije nakon {to sam ga nekoliko godina stalno vi|ao, zatim tu je i pristup smrti poslije rata u Bosni, na Balkanu. Zapravo ne{to emocionalno me je tjeralo da napi{em knjigu i napisao sam roman u kojem likovi govore o ekipama, o ljudima, o onome {to je zapravo ìvot svakog od nas.“ Corbalan kaè kako je Deliba{i}a, kao ko{arka{a, itekako dobro

Juan Antonio Corbalan: “Htio sam napisati odu gubitnicima iznova spremnim za nove izazove“ 1.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

Corbalan:TEKST osnova.qxd

31.10.2012

21:47

Page 58

EKSKLUZIVNO PROMOCIJA PROMOCIJA U U MADRIDU MADRIDU

Juan Juan Antonio Antonio Corbalan Corbalan ii ambasadorica ambasadorica BiH BiH Jasna Jasna Krivo{i}-Prpi} Krivo{i}-Prpi}

poznavao i prije nego {to je Mirza, 1980. godine do{ao u Madrid. I danas se pri~a kako nije èlio potpisati nikakav ugovor niti je traìo ikakve uslove. Za njega je rije~ bila dovoljna i u Madridu su to po{tovali. Na rije~ je do{ao u Madrid i na rije~ mu je ispla}eno 300 hiljada dolara. Ono {to [pance i danas fascinira jeste kako je uop}e bilo mogu}e da jedna osoba, koja je igrala samo dvije godine u dresu Reala, ostavi takav trag ne samo na parketima ili u dvoranama nego i u ìvotima svojih suigra~a i navija~a.

KIN\ETOV OPRO[TAJ Corbalan, u dresu Reala sa brojem 11, posmatra ko{ @arka Varaji}a

MAGI^NI REALIZAM U {panskoj su ligi igrali velikani, velike zvijezde evropske i svjetske ko{arke, ali niko od stranaca nije ostavio takav pozitivan trag kao Mirza. “Za to postoji jednostavan odgovor. Jedna stvar je igra~, a druga je li~nost“, kaè Corbalan i nastavlja: “Mirza je ostavljao mimeti~ki i sinergijski utisak na ljude, dobro se uklapao sa ljudima. Do{ao je u [paniju i bio je kao jedan od nas ve} poslije petnaest dana, a osim toga je i fantasti~no nau~io {panski. U njemu su se sastavila dva dijela, Mirza igra~ koji je bio izvanredan i Mirza osoba koja je bila odli~na. Poznavao sam ga od petnaeste godine. Bili smo istih godina. Zajedno smo debitovali na omladinskim prenstvima. êsto smo se sretali na utakmicama kad je on igrao za Jugoslaviju i za sarajevsku Bosnu a ja za [paniju i za Real Madrid. Nekoliko puta smo igrali zajedno za evropsku reprezentaciju. Ali kad sam upoznao dubinu Mirzine li~nosti, vidio sam da sam pred nekim ko je zaista bio daleko iznad obi~nog.“ Najteè, ali u isto vrijeme veoma lako, iako je govorio o tome, za Corbalana je pitanje kakav je zapravo bio Mirza. Kao ko{arka{. “Za mene je bio pomalo ispred vremena, u vrijeme kada smo svi igra~i bili 58

SLOBODNA BOSNA I 1.11.2012.

Corbalan:TEKST osnova.qxd

31.10.2012

21:47

Page 59

ROMAN KIN\ETOVOG PRIJATELJA

REALOVI VETERANI Corbalan i suigra~i na memorijalnom turniru Mirza Deliba{i} u Sarajevu

specijalisti. Mo`da samo u mom slu~aju, ja sam bio krilo, veoma mali i pre{ao sam put od krila do beka, pa sam pro{ao i obje lekcije. Mirza je bio polivalentan igra~, nevjerovatan igra~, izvanredan {uter, veliki kada je dodavao drugima. Mo`da nije bio najbolji u obrani, ali umjetnicima se opra{taju malene gre{ke. I bio je prvi igra~ kojeg sam vidio da je igrao potpunu ko{arku. Nije bio veliki skaka~, {to je i

1.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

logi~no, ali da je trebalo i to bi bio. Bio je prvi veliki igra~ koji je pokrivao sve aspekte. Bio je visok 1,96 ili 1,95, {to mu je omogu}avalo da igra dobro i na boku. Tako da bio je igra~ kao kro{nja bora. I bio je izvanredna li~nost, divna.“ Ka`e da je danas te{ko na}i igra~a kakav je bio Mirza. “Te{ko, veoma te{ko. Nema igra~a koji su bili tako polivalentni kao Mirza. Mo`da pomalo Juan Navarro podsje}a na njega, ali

je Mirza bio elegantniji, igrao je mnogo elegantnije. Mo`da je sli~an bio Pete Maravich koji je bio atipi~an bek, pomalo mr{av.“ Prve kritike Corbalanovog romana u [paniji su izvanredne. Ocjena je kako se knjiga sa dvije stotine stranica ~ita brzo. I ne ispu{ta iz ruku sve do posljednje stranice. “Knjiga je roman od oko 200 strana. Čita se brzo jer je pri~a koja nema veze sa ratom ni poratnim vremenom, to je pri~a duboko ukotvljena u ljudima koji prolaze kroz te{ke trenutke“, kaè Corbalan. “@elio sam da napravim takav zaplet jer shvatio sam da su na kraju bili trenuci veoma te{ki za Mirzu: trenuci rata u njegovoj zemlji, a i njegove te{ke posljednje godine ìvota. A ja sam u knjizi i{ao upravo suprotno, od lo{ih trenutaka do dobrih, do trenutaka kad ti ìvot daje mogu}nost da ih ne~im ispuni{. Ne}u da se pravim vaàn pa da kaèm da je izvanredna knjiga, ali je za mene knjiga puna emocija, stvar~ica i trenutaka koji su meni zna~ili. Trebalo je i dosta istraìvati i potkrijepiti dokumentima da bi knjiga {to vi{e odgovarala stvarnosti, mada ima momenata magijskog realizma. Jer razgovaram sa Mirzom u trenucima mojih razmi{ljanja, a on je, zapravo, ve} bio mrtav.“

Stefano:TEKST osnova.qxd

31.10.2012

21:25

Page 60

REVOLUCIJA IZNUTRA

DANI PONOSA I SLAVE

Po~etkom Po~etkom 2011. 2011. godine godine Egip}ani Egip}ani su su masovno masovno iza{li iza{li na na ulice ulice ii svrgnuli svrgnuli ss vlasti vlasti diktatora diktatora Hosnija Hosnija Mubaraka Mubaraka

SLOBODNA BOSNA I 1.11.2012.

Stefano:TEKST osnova.qxd

31.10.2012

21:25

Page 61

TAHRIR, TRG SLOBODE

Italijanski reditelj STEFANO SAVONA (43) boravio je ovih dana u Sarajevu, gdje je u organizaciji Centra “Andre Malraux“ prikazan njegov dokumentarni film “TAHRIR, TRG SLOBODE“; za “SB“ Savona govori o burnim događajima s početka 2011. godine, koji su zauvijek promijenili živote miliona Egipćana, osvajanju slobode i Egiptu nakon završetka diktature...

DEMOKRATIJA JE BEZVRIJEDNA AKO NEMATE TRG

airo, februar 2011. Elsayed, Noha i Ahmed su mladi Egip}ani koji u~estvuju u revoluciji. Danono}no borave na trgu Tahrir zajedno sa hiljadama drugih Egip}ana, govore, skandiraju i pjevaju ono {to do tada nisu smjeli izre}i naglas. Krvavo suzbijanje revolucije izaziva jo{ ve}i revolt; na Tahriru se pruà otpor, razgovara, smi{ljaju se slogani, baca se kamenje, njeguju se ranjenici i prkosi se vojsci... Hroniku egipatske revolucije zabiljeìo je italijanski reìser Stefano Savona u dokumentarnom filmu Tahrir, trg slobode, koji je nedavno imala priliku vidjeti i sarajevska publika u Art kinu Kriterion, u organizaciji Centra Andre Malraux. Savona je na kairskom trgu Tahrir proveo dvije sedmice, prate}i revoluciju od samog njenog po~etka pa sve do kona~nog pada Hosnija Mubaraka i proìvljavaju}i cijelu dramu svrgavanja diktatora s vlasti i osvajanja slobode zajedno sa njenim glavnim protagonistima.

Foto: Milutin Stoj~evi}

Pi{e: MAJA RADEVI]

OD OD ARHEOLOGIJE ARHEOLOGIJE DO DO RE@IJE RE@IJE “Sanjao “Sanjao sam sam da da postanem postanem arheolog, arheolog, ali ali nedugo nedugo nakon nakon {to {to sam sam upisao upisao studij, studij, shvatio shvatio sam sam da da me me savremeni savremeni ìvot ìvot Egipta Egipta mnogo mnogo vi{e vi{e privla~i privla~i od od istraìvanja istraìvanja oo mumijama mumijama ii faraonima”, faraonima”, kaè kaè Stefano Stefano Savona Savona

LOKALNI HEROJI “Snimao sam danono}no. Bilo je gotovo nemogu}e oti}i sa trga dok je trajala revolucija. Pravio sam pauze samo da promijenim baterije u kameri i odmah bih nastavljao da snimam“, ka`e Stefano Savona, koji je vi{e od pedeset sati snimljenog materijala na kraju smontirao u jednoiposatni dokumentarac. Njegova odluka da otputuje u Egipat, u samo srce revolucije bila je, kako ka`e, prili~no impulsivna: “Revolucija je po~ela 25. januara, a ja sam odlu~io da odem u Kairo dva dana kasnije. Na put sam krenuo sam, sa jednom malom kamerom. Ali moja pri~a sa Egiptom zapravo je po~ela dvadesetak godina ranije, kada sam studirao egiptologiju i arheologiju u Kairu. U to vrijeme sanjao sam da postanem arheolog, 1.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

Stefano:TEKST osnova.qxd

31.10.2012

21:26

Page 62

REVOLUCIJA IZNUTRA OSVAJANJE OSVAJANJE SLOBODE SLOBODE

Kadrovi Kadrovi iz iz filma filma Tahrir, Tahrir, trg trg slobode slobode

ali nedugo nakon {to sam upisao studij, shvatio sam da me savremeni ìvot Egipta mnogo vi{e privla~i od istraìvanja o mumijama i faraonima. Tako sam po~etkom ‘90-ih godina napustio fakultet i po~eo da se bavim fotografijom, a zatim i snimanjem dokumentarnih filmova“, pri~a Savona. “Imam posebnu vezu sa Egiptom, tamo sam se od 1991. do danas vra}ao skoro svake godine, stekao sam mnogo prijatelja... Naravno, kada se dogodila revolucija, to je bilo potpuno neo~ekivano. Niko zapravo nije znao {ta }e se de{avati i kako }e to sve na kraju zavr{iti, ali sam jednostavno osje}ao da moram biti tamo, na licu mjesta i zabiljeìti {to je vi{e mogu}e, ina~e }u àliti cijelog ìvota.“ Savona dodaje da mu nije bila namjera baviti se politikom kao takvom: “@elio sam pokazati kako politi~ki doga|aji i previranja uti~u na obi~ne ljude, a ne na same politi~are i politi~ke lidere. Kad sam do{ao u Kairo, rekli su mi da imam otprilike deset posto {anse da se probijem do trga Tahrir i ne{to snimim. Ipak, uspio sam i nakon {to sam do{ao na trg, film se prakti~no po~eo snimati sam od sebe.“ I dok su svjetski mediji uglavnom izvje{tavali o onoj romanti~noj strani revolucije, borbe za slobodu i ljudska prava u arapskom svijetu, pratiti demonstracije na trgu Tahrir “iznutra“ bio je mnogo druga~iji doìvljaj. Herojstvo i hrabrost su svakako bili veoma prisutni i opipljivi, ali istovremeno je bilo i mnogo konfuzije i nesnalaènja u svemu tome, govori na{ sagovornik. “Mogao sam u potpunosti razumjeti logiku tih ljudi koji su odlu~ili da se pobune. Me|utim, biti na tom mjestu za mene je zna~ilo biti bukvalno preplavljen njihovim idealima, ciljevima, èljama, osje}anjima i na neki na~in ih doìvljavati kao vlastite ciljeve i ideale. Posebno je impresioniralo {to je na trgu Tahrir bilo mnogo veoma mladih ljudi, koji do ju~er ni sami nisu vjerovali da bi ikada bili sposobni za takvo ne{to. Odjednom su se na{li u 62

jednoj skoro nadrealnoj situaciji, u kojoj sebe nisu mogli zamisliti i sve je to bilo prili~no zastra{uju}e. Bilo je zastra{uju}e i za mene, naravno - borbe su bile prili~no `estoke, posebno na prvim linijama“, pri~a Stefano Savona. Revolucija na trgu Tahrir preko no}i je iznjedrila i neke nove heroje i vo|e

protesta. Ve}ina njih nikada nisu uzeli oru`je u ruke, niti su znali bilo {ta o vojni~kim strategijama, neophodnim za borbu protiv pristalica Mubarakovog re`ima. “Na barikadama sam upoznao jednog mladog ~ovjeka koji je svima okolo izdavao naredbe. Pitao sam ga mo`e li me

EGIPAT POSLIJE REVOLUCIJE

Razorena ekonomija, nezaposlenost i propast turizma Stefano Savona bio je u Egiptu tri puta nakon revolucije. Zemlja je i dalje optere}ena brojnim problemima, a jedan od najve}ih je ekonomija, koja je potpuno razorena, pri~a ovaj re`iser: “Ljudi masovno ostaju bez posla, uslovi za `ivot su veoma lo{i... Te{ko je graditi neko novo dru{tvo ako ste u takvoj situaciji. Tako|er, Egip}ani su se uvijek mnogo oslanjali na turisti~ke potencijale, a nakon revolucije turizam je jako oslabio. Za to su umnogome zaslu`ni i mediji, koji nerijetko preuveli~avaju i

prenose kako je tamo veoma opasno za turiste, savjetuju da treba jo{ uvijek izbjegavati Egipat... U Egiptu sada skoro da i nema turista, niko vi{e ne `eli i}i tamo. Jedan od problema je i policija koja je duboko korumpirana. Policijski sistem nije reorganiziran nakon revolucije i tamo{nji policajci navikli su da koriste svoju mo} kako bi profitirali. Me|utim, s istorijske strane gledi{ta, godina i po nije dugo vrijeme, a za duboke, temeljite promjene treba vremena“, nagla{ava Savona.

VRIJEME ZA PROMJENE Uslovi za `ivot u Egiptu i dalje su veoma lo{i

SLOBODNA BOSNA I 1.11.2012.

Stefano:TEKST osnova.qxd

31.10.2012

21:26

Page 63

TAHRIR, TRG SLOBODE IZ BIOGRAFIJE REDITELJA

Svaki čovjek ima barem jednu “filmsku“ priču Stefano Savona je ro|en 1969. u Palermu. Studirao je arheologiju i antropologiju, a 1995. po~inje raditi kao nezavisni fotograf. Od 1999. bavi se re`ijom i produkcijom dokumentarnih filmova. Svoj prvi dugometra`ni dokumentarni film, pod nazivom Notes From a Kurdish Rebel, Savona je snimio 2006. godine. Njegovi dokumentarci ~esto prikazuju ekstremne situacije, kao {to je to slu~aj sa filmom Palazzo delle Aquile u kojem Savona prati

porodice koje nakon deloàcije op}inskih slu`bi postaju besku}nici. Za pomenuti dokumentarac Savona je dobio Nagradu za ljudska prava na festivalu u Buenos Airesu. “Vjerujem da svaki ~ovjek na svijetu ima bar jednu izuzetnu pri~u i iskustvo koje moè podijeliti sa drugima. Ne razmi{ljam mnogo o ljudskim pravima to je vrlo {irok i neodre|en pojam. Jednostavno, èlim zabiljeìti neobi~ne pri~e obi~nih ljudi“, kaè Savona.

“@elim “@elim zabilje`iti zabilje`iti neobi~ne neobi~ne pri~e pri~e obi~nih obi~nih ljudi“ ljudi“

odvesti do prve linije i rekao je: ‘Naravno, samo me prati!’ Pona{ao se kao {ef cijele grupe, lokalni komandant, i ulijevao mi je povjerenje. Odveo me na prvu liniju, obja{njavao gdje su ~iji poloàji, ko odakle puca, onda mi je pokazao i improvizovani zatvor koji su napravili u blizini... Kad smo se vratili na trg, pitao sam ga o njegovom ìvotu, a on mi je rekao da je u~itelj u lokalnoj {koli i da je tog jutra prvi put do{ao na trg! Nije imao apsolutno nikakvog iskustva kada je u pitanju borba ili rukovanje oru`jem, ali pona{ao se vrlo samouvjereno“, kroz smijeh opisuje Savona. “Na kraju mi je rekao: ‘Molim te, gledaj da me ne prikaè{ u tom tvom filmu, jer moja mama ne zna da sam ovdje. I ne treba da zna!’“ Nekoliko mjeseci kasnije, Savona je svog lokalnog komandanta prona{ao na Facebooku. Po~eli su se dopisivati i pitao ga je kako su se stvari odvijale dalje, nakon njihovog susreta. Mladi Egip}anin mu je iskreno rekao da nema pojma, jer je ve} narednog dana morao oti}i sa trga - majka ga je slu~ajno vidjela na televiziji i naredila 1.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

Foto: Milutin Stoj~evi}

PRIKAZ PRIKAZ EKSTREMNIH EKSTREMNIH SITUACIJA

mu da odmah do|e ku}i: “Eto, to je bio jedan od mojih heroja revolucije. Proveo je na tom trgu samo 24 sata, ali bio je heroj.“ Sloboda, revolucija i demokratija su rije~i koje uvijek zvu~e lijepo i obe}avaju}e. Ipak, za ljude koji su decenijama ìvjeli pod represijom, u nemilosrdnoj diktaturi u kojoj su takve rije~i bile strogo zabranjene, nesnalaènje u toj novoste~enoj slobodi je gotovo neizbje`no. Tako je nekako bilo i sa Egiptom u mjesecima nakon revolucije. Kada se sve zavr{ilo i Mubarak je svrgnut s vlasti, mnogi su sebi postavili pitanje: kamo dalje? “Revolucija je ne{to {to vas jednostavno ponese, taj zanos kada ste dio jedne velike grupe i kad shvatite da zaista imate mo} da mijenjate dru{tvo i zemlju u kojoj ìvite je ne{to {to potpuno obuzima ljude. Mnogi od njih pretvaraju se u sasvim druge li~nosti i nevjerovatno je vidjeti kako se cijeli ljudski karakter i osobnost moè promijeniti u samo nekoliko sati... Sloboda je tu, nadohvat ruke, i svi su u tom istom stanju svijesti. A kasnije, kad se sve zavr{i i kada se vratite u svoju sobu, dok dokono

gledate televiziju u svom krevetu, ponovo po~nete gubiti tu nadu, optimizam, ideju da moète mijenjati stvari i na neki na~in sve postaje vrlo deprimiraju}e“, kaè Savona. “Mislim da su mnogi ljudi koji su demonstrirali na trgu Tahrir to znali i pribojavali su se {ta }e biti poslije. Borili su se za taj jedan trenutak pobjede i odlazak Mubaraka s vlasti, ali istovremeno su znali da }e onog momenta kad se to dogodi morati da se vrate svojim ku}ama, a onda im ostaje pitanje: {ta sad? Na neki na~in, njihova pobjeda je ujedno bila po~etak njihovog poraza. Ponovo su se u igru vratili ‘profesionalni‘ politi~ari, a mnogi od njih su zapravo naslije|eni iz Mubarakove diktature. înjenica je da je javno mnijenje u Egiptu sada mnogo bolje organizirano nego prije revolucije i postoji demokratski progres. Ipak, ta sila i duh revolucije koji je nosio ljude vi{e ne postoji i te{ko je pomiriti se s tim.“

ARAPSKO PROLJE]E I POKRET “OCCUPY“ Nekoliko mjeseci nakon burnih doga|aja u Egiptu, u Sjedinjenim Amer~kim Dràvama pojavio se Occupy pokret. Iako je gotovo nemogu}e porediti proteste u arapskom svijetu sa onima koji su nastali u “kolijevci demokratije“, su{tina je sli~na, kaè Savona: ljudi su odlu~ili da iza|u na ulice i da uzmu vlastitu sudbinu svoje ruke, a pri tome i uìvaju. “A ako niste nikada to doìvjeli, nemate pojma koliko moète uìvati! Čak i ako ste tek pasivni promatra~ i pratite ta zbivanja na televiziji, ponese vas taj osje}aj slobode i mo}i odupiranja obi~nih ljudi mnogo ja~im silama. Ne radi se toliko o tome da se borite protiv nekog neprijatelja, ve} o ~injenici da ste primorani da se organizirate, slu{ate druge ljude i razgovarate s njima, dok vas oni istovremeno usmjeravaju i stvarate zajedni~ku energiju. To moè postati prava ovisnost i dovesti do neo~ekivanih ishoda“, obja{njava Stefano Savona i zaklju~uje: “Lo{e navike su najgori neprijatelj demokratije, mnogo ve}i od diktatora i lo{ih politi~kih vo|a. Demokratija je bezvrijedna ako nemate trg, mjesto na koje moète iza}i i bez straha razgovarati sa drugim ljudima o problemima dru{tva u kojem ìvite. Ako ubacite glasa~ki listi} u kutiju svake ~etiri godine, to nije demokratija. To je kao da samo mijenjate kanal na TV-u. Čak i u najrazvijenijim demokratijama svijeta centri mo}i su jako udaljeni od ‘baze‘ i prolaze kroz toliko mnogo medijskih filtera da ih vi{e jednostavno ne moète zvati demokratijom. A onda, kada ljudi kona~no iza|u na trg - to su momenti u kojima po prvi put stvarno otkrivate dru{tvo u kojem ìvite.“ 63

Izlozba leseva:TEKST osnova.qxd

31.10.2012

21:33

Page 64

BIZARNA I FASCINANTNA IZLO@BA LE[EVA NAJSKUPLJA NAJSKUPLJA IZLO@BA IZLO@BA NA NA SVIJETU SVIJETU Izlo`ba Izlo`ba “Razotkrivanje “Razotkrivanje tijela” tijela” je je uu svetu svetu ii hvaljena hvaljena ii zabranjivana zabranjivana

Kontroverzna izložba deset leševa i dvjesto dijelova tijela i fetusa, koja je šokirala, ali i poučila više od trideset miliona posjetilaca širom svijeta postavljena je prošle nedjelje u Beogradu

ŠOKANTAN ČAS ANATOMIJE Pi{e: MIRHA DEDI]

edna od naj{okantnijih i najskupljih izlo`bi na svijetu, Razotkrivanje tijela (Bodies Revealed), projekat ameri~ke kompanije Premier Exhibition, postavljena je pro{le nedjelje na beogradskom Sajmu. Fasciniraju}a je, ali istovremeno i {okantna zbog toga {to su izlo`ena tijela preminulih ljudi koji su ih zavje{tali u medicinske svrhe. U mra~noj hali beogradskog Sajma mogu se vidjeti dijelovi tijela odraslih, djece, bolesnih, lije~enih, hirur{ki “popravljenih” dijelovima kao {to su plo~ice na lobanji, vilici, zglobovima. Poseban dio izlo`be prikazuje fetuse u razli~itim stepenima razvoja, od deset do 20 nedjelja, i pred ovim dijelom za posjetioce stoji natpis da dobro razmisle da li `ele da u|u.

IZLO@BA OD KOJE SE GUBI DAH I SVIJEST Kontroverzna, jedinstvena i orginalna izlo`ba “Razotkrivanje tijela”, na kojoj su eksponati pravi ljudi, privla~i veliki broj 64

posjetilaca. Ni karta ~ija je cijena blizu 1.000 dinara (oko deset eura) ne uti~e na interesovanje Beogra|ana. Posjetioci su najvi{e zaustavljaju ispred crnih plu}a dugogodi{njeg pu{a~a. Ona mnoge posjetioce pu{a~e natjera da bace svoju kutiju cigareta u kantu koja je postavljena pored crnih pu{a~kih plu}a. Veliku pa`nju posjetilaca privla~e i jetra oboljela od ciroze, zatim mozak oboljelog od karcinoma, mozak koji je pretrpeo udar… Iako izgledaju kao vje{to izra|ene lutke iz kabineta biologije, eksponati su prava ljudska tijela. Rije~ je o Kinezima, mu{karcima i ènama koji su umrli prirodnom smr}u i donirali svoja tijela nauci, ili pokojnicima po ~ija tijela niko nije do{ao. Organizator izlo`be tvrdi da su sva izloèna tijela ustupio Medicinski fakultet u Kini i da ne postoje bilo kakve sumnje u njihovo dostojno tretiranje. U Ljubljani, odakle izlo`ba dolazi, de{avalo se da su ljudi padali u nesvijest nakon obilaska ovih eksponata. David Rijazancev, organizator ove izlo`be iz Slovenije, za Slobodnu Bosnu kaè da su se takve situacije doga|ale kada je galerija

bila puna posjetilaca i da bi prije rekao da se to de{avalo zbog nedostatka zraka nego zbog {oka koji izazivaju ovi le{evi. “Uvijek se na|u ljudi kojima se ni{ta ne svi|a, ali ve}ini posjetilaca ova izlo`ba se dopada. Ljudi koji idu na izlo`be mumija tako|e imaju ~udne reakcije, a ovo je zapravo izlo`ba ljudskih tijela. To nije izlo`ba koja pokazuje smrt, ve} ìvot. Zapravo, izlo`ba je posve}ena ìvotu. Ona pokazuje kako treba ìvjeti da bismo bili zdravi. Postavka pokazuje kako ~ovjek funkcioni{e i {ta mi moramo napraviti da bismo zdravo i dugo ìvjeli”, kaè Rijazancev. Rijazancev tvrdi da je izlo`ba za sve uzraste i da je najvi{e posje}uju roditelji s djecom. Izlo`ba omogu}ava pogled na ljudsko tijelo iz svakog mogu}eg ugla i u svakom mogu}em presjeku. Tu su mozgovi, mi{i}i, tetive, kosti, mreè krvnih sudova … “ To je izlo`ba za familije. Moram vam re}i da su na{i najvjerniji posjetioci roditelji s djecom od ~etiri godine pa navi{e. Izme|u ostalog, izloèna su plu}a pu{a~a i nepu{a~a, {to uvijek izazove dje~iju pa`nju. Izlo`bu su posje}ivale dvije do tri hiljade ljudi na dan. I SLOBODNA BOSNA I 1.11.2012.

Izlozba leseva:TEKST osnova.qxd

31.10.2012

21:33

Page 65

RAZOTKRIVANJE TIJELA I DU[E

IZLO@BA IZLO@BA FETUSA FETUSA

Na Na vratima vratima prostorije prostorije gdje gdje se se nalaze nalaze izloèni izloèni fetusi fetusi uu dobi dobi do do 20 20 nedjelja nedjelja starosti starosti stoji stoji upozorenje upozorenje da da posjetioci posjetioci dobro dobro razmisle razmisle èle èle lili da da u|u u|u

istina je da je izazivala razne reakcije. Nevjerovatno je kako su reagovali novinari. Postavljali su mi razna nebulozna pitanja, recimo, da li su ti le{evi ubijeni kineski disidenti. Cilj ove izlo`be je da posjetioce nakon obilaska navede da ozbiljno razmisle o svojim lo{im navikama i da se potrude da `ive na zdrav na~inâ&#x20AC;?, ka`e Rijazancev. Eksponati su pripremljeni kroz potpuno revolucionarni proces koji se zove prezervacija polimerima, u kojoj se ljudsko tkivo trajno ~uva kori{tenjem acetona i silikonske gume. Zahvaljuju}i toj tehnici vjerodostojno su prikazani kardiovaskularni i nervni sistemi koji podsje}aju na morske korale. Gotov gumirani eksponat za{ti}en je od o{te}enja na dodir. Da bi se pripremio mali organ, potrebno je nedjelju dana, a za cijelo tijelo jedna godina. Ova izlo`ba je jedan od dva velika projekta ameri~ke firme, a u Beograd je stigla posredstvom S2BN Entertainmenta i firme Sitra Exhibitions iz Srbije.

KINESKI KINESKI LE[ LE[ NA NA BICIKLU BICIKLU

Pravi Pravi le{evi le{evi obra|eni obra|eni posebnim posebnim postupkom postupkom stigli stigli su su uu Beograd Beograd gdje gdje }e }e biti biti izlo`eni izlo`eni do do 17. 17. marta marta 2013. 2013.

CRKVA CRKVA PROTIV PROTIV IZLO@BE IZLO@BE

Crkva Crkva ii udru`enja udru`enja za za za{titu za{titu ljudskih ljudskih prava prava protestovala protestovala su su zbog zbog postavke postavke ljudskih ljudskih le{eva le{eva ii njihovih njihovih dijelova dijelova

KONTROVERZNO KONTROVERZNO I EDUKATIVNO

Izlo`ba Izlo`ba kineskih kineskih mrtvaca, mrtvaca, ii pored pored cijene cijene ulaznice ulaznice od od 10 10 eura, eura, izazvala izazvala je je veliko veliko interesovanje interesovanje uu Beogradu Beogradu 1.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

Izlozba leseva:TEKST osnova.qxd

31.10.2012

21:33

Page 66

BIZARNA I FASCINANTNA IZLO@BA LE[EVA

JEDINSTVENI ^AS ANATOMIJE Kada bi se povezao cjelokupni krvni sistem ~ovjeka, mogao bi da dva puta obaviti zemljinu kuglu

[OKANTNA [OKANTNA PLU]A PLU]A PU[A^A PU[A^A

Najzanimljiviji Najzanimljiviji dio dio izlo`be izlo`be ~ine ~ine pore|enje pore|enje zdravih zdravih ii oboljelih oboljelih ljudskih ljudskih organa organa –– mozga mozga ii plu}a plu}a

“Izlo`bu je radila najve}a svjetska kompanija koja se bavi izlo`bama, ‘Premier Exhibitions’. Poznata je po tome {to je organizovala najve}u izlo`bu Titanika. To je njihov najve}i projekat. S tom izlo`bom su bili po ~itavom svijetu, a nakon toga su eksponate postavili u muzej. Nakon Titanika napravili su ovu izlo`bu koja je jedna od najskupljih na svijetu”, ka`e na{ sagovornik. Izlo`ba je nastala u Atlanti i, pored toga {to je mnogi osporavaju, organizatori tvrde

da, pored intimnog, ona nudi i informativni pogled na ljudsko tijelo i uliva strahopo{tovanje prema ~ovjeku. Princip po kojem je pravljena izlo`ba, kaè na{ sagovornik, glasi: “Posmatrati zna~i u~iti.” Iz ovih eskponata moè se nau~iti mnogo toga o ljudskom tije lu. Gledaju}i izloène dijelove i cjela tijela, mogu}e je uvidjeti da tokom sjedenja koristimo samo deset posto mi{i}nog potencijala, a da bi svi mi{i}i pokrenuti

NAJSKUPLJA IZLO@BA NA SVIJETU ZAOBILAZI BiH

“Razotkrivanje tijela” nedostupno je Sarajevu Izlo`bu je, do sada, {irom svijeta vidjelo ~ak 30 miliona ljudi. Nakon New Yorka, Tokija, Londona, Valensije, Ljubljane, Budimpe{te i drugih gradova, postavka je stigla u Beograd. Na{ sagovornik tvrdi da }e gra|ani BiH ostati uskar}eni da pogledaju ovu svojevrsnu senzaciju. “Ne postoji bilo kakva mogu}nost da izlo`ba do|e u Sarajevo jer je izlo`ba

izuzetno skupa, a tamo kod vas to niko ne bi mogao da plati. I za Beograd su napravljeni odre|eni ustupci kako bi se se iza{lo u susret doma}inu. Logistika za nju tako|e puno ko{ta. Me|utim, izlo`ba }e u Beogradu biti postavljena {est mjeseci, tako da svi zainteresovani u regionu imaju vremena da se organizuju i do|u u Beograd”, ka`e Rijazancev.

odjednom u istom smjeru dali snagu kojom bi ~ovjek mogao da podigne deset tona.

BIZARNA SVJETSKA SENZACIJA Izlo`bu koja je namijenjena ljubiteljima umjetnosti, medicine i, prije svega, provokacije do sada je vidjelo 30 miliona ljudi {irom svijeta. Posebno mjesto u postavci zauzima eksponat “Lije~eno tijelo”, na kome se jasno moè videti kako je izvedeno sedam operacija i do kojih promjena su dovele na tijelu, od zamjene dijela lobanje vje{ta~kim dijelom, zamjene dijela vilice, ugradnje pejsmejkera do fiksiranja zgloba, ugradnje vje{ta~kog zgloba koljena i ugradnje vje{ta~kog kuka. Iako je izlo`ba u javnosti doìvljena kao kontroverzna, cilj organizatora je, isti~e na{ sagovornik, promocija zdravog na~ina ìvota. “Izlo`ba je namijenjena obi~nim ljudima koje ne znaju {ta se nalazi ispod na{e koè. Previ{e je osoba koje zlostavljaju sopstveni organizam jer malo spavaju i nepravilno se hrane, koriste opijate, {to moè da dovede do katastrofalnih posljedica po organizam”. U Ljubljani, odakle postavka stiè, vidjelo ju je 80.000 ljudi, a da je izazvala veliko interesovanje u regionu, govori podatak da je tokom postavke u Budimpe{ti vidjelo oko 250 hiljada ljudi. Izlo`ba je bila zabranjena u Francuskoj, jer je tamo{nji sud ocijenio da je neprimjereno koristiti le{eve u umjetni~ke svrhe, iako je rije~ o osobama koje su zavje{tale svoja tijela i organe. Ova izlo`ba je u Srbiji ve} izazvala negodovanje udruènja za{titu ljudskih prava, ali i djela Crkve, koji je ocjenjuju kao ~in divlja{tva. Postavka je izazvala veliku nedoumicu i kod srbijanske policije zbog sumnje da organizator izlo`be nije imao valjanu dokumentaciju s kojom je mogao da uveze u Srbiju tijela preminulih. Le{evi su nakon duè dileme u Srbiju u{li kao obi~ni umjetni~ki eksponati na osnovu dokumentacije koja je bila prihva}ena u zemljama {iriom svijeta gdje je bila postavljena. SLOBODNA BOSNA I 1.11.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

31.10.2012

21:51

Page 5

Simpozij:TEKST osnova.qxd

31.10.2012

21:40

Page 68

SKUPOM NA SKUP

Sarajevo se sprema za dva velika (etno)muzikološka skupa: 8. konferenciju ICTM Studijske grupe “Makam” i 8. međunarodni simpozij “Muzika u društvu”, a da zapravo i nismo svjesni njihovog globalnog značaja; za “Slobodnu Bosnu” o skorim događajima najvišeg svjetskog ranga i dometa govori prof.dr. IVAN ČAVLOVIĆ, dekan Muzičke akademije u Sarajevu

KUD GOD KRENEM SAMO MAKAM

Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MARIO ILI^I]

SPREMNI SMO!

ve je u redu s najavama, nije da ih nema, ali niko da nam kaè zbog ~ega su toliko zna~ajni 8. konferencija ICTM Studijske grupe Makam i 8. me|unarodni simpozij Muzika u dru{tvu, koji }e u organizaciji ICTM-a, Muzi~ke akademije u Sarajevu i Muzikolo{kog dru{tva Federacije Bosne i Hercegovine u glavnom gradu BiH biti organizovani od 8. do 11. novembra. “Ova dva skupa su va`na za Muzi~ku akademiju, Muzikolo{ko dru{tvo FBiH, Univerzitet u Sarajevu, ali i za BiH, zbog toga {to je na{a dràva po prvi put dobila organizaciju jedne ICTM-ove konferencije. Svaka zemlja koja misli da moè organizirati takav skup se kandiduje, a onda odgovaraju}e tijelo ICTM-a odlu~uje kome }e povjeriti organizaciju”, kaè prof.dr. Ivan Čavlovi}, dekan Muzi~ke akademije u Sarajevu. Za organizaciju konferencije studijske grupe Makam natjecale su se BiH i Kipar, i mi smo je dobili: “To je za nas velika ~ast i obaveza, jer treba opravdati povjerenje, ali i uvjeriti jednu tako veliku organizaciju kakva je ICTM da i u budu}nosti moèmo organizirati velike nau~ne skupove iz podru~ja etnomuzikologije.”

REPREZENTATIVNI SIMPOZIJ Drugi skup, koji se zove Me|unarodni simpozij Muzika u dru{tvu, va`an je jer

Prof.dr. Ivan ^avlovi}, dekan Muzi~ke akademije u Sarajevu

predstavlja kontinuitet u razvoju muzikolo{kih skupova kod nas. “To zna~i da ga organiziramo po osmi put, bijenalno od 1998., i veoma uspje{no. Oba ova skupa zajedni~ki organiziraju Muzikolo{ko dru{tvo FBiH, koje ima sjedi{te na Muzi~koj akademiji i koje su osnovali 1997. nastavnici Muzi~ke akademije, i sama Muzi~ka akademija. Skupovi se organiziraju paralelno, ali u sesijama i po rasporedu koji ne}e ometati jedan drugog, nego naprotiv omogu}iti svim u~esnicima da prate oba skupa. To je ICTM dozvolio i to je prvi put u njegovoj historiji da

dozovljava paralelno odr`avanje jo{ jednog skupa pored svoga”, obja{njava na{ sagovornik: “Na godi{njem zasjedanju u [angaju u julu ove godine, glavni odbor ICTM-a prihvatio je inicijativu za priznavanje Nacionalnog komiteta BiH za ICTM - NGO UNESCO, ~iji su ~lanovi etnomuzikolozi iz cijele BiH. Priznavanje Nacionalnog komiteta BiH za ICTM rezultat je vi{egodi{njeg rada bh. etnomuzikologa, njihovo aktivno u~e{}e na konferencijama, brojni me|unarodni projekti, kao i dobra priprema za organizaciju konferencije studijske grupe Makam .

Ivan ^avlovi}: “Makam je u tradicionalnoj muzici Balkana ono {to bismo u umjetni~koj muzici Zapada zvali tonalitetom, stilom, instrumentacijom...“ 68

SLOBODNA BOSNA I 1.11.2012.

Simpozij:TEKST osnova.qxd

31.10.2012

21:40

Page 69

PLIVANJE U ME\UNARODNIM TOKOVIMA i kao posebne poetike stvaranja i estetike recepcije tradicionalne muzike. Makam je u tradicionalnoj muzici Balkana ono {to bismo u umjetni~koj muzici Zapada zvali tonalitetom, stilom, instrumentacijom i sl. Makami su najspecifi~niji fenomeni muzi~ke tradicije, ono {to je originalno i novo po regijama, ali i cjelini”, veli Ivan Čavlovi}.

FENOMENI MUZI^KE TRADICIJE

MJESTO DOGA\AJA Muzi~ka akademija u Sarajevu

Posebno èlim da istaknem da su posljednjih godina i na{i studenti aktivno u~estvovali na konferencijama ICTM-a koje su se odràle u Izmiru 2010. i Stubi~kim Toplicama 2011. godine. Sjedi{te ovoga Komiteta, kao i Muzikolo{kog dru{tva FBiH je na Muzi~koj akademiji u Sarajevu.” Koji je najmanji zajedni~ki sadrìlac skupova o muzikologiji, etnomuzikologiji i muzi~koj pedagogiji, u smislu onoga {to Ivan Čavlovi} o~ekuje da bi javnosti moglo biti interesantno, pa i pou~no, pitamo ga: “Simpozij Muzika u dru{tvu je posve}en muzikologiji kao op{toj nauci o muzici koja ima svoju sistematske, historijske i primijenjene nauke i discipline. To zna~i da sve nauke koje se na bilo koji na~in bave muzikom pripadaju muzikologiji kao op{toj nauci o muzici. Svi simpoziji do sada pokazali su da se mnoga pitanja muzikolgije diskutiraju ve} godinama, a neka su nova i uslovljena savremenim i modernim 1.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

razvojem muzike kao umjetnosti i kulturne djelatnosti u svim njenim aspektima. Cilj koji smo imali kada smo pokrenuli ovaj simpozij bio je da se nakon rata uklju~imo u me|unarodne muzikolo{ke tokove i da na{u stru~nu i kulturnu javnost upoznamo sa savremenim trendovima u tuma~enju muzike. Prema mi{ljenju na{ih kolega iz susjednih zemalja, simpozij Muzika u dru{tvu je najreprezentativniji simpozij ove vrste u regiji.” Makam: Historijski tragovi i sada{anja praksa u muzi~koj tradiciji Ju`ne Evrope, tema je Me|unarodnog skupa Studijske grupe Makam. “Dakle, skup }e se baviti nekim specifi~nostima tradicionalne muzike Ju`ne Evrope, specijalno Balkana i to kroz makam, koji se u tradicionalnoj muzici mo`e tuma~iti na vi{e na~ina. Makam je muzi~ka struktura koja se ti~e svih muzi~kih elemenata, npr. melodije, ritma, metrike, odnosa rije~i i muzike, uloge vokalnog i instrumentalnog sloja, ali

Na konferenciji }e u~estvovati uglavnom univerzitetski profesori, iz jedanaest zemalja, a referat }e imati i dekan Muzi~ke akademije u Sarajevu. Njegova tema je: Muzika malih naroda na primjeru Bosne i Hercegovine: “Muzikolo{ka tema Me|unarodnog simpozija Muzika u dru{tvu jeste muzika malih naroda. U svom referatu poku{avam odgovoriti na pitanje {ta je to muzika malih naroda uop}e, a onda i {ta jeste muzika naroda BiH. Mi smo politi~ki, dru{tveno, ekonomski, religijski itd. kompleksna zemlja, a kako funkcionira muzika u takvom dru{tvu pitanje je na koje se mora odgovoriti makar i na teorijskoj ravni i iz metodolo{kog ugla. Naime, ne govorim o historijskim aspektima, jer sam tu temu crpio ranije, ve} iz aspekata ideje i metodologije. Pitanja su: Da li postoji muzika u BiH? I, kakva je njena uloga u {irim evropskim okvirima? Na oba pitanja odgovaram potvrdno, tj. u idejnom i metodolo{kom smislu postoji ne{to {to se zove muzika malih naroda, ali je ta tvrdnja neva`na onda kada je muzika malih narodna svjetska, a ne lokalna, kao {to je to kod Čeha, Ma|ara i sl. U BiH postoji muzika i ona je ravnopravna s muzikom bilo kojih drugih naroda, ba{ zato jer se lokalno nastoji nadi}i svjetskim. Pitanje je odnosa i recepcije, ali muzika sama po sebi nije kriva za vlastiti status.” A, kako izgleda prate}i program “Konferencije” i “Simpozija”? “U ~etvrtak, 8. novembra, u sali Muzi~ke akademije, odràt }e se koncert ansambla Etnoakademik, koji njeguje tradicionalnu narodnu muziku Bosne i Hercegovine. Ansambl je osnovan prije deset godina pri Odsjeku za muzikologiju i etnomuzikologiju Muzi~ke akademije u Sarajevu, a uspje{no ga vode dr. Tamara Kara~a-Beljak i prof. Branka Vidovi}. Za petak je planiran koncert Tradicionalne narodne muzike, na kome }e se predstaviti izvorne skupine iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Koncert }e se odràti u Bosanskom kulturnom centru, a organizatori su BH radio 1, Muzi~ka akademija i Muzikolo{ko dru{tvo FBiH”, najavljuje prof.dr. Ivan Čavlovi}. Valjda je sada jasno {ta nas o~ekuje u ovom mjesecu. Nas koji ìvimo u glavnom gradu BiH, a druge pozivamo da nam do|u u goste. 69

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

30.10.2012

15:35

Page 70

KULT MARKET PAPA ROACH

The Connection Te{ki metalci ili jo{ teì alternativci Papa Roach snimili su novi album The Connection. Rije~ je o njihovom {estom studijskom izdanju, koje sadrì trinaest pjesama. Papa Roach je ~etvero~lani band iz Californije nastao 1993. godine. Najve}i uspjeh biljeè albumom Infest, koji je dostigao platinastu nakladu.

MUZIKA Projekat “Sevdah Takht” Damira Imamovića

Novo glazbeno poglavlje

SEVDAH SEVDAH S S OKUSOM OKUSOM BLUESA BLUESA

CHAOSWEAVER

Sevdah Sevdah Takht Takht Damira Damira Imamovi}a Imamovi}a vrhunsko vrhunsko je je glazbeno glazbeno ostvarenje ostvarenje

Enter The Realm of The Doppelgannger Radi se o bandu koji predvodi europsku scenu, a koju kriti~ari nazivaju mje{avinom death i black metala. Finski Chaosweaver objavio je novi album na kojem se nalazi devet pjesama. Postoje od 1999., kada su objavili prvjenac Puppetmaster of Pandemonium. I ovoga puta album potpisuje izdava~ka ku}a Napalm Records.

AIR

Le Voyage Dans la Lune Francuski band Air, koji ~ini duo GodinDunckel, svira ambijentalnu glazbu. Objavili su novi studijski album La Voyage Dans la Lune. Na album su uvrstili jedanaest pjesama, sa mno{tvom razli~itih ritmova. Band je ime dobio po istoimenom, prvom SF filmu na svijetu, koji je snimljen davne 1902. godine.

Na red je, u ovoj rubrici, do{ao i jedan doma}i izvo|a~. Rije~ je o Damiru Imamovi}u i njegovom novom projektu Sevdah Takht. Damir Imamovi} je, uz Sanela Mari}a Maru, rijedak biser bosanskohercegova~ke glazbene scene koji radi ono {to voli, i radi to odli~no. Nakon vrlo uspje{nih solo projekata, me|u kojima je i Damir Imamovi} Trio, na{ glazbenik je oformio novi band, Sevdah Takht, koji uz njega ~ine perkusionista, Zagrep~anin Nenad Kova~i} i basist Ivan Mihajlovi} iz Kladova u Srbiji. CD Sevdah Takht sadrì jedanaest pjesama, ukupnog trajanja pedesetak minuta. Radi se, naravno, o suvremenoj obradi sevdalinki, koju je Damir ve} apsolvirao i doktorirao u proteklih dvanaest godina. Ovoga puta, Imamovi} je oti{ao i korak dalje u aran`manima i izvedbi sevdalinki. Moè se slobodno re}i da je, uz prate}i dvojac, isko~io iz komercijalnih okvira i otvorio potpuno novo glazbeno poglavlje svoje karijere. Album je sniman u zemunskom studiju Hill River Sound u travnju ove godine. Posebnu pozornost privukla je pjesma Kada moja mladost pro|e. Obrada je to pjesme koju je svojevremeno napisao jedan od najve}ih harmonika{a biv{e dràve Jovica Petkovi}. Pjesma po~inje zvucima ride ~inele, one stare, ru~no kucane i stapa se u izvrsnu temu, do~aravaju}i zvuke ki{nih kapi koje dobuju po zahr|alim gradskim olucima. Melankoli~na je to molska pjesma uz izvrsnu temu bass gitare. Ima tu i jazz i blues dionica potkovanih tradicijskom glazbom. Nakon drugog intra, slijedi tradicionalna Razbolje se lijepa Hajrija. Recept je potpuno

isti. Mostarska tu`na ljubavna pri~a zamotana u blues i neparni ritam, bez previ{e filozofiranja. Slijedi Meha majka luda o`enila, najambijentalnija pjesma na albumu. Potjera kroz Skopje, ~iji je autor sam Damir Imamovi}, dokaz je da on nije samo “prepisiva~”, ve} se radi o kompletnom glazbeniku. Posebne pohvale za gitarske dionice, koje u jednom trenutku podsje}aju na majstorije velikog Vlatka Stefanovskog. Na albumu se jo{, same po sebi, izdvajaju Oro Ivanovo, prepuno virtuoznih bass dionica Ivana Mihajlovi}a i Srdo moja, pjesma koja ujedno i zatvara album. Kona~no, radi se o albumu ambijentalne glazbe koji }e zasigurno zadovoljiti prohtjeve onih najzahtjevnijih slu{atelja. Sevdah Takht je uistinu remek-djelo. Samim tim i ne{to najbolje {to je do sada snimio i na tome mu ~estitamo. (M. Ili~i}) TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1) 1. The Jon Spencer Blues Explosion: Bag of bones 2. Breakbot ft. Irfane: One out of two 3. Sofa Surfers: Word in a matchbox (ft. Mani Obeya) 4. Haim: Forever 5. Miike Snow: Pretender 6. Alt-J: Tesselate 7. DJ Shadow: Listen 8. Clement Marfo & The Frontline: Champion 9. Moullinex: Sunflare 10. The 2 Bears: Warm & Easy SLOBODNA BOSNA I 1.11.2012.

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

31.10.2012

15:00

Page 71

KULT MARKET KINO KRITIKA Film “Upad: Iskupljenje” (Indonezija, 2011.), reditelja Garetha Evansa

Smrtna invazija

KAT KAT PO PO KAT KAT

Bez Bez promocije promocije nasilja nasilja ii oru`ja oru`ja

The Raid: Redemption tj. Upad: Iskupljenje je indonezijska drama. Prijevod orginalnog naslova Serbuan Maut zapravo zna~i smrtna invazija. Film je reìrao Gareth Evans, a Iko Uwais je glavni glumac. Jedan i drugi ve} su prije sura|ivali. Godine 2009. su radili skupa na filmu Meranteu. U filmu Upad: Iskupljenje nastoje se prezentirati tradicionalne indonezijske borila~ke vje{tine. Naravno, za njihovo osmi{ljavanje bili su angaìrani stru~njaci, poput borbenih koreografa kao {to su Iko Uwais, te Yayan Ruhian. Ovo ostvarenje, pak, ima razli~itu glazbu za indonezijsko i tzv. zapadno trì{te. A prikazuje radni dan specijalne policijske jedinice u glavnom gradu Indonezije, Jakarti. Specifi~nost filma jeste aristotelovska postavka, tj. tro~lano jedinstvo (ne kao u na{oj zemlji) mjesta, vremena i radnje. Dok se cijela radnja odvija u jednoj stambenoj zgradi, gdje ìve najopasniji kriminalci. Do upada jedinice, koja je “~isti” kat po kat, ova zgrada je smatrana nedodirljivom. No, specijalci usput imaju ogromne probleme, nedoumice, gubitke... Ovaj iznimno interesantan nezavisni autorski film premijerno je prikazan na zanimljivom Tribeca Film Festivalu. Nakon toga je bio u programima Sundance Film Festivala, te Toronto International Film Festivala (A kategorija), gdje je progla{en jednim od najboljih akcionih filmova u posljednjih nekoliko godina. Upad: Iskupljenje moèmo, tematski, usporediti sa filmom o kojem sam davno pisao, a to je Tropa de Elite (Elitna postrojba). Za glazbu se pobrinuo Mike Shinoda iz Linkin Parka. Rije~ je o 1.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

elektronskoj glazbi koja se jako dobro uklapa u vizualni identitet filma. Nisam ljubitelj filmova u kojima je prisutno nasilje, odnosno u kojima nasilje plijeni pozorno{}u, no ovaj film zasigurno svojom temom i idejom, kao i izvedbom, nema za cilj promovirati oru`je, nasilje... ve} itekako kritikovati one koji ga promoviraju. Bilo je mnogo gubitaka, ali utvrda kriminala morala se napasti. Da li }e do}i taj dan kada }e se netko po{ten i mo}an okomiti na “zgradu” na{eg dru{tva i po~eti da ~isti? Pa, da je poslije toga okre~imo veselim bojama, kao bi njoj radosno `ivjeli svi, bez obzira na rasu, spol, vjeru, opredjeljenje bilo koje prirode... (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE 1. Argo (Ben Affleck) 2. Hotel Transylvania (Genndy Tartakovsky) 3. Cloud Atlas (Tom Tykwer, Andy Wachowski, Lana Wachowski) 4. Paranormal Activity 4 (Henry Joost, Ariel Schulman) 5. Taken 2 (Olivier Megaton)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA 1. 101 Dalmatinac (Hamilton S. Luske, Clyde Geronimi, Wolfgang Reitherman) 2. Nedodirljivi (Olivier Nakache, Eric Toledano) 3. Titanic (James Cameron) 4. Osvetnici (Joss Whedon) 5. Ljudo`der vegetarijanac (Branko Schmidt)

FIKCIJA I ^INJENICA

Hojjat QuasemzadehAsl Film iz 2009. godine. Direktor fotografije je Mohammad Naseri. Scenario za film Fikcija i ~injenica napisao je, te film reìrao Hojjat Quasemzadeh. Ahmadi je centralni lik u ovom filmu. Vozi kamion, te doìvi prometnu nesre}u. Pri~a je ovo o nekoliko ljudi koji nisu ni svjesni da }e u narednih pola sata zavr{iti tragi~no sa svojim ìvotima. Ocjena: 4

HLADNE SUZE

Azizollah Hamidnezhad Igrani film iz 2002. godine. Reìser je i autor scenarija za ovaj film. Direktori fotografije su bili Mohammad Davuli i Ali Logmani. Pri~a se odvija u vrijeme pred po~etak revolucije u Iranu, te sukoba Vlade i Kurda koji èle da se otcijepe od Irana. Za vrijeme jedne me}ave sudbina iranskog vojnika Kiyanija, kao i sudbina kurdske ~obanice Ronak bit }e isprepletene. Njoj }e on spasiti ìvot. Ocjena: 4

HO]EMO RU@E

Alina Marazzi Scenarij i re`iju ovog filma (kao i mnogih koje isti~em) napravio je autor. Ovaj put to je Alina Marazzi. Ho}emo ru`e prikazuje i govori o drasti~nim promjenama, koje su plod seksualne revolucije, feministi~kog pokreta u Italiji pred kraj {ezdesetih te po~etkom sedamdesetih godina pro{log stolje}a. Ocjena:4

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

31.10.2012

21:01

Page 72

KULT MARKET SPORT

AUTOMOBILI

[koda Octavia

Smjena trenera, sramota igrača

Odlazak Felixa Magatha Foto: Mario Ili~i}

FELIX FELIX MAGATH MAGATH

Tre}i Tre}i odlazak odlazak iz iz Wolfsburga Wolfsburga

Nova [koda Octavia snimljena je skoro bez ikakve kamufla`e uo~i novembarske premijere. Ovaj automobil bit }e ~etvrti koji }e koristiti novu VW modularnu platformu MQB, poslije novog Golfa, SEAT Leona i Audija A3.

MOTOCIKLI

KTM 1190

Nakon {to je BMW predstavio svoju najnoviju enduro ma{inu znalo se da odgovor iz KTM-a ne}e dugo ~ekati, nakon samo jednog dana KTM je predstavio 1190. Najavljena je cijena od oko 13.900 e za osnovni model pa do 14.900 e koliko }e ko{tati Adventure R.

DESIGN

Alfa Romeo Italijanski dizajneri Michele Di Mauro i Claudio Picolli, koji rukovode dizajnerskim sudiom GetShaped, predstavili su koncept Alfa Romeo GT50. Ovo je savremena reinterpretacija Alfe Giulia Sprint GT koju je dizajnirao Bertone.

Je li legitimno da se igra~i lo{om igrom bore protiv trenera kojega ne vole? Nakon {to je otpu{ten trener Felix Magath, Wolfsburg je zaigrao kao preporo|en. To je sramota za njegove igra~e, smatra komentator DW-a. ôvjek moè o Felixu Magathu misliti {to ho}e - za jedne je vrsni trener koji se moè pohvaliti velikom zbirkom uspjeha, drugi ga vide kao cini~nog mu~itelja. Ne moraju se svi ni slagati oko toga je li unato~ uspjesima koje je u pro{losti ostvario s ovom ekipom jo{ uvijek pravi ~ovjek za VfL Wolfsburg. Ali za ono {to se odigralo nakon njegove smjene postoji samo jedan komentar: nedostojno! Na pitanje novinara, za{to je nakon Magathovog odlaska Wolfsburg odjednom po~eo dobro igrati i tako do{ao do (tek) druge pobjede u ovoj prvenstvenoj sezoni, i to od 4:1 protiv Fortune iz Düsseldorfa, igra~ “vukova” Marcel Schäfer je odgovorio da se mom~ad borila svim snagama. Veznjak Diego, koji slovi kao jedan od onih koji ne tr~e previ{e i prerado i koji se ~esto sukobljavao s Magathom, pretr~ao je u utakmici protiv Fortune gotovo 12 kilometara - vi{e nego ijedan drugi igra~ na terenu. A brani~ Naldo, koji je jo{ po~etkom tjedna “prijavio bolovanje” zbog gripe, ~udesno je brzo ozdravio i, {tavi{e, odigrao najbolju utakmicu ove sezone.

Čovjek se mora zapitati: za{to se sve to nije dogodilo ranije? Poku{ajmo cijeli slu~aj prenijeti u “normalnu” radnu svakodnevicu: ne sla`ete se dobro s va{im {efom. Neke od njegovih odluka su malo ~udne. Ponekad zna biti grub i nepristojan. Mo`da vam je ~ak ukinuo i pauzu za kafu. Biste li zbog toga namjerno po~eli praviti gre{ke u svom poslu? Ili namjerno manje raditi? Mo`da }ete re}i: „Ako to niko ne vidi...“, ili “Platit }e mi on to kad niko ne bude gledao.“ Ali utakmice VfL Wolfsburga gleda u prosjeku 30.000 ljudi po utakmici i jo{ milioni na televiziji i internetu, mnogi slu{aju radijske prijenose. Ljudi koji za to pla}aju. Ljudi koji vjeruju u svoje zvijezde. A nogometni profesionalci svojim bojkotom ne poga|aju samo trenera nego {tete i svom klubu, sponzorima i prvenstveno navija~ima. Mo`da je odluka da klub otpusti Magatha bila prava. Kratkoro~no gledano, utakmica u Düsseldorfu upravi kluba pokazuje da je poduzela ispravan korak. Ali odgovorni u Wolfsburgu bi se trebali zapitati `ele li i dalje raditi s ovakvim profesionalnim igra~ima. Kod vas i kod mene bi ovakvo pona{anje kod poslodavca imalo za posljedicu opomenu ili otkaz. S pravom. A mi ne zara|ujemo milione! (Priredio: N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 1.11.2012.

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

31.10.2012

16:54

Page 73

KULT MARKET LIFESTYLE Ovisnost o igrama na sreću

Bogatstvo iz automata

VELIKA BRITANIJA

Horori Nau~nici sa Univerziteta Westminster tvrde da moète smr{ati i dok gledate filmove, ali samo pod uslovom da je rije~ o hororu - i to {to stra{nijem. Oni su otkrili da ljudi izgube 113 kalorija tokom 90-minutnog gledanja horor filma - jednako koliko sagore i tokom 30minutne {etnje. Filmovi koji drè gledatelje u neizvjesnosti i strahu ubrzavaju puls te tako pomaù u sagorijevanju kalorija.

AUSTRIJA

Wien Museum ZAVODLJIVA “BOLEST“ Procjenjuje se da u Njema~koj ukupno ima oko pola miliona ovisnika o igrama na sre}u

Svake dvije i po sekunde na automatu se pokazuju tri nove sli~ice. I opet, nikakvog dobitka. Svota koju je igra~ ubacio u automat polako se topi. Can je to doìvio stotinu puta. Ipak, mjesecima se nije mogao osloboditi èlje za igranjem na automatu. “Bilo je dana kad sam po cijeli dan igrao, ponekad po sedam sati bez prestanka“, pri~a Can za Deutsche Welle. Ovaj 23godi{nji nezaposleni Tur~in s prijateljima je odlazio iz svog kvarta u dijelove grada gdje ga niko ne poznaje i igrao na automatima. Bilo ga je stid, pred roditeljima, pred prijateljima, ali uprkos tome dugo nije mogao prestati igrati igre na sre}u. Za socijalnog radnika Abuzera Cevika iz savjetovali{ta za ovisnike o igrama na sre}u to nije ni{ta novo. Rijetko mu uspijeva nekoga od ovisnika potaknuti da ide na terapiju. “Oni se prije svega boje da bi obitelj mogla ne{to primijetiti, a osim toga, ne èle ni sebi priznati da su bolesni“, kaè Cevik. A ako se neko i odlu~i na terapiju, ima potpuno krive predod`be, dodaje Nida Yapar iz hambur{kog Ureda za prevenciju ovisnosti:: “Obi~no misle: uzet }u neku tabletu i sve }e opet biti u redu. Ovisnost je za njih tabu tema i ona osobito kod orijentalnih mu{karaca, koji se rado vide kao ponosni i jaki, vrijedi kao karakterna slabost. Oni èle biti jaki mu{karci, a ne slabi}i, to od njih o~ekuje i obitelj.“ Mnogi od njih upadnu u dugove prije nego {to sebi i drugima priznaju da boluju od ovisnosti o 1.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

igrama na sre}u. I Can je jednom po~etkom mjeseca sav novac koji je imao ostavio u automatu, pa je morao posu|ivati od rodbine i prijatelja. “Pri~ao sam im razne pri~e“, prisje}a se danas. A mnogi od njih su ve} odavno znali da je ovisnik. Djevojka ga je napustila, majka ga je htjela izbaciti iz stana, a jedan od najboljih prijatelja, Cem, nakratko je prekinuo kontakt s njim. “Drào sam se dalje od njega. Nisam vi{e htio imati nikakve veze s tom mo~varom igara na sre}u“, kaè Cem. Can i Cem ìve u hambur{koj ~etvrti Billstedtu. Tu je svaki peti stanovnik ovisan o socijalnoj pomo}i, a udio imigranata u stanovni{tvu je veliki. Mnogi mladi ljudi nemaju mogu}nost za obrazovanje niti bavljenje nekim hobijem, ali zato ima tim vi{e igraonica s automatima. “U igraonicama se sastaju s prijateljima, razgovaraju, dobiju besplatno pi}e, ponekad ~ak i neku sitnicu za jelo“, kaè Cevik. Igraonica ili kladionica kao mjesto za druènje, mjesto na kojem se ~ovjek ugodno osje}a. Uvijek otvoreno i ugodno zagrijano. Svaki deseti mladi imigrant u Njema~koj redovno igra sportsku prognozu, a svaki dvadeseti igra na automatima. To je dvostruko vi{e nego kod populacije bez migracijske pozadine rezultat je istraìvanja hambur{kog Ureda za prevenciju ovisnosti. Procjenjuje se da u Njema~koj ukupno ima oko pola miliona ovisnika o igrama na sre}u. (Priredila: M. Radevi})

Muzej Grada Be~a Wien Museum pokrenuo je na Facebooku akciju u okviru koje se tra`e slike deprimiraju}ih, sivih i tu`nih prizora grada. U~esnici }e za “najdepresivnije“ fotografije biti nagra|eni misti~nim obilaskom grada u pratnji slikara, karikaturiste i autora Texa Rubinowitza, saop}eno je iz Muzeja.

HRVATSKA

Za{tita prirode U upravljanje vodama, gospoda renje otpadom i za{titu zraka Hrvatska }e do 2025. godine ulo`iti gotovo deset milijardi eura. Kako prenose hrvatski mediji, najvi{e novca bit }e ulo`eno u upravljanje vodama (oko 4,5 milijardi eura), te 3,5 milijarde za gospodarenje otpadom, dok }e dvije milijarde eura biti utro{ene za za{titu zraka.

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

31.10.2012

21:03

Page 74

KULT MARKET CRVENI FENJER

SRBIJA

Jelena Jovanovi} Folk pjeva~ica Jelena Jovanovi} razgolitila se za srpsko izdanje Playboya. Jelena je srpskoj javnosti poznata kao jedna od kandidatkinja muzi~kog showa Zvijezde Granda, a oku{ala se i u glumi.

ENGLESKA

Danica Thrall

Danica se skinula jo{ jednom za britanski magazin Nuts. Rije~ je o jednom od britanskih modela koji zara|uju isklju~ivo na svom izgledu i poku{avaju se probiti u svijet mode, glazbe, televizije i, naravno, glume.

KUBA

Kathy Ferreiro Iako je bila iznimno popularna na dru{tvenoj mre`i i imala milijune sljedbenika, Kathy je svojim goli{avim i provokativnim fotografijama o~ito razljutila administratore na Twitteru pa joj je profil izbrisan.

Muškarci i kraljice noći

Tajne erotskih klubova

PRIJATELJICE PRIJATELJICE NO]I NO]I U U dobrim dobrim ve~erima ve~erima zarada zarada ii do do 1.200 1.200 dolara dolara

No}ni su klubovi klubovi ma{te. Posjetitelji dolaze gledati fantaziju i u njoj èle uìvati. @ele se zaljubiti barem na trenutak, a pri tome ostati vjerni svojim partnericama. Cijeli je ambijent zavodljiv i na ~ovjeka djeluje sna`nim erotskim nabojem. Tamo gdje postoji kombinacija gole koè, ugodne glazbe i zavo|enja, niko ne moè ostati ravnodu{an. Michael Peter, vlasnik vi{e no}nih klubova, od New Yorka pa sve do Moskve, kaè da je u njegovom poslu potrebna velika mjera profesionalnosti. Dobar klub moè godi{nje zaraditi 2 do 6 miliona dolara. Zato treba stalno brinuti o njegovom izgledu, renomeu i sve to stalno pobolj{avati. U njegovim }ete klubovima mo}i pu{iti samo najbolje cigare, piti najbolja vina i istovremeno pogledati vrhunski erotski ples. Mu{ki su WC-i opskrbljeni vijagrom, kolonjskom vodom, kondomima i lijekovima. Va`na je i unutarnja oprema kluba. U dobrom }e no}nom klubu iz svakog ugla biti dobar pogled na plesni podij, jer samo se tako moè ostvariti osje}aj da je posjetitelj stalno u kontaktu s plesa~icom i njenom ta~kom. Na op}e ~u|enje, djevojke koje ple{u u no}nim klubovima u privatnom su ìvotu mame ili studentice, koje striptizom pla}aju ra~une ili {kolarinu. Ameri~ka striptizeta kaè da, kada je ve~er lo{a, zaradi oko 200 dolara, kada je dobra 600, a kada je vrlo dobra i do 1.200 dolara. Naravno, poslu treba pristupati odgovorno i profesionalno. Navodno su prostitucija i upotreba droga plesa~icama najstroè zabranjene. Michael Peter kaè da, ako se otkrije da neka djevojka uzima droge ili se bavi prostitucijom, s njom trenutno prekida posao, ali isto tako i s njenom mu{terijom, kojoj zabrani ulazak u svoje

klubove. Ve}ina plesa~ica smatra kako ovakav posao nije nimalo poniàvaju}i i da je izuzetno va`no dijeliti privatno od javnog. “Mu{terije se vrlo rijetko zaljubljuju“, kaè Norah, zbog ~ega je nekada imala slomljeno srce, jer je bilo kakav intimni kontakt izme|u plesa~ice i posjetitelja zabranjen. Gotovo sve djevojke iz Michaelovih klubova kaù kako je ovaj posao mnogo bolji od rada u ugostiteljstvu ili posla sekretarice. Bolja je zarada, a i mnogo je zabavnije. Naravno, i taj posao ima svoje negativne strane, koje se uglavnom pokaù na tijelu. Dolazi do deformacije stopala (zbog stalnog no{enja vrlo visokih peta) pa do oguljenih ili povrije|enih koljena i bolova u le|ima. Dakle, ponekad rad moè biti prili~no naporan i umaraju}i, za {to je potrebna sna`na psiha i jo{ sna`nije tijelo. Kulturna antropologinja Katherine Frank provela je studiju o tome kakvi mu{karci posje}uju no}ne klubove. Postoji stereotip kako no}ne klubove s egzoti~nim plesa~icama posje}uju samo osamljeni mu{karci, koji su ve} izgubili svaku nadu, ali ta teorija ne drì vodu. Na Katherinino iznena|enje, radilo se uglavnom o profilu oènjenog mu{karca, ili mu{karca koji ima dugotrajnu vezu. Svi su posjetitelji imali dobre pla}e, koja im omogu}ava da si uop}e mogu priu{titi takvu zabavu. Kod ogromne je ve}ine posjetitelja prevladavao isti razlog posje}ivanja no}nih klubova bijeg. Bijeg od realnog u svijet iluzija, u kojem nema napetosti realnog ìvota i u kojem moè{ dobiti intimu i razgovor, bez ikakvih obaveza. Za razliku od mu{karaca, koji u no}ne klubove vole dolaziti sami, ène si takvu zabavu vole priu{titi u dru{tvu prijateljica. (Priredio: N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 1.11.2012.

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

31.10.2012

16:55

Page 75

KULT MARKET PREKO EX-YU GRANICA

LJUBLJANA

Ana Netrebko

Rom, Lezbijka, Albanac ili Izbjeglica

Knjiga od krvi i mesa OTVORENA OTVORENA KNJIGA KNJIGA

@ivotne @ivotne pri~e pri~e ljudi ljudi izlo`enih izlo`enih diskriminaciji diskriminaciji izazvale izazvale su su veliki veliki interes interes posjetilaca posjetilaca beogradskog beogradskog Sajma Sajma knjiga knjiga

Ljubljanska publika 30. oktobra u Cankarjevom domu uìvala je u prvorazrednom muzi~kom spektaklu: koncertnoj izvedbi Jolante Petra Ilji~a âjkovskog, s Anom Netrebko u naslovnoj ulozi. Najtraènija sopranistica dana{njice, koju oboàvatelji od milja zovu La Bellissima, nastupila je uz orkestar i hor Slovenske filharmonije, a pored nje su u glavnim ulogama briljirali i bas Vitalij Kovaljov, tenor Sergej Skorohodov i bariton Lucas Meachem.

DUBROVNIK Takozvane “ìve knjige“ bile su me|u “naj~itanijima“ na ovogodi{njem Sajmu knjiga u Beogradu. Za samo dva dana “pro~italo“ ih je vi{e od 500 posjetilaca Sajma, a jedna od najtraènijih bila je pri~a Idriza Seferija, 28-godi{njeg Albanca iz Pe}i. “Evo, vi me pitate kako je u Pe}i, da li je taj grad druga~iji od drugih. Mogu da vam kaèm da je generalno razlika samo otprilike kao izme|u Beograda i Ni{a, ili Kraljeva, tako ne{to... Poslije rata, recimo, Pe} se promijenila, razvija se, i danas vi{e nema nekada{njih dràvnih kafana, nego su to privatni restorani gdje se izlazi na ru~kove i ve~ere. Ali hrana je tamo ista kao i ovde, jede se sarma, gula{, burek... Ako bi posjetili Pe}, vi kao mladi ljudi iz Beograda, mogli bi da iza|ete uve~e u moderne kafi}e ili klubove, dok bi preko dana imali priliku da obi|ete predivnu prirodu u okolini“, opisuje Seferi. Ideja o “ìvoj biblioteci“, koja sadrì ìvotne pri~e ljudi koji trpe neku vrstu diskriminacije, nastala je u [vedskoj. Nakon {to osoba ispri~a svoju pri~u, slijedi razgovor sa “~itaocima“ i odgovaranje na njihova pitanja, koja su ~esto kreirana na temelju predrasuda. Tako je Idriza Seferija jedan posjetilac Sajma pitao: “Da li su svi Albanci pekari?“. Seferi za Radio Slobodna Evropa kaè da mu je najzanimljiviji bio susret sa ~etiri beogradske srednjo{kolke: “Kada sam ih pitao za{to su ba{ mene izabrale, rekle su mi da mrze Albance. Me|utim, nakon nekih 40 minuta razgovora promijenile su mi{ljenje i na kraju smo 1.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

razmijenili kontakte, jer ho}e da me dodaju na Facebooku i da postanemo prijatelji. Onda sam ustao, zagrlio ih i u {ali im rekao da sada mogu da vide da nije toliko te{ko zagrliti Albanca.“ A otvorena knjiga za sve koji su èljeli da saznaju vi{e o ìvotu homoseksualaca u Srbiji bio je [ap~anin Aleksandar Prica. “Mene ne karakteri{e gejem to {to imam seksualne odnose sa mu{karcima, ve} to {to se za njih emotivno i romanti~no veèm. Na kraju krajeva, nekad sam imao seksualne odnose sa ènama jer sam hteo da dokaèm da nisam gej. Tada sebe nisam voleo, nisam mogao da se pogledam u ogledalo... Iz svakog ovakvog ~itanja iza|em emotivno bogatiji, ja~i i stabilniji, i kada vidim zahvalnost u o~ima ~italaca znam da radim dobar posao“, kaè Prica. Antje Rothemund, {efica misije Vije}a Evrope u Beogradu, rekla je za RSE da su ovakvi doga|aji najbolja prilika da se ne{to nau~i o ljudima o kojima ve}ina nas malo toga zna: “U na{oj @ivoj biblioteci imamo predstavnike grupa koje su naj~e{}e izloène diskriminaciji i o kojima vladaju brojni stereotipi. Zato na{e knjige imaju naslove kao {to su Rom, Lezbijka, Izbeglica, Ma|ar ili Albanac… îtaoci kojima se to u~ini zanimljivim mogu da ‘iznajme knjigu‘ na pola sata i da sa njima popri~aju u povjerljivoj i privatnoj atmosferi. Vjerujem da se na ovaj na~in mnoge stvari mijenjaju na bolje, jer ~itaoci odu oplemenjeni, sa manje predrasuda i spemni na vi{e tolerancije.“ (Priredila: M. Radevi})

Dolen~i} Reditelj Kre{imir Dolen~i} od 17. decembra zvani~no }e preuzeti du`nost intendanta Dubrova~kih ljetnih igara. Dolen~i} }e tako zamijeniti povjesni~ara i scenografa Ivicu Prlendera, koji je bio na ~elu Igara u proteklih deset godina.

ZAGREB

Karikature U galeriji MORH-a Zvonimir u Zagrebu od 2. do 9. novembra otvorena je godi{nja izlo`ba ~lanova Hrvatskog dru{tva karikaturista. Na izlo`bi se predstavlja pedesetak karikaturista sa oko 100 radova, me|u kojima su i radovi sa nedavno odr`ane izlo`be hrvatske karikature u Francuskoj.

Cetri oka:Cetri oka.qxd

31.10.2012

22:25

Page 76

U ^ETIRI OKA BH. INFO

ESAD BAJTAL, publicista

Pogre{na “interpretacija” sevdalinke U okviru manifestacije Mjesec knjige, u zeni~koj Op}oj biblioteci 30. oktobra promovisana je knjiga Sevdalinka, alhemija du{e, autora Esada Bajtala. “Sevdalinka kao ljubavna, socijalna, mu{ka i ènska - ona je sve to u isto vrijeme”, izjavio je Esad Bajtal, a mi izjavu posudili od Agencije FENA, pa }emo im vratiti: “U {iroj javnosti, sevdalinka se, naravno povr{no i pojednostavljeno, razumije i shvata samo kao ljubavna, samo kao ènska pjesma, a to ìvotno - ~injeni~ki nije ta~no.” Knjigu Sevdalinka, alhemija du{e objavila je izdava~ka ku}a Rabic iz Sarajeva. Jo{ ranije Bajtal je izjavio da se njegova knjiga, konkretno - monografija, “bavi fenomenom specifi~ne tradicionalne bosanskohercegova~ke melopoetske forme, nastale islamizacijom Bosne i {irih prostora u vrijeme osmanskih osvajanja”.

Foto: Javniservis.me

Poslije Sarajeva, @eneve, Tbilisija i Ankare, nastavljaju}i tradiciju podsje}anja na srebreni~ku tragediju, sarajevski umjetnik Andrej Ðerkovi} postavio je svoj rad Srebrenicaekspres u Kopenhagenu i u Kasselu. Rad je premijerno bio postavljen na autobuskom stajali{tu Vije}nica u Sarajevu, 11. jula 2007. godine.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

U sali Narodne i univerzitetske biblioteke Dervi{ Su{i} u Tuzli, a u okviru Mjeseca knjige, promovisano je djelo zvano: Seksualno (kompulzivno) pona{anje mladih u Srbiji i Bosni i Hercegovini, autora dr. D`anana Berberovi}a. O knjizi su govorili prof.dr. Mujo Haskovi} i psiholog Mitra Mirkovi} - Hajdukov.

Od 31. oktobra do 4. novembra fina raja iz sarajevskog Art kina Kriterion pripremaju pet dana “odli~ne umjetnosti - od filma do muzike”. Idemo redom, po kategorijama: Dizajn, Film, Horor i Muzika. Ne mo`emo nabrajati doga|aj po doga|aj, ali recimo, naprimjer, da 3. novembra sviraju majstori, Basheskia & Edward EQ.

U mostarskom Centru za kulturu, i to na Kamernoj teatarskoj sceni, 6. novembra u 19.30 sati premijerno }e biti izvedena poetsko-scenska vizija Gnijezdo slavuja, “na poeziju pjesnika Mostara koji su stvarali na orijentalnim jezicima u periodu od XV do XX stolje}a”. Glume: [erif Alji}, Ned`ad Maksumi} i Diana OndeljMaksumi}.

ALEN MURATOVIĆ, glumac Foto: Milutin Stoj~evi}

Ve} smo najavljivali, ali nije zgoreg ponoviti. Skupina Brit Floyd, koja ba{tini kulturu, tradiciju i genijalnost slavne grupe Pink Floyd, u Sarajevu gostuje 3. novembra u Olimpijskoj dvorani Zetra, u 20.30 sati. Tri dana kasnije, u isto vrijeme, sviraju u banjalu~koj hali Borik. Koncert traje tri sata, zato dobro klopajte!

ALEN ALEN MURATOVI] MURATOVI]

“Dino “Dino Mustafi} Mustafi} je je okupio okupio generacijski generacijski bliske bliske glumce, glumce, glumce glumce èljne èljne rada, rada, istraìva~kog istraìva~kog procesa...” procesa...”

U Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosa~a u istom gradu, 10. novembra u 19 sati, bi}e promovisane ~ak tri knjige: Taurus Vlade Kudi}a, Ki{ne kapi u pi{~evoj luli Lidije Pavlovi}-Grgi} i Lutke Aide [e~i}. I Vlado i Lidija i Aida dobitnici su knji`evne nagrade Fra Grgo Marti}, a uz njih troje na promociji }e govoriti i Milo Juki} i Anto Stani}.

SLOBODNA BOSNA I 1.11.2012.

Cetri oka:Cetri oka.qxd

31.10.2012

22:25

Page 77

ŠEKI RADONČIĆ, novinar, publicista, autor dokumentarnih filmova i istraživač ratnih zločina Foto: Milutin Stoj~evi}

[eki Is On The Road Again 21. dokument ART, evropski film festival za dokumentarce }e od 13. do 21. novembra biti odràn u njema~kom Neubrandenburgu i poljskom [}e}inu. Gdje }e, u zvani~noj konkurenciji, biti prikazan Va{ dokumentarni film Heroj na{eg doba... Meni je svakako ~ast da je u konkurenciji od 450 filmova moj film uvr{ten u zvani~ni program tog veoma cijenjenog festivala, koji zajedni~ki organizuju Njema~ka i Poljska. Kao {to znamo, poljski dokumentarni film je u svjetskom vrhu, mada mnogo za njim ne zaostaje ni njema~ki. Radi se o festivalu koji promovira evropske vrijednosti i ostvarenja i filmovi prikazani na njemu }e biti prikazani {irom eurozone. Heroj na{eg doba je pri~a, da podsjetimo, o “ratnom lovcu na izbjegle Bosance i Hercegovce”, penzionisanom policijskom inspektoru Slobodanu Pejovi}u iz Herceg Novog, koji dobija priznanja zato {to tvrdi da je “spasio trojicu Bo{njaka”. Jeste li zbog Va{eg filma u Crnoj Gori jo{ uvijek na “stubu srama”? Su{tina je u sljede}em: jedna interesna skupina èli da crnogorska Srebrenica, zlo~in deportacija, ostane upam}en po crnogorskom ~ojstvu i juna{tvu, odnosno po “herojskom ~inu” Slobodana Pejovi}a, a ne po ubistvu 85 Bosanaca i Hercegovaca, koliko sam ja otkrio. Drugi se, naàlost, tim zlo~inom nisu bavili. Ja sam tu remetila~ki faktor jer sam svojim filmom dokazao da Pejovi} nije bio nikakav heroj i humanista, ve} brutalni hapsitelj i glavni lovac na Bo{njake. I zato je crnogorska medijska mafija,

povezana sa bradatom bra}om, pokrenula brutalnu hajku na mene. Podr{ku im pru`a i antiratna profiterka i “nemoralna humanitarka” Svetlana Broz, koja je, i pored javnog protivljenja porodica deportovanih, Pejovi}u dala dvije nagrade. Čime je pokazala koliko joj je doista stalo do istine i bosanskih `rtava. Putujete li u Njema~ku i u Poljsku? Veoma rado bih tamo i{ao ali to, prije svega, zavisi od zdravstvenog stanja moje majke. Zbog njenog naru{enog zdravlja nisam putovao ni na INPUT u Sydney, gdje je Heroj tako|e prikazan. U svakom slu~aju, najva`nije je da ljudi vide film. Zbog toga sam ga i snimio.

Suprotstavljanje surovoj realnosti U Pozori{tu mladih stanje je, koliko znam, redovno, uklju~uju}i i redovne probe za predstavu Samo nek’ ne puca, koju po novom dramskom tekstu Emira Imamovi}a reìra Dino Mustafi}, a u kojoj igrate jednu od uloga. Hajdemo krenuti od teme predstave... Da, u Pozori{tu mladih se zaista radi. D ino Mustafi} je okupio generacijski bliske glumce, glumce èljne rada, istraìva~kog procesa, glumce koji èle li~no da se obrate i suprotstave surovoj bosanskohercegova~koj realnosti. Emirov tekst je idealna podloga da se obra~unamo sa {ovinizmom, nepravdom, primitivizmom, identitetom, ruralnim politi~kim sistemom i svim onim {to nas je dovelo na rub socio-dru{tvenog konteksta spram evropskih i svjetskih integracija. Koji lik Vi igrate i koje su njegove osnovne karakteristike? Igram ulogu Carla. On je [ve|anin koji u saradnji sa svojom kolegicom Carlom, koju igra Dàna Pinjo, okuplja ljude iz BiH sa nadom da }e svi oni iza}i iz okova nacionalnog i po~eti nekada normalno ìvjeti, uvaàvaju}i sve razli~itosti vezane za na{e podneblje. On je otjelotvorenje evropskog, prototip uspje{nog na~ina ìvljenja, no gledaoci }e zaklju~iti da li je to uistinu tako. 1.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

PRI^A PRI^A O O NAMA NAMA

Novinar Novinar ii pisac pisac Emir Emir Imamovi} Imamovi} Pirke Pirke

Ko pored Vas i D`ane Pinjo jo{ igra u predstavi i kada ste planirali njenu premijernu izvedbu? Edhem Husi}, Sanin Milavi}, Ajla Cabrera, Elma Ahmetovi}, Adnan Goro i Mirza Dervi{i}. Premijera je planirana za 6. decembar. 77

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd

30.10.2012

15:32

Page 78

ZORAN PREDIN: “U prošlom životu sam b”io druga žena u haremu

by DINO BAJRAMOVIC

1. Kad }ete izdati album samoljepljivih sli~ica? Uskoro. To }e biti album “Sve gljive Balkana”.

2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete biti astronaut? Ne. Kad sam bio m al sam da }u biti Mirk i, sanjao o i Slavko. rajevu? 3. Kako se osje}ate u Sa Ima neka tajna veza.

4. [ta ne morate imati u friìderu? Fen i cipele. 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Barbaru. 6. [ta obavezno nosite na plaù? Trbuh. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Mirko i Slavko. 8. [ta ste bili u pro{lom ìvotu? Druga èna u haremu.

9. Da je danas smak svijeta, {ta biste sutra u~inili? Spavao bih do marende. 10. Jeste li meteoropata? Da. Uvijek nosim ki{obran sa sobom. 11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?” Ovisi o potoku, na kojoj udaljenosti se nalazi. 12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Pobjedni~ka kombinacija je lijep i glup. 13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”? Sve po spisku. 14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Sve bih parlamentarce ponovo poslao u osnovnu {kolu. 78

15. Opi{ite Jane za Jan{u u tri ri Ba{ sam oprao je~i? zube. 16. S kim biste voljeli otplesati tango? S obzirom na svoj plesa~ki talenat, s najgorim neprijateljem. 17. Osoba koja vas `ivcira? Glupani s novcem.

18. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno? Malu crnu haljinu. 19. Tange ili badi}? [to je to badi}? 20. A, begova ili {kembe ~orba? Begova. 21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Sve je to zbog lo{eg vina. SLOBODNA BOSNA I 1.11.2012.

Fadila:Iluzije.qxd

30.10.2012

15:58

Page 79

KLIN ^ORBA

BUGARSKA ^UBRICA Pi{e: FADILA NURA HAVER

Kad god putujem po svijetu, u sebi nosim mučan sram što dolazim iz zemlje u kojoj su mržnja, glupost i nehaj za druge, kao zloćudni tumor, progutali domovinski identitet iole vrijedan kakvog-takvog ponosa

etvrtak je bio, pro{loga tjedna: ljeto miholjsko u Plovdivu. Nakon {to smo pje{ke obi{li Stari grad, a potom se odmorili uz kafu u jednoj od mnogobrojnih vrtnih kavana na centralnom trgu, tik iznad konzerviranih mrtvih iskopina rimskog prolaska ~udesnom zemljom Bugarskom (onda{njom Trakijom), odlu~ismo se, na svoju ruku, ulicom {to vodi ka arhitektonski zamamnoj Mimar Sinanovoj [arenoj dàmiji, izjesti po jedan golem kebab iz fi{eka. U isto~nojevropskoj smo vremenskoj zoni i danas je ovdje Bajram. Sutra se vra}amo u Sarajevo, a s nama i blagdan. Kome Bog, tome i dva Bajrama. Kad god putujem po svijetu, u sebi nosim mu~an sram {to dolazim iz zemlje u kojoj su mr`nja, glupost i nehaj za druge, kao zlo}udni tumor, progutali domovinski identitet iole vrijedan kakvog-takvog ponosa. Pro{loga se tjedna, po prvi put u historiji samostalne dràve Bosne i Hercegovine, desila zvani~na promocija knjièvnih djela bosanskih pisaca prevedenih i objavljenih u Bugarskoj. Tri respektabilne bugarske izdava~ke ku}e objavile su prijevode knjiga Marine Trumi} (koja naàlost vi{e nije me|u nama), Mile Stoji}a, Faruka [ehi}a i potpisnice ovog teksta. Tako smo imali nemjerljivu privilegiju da pet dana boravimo u ~udesnoj zemlji ruà i misti~nih bugarskih glasova. “Ima gradova, pa i velikih i ~uvenih gradova, koje razgledamo i napustimo bez àljenja, i koji se, ostav{i iza nas, raspr{e kao oblak pra{ine. A ima drugih koji ostanu u nama kao dubok intiman doìvljaj o kome nije lako ni }utati ni govoriti”, zabiljeìo je Ivo Andri} u tekstu Na vest da je Brusa pogorela.

edobog takve ni sli~ne vijesti ni Plovdivu, gradu u kom smo danas, kao ni Sofiji; rasko{nom mozaiku nebrojenih kulturolo{kih slojeva, je dnom od najstarijih gradova na svijetu, a u kojem smo boravili prethodna tri dana. Na{ plovdivski doma}in, profesor Svetlozar Igov (knjièvni histori~ar i kriti~ar, pjesnik, romanopisac, esejist, prevoditelj, vrsni poznavalac Andri}evog knjièvnog djela), ispri~ao nam je sino} u Sofiji kako ga je davne ‘68. “zaduìo” Mak Dizdar. Zatekav{i se u Beogradu, kao postdiplomac Slavistike, prijatelji mu savjetuju da hitno napusti Jugoslaviju, ali ne kra}im putem jer bi mogao biti uhap{en i optuèn kao strani podstreka~ studentskih nemira. Zapravo ga na 1.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

putu Beograd - Sarajevo-Dubrovnik - (...) - Sofija “logisti~ki” pokriva i izbavlja Mak Dizdar, a Svetlozar (sude}i po tome kakvom nas pa`njom obasipa), nosi taj trenutak `ivota kao neodu`eni dug prema Bosni i njenim piscima.

a se podsjetimo: kako se ono zva{e dràva koja je prva priznala nezavisnu BiH? Unato~ Fran cuskom trgu na Skenderiji i plo~i na kojoj je urezano da je to u~inila Francuska, i ispravci anonimnog Bosanca koji dopisuje: Francuzi, dragi ste mi, ali mi je istina draà, neporeciva je ~injenica da su nas prvi priznali Bugari. Bez truna gor~ine, na{i su doma}ini pri~ali o ovom grafitu/svjedoku istine i o tome kakao smo za njih bili i ostali Zapad. Vi{e nego dovoljno da bi se razumjelo s kojom pa`njom i respektom su nas do~ekali i predstavili u Nacionalnoj knji`nici i galeriji Sofia, u Stoli~noj biblioteci na Bulgaria, na Nacionalnom radiju Bugarske, u galeriji slikara Georgi Bozhilov-Slona u Starom Plovdivu... A bija{e tako i toliko da bi se i mnogo poznatiji svjetski pisci postidjeli pred dràvom, narodom i kulturom ~ija historija seè u nekih {est-sedam milenija prije Hrista, i spram koje smo mi jedva neko povijesno i kulturolo{ko maloprije. Iznosili su pred nas mirisan vreo kruh, maslinovo ulje i pikantnu {arenu sol, ~iji je glavni sastojak bugarska ~ubrica; prah aromati~ne ljekovite biljke koja je du{u dala za dobru probavu. Ku{ali smo autenti~nu {opsku salatu, agne{ku (janje}u) kurban ~orbu, tarator salatu, ka~kavalj, sneànku... Uìvali smo u vrhunskim bugarskim vinima, a nakon svake gozbe uìtak je zaokruèn ~uvenom bugarskom Pliskom.

sred Sofije zastali pored kompleksa Serdika, na trgu gdje se sastaju tri centralna bulevara, pa nam Zhela Georgijeva nepretenciozno pokazala na ~etiri strane, tj. na ~etiri hrama monoteisti~kih religija, a ja se u sebi pitala: Sarajevo, na visoku gledu, ~ime li se ti toliko di~i{, kao da nigdje nema {to u tebi ima? Htjeti, vidjeti, znati Drugog; mo`ebit je na{ jedini spas. Hebo ti nas, i bilo koga na svijetu koji umi{lja da od njega nema plemenitijeg, gostoljubivijeg, tolerantnijeg, multikulturnijeg; a pojma nema kakav je svijet, tu - pod nosom mu, nego sve mjeri `ap~evim o~ima, tj. iz perspektive onoga koji nikad nije maknuo dalje od vlastitog bunara. 79

CRNA:CRNA.qxd

30.10.2012

19:43

Page 80

PUT OKO SVIJETA Priredio: Nedim Hasi}

Superclasico

Superclasico, me~ izme|u River Plate i Boca Juniorsa, utakmica je koja ima svoju vlastitu historiju, odvojenu od ostatka nogometne igre u Argentini i ìvi s jednim okom uvijek okrenuta ka potomstvu. Prije nekoliko godina, naprimjer, navija~i Rivera bacili su na hiljade narandàstih balona na Bomboneru kako bi obiljeìli dvadesetu godi{njicu ~uvenog gola koji je postigao njihov Norberto Alonso, gola u Superclasicu koji je odigran, niko nema pojma za{to, narandàstom loptom. River se ve} odavno u Buenos Airesu naziva gallinas, koko{i. Ta~nije, jo{ od 1966. godine, kada su prokockali vodstvo od dva gola protiv urugvajskog Penarola u finalu Copa Libertadores. To je bilo jedno od najmu~nijih iskustava, dio prokletstva koje ih je pratilo od 1957. do 1975. godine, kada nisu uspjeli osvojiti naslov argentinskih prvaka. Jedanaest su puta bili drugi. “Kona~no”, kazao je urugvajski veznjak Gabriel Cedres, kada je iz Rivera 1997. godine prelazio u Bocu. “Sada se mogu rije{iti perja.” Zbog tog je izrugivanja, kada je nakon gola oti{ao pred navija~e i opona{ao koko{, i Carlos Tevez dobio crveni karton na El Monumentalu, Riverovom stadionu u polufinalu Libertadoresa 2004. godine. Ruben Sune osvojio je osam naslova prvaka s Bocom, no jo{ ga uvijek progoni proma{eni jedanaesterac u Superclasicu. “Bio je to najtu`niji dan u ìvotu moje majke”, kaè. “Izgubili smo 5:4 i kada sam proma{io jedanaesterac, prvo na {ta sam pomislio bila je moja porodica. Svi su oni bosterosi.” Ime bosteros nastalo je od bosta, {to zna~i govno, jer se Bocin stadion nalazi blizu smetlji{ta. Me|utim, iako se taj nadimak odoma}io u Buenos Airesu i danas nema ba{ neko uvredljivo zna~enje, navija~i Rivera preferiraju svoje suparnike zvati puercos (svinje). Oba kluba nastala su, me|utim, u istoj ~etvrti, u ranim godinama

dvadesetog stolje}a, gdje su ve}inu populacije ~inili italijanski emigranti. No, 1923. godine River seli u Nunez, daleko bogatiju ~etvrt. Kako su po~eli privla~iti sebi navija~e iz srednje klase, rasla je i koli~ina novca koji su mogli priu{titi za nove igra~e, pa su ve} s kraja ’30-ih godina bili poznati kao Los Millonarios. Boca je, naprotiv, ostala klub raje, {to oni znaju i danas proslaviti, pjevaju}i Boca es el pueblo, el carnival. Zanimljivo je da i njihov na~in igre reflektira takav background. Riverov najslavniji tim ikada bio je La Maquina, ekipa koju je trenirao Renato Cesarini i koja je u svom sastavu imala ~uvenu petorku, Felixa Loustaua, Angela Labrunu, Adolfa Pedernera, Jose Morena i Juana Carlosa Munoza. Osvojili su tri naslova prvaka od 1941. do 1945 godine. “Protiv La Maquine ste igrali s namjerom da pobijedite”, kaè Ernesto Lazzati, centarhalf Boce iz tih godina. “No, kao veliki po{tovatelj igre, ja bih radije stajao na tribini i uìvao gledaju}i ih kako igraju.” Ipak, Boca je uspjela osvojiti dva naslova prvaka. Njihova pokreta~ka snaga bila je njihova garra, njihov timski duh. Danas se to zove huevos. Muda. Mit je, dakako, daleko od prave istine. Danas 40 procenata argentinske populacije navija za Bocu, dok River podràva trideset posto Argentinaca. Dolaze iz svih dru{tvenih slojeva, no stereotip o klubovima bogata{a i sirotinje i dalje ìvi. @ivi i spektakl i drama, uprkos sve ve}em broju turista koji dolaze na njihove utakmice. Mra~na strana Superclasica je broj mrtvih i uhap{enih prije, tokom i nakon svakog me~a. Mo`da je i to dio istog paradoksa. Da nesigurnost generira snagu, dramu i strast. Mo`da je i samo nasilje, u kona~nici, rezultat te drame i strasti. Vjerovatno je to zato {to ne moète imati sve. Strast i komfor na stadionima, dramu i sigurnost na tribinama.

SLOBODNA BOSNA I 1.11.2012.

Reagiranja:Reagiranja.qxd

31.10.2012

16:00

Page 81

REAGIRANJA Zdravka Zeki} - Uredni{tvu

Ovakav način vrednovanja udžbenika je apsurdan, neodgovoran, besmislen i treba ga što hitnije mijenjati (“Novi ud`benici za deveti razred u Federaciji BiH; za{to je sporan model ’jedan ud`benik, jedan predmet’“, SB, br. 832) Ne znam da li sam zakasnila da se uklju~im u raspravu o novim ud`benicima za deveti razred, ali bih Vam bila veoma zahvalna kada biste objavili moje iskustvo (makar u rubrici Reagiranja). Autor sam ud`benika Na{ jezik za deveti razred koji je, kao i mnogi drugi, odbijen iz razloga koje }u navesti. Iako je Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke najavljivalo transparentno, stru~no i po{teno recenziranje, to se, na`alost, nije dogodilo. Autorima su bile nedostupne informacije budu}i da je web stranica Federalnog ministarstva danima bila nedostupna (u rekonstrukciji), te je pristup recenzentima i recenzijama bio nemogu}. Upitnik koji ispunjavaju recenzenti je veoma malo izmijenjen, a na stranici Ministarstva nema podataka o recenzentima koji su neophodni kako bi se utvrdila njihova kvalificiranost za ovako odgovoran posao, odnosno koliko su upoznati sa najnovijim dostignu}ima u oblasti struke, metodike, didaktike, itd. Nema podataka ni na Internetu ili ih ima bezna~ajno malo. Valjda to zna samo Koordinacija kantonalnih ministara koja odlu~uje o njihovom anga`manu?! Dakle, umjesto da se popravi situacija, desilo se suprotno. Recenzenti ispunjavaju obrasce i na osnovu zapa`anja daju ocjene od 1 do 5?! Neshvatljivo je i nedopustivo da se intelektualna, stru~na, moralna ili bilo koja druga vrijednost proizvoda ljudskog uma ocjenjuje matemati~ki – brojkama, posebno kada je rije~ o knjigama namijenjenim odgoju i obrazovanju mladih. Evo primjera. Moj ud`benik (Na{ jezik 9) koji je bio na recenziranju, u svim segmentima je ocijenjen najboljim ocjenama, ali je “zauzeo“ tre}e mjesto na rang-listi tromjese~ne “maratonske trke“ (koliko je bilo potrebno vremena za recenziranje) jer je bio “lo{iji“ za 0,01 bod od drugoplasiranog i 0,94 bodova 1.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

od provoplasiranog!!! Budu}i da na trì{te prolazi samo jedan ud`benik, onda }e razlika od 0,01 ili 0,94 bodova odlu~ivati o sudbini ud`benika u koji je uloèn ogroman trud autora. Na taj na~in }e mnogi vrijedni ud`benici biti ba~eni “u sme}e“, a u~enici }e biti najve}i gubitnici jer }e se desiti da u~e iz ud`benika koji su bili za 0,01 bod bolji, {to, naravno, ni u kojem slu~aju ne garantira njihovu stru~nu i pedago{ku vrijednost. Tko je odgovoran za ovo? Navest }u DOKUMENTE. Sam proces odobravanja ud`benika reguliran je Odlukom o postupku pripremanja i odobravanja ud`benika koja je usvojena na sjednici Koordinacije ministara obrazovanja i nauke u Federaciji BiH (radi se o {est ministarstava, odnosno {est kantona: Unsko-sanski, Zeni~ko-dobojski, Kanton Sarajevo,Tuzlanski kanton, Bosanskopodrinjski i Hercegova~ko-neretvanski). [ta je s ostalim kantonima? Kantonalna ministarstva predlaù ~lanove stru~nih timova za recenziranje ud`benika “uz kori{tenje svih raspoloìvih stru~nih resursa odgojno-obrazovnih ustan ova, prosvjetno-pedago{kih zavoda i visoko{kolskih institucija...“ (~l. 9 Odluke). Kona~nu odluku o formiranju stru~nih timova donosi Koordinacija. Dakle, sav proces vode kantonalni ministri na ~elu sa federalnim ministrom?! Ne smijemo biti nepravedni pa zanemariti ~injenicu da autori, odnosno izdava~i, imaju pravo na prigovor na recenziranje. Prigovor se dostavlja u ~etiri primjerka Koordinaciji ministara putem Federalnog ministarstva obrazovanja i uplatnice od 1200 KM po jednom rukopisu, a za tro{kove rada ~lanova stru~ne komisije na ime naknade. Sada se javlja problem za autore. Budu}i da su izdava~i ovla{teni da se àle u ime autora, oni treba da plate 1200 KM. Ukoliko to ne èle, iz bilo kojih razloga, a autori smatraju da imaju pravo na prigovor, tada izdava~ (kao u mom slu~aju) traì od autora da plati 1200 KM, a on }e se àliti u njegovo ime!! Koordinacija ministara tada imenuje stru~nu komisiju za razmatranje prigovora sastavljenu od tri ~lana!? Ta stru~na komisija dostavlja svoje mi{ljenje Koordinaciji u roku od 15 dana od dana dostavljanja prigovora. Koordinacija ministara, nakon razmatranja prijedloga stru~ne komisije za razmatranje prigovora, u roku od 60 dana od dana dostavljanja prigovora, donosi kona~nu odluku o prigovoru i utvr|uje kona~an izvje{taj o recenziranju te ga objavljuje na slu`benoj web stranici Ministarstva (koja je dugo bila u rekonstrukciji). To zna~i da }e autori (izdava~i) uputiti prigovor u roku od osam dana, da }e stru~na komisija izvijestiti Koordinaciju

u roku od 15 dana, da }e Koordinacija dati svoj odgovor u roku od 60 dana i da }e, naàlost, tada po~eti nova {kolska godina pa se ud`benik ne}e mo}i {tampati zbog nedostatka vremena, kao {to se desilo sada. Zbog ovakvog na~ina rada izdava~i odustaju od natje~aja i ne èle da objavljuju ud`benike, a i autori su u istom poloàju. U neko budu}e vrijeme desit }e se da }e autori odustati od pisanja , a izdava~i od izdavanja ud`benika. Ovakav na~in vrednovanja ud`benika je apsurdan, neodgovoran, besmislen... i treba ga {to hitnije mijenjati. Pitamo se: Otkuda ministri u ovoj raboti? Da li su stru~ni i kompetentni da se bave ovim odgovornim poslom? Zar nemaju druge obaveze: dvije {kole pod jednim krovom, izbor direktora, nastavnici i njihova financijska situacija, neopremljenost {kola...?! Kamo }e nas sve ovo odvesti? Kada }e biti kraj agoniji u kojoj se nalazi obrazovni sustav ove zemlje? I jo{ jedan veliki propust Ministarstva. U konkursu za izradu u`benika nagla{ava se da autori ud`benika ne mogu biti uposlenici Ministarstva ni pedago{kih zavoda. Na posljednjoj stranici prvoplasiranog ud`benika Na{ jezik autorica se pohvalila da pored ostalih poslova koje obavlja radi i kao prosvjetni savjetnik u Distriktu Br~ko. Prema tome, ovaj ud`benik ni u kojem slu~aju nije smio biti prihva}en za recenziranje, a kamoli da bude odabran kao najbolji. Do kraja ove godine ostalo je samo dva mjeseca, a Ministrastvo okuplja ekipe koje }e izvr{iti cjelokupnu reviziju Nastavnog plana i programa ?! Najavljivano je da }e se raspisati konkurs za IV, V i VI razred. Budu}i da nema Programa, nema ni konkursa. Trebat }e, ukoliko se bude ubrzano radilo, cijeli novembar da se usklade Programi i ostala dokumentacija. Koliko vremena ostaje autorima i izdava~ima da urade i od{tampaju ud`benike??!!! Hvala na ustupljenom prostoru. Zdravka Zeki} 81

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

31.10.2012

21:50

Page 3

U[TEDITE NOVAC! PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., â&#x20AC;&#x153;Slobodna Bosnaâ&#x20AC;?, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

Omot-4:CRNA.qxd

30.10.2012

17:26

Page 78