SLOBODNA BOSNA br 820

AFERA “CRNA LISTA“: KELMENDI I KOLEGE

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

LAGUMD@IJA I SDP RADE PROTIV NA[E DJECE www.slobodna-bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornica

dnevnih vijesti u bIh www.slobodna bosna.ba

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd

26.7.2012

0:53

Page 3

SADR@AJ 20 DOMA]E JE NAJGORE Mesnoprera|iva~ki bankar Federalna uprava policije podnijet }e Kantonalnom tu`ila{tvu u Sarajevu krivi~nu prijavu protiv biv{eg generalnog direktora Hypo banke u Mostaru i aktualnog predsjednika Nadzornog odbora Razvojne banke Federacije BiH PETRA JUR^I]A zbog krivotvorenja isprava. Sa krivotvorenom diplomom Ekonomskog fakulteta u Beogradu Jur~i} godinama “vedri i obla~i“ bankarskim sektorom u skladu sa `eljama svojih politi~ko54 poslovnih pokrovitelja – obitelji Lijanovi}

www.slobodna-bosna.ba na{a novinarka pi{e ko su zapravo Da~i}evi i Nikoli}evi ministri

66 FIKTIVNI I STVARNI ZLO^INCI Tamna strana Hollywooda Masakr koji je na premijeri filma “Vitez tame: Povratak” u Denveru po~inio 24godi{nji JAMES HOLMES, usmrtiv{i 12 i raniv{i vi{e od 50 ljudi u kino dvorani, ponovo je pokrenuo rasprave o vezi izme|u nasilja u filmovima i u stvarnom `ivotu; na{a novinarka pi{e o nekim od najpoznatijih slu~ajeva vi{estrukih ubica i kriminalaca koji su “imitirali” svoje omiljene likove iz filmova

I U DOBRU I U ZLU Oni su nam bili u svemu naj, naj, naj INDEXI slave pedeset godina postojanja, a onaj oktobarski dan ove godine, kada u glavnom gradu BiH bude odr`an njihov ro|endanski koncert, sarajevska Gradska uprava trebala bi proglasiti praznikom; o karijeri na{eg velikog vokalnoinstrumentalnog sastava za “Slobodnu Bosnu” danas govore ~lanovi “Indexa”, a svi zajedno, naravno, odajemo po~ast njihovim preminulim prijateljima i kolegama

34 LJUBAVNE I POSLOVNE TAJNE NASERA KELMENDIJA

IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ljubi, ljubi, al’ glavu ne gubi Nakon {to se njegovo ime na{lo na listi STATE DEPARTMENTA, me|u sto najve}ih svjetskih trgovaca drogom, NASER KELMENDI priprema teren za preseljenje u Crnu Goru gdje ve} boravi njegova druga `ena; SLOBODNA BOSNA otkriva tko su najpouzdaniji Kelmendijevi crnogorski poslovni partneri, ali i kako se 62 SM IZ PERA UZORNE rodila ljubav izme|u “kontroverznog SUPRUGE I MAJKE biznismena“ i mlade i atraktivne Sadine Knji`evni prvjenac E L James Ademovi} Za manje od godinu dana prodato je tridesetak miliona primjeraka trilogije “Pedeset nijansi sive“ a nedavno je dogovorena i ekranizacija ovog globalnog komercijalnog hita; na{a novinarka otkriva {ta je to u ovoj soft porno knjizi za ~im su poludjeli milioni `ena, te istra`uje za{to je ova naivna bljedunjava verzija sadomazohisti~kih igrica bogatog Christiana i nevine Anastasije tako `estoko probudila `enske seksualne fantazije

38 NOVA VLADA - LA@NA NADA Povratak Milo{evi}evih snaga Predsjednik Srbije Tomislav Nikoli} na Vidovdan, 28. juna, povjerio je mandat za sastavljanje nove Vlade Srbije lideru SPS-a Ivici Da~i}u; gotovo mjesec dana je koaliciji SNS - SPS - URS bilo potrebno da prona|e kadrove za ministarske pozicije; 26.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija

Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 MOJA BANKA d.d. SARAJEVO 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.

Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

3

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

26.7.2012

2:12

Page 4

MINI MARKET ZA[TO JE SPORAN PRIJEDLOG O PROVEDBI PRESUDE “SEJDI] I FINCI”

SVE JE ISTO, SAMO NJEGA NEMA

Kantonalni odbor SDP-a Zeni~kodobojskog kantona dao je punu podr{ku strana~kom rukovodstvu na ~elu s Lagumd`ijom u obra~unu s “neprincipijelnim, nekorektnim i neodgovornim“ @eljkom Kom{i}em.

“Kom{i} je kao mlad ~ovjek stekao punu politi~ku afirmaciju zahvaljuju}i SDP-u BiH“, te zbog toga SDP Zenice tra`i od Kom{i}a da odstupi s funkcije ~lana Predsjedni{tva BiH “na koju je do{ao zahvaljuju}i glasovima bira~a SDP-a“.

Ne vjerujemo da je Lagumd`ija naru~io podr{ku strana~ke baze, prije }e biti da je podr{ka zeni~kog SDP-a nastala spontano, po refleksnoj navici zaostaloj iz ranijeg re`ima u kojem su komunisti manjak politi~kog legitimiteta poku{avali nadomjestiti masovnim pismima podr{ke strana~ke baze.

U tome su prednja~ili nekada{nji komunisti Zenice!

A kako je izgledao taj re`irani komunisti~ki cirkus, svjedo~i video zapis postavljen na you tubeu (Dnevnik TV Beograd, 23.1.1990.) o pismu @eljko Kom{i}

4

Prijedlog SDP-a, SBB-a i dva HDZ-a o provedbi presude “Sejdić i Finci” krije opasnu zamku da se među Ostale svrstaju i građani Foto: Mario Ili~i}

Partijska baza Zenice dala punu podr{ku rukovodstvu SDP-a na ~elu s drugom Lagumd`ijom

PRIJETNJA NGO-a Ukoliko se usvoji prijedlog SDP i HDZ-a nevladin sektor najavljuje bojkot popisa stanovni{tva

Prijedlog SDP-a, SBB-a i dva HDZ-a o provedbi presude “Sejdi} i Finci”, kakav god da je, imao je i pozitivne posljedice koje zaslu`uju poseban osvrt: sa ostavkom @eljka Kom{i}a, ~lana Predsjedni{tva BiH, po prvi se desilo da je pitanje kvaliteta prijedloga ustavnog ustroja zemlje, dugoro~no vrlo bitno za budu}nost BiH, povod za politi~ku krizu.

Drugo, ovo je tako|er prvi put da su se nevladine organizacije okupile i “udru`ile” snage oko ne~eg {to nije neki od brojnih (unosnih) projekata, nego realan problem za BiH. Tako se, po prvi put, stekao dojam da se ~itava pri~a oko reforme Ustava prebacuje iz strana~ke u javnu sferu i postaje tema itekako va`na za sve. Nevladine organizacije su, podsjetimo, o{tro kritizirale prijedlog stranaka koje im nisu “ponudile niti jedan argument koji bi objasnio razloge za prihvatanje sporazuma koji bi doveo do jo{ dublje segregacije u dru{tvu, osim insistiranja na ~injenici da je ovaj prijedlog rezultat politi~kog kompromisa i da se za njega mo`e obezbijediti ‘dovoljno ruku u parlamentu’”. Pomenuti sporazum su nazvale sramnim poku{ajem da se “potpuno zatre gra|anski identitet u BiH i da se dr`ava u potpunosti svede na tri etniciteta koja }e,

budu}i da bi ovim prijedlogom dobili ve}u ‘vrijednost glasa’ u mjestima gdje su u ve}ini, postati i fakti~ke izborne jedinice.” Pored toga, nevladin sektor upozorio je one politi~ke partije koje su spremne glasati u parlamentima za usvajanje ovog prijedloga da }e “u tom slu~aju biti primorani organizovati kampanju bojkotovanja popisa stanovni{tva u BiH”. U reagiranju nevladinih organizacija navedeno je {ta je sve sporno u pomenutom strana~kom prijedlogu, ali se ovdje `elimo osvrnuti na njegovu najve}u manjkavost: dokument, naime, ne nudi odgovor na to ko su, zapravo, “Ostali”? Prema ovom prijedlogu, Ostali su svi oni koji nisu konstitutivni narodi, u ~emu se krije prava zamka da se pod Ostali svrstaju i gra|ani, koji su, ina~e, u svim demokratskim zemljama izvor suvereniteta. Kod nas se me|utim sa ovakvim dokumentom otvara mogu}nost da gra|ani postanu isto {to i manjinske grupe pa bi im kao takvima bila osigurna manjinska prava {to je neshvatljivo za “normalne” dr`ave. Dokument, naime, formalno-pravno nudi mogu}nost da se kandidira neko iz reda Ostalih, ali su{tinski nema nikakvih mogu}nosti da sa takvom kandidaturom i uspije pobijediti.

(D. Savi}) SLOBODNA BOSNA I 26.7.2012.

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

26.7.2012

2:13

Page 5

MINI MARKET FOTO NEDJELJE

MILUTIN STOJ^EVI]

Ban Ki-moon Postrojavanje u Predsjedništvu BiH

podr{ke u kojem zeni~ki komunisti “daju punu podr{ku CK SKJ u obra~unu sa slovena~kim separatistima!“ (M.A.)

POSLOVNI POSLANIK

Edim Memi}, vlasnik firme Monex i poslanik SBB-a, duguje dr`avi 400 hiljada KM Finansijska policija Federacije BiH podnijela je dvije krivi~ne prijave Kantonalnom tu`ila{tvu u Sarajevu protiv biv{eg direktora Slu`be za zajedni~ke poslove Federacije BiH Harisa Ihtijarevi}a, danas suvlasnika firme Gliese 581, koja je zastupnik McDonald’sa za Federaciju BiH. Naime, prvi McDonald’s u BiH otvoren je u sarajevskoj ulici Mar{ala Tita na broju 36, u prostoru koji je u vlasni{tvu Raiffeisen banke. Ne{to prije otvaranja McDonald’sa, Raiffeisen banka otvorila je novu poslovnicu u neposrednoj blizini restorana, stotinjak metara ni`e, u ulici Mar{ala Tita br. 11, u dijelu nekada{nje Park kafane. Upravo za ovaj prostor Haris Ihtijarevi} je, dok je bio na ~elu Slu`be za zajedni~ke poslove, isposlovao opra{tanje duga od ~ak 400.000 maraka za svog bliskog prijatelja Edima Memi}a, vlasnika firme Monex i poslanika Saveza za bolju budu}nost BiH Fahrudina Radon~i}a u Skup{tini Kantona Sarajevo. Nakon adaptacije prostora Park kafane u jednom dijelu otvorena je poslovnica Raiffeisen banke, dok je prekoputa, u prostoru ove banke, otvoren prvi McDonald’s.

(M. F.) Haris Ihtijarevi}

26.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

5

Iluzije:Iluzije.qxd

26.7.2012

0:59

Page 6

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

PRAVNA LOGIKA I SUROVA MATEMATIKA Pi{e: SENAD AVDI]

Svugdje i vazda, ozbiljno, suštinsko, supstancijalno interveniranje u ustavnu materiju bilo je, ponajprije, stvar pravne struke i nauke, recimo, a potom tema sveobuhvatne, demokratske javne rasprave i dijaloga. Takva se sudbinska, kapitalna pitanja ne dogovaraju i ne “usklađuju” u partijskim vrhovima

S

arajka IRMELA KOD@AGA, studentica tre}e~etvrte godine fakulteta u Holandiji, pro{le je nedjelje dramati~no potresla pravno-akademsku i dr`av no-~inovni~ku nomenklaturu u toj zemlji: Irmela je uz pomo} svog profesora-mentora, uglednog pravnog stru~njaka iz Amsterdama T homasa Spijkeboera, neporecivo, nedvosmisleno dokazala da je zakon koji je donijela holandska vlada - nezakonit!

Spornim zakonom holandska je vlada poku{ala restriktivno uskratiti prava imigranata u svojoj zemlji, legalizirati njihovo pritvaranje, ekstradiciju…

Holandski ministar za imigraciju, integracije i azil Gerd Leers neko se vrijeme opirao takvoj kritici, pozivao se na “evropske pravne ste~evine”, a na kraju je morao popustiti i priznati da su argumenti {to ih je podastrla studentica iz Sarajeva argumentirani, stru~no validni, prihvatljivi te da doprinose izgradnji pravnog poretka u Holandiji.

Ima jedna zgodna pri~a iz socijalisti~kog perioda biv{e zajedni~ke dr`ave, koja vjerojatno nije istinita,

odspavati u zadnjem dijelu sale. Pa kad je neki ljubopitljivi komunista postavio pitanje Mo{inom voza~u, ovaj ga je prijeko ukorio: “Kako te, dru`e, nije stid da to ne zna{, pa to zna i moj voza~ koji spava u zadnjim redovima”. Pa probudi usnulog druga Mo{u Pijadu da pojasni lokalnom aktivisti ono {to mu do tada nije jasno.

Ove se dvije pri~ice nigdje ne dodiruju, `ive svoje paralelne `ivote, a pogotovo se ne prepli}u, zar ne? Ili mo`da i nije tako.

“Nismo se mi u ove promjene upustili avanturisti~ki, nismo i{li grlom u jagode”, kazao je prije mjesec dana lider Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumd`ija, nakon {to je uspostavio novu parlamentarnu ve}inu, da bi potom “istakao naglasiv{i”: “Konsultovali smo, prije nego {to smo zapo~eli ovaj reformski proces, vode}e me|unarodne i doma}e eksperte iz oblasti ustavnog prava”. Aha, fino, neka.

Ko su “eksperti iz oblasti ustavnog prava” iz Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine koji

Ne smije se dopustiti da se o va`nim ustavno-pravnim stvarim {to ni u kom slu~aju ne umanjuje njenu “zgodnost” i ne limitira njenu dalekose`nu pou~nost. Kad je 1948, godine, J osip Broz Tito odlu~io partijskom {efu, Hazjajinu Staljinu otkazati slijepu poslu{nost, uputio je stotine svojih “spin doktora” da narodu, po dubini i {irini, radni~koj klasi, seljacima, a osobito po{tenoj inteligenciji pojasne smisao “historijskog NE” Rezoluciji INFORMBIRO-a. Pa je, pored ostalih, u toj kampanji sudjelovao i Mo{a Pijade, drug i komunista.

(Bila je u to vrijeme u Crnoj Gori aktuelna samoodbrambena desetera~ka posko~ica: “Molim Titu i Mo{u Jevreja: ne slu{ajte {ta vam Staljin bleja!”) Od jutra do kasnih no}nih sati, po{teni je Mo{a obilazio mjesne zajednice, sela, zaseoke, sokake, raspiruju}i istinu o razlazu Tita sa Staljinom. Negdje, pri~a se u Srbiji, nakon milion predavanja (to se sada zove javna rasprava, panel…), umorni, iscrpljeni Pijade je zamolio svog voza~a da samo ponovi ono {to je on ve} hiljadu puta izgovorio tokom svoje partijske misije, a on }e malkice 6

su javnosti objelodanili i intepretirali kapitalni pravni dokument o popunjavanju budu}eg federalnog Parlamenta u smislu provo|enja presude Me|unarodnog suda u Strasbourgu u predmetu “Sejdi} i Finci”?

Izvjesni partijski aparat~ik, S a{a Magazinovi}, ljepu{kast, simpati~an mom~i}, koji je, avaj (!) in`enjer ma{instva. Pridodala se tu, da podeblja i osna`i taj “papir”, ~lanica strana~kog politbiroa Lidija Kora}, solidna, ali niskoplafonirana pravna “ekspertica”.

V

ele, tvrde, dokazuju autori tog dokumenta, prema kojem }e, vjerovatno stotinu Dodikovih Srba iz Drvara i Bosanskog Grahova imati pravnu supremaciju nad hiljadama svojih sunarodnjaka iz Sarajeva, Zenice, Tuzle, Mostara…, da je to “sna`an doprinos ustavnoj rekonstrukciji Bosne i Hercegovine”. Kao {to }e, lai~ki, ali po inerciji toga “papira” jedan glas, hrvatski, u Posu{ju i Grudama biti desetostruko vredniji od glasova SLOBODNA BOSNA I 26.7.2012.

Iluzije:Iluzije.qxd

26.7.2012

1:00

Page 7

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE Foto: Milutin Stoj~evi}

EKSPRESNO STRANA^KO STRANA^KO TUMA^ENJE USTAVA Ko Ko je je konstruktivan, konstruktivan, aa ko ko je je vaninstitucionalan vaninstitucionalan

rima dogovaraju politi~ari-diletanti bez elementarne pravne naobrazbe (hrvatskih, tako|er) iz Vare{a i Kaknja. Sve je to mo`da tako, mo`e biti da i treba na taj na~in raspetljati ustavnopravni ~vor, ali takav, sudbonosan, dokument ne mo`e, niti smije biti pitanje o kojem se dogovaraju isklju~ivo strana~ke elite iz ~etiri federalne partijske “}elije”- dva HDZ-a, Savez za bolju budu}nost i Socijaldemokratska partija BiH. Ka`e neki dan, promuklim baritonom, drugi-tre}i ~ovjek Saveza za bolju budu}nost, Fehim [kalji}, prisilni Radon~i}ev zet, valjda jedini iz te familije koji nije uspio mrdnuti dalje od srednje stru~ne spreme: “Iza ovoga dokumenta stoji struka”! Koja struka?

Kakva struka? ^ija struka? Srednjo{kolca bar{unaste dikcije [kalji}a, njegovog zeta, Fahrudina Radon~i}a, nesvr{enog polaznika studija lijepih umjetnosti u Nik{i}u? Ili ma{inskog in`enjera Sa{e Magazinovi}a, te pogonskog in`enjera Dragana Čovi}a na ~elu sa medicinskim bratom, ortopedom dr. Bo`om Ljubi}em?

Svugdje i vazda, ozbiljno, su{tinsko, supstancijalno interveniranje u ustavnu materiju bilo je, ponajprije, stvar pravne struke i nauke (Irmela Kod`aga, recimo), a potom tema 26.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

sveobuhvatne, demokratske javne rasprave i dijaloga (Mo{a Pijade). Takva se sudbinska, kapitalna pitanja ne dogovaraju i ne “uskla|uju” u partijskim vrhovima.

P

ro{le je nedjelje Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine svoj (kolektivni-strana~ki) ugovor o rje{avanju problema zastupljenosti gra|ana i naroda u zakonodavnim tijelima, napokon, stavila na javnu raspravu, upustila se u dijalog sa nevladinim sektorom: reakcije tog dijela javne scene na ponu|ene i “usugla{ene” ustavne inovacije su bile izrazito negativne. To je neuporedivo va`nije, dakle mi{ljenje nevladinog, heterogonog, vrlo ~esto oportunog, sektora, od pojedina~nog mi{ljenja, recimo, @eljka Kom{i}a. Koji se tako|er energi~no usprotivio etnonacionalnoj ustavnoj rekompoziciji dr`ave… Izmaknuti stolicu, ukinuti monopol otu|enim partij skim feudalnim, nezasitim oligarhijama, prepustiti va`na pitanja marginaliziranoj struci i potcijenjenoj javnosti, jedini je mogu}i izlaz iz haosa u kojem se koprca bosanskohercegova~ko dru{tvo.

7

Iluzije:Iluzije.qxd

26.7.2012

2:46

Page 8

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 19. JULI Čitav je august u Sarajevu ostao pust, ispra`njen “zbog ramazana“. Iz razloga ramazana, komercijalno-marketin{kih obaveza, pomjeren je unazad, u prvu polovinu jula, Sarajevo film festival; naredne godine,

Ko je, na kraju, kriv za egzodus stotinu hiljada Hrvata iz Bosanske Posavine? Drug Tito, naravno!

NEDJELJA, 22. JULI Bit }e na festivalu u Puli premijerno prikazan film Halimin put hrvatskog redatelja ARSENA OSTOJI]A. Gledao sam Ostoji}ev film Ta divna splitska no} dobro, pametno, vje{to, nepretenciozno

vele mi upu}eni, direktor SFF-a MiRSAD PURIVATRA pomjerit }e i Bajram ako bude u koliziji, neskladu sa ramazanom.

PETAK, 20. JULI “Ako ti tri ~ovjeka ka`u da si lud, onda priznaj da si lud“, ka`e @ELJKO KOM[I], nakon {to je demonstrativno napustio sjednicu partijske sredi{njice. Ina~e se takva vrsta sociopatolo{ke tegobe u ovda{njoj praksi stolje}ima druga~ije, a su{tinski isto tretira: “Kad ti tri ~ovjeka ka`u da si pjan, i da si najtrezniji, valjaj se po zemlji“..

SUBOTA, 21. JULI Svesrpski demon DOBRICA ]OSI] ka`e danas u Jutarnjem listu kako mu je

ura|eno djelo. Scenario za “Halimin put“ pisao je Fe|a Isovi}, odli~an scenarista; ne bi tu trebalo biti lo{eg ishoda Prije pet-{est godina malo sam se bavio tom stra{nom pri~om. Postoje ljudi u Bosanskoj Krajini ~iji je unuk ekshumiran nakon rata. Ima `ena, mater tog djeteta koja `ivi u Hrvatskoj, a ona ne}e da do|e da se na temelju DNK utvrdi identitet djeteta.

Ne}e mama, ne}e, pa ne}e, ima ona svoj novi, barokni, `ivot sa izvjesnim hrvatskim tajkunom.

Eh, nisam siguran da se to uklapa u novinarsko-profesionalne postulate i standarde, zamolim prijatelje iz hrvatskih postratnih udruga da milom, ili silom, natjeraju mater da do|e u BiH i suo~i se na DNK testu sa svojim mrtvim djetetom. [ta je va`nije, `ivot ili umjetnost? Ne znam, dok ne vidim film “Halimin put“...

Kamernom teatru - nisam se, istini na volju, previ{e ni trudio.

Pa, “nasuho“ prijateljicama recitujem Sidranove ratne ljubavne stihove: “Ona mi veli: Prije rata nema {ta se nije imalo...

Poljubim je i upitam: Voli{ li me imalo?“

UTORAK, 24. JULI Ako sam imalo shvatio i razumio ve~era{nju pres-konferenciju SDP-a BiH, a na temu izlaska @eljka Kom{i}a iz doti~ne stranke, sve se svelo na to da “neki mediji“ i “pojedini novinari“ pretjeruju u interpretaciji cijelog tog nemilog doga|aja. Mogu}e da uobra`avam, ali sam se prepoznao u zavr{noj rije~i {efa te partije Zlatka Lagumd`ije da je rije~ o, uglavnom, “bolesnim osobama“.

Nema veze, neka mu bude. Zdrav bolesnom ne vjeruje.

Neki dan gledam srpsku televiziju (RTS) i nakon duljeg vremena vidim kolegicu, tu i tu, radila u NIN-u, Lagumd`ija se tu ne{to upetljao, pa boravili u Novom Sadu, {to ne osu|ujem, dapa~e, podr`avam, odobravam. Oti{ao je, malo pred rat, gorepomenuti profesor Lagumd`ija u Novi Sad na neki diplomatskopravni simpozijum, pa mi tra`io da platim putne tro{kove, hotelska mu{ko-`enska ljubavna legla. Nije mi padalo na pamet takve se avanture zakonski ne “pokrivaju“...

SRIJEDA, 25. JULI Nimalo mi nije drago {to je @eljo ispao od Maribora, nije to neka velika kvalitativna razlika: u onoj birvaktilskoj ligi, exjugoslovenskoj, ta bi dva kluba razigravala u grupi Zapad sa Dinamom i Cibalijom za ulazak u Prvu ligu.

“A ko je napao navija~e Maribora u centru Sarajeva?“, pita me drug iz Ljubljane. “Nemam kompletnu informaciju, ali mislim da su ih napale stare devizne {tedi{e“, izvu~em se nekako...

PONEDJELJAK, 23. JULI Nisam uspio svojim prijateljicama nabaviti karte za “Ve~er sa Sidranom“ u hrvatski Nostradamus Franjo Tu|man tokom neke bilateralno-trilaterne konferencije ponudio humanu razmjenu teritorija: Bosansku Posavinu za Zapadnu Slavoniju.

“Tu|man mi je rekao“, veli ]osi}, “da u toj Bosanskoj Posavini `ivi oko trideset hiljada Hrvata, a ja nisam znao gdje su granice Zapadne Slavonije“.

Franju Tu|mana je njegov zemljak Josip Broz promovirao u generala, dao mu odgovoran posao u istra`ivanju samoupravnih radni~kih stremljenja; Dobricu ]osi}a, jedva pismenog bonvivana, Tito je ko me~ku vodao po svojim maratonskim ekskurzijama {irom svijeta.

8

SLOBODNA BOSNA I 26.7.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

25.7.2012

23:39

Page 2

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

26.7.2012

2:15

Page 10

MINI MARKET POSREDOJE NOVI]

Biv{i komesar USK Ramo Brki} preko veze zaposlio i svog “progonitelja“ Adisa [e~i}a Polovinom decembra 2010. godine Tu`ila{tvo BiH u Unsko-sanskom kantonu (USK) provelo je akciju borbe protiv organizovanog kriminala nazvanu Kastel. Privedeno je i saslu{ano vi{e osoba, a za {est visokopozicioniranih policijskih slu`benika MUP-a USK, me|u kojima je bio i biv{i komesar Ramo Brki}, bile su odre|ene i mjere pritvora. Policijski slu`benici, me|u kojima i Brki}, terete se, izme|u ostalog, i za protuzakonito zapo{ljavanje kadrova. Da apsurd bude ve}i, Adis [e~i}, istra`itelj Tu`ila{tva BiH i jedan od klju~ih aktera operacije Kastel, posao je dobio upravo zahvaljuju}i Rami Brki}u! Navodno, biv{i komesar Brki} intervenisao je kod svog prijatelja Sredoja Novi}a, tada{njeg ministra civilnih poslova BiH, nakon ~ega je Adis [e~i} sa mjesta direktora biha}kog kina Una postao istra`itelj Tu`ila{tva BiH. (M.F.) Adis [e~i}

[OPING DIPLOMATIJA

Šef bh. diplomatije Zlatko Lagumdžija na službeni put u Rim poveo suprugu Aminu i savjetnicu Selmu Užičanin Prije nekoliko dana ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumd`ija sastao se u Rimu sa predsjednikom Palestine Mahmoudom Abbasom. ”U dugom i prijateljskom razgovoru, palestinski predsjednik i dr. Lagumd`ija su razmijenili mi{ljenja o aktuelnim dru{tvenim procesima u BiH i Palestini”, stoji u vijesti koja je poslana iz Lagumd`ijinog kabineta a objavljena u ovda{njim medijima. Ono {to nije, pak, objavljeno jeste da je u delegaciji MVP-a BiH opet bila i Zlatkova supruga Amina, koja je sa savjetnicom svog supruga Selmom U`i~anin, posjetu delegacije Rimu iskoristila za {etnju italijanskom prijestolnicom. Ko je platio put Amini Lagumd`iji, jo{ se uvijek ne zna, no zna se kako gospo|e Lagumd`ija i U`i~anin nisu propustile priliku da nakon shoppinga ubace nov~i} u poznatu fontanu `elja Trevi.

Gospo|a Lagumd`ija najvjerovatnije je po`eljela suprugu dvotre}insku ve}inu u svim domovima Parlamenata BiH i Federacije, {to je, za sada, jo{ uvijek neispunjena `elja.

(N.H.)

Amina Lagumd`ija

BEZ ALATA NEMA POSTULATA

Visoki stranački funkcioner SDP-a otkrio tri postulata na kojima se temelji politika SDP-a Za razliku od Bakira Izetbegovi}a, koji je nedavno ustvrdio da “politi~ke lupinge Zlatka Lagumd`ije ne mogu vi{e pratiti ni njegovi najodaniji politi~ki i medijski saveznici“, jedan istaknuti SDPov funkcioner, razo~aran politikom strana~kog rukovodstva, tvrdi da u stalnom 10

haosu koji proizvodi SDP ipak ime nekog sistema.

“Cijela politika SDP-a zasniva se na tri postulata: a) j...}emo im mater, b) j...bali smo im mater i c) ma ko im j....e mater“!

(M.A.) SLOBODNA BOSNA I 26.7.2012.

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

26.7.2012

2:15

Page 11

MINI MARKET Priredila: Ma{a ]osi}

BATAL TAL

PRO ET CONTRA

Smatrate li da je ostavka Željka Komšića opravdana?

Re`iser

da, iz prostog razloga {to je ona iznevjerila obe}anja data gra|anima.

DA

AHMED BOSNI]

DINO MUSTAFI]

Mislim da je ostavka @eljka Kom{i}a zbog sporazuma SDP-a i HDZ-a principijelne naravi, jer taj sporazum sasvim sigurno predstavlja krajnju etnitizaciju BiH. O~ekivano je da partije gra|anskog koncepta ne mogu potpisati takav sporazum bez obzira da li je on uvjet za evropsku aplikaciju.

TANJA TOPI] Politi~ki analiti~ar

DA/NE

EMIR KADRI] Publicista

NE Smatram da bi svaki ~estiti SDP-ovac trebao da se pobuni protiv ovakve politike Zlatka Lagumd`ije i da se bori iznutra, a ne da podnosi ostavke.

FADILA MEMI[EVI] Predsjednica Dru{tva za ugro`ene narode

DA Kona~no je dao ostavku i smatram da treba da bude istrajan u svojoj odluci. Smatram da @eljko Kom{i} ne treba dati da ga Zlatko Lagumd`ija

Direktor JU “Studentski centar “

DA/NE Smatram da je ostavka @eljka Kom{i}a opravdana. Iskreno mi je `ao zbog svega {to se doga|a u SDP-u.

[EMSO TUCAKOVI] Profesor na FPN-u

DA U situaciju u koju je SDP doveo Zlatko Lagumd`ija opravdana je ostavka @eljke Kom{i}a za kojeg smatram da je principijelan borac za dr`avu BiH. @eljko kao politi~ar zadr`ati }e opciju borbe za cjelovitu multietni~ku, multikonfesionalnu BiH.

Pod `estokim pritiskom javnosti, SDP je, sve su prilike, definitivno odustao od posrednog izbora dva ~lana Predsjedni{tva BiH iz Federacije BiH. Srpski vo`d Milorad Dodik nema namjeru odustati od direktnog izbora jednog ~lana Predsjedni{tva BiH iz Republike Srpske, a kako je SDP ve} obe}ao da ne}e pristati na asimetri~na izborna rje{enja, to zna~i da }e dva ~lana Predsjedni{tva BiH iz Federacije i ubudu}e birati gra|ani a ne partijske elite, kako su to bili planirali Lagumd`ija, Radon~i} i ^ovi}.

Prema dogovorenom “trojnom paktu“, nakon izbora 2014. godine, Zlatko Lagumd`ija bi uz podr{ku SDP-a, SBB-a i HDZ-a, preuzeo funkciju predsjednika Vije}a ministara BiH, dok bi zauzvrat SDP podr`ao izbor Radon~i}a i ^ovi}a u Predsjedni{tvo BiH. Za realizaciju ovakvog dogovora bila im je potrebna jo{ samo jedna “sitnica“: da promijene izborna pravila kako ~lanove Predsjedi{tva BiH ne bi birali gra|ani nego strana~ki lideri!

(S.L. ) Fahrudin Radon~i} i Zlatko Lagumd`ija

by MARIO BRANCAGLIONI

V

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

Mi{ljenja sam da je opravdana ako }emo posmatrati vrijednosti unutar politike. Matrica koja je dominantna u bh. politi~kom javnom `ivotu ovu ostavku posmatrat }e kao neku vrstu politi~ke nezrelosti. Kom{i} je ve} du`i period u sukobu sa politi~kom partijom kojoj pripa-

nagovori u nekoj kafani da povu~e ostavku.

Ho}e li propasti trojni dogovor SDP-a, SBB-a i HDZ-a o postizbornoj raspodjeli izbornog plijena

26.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

11

Asim:TEKST osnova.qxd

26.7.2012

2:07

Page 12

IDI, NAJDRA@I

Nakon što je početkom ove nedjelje ŽELJKO KOMŠIĆ, član Predsjedništva BiH i bivši potpredsjednik SDP-a BiH, istupio iz stranke, produbljena je kriza vlasti i dovedena u pitanje vjerodostojnost politike koju promoviraju SDP BiH i lider te stranke ZLATKO LAGUMDŽIJA; urednici “SB” istražili su najvažnije uzroke i posljedice Komšićevog “obračuna s njima”

DEFINITIVNI RAZLAZ Odlaskom Odlaskom @eljka @eljka Kom{i}a Kom{i}a SDP SDP izgubio izgubio svog svog najpopularnijeg najpopularnijeg politi~ara politi~ara

DOSJE

SDP, @ELJKO KOM[I] I OSTALI Pi{u: ASIM METILJEVI] I SENAD AVDI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

P

ismeni zahtjev @eljka Kom{i}a, ~lana Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine i potpredsjednika SDP-a BiH, upu}en predsjedniku SDP-a u Novom Sarajevu, op}ini u kojoj Kom{i} `ivi i u kojoj je partijski “povezan”, da ga se bri{e iz ~lanstva ove stranke, svakako je politi~ki doga|aj ~ije }e se posljedice, zna~aj i reperkusije mo}i pratiti i mjeriti u danima, nedjeljama, pa i mjesecima koje slijede.

12

Ovakav radikalan potez, na prvi pogled, stigao je iznenada i malo ko ga je mogao o~ekivati. Pogotovo nakon {to je prva Kom{i}eva ostavka, data u martu na du`nost u vrhu SDP-a, okon~ala prili~no pomirljivo, kompromiserski, bezmalo kapitulantski s njegove strane.

OSTAVKA UMJESTO SMJENE Me|utim, bolje upu}ene, odnosno one koji su izbliza bili svjedoci rasprave i tonova sa sjednice Predsjedni{tva SDP-a odr`ane u petak protekle sedmice, Kom{i}ev izlazak iz SDP-a BiH nimalo nije SLOBODNA BOSNA I 26.7.2012.

Asim:TEKST osnova.qxd

26.7.2012

2:08

Page 13

DR@AVA BEZ ^OVJEKA KOM[I] - POPOVI]

Trebaju li SDP-u Srbi i Hrvati?

“Ja se protivim duhu ovog dokumenta, izme|u ostaloga i zbog toga {to su u njemu diskriminirani svi oni koji se osje}aju kao Bosanci i Hercegovci, a kojima ovakva ustavna rje{enja uskra}uju pravo da budu to {to jesu”, kazao je u emotivnom govoru na sjednici Predsje dni{tva SDP BiH @eljko Kom{i}, pominju}i svoju k}erku Lanu koja se “ne uklapa u etnonacional-

iznenadio. Jedina dilema nakon te sjednice partijskog vrha bila je ko }e prije reagirati: da li }e rukovodstvo SDP-a BiH isklju~iti Kom{i}a iz svog ~lanstva, ili }e ih on preduhitriti zahtjevom za brisanje svog imena iz strana~ke evidencije?!

Kom{i}evom napu{tanju sjednice prethodila je rasprava o dokumentu koji je SDP BiH napravio sa Savezom za bolju budu}nost i dva HDZ-a koji se odnosi na

ni” koncept budu}i da je ro|ena u mije{anom braku.

Na Kom{i}evu diskusiju nadovezao se Slobodan Popovi}, ~lan Predsjedni{tva SDP-a iz Republike Srpske, koji je direktno upitao predsjednika svoje stranke Lagumd`iju: “Predsjedni~e, recite nam otvoreno: da li vi od SDP-a pravite bo{nja~ku nacionalnu stranku i jesmo li mi, Hrvati i Srbi, vi{ak u SDP-u?”

budu}i izbor zastupnika u Domu naroda federalnog Parlamenta. Kom{i}, koji je me|u rijetkim taj dokument dobio i pro~itao nekoliko dana ranije, najavio je svoje protivljenje njegovom osnovnom duhu - antibosanskom i etnonacionalisti~kom.

To je ponovio i na sjednici partijskog Politbiroa, nakon ~ega je bio izlo`en besprizornim kritikama, napadima, pa i osobnim uvredama i diskvalifikacijama.

[TA SAD

Lagumdžija pukušava “posušiti” efekte Komšićevog odlaska iz SDP-a Partijska vrhu{ka SDP-a ostala je potpuno zate~ena Kom{i}evim zahtjevom za brisanje iz partijske evidencije.

Svjestan goleme podr{ke koju Kom{i} u`iva u partijskoj bazi, Lagumd`ija je izbjegavao otvorenu konfrontaciju, nastoje}i tihom izolacijom Kom{i}a postupno ”osu{iti” njegov golemi politi~ki kapital, koji se opasno po~eo

kruniti nakon martovske “ho}u-ne}u” ostavke.

Ali, osveta je najbolja kada se servira hladna: Kom{i} se pobunio u prelomnom trenutku za SDP, kada je Lagumd`ija povjerovao da bi vanjskopoliti~kim uspjehom (kredibilna aplikacija za ~lanstvo u EU) mogao anulirati katastrofalne proma{aje dvogodi{nje vlasti SDP-a.

NEUSPJELA NEUSPJELA IZOLACIJA IZOLACIJA

[ef [ef SDP-a SDP-a Zlatko Zlatko Lagumd`ija Lagumd`ija poku{ao poku{ao je je izolirati izolirati ii potpuno potpuno marginalizirati marginalizirati @eljka @eljka Kom{i}a Kom{i}a

26.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

13

Asim:TEKST osnova.qxd

26.7.2012

2:09

Page 14

IDI, NAJDRA@I

U ovom posljednjem prednja~io je potpredsjednik D amir Had`i} neukusnim omalova`avanjima, diskreditiranjem strana~kog kolege. Ohrabrivao ga je predsjednik Zlatko Lagumd`ija, asistirali su i neke druge strana~ke sive eminencije, poput Marina Ivani{evi}a i L idije Kora}.

Optu`ivali su Kom{i}a {to bez saglasnosti istupa u medijima, da samo kritizira a ni{ta ne predla`e, da je populista i demagog bez pokri}a.

OSVETA OSVETA ZBOG ZBOG REKETA REKETA

Had`i} Had`i} ii Lagumd`ija Lagumd`ija nikada nikada nisu nisu oprostili oprostili Kom{i}u Kom{i}u njegovo njegovo dr`anje dr`anje uu aferi aferi “reket” “reket”

SDP-ova OSOVINA ZLA: LAGUMD@IJA, HAD@I]…

Kada je Lagumd`ija, da bi smirio uzavrelu, netolerantnu raspravu, dao pauzu, u hodnicima zgrade SDP-a nastavljene su sva|e, prepirke, uvrede. Jedan izvor iz SDP-a, koji je bio prisutan toj mu~noj raspravi, ka`e da je u jednom trenutku sve mirisalo na fizi~ki obra~un Kom{i}a sa pojedincima iz vrha njegove partije. Prisutni su se u jednom trenutku upla{ili da bi ~a{a iz koje je Kom{i} pio sok mogla zavr{iti na glavi jednog od njegovih naj`e{}ih kriti~ara. Uzbu|eni i povrije|eni Kom{i} se u posljednji ~as pribrao i napustio prostorije SDP-a. ”Onaj ko je bio prisutan te ve~eri u prostorijama SDP-a, morao je znati da se Kom{i} nikada vi{e ne}e vratiti u partijsku Centralu”, ka`e na{ izvor. ”Samo je bilo pitanje da li }e on prvi potez povu}i i napustiti SDP, ili }e iz svoje, sada biv{e stranke, biti izba~en i kada }e se to desiti?!”, tvrdi na{ izvor.

Po~etak razlaza Kom{i}a s vrhom SDP-a se`e skoro dvije godine unazad kada je buknula poznata afera “reket” u kojoj su centralne role igrali Damir Had`i}, Marin Ivani{evi} i Zlatko Lagumd`ija. U jednom novinskom ~lanku citirana je Kom{i}eva izjava koja je razbjesnila njegove partijske kolege upletene u aferu. Kom{i} je naime rekao da bi nadle`ni istra`ni organi trebali utvrditi ~injenice i pokrenuti istragu protiv odgovornih - ili onih koji su poku{ali iznuditi novac od sarajevskih privrednika, ili pak onih koji su ih na pravdi Boga optu`ili i pribili na stub srama.

Od partijskog kolege Kom{i}a, Lagumd`ija, Ivani{evi} i Had`i} o~ekivali su vi{e razumijevanja i solidarnosti. O~ekivali su da Kom{i} bezrezervno stane u njihovu za{titu i to mu je na dosta grub i primitivan na~in u brk skresao Damir Had`i}: “Nabijem na neki organ i tebe i istra`ne organe!”

Ovakvim dr`anjem u aferi “reket” Kom{i} je sebi zatvorio vrata neformalnog, ali mo}nog partijskog “kluba povla{tenih” u kojem autoritarni vo|a SDP-a Zlatko Lagumd`ija s nekolicinom najodanijih suradnika kreira strana~ku politiku i donosi klju~ne odluke. Uz Damira Had`i}a i 14

Marina Ivani{evi}a, prvi do neprikosnovenog vo|e u “klubu povla{tenih” bio je Kom{i}.

No, nakon izbijanja afere “reket” i njegovog principijelnog zahtjeva da se afera ra{~isti i utvrdi odgovornost klju~nih aktera, Kom{i} je podvrgnut tihoj i postupnoj izolaciji.

Odnos izme|u @eljka Kom{i}a i Zlatka Lagumd`ije dodatno se zakomplicirao nakon konstituiranja Vije}a ministara BiH i Lagumd`ijinog izbora za {efa bh. diplomatije. Lagumd`ija je {ef Kom{i}u u SDP-u, no kao ~lan Predsjedi{tva BiH Kom{i} je {ef Lagumd`iji u resoru vanjskih poslova!

KOM[I]EVI GRIJESI

Medijski istupi i “neprijavljeni” diplomatski kontakti Na sjednici Predsjedni{tva SDP-a BiH partijski vrh okupljen oko predsjednika Zlatka Lagumd`ije kritizirao je @eljka Kom{i}a zbog “ishitrenih i neusugla{enih istupa u javnosti. “A koga ja trebam pitati {ta }u i kada re}i novinarima, je li tebe, Zlatko? Nema

{anse!”, uzvratio je Kom{i}. Kom{i}u je prigovoreno i da “neovla{teno” komunicira sa visokim me|unarodnim diplomatskim predstavnicima u BiH, prije svega predstavnicima Ambasade SAD-a u BiH, te da “kontakte” ne prijavljuje strana~koj sredi{njici.

KADROVSKO KADROVSKO OSIPANJE OSIPANJE @eljko @eljko Kom{i} Kom{i} je je jedan jedan uu nizu nizu uglednih uglednih ~lanova ~lanova strana~kog strana~kog rukovodstva rukovodstva koji koji su su napustili napustili SDP SDP

SLOBODNA BOSNA I 26.7.2012.

Asim:TEKST osnova.qxd

26.7.2012

2:10

Page 15

DR@AVA BEZ ^OVJEKA To ne bi bio problem da je njihova komunikacija normalna a me|usobno povjerenje stabilno. Ali Lagumd`ija nije pretjerano zainteresiran da svoje vanjskopoliti~ke poteze koordinira s Kom{i}em, {to se, pored ostalog, moglo vidjeti i na slu~aju Lagumd`ijine podr{ke kandidaturi Vuka Jeremi}a za predsjedavaju}eg Generalne skup{tine UN-a, iako je njegov {ef @eljko Kom{i} eksplicitno bio protiv.

PSOVKOM NA ARGUMENTE Nedugo nakon objave rezultata parlamentarnih izbora svih pet dopredsjednika SDP-a dobili su zadatak da koordiniraju i usmjeravaju rad kantonalnih partijskih organizacija, a prema ranijem rasporedu Kom{i}u je “dodijeljen” Kanton Sarajevo, u kojem je SDP ostvario relativnu pobjedu i dobio mandat da formira kantonalnu Vladu. Kom{i} je prionuo na posao, ali uskoro se po~eo “sudarati” s Damirom Had`i}em koji je po nalogu strana~kog {efa Lagumd`ije preuzeo sve poluge partijske vlasti u Sarajevskom kantonu. Kom{i} je bio potpuno odsje~en i marginaliziran: o radu sarajevske partijske organizacije, za koju je formalno bio zadu`en, informirao se naj~e{}e iz novina! Njegov partijski autoritet na zamjerke se po~eo kruniti - upu}eni tvrde da mu je kantonalni premijer Fikret Musi} u nekoliko navrata zalupio slu{alicu, ne `ele}i ~ak ni saslu{ati a pogotovo prihvatiti njegove prijedloge i sugestije.

Kom{i}ev politi~ki autoritet slabio je u oficijelnim partijskim strukturama lojalnim Lagumd`iji, no rastao je u partijskoj bazi i osobito u krugovima strana~kih nezadovoljnika koji su iz razli~itih razloga razo~arani postizbornom politikom SDP-a.

U krugu nezadovoljnika okupljenih oko Kom{i}a nalazi se nekoliko ~lanova

TRANSKRIPT “REKET”

HADŽIĆ: “Kad-tad ću Komšiću j….t mater!

Afera “reket” je prije vi{e od dvije godine potresala federalnu pravosudnu i politi~ku scenu. ^elnici SDP-a BiH, Damir Had`i}.

Marin Ivani{evi} i Zlatko Lagumd`ija i njihov poslovni prijatelj, privatni poduzetnik Husein Hasibovi}, vlasnik gra|evinske firme PP Butmir, osumnji~eni su za reketiranje Nihada Imamovi}a, tada{njeg direktora “ASA HOLDINGA”. Federalna uprava policije dostavila je Tu`iteljstvu Bosne i Hercegovine tada ogroman dokazni materijal,

PREPOTENTNOST BEZ POKRI]A U osudi @eljka Kom{i}a prednja~io je bahati dopredsjednik SDP-a Damir Had`i}

PODR[KA PARTIJSKE BAZE Na izborima 2010. godine Kom{i} je osvojio vi{e glasova nego i jedan SDP-ov politi~ar od rata do danas 26.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

pored ostalog i vi{e od dvije hiljade stranica snimljenih/presretnutih razgovora osumnji~enih SDP-ovaca. U jednom od tih razgovora, na preporuku Fikreta Musi}a, tada{njeg predsjednika sarajevskog Kantonalnog odbora SDP-a da se “pripazi” @eljka Kom{i}a i tada{njeg direktora FUP-a Zlatka Mileti}a, Damir Had`i}, tada{nji na~elnik Op}ine Novi Grad, samouvjereno, prosta~ki, ko~ija{ki poru~uje: “J…t }u ja njima mater, kad-tad!”

naju`eg partijskog rukovodstva (B Besima Bori}, Hasan Be}irovi}, Slobodan Popovi}), ali i nekoliko biv{ih aktivista i funkcinera SDP-a koji su me|uvremenu eliminirani iz partije u ~iju su pobjedu ulo`ili silnu energiju i entuzijazam, poput Emira Suljagi}a, donedavnog ministra obrazovanja u Vladi Kantona Sarajevo, ili pak Reufa Bajrovi}a, donedavnog savjetnika Zlatka Lagumd`ije za vanjsko politi~ka pitanja.

Te{ko je pouzdano utvrditi jesu li posljednji potezi @eljka Kom{i}a ozbiljno planirani ili su rezultat njegovog impulsivnog karaktera. Pogotovo je te{ko predvidjeti njegove naredne poteze.

Prema pouzdanim informacijama Slobodne Bosne, Kom{i} }e definitivno ostati u politici, pitanje je samo ho}e li pokrenuti vlastiti politi~ki projekat ili }e se prikloniti nekoj od postoje}ih partija srodne ideolo{ke orijentacije.

15

Suzana:TEKST osnova.qxd

26.7.2012

0:44

Page 16

LAGUMD@IJINA POLITI^KA BESPU]A

OLAKO OBE]ANA BRZINA Predstavnici nove parlamentarne ve}ine na federalnoj i dr`avnoj razini nisu ni do danas preuzeli klju~ne pozicije u izvr{noj vlasti koje im je obe}ao lider SDP-a

16

SLOBODNA BOSNA I 26.7.2012.

Suzana:TEKST osnova.qxd

26.7.2012

0:45

Page 17

PRIJETNJE, UCJENE, PRAVNA ANARHIJA

Prošla su dva mjeseca otkako je lider SDP-a ZLATKO LAGUMDŽIJA najavio temeljitu rekonstrukciju vlasti na federalnoj i državnoj razini, ali se njegovoj političkoj avanturi još uvijek ne nazire kraj; naša novinarka analizirala je posljedice najveće poslijeratne političke krize u BiH, nastale nakon što je Lagumdžija, bez precizne političke računice i jasnog plana, dogovorio novu parlamentarnu većinu sa SBB-om i dva HDZ-a

ZEZANJE KRIZE Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

P

oliti~koj avanturi u koju se lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija upustio kada je jednostrano raskinuo sporazum sa doskora{njim koalicijskim partnerima iz SDA, HSP-a i Narodne stranke Radom za boljitak, jo{ se uvijek ne nazire kraj. Nakon krize u Parlamentu Federacije, neuspjelog pu~a u federalnoj Vladi i poku{aja smjene ministara iz SDA u Vije}u ministara BiH, Lagumd`ijina je samovolja, u kona~nici, proizvela i ozbiljan raskol unutar SDP-a, koji je kulminirao ovotjednom ostavkom @eljka Kom{i}a na ~lanstvo u stranci.

Podsjetimo, Zlatko Lagumd`ija je po~etkom juna, zajedno sa novim politi~kim saveznicima iz SBB-a i dva HDZ-a, samouvjereno, bez precizne politi~ke ra~unice i jasnog plana, najavio temeljitu rekonstrukciju vlasti na svim razinama do kraja mjeseca. Nepuna dva mjeseca kasnije, u

Vladi Federacije i Vije}u ministara i dalje sjedi ista postava, ali je SDP, u me|uvremenu, ostao bez svog ~lana u Pred sjedni{tvu BiH.

PREPORUKA USTAVNOG SUDA Ne ra~unaju}i prekompoziciju vlasti u Sarajevskom, Zeni~ko-dobojskom, Tuzlanskom i Unsko-sanskom kantonu, gdje je Lagumd`ija osigurao potreban broj glasova i ispunio obveze prema predsjedniku Saveza za bolju budu}nost BiH Fahrudinu Radon~i}u, predstavnici nove parlamentarne ve}ine na federalnoj i dr`avnoj razini nisu ni do danas preuzeli klju~ne pozicije u izvr{noj vlasti koje im je obe}ao lider SDP-a.

Umjesto ministarskih fotelja i preraspodjele rukovode}ih funkcija u javnim poduze}ima, institucijama i agencijama, kadrovi su SBB-a i HDZ-a, barem za sada, dobili tek mjesta predsjedavaju}eg Zastupni~kog i Doma naroda Parlamenta Federacije na koje su izabrani Fehim [kalji} i Radoje Vidovi}. No, kako je Klub zastupnika SDA po~etkom jula Ustavnom sudu Federacije

BiH podnio apelaciju, ospora vaju}i zakonitost sazivanja i odr`avanja vanredne sjednice Zastupni~kog doma Federalnog parlamenta 26. juna (a time i svih odluka koje je donijela nova parla mentarna ve}ina), zastupnici te stranke, i njihove kolege iz HSP-a, DNZ-a i Stranke za BiH ne}e, do dono{enja sudske presude, dolaziti na skup{tinska zasjedanja. Istodobno su zastupnici iz Narodne stranke Radom za boljitak, ~iji lideri - bra}a I vankovi} Lijanovi} jo{ uvijek pregovaraju s predstavnicima novoformirane koalicije, mudro poru~ili kako }e prisustvovati sjednicama Parlamenta Federacije, ali su odgovornost za ustavnost rada unaprijed fakturisali SDP-u i SBB-u. Ustavni sud Federacije BiH }e, kako je najavljeno, javne rasprave u sporovima koji se odnose na funkcioniranje federalne zakonodavne i izvr{ne vlasti odr`ati 28. i 29. augusta. Na dnevnom }e se redu na}i apelacije sada ve} biv{ih ~elnika federalnog Parlamenta Denisa Zvizdi}a i Stanka Primorca koje su podnesene nakon njihove smjene na sjednici odr`anoj 26. juna, odnosno apelacije predsjednika Federacije BiH @ivka Budimira u sporu s premijerom Nerminom Nik{i}em oko prihva}anja ostavke ministra prostornog ure|enja Desnice Radivojevi}a. “Ustavni sud je stanovi{ta da vo|enje odgovorne politike od zakonodavne i izvr{ne vlasti Federacije pretpostavlja suzdr`anost u dono{enju zna~ajnih odluka u idu}em razdoblju, do rje{avanja pokrenutih sporova pred ovom institucijom“, navodi se u priop}enju Ustavnog suda Federacije BiH koje je objavljeno u utorak, 24. jula. No, unato~ nedvosmislenoj preporuci ustavnih sudaca, istog su dana u re`iji SDP-a i njihovih koalicijskih partnera odr`ane sjednice Zastupni~kog i Doma naroda federalnog Parlamenta na kojima su ponovno suspendirani i Ustav Federacije i svi va`e}i zakonski propisi i procedure.

Politi~ka je lakrdija zapo~ela na sjednici Zastupni~kog doma (bez prisustva zastupnika iz SDA, HSP-a, DNZ-a, Stranke za BiH i dvojice iz NS Radom za boljitak), kada je federalni premijer, podnose}i izvje{}e o polugodi{njem radu, poru~io da se Vlada nalazi na prekretnici. Iznose}i (ina~e, posve neutemeljene) pohvale na ra~un federalne Vlade, Nik{i} je u podu`em ekspozeu za sve pote{ko}e ponovno

Zlatko Lagumd`ija jo{ nije ispunio nijedno obe}anje koje je dao novim koalicijskim partnerima, u federalnoj Vladi i Vije}u ministara BiH i dalje sjedi ista postava 26.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

17

Suzana:TEKST osnova.qxd

26.7.2012

0:45

Page 18

LAGUMD@IJINA POLITI^KA BESPU]A okrivio svoje prethodnike i naglasio kako su on i federalni ministri, uz potporu nove parlamentarne ve}ine, odlu~ni nastaviti zapo~ete reforme. Neuvjerljivi premijer, koji je i ~lan naju`eg vodstva SDP-a, nije me|utim objasnio za{to se, ako je federalna Vlada u proteklom periodu polu~ila dobre rezultate, sada tra`i njezina rekonstrukcija, {to je su{tina krize u Federaciji, koju je inicirao upravo SDP, zahtjevima za smjenom @ivka Budimira, odnosno, vrbovanjem Desnice Radivojevi}a. Dodajmo tome kako je cirkusijada u koju se pretvorilo zasjedanje Zastupni~kog doma nastavljena skidanjem s dnevnog reda prijedloga i nacrta zakona koje je predlo`ila upravo federalna Vlada jer, prema tuma~enju Marinka Čavare iz HDZ-a, ne odr`avaju stav nove parlamentarne ve}ine.

DR@AVA NA ^EKANJU Politi~ka kriza u Vije}u ministara BiH ne}e biti rije{ena do po~etka oktobra

FEDERALNA VLADA BEZ PODR[KE PARLAMENTA Pristajanje ostalih zastu pnika na Čavarin prijedlog je istodobno pokazalo prave razmjere politi~ke krize u Federaciji, odnosno, ~injenicu da federalna Vlada u aktualnom sazivu ne}e imati podr{ku Parlamenta, te da bi takva situacija mogla potrajati sve do narednih op}ih izbora, budu}i da SDP sa koalicijskim partnerima nema potreban broj glasova za pokretanje procedure smjene @ivka Budimira.

Da su, naime, pritisci, prijetnje i nezakonito djelovanje, koje je SDP-u sramno tolerirano jo{ kada su vlast u Federaciji preuzele stranke Platforme, jedina strategija sa kojom je Zlatko Lagumd`ija krenuo u najnoviji obra~un, sada s biv{im politi~kim saveznicima, najbrutalnije je demonstrirano na izvanrednoj sjednici Doma naroda. Iako je iz OHR-a jasno

NIKŠIĆ IZMEÐU VLADE I PARTIJE: Neuvjerljivi premijer, koji je i član najužeg vodstva SDP-a, nije međutim objasnio zašto se, ako je federalna Vlada u proteklom periodu polučila dobre rezultate, sada traži njezina rekonstrukcija

BOJKOT FEDERALNOG PARLAMENTA Na posljednju sjednicu Zastupni~kog doma nisu do{li ~lanovi SDA, HSP-a, DNZ-a i Stranke za BiH 18

poru~eno da je za pokretanje procedure smjene predsjednika Federacije BiH potrebna dvotre}inska ve}ina u oba doma federalnog Parlamenta, ta je odluka ipak izglasana na sjednici Doma naroda koja je odr`ana u utorak, i to na posve neustavan na~in. Premda su na vrijeme upozoreni da kr{e Ustav Federacije BiH i druge zakone koji jasno propisuju da je za pokretanje procedure smjene @ivka Budimira potrebna dvotre}inska ve}ina, odnosno glasovi 39 delegata, Dom naroda federalnog Parlamenta je donio odluku prostom ve}inom, jer je za prijedlog glasalo 36 delegata?!

Nakon neuspjelog poku{aja smjene Budimira i Vlade FBiH, jednako je neslavno okon~an i Lagumd`ijin udar na dr`avnu vladu, otkako je od predsjedavaju}eg Vije}a ministara Vjekoslava Bevande zatra`io smjenu ministara iz SDA. Prema nezvani~nim informacijama iz Ustavnog suda BiH, ~ija je prva naredna sjednica zakazana tek za kraj septembra, kriza u Vije}u ministara zasigurno }e potrajati do narednih lokalnih izbora, za koje se procjenjuje da }e biti prvi ozbiljan test dosada{nje Lagumd`ijine politike.

Nakon {to su tri delegata iz SDA u Domu naroda Parlamentarne skup{tine BiH odluku o smjeni njihovih strana~kih kolega u Vije}u ministara proglasili {tetnom po vitalni nacionalni interes Bo{njaka, formirana je parlamentarna komisija koja, o~ekivano, nije mogla posti}i kompromisni stav. Stoga je, na {to su zastupnici SDA od po~etka i ra~unali, njihov zahtjev upu}en Ustavnom sudu BiH, do ~ije }e kona~ne odluke dr`avni ministri sigurnosti i obrane Sadik Ahmetovi} i Muhamed Ibrahimovi}, kao i doministar financija Fuad Kasumovi}, makar formalno, obavljati dosada{nje funkcije.

SLOBODNA BOSNA I 26.7.2012.

Skandal:Skandal.qxd

26.7.2012

2:18

Page 20

SKANDAL NEDJELJE

Federalna Vlada ostaje do daljnjeg podstanar SDP-a!

U zgradu Elektroprivrede BiH koju će obnoviti GP Butmir, suprotno ranijem planu, neće useliti federalna Vlada nego sve glomaznija administracija EPBiH Pi{e: ASIM METILJEVI]

STRANA^KI ISPRED DR@AVNIH INTERESA Federalna Vlada predvo|ena SDP-om odustala od preseljenja u zgradu EPBiH

F

ederalna Vlada premijera Nik{i}a preina~ila je odluku svojih prethodnika iz 2009. godine kojom je bilo predvi|eno da se federalna Vlada trajno preseli u zgradu Elektroprivrede BiH u Sarajevu.

Ovo preduze}e u dr`avnom vlasni{tvu raspola`e s dvije zgrade u Sarajevu, od kojih je jedna obnovljena i useljena nakon rata, dok druga zvrji prazna ve} punih 17 godina.

Na drugoj strani, federalna Vlada ni 17 godina poslije rata nema vlastiti “krov nad glavom“. Najve}i dio federalne Vlade smje{ten je u biv{oj zgradi CK SKBiH, koja je nakon rata uknji`ena kao vlasni{tvo SDP-a BiH. Godi{nja kirija koju federalna Vlada pla}a SDP-u iznosi blizu 500 hiljada KM! Po nalogu federalne Vlade, uprava EPBiH svojevremeno je raspisala tender za obnovu druge zgrade u koju se ve} trebala preseliti federalna Vlada. No, tri godine kasnije, tender je poni{ten, nakon cijele serije sudskih sporova koje su me|usobno pokrenule zainteresirane gra|evinske firme.

Aktuelna uprava EPBiH nedavno je raspisala novi tender za obnovu neuseljene zgrade na kojem }e, kako doznajemo, najvjerovatnije pobijediti poznati SDP-ov neimar Sejo Hasibovi}, odnosno njegova gra|evinska firma Butmir.

Tako|er doznajemo da se u obnovljenu zgradu ne}e preseliti federalna Vlada, kako je ranije bilo planirano, nego sve glomaznija administracija Elektroprivrede BiH. Federalna Vlada predvo|ena SDP-om do daljnjeg }e ostati podstanar - SDP-a!

26.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

19

Hypo:TEKST osnova.qxd

26.7.2012

0:41

Page 20

DOMA]E JE NAJGORE

Federalna uprava policije podnijet će Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu krivičnu prijavu protiv bivšeg generalnog direktora Hypo banke u Mostaru i aktualnog predsjednika Nadzornog odbora Razvojne banke Federacije BiH PETRA JURČIĆA zbog krivotvorenja isprava. Sa krivotvorenom diplomom Ekonomskog fakulteta u Beogradu Jurčić godinama “vedri i oblači“ bankarskim sektorom u skladu sa željama svojih političko-poslovnih pokrovitelja – obitelji Lijanović

OBITELJSKI BANKAR LIJANOVI]A POD ME\UNARODNOM ISTRAGOM Pi{e: MIRSAD FAZLI] Foto: MARIO ILI^I]

F

ederalna uprava policije podnijet }e ovih dana Kantonalnom Tu`ila{tvu u Sarajevu krivi~nu prijavu protiv biv{eg generalnog direktora Hypo banke u Mostaru i aktuelnog predsjednika Nadzornog odbora Razvojne banke Federacije BiH Petra Jur~i}a. Jur~i} je 2002. godine, koriste}i se krivotvorenom fakultetskom diplomom Ekonomskog fakulteta u Beogradu, suprotno odredbama Uputstva za licenciranje i druge saglasnosti Agencije za bankarstvo FBiH, imenovan na funkciju generalnog direktora Hypo Alpe Adria banke u Mostaru. Nakon raskida ugovora sa Hypo bankom, koriste}i se istom falsifikovanom diplomom, Jur~i} je po~etkom decembra pro{le godine na sjednici Vlade FBiH imenovan

BANKARSKI “GROBAR“ Petar Jur~i}, falsifikovao diplomu Ekonomskog fakulteta u Beogradu 20

na funkciju predsjednika Nadzornog odbora Razvojne banke FBiH, koju i tre nutno protivzakonito obna{a.

SJEDI, OSAM! Nakon nesumnjivih saznanja i sumnji u vjerodostojnost diplome o zavr{enoj visokoj {kolskoj spremi na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, koja je izdata polovinom januara 1981. godine pod brojem 1226, na ime Petra M. Jur~i}a, inspektori Federalne uprave policije od Ekonomskog fakulteta u Beogradu tra`ili su provjeru vjerodostojnosti Jur~i}eve diplome. Svojim dopisom po~etkom aprila 2012. godine Ekonomski fakultet u Beogradu dostavio je informaciju da Petar M. Jur~i} nije nikada diplomirao na toj visoko{kolskoj ustanovi te da diploma izdata pod brojem 1226, koju je Juri~i} koristio prilikom konkurisanja i izbora na navedene pozicije, nije izdata od strane navedenog fakulteta. Informaciju Ekonomskog fakulteta u Beogradu potpisao je prodekan fakulteta prof.dr. Branislav Bor~i}. Koriste}i la`nu diplomu, Jur~i} je na protivzakonit na~in stekao ovla{}enje da du`i vremenski period zastupa Hypo banku u svim pravnim i finansijskim transakcijama, kako na internom, tako i na eksternom nivou, prema pravnim i fizi~kim licima. Nakon raskida ugovora sa Hypo bankom Jur~i} je ponovo (zlo)upotrijebio krivotvorenu diplomu sa falsifikovanim potpisima dekana Ekonomskog fakulteta u Beogradu i rektora Beogradskog univerziteta prilikom izbora na funkciju predsjednika Nadzornog odbora Razvojne banke FBiH. Spornu diplomu Jur~i}a inspektori Federalne uprave policije prona{li su u Ministarstvu finansija kod ministra Ante Krajine, a u njoj je navedeno da je “student“ Jur~i} EkonomSLOBODNA BOSNA I 26.7.2012.

Hypo:TEKST osnova.qxd

26.7.2012

0:42

Page 21

MESNOPRERA\IVA^KI BANKAR FALSIFIKAT Falsifikovana diploma Petra Jur~i}a i obavje{tenje prodekana Ekonomskog fakulteta u Beogradu Branislava Bori~i}a da na tom fakultetu nikada nije diplomirao osoba imena Petar M. Jur~i} iz Ljubu{kog

ski fakultet u Beogradu zavr{io sa prosje~nom ocjenom 8,25!

LIJANOVI]EV BANKAR A sam Jur~i} na mjesto predsjednika Nadzornog odbora Razvojne banke FBiH doveden je pod politi~kim patronatom Narodne stranke Radom za boljitak i porodice Lijanovi}, ~ije je poslovne vratolomije Petar Jur~i} izda{no finansirao kreditima Hypo banke. Naime, odmah nakon preuzimanja mandata, federalni ministar poljoprivrede i dopremijer Jerko Ivankovi} stavio je pod kontrolu Razvojnu banku u ve}inskom dr`avnom vlasni{tvu.

Na ~elo Nadzornog odbora banke Ivankovi} je imenovao svog zeta Ivana [akotu.

Me|utim, nekoliko mjeseci kasnije, nakon {to je Centralna izborna komisija BiH upozorila da je [akota u sukobu interesa, Lijanovi}i povla~e jo{ gori kadrovski potez SKANDAL ZA SKANDALOM i na ~elo Nadzornog odbora Razvojne banke Nakon direktora Razvojne banke FBiH Ramiza D`aferovi}a, istra`ni organi zainteresovali se i FBiH imenuju bankara krajnje sumnjive za predsjednika Nazornog odbora, la`nog ekonomistu Petra Jur~i}a

Biv{i direktor mostarske Hypo banke i aktuelni predsjednik Nadzornog odbora Razvojne banke FBiH Petar Jur~i} falsificirao je diplomu iz Beograda!

26.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

21

Hypo:TEKST osnova.qxd

26.7.2012

0:43

Page 22

DOMA]E JE NAJGORE poslovne reputacije sa la`nom diplomom Ekonomskog fakulteta Petara Jur~i}a. Prije imenovanja na mjesto predsjednika Nadzornog odbora Razvojne banke FBiH on je nekoliko mjeseci ranije otjeran iz mostarske Hypo banke pod optu`bom za nezakonitu dodjelu kredita.

Poslovnu 2010. godinu mostarska Hypo banka na ~elu s Jur~i}em okon~ala je s rekordnim gubitkom od 138,6 milijuna KM, {to je ~inilo 98 posto ukupnog bankarskog gubitka u BiH u 2010. godini.

Sve ve}e banke u BiH u 2010. godini poslovale su solidno, uklju~uju}i i sestrinsku Hypo banku u Banjoj Luci, i prakti~no je cijeli gubitak bankarskog sektora BiH od oko 140 milijuna KM nastao u mostarskoj Hypo banci koju je vodio Petar Jur~i}. Poslovni gubitak Hypo banke u 2010. godini uzdrmao je cijeli bankarski sektor BiH jer je potaknuo sumnju u poslovnu stabilnost svih banaka u stranom vlasni{tvu koje su se upravo u to vrijeme suo~avale s jednom od najte`ih bankarskih kriza u posljednjih pet decenija.

Ve}ina gra|ana BiH je smatrala da je dug mostarske Hypo banke nastao odljevom kapitala u Austriju radi spa{avanja bankemajke, ne slute}i da je dug nastao zbog obilatog kreditiranja hroni~no nesolventnih tajkuna, poput bra}e Lijanovi}a.

PLJA^KA, BRAT-BRATU Naime, Hypo banka na ~elu sa Jur~i}em odobrila je Lijanovi}ima kredite u iznosu od 33,5 miliona eura koje “slo`na bra}a“ ne vra}aju. Tada{nji generalni direktor mostarske Hypo banke Petar Jur~i} nije se previ{e osvrtao na ozbiljna upozorenja Federalne agencije za bankarstvo, ~iji su revizori blagovremeno otkrili prave uzroke poslovnog gubitka. Jur~i} je u kreditnom finansiranju Lijanovi}a zaustavljen tek na intervenciju bankarske centrale iz Austrije, POSLOVNI POSLOVNI GUBITAK GUBITAK

Petar Petar Jur~i} Jur~i} osam osam godina godina “gospodario” “gospodario” je je Hypo Hypo Alpe Alpe Adria Adria bankom bankom

22

RUPA BEZ DNA

Posrnuli Lijanovići poslovno carstvo mogu pokrenuti još jedino parama poreskih obveznika!

NAZOR NAZOR MINISTAR MINISTAR

Jerko Jerko Ivankovi} Ivankovi} posrnulo posrnulo poslovno poslovno carstvo carstvo spa{ava spa{ava parama parama poreskih poreskih obveznika obveznika

Dopredsjednik federalne Vlade i ministar poljoprivrede Jerko Ivankovi} svojevremeno je ultimativno zahtijevao da se bud`et njegovog ministarstva udvostru~i - sa 65 na 120 milijuna KM. U istom paketu je tra`io da se na ~elo Nadzornog odbora Razvojne banke FBiH imenuje njegov dugogodi{nji poslovni ortak/finansijer Petar Jur~i}. Namjera bra}e Lijanovi} bila je da golema dugovanja prema Hypo banci

koja u prolje}e 2009. godine pokrenula opse`nu istragu protiv kriminalne ban-

namiri preko federalne Razvojne banke, ~ija se kreditna politika oblikuje u tijesnoj sprezi s vladaju}om politi~kom elitom.

Lijanovi}i ve} dugo ne mogu ra~unati na finansijsku podr{ku komercijalnih banaka: posustalo poslovno carstvo mogu pokrenuti jo{ jedino parama poreskih obveznika, ~iji je zna~ajan dio koncentriran u federalnom Ministarstvu poljoprivrede i u federalnoj Razvojnoj banci.

karske hobotnice u Austiji, Sloveniji, Hrvatskoj i BiH. Prema sumnjama istra`itelja, ali i prema podacima iz povjerljive revizorske analize rizi~nog kreditnog portfelja Hypo Grupe, koju je pod naslovom “Projekt Fokus“ izradila revizorska ku}a PricewaterhouseCoopers AG sa sjedi{tem u Munchenu, krajem 2009. godine, preko Hypo Alpe Adria Bank International AG Klagenfurt plasirano je ukupno 6 milijardi 569 milijuna eura sumnjivih, rizi~nih kredita. Me|u rizi~nim kreditima navedeni su i krediti plasirani kompanijama u vlasni{tvu bra}e Lijanovi}.

Epilog ovo pri~e je dobro poznat: austrijska vlada, kao vlasnik Hypo grupacije, sanirala je poslovne gubitke mostarske Hypo banke, Petar Jur~i} je smijenjen/otjeran iz banke, a na njegovo mjesto imenovan je austrijski bankar Michael Christian Vogt. Me|utim, umjesto na optu`eni~ku klupu, na izri~iti zahtijev Lijanovi}a, Jur~i} je dospio na ~elo Razvojne banke BiH! SLOBODNA BOSNA I 26.7.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

25.7.2012

23:39

Page 3

Mip:TEKST osnova.qxd

26.7.2012

0:47

Page 24

IZVJE[TAJ MIP-a BiH PREDSJEDNI[TVU BiH ANALIZA, ALI KAKVA Predsjedni{tvo BiH zatra`ilo je od Ministarstva vanjskih poslova izvje{taj o stanju u MIP-u BiH i diplomatsko-konzularnoj mre`i BiH, te predlaganje mjera za bolju organizaciju MIP-a i DKP-a

OTU@NA SLIKA BH. DIPLOMACIJE [ef bh. diplomacije Zlatko Lagumd`ija daleko je vi{e zaokupljen rekonstrukcijom vlasti i de{avanjima unutar sopstvene stranke nego Ministarstvom vanjskih poslova

24

SLOBODNA BOSNA I 26.7.2012.

Mip:TEKST osnova.qxd

26.7.2012

0:47

Page 25

[TA TREBA PROMIJENITI U BH. DIPLOMACIJI

Predsjedništvo BiH zadužilo je Ministarstvo vanjskih poslova da napravi analizu stanja u MIP-u BiH i diplomatsko-konzularnoj mreži BiH, te predloži mjere za bolju organizaciju MIP-a i DKP-a, i unapređenje ekonomske diplomacije. Slobodna Bosna prenosi dijelove izvještaja koji je na zahtjev Predsjedništva bez velikih ambicija pripremio MIP Pi{e: DANKA SAVI] Foto: MARIO ILI^I]

M

inistarstvo vanjskih poslova BiH je dr`avna institucija koja vjerovatno najvi{e trpi zbog trenutnih de{avanja na politi~koj sceni u BiH. [ef bh. diplomacije Zlatko Lagumd`ija, koji je obe}avao veliko pospremanje po preuzimanju ove funkcije, o~ito je daleko vi{e zaokupljen rekonstrukcijom vlasti i de{avanjima unutar sopstvene stranke - mjesecima se u MIP-u ~ak ni kolegij nije odr`ao, “nema reda, nema koordinacije, niti ko kome pola`e ra~une”. O~ekivanja da }e se nakon odlaska Svena Alkalaja sa du`nosti stvari u MIP-u po~eti dovoditi u red, uspostaviti bolja saradnja, da }e se otvoriti pitanje kvaliteta kadra u diplomatskokonzularnim predstavni{tvima, raditi na razvijanju ekonomske diplomacije, nisu se obistinila, stanje u “centrali” je, prema ocjeni, bolje upu}enih jo{ sumornije, i svi

kao da su na nekom ~ekanju. Lagumd`ija je, istina, imao i va`nih diplomatskih obaveza, da ugosti dvojicu visokih du`nika UN-a i NATO-a tokom njihove posjete BiH planirane ne njegovom zaslugom, da otputuje na konferenciju o globalnoj sigurnosti u Rimu, potpi{e memorandume o razumijevanju, osudi teroristi~ki napad u Bugarskoj i uputi ~estitike reisu-l-ulemi Mustafi Ceri}u uo~i po~etka ramazana…

Po ovom posljednjem, slobodni smo zaklju~iti da su mu, ipak, sada strana~ki interesi va`nijih od vanjske politike, jer brzo }e i lokalni izbori…

SLU^AJ HARISA LUKOVCA, PONOVO [ta je ura|eno od dolaska nove vlasti u Ministarstvu inostranih poslova zemlje kojoj je strate{ki cilj ulazak u Evropsku uniju i NATO? Najave MIP-a o ja~anju Misije BiH pri EU i NATO-u po otpo~injanju pregovora su na dugom {tapu, jer jo{ smo (pre)daleko od toga. MIP, pozivaju}i se na iskustva drugih zemalja koje su okon~ale pregovore, predla`e anga`iranje

[TA MIP BiH PREDLA@E PREDSJEDNI[TVU BiH

MIP traži povećanje broja diplomata u Kini, Tokiju, Tel Avivu, Teheranu, New Delhiju, misijama BiH pri EU i NATO-u!

U ~itavoj Ju`noj Americi, recimo, BiH nema niti jedan DKP. Ministarstvo vanjskih poslova BiH predla`e Predsjedni{tvu BiH da razmotri otvaranje ambasada BiH u Brazilu, Albaniji, u zemljama ~lanica EU-a u kojima BiH jo{ nije rezidentno predstavljena, u jednoj od zemalja subsaharske Afrike, te Al`iru i Maroku, kao i generalni konzulat BiH u Manili. Tako|er je predlo`ilo pove}anje broja diplomata koji bi radili ili na ekonomskim ili na konzularnim poslovima, u DKP-ima u Tokiju, Pekingu, Skoplju, Amanu, Tel Avivu, Rijadu, Teheranu, New Delhiju, Kuala Lumpuru, misijama BiH pri 26.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

EU i NATO-u u Briselu, te u zapadnoevropskim zemljama. Kad su u pitanju konzularni poslovi, MIP predla`e ukidanje pojedinih radnih mjesta u DKP-ima i otvaranje novih, osim Amana, otvaranje novih mjesta tra`i se u SAD-u (Washington i Chicago koji osim SAD pokrivaju Kanadu, Srednju i Ju`nu Ameriku), te u Hrvatskoj (zbog velike dijaspore u Istri i Kvarneru).

Predla`e se razmatranje mogu}nosti otvaranje konzularnog odjeljenja u Libanu radi izdavanja viza, tri hiljade viza se godi{nje izda za odlazak libanskih gra|ana u Me|ugorje.

25

Mip:TEKST osnova.qxd

26.7.2012

0:48

Page 26

IZVJE[TAJ MIP-a BiH PREDSJEDNI[TVU BiH PRAZNA PRAZNA OBE]ANJA OBE]ANJA Nakon Nakon {est {est mjeseci mjeseci mandata, mandata, {ef {ef bh. bh. diplomacije diplomacije Zlatko Zlatko Lagumd`ija Lagumd`ija ne ne mo`e mo`e se se pohvaliti pohvaliti da da je je napravio napravio pospremanje pospremanje uu MIP-u MIP-u oo kojem kojem je je govorio govorio po po dolasku dolasku na na vlast vlast

KAKVU IMAMO DIPLOMACIJU Haris Lukovac, ratni {ef osiguranja Alije Izetbegovi}a, sada je {ef Odsjeka za Zapadnu Evropu pri MIP-u

stru~njaka iz resornih ministarstva, tako da bi Misija BiH pri EU za vrijeme pregovora postala “jedna vrsta interministarskog tijela BiH”, ali za BiH je jo{ uvijek i kandidatski status upitan. [ta se, dakle, sada radi? U posljednje vrijeme po~elo je “ja~anje” odjela za EU pri MIP-u na ~ije je ~elo do{ao Osman Top~agi}, nekada{nji {ef Misije BiH pri EU u Briselu, dok je Amer Kapetanovi} imenovan za pomo}nika ministra za bilateralne odnose u MIP-u. To bi

moglo i izgledati dobro da istovremeno, Haris Lukovac, predratni policajac, ratni {ef osiguranja Alije Izetbegovi}a i poslijeratni novokomponovani diplomata (o njegovoj biografiji je SB pisala u vi{e navrata), nije postao, vjerovali ili ne, {ef Odsjeka za Zapadnu Evropu. Ovaj podatak zaista ubija posljednju nadu da se u MIP-u ne{to mijenja. Jo{ nevjerovatnije zvu~i da je imenovanje ovog “pekaljenog diplomate” na mjesto {efa Odsjeka za Zapadnu Evropu samo privremeno, za njega je ve} napisano i novo rje{enje: ako su ta~ne informacije koje smo nezvani~no dobili, od {estog avgusta }e njegovo radno mjesto (ministrasavjetnika) biti u Ambasadi BiH u Jordanu.

BiH na Bliskom istoku, ima dvije ambasade u Izraelu i Jordanu (odakle se nerezidentno “pokriva” Sirija, Irak, Liban i dio Palestine konzularno), a svoje postojanje opravdavaju isklju~ivo politi~kim zna~ajem ovog regiona.

[TA JE SUKCESIJOM PRIPALO BiH

Zgrada Ambasade u Velikoj Britaniji, rezidencije u Austriji i Mađarskoj, stan u Italiji... [to se ti~e imovine, pomenimo da je prema sporazumu o sukcesiji biv{e SFRJ, BiH pripala zgrada Ambasade u Velikoj Britaniji, zatim rezidencije u Austriji i Ma|arskoj, stan u Italiji, ku}a u SAD-u, am26

basade u Kanadi, Norve{koj, [paniji i Turskoj.

BiH je ve} preuzela imovinu u Ma|arskoj, SAD-u i Italiji, a do kraja godine trebala bi biti izvr{ena primopredaja objekata koji su pripali BiH u Turskoj, [paniji i Norve{koj.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH nije odgovorilo na na{ upit o promjeni sistematizacije radnih mjesta prema kojoj je u Ambasadi BiH u Jordanu otvorena pozicija ministra-savjetnika koju je potvrdilo Vije}e ministara BiH, kao stvoreno za Lukovca.

Ranije smo detaljno pisali za{to je ovaj biv{i ni`erangirani policijski operativac, koji je u MIP uveo bahatost i ucjenjivanje kao metod zapla{ivanja ljudi, po`elio oti}i ba{ u Jordan u diplomaciju. U Jordanu je, naime, pri jednoj me|unarodnoj organizaciji zaposlena njegova supruga, koja je prije odlaska u ovu zemlju radila u Briselu, {to je itekako ko{talo bud`et MIP-a jer je Lukovac, u to vrijeme pomo}nik ministra za op}e poslove, bar triput mjese~no putovao biznis klasom do nje, {to su registrovali i revizori u izvje{taju o MVP-u za 2009. i 2010. godinu. Podsjetimo da je prema pro{logodi{njem revizorskom izvje{taju, Ministarstvo inostranih poslova BiH, 2010. potro{ilo 2,2 miliona KM za putne tro{kove, od ~ega su 1,5 miliona potro{ili ministar Sven Alkalaj i njegovi saradnici u sjedi{tu MIP-a. Revizorski izvje{taj za 2011., u vrijeme kada je on “vedrio i obla~io”, za MIP je tako|er negativan.

Krajem aprila, Predsjedni{tvo BiH je zadu`ilo MIP da “dostavi sveobuhvatan pregled i analizu stanja u MVP-u BiH i diplomatsko-konzularnoj mre`i BiH, te predlo`i mjere za bolju organizaciju MIP-a i DKP-a, i unapre|enje ekonomske diplomacije. Izvje{taj koji je pripremljen (o~ito nimalo ambiciozno, {to itekako ima veze sa stanjem u MIP-u o kojem smo na po~etku govorili) navodi da s obzirom da nisu SLOBODNA BOSNA I 26.7.2012.

Mip:TEKST osnova.qxd

26.7.2012

0:49

Page 27

[TA TREBA PROMIJENITI U BH. DIPLOMACIJI definirani elementi i karakteristike po kojima bi tra`ena analiza trebala biti ura|ena, a “nakon konsultacija me|u pomo}nicima ministara, odlu~eno je da on sadr`i analize kadrovskih, finansijskih i osnovnih organizacionih elemenata, uz pregled trenutnog stanja sa objektima, nekretninama koje su u vlasni{tvu MIP-a BiH”.

VJE^NI PROBLEM – NEPOTREBNE AMBASADE U PERZIJSKOM ZALJEVU Prenosimo, ipak, nekoliko detalja: najve}a koncentracija ambasada BiH je u zemljama Perzijskog zaljeva: Katar, UAE, Saudijska Arabija i Kuvajt, {to je vi{e nego preskupo za BiH. MIP ovim izvje{tajem tra`i ukidanje “barem jedne”.

Postojanje ovih ambasada nema nikakav opravdan ekonomski motiv iako je rije~ o vrlo bogatim zemljama, jer BiH ne mo`e da kvalitetno konkuri{e na ovom tr`i{tu, niti mo`e izdr`ati konkurenciju velikih svjetskih kompanija kada su u pitanju poslovi u gra|evinskom ili nekom drugom sektoru. Izvje{taj navodi da bi, obzirom da sve pomenute zemlje, osim UAE, imaju svoje ambasade u Sarajevu, najmanje politi~ku {tetu uzrokovalo zatvaranje Ambasade BiH u Abu Dabiju jer, i pored dobrih politi~kih odnosa, UAE nije pokazao interes za ve}om saradnjom sa BiH, niti ima namjeru da otvori ambasadu ovdje. Ekonomska razmjena sa ovom zemljom je zanemarljiva (milion i po KM godi{nje) i nema naznaka da }e se tu ne{to promijeniti. BiH tako|er nema razvijene odnose ni sa Katarom, a ni rad ambasade BiH u Dohi nije donio nikakvu ekonomsku korist. Posljednjih godina, uo~eno je gubljenje interesa Malezije za BiH, te zastoj u privrednim vezama, robna razmjena sa ovom zemljom je oko 15 miliona KM godi{nje, pa MIP predla`e da se ambasada u Kuala Lumpuru oja~a za jo{ jednog diplomatu. Generalno, razvoj ekonomske diplomatije je potpuno zanemaren, a BiH, iako ima veliki broj predstavni{tava ako imamo u vidu njene mogu}nosti, nije adekvatno zastupljena u Africi, Ju`noj Americi, Centralnoj Aziji, te Isto~noj Evropi. [to se ti~e situacije u MIP-u, izvje{taj navodi da je popunjenost radnih mjesta “zbog finansijske limitiranosti MIP-a” i “~injenice da diplomatski standardi postaju sve skuplji” u ovom ministarstvu koje broji gotovo 500 zaposlenih trenutno 75 posto. Jedino upra`njeno mjesto {efa DKP-a (kojih ina~e BiH u svijetu ima 56) je mjesto bh. ambsadora u Bernu, a trenutno je 18 imenovanih ambasadora i generalnih konzula koji su jo{ uvijek na pripremama u MIP-u BiH. O stru~nosti i kvalitetu onih koji nas zastupaju u svijetu nema ni rije~i.

26.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

27

Policija:TEKST osnova.qxd

26.7.2012

0:51

Page 28

FEDERALNA INSPEKCIJA U MUP-u KANTONA SARAJEVO

Poslije serije bezuspješnih pokušaja da Upravu policije MUP-a Kantona Sarajevo stavi pod svoju kontrolu, ministar policije MUHAMED BUDIMLIĆ obratio se za pomoć stranačkim kolegama na višim instancama; prvi je reagirao federalni ministar pravde ZORAN MIKULIĆ, koji je sarajevskim policajcima poslao “inkviziciju“ u liku kompromitiranog inspektora Ismeta Pelaka O^AJNI^KI O^AJNI^KI POTEZ POTEZ

Sarajevski Sarajevski ministar ministar policije policije Muhamed Muhamed Budimli} Budimli} podnio podnio je je predstavku predstavku Federalnoj Federalnoj upravnoj upravnoj inspekciji inspekciji kako kako bi bi poni{tio poni{tio prijem prijem novih novih slu`benika slu`benika

Inspektor Ismet Pelak, suprug Mihrije Pelak, uvodi politi~ku kontrolu nad sarajevskom policijom 28

SLOBODNA BOSNA I 26.7.2012.

Policija:TEKST osnova.qxd

26.7.2012

0:51

Page 29

KAD SDP TRENIRA STROGO]U je kao vlasnica ozlogla{ene agencije Nekretnine Pelak od vi{e od 130 klijenata oplja~kala milijune maraka.) Jednako tako inspektor Pelak nije ovla{ten da tuma~i Zakon o unutarnjim poslovima, a naro~ito da kr{i va`e}i Zakon, osporavaju}i nadle`nosti policijskog komesara u smislu zapo{ljavanja i raspore|ivanja policijskih slu`benika. No, kako je posljednja naredba u potpunosti na fonu ranijih Budimli}evih zahtjeva, nema nikakve dvojbe odakle je Pelakovo rje{enje naru~eno i tko su njegovi stvarni autori. Uostalom, potvr|uje to i navodni nalog ministru Muhamedu Budimli}u da se personalni dosjei svih dr`avnih slu`benika i namje{tenika u MUPu Kantona Sarajevo organiziraju na jednom mjestu, {to je u suprotnosti s Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji kojim su utvr|ene odvojene kadrovske slu`be.

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

M

inistar policije Kantona Sarajevo Muhamed Budimli} ne odustaje od obra~una s policijskim komesarom Vahidom ]osi}em, unato~ seriji neuspjelih poku{aja da sarajevsku policiju stavi pod svoj nadzor. Nakon {to prijedlog novog zakona o unutarnjim poslovima koji je prote`irao Budimli} nije dobio skup{tinsku podr{ku, a potom je osuje}en i njegov plan izmjene Pravilnika o unutarnjoj organizaciji MUP-a Sarajevskog kantona, nemo}ni se Budimli} za pomo} obratio svojim strana~kim kolegama na vi{im instancama. Ministar Budimli} je, naime, u martu podnio predstavku Federalnoj upravnoj inspekciji, `ale}i se na prijem namje{tenika u MUP, premda je upravo on raspisao javni oglas?!

[TA JE OBE]ANO PELAKU

PREKORA^ENJE SLU@BENIH OVLASTI I mada se podno{enje predstavke Federalnoj upravnoj inspekciji zbog prijema namje{tenika u Upravi policije u po~etku ~inilo kao jo{ jedan suludi potez dezorijentiranog ministra, jer je sve `albe nezadovoljnih kandidata, u me|uvremenu, odbacio Odbor za `albe, ubrzo se ispostavilo kako je posrijedi perfidan plan, dakako, dogovoren u {tabu SDP-a. Uz pomo} svog strana~kog kolege, federalnog ministra pravde Z orana Mikuli}a, sarajevski je ministar policije anga`irao upravnu inspekciju kako bi poni{tio prijem namje{tenika u Upravu policije, ali i razvlastio komesara ]osi}a kada je u pitanju zapo{ljavanje novih slu`benika. No, da cijela stvar bude jo{ gora, u Zapisniku o izvr{enom inspekcijskom pregledu u MUP-u Kantona Sarajevo koji je potpisao federalni upravni inspektor Ismet Pelak, nije konstatirano ni{ta sporno, da bi u naknadno donesenom Rje{enju isti inspektor poni{tio javni oglas, odnosno, odluke o prijemu ~etiri uposlenika i nalo`io provo|enje vi{e radikalnih mjera.

Tako je inspektor Ismet Pelak (ina~e suprug najve}e sarajevske prevarantice Mihrije Pelak, koja je pravomo}no osu|ena na 20 godina zatvora), premda za to nije imao nikakvih ovlasti, naredio ministru Muhamedu Budimli}u da u roku od mjesec dana pripremi tekst Zakona o unutarnjim poslovima MUP-a Kantona Sarajevo.

Korekcije bi, pi{e u Rje{enju, trebale biti izvr{ene kako bi se postoje}a zakonska rje{enja uskladila s federalnim Zakonom o organizaciji organa uprave, Zakonom o dr`avnoj slu`bi i Zakonom o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be, iako federalni upravni inspektor nije ovla{}en da nare|uje dono{enje zakona, niti je to njegov 26.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

ZORAN MIKULIĆ: Inspektoru Pelaku obećao je povlašteni tretman njegove supruge Mihrije Pelak u zatvoru zauzvrat traživši pomoć u političkom preuzimanju sarajevske policije posao. (Na stranu ~injenica da Ismet Pelak, barem zvani~no, nije mogao ni vlastitu suprugu natjerati da posluje zakonito, nego

Sada se, me|utim, postavlja pitanje koji su razlozi nagnali federalnog upravnog inspektora Ismeta Pelaka da sarajevskoj policiji nalo`i provo|enje vi{e mjera suprotnih va`e}im zakonskim propisima, ba{ kao da u MUP-u Kantona Sarajevo nema nijednog kvalificiranog pravnika.

Prema informacijama Slobodne Bosne, inspekciju u MUP-u Kantona Sarajevo nalo`io je federalni ministar pravde Zoran Mikuli}, nakon dogovora s Budimli}em, a rje{enje je inspektoru Pelaku naknadno izdiktirano, mada nema nikakve veze s njegovim nalazima. Ismetu Pelaku je, navodno, zauzvrat obe}an “povla{ten tretman“ supruge Mihrije Pelak u zatvoru, ali i skoro pomilovanje, dakako, nakon {to nova vlast imenuje novog predsjednika Federacije BiH?!

29

Dodikovi nacelnici:TEKST osnova.qxd

26.7.2012

2:42

Page 30

PREDIZBORNA UTRKA U REPUBLICI SRPSKOJ

DODIKOV POGRE[AN ODABIR Slobodan Gavranovi}, kandidat za na~elnika Banje Luke, Miroslav Milovanovi}, kandidat za na~elnika Bijeljine, Dobroslav ]uk, kandidat za na~elnika Trebinja

30

SLOBODNA BOSNA I 26.7.2012.

Dodikovi nacelnici:TEKST osnova.qxd

26.7.2012

2:42

Page 31

JURI[ NA NA^ELNIKA MJESTA

Više od polovine pretendenata na načelnička mjesta SNSD-a Milorada Dodika čine ljudi sa aktuelnim mandatom; naša novinarka analizira da li je u pitanju kriza kadrova i u kojim će gradovima ova stranka izgubiti podršku

DODIKOVI KANDIDATI GUBE TRKU U BANJOJ LUCI, BIJELJINI, TREBINJU, PRIJEDORU, DOBOJU...

Igor Radoj~i} najavio za jesen ~i{}enje redova SNSD-a jer je svjestan da je ova stranka u narodu duboko kompromitovana Pi{e: MIRHA DEDI]

“U narednih pet godina Bijeljinci ne}e mo}i da prepoznaju svoj grad. Dobi}e nove objekte i pogone, 200 malih i srednjih preduze}a, besplatne lokacije u industrijskim zonama, dozvole u jednom danu, fondove za podsticaj, novi oblik zadrugarstva i povezivanje u klastere, {to }e obezbijediti posao za 10.000 novih radnika”.

Ovo je predvi|eno Strategijom ekonomskog i socijalnog razvoja op{tine do 2017., koja je ra|ena za potrebe lokalnog SNSD-a i predstavlja osnovni izborni dokument ove stranke.

Bijeljina, kao drugi grad u Republici Srpskoj po broju registrovanih bira~a, bira}e na~elnika izme|u aktuelnog Mi}e Mi}i}a (SDS) i aktuelnog ministra poljoprivrede i {umarstva Miroslava Milovanovi}a (SNSD).

Ova bajkovita strategija SNSD-a ne razlikuje se mnogo od one koju je Gavrilo Bobar, kao kandidat za na~elnika Bijeljine, plasirao prije ~etiri godine. Podsjetimo, Bobar je tada obe}ao da }e u Bijeljini izgraditi tramvajske {ine kojim bi vozili najsavremeniji tramvaji. Pruga duga 34 kilomatra trebala je povezati Dvorove sa Janjom, a ~itav projekat je bio vrijedan 50 miliona KM. Mi}o Mi}i}, da bi ga pretekao, obe}ao je metro. U Semberiji su se gra|ani mjesecima smijali megalomanskim politi~kim programima.

Sli~no se de{ava i tokom ove predizborne kampanje. Kandidat SNSD-a za 26.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

na~elnika op{tine Miroslav Milovanovi}, ministar poljoprivrede i predsjednik Op{tinskog odbora SNSD-a u Bijeljini, po profesiji je veterinar, rodom iz sele Obarska.

Vlasnik je poljoprivredne apoteke koja se vodi na njegovom ocu. Upu}eni tvrde da je Bobar odustao od kandidature i predlo`io Milovanovi}a kako bi ga Mi}i}, s kojim je ina~e Bobar vrlo blizak prijatelj, “potopio”.

Milovanovi} je u jednom periodu uzletio u Dodikovim o~ima, a Bobar potpuno pao u njegovu sjenku, {to je izazvalo ljubomoru kod najpopularnijeg SNSD-ovca u Semberiji. Ina~e, Milovanovi} je malo poznat Bijeljincima, zbog toga Mi}o Mi}i} tvrdi da ovog mladog SNSD-ovca u Bijeljini o~ekuje veliki poraz.

SVE AFERE MINISTRA MILOVANOVI]A Pored toga {to je malo poznat, ministar Milovanovi} je posljednih nekoliko mjeseci i kompromitovan. Prozivke na njegov ra~un uputio je Miladin Stani}, poslanik SDS-a iz Prnjavora.

“Ukoliko Milovanovi} postane na~elnik op{tine, Bijeljina }e nestati, a s njom i okolna sela. On }e kad-tad morati opravdati kra|u od {est miliona maraka na nabavki |ubriva koje je bilo namijenjeno za proljetnu sjetvu. \ubrivo koje je nabavilo njegovo ministrastvo je za {est miliona skuplje nego {to ga je nabavila privatna firma Agrotehnika iz Bijeljine, a rije~ je o istom proizvo|a~u. Milovanovi} je vlasnik poljoprivredne apoteke i vr{i usluge onima koji imaju pravo na subvencije. [to se ti~e podsticajnih sredstava koja su namijenjena

poljoprivredi, ona se plasiraju preko Bobar banke koja uzima osam posto provizije.

Podsticajna sredstva nikada nisu vi{e kasnila nego kada je on do{ao u tu fotelju. Jedan od njegovih bli`ih saradnika je rekao da on u tom ministarstvu najmanje odlu~uje i da sve diktira SNSD-ov tajkunski lobi.

“Srpskih {ume” imaju potra`ivanja od 60 miliona maraka, od kojih se 30 miliona KM nikada ne}e naplatiti i niko, dok su oni na vlasti, za to ne}e odgovarati. Najve}e zlo mu je napravio pomo}nik ministra poljoprivrede za {umarstvo Ne|o Ili}, biv{i direktor Srpskih {uma. Na to mjesto u ministarstvu je do{ao jer mu je u Ministarstvo poljoprivrede dovezao na poklon Audi Q7.

Milovanovi} je, kada se ve} kandidovao, trebao prije toga da podnese ostavku na mjesto ministra poljoprivrede, jer on u toku izborne kampanje ne}e dolaziti na posao.

Uvjeren sam da on ne}e nikada pobijediti u Bijeljini jer je nedorastao u odnosu na protukandidata”, ka`e za na{ list Miladin Stani}.

Po svemu sude}i, izvjesno da }e Bijeljina ostati naj~vr{}e upori{te SDS-a.

Kao i Lopare, gdje je ponovo kandidat dr.

Rado Savi}.

Jedan od glavnih ciljeva SNSD-a je, kako je nedavno re~eno na Glavnom odboru ove stranke, da na narednim izborima preuzmu vlast od SDS-a u Bijeljini i Doboju.

Dosad neprikosnovenom “vladaru” Doboja Obrenu Petrovi}u, na~elniku iz SDS-a, suprotstavi}e se Drago Ljubi~i} (SNSD).

Obren Petrovi} dva puta je u Doboju uza- 31

Dodikovi nacelnici:TEKST osnova.qxd

26.7.2012

2:43

Page 32

PREDIZBORNA UTRKA U REPUBLICI SRPSKOJ stopno pokazao da zna kako se dobijaju lokalni izbori, tako da skoro nema nikakve sumnje da }e i nakon oktobra ostati u svojoj fotelji, s jedinom razlikom {to }e poslije izbora nositi laskaviju titulu gradona~elnika!

U Prnjavoru }e, kako stvari zasad stoje, na crtu iza}i predsjednici op{tinskih odbora SNSD-a i SDS-a, Drago Kalabi} i Sini{a Gatari}. Kandidaturu za na~elnika Kalabi} je najavio kolegama iz RS-a u PS BiH jo{ prije nekoliko mjeseci. Dodik je, ka`u upu}eni, dugo vagao izme|u njega i aktuelnog na~elnika D rage Toma{a.

Podr{ku SDS-ovom kandidatu u Prnjavoru pru`i}e PDP, dok socijalisti idu sa svojim kandidatom Milenkom Savi}em, biv{im na~elnikom policije. Ni DNS ne}e biti bez kandidata: Sre}ko Auli}, sada{nji zamjenik na~elnika Toma{a. U ovako malom gradu, najava ovoliko kandidata je neuobi~ajena, ali se obrazla`e time da ho}e ‘oslabiti {anse Kalabi}u’.

Za SNSD je osvajanje vlasti u Fo~i tako|er veliki izazov.

Kandidat za na~elnika op{tine Fo~a ispred Nove socijalisti~ke partije je Zdravko Krsmanovi}, sada{nji na~elnik op{tine.

Njegovu kandidaturu podr`avaju Partija demokratskog progresa i Demokratska partija. Za novu kandidaturu se, ka`e, odlu~io zbog neprincipijelne koalicije SDS-a i SNSD-a u Fo~i. Ina~e, zajedni~ki kandidat te dvije partije za na~elnika bi}e Radisav Ma{i}, dugogodi{nji direktor Kulturnog centra i radija u Fo~i.

Slobodan Gavranovi} je SNSD-ov kandidat za gradona~elnika Banje Luke. Njemu je, kako saznajemo, na pro{lim izborima ponu|eno da radi za Dragoljuba Davidovi}a, a da }e on biti gradona~elnik 2012. godine.

Gavranovi}, Davidovi}eva dugogodi{nja “prva pratilja“, svoju {ansu je do~ekao na mjestu predsjednika Skup{tine Banjaluke.

Gavranovi} je iskazivao potpunu lojalnost Miloradu Dodiku. Klju~ni test bilo je davanje 30 dunuma u srcu Banje Luke firmi Dodikovog kuma Mileta Radi{i}a Grand trade na kojem }e njih dvojica sagraditi hotel i poslovno-stambeni kompleks. Gavranovi} je godinama radio iz Davidovi}eve sjene, me|utim, upu}eni izvori tvrde da je on najvi{e odgovoran {to je Dodikovim prijateljima i tajkunima omogu}eno da se dokopaju najatraktivnijih parcela po bagatelnim cijenama. Namjera SNSD-a je, po svemu sude}i, da takav red stvari ostane i u naredne ~etiri godine.

Gavranovi} ima nekoliko nedostataka, prije svega, nema harizmu. Pored toga je i u poodmaklim godinama, {to }e mla|e bira~e odbiti od njega. Tako|er, Gavranovi} nema ni{ta novo za ponuditi. Kao klju~na afera zbog koje }e mnogi okrenuti le|a su de{avanja oko “Picinog parka“ i protesti koji jo{ uvijek traju.

32

^AVI] ^AVI] VODI VODI U U BANJOJ BANJOJ LUCI LUCI

Dragan Dragan ^avi} ^avi} uu utrci utrci za za gradona~elnika gradona~elnika Banje Banje Luke Luke prednja~i prednja~i uu odnosu odnosu na na svog svog protivkandidata protivkandidata Slobodana Slobodana Gavranovi}a Gavranovi}a (SNSD) (SNSD)

JESEN U ZNAKU METLE: U SNSD-u su svjesni nezadovoljstva u narodu i osoba koje su ih u posljednjih nekoliko mjeseci teško kompromitovale, zbog toga na jesen najavljuju velike rezove Dragan Čavi}, zajedni~ki kandidat Demokratske stranke, Partije demokratskog progresa i Nove socijalisti~ke stranke za gradona~elnika Banje Luke, najozbiljniji je

protukandidat Gavranovi}u. Posljednje ankete gra|ana pokazuju da Čavi} zna~ajno prednja~i ispred Gavranovi}a.

PREDIZBORNA KAMPANJA ZAPO^ELA U SKUP[TINI RS-a U SNSD-u, kako navodi na{ dobro obavije{teni izvor, duboko su svjesni nezadovoljstva u narodu, ali i osoba koje su ih u narodu duboko kompromitovale. Rije~ je prije svega o Mi}i Kraljevi}u, koji je kidnapovao ~ovjeka i zbog toga ka`njen samo sa 4.000 KM, zatim Patku Stanojevi}u, poslaniku SNSD-a u Narodnoj skup{tini RS-a i biv{em generalnom direktoru “@eljeznica RS“, koji je pretukao svoju ljubavnicu Sanelu Mehmedovi}, {to je ona uredno prijavila policiji u Doboju. Afere su se posljed-

BITKA ZA (ISTO^NO) SARAJEVO

U SNSD-u tvrde da će potpuno ovladati sarajevskom regijom [to se ti~e sarajevske regije, na posljednjim parlamentarnim izborima SDS je popustio pred naletima SNSD-a. Iz SNSD-a tvrde da }e u potpunosti ovladati ovim podru~jem, dok u SDS-u tvrde da su se ozbiljno pripremili za lokalne izbore i da }e povratiti izgubljene glasove.

U oktobru 2010. SNSD je uzeo vi{e glasova u Isto~noj Ilid`i, Isto~nom Novom Sarajevu i Trnovu, pa ~ak i na Palama, a SDS na Sokocu i u Isto~nom Starom Gradu.

Me|utim, SDS je 2008. pobijedio u svih {est op{tina Isto~nog Sarajeva.

PDP je jak jedino u Isto~nom Sarajevu i na Palama, a ima sada{njeg na~elnika, {to je i jedan od razloga za ponovnu koaliciju sa SDS-om. To je SDS-u dalo krila, pa tvrdi da u Isto~nom Sarajevu namjerava da uzme i funkcije koje je izgubio na prethodnim lokalnim izborima.

U Isto~noj Ilid`i kandidat za na~elnika SDS-a bi}e Pe|a Kova~, sada{nji na~elnik i zamjenik predsjednika SDS-a. Protivkandidat iz SNSD-a je @eljko Samard`ija, {ef kabineta zamjenice ministra inostranih poslova BiH Ane Tri{i}-Babi}.

SLOBODNA BOSNA I 26.7.2012.

Dodikovi nacelnici:TEKST osnova.qxd

26.7.2012

2:43

Page 33

JURI[ NA NA^ELNIKA MJESTA njih mjeseci redale kao na traci, zbog toga je Igor Radoji~i} nedavno najavio da }e najesen SNSD provjetriti od “umornih“ kadrova.

Iako je do zvani~nog po~etka kampanje za lokalne izbore ostalo vi{e od mjesec dana, na terenu ona uveliko traje.

Nezvani~na izborna kampanje prvo je krenula iz NSRS-a, kada su opozicioni poslanici iz SDS-a, PDP-a i DP-a odlu~ili da ne u~estvuju u radu Parlamenta. Sli~no se dogodilo i u prijedorskom parlamentu, s tim {to je sjednicu skup{tine napustio dio vladaju}e koalicije - SNSD. U Prijedoru predizborna kampanja te~e u znaku “ra{ivanja” partnerstva DNS-a i SNSD-a.

Predsjednik DNS-a Marko Pavi}, koji je i na~elnik op{tine, u vi{e navrata `alio se na pritiske koji dolaze iz Poreske uprave i Inspektorata RS-a na javna preduze}a koja su pod kontrolom DNS-a, optu`uju}i SNSD da na taj na~in `eli uspostaviti kontrolu i obezbijediti glasove.

On je svog kandidata za gradona~elnika Banje Luke, ministra saobra}aja Nedeljka

najve}a i najsna`nija koalicija opozicionih stranaka je u Trebinju, gdje ~ak 10 opozicionih stranaka podr`ava zajedni~kog kandidata. Sedmog oktobra oko 30 hiljada Trebinjaca bira}e svog prvog gradona~e-

IZDAJA SNSD-ovaca: Marko Pavić, načelnik Prijedora, svog kandidata za gradonačelnika Banja Luke, ministra saobraćaja Nedeljka Čubrilovića, povukao je zarad koalicijskog partnerstva sa SNSD-om, međutim SNSD-ovci mu “zabijaju nož u leđa”

nice, a sada ve} osam godina na~elnik op{tine Trebinje, jo{ jednom }e u izbornu utrku. ]uku }e Vu~urevi}, kojeg su podr`ali SDS, DP, Pokret za Trebinje, SRS RS, SRS dr. Vojislav [e{elj, SNS, NDS i NSP, biti ozbiljan protukandidat.

Pored toga, trebinjski odbor SNSD-a ve} du`e vrijeme ima problema sa unutra{njim frakcijama. Struja koja je bliska predsjedniku NSRS Igoru Radoji~i}u otvoreno kritikuje ]uka, zbog ~ega im je ~ak prije}eno i isklju~enjem. ]uk je predizbornu kampanju zapo~eo jeftinim trikovima. Trebinjcima je obe}ao izgradnju fabrike hemijskih proizvoda Henkel, zatim izgradnje solarne elektrane koju bi finansirao srbijanski biznismen Veselin Jevrosimovi}. Izostali su ovaj put aerodromi, resorti, hidro i termoelektrane i ostale magle. Upu}eni u trebinjske prilike tvrde da su ]ukove {anse na predstopje}im izborima jako male, jer, kako ka`u, te{ko je nekog slagati tri puta. Naime, ]uk je sve svoje sposobnosti pokazao u posljednjih

NESMJENJIVI NA^ELNICI Na~elnici Bijeljine, Prijedora i Doboja Mi}o Mi}i}, Marko Pavi} i Obren Petrovi}, koji su dva puta uzastopno pobijedili na lokalnim izbori, i nakon oktobra }e najverovatnije ostati u svojim foteljama

Čubrilovi}a, povukao zarad koalicijskog partnerstva sa SNSD-om, me|utim SNSDovci mu u Prijedoru zabijaju no` u le|a i poku{avaju ovladati lokalnim medijima, prije svega Kozarskim vjesnikom. SNSDov kandidat u Prijedoru je Drago Tadi}, predsjednik OO SNSD Prijedor i poslanik u Narodnoj skup{tini RS-a. Upu}eni tvrde da je Tadi} autsajder i da se mu male {anse da pobijedi Pavi}a. Ovo }e biti drugi ozbiljan poku{aj SNSD-a da preuzme kontrolu nad Prijedorom, nakon {to je dr. Aleksandar Kesi} pora`en na izborima 2008. godine.

TREBINJE PROTIV ]UKA Opozicionari su se u ve}ini op{tina ujedinili u manje ili ve}e koalicije. Prividno 26.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

lnika, nakon {to su dobili status grada, i to izme|u trojice kandidata. Aktuelni na~elnik op{tine Dobroslav ]uk, koji je na toj funkciji od 2004. godine, kao kandidat SNSD-a uz podr{ku DNS-a i socijalista, ponovo }e u utrku za fotelju.

Aktuelni narodni poslanik PDP-a i biv{i direktor trebinjske filijale Fonda PIO Slavko Vu~urevi} bi}e kandidat opozicione koalicije “Zajedno za Trebinje”, za koju on tvrdi da je ~ini 10 stranaka. Tre}i kandidat je nezavisni kandidat i biv{i novinar RTV BN Neboj{a Vukanovi}, koji je postao prepoznatljiv po istra`iva~kom novinarstvu i otkrivanju mnogobrojnih kriminalnih afera u Hercegovini. Dobroslav ]uk, nekada ugledni doktor trebinjske op{te bol-

osam godina - u Trebinje nije doveo ni jednog investitora, niti otvorio bar jedan proizvodni pogon… U posljednjem istra`ivanju javnog mnijenja koje je provelo “Trebinje danas” kandidat SNSD-a Dobroslav ]uk dobio je 10 posto glasova, kandidat koalicije “Zajedno za Trebinje“ 26 posto, dok je nezavisni kandidat Neboj{a Vukanovi} osvojio ~ak 46 posto.

U mno{tvu kandidata i izbornih kombinatorika, najuo~ljivije je da vi{e od polovine pretendenata na na~elni~ka mjesta ~ine ljudi sa aktuelnim mandatom. Da li je u pitanju kriza kadrova ili stranke ne `ele mijenjati svoje uspje{ne na~elnike, re}i }e bira~i koji ne priznaju partijske sudove.

33

Naser:TEKST osnova.qxd

26.7.2012

2:52

Page 34

LJUBAVNE I POSLOVNE TAJNE NASERA KELMENDIJA

Nakon što se njegovo ime našlo na listi STATE DEPARTMENTA, među sto najvećih svjetskih trgovaca drogom, NASER KELMENDI priprema teren za preseljenje u Crnu Goru gdje već boravi njegova druga žena; SLOBODNA BOSNA otkriva tko su najpouzdaniji Kelmendijevi crnogorski poslovni partneri, ali i kako se rodila ljubav između “kontroverznog biznismena“ i mlade i atraktivne Sadine Ademović

KELMENDIJEVE POSLOVE U CRNOJ GORI VODI NJEGOVA NEVJEN^ANA SUPRUGA SADINA ADEMOVI] CRNOGORSKA ODSTUPNICA Naser Kelmendi se najsigurnije osje}a u Crnoj Gori gdje je, uz Kosovo, koncentrirana glavnina njegovih poslova

34

SLOBODNA BOSNA I 26.7.2012.

Naser:TEKST osnova.qxd

26.7.2012

2:52

Page 35

LJUBI, LJUBI, AL’ GLAVU NE GUBI Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

N

akon {to se prije dva mjeseca njegovo ime na{lo na listi State Departmenta, me|u sto najve}ih svjetskih trgovaca drogom, Naser Kelmendi ozbiljno planira da se privremeno preseli u Crnu Goru, navodno, radi povoljnijeg “poslovnog okru`enja“?!

Kontroverzni se vlasnik hotela Casa Grande u sarajevskom naselju Ilid`a, prema tvrdnjama njegovih znanaca, ozbiljno zabrinuo poslije odluke ameri~kog predsjednika Baracka Obame, odnosno, financijskih sankcija SAD-a, svjestan kako }e taj potez ameri~kih vlasti zasigurno utjecati na anga`man bh. pravosudnih institucija i policijskih agencija da ubrzaju istragu protiv njega. Iako nema sumnje da je poduzetni Albanac sa bh. dr`avljanstvom u posljednji devet godina, koliko stalno `ivi u Sarajevu, uspostavio brojne kontakte u ovda{njim politi~kim, policijskim i pravosudnim strukturama, ~injenica je, ipak, da se Naser Kelmendi najsigurnije osje}a u Crnoj Gori gdje je, uz Kosovo, koncentrirana glavnina njegovih poslova.

KO NEMA ZETA, NEMA NI MAGARCA

Kelmendijev punac Sidik Ademović radi u Federalnom MUP-u Ljubavna veza Sadine Ademovi} s regionalnim narko-bossom kojeg ve} godinama istra`uju sve policijske agencije u BiH, zamalo je stajala posla njezinog oca Sidika Ademovi}a, ina~e dugogodi{njeg policajaca iz Srebrenice. Ademovi} ima ~in vi{eg policijskog inspektora i ve} godinama radi u Federalnoj upravi policije, ali je nakon {to je njegova k}erka zapo~ela romansu s Naserom Kelmendijem, privremeno ostao bez posla. Budu}i da je ranije radio kao rukovodilac operativnog de`urstva i imao uvida u povjerljive policijske informacije, Sidik Ademovi} nije pro{ao sigurnosnu provjeru, zbog ~ega je udaljen iz federalne policije. Poslije sudskog spora i izvr{ne presude koja je bila u njegovu korist, ponovno je vra}en u Federalnu upravu policije, ali je preraspore|en na novo radno mjesto komandira Jedinice za osiguranje obje-

kata. Sidik Ademovi} je rat proveo u Srebrenici, gdje je u Teritorijalnoj odbrani obavljao du`nost pomo}nika komandira za sigurnost. Na su|enju ro|aku Naseru Ori}u u Ha{kom tribunalu, Ademovi} je svjedo~io kao svjedok njegove obrane.

Sidik Ademovi}

FATALNA MENAD@ERICA Ranije smo pisali da je Naser Kelmendi u Crnoj Gori vlasnik hotela Casa Grande u BLISKI PRIJATELJI I Ulcinju, te luksuznog stana na Bulevaru POSLOVNI PARTNERI Svetog Petra Cetinjskog u Podgorici.

Naser Ori} je atraktivnu ro|aku zaposlio kao Crnogorski novinari spekuliraju kako menad`ericu u hotelu Kelmendi, pored nekretnina koje su Casa Grande uknji`ene na njegovo ime, na nekoliko atraktivnih lokacija u Ulcinju posjeduje zemlji{te, ali i ku}e i stanove ~iji su formalni vlasnici njegovi bli`i ro|aci.

Kako, me|utim, istraga crnogorskog Tu`ila{tva i policije koja je trebala utvrditi koje nekretnine u toj dr`avi Kelmendi ima nikada nije zavr{ena, o stvarnoj se vrijednosti njegovog imetka mo`e samo naga|ati. No, nije slu~ajno da je Savezna centralna banka SAD-a, istog dana kada je Naser Kelmendi stavljen na listu najve}ih narko-bossova, od Uprave policije Crne Gore zatra`ila da zamrzne svu njegovu imovinu. U crnogorskoj su policiji, o~ekivano, postupanje po zahtjevu ameri~ke Centralne banke odgodili dok, kako je obja{njeno, “verifikaciono tijelo Evropske unije javno ne usuglasi svoj stav da li }e prihvatiti da se Naseru Kelmendiju zamrz-

Nasera Kelmendija i Sadinu Ademovi} upoznao je njezin ro|ak Naser Ori}, ljubavna veza albanskog narko-bossa i mlade Srebreni~anke traje ve} {est godina 26.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

35

Naser:TEKST osnova.qxd

26.7.2012

2:53

Page 36

LJUBAVNE I POSLOVNE TAJNE NASERA KELMENDIJA

REGIONALNO POSLOVNO CARSTVO REGIONALNOG NARKO-BOSSA Nakon sarajevskog, Kelmendi je i u Ulcinju sagradio luksuzni hotel Casa Grande, procjenjuje se da u Crnoj Gori posjeduje brojne nekretnine

ne imovina“. Do tada }e Kelmendijeve poslove u Crnoj Gori voditi njegova najpovjerljivija suradnica, 29-godi{nja Sadina Ademovi} od koje se ne razdvaja ve} {est godina.

Nasera Kelmendija i njegovu 26 godina mla|u nevjen~anu suprugu Sadinu Ademovi} upoznao je njezin ro|ak a Kelmendijev blizak prijatelj i poslovni ortak Naser Ori}. Dogodilo se to nakon {to je Sadinin otac Sidik Ademovi} od Nasera Ori}a zatra`io da mu pomogne zaposliti k}erku, kojoj su, budu}i da je mlada, lijepa i zgodna, odmah na{li radno mjesto u hotelu Casa Grande. Sadina je na Ori}evu preporuku po~ela raditi kao menad`erica, ali se u nju ubrzo zagledao gazda, koji nije ostao ravnodu{an na ljepotu mlade uposlenice. Ubrzo se, me|utim, ispostavilo da njihova veza nije tek jedna od brojnih

Kelmendijevih kratkih ljubavnih avantura.

Atraktivna “menad`erica“ i “kontroverzni biznismen“ koji je, barem slu`beno, jo{ uvijek u braku sa prvom suprugom Fatimom Kelmendi, po~eli su zajedno odlaziti na poslovna putovanja. Kao osoba od njegovog posebnog povjerenja (jer se tajne povjeravaju ljubavnicama a ne suprugama), Sadina Ademovi} je pratila Kelmendija na putovanjima u Tursku, Ujedinjene Arapske Emirate, Crnu Goru, gdje se upoznala sa svim njegovim poslovima. Vrhunac njihove strasne ljubavne veze bilo je ro|enje k}erke Aylin, 2008. godine. Navodno je Kelmendijeva k}erka ro|ena u Turskoj. Naser Kelmendi pored ~etvorogodi{nje k}erke ima tri odrasla sina Besnika, Liridona i Elvisa koji `ive u Sarajevu i zajedno s ocem vode “obiteljski biznis“, ma {ta to zna~ilo.

VOZI, MI[KO

Sadina Ademović prošle godine automobilom uletjela u Tržni centar Merkur U februaru pro{le godine nesta{na je Kelmendijeva supruga imala neobi~nu saobra}ajnu nezgodu kada je automo bilom bukvalno uletjela u Tr`ni centar Merkur u sarajevskom naselju Otoka. Prema tvrdnjama o~evidaca, Sadina Ademovi} je tada pogrije{ila izlaze}i s parkinga, nakon ~ega je

36

automobil Golf 5 zavr{io u tr`nom centru, sre}om bez nastradalih, ali je pri~injena velika materijalna {teta.

Naknadno je Naser Kelmendi, uz pomo} poznanika u MUP-u Kantona Sarajevo, tra`io vje{ta~enje vozila, kako bi nespretnu suprugu spasio krivnje i pla}anja od{tete.

Nakon {to je nevjen~anoj supruzi kupio stan u Podgorici, Sadina Ademovi} najvi{e vremena provodi u Crnoj Gori, gdje se mo`e vidjeti u dru{tvu Kelmendijevih poslovnih prijatelja. Osim podgori~kog biznismena Petra Savkovi}a i odvjetnika Igora Brnovi}a, Sadina Ademovi} se u Podgorici i Budvi ~esto dru`i sa supru`nicima Danijelom i Du{kom Golubovi}em, koji je Kelmendijev najva`niji jatak u crnogorskoj sigurnosnoj slu`bi.

DU[KO GOLUBOVI] - KELMENDIJEV OBAVJE[TAJAC Du{ko Golubovi}, glavni inspektor u Agenciji za nacionalnu bezbjednost Crne Gore, dugogodi{nji operativac lojalan predsjedniku DPS-a M ili \ukanovi}u i crnogorskom ministru vanjskih poslova Milanu Ro}enu, ve} se godinama povezuje s osobama iz kriminalnog miljea. Listing njegovih telefonskih razgovora s Naserom Kelmendijem pro{le je godine objavljen u crnogorskim medijima, kao i imena desetak tamo{njih politi~ara, policajaca i obavje{tajaca sa kojima je reginalni narko-boss bio na vezi. Popis telefonskih kontakata Du{ka Golubovi}a od crnogorskih kolega je svojedobno tra`ila i hrvatska policija, u sklopu istrage o ubojstvu vlasnika Nacionala Ive Pukani}a. Navodno da je usluge crnogorskih doma}ina Naser Kelmendi izda{no nagradio - javna je tajna da je siguran boravak i nesmetano poslovanje u Crnoj Gori pla}ao luksuznim automobilima, od skupocjenih modela Porschea Panamera i Porschea Cayenne, do Volkswagen Tiguana i Tuarega. Kupovinu automobila za “poslovne partnere“ zajedno su obavljali Naser i Sadina.

SLOBODNA BOSNA I 26.7.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

25.7.2012

23:40

Page 5

Nova Vlada:TEKST osnova.qxd

26.7.2012

0:37

Page 38

NOVA VLADA - LA@NA NADA

Predsjednik Srbije TOMISLAV NIKOLIĆ na Vidovdan, 28. juna, povjerio je mandat za sastavljanje nove Vlade Srbije lideru SPS-a Ivici Dačiću; gotovo mjesec dana je koaliciji SNS SPS - URS bilo potrebno da pronađe kadrove za ministarske pozicije; naša novinarka piše ko su zapravo Dačićevi i Nikolićevi ministri Pi{e: MIRHA DEDI]

K

lju~na ministarstva u Vladi Srbije vodi}e uglavnom Milo{evi}evi i [e{eljevi kadrovi iz devedesetih. Premijer Vlade Srbije, prvi put nakon dvanaest godina bi}e socijalista Ivica Da~i}, portparol Slobodana Milo{evi}a u ratnim godinama, dok }e du`nost prvog potpredsjednika obavljati Aleksandar Vu~i}, dugogodi{nji generalni sekretar [e{eljevih radikala, sada{nji predsjednik narodnjaka.

Tomislav Nikoli} i Aleksandar Vu~i} ve} nekoliko mjeseci uvjeravaju javnost da su prevalili dug put od pripadnika [e{eljevih paravojnih falangi do Evropejaca.

Me|utim, ideolo{ki profili njihovih ministara govore sasvim suprotno. Uglavnom su to ljudi sa spornim biografijama i bez profesionalnog autoriteta.

Aleksandar Vulin jedan od osniva~a Jugoslovenske levice (JUL) Milo{evi}eve supruge Mirjane Markovi}, ina~e udarne pesnice Milo{evi}eve ratne ma{inerije, bi}e postavljen za {efa Vladine kancelarije za Kosovo. Vulin i njegova {efica Markovi} bili su najgorljiviji zastupnici ideje da

KLJU^NA MINISTARSTVA U VLADI SRBIJE VODI]E MILO[EVI]EVE “PERJANICE“ IZ DEVEDESETIH 38

SLOBODNA BOSNA I 26.7.2012.

Nova Vlada:TEKST osnova.qxd

26.7.2012

0:38

Page 39

POVRATAK MILO[EVI]EVIH SNAGA CRVENO-CRNA CRVENO-CRNA KOALICIJA KOALICIJA

Lider Lider SPS-a SPS-a Ivica Ivica Da~i} Da~i} ii prvi prvi ljudi ljudi naprednjaka, naprednjaka, Tomislav Tomislav Nikoli} Nikoli} ii Aleksandar Aleksandar Vu~i}, Vu~i}, koji koji su su oformili oformili novu novu Vladu Vladu Srbije, Srbije, paradigma paradigma su su povratka povratka Milo{evi}eve Milo{evi}eve vladavine vladavine

VRATIĆE SE SLOBE Ministar kulture promovisao zlo~ine Milana Luki}a, budu}a guvernerka tvrdi da Ratko Mladi} nije kriv za genocid u Srebrenici, {ef diplomatije bio desna ruka Dobrici ]osi}u u vrijeme rata u BiH Srbija treba da se suprotstavi Zapadu i okrene se Kini i drugim komunisti~kim zemljama. Ta politika dovela je do konfrontacije Srbije sa SAD-om i zemljama EU-a, koja je kulminirala NATO bombardovanjem Srbije.

ZLO^INI MILANA LUKI]A U MODERNOJ GARA@I Ministar kulture Srbije Bratislav Braco Petkovi} (Nikoli}ev li~ni izbor) kontroverzna je osoba u ~iji ideolo{ku opredijeljenost svakako treba zaviriti. Koncept kul26.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

ture za koji se on kao budu}i ministar zala`e zapravo je odraz naprednja~ke politike prema nedavnoj pro{losti. Petkovi} je vlasnik najve}e kolekcije oldtimera u Srbiji, vlasnik pekare, slasti~arne i “Moderne gara`e”, u kojoj se povremeno igraju pozori{ne predstave. U Petkovi}evoj gara`i, koja se nalazi u centru Beograda, zamalo nije igran komad po tekstu Radovana Karad`i}a. Me|utim, poslu`io je za promociju drugog zlo~inca. Krajem januara, Petkovi} je ustupio gara`u za promovisanje knjige ratnog zlo~inca Milana

Luki}a “Ispovest ha{kog su`nja“, koju je objavila Srpska radikalna stranka. Budu}i ministar ne samo da je ustupio prostor “Moderne gara`e” ve} je i u~estvovao u promociji odnosno odbrani zlo~inca iz Vi{egrada koji je osu|en na do`ivotnu robiju zbog odgovornosti za dvije “`ive loma~e” u Pionirskoj ulici i naselju Bikavac, gdje je spaljeno oko 140 `ena, djece i staraca, za strijeljanja Bo{njaka na obali Drine i u fabrici “Varda”, kao i za ubistvo Hajre Kori}. Budu}em ministru Petkovi}u nisu nimalo zasmetale ove ~injenice o 39

Nova Vlada:TEKST osnova.qxd

26.7.2012

0:38

Page 40

NOVA VLADA - LA@NA NADA “knji`evnom junaku” Luki}u koji kao paradigma srpskih zlo~ina u proteklim ratovima predstavlja sponu izme|u SRS-a i SNS-a.

VU^I], [EF SVIH TAJNIH SLU@BI U SRBIJI Prvi potpredsjednik vlade i ministar odbrane Aleksandar Vu~i} uskoro }e biti imenovan i za sekretara Savjeta za nacionalnu bezbjednost. Ova nadle`nost omogu}i}e Vu~i}u izmjene Zakona o osnovama ure|enja slu`bi bezbjednosti. Konkretno, u zakonskom prijedlogu tra`i se da ubudu}e sekretara SNB-a imenuje predsjednik Srbije, a ne da na to mjesto po automatizmu dolazi {ef kabineta prvog ~ovjeka dr`ave, {to je do sada bio slu~aj.

Tako }e Aleksandar Vu~i} istovremeno vr{iti funkcije ministra odbrane, potpredsjednika vlade i koordinatora svih slu`bi bezbjednosti — Bezbednosno-informativne agencije (BIA), Vojno-bezbednosne agencije (VBA) i Vojno-obavje{tajne agencije (VOA). Za stru~nu javnost je sporno Vu~i}evo iskustvo i kvalifikacija za poziciju koordinatora svih slu`bi bezbjednosti, jer ono podrazumijeva operativno uskla|ivanje rada slu`bi bezbjednosti. Me|utim, naprednjaci su insistirali da sve obavje{tajne slu`be budu isklju~ivo pod njihovom kontrolom. Tako }e Ivica Da~i}, ministar MUP-a Srbije, biti uskra}en za uvid u rad dijela svog resora.

Naprednjacima, koji su na izborima osvojili najve}i broj glasova, }e pripasti ukupno devet ministarstava. Aleksandar Vu~i} bi}e ministar odbrane, Milan Ba~evi} ministar rudarstva, Goran Kne`evi} ministar poljoprivrede, Ivan Mrki} {ef diplomatije, Bratislav Petkovi} kulture, Alisa Mari} sporta, Zorana Mihajlovi} energetike, Nikola Selakovi} pravde, a Velimir Ili} ministar gra|evine i urbanizma.

Jorgovanka Tabakovi}, potpredsjednica naprednjaka, nezvani~no va`i za glavnog kandidata na funkciji guvernera. Tabakovi}ka je nedavno izjavila da Ratko Mladi} nije odgovoran za zlo~ine koji mu se stavljaju na teret. “Istina o Srebrenici jo{ nije istra`ena, general Ratko Mladi} je jedna tragi~na figura. Bio je po{ten srpski vojnik i samim tim i heroj. Kada budu utvrdili i dokazali da je zlo~inac, pa me neko uveri, ja }u mo`da promeniti svoje mi{ljenje”, rekla je nedavno Tabakovi}eva.

Ivan Mrki}, nasljednik Vuka Jeremi}a, tako|e je bio udarna Milo{evi}eva “pesnica“ . Njegov izbor uslijedio je nakon {to je DS zabranio Milici Delevi} da prihvati ovu funkciju. Mrki} je bio {ef kabineta Dobrice ]osi}a, nekada{njeg predsjednika SR Jugoslavije. Kao otpravnik poslova, potom ambasador SRJ, boravio je Nikoziji, na Kipru, od 1993. do 1999. godine. Za to vri40

LJUDI LJUDI KOJI KOJI NE PRIZNAJU RATNE ZLO^INE ZLO^INE LUKI]A LUKI]A II MLADI]A MLADI]A Bratislav Bratislav Petkovi}, Petkovi}, ministar ministar kulture kulture uu Vladi Vladi Srbije, Srbije, ii Jorgovanka Jorgovanka Tabakovi}, Tabakovi}, budu}a budu}a guvernerka guvernerka

jeme, tvrde upu}eni, bio je zadu`en od Milo{evi}a za izno{enje novca iz zemlje, zbog toga ga i zovu “~uvar Milo{evi}evog trezora”. Njegov izbor iznenadio je stru~nu javnosti, koja smatra da }e se bitne vanjskopoliti~ke odluke donositi u trouglu Nikoli}-Da~i}-Vu~i}, a {ef diplomatije }e biti tu tek da ih provodi.

Velikom broj imena u kabinetu budu}eg premijera Ivice Da~i}a zajedni~ko je to {to su direktno vezani za privatni Univerzitet “Megatrend“, ~iji je vlasnik jedan od najvi|enijih socijalista, profesor Mi}a Jovanovi}. Ministar prosvjete @ arko Obradovi} profesor je u stalnom radnom odnosu na ovom univerzitetu, a ministarka

MILJENKO DERETA, PREDSJEDNIK GRA\ANSKE INICIJATIVE

“Novi ministri brišu prošlost i uvode amnestiju za sve što je počinjeno tokom devedesetih“ Miljenko Dereta, predsjednik Gra|anske inicijative, ka`e da su Tomislav Nikoli} i Ivica Da~i}, zbog nedostatka stru~nih kadrova u svojim redovima, imali velikih problema da skrpe novu vladu. On smatra da je sada{nji sastav vlade privremen i da }e u narednih nekoliko mjeseci do}i do promjena ministara.

“Stalno pominjani manjak stru~nih ljudi u redovima SNS-a koji bi uspe{no mogli da vode najva`nije resore Vladi re{en je, ~ini mi se, samo privremeno, zahvatom u ’proverene, prekaljene a bogami i ukaljane’ kadrove druge strane. Ka`em privremeno jer time SNS dobija vreme koje im je potrebno da u svoje redove privuku stru~njake koje }e u drugoj podeli resora mo}i da postavi na klju~na mesta.

Ve}inom glasova koju ima u Vladi, i posebno u Skup{tini Srbije, SNS u svakom trenutku mo`e, ’iznena|en i uvre|en’, da ovu vladu raspusti i formira druga~ije komponovanu ve}inu ili ~ak raspi{e nove

izbore. Obra~un SNS-a sa Demokratama kao jo{ uvek najja~im politi~kim protivnikom se nastavlja, izme|u ostalog, isku{avanjem njenih ~lanova i koalicionih partnera ponudama ’koje je te{ko odbiti’.

Da~i} i Dinki} su mamac progutali. Ponude Milici Delevi} i Rasimu Ljaji}u, ~ija osnova su ne samo li~na politi~ka nego i moralna doslednost, mnogo su slo`eniji izazov na koja su usledila dva razli~ita odgovora.

Sada se govori o povratku devedesetih.

One nikada nisu ni oti{le. Pritajene, `ivele su pored nas. Znamo ko su im bili jataci, ko ih je skrivao i {titio od zakona o lustraciji. Znamo ko se sa njima pomirio, ko im je pritom i oprostio. Sada se ula`e veliki napor da se devedesete i zaborave.

Bri{e se pro{lost i uvodi amnestija za sve {to je u~injeno i izgovoreno pre dolaska na ovu funkciju. Srbijom }e upravljati ljudi bez pro{losti, ljudi sa ’rupama’ u biografijama. Neka`njeni i neka`njivi“, zaklju~uje Dereta.

SLOBODNA BOSNA I 26.7.2012.

Nova Vlada:TEKST osnova.qxd

26.7.2012

0:39

Page 41

POVRATAK MILO[EVI]EVIH SNAGA

“PESNICE” “PESNICE” DEVEDESETIH DEVEDESETIH

Ivan Ivan Mrki}, Mrki}, ministar ministar inostranih inostranih poslova poslova Srbije, Srbije, Milutin Milutin Mrkonji}, Mrkonji}, ministar ministar saobra}aja saobra}aja ii infrastrukture, infrastrukture, ii Aleksandar Aleksandar Vulin, Vulin, prvi prvi ~ovjek ~ovjek Kancelarije Kancelarije za za Kosovo Kosovo

za energetiku Zorana Mihajlovi} (ina~e ro|ena u Tuzli) uz to je i prorektor za nauku na “Megatrendu“. Ministarka za sport Alisa Mari} tako|e je predava~ na ovom privatnom univerzitetu, na kome je predsjednik Skup{tine Srbije Neboj{a Stefanovi} magistrirao i sada je na doktorskim studijama.

Ministar infrastrukture Milutin Mrkonji} je predsjednik Upravnog odbora “Megatrenda“ i po~asni doktor ovog univerziteta. Za profesora Mi}u Jovanovi}a govorilo se da je 2008. godine spojio SPS i DS i na taj na~in dao veliku podr{ku formiranju tada{nje vlade. Isto se pri~a i posljednjih mjeseci, samo je, ovoga puta, rektor “Megatrenda“ spajao socijaliste i naprednjake.

Da~i}evi socijalisti su u raspodjeli ministarstva dobili ukupno ~etiri. Slavica \uki}Dejanovi}, dugogodi{nji kadar SPS-a, budu}a je ministrica zdravlja. Za vrijeme Milo{evi}eve vladavine bila je direktor Klini~ko-bolni~kog centra u Kragujevcu.

Upu}eni tvrde da je na to mjesto do{lo zahvalju}i prijateljstvu sa porodicom Milo{evi}. Bila je prisutna u vili “Mir” prilikom hap{enja Slobodana Milo{evi}a, 31. marta 2001. godine. Mnogi tvrde da joj pripadaju najve}e zasluge za Milo{evi}evu mirnu predaju. O svom profesionalnom anga`manu u tim trenucima odbija da govori.

Ostala zbivanja opisuje ovako: “Svedok sam da je oko 21 ~as u prostoriju u kojoj je bilo nas dvadesetak sa predsednikom Milo{evi}em u{la osoba u maskirnoj uniformi sa fantomkom na licu. Posle nekoliko trenutaka, ta osoba je skinula masku i ja sam tada prvi put videla ~oveka za koga su rekli da je Legija. Bio je veoma zvani~an, delovao je nadmeno. Rekao je hladno i odse~no da je do{ao da izvr{i nare|enje iz akcije koja se planira (nije pomenuo 26.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

hap{enje, ali se znalo {ta je posredi).

Predsednik Milo{evi} je tada samo rekao: ‘Vr{ite svoj zadatak’, i ni{ta vi{e.”

Milutin Mrkonji}, budu}i ministar saobra}aja i infrastrukture i potpredsjednik SPS-a, nikada se nije odrekao Milo{evi}a.

U svom kabinetu u Vladi Srbije, ve} godinama, na zidu dr`i Milo{evi}evu sliku.

Pored toga {to se ovih dana zala`e da se porodica Milo{evi} oslobodi svih optu`bi i vrati u Beograd, Mrkonji} je prije nekoliko mjeseci pru`io podr{ku i Vojislavu [e{elju.

Na miting koji je organizovao SRS, na kojem je zatra`eno da [e{elj odmah bude oslobo|en, do{ao je i Milutin Mrkonji} i pru`io podr{ku lideru radikala.

LJAJI] – PONUDA KOJA SE NE ODBIJA Nikoli} i Da~i} su odre|ene resore ponudili i manjinama. Tako su Rasim Ljaji} i Sulejman Ugljanin prihvatili ponude koje se ne odbijaju. Ljaji} je dobio potpredsjedni~ko mjesto u vladi i Ministarstvo za spoljnu i unutra{nju trgovinu, telekomunikacije i informati~ko dru{tvo. Ugljanin }e biti ministar bez portfelja.

Za mnoge je veliko iznena|enje predstavljala odluka Rasim Ljaji}a da u~estvuje u vlasti koju ~ini koalicija Milo{evi{evih SPS-ovaca i biv{ih {e{eljevaca. Ona je po njemu, ina~e, “moralno sporna”. U me|uvremenu ga je Dragoljub Mi}unovi}, potpredsjednik Demokratske stranke (koalicioni partner), optu`io za izdaju i da voli pare. Me|utim, Ljaji} se pravdao da je morao da bira izme|u opstanka i nestanka stranke na ~ijem se ~elu nalazi. Ljaji}ev SDP dobio je i pet dr`avnih sekretara.

Ina~e, Ljaji} i Da~i} su privatno ve} du`e vrijeme bliski prijatelji. Ta~nije, otkada se Da~i} presvukao u Evropejca. Koliko

je jako njihovo prijateljstvo moglo se vidjeti na svadbi koja je krajem aprila odr`ana u Novom Pazaru. Na svadbu su helikopterom, vjerovatno MUP-a Srbije, iz Beograda zajedno stigli Da~i}, Ljaji} i Milorad Veljovi}, srbijanski direktor policije.

Trojica prijatelja su te ve~eri dali sebi odu{ka. Da~i} se prihvatio mikrofona i otpjevao dvadesetak pjesama. Me|u prvima je bila Miljacka Halida Be{li}a.

Veljovi} se veselio na svoj na~in, uhvatio se u kolo, u kojem je igrao najmanje pola sata.

Analiti~ari tvrde da zadaci za novu crveno-crnu vladu ne}e biti laki, djelimi~no zbog krize u eurozoni, ali i zbog lo{ih rezultata prethodne vlade. Nezaposlenost je udvostru~ena, sko~ila je sa 13% na 26%, plate su manje za oko 10% i me|u najni`ima su u regionu i Evropi, nominalni BDP pao je za 10%, javni dug je porastao sa 29% na preko 50% BDP-a. Skoro pola miliona ljudi ostalo je bez posla. Od izbora, u posljednjim (tehni~kim) danima stare vlade posao je izgubilo jo{ 66 hiljada ljudi.

Inflacija je bila na nivou 8-10%, ali ve} du`e vrijeme inflacija u Srbiji je, ako se izuzmu zemlje sa hiperinflacijom, me|u najvi{im u svijetu.

Povratak biv{ih saveznika Slobodana Milo{evi}a na vlast, prvi put nakon njegovog svrgavanja 5. oktobra 2000. godine, prema mi{ljenju analiti~ara, uspori}e pribli`avanje Srbije EU. Iako Nikoli} i njegovi nacionalisti tvrde da su sa antizapadnja~kih stavova pre{li na proevropske, nova vlada kojom dominiraju nacionalisti }e, smatraju upu}eni, oja~ati ruski uticaj u Srbiji. Kakva }e biti regionalna saradnja nove vlade, za sada je te{ko predvidjeti, s obzirom da ovakvi ideolo{ki profili ministara ukidaju svaku mogu}nost da do nje ikada i do|e.

41

EUROPA:EUROPA.qxd

25.7.2012

20:41

Page 42

EVROPA, ODMAH BiH PRISTUPA Bogate evropske regije sada traže KONVENCIJI podrži kako bi se još više razvijal VIJE]A EVROPE O SPRE^AVANJU NASILJA NAD @ENAMA Bosna i Hercegovina }e pristupiti Konvenciji Vije}a Evrope o spre~avanju i borbi protiv nasilja nad `enama i nasilja u porodici, navodi se u saop{tenju sa posljednje sjednice Predsjedni{tva BiH. Konvencija Vije}a Evrope o spre~avanju i borbi protiv nasilja nad `enama i nasilja u porodici, koju je Vije}e ministara Vije}a Evrope usvojilo u aprilu pro{le godine, predstavlja prvi pravno obavezuju}i instrument u Evropi, koji, izme|u ostalog, ima za cilj stvaranje pravnog okvira za prevenciju nasilja nad `enama, profiliranje politike i mjera za{tite i pomo}i svim `rtvama nasilja nad `enama i nasilja u porodici, unapre|enje me|unarodne saradnje o ovom pitanju itd.

DRAGHI: EURO ]E OPSTATI, EU IDE KA STVARANJU NADNACIONALNIH TIJELA Odgovaraju}i na pitanja francuskog lista Le Monde je li euro u opasnosti, predsjednik Evropske centralne banke Mario Draghi ka`e: “Ne, apsolutno ne. Vidimo analiti~are kako zami{ljaju scenarije raspada eurozone. Oni ne prepoznaju politi~ki kapital koji su na{i ~elnici ulo`ili u ovu uniju i podr{ku Evropljana.”

Kako je kazao, dugoro~no }e se euro Mario Draghi

Regionalna politika Evropske unije se od svog osnivanja temeljila na finansijskoj solidarnosti, jer je dio doprinosa država članica za budžet EU-a namijenjen manje razvijenim regijama EU-a

V

ijest koja slijedi iz bh. perspektive izgleda nestvarno - njema~ka pokrajina Baden Wuertenberg zatra`ila je u ime ~etiri najrazvijenije regije Francuske, Njema~ke, Italije i [panije da se iz regionalnih fondova EU-a vi{e ulo`i u inovacije i istra`ivanja u ova “~etiri motora EU-a”, pi{e portal Euractiv. ^etiri regije: RonaAlpe, ina~e druga po veli~ini regija u Francuskoj, Katalonija u [paniji, Lomba42

rdija u Sjevernoj Italiji i Baden Wuertenberg sa jugozapada Njema~ke udru`ili su snage jo{ prije dvadeset ~etiri godine, kako bi branili svoje ekonomske interese u Briselu. Pomenute regije zajedno stvaraju 8% BDP-a EU-a, odnosno vi{e nego Portugal, Irska i Gr~ka zajedno. Dok kod nas traju beskona~ne krize vlasti, u zajedni~kom prijedlogu pomenutih regija Baden Wuertenberg je zatra`io ve}u alokaciju SLOBODNA BOSNA I 26.7.2012.

EUROPA:EUROPA.qxd

25.7.2012

20:42

Page 43

aže od Unije da ih finansijski ali ZAHTJEV ZAHTJEV “^ETIRI “^ETIRI MOTORA MOTORA EU-a” EU-a”

Njema~ka Njema~ka pokrajina pokrajina Baden Baden Wuertenberg Wuertenberg zatra`ila zatra`ila je je od od Unije Unije uu svoje svoje ii uu ime ime jo{ jo{ tri tri najrazvijenije najrazvijenije regije regije Francuske, Francuske, Italije Italije ii [panije [panije vi{e vi{e sredstava sredstava iz iz regionalnih regionalnih fondova fondova EU-a EU-a koje koje bi bi ulo`ili ulo`ili uu inovacije inovacije ii istra`ivanja istra`ivanja

novca iz regionalnih fondova EU-a kojima je ina~e cilj da se smanji nejednakost me|u regionima. Potpredsjednik RonAlpe Bernard Soulages tvrdi, me|utim, da bi Evropa trebalo tako|e da podr`i svoje najja~e regije da se dalje razvijaju “umjesto {to tra`i jednakost unutar EU-a“.

On smatra da bi se preraspodjela oko 40 miliona eura do 2014. mogla iskoristiti za ja~anje konkurentnosti u bogatim regionima. Poku{aji regionalnog povezivanja ovih razvijenih regija uo~avaju se i u kampanji lobiranja u institucijama EU-a da ~etiri regije imaju pravo da se izjasne o svakom prijedlogu Komisije o kori{tenju novca iz kohezionih i poljoprivrednih fondova, kao i fondova za inovacije koji }e se pojaviti u narednim mjesecima. Paolo Alli, sekretar za me|unarodne odnose u 26.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

Lombardiji, pokrajini ~iji je glavni grad Milano i koja sa 20% u~estvuje u BDP-u Italije, zatra`io je da “uspje{ni regioni budu nagra|eni za izuzetne rezultate“ postignute u oblasti inovacija i istra`ivanja tako {to }e se iz regionalnih fondova predvi|enih za period 2014. - 2020. odvojiti vi{e novca za njih.

Regionalna politika EU-a ina~e je jedna je od najstarijih zajedni~kih politika, a vremenom se mijenjala i razvila nove dimenzije. Od po~etka se temeljila na finansijskoj solidarnosti, jer je dio doprinosa dr`ava ~lanica za zajedni~ki bud`et EU-a namijenjen manje razvijenim regijama EU-a.

Dva fonda: (Evropski socijalni fond i Evropski fond za smjernice i jamstva u poljoprivredi) osnovana su jo{ 1958. godine. Evropski fond za regionalni razvoj osnovan je 1975. godine, sa ciljem da se bud`etska sredstva preraspodjele u najsiroma{nije regije. Kohezijska politika zapo~ela je razvojem projekta uspostave jedinstvenoga evropskog tr`i{ta i utvr|ena je u tzv. Jedinstvenom evropskom aktu iz 1986. godine. Po~etkom devedesetih, prema jednom od osniva~kih ugovora (ugovoru iz Maastrichta), zajedno s ekonomskom i monetarnom unijom i jedinstvenim evropskim tr`i{tem postala je jedan od glavnih ciljeva EU-a. Na temelju toga osniva se Kohezijski fond za podr{ku u podru~ju politike za{tite okoli{a i prometa, u najmanje razvijenim regijama EU-a. Ugovorom iz Amesterdama uklju~eno je poglavlje o zaposlenosti, a 1999. godine, a pored odluke o pokretanju reforme strukturnih i kohezijskog fonda, osnovani su i programi pretpristupne pomo}i. Napomenimo, ipak, da iako je fokusirana na pripremu zemalja kandidatkinja za budu}e kori{tenje sredstava iz Strukturnih fondova, pretpristupna pomo} formalno nije sastavni dio ove pomo}i, niti se iz nje finansira, nego iz posebne stavke u bud`etu EU-a. Od 2007. dotada{nja tri pretpristupna programa ujedinjeni su u jedan program IPA ~ije su dvije komponente (kao zemlji potencijalnom kandidatu) dostupne i Bosni i Hercegovini. I dok se najrazvijenije regije iz ~ak ~etiri evropske zemlje udru`uju kako bi osigurale za sebe jo{ vi{e sredstava, u BiH se jedva posti`e dogovor oko projekata finansiranih IPA, a ~itav je paket pomo}i zbog toga pro{le godine bio doveden u pitanje!

(D. Savi})

trebati oslanjati na ve}u integraciju me|u zemljama eura: “Sva kretanja prema finansijskoj, bud`etskoj, i politi~koj uniji za mene su neizbje`na i vodit }e stvaranju nadnacionalnih tijela.”

PROGRAM “EVROPA ZA GRA\ANE” DOSTUPAN I ZA BiH Bosna i Hercegovina je postala jedna od zemalja koje mogu u~estvovati u programu “Evropa za gra|ane” 2007 2013. Ovaj program vrijedan 215 miliona eura poma`e u promoviranju razumijevanja izme|u EU i gra|ana, te poma`e razvoj ideja i aktivnosti iz evropske perspektive. Memorandum o razumijevanju o u~e{}u Bosne i Hercegovine u programu “Evropa za gra|ane” potpisali su Gregory Paulger, generalni direktor Generalne direkcije Evropske komisije za komunikacije, i Igor Davidovi}, {ef Misije Bosne i Hercegovine u EU, 20. jula. To zna~i da od ovog datuma organizacije civilnog dru{tva, think tanks organizacije, op}ine i ostale organizacije iz BiH koje ispunjavaju uvjete mogu tra`iti finansiranje projekata ili biti partner projekta iz ovog programa.

OPTU@NICA ZA PRISLU[KIVANJE U VELIKOJ BRITANIJI Biv{i {ef za medije premijera Britanije Davida Camerona Andy Coulson, biv{a glavna urednica novina Rebekah Brooks Ruperta Murdocha Rebekah Brooks i jo{ {est osoba optu`eni su zbog skandala oko prislu{kivanja telefona.

Krivi~na djela koja im se stavljaju na teret po~injena su dok su oboje bili urednici News of the World, nedjeljnog tabloida, koji je Murdoch morao ugasiti u julu pro{le godine pod pritiskom javnosti revoltirane zbog skandala.

Optu`nica je podignuta i protiv privatnog istra`itelja Glenna Mulcairea i jo{ pet novinara ovog tabloida.

43

BIZNIS:BIZNIS.qxd

25.7.2012

23:17

Page 44

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

Je li kredit MMF-a “jedino logi~no rje{enje“?

Odli~ni poslovni rezultati “BH Telecoma“ Rast turisti~kih posjeta 10 posto BiH ulazu u grupu visokozadu`enih dr`ava

OLAKO ZADU@IVANJE Premijer Nik{i} ka`e da je kredit MMF-a “jedino logi~no rje{enje”

Administracija za plaće traži 800 miliona KM kredita Novi kreditni aran`man koji }e BiH uskoro potpisati s MMF-om, u iznosu od 800 miliona KM, federalni premijer Nermin Nik{i} nazvao je “jedinim mogu}im logi~nim rje{enjem“.

Obra}aju}i se zastupnicima federalnog Parlamenta, Nik{i} je rekao da je svjestan kako “svaki novi aran`man zna~i i novo zadu`ivanje“ uz neizbje`no pravdanje kako novi kredit MMF-a “nije rezultat nikakvog hira, ve} se to nametnulo kao jedino mogu}e logi~no rje{enje“.

Novo kreditno zadu`ivanje dr`ave vjerovatno je “jedino mogu}e logi~no rje{enje“ u slu~aju ako vladaju}a ologarhija brine isklju~ivo o tome kako opstati na vlasti, ali novim gomilanjem duga ne}e biti rije{en niti jedan uzrok koji je BiH doveo u situaciju da bud`etski manjak finansira pozajmljenim kapitalom.

Cijeli problem bud`etskog manjka u BiH mo`e se opisati u samo nekoliko rije~i 44

- dr`avna administracija tro{i previ{e novca, njeni su rashodi puno ve}i od prihoda. I taj problem ne mo`e se rije{iti novim kreditnim zadu`ivanjem, odnosno vje{ta~kim napuhivanjem prihodovne strane. Novim kreditima problem se samo odga|a i produbljuje a upravo to ~ini aktuelna vlast u BiH, koja se u tom “segmentu“ ni za milimetar nije odmaknula od svojih prethodnika.

Pred parlamentarne izbore u jesen 2010. godine, SDP je s punim pravom kritikovao tada{nju vlast koja problem bud`etskog manjka nije ni poku{ala ubla`iti ili rije{iti kresanjem rashoda, nego je posegnula za “jedinim logi~nim rje{enjem“ - manjak prihoda u bud`etima nadoknadila je iz kredita MMF-a.

Isto “logi~no rje{enje“ prona{la je i aktuelna vlast predvo|ena SDP-om, koji je pred izbore grlato najavljivao promjene.

Polugodišnji profit “BH Telecoma“ uvećan za 7 miliona KM Najprofitabilnija kompanija u dr`avi u protekloj godini, BH Telecom, dodatno je u~vrstila lidersku poziciju: u prvom polugodi{tu 2012. godini neto profit BH Telecoma uve}an je za oko 7 miliona KM, s probli`no 65 miliona KM u prvih {est mjeseci pro{le, na 72,7 miliona KM u prvih {est mjeseci ove godine.

Ukupni polugodi{nji prihod kompanije iznosi 295 miliona KM i pribli`no je jednak prihodu ostvarenom u istom razdoblju protekle godine, no ukupni rashod kompanije osjetno je manji nego godinu ranije, {to je rezultat opse`nih mjera {tednje koje je poduzela uprava BH Telecoma. Rashodi su naime skresani za oko 4 posto i na kraju juna 2012. godine iznose 222 miliona KM, {to je ujedno i najni`a razina rashoda zabilje`ana u posljednjih desetak godina.

Ako se povoljan poslovni trend odr`i do kraja godine, dobit BH Telecoma u 2012. godini bit }e najve}a u posljednjih pet godina. Naime, 2008. godine, dobit je izosila 143 miliona KM, 2009. godine 144 miliona KM, 2010. godine 139 miliona KM, a protekle, 2011. godine 134 miliona KM. BH Telecom je svojim dioni~arima u protekloj godini isplatio 110 miliona KM, a lavovski dio prihoda (90 posto) pripao je najve}em dioni~aru - Vladi Federacije BiH. I u protekloj, kao i nekoliko godina ranije, BH Telecom je na ime dividende u federalni bud`et uplatio vi{e nego sve druge dr`avne kompanije zajedno!

SLOBODNA BOSNA I 26.7.2012.

BIZNIS:BIZNIS.qxd

25.7.2012

23:18

Page 45

Rekordna turistička sezona TURISTI PREPLAVILI SARAJEVO

Foto: Mario Ili~i}

Ako je suditi po broju turisti~kih posjeta u prvih {est mjeseci, turisti~ka sjetva 2012. godine bit }e ubjedljivo najizda{nija u proteklom desetlje}u. Sna`an rast turisti~kih dolazaka krenuo je u aprilu (7,1 posto), dodatno je intenziviran u maju i junu (10,2 posto), a prema najavama turisti~kih zajednica pravi tursiti~ki bum tek slijedi u {pici turisti~ke sezone, u julu i avgustu.

Najve}i rast turisti~kih dolazaka u prvih {est mjeseci 2012. godine ponovo je, kao i godinu ranije, registriran u Sarajevu, ovoga puta za 11,8 posto. U prvom polugodi{tu 2012. godine, Sarajevo je posjetilo ne{to vi{e od 120 hiljada turista, mahom stranih (79 posto), najvi{e iz Turske, Hrvatske, Slovenije, Srbije, Njema~ke, Austrije, Ju`ne Koreje, Italije, Amerike i Francuske (top 10 dr`ava).

Stvarni broj dolazaka neuporedivo je ve}i, jer hotelijeri ne prijave 20-30 posto gostiju.

Da se Sarajevo nametnulo kao najsna`niji turisti~ki magnet u BiH ali i u {iroj regiji, ilustrira i podatak da je glavni grad BiH u protekloj godini posjetilo oko 400 hiljada turista, a cijelu BiH, uklju~uju}i i Sarajevo, 686 hiljada turista.

Posjete Sarajevu ve} nekoliko godina zaredom rastu po visokoj stopi od oko 10 posto i, {to je posebno va`no, rastu tokom cijele godine a ne samo tokom nekoliko mjeseci zimske i ljetne turisti~ke sezone.

Visok rast turisti~kih posjeta, osim u Sarajevu, registriran je jo{ samo u dva grada - Mostaru i [irokom Brijegu.

Posjeta stranih turista Sarajevu pove}ana je za 11,8 posto

Za četiri godine udvostručen vanjski dug države U protekloj 2011. godini, vanjski dug BiH uve}an je za 357 miliona KM, u 2012. godini za dodatnih 1,4 milijarde KM, ra~unaju}i kredit MMF-a i kredit EBRD-a za cestogradnju.

Na kraju godine, ukupnu vanjski dug BiH prema{it }e 8 milijardi KM. U protekle ~etiri godine, vanjski dug BiH je prakti~no udvostru~en - sa 4 na 8 milijardi KM! 26.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

45

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

25.7.2012

23:41

Page 8

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

25.7.2012

23:42

Page 9

Sport:TEKST osnova.qxd

26.7.2012

0:49

Page 48

MISTERIOZNI [EIK

U svega godinu dana nogometni klub PARIS SAINT GERMAIN postao je najozbiljniji i najizdašniji kupac na svjetskom tržištu nogometaša; naš novinar piše o biografiji novog vlasnika pariškog kluba, ali i velikim poslovnim planovima katarskih investitora u kojima je kupovina klubova samo početak osvajanja recesijom načetog evropskog gospodarstva

PIJANI MILIJARDERI “Kupovina nogometnih klubova je samo marketin{ka varka; {eici iz Katara `ele ovladati evropskom ekonomijom“

Pi{e: NEDIM HASI]

D

olazak Zlatana Ibrahimovi}a u Paris Saint-Germain francusku je prijestolnicu doveo u trans, navija~i kluba se ve} vide kao osvaja~i Lige prvaka . Prije Ibrahimovi}a pari{ki je klub doveo i Argentinca Ezequiela Lavezzija, zatim Brazilca Thiaga Silvu i mladog Italijana Marca Verrattija. Shopping je omogu}io novac iz Perzijskog zaljeva. Ve} godinu vlasnik PSG-a je Qatar Sports Investment na ~ijem je ~elu {eik Nasser Al-Khelaifi.

PARIZ U TRANSU Biv{i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, ina~e veliki navija~ Paris Saint Germaina, s odu{evljenjem je pozdravio odluku Katarana da kupe pari{ki klub. Nije ni ~udo, s obzirom da Francuska ima jake trgova~ke i ekonomske veze sa zemnim gasom bogatim Katarom. Kupovina je, nakon nekoliko mjeseci pregovora, zvani~no obavljena 31. maja pro{le godine.

Tada je Qatar Sports Investments (QSI) kupio 70 procenata dionica PSG-a od prija{nih vlasnika, fonda Colony Capital koji je godinama u klubu gomilao gubitke.

QSI je postao poznatiji me|u ljubiteljima nogometa kada je sa Barcelonom sklopio petogodi{nji sponzorski ugovor vrijedan 166 miliona eura. [panski klub, pritisnut dugovima, tada je prvi put u historiji stavio na svoj dres ime nekog od sponzora. U paketu sa kupovinom PSG-a potpisan je i ugovor kojim je Al Jazeera kupila prava na televizijske prijenose francuske Ligue 1 za inozemstvo, a takav je ugovor pravdan populariziranjem francuskog nogometa {irom svijeta. Za petogodi{nji ugovor 48

kojima su dobili prava prijenosa utakmica QSI je udru`enju francuskih prvoliga{a platio vrtoglavih 510 miliona eura!

Katarska je televizija u{la u ovaj projekat izme|u ostalog i zato jer je novi predsjednik PSG-a, {eik Nasser al-Khelaifi, predsjednik uprave QSI ali donedavno i generalni menad`er Al Jazeera Sport, koja ve} uveliko napada i ostala tr`i{ta poku{avaju}i otkupiti prava televizijskih prijenosa nogometnih prvenstava {irom Europe. Kupovina Paris Saint Germaina i prvi komercijalni ugovor koji je rezultirao reklamom na grudima igra~a Barcelone samo su dio velikog projekta mijenjanja imid`a Katara u svijetu, kojeg se `eli prikazati kao prijateljsku, ugodnu, dobronamjernu zemlju ljubitelja sporta, posebice nogometa. Bogati {eici iz dr`avice sa najve}im rezervama plina i najve}im BDP-om na svijetu, nogometne klubove vide kao marketin{ke pokreta~e slike Katara kao glamurozne i uspje{ne zemlje.

Dio tog projekta je i {eik Mansour i njegova odluka da kupi Manchester City. Nakon kupovine kluba, Al-Khelaifi instalirao je nekada{njeg brazilskog nogometa{a Leonarda, trenera italijanskih Milana i Intera, na du`nost sportskog direktora. Prvi njegov veliki potez bilo je dovo|enje argentinskog veznjaka Javiera Pastorea, za kojeg je Palermu pla}eno 45 miliona eura.

Nakon njega u klub je stigao italijanski trener Carlo Ancelotti te jo{ desetak skupo pla}enih igra~a koji bi trebali demonstrirati ozbiljnost katarskog projekta. Kasnije su se u medijima pojavile informacije o tajnom sastanku odr`anom krajem novembra pro{le godine u Jelisejskoj pala~i kojem su prisustvovali tada{nji francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, predsjednik UEFA-e Michel Platini i katarski princ Tamim bin

Hamad al-Thani. Naga|alo se kako je sastanak odr`an kako bi Platini podr`ao katarsku kandidaturu u utrci za organizaciju SP-a u nogometu, no to je kasnije demantirano. O ~emu god da je na sastanku razgovarano, Platini je nekoliko dana kasnije glasao za Katar, zemlju sa oko 700 hiljada stanovnika koja }e potro{iti ~etiri milijarde dolara za organizaciju SP-a 2012. godine. Bit }e izgra|eno devet potpuno novih stadiona, rekonstruirana tri postoje}a, okon~ani masivni infrastrukturni radovi, uklju~uju}i izgradnju nove `eljezni~ke i mre`e autocesta. Odmah nakon {to je Katar dobio organizaciju SP-a, Al Jazeera je ulo`ila ogroman novac kupiv{i prava prijenosa utakmica francuskog prvenstva.

Bio je to samo dio skora{njih ulaganja katarskih suverena koji su u me|uvremenu kupili ~uveni Harrods za milijardu i po funti i imaju ve}insko vlasni{tvo u Barclays i Credit Suisse bankama, londonskoj berzi... Kupovina nogometnih klubova samo je marketin{ka varka kojom se skrivaju ozbiljne akvizicije bogatih Arapa u recesijom posrnulu evropsku privredu.

MESIJA NA SENI U me|uvremenu, Nasser Al-Khelaifi je nastavio harati nogometnim tr`i{tem, kupiv{i iz Milana Brazilca Thiaga Silvu i Zlatana Ibrahimovi}a, {to je milanskom klubu donijelo 105 miliona eura. Samo na pla}e igra~a iz po~etne jedanaestorke AlKhelaifi }e godi{nje izdvajati 60 miliona eura, od ~ega }e tri ~etvrtine, ukoliko francuski parlament usvoji novi zakon o porezu na enormne prihode, i}i u dr`avnu kasu. Al-Khelaifi, koji je samo {iroj francuskoj sportskoj javnosti i to prije svega odli~nim poznavateljima tenisa prije desetak godina bio poznat kao teniser koji SLOBODNA BOSNA I 26.7.2012.

Sport:TEKST osnova.qxd

26.7.2012

0:50

Page 49

KAKO SU ARAPI POKORILI EVROPU

PRERASPODJELA PRERASPODJELA NOGOMETNE NOGOMETNE II FINANSIJSKE FINANSIJSKE MO]I MO]I

Sportski Sportski direktor direktor Leonardo, Leonardo, predsjednik predsjednik Nasser Nasser AlAlKhelaifi Khelaifi ii trener trener Carlo Carlo Anceloti Anceloti promatraju promatraju trening trening nogometa{a nogometa{a Paris Paris Saint Saint Germaina Germaina

je pod zastavom Katara odigrao nekoliko ATP turnira, ove godine definitnivno je postao najspominjanija li~nost u Francuskoj, osoba zbog koje je pokrenuto niz rasprava u tamo{njem parlamentu. Francuski predsjednik F rancois Hollande pokrenuo je inicijativu za dono{enje zakona koji bi osobe sa enormnim zaradama, uklju~uju}i i nogometa{e, `estoko oporezovao. U Hollandeovom zakonu predla`e se da se visoki prihodi, odnosno svaka zarada iznad milion eura, oporezuje s nevjerovatnih 75 procenata. Najve}i porez na plate nogometa{a trenutno ima Holandija koja igra~ima uzima 60 procenata li~nog dohotka. Ukoliko bi Hollandeov zakon bio usvojen, bud`et Francuske godi{nje bi bio bogatiji za 45 miliona eura samo od poreza koji bi pla}ali igra~i Paris Saint Germaina. Da bi se ta suma novca ilustrirala, dovoljno je kazati kako se njome u Francuskoj mogu izgraditi jedna bolnica ili dvije {kole. Ipak, pretpostavlja se da bi ovaj zakon ubudu}e, kako {to je to uostalom i do sada bio slu~aj, odbijao nogometa{e od francuske lige, tako da postoje i opre~na mi{ljenja. Najvi{e novaca 26.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

u dr`avni bud`et upla}ivat }e Zlatan Ibrahimovi}, koji je sa platom od 13 miliona eura postao zvani~no {esti najpla}eniji nogometa{ svijeta. Zlatanova bi plata, uz bonuse, godi{nje mogla iznositi vi{e od 16 miliona eura. Prva jedanaestorica Pari`ana Al-Khelaifija je ko{tala ukupno 184 miliona eura. Stoga nije ni ~udo {to u Francuskoj, posebice nakon dolaska Ibrahimovi}a, svi poku{avaju iskopati {to vi{e informacija o Al-Khelaifiju.

No, detalji iz privatnog `ivota su {turi, zna se da je ovaj 38-godi{nji katarski biznismen imao skromnu tenisku karijeru od 1992. do 2002. godine, da je igrao 43 me~a, izgubio 31 a slavio tek 12 puta i zaradio za njega smije{nih 16 hiljada dolara. Ipak, bilo je to dovoljno da postane drugi najbolji Kataranin u historiji ovoga sporta, ~iji je rejting karijere bila 995. pozicija na ATP listi. Ipak, u Parizu se ne sla`u svi sa Al-Khelaifijevim planom da u narednih pet godina PSG postavi me|u tri najja~a kluba Evrope. Primjerice, u pariskim uglavnom siroma{nim, imigrantskim predgra|ima na PSG se gleda kao na “bijeli” klub sa nasilnim i rasisti~ki orijentiranim navija~ima. U skromnoj, 41 godinu

dugoj historiji PSG je bio francuska ina~ica Manchester Cityja, vje~iti gubitnici koji su srljali iz jedne krize u drugu. I sada su, kao i City, prona{li naftu. Dobar dio navija~a smatra kako je biznis isklju~ivi katarski interes, da ih vi{e zanima prodaja dresova nego uspjeh tima na terenu. Violette Nahmias, docentica na pari{kom koled`u Science-Po, jedna od samoproklamiranih glasnogovornica pari{ke srednje klase, tvrdi kako Pari`ani osje}aju da su ih Katarani ve} gurnuli u stranu. “Ne sla`u se svi sa mnom, ali mnogi ipak misle isto”, ka`e Nahmias. “^ini se kako ovaj novi PSG uop}e ne `eli lokalne navija~e. Oni `ele globalne konzumente. Tim mo`da mo`e igrati dobro i pobje|ivati, no stari navija~i, oni koji su privr`eni tradiciji, osje}aju da su izgubili svoj klub.” Nahmias je mo`da i u pravu, postoji ogromna diskrepanca izme|u ambicija novih vlasnika i realnosti. Te{ko da }e PSG, ma koliko natrpan bio milionima, postati evropski gigant. Jer davno su pro{la vremena kada su klubovi iz slabijih evropskih liga, timovi poput Celtica, Ajaxa ili Benfice, mogli osvajati evropske kupove.

49

Cure:TEKST osnova.qxd

26.7.2012

0:34

Page 50

LONDON ZOVE

Antonija Mi{ura KO[ARKA Mlada {ibenska ko{arka{ica, najljep{a je sporta{ica Hrvatske, a sada je zvani~no progla{ena i najljep{om na OI. Ka`e kako bi voljela da je ljudi prepoznaju zbog ko{arka{kog talenta, ali te{ko je ne primijetiti njezin izgled.

Hrvatice po prvi puta u povijesti igraju na Olimpijadi, na kojoj Antonija ne}e pro}i neprimije}eno.

ZLATNE DJEVOJKE Najljep{e sporta{ice Olimpijade u Londonu Priredio: NEDIM HASI]

P

o~ele su Olimpijske igre u Londonu, jedan od najve}ih sportskih doga|aja ove decenije.

Pri~u o rekordima, uspjesima, razo~arenjima, zlatnim medaljama ostavit }emo kolegama Medini [ehi} i Belminu Karamehmedovi}u. Mi }emo vam kratko predstaviti na{ izbor me|u nekoliko desetaka lijepih djevojaka

50

koje }e nastupiti na OI, djevojaka koje su razbile stereotip o sporta{icama kao neatraktivnima natjecateljicama u lovu na naslove. Mukotrpni treninzi dali su rezultate pa svoj izgled bez srama dijele sa svijetom. Pro{la su vremena atleti~arki iz DDR-a, sada je na terenima sve vi{e sporta{ica-fotomodela zbog kojih }e mnogi sasvim sigurno s pa`njom pratiti sportove kakvi su bacanje koplja, kanu na divljim vodama ili hokej na travi.

SLOBODNA BOSNA I 26.7.2012.

Cure:TEKST osnova.qxd

26.7.2012

0:35

Page 51

ONE DOLAZE

Ana Ivanovi} TENIS

Englezi su je nedavno proglasili najljep{om tenisa~icom svijeta. Zasada uspje{no odbija ponude Playboya.

Zaljubila se u tenis gledaju}i Moniku Sele{. Najbolji rezultat u karijeri joj je osvojeni Roland Garros, trenutno je 12. igra~ica svijeta.

26.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

Fatima Moreira De Melo HOKEJ NA TRAVI Tipi~no holandskog imena, profesionalna je igra~ica hokeja.

Svjetska prvakinja sa Holandijom i

osvaja~ica zlata u Pekingu. Studirala je pravo, nastupala u brojnim tv emisijama, a oku{ala se i kao pjeva~ica.

51

Cure:TEKST osnova.qxd

26.7.2012

0:36

Page 52

LONDON ZOVE

Nicole Reinhardt KANU Kako bi popularizirala svoj sport, odlu~ila je, uz jo{ tri reprezentativke, slikati se za Playboy. Me|u Nijemcima progla{ena za

najseksepilniju sporta{icu te zemlje na OI. Dobra i u svom vodenom sportu, ima i zlato sa OI u Pekingu.

Uz April Ross jedna od najboljih profesionalnih odbojka{ica.

Zamaman izgled nije pro{ao nezapa`en ni kod sponzora pa je pred London potpisala vrijedan ugovor za kozmeti~ku ku}u Cover Girl.

Jennifer Kessy ODBOJKA

Daria Kli{ina ATLETIKA Jedna od najboljih pri~a nedavno odr`anog EP-a.

Ruskinja je nakon sjajnih uspjeha u juniorskoj konkurenciji u Parizu osvojila zlato u skoku udalj.

Daria ima tek 20 godina, no ispred nje je velika karijera kojoj }e itekako pomo}i i atraktivan izgled.

52

Odbojka{ica koja igra u Azerbejd`anu.

Pozirala za ~uveni Sports Illustrated.

Visoka ~ak 191 cm, sa figurom manekenke. “Znate, nisam se trudila biti seksi, samo sam `eljela biti prirodna�, izjavila je nakon snimanja foto-serijala za SI. Ima jedan nastup na OI.

Kim Glass ODBOJKA SLOBODNA BOSNA I 26.7.2012.

Cure:TEKST osnova.qxd

26.7.2012

0:36

Page 53

ONE DOLAZE

Leryn Franco KOPLJE Paragvajka je u `i`u javnosti stigla na OI u Pekingu, ne toliko jer je dobra baca~ica koplja ve} zbog svoje privla~nosti.

Mediji su naga|ali da je u

vezi sa Novakom \okovi}em Pozirala za brojne magazine u veoma oskudnim izdanjima, najpoznatije fotke objavila je za Sports Illustrated.

Gr~ka skaka~ica, koja je poznatija po svom izgledu nego po nastupu u toj disciplini. Nije u naju`em krugu favorita, ali kandidat

je za medalju. Jedna od najstarijih sporta{ica na Olimpijskim igrama, ali sigurno ne}e razo~arati.

Izgledom.

Erika Prezerakou SKOK S MOTKOM

Josefine Oquist NOGOMET Napad je najbolje oru`je ove [ve|anke.

Proslavila se kada je na SP-u postigla odlu~uju}i gol u 86. minutu u me~u protiv Kanade, koji je [ve|anke doveo u finale. Naredne godine slikala se u bikiniju za magazin Slitz, te su [ve|ani poludjeli za `enskim fudbalom.

Popularan je i njen snimak na kojem skida svoj dres kako bi ga dala njema~kom obo`avatelju.

26.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

Tri puta za Italiju nastupila na OI. Svjetska prvakinja koja se u odbojku zaljubila gledaju}i anima crti} Attack No. 1, koji se u Italiji prikazivao ’80-ih.

Pozirala je gola za kalendar u talijanskom magazinu Men’s Health.

Francesca Piccicini ODBOJKA 53

Indexi:TEKST osnova.qxd

25.7.2012

23:59

Page 54

I U DOBRU I U ZLU

INDEXI slave pedeset godina postojanja, a onaj oktobarski dan 2012., kada u glavnom gradu BiH bude održan njihov rođendanski koncert, sarajevska Gradska uprava trebala bi proglasiti praznikom; o karijeri našeg velikog vokalno-instrumentalnog sastava za “Slobodnu Bosnu” danas govore članovi “Indexa”, a svi zajedno, naravno, odajemo počast njihovim preminulim prijateljima i kolegama

SAMO SAMO ZA ZA RAJU RAJU

Koncert Koncert Indexa Indexa uu FIS-u, FIS-u, polovinom polovinom {ezdesetih {ezdesetih godina godina

VI STE TU, SVUD JE MIR OKO NAS Odakle god ih pogleda{ i poslu{a{, “Indexi“ su najzna~ajniji bosanskohercegova~ki bend!

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

P

ro{le sedmice, u Slobodnoj Bosni obilje`ili smo pedeset godina “ro|enja” The Rolling Stonesa, a krajem ove godine podsjeti}emo se i na pola vijeka od izlaska prvog singla grupe The Beatles, naziva: The Fab Four/Love Me Do, kojim je, kako pi{e na{ saradnik Ognjen Tvrtkovi}, “definitivno zapo~ela najkreativnija dekada u povijesti popularne glazbe”. Te, 1962., u Sarajevu su, pak, osnovani Indexi, koji su za nas ono {to su za Engleze Beatlesi i Stonesi. S tim da smo mi mnogo kasnije shvatili {ta nam zna~i i koliko, zapravo, vrijedi uz, Bijelo dugme, najve}i bosanskohercegova~ki bend. Samo, ima tu neke nepravde, barem kada gledamo sa ove distance: Indexi su bili muzi~ki superiorni u odnosu na Dugme, ali ipak su ovi drugi 54

pokupili i novac i slavu, punili su stadione i organizovali ko zna koliko velikih jugoslovenskih turneja, oni su bili i danas su predmet analiza i studija, o njima se snimaju dokumentarni filmovi. No, sada nas ne bi trebalo interesovati za{to to Dugme jeste, nego za{to to Indexi nisu bili?

SARAJEVO KAO ISHODI[TE “Ja bih rekao da je dobar dio slave, a pogotovo para pokupio Goran Bregovi}, koji je bio jedini autor u grupi, a ne Dugme.

Nije @eljko Bebek napustio grupu zato {to nije znao {ta }e od para, nego zato {to su njihove velike turneje znale zavr{iti u minusu. No, bez obzira na to, Dugme je najve}i bend sa na{ih prostora i tu nema nikakve nepravde. Indexi su na vrijeme shvatili da od svirke nema velike fajde i rje{avali svoju egzistenciju na sigurniji i dugoro~niji na~in. Mi smo rad u grupi tretirali vi{e kao hobi nego kao profesiju”,

isti~e bas gitarista Fadil Red`i}, koga telefonom dobismo u Atlanti, administrativnom sredi{tu savezne dr`ave Georgija, u kojoj `ivi dugi niz godina.

“Prvo, ne bih se slo`io s va{om konstatacijom o nepravdi i muzi~koj superiornosti. Po mom mi{ljenju, i jedan i drugi bend bili su superiorni u stvaranju i izvedbi kompozicija aran`iranih u muzi~kom stilu koji je odgovarao afinitetu autora i muzi~ara koji su u to vrijeme bili u Dugmetu odnosno u Indexima. Drugo, za takozvanu ‘nekomercijalnost’ Indexa ima puno razloga, a neki od njih su po meni: vrijeme od 1962. do 1974., u kojem su Indexi djelovali kao ‘pioniri elektri~arske muzike’; glavni cilj stvaralaca u to vrijeme u Indexima - Slobodan Bodo Kova~evi}, SLOBODNA BOSNA I 26.7.2012.

Indexi:TEKST osnova.qxd

25.7.2012

23:59

Page 55

ONI SU NAM BILI U SVEMU NAJ, NAJ, NAJ

POLA VIJEKA SA “INDEXIMA”

Fadil Red`i}, Kornelije Bato Kova~, Ranko Rihtman - bio je napraviti {to kvalitetniji i interesantniji aran`man za svaku pjesmu; bez obzira na komercijalni uspjeh ili ne, ali napravljena su, opet po meni, nezaboravna ostvarenja kao {to su Pru`am ruke, Plima, Negdje na kraju u zati{ju, Krivac si ti, Jutro }e promijeniti sve, Budi kao more, Balada, Sve ove godine itd.; op}i stav prema muzi~kom djelovanju Indexa u tom periodu - mladi, kreativni, `eljni pokazivanja i dokazivanja kvalitetnom vlastitom muzikom, uspore|uju}i se sa onim {to je dolazilo sa ‘zapada’“, obja{njava bubnjar Miroslav [aranovi} [aran, koji je ~lan Indexa bio od 1968. do 1974., kada je pre{ao u Ambasadore. Iz Osijeka je, a danas `ivi na relaciji Leverkusen - Pore~.

26.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

Klavijaturista Ranko Rihtman u bendu je zvani~no bio od 1969. do 1973. godine.

Za na{ magazin, direktno iz Tel Aviva gdje `ivi, ka`e: “Razlike izme|u Indexa i Dugmeta su tolike da je pore|enje skoro nemogu}e. Jedina sli~nost je mo`da ta da nam je svima Sarajevo bilo ishodi{te.

Prednost Dugmeta vidim u tome da su se estradom bavili daleko ozbiljnije od nas.

Indexi su svoju muziku stvarali bez prevelikog udubljivanja u njene marketin{ke efekte. Predmet interesovanja bila je muzika netto - i to je bilo ono {to je odre|ivalo kvalitet i intenzitet na{e muzi~ke produkcije. Moram re}i da je to isklju~ivo moje razmi{ljanje, koje je u potpunosti subjektivno. [ta se u stvari de{avalo na liniji Fadil - Bodo, koja je bila

osnovni stub ne~ega {to danas zovemo muzika Indexa, tada nisam do kraja znao.

Prije svega, dvojac Red`i} - Kova~evi} je po~eo da funkcioni{e mnogo prije nego {to sam se ja priklju~io, dugo sam bio najmla|i ~lan benda, a osim toga, zajedni~ki `ivot Indexa je trajao onoliko koliko je trajao koncert, proba ili snimanje. Mo`da je najbolji dokaz za to ~injenica da sam za Bodinu tajnu ljubav, slikarstvo, saznao tek prije pet, {est godina, prilikom promocije monografije o Indexima. Tek u posljednje dvije ili tri godine po~eli smo se dru`iti na druga~iji, prisniji i topliji na~in, na`alost, vi{e ne svi zajedno. Da se vratim va{em pitanju. Razlike ne treba tra`iti prema stereotipu: jedni kvalitetni - drugi komercijalni. Dugmi}i su svirali sjajno, a i u 55

Indexi:TEKST osnova.qxd

25.7.2012

23:59

Page 56

I U DOBRU I U ZLU repertoaru Indexa je bilo izrazito komercijalnih pjesama. Naprosto, interes Indexa je manje-vi{e po~injao i zavr{avao muzikom, a Dugme je muziku shvatilo i kao ozbiljan posao. Osim toga, bili su daleko spremniji da rizikuju, da u korist posla `rtvuju veliki dio ugodnosti privatnog `ivota, a mi ne.”

DOBRA ZABAVA I MUZIKA RASPOLO@ENJA Jo{ jedan klavijaturista, Nenad Neno Jurin, pak, u grupu je do{ao po~etkom februara 1976. godine. “Bio je 2. februar 1976. godine. Dobro se sje}am tog koncerta u Velikoj dvorani Skenderije. To je bila promocija prvog solo albuma Davorina Popovi}a Svaka je ljubav ista, osim one prave . Na snimanju tog albuma, u decembru 1975., i ja sam u~estvovao, kao vanjski saradnik, a po{to je Enco Lesi} odlu~io ‘napustiti’ Indexe, ve} sam bio kandidat da ga zamijenim. To je bila, naravno, velika ~ast za mene i zbog toga sam na pomenutom koncertu imao ‘stra{nu’ tremu. Koliko se sje}am, dvorana je bila prepuna, kao i uvijek kad su Indexi svirali, a koliko je bilo vri{tanja i ‘padanja u trans’ to se mo`e vidjeti iz starih filmskih zapisa.

Pretpostavljam da ste gledali one ~uvene snimke sa proslave desetogodi{njice Indexa. Skenderija puca po {avovima, 15.000 ljudi, vri{tanje, fanovi... Sretan sam {to sam bio tamo, iako ne kao Indexovac.

Tada sam jo{ bio ~lan grupe COD”, veli Jurin, danas stanovnik slovena~kog Pirana: “Po~etak djelovanja grupe Indexi bio je u vrijeme kada, gledaju}i globalno, nije bio trend velikih koncerata, stadioni i sli~no, ako ne grije{im, sve do Woodstocka. U to doba, na globalnom nivou rock and roll nije zauzimao neku visoku poziciju. Indexi su bili za~etnici ‘jugo r’n’r-a”, iako je, po mom mi{ljenju, to bio eklekticizam neke vrste. Dodu{e, pisale su se vlastite kompozicije, na doma}em jeziku, ali je sve to bilo pod nekom vrstom ‘uticaja’ sa ‘zapada’, {to je i normalno za to vrijeme. Ono {to je bitno u razvoju muzike Indexa jeste avangardnost.

Poput Beatlesa, stalno su istra`ivali, razvijali ‘forme’, usavr{avali kompozicije, a samim tim i sebe kao glazbenike.

Moramo priznati da nije bilo lako glazbeno pratiti taj razvojni put, pa je samim tim i broj fanova bio na neki na~in ograni~en.

Kasnije se i na globalnom planu pojavio trend velikih koncerata, turneja, a i r’n’r su po~eli ozbiljnije shvatati, analizirati...

Mislim da u najboljem, najplodonosnijem razdoblju, Indexi nisu ozbiljno tretirali ili shvatali svoje muziciranje kao biznis. Prije 56

PRVA POSTAVA I PREMIJERNA PLO^A U prvoj petorci Indexa nastupali su: Slobodan Misaljevi}, \or|e Uzelac, Ismet Arnautali}, Nedim Had`ihasanovi} i [efko Ak{amija (gore, slijeva na desno)

su muziciranje shvatali kao dobru zabavu, za sebe i za na{u vjernu publiku, dobro raspolo`enje i dru`enje.”

U prvoj postavi Indexa svirali su [efko Ak{amija, Slobodan Bobo Misaljevi}, \or|e Uzelac, Nedim Nedo Had`ihasanovi} i Ismet Nuno Arnautali}. Ba{ je Nuno, za potrebe feljtona Slobodne Bosne ^etiri decenije ‘sarajevske pop-rock {kole’, iz septembra 2003., govorio o prvim godinama Indexa: “Prva postava Indexa napravila je nakon izvjesnog perioda zajedni~kog rada fuziju sa ~lanovima grupe Lutalice. Tako da smo u novoj postavi Indexa gitare svirali Bodo i ja, bas gitaru Fadil, a bubnjeve \or|e \oko Kisi}, da bi nam se ubrzo pridru`io i Davorin, koji je do tada bio ~lan grupe Pauci, dok je prije njega pjeva~ Indexa bio Alija Hafizovi} Haf. Me|utim, neko vrijeme su postojali i Indexi 2, u kojima su svirali neki od ~lanova prve

postave grupe, a koji su, naravno, imali pravo da nose to ime jer je jedan od ~lanova bio [efko Ak{amija, koji je zajedno sa mnom i osnovao Indexe. Ali, Indexi 2 brzo su se ugasili.”

Na vlastiti repertoar me|u prvima su na ovim prostorima uvrstili instrumentalne kompozicije The Shadowsa, ali i pjesme Cliffa Richarda ~iji je prate}i bend, paralelno sa samostalnom karijerom, bio sastavljen upravo od ~lanova spomenute, ~uvene britanske grupe. “Svirali smo isklju~ivo instrumentale, a onda je Alija Hafizovi} po~eo prevoditi neke pjesme koje smo slu{ali na Radio Luxembourgu.

Bio je lo{ prijem sve negdje do 23 sata, pa sam znao po ~itavu no} provesti pored svog radio prijemnika Kosmaj da bih ~uo neku pjesmu. Moj brat Esad Arnautali} bio je producent na Radio Sarajevu, te smo u njihovom studiju u ulici Danijela Ozme snimili nekoliko pjesama The Shadowsa, a ti snimci postoje i danas negdje u arhivi.

Moram re}i da je, kad smo mi po~injali svirati, u Sarajevu bilo samo jedno poja~alo, a posjedovao ga je izvjesni Muteveli}, koliko se sje}am. Tada nismo imali elektri~ne gitare, nego smo sami namotavali magnete i stavljali ih na akusti~ne gitare, nabavljali elektri~ne prekida~e, a umjesto pravog poklopca za potenciometar koristili smo onaj od kalodonta. Nakon {to smo snimili nekoliko pjesama The Shadowsa, Esad nam je rekao: Nema vi{e SLOBODNA BOSNA I 26.7.2012.

Indexi:TEKST osnova.qxd

26.7.2012

0:00

Page 57

ONI SU NAM BILI U SVEMU NAJ, NAJ, NAJ snimanja stranih pjesama, sada morate napraviti ne{to svoje”, govorio nam je Nuno, autor prve instrumentalne kompozicije Indexa: Djevojka iz III-g, autor prve instrumentalne kompozicije koja je snimljena uop{te u Sarajevu i objavljena na njihovoj prvoj singl plo~i u izdanju PGP RTB-a, a zove se: Nikada, ali i autor prve vokalne kompozicije Indexa - Dje~ak iz obi~ne ulice, koju je otpjevao Popovi}. Arnautali} je u grupi svirao do 1969., a i danas `ivi u Sarajevu.

DIVNI LJUDI I ODLI^NI MUZI^ARI

OD “KOZJE ]UPRIJE” DO OPATIJE Kisi}, Popovi}, Red`i}, Kova~evi} i Arnautali} (skroz gore), spomenuti kvintet plus Kova~ (gore) i na fotografiji dolje, Indexi bez Arnautali}a i Kova~a, ali sa Rihtmanom u postavi

26.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

Opet ~itamo Feljton i prisje}amo se rije~i koje je tada u na{ diktafon izgovorio Bodo Kova~evi}: “Na izvjestan na~in mo`e se re}i da su te kompozicije bile prekretnica u razvoju sarajevske muzi~ke scene, zato {to se pokazalo da i vlastita pjesma mo`e postati popularna, a ne samo strana, i to u direktnom takmi~enju jedan na jedan.

Najva`nije je da su na{e pjesme tada postale slu{ane i da je raja, ve} nakon dva ili tri izvo|enja, tra`ila te pjesme na igrankama. A, te{ko je re}i koji je sarajevski bend prvi po~eo svirati, jer se datumi i doga|aji isprepli}u. Uglavnom, svi smo mi startovali iz na{ih ku}a i dnevnih boravaka, to se obi~no ka`e iz gara`a, ali mi tada nismo imali ni auta ni gara`a, tako da ja imam obi~aj re}i da su sarajevski bendovi u to vrijeme bili salonski. Indexi su imali sre}u, ali prvenstveno kvalitet, da su se na{i singlovi prodavali, a pjesme same nalazile put do slu{alaca, te nismo imali potrebu pla}ati muzi~kim urednicima da nam vrte pjesme na radio stanicama.”

Kova~evi}, Red`i}, Popovi} i Kisi} za Indexe su “potpisali” 1964., dok su prva trojica i ro|eni iste, 1946. godine. “Sa Davorom sam i{ao u prvi osnovne. Sa Bodom sam svirao jo{ prije Indexa u Lutalicama. Znali smo prite}i u pomo} jedan drugome kad je bilo najte`e. Ranko Rihtman, Neno Jurin, K ornelije Bato Kova~, Miroslav [aranovi}, ^oko Kisi}, Enco Lesi}, Miroslav Miro Maraus, Sinan Alimanovi}, Nuno Arnautali}... Sve su to bili divni ljudi i odli~ni muzi~ari. A Bodo je napisao Pru`am ruke i tu pjesmu smatraju prvom doma}om rock pjesmom, a Indexe za~etnicima i pokreta~ima budu}e sarajevske invazije na muzi~ke prostore ex-YU”, prisje}a se Red`i}.

A Bato Kova~ bio je ~lan Indexa samo 1967. i 1968., me|utim kao da je u Indexima barem trideset od ukupno pedeset godina, koliko je pro{lo od njihovog osnivanja: “Indexi su menjali klavijaturiste kao {to je Bijelo dugme menjalo peva~e.

Svi klavijaturisti u Indexima su postali zna~ajni aran`eri, kompozitori i jednom re~ju profesionalci. Prvo {to me ve`e za Indexe je prijateljstvo i poznanstvo sa njima, i to jo{ iz vremena kad su u postavi 57

Indexi:TEKST osnova.qxd

26.7.2012

0:00

Page 58

I U DOBRU I U ZLU

POBJEDE I U SARAJEVU I NA STRANI Nenad Jurin (izme|u Kova~evi}a i Popovi}a) ~lan Indexa postao je 1976. godine (slika lijevo); pobjednici festivala Va{ {lager sezone, kada su u postavi bili bubnjar Miroslav [aranovi} i klavijaturista \or|e Novkovi} (drugi i tre}i slijeva)

od ‘poznatih’ Indexa bili Davorin Popovi} i jedno vreme \or|e Kisi}. Ja sam u to vreme bio etabliran kao aran`er, kompozitor i pijanista - imao sam otvorena vrata Radio Sarajeva da se bavim jednom od navedenih aktivnosti. U Indexima sam pro{ao {kolu ~lana vokalno-instrumentalnog sastava, drugim re~ima, to bi zna~ilo zajedni~ka saradnja u svim vidovima muzike: aran`iranje, komponovanje, izvo|enje... Samo dve kompozicije iz tog vremena su bile va`ne za mene. Izvodili smo ih na Opatiji 1967. - jedna je bila moja, Ako jednom bude{ sama, a druga Jutro }e promijeniti sve, jednog zagreba~kog kompozitora.” Bato `ivi u Beogradu.

“Mo`da je najindikativnija situacija bila snimanje Plime. Ta pjesma je slu~ajno

objedinila svu trojicu, dotada{njih, klavijaturista u grupi. Bato se na{ao u studiju i napisao tekst, \or|e Novkovi} je svirao orgulje i napisao aran`man za strings, a ja, kome je to bilo bukvalno prvo snimanje sa Indexima, svirao sam klavir na, da tako ka`em, ‘uvodnom dijelu‘ uvoda, kao i pjevao prate}e glasove sa Fadilom. A aran`mani na{ih pjesama danas bi sigurno bili druga~iji. Ne bolji, ne lo{iji, nego naprosto druga~iji. I to ne samo zato {to je produkcija danas stotinama svjetlosnih godina daleko. Aran`iranje je proces, to je film koji se, nakon {to se skupe svi neophodni elementi, u jednom trenutku zaustavi i postane slika. I ta slika bi, pola sata ili dva dana kasnije, bila vi{e ili manje - druga~ija”, tvrdi Ranko Rihtman, a Kova~

^ASNO JE BILO @IVJETI S NJIMA

Do neba hvala Ðoki, Nedi, Šefki, Dači, Bodi, Miri i Voji!

Okreni - obrni, saberi - oduzmi, pomno`i - podijeli, ostari ili kupi eliksir za podmla|ivanje, pla~i ili se smij, subjektivno ili objektivno, Indexi su na{ najzna~ajniji bend. Naravno, i ~lanovi tog vokalnoinstrumentalnog sastava bili su neki od najzna~ajnijih muzi~ara u SFRJ. Mada su Indexi osnovani u dr`avi koja se zvala Federativna Narodna Republika Jugoslavija. Pored, u osnovnom tekstu, spome58

nutih, u toj grupi svirali su i Vlado Pravdi}, Mili} Vuka{inovi}, Vojo [im{i}, Perica Stojanovi}, Peco Petej, Sanin Kari}, Davor ^rnigoj, Bogoljub Nikoli}.

A, sada mirno! Neka je vje~na slava i hvala ~lanovima Indexa koji vi{e nisu s nama: Davorinu Popovi}u, Slobodanu Kova~evi}u, \or|u Kisi}u, Nedimu Had`ihasanovi}u, [efki Ak{amiji, Miroslavu Marausu i Voji [im{i}u.

se nadovezuje: “Hipoteti~ki, vi{e nema originalne postave, aran`mani i kompozicije bi bili sigurno u duhu vremena u kome `ivimo sada. Pored aran`mana, istakao bih i instrumentalna sola Slobodana Kova~evi}a i karakteristi~nu boju glasa Davorina Popovi}a.”

PRIPREME ZA PROSLAVU RO\ENDANA Kada zavirite u diskografiju Indexa, jasno }ete uo~iti njihove kompilacijske albume, ali i samo dva LP-ja, Modra rijeka iz 1978. i Kameni cvjetovi iz 1999., koja su snimili onako kao {to to radi ve}ina bendova: zaklju~aju se u studio, pa sviraju i snimaju sve dok plo~u ne zaokru`e na osam, deset, dvanaest... pjesama. Modra rijeka, naprimjer, ima devet kompozicija, na stihove Maka Dizdara. Je li uslov diskografskih ku}a Diskoton, Jugoton, PGP RTB, RTV Ljubljana, bio da snimaju pjesme koje }e isklju~ivo biti objavljivane na singl plo~ama, pitamo Red`i}a: “Nisu diskografi nama postavljali ograni~enja u tom smislu. Na{e vrijeme, barem ono kada smo najintenzivnije radili, bilo je vrijeme singlova. Osim na{ih pjesama, Bodinih i mojih, svirali smo i pjesme drugih autora.

Na{e su vi{e rokerske, a tu|e vi{e pop ili {lagerske.” Ako Fadila pitate koja mu je pjesma Indexa najdra`a, on }e re}i da se dvoumi izme|u Bacila je sve niz rijeku i Balade, Neno najvi{e u`iva sviraju}i upravo ove dvije pjesme, i Nuno voli pjesmu Bacila je sve niz rijeku, ali i onu ratnu Ulica prkosa, obje je napisao Red`i}, a Baladu Bodo i Fadil na tekst Maje PerSLOBODNA BOSNA I 26.7.2012.

Indexi:TEKST osnova.qxd

26.7.2012

0:00

Page 59

ONI SU NAM BILI U SVEMU NAJ, NAJ, NAJ SATELITSKI LINK

Prvi razgovor Popovića i Bregovića nakon rata Uh, vrijeme je i za samokritiku. Ozbiljnu samokritiku. Jer mi, u Slobodnoj Bosni, nikada nismo intervjuisali Davorina Popovi}a!

Na{eg Pimpeka, Da~u ili, jednostavno, Pjeva~a. Nema opravdanja. Niti se mislimo pravdati. Nemamo na~ina.

Ipak, malo }emo se utje{iti.

Prvi poslijeratni satelitski link izme|u Sarajeva i Beograda, u novembru 1996., uz pomo} Internewsa prvi put je, nakon ~etiri godine, u`ivo spojio Davorina Popovi}a, knji`evnike Abdulaha Sidrana i Marka Ve{ovi}a i urednika novine koju trenutno ~itate, Senada Avdi}a, sa Goranom Bregovi}em. Slobodna Bosna prenijela je u svom narednom broju, koji je objavljen 17. novembra, dio tog razgovora, a sada }emo objaviti samo “djeli}“, uvod u tu satelitsku konferenciju. Sarajevska ekipa sjedila je, pijuckala i komunicirala tog dana iz kafi}a Estrada, prijeratnih vlasnika Gorana Bregovi}a i Rake Mari}a.

POPOVI]: Vozdra Gorane, vidimo li se, ~ujemo li se?

BREGOVI]: Vidimo i ~ujemo, dobro izgleda{ skroz.

Radi{ li {togod, vidio sam Bodu u Pragu, rekao mi je da svirate.

POPOVI]: Sviramo pomalo, bili smo u Hrvatskoj, Sloveniji, sviramo po Bosni.

Nije to jo{ uvijek ono pravo, osim u Sarajevu, gdje smo imali dva “mrak” koncerta.

BREGOVI]: Gdje ste svirali?

POPOVI]: U \uri \akovi}u. Svira{ li ti?

BREGOVI]: Imao sam koncerte po Evropi, pravim muziku za neke filmove.

Trebao bih 22. ovog mjeseca kona~no imati koncert u Ljubljani.

POPOVI]: Je li ti D`enana ispri~ala kako je iza{la iz Sarajeva?

BREGOVI]: Joj, jeste, pa to je upi{ od pri~e. Ka`e oti{la u {tab kod Kru{ke i tra`ila da joj dozvoli da iza|e iz Sarajeva. I on joj napi{e dozvolu na kojoj je pisalo: “Ovu

filjeve, [aran veli da bi bio nepravedan prema sebi a i prema svojim prijateljima kada bi izdvojio samo jednu najdra`u pjesmu, Bato ka`e da mu je to Plima, dok Ranko tvrdi da ga na koncertima Indexi i prijatelji svaki put ponese druga pjesma, te da ga zato, poslije koncerta, pitamo koja mu je pjesma te no}i bila najdra`a.

Prvi naredni koncert Indexa i prijatelja zakazan je za 3. august u Opatiji, gdje su na

pusti - Kru{ko.” Ma hajde, pusti to, bilo pa pro{lo...

POPOVI]: Konta{ li ti u Sarajevo?

tada{njem uglednom Festivalu premijerno nastupili prije ~etrdeset i pet godina, kao prvi vokalno-instrumentalni sastav u konkurenciji, a i izvan nje. Sarajevski koncert, najavljuje producent projekta Indexi i prijatelji Tomislav Ka{ljevi}, povodom proslave pedeset godina osnivanja Indexa bi}e odr`an polovinom oktobra, u Bosanskom kulturnom centru.

Ipak, treba se nadati da }e taj koncert biti

ILUSTRACIJA DRAGANA S .

STEFANOVI]A Kada zavirite u diskografiju Indexa, jasno }ete uo~iti njihove kompilacijske albume, ali i samo dva LP-ja, Modra rijeka iz 1978. i Kameni cvjetovi iz 1999. godine 26.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

BREGOVI]: Ne znam {ta bih ti rekao. Volio bih, ali ne znam kako }u. Gdje }u spavati...

organizovan u nekoj ve}oj dvorani glavnog grada Bosne i Hercegovine. Kako god...

“Za mene su ti koncerti, prije svega, jedan emotivni do`ivljaj i prilika ponovnog zbli`avanja sa dragim ljudima i prijateljima rasutim po svijetu, a i na prostorima moje biv{e dr`ave. To su i trenuci sjete, misle}i na drage nam kolege i prijatelje kojih, na`alost, vi{e nema, Davora, Bode, \oke i ostalih. U`itak je svirati ne{to {to si svirao prije 40, 50 godina, ali postoji i `elja da sa istim `arom, nakon toliko godina, poku{am pokazati za{to sam ba{ ja imao privilegiju u jednom zna~ajnom periodu biti ~lanom Indexa”, govori [aran.

Slu{anje muzike i tipkanje ne~ega smislenog na tastaturi, izvinjavam se na indiskreciji, obi~no ne idu zajedno, me|utim pjesme Indexa zapravo su savr{en soundtrack za pisanje teksta o njima. A, valjda i za ~itanje. “Ti, dolazi{ s njim/Osje}am, da dolazi{ ti/To je znak, da do}i }e dan/S toplim vjetrom juga...” Tan-tan-tan, tan-tan-tan: “Ti, dolazi{ s njim...” Neprocjenjivo. Za sve ostalo zadu`en je master card.

59

Ognjen:TEKST osnova.qxd

25.7.2012

23:57

Page 60

REBELIJANSKA VATRA

On se zvao WOODY GUTHRIE i u svijetu je znan kao vrstan muzičar, ali i socijalni aktivista i borac za prava obespravljenih; naša planeta je, 14. jula, obilježila stogodišnjicu njegovog rođenja

KUM AMERIČKE PROTESTNE PJESME Woody Guthrie je bio pjeva~, gitarista, kompozitor, pjesnik, pisac, komunista, slikar i koje{ta jo{ 60

SLOBODNA BOSNA I 26.7.2012.

Ognjen:TEKST osnova.qxd

25.7.2012

23:58

Page 61

GUTHRIEJEVA TURBULENTNA KARIJERA Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI]

V

a`ni su se datumi u povijesti popularne glazbe zgusnuli u ovih nekoliko mjeseci - prvo 70 godina `ivota Paula McCartneyja, onda pola stolje}a od prvog nastupa Rolling Stonesa, a samo dva dana potom, dakle 14. jula, proslavili smo stoti ro|endan Woodyja Guthrieja. Ro|en je u ameri~kom gradi}u Okemah, a godi{njica njegovog ro|enja prolazi u znaku mnogih sve~anosti po cijelom svijetu, u koje su se uklju~ili najbolji od najboljih koji slijede njegove duboko urezane brazde - od njegova sina Arla, preko Stevea Earlea, sve do Brucea Springsteena.

O[TRE MUZI^KE PORUKE Čime nas je to zadu`io Woody Guthrie da ga i danas slavimo i uzimamo kao po~etak ne~ega {to }e u popularnoj muzici biti ozna~eno kao folk muzika, protestna pjesma i uop}e rebelijanstvo? Woddy Guthrie je bio kompleksna li~nost - ne samo pjeva~, ne samo gitarista i kompozitor, nego i pjesnik i pisac, socijalni aktivista i borac za prava obespravljenih, komunista, slikar i koje{ta jo{. Njegova zaostav{tina sadr`i hiljade pjesama, knjige, poeziju, socijalne komentare, crte`e, a neke od njih poput This Land Is Your Land danas se smatraju ameri~kom alternativnom himnom. A u vrijeme kad smo iznova u situaciji da je obespravljenih sve vi{e po svijetu, kao da poruke njegovih o{trih muzi~kih krokija dobijaju iznova na suvremenosti i pove}anom zna~enju. Naravno, naglasak treba da je na ranom B obu Dylanu, koji je bio fasciniran li~no{}u W.G.-a, posje}uju}i ga ‘60-ih u vi{e navrata u bolnici u New Yorku, u kojoj je godinama le`ao njegov heroj nepokretan od te{ke bolesti.

Napokon, njemu }e posvetiti jednu od prvih pjesama koje je uop}e napisao Song To Woody , snimljenu na njegovom nastupaju}em albumu iz 1962. godine.

Skicirajmo Guthriejevu turbulentnu karijeru koja kao da je reflektirala sve mijene ameri~kog dru{tva pred i po II svjetskom ratu. Iako ro|en u srednje imu}noj obitelji, zarana }e napustiti ideale srednje ameri~ke klase i sa gitarom i usnom harmonikom se pridru`iti putuju}im radnicima, farmerima koji su izgubili imanja i drugima u potrazi za radom. To je ono {to znamo pod terminom hobo - sjedali su na vagone i vozili se ilegalno prema Kaliforniji, u potrazi za nekom boljom budu}no{}u. Ne podsje}a li vas to na ovo dana{nje vrijeme?

26.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

Pi{e prve pjesme, pjeva ih uz gitaru, crta i od toga `ivi. Preuzima melodije tradicionalnih folk i blues pjesama dodaju}i im vlastite socijalne komentare natopljene o{trim opservacijama o te{koj svakodnevnici, svjedok je kataklizme zvane Dust Bowl, pustinjskog vjetra koji je 1935. pomeo mnoge farme i ljude ostavio gladne i u potrazi za poslom. Sa tim siromasima W.G. kre}e prema Kaliforniji i ujedno im pjeva pjesme koje usput pi{e. Posebno u obliku forme koju }emo kasnije prepoznati kao “talkin’ blues”. W.G. na Zapadnoj obali pre`ivljava od nastupa i rijetko od pojavljivanja na radiju, tad se ~esto nastupalo u`ivo, postaje ~lan Komunisti~ke partije i prihvata ideje socijalizma (govori se da je bio i zagovornik Staljina). A onda se vra}a sa obitelji u Texas, pa 1940. dolazi u uzavreli New York, grad koji }e presudno utjecati na ostatak njegove karijere. Iste ga godine po~inje snimati veliki ameri~ki folk arhivista Alan Lomax za arhivu Kongresne biblioteke, a za malu etiketu Victor snima plo~u Dust Bowl Balads, sa nekim od najboljih pjesama nastalim u periodu njegova lutanja po Americi. Iste godine nastaje i njegova poznata himna Americi This Land Is Your Land, koju }e tek prije koji dan cijelu izvesti Bruce Springsteen sa Tomom Morellom iz Rage Against the Machinea u londonskom Hyde Parku. Sa dodatnim stihovima, koji bolno oslikavaju te{ku ameri~ku svakodnevnicu malog ~ovjeka tog vremena i koji su bili svojedobno proskribovani.

ANTIFA[ISTI^KE PJESME Onda dolazio u dodir sa jo{ jednim folk pred{asnikom Peteom Seegerom, i 1941. nastaje grupa antologijske va`nosti za formiranje suvremene lijevo orijentirane folk scene u njujor{kom umjetni~kom kvartu Greenwich Village i {ire - Almanac Singers. Njihovi su nastupi odisali socijalnim nabojem, u njihov su prostor Almanac House dolazili svi. Paralelno, na nagovor Alana Lomaxa po~inje pisati autobiografsku prozu, kojoj }e kasnije dati naziv po stihu iz jedne od svojih pjesama Bound For Glory i izdati je sa uspjehom 1943., a potom i revidirane sa njegovim crte`ima u vi{e navrata. Sjajna proza pisana u stilu “on the road” literature, prethodnica Keroucovih knjiga, bi}e naknadno pretvorena i u odli~an film 1976., sa sjajnim Davidom Karradineom u glavnoj ulozi i samim odli~nim pjeva~em, koji }e neke od najva`nijih pjesama izvesti sam. Knjigu smo dobili i u prijevodu na slovena~ki ‘70ih, prevodilac kantautor Toma` Domicelj, a prije koju godinu i na hrvatskom u izdanju male, ali agilne izdava~ke ku}e iz Koprivnice [areni du}an sa naslovom Na

putu za slavu i to sa reprodukcijama crte`a W.G.-ja. Godine 1944. snima na stotine pjesama za etiketu Asch Recordings. Me|u kojima i prvi puta This Land Is... , onda Worried Man Blues i druge. Zajedno sa ~lanovima Almanac Singersa odlazi u vojsku i radi na ratnim brodovima, a usput i pjeva vojnicima, pra}en na gitari na kojoj je pisalo This Machine Kills Fascists, zajedno sa Cisco Houstonom antifa{isti~ke pjesme.

Biva izba~en iz vojske, iako je u dva navrata jedva pre`ivio torpedovanja, zbog svog komunisti~kog opredjeljenja, kratko radi sa grupom Headline Singers, koja je uklju~ivala takve blues velikane kakvi su Sonny Terry, Brownie McGhee i Leadbelly, i sa njima snima seriju uzbudljivih pjesama. U pora}u }e, zahvaljuju}i Alanu Lomaxu, snimiti za etiketu Folkways Records nacionalne kulturne institucije Smtihsonian Institute na stotine pjesama, nedavno reizdane u 3-CD box setu.

Rounder Records, pak, obnovio je mnoge od njegovih snimaka ra|enih za II svjetskog rata, od kojih su mnogi trunuli po podrumima, sa antiratnim, protestnim i drugim pjesmama, od kojih je neke pisao po narud`bi - recimo da promovira elektrifikaciju ili upotrebu penicilina i sli~no. Od 1955. pa sve do smrti u oktobru 1967. le`i u bolnici shrvan Huntingtonovom bole{}u.

O mitskim dolascima Dylana u posjetu mu ve} smo govorili, no mladi folk umjetnici okupljeni u istom njujor{kom kvartu Greenwiche Village nastavljaju duboko utrtom stazom W.G.-ija. Dylan je tek jedan od njih, tu su i Joan Baez (sjajna kolekcija cover verzija njegovih pjesama), Phil Ocks, Odetta, Judy Collins, Tom Paxton i drugi, a taj se pokret ‘60-ih {iri po studentskim kampovima diljem Amerike.

Na njegove }e se pjesme i filozofiju osloniti i Bruce Springsteen, Joe Strummer, dok }e prije nekoliko godina veliki engleski kantautor Billy Bragg sa grupom Wilco uglazbiti neke od stihova koje }e dobiti od njegove k}erke Nore, koja skrbi za opse`nu arhivu svoga oca. Sli~nih je posveta velikom ameri~kom vizionaru na stotine, posebno posljednjih godina, kada se uz svu tehnologiju pjesnik koji pjeva stihove vratio na sva vrata na scenu. Na koncu njegov je sin Arlo izgradio i sam izvanrednu karijeru pjeva~a, autora i glumca i upravo je on pokrenuo ideju za memorijalni festival u gradu u kome se rodio njegov otac. Me|u njegove po{tov aoce se uvr{tavaju i najnovije generacije country, rock i folk pjeva~a diljem svijeta, odr`avaju}i na najbolji na~in onu ljevi~arsku, rebelijansku vatru, onaj `ivotni aktivizam i oporbenja{tvo tako potrebno ovom svijetu koji se gu{i u mediokritetstvu i samodovoljnosti.

61

Adisa:TEKST osnova.qxd

25.7.2012

23:54

Page 62

SM IZ PERA UZORNE SUPRUGE I MAJKE JO[ NIJE POZNATO KO ]E U FILMU GLUMITI CHRISTIANA Popularnost ovog knji`evnog lika je tolika da bi bu|enje `enskog erosa ameri~kih ku}anica za koje je on zaslu`an moglo dovesti do pravog “baby booma“

PURITANSKI SADO-MAZO

[irom svijeta `ene poklanjaju svojim mu{karcima sive kravate po uzoru na onu kojom je Christian vezao Anastasiju 62

SLOBODNA BOSNA I 26.7.2012.

Adisa:TEKST osnova.qxd

25.7.2012

23:55

Page 63

KNJI@EVNI PRVIJENAC E L JAMES

Za manje od godinu dana prodato je tridesetak miliona primjeraka trilogije “Pedeset nijansi sive“ a nedavno je dogovorena i ekranizacija ovog globalnog komercijalnog hita; naša novinarka otkriva šta je to u ovoj soft porno knjizi za čim su poludjeli milioni žena, te istražuje zašto je ova naivna bljedunjava verzija sadomazohističkih igrica bogatog Christiana i nevine Anastasije tako žestoko probudila ženske seksualne fantazije Pi{e: ADISA BA[I]

O^AJNA O^AJNA KU]ANICA I KNJI@EVNICA

“Ako `eli{ da odem, samo reci, nema problema, zna{ da moj avion ~eka ispred“, ka`e Christian Anastasiji usred ljubavne sva|e. Za njega uistinu ni{ta nije problem, on je ubita~no zgodni mladi multimilijarder (““Milioner, milijarder, bilijarder, neki arder, ne znam ni kako se to ta~no ka`e“, zbunjeno tvrdi Anastasia).

E E LL James James otkrila otkrila je je za za ~im ~im `ene `ene ~eznu ~eznu ii ponudila ponudila im im fantaziju fantaziju oo mu{karcu mu{karcu koji koji voli voli ne{to ne{to ma{tovitiji ma{tovitiji seks seks

NAJBR@E PRODAVANA KNJIGA ZA ODRASLE SVIH VREMENA Osim toga {to posjeduje avion, on svojeru~no vozi helikopter, izvrsno poznaje najskuplja svjetska vina, galantan je prema `enama i uspje{no vodi telekomunikacijsku firmu od 12.000 zaposlenih (!?) koju je sam osnovao, a tek mu je 27 godina. No prije nego {to ga svaka majka po`eli za zeta, ne treba presko~iti ni njegovu tamnu stranu: Christian je, naime, momak pod mahanom.

Seksualne navike su mu malo neobi~ne, u svom domu ima i specijalnu sobu za sadomazo zabavu. Prije nego {to se upusti u seksualne odnose sa `enom, Christian od nje zatra`i potpisivanje ugovora kojim su regulisana sva pravila predstoje}eg dru`enja. Odnos je isklju~ivo seksualni, `ena pristaje da bude potpuno u njegovoj vlasti, on }e odre|ivati {ta ona radi, jede, pije i obla~i (sve te potrep{tine }e, naravno, pla}ati Christian). Ona ga ne smije gledati u o~i, niti dodirivati dok joj on to ne naredi.

Anastasia je, pak, su{ta suprotnost. Ona ima 21 godinu, djevica je, pametnica (iako je to iz njenih postupaka te{ko razaznati) i uskoro treba da diplomira. Kod Christiana dolazi da bi ga intervjuisala za studentski ~asopis i to }e biti po~etak njihove strast vene ljubavne veze potanko opisane na preko hiljadu stran26.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

ica trilogije Pedeset nijansi sive (naslov Fifty Shades od Grey aludira na prezime glavnog junaka Christiana Greya, ali i na osobu koja ~esto mijenja raspolo`enja).

Ova knjiga prodata je za manje od godinu dana u skoro trideset miliona primjeraka, 4 miliona u Velikoj Britaniji, 15 u SAD-u i Kanadi, a ostatak u jo{ ~etrdesetak zemalja u kojima je trilogija objavljena. Ogromnu popularnost knjiga je stekla u Americi, posebno me|u sredovje~nim `enama koje nisu uobi~ajena potro{a~ka ciljna grupa za erotsku ili porno literaturu. Me|utim, o~ito je da je autorica trilogije, 49-godi{nja Britanka Erika Mitchell, poznatija pod pseudonimom E L James, svojom uspje{nicom (ne)svjesno pogodila {ta pro-

sje~ne `ene `ele i ponudila im ~itala~ku poslasticu. Posljednjih sedmica je brojne svjetske novinare, kolumniste i kriti~are zainteresovao upravo fenomen Nijansi a glavno je pitanje naravno u ~emu je tajna nezapam}ene popularnosti ove knjige.

Najprizemnija i najpogre{nija je tvrdnja po kojoj je uspjeh trilogije u tome {to su `ene kona~no do~ekale savremenu knjigu koja }e im re}i da mogu odustati od ravnopravnosti i samostalnosti, te se skru{eno sklup~ati pod okrilje svog Mu{karca koji zna {ta je za `enu najbolje.

Christian je jednako kao i Anastasia lo{e napisan i nezgrapan lik, ali ono {to je u njemu privla~no je njegova beskrajna briga za partnericu: iako je zami{ljen kao hladni zlostavlja~, on je zapravo po postupcima d`entlmen koji pamti va`ne sitnice, beskrajno se trudi da ugodi svojoj partnerici, poga|a njene `elje i neobi~nom dovitljivo{}u i brzinom ih ispunjava. Kad Anastasia po`eli da je Christian pored nje, on }e se potruditi da joj `elju ispuni: dok je ona u posjeti majci 63

Adisa:TEKST osnova.qxd

25.7.2012

23:56

Page 64

SM IZ PERA UZORNE SUPRUGE I MAJKE OD MARKIZA DE SADA DO CHRISTIANOVOG ^ISTUNSTVA

Šta se desilo sa pornografskom imaginacijom?

Kakav je zapravo sadomazohizam prikazan u knjizi Pedeset nijansi sive?

Razbla`en do rastvora pogodnog za naj{iru publiku, bezbolan i ljubak. Ni{ta ni nalik na Markiza de Sadea i njegove knjige poput 120 dana Sodome iz 1785. godine. U njoj se opisuje orgijanje ~etvorice bogatih libertinaca.

Evo samo jednog primjera kako je ljudska ma{ta nekad sabla`njivala ~itaoce i rugala se javnom moralu. ^etiri puta sedmi~no odr`avaju se orgije, a svaka od njih po ta~no ustanovljenim pravilima. Prve no}i na rasporedu je sodomija. Pravo u~e{}a imaju samo mu{karci sa tako ogromnim penisima da im je nemogu}e penetrirati u `enu (“Rijetko se de{avalo da ovaj va`an uvjet ne bude ispunjen“, izvje{tava ~itatelje narator). Ovom prigodom se okuplja 16 mladi}a od 20 do 30 godina a pored njih isto toliko mla|ih momaka koji op}e sa djevojkama od 12 do 18 godina. @enama iz visokog dru{tva u~e{}e u ovim orgijama nije dopu{teno. Zato je njima posve}eno sljede}e ve~e. Dvanaest dobrih, smjernih `ena iz vi{e klase (svaki put drugih) dolazi u dru{tvo koje je spremno na sve, zadovoljava se svaki, pa i najni`i poriv. U tre}oj no}i organizovane su {estosatne orgije sa ravno stotinu kurvi.

Posljednje ve~eri za seksualno zadovoljavanje slu`i dvadeset ljupkih djevica od 7 do 15 godina. Kod Markiza de Sadea

~itatelja na skoro svakoj stranici sa~ekuju analni seks, udisanje znoja, uriniranje, lizanje anusa i sli~ne stvari. [ta se desilo sa pornografskom imaginacijom?

Kako sadomazohizam izgleda u 21. vijeku, u verziji prilago|enoj {iroj publici?

Su{tinu najbolje sublimira spisak pravila koja Christian daje Anastasiji na uvid i u kojima su utvr|ene “tvrde granice“ do kojih je on spreman i}i ili od nje tra`iti.

“Ni{ta {to uklju~uje vatru.

Ni{ta {to uklju~uje mokrenje i defekaciju.

Ni{ta {to uklju~uje igle, no`eve, bu{enje dijelova tijela ili krv.

Ni{ta {to uklju~uje ginekolo{ke instrumente.

Ni{ta {to uklju~uje djecu ili `ivotinje.

Ni{ta {to bi na ko`i ostavljalo trajne o`iljke.

Ni{ta {to uklju~uje izravan tjelesni dodir sa elektri~nom strujom, vatrom ili plamenom.“ Christian na nekoliko mjesta obja{njava kako Anastasia u svakom trenutku mo`e odustati, prekinuti igru i oti}i. On `eli potpisati izjavu da joj ne}e nanijeti trajne posljedice. Njihov dogovor li~i na ona sumanuta upozorenja da se potro{a~ mo`e ope}i ako pije vru}u teku}inu, ili da ljudi ne poku{avaju kod ku}e budala{tine koje vide na televiziji. On Anastasiji nare|uje da se zdravo hrani (“Robinja ne smije jesti izme|u obroka

na drugom kraju zemlje on }e doputovati i pojaviti se u kafani gdje je ona iza{la s majkom. Tek jednom porukom }e joj staviti do znanja da je u istoj prostoriji i da je posmatra, na {to }e Anastasija, a i milioni ~itateljica uz nju, zadrhtati od ganu}a. Poma`e naravno i to {to Christianu stoje na raspolaganju ogromno bogatstvo (““On je bogat ko Bill Gates“, zaklju~i}e Anastasija impresionirano i nimalo rafinirano na po~etku njihovog 64

ni{ta osim vo}a“, jasno se ka`e u ugovoru), da spava barem sedam sati i da vje`ba ~etiri puta sedmi~no. On zvu~i prije kao u{togljeni guru zdravog `ivota i prehrane, nego kao mra~ni “Plavobradi“ kako }e ga Anastasija nazvati.

Pedeset nijansi sive je zapravo obi~ni (ne{to op{irniji) erotski roto-roman namijenjen

poznanstva). Christian je alfa-mu`jak, milionske poslove uglavnom obavlja kratkim osornim odgovorima na mobitel, i u isto vrijeme dok djeluje kao razmetljivi primitivac i skorojevi}, on je i nje`na du{ica koja ~ezne za onom pravom. On je savr{eno otjelovljenje svih romanti~nih kli{ea, ali je i misti~ni ~ovjek od akcije, spreman da se oko `ene trudi i da joj se divi. Kako u svakodnevnom `ivotu, tako i u seksu. I tu dolazimo i do najzani -

seksualnom uzbu|ivanju ~italaca koji nisu spremni na istinski uznemiruju}i sadr`aj. “I ja sam se sama znala napaliti dok sam ga redigovala“, rekla je iskreno autorica novinarima u jednom intervjuu.

Sadomazohizam je ovdje autenti~an koliko i scenografija ili dijalozi u niskobud`etnom porni}u.

mljivijeg detalja Christianovog lika sklonosti ka sadomazohizmu.

NOVA KUHINJA I NOVI ITISON “Ho}e{ li voditi ljubav sa mnom?“, upita u jednom trenutku Anastasia, upla{ena poput srne. Ova junakinja ina~e ima prili~no slabu motoriku, u Christianovom prisustvu neprekidno posr}e, sapli}e se i pada. Tako|er se rado i ~esto ~udi (““Joj, SLOBODNA BOSNA I 26.7.2012.

Adisa:TEKST osnova.qxd

25.7.2012

23:56

Page 65

KNJI@EVNI PRVIJENAC E L JAMES koliki je? Zar je mogu}e da je ta stvar bila u meni?“, pita se u jednoj prigodi) a kad jednom po~ne sa seksom, uglavnom redovno “preklinje“ za jo{. Na pomenuto pitanje o vo|enju ljubavi, Christian hladno odgovara: “Ja ne vodim ljubav, ja jebem i to divlje...“ Hm. Koju stranicu kasnije on }e se dodu{e pretvoriti u vrlo nje`nog i posve}enog defloratora koji sebi ne mo`e do}i od ushi}enja {to ga je zapala du`nost da rije{i “Anastasijinu situaciju“. Taj navodni sadomazohisti~ki ~udak zapravo vodi ljubav s njom prili~no uobi~ajeno i svojoj dragoj odr`i dvodnevni kurs osnovnih stvari. A njoj definitivno treba obuka jer priznaje (““i to ne bez ponosa“, re}i }e sama za sebe) da je u seksu ba{ potpuna neznalica. Sa dvadeset i jednom godinom ne samo da nije imala odnose, nego se poljubila samo jednom, za oralni seks jedva da je ~ula a i masturbacija joj je potpuna nepoznanica. Nakon ljutitih komentara i kritika da osobinama svoje junakinja autorica popularne trilogije `ene vra}a barem stotinu godina u pro{lost, E L James prostodu{no je izjavila: “Ljudi previ{e analiziraju ovu knjigu. Knjige su za zabavu i to je sve.“ Za njenu trilogiju je to u svakom slu~aju ta~no.

Za razliku od knjiga u kojima ima i seksa, Pedeset nijansi sive je prvenstveno knjiga o seksu, iako njena autorica tvrdi suprotno: “Ovo je ljubavni roman, a zaljubljeni ljudi se ~esto seksaju, zar ne?“, odgovara E L James na novinarsko pitanje o `anru njene trilogije. Dodu{e, njeni noviji nastupi u medijima su postali ne{to bolje artikulisani i profesionalnije organizovani od onih po~etnih. U svakom slu~aju, prije ne{to manje od godinu dana bucmasta sredovje~na tv producentica nastanjena u nimalo presti`nom kraju Londona nije izgledala kao autoritet u polju o kojem pi{e.

“Christianu se ba{ ne bi svidjela moja spava}a soba“, izjavila je jednom prilikom autorica, aludiraju}i na razliku izme|u njenog `ivotnog stila i glamura koji je izma{tala za svog junaka.

MODNO I SEKSUALNO POMAGALO: Siva kravata za kojom su žene poludjele modni je dodatak koji nosi glavni lik Christian Grey Erika Mitchell alijas E L James `ivi sa mu`em i dvojicom sinova tinejd`era u edvardijanskoj ku}i od crvene cigle, sa vrtom. Zbunjena ogromnom koli~inom novca koji je zaradila, najprije je izjavila da ne zna na {ta bi ta~no potro{ila novoste~ene milione: “Voljela bih lijepu kuhinju i da promijenim itison“, bile su njene prve `elje.

U me|uvremenu je oti{la da joj u specijalnoj radionici naprave grudnjake po mjeri (““Ali obi~ne, ni{ta posebno seksi“, rekla je) a sad se izgleda kona~no po~ela

EKRANIZACIJA “PEDESET NIJANSI SIVE“

Glasine da će Angelina režirati film Prema rije~ima E L James, autorice knjige Pedeset nijansi sive (u septembru prevod izlazi kod zagreba~kog Profila), inspiracija za likove Christiana i Anastasije su joj bili Edward i Bella iz Sumraka. I njena knjiga }e biti ekranizirana kao i trilogija koja ju je nadahnula, pa iako je Erika nova u knji`evnom poslu, oko filmskih prava se cjenkala kao prava profesionalka.

26.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

Studio Universal je za pet miliona dolara (plus procenat od zarade od filma) otkupio prava za ekranizaciju, a autorica knjige je zadr`ala pravo da odobrava krajnji izbor re`isera, scenariste i glavnih glumaca. Ne prestaju govorkanja o tome ko }e raditi na filmu. Naj~e{}e se kao mogu}a re`iserka spominje Angelina Joli, ali iz njenog tima za sada opovrgavaju ove glasine.

navikavati na novi status. “Ovaj period je bio u`asno naporan, mnogo sam pisala, imala mnogo nastupa. Rado bih s porodicom oti{la na neko lijepo mjesto, mo`da na Karibe“, dosjetila se spisateljica. Za razliku od svojih junaka, ona umjesto skupog {ampanjca vi{e voli bijelo vino od osam funti po boci a umjesto helikoptera vozi Volkswagenov auto. Kad je pisala scenu o tome kako Christian i Anastasia vode ljubav na zadnjem sjedi{tu luksuznog automobila, oti{la je do autosalona da pogleda kako odre|eni model izgleda i da li bi seks u njemu bio izvodljiv. Njeno istra`ivanje je po njenom sopstvenom priznanju uglavnom ostalo na tom nivou ozbiljnosti, a sli~no je bilo i sa drugim stvarima koje spominje. O~igledno je i njoj kao i njenom junaku Christianu Wikipedia bila glavna uzdanica.

U ~emu je, dakle, njena tajna? Erika Mitchell je napisala knjigu koja spaja arhetipske motive iz bajki (djevica i zli ~arobnjak) sa holivudskim kli{eima (transformacija sirotice poput one u Zgodnoj `eni) i potro{a~kim podra`ajima (saznajemo sve o markama telefona, laptopa, pi}a ili ~ajeva koje junaci koriste).

Likovi su plo{ni ali egzoti~ni (djevica apsolutno neinformisana o seksu i bogata{ koji uprkos mo}i priznaje svoje slabosti) a zaplet stalno pokre}u nove melodramati~ne epizode. Anastasia nije jo{ jedna neuroti~na ~etrdesetogodi{njakinja na {tiklama koja tr~i uz otkucaje biolo{kog sata. Ona je dobila sve sad i odmah, ona ima mu{karca koji nije svakida{nje zakeralo nego seksualni u~itelj spreman da svoju partnericu povede na nove nivoe znanja i slobode (slobode uprkos lancima, lisicama, bi~evima). A toga su izgleda smjerne i poslu{ne `ene upravo i `eljne.

65

Maja:TEKST osnova.qxd

25.7.2012

23:52

Page 66

FIKTIVNI I STVARNI ZLO^INCI

Masakr koji je na premijeri filma “Vitez tame: Povratak” u Denveru počinio 24-godišnji JAMES HOLMES, usmrtivši 12 i ranivši više od 50 ljudi u kino dvorani, ponovo je pokrenuo rasprave o vezi između nasilja u filmovima i u stvarnom životu; naša novinarka piše o nekim od najpoznatijih slučajeva višestrukih ubica i kriminalaca koji su “imitirali” svoje omiljene likove iz filmova

I FILMOVI UBIJAJU, ZAR NE? Pi{e: MAJA RADEVI]

tavku tuma~io pokojni australijski glumac Heath Ledger.

bila~ki pohod 24-godi{njeg Jamesa Holmesa, koji je upao u kino dvoranu u predgra|u Denvera gdje se na pono}noj projekciji premijerno prikazivao posljednji nastavak trilogije o Batmanu Vitez tame: Povratak, te u nasumi~noj pucnjavi ubio 12 i ranio vi{e od 50 ljudi, {okirao je svijet.

Najnoviji ameri~ki masovni ubica kosu je obojio u crveno i sebe nazvao Joker, prema liku iz Batmana kojeg je u prethodnom nas-

Masakr u Denveru ponovo je pokrenuo rasprave mogu li nasilne scene iz filmova isprovocirati nasilje u stvarnom `ivotu ova teza bila je do sada predmetom brojnih sociolo{kih studija {irom svijeta, pa iako nikada nije nau~no dokazana uzro~noposljedi~na veza izme|u onoga {to ~ine negativci na velikom platnu i njihove razli~ite “verzije” u realnosti, mnogi filmovi su nerijetko predstavljali inspiraciju

U 66

RO\ENI UBICE

za bezumne ~inove poput onog Jamesa Holmesa.

Primjera je bezbroj, a prvi takav slu~aj koji je dospio u `i`u javnosti desio se 1959. godine u tada{njoj Zapadnoj Njema~koj.

Glavna tema njema~kih medija u to vrijeme bio je nepoznati ubica `ena kojeg su novinari nazvali “Zvijer iz Crne {ume”. Krajem ‘50-ih godina prona|eno je nekoliko `enskih le{eva na {umovitom podru~ju Karlsruhea. @rtve su bile seksualno zlostavljane i potom izbodene nasmrt, a policija dugo nije imala nikakvih tragova o po~initelju. Tek u ljeto 1960. otkriveno je SLOBODNA BOSNA I 26.7.2012.

Maja:TEKST osnova.qxd

25.7.2012

23:52

Page 67

TAMNA STRANA HOLLYWOODA FILMSKI FILMSKI NEGATIVAC NEGATIVAC II NJEGOVO NJEGOVO UTJELOVLJENJE UTJELOVLJENJE

Ubica Ubica James James Holmes Holmes obojio obojio je je kosu kosu uu crveno crveno ii sebe sebe nazvao nazvao Joker, Joker, prema prema liku liku iz iz filma filma “Batman” “Batman”

ime ubice - 23-godi{nji Heinrich Pommerencke u istrazi je priznao ~etiri ubistva i 21 silovanje, a vjerovalo se da je odgovoran za jo{ {est slu~ajeva nerije{enih ubistava.

Govore}i o motivima koji su ga nagnali da po~ini takva zvjerstva, Pommerencke je istra`iteljima rekao da je gledaju}i film Deset zapovijedi Cecila B. DeMillea osjetio kako “mora ubijati”, te da je to “njegova misija”.

DeMilleov film tako je postao prvo u nizu holivudskih ostvarenja koja su povezi26.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

vana sa stvarnim serijskim ubicama. A film koji je zbog svoje nasilne prirode izazvao mo`da i najve}e kontroverze u svijetu u posljednjih dvadesetak godina je Ro|eni ubice (Natural Born Killers) reditelja Olivera Stonea, sa Woodyjem Harrelsonom i Juliette Lewis u ulogama brutalnog bra~nog para Mickeyja i Mallory Knox.

Film je inspirisan stvarnim parovima koji su se “proslavili” po svojim zlo~inima Charlesom Starkweatherom i njegovom djevojkom Caril Ann Fugate, kao i Bonnie

i Clydeom. Stoneovi junaci Mickey i Mallory u mahnitom ubila~kom pohodu kroz SAD iza sebe ostavljaju preko 50 `rtava, dok istovremeno zahvaljuju}i novinaru jedne TV ku}e (glumi ga Robert Downey Jr.), koji o~ajni~ki `eli dobiti ekskluzivni intervju, njih dvoje postaju internacionalne zvijezde.

Kimveer Gill, koji je na Dawson koled`u u Montrealu u septembru 2006. godine u pucnjavi ubio jednu osobu i ranio njih 19 prije nego {to je po~inio samoubistvo, navodno je govorio kako mu je Stoneov film jedan od omiljenih, a jo{ jedan par jedva punoljetnih ubica, 18-godi{nja Sarah Edmondson i njen vr{njak Benjamin Darras, gledali su upravo ovaj film prije nego {to su 1995. krenuli u vlastiti zlo~ina~ki poduhvat, pucaju}i nasumice na dvoje ljudi iz Oklahome i Louisiane.

Suprug `ene iz Louisiane, Patsy Byers, kojoj su Edmondsonova i Darras pucali u glavu zbog ~ega je ostala paralizovana, tu`io je kompaniju Time Warner i Olivera Stonea, tvrde}i kako je upravo film Ro|eni ubice potaknuo pomenute zlo~ine. Nakon nekoliko godina pravne bitke, ameri~ki sud je u martu 2001. odbacio optu`be kao neutemeljene. Film Ro|eni ubice smatran je “odgovornim” za jo{ {est ubistava, no reditelj Stone ovakve je optu`be uvijek odlu~no odbacivao. Obja{njavao je kako je filmom `elio skrenuti pa`nju na zabrinjavaju}i stepen nasilja koje ameri~ko dru{tvo toleri{e, te na~in na koji se kriminalci kroz masovne medije pretvaraju u heroje.

Jo{ jedan holivudski blockbuster novije produkcije povezan je sa stvarnim ubistvima - horor Vrisak reditelja Wesa Cravena iz 1996. godine, po zaradi na box officeu spada me|u najuspje{nija ostvarenja tog `anra u povijesti kinematografije. Pri~u o manijakalnom ubici koji lice sakriva iza gumene maske, a svoje “mete” ubija probadaju}i ih no`em, zajedno sa milionima tinejd`era {irom planete gledali su i 14godi{nji Daniel Gill i 15-godi{nji Robert Fuller iz Sjevernog Yorkshirea. Film su pogledali neposredno prije nego {to su iza{li na ulicu i napali Ashley Murrayja izboli su ga no`em 18 puta i ostavili na cesti da umre. Nevjerovatno, ali Murray je pre`ivio divlja~ki napad i oporavio se, a Gill i Fuller osu|eni su 1999. na {est godina u popravnom domu. Njihovi advokati na sudu su tvrdili kako su dje~aci pod uticajem LSD-a i filma izgubili granicu izme|u stvarnosti i fikcije, a policajci su u njihovim {kolskim bilje`nicama prona{li crte`e ubice s maskom iz Vriska. Na`alost, to nije bio jedini slu~aj da je Cravenov film potaknuo ubistva - tinejd`er iz Los Angelesa, koji je bio opsjednut Vriskom, uz pomo} ro|aka izbo je svoju majku 45 puta, a jedan dje~ak u Francuskoj usmrtio 67

Maja:TEKST osnova.qxd

25.7.2012

23:52

Page 68

FIKTIVNI I STVARNI ZLO^INCI je svoje roditelje pretvaraju}i se da je maskirani ubica iz filma.

Jo{ jedan horor-klasik poslu`io je kao motivacija za ubila~ki pohod - 25-godi{nji Donald Gonzales osu|en je zbog ubistva ~etiri osobe na jugu Engleske 2004. godine, te za jo{ dva poku{aja ubistva. Sve to Gonzales je uspio napraviti u samo tri dana, a kao svog “idola” na sudu je naveo Freddyja Kruegera, ~uvenog filmskog ubojicu iz Strave u Ulici brijestova.

PRAVI TRAVIS BICKLE Sociolozi procjenjuju da je svako dijete prije punoljetstva vidjelo u prosjeku 100.000 nasilnih slika na televiziji, u filmovima ili video-igricama. Te{ko je vjerovati da tolika izlo`enost nasilju ne ostavlja nikakvog traga na li~nost, ka`e autorica knjige The Copycat Effect, Loren Coleman. Colemanova smatra da bilo koja vrsta vizuelnog medija koji prikazuje zlo~ine kod gledalaca mo`e proizvesti odre|enu formu imitiranja, a to se naj~e{}e

“LOVAC NA JELENE” Ruski rulet iz kultnog filma Michaela Cimina “krivac” je za nekoliko samoubistava

NA SUDU ZBOG FILMA Suprug Patsy Byers tu`io je Olivera Stonea i kompaniju “Time Warner”, uz argument da je film “Ro|eni ubice” podstakao dvoje tinejd`era na zlo~in

doga|a nekoliko sedmica nakon gledanja takvog sadr`aja. Teorija je mo`da malo preradikalna, ali ako je suditi po jednom od nauspje{nijih blockbustera svih vremena — filmu Matrix iz 1999. godine — nije bez osnove. Naime, mnogi vjeruju da su maloljetne ubice koji su 1999. po~inili masakr u ameri~koj srednjoj {koli Columbine, Dylan Klebold i Eric Harris, bili “inspirisani” upravo Matrixom. Sli~no je i sa 27-godi{njim Vadimom Miesegesom, {vedskim studentom na razmjeni u SAD-u, koji je u San Franciscu hladnokrvno ubio svoju stanodavku i zatim raskomadao njeno tijelo, tvrde}i u svoju odbranu kako je bio “uvu~en u Matrix”! Magazin Boston Globe 2003. objavio je cijeli spisak ljudi koji su tvrdili da ih je Matrix naveo da ubiju.

Me|u njima je i 19-godi{nji Joe Cook iz Virginije koji je, obu~en u kostim glavnog junaka iz filma, sa~maricom ubio svoje roditelje.

68

Me|u filmskim klasicima koji su inspirisali nasilje u stvarnom `ivotu najpoznatiji je kultni Taksista (1976). Film Martina Scorsesea, u kojem Robert DeNiro glumi vijetnamskog veterana Travisa Bicklea koji

odlu~i da izvr{i atentat na predsjedni~kog kandidata kako bi privukao pa`nju javnosti, svoju ina~icu u realnosti dobio je u Johnu Hinckleyju Junioru koji se poistovjetio s glavnim junakom, istovremeno razvijaju}i

UBOJITE JAPANSKE ANIME

Nasilje bez granica Animirani filmovi savremene japanske produkcije, poznati kao anime, koji se snimaju prema stripovima - naj~e{}e takozvanim mangama, ~esto su na meti sociologa i psihologa zbog scena izrazitog nasilja i pornografije. U Japanu je tako|er zabilje`eno nekoliko slu~ajeva ubistava ~iji su po~initelji tvrdili kako su ih inspirisali ovakvi filmovi. Me|u njima je 22-godi{nji Hiroyuki Tsuchida, koji je u ljeto 2003. pretukao

svoju majku do smrti bejzbol palicom.

Rekao je da mu je “ideju” za to dala animirana serija Neon Genesis Evangelion koja govori o nestanku ~ovje~anstva. Japanac Tsutomu Miyazaki, poznatiji kao “Ubica djevoj~ica”, ubio je ~etiri djevoj~ice u dobi od ~etiri do sedam godina, a dokazano je da je bio pod velikim uticajem horor filmova i akcijskih filmova zasnovanih na stripovima.

SLOBODNA BOSNA I 26.7.2012.

Maja:TEKST osnova.qxd

25.7.2012

23:53

Page 69

TAMNA STRANA HOLLYWOODA MASAKR U SREDNJOJ [KOLI [KOLI

Dylan Dylan Klebold Klebold ii Eric Eric Harris, Harris, ubice ubice iz iz Columbinea, Columbinea, divili divili su su se se junaku junaku iz iz “Matrixa” “Matrixa”

bolesnu opsesiju prema glumici Jodie Foster, koja je u vrijeme snimanja Taksiste imala tek 12 godina. Hinckley je vjerovatno najpoznatiji primjer morbidnog preplitanja filma i stvarnosti. Njegova fascinancija Taksistom trajala je godinama: ~itao je roman i gledao film bezbroj puta, pa`ljivo prou~avaju}i svaki prizor, smatraju}i ga vodi~em za svoje postupke. Neko vrijeme uhodio je tada{njeg ameri~kog predsjednika Jimmyja Cartera, nakon ~ega je primljen u psihijatrijsku kliniku gdje se lije~io od depresije. Po izlasku sa lije~enja, Hinckley je odlu~io da izvr{i atentat na Ronalda Reagana, koji je u Bijeloj ku}i naslijedio Cartera. Tridesetog marta 1981. ispred hotela Hilton u Washingtonu, John Hinckley Jr. pucao je iz pi{tolja u Reagana i ranio ga, zajedno sa jo{ troje ljudi. Jodie Foster, kojoj

je ovaj psihopata ve} bio dobro poznat jer ju je mjesecima ranije svakodnevno pratio (glumica je tra`ila sudsku zabranu prilaska za Hinckleyja, op.a.), bila je u`asnuta kada je ~ula ko je pucao na Reagana. Navodno je godinama imala traume zbog ovih doga|aja.

Na Hinckleyjevom su|enju, psihijatri su detaljno opisivali kako se optu`eni sna`no identificirao sa likom iz filma, Travisom Bickleom - obla~io se poput njega, imitirao njegove pokrete, govor i pona{anje. @ivio je izolirano, u vlastitom svijetu fantazija u kojem je razvio uvjerenje da je on, zapravo, “pravi” Travis Bickle.

Jo{ jedan holivudski klasik u kojem je glumio DeNiro zloglasan je po uticaju koji je imao na pojedine gledaoce. Rije~ je o filmu Lovac na jelene (The Deer Hunter) iz 1978. godine u kojem su, pored DeNira, igrali

“TAKSISTA” John Hinckley Jr., atentator na Ronalda Reagana, bio je bolesno opsjednut filmom Martina Scorsesea

OD “MARATONACA” DO “RANA”

Kultni filmovi na našim prostorima nisu imali poguban uticaj Na prostoru biv{e Jugoslavije do sada nije nigdje zvani~no zabilje`eno da je neki film uticao na zlo~ine u stvarnom `ivotu. Filmski kriti~ar Jutarnjeg lista Nenad Polimac podsje}a kako je neposredno nakon televizijskog prikazivanja kultnog filma Maratonci tr~e po~asni krug Slobodana [ijana, u Srbiji zabilje`en jedan slu~aj ubistva. Ipak, te{ko je re}i da li je upravo prikazivanje filma izazvalo tu tragediju.

Film koji je vjerovatno imao najve}i uticaj na mla|e generacije publike sa ovih prostora u posljednjih dvadesetak godina su Rane reditelja Sr|ana Dragojevi}a iz 1998. godine. Pri~a o dvojici tinejd`era sa Novog Beograda, Pinkiju i [vabi, kojima su `ivotni uzori poznati beogradski kriminalci i koji o~ajni~ki `ele 26.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

PINKI, PINKI, [VABA [VABA II OSTALI OSTALI

Junaci Junaci filma filma “Rane” “Rane” bili bili su su uzor uzor mnogim mnogim tinejd`erima tinejd`erima

pripadati tom svijetu velikih “riba”, postala je hit me|u mladima kako u Srbiji, tako i na {irem prostoru biv{e zajedni~ke dr`ave, a mnogi tinejd`eri su nastojali opona{ati `ivotni stil glavnih junaka iz filma.

Meryl Streep, Christopher Walken i Jon Voight. Pri~a o trojici prijatelja iz Pennsylvanije - Michaelu, Nicku i Stevenu, koji u Vijetnamu prolaze kroz torturu Vijetkongovaca koji ih prisile da igraju ruski rulet, za razliku od drugih filmova o kojima smo pisali, imala je ne{to druga~iji efekat u stvarnosti. Naime, Lovac na jelene smatra se filmom koji je izazvao najvi{e (slu~ajnih) samoubistava, i to zahvaljuju}i upravo ~uvenoj sceni igre ruskog ruleta, koju su neki fanovi filma poku{ali imitirati. Me|u njima je, na`alost, bilo i nekoliko djece.

Opona{anje scena iz filma ili postupaka omiljenih filmskih likova neizbje`no ide uz sedmu umjetnost, a posebno kada je u pitanju mla|a publika, na koju razli~iti mediji imaju najvi{e uticaja, sla`u se stru~njaci. Ipak, filmovi, ma kako agresivni i nasilni bili, ne mogu se nu`no dovesti u vezu sa zlo~inima pojedinaca, niti se njihovi autori mogu smatrati odgovornima za takve postupke. Kao {to je jednom rekao i filmski velikan Stanley Kubrick, ni{ta ne mo`e natjerati ~ovjeka da napravi ne{to {to nije u njegovoj prirodi.

Film je, na`alost, pre~esto samo dobar izgovor za nasilje.

69

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

25.7.2012

15:20

Page 70

KULT MARKET MARILYN MANSON

MUZIKA

Born Villain

“Daljina, dim i prašina”, novi studijski album Bajage i “Instruktora”

Kontroverzni Manson ponovno ja{e. Rije~ je novom studijskom materijalu ovog po mnogo ~emu neobi~nog glazbenika. Album Born Vallain sadr`i trinaest novih pjesama, a potpisuje ga izdava~ka ku}a Cooking Vinil.

Ve} sad glazbeni kriti~ari spo~itavaju Mansonu da nije dovoljno `estok i {okantan i da je njegovo vrijeme pro{lo.

Za “Vreme” ispred nas

NIGHTMARE

The Burden of God Jedan od najstarijih heavy metal bandova Nightmare ima novo studijsko ostvarenje.

Francuski metalci, osnovani 1979., nekada su slovili za perspektivan i `estok band, sve do raspada 1987. godine. Sada su ponovno na sceni, sa albumom The Burden God. Album ~ini jedanaest pjesama, a izdava~ je AFM Records.

HEADSPACE

I Am Anonymous Nako {to je pro{lo punih {est godina od osnutka britanskog rock sastava Headspace, do{ao je i dan objave prvog studijskog albuma. I Am Anonymous album je sa osam pjesama. Band je osnovan na inicijativu Adama Wakemana, biv{eg klavijaturiste Ozzyja Osbournea. Album potpisuje izdava~ka ku}a Inside Out.

70

ODLI^AN ODLI^AN ALBUM ALBUM ZEMUNSKOG ZEMUNSKOG [MEKERA [MEKERA

Bajaga Bajaga je je uz uz pomo} pomo} Instruktora Instruktora izdao izdao svoj svoj jedanaesti jedanaesti studijski studijski album album Daljina, Daljina, dim dim ii pra{ina pra{ina

Prije ne{to vi{e od trideset dana na policama glazbenih prodavnica osvanulo je novo ostvarenje Mom~ila Bajagi}a Bajage: Daljina, dim i pra{ina. Bajaga je, tako, snimio svoj jedanaesti samostalni studijski materijal.

Ro|en je 1960. godine u Bjelovaru. I to, u tom gradu, sasvim slu~ajno, jer se njegova majka nalazila u posjetu ro|acima. Ve} nakon dva dana `ivota seli se u ku}u u Zemunu, gdje zapravo i odrasta. Karijeru je zapo~eo kao ~etrnaestogodi{nji pjeva~ u rock bandu TNT. Koncem 1978. postaje ritam gitarist Riblje ~orbe, tada jednoj od najpopularnijih rock grupa u biv{oj dr`avi. Osim {to je “dr`ao” ritam u ^orbi, Bajaga je sve vrijeme i skladao, te je svoju karijeru u tom bandu obilje`io hitovima kao {to su Dva dinara, dru`e, Nemoj sre}o, nemoj danas, Evo ti za taxi, Kazablanka, Kad hoda{...

Nakon politi~kih nesuglasica sa Borom \o|evi}em, kasnije dokazanim nacionalistom i {ovinistom, Bajaga je odlu~io glazbenu sre}u oku{ati u solo vodama.

Nakon izvrsnih albuma Pozitivna geografija iz olimpijske 1984. i S druge strane jastuka godinu kasnije, svima je bilo jasno da je osamostaljenjem napravio sjajan potez. Od tada pa do danas sa svojim Instruktorima, Bajaga ni`e uspjehe i puni koncertne dvorane u svim dr`avama nastalim raspadom Jugoslavije.

Radi se o mainstream autoru i izvo|a~u istan~anog ukusa, kada su u pitanju ljubavne teme i gradski blues rock {tih. Bajaga je uvijek posjedovao “ono ne{to”, onu poziti-

vnu vibru, po kojoj je i danas prepoznatljiv.

Novi album Daljina, dim i pra{ina odli~no je glazbeno ostvarenje, na tragu najboljih Bajaginih uradaka. Od po~etka do kraja Bajaga dr`i nevidljivu nit, neophodni pravac na koji se naslanjaju hitovi. Najbolja stvar na albumu definitivno je Vreme. Zanimljiv, intrigantan tekst, na momente apokalipti~an, a zbog svoje tematike izvrsno je naslonjen na rock {ablon i odli~nu ritam sekciju.

Naslovna stvar Daljina, dim i pra{ina tako|er zaslu`uje sve pohvale, kao i peta po redu Ako treba da je kraj. Sve pohvale za ljubavni hit Be`i{ od mene ljubavi kao i nesvakida{nji, ali osvje`avaju}i blues Stari put za Novi Sad. Stari zemunski {meker i ovoga puta pokazao je mla|im generacijama kako se pravi pjesma.

(M. Ili~i})

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1) 1.

2.

3.

4.

Alt-J: Fitzpleasure dEUS: Quatre mains The Cast of Cheers: Family Clement Marfo & Frontline ft. Kano: Mayhem 5. Metric: Youth without youth 6. Whomadewho: Running man 7. Goldie ft. Natalie Duncan: Freedom 8. Pepe Deluxe: Go Supersonic 9. H-Blockx: Can’t get enough 10. Joe Walsh: Analog Man

SLOBODNA BOSNA I 26.7.2012.

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

25.7.2012

18:47

Page 71

KULT MARKET KINO KRITIKA Film “Michael” (Austrija, 2010.), reditelja Markusa Schleinzera

Teško i duboko

DILER

Benedek Fliegauf Film veoma kreativnog, mladog i hrabrog pripadnika kreativnog novog ma|arskog vala. Imao sam priliku upoznati se i razgovarati s re`iserom i producentom ovog ostvarenja. Prikazuje se `ivot dilera i s ~ime se on sve mora susretati u svom poslu. Izuzetno zanimljiv nezavisni film.

Ocjena: 4

ODBRANA I ZA[TITA Michael je {okantna pri~a o pedofilu

Michael je austrijski film iz 2010. godine. Njegov autor ima zanimljiv background, u ovom slu~aju to je podru~je castinga, podru~je odabira i pripreme glumaca za tu|e “projekte”. Zove se Markus Schleinzer, napisao je scenarij i re`irao “Michael“.

Ro|en je u Be~u 1971. i radio je kao direktor castinga od 1994. do 2010. godine.

Tijekom tog razdoblja sudjelovao je u vi{e od 60 filmskih projekata, uklju~uju}i Lovely Rita i Hotel and Lourdes Jessice Hausner, Pasje dane Ulricha Seidla, Plja~ka{a Benjamina Heisenberga, @ene bez mu{karaca Shirin Neshat te Pijanisticu, Vrijeme vukova i Bijelu vrpcu Michaela Hanekea, na kojem je bio zadu`en i za odabir djece-glumaca i za rad s njima.

Michael je prvi igrani film koji je re`irao.

Jako te`ak i dubok film, koji }e vas gotovo sigurno uznemiriti. Pri~a je to o jednom pedofilu. A Schleinzer je jako dobro i uznemiruju}e realno prikazao `ivot jednog takvog ~ovjeka. Vremenski, rije~ je o nekih pet mjeseci u `ivotu pedofila koji ima 30 godina, a ~uvao je desetogodi{njeg godi{njeg dje~aka zaklju~anog u podrumu.

Michael je dobio Zlatna kolica na Zagreb Film Festivalu, a na Festivalu CineFest u Misckolcu 2011. dobio je posebnu nagradu `irija. Prikazan je i na Caness Film Festivalu, Sarajevo Film Festivalu, Me|unarodnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma... Neki ka`u da jo{ od Happinessa Todda Solondza nije obra|ena pedofilija na tako neugodan na~in.

Iako svima izgleda kao najobi~niji broker u osiguranju, Michael ku}i dr`i zatvoreno desetogodi{enje dijete, Wolfran26.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

ga. Dje~ak je u podrumu koji je zvu~no izoliran. Mu~ne su scene u kojima Michael pere svoje genitalije nakon {to izlazi iz dje~akove sobe. Te`ak film koji treba da nam ne dopusti da zaboravimo da takvi slu~ajevi postoje. Djeca su nevina i nje`na bi}a, to je na{a budu}nost. Moramo ih braniti i za{tititi. Kao i druge, naro~ito tog ranga, one koji su nemo}ni da sebe odbrane. Dakle, djeca, invalidi, starci, priroda, `ivotinje.

U filmu glume Michael Fuith, Christine Kain, Ursula Strauss, Viktor Tremmenel, Gisela Salcher...

(D. Jane~ek)

IDENTIFIKACIJA JEDNE @ENE

Michelangelo Antonioni Film iz 1982. velikog Antonionija.

Supruga je ostavila Niccola. On je filmski re`iser koji tra`e}i glumicu tra`i i ljubav. Pratimo njegovu borbu sa silama ljubavi. Vrlo dobar film.

Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE 1. Kraljevstvo izlaze}eg Mjeseca (Wes Anderson) 2. Ledeno doba 4: Zemlja se trese (Steve Martino, Mike Thurmeier) 3. Osvetnici (Joss Whedon) 4. Ameri~ka pita: Okupljanje (Jon Hurwitz, Hayden Schlossberg) 5. ^udesni Spider-Man (Marc Webb)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA 1. Lea i Darija (Branko Ivanda, Ars Septima, Blitz film i video) 2. Muppeti (James Bobin, Walt Disney Pictures, Continental film) 3. Na{a majka (Denis Willeneuve, Discovery film) 4. Ko`a u kojoj `ivim (Pedro Almodovar, Canal+ Espana, Discovery film i video) 5. Jumanji (Joe Johnston, Columbia Pictures /Blitz film i video)

BRA]A SKLADANOWSKY

Wim Wenders Wim Wenders je snimio ovaj film skupa sa studentima filmske akademije u Münchenu. Tema je “ro|enje filma” u Berlinu. Bra}a Skladanowsky, o kojima na`alost mnogo filma{a ni{ta ne zna, Max i Emil, napravili su filmski projektor i nazvali ga kino. Uz `elju da svoj primitivizam lije~imo raznim stvarima, pa i odlaskom u kino, sve vas pozivam u isto.

Ocjena: 4

71

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

25.7.2012

21:08

Page 72

KULT MARKET AUTOMOBILI

Aspid

SPORT Isplati li se organizacija Olimpijade?

Skupa igračka ili unosna investicija [panski proizvo|a~ sportskih automobila predstavio je svoj novi model pod imenom GT-21 Invictus, koji }e biti spreman za proizvodnju u naredne dvije godine.

Ubrzanje od 0 do 100 km/h je ispod tri sekunde, a maksimalna brzina oko 305 km/h.

LONDONSKE IGRE

MOTOCIKLI

Britanija je za izgradnju infrastrukture za igre potro{ila oko devet milijardi funti iz dr`avne kase, a oko dvije milijarde je obezbije|eno od donatora, sponzora i prodaje karata

Husqvarna Strada/Terra Husqvarna je predstavljanjem koncepta Strada najavila model TR 650 koji je nedavno stigao u prodaju. Radi se o dva modela ~ija imena nagla{avaju njihovu namjenu: Strada kao cestovna izvedba odnosno Terra koja je namijenjena i povremenim izletima na makadam.

DESIGN

Kia Cerato Kia je objavila prve skice budu}eg kompaktnog modela Forte/Cerato, a automobil }e imati zvani~nu premijeru na Sajmu u Los Angelesu, u novembru. U prodaji }e se na}i po~etkom 2013. godine pod imenom K3 u Ju`noj Koreji i Forte/Cerato na ostalim tr`i{tima.

72

Koliko se u vremenima krize isplati organizovanje pompeznih manifestacija kakve su Olimpijske igre? Britanska vlada odgovara da je za Ostrvo ovo historijska prilika da se privuku investicije i o`ivi turizam. Premijer David Cameron o~ekuje da }e Ujedinjeno Kraljevstvo od igara u naredne ~etiri godine zaraditi oko 13 milijardi funti. Smatra i da je ovo jedinstvena prilika da se London i cijela zemlja pozicioniraju kao idealno mjesto za bavljenje biznisom. “Siguran sam da je, kada se o~ekivanom profitu doda i dobit koju od cijelog projekta ima gra|evinska industrija, jasno kako }e zarada biti ve}a od prognozirane”, rekao je premijer u nadahnutom govoru pred britanskim olimpijskim timom.

Britanija je za izgradnju infrastrukture za igre potro{ila oko devet milijardi funti iz dr`avne kase, a oko dvije milijarde je obezbije|eno od donatora, sponzora i prodaje karata. Banka Loyd je pro{le nedjelje napravila studiju isplativosti igara za ostrvsku ekonomiju i u svojim prognozama su oti{li dalje i od premijera Camerona. Bankari su izra~unali da }e do 2017. u britansku ekonomiju biti ubrizgano 16,5 milijardi funti “zdravog” novca stranih investicija.

“Kratkoro~ne dobiti }e svakako biti ve}e od onih na duge staze. Nadam se da }e OI doprinijeti kvartalnom rastu BNP-a za 0,3 odsto, a da bismo znali {ta nas o~ekuje, treba samo da pogledamo slu~ajeve Sydneya 2000., Atine 2004. i Pekinga 2008. Kinezi jo{ poku{avaju da se oporave od gigantskih

investicija u Olimpijadu”, ocjenjuje za Reuters finansijski konsultant David Jones.

Kada je rije~ o Kini, pojavljuju se opre~ni podaci. Zvani~no, Peking je na organizaciju glamuroznih igara potro{io ne{to manje od dvije milijarde funti i “za dlaku” prema{io planirani bud`et. Nezvani~ne procjene me|utim ukazuju da su Kinezi potro{ili ~etiri puta vi{e novca od Britanaca. Kod njih je me|utim od 2008. do{lo do sna`nog rasta ekonomije, {to je u pojedinim krugovima pripisano zaslugama Olimpijade.

U stvarnosti, jedan od simbola OI u Pekingu, nacionalni stadion ili ~uveno Pti~je gnijezdo, pokazalo se samo kao jedan od megalomanskih poduhvata koji bez dr`avne pomo}i ne mogu sami da se finansiraju.

Stadion tih dimenzija (prima 91.000 gledalaca) previ{e je i za Kinu. Lokalni nogometni klub Guoan ne mo`e da pla}a odr`avanje, dok se idejni tvorac Pti~jeg gnijezda, arhitekta Aj Vejvej distancirao od svog djela “jer je otu|eno od ljudi i zloupotrijebljeno za partijsku propagandu”.

Pitanje tro{kova i isplativosti uveliko se pretresa i u virtuelnoj zajednici na internetu, a stavovi su podijeljeni. Da li je ovo jo{ jedna u nizu manifestacija po principu “hljeba i igara” ili Olimpijske igre za ~ovje~anstvo predstavljaju mnogo vi{e, pa je neukusno govoriti o materijalnoj koristi od njihovog odr`avanja. Ko je bio u pravu, sazna}e sami Britanci, i to nedugo po{to 12. augusta padne zavjesa na najelitnije sportsko takmi~enje koje svijet ima.

(Priredio N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 26.7.2012.

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

24.7.2012

15:41

Page 73

KULT MARKET LIFESTYLE

SAD

Dekonstruktivizam u 21. vijeku

Buntovna arhitektura ZADIVLJUJU]E ZADIVLJUJU]E FORME FORME

Rabat Rabat Grand Grand Theatre Theatre uu Maroku, Maroku, jedan jedan od od projekata projekata arhitektice arhitektice Zahe Zahe Hadid Hadid

Flert Flertovanje `enama mo`e pomo}i da napreduju u poslu, ali }e se suo~iti sa prezirom i mr`njom drugih kolega, otkrila je nova ameri~ka studija. Pripadnice ljep{eg spola koje koriste svoje ~ari na radnom mjestu smatraju se neiskrenima i nepovjerljivima.

“Iako su nam dra`e `ene koje flertuju, one nisu vjerodostojne”, ka`e Laura Kray sa Univerziteta California-Berkeley.

FRANCUSKA

Jeftine ku}e Oni su buntovnici koji dosljedno razbijaju simetriju. Arhitektonski duo Wolfgang Prix i Helmut Swiczinsky grozi se sklada i predvidljivih crta. Dvojica Austrijanaca poznatiji su pod imenom “Coop Himmelb(l)au“. Ovi uzorni dekonstruktivisti jednom su izjavili kako `ele “izgraditi novo nebo“. Arhitektura za njih treba biti promjenjiva kao oblaci na nebu.

Tako, valjda, nije slu~ajno to {to Prix svoje gra|evine upore|uje s pjesmama Rolling Stonesa, poput “Get off of my cloud“.

On se trenutno nalazi na gigantskom gradili{tu, budu}em radnom mjestu 2.500 ljudi iz gotovo 30 dr`ava. Ovdje nastaje gra|evina nevjerovatne simboli~ke snage i aure: nova zgrada Evropske centralne banke u Frankfurtu, ~ija }e visina iznositi 220 metara. Radovi su po~eli prije dvije godine, a divovska zgrada ima}e 45 spratova u ju`nom i 45 u sjevernom tornju.

I dok euro tone sve dublje, Prixovi i Swiczinskyjevi tornjevi penju se sve vi{e prema nebu. A s njima neizbje`no dolazi pitanje: {ta ostaje od dekonstruktivisti~ke senzacije? Gdje su heroji tog novog, sasvim druga~ijeg na~ina gradnje?

Pojam “dekonstruktivizam“ u arhitekturi je proslavio ameri~ki arhitekt Philip Johnson izlo`bom koja je odr`ana 1988. godine. Dekonstruktivisti~ka zdanja, stati~ki izuzetno slo`ena, djeluju kao da }e se svakog trenutka uru{iti. Vrata, stepenice i prozori ne moraju vi{e nu`no slu`iti nekoj svrsi, nego imaju zasebnu, estetsku funkciju. Dekonstruktivizam razbija formu, a glavne su mu odrednice nepravilne i 26.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

ekspresivne crte. Jedna od glavnih li~nosti dekonstruktivisti~ke arhitekture je `ena ime joj je Zaha Hadid. Ovoj Britanki ira~kih korijena 2004. godine je pripala najpresti`nija nagrada na podru~ju arhitekture: Pritzkerova nagrada. Njene gra|evine doimaju se kao da za njih ne vrijede zakoni gravitacije, a kriti~are i arhitekte diljem svijeta ostavljaju bez daha.

Trenutno je miljenica bogatih naru~itelja, osobito u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. “Museo Guggenheim Bilbao“, arhitekta Franka Gehryja, otvoren je 1997. i danas se ubraja u najposje}enije svjetske muzeje. Stotine hiljada ljudi svake godine hrle u glavni baskijski grad. Stru~njaci su ovo prozvali “Bilbao-efektom“. Muzej je promijenio ~itavu regiju i smatra se prekretnicom u arhitekturi. Zahvaljuju}i upravo ovom zdanju, buntovni dekonstruktivisti dospjeli su u mainstream, a njihove gra|evine danas se ozna~avaju kao “architainment“ - spoj kapitalizma, prenemaganja i arhitekture. Pitanje sada glasi: koliko brzo }emo se zasititi dekonstruktivisti~kih te`nji za postizanjem (jeftinog) efekta i njegovog senzaci onalizma? Koliko jo{ revolucionarnog duha ima u takvim gra|evinama? Ili su to samo objekti koji slu`e imid`u i promociji nekog grada ili zemlje? Dekonstruktivisti su svojim neobi~nim idejama nekada razbijali dosadu u arhitekturi. Svijetu su podarili mnoge zanimljive gra|evine. Ipak, od njihovog buntovni~kog elana danas nije ostalo mnogo.

(Priredila: M. Radevi})

Kriza na tr`i{tu nekretninama potaknula je jednu francusku agenciju da pribjegne neobi~nim metodama koje bi je trebale spasiti od daljnjih finansijskih gubitaka. Agencija je osmislila lutriju i ponudila sre}ke od po 10 eura, a sretni dobitnici po toj cijeni mogu postati vlasnici luksuznih ku}a.

Zahvaljuju}i ovoj lutriji, za koju organizatori isti~u da je sasvim legalna, jedna mlada Francuskinja je za samo 40 eura dobila ku}u koja vrijedi 240.000 eura.

VELIKA BRITANIJA

Pisa}a ma{ina Britanski umjetnik Theo Watson autor je softvera koji spaja ljubav prema starinama sa ~injenicom da je trenutno 2012. godina. Glasna tastatura je aplikacija koja vam omogu}ava audio do`ivljaj nekada{nje pisa}e ma{ine, uklju~uju}i ~ak i zvono za prelazak u naredni red. Watsonova aplikacija pru`a autenti~no iskustvo svima koji ~eznu za starim, dobrim ma{inama.

73

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

25.7.2012

21:10

Page 74

KULT MARKET SAD

Georgina Holgun

CRVENI FENJER Zabrinutost u pornografskoj industriji

Referendum o kondomima

Prezenterica jutarnjih vijesti na jednoj ameri~koj televizijskoj postaji svakome bi uljep{ala jutro. U vru}em editorijalu kojega je snimila za H Para Hombres malo koga ostavlja ravnodu{nim.

@ESTOKA @ESTOKA RASPRAVA RASPRAVA

VENECUELA

Kalifornijske Kalifornijske vlasti vlasti tra`e tra`e izglasavanje izglasavanje zakona zakona oo obaveznoj obaveznoj upotrebi upotrebi kondoma kondoma prilikom prilikom snimanja snimanja porno porno filmova filmova

Aida Yespica

Ime koje }e razveseliti mnoge Talijane.

Prelijepa Venezuelanka i biv{a kraljica ljepote, posebnu je pozornost dobila sudjelovanjem u talijanskom reality show Otok poznatih gdje je na osamljenom otoku bila prisiljena na su`ivot s ostalim zvijezdama.

RUSIJA

Marina Maksimova Marina slovi kao “novi ruski dragulj”, barem je tako progla{ava ekipa s web portala englishrussia.com.

Ova 21godi{njakinja zbog bujnih grudi je postala iznimno popularna na internetu.

74

Gra|ani Los Angelesa o~itovat }e se o prijedlogu zakona o obaveznoj upotrebi kondoma u pornografskoj industriji, objavili su u srijedu organizatori te inicijative.

Drugi po veli~ini ameri~ki grad sjedi{te je pornografske industrije vrijedne milijarde dolara, koja je, ka`u oni, prepuna spolno prenosivih bolesti. Zaklada AIDS Healtcare izvijestila je da su gradske vlasti potvrdile 71.000 potpisa prikupljenih u peticiji, {to je mnogo vi{e od potrebnih 41.000 potpisa registriranih bira~a.

“Hiljade je slu~ajeva seksualno oboljelih u pornografskoj industriji“, rekao je predsjednik zaklade Michael Weinstein, dodaju}i da je gradsko vije}e nerado prihvatilo prijedlog. “Ne `ele se time baviti jer je rije~ o seksu i o pornografskoj industriji“, rekao je Weinstein. On je pitanje obavezne upotrebe kondoma uporedio s drugim zakonima o javnom zdravlju, kao {to je zakon o zabrani pu{enja na javnim mjestima.

Glasanje o kondomima odvijat }e uporedo s predizborima za republikanskoga predsjedni~kog kandidata. Pornografska industrija strahuje da }e joj propis Zdravstvene organizacije Los Angelesa prema kojem porno glumci u ovoj ameri~koj metropoli moraju na “radnom mjestu” da nose kondome donijeti ogromne gubitke. Predstavnici porno industrije od ovog pitanja napravili su principijelno pitanje, tvrde}i da im je sloboda ugro`ena.

Vlasti Los Angelesa, s druge strane, naja-

vljuju da }e pridr`avanje propisa biti kontrolirano nasumi~nim provjerama, mada tek treba utvrditi ko je zadu`en za provo|enje kontrole. Los Angeles je centar ameri~ke porno industrije, u kojem se godi{nje snimi 3.500 novih filmova i jo{ toliko rimejkova, a bran{a ostvaruje profit od ~etiri milijarde dolara i zapo{ljava 4.000 do 5.000 ljudi.

Filmovi s kondomima do sada su se pokazali kao nekomercijalni, tako da mnogi strepe za posao i zaradu, dok drugi vjeruju da je to propis kao i svaki drugi, koji }e nakon po~etnih otpora ipak za`ivjeti i na koji }e se postepeno svi navi}i - kao na obavezno vezivanje u automobilima ili zabranu pu{enja u restoranima. U pozadini problema rasplamsala se debata koja spaja ekonomske interese, zdravstvenu za{titu i moralna pitanja, i u kojoj se sukobljavaju potreba za bezbjedno{}u i potreba za slobodom: zdravstvenom bezbjedno{}u porno glumaca na radnom mjestu i slobodom da se pornografski filmovi snimaju kako se kome prohtije.

Trenutno izgleda da su prevagu odnijeli zagovornici bezbjednosti. Sporazumni seksualni odnos odraslih ljudi je, naravno, sasvim slobodan u svemu, pa i kad je rije~ o odluci o kori{tenju za{tite, ali kada su akteri pla}eni, polni odnos se pretvara u radni odnos, a tu ve} presudnu rije~ imaju gradske vlasti i radno zakonodavstvo.

(Priredio: N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 26.7.2012.

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

24.7.2012

15:39

Page 75

KULT MARKET PREKO EX-YU GRANICA

BRIJUNI

Festival igranog filma u Puli, 59. po redu

Film pod zvijezdama U@IVANJE U@IVANJE POD POD VEDRIM NEBOM

Prva Prva filmska filmska revija revija uu Areni Areni odr`ana odr`ana je je 1938.

1938. godine godine

Odisej Premijerom predstave Odisej 20. jula na malom Brijunu otvorena je ovogodi{nja sezona Kazali{ta Ulysses. Odisej je koprodukcija Ulyssesa, Gavelle, Srpskog narodnog pozori{ta iz Novoga Sada, Slovenskoga narodnog gledali{~a iz Maribora, beogradskog Ateljea 212, Sterijinog pozorja iz Novoga Sada i Teatra na navigatorot iz Skoplja, a prema rije~ima reditelja Aleksandra Popovskog, govori o putovanju i povratku ku}i kao narativnoj matrici na{ih `ivota.

BEOGRAD

Digest Davne 1938. godine u pulskoj Areni odr`ana je prva filmska revija, a od 1953. do danas, Arena je kontinuirano mjesto festivalskog u`ivanja u filmu pod zvijezdama.

Ovogodi{nji, 59. pulski Festival igranog filma zvani~no je otvoren 21. jula, premijerom romanti~ne komedije Sonja i bik u re`iji Vlatke Vorkapi}. Radi se o prvom od ~ak jedanaest doma}ih igranih filmova, {to veterana, {to mladih filmskih autora, koji }e ove godine biti prikazani u selekciji Nacionalnog programa. Pored filma Vorkapi}eve, tu su jo{ i kriminalisti~ka drama Cvjetni trg reditelja Krste Papi}a, omnibus Zagreba~ke pri~e 2 u produkciji Propeler filma, drame Djeca jeseni Gorana Rukavine i Halimin put Arsena Antona Ostoji}a, romanti~na komedija Zabranjeno smijanje Davora @mega~a, melodrama No}ni brodovi Igora Mirkovi}a i triler Ljudo`der vegetarijanac Branka Schmidta. Publika }e do 28. jula premijerno vidjeti i filmove Pismo }a}i Damira ^u~i}a u produkciji Hrvatskog filmskog saveza, Slu~ajni prolaznik Joze Patljaka u produkciji Alka filma i Ko{nice petorice redatelja u produkciji ADU Zagreb i jo{ ~etiri filmske akademije. U sekciji manjinskih koprodukcija bit }e prikazane dvije koprodukcije sa Srbijom - Prakti~ni vodi~ kroz Beograd s pjevanjem i plakanjem Bojana Vuleti}a, ~iji je hrvatski koproducent Kinorama, te Parada Sr|ana Dragojevi}a koji je koproducirao Mainframe.

Pulski filmski festival najpose}enija je kulturna manifestacija u Hrvatskoj, sa vi{e 26.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

od 73.000 gledalaca, a dio festivalskog programa tradicionalno se prikazuje na ljetnim festivalima {irom Hrvatske - od Dubrovnika, Splita, [ibenika i Zadra, do Rijeke i Zagreba. Uz glavni program i pomenuta ostvarenja koja }e se boriti za Zlatnu arenu, tu je i atraktivni Me|unarodni program, koji u svom dvanaestom izdanju donosi probrane filmove iz programa festivala u Cannesu, Berlinu, Veneciji i Rimu, kao i hitove za naj{iru publiku.

Posebno je zanimljiv i nedavno pokrenut program kratkog filma, koji je u Pulu doveo niz mladih talenata. Me|utim, uprkos impresivnom broju naslova iz aktuelne hrvatske produkcije koji }e ove godine biti premijerno predstavljeni u Puli, a na kojem bi im bosanski filma{i sa tek jednim do dva snimljena dugometra`na filma godi{nje mogli pozavidjeti, pojedini kriti~ari unaprijed upozoravaju da kvantitet ne zna~i nu`no i kvalitet. Tako u Jutarnjem listu, u tekstu pod naslovom Nema tu ni velikog hita ni novog klasika, filmski kriti~ar Jurica Pavi~i} pi{e kako se doma}a filmska produkcija mo`e mjeriti samo po dva kriterija: “Prvi je od njih jesu li ti filmovi bili uspje{ni kod doma}e publike, a drugi jesu li ostvarili kakav inozemni festivalski uspjeh. Prema tim kriterijima, dugometra`ni hrvatski naslovi zadnjih godina nisu se pretrgli od uspjeha. Ozbiljan festivalski uspjeh nismo imali jo{ od Grli}eve nagrade u Karlovym Varyma 2009., a lanjski uspjeh Koka i duhova prekinuo je dugo razdoblje bez pravog hita.“ (M. Radevi})

Umjetnica [ejma Prodanovi}, koja se bavi fenomenima konzumerskog dru{tva i globalizacije, predstavlja se od 26. jula do 13. avgusta samostalnom izlo`bom Digest u Prodajnoj galeriji Beograd. Postavka obuhvata fotomonta`e i digitalne printove koji podsje}aju na novinske stranice.

PALI]

Iza brda Turski film Iza brda Emina Alpera progla{en je najboljim u Glavnom programu 19. Festivala evropskog filma Pali}, dok je u takmi~arskoj selekciji “Paralele i sudari“ pobijedio estonski Idiot Rajnera Sarneta. Me|unarodni `iri Festivala Zlatni toranj dodijelio je Alperovom filmu uz obrazlo`enje da je „uspio da poka`e koliko je lako stvoriti neprijatelja iz na{e nemo}i da se suo~imo sa sopstvenim problemima i predrasudama“.

75

Cetri oka:Cetri oka.qxd

25.7.2012

22:14

Page 76

U ^ETIRI OKA BH. INFO

VESELIN GATALO, potpredsjednik SPKD-a “Prosvjeta” - Gradski odbor Mostar

Me|unarodni festival umjetnosti mladih Kaleidoskop, u Tuzli je otvoren 23. jula. I to u Ateljeu Ismet Mujezinovi}, izlo`bom umjetni~kih fotografija Portreti, Tuzla 2012. autora Milomira Kova~evi}a Stra{nog i koncertom Sarajevo Jazz Guerillae.

“[anti}eva nagrada” vra}a se u Mostar Foto: Mario Ili~i}

U okviru Internacionalne {kole fotografije Erola ^olakovi}a-[ehi}a, u Motelu Hrasno u ^apljini 24. jula odr`ano je predavanje ~uvenog hrvatskog alpiniste Stipe Bo`i}a. “A projekcija dijapozitiva zapo~ela je snimcima sa prve splitske ekspedicije u gorja Hindukusa 1974., gdje je Bo`i} napravio i prve profesionalne kadrove, i to za TV Sarajevo”, veli ^olakovi}-[ehi}.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

Agencija Zona iz Sarajeva ponovo sara|uje sa turskim producentima. U filmu Selam, reditelja Leventa Demirkalea, uloge tuma~e i “Zonini” glumci: Miraj Grbi}, Selma Alispahi}, Sad`ida [eti} i Asja Pavlovi}, te ~etrnaestogodi{nji dje~aci Muhamed Dupovac i Tin Cvitanovi}, “koji zapravo igraju i glavne uloge”.

Od 26. do 29. jula, u dvori{tu galerije Mlaz u Po~itelju, bi}e organizovana tre}a ljetna {kola crtanja i slikanja za djecu i mlade. “Aktivnosti }e se odr`avati od 17 do 19 sati, pod vodstvom akademske slikarice Sonje Radan i asistenata Snje`ane Idrizovi} i Zorana Molnara”.

Ovogodi{nje [anti}eve ve~eri poezije , u organizaciji Srpskog pro -

IGOR MIRKOVIĆ, reditelj, direktor “Motovun Film Festivala” Foto: Mario Ili~i}

Teatarsko predstavljanje lirike Miroslava Krle`e zakazano je za 26. juli u 22 sata, dan nakon premijernog izvo|enja predstave U agoniji, istog autora.

Odr`avanje oba umjetni~ka doga|aja vezana su za sarajevski Hotel Evropa, a reditelj je Gradimir Gojer. U ovom projektu anga`ovani su glumci iz Sarajeva, Mostara i Banje Luke.

svjetnog i kulturnog dru{tva Prosvjeta, bi}e otvorene 7. septembra koncertom kvarteta Beogradske filharmonije.

“Na konkurs za dodjelu knji`evne nagrade Aleksa [anti} do sada je prispjelo vi{e od {ezdeset naslova. S obzirom da je rok za prijave do kraja ovog mjeseca, ta brojka }e biti i ve}a.

Pozvao bih jo{ vi{e autora da po{alju svoja djela i da nam jo{ vi{e ote`aju izbor. Nagrada mo`e biti dodijeljena ili za `ivotno djelo ili za stvarala~ki opus”, ka`e Veselin Gatalo, potpredsjednik SPKD-a Prosvjeta - Gradski odbor Mostar: “[anti}eva nagrada ustanovljena je 1968. i na ovaj na~in se vra}a u Mostar. A dobitniku [anti}eve nagrade pripada 5.000 KM i [anti}ev {e{ir i {tap.” [anti}eve ve~eri poezije traja}e do 15. septembra, a centralna pozornica bi}e u obnovljenoj zgradi Vladi~anskog dvora na Brankovcu.

IGOR IGOR MIRKOVI] MIRKOVI]

“Po~asni “Po~asni gost gost ovogodi{njeg ovogodi{njeg Festivala Festivala je je Terence Terence Davies, Davies, aa prikazat prikazat }emo }emo skoro skoro cjelokupni cjelokupni njegov njegov opus” opus”

Tradicionalni, 446. skokovi sa Starog mosta bi}e odr`ani u nedjelju, 29. jula.

Nastupi}e osamdesetak skaka~a iz svih zemalja regije, u skokovima na noge i na glavu, a centralna manifestacija po~inje u 16 sati. Ali, nisu samo skokovi interesantni, premda su najva`niji. Ve} u petak }e biti organizovani turniri u tavli, odbojci i fudbalu, a ispija}e se i kahva iz najve}e d`ezve na svijetu.

76

SLOBODNA BOSNA I 26.7.2012.

Cetri oka:Cetri oka.qxd

25.7.2012

22:14

Page 77

ARNEL ŠARIĆ SHARAN, PR agencija “BHHC Booking” i “SMF Promotions” iz Sarajeva

Promocija subkulture U ponedjeljak, 13. augusta, u Sarajevu }e nastupiti legende ameri~kog hardcorea Agnostic Front. [ta re}i, koju poruku poslati?

Ovaj hardcore spektakl je rezultat vi{egodi{njeg truda koji BHHC Booking i SMF Promotions ula`u u promociju rock’n’roll subkulture. Sa menad`mentom Agnostic Fronta pregovarano je od 2010. i napokon, nakon njihovih kolega iz New Yorka, bendova Biohazard i Madball, i Agnostic Front si`e u Sarajevo, u sklopu evropske ro|endanske turneje: Trideset godina Agnostic Fronta! Ne `elim biti skroman pa re}i da pohvale od strane Biohazarda i Madballa o “najboljoj organizaciji koncerta na evropskoj turneji” nisu pomogle dolasku Agnostic Fronta.

Mada jo{ uvijek ne znate u kojem }e prostoru koncert biti odr`an, vjerovatno znate koliko }e ko{tati ulaznice za ovaj spektakl...

U me|uvremenu je odr`avanje koncerta Agnostic Fronta dogovoreno i kao idealna lokacija izabran je Centar za djecu i mlade Novo Sarajevo Mak Dizdar. Iako je dosta ljudi

naslu}ivalo poskupe karte za ovaj koncert, organizatori su dali sve od sebe da cijene karata budu prigodne i odgovaraju}e za svakoga ko `eli pogledati Agnostic Front u`ivo. U pretprodaji karte ko{taju 30 KM, a na dan koncerta mo}i }e se kupiti samo na ulazu u Centar. Pretprodajne karte se od petka, 27. jula, sve do 12. augusta mogu kupiti u Madness Skate Shopu i pubu Korner u Sarajevu, a ljubitelji hardcorea izvan Sarajeva karte mogu naru~iti na e-mail: brain_blocade@yahoo.de. Treba se dostaviti broj telefona, broj li~ne karte/JMBG i ime i prezime.

Agencije BHHC Booking i SMF Promotions u posljednje vrijeme vrlo su aktivne... Ho}ete li nam otkriti bar jedno ime s kojim pregovarate za koncert u Sarajevu, ili mo`da u nekom drugom gradu, pa eto, do Nove godine?

Dosta sjajnih koncerata o~ekuje nas do kraja godine, a pri~ati o imenima u ovom trenutku bilo bi ishitreno. Istina je da bilo koji svjetski bend na evropskoj turneji veoma lako mo`e skrenuti u Bosnu i Hercegovinu - BHHC Booking i SMF Promotions nikad ne spavaju! Vidimo se trinaestog augusta!

Opro{taj od filmske vrpce U Puli je 23. jula, na Festivalu igranog filma, prikazan, dodu{e nije premijerno, prvi dugometra`ni igrani film zagreba~kog reditelja Igora Mirkovi}a No}ni brodovi. Kako je proteklo no}no isplovljavanje brodova u Areni, pitamo ga: “Nama je ta projekcija bila jako lijepo iskustvo. Arena je bila puna, gledatelji su jako koncentrirano odgledali film i na kraju su toplo pozdravili kompletnu ekipu.

Sretni smo, zato {to je taj film i ra|en da se svidi publici”, veli Igor Mirkovi}, reditelj i direktor Motovun Film Festivala.

Spomenuti festival, njegovo ~etrnaesto izdanje, ove }e godine trajati od 28. jula do 1. augusta: “Imamo i nulti dan, 27. jula, vi{e kao nekakvo zagrijavanje i pripremanje. Shvatili smo da ljudi, kada do|u u Motovun, imaju potrebu da se aklimatiziraju i da im nije drago odmah uletjeti u kino dvorane. A {to se ti~e programa MFF-a, za sve filmove duboko vjerujemo da su s punim razlogom u Motovunu. Drago nam je {to ponovo prikazujemo filmove autora ~iji rad sustavno pratimo, kao {to su Ken Loach ili Ulrich Seidl. A ~ini nam se da imamo i dobar presjek ostvarenja iz regije. A, zapravo, cijeli festival tematski je posve}en ~injenici da filmska vrpca, kao medij, uskoro vi{e ne}e postojati.

Procjena je da }e do kraja sljede}e godine gotovo sva kina svijeta izbaciti stare filmske projektore i staviti digitalne. Dakle, 14. Motovun Film Festival posve}ujemo opro{taju od filmske vrpce. Po~asni gost ovogodi{njeg Festivala je Terence Davies, a prikazat }emo skoro cjelokupni njegov opus”, najavljuje Mirkovi}.

U glavni program MFF-a, pak, uvr{tena su dvadeset i dva dugometra`na igrana filma.

26.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

77

CRNA:CRNA.qxd

25.7.2012

18:50

Page 78

PUT OKO SVIJETA Priredio: Nedim Hasi}

Kazamat za devet dolara

O

d{teta od devet dolara za svaki dan proveden na Golom otoku, koju srpska vlada namjerava isplatiti onima koje je Josip Broz Tito poslao u jedan od najozlogla{enijih evropskih radnih logora poslije Drugog svjetskog rata, izazvala je nezadovoljstvo, pa i prijetnje tu`bama mnogih biv{ih zatvorenika, pi{e AP. “Ovo je bijedno“, ka`e Bo`idar Vulovi} (85), jedan od malobrojnih pre`ivjelih “Golooto~ana”. Za osam godina je kroz “jugoslovenski Alkatraz”, koji je uspostavljen 1948. godine i iz kojeg niko nikad nije uspio da pobjegne, pro{lo oko 16.000 politi~kih zatvorenika. Tu su dospjevali po{to bi ih Titov re`im optu`io za izra`avanje naklonosti prema Staljinu i njegovoj tvrdokornoj sovjetskoj diktaturi. Tito, koji je uspostavio liberalniji vid komunizma, raskrstio je sa Moskvom 1948. godine zadobiv{i potom podr{ku Zapada.

Procjenjuje se da je oko 600 zatvorenika svih jugoslovenskih naroda umrlo na ostrvu od posljedica tortura i bolesti, a na hiljade njih je pretrpilo psihi~ka o{te}enja od nehumanog zatvorskog sistema koji je tjerao zatvorenike da se za opstanak bore jedni protiv drugih, navodi AP. Neki od biv{ih srpskih zatvorenika prijete da }e tu`iti vladu pred Me|unarodnim sudom za ljudska prava zbog, kako ka`u, slabe nadoknade za strahote koje su pre`ivjeli. Drugi ka`u da }e nerado prihvatiti ponudu dr`ave zato {to nemaju vremena za duge pravne procedure. “Da ste mojih godina, i da ste lo{eg zdravstvenog stanja, {ta biste uradili?“, pita 91-godi{nja Smilja Filip~ev koja je provela vi{e od tri godine na Golom otoku. Srbija je sada, sa zaka{njenjem, odlu~ila da rehabilitira `rtve Titovog komunisti~kog re`ima, uklju~uju}i biv{e disidente, rojaliste i zatvorenike sa Golog otoka. Vlasti ka`u da su do od{tete od devet dolara dnevno do{le po{to je i Hrvatska ponudila sli~nu sumu. Ali, to je bilo prije deset godina kada je novac vi{e vrijedio nego danas, a Hrvatska je svojim dr`avljanima dala i “privilegovane” penzije. Slovenija je 2003. godine Golooto~anima ponudila 6.300 eura za svaku godinu provedenu na ostrvu, dok druge biv{e jugoslovenske republike jo{ nisu obe{tetile svoje dr`avljane.

Ove polemike u Srbiji o`ivjele su bolne uspomene na ostrvski logor koji je decenijama bio tajna. Zapad je u velikoj mjeri ignorisao njegovo postojanje zato {to se smatralo da su zatvorenici tvrdokorni prosovjetski komunisti, a ne disidenti poput onih u biv{im sovjetskim zatvorima u Sibiru. Tito je bio nesporni lider Jugoslavije 35 godina, a oni koji bi javno izrazili podr{ku Moskvi nakon njegovog razlaza sa Staljinom bili bi po kratkom postupku preba~eni na ostrvo, bez su|enja. Vulovi} se sje}a da su drugi zatvorenici novajlijama prire|ivali dobrodo{licu tako {to bi ih udarali rukama. “Morali smo da {pijuniramo jedni druge i da tu~emo druge zatvorenike ako bi nam to naredili. Stalno su nas tukli, dok smo radili, i{li na doru~ak ili ru~ak“, ka`e on i dodaje da ni Me|unarodni crveni krst ni bilo koja druga me|unarodna humanitarna organizacija nikad nije posjetila ostrvo dok su oni bili tamo.

Vulovi} ka`e da su trivijalna djela mogla da odvedu nekoga na Goli otok. “Bilo je dovoljno da neko slu{a Radio Moskvu ili privatno ka`e ne{to dobro o Staljinu, pa da se to javi tajnoj

78

policiji nakon ~ega bi uslijedio Goli otok. Ja sam, naprimjer, uhap{en zbog gluposti - neko je kredom napisao ’Dole Tito, `ivio Staljin’ na fasade zgrada u mom kraju u Kotoru. Prema logici tog vremena, samo srednjo{kolci su mogli da nabave krede, tako da su uhapsili nas {estoro iz kraja i tukli su nas dok nismo priznali da smo to uradili. Imao sam 17 godina.” Goli otok je 1956. godine prestao da bude politi~ki zatvor i postao je strogo obezbije|eni objekat za najte`e kriminalce. Godinama nakon Titove smrti, hrvatska turisti~ka organizacija je poku{ala ponovo da otvori ostrvo za turiste spremne da plate da iskuse `ivot politi~kih zatvorenika - uklju~uju}i te`ak rad, bljutavu hranu i no}i u samici. Plan, koji je ~ak imao podr{ku nekih biv{ih zatvorenika koji su se ponudili da rade kao turisti~ki vodi~i, ipak je propao zbog protesta organizacija golooto~kih politi~kih zatvorenika.

SLOBODNA BOSNA I 26.7.2012.

PATINA:PATINA.qxd

25.7.2012

18:49

Page 79

PATINASTA KUTIJA

London, tre}i put Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

FANNY BLANKERSKOEN, ZVIJEZDA

Holandska atleti~arka je na Olimpijadi u Londonu 1948. osvojila ~etiri zlatne medalje Samo dva dana nakon otvaranja ovogodi{nje Olimpijade u Londonu, dakle 29. jula, bi}e obilje`ene {ezdeset i ~etiri godine od otvaranja prve poslijeratne najve}e svjetske sportske manifestacije, koja je odr`ana u istom gradu. I drugih Igara u Londonu, nakon 1908. godine. Olimpijsku baklju tada zapalio je atleti~ar John Mark.

Bile su to ~etrnaeste Ljetne olimpijske igre, nakon pauze od dvanaest godina, i trajale su do 14. augusta. Takmi~enja su odr`ana u sedamnaest sportova i devetnaest disciplina. Kako to? Tako {to su plivanje,

skokovi u vodu i vaterpolo smatrani razli~itim disciplinama istog sporta. A sudjelovalo je 4099 sportista. Njema~ka i Japan nisu ni pozvani da u~estvuju na ovoj Olimpijadi, zbog zla i zuluma koji su ~inili krajem tridesetih i u prvoj polovini ~etrdesetih godina. Ali zato jeste njihov partner iz Trojnog pakta, Italija, koja je osvojila dvadeset i sedam medalja, ba{ kao i Ma|arska na ~etvrtom mjestu po ukupnom broju osvojenih kolajni, ali na poziciji vi{e zbog dva zlata vi{e, kao {to i jeste red.

Najvi{e medalja, pak, osvojili su sportisti iz SAD-a: 84, drugi su bili [ve-

|ani sa 44, a tre}i Francuzi sa 29. Prva zvijezda Igara bila je holandska atleti~arka Fanny Blankers-Koen, koja je osvojila ~etiri zlatne medalje u sprinterskim disciplinama. Dok su Ilona Elek, repr ezentativka Ma|arske u ma~ev anju i kanuista Jan Brzak iz ^ehoslo va~ke potvrdili uspjeh iz Berlina 1936., pa su i u Londonu 1948. bili na najvi{oj poziciji pobjedni~kog postolja.

No, davno bilo, sad se spominjalo.

U`ivajte prate}i sportiste na predstoje}oj Olimpijadi. Bolta i tako to...

STRIP ARTIST

26.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

79

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd

25.7.2012

22:11

Page 80

MILIĆ VUKAŠINOVIĆ:anik vč “Žena ne treba da ima n”o već dobre guzove

by ALMIR PANJETA

1. Kad }ete izdati album samoljepljivih sli~ica?

Nikad, izdajem androidni sa HD, 3D fotkama, ne samoljepljujem se vi{e.

2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete biti astronaut?

Kad sam ja bio mal i, nije ni pomakao od ~ovjek se jo{ ze sanjao da budem {o mlje, a jesam fer kamiona. rajevu?

3. Kako se osje}ate u Sa je ku}e u Sarajevu. svo d ko Ne kao, nego sam

4. [ta morate imati u fri`ideru?

Svjetlo, da vidim da se nije {ta ubu|alo.

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?

Svoju `enu Suzanu.

6. [ta svaka `ena mora imati u nov~aniku a mu{karac u ta{ni? @ena ne treba da ima nov~anik ve} dobre guzove a mu{karac ljubav prema `enskim guzovima, jeb’o ta{nu.

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?

Da nisam ovo {to jesam, ubio bih se.

8. Da je danas smak svi jeta {ta biste sutra u~inil i?

Ne vjerujem u zagrobni `ivot.

9. [ta ste bili u pro{lom `ivotu?

Ni{ta, dok me mama nije rodila u ovom.

10. Jeste li meteoropata?

Jesam, toliko me zaboli ona stvar na promjenu vremena, da moram da ga lije~im vaginalnim putem.

11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?”

Onoliko koliko mu je izmeta u ga}ama.

12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup?

Lijep i pametan kad prepije je ru`an i glup, treba samo imat mjeru u pi}u.

minuta vlasti, 14. Da imate 15 ? ili {ta ne biste u~in e vlasti od 15 ev r~ ku se o Hvata minuta. ~i?

Lukasa u tri rije 15. Opi{ite Acu domirio talenat. na Pronicljivo{}u 16. Vjerujete li da u radiju `ive mali ljudi?

Kad se pojavio tranzistor, smanjili se jo{ vi{e.

17. S kim biste voljeli otplesati tango?

S mrskim neprijateljem, gazim po nogama kad ple{em.

13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”?

Opsujem i ka`em vidi onog {upka, odakle mu pare.

80

18. Osoba koja vas `ivcira?

Svako ko sebe naziva politi~arem.

19. Tange ili badi}?

Ni{ta {to zaklanja duplo golo.

20. [ta obla~ite kad `elite izgledati sexy?

Ovo {to ina~e obla~im, dobitna kombinacija se ne mijenja.

21. Poruka ~itaocima na{eg magazina?

Vjerujte u sebe i bi}ete k’o ja.

SLOBODNA BOSNA I 26.7.2012.

Reagiranja:Reagiranja.qxd

25.7.2012

15:34

Page 81

REAGIRANJA Kenan Spaho - Uredni{tvu

Sarajevski atentat dio je istorije Sarajeva a istorijske činjenice se ne mogu izbrisati (“Sarajevski atentat 98 godina poslije“, SB, br. 816) U broju 816 od 28.06.2012. objavili ste tekst pod naslovom “Sarajevski atentat 98 godina poslije“.

Mo`e zvu~ati ~udno ali istina je, sarajevski atentat bio je moja opsesija jo{ od osnovne {kole jer su me uvijek interesovale istorijske znamenitosti Sarajeva. Kada sam imao osam godina prvi put sam posjetio “MUZEJ MLADE BOSNE“ a kasnije u sedmom razredu osnovne {kole detaljnije sam u~io o sarajevskom atentatu i organizaciji “MLADA BOSNA“. Tada se o tome u~ili afirmativno smatraju}i da je sarajevski atentat vjekovna te`nja za slobodom a Mlada Bosna jedna slobodarska organizacija da bismo kasnije, sa dolaskom demokratskih promjena u BiH, vidjeli da je realnost potpuno druga~ija.

Dodu{e, ko je imao priliku ~itati knjigu Rebeke West “Crno jagnje i sivi soko“ mogao se uvjeriti i prije dolaska demokratije da je Mlada Bosna ipak bila istureni dio organizacije “Crna ruka“ iz Srbije koju je predvodio Dragutin Dimitrijevi} Apis, oficir koji je mnogo problema zadavao prvo Obrenovi}ima, a poslije Kara|or|evi}ima

koji su ga na kraju u montiranom solunskom procesu poslali u smrt. Poznato je da je na tom procesu na robiju osu|en i Muhamed Mehmedba{i}, jedini ~lan Mlade Bosne koji je uspio se spasiti poslije sarajevskog atentata.

Danas, 98 godina poslije a opet kao uvertira za 2014. godinu i 100 godina atentata, pitamo se da li Sarajevu treba sarajevski atentat? Mislim da treba jer je to dio istorije Sarajeva a istorijske ~injenice se ne mogu izbrisati, one traju. Stoga je neophodno obilje`iti sva mjesta sarajevskog atentata s jednom razlikom da to vi{e ne}e biti ponos Sarajeva kao nekada nego samo jedna istorijska ~injenica po kojoj je Sarajevo, izme|u ostalih ~injenica iz pro{losti, postalo poznato u svijetu.

Srda~an pozdrav mr. Kenan Spaho

Almir Be~arevi} - Uredni{tvu

Bh-gas posjeduje sve dozvole za izgradnju plinovoda Zenica - Travnik (“Izgradnju plinovoda vrijednog 40 milijuna KM obustavili stanovnici vite{kih sela“, SB, br. 819) U posljednjem broju Va{e cijenjene, nezavisne informativne revije (koju ~itam ve} preko 15 godina) objavljen je tekst sa naslovom “Izgradnju plinovoda vrijednog 40 milijuna KM obustavili stanovnici vite{kih sela“.

U svom osvrtu na pomenuti tekst, koji je ina~e pun neta~nih informacija, iskoristi}u citat iz zadnjeg broja tjednika Globus iz kolumne gospo|e Tanje Torbarine koji glasi: “ako ~lan jede grah odma je stru~njak za plinski biznis; ako zna povu} vodu u zahodu odma je {ef hidrocentrala; ako ni to ne zna, direktor je razvoja.”

punosti demantovati da sam imenovanom nudio bilo kakvo mito. Da bi sve bilo u domenu nau~ne fantastike, potvr|uje izjava da je EBRD nudio mito.

Po pitanju navoda da je bez saglasnosti gra|ana Bile, Ga}ice i Kru{~ice, planirana trasa plinovoda, da prethodno nisu organizirane javne rasprave, da je BH-Gas tri puta mijenjao trasu plinovoda, te da sam ih zvao seoskim hajducima nije vrijedno komentara, jer vjerovatno sam sanjao gra|evinske dozvole koje BH-Gas posjeduje kao i potvrde od strane EBRD-a da su organizovane javne rasprave, bez kojih Almir Be~arevi} ne bi mogao potpisati ugovor sa EBRD-om o kreditu (iste su bile jedan od uslova za dobijanje kredita). O ovim detaljima, kao i kompletna dokumentacija se nalazi u PIU u BH-Gasu.

Na kraju, za Va{u informaciju, ovdje se ne radi samo o izgradnji 40 km plinovoda, ve} i polaganju PEHD cijevi za koje, kao i plinovod, postoje gra|evinske dozvole i {to sam ubije|en da se izvo|enje radova izgradnje plinovoda i polaganja PEHD cijevi odvija u skladu sa gra|evinskim dozvolama, a za ovu tvrdnju daje mi za pravo dugogodi{nji rad sa kolegama iz Bh-Gasa.

P.S. @ao mi je {to izgradnji plinovoda niste posvetili jedan afirmativan tekst, jer on to zaslu`uje, a posebno sa aspekta da je ovaj direktor, odnosno pod njegovim vo|stvom izgra|eno 18 km gasovoda Visoko - Brnjaci, najmodernija stanica u Visokom sa drugim ulazom prirodnog plina u Visoko, 40 km plinovoda od Zenice do Travnika (ukupno 58 km, {to je vi{e od izgra|enih kilometara autoputa), ura|ene sve studije za kompletnu plinifikaciju Federacije BiH i koja je jedina pokazala neisplativost u podru~ju Bosanskopodrinjskog kantona, kao i definisanje novih ulaza prirodnog plina u BiH koji su potvr|eni dokumentom od resornog ministarstva Vlade Republike Hrvatske, a koji se nalaze u BH-Gasu.

Sad }u ovaj citat parafrazirati: Kako je ove godine velika su{a, grah ne}e proizvesti veliki pritisak (dobro znani bosanski prde` ne}e biti dovoljno intenzivan) te stoga gosp. Petrovi}a ne mogu kandidovati za stru~njaka u plinskom biznisu. Imenovani je predodre|en za funkciju direktora razvoja, s obzirom da je dobar u utvr|ivanju trasa plinovoda, {to se iz teksta dobro vidi.

Kako je kompletan tekst zasnovan na izjavi ovog “direktora razvoja” `elim u pot26.7.2012. I SLOBODNA BOSNA

Vjerujte, u ovoj zemlji bla}enje je na~in pona{anja, a za afirmativne infrastrukturne projekte nadam se da }e na{a djeca pri~ati kao {to se i mi uvijek sjetimo gosp. Emerika Bluma i prvog plinovoda izgra|enog u Bosni i Hercegovini.

2. Direktore javnih preduze}a uvijek optu`uju za primanje mita, a nikad za davanje, po ~emu sam o~igledno specifi~an.

Almir Be~arevi} 81

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

25.7.2012

23:41

Page 7

U[TEDITE NOVAC! PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna�, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

Omot-4:CRNA.qxd

25.7.2012

12:42

Page 78