SLOBODNA BOSNA br. 827

BURA U ISLAMSKOJ ZAJEDNICI: KO ]E ZAMIJENITI REISA CERI]A

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

www.slobodna-bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornica

dnevnih vijesti u bIh www.slobodna bosna.ba

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd

13.9.2012

0:50

Page 3

SADR@AJ

www.slobodna-bosna.ba

12 PRERASPODJELA IZBORNOG PLIJENA Novi koalicioni partneri dogovorili raspodjelu ekonomskih resursa Ako Ustavni sud Federacije BiH poni{ti odluku o smjeni ministra Desnice Radivojevi}a, SDP }e inicirati masovnu smjenu kadrova „pora`enog“ bloka i preraspodjelu najva`nijih ekonomskih resursa Federacije BiH me|u ~lanicama nove parlamentarne ve}ine, SDP-a, SBB-a i da HDZ-a

28

16 FISTA ZA SREBRENICU

policajac Pali} na{ao na udaru direktora 54 DIVLJI ZAPAD NA SIPA-e GORANA ZUPCA zbog ISTOKU BiH nepo{tivanja internih pravila i propisa, ili je Usamljeni jaha~ iz Semberije ugled krovne dr`avne policijske agencije “naru{io“ iz posve drugih razloga “Slobodna Bosna“ donosi kompletnu pri~u o jednom od najve}ih bijeljinskih osobenjaka, fotografu, re`iseru i scenaristi HARIJU D@EKSONU. S dokumentarcem o D`eksonu Emir Kusturica je primljen na odsjek re`ije, o njemu su do rata pisane analize i brojni tekstovi. D`ekson je snimio desetine western filmova zbog ~ijih snimanja je nerijetko vra}an “]iro“ na relaciji Bijeljina - Jabanu{a, bio je ~ovjek zbog kojeg prizori kauboja nisu bili neobi~ni u Bijeljini, nije volio miliciju i op{tinare, a IZBOR NOVOG uspio je pre`ivjeti okupaciju Bijeljine, iako REISU-L-ULEME je u najte`im trenucima sa zvu~nika Odlazak Mustafe ef. Ceri}a ispred ku}e pu{tao program Radija Sarajevo Pritisci, ucjene, lobiranje, nagodbe, pa ~ak i izmjene pravilnika o izboru reisa sredstva su za kojima su u posljednjih nekoliko mjeseci posegnuli kandidati za reisa i njihove pristalice; na{a novinarka otkriva {ta SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija se de{ava iza kulisa `estoke borbe za novog reisu-l-ulemu IZ-a u BiH IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Suljagi}a ponovo voze Nedavni skandal u Srebrenici, u kojem je voza~ EMIRA SULJAGI]A, biv{eg sarajevskog kantonalnog ministra, premlatio lidera lokalnog SDP-a HAKIJU MEHOLJI]A, ponovo je “borca za povratak u Srebrenicu“ vratio u `i`u medijske pa`nje; na{ novinar istra`io je Suljagi}eve aktivnosti i “nesta{luke“ tokom ministrovanja i poslije napu{tanja 36 ministarske pozicije

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI]

EKSKLUZIVNO HASHIM THACI, KOSOVSKI LIDER

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]

HASHIM THACI, predsjednik Vlade Kosova, u razgovoru sa suradnicom “SB” govori o zna~aju prestanka tzv. nadzirane autonomije na Kosovu, odnosima Kosova sa BiH i dijalogu sa Beogradom, polo`aju Srba na sjeveru i u unutra{njosti Kosova

19 RA[ID PALI], PRVA @RTVA ^ISTKE U SIPA-i Drakonske kazne za neposlu{ne policajce Na~elnik Regionalnog ureda SIPA-e u Sarajevu RA[ID PALI] prvi je visokopozicionirani policajac u BiH kojem je, uz smanjenje pla}e, nedavno izre~ena kazna zabrane napredovanja u slu`bi u naredne tri godine; “SB“ je istra`ila da li se 13.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d.

137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.

Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

3

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

13.9.2012

0:29

Page 4

MINI MARKET VO\E TIGAR

Nakon izdr`ane zatvorske kazne Hamdija Abdi} Tigar po~eo se vrtiti oko Nogometnog saveza BiH “Sine, daj mi broj nekog dobrog odvjetnika, moram izvu}i na slobodu svog Tigra, ne mogu bez njega igrati utakmicu“, pani~no je te ve~eri govorio u telefon urednika SB tada{nji selektor nogometne reprezentacije BiH Miroslav ]iro Bla}evi}. Nije bila rije~ o nekom od njegovih nogometa{a, iako i me|u njima ima onih sa uslovnom zatvorskom kaznom, nego o Hamdiji Abdi}u Tigru, nekada{njem komandantu u Petom korpusu Armije BiH, kasnije “kontroverznom biznismenu“ i ~lanu Izvr{nog odbora NS BiH. Policija je Abdi}a uhapsila u ve~ernjim satima u ba{ti sarajevskog hotela Hercegovina u oktobru 2009. godine i odmah ga uputila na izdr`avanje zatvorske kazne.

U Hercegovini je boravio kao dio ]irine ekspedicije koja se pripremala za kvalifikacijsku utakmicu za odlazak na SP 2010. godine u Ju`noj Africi.

Osu|en je na dvije godine zatvora zbog te{ke razbojni~ke kra|e i razbojni{tva nad Ned`adom Bajri}em, poduzetnikom iz Stijena kod Cazina.

Abdi} je zajedno sa Eminom Pivi}em progla{en krivim {to je 13. oktobra 1996. godine u biha}kom kafi}u Ismar u poku{aju da iznudi 200 hiljada maraka,

Hamdija Abdi} Tigar

4

BOSANSKO-IRANSKO PRIJATELJSTVO

U BiH je ove godine doputovalo blizu 200 iranskih “biznismena“, od najavljenih investicija nema ni traga VOJNA I KULTURNA SURADNJA Fikret Muslimovi} i Hamid Roughani, oficir Iranske revolucionarne garde, koji u BiH boravi kao “kulturni radnik”

Pola godine nakon odr`avanja “Poslovnog foruma Bosna i Hercegovina - Islamska Republika Iran“ koji je potkraj februara organiziran u Teheranu, jedini konkretan rezultat tog privrednog skupa mogao bi biti otvaranje nove visoko{kolske institucije u BiH. Premda je Poslovni forum organiziran s ciljem predstavljanja ekonomskih potencijala, uspostave intenzivnije bilateralne suradnje i zna~ajnije trgovinske razmjene izme|u dvije dr`ave, ne ra~unaju}i novu veleljepnu rezidenciju iranskog veleposlanika u Sarajevu Gholamreza Yousefija (koja je nedavno kupljena za dva milijuna KM), Islamska Republika Iran je pokrenula samo projekat izgradnje Fakulteta u Ilija{u, koji bi djelovao u sklopu sada{njeg Perzijsko-bosanskog koled`a.

Ranije smo, podsjetimo, pisali da je pro{le godine propao poku{aj Iranaca da u BiH otvore podru`nicu Mellat banke, koja se zbog financiranja nuklearnog programa nalazi pod sankcijama Vije}a sigurnosti Ujedinjenih naroda i Europske unije. Iako je iranska banka u BiH trebala biti registrirana pod drugim nazivom- Adriatik banka, navodno zbog nepotpune dokumentacije, nikada nisu dobili dozvolu federalne Agencije za bankarstvo. Naknadno su, podsjetimo, isti menad`eri koji su bili anga`irani oko otvaranja banke, u Sarajevu registrirali firmu Star commercial company ~ija djelatnost, me|utim, nije poznata.

Prema najnovijim informacijama, predstavnici iranskog Veleposlanstva u Sarajevu najavljuju osnivanje osiguravaju}e kompanije. Tako je, barem za sada, najve}a iranska investicija u BiH Nau~no-istra`iva~ki institut Ibn Sina, preko kojeg pripadnici Iranske revolucionarne garde ostvaruju veze s bo{nja~kim intelektualcima, a prije svih umirovljenim generalima Armije BiH. U tom su smislu ~esti kontakti neko} najutjecajnijeg vojnog obavje{tajca Fikreta Muslimovi}a s oficirima Iranske revolucionarne garde Hamidom Roughanijem i Sohrabom Jadidijem, koji u iranskoj Ambasadi imaju status “kulturnih radnika“, gotovo pa javna stvar. Dakako da nije nimalo slu~ajno i da je upravo Veleposlanstvo Irana najizda{nije financiralo Udru`enje za za{titu tekovina rata u BiH, odnosno udru`enje generala Armije BiH u kojem Fikret Muslimovi} ima glavnu rije~.

I mada je vrijednost iranskih investicija u BiH zanemarljiva, ba{ kao i vanjskotrgovinska razmjena izme|u dvije dr`ave (koja se svodi na uvoz tepiha, pistacija i hurmi), samo u prvih pola godine bh. vlasti su odobrile ulazne vize za ~ak 200 iranskih biznismena. Problem je, me|utim, {to ve}ina Iranaca koji su u BiH navodno do{li zbog ozbiljnih poslovnih planova s bosanskim privrednicima nije odr`ala nijedan sastanak.

(S. Mijatovi}) SLOBODNA BOSNA I 13.9.2012.

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

13.9.2012

0:30

Page 5

MINI MARKET FOTO NEDJELJE

MARIO ILI^I]

Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej prvi put u Sarajevu Do~ek patrijarha Irineja ispred Saborne crkve u Sarajevu

Patrijarh Irinej i kardinal Vinko Pulji} na Svjetskom susretu za Mir

nanio te{ke tjelesne povrede Bajri}u, te mu oteo 3.600 njema~kih maraka, sat i automobil.

Nakon {to je izdr`ao kaznu, Abdi}u je jedna od prvih “vanzatvorskih pogodnosti“ bila posjeta zeni~kom Bilinom polju na kojem je, u utorak uve~er, svjedo~io pobjedi izabranika Safeta Su{i}a nad Latvijom od 4-1.

(N.H.)

PADA VLADA

Mirjana Mali} popustila pod pritiskom SDA da se glasa o povjerenju Vladi premijera Fikreta Musi}a Predsjednica Skup{tine Sarajevskog kantona Mirjana Mali} napokon je pristala da se na prvoj narednoj sjednici Skup{tine glasa o povjerenju kanonalnoj Vladi. Rije~ je o zahtjevu koji ve} neko vrijeme poku{ava “progurati“ SDA, ali Mali}eva je po nalogu iz vrha SDP-a na sve na~ine poku{avala eskivirati ovaj zahtjev.

U tome je, me|utim, imala malo uspjeha. Uspjela je dodu{e za nekih dvadesetak dana produljiti mandat aktuelnoj vladi premijera Fikreta Musi}a, ali nije uspjela izbje}i bijes partijskog vrha koji je optu`uje da je olako popustila pred pritiskom SDA. (S.B.)

Mustafa ef. Ceri}, patrijarh Irinej i Andrea Riccardi

Patrijarh Irinej za govornicom

Mirjana Mali}

13.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

5

Iluzije:Iluzije.qxd

12.9.2012

23:50

Page 6

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

PARA(OLIMPIJCI) VRTE GDJE BURGIJA NE]E Pi{e: SENAD AVDI]

Ni (srećom) umirovljeni general Vahid Karavelić, strateg najtežih ratnih poraza vojske kojom je, na žalost, zapovijedao, ni Kemal Ademović, inspirator i podstrekač najmračnijih zločina tajne bošnjačke policije čiji je bio šef, niti federalni parlamentarac, “predlagač” novčane potpore Dževad Rađo (ubica na cesti), a kamoli ratni šef mjesne zajednice Fikret Musić i njegov ministar u trajnom izgnanstvu Dubravko Lovrenović, a pogotovo besprizorni kosovskosrednjobosanski udbaško/kosovski šaner i gelipter Salko Beba, nisu dostojni da u stranačke svrhe pojeftinjuju, instrumentaliziraju sjajan uspjeh bosanskohercegovačkih šampiona u sjedećoj odbojci “Dragi moji paraolimpijci, `elim da vam ~estitam i da vam se zahvalim {to ste...”, izblebetao je, uz niz drugih prigodnih, serijskih ~inovni~kih besmislica, premijer Kantona Sarajevo Fikret Musi} na do~eku reprezentacije Bosne i Hercegovine u sjede}oj odbojci. Na navrat-nanos uprili~enoj, improviziranoj, grotesknoj, dubinski uvredljivoj, press konferenciji na Sarajevskom aerodromu, jedva da se za stolom na{lo mjesta za olimpijske prvake u sjede}oj odbojci iz Londona.

Trebalo je za isti hastal potrpati premijera Musi}a, kantonalnog ministra kulture i sporta Dubravka Lovre-

lica su mjesta u izravnom prijenosu svjedo~ile o blasfemi~nom do~eku “na{ih zlatnih olimpijaca”. Dr`avni javni televizijski servis taj je program preuzeo “na nevi|eno”.

Zlatna (para)olimpijska medalja u~as je sa dr`avnog spu{tena na kantonalnu razinu.

I taman kada su se olimpijski prvaci, odbojka{i, ponadali da }e se do~epati slobode, izmigoljiti se iz nezvanog dru{tva, pozdraviti se sa rodbinom i prijateljima, izljubiti najmilije, do~ekao ih je novi sigurnosno-politi~ki prsten: na izlazu iz zgrade Aerodroma uprili~ena im je dodatna protokolarno-

Je li za olimpijsko zlato iz Londona reprezentacije BiH u sjede}oj o novi}a, pa im jo{ pridru`iti i ovla{tenog predstavnika “nove parlamentarne ve}ine” Vahida Karaveli}a iz Saveza za bolju budu}nost, jedinog pre`ivjelog ratnog druga Fahrudina Radon~i}a.

K

ako bi se do kraja pro{arao politi~ko-strana~ki kolorit za sve~anim, ceremonijalnim stolom na Aerodromu Sarajevo na{la se pokoja stolica vi{ka i za Kemala Ademovi}a, kantonalnog parlamentarca, ~isto da se ne bi zapostavljenom na{la Stranke demokratske akcije. Nedostajao je jo{ neko iz Na{e stranke (ipak se njihovim kantonalnim parlamentarcima Danisu Tanovi}u i Pe|i Kojovi}u treba priznati da imaju politi~kog ukusa i gra|anskog obzira) i kakav posmrtni ostatak/ogrizak Silajd`i}eve Stranke za Bosnu i Hercegovinu, pa da se sve~ani do~ek olimpijskih heroja iz Londona pretvori u pro{ireni kolegij Skup{tine Kantona Sarajevo.

Kamere Kantonalne televizije, jedne krajnje nepotrebne bud`etske stavke, honorirane milionima maraka samo da bi iz sekunde u minutu pratila podvige kantonalnih glavonja (biv{ih, aktualnih, budu}ih...) sa 6

strana~ka gnjava`a, novi uglednici, govornici, dodatno, suvi{no, bespotrebno maltretiranje.

Ovom je ceremonijom predsjedavao, dobro sam otvorio o~i jer na prvi pogled nisam mogao vjerovati, Salko Beba, visoki du`nosnik Ministarstva za bora~ka pitanja u Vladi Federacije, {ef kabineta ministra Zukana Heleza.

T

rebalo bi mi barem desetak ovakvih rubrika da u kratkim crtama do~aram tu nevjerovatno vitalnu, neuni{tivu, samoodr`ivu kreaturu, toga Salka Bebu, tipa koji je “u ime Vlade Federacije” na Aerodromu samoinicijativno peglao olimpijske pobjednike u sjede}oj odbojci. Pamtim ga kao ratobornog provincijskog studenta op}enarodne odbrane na sarajevskom Fakultetu politi~kih nauka, nakaradnog - odakle ga god pogledate.

Klasi~ni, besprizorni agitpropovski skojevski masovik!

Odbrambeni fakultet upisao je Beba i zavr{io u istom d`emperu, trapavo ispletenom u bojama zastave tada{nje zajedni~ke dr`ave. Na pozadini d`empera je neka gruba, ali bri`na, maj~inska ruka, u maniri hlebinskih naivaca, SLOBODNA BOSNA I 13.9.2012.

Iluzije:Iluzije.qxd

12.9.2012

23:53

Page 7

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

STRANA^KO-POLITI^KO MRCVARENJE I MANIPULIRANJE SPORTSKIM HEROJIMA Besprizorni ~inovnik Vlade Federacije Salko Beba samoproglasio se doma}inom i skrbnikom zlatnih odbojaka{a iz Londona

izvezla profil “voljenog Mar{ala”, koji je tih mjeseci `ivio posljednje dane na Brdu kod Kranja.

Sredinom osamdesetih, nakon dugo godina, toga sam Bebu vidio u hotelu Grand u Pri{tini, kratko smo razgovarali budu}i da je imao neodlo`ne poslove - slijedio je odlu~ni, svojeru~ni, obra~un sa albanskom iredentom. Bio je obu~en u relativno pristojno sivkasto-maslinasto odijelo, koje je imalo samo jednu falinku: iz aviona se vidjelo da je pribavljeno sa dje~ijeg odjela konfekcije koja je opslu`ivala jugoslovenske tajne slu`be. (“22. decembar”).

Kleli su mi se ljudi kako je srednjobosanski bezbjednjak Salko Beba vi|en na Gazimestanu u junu 1989. godine; stajao je tik uz Sentu Milenkovi}a, oficijelnog tjelohranitelja Slobodana Milo{evi}a, dok je Sloba vatreno najavljivao da ni “oru`ane bitke nisu isklju~ene, ako su u interesu o~uvanja Jugoslavije...”

je njegov {ef, bugojanski napola {ehid, ministar Zukan Helez, negdje zaglavio na va`nom partijskom zadatku, samo se ne zna u kojoj ta~no birtiji!

Sutradan su u Parlamentu Federacije zastupnici iz reda Saveza za bolju budu}nost ultimativno tra`ili da se zlatnim olimpijskim odbojka{ima iz bud`etskih rezervi pod hitno izdvoji stotinu hiljada maraka i tako im se izrazi zahvalnost za sve {to su uradili “za ovu zemlju”.

Jasno je da se sve {to se posljednjih dana i nedjelja de{ava na mikro (op}inskom) i makro (entitetskom/dr`avnom) planu podre|uje i uskla|uje sa predizbornom strategijom stranaka.

(Dodu{e, jedini makroekonomista koji je odgovarao pred zakonom je tuzlanski svodnik Tasim Ku~evi}, makro koji je pokrenuo ekonooomiju na podvo|enju atraktivnih Bosanki!). Ali i u toj, po

oj odbojci vi{e zaslu`na biv{a ili aktuelna parlamentarna ve}ina u Federaciji?!

Pa sam u prolje}e 1993. u Travniku istog toga Salka Bebu na{ao u {tabu Sedamnaeste kraji{ke brigade Armije BiH. Nisam do kraja razumio na kojoj je ta~no du`nosti bio, ali, opet se radilo o ne~em jako, jako povjerljivom: sigurnosno-obavje{tajni poslovi i razmjena zarobljenika, koliko sam uspio shvatiti.

P

otkraj rata se pri{lepao Ejupu Gani}u, kako, pod kojim okolnostima, na ~iji nagovor, za ~ije babe zdravlje... niko ne zna; uglavnom, dok se Gani} oporavljao u hotelu Reumal u Fojnici, Beba se po`rtvovano starao da ~itav jedan blok tog medicinsko-ugostiteljskog kompleksa mjesecima bude pod najstro`om sigurnosnom pa`njom...

Potom se, nadalje, ne ba{ kratko vrijeme nije odmicao od Gani}a (i obrnuto), bavio se delikatnim i krajnje unosnim pitanjima povratka u Federaciji BiH, osmi{ljavao nekakve snishodljive, podani~ke peticije po sredi{njoj Bosni sa ciljem podr{ke, odbrane i za{tite doktora Gani}a, {etkao po Vladi Federacije od jednog do drugog ministarstva (izbjeglice - borci, borci-izbjeglice)... I, evo ga: do~ekuje na Sarajevskom aerodromu zlatne olimpijske odbojka{e, trajne invalide. On im obra}a u ime Vlade Federacije, odnosno Ministarstva za bora~ka pitanja, jerbo 13.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

prirodi i definiciji, beskrupuloznoj, nemilosrdnoj raboti, predizbornom kupleraju, bolje re~eno svingeraju, trebalo bi sa~uvati makar bogdu obzirnosti i zrno odgovornosti, po{tovanja prema onima koji u svemu tome ne `ele sudjelovati.

Ni (sre}om) umirovljeni general Vahid Karaveli}, strateg najte`ih ratnih poraza vojske kojom je, na`alost, zapovijedao, ni Kemal Ademovi}, inspirator i podstreka~ najmra~nijih zlo~ina tajne bo{nja~ke policije ~iji je bio {ef, niti federalni parlamentarac, “predlaga~” nov~ane potpore D`evad Ra|o (ubica na cesti), a kamoli ratni {ef mjesne zajednice Fikret Musi} i njegov ministar u trajnom izgnanstvu Dubravko Lovrenovi}, a pogotovo besprizorni kosovsko-srednjobosanski udba{ko/kosovski {aner i gelipter Salko Beba, nisu dostojni da u strana~ke svrhe pojeftinjuju, instrumentaliziraju sjajan uspjeh bosanskohercegova~kih {ampiona u sjede}oj odbojci. Ovi su to momci, koji se sjede}i bave odbojkom, bili i prije ove vlasti, i prije one tamo, ako je takva vlast, druga~ije osmi{ljena i strukturirana uop}e postojala: u posljednjih petnaestak godina, ovako ili onako, nisu nigdje oti{li a da nisu neku od najsjajnijih medalja donijeli u Bosnu i Hercegovinu.

I zato, neoprostiv je grijeh, nedopu{ten politi~ki manevar, na bilo koji na~in ih politi~ki, strana~ki uvjetovati i limitirati!

7

Iluzije:Iluzije.qxd

12.9.2012

21:31

Page 8

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 6. SEPTEMBAR Tekst koji sam danas napisao, tvrde}i kako je najva`nija stvar i najpre~a obaveza bo{nja~ke politi~ke elite da se emancipira od politike koju je personificirao ALIJA IZETBEGOVI], nije ba{ nai{ao na razumijevanje! Dapa~e, sa svih me strana pritisle kritike, pa ~ak i uvrede.

Satima ve~eras slu{am profesora ESADA ]IMI]A, najzanimljivije mi od svega bilo njegovo {armantno, ljepljivo prepri~avanje/do~aravanje beogradskih susreta sa najpoznatijim i najrazlo`nijim komunisti~kim odmetnikom, disidentom, MILOVANOM \ILASOM: “Kada bih ponovo morao birati kako }u i s kime u borbu, opet bih JOSIPA BROZA izabrao za svog vrhovnog komandanta“, kazao je \ilas kojem je Brozov re`im, kao malo kome, golemo zlo nanio...

PETAK, 7. SEPTEMBAR @urim jutros negdje gdje se ne bih smio pojaviti svakakav, red je barem obaviti najelementarnije, marksisti~ki re~eno, “rane radove“, higijensko-estetske, pranje kose, brijanje. Ali ho}e{ vraga, nema ~esmenske vode. Trebao bih odgovoriti i na neke mail poruke, nema {anse, internet ne radi.

Tu u potpunosti shvatih onog sugra|anina koji je ljutito zvao telefonom: “Halo, je li ”Elektrodistribucija?!” “Nije, gospodine, dobili ste Vodovod.“ “E, i vama j..em sve po spisku!“

SUBOTA, 8. SEPTEMBAR “Vi{e je koordinacije i sinhronizacije bilo u policijskim strukturama biv{e SFRJ nego {to ih ima me|u agencijama u Bosni i Hercegovini“, jadikuje SREDOJE NOVI], ministar civilnih poslova u dana{njem intervjuu.

Novi} je tu sasvim pouzdan i vjerodostojan svjedok: u ljeto 1987. godine, kao visoki du`nosnik bosanskohercegova~kog MUP-a, mjesecima nije izbivao iz savezne policije i tu`ila{tva, sve dok nije dobio {to je tra`io: da se Fikreta Abdi}a optu`i za “podrivanje ekonomske osnovice SFR Jugoslavije“.

NEDJELJA, 9. SEPTEMBAR Neka se, napokon, sino}, okon~ala knji`evna trakavica za dodjelom nagrade 8

“Me{a Selimovi}“ - laureat je FARUK [EHI]. Svi koji su ~itali (a i ja se u`urbano pripremam) njegov Roman o Uni ka`u potpuno zaslu`eno.

U me|uvremenu, dok su trajale ne ba{ u~tive polemike, sva|e, optu`be koje je inicijalno pokrenuo “o{te}eni“ ABDULAH SIDRAN, stigla mi je iz Zagreba ozbiljna knjiga “Bo{nja~ko pjesni{tvo od 1990. do na{ih dana“ koju je priredio predani zagreba~ki profesor ERVIN JAHI]. U ovoj antologiji zastupljeni su i Sidran i [ehi}, ali Jahi} je knjigu nazvao “Za{to tone Venecija“ prema najva`nijoj pjesmi uvr{tenoj u nju, autora Abdulaha Sidrana...

PONEDJELJAK, 10. SEPTEMBAR Stra{an, jeziv iskaz za{ti}enog svjedoka srbijanskog Tu`ila{tva koji je priznao nepojmljiv, morbidan, zlo~in nad srpskim zarobljenikom (klanje, va|enje srca...) gledam dva puta u toku no}i na srpskoj dr`avnoj televiziji.

Ne sumnjaju}i uop}e da su se takvi zlo~ini de{avali, vjeruju}i u izvje{taj ozbiljnog ~ovjeka, {vicarskog parlamentarca Dicka Martyja koji je prije godinu i pol prihvatilo i Vije}e Evrope, bilje`im nelogi~nosti, pravne, medicinske, prometne, politi~ke, medijske u iskazu za{ti}enog kolja~a.

Prvo pravne: potpuno je procesno besmisleno da se dok traje istraga pod patro natom Evropske unije o iskazu “za{ti}enog svjedoka“ najprije upozna naj{ira javnost i tako otvoreno iska`e sumnja u neovisnost stranog tu`itelja Clinta Williamsona.

Medicinski aspekt: priu~eni, gerilski kosovski kasapin, “za{ti}eni svjedok“, sve da je mogao u primitivnim uvjetima zapu{tene {kole na sjeveru Albanije obaviti monstruznu operaciju, morao je barem jednom, ako ne i vi{e puta oprati krvave ruke; Prometni aspekt: ako se zlo~in nad srpskim zarobljenikom desio na sjeveru Albanije, koliko se ~ini u gradu Kuke{u, udaljenost do prvog aerodroma, onoga u Tirani je 500 kilometara, odnosno, najmanje 10-15 sati vo`nje. Organ/srce izva|en u primitivnim uvjetima seoske {kole, nakon 10-15 sati vo`nje nema nikakvu, grozno re~eno, “upotrebnu vrijednost“; Medijski aspekt; ovakve “specijalne emisije“, kakvu je ve~eras priredila dr`avna srbijanska televizija, ve} su mnogo puta vi|ene ( “afera [pegelj“) na istoj televiziji, pa su u startu podlo`ne svakojakim, uglavnom osnovanim sumnjama.

Stra{no je va`no za me|unarodnu pravdu i neodlo`no za regionalnu stabilnost da se zavr{i istraga o trgovini organima srpskih zarobljenika na Kosovu i Albaniji.

Medijsko-psiholo{ka kampanja Tu`ila{tva za ratne zlo~ine Srbije, njegovih ~elnih ljudi Vladimira Vuk~evi}a i Brune Vekari}a, najbla`e re~eno, kontraproduktivna je u mjeri u kojoj je politi~ki motivirana i medijski izvitoperena.

Mogla bi se na kraju svesti na onu olinjalu dosko~icu iz balkanskih ratova kada su bugarski vojnici upali u selo na jugu Srbije, a neka baba zapomagala: “Ne koljite, bra}u Bugari, ako ste Srbi.“

UTORAK, 11. SEPTEMBAR [ta su mladi nogometa{i Njema~ke sino} na Ko{evu dobili, jesu li {togod profitirali {to su nekoliko minuta prije kraja izjedna~ili protiv svojih vr{njaka iz Bosne i Hercegovine? Ni{ta dobili nisu, osim {to im je fanati~no bilo stalo da ne izgube utakmicu. Oni nisu izgubili utakmicu, na{i sjajni klinci su nerije{enim rezultatom nepovratno izgubili ogromno.

Me|utim, mo`e i ovako: za{to je na{a “velika raja“ Lihten{tajnu dala osam

golova, kad je sasvim dovoljno bilo jedandva? Za{to je D`eko ve~eras u suda~koj nadoknadi “navro“ da postigne mo`da svoj najljep{i gol u karijeri, kada je ve} utakmica bila rije{ena? Zato {to je sport, prije svega i uprkos svemu, vite{tvo koje je najbolje kada je samo sebi svrha!

SRIJEDA, 12. SEPTEMBAR “Odbacuju}i pisanje pojedinih medija“, da je kupio stan u zgradi “Uniprometa“ u kojoj je prostorije (za)kupila i Vlada na ~ijem je ~elu, federalni premijer NERMIN NIK[I] je danas natenane objasnio: problemati~ni stan je kupio tako {to je digao kredit od 60-ak hiljada maraka i doturio lovu koju je zaradio prodajom prethodnog stana, tako|er, u Sarajevu.

Odakle mu prethodni stan, kako ga je kupio i ~ime ga platio, Nik{i} ne detaljizira.

Imati stan u Sarajevu, to se me|u ovda{njom polit-ekonomskom elitom podrazumijeva, o tome se nema potrebe polagati ra~une.

Negdje iza rata na skupu Fo~aka, privremeno raseljenih u Sarajevu, jedna je mudra glava kazala: “ Vitalni interes svakoga Fo~aka je da ima stan u Sarajevu“...

SLOBODNA BOSNA I 13.9.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

12.9.2012

21:49

Page 3

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

13.9.2012

0:33

Page 10

MINI MARKET BEKTO PROBIO LED

LED rasvjeta bh. proizvo|a~a postavljena u sarajevskoj ulici Obala Kulina Bana Ministarstvo prostornog ure|enja i za{tite okoli{a Kantona Sarajevo na zahtjev kompanije Hella Bekto Industries odobrilo je realizaciju pilot projekat postavljanja LED rasvjete u jednoj od najprometnijih sarajevskih ulica - Obali Kulina Bana. U Ministarstvu tvrde da je pilot projekat odobren iz prakti~nih razloga jer pribli`avanjem na{e zemlje Evropskoj uniji, konvencionalna uli~na rasvjeta }e prije ili kasnije, morati biti u potpunosti zamijenjena LED rasvjetom koja je obavezna u zemljama EU radi smanjenja {tetnog emitovanja ugljenmonoksida. Osim toga, tvrde u ministarstvu, ovo je prilika da se da {ansa doma}oj firmi Bekto Precisi, koja je u saradnji sa vode}im njema~kim proizvo|a~em auto-rasvjete Hellom, u{la u zajedni~ki projekat proizvodnje i distribucije LED rasvjete preko zajedni~ke kompanije Hella Bekto Industries. Minstarstvo prostornog ure|enja i za{tite okoli{a bit }e zadu`eno da izvr{i analizu isplativosti zamjene konvencionalne, LED uli~nom rasjetom, uklju~uju}i i mi{ljenje gra|ana Sarajeva o kvalitetu LED rasvjete. Sa druge strane, u Hella Bekto Industries ubije|eni su da }e analiza i rezultati biti

10

CRVENI BOBAN

Svoga zeta Ivana Bobana, donedavnog čelnika HSP-ove mladeži, Stipe Prlić uspio prevesti u tabor SDP-a Predsjednik Uprave HT Mostar Stipe Prli} nedavno je u Grudama organizirao glamuroznu svadbu za svoju mla|u k}erku, koja se udala za sugra|anina Ivana Bobana.

No, prije nego {to je postao novi ~lan obitelji Prli} mlado`enja je morao promijeniti strana~ki dres, a sve u skladu s aktualnim de{avanjima na politi~koj sceni u BiH. Iako je, naime, doskora bio predsjednik Mlade`i HSP-a u Grudama, Ivan Boban je nakon propasti platforma{ke koalicije preko no}i postao nositelj liste SDP-a za Op}insko vije}e Grude.

(S.M.)

Stipe Prli}

JURI[ NA JURI[I]A

Devet od dvanaest članova Predsjedništva HSP-a potpisalo zahtjev za smjenu Zvonka Jurišića Devet od dvanaest ~lanova Predsjedni{tva HSP-a potpisalo je zahtjev za smjenu strana~kog {efa Zvonka Juri{i}a.

Kako doznaje Slobodna Bosna, predsjedniku HSP-a kolege zamjeraju da je zbog njegovog podani~kog odnosa prema lideru SDP-a Zlatku Lagumd`iji, najve}i krivac za pad rejtinga te stranke me|u potencijalnim glasa~ima.

U tom se smislu Juri{i}u ponajvi{e spo~itava da se nije odlu~no zalagao za za{titu prava biv{ih pripadnika HVO-a, odnosno, jer je popu{tao svim zahtjevima federalnog ministra za pitanja branitelja SDP-ovca Zukana Heleza. “Zbog nepostojanja vlastite politike i prepu{tanja odre|enih pozicija SDP-u u javnim poduze}ima, do{lo je do pogor{anja me|uljudskih odnosa izme|u pojedinih du`nosnika HSP-a“, navodi se, izme|u ostalog,

u prijedlogu za povla~enje Zvonka Juri{i}a s funkcije strana~kog predsjednika. Dokument su potpisali Juri{i}ev zamjenik Josip Peri}, dopredsjednik HSP-a @ivko Budimir, dopredsjednici Glavnog stana @eljko Asi} i Ivica Gudeljevi}, ministri u federalnoj Vladi Ante Krajina i Vjekoslav ^amber, te Stjepan Kre{i}, Vili Terek i predsjednik Mlade`i Ivica Sko~ibu{i}. O smjeni Zvonka Juri{i}a trebalo bi se raspravljati ve} na prvoj narednoj sjednici Glavnog stana HSP-a, kada se o~ekuje da }e, do organiziranja izvanrednog Sabora (u narednih {est mjeseci), rukovo|enje strankom preuzeti Josip Peri}. Kao najizgledniji kandidat za novog ~elnika HSP-a spominje se aktualni predsjednik Federacije BiH @ivko Budimir.

(S.M.) SLOBODNA BOSNA I 13.9.2012.

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

13.9.2012

0:33

Page 11

MINI MARKET Priredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

Slažete li se sa ocjenom Patricka Moona da je promjena koalicije u FBiH nepromišljena?

DINO MUSTAFI] Re`iser

DA Mi{ljenja sam da su koalicije u BiH nepromi{ljene kada stranke lijevog bloka koaliraju sa partijama desnice. Takve neprirodne koalicije mogu dovesti samo do dubljih politi~kih podjela i mogu}ih konflikata.

ASIM MUJKI] Profesor na FPN-u

DA

by MARIO BRANCAGLIONI

V

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

Prva i druga koalicija su poprili~no nepromi{ljene jer su neozbiljne. U koalicijama je rije~ o skupini sa vi{e zajedni~kih interesa nego stvarnih interesa koji su usmjereni na dobrobit zajednice.

13.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

ADMIR KAPO Direktor Udru`enja “Kupujmo doma}e”

DA

DAMIR MILJEVI] Ekonomski analiti~ar

DA

Sla`em se apsolutno i smatram da je promjena koalicije bila nepromi{ljen potez koji nije mogao da se realizuje u praksi.

Mi{ljenja sam da je pravo pitanje zbog ~ega su se uop{te pravile te koalicije.

Pravile su se o~ito zbog fotelja a ne zbog toga da bi se vodila dr`ava.

JOSIP MUSELIMOVI]

IBRAHIM SPAHI]

Advokat

Predsjednik GDS-a

DA

DA

Sla`em sa ocjenom Patricka Moona da je promjena koalicije u FBiH nepromi{ljena. Vrlo je slo`ena politi~ka situacija i trebalo je dobro promisliti koje }e refleksije izazvati takva promjena.

pozitivni. Naime, Kanton Sarajevo godi{nje pla}a 5,5 miliona KM elektri~nu energiju za javnu rasvjetu, a godi{nji izdaci za njeno odr`avanje prelaze cifru od dva miliona KM. Postavljanjem LED rasvjete, tvrde u Hella Bekto Industries, u{tedjet }e se 63 procenta elektri~ne energije koja se trenutno tro{i, a ako se tome dodaju i u{tede na odr`avanju, koje kod LED rasvjete prakti~no ne postoji, u{teda bi mogla narasti na 75 procenata. Drugim rije~ima, ono za {to Kanton sada izdvaja blizu osam miliona KM, uvo|enjem LED rasvjete, ko{talo bi dva miliona KM! (M.F.)

Sla`em se sa ocjenom Patricka Moona da je promjena koalicije nepromi{ljena i smatram da se nijedna koalicija u Bosni i Hercegovini ne pravi bez predumi{ljaja.

PUNA KAPA PUTA

Direktor za pro{irenje EU-a Stefan Sannino prozreo {ibicarski trik Zlatka Lagumd`ije Na nedavnom sastanku u Mostaru lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija uspio je ubijediti lidere dva HDZ-a Dragana ^ovi}a i Bo`u Ljubi}a, da u parlamentarnu proceduru prije 31. augusta upute vlastiti prijedlog ustavnih amandmana vezanih za presudu Sejdi} i Finci. O~ekivao je da }e Evropska komisija za`miriti na jedno oko i da }e pohvaliti bh. lidere {to su u predvi|enom roku ponudili prijedlog ustavnih rje{enja.

No, Lagumd`ija se ponovo prera~unao.

Generalni direktor za pro{irenje EU-a Stefan Sannino, koji se sredinom sedmice sastao s bh. liderima u Sarajevu, jasno je rekao da je Evropska komisija “duboko razo~arana jer su politi~ki lideri propustili prvi rok, 31. august, za provo|enje Mape puta“.

Sannino je podsjetio Lagumd`iju da EU o~ekuje jedan, ali usugla{eni prijedlog ustavnih amandmana, a ne pet prijedlga iz pet partija koji se me|usobno potpuno isklju~uju. (M.A.)

11

Asim:TEKST osnova.qxd

13.9.2012

0:23

Page 12

PRERASPODJELA IZBORNOG PLIJENA

Ako Ustavni sud Federacije BiH poništi odluku o smjeni ministra Desnice Radivojevića, SDP će inicirati masovnu smjenu kadrova “poraženog“ bloka i preraspodjelu najvažnijih ekonomskih resursa Federacije BiH među članicama nove parlamentarne većine, SDP-a, SBB-a i da HDZ-a

^ovi} i Ljubi} preuzimaju punu kontrolu nad “hrvatskim“ ekonomskim resursima Elektroprivredom HZHB, HT Eronetom, Aluminijskim kombinatom...

Lagumd`ija povjerio Radon~i}u BH Telecom, Energoinvest, Razvojnu banku, FDS i Sarajevo osiguranje!

12

SLOBODNA BOSNA I 13.9.2012.

Asim:TEKST osnova.qxd

13.9.2012

0:23

Page 13

NOVI KOALICIONI PARTNERI DOGOVORILI RASPODJELU EKONOMSKIH RESURSA Foto: Milutin Stoj~evi}

LAGUMD@IJIN DIPLOMATSKI KRAH

Ambasador Moon uzdrmao novu federalnu koaliciju Sna`an udarac novoj parlamentarnoj ve}ini zadao je ameri~ki ambasador u BiH Patrick Moon, koji je SDP-ovu inicijativu o promjeni koalicionih partnera nazvao nepromi{ljenom a SDP izravno optu`io za izazivanje duboke politi~ke krize.

Lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija vje{tim je manipulacijama stvarao dojam kako u`iva nepodijeljenu podr{ku me|unarodne zajednice, uklju~uju}i i podr{ku ameri~ke administracije. U tom kontekstu treba posmatrati i njegovu nedavnu vi{ednevnu

posjetu SAD-u, koja o~ito nije dala opipljive rezultate. O tome svjedo~i ~injenica da Lagumd`ija u Va{ingtonu nije imao niti jedan zna~ajniji diplomatski susret iz kojeg bi mogao izvu}i neku opipljivu korist za akcije SDP-a.

Kao {lag na torti diplomatskog kraha stigla je precizna ocjena ambasadora Moona, koji je Lagumd`iju izravno optu`io za izazivanje i daljnje pro dubljivanje politi~ke krize ~iji se kraj ne nazire.

Foto: Milutin Stoj~evi}

DIPLOMATSKI DIPLOMATSKI ^LANOVI ^LANOVI

Ameri~ki Ameri~ki ambasador ambasador Patrick Patrick Moon Moon ozna~io ozna~io je je Lagumd`iju Lagumd`iju kao kao glavnog glavnog krivca krivca za za politi~ku politi~ku krizu krizu

NAGRADA ZA VJERNOST SDP je obe}ao Radon~i}u prepustiti kontrolu na pet profitabilnih preduze}a

Pi{e: ASIM METILJEVI]

B

udu}i da je definitivno propao poku{aj rekonstrukcije federalne Vlade, ~etiri ~lanice nove parlamentarne ve}ine u Federaciji BiH, SDP, SBB, HDZ i HDZ 1990, zaigrale su na jedinu preostalu kartu Desnicu Radivojevi}a, ~iji se “slu~aj“ ve} neko vrijeme nalazi pred sudijama Usta13.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

vnog suda Federacije BiH. Povratkom Desnice Radivojevi}a u ministarsku fotelju, nova parlamentarna ve}ina zadobila bi odlu~uju}u prevlast u federalnoj Vladi - 9 naspram 8 glasova - {to bi bilo sasvim dovoljno za preraspodjelu ekonomskih, finansijskih i kadrovskih resursa Federacije BiH. Rije~ je, dakako, o kontroli javnih preduze}a i kompanija u ve}inskom vlasni{tvu dr`ave, kao i brojnim direkcijama i agencijama, neprivatiziranim bankama i osiguravaju}im dru{tvima, u kojim se vrti silan novac, neuporedivo ve}i od novca kojim izravno gospodari Vlada Federacije BiH. Ministri iz reda SDA, HSP i NS Radom za boljitak zadr`ali bi sada{nje resore u Vladi Federacije BiH, no svi va`niji federalni ekonomski resursi bili bi u rukama novih koalicionih partnera - Zlatka Lagumd`ije, Fahrudina Radon~i}a, Dragana Čovi}a i Bo`e Ljubi}a.

“Slu~aj Radivojevi}“ svojevrsna je ilustracija licemjernosti lidera SDP-a Zlatka Lagumd`ije, koji je nebrojeno puta ponovio mantru kako “SDP zanima raspodjela posla i odgovornosti a ne raspodjela

izbornog plijena“. [ef SDP-a jo{ nije otkrio kako je s Radon~i}em, Čovi}em i Ljubi}em “podijelio posao i odgovornost“, ali je poznato kako su novi koalicioni partneri namjerili podijeliti izborni plijen.

DEMAGO[KA RASPODJELA “POSLA I ODGOVORNOSTI“ Prema pouzdanim informacijama Slobodne Bosne, Lagumd`ija i Radon~i} precizno su utvrdili spisak “bo{nja~kih“ ekonomskih resursa nad kojima }e dominantni utjecaj imati SDP odnosno SBB, a Lagumd`ija i Čovi} spisak “hrvatskih“ resursa kojima }e gazdovati dva HDZ-a uz simboli~nu participaciju SDP-a.

U novoj raspodjeli izbornog plijena najbolje je pro{ao Lagumd`ija i njegov SDP, koji bi dodatno pro{irio postoje}e granice politi~ke kontrole nad federalnim ekonomskim resursima. Radon~i} je naime pristao na ponudu Lagumd`ije da SDA-ovu “kvotu utjecaja“ podijele dvije stranke, SDP i SBB, u razmjeri 70:30 posto u korist SBB-a, dok je Čovi} pristao da SDP zadobije djelimi~an utjecaj i nad 13

Asim:TEKST osnova.qxd

13.9.2012

0:24

Page 14

PRERASPODJELA IZBORNOG PLIJENA Foto: Mario Ili~i}

“hrvatskim“ ekonomskim resursima koji su tradicionalno bili pod isklju~ivom kontrolom HDZ-a.

KAKO JE PODIJELJENA “SDA-ova KVOTA“ Budu}a zona utjecaja SBB-a i njenog lidera Fahrudina Radon~i}a obuhvata nekih dvadesetak preduze}a, agencija i direkcija, me|u kojima se nalazi i pet pravih “kapitalaca“: BH Telecom, Energoinvest, Fabrika duhana Sarajevo, Razvojna banka Federacije BiH i Sarajevo osiguranje!

Dogovorom Lagumd`ije i Radon~i}a precizno su utvr|ene razmjere strana~kog utjecaja u navedenim preduze}ima. Primjerice, u BH Telecomu SBB bi imenovao direktora i tri nova ~lana uprave, dok bi SDP imenovao predsjednika Nadzornog odbora i tri ~lana uprave, {to zna~i da bi kontrolni paket odlu~ivanja (51 posto) u ovoj kompaniji imao SBB, no bez suglasnosti SDP-a ne bi mogao samostalno donijeti ni jednu krupniju odluku.

Nasuprot tome, SDP bi pro{irio kontrolu nad najvrednijim federalnim resursima kao {to su Elektroprivreda BiH, JP Autoceste Federacije BiH, Agencija za privatizaciju FBiH, Agencija za bankarstvo, Union banka itd. U preduze}ima, direkcijama i agencijama iz vlastite zone utjecaja SDP bi imao odlu~uju}u utjecaj i za usvajanje odluka od strate{kog interesa ne bi morao tra`iti suglasnost koalicionog partnera SBB-a.

U Elektroprivredi BiH, naprimjer, SDP bi imenovao direktora te ~etiri od ukupno {est ~lanova uprave, dok bi SBB imenovao predsjednika Nadzornog odbora i dva ~lana uprave.

Na identi~an na~in podijeljeni su i “hrvatski“ resursi, kao {to su Elektroprivreda HZHB, HT Eronet, JP Ceste Federacije BiH, Aluminijski kombinat Mostar itd. Odlu~uju}u vlast u ovim preduze}ima, agencijama i direkcijama ima-

ZADOVOLJNI RASPODJELOM TIJELA ^elnici dva HDZ-a Bo`o Ljubi} i Dragan ^ovi} preuzet }e kontrolu nad Elektroprivredom HZHB, HT Eronetom i drugim profitabilnim kompanijama

DESNICA PREVAGA LJEVICI: Povratkom Desnice Radivojevića u ministarsku fotelju, nova parlamentarna većina zadobila bi odlučujuću prevlast u federalnoj Vladi - 9 naspram 8 glasova što bi bilo sasvim dovoljno za preraspodjelu ekonomskih, finansijskih i kadrovskih resursa Federacije BiH li bi HDZ i HDZ 1990, uz minimalnu utjecaj SDP-a koji bi u navedenim pre-

NA ISPITU SAVEZ LAGUMD@IJA - RADON^I]

Za dosadašnju vjernost Radončić od Lagumdžije nije dobio ništa I Fahrudin Radon~i} i Dragan ^ovi} pomirili su se sa ~injenicom da od rekonstrukcije Vlade Federacije BiH ne}e biti ni{ta. Jednako je tako izvjesno da Radon~i} ne}e preuzeti ni dr`avno Ministarstvo sigurnosti, budu}i da u Domu naroda Parlamenta BiH ne postoji ni prosta ni entitetska ve}ina za smjenu ministara iz reda SDA. 14

No, Radon~i}a i ^ovi}a puno vi{e brine negativna odluka Ustavnog suda Federacije BiH o “slu~aju Radivojevi}“ koja bi sprije~ila preraspodjelu izbornog plijena.

Za svesrdnu podr{ku Lagumd`iji Radon~i} do sada nije dobio ni{ta i veliko je pitanje kako }e njihov savez funkcionirati u slu~aju da se izjalovi i dogovor o preraspodjeli javnih preduze}a, direkcija i agencija.

duze}ima imenovao najvi{e jednog ~lana uprave ili nadzornog odbora.

PRIVATIZACIJA BH TELECOMA I FDS-a Upu}eni tvrde da su Lagumd`ija i Radon~i} na~elno dogovorili i prodaju dva kapitalna preduze}a - BH Telecoma, u kojem Vlada FBiH ima 90 posto vlasni~kih dionica, te Fabrike duhana Sarajevo, u kojoj Vlada FBiH ima manjinski vlasni~ki udio od oko 40 posto dionica. Rije~ je zapravo o staroj ideji koju je svojevremeno lansirao biv{i federalni premijer Ned`ad Brankovi}, zagovaraju}i “ubrzani razvoj Federacije BiH“. Brankovi} je naime tvrdio da bi Federacija BiH na prodaji BH Telecoma i jo{ nekih preduze}a u ve}inskom dr`avnom vlasni{tvu, me|u kojima je i FDS, mogla prikupiti solidan kapital od oko 3 milijarde KM i tim kapitalom pokrenuti ubrzanu izgradnju putne i `eljezni~ke infrastrukture, {to bi bio preduvjet za ubrzani ekonomski razvoj Federacije BiH. Tada{nji lider opozicije a sada{nji lider pozicije Zlatko Lagumd`ija bio je najgorljiviji protivnik Brankovi}eve ideje i bit }e zanimljivo ~uti Lagumd`ijine argumente kojima }e pravdati prodaju BH Telecoma.

Naravno, dogovor Lagumd`ije, Radon~i}a, Čovi}a i Ljubi}a ostat }e mrto slovo na papiru ako Ustavni sud Federacije BiH potvrdi smjenu ministra Desnice Radivojevi}a i ako se u Vladi Federacije BiH zadr`i sada{nja ravnote`a nemo}i dva zara}ena bloka.

U suprotnom, ako Ustavni sud Federacije BiH poni{ti odluku o smjeni ministra Radivojevi}a, SDP }e imati ve}inu u Vladi Federacije BiH i krenut }e u masovnu sje~u kadrova “pora`enog“ bloka, SDA, HSP i NS Radom za boljitak, ~ime }e otvoriti put za novu preraspodjelu nacionalnih resursa.

SLOBODNA BOSNA I 13.9.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

12.9.2012

21:48

Page 2

Suljagic:TEKST osnova.qxd

12.9.2012

22:02

Page 16

FISTA ZA SREBRENICU

Nedavni skandal u Srebrenici, u kojem je vozač EMIRA SULJAGIĆA, bivšeg sarajevskog kantonalnog ministra, premlatio lidera lokalnog SDP-a HAKIJU MEHOLJIĆA, ponovo je “borca za povratak u Srebrenicu“ vratio u žižu medijske pažnje; naš novinar istražio je Suljagićeve aktivnosti i “nestašluke“ tokom ministrovanja i poslije napuštanja ministarske pozicije

EMIR SULJAGI] D O K T O R 16

Z A

S K A N D A L E SLOBODNA BOSNA I 13.9.2012.

Suljagic:TEKST osnova.qxd

12.9.2012

22:03

Page 17

SULJAGI]A PONOVO VOZE EMIR EMIR SULJAGI] SULJAGI] II ]AMIL ]AMIL DURAKOVI] DURAKOVI]

Hinjena Hinjena zabrinutost zabrinutost ii borba borba za za prava prava Srebreni~ana Srebreni~ana

Suljagi}ev kona~ni cilj: uz pomo} odmetnutog @eljka Kom{i}a i stranih donacija vratiti se u politiku na velika vrata Pi{e: EMIR HOD@I] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

C

ilj E mira Suljagi}a i njegove kampanje za prijavljivanje prebivali{ta u Srebrenici nije dobrobit ove op}ine i pobjeda ]amila Durakovi}a na izborima za na~elnika nego isklju~ivo samoreklama i poku{aj rehabilitacije nakon silnih skandala zbog kojih je Suljagi} politi~ki mrtav. Ovu tvrdnju iznijeli su nam biv{i Suljagi}evi suradnici koji su sa njim i Durakovi}em po~eli raditi na kampanji za Srebrenicu i iz nje se povukli shvativ{i da su izmanipulirani. Suljagi}ev plan je, tvrde oni, prili~no jednostavan. Nakon `estoke medijske kampanje i pritisaka, osigurati pobjedu ]amila Durakovi}a na lokalnim izborima i instalirati ga na mjesto srebreni~kog na~elnika. Na krilima te pobjede i euforije, Suljagi} sa svojim najbli`im suradnicima, razo~aranim i ra`a-

13.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

lovanim SDP-ovcima, prije svih Reufom Bajrovi}em te Darkom i Borisom Brkanom iz NVO Za{to ne, po~inje kampanju pred popis stanovni{tva u BiH. Osnova kampanje je izja{njavanje {to ve}eg broja gra|ana ove zemlje Bosancima a na krilima te kampanje pokre}e se osnivanje nove politi~ke partije, izda{no honorirane novcem iz NVO sektora, te iz fondova EU-a i Sjedinjenih Dr`ava. Tada se kao jedan od klju~nih novih ljudi na politi~koj sceni predstavlja Reuf Bajrovi} a za ikebanu koja }e im donijeti glasove razo~aranih bira~a SDP-a i SDA instalira se @eljko Kom{i}, aktualni ~lan Predsjedni{tva BiH.

TANDEM IZ SNOVA: BAJROVI] - SULJAGI] Pri~a o novom Suljagi}evom politi~kom projektu po~ela je tik nakon op}ih izbora na kojima je SDP ubilje`io relativnu pobjedu. Nakon partijskog sastanka krajem oktobra iste godine u dubrova~kom hotelu, gdje su se dogovarale budu}e pozicije

izbornih pobjednika, Bajrovi} i Suljagi} su na sve mogu}e na~ine poku{avali biti, blago re~eno, {to bli`i Lagumd`iji, nadaju}i se dobrim pozicijama za sebe. Uvjereni u nagradu, nisu se nadali da }e mjesta koja su o~ekivali biti dodijeljena drugim kadrovima. Bajrovi} je odbio ponu|eno mjesto ministra obrazovanja u Sarajevskom kantonu, vjeruju}i i nadaju}i se ne~em puno ve}em, boljem i va`nijem. Suljagi} je bio rezervna varijanta za tu du`nost i ponudu je prihvatio. No, prije toga, nezadovoljan onim {to mu je obe}ano a nije ispunjeno, Suljagi} je odlu~io da se ne pojavljuje na svom radnom mjestu u Gradskoj upravi. Ali za ~etiri mjeseca koliko je bio odsutan, uredno je primao pla}u. I tako sve dok nije imenovan za ministra u Vladi Sarajevskog kantona.

Izme|u ostalog, na tom ga je mjestu do~ekao voza~ dotada{njeg ministra Safeta Ke{e. Po{to je voza~ ve} bio u godinama i pred penzioniranjem, Suljagi} je shvatio da ga ne mo`e pretvoriti u svog posilnog pa ga 17

Suljagic:TEKST osnova.qxd

12.9.2012

22:03

Page 18

FISTA ZA SREBRENICU se munjevito rije{io {alju}i ga u Prosvjetnopedago{ki zavod kao voza~a. Sebi je izabrao mla|eg i poletnijeg Enesa Srnu. I pri~a sa slu`benim voza~em je po~ela.

Dakle, opet ~ekanje u autu na trotoaru u sarajevskom naselju Ciglane, ispred zgrade Evropske unije, dok Suljagi} zavr{i svoje obrede u kafanama. Ili okon~a porodi~ne “nesuglasice“ sa suprugom... Osim politi~kih ambicija, fascinira i Suljagi}eva opsjednutost novcem, uticajem i privilegijama za koje misli da mu s pravom pripadaju.

Suljagi} je, nakon napisane ode velikom vo|i Zlatku Lagumd`iji nagra|en mjestom savjetnika sarajevskog gradona~elnika Alije Behmena. Po pravilniku sarajevske Gradske uprave, nije imao pravo na voza~a, no na svoj se prepoznatljiv na~in izborio za tu pogodnost. Tako je voza~ Behmenovog zamjenika Igora Kamo~aja Almir Pand`i} postao i Suljagi}ev ne samo voza~ nego i posilni. Primjerice, kada bi u kasnim no}nim satima Suljagi} ostao bez cigareta i hrane ili po`elio pro~itati kakve novine u svojoj ku}i u sarajevskom prigradskom naselju Doglodi, Pand`i} je morao pokorno ispunjavati njegova nare|enja.

AH [TO VOLIM MIRIS OD BENZINA Nerijetko ga je morao i ~ekati dok su trajale pijanke u sarajevskom kafi}u Tito, gdje su SDP-ovi eksperti @eljko Kom{i}, Reuf Bajrovi}, Amir Ibrovi} ({ef Kom{i}evog kabineta) “razra|ivali“ taktiku politi~kog djelovanja. Suljagi}a je Pand`i} ispred kafi}a ~ekao do sitnih jutarnjih sati i nakon toga ga vozio na zaslu`en po~inak.

Suljagi} se u isto vrijeme pobrinuo za svoju rodbinu pa je sestru Emiru Zukanovi} zaposlio u Kampusu, terapijskoj zajednici za lije~enje ovisnika kojoj je direktor nekada{nji komandant Crnih labudova Hase Tiri}. U istoj instituciji zaposlen je i njegov zet, Edin Zukanovi}, koji radi kao ~uvar i portir. Naravno, bilo je tu i vo`nji na du`e relacije, primjerice, do rodnog sela Voljavica kod Bratunca, kada bi Suljagi}a ponijela nostalgija za rodnim krajem.

Suljagi}eva provincijska fasciniranost voza~em i slu`benim automobilom kulminirala je prije nekoliko dana kafanskom tu~om u Srebrenici u kojoj su u~estvovali Suljagi}ev prijatelj Fahrudin Hasanovi} i Hakija Meholji}. Hasanovi}, predsjednik Udu`enja RVI Tuzlanskog kantona, nokautirao je Meholji}a u bifeu Robne ku}e Srebreni~anka u nakon {to je Meholji} optu`io biv{eg partijskog kolegu Suljagi}a da se “prodao Alijinoj SDA“. U kampanji Suljagi} koristi crni Golf, automobil u vlasni{tvu Predsjedni{tva BiH kojeg mu je, kako se tvrdi, obezbijedio @eljko Kom{i}, dok mu je voza~a zvanog Ča|o “organizirao” Naser Ori}. Ča|o je nekoliko puta bio svjedokom i sudionikom incidenata 18

REUF REUF BAJROVI] BAJROVI]

Razo~arani Razo~arani biv{i biv{i SDP-ovac SDP-ovac jedan jedan je je od od ideologa ideologa partije partije koju koju planira planira osnovati osnovati sa sa Suljagi}em Suljagi}em

DINAMIČNI DUO: Bajrović i Suljagić su na sve moguće načine pokušavali biti, blago rečeno, što bliži Lagumdžiji, nadajući se dobrim pozicijama za sebe.

Uvjereni u nagradu, nisu se nadali da će mjesta koja su očekivali biti dodijeljena drugim kadrovima.

Bajrović je odbio ponuđeno mjesto ministra obrazovanja u Sarajevskom kantonu, Suljagić je ponudu prihvatio sli~nih onima sa Meholji}em. No, problem sa Suljagi}em je {to te incidente uglavnom on izazivao i onda se iz njih elegantno izvla~i ostavljaju}i svoje pratitelje i poznanike da rje{avaju njegove kafanske prepirke i tu~njave. Poznanike poput Emina Mahmutovi}a, jednog od onih koji slijepo prate i izvr{avaju Suljagi}eve naredbe.

Hiljade kilometara i stotine litara benzina potro{eno je u vo`nji Golfom no ono {to Kom{i} vjerovatno ne zna jesu Suljagi}evi komentari koje je svako malo ponavljao, kako je preveslao “jadnog, neelokventnog predsjednika mjesne zajednice” i “hajrovao“ makar auto nakon odlaska iz SDP-a.

Automobil je kori{ten i u najbizarnije svrhe, primjerice, onda kada je Suljagi} svoj mobitel uni{tio zaliv{i ga kafom. Uz obilate porcije psovki, sa voza~em je sjeo u

auto, iz Srebrenice oti{ao do Sarajeva, kupio novi, skupocjeni mobitel i vratio se natrag.

Sugovornici Slobodne Bosne tvrde kako je najve}i dio novca kojima su inozemne institucije i dijaspora finansirali kampanju za izbore u Srebrenici potro{en na bahanalije, pre`deravanja, opijanja pra}ena prosta~enjem na javnim mjestima, po kafanama diljem Podrinja... Ogromni cehovi su pla}ani bez problema pred o~ima ~emernog naroda kojem to nije promaklo.

Dodaju i kako je mnogo novca u cijeloj pri~i, svote o kojima su Durakovi} i Suljagi} govorili u svojim medijskim istupima navodno su samo kap u moru, jer su donatori ove kampanje bili i vi{e nego izda{ni. Porijeklu novca, naravno, te{ko je u}i u trag, no jasno je da Suljagi}ev stil `ivota posljednjih mjeseci ko{tao puno vi{e od onih 2.200 maraka koje jo{ uvijek prima iz ministarstva koje je vodio u Vladi Sarajevskog kantona. U svojim medijskim istupima govori tako da se stekne dojam kako je njegov anga`man karitativan, motiviran borbom protiv posljedica genocida. No, prepotentan, arogantan i autokrata kakav ve} jeste, uvjeren da mu djeca u lokalnom uredu u Srebrenici jedu iz ruke, zaboravi ugasiti ra~unar. Tek tada su suradnici u kampanji shvatili, nakon {to su pregledali prepisku sa Bajrovi}em iz Washingtona, kakvi su zapravo njihovi motivi. A oni su, koriste}i @eljka Kom{i}a, uz obilatu pomo} Marry Ann Hennessey iz Vije}a Europe (kojoj je, uzgred, u ured utrapio svog nekada{njeg glasnogovornika Stefana Pejovi}a) htjeli iza}i na izbore sa novom politi~kom partijom. Pritom planira iskoristiti i anga`man alternativaca iz nevladinog sektora kakvi su Darko Brkan i njegova NVO “Za{to ne“. I postati novi Lagumd`ija. Jer, bez obzira na Suljagi}evu hinjenu distanciranost od uzora mu, on je i dalje opsjednut njime. Suljagi} i Lagumd`ija, to je jo{ uvijek idolopoklonstvo.

SLOBODNA BOSNA I 13.9.2012.

Sipa:TEKST osnova.qxd

12.9.2012

22:12

Page 19

DRAKONSKE KAZNE ZA NEPOSLU[NE POLICAJCE

Načelnik Regionalnog ureda SIPA-e u Sarajevu RAŠID PALIĆ prvi je visokopozicionirani policajac u BiH kojem je, uz smanjenje plaće, nedavno izrečena kazna zabrane napredovanja u službi u naredne tri godine; “SB“ je istražila da li se policajac Palić našao na udaru direktora SIPA-e GORANA ZUPCA zbog nepoštivanja internih pravila i propisa, ili je ugled krovne državne policijske agencije “narušio“ iz posve drugih razloga

AKCIJA SIPA-e NA OTKRIVANJU 20 KILOGRAMA HEROINA PROPALA IZ FORMALNIH RAZLOGA?!

Foto: Mario Ili~i}

RADIKALNI RADIKALNI ZAOKRET ZAOKRET

U U vrijeme vrijeme dok dok je je bio bio na~elnik na~elnik CJB CJB Trebinje Trebinje Goran Goran Zubac Zubac je je kolegama kolegama policajcima policajcima zabranjivao zabranjivao suradnju suradnju ss inspektorima inspektorima SIPA-e, SIPA-e, da da bi bi na na koncu koncu do{ao do{ao na na ~elo ~elo krovne krovne dr`avne dr`avne policijske policijske agencije agencije

Direktor SIPA-e Goran Zubac suspendirao na~elnika sarajevskog ureda Ra{ida Pali}a, koji je za godinu dana zaplijenio 150 kg droge 13.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

19

Sipa:TEKST osnova.qxd

12.9.2012

22:12

Page 20

RA[ID PALI], PRVA @RTVA ^ISTKE U SIPA-i Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

M

jesec i pol nakon {to je direktor Dr`avne agencije za istrage i za{titu Goran Zubac po~etkom juna potpisao odluku o suspenziji Ra{ida Pali}a, na~elnik Regionalnog ureda Sarajevo postao je prva `rtva najavljene ~istke u SIPA-i, koja bi mogla zavr{iti smjenama jo{ nekolicine visokopozicioniranih policajaca.

Disciplinska komisija SIPA-e je, poslije provedene interne istrage, 24. jula donijela Rje{enje kojim je utvr|ena odgovornost Ra{ida Pali}a zbog te`e povrede slu`bene du`nosti. Dugogodi{nji je na~elnik Regionalnog ureda SIPA-e u Mostaru, koji je prije godinu dana raspore|en na istu du`nost u Sarajevu, sankcioniran smanjenjem pla}e u iznosu od dvadeset posto u narednih {est mjeseci, te zabranom napredovanja u slu`bi sljede}e tri godine. No,

obuhva}en i informant, odnosno dou{nik SIPA-e pod kodnim imenom Golub iako je, kako tvrde ~lanovi Disciplinske komisije, znao da u to vrijeme procedura registracije informanta nije bila okon~ana. Na taj je na~in, zaklju~ak je Disciplinske komisije, Ra{id Pali} po~inio te{ku povredu slu`bene du`nosti prema Zakonu o policijskim slu`benicima BiH, odnosno, davanje neto~nih podataka koji uti~u na dono{enje odluka nadle`nih organa ili izazivaju druge {tetne posljedice. Konkretne se posljedice Pali}evog navodnog neprofesionalnog rada, me|utim, nigdje ne spominju.

Inspektori Odsjeka za prikupljanje kriminalisti~ko-obavje{tajnih podataka Regionalnog ureda u Sarajevu dobili su polovicom 2011. informacije da je jedan kriminalac, koji se u to vrijeme nalazio na izdr`avanju kazne u zeni~kom zatvoru, izrazio `elju da sura|uje s istra`iteljima SIPA-e. Potom je s dou{nikom uspostavljena suradnja, s tim da je on inzistirao da

proceduru registracije dou{nika kao informanta Agencije. Istodobno je Timu za droge nalo`eno da poduzmu sve aktivnosti na dostavljanju po~etnog izvje{}a s prijedlogom mjera prema Tu`iteljstvu BiH. Iako je dalja istraga inspektora Regionalnog ureda u Sarajevu vo|ena uz nadzor postupaju}e tu`iteljice Diane Kajmakovi}, i mada je Sud BiH upravo na prijedlog Tu`iteljstva odobrio prislu{kivanje telefona dou{nika, vrlo se brzo ispostavilo kako je profesionalnost skupo stajala na~elnika Pali}a. Njegove kolege koje su vodile disciplinski postupak optu`ile su Pali}a da u konkretnoj istrazi nije po{tivao procedure, odnosno, da je prekr{io interna pravila i propisa koje je ranije nametnuo direktor Zubac. Osim {to je navodno prijedlog o provo|enju posebnih istra`nih radnji (a zapravo prislu{kivanje telefona dou{nika) poslao direktoru Goranu Zupcu a da prethodno nije provjerio da li je informant registriram, Ra{idu Pali}u se spo-

Foto: Mario Ili~i}

CILJANA CILJANA ISTRAGA ISTRAGA

Nakon Nakon {to {to je je Disciplinska Disciplinska komisija komisija strogo strogo kaznila kaznila Ra{ida Ra{ida Pali}a, Pali}a, Unutarnja Unutarnja kontrola kontrola SIPA-e SIPA-e zapo~ela zapo~ela je je detaljnju detaljnju provjeru provjeru svih svih istraga istraga koje koje je je vodio vodio na~elnik na~elnik Regionalnog Regionalnog ureda ureda uu Sarajevu Sarajevu

uzme li se u obzir te`ina prijestupa koji mu se stavlja na teret, jasno je kako je Pali}u izre~ena drakonska kazna, zbog ~ega su njegovi odvjetnici ulo`ili `albu Odboru za `albe policijskih slu`benika BiH, a potom i cijeli slu~aj prijavili Dr`avnom tu`iteljstvu, OHR-u i Veleposlanstvu SAD-a.

ZUP^EV TIM ZA EVALUACIJU Prema nalazima Disciplinske komisije Ra{id Pali} je tijekom provo|enja istrage kodnog naziva “Magelan“ u aprilu ove godine verificirao i direktoru Goranu Zupcu na potpis poslao dopis kojim je Tu`iteljstvu BiH upu}en prijedlog za izdavanje naredbe o provo|enju posebnih istra`nih radnji. Spornim je prijedlogom za izdavanje naredbe Pali} tra`io da provo|enjem posebnih istra`nih radnji bude 20

se, u zamjenu za informacije, registrira kao informant SIPA-e, ali i da se o svemu obavijesti dr`avna tu`iteljica D iana Kajmakovi}, sa kojom je ranije sura|ivao u istragama protiv narko-mafije. Nakon {to je tu`iteljica Kajmakovi} upoznata da je s dou{nikom uspostavljen kontakt, Ra{id Pali} je istra`iteljima odobrio nastavak suradnje s “operativnim izvorom“, koja je ve} u prolje}e ove godine rezultirala konkretnim saznanjima. Prema slu`benoj zabilje{ci koja je napisana 5. aprila, inspektori SIPA-e i tu`iteljica Kajmakovi} su od dou{nika dobili pouzdanu informaciju o transportu 20 kilograma heroina.

Istog je dana odr`an sastanak u prostorijama SIPA-e na kojem je na~elnik Pali}, dakako zbog potrebe hitnog postupanja, od Odsjeka za prikupljanje krim-obavje{tajnih podataka zatra`io da odmah pokrenu

~itava i da policijsko izvje{}e nije prethodno dostavio na razmatranje Timu za evaluaciju, {to je novotarija u radu SIPA-e na kojoj inzistira novi menad`ment Agencije. Pojasnimo da se, prema nare|enju direktora Zupca, nijedna istraga ne smije voditi bez odobrenja Tima za evaluaciju u kojem, pored njega, sjedi i na~elnik Kriminalisti~ko-istra`nog odjeljenja SIPA-e An|elko Hrgi}, te na~elnici regionalnih ureda iz Sarajeva, Banja Luke, Mostara i Tuzle, koji se, ina~e, sastaju jednom u dvatri mjeseca. Nakon {to je protiv Ra{ida Pali}a pokrenut disciplinski postupak, dalju istragu protiv krijum~ara 20 kilograma heroina, odlukom direktora Gorana Zupca, preuzeo je Regionalni ured SIPA-e u Mostaru (na ~ijem je ~elu @eljko ]ori}) i, koliko je poznato, ni do danas nije zavr{ena.

SLOBODNA BOSNA I 13.9.2012.

Sipa:TEKST osnova.qxd

12.9.2012

22:13

Page 21

DRAKONSKE KAZNE ZA NEPOSLU[NE POLICAJCE Foto: Milutin Stoj~evi}

SANEL NEZIRI], ODVJETNIK RA[IDA PALI]A “Moj branjenik je izlo`en nevi|enoj torturi i mobingu”

“Na~elnik Ra{id Pali} je tek 12. aprila, dopisom koji je na~injen istog dana, obavije{ten da informant nije registrovan.

To zna~i da on 9. aprila nije mogao znati da informant nije registrovan, niti da ima bilo kakvih problema u registraciji, jer je 5. aprila izdao naredbu policijskim slu`benicima da pokrenu proceduru registracije“, obja{njava Sanel Neziri}, odvjetnik Ra{ida Pali}a, navode}i kako njegov branjenik sporni dopis zbog kojeg je suspendira uop}e nije napisao, nego je to, po naredbi tu`iteljice Diane Kajmakovi}, uradio inspektor SIPA-e Albin Gutli}. “Iz samog internog postupka i provedene istrage unutra{nje kontrole je vidljivo da je istraga usmjeravana samo na utvr|ivanje odgovornosti policijskog slu`benika Ra{ida Pali}a a nikako na utvr|ivanje eventualne

odgovornosti i drugih u~esnika akcije, niti na utvr|ivanje konkretnog propusta. Kroz policijsku istragu se vidi da se Ra{idu Pali}u poku{ava imputirati bilo koja te{ka povreda slu`bene du`nosti“, dodaje Neziri}, isti~u}i kako je Pali} posljednjih mjeseci izlo`en nevi|enom mobingu i torturi, a sve u namjeri da se makne sa sada{nje funkcije. Pali} je, navodno, posljednjih dana imao nekoliko telefonskih poziva i jasno mu je stavljeno do znanja da se ne vra}a svome poslu.

Suspenzija, disciplinski postupak i stroge sankcije koje su na~elniku Regionalnog ureda u Sarajevu izre~ene koncem jula nisu, me|utim, ozna~ile kraj njegovim problemima. Unutarnja kontrola SIPA-e, koja je po svoj prilici dobila zada}u da Pali}a trajno diskreditira, zapo~ela je u

UMJESTO NAGRADE - SMJENA

Palić suspendiran istog dana kada je izvedena operacija “Lašva“ u kojoj je uhapšeno 17 kriminalaca U posljednjih pet godina, koliko se Ra{id Pali} nalazio na funkcijama na~elnika regionalnih ureda SIPA-e u Mostaru i Sarajevu, pod njegovim je rukovo|enjem realizirano tridesetak velikih policijskih akcija. Posljednja je operacija La{va (izvedena 25. maja, istog dana kada je Pali} suspendiran), u kojoj je na vi{e lokacija, od Trebinja, preko Sarajeva do [irokog Brijega, uhap{eno 17 osoba, osumnji~enih za nelegalnu trgovinu visokotarifnim robama. Iako je ovu akciju 13.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

Tu`iteljstvo BiH istaklo kao iznimno uspje{nu (zaplijenjeno je, izme|u ostalog, vi{e od dvije tone duhana), direktor SIPA-e je na sastanku Kolegija u Trebinju o anga`manu svojih inspektora govorio sve najgore. ^injenica je tako|er da je rezultat Pali}evog rukovo|enja Regionalnim uredom u Sarajevo pronala`enje oko 120 kilograma droge skank, 20 kilograma spida i vi{e od {est kilograma heroina (u nepunih godinu dana), ali mu je umjesto nagrade uru~ena suspenzija.

augustu novi interni postupak provjere svih istraga kojima je u posljednjih godinu dana rukovodio na~elnik Regionalnog ureda u Sarajevu. Da situacija bude jo{ gora, sve akcije koje se istra`uju uspje{no su okon~ane, s tim da su u pojedinim slu~ajevima ve} izre~ene prvostupanjske presude, ili su poslije priznanja krivnje optu`enih u fazi sklapanja nagodbe. Radi se o operacijama kodnog naziva Drina (zaplijenjeno 8 kilograma skanka i ve}a koli~ina oru`ja i municije), Skiper (5 kilograma spida), Duga (otkrivena grupa koja je krijum~arila drogu iz BiH u Hrvatsku, prona|eno 30 kilograma skanka), Meridian (6,5 kilograma heroina), Piramida (12, 5 kilograma skanka) i La{va (oduzeta ve}a koli~ina visokotarifne robe), koje je po nalogu Tu`iteljstva BiH vodio Pali}ev policijski tim. Budu}i da prema informacijama Pali}evog branitelja na~elnik Unutarnje kontrole SIPA-e Mirza Li{inovi} istragu protiv svog kolege nije otvorio postupaju}i po pritu`bama gra|ana, niti po zahtjevu ovla{}enog lica, odvjetnik Neziri} je 10. septembra podnio kaznenu prijavu Tu`iteljstvu BiH. “O~igledno je da Unutra{nja kontrola vodi postupak kako bi bilo {ta na{li i tako produ`ili suspenziju Ra{ida Pali}a“, zaklju~uje Neziri}.

KAKO JE ZUBAC [TITIO SVOJE SESTRI]E No, sada se postavlja pitanje za{to je na~elnik Regionalnog ureda u Sarajevu Ra{id Pali} postao najva`niji problem direktora SIPA-e Gorana Zupca pa je anga`irao cijeli tim inspektora da ponovno provjeravaju rijetke uspje{no zavr{ene istrage koje je ta policijska agencija vodila? Ra{id Pali} se, navodno, zamjerio Zupcu jo{ iz vremena kada je bio na~elnik Regionalnog ureda u Mostaru (od 2007. do 2011.), a aktualni direktor SIPA-e na~elnik Centra javne bezbjednosti u Trebinju. Tada je Zubac otvoreno opstruirao istrage SIPA-e u Isto~noj Hercegovini, a policajcima CJB Trebinje zabranjivao suradnju s kolegama (posrijedi je bilo vi{e akcija na otkrivanju me|unarodnog lanca krijum~ara droge), zbog ~ega su pojedini inspektori tajno razmjenjivali obavje{tajne podatke. Osim toga, u Trebinju je javna tajna kako je Goran Zubac godinama {titio svoje sestri}e Sr|ana i Branka Kr`i}a, za koje postoje brojni dokazi da kontroliraju sve kriminalne poslove u isto~noj Hercegovini, od kra|e automobila do {verca droge. Bra}a Kr`i} su, podsjetimo, uhap{eni prije tri godine, u velikoj akciji Tu`iteljstva BiH, kada je razbijena kriminalna grupa Darka Eleza. Spekulira se, tako|er, kako su inspektori SIPA-e, istra`uju}i kriminalne grupe u isto~noj Hercegovini, do{li do dokaza koji kompromitiraju i njihovog novog direktora?!

21

Hapsenja:TEKST osnova.qxd

13.9.2012

0:17

Page 22

POLICIJSKI UDAR NA MAFIJU

Robusna, sveobuhvatna tužiteljsko-policijska akcija, izvedena u ranojutarnjim satima sa utorka na srijedu po nalogu Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, rezultirala je hapšenjem tridesetak “uglednih nosilaca“ organiziranog kriminala u oba bosanskohercegovačka entiteta; novinarka “SB“ prva cjelovito izvještava o razlozima i prvim rezultatima ove zahtjevne antikriminalne operacije, kodnog naziva “Lutka“

“LUTKA“ SA NASLOVNE STRANE: TKO JE NARU^IVAO UBOJSTVA Foto: Mario Ili~i}

KAKO KAKO JE JE RAZBIJENA RAZBIJENA NAJVE]A NAJVE]A ZLO^INA^KA ZLO^INA^KA ORGANIZACIJA ORGANIZACIJA U U BiH BiH

Dr`avni Dr`avni tu`itelj tu`itelj Bo`o Bo`o Mihajlovi} Mihajlovi} godinama godinama je je vodio vodio istragu istragu oo nerasvijetljenim nerasvijetljenim mafija{kim mafija{kim ubojstvima ubojstvima ii milijunskim milijunskim plja~kama plja~kama prije prije nego nego {to {to je je izdao izdao nalog nalog za za hap{enje hap{enje 30-tak 30-tak kriminalaca kriminalaca

Po~initelji stra{nih likvidacija su uglavnom poznati; tragalo se za naru~iteljima me|u kojima je najzvu~nije ime Naser Kelmendi!

22

SLOBODNA BOSNA I 13.9.2012.

Hapsenja:TEKST osnova.qxd

13.9.2012

0:17

Page 23

ME\UENTITETSKO ZLO^INA^KO BRATSTVO Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI] I MARIO ILI^I]

N

ekoliko stotina pripadnika Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA-e), Federalne uprave polcije, MUP-a Republike Srpske, MUP-a Kantona Sarajevo i policije Distrikta Br~ko sudjelovali su u zdru`enoj policijskoj akciji pod kodnim nazivom Lutka, koja je po nalogu Tu`iteljstva BiH zapo~ela u rano jutro 12. septembra. Operacija u kojoj je, prema prvim informacijama, uhap{eno 25 osoba, uglavnom na podru~ju Sarajeva i Isto~nog Sarajeva, pokrenuta je poslije vi{egodi{nje istrage najmanje {est nikada rasvijetljenih ubojstava i poku{aja likvidacija koja su se u obra~unu kriminalnih grupa desila u posljednjih deset godina, ali i drugih te{kih kaznenih djela ~iji po~initelji nisu prona|eni. Istragu je vodio {ef Posebnog odjela za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Tu`iteljstva BiH Bo`o Mihajlovi}, koji je i rukovodio ovotjednom policijskom akcijom. Kako je na konferenciji za novinare, organiziranoj odmah po zavr{etku operacije, izjavio direktor SIPA-e Goran Zubac, istraga je obuhvatila ~lanove najve}e zlo~ina~ke organizacije u BiH. No, me|u uhap{enima se nije na{la i najkrupnija zvjerka Naser Kelmendi koji se, prema informacijama Slobodne Bosne, od sredine jula nalazi u Crnoj Gori.

“U potpunosti smo dokumentovali i rasvijetlili ubistva Ramiza Delali}a ]ele, Borisa Govedarice, Vlatka Ma~ara i Radeta Magazinovi}a, kao i krivi~no djelo poku{aja podstrekivanja na te{ko ubistvo \or|a @drale“, izjavio je direktor SIPA-e.

Zubac je kazao i da je rije{ena plja~ka 2,2 milijuna eura novca Privredne banke Sarajevo (za ovu je plja~ku, podsjetimo, An|elko Veljan~i}, najbli`i suradnik Darka Eleza, na Kantonalnom sudu u Sarajevu 2009. osu|en na deset godina zatvora), kao i razbojni~ki upad u Glavnu po{tu u Sarajevu, kada je ukradeno blizu 700.000 KM. “U najdirektnijoj obradi obuhvatili smo 25 osumnji~enih lica, a izvje{tajem o krivi~nom djelu 43 osumnji~ena lica“, dodao je direktor SIPA-e Goran Zubac, ne isklju~uju}i mogu}nost da }e u narednim danima biti jo{ hap{enja.

RAMIZA DELALI]A JE UBIO STRAHINJA RA[ETA Prema informacijama Slobodne Bosne iz izvora bliskih dr`avnom Tu`iteljstvu, istraga protiv najve}e zlo~ina~ke organizacije u BiH obuhvatila je tri odvojene kriminalne skupine koje su povezivali razli~iti “poslovni interesi“. Najva`nija je, 13.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

HALO, TAXI

Uhapšen i taksista Benan Dorić, vlasnik luksuzne “Vile Selin“ u Sarajevu Me|u tridesetak uhap{enih kriminalaca nalazi se i sarajevski taksista Benan Dori}, vlasnik luksuzne Vile Selin u naselju Vele{i}i. Dori} se sumnji~i da je sudjelovao u plja~ki 2,2 milijuna eura iz po{iljke Privredne banke Sarajevo, koju je u junu 2006. organizirao Darko Elez, i plja~ki Glavne po{te u Sarajevu dvije godine poslije. Tu`iteljstvo BiH raspola`e

dokazima kako je Dori} novac iz plja~ka{kih pohoda investirao upravo u izgradnju vile s luksuznim apartmanima koje danas izdaje turistima. Dori}evi pomaga~i su bili bra}a Elvir i Edin Ahmetspahi}, koji su tako|er uhap{eni.

Pored Dori}a i bra}e Ahmetspahi}, u Sarajevu su privedeni i Sead Robovi}, Azim Kajevi} i Elvis Zlati}.

PORIJEKLO PARA Vilu Selin taksista Benan Dori} navodno je sagradio oplja~kanim novcem

dakako, kriminalna organizacija Nasera Kelmendija koji je, prema do sada prikupljenim dokazima, bio naru~itelj ubojstva Ramiza Delali}a ]ele. Delali} je likvidiran 28. juna 2007., u centru Sarajeva, a njegov je egzekutor bio srbijanski pla}eni ubojica, ~lan ozlogla{enog {aba~kog kriminalnog klana Strahinja Ra{eta. Iako je Ra{eta poginuo godinu i pol dana kasnije, u beogradskom naselju Banovo brdo, dok je prema zvani~noj policijskoj verziji postavljao eksploziv pod automobil svog nekada{njeg kompanjona Milana Miti}a, informacije o njegovim brutalnim egzekucijama u BiH Specijalno tu`ila{tvo za organizirani kriminal Srbije dobilo je tek poslije hap{enja ~lanova {aba~ke grupe, odnosno, nakon iskaza jednog svjedokapokajnika. Srbijanski su tu`itelji, podsjetimo, u aprilu 2010. podigli optu`nicu protiv Milana Ostoji}a i Igora Markovi}a, koja ih tereti da su ~etiri godine ranije u [apcu organizirali kriminalnu organizaciju ~iji su ~lanovi bili i Strahinja Ra{eta i Milan Miti}.

No, pravi je osniva~ i predvodnik razbojni~ke grupe iz [apca, kojoj se na teret stavljaju mafija{ka ubojstva, trgovina drogom i druga te{ka kaznena djela, bio Sarajlija Uglje{a Aranitovi} Ugo (ubijen u Beogradu u ljeto 2008.). Navodno da je Strahinja Ra{eta za likvidaciju Ramiza Delali}a dobio 100.000 eura, a ubojstvo je naru~io Naser Kelmendi, koji je s ]elom odranije bio u neprijateljskim odnosima.

No, kada su u srijedu (12. septembra) specijalci SIPA-e upali u Kelmendijev hotel Casa Grande na Ilid`i, tamo nisu zatekli ni njega, niti njegove sinove B esnika, Liridona i Elvisa. Sumnja se, naime, kako su nakon Kelmendija, u strahu od hap{enja, iz BiH umakli i njegovi sinovi. U hotelu je zate~en samo njihov ortak Fuad Nik}i kojem je, budu}i da je u BiH boravio ilegalno, odmah izre~ena mjera protje rivanja iz zemlje, i predat je u nadle`nost Slu`be za poslove za strancima. Dodajmo tome da su i Uprava policije Crne Gore, a kasnije i crnogorski ministar policije Ivan 23

Hapsenja:TEKST osnova.qxd

13.9.2012

0:18

Page 24

POLICIJSKI UDAR NA MAFIJU SVE @RTVE UHAP[ENE ZLO^INA^KE ORGANIZACIJE

Šest atentata koji se istražuju

RAMIZ DELALI] ]ELO, ubijen 28. juna 2007.

BORIS GOVEDARICA,

ZLO^IN I KAZNA

ubijen 24. augusta 2007.

Naser Kelmendi i Darko Elez osumnji~eni su da su naru~ili {est likvidacija, njihov glavni egzekutor bio je Strahinja Ra{eta

VLATKO MA^AR, ubijen 30. januara 2008.

MILAN VLA[KI], ubijen 30. januara 2008.

RADE MAGAZINOVI], ubijen 30. januara 2008.

\OR\E @DRALE, pre`ivio dva poku{aja ubojstva u aprilu i oktobru 2006.

Brajovi} koji se trenuta~no nalazi u Sarajevu, demantirali da Naser Kelmendi boravi u toj dr`avi.

Sude}i prema popisu uhap{enih u zdru`enoj policijskoj akciji Lutka, iza re{etaka se na{lo najvi{e pripadnika kriminalne organizacije Darka Eleza iz Isto~nog Sarajeva, koji su po nalogu Tu`iteljstva BiH ve} bili privedeni prije tri godine, nakon {to je njihov {ef “pao“ u Beogradu. Eleza je, podsjetimo, Specijalni sud u Beogradu u novembru 2010. osudio 24

na devet godina zatvora, ali su ~lanovi njegove grupe u Sarajevu i Isto~nom Sarajevu, ne ra~unaju}i An|elka Veljan~i}a, sve do ovoga tjedna bili na slobodi.

Prema jo{ nepotvr|enim informacijama, ponovno su uhap{eni biv{i {ef Odjela za droge u SIPA-i Bojan Cvijan, Davor Mandi}, Dragan Jevtovi}, Dragan Vuji~i}, Marko Kraji{nik, Vladan Para|ina, Dragan Obu}ina, Ljubi{a Lalovi} i Rajnat Ikoni}, za koje se ve} godinama pouzdano zna da su kriminalne poslove obavljali po nalogu Darka Eleza.

ELEZOVA LISTA SMRTI Nakon dugogodi{nje istrage o mafija{kim obra~unima u Isto~nom Sarajevu, Tu`iteljstvo BiH je, kako sada stoje stvari, prikupilo dovoljno dokaznog materijala da

je upravo Elez naru~io svirepe likvidacije svojih protivnika. Darko Elez je osumnji~en za podstrekivanje na ubojstvo njegovog naopasnijeg rivala \or|a @drale, koji je imao ludu sre}u da pre`ivi ~ak dva poku{aja likvidacije (u aprilu i oktobru 2006.). Pored poku{aja ubojstva @drale, Elezu se na teret stavlja i da je naru~io smaknu}e @dralinog najbli`eg prijatelja Borisa Govedarice koji je izre{etan u augustu 2008. kod Tr`nog centra “Tom“ u Lukavici. Govedaricu su, prema svim policijskim saznanjima, likvidirali Strahinja Ra{eta i Milan Miti}. Strahinja Ra{eta je presudom Okru`nog suda u [apcu 2008. osu|en na ~etiri i pol godine zatvora zbog poku{aja ubojstva \or|a @drale u kafi}u Sport u Isto~nom Sarajevu, dok je njegov nalogodavac Darko Elez oslobo|en krivnje za podstrekivanje na ubojstvo.

Iako je, me|utim, Apelacioni sud u Beogradu presudu ukinuo dvije godine kasnije i nalo`io ponovno su|enje Elezu, sudski proces ni do danas nije zavr{en. Uz ubojstvo Borisa Govedarice i poku{aj ubojstva \or|a @drale, Darko Elez i njegova kriminalna grupa u BiH bit }e optu`eni i za trostruko ubojstvo na Palama, kada su u eksploziji bombe namijenjene Vlatku Ma~aru, stradali slu~ajni prolaznici Milan Vla{ki} i Rade Magazinovi}. Ma~ar je ubijen 30. januara 2008., kada je ispod njegovog automobila aktivirana mina MRUD, samo nekoliko sati prije bjekstva iz BiH, koji je isplanirao u strahu od likvidacije.

SLOBODNA BOSNA I 13.9.2012.

Skandal:Skandal.qxd

13.9.2012

0:40

Page 20

SKANDAL NEDJELJE

Premijer Nikšić u sukobu interesa

Čudnom koincidencijom, federalna Vlada uzela pod zakup kancelarijski prostor u zgradi u kojoj je premijer Nikišić kupio stan

NEUVJERLJIVO NEUVJERLJIVO OBJA[NJENJE OBJA[NJENJE

Federalni Federalni premijer premijer Nermin Nermin Nik{i} Nik{i} tvrdi tvrdi da da kupovina kupovina stana stana uu zgradi zgradi Uniprometa Uniprometa nema nema nikakve nikakve veze veze ss nedavnim nedavnim iznajmljivanjem iznajmljivanjem poslovnih poslovnih prostora prostora uu ovoj ovoj zgradi zgradi za za ~etiri ~etiri federalna federalna ministarstva ministarstva

Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MARIO ILI^I]

F

ederalni premijer Nermin Nik{i} ne vidi, kako ka`e, “ama ba{ nikakvu vezu“ izme|u ~injenice da je nedavno kupio stan u istoj zgradi u Sarajevu u kojoj su se odnedavno nastanila ~ak ~etiri federalna ministarstva.

Mogu}e je da u konkretnom slu~aju premijer Nik{i} nije u sukobu interesa, da njegova kupovina stana zbilja nije povezana s odlukom federalne Vlade da u istoj zgradi uzme pod zakup vi{e od 1.500 kvadratnih metara kancelarijskog prostora.

Mogu}e je, dakle, da premijer Nik{i} nije u`ivao nikakve pogodnosti pri kupovini stana, ali malo }e te`e premijer Nik{i} objasniti ~injenicu da federalna Vlada

13.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

izdvaja golemi novac za iznajmljivanje kancelarijskog prostora dok istovremeno u njenom vlasni{tvu stoji prazno desetak hiljada kvadratnih metara. Sva ~etiri federalna ministarstva koja su se nastanila u “Nik{i}evoj zgradi“ mogla su se smjestiti u zgradu Geodetskog zavoda u Novom Gradu, u ~iju je adaptaciju federalna Vlada potro{ila blizu 4 miliona KM. Tako|er, nije jasno za{to je federalna Vlada odustala od ideje da se trajno nastani u jednoj od dvije zgrade Elektroprivrede BiH u centru Sarajeva. Rije~ je o golemom prostoru u vlasni{tvu dr`ave koji je ve} desetak godina potpuno neiskori{ten a u kojem bi se mogla smjestiti cijela federalna Vlada sa svojih 16 ministarstava.

Elektroprivreda BiH je jo{ prije nekoliko godina odvojila novac potreban za adapt-

aciju zgrade, no aktuelna federalna Vlada na ~elu s premijerom Nik{i}em prije nekoliko mjeseci je bez ikakvog obja{njanja odlu~ila poni{titi tender za adaptaciju zgrade EPBiH a nedostaju}i prostor iznajmiti u privatnoj zgradi preduze}a Unipromet!

Premijer Nik{i} mo`da nije u sukobu interesa jer je kupio stan u istoj zgradi u kojoj su smje{tena ~etiri federalna ministarstva, ali je sasvim sigurno u sukobu interesa jer je kao sekretar SDP-a potpisao ugovor o iznajmljivanju prostora federalnoj Vladi ~iji je premijer!

Svakog mjeseca SDP od federalne Vlade na ime kirije ubire blizu 50.000 KM i to je jedini razlog zbog kojeg je aktuelna vlada odustala od preseljenja u dr`avnu zgradu Elektroprivrede BiH i dr`avnu zgradu Geodetskog zavoda BiH. 25

Beg:TEKST osnova.qxd

12.9.2012

23:12

Page 26

NAJ^UVANIJA TAJNA BO[NJA^KE ARISTOKRACIJE

Ispovijest nezadovoljnih nasljednika ADILA ZULFIKARPAŠIĆA, objavljena u prošlom broju SLOBODNE BOSNE, Zulfikarpašićevu sestričnu JASNU BEŠLAGIĆ zatekla je u francuskom mondenom ljetovalištu Cannesu, gdje je navodno bila u pratnji izvjesnog ADNANA; to bi mogao biti njen alibi kada se bude utvrđivalo ko je poslao prijeteće pismo jednom od srodnika Adila Zulfirkapašića

SEKS, LA@I I PISMA KLANOVA ZULFIKARPA[I]A: “Nastavi pri~ati za Slobodnu Bosnu i ostat }e{ bez glave“!

ADILE, RECI NAM DE Adil Zulfikarpa{i} u dru{tvu biv{ih ~lanova Predsjedni{tva BiH Beriza Belki}a, Joze Kri`anovi}a i uskoro biv{eg reisu-luleme Mustafe ef. Ceri}a

26

SLOBODNA BOSNA I 13.9.2012.

Beg:TEKST osnova.qxd

12.9.2012

23:12

Page 27

LJUBAV, NOVAC, STRAST Pi{e: MIRHA DEDI]

I

SKUPO I LUKSUZNO

spovijest nezadovoljnih nasljednika vjerovatno najbogatijeg bh. dr`avljanina u historiji Adila Zulfikarpa{i}a, objavljena u pro{lom broju Slobodne Bosne, uzburkala je duhove njegovih srodnika i suradnika koji su najvi{e profitirali preseljenjem Adil-bega na ahiret. A da se sa rije~i, odnosno me|usobnih verbalnih optu`bi, pre{lo na djela, govori i podatak da je jedan od na{ih sagovornika bio nemalo iznena|en sadr`ajem pisma koje je prona{ao u svom po{tanskom sandu~etu. Za sada nepoznati autori, inspirisani krimi pri~ama i filmovima, a nezadovoljni otkrivanjem porodi~nih tajni, uputili su mu pismo sastavljeno od slova isje~enih iz novinskih ~lanaka u kojem je ispisano: ”P Pazi {ta pri~a{ da ne bi ostao bez glave.“

RAME ZA PLAKANJE Ko je autor prijete}eg pisma upu}enog na{em sugovorniku, pokazat }e istraga Federalne uprave policije, ali jedno je pak sigurno - pismo nije sastavila “ucviljena“ rodica i dugogodi{nja pratilja Adila Zulfikarpa{i}a, Jasna Be{lagi} koju je objavljivanje ispovijesti nezadovoljnih nasljednika bogatstva Adila Zulfikarpa{i}a, objavljeno u pro{lom broju na{eg magazina, zateklo u francuskom mondenom ljetovali{tu Cannesu, gdje je navodno boravila u pratnji izvjesnog Adnana.

Drugim rije~ima, unesre}enoj Jasni Be{lagi} nije trebalo puno vremena da iz svoje emotivne “prtljage“ izbaci rahmetli Adil-bega, a da istu “dopuni“ njegovim bogatstvom. Mada je stoi~ki trpila vi{egodi{nje suparni{tvo sa Tatjanom Zulfikarpa{i}, Adilovom zakonitom suprugom, oko “daid`ine“ naklonosti, Be{lagi}ka je navodno imala nekoliko ljubavnih “izleta“ koji su ostali pokriveni neprobojnim velom tajni. Sa druge strane i sam Adil-beg, prema tvrdnjama njegovih srodnika, bio je vi{e nego sumnji~av prema svakom mu{kom ~eljadetu koje je pokazalo bilo kakav interes za “njegovu“ Jasminu.

Me|utim, s bole{}u popustila je koncentracija i ljubomora Adil-bega, {to je navodno Be{lagi}ka iskoristila kako bi se “pribli`ila“ svom sada{njem saputniku, misterioznom Adnanu. Rije~ je, kako se pretpostavlja, o doktoru sa sarajevske Klinike za onkologiju. I dok jedni tvrde kako su se Jasna i Adnan upoznali dok je on pru`ao lije~ni~ku pomo} Zulfikarpa{i}u, drugi tvrde da su se upoznali po kom{ijskoj liniji jer navodno i Adnan `ivi u Jadranskoj ulici. Bilo kako bilo, ucviljena a sada i bogata Be{lagi}ka, po svemu sude}i, na{la je rame za plakanje.

13.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

Zulfikarpašić je volio poklanjati Patek Philippe satove Adil Zulfikarpa{i} je, prema tvrdnjama njegovih nasljednika, volio skupe, ekskluzivne i luksuzne stvari, od nakita, preko satova, odijela, kravata, do umjetnina kojima je dekorisao svoje vile i stanove. A svi oni koji bi se samo “o~e{ali“ o Adil-bega, na poklon bi dobili, ako ni{ta drugo, ono vrijedne satove koje je Zulfikarpa{i} nemilice kupovao. O jednoj takvoj kupovini pri~ao nam je na{ sagovornik, koji je i sam u~estvovao u takvoj operaciji. Naime, u Cirihu je oplja~kana zlatara iz koje su lopovi iznijeli sve, uklju~uju}i i nemalu kolekciju satova.

Osiguravaju}a ku}a zlatari je isplatila od{tetu, a kada su plja~ka{i uhva}eni u Belgiji, sve ukradene dragocjenosti, uklju~uju}i i satove, pripale su toj osiguravaju}oj ku}i. “Ta osiguravaju}a tvrtka satove nije prodavala po njihovim stvarnim cijenama, nego se dosta

Prema navodima srodnika Adila Zulfikarpa{i}a, odnosi izme|u supruge Tatjane i rodice Jasmine, iz razumljivih razloga, nikada nisu bili dobri. Naime, jo{ dok su `ivjeli u [vicarskoj Tatjana je Adilbegu postavila ultimatum — ili ona ili ja iz Onda je za Be{lagi}u napravljen ku}e. “O

cjenkalo, a njima je bio cilj da izvuku ulo`eno. Tako je daid`a za uslovno re~eno malo para kupio gomilu vrijednih satova“, ka`e na{ sagovornik navode}i da je od proizvo|a~a satova Zulfikarpa{i} najvi{e voli i cijenio Patek Philippe, ali da je jo{ za `ivota dosta toga podijelio ~lanovima Upravnog odbora Bo{nja~kog instituta, svojim saradnicima, familiji...

luksuzan smje{taj, a koliko luksuzan najbolje }u ilustrovati ako vam ka`em da je WC {olja pla}ena tri hiljade {vajcarskih franaka“, ka`e na{ sagovornik koji je i sam u~estvovao u izgradnji ciri{kog stani{ta Jasne Be{lagi}.

EMOTIVNI TROUGAO

ZABRINUT S RAZLOGOM Adil Zulfikarpa{i} dr`ao je na okupu svoju familiju

Prema tvrdnjama na{eg sagovornika, netrpeljivost izme|u Tatjane Zulfikarpa{i} i Jasne Be{lagi} kulminirala je u martu 2007. godine. “JJasna je gurnula daid`incu... pa su posliIje rekli da je imala mo`dani udar.

Ustvari, oni su na jedan perfidan na~in ubili nesretnu `enu, a ako je nisu ubili, onda su ubrzali njenu smrt, kao {to su ‘ubrzali’ i daid`inu smrt“, tvrdi na{ sagovornik koji je svojevremeno prisustvovao `estokoj sva|i izme|u dopredsjednika Upravnog odbora Bo{nja~kog instituta F arisa Gavran kapetanovi}a i Jasne Be{lagi}. Naime, pred samu smrt Adil-bega, Gavrankapetanovi} je, prema rije~ima na{eg sagovornika, upozorio Be{lagi}ku da postoji granica do koje se pacijent mo`e dr`ati na ku}nom lije~enju. ”Č Čim pacijent padne u besvjesno, komatozno stanje, mora se podvrgnuti klini~kom lije~enju. U protivnom, ovo {to se radi mo`e se smatrati krivi~nim djelom“, bile su, prema tvrdnjama na{eg sagovornika, rije~i Gavrankapetanovi}a upu}ene Be{lagi}ki.

No, dr. Gavrankapetanovi} se kasnije, iz samo njemu poznatih razloga, sklonio ustranu.

27

Reis Kavazovic:TEKST osnova.qxd

12.9.2012

22:07

Page 28

IZBOR NOVOG REISU-L-ULEME

Pritisci, ucjene, lobiranje, nagodbe, pa čak i izmjene pravilnika o izboru reisa sredstva su za kojima su u posljednih nekoliko mjeseci posegnuli kandidati za reisa i njihove pristalice; naša novinarka otkriva šta se dešava iza kulisa žestoke borbe za novog reisu-l-ulemu IZ-a u BiH

BUDU]I REIS KAVAZOVI] JE CERI]EV MILJENIK Foto: Mario Ili~i}

USKORO PRIMOPREDAJA DU@NOSTI Aktuelni reis Mustafa ef. Ceri} preda}e du`nost novom reisu, ef. Kavazovi}u 19. novembra

Travni~ki muftija Nusret ef. Abdibegovi} nepodoban zbog svojih bliskih veza sa beogradskim muftijom Jusufspahi}em, dok se sarajevskom muftiji Huseinu ef. Smaji}u zamjera da ima monopol nad golemom vakufskom imovinom 28

SLOBODNA BOSNA I 13.9.2012.

Reis Kavazovic:TEKST osnova.qxd

12.9.2012

22:07

Page 29

ODLAZAK MUSTAFE EF. CERI]A Pi{e: MIRHA DEDI]

N

akon 19 godina na ~elu IZ u BiH, Mustafu ef. Ceri}a na poziciji reisu-l-uleme, 23. septembra, zamijeni}e novi reis. Sabor Islamske zajednice, koji ~ini 380 delegata, tajnim glasanjem }e izabrati jednog od trojice kandidata. U naju`i izbor za reisu-l-ulemu u{li su tuzlanski muftija Husein ef. Kavazovi}, travni~ki muftija Nusret ef. Abdibegovi} i sarajevski muftija Husein ef. Smaji}.

Borba za izbor novog reisa, koji ima mandat od sedam godina, bila je bespo{tedna, dramati~na i puna nepredvidivih

preokreta. Glavni akteri posegnuli su brojnim manipulacijama kako bi bili postavljeni na ovu presti`nu fukciju.

Izvori bliski reisu Ceri}u tvrde da je gotovo izvjesno da }e novi reis biti aktuelni tuzlanski muftija Husein ef. Kavazovi}.

On je ujedno i favorit reisa Ceri}a. Prije vi{e od godinu dana, u vrijeme kada nije bilo javne rasprave o izboru novog reisa, izvor lista Saff je od reisa Mustafe ef.

Ceri}a dobio informaciju da }e njegov nasljednik biti tuzlanski muftija Husein-ef.

Kavazovi}. Od tada pa do danas sve ide po planu i najavi reisa Ceri}a.

Na{ izvor iz IZ-a otkriva da je reis Ceri} prije nekoliko mjeseci imao namjeru da smijeni muftiju sarajevskog i travni~kog i time

KRAJ DVODECENIJSKOG VLADANJA RIJASETOM Mustafa ef. Ceri} ne `eli oti}i u penziju, anga`ova}e se u konsolidaciji Bo{njaka u domovini i dijaspori 13.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

ih elimini{e iz utrke za novog reisa.

Me|utim, od toga je, pod velikim pritiscima, odustao u posljednjem momentu i produ`io im mandat na jo{ samo godinu dana.

Ceri} ih je kritikovao da nisu dobro obavljali svoje muftijske du`nosti, da su sebi pripisivali zasluge koje im ne pripadaju. Ceri} je muftiji travni~kom Abdibegovi}u “zamjerio” {to hod`u pedofila Re{ada Omerhod`i}a iz vla{i}kog sela Gluha Bukovica nije na vrijeme “obuzdao”, odnosno sankcionisao zbog njegovog blud- CERI] NE]E U PENZIJU

Mustafa ef. Cerić osniva Svjetski bošnjački kongres, kao krovnu organizaciju svih Bošnjaka u svijetu?!

Aktualni reis Mustafa Ceri}, bar za sada, javno ne otkriva svoje planove i namjere nakon {to mu istekne mandat.

U svom obra}anju na posljednjoj sjednici Sabora kazao je da namjerava osnovati fondaciju, a nedavno je izjavio da }e “nastaviti raditi za islam, za svoj narod, svoju Bosnu i svoju Hercegovinu”.

“One koji su mislili da je zavr{etak mog drugog mandata kraj `elim izvijestiti da je ovo tek po~etak mog rada na tri vrijednosti za koje `ivim. To su islam, bo{nja~ki narod i moja Bosna, moja domovina“, kazao je Mustafa Ceri}.

Sude}i prema nezvani~nim informacijama koje smo dobili iz IZ-a, Ceri} se u narednih nekoliko mjeseci namjerava anga`ovati u konsolidaciji Bo{njaka u domovini i dijaspori. Prilikom nedavne posjete SAD-u, Mustafa ef. Ceri} je najavio osnivanje Svjetskog bo{nja~kog kongresa, kao krovne organizacije svih Bo{njaka u svijetu. SBK }e, kako ka`e Ceri}, biti svojevrsni “server“ preko kojeg }e se razmjenjivati informacije i iskustva svih bo{nja~kih organizacija, kako onih u dijaspori tako i onih koje djeluju na prostoru BiH i Balkana.

Upu}eni izvori tvrde da bi se na ~elu ove organizacije mogao na}i ef. Ceri}.

29

Reis Kavazovic:TEKST osnova.qxd

12.9.2012

22:08

Page 30

IZBOR NOVOG REISU-L-ULEME HALIL EF. MEHTI] ZA “SB” OTKRIVA KAKO SE “KALIO” NOVI REIS

“Izbor novog reisu-l-uleme je nečastan i pun propusta” Halil ef. Mehti}, profesor na Islamskom pedago{kom fakultetu u Zenici, te biv{i predsjednik Udru`enja imama - Ilmijja BiH, ~lan Vrhovnog sabora Islamske zajednice za biv{u Jugoslaviju, dobio je pet kandidatura za poziciju reisu-l-uleme IZ-a i bio odmah iza tuzlanskog muftije Huseina ef.

Kavazovi}a, koji je imao 11 kandidatura. Mehti}a je podr`alo mostarsko, zeni~ko, biha}ko, sarajevsko i australijsko muftijstvo.

Efendija Mehti}u, koje su sve zakulisne radnje prethodile posljednjoj sjednici Sabora Islamske zajednice u BiH i u ~ijoj re`iji su bile?

Puno toga se desilo ve} od samog saznanja da sam jedan od kandidata za reisu-l-ulemu IZ-a BiH. Na regionalnim izbornim tijelima koja su sa~injavali sabornici, glavni imami, predsjednici med`lisa i predstavnici na{ih odgojnoobrazovnih ustanova, dirigirano se nastojalo, na razne na~ine, izdejstvovati moje potiskivanje, svjesno zanemaruju}i ~injenicu da to izborno tijelo ima mandat da samo evidentira kandidate i proslijedi ih Saborskoj komisiji, a Sabor na osnovu broja nomi-

nacija potvrdi trojicu. I pored tih pritisaka ja sam dobio pet nominacija, {to me je rangiralo na drugo mjesto. U toj utrci iza mene su ostali trojica aktuelnih muftija {to je u krugovima IZ-a do`ivljeno kao veliko iznena|enje i alarm za uzbunu.

Po ranije utvr|enoj proceduri izbora za reisu-l-ulemu time bi ve} trebao da u~estvujem u posljednjem krugu izbora. Nakon tog saznanja, Saborska komisija je promijenila dotada{nju proceduru i na 5. redovnoj sjednici Sabora IZ-a, dakle, na dan biranja kandidata, u 4. ta~ki dnevnog reda, predlo`ila “Usvajanje pravilnika o dopuni pravilnika o izboru reisu-l-uleme“, {to su sabornici, naravno, usvojili i pristupilo se tajnom glasanju.

Izmijenjenim Pravilnikom o izboru za reisu-l-ulemu, odlu~eno je da se sabornici, tajnim glasanjem, o~ituju o trojici kandidata iako je svugdje u demokratskim sistemima zastupljen princip “jedan ~ovjek, jedan glas”. Kao {to je poznato, bilo je prisutno 80 sabornika a za mene je glasalo njih 25. Da se zaokru`ivao samo jedan kandidat, ja bih najvjerovatnije pro{ao u drugi krug.

Dakle, ignoriranjem broja nom-

inacija data je prednost manjini nad ve}inom, ~ime je naru{eno osnovno demokratsko na~elo.

Dodamo li tome da sam od sekretara Sabora tra`io adrese sabornika kako bih im poslao svoju biografiju i Program rada, {to mi je on uskratio, jasno je da se radi o sistemskoj opstrukciji. Indikativnim dijelom te zloupotrebe, mo`e se smatrati i namjerno izostavljeno slanje na{ih biografija sabornicima.

Razlozi su vi{e nego jasni.

Moja biografija uvjerljivo govori o tome da sam ja, bar formalno-pravno, najreferentniji kandidat za mjesto reisu-l-uleme. Uz ostale prednosti, jedini sam kandidat koji je doktor islamskih nauka i hafiz Kur’ana ^asnog, koji je objavio vi{e knjiga i stru~nih radova nego svi ostali kandidati zajedno.

Uz sve navedeno, neke muftije su me predstavljale kao udba{a, uzurpatora vakufske imovine, izdajnika, a vrhunac tih izmi{ljotina i podmetanja bila je pri~a kako }e se IZ podijeliti ako ja do|em na njeno ~elo.

Upu}eni izvori tvrde da su se prestala trojica kandidata dogovorila da Vas izbace iz trke za novog

reisu-l-ulemu. Da li je to ta~no i iz kojih razloga su to u~inili?

Pa da tog dogovora nije bilo, ja bih sigurno pro{ao u drugi krug. Jo{ tokom ramazana obavljeni su razgovori sa velikim brojem sabornika i tom prilikom pridobijena je saglasnost vi{e od 50 sabornika da glasaju u paketu za tu trojicu kandidata kako bih ja ostao bez potrebne ve}ine. Na ve}ini glasa~kih listi}a stajala su ta tri imena. Jasno se vidjelo {ta je na djelu. Ja nisam imao slu`beni automobil i nisam mogao obilaziti sabornike i lobirati, oni jesu. Ja nisam imao na raspolaganju infrastrukturu IZ-a za vazove i predavanja na vjerskim sve~anostima, oni jesu.

Imami su se, naprosto, bojali pozvati me jer sam predstavljen kao persona non grata. Moji doju~era{nji prijatelji, sabornici i glavni imami, kao i prijatelji iz svijeta biznisa, koji su bili dio tog projekta, ustru~avali su se, ili bolje re}i, izbjegavali su stati sa mnom, a kamoli pozvati me na iftar ili omogu}iti mi da odr`im predavanje tokom ramazana.

Neki su mi, pak, doslovno govorili da bi mogli imati ne`eljenih posljedica ako se

Foto: Milutin Stoj~evi}

MUFTIJSKI TROJAC U TRCI ZA REISA U naju`i izbor za reisu-l-ulemu u{li su tuzlanski muftija Husein ef. Kavazovi}, travni~ki muftija Nusret ef. Abdibegovi} i sarajevski muftija Husein ef. Smaji} 30

SLOBODNA BOSNA I 13.9.2012.

Reis Kavazovic:TEKST osnova.qxd

12.9.2012

22:08

Page 31

ODLAZAK MUSTAFE EF. CERI]A svoje prste u djelovanje i rad IZ-a. Historijski gledano, to su pro{li sistemi radili na jedan latentan, pa`ljivo smi{ljen i suptilan na~in.

Me|utim, od unazad dvadesetak godina, politika je, moglo bi se re}i, otvoreno i na momente vrlo nesuzdr`ano nastojala ovladati IZ-om i pot~initi je svojim interesima. To jasno potvr|uje ve} i sam sastav sabornika u Saboru IZ-a, kako u sada{njem sazivu tako i ranije. Takvo podavanje jednoj politi~koj opciji mo`e da ima dalekose`ne posljedica za IZ.

HALIL EF. MEHTI] “Smatra se da }e Ceri} biti siva eminencija ef.

Kavazovi}a, a ovaj puki eksponent njegove pameti i dosada{njeg rada”

javno eksponiraju u moju korist.

Bio sam naivan kad sam mislio da moje odsustvovanje iz izvr{nih organa IZ-a ne}e imati bitnog utjecaja na kona~an ishod izbora.

Koji su to lobiji u BiH koji uti~u na izbor novog reisu-l-uleme?

Treba imati na umu da je politika odvajkada uplitala

ni~enja nad djevoj~icama. Istina, ef. Abdibegovi}u pripisuju se i odre|ene zasluge, prije svega da je manifestaciju Ajvatovica doveo u rang jednog od najve}ih vjerskih doga|aja u BiH, a tokom njegovog rukovo|enja Uredom za had` izvr{ene su zna~ajne novine u organizaciji odlaska na had`.

SMAJI] SE OBOGATO NA VAKUFSKOJ IMOVINI Travni~kom muftiji se, navodi na{ izvor, zamjera i da je osvetoljubiv, prevrtljiv i korumpiran. Me|utim, jedan od najve}ih grijehova koji mu se stavlja na teret jeste njegova bliska veza sa beogradskim muftijom Muhamedom Jusufspahi}em. Krugovi bliski ef. Ceri}u optu`uju ga da je Jusufspahi}ev insajder i da beogradskom muftiji otkriva sve povjerljive informacije iz IZ-a BiH. 13.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

Postoje spekulacije da je muftija tuzlanski Husein Kavazovi} zapravo izbor aktuelnog reisa Ceri}a i da on `eli indirektno, nakon njegov izbora, I dalje vladati IZ BiH? Od samog po~etka muftija Kavazovi}, kao najmla|i me|u muftijama, bio je miljenik reisa Ceri}a. Stoga nije ~udno da je op}e mi{ljenje javnosti, posebice krugova u IZ-u, da je Kavazovi} reisov izbor. Mislim da je to jedan od razloga zbog kojih sarajevski krugovi u velikom dijelu ne podr`avaju muftiju Kavazovi}a. Sarajevo je unazad dvije-tri godine sve otvorenije po~elo iskazivati nezadovoljsto Ceri}evim radom, posebno kada je u

Ve} du`e vremena postoji jaz i izme|u Ceri}a i muftije sarajevskog ef. Smaji}a.

Ceri} mu zamjera {to suvereno raspola`e golemom vakufskom imovinom i {to od nje ubire visoke prihode.

Zapravo, muftija Smaji} i Jusuf Zahiragi}, koji je ujedno i ~lan Saborske komisiju za izbor reisu-l-uleme i predsjednik Ustavne komisije, imaju potpunu kontrolu nad vakufskom imovinom u Sarajevu i u njihove poslove Rijaset IZ-a nikada nije stekao uvid. Pored zloupotrebe vakufske imovine i iznajmljivanja najelitnijih vakufskih prostora u centru grada poznatim sarajevskim tajkunima, Smaji} i Zahiragi} veliku zaradu imaju i u pokopnom dru{tvu Islamske zajednice Jedileri. Direktor pokopnog dru{tva Jedileri Bego Selimovi} je ~ovjek od najve}eg povjerenja muftije Smaji}a.

pitanju njegov odnos spram politike, i zbog toga ti isti krugovi smatraju da bi Ceri} bio siva eminencija Kavazovi}a, a ovaj puki eksponent njegove pameti i dosada{njeg rada.

Kakvo je Va{e mi{ljenje o Huseinu ef. Kavazovi}u?

Kavazovi} je jedan ~estit insan. Gotovo sve {to znam o njemu vrlo je afirmativno.

Za proteklih dvadeset godina muftijskog sta`a izgradio je imid` jednog kompetentnog muftije iza kojega stoje respektabilni rezultati rada.

Sretna okolnost za njega je ta {to je imao pored sebe grupu ~estitih islamskih intelektualaca, pribli`ne starosne dobi, koji se dobro razumiju i koji djeluju kao jedan izuzetno dobar tim. Uz to, pokazao je svoj uzoran patriotizam i sr~anost u odbrani domovine tokom agresije na BiH, {to se ne smije zanemariti. Njegov dodatni kvalitet se ogleda u tome da u`iva simpatije {irokih narodnih masa, posebno tuzlanskog regiona.

Me|utim, spomenuta konbinatorika i ne~asne radnje kojima je, na`alost, pribjeglo rukovodstvo IZ-a, nesumnjivo }e ostaviti golemu mrlju na ovogodi{njim izborima za reisu-l-ulemu. Tako }e budu}i poglavar IZ-a, mo`da ni kriv ni du`an, morati to nositi na svojoj savjesti.

Na{ izvor iz IZ-a ka`e da je ef. Smaji} oli~enje vje~ito uspavanog ~ovjeka, bez energije i harizme, zbog toga ga u krugovima Islamske zajednice BiH zovu “me|ed”.

Sarajevski tajkuni ga, me|utim, zbog visokih kirija na atraktivne lokale koje mu pla}aju, zovu “Had`iuzimaga”.

IZNENADNA PROMJENA PROCEDURE IZBORA REISA Kako je ef. Smaji}u i ef. Abdibegovi}u upitan opstanak na poziciji muftija, njih dvojica su, kako navodi na{ dobro upu}eni izvor, najozbiljnijem kandidatu na mjesto reisa, ef. Kavazovi}u, ponudili nagodbu.

Obe}ali su mu da }e ga bezuslovno podr`ati na mjestu reisa ukoliko ih on, kada do|e na tu poziciju, postavi na visoke funkcije u Rijasetu, a jedna od njih je zamjenik reisa.

31

Reis Kavazovic:TEKST osnova.qxd

12.9.2012

22:08

Page 32

IZBOR NOVOG REISU-L-ULEME Da su u trci za mjestu reisa odvija prava drama, dokazuje i ~injenica da je izmijenjena dosada{nja procedura izbora reisa na posljednjoj sjednici Sabora, kada su se od ~etvorice kandidata birala tri. Naime, odlu~eno je da sabornici glasaju, umjesto za jednog, za trojicu kandidata. Tako je iz trke ispao Halil ef. Mehti}, profesor na Islamskom pedago{kom fakultetu u Zenici, koji je po nominacijama bio drugi kandidat.

On smatra da je kompletna procedura bila nelegalna i unaprijed dogovorena izme|u preostala tri kandidata.

Efendija Kavazovi}, koji va`i i za najozbiljnijeg kandidata za reisa, u posljednjih je nekoliko godina uspostavio jedno od najja~ih muftijstava u BiH. Tuzlansko muftijstvo je po mnogo ~emu prete~a promjena unutar Islamske zajednice. Obnovljeno je jo{ 1992. godine, uprkos negodovanju tada{njeg Rijaseta i Me{ihata Islamske zajednice, koja je jo{ bila vezana za SFRJ i tra`ila na~in vlastite reorganizacije za podru~je Balkana.

Kavazovi} je po~etkom rata bio hod`a u Grada~cu. Odmah po izbijanju rata shvatio je da “nije vrijeme za ahmediju”, pa je osnovao jedinicu “Hod`e”, u kojoj su bili i drugi imami. [estomjese~no logorsko iskustvo u logoru HVO-a Turije kod Konjica do`ivio kao jo{ jedno vjersko isku{enje, kao svojevrsnu {kolu u kojoj je, prema vlastitim rije~ima, osjetio “{ta zna~i ta du{manska ruka i {ta du{mani misle o nama”. Nedavno je protiv njegovih zlostavlja~a podignuta krivi~na prijava.

Ina~e, Kavazovi} je poznat i po tome {to je, svojevremeno, pozvao dr`avna tijela da za{tite Islamsku zajedinicu BiH od uzurpatora vjerskih objekata, odnosno sljed-

Foto: Milutin Stoj~evi}

ZASJEDANJE ZASJEDANJE SABORA SABORA

Sabor Sabor Islamske Islamske zajednice, zajednice, koji koji ~ini ~ini 380 380 delegata, delegata, tajnim tajnim glasanjem glasanjem }e }e izabrati izabrati jednog jednog od od trojice trojice kandidata kandidata

BITKA ZA REISA: Borba za novog reisa, koji ima mandat od sedam godina, bila je bespoštedna, dramatična i puna nepredvidivih preokreta. Glavni akteri posegnuli su brojnim manipulacijama kako bi bili postavljeni na ovu prestižnu fukciju Foto: Milutin Stoj~evi}

CERI]EV UTICAJ NA RIJASET Spekuli{e se koliki }e biti uticaj reisa Ceri}a na Rijaset nakon njegovog odlaska sa ovog presti`nog mjesta 32

benika {ejha Jusufa Bar~i}a, tada{njeg vo|e vehabijskog pokreta. Kasnije je, nakon akcije Svjetlost na podru~ju Gornje Mao~e tokom koje su uhap{eni neki od najradikalnijih sljedbenika ovog pokreta, uklju~uju}i i Bar~i}evog nasljednika Nusreta Imamovi}a, od dr`avnog Tu`ila{tva tra`io pravi~no su|enje i da im se omogu}i obavljanje vjerskih obreda. Upu}eni izvori tvrde da u`iva podr{ku Stranke demokratske akcije.

Efendija Kavazovi} predvodi najve}e muftijstvo u okviru Islamske zajednice BiH. U`iva veliki ugled i autoritet u Islamskoj zajednici i me|u vjernicima.

Posebno je omiljen kod povratnika u isto~nu Bosnu i Podrinje. Ro|en je prije 48 godina u Grada~cu. Nakon osnovne {kole u rodnom mjestu, u Sarajevu je zavr{io Gazi Husrev-begovu medresu. Od 1985. do 1990. godine studirao je {erijatsko pravo na Univerzitetu Al-Azhar u Kairu. Po okon~anju studija, vra}a se u Grada~ac gdje je radio kao imam. Odlukom Sabora Islamske zajednice u BiH 1993. godine izabran je za tuzlanskog muftiju. Kavazovi} je najavio da }e voditi druk~iju politiku od one koju vodio Mustafa Ceri}. Rekao je da }e biti blizak narodu, odnosno “narodni reis”, {to je izazvalo podsmijeh kod njegovih protivnika. Me|utim, izvjesno je da }e Kavazovi} biti pod velikim uticajem Mustafe ef. Ceri}a, koji je najvi{e lobirao da tuzlanski muftija bude njegov nasljednik. Primopredaja du`nosti izme|u starog i novog reisa bi}e obavljena 19. novembra 2012. godine.

Novoizabrani reis bi}e ~etrnaesti reisul-ulema u istoriji Islamske zajednice u BiH. Ina~e, 17. oktobra navr{ava se 130 godina rada i djelovanja institucije reisu-luleme kao “simbola vjere i zajednice muslimana”.

SLOBODNA BOSNA I 13.9.2012.

Media:TEKST osnova.qxd

12.9.2012

23:10

Page 33

DA LI JE NA POMOLU ^LANSTVO BiH U PROGRAMU MEDIA

Vijeće ministara BiH ne bi smjelo propustiti šansu da tokom ovog, a najkasnije narednog mjeseca usvoji odluku kojom bi se stvorili preduvjeti da Bosna i Hercegovina s Evropskom komisijom potpiše Memorandum o razumijevanju i na temelju toga do kraja godine postane članica velikog sedmogodišnjeg evropskog programa za razvoj evropske audiovizuelne industrije

BiH BI, IPAK, MOGLA POSTATI ^LANICA EVROPSKOG PROGRAMA MEDIA DO KRAJA GODINE 13.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

33

Media:TEKST osnova.qxd

12.9.2012

23:11

Page 34

BOSNA I HERCEGOVINA U PROGRAMIMA EVROPSKE UNIJE Pi{e: DANKA SAVI] Foto: MARIO ILI^I]

V

ije}e ministara BiH, kako nam je potvr|eno iz Ureda predsjedavaju}eg, najzad }e na narednoj sjednici imati na dnevnom redu odluku ~ijim bi usvajanjem Bosna i Hercegovina ispunila kriterije da do kraja godine priklju~i evropskom programu Media 2007-2013. Namijenjen razvoju evropske audiovizuelne industrije, ovaj program godi{nje pru`a podr{ku za tri stotine novih filmskih projekata. Evropska komisija je od kraja januara ove godine ve} omogu}ila da se zainteresirani u BiH prijavljuju na natje~aje u okviru Programa, ali podr{ka projektima i dodjela sredstava uvjetovana je prethodnim pristupanjem BiH programu.

Da bi se to dogodilo, potrebno je najprije potpisati Memorandum o razumijevanju izme|u Evropske komisije i BiH, a preduvjet za to je da je doma}e zakonodavstvo u ovoj oblasti usagla{eno sa evropskim.

PLA]ANJE ULAZNE KARTE SREDSTVIMA IZ IPA FONDA Nakon vi{emjese~nog ka{njenja, sugestija iz Direkcije za evropske integracije da {ansu ~lanstva BiH u ovom program ne smije propustiti, sada ostaje jo{ da se ~eka na usvajanje odluke od strane Vije}a ministara BiH. Pomenuta odluka trebala bi biti na dnevnom redu sjednice ovog tijela krajem naredne sedmice.

Podsjetimo, pored programa pomo}i (nekada program tehni~ke pomo}i CARDS

[ANSA KOJA SE NE SMIJE PROPUSTITI U sklopu Media programa finansiraju se produkcijski projekati, podr`ava distribucija i promocija filmova i audiovizuelnih programa, te odr`avanje filmskih festivala

duvjet za u~e{}e u ovom i bilo kojem drugom programu, jo{ nije potpisan. Za to je potrebno da imamo potpuno uskla|ene direktive u ovoj oblasti sa evropskim. Dva ~lana tra`ene direktive (pripremljene od strane tijela koje je za to nadle`no, Regulatorne agencije za komunikacije), dostavljena su Vije}u ministara BiH u aprilu ove godine. Odluka, me|utim, do sada nije stigla na dnevni red sjednica Vije}a ministara. Bez ula`enja u detalje, pomenimo samo da je jedan od razloga za to bilo i ka{njenje sa usvajanjem bud`eta.

Procjena je da u slu~aju Media programa postoji snaga da se povuku dovoljna sredstva kako bi se u~e{}e u ovom programu isplatilo.

[TA NUDI PROGRAM MEDIA Ulazna karta za program Media osigurana iz IPA 2011, a iznos ulazne karte za ovu godinu mogao bi biti 60.000 eura za slu~aj da BiH uspostavi Media desk odnosno 40.000 eura za slu~aj da BiH ne uspostavi Media desk. Pretpostavlja se da bi isti iznosi ostali i za narednu godinu, dok se ve} 2014.

Ukoliko Vije}e ministara BiH ispuni svoje obaveze, BiH bi se narednih mjeseci mogla priklju~iti programu “Media“ i naredne godine po~eti koristiti sredstva za razvoj sedme umjetnosti ili onaj koji je sada dostupan zemljama Zapadnog Balkana IPA,) BiH kao zemlja potencijalni kandidat ima na raspolaganju i druge finansijske fondove. Prema Okvirnom sporazumu izme|u Evropske zajednice i Bosne i Hercegovine o op}im na~elima za sudjelovanje BiH u tzv. programima Zajednice, koji je stupio na snagu po~etkom 2007. godine, BiH ima pravo u~estvovati u 24 programa. Jedan od njih je i program “Media 2007”, namijenjen razvoju evropske audiovizuelne industrije.

Iako je putem Ministarstva civilnih poslova pokrenuta procedura pristupanja ovom programu, u namjeri da to bude tokom ove godine, Memorandum o razumijevanju izme|u Evropske komisije i BiH, kao pre34

Programi Evropske unije (ranije programi Zajednice) imaju finansijske fondove koji nude novac za projekte iz oblasti borbe protiv diskriminacije, socijalnog isklju~enja, kao i pomo} politici za{tite potro{a~a, programima za kulturu, ekologiju, obrazovanje, studentsku razmjenu itd. Specifi~nost ovih programa je “pla}anje ulaznih karata “za svaki odabrani program. Treba, me|utim, napomenuti da pla}anje ~lanarine nije garancija da }e sredstva iz programa biti i “povu~ena”. BiH nema nikakvu ulogu u ocjenjivanju kvaliteta programa, a stepen iskoristivosti sredstava iz tih fondova, nakon {to BiH da saglasnost za u~e{}e u njima, zavisi od sposobnosti ljudi i institucija iz BiH da ponude kvalitetne projekte.

godine o~ekuje da Evropska komisija objedini sada{nje programe Kultura i Media.

Iz programa Media 2007 finansiraju se i obuke, razvoj produkcijskih projekata, podr`ava distribucija i promocija filmova i audiovizuelnih programa, te filmskih festivala. Prvi filmski festivali koji su dobili podr{ku programa Media su Animafest i Motovun Film Festival. Sredstvima iz ovog programa finansirani su i nagra|ivani filmovi poput filma Vra}am se Pedra Almodóvara. Bud`et Programa Media 2007, za period od 2007. do 2013. godine, iznosi 755 miliona eura, s tim da se 65% toga iznosa izdvaja za promociju i distribuciju evropskih filmova izvan mati~ne zemlje.

Cilj programa Media je da uspostavi SLOBODNA BOSNA I 13.9.2012.

Media:TEKST osnova.qxd

12.9.2012

23:11

Page 35

DA LI JE NA POMOLU ^LANSTVO BiH U PROGRAMU MEDIA ravnote`u izme|u evropskih zemalja kao {to su Francuska, Njema~ka, [panija, Velika Britanija, koje imaju visoke proizvdne kapacitete, s evropskim zemljama koje to nemaju, te da se tako podstakne o~uvanje kulturne raznolikosti i me|ukulturnog dijaloga.

BH. PRAVILA O AUDOVIZUELNIM MEDIJSKIM USLUGAMA Da bi Bosna i Hercegovina mogla pokrenuti postupak pristupanja programu Media 2007, doma}e zakonodavstvo mora biti usagla{eno sa evropskim u audiovizuelnoj oblasti, prvenstveno s Direktivom o audiovizuelnim medijskim uslugama. Iako je Evropska komisija ve} omogu}ila da se zainteresirani u BiH prijavljuju na natje~a-

ŠTA MORAJU URADITI BH. VLASTI: Da bi Bosna i Hercegovina mogla pokrenuti postupak pristupanja programu Media 2007, domaće zakonodavstvo mora biti usaglašeno sa evropskim u audiovizuelnoj oblasti, prvenstveno s Direktivom o audiovizuelnim medijskim uslugama je u okviru Programa, dodjela sredstava uvjetovana je prethodnim pristupanjem BiH programu. Punopravno ~lanstvo osigurava se zaklju~ivanjem Memoranduma o razumijevanju izme|u Evropske komisije i BiH te pla}anjem “ulazne karte“. Memorandumi o razumijevanju koji se, ina~e, razlikuje od programa do programa, u osnovi sadr`i pravila u~e{}a u programu, neophodne administrativne kapacitete, mehanizme za upravljanje programom, te finansijske detalje. Njih priprema Evropska komisija,

nakon {to nadle`na institucija na dr`avnom nivou iska`e interes za u~e{}e u programu.

Bosna i Hercegovina je interes pokazala u novembru pro{le godine i to je potvrdila na sjednici Vije}a ministara a potom je u decembru pro{le godine pokrenuta procedura za pristupanje programu Evropske unije Media 2007.

Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) pripremila je prijedlog Odluke Vije}a ministara BiH o odre|ivanju organa Bosne i Hercegovine nadle`nog za

EVROPSKI PROGRAMI DOSTUPNI ZA BiH

BiH bi mogla koristiti sredstva iz 24 programa EU-a Okvirnim sporazumom o u~e{}u Bosne i Hercegovine u programima Zajednice/EU, koji je na snazi od 2007. godine, omogu}eno je Bosni i Hercegovini da pristupi 24 programa EU-a. Od januara 2009. godine Bosna i Hercegovina je postala ~lanica Sedmog okvirnog programa za istra`ivanje i tehnolo{ki razvoj (FP7). Od po~etka 2011. BiH u~estvuje i u program Kultura 2007-2013, a programu Evropa za gra|ane BiH je pristupila u julu ove godine.

Pored ovih programa, podsjetimo da BiH u~estvuje i u programima Tempus i Erasmus Mundus, programima mobilnosti

13.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

studenata i nau~nog osoblja iz ~itavog svijeta na podru~ju visokog obrazovanja. Iako nije ~lanica programa Cjelo`ivotno u~enje, Bosna i Hercegovina mo`e u~estvovati u njegovom potprogramu Jean Monnet, te u svojstvu pridru`enog partnera, u programskim aktivnostima multilateralnih projekata i mre`a. U~esnici iz Bosne i Hercegovine imaju pristup i dvjema aktivnostima programa Mladi u akciji, Evropski volonterski servis te Mladi u svijetu (aktivnost Saradnja sa susjednim zemljama). Pored programa Media, u toku su aktivnosti za pristupanje programu Sigurniji internet.

saradnju sa regulatornim tijelima iz oblasti elektronskih medija i davanju ovlasti za odre|ivanje liste va`nih doga|aja za emitovanje u BiH, kojom se obezbje|uje potpuna uskla|enost s Direktivom i dostavila ga Vije}u ministara na razmatranje u aprilu. Napomenimo i to da je Sporazumom o stabilizaciji i pridru`ivanju (~l.102) propisana saradnja u oblasti audiovizuelnih medijskih usluga, kao i obaveza BiH da uskladi svoje politike reguliranja sadr`ajnih aspekata prekograni~nog emitiranja s politikama Zajednice i svoje zakonodavstvo s evropskom pravnom ste~evinom. Zakon o komunikacijama, koji definira nadle`nosti institucija BiH u oblasti komunikacija, navodi da je Vije}e ministara nadle`no za “odre|i vanje zastupanja Bosne i Hercegovine na me|unarodnim forumima u oblasti komunikacija”, dok se u ~lanu 37. propisuje da je jedna od du`nosti Regulatorne agencije za komunikacije “progla{avanje pravila u oblasti emitiranja i telekomunikacija i osiguranje njihovog po{tivanja”. Vije}e Agencije je krajem pro{le godine usvojilo set podzakonskih akata iz ove oblasti, u dijelu koji je u nadle`nosti Agencije, ali za potpuno uskla|ivanje pravnih propisa Bosne i Hercegovine sa pravnom ste~evinom Evropske unije potrebno je da Vije}e ministara Bosne i Hercegovine donese odluku kojom se transponiraju i navedena dva ~lana Direktive.

35

Intervju Taci:TEKST osnova.qxd

12.9.2012

23:27

Page 36

EKSKLUZIVNO KRAJ NADZIRANJA NEZAVISNOSTI Kosovski premijer Hasim Thaci smatra da je prestanak me|unarodne kontrole veliki uspjeh kosovskih vlasti

36

SLOBODNA BOSNA I 13.9.2012.

Intervju Taci:TEKST osnova.qxd

12.9.2012

23:27

Page 37

HASHIM THACI, KOSOVSKI LIDER

HASHIM THACI, predsjednik Vlade Kosova, u razgovoru sa suradnicom “SB” govori o značaju prestanka tzv. nadzirane autonomije na Kosovu, odnosima Kosova sa BiH i dijalogu sa Beogradom, položaju Srba na sjeveru i u unutrašnjosti Kosova

THACI KOSOVO JE DR@AVA Razgovarala: SENIHA MUHAREMI VUKAS

N

a Bledu je po~etkom septembra odr`an Sedmi Strate{ki forum Bled (BSF), koji je tokom tri dana ponudio niz rasprava na temu budu}nosti Evrope u svijetu koji se mijenja. Diskutanti su upozorili da Evropa treba odlu~nije vo|e, da mora da stupi na put dru{tvenih, strukturnih i “zelenih” reformi, da nastavi proces {irenja, da se otvori za kineske investicije, ukratko, tema konferencije “Evropa i izmijenjeni svjetski poredak” pokazala se kao vrlo aktuelna jer je polo`aj Evrope u tom izmijenjenom globalnom svetu, kada se centri mo}i sele sa sjevera na jug i sa zapada na istok, definitivno promijenjen.

Na ovogodi{njem strate{kom forumu, koji je zajedno sa Centrom za evropsku budu}nost organizovalo Ministarstvo vanjskih poslova Slovenije, u~estvovalo je oko 450 politi~ara, diplomata, predstavnika akademske zajednice, privrednika i stru~njaka iz preko 40 dr`ava, {to je dokaz da se forum uspe{no afirmisao ne samo u regionu nego i {ire, naglasio je doma}in, ministar vanjskih poslova Slovenije Karl Erjavec u svom zaklju~nom govoru na kraju konferencije. Ina~e, na forumu je odr`ano 7 panela, jedna no}na rasprava i tri panela na kojem su u~estvovali mladi sa podru~ja Zapadnog Balkana. Da je Balkan jo{ uvijek u `i`i interesovanja svjetske politike, pokazao je panel “Izazovi EU-a u Jugoisto~noj Evropi”, gdje su politi~ki predstavnici dr`ava Jugoisto~ne Evrope istakli, da iako se EU suo~ava s te{kom ekonomskom krizom, to ne bi trebalo da uti~e na proces njenog {irenja. Dr`ave Jugoisto~ne Evrope, koje su jo{ uvijek u ~ekaonici za ulazak, mogu u EU samo da donesu svje`u energiju i oja~aju savez,

slo`ili su se svi u~esnici: Hashim Thaci, premijer R. Kosova, Miroslav Laj~ak, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Slova~ke, Neboj{a Kalu|erovi}, ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore, Nikola Poposki, ministra vanjskih poslova Makedonije, Vesna Pusi}, ministrica vanjskih poslova i evropskih integracija Hrvatske i Eric S. Rubin, zamjenik pomo}nika dr`avne sekretarke Amerike zadu`en za evropska i euroazijska pitanja.

U regionu postoji pozitivan impuls, koji mora da se nastavi, a politika pro{irenja je va`an put do tog impulsa. I prije nego {to kona~no ostavimo Balkan u sigurnim rukama pregovara~kog procesa EU, jo{ uvek postoje neka pitanja koja prijete da ugroze sav do sada postignuti napredak. Ta pitanja moraju se razrije{iti, {to prije to bolje, bio je zaklju~ak spomenutog panela. U tom kontekstu smo razgovarali sa g. Hashimom Thacijem, premijerom Kosova.

Gdje je Kosovo danas, ~etiri godine nakon progla{enja nezavisnosti?

Kosovo je priznalo vi{e od 90 dr`ava, ~lanica je Svjetske banke, Me|unarodnog monetarnog fonda, zavr{avamo proces kontrolisane nezavisnosti, Kosovo je dr`ava koja se svakodnevno konsolidira i pobolj{ava. Ima dobre odnose sa svim susjedima, osim Srbije, iako radimo i na pobolj{anju odnosa s tom dr`avom.

EVROPSKO KOSOVO

U tom kontekstu, mo`ete li ne{to vi{e re}i o 10. septembru, kada se zavr{ava period kontrolisane nezavisnosti?

Deseti septembar je novi veliki uspjeh za Kosovo. To je historijska ~injenica i veliki praznik za sve nas u domovini, za sve dr`avljane multietni~kog i evropskog Kosova. Me|unarodna zajednica je ocijenila da je stanje takvo da se me|unarodna kon-

trola mo`e ukinuti. To je i poruka me|unarodnoj zajednici, da Kosovo konkretno radi na svim podru~jima, imamo studiju izvodljivosti, imamo viznu liberalizaciju, demokratske reforme na zakonodavnom i politi~kom podru~ju. Dakle, radi se o novoj dr`avi s evropskom perspektivom.

Da li ste u vrijeme progla{avanja nezavisnosti o~ekivali da }e proces priznavanja Kosova biti br`i?

Kosovo je vrlo specifi~na dr`ava. Do sada nas je priznalo preko 90 dr`ava. Brzo }e do}i i nova priznanja. Taj proces je nezaustavljiv. Kosovo }e biti i dio Evropske unije i NATO-a i ~lanica OUN-a. Na tome }emo raditi uspje{no i istrajno.

Kakvi su, po Va{em mi{ljenju, odnosi Kosova i Bosne i Hercegovine i koje su prepreke njihovom br`em razvoju?

Odnosi su, u principu, dobri. Bosna i Hercegovina, me|utim, mora da prizna Kosovo. Nema nikakvih razloga za odugovla~enje tog procesa. Kosovo ne predstavlja opasnost ni za koga. I Srbija }e jednog dana priznati nezavisnost Kosova.

Koliko je kosovska privreda pogo|ena sada{njom ekonomskom i finansijskom krizom? Koji sektori su najvi{e pogo|eni?

Ekonomska kriza nije znatno uticala na Kosovo. Pro{le godine imali smo privredni rast od 5%. Imamo stabilan bankovni sistem i strogu fiskalnu disciplinu, uspje{no sara|ujemo sa Me|unarodnim monetarnim fondom. I ove godine o~ekujemo privredni rast od 5%. Mnogo nam poma`e na{a dijaspora, tako da smo stabilni. Naravno, uslov je stroga disciplina, odnosno, uskla|enost sa Me|unarodnim monetarnim fondom, koji postavlja odre|ene okvire, iz kojih se ne izlazi. U ovoj godini zapo~eli smo obiman program privatizacije, razvija se

“Podjele Kosova ne}e biti, jasno je to i Nikoli}u i Da~i}u“ 13.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

37

Intervju Taci:TEKST osnova.qxd

12.9.2012

23:27

Page 38

EKSKLUZIVNO rudarstvo, telekomunikacije, infrastruktura, dobro funkcioni{e sportsko-rekreacioni centar Brezovica. Za Kosovo je veliki projekt i izgradnja autoputa. Sve ovo se finansira iz bud`eta, tako da istovremeno i investiramo i {tedimo.

NE POSTOJI “SJEVERNO KOSOVO”

Da li je ~lanstvo u EU za Kosovo, uprkos krizi u kojoj se ova grupacija nalazi, jo{ uvijek po`eljan cilj? Koje bi mogle biti alternative - ~vr{}a povezanost sa Turskom, naprimjer?

Na{ cilj jeste uklju~ivanje u EU i NATO. Alternative za nas ne postoje. Postoje, naravno, specifi~ni odnosi sa Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama, ali mi smo Evropljani i na to smo veoma ponosni. Turska je bila jedna od prvih dr`ava koja je priznala nezavisnost Kosova, za {to smo joj veoma zahvalni.

I Turska je ~lanica NATO-a, bilateralni odnosi sa Turskom su veoma dobri, ali na{a vizija je uklju~ivanje u EU i NATO. U vezi s time nema dilema. Kada bismo danas raspisali referendum, rezultat bi sigurno bio preko 90% u korist takvog opredjeljenja.

EVROPSKI PUT ZA KOSOVO Hashim Thaci i Herman van Rompuy

ODNOSI SA BEOGRADOM

Radimo na integraciji sjevernog Kosova, na uspostavljanju unutra{njeg dijaloga izme|u tamo{njeg stanovni{tva i Vlade Kosova. Obezbje|ujemo slobodno kretanje ljudi, po{tovanje zakona, pravnog reda, stimuli{emo investicije u taj dio zemlje, a proganjamo sve ilegalne strukture. To sve radimo u saradnji sa me|unarodnom zajednicom, a kako se odvijala integracija na jugu, tako }e se dogoditi i na sjeveru. Treba znati da sedamdeset posto Srba `ivi na jugu Kosova. Oni su se integrisali, adaptirali, rade i u~estvuju u organima vlasti.

Ne planiram susret sa Nikolićem i Dačićem

Kakav stepen teritorijalne autonomije ste spremni da toleri{ete na tom dijelu teritorije?

Nikakav. Integracija da, autonomija ne!

Koji su najve}i strani investitori na Kosovu i u {ta najvi{e ula`u?

Slovenci su veoma uspje{ni, a sve vi{e su prisutni i investitori iz ostalih

Da li ste spremni da se susretnete i razgovarate sa predsjednikom Srbije Tomislavom Nikoli}em, odnosno Ivicom Da~i}em?

Spreman sam na me|usobno priz-

dr`ava EU-a, SAD, Japan, Kina, Australija, Kanada, Turska... Procentualno, najvi{e ula`u Nijemci, Aus trijanci i Slovenci. Na Kosovu investiraju i Grci, bez obzira na krizu u kojoj se ova dr`ava sada nalazi. [ta kosovske vlasti ~ine da uspostave kontrolu nad sjevernim Kosovom?

nanje i normalizaciju odnosa. To je u interesu obje dr`ave, u komunikaciji niko ne bi bio na gubitku, ali trenutno takav susret nije previ{e aktualan na mom programu.

NORMALIZACIJA ODNOSA SA KOSOVOM Priznanje Kosova uslov je Evropske unije Srbiji za ~lanstvo

38

Da li je proces politi~kog preoblikovanja Jugoisto~ne Evrope po Vama zavr{en?

To je veoma spor, ali uspje{an proces.

Na{ region je bio region krize i rata. Zato moramo da se dva puta vi{e trudimo da iz toga iza|emo. Me|utim, taj proces je nezaustavljiv i ja sam optimista. @elim da se karta Evrope {to br`e pro{iri i na na{ region, u interesu svih nas. I to }e se, sasvim sigurno, i dogoditi. Mi svi dijelimo iste vrijednosti.

Kako gledate na novi stav Srbije u vezi sa u~e{}em na konferencijama na kojima u~estvuje i Kosovo?

Srbija mora implementirati sve do sada postignute dogovore i pripremiti se na normalizaciju odnosa sa Kosovom. Srbija ne mo`e zaustaviti proces napretka Kosova. U interesu je i Srbije i Kosova da se okrenemo budu}nosti i da idemo paralelno u Evropsku uniju.

SLOBODNA BOSNA I 13.9.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

12.9.2012

21:50

Page 5

US Izbori:TEKST osnova.qxd

12.9.2012

23:07

Page 40

PREDSJEDNI^KI IZBORI KO ]E BITI NOVI PREDSJEDNIK Amerikanci }e na izborima u novembru odlu~iti ho}e li ameri~ki predsjednik ostati Barack Obama ili }e ga naslijediti Mitt Romney

U novembru ove godine Amerika će birati 45. predsjednika. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da su za sada oba kandidata, BARACK OBAMA i MITT ROMNEY, prilično izjednačena kada je riječ o podršci birača. Naša saradnica analizira glavna pitanja na ovogodišnjim izborima i rješenja koja nude kandidati, te rezultate raznih istraživanja javnog mnijenja 40

AMERIČKI IZBO Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

S

koro dva mjeseca prije izbora u SAD-u sada{nji predsjednik Barack Obama ima blagu prednost naspram republikanskog kandidata Mitta Romneyja, ka`u posljednja ispitivanja javnog mnijenja. Analiti~ari ka`u da je razlika jo{ uvijek tako mala da se te{ko mo`e predvidjeti ishod.

Obama za sada ima blagu prednost kod `enskih bira~a, i to prije svega zbog njegove politike prema abortusu, dok Romneyja vi{e podr`avaju bijelci iz radni~ke klase koji poklanjaju vi{e povjerenja u njegove prijedloge za izlazak iz ekonomske krize.

No kampanje obojice kandidata tek su se zahuktale. U oktobru su zakazane tri

javne debate koje obi~no prati oko 60 miliona glasa~a, a koje bi mogle dati ne{to jasniju sliku o tome koga glasa~i preferiraju.

NAJBOLJI PRIJATELJ OBAMA Mediji u SAD-u promatraju predizbornu kampanju iz raznih uglova kako bi glasa~ima olak{ali izlazak na izbore. Tako je The New York Times ove sedmice objavio analizu naj~e{}e kori{tenih termina oba kandidata u njihovim predizbornim obra}anjima. Demokrate vi{e govore o `enama, koncentri{u}i se prije svega na zdravstvenu za{titu i jednake radne uslove.

Republikanci se pak fokusiraju na biznis stavljaju}i u centar iskustvo kandidata Romneyja koji je godinama bio uspje{an biznismen. Istovremeno, Republikanci vrlo ~esto govore o problemu nezaposlenosti, SLOBODNA BOSNA I 13.9.2012.

US Izbori:TEKST osnova.qxd

12.9.2012

23:08

Page 41

MIJENJA LI SE AMERIKA?

BOR OBAMA - ROMNEY Minimalna prednost Baracka Obame nad Mittom Romneyjem uskoro }e biti testirana na tri televizijske debate dok Demokrate poku{avaju izbje}i ovu temu.

I The Washington Post radi redovna istra`ivanja javnog mnijenja mjere}i podr{ku koju kandidati imaju. Prema rezultatima ovih anketa, 20 posto vi{e glasa~a Obamu bi rado imalo kao gosta na ve~eri, a dobio je i vi{e glasova kao osoba kojoj bi dali povjerenje da 13.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

se brine o njima kada su bolesni, te ga vi{e ljudi vidi kao odanog prijatelja.

No, kada je rije~ o ekonomiji i izlazu iz krize, ~ak 43 posto ispitanika ka`e da je ekonomska situacija gora otkako je do{ao Obama, a tek 32 posto smatra da je bolje.

Mnoge stvari uti~u na glasa~e u SAD-u.

Bitnu ulogu imaju njihove supruge, Mic-

hael Obama i Ann Romney, koje su aktivno uklju~ene u kampanju, ali i javne li~nosti, glumci, pjeva~i, ~ak porno zvijezde, koje u svojim istupima staju na stranu jednog ili drugog kandidata. Obama za sada prednja~i po broju slavnih li~nosti koje ga podr`avaju, ali Romneyju su podr{ku dali ljudi kao {to je Clint Eastwood, koji ima veliko povjerenje Amerikanaca.

NAJVA@NIJA PITANJA Za oba kandidata ove godine klju~no pitanje je nezaposlenost, koja je trenutno 8,1 posto. Kako pi{e britanski The Guardian, ovako visoka stopa nezaposlenosti ne pamti se u SAD-u od doba Velike depresije, ekonomska kriza koja je po~ela ‘30-ih Nastavak na 46. stranici

41

EUROPA:EUROPA.qxd

12.9.2012

19:37

Page 42

EVROPA, ODMAH FRANCUSKA PODR[KA BiH

Poruke njemačkih javnih ličnosti: za uj

“Na{li smo na~in da okupimo urbaniste i arhitekte da bismo radili skupa na zajedni~kim ciljevima i poku{ali rije{iti nejednakosti na teritoriji Pariza. Sve one lomove koji postoje u organizaciji prostora nastojimo pomiriti. To je proces koji evaluira, to je ono {to se sada de{ava u Parizu i nadam se da }e ovaj forum u Sarajevu biti dodatni poticaj izgradnji Pariza i Sarajeva”, kazao je François Lamy, ministar za grad u francuskoj vladi, koji je bio na ~elu delegacije francuskih stru~njaka koji su u~estvovali pro{le sedmice na svjetskom Forumu urbanizma u Sarajevu, a koji je okupio oko pet stotina ljudi. Lamy, ina~e nekada{nji predsjednik grupe prijateljstva Francuska - BiH u Skup{tini Francuske i njen specijalni izvje{ta~ za Srebrenicu, u razgovoru za portal na francuskom jeziku Bhinfo, pored tema koje su otvorene na Forumu, prokomentirao je i izjavu francuskog ministra zadu`enog za evropska pitanja Bernarda Cazeneuvea, koji je kazao da bi evropska intergracija Srbije mogla biti blokirana ako Srbija odbije da oficijelno prizna genocid po~injen u BiH. Lamy je potvrdio da pomenuta izjava predstavlja zvani~nu poziciju Francuske. “Srbija ne mo`e pristupiti EU ako nije spremna razumjeti da svi mi imamo obavezu pravde i sje}anja. Jedino na takav na~in }emo mo}i okrenuti stranicu i krenuti u novu etapu”, dodao je Lamy.

RUMUNIJA I BUGARSKA NE KORISTE EU FONDOVE Ka{njenja Rumunije i Bugarske u kori{tenju evropskih fondova od ulaska u EU 2007. usporila su njihovu tranziciju u demokraciju i tr`i{no gospodarstvo, upozorava se u novom izvje{taju francuskog Senata, prenose evropski mediji. U bud`etu EU-a od 2007. do 2013., za Rumuniju je predvi|eno 19,7 milijarda eura, a za Bugarsku 6,9 milijarda. Ali, Rumunija je do januara 2012. apsorbirala samo 4 posto tog novca, a Bugarska 19 posto u istom tom periodu,

42

U namjeri da ožive sjećanja na sve šta je u Njemačkoj postignuto zahvaljujući evropskim integracijama, jedanaest organizacija u ovoj zemlji pokrenulo je krajem prošlog mjeseca kampanju pod nazivom “Ich will Europa” (Hoću Evropu)

U

vjereni da je opstanak Evropske unije itekako je vrijedan ulaganja i `rtve, jedanaest njema~kih organizacija (Allianz Kulturstiftung, Bertelsmann Stiftung, BMW Stiftung Herbert Quandt, Robert Bosch Stiftung, Hertie Foundation, Ernst Schering Foundation, Schwarzkopf Foundation “Young Europe”, Genshagen Foundation, Stiftung Mercator, Volkwagen-

Stiftung, Stiftung Zukunft Berlin) pokrenulo je krajem pro{log mjeseca kampanju pod nazivom “Ich will Europa” (Ho}u Evropu). Pomenute organizacije na ovaj na~in `ele podsjetiti na to {ta je sve u Njema~koj postignuto zahvaljuju}i evropskim integracijama. Ali kako je sa du`ni~kom krizom evropska ideja tako|er dovedena u pitanje, javne li~nosti ove SLOBODNA BOSNA I 13.9.2012.

EUROPA:EUROPA.qxd

12.9.2012

19:38

Page 43

ujedinjenu Evropu se vrijedi žrtvovati Evropa prolazi kroz jednu od svojih najdubljih kriza te upozorava da ne postoji neposredno rje{enje, njema~ka kancelarka Angela Merkel, poku{ava uvjeriti njema~ke gra|ane da su daljnje `rtve vrijedne i neophodne. Euro i zajedni~ko evropsko tr`i{te vrlo su va`ni za njema~ki prosperitet. Industrija ove zemlje, koja je ovisna o izvozu, treba pristup {irem evropskom tr`i{tu jer je doma}e premalo da bi apsorbiralo ono {to Njema~ka proizvede. Zbog toga su Berlinu itekako va`ne mjere koji-

SVE ZA EVROPU: Njemačka kancelarka Angela Merkel, pokušava uvjeriti njemačke građane da su daljnje žrtve vrijedne i neophodne

“{to su najni`i apsorpcijski nivoi u cijeloj Uniji”. Kada bi Bugarska iskoristila sav novac iz evropskih strukturnih fondova do 2015., njezin BDP mogao bi porasti za 9 posto, dok bi u Rumuniji ti fondovi mogli pove}ati BDP za 3,8 posto.

“LET’S DO IT” U BiH BiH je pro{le nedjelje, akcijom oko 35.000 volontera koji su na podru~ku skoro sto bh. op}ina iza{li na ulice i predgra|a, podr`ala globalnu incijativu ~i{}enja planete Let’s Do It. Kao rezultat toga, u BiH, koja i sama ima problem sa velikim brojem divljih deponija, prikupljeno je preko 40 000 hiljada vre}a sme}a. Volonteri iz Delegacije EU/EUSR u BiH, zajedno s kolegama iz Britanske ambasade, tako|er su sudjelovali su akciji uklanjanja otpada na Trebevi}u.

U posljednje tri godine osoblje Britanske ambasade i njihove porodice su podr`ali

godi{nju sadnju stabla na planini Igman, a EU kroz programe IPA ula`e sredstva za za{titu okoli{a u BiH, kao i razvoj turizma u na{oj zemlji.

“HO]U EVROPU” Njema~ki lideri u politici, ekonomiji, nauci, sportu, u~estvuju u kampanji pokrenutoj od strane 11 organizacija u ovoj zemlji, a sa ciljem da se ponovo skrene pa`nja na vrijednosti i prednosti ujedinjene Evrope

zemlje - lideri u politici, ekonomiji, nauci, sportu, svojim anga`manom u ovoj kampanji `ele istaknuti prednosti ujedinjene Evrope i njen doprinos ekonomskom prosperitetu. Osim prednosti ekonomske i monetarne unije, kampanja govori o tome koliko je Evropa va`na u o~uvanju mira, za promicanje kulture i obrazovanja, klimu i za{titu potro{a~a, ja~anje ljudskih i radni~kih prava... “Sna`na Evropa ja~a i njema~ki glas u svijetu“, navodi se, izme|u ostalog. Podsje}aju}i njema~ke gra|ane da 13.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

ma bi se izbjegao kolaps eurozone. Uo~i izlaska ovog broja SB, njema~ki Ustavni sud je odobrio ratifikaciju novog evropskog fonda za spas. Sud je precizirao da finansijski teret koji bi Njema~ka mogla da snosi zbog u~e{}a u ESM-u mora da bude strogo ograni~en na njen udio u kapitalu fonda.

Presudom je utvr|eno da Njema~ka mora osigurati klauzulu neu~estvovanja, za slu~aj da procijeni da su njeni interesi ugro`eni. Podsjetimo, ESM, vrijedan 500 milijardi eura, trebalo je da zamijeni privremeni Evropski fond za finansijsku stabilnost 1. jula, ali je njegovo stupanje na snagu odgo|eno, jer je za funkcioniranje fonda potreban udio sredstava iz Njema~ke, a sredstva nisu mogla biti odobrena prije odluke suda.

(D. Savi})

EP TRA@I ISTRAGU O ZATVORIMA CIA-e Odbor za vanjske poslove Evropskog parlamenta je po~etkom sedmice na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu izglasao izvje{taj u kome se zahtijeva istraga o tajnim zatvorima CIA-e u nekoliko evropskih dr`ava, (me|u kojima je Poljska i Rumunija) koji je prije vi{e od pet godina u Parlamentarnoj skup{tini Vije}a Evrope predstavio tada{nji izvjestitelj ovog tijela Dick Marty. Evropski parlamentarci su stoga zatra`ili od Evropske komisije da u roku od godinu dana osmisli niz mjera kako bi prinudila dr`ave ~lanice da odgovorne privedu pravdi.

43

BIZNIS:BIZNIS.qxd

12.9.2012

23:46

Page 44

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

Ko }e graditi Blok 7 u Tuzli Kuvaj}ani otkrili Sarajevo Uspje{an start tvornice namje{taja u Fojnici BiH najvi{e trguje s Hrvatskom, Njema~kom i Srbijom IZOSTAO INTERES INVESTITORA Do predvi|enog roka ni jedna kompanija nije dostavila ponudu za partnersku izgradnju termobloka 7 u Tuzli

Elektroprivreda BiH produljila tenderski rok Prema ranijim najavama, Elektroprivreda BiH trebala je 14. septembra otvoriti ponude pristigle na tender za izbor strate{kog partnera za izgradnju novog, sedmog termobloka u Tuzli. Rije~ je zapravo o pretkvalifikacijskom tenderu na kojem je EPBiH namjeravala izabrati projektnog partnera s kojim bi zajedno finansirala izgradnju novog termobloka u Tuzli vrijednog vi{e od 1,5 milijardi KM. Tendersku dokumentaciju preuzelo je desetak kompanija, no do predvi|enog roka, 14. septembra, niti jedna od njih nije poslala konkretnu ponudu. Novi termin za otvaranje ponuda zakazan je za kraj septembra i ako ni tada ne bude konkretnih ponuda, uprava }e vjerovatno raspisati novi tender s ne{to “mek{im“ uvjetima.

Aktuelni tender za izgradnju Bloka 7 u Tuzli zapravo je tre}i po redu u posljednje ~etiri godine.

Na prvi tender, raspisan 2008. godine, pristiglo je 37 ponuda a najboljom je ocijenjena ponuda njema~ke energetske kompanije EnBW, s kojom je Vlada Federacije BiH potpisala Protokol o finansiranju i eksploataciji novog energetskog postrojenja u Tuzli. Protokolom je bilo predvi|eno da EnBW finansira izgradnju termobloka, pri ~emu bi se proizvedena struja dijelila u omjeru 50:50 posto izme|u EPBiH i EnBW-a. Nakon {to EnBW vrati ulo`ena sredstva, termoblok u 44

Tuzli ostao bi u stoprocentnom vlasni{tvu EPBiH. Iako potpisan, Protokol s EnBW-om nikada nije stupio na snagu. Najve}im dijelom zbog politikantskih igara SDP-a, tada{nje opozicione stranke, ~iji je lider Zlatko Lagumd`ija otvoreno favorizirao ~e{ku energetsku kompaniju ^EZ, ali i tada{nju vladaju}u partiju, SDA, koja je preko ru{enja energetskih projekata ciljala na ru{enje tada{njeg lidera Stranke za BiH Harisa Silajd`i}a. Udru`enim snagama, SDP i SDA uspjeli su sru{iti sve energetske projekte, uklju~uju}i i najvredniji pojedina~ni projekat - Blok 7 u Tuzli.

Neslavno je okon~an i drugi tender za Blok 7 iz 2010. godine, na kojem je pobijedila {vicarska energetska kompanija Alpiq. Nova vlast predvo|ena SDP-om poni{tila je tender i odlu~ila raspisati novi, {to je i ura|eno, ali s dvije godine zaka{njenja!

Izgradnja ovog termobloka trebala je po~eti 2011. godine, a eksploatacija pet godina kasnije - 2016. godine. U najboljem slu~aju, ako EPBiH uspije prona}i pouzdanog partnera, izgradnja }e po~eti tek 2014. godine, a eksploatacija objekta 2020. godine.

Izgubljena dobit u tri godine, koliko }e najmanje kasniti izgradnja i po~etak eksploatacije Bloka 7 u Tuzli, procjenjuje se na oko 200 miliona KM!

Svaki dvanaesti turista u Sarajevu dolazi iz Kuvajta Najve}i skok poslijeratnog turizma u BiH zabilje`en je u augustu ove godine u Sarajevu: broj stranih turista u glavnom gradu BiH pove}an je za 46 posto u pore|enju s augustom protekle godine.

Prema podacima Turisti~ke zajednice Kantona, to je najve}i poslijeratni porast dolazaka stranih turista ne samo u Sarajevu nego i u bilo kojem drugom gradu u BiH. Zna~ajan porast broja stranih turista registriran je i u junu i julu teku}e godine, ali prava turisti~ka eksplozija registrirana je u augustu kada su sarajevski hosteli, hoteli, pa i privatni (ne)registrirani apartmani bili dupke puni.

U Sarajevo su stigi turisti iz 80 dr`ava svijeta, no najvi{e iz pet dr`ava - Turske, koja je prvi put izbila na prvo mjesto, zatim Hrvatske, Srbije i Italije, te iz Kuvajta, dr`ave koja protekle godine nije bila ni na listi top 50, da bi se ove godine na{la na listi top 5 dr`ava.

Tokom augusta svaki 12. turista u Sarajevu bio je Kuvaj}anin, a nagli porast dolazaka turista iz ove bogate bliskoisto~ne dr`ave u tijesnoj je vezi s otvaranjem redovne aviolinije izme|u Kuvajta i Sarajeva. Linija je otvorena krajem juna, najprije dva puta u sedmici tokom ljeta, da bi uskoro, nakon naglog porasta interesovanja Kuvaj}ana, prerasla u redovnu (ljetnu) liniju svakog dana u sedmici.

Zahvaljuju}i ovoj avioliniji, ~iji je primarni cilj bio prevoz turista, Sarajevo se nametnulo kao va`an regionalni centar aviosaobra}aja, budu}i da je jedini grad u regiji koji ima redovnu avioliniju s nekom bliskoisto~nim dr`avom. S prostora ex Jugoslavije u Kuvajtu i Kataru radi oko 15 hiljada radnika, a najve}i broj njih koristi direktnu avioliniju sa Sarajevom.

Za razliku od najve}eg broja evropskih turista koji u Sarajevu borave u prosjeku dva dana, turisti iz Kuvajta zadr`avaju se u prosjeku 7 dana a zbog iznimne plate`ne mo}i redovno odsjedaju u najskupljim sarajevskim hotelima.

SLOBODNA BOSNA I 13.9.2012.

BIZNIS:BIZNIS.qxd

12.9.2012

23:47

Page 45

“Žica“ započinje pohod na evropsko tržište Za nepunih 15 mjeseci od po~etka rada novoizga|ena tvornica namje{taja u Fojnici, podignuta u krugu nekada{nje @ice, uspjela se nametnuti kao vode}i proizvo|a~, ali i najve}i izvoznik stolica u BiH. Gotovo 95 posto proizvedenih stolica, uglavnom od bukve i hrasta, “@ica“ plasira na evropsko tr`i{te. Prema rije~ima vlasnika tvornice Muhameda Pilava, pri kraju su poslovni pregovori s jednom evropskom trgovinskom firmom (~ije ime nije `elio otkriti) koja je zainteresirana da preko svoje maloprodajne trgovinske mre`e plasira cjelokupnu proizvodnju namje{taja u Fojnici.

“Pregovori su pri kraju i ako uspijemo zaklju~iti ugovor, namjeravamo udvostru~iti broj zaposlenih radnika u Fojnici, sa sada{njih 80 na oko 170 radnika“, otkrio nam je vlasnik tvornice Muhamed Pilav.

Prema njegovim rije~ima, BiH je do samo prije dvadesetak godina bila jedna od vode}ih dr`ava Evrope po koli~ni proizvedenih stolica od punog drveta, osobito bukve i hrasta. Napominje da je nekada sarajevski [ipad samo na ameri~kom tr`i{tu imao respektabilan lanac od oko 40 salona namje{taja i da je bio jedan od najve}ih izvoznika stolica na ameri~ko tr`i{te. [ipad je danas na koljenima, ali proizvodnja stolica ponovo po~inje rasti.

Pojavilo se desetak respektabilnih privatnih pogona u BiH, opremljenih ma{inskim strojevima najsuvremenije tehnologije za preradu drveta i prozvodnju namje{taja.

NOVA TEHNOLO[KA RJE[ENJA Fabrika namje{taja u Fojnici raspola`e suvremenim ma{inskim postrojenjima vrijednim vi{e od pet miliona KM

“Nije slu~ajno Stradivari pravio violine od bosanskog javora. Bosanska bukva, od koje pravimo stolice, jednako je tako na cijeni kao {to je i bosanski javor. Velika je {teta izvoziti bukvu kao sirovinu, ~ak mislim da bi izvoz sirove bukve trebalo

destimulirati tako {to bi se uvele posebne izvozne carine. S tako kvalitetnom sirovinom i s upotrebom moderne tehnologije, mislim da proizvodnja namje{taja u BiH ima odli~nu perspektivu“, rekao je za SB Muhamed Pilav.

Trgovinski minus BiH s Hrvatskom 533 miliona KM Hrvatska, Njema~ka i Srbija ostaju na vrhu liste najva`nijih vanjskotrgovinskih partnera BiH. U prvih {est mjeseci ove godine vrijednost ukupne vanjskotrgovinske razmjene izme|u ovih dr`ava i BiH prema{ila je 4,8 milijardi KM ili blizu 50 posto ukupne vanjskotrgovinske razmjene BiH! Kao i nekoliko prethodnih godina, BiH i dalje najvi{e uvozi iz Hrvatske, Njema~ke i Srbije, ali i najvi{e izvozi u ove tri dr`ave, s tim da je Njema~ka na prvom mjestu po visini izvoza BiH. BiH sa sve tri dr`ave ima negativnu trgovinsku bilansu, a najmanje lo{u ima s Njema~kom, ~iji izvoz u BiH postupno pada dok izvoz BiH u Njema~ku blago

13.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

45

US Izbori:TEKST osnova.qxd

12.9.2012

23:08

Page 46

PREDSJEDNI^KI IZBORI EKONOMIJA KAO ADUT Mitt Romney

NI@I POREZI ZA SIROMA[NE Barack Obama

Nastavak s 41. stranice

BALKAN U PREDSJEDNI^KOJ KAMPANJI

Bosna i Hercegovina i Kosovo “blagi prioriteti“ Balkan ve} odavno nije pitanje oko kojeg se spore kandidati na izborima u Americi, koji tek u rijetkim prilika iska`u svoje stavove o de{avanja u na{em regionu. U julu ove godine, javila je Al Jazeera Balkan, Mitt Romney je spomenuo trenutnu situaciju pokazuju}i da je svjestan da ovdje i dalje postoje ekonomski problemi te da smo trusno podru~je.

“Bosna i Hercegovina i Kosovo imaju ogromne infrastrukturne probFoto: Mario Ili~i} 46

POGLEDI UPRTI U SAD Vlasti Kosova nadaju se nastavku podr{ke SAD-a

leme, probleme upravljanja i ekonomske te{ko}e... Na Kosovu se nastavljaju velike etni~ke tenzije. Sjedinjene Dr`ave trebaju biti uklju~ene putem OSCE-a i UN-a, trebamo pratiti odnos Europske unije prema Balkanu. Mislim da je na Balkanu, uklju~uju}i i Makedoniju, i dalje nesigurna situacija. Da bi se Kosovo odr`alo, mora imati bolju ekonomiju. Ako se ostvari privredni rast, kojeg sada nema, ako do|e do napretka u upravljaju i smanjenja tenzija izme|u Srba i Albanaca, onda }e se mo}i govoriti o odr`ivijoj kosovskoj dr`avi.“ Obama je pak svoj stav pokazao u protekle ~etiri godine. U njegovoj administraciji su dvije osobe koje su vrlo vezane za Balkan, i to potpredsjednik Joseph Biden i dr`avni sekretar Hillary Clinton. No, i njegova politika svodila se na to da promatraju zbivanja i daju podr{ku priklju~ivanju regiona EU.

godina pro{log vijeka i trajala do poslije Drugog svjetskog rata.

Tokom augusta ove godine stvoreno je novih 96.000 radnih mjesta, a bilo je o~ekivano da }e broj biti 125.000. Za Obamine kriti~are ovo je potvrda da njegovi planovi za ekonomski oporavak zemlje ne funkcioni{u. On pak obe}ava da }e biti bolje: “Ameriko, nisam nikada rekao da }e ovo putovanje biti lako i ne}u vam to ni sada obe}ati“, rekao je Obama tokom konvencije u Charloti, Sjeverna Karolina.

“Da, na{i putevi su sve te`i, ali nas vode do boljeg mjesta. Da, na{i putevi su du`i, ali putujemo zajedno“, poru~io je sada{nji predsjednik koji se nada za jo{ ~etiri godine u Bijeloj ku}i.

Romney pak tvrdi da stanje u Americi nije ni{ta bolje danas nego je bilo prije ~etiri godine, te obe}ava da mo`e stvoriti 12 miliona novih radnih mjesta do kraja svog prvog mandata ako bude izabran.

“Amerika zaslu`uje nove lidere koji }e pokrenuti na{u ekonomiju”, poru~uje Romney.

Kada je rije~ o poreskoj politici, za sada bira~i daju prednost Obaminom pristupu koji `eli smanjiti poreze za prosje~ne Amerikance i pove}ati onim najbogatijim.

Romney pak vjeruje da porez mora biti svima smanjen, predla`u}i da i oni najbogatiji pla}aju 28 posto, ali bi smanjio administraciju i javnu potro{nju zbog ~ega u anketama dobija sve vi{e podr{ke.

Najte`e pitanje ve} godinama za ameri~ku administraciju je funkcionisanje sistema zdravstvene za{tite. Od sedamdesetih godina ~ak {estorica predsjednika su poku{ala izvr{iti reformu, a Obami je to i uspjelo 2009. godine kada je usvojen njegov Zakon o za{titi pacijenata i pristuSLOBODNA BOSNA I 13.9.2012.

US Izbori:TEKST osnova.qxd

12.9.2012

23:09

Page 47

MIJENJA LI SE AMERIKA? ZVIJEZDE I IZBORI

Spielberg uz Obamu, Eeastwood uz Romneya U ameri~kim izborima jako je bitno koje slavne li~nosti daju podr{ku kojem konadidatu. Za sada Obama vodi po broju poznatih na svojoj listu.

Tu su, izme|u ostalih, Vera Wang, Jason Wu, Jassica Alba, David Arquette, Alec Baldwin, Antonio Banderas, Jim Belushi, George Clooney, Jamie Lee Curtis, Matt Damon, Rober de Niro, Johnny Depp, Danny DeVitto, Leonardo DiCaprio, Kirk i Michale Douglas, Robert Downey Jr, Morgan Freeman, Whoopy Goldberg, Melanie Griffith, Tom Hanks,

Steven Spielberg

Clint Eastwood

Salma Hayek, Samuel L. Jackson, Scarlett Johansson, Mila Kunis, Ashton Kutcher, Eva Longoria, Al Pacino, Sean Penn, Billy Cristal, Will

pa~noj zdravstvenoj za{titi, ~iji je cilj pro{iriti zdravstveno osiguranje na neka 32 miliona neosiguranih Amerikanaca. No, ovaj zakon se smatra kontroverznim jer u su{tini primorava sve gra|ane na kupovinu neke vrste osiguranja i sankcioni{e one koji to ne urade. Obama obe}ava pobolj{anje rje{enja u ovom zakonu, a Romney se protivi njegovoj reformi zdravstva, obe}a-

Farrell, Eddie Murphy, Spike Lee, Steven Spielberg, Snoop Dog, Marck Anthony, Mary J. Blige, Jon Bon Jovi, Davie Byrne, Cher, Mariah Carey, Lady Gaga, Mick

vaju}i da bi tek neke dijelove zadr`ao mada rje{enje vidi u tome da zdravstveno osiguranje bude u nadle`nosti dr`ava.

Dva za ameri~ku javnost bitna pitanje oko kojih se kandidati razilaze su istospolni brakovi i abortus. Obama je liberalan i smatra da treba {tititi pravo `ena na abortus.

On je ujedno i prvi predsjednik koji je otvoreno podr`ao istospolne brakove, a

KO SU PREDSJEDNI^KI KANDIDATI?

Bivši guverner protiv aktuelnog predsjednika

Mitt Romney je ro|en u Detroitu 1947. godine u radni~koj porodici. Svoju suprugu Ann upoznao je u osnovnoj {koli. Imaju petero djece i 18 unu~adi. Ann Romney daje jaku podr{ku svom suprugu te je javno nastupila govore}i o tome koliko joj je bio podr{ka u borbi sa multiple sklerozom od koje boluje, te nakon {to joj je dijagnosticiran rak dojke.

Romney je ve}i dio radnog sta`a proveo u privatnom sektoru, te tvrdi da to ~ini osnovu za njegovo poznavanje ekonomije. U politiku je u{ao 2002. godine kada je izabran za

13.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

guvernera dr`ave Massachusetts.

O Obami se naravno mnogo vi{e zna jer je ve} ~etiri godine u Bijeloj ku}i. Prvi je crni predsjednik SAD-a, koji je na samom po~etku mandata dobio Nobelovu nagradu za mir, {to je kasnije izazvalo puno kontroverzi s obzirom da se nije puno anga`ovao na tom polju. Ro|en je 1961. godine na Hawaima. Prije politi~ke karijere bio je aktivan na polju za{tite ljudskih prava, a prva politi~ka pozicija mu je bila na mjestu senator dr`ave Illionois.

Jagger, Jay-Z i Beyonce, Ludacris, Moby, Gwen Stefani, Kim Kardashian, Jarry Springer, Oprah Winfrey, Muhammad Ali… Romneyeva lista slavnih je znatno kra}a. Podr{ku su mu pru`ili, izme|u ostalih, Stephen Baldwin, Cindy Crawford, Russel Crow, Rober Duvall, Clint Eastwood, Andy Garcia, Mel Gibson, Chuck Norris, Adam Sendler, Sylvester Stallone, David Lynch, Alice Cooper, Meat Loaf, Kid Rock, Melania Trump, Dean Koontz…

najavljuje da bi svakoj dr`avi dao mogu}nost da odabere da li }e ih legalizirati.

Romney, konzervativac, protivi se pravu na abortus, osim u slu~aju silovanja ili incesta, te je izri~ito protiv istospolnih brakova.

VANJSKA POLITIKA Vanjska politika jo{ jedna je bitna tema u predizbornoj kampanji oba kandidata.

Goru}a pitanja su i dalje Afganistan, Irak i Iran. Romney tvrdi da su njegovi politi~ki eksperti bolji nego one koje ima Obama. U svojim nastupima se za sada koncentri{e na Iran tvrde}i da sada{nja administracija nije u~inila dovoljno da sprije~i ovu zemlju da razvija svoje nuklearne kapacitete.

Obamin tim pak bazira svoje tvrdnje o stru~nosti u me|unarodnoj politici na uspjesima tokom pro{le ~etiri godine, stavljaju}i na prvo mjesto odluku o povla~enju trupa iz Iraka, potom odr`ano obe}anje o smanjenom prisustvu snaga u Afganistanu, kao i ubistvu Osame bin Ladena. On planira do 2014. povu}i preostalh 80.000 vojnika iz Afganistana, zbog ~ega ga Romney kritikuje, ali ne nudi neki konkretan alternativni plan.

Ameri~ki mediji katastrofalnim progla{avaju Romneyjev nastup u Velikoj Britaniji kada je kritikovao tamo{nju spremnost za Olimpijske igre, te zbog zbog izjave da je Rusija ostala ameri~ki suparnik broj jedan, kao i najave da bi oja~ao vojne, trgovinske i ekonomske veze sa Centralnom Azijom a kako bi umanjio uticaj Moskve.

Ipak, ve}ina glasa~a je i dalje neodlu~na i smatra da oba kandidata ne daju dovoljno jasna obja{njenja na koji na~in }e rije{iti postoje}e probleme. Zato }e tri debate koje slijede u oktobru vjerovatno imati vi{e gledalaca nego ikada do sada.

47

Mormoni:TEKST osnova.qxd

12.9.2012

22:05

Page 48

Prošlog mjeseca, daleko od medijske pompe i očiju javnosti, u Sarajevu je zvanično registrovana prva Mormonska crkva u Bosni i Hercegovini; PHIL SMARTT, predstavnik Mormonske crkve za BiH, u ekskluzivnom razgovoru za naš list otkriva aktivnosti mormona i njihovih misionara u Bosni, objašnjava glavne principe na kojima se temelji mormonska religija te otvoreno govori o predrasudama koje se vežu za mormone i njihovom trenutno najpoznatijem članu - kandidatu za predsjednika SAD-a MITTU ROMNEYJU

MORMONI U POHODU NA BOSNU Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

“Jednom sam bio u blizini i usput pitao ko su i {ta su, misle}i da su Jehovini svjedoci. Rekli su da su iz Crkve Isusa Hrista svetaca posljednjih dana. Djelovali su kulturno i nosili su neku podebelu knjigu, ali ~ini se da nisu Banjalu~ani.

Kasnije sam u razgovoru s prijateljima i putem interneta saznao da se radi o mormonima. Mora}u na{em parohu da prenesem tu informaciju“ - ovako je prije dva mjeseca jedan stanovnik Banje Luke opisao svoj susret sa mormonskim misionarima koji su, sada i zvani~no, postali jedna od religijskih zajednica u Bosni i Hercegovini. Pro{log mjeseca, daleko od medijske pompe i o~iju javnosti, u Sarajevu je registrovana prva Mormonska crkva u BiH, a proteklog vikenda u okviru Me|ureligijske konferencije za mir na{u zemlju posjetili su i neki od najvi{ih predstavnika ove crkve iz Utaha.

Mormonska vjera se na prostorima biv{e Jugoslavije prvi put pojavila polovinom sedamdesetih godina pro{log stolje}a, i to zahvaljuju}i ~uvenom ko{ar48

ka{u Kre{imiru ]osi}u, koji je mormonsko u~enje upoznao i prihvatio za vrijeme studija na ameri~kom Brigham Young University u saveznoj dr`avi Utah.

PRAVILA I ZAPOVIJEDI “Postoji mnogo razloga da ne budem sljedbenik ove Crkve, no postoji samo jedan razlog za - istinita je”, rekao je svojevremeno ]osi}, koji je nakon povratka u Hrvatsku 1975. godine osnovao prvu mormonsku zajednicu u Zadru. Iz Hrvatske se u~enje, zahvaljuju}i misionarima, ubrzo pro{irilo na Srbiju i Sloveniju. Uz pomo} jednog katoli~kog sve}enika, Kre{imir ]osi} je 1979. na hrvatski jezik preveo i objavio Mormonovu knjigu koja sadr`i zapise proroka iz drevnih vremena, a taj prevod se i danas koristi na ovim prostorima. Iako je Mormonska crkva tek sada zvani~no registrovana i u na{oj zemlji, mormoni su u Bosni i Hercegovini ve} odavno prisutni, uglavnom kroz humanitarne aktivnosti i projekte.

Phil Smartt, predstavnik Mormonske crkve za BiH, ka`e kako su samo u posljednjih nekoliko godina ~lanovi ove crkve preko svoje humanitarne misije u Tuzli ulo`ili oko ~etiri miliona dolara za razli~ite

humanitarne i razvojne projekte u BiH, poput izgradnje vodovoda u ruralnim sredinama, plastenika i nabavke `ivotinja za

SVECI POSLJEDNJIH DANA: Mormoni se uzdržavaju od alkohola, duhana, kafe i čaja, vjeruju u vječnost braka, strogo osuđuju abortus, predbračni seks, homoseksualizam i gay brakove; slijede deset Božjih zapovijedi i učenje Josepha Smitha, američkog vjerskog vođe iz 19. stoljeća, osnivača Crkve Isusa Hrista svetaca posljednjih dana SLOBODNA BOSNA I 13.9.2012.

Mormoni:TEKST osnova.qxd

12.9.2012

22:05

Page 49

NOVA RELIGIJA U BiH

[IRENJE [IRENJE VJERE VJERE

Crkva Crkva za za sada sada ima ima nekoliko nekoliko misionara misionara uu Sarajevu, Sarajevu, Banjoj Banjoj Luci Luci ii Tuzli Tuzli

PHIL SMARTT “Bosanci su dobri ljudi, izuzetno prijateljski raspolo`eni, veoma ljubazni i jako su nas dobro prihvatili”

13.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

farme, obuke ljekara i medicinskog osoblja za razli~ite zahvate u Sarajevu, Banjaluci i Tuzli, donacija medicinske opreme, invalidskih kolica…

“Ustav BiH garantuje vjerske slobode i zato smo osje}ali da je prirodno da budemo prisutni ovdje“, ka`e Smartt. “Na{a Crkva je organizirana na globalnom nivou: mormoni su prisutni u 160 zemalja, imamo 55.000 misionara u svijetu. Posve}ujemo na{e vrijeme i volonterski radimo za Crkvu, bez ikakve naknade. Sami pla}amo svoje tro{kove. Svaki na{ ~lan daje deset posto svojih prihoda i tim novcem se finansiraju aktivnosti Crkve. Istovremeno, `elimo podijeliti na{e vrijednosti i religijska uvjerenja sa drugim ljudima. U BiH trenutno imamo nekoliko mladih misionara u Sarajevu, Banjaluci i Tuzli, koji govore bosanski jezik i nastoje pribli`iti mormonsku religiju ovda{njim ljudima.“ Smartt dodaje da trenutno u na{oj zemlji Mormonska crkva ima oko 50 ~lanova. “To je mali broj, ali tek smo na po~etku i svakog dana rastemo. Ljudi koji su zainteresirani i `ele nam se pridru`iti nalaze na{a u~enja veoma fascinantnim. Bosanci su dobri ljudi, izuzetno prijateljski raspolo`eni, veoma ljubazni i jako su nas dobro prihvatili. Razgovaraju sa na{im misionarima na ulici bez ustru~avanja, spremni su da ih saslu{aju. U Hrvatskoj, recimo, to mnogo te`e ide, ljudi uglavnom okre}u glavu i ne `ele ~ak ni poslu{ati {ta neko ima da im ka`e… Ali ovdje planiramo otvoriti nove crkve ~im nam se ~lanstvo malo pove}a `elja nam je da imamo crkve na cijeloj teritoriji BiH. To }e malo potrajati, ali }e se sigurno dogoditi“, uvjeren je na{ sagovornik.

Za razliku od najve}ih svjetskih religija, mormonizam je relativno nova religija, stara oko 200 godina. Njeni sljedbenici slijede u~enja Josepha Smitha, ameri~kog vjerskog vo|e iz 19. stolje}a, osniva~a Crkve Isusa Hrista svetaca posljednjih dana. Mormoni vjeruju da je Smith bio Bo`ji prorok, te da je Isus 1820. godine preko njega po~eo obnavljati svoju izvornu crkvu, kakvu je stvorio dok je `ivio ovozemaljski `ivot. Mormonska religija ima dosta sli~nosti sa kr{}anstvom - obje religije vjeruju u Bibliju kao Sveto pismo, u Boga i Isusa Krista kao njegovog sina.

Ipak, mormoni imaju ne{to druga~ije stavove prema Bo`joj svemo}i, prirodi vje~nosti i na~inu na koji se ~isti od grijeha.

Njihova Crkva danas broji blizu 14,5 miliona ~lanova {irom svijeta. Ubrajaju se me|u najbr`e rastu}e svjetske religije, a samo u SAD-u imaju oko {est miliona ~lanova. Me|utim, mnogi Amerikanci sa podozrenjem gledaju na mormone zbog njihovih dosta konzervativnih stavova, koji se prvenstveno odnose na zabranu 49

Mormoni:TEKST osnova.qxd

12.9.2012

22:06

Page 50

“SB” OTKRIVA NAJVE]E PREDRASUDE I KRITIKE O MORMONIMA

“Sekta“ koja propagira poligamiju, rasizam i seksističku doktrinu U julu ove godine, vi{e od 150 mormona istupilo je iz svoje vjere u masovnoj ceremoniji u Salt Lake Cityju, {to je bio jedan od rijetkih iskaza kolektivnog neposluha u toj vjerskoj zajednici. Okupljeni su potpisali Deklaraciju nezavisnosti od Mormonske crkve, te tri puta zajedni~ki povikali: “Sloboda!“. Kao razloge svoje “pobune“ naveli su aktivizam Mormonske crkve protiv homoseksualnih brakova, ali i poligamiju i poliandriju, po kojima je mormonska vjera mo`da i najpoznatija me|u “laicima“.

Pobunili su se i zbog, kako su naveli, “rasisti~kih i seksisti~kih doktrina“ Crkve.

“Kada je Crkva tek osnovana, ta~no je da su njeni ~lanovi prakticirali poligamiju. Me|utim, poligamija je ukinuta jo{ 1890. godine i svako ko danas prakticira poligamiju,

automatski je ekskomuniciran iz na{e zajednice i Crkve. To je jedna od naj~e{}ih predrasuda o mormonima. Radi se zapravo o radikalnoj grupi me|u mormonima koja i dalje prakticira poligamiju - ba{ kao {to i me|u muslimanima imate takve radikalne grupe“, obja{njava Phil Smartt.

O masovnom istupanju ~lanova iz Crkve u Salt Lake Cityju, Smartt ka`e: “Ti ljudi se zala`u za prava homoseksualaca na brak, a Crkva se tome sna`no protivi. Jedina opcija za nas je brak izme|u mu{karca i `ene. Zato su napustili Crkvu.“ List Salt Lake Tribune iz Utaha nedavno je objavio ~lanak o tome kako se mormonska zajednica jo{ uvijek susre}e sa sna`nim predrasudama u Srbiji, uprkos tome {to mormoni tamo imaju tri kongregacije koje

predbra~nog seksa i abortusa, kao i `estoko protivljenje homoseksualizmu i gay brakovima.

“Vjerujemo da je homoseksualnost grijeh i protivimo se abortusu, osim ako je `ivot majke ugro`en ili se radi o `rtvi silovanja ili incesta. I jesmo konzervativni kada je u pitanju na{a vjera i odnos prema Bogu - vjerujemo da treba slijediti deset Bo`jih zapovijedi. Ako to zna~i biti konzervativan, onda ste u pravu - mi smo konzervativni“, obja{njava Phil Smartt i navodi jo{ neka pravila prema kojima `ive mormoni: “Statistike pokazuju da ~lanovi na{e crkve `ive u prosjeku deset godina du`e od prosje~nih Amerikanaca. To je zato {to se uzdr`avamo od alkohola, duhana, kafe i ~aja.“ Mormoni u pravilu imaju velike obitelji i porodica je za njih jako va`na. Na{ sagovornik ponosno isti~e kako on ima {estoro djece i 28 unu~adi: “Vjerujemo da brakovi traju vje~no i da, ako se dr`imo na{ih zavjeta Bogu, nakon smrti mo`emo zauvijek biti sa na{im porodicama. Vjerujemo da se `ivot poslije ovozemaljskog `ivota nastavlja i da mu`evi, `ene i djeca mogu biti zajedno sa Bogom nakon smrti.“ 50

POBUNA U SALT LAKE CITYJU Vi{e od 150 mormona u julu je istupilo iz Crkve

postoje ve} tridesetak godina. U tekstu pod naslovom Srbi mormoni: Mala grupa suo~ena sa otporom, list navodi kako se u Srbiji mormonska zajednica i dalje posmatra kao “luda sekta koja ispira mozak ljudima“.

Misionar iz Utaha Tanner Harmon napadnut je u Srbiji, te je nakon udarca u glavu do`ivio privremenu amneziju, pi{e Salt Lake Tribune.

Zna~i li to da me|u mormonima nema razvoda? Smartt priznaje da ni svi mormonski brakovi ne traju zauvijek, ali je stopa razvoda znatno manja od prosjeka u Evropi i svijetu: “Stopa razvoda me|u mormonima je oko

“Srbi nas ~esto zovu ’momci iz CIA’ i ’sekta{i’, vi~u nam na ulici ’smrt va{em kultu’, a ne znaju da Mormonska crkva nema nikakve veze sa ameri~kom vladom. Mi ne ulazimo u zemlju nekim tajnim kanalima i ne bismo mogli da budemo u Srbiji da nemamo dozvolu srpskih vlasti“, rekao je Harmon.

deset posto. Dake, oko devedeset posto brakova se odr`i, a u Americi danas jedan od dva braka zavr{i razvodom...“ Mormonska zajednica ima mnogo uglednih ~lanova - politi~ara, umjetnika,

OKUPLJANJE U SARAJEVU Mormonska crkva u BiH za sada ima oko pedeset ~lanova, ali njeni predstavnici vjeruju kako }e taj broj znatno porasti SLOBODNA BOSNA I 13.9.2012.

Mormoni:TEKST osnova.qxd

12.9.2012

22:06

Page 51

NOVA RELIGIJA U BiH

MORMON MORMON ZA ZA PREDSJEDNIKA PREDSJEDNIKA

Kandidat Kandidat Republikanske Republikanske partije partije Mitt Mitt Romney Romney ~lan ~lan je je Mormonske Mormonske crkve crkve ii biv{i biv{i misionar misionar uu Francuskoj Francuskoj

sportista... Iako se deklarativno ogra|uju od politike, mnogi im pripisuju zna~ajan uticaj u globalnoj politi~koj sferi. Trenutno vjerovatno najpoznatiji mormon na svijetu je Mitt Romney, kandidat Republikanske partije za predsjednika SAD-a, biv{i guverner Massachusettsa. Ba{ kao i svi ~lanovi mormonske zajednice, i Romney se svojevremeno posvetio misionarskom radu: vi{e od dvije godine slu`io je kao misionar Mormonske crkve u Francuskoj. Romney je tako|er zagovornik velikih porodica: sa suprugom Ann ima petoricu sinova i 18 unu~adi.

“Poznajem Mitta Romneyja, on je divna osoba i veoma vrijedan ~lan na{e Crkve.

Me|utim, na{a Crkva ne podr`ava nijednog politi~kog kandidata. Ne mije{amo se u to.

Svaki ~lan Crkve ima pravo da glasa za koga `eli i mormona ima me|u demokratima jednako kao i me|u republikancima“, nagla{ava Phil Smartt. “Nastojimo se dr`ati {to dalje od politike. Na{ posao i na{a misija je spa{avanje du{a, a ne politi~ko anga`iranje. Ta~no je da je Romneyjeva kandidatura donijela mnogo publiciteta Mormonskoj crkvi i to je otvorilo mnoga vrata na{im misionarima. U tom smislu to je veoma pozitivno za ono {to radimo.“

POLITI^ARI I MORMONI Sam Mitt Romney do sada je tako|er bio vrlo oprezan u izjavama kada je rije~ o njegovoj vjeri. Prije ~etiri godine, dok je vodio svoju prvu kampanju za Bijelu ku}u, Romney je rekao: “Ne definiram svoju kandidaturu svojom religijom. Ja ne}u slu`iti nijednoj religiji, nijednoj vjerskoj grupi, ni~ijim ciljevima i ni~ijim interesima u tom smislu.“ Ipak, kandidatura za predsjednika SAD-a neizbje`no je dovela u fokus interesa javnosti Romneyjeva religijska 13.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

KOŠARKAŠ I MISIONAR: Mormonska vjera se na prostorima bivše Jugoslavije prvi put pojavila polovinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, i to zahvaljujući čuvenom košarkašu Krešimiru Ćosiću, koji je ovo učenje upoznao i prihvatio za vrijeme studija u SAD-u

uvjerenja i stavove. Ukoliko bude izabran, Mitt Romney posta}e prvi mormon na ~elu SAD-a. Zanimljivo je da se i sam utemeljitelj mormonske vjere Joseph Smith davne 1844. godine kandidirao za ameri~kog predsjednika, no nije imao ve}eg uspjeha kod bira~a. Romney za sada uglavnom uspje{no izbjegava novinarska pitanja o njegovoj vjeri, a posebno kada je rije~ o predrasudama koje se ve`u uz mormone, me|u kojima je najve}a od svih - poligamija. Tako je ameri~ka TV mre`a NBC News nedavno objavila kako je Romneyjev pradjed, koji je tako|er bio mormon, imao ~ak pet `ena. Godine 2006.

Romney je {aljivo odgovorio na “neprijatno“ pitanje u radio-intervjuu o njegovoj definiciji braka. “Brak je zajednica mu{karca i `ene i `ene i `ene“, rekao je i dodao: “[alim se, naravno.“ Phil Smartt ka`e da su se predstavnici novoosnovane Mormonske crkve u BiH ve} susreli sa brojnim bh. politi~arima i liderima vjerskih zajednica koji su im, u duhu me|ureligijske tolerancije i uva`avanja, po`eljeli dobrodo{licu: “Upoznao sam se sa gradon a~elnikom Sarajeva Alijom Behmenom i gradona ~elnikom Tuzle Jasminom Imamovi}em, kao i sa ministrima pravde i sigurnosti i njihovim timovima. U Sarajevu sam razgovarao sa jednim stru~njakom za {erijatsko pravo, kao i sa predstavnikom Katoli~ke crkve.

Uglavnom, za sada su svi na{i utisci pozitivni. Religijska raznolikost je vrlo rasprostranjena u Bosni i ljudi su navikli da budu u stalnom kontaktu i dijalogu sa pripadnicima razli~itih religija. Mi se u to dobro uklapamo. Posebno je mus limanska zajednica veoma otvorena prema nama, u~inili su da se osje}amo veoma dobrodo{lima ovdje“, zaklju~uje Smartt.

51

Mire:TEKST osnova.qxd

13.9.2012

0:26

Page 52

NOGOMET

Tri velika evropska kluba su proteklih sedmica insistirali na kupovini MIRALEMA PJANIĆA (22), nogometnog reprezentativca BiH i igrača italijanske ROME; naš novinar otkriva do sada nepoznate detalje ponuda BARCELONE i TOTTENHAMA rimskom klubu za najtalentiranijeg bh. nogometaša

SEDAM LUDIH DANA MIRALEMA PJANIĆA Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

Z

denek Zeman je ~e{ko-italijanska ina~ica Felixa Magatha. Dakle, trener starog kova, kojem je osnova uspjeha fantasti~na fizi~ka sprema nogometa{a. Kada je u ljeto ove godine opet preuzeo Romu, na po~etku priprema je uveo, doslovce, strahovladu. Iscrpljuju}i treninzi nakon kojih su mnogi igra~i Rome povra}ali na terenu, ti{ina na treninzima, zabrana razgovora tokom treninga... Sve su to karakteristike trenerskog lisca kojeg pola Italije po{tuje zbog njegovog otvorenog kritikovanja Juventusa, odnosno, na~ina na koji su se domogli nekih naslova italijanskih prvaka. Pola Apenina, okrenutih Torinezima, ga mrzi. No, Zeman se ovoga ljeta, pod stare dane, vratio u Rim da napravi projekat svog `ivota. Romu u Ligi prvaka i Romu kao italijanskog prvaka, {to je posljednji put po{lo za rukom Fabiju Capellu prije 11 godina. U tom projektu Zeman kao klju~nog igra~a vidi reprezentativca BiH Miralema Pjani}a. Zeman je, za razliku od prethodnika Luisa Enriquea, ali i selektora reprezentacije BiH Safeta Su{i}a, Pjani}a pozicionirao na lijevoj strani veznog reda. Prva utakmica u italijanskom prvenstvu za Romu i Miralema nije okon~ala onako kako su `eljeli. Pjani} ju je okon~ao sa lak{om ozljedom, a Roma je osvojila tek bod na otvaranju sezone na svom Olimpicu protiv Catanije. Bod osvojen u posljednjim minutima me~a, probudio je rimske

novinare, ina~e na glasu kao najte`eg karaktera u Italiji. Njima jednostavno ni{ta nije dovoljno dobro kada su u pitanju rimski klubovi pa su, u analizi remija sa Catanijom i najavi utakmice s Interom, horski zaklju~ili da je za Romu, ako ne pobijede Inter u Milanu, prvenstvo ve} gotovo?! Bez obzira {to je bila rije~ tek o drugom kolu Serie A. U isto vrijeme, u uredima rimskog kluba, po~ela je bitka inozemnih klubova za Miralema Pjani}a.

“Miraleme, da li }ete prihvatiti ponudu Barcelone ukoliko se klubovi dogovore?“, pitao ga je jedan od hroni~ara rimskog kluba na izlasku iz trening centra Rome u Trigoriji, u predgra|u Rima, kraj puta koji vodi ka omiljenoj pla`i Rimljana. Miralem ga je pogledao u ~udu, ne razumjev{i o ~emu ga, zapravo novinar pita. Nije znao {to odgovoriti, njegovo pitanje bio mu je prvi glas o interesu Barcelone. “U klub je stigla zvani~na ponuda, nude od{tetu od 25 miliona eura i tra`e da se klubovi {to prije dogovore“, pojasnio mu je novinar.

Miralem je na putu ku}i pozvao svog prijatelja, italijanskog menad`era. Pitao ga je o ~emu se radi, kakva je ponuda stigla u klub. Pola sata kasnije, javio mu se s potvrdom informacije. “Barcelona je poslala ponudu i `ele te {to prije. No, mislim da od toga nema ni{ta. Roma ne `eli da te proda, ljudi u klubu ne `ele da ~uju za to. I Zeman je izri~ito protiv toga“, kazao mu je. Sutradan, Miralem je kratko razgovarao sa ljudima iz kluba. Kazali su mu isto ono {to i njegovom prijatelju nema prodaje! U klub je dan ranije stigao faks iz Barcelone, na nekoliko stranica stajali su detalji ponude. Ponuda za obe-

{te}enje, podsje}anje na dobru saradnju u vrijeme kada je iz Barcelone, godinu dana ranije, doveden Bojan Krki} te rok do kojeg se Roma treba izjasniti o ponudi [panaca.

Odgovoreno im je isti dan, zahvalnicom na interesu i odbijenicom. Ponosan zbog ponude, Miralem je nastavio sa rehabiltacijom i treninzima. A onda novi {ok.

“Miraleme, moramo te obavijestiti. U klub je stigla ozbiljna ponuda iz Londona.

Tottenham insistira da te dovede. Nude nam obe{te}enje od 26 miliona eura, mislimo da je to svota o kojoj se mo`e pregovarati. Mislimo da mo`emo dobiti vi{e novaca. Ka`i nam otvoreno, `eli{ li i}i u London da znamo kako da pregovaramo“, kazali su mu u klubu dok se pripremao za utakmicu s Interom. Miralema je pitanje zateklo, tra`io je malo vremena da im da odgovor. Sjetio se pro{log prelaznog roka i sli~ne situacije kakvu je imao u Lyonu.

Naime, skauti Rome, nakon inicijalne ponude francuskom klubu, stigli su u lyon u`ivo pogledati Miralema. Na toj je utakmici bio najbolji, postigao gol i imao jo{ dvije asistencije. “Gospodo“, kazali su Francuzi Rimljanima, “Miralemovo je obe{te}enje od ve~eras 14 a ne 12 miliona eura!“ Iako je ve} znao da ne `eli i}i iz Rima, konsultirao se sa prijateljima i porodicom. “Imam 22 godine, tek sam do{ao u Rim, ovo je sezona u kojoj se `elim upotpunosti afirmirati, u kojoj sa Romom `elim osvojiti mjesto u Ligi prvaka. OK, do titule je dug put, Juventus je najja~i u Italiji i vjerovatno }e biti prvak, no mi mo`emo osvojiti jedno od prva tri mjesta koja vode u Ligu prvaka“, razmi{ljao je. I ljudima u klubu, dan-dva kasnije, odgovorio da ne `eli i}i u London. Njegov su odgovor primili s olak{anjem u klubu i istog dana poslali mail u London, zahvaljuju}i im se na ponudi. Tottenham je tako postao najve}i gubitnik ljetnjeg prijelaznog roka, a u Romi je ostao igra~ na kojem Zdenek Zeman temelji budu}nost ovog kluba.

“Lijepo mi je u Rimu, prekrasan grad, hrana u kojoj u`ivam, veliki klub. Uop}e mi se ne ide odavde“, ka`e Pjani} koji je, dok se u Sarajevu spremao sa reprezentacijom BiH za utakmicu protiv Latvije, ~uo vijest o interesu madridskog Reala!

“Roma je odbila ponude Barcelone i Tottenhama, s Real Madridom sklopljen stand by aran`man!“ 52

SLOBODNA BOSNA I 13.9.2012.

Mire:TEKST osnova.qxd

13.9.2012

0:26

Page 53

BITKA ZA MIRETA Naime, Nakon {to su Francesco Totti i Daniele De Rossi, senatori Rome, kazali kako je Mire najbolji igra~ tima ove sezone, a njihove rije~i potvrdio i biv{i trener Luis Enrique, rimski mediji objavili su da Jose Mourinho na kraju sezone `eli Pjani}a dovesti na Santiago Bernabeu! “Prelazni rok je zavr{en, o tome sada ne `elim vi{e razmi{ljati. Ko zna {ta }e se de{avati na kraju sezone.

Ono {to znam je da sve u svojoj karijeri planiram korak po korak, i}i iz velikog u ve}i klub. A da li }e to biti Madrid, Barcelona ili neko tre}i, time se ne optere}ujem. Znam {to bih ja volio“, kazao je smiju}i se i misle}i na grad koji je ju`nije i od Londona i od Madrida.

13.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

53

Panjeta Prica:TEKST osnova.qxd

12.9.2012

21:59

Page 54

DIVLJI ZAPAD NA ISTOKU BiH

54

SLOBODNA BOSNA I 13.9.2012.

Panjeta Prica:TEKST osnova.qxd

12.9.2012

21:59

Page 55

USAMLJENI JAHA^ IZ SEMBERIJE

“Slobodna Bosna“ donosi kompletnu priču o jednom od najvećih bijeljinskih osobenjaka, fotografu, režiseru i scenaristi HARIJU DŽEKSONU. S dokumentarcem o Džeksonu Emir Kusturica je primljen na odsjek režije, o njemu su do rata pisane analize i brojni tekstovi. Džekson je snimio desetine western filmova zbog čijih snimanja je nerijetko vraćan “Ćiro“ na relaciji Bijeljina Jabanuša, bio je čovjek zbog kojeg prizori kauboja nisu bili neobični u Bijeljini, nije volio miliciju i opštinare, a uspio je preživjeti okupaciju Bijeljine, iako je u najtežim trenucima sa zvučnika ispred kuće puštao program Radija Sarajevo Pi{e: ALMIR PANJETA Foto: MARIO ILI^I] I ARHIV PORODICE MUSLI

^

a|avi voz “]iro“ vu~e se uskotr a~nom prugom od Bijeljine prema naselju Jabanu{a. Kraj je sedamdesetih, ili po~etak osamdesetih. Stariji ~ovjek ~ita Oslobo |enje , mladi} u kupeu odmjerava djevojku koja sjedi naspram njega dok kondukter stoji na prozoru pu{e}i cigar duhana i ~ekaju}i nove putnike kojima }e poni{titi kartu. U jednom momentu ti{inu remeti topot konja i pucnjava iz pi{tolja.

Voz napadaju desperadosi! Slijedi `estoka borba, jedan od desperadosa sa voza ska~e na konja, a sve prekida bijeljinski fotograf, scenarista i re`iser western filmova Hari D`ekson, koji je nezadovoljan doskokom glavnog glumca. Voz staje, vra}a se stotinjak metara nazad i scena se ponavlja.

I tako desetak puta dok sve ne bude savr{eno, onako kako je Hari namislio.

Niko od putnika se ne buni, skoro da su navikli na napade desperadosa ili Indijanaca na zaravni kod Jabanu{e kojom je prolazio “]iro“.

Niko sa sigurno{}u ne zna re}i koliko je western filmova snimio za `ivota Alju{ Musli, poznatiji pod imenom Hari D`ekson, imenom koje je za `ivota upisao u li~nu kartu i koje stoji na njegovom mezaru u bijeljinskom naselju Selimovi}i.

D`ekson je ro|en u mjestu Poroj kod Tetova u Makedoniji 1944., a s ocem D`emilom i bra}om Fehmijom i Arifom u Bijeljinu, u kojoj }e provesti ostatak `ivota, dolazi 1952. Fotografski zanat izu~io je kod poznatog bijeljinskog fotografa Vlade Korde, poslije ~ega ‘60-ih otvara foto-

BILO BILO JEDNOM JEDNOM U U BIJELJINI BIJELJINI “Hari “Hari je je volio volio westerne, westerne, sve sve {to {to je je zaradio zaradio ulagao ulagao je je uu snimanje” snimanje”

studio iznad kojeg je stajala tabla s natpisom “Foto re`iser westerna Hari D`ekson“. Emir Musli se svoga amid`e Harija, u ~ijoj radnji bi radio ljeti na raspustu, sje}a kao dobrog ~ovjeka koji je ~esto bio “na svoju ruku“.

ROMI, MEKSIKANCI, DESPERADOSI “Volio je westerne, sve {to je zaradio ulagao je u snimanje kratkih filmova koje je uglavnom prikazivao na projektoru u svojoj radnji. I{ao je i u Zagreb na festival smijeha i jo{ ponegdje, ali naj~e{}e su se raja skupljala na projekcijama u njegovoj radnji.

Mislim da mu nije bilo te{ko skupiti glumce,

rado su mu se raja odazivala, a Romi iz okolice su naj~e{}e glumili Meksikance...“, prisje}a se Emir, a o Hariju je rado govorio i Samir Musli, kojem je on tako|er amid`a i koji danas `ivi u [vedskoj.

Hari se u kaubojce zaljubio jo{ kao dje~ak. Novca za kino nije uvijek bilo, pa bi se on i nekoliko drugara “u~ipili“ za jednu kartu, izabrao bi se onaj koji zna najbolje prepri~ati film, uz pucnjavu, bacanje na pod kad glavni junak pogine i ostale filmske dodatke, i taj bi i{ao da gleda posljednji western hit. Kad je Hari po~eo da radi i zara|uje kao vlasnik foto-studija, sav novac ulagao je u kasete, opremu, ali i u scenografiju te {to autenti~niju odje}u za svoje

Pravedni kauboj Hari je iz westerna crpio `ivotnu filozofiju i osje}aj za pravednost, nije volio vlast u bilo kojem obliku i bio je uvijek kontra sistema 13.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

55

Panjeta Prica:TEKST osnova.qxd

12.9.2012

22:00

Page 56

DIVLJI ZAPAD NA ISTOKU BiH

glumce, kako bi sve bilo {to uvjerljivije. I bilo je. Dobio je dvije k}erke i dao im “kaubojska“ imena: D`eneta i Vird`inija.

Tre}a se zove D`enana, valjda se supruga Bahrija uspjela izboriti za kompromis.

TA^NO U PODNE SA ARKANOM Tih godina prizor kauboja koji prolaze kroz Bijeljinu u potrazi za najbli`im saloonom nisu nikoga iznena|ivali, a Hari je brzo postao poznat {irom Jugoslavije, o njemu su pisani novinski ~lanci, analize u Dugi, a Emir Kusturica o njemu je snimio dokumentarac s kojim je primljen na filmsku akademiju, odsjek re`ija. Inserti su, uz Kusturicino dopu{tenje, kasnije kori{teni u seriji “Pra{ki student“ u sceni kad se glavni junak upisuje na Pra{ku akademiju.

REVOLVERI BIJELJINE: Fotografski zanat izučio je kod poznatog bijeljinskog fotografa Vlade Korde, poslije čega ‘60-ih otvara foto-studio iznad kojeg je stajala tabla s natpisom “Foto režiser westerna Hari Džekson“, a pečat s istim tekstom stoji na poleđini brojnih fotografija Hari D`ekson imao je zapa`enu rolu i u filmu Miris poljskog cve}a Sr|ana Karanovi}a zajedno sa drugim umjetnicima~udacima, poput kultne pjeva~ice Mice Trofrtaljke.

Hari je iz westerna crpio `ivotnu filozofiju i osje}aj za pravednost, nije volio vlast

u bilo kojem obliku i bio je uvijek kontra sistema. Najvi{e je mrzio op{tinare.

“Kad sam prvo ljeto do{ao da radim kod njega, rekao mi je: ‘Ako ti u|u ovi s ta{nom, to su op{tinari. Ako ti ka`e dobar dan, ti {uti. Ako ti ne ka`e ni{ta, napadni ga {to ti nije rekao dobar dan.’ Ka`em mu,

D@ENETA D@EKSON ZA «SB»

“Moj otac je ostao u Bijeljini čekajući pravdu” Harijeve k}erke D`eneta i Vird`inija danas sa svojim porodicama `ive u Augsburgu, a najstarija k}erka D`enita `ivi u Berlinu gdje je i Harijeva supruga Bahrija. Telefonom smo se ~uli sa D`enetom koja ka`e kako je Hari bio strog, ali pravedan otac.

“Nas tri je ~uvao i pazio, nije dao da nam se i{ta dogodi. Bio je ponosan na svoje filmove i volio je to {to radi i to je bio njegov `ivot borba za pravdu. Zadnji put sam ga vidjela u decembru 1992. godine, dao mi je nekoliko fotografija, par novinskih isje~aka kako bi se sa~uvala uspomena na njega i 56

ŠERIF HARI ZNA ŠTA JE PRAVDA Bio je ponosan na svoje filmove i volio je to {to radi

plakat za film ’Miris poljskog cvije}a’. On je ostao i nije `elio napustiti Bijeljinu. Kad bismo pri~ali telefonom, zvala sam ga da iza|e, a on je govorio: ’Ne, ne, k}eri, ja }u ostati u Bijeljini i ~ekati da do|e pravda!’

Sedam godina od posljednjeg susreta javili su nam da je umro, i i{le smo mu na d`enazu...”, ispri~ala nam je Harijeva k}erka D`eneta. Ka`e da ne zna {ta se ta~no dogodilo sa njegovim filmovima, ali se sje}a kako joj je Hari govorio da je veliki broj filmova posudio Kusturici za potrebe njegovog filma, ali mu ih slavni re`iser nikada nije vratio.

SLOBODNA BOSNA I 13.9.2012.

Panjeta Prica:TEKST osnova.qxd

12.9.2012

22:00

Page 57

USAMLJENI JAHA^ IZ SEMBERIJE

‘zna~i kako god bude da ih zajebavam’, a on klimne glavom i ode“, prisje}a se Emir.

Ka`e kako je sli~an stav Hari imao i prema milicionerima. Nije mu bilo jasno kako se neko mo`e poz draviti s milicionerom i govorio je. “Kad god vidim milicionera, ja se uhvatim za muda!“ Iako je bio uvij ek kontra sistema, sa sistemom nije imao problema. Pa ni kada je do{ao da zatra`i novo, ameri~ko ime.

Fotografskim poslom bavio se korektno, radio fotografije za dokumente i porodi~ne fotografije, ali kako je volio retu{irati i uljep{avati ljude na fotografijama, njegova bra}a nikad se nisu fotografisali kod njega.

Harijev osje}aj za kaubojsku pravi~nost ipak nije bio mo}niji od zla koje je po13.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

DOŠAO JE TIHO, I UŠAO U LEGENDU Svoje posljednje dane života Hari Džekson proveo je u staroj, napuštenoj oronuloj kućici u Muharemagića mahali

godilo BiH u aprilu 1992. godine. Alju{ je pukom sre}om pre`ivio pad Bijelj i ne u ruke Arkanovih jedinica i uspostavljanje Srpske Republike, ali se vrlo brzo zamjerio sistemu. Iznio je zvu~nike pred ku}u, i s njih glasno pu{tao Radio Sarajevo. To se njegovim novim sugra|anima nije nimalo svidjelo, pa je tre}i-~etvrti dan u njegovo dvori{te poletjela bomba, a za bombom su upali specijalci koji su ga optu`ili da je on bacio bombu i da je odgovoran za izazivanje op}e opasnosti te priveli u policijsku stanicu. Kod njega su prona{li veliki broj naoru`anja: koltove, vin~es terke, redenike i druge filmske rekvizite s kojima je Hari godinama snimao filmove. Kako se specijalci nisu puno razumjeli u filmsku umjetnost, oru`je je

shva}eno ozbiljno, pa su poja~ali batinanje.

U stanici ga je prepoznao vojvoda Mirko Blagojevi} koji je iz Bijeljine, pa je tra`io da ga puste. Do tada su ga ve} bili pretukli, bio je sav u krvi i modricama, pa su ga poslije morali zamotavati i u tele}e ko`e kako bi mu se ko`a oporavila.

Kad se oporavio, Harija su mobilisali i poslali na front. Nakon {to je nekoliko puta i{ao na rati{ta, dezertirao je, pa su ga uhvatili i poslali u Pelagi}evo na kopanje rovova. Nakon {to je “odslu`io“ na kopanju, pustili su ga, a u me|uvremenu mu je stan zaposjeo izvjesni Borko iz Slu`be dr`avne bezbjednosti. Hari je, prgav po prirodi, do{ao i “rondao“ novim uku}anima, ali njima se to nije svidjelo pa mu se poslije toga na nekoliko dana izgubio svaki trag.

“Tra`ili smo ga u policiji, pa su nas uputili u SDB, i niko nije znao ni{ta o njemu. Ipak, jedne ve~eri se pojavio u gradu. Ka`e, oteli ga neki momci i dr`ali ga 57

Panjeta Prica:TEKST osnova.qxd

12.9.2012

22:01

Page 58

DIVLJI ZAPAD NA ISTOKU BiH nekoliko dana u nekoj napu{tenoj ku}i u Posavini, ni sam ne zna ta~no gdje“, pri~a nam Emir.

“VIRD@INIJA, K]ERI, TO JE SAMO FILM“...

Kako se iz Bijeljine moglo iza}i za odre|enu svotu novca, Hari je na{ao ~ovjeka i platio mu da izbavi njega, suprugu Bahriju i k}erke, pa su krenuli ka Subotici.

Kod Subotice im je “veza“ tra`ila jo{ novca da ih ne bi vratio u Bijeljinu, pa je tu Hari izgubio `ivce, dao novac za `enu i djecu koje su uspjele sti}i do Njema~ke gdje i danas `ive, a on se vratio nazad u Bijeljinu.

Ku}u nije uspio vratiti, pa se uselio u jednu napu{tenu i staru, oronulu ku}u.

U to vrijeme, prisje}aju se Harijevi ro|aci, Hari se povukao u sebe, slabije izlazio, a tokom cijelog rata nije uzeo fotoaparat u ruke. Filmove je bio zazidao ispod terase, ali su vojnici u potrazi za zlatom i novcem prona{li “logu“ misle}i da }e nai}i na dragocjenosti i tu je najvjerovatnije uni{ten najve}i dio njegove filmske arhive.

Do kraja rata Hari je imao sukob i sa Vojkanom \urkovi}em koji je bio poznat kao organizator izvo|enja ljudi iz ku}a i odvo|enje na razmjene. Kad ga je jednom prilikom sreo, Hari ga je “pozdravio“: “\e si |ubre?”

58

ISTORIJA NA KUTIJAMA CIGARETA

Hari, čovjek ispred svog vremena Hari, ali i njegova bra}a i otac, osim western filmova, bili su i veliki ljubitelji tehnike, skupljali su razne kablove i priklju~ke, otac D`emil je me|u prvima u Bijeljini imao TV, a polubrat Nihad bio je izumitelj i imao dara za slikarstvo. Emir se prisje}a kako su Hari i brat Fehim koji su `ivjeli jedan preko puta drugog izme|u ku}a razvukli video kabl kako bi u isto vrijeme mogli gledati isti film.

“Trebalo bi tebe, Hari, skratiti za glavu!“, kazao mu je Vojkan, koji je nizak rastom, a Hari mu je odgovorio: “Vidim, ti si ve} skra}en!“ Dejtonski sporazum i kraj rata Hari je do~ekao u staroj ku}i, a osokoljen potpisivanjem mira sve ~e{}e je odlazio do svoje stare ku}e kako bi poru~io da }e se uskoro vratiti. Povratak ku}e nije do~ekao. Umro je 16. avgusta 1999. godine, a sahranjen dva dana kasnije na mezarju Selimovi}i.

“U Bijeljinu se vratio jedan na{ ro|ak, bio je bez i~ega, pa smo se

“Da danas `ivi, mislim da bi Hari imao sve ove iPhone, tablete, androide i ostala ~uda...“ Iza Harija je od ostav{tine ostalo najvi{e raznih kablova i priklju~aka, te stara kutija puna omota cigareta Vek na koje je Hari s unutra{nje strane zapi sivao razne bilje{ke i koji su najvje rovatnije zavr{ile kod neke od njegovih k}erki.

skupili svi da mu se ne{to napravi na jednom placu. Izljevala se plo~a, tu je bio i Hari, odjed nom ga je presjeklo, pao je i umro na licu mjesta. Pukla mu je stoma~na aorta...“, pri~a nam Emir.

Bio je to kraj bijeljinskog zaljubljenika u westerne, iako su mnogi o~ekivali da }e se, kao u jednom od svojih filmova, u kojem je kao djevoj~ica glumila njegova k}erka Vird`inija koja se raspla kala u sceni njegove pogibije, Hari pridi}i i re}i: “Vird`inija, k}eri, to je samo film...“

SLOBODNA BOSNA I 13.9.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

12.9.2012

21:50

Page 8

Adisa Lesic:TEKST osnova.qxd

12.9.2012

22:13

Page 60

NAJVE]I @IVU]I BH. TEORETI^AR

O ^ITALA^KOM ISKUSTVU Jesam li zbog mnogih pro~itanih knjiga i{ta pametniji? Sumnjam. Jesam li izo{trio svoj kriti~ki sud? Je li sad sigurnije sudim o knjigama? Ne vjerujem.

Napisao sam i objavio dvadeset knjiga, me|u njima i dva romana. Jesam li time ikome pomogao da bolje razumije knji`evnost? Nisam sasvim siguran. Onda ~emu sve to dugogodi{nje bavljenje knji`evno{}u? Ipak... To me je formiralo.

60

SLOBODNA BOSNA I 13.9.2012.

Adisa Lesic:TEKST osnova.qxd

12.9.2012

22:14

Page 61

ZDENKO LE[I], TEORETI^AR KNJI@EVNOSTI

Akademik ZDENKO LEŠIĆ (78), čovjek poznat po pola stoljeća dugoj karijeri bez mrlje, proteklih sedmica bio je u žiži javnosti zbog predsjedavanja žirijem za dodjelu nagrade za najbolji roman “Meša Selimović“; istaknuti profesor odbijao je polemiziranje prije dodjele nagrade, a sada za naš list govori o nagrađenom romanu FARUKA ŠEHIĆA “Knjiga o Uni“, zatim o tome šta (ni)je roman, zašto danas u Bosni nema ni književnih polemika ni klika, te zbog čega su napadi akademika ABDULAHA SIDRANA na njega nelogični i neutemeljeni

TAKAV JE TO ČOVJEK! Razgovarala: ADISA BA[I] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

P

rofesor Zdenko Le{i} ro|en je 1934. godine na hrvatskom otoku Ugljan, a kao {estogodi{njak je do{ao u Sarajevo gdje je proveo skoro cijeli svoj `ivot. [kolovao se, doktorirao i decenijama predavao knji`evnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Svojedobno je po nekoliko godina predavao i na univerzitetima u Londonu, New Yorku, Bloomingtonu i Seulu. Napisao je dvadeset knjiga, od kojih su neke danas temeljni ud`benici teorije knji`evnosti za fakultete u regiji. Me|u njegovim knjigama su i dva romana: Sarajevski tabloid (2001.) i Knjiga o Tari (2004.).

Ove godine Le{i} je predsjedavao `irijem za dodjelu nagrade za najbolji roman “Me{a Selimovi}“, koja se odr`ava u Tuzli, u okviru knji`evnih susreta Cum grano salis. U subotu, 8. septembra, nagrada je uru~ena knji`evniku Faruku [ehi}u za roman “Knjiga o Uni“. O dobitniku je odlu~ivao peto~lani `iri (P Predrag Matvejevi}, Andrej Nikolaidis, Mirjana \ur|evi}, Irfan Horozovi} i Zdenko Le{i}).

Iza Vas je predsjedavanje `irijem za nagradu “Me{a Selimovi}“ i dodjeljivanje nagrade Faruku [ehi}u za roman “Knjiga o Uni“. [ta smatrate posebnom vrijedno{}u ovog romana?

Na to pitanje Vam mogu odgovoriti rije~ima kojim smo obrazlo`ili dodjeljivanje nagrade tom romanu. “Knjiga o Uni“

je poetska sublimacija, u formi romana, jednog novog senzibiliteta u na{oj knji`evnosti, senzibiliteta pjesnika koji se ne boji pogledati u stra{no lice na{e nedavne pro{losti, ali se ni ne stidi svoje ~e`nje za ne~im svjetlijim i ljudskijim. Upravo taj novi senzibilitet koji je u [ehi}evom romanu do{ao do izra`aja opredijelio je `iri da mu dodjeli nagradu.

“KNJIGA O UNI“ JE SKORO ROMAN-POEMA

“Knjiga o Uni“ je iznimno poeti~an roman, lirika je u [ehi}evom prosedeu prisutna toliko da nekad zasjenjuje romaneskno. I ovaj bi roman, kao i mnogi dana{nji, bio dobar povod za raspravu o tome gdje su granice romana. Koliko je, sa stanovi{ta nauke o knji`evnosti, takva rasprava danas uop{te umjesna ili va`na?

Ako romanom provijava tako opsesivno osje}anje kao {to je ~e`nja, onda ne mo`ete ni o~ekivati ni{ta drugo do ulan~avanje lirskih slika koje se suprotstavljaju u`asima rata. Jeste “Knjiga o Uni“ je poetski roman, rekao bih gotovo roman-poema.

A to nije neko `anrovsko razgrani~enje, ve} imanentni kvalitet romana. A ono {to me je u polemikama stvarno nerviralo jeste besmisleno naklapanje oko toga da li je ne{to roman ili nije.

Pa ja bih morao bar toliko znati da u postmodernoj knji`evnosti nema ograni~enja: sve mo`e biti roman, ako tako odlu~i sam autor. Čak i kad bi neko ispod naslova jedne pjesme napisao: “Roman“, to bi bio roman, a kriti~ari bi morali otkriti {ta takva oznaka zna~i. Ako je tako, onda je zaista krajnje potcjenjiva~ki, podmetati mi floskulu: “dobra knjiga ali nije

roman“ ({to nikad i nigdje nisam rekao, ni u kojem povodu). Druga je stvar, naravno, {to svaki tekst za koji se ka`e da je “roman“ samim tim ne podrazumijeva one imanentne kvalitete za koje pretpostavljamo da ih dobar roman ima. Čini se da je roman ipak najpresti`nija knji`evna vrsta danas, to je nekako teren koji se u {iroj javnosti shvata kao “ozbiljna knji`evnost“, roman je mainstream. [ta mislite zbog ~ega je to tako?

Romani se pi{u, romani se ~itaju. Na spiskovima najprodavanijih ili naj~itanijih knjiga zaista su prete`no romani. Ako je ta~na Novalisova definicija da je roman “ljudski `ivot u formi knjige“, onda to zna~i da roman nudi ne{to od `ivota o kojem ni{ta ne znamo, ili o kojem mo`emo samo sanjati, ili koji ima bar neki smisao, ili koji dokazuje da je sve to {to se zove ljudski `ivot zapravo bez ikakvog smisla. Naravno, ako ste ~italac po profesiji, onda u romanu tra`ite i ne{to vi{e, neku arhitekturu, neki poredak, neku strukturu, koja }e vas zadovoljiti i sama po sebi. Ima, dakle, dovoljno razloga da ~itamo romane. Iako bi ~esto bilo korisnije ~itati neke druge knjige.

Protekle godine ste bili i bh. selektor za nagradu “Me{a Selimovi}“, pratili ste dakle, ne{to pomnije najaktuelnije doma}e romane. Da li ste uo~ili neka njena posebno jaka ili slaba mjesta, neke zajedni~ke imenitelje?

Po{to sam u dva maha u zadnje tri~etiri godine bio ~lan `irija za nagradu “Me{a Selimovi}“, a jednom i bh. selektor za tu nagradu, a usto jednom i ~lan `irija za Njego{evu nagradu, imao sam prete`ak zadatak da pro~itam oko osamdeset romana. Iako mi je ve}ina ostala u sje}anju, svaki od njih mi se u sje}anju

Danas sve mo`e biti roman ako tako odlu~i autor 13.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

61

Adisa Lesic:TEKST osnova.qxd

12.9.2012

22:14

Page 62

NAJVE]I @IVU]I BH. TEORETI^AR sa~uvao kao djelo za sebe. Kao individualan ljudski napor u suo~avanju sa svijetom i `ivotom. Me|utim, kako je svijet u kojem `ivimo - vjerovatno vi{e nego ikad prije - zapravo nesavladiv haos bez vidljivog reda i bez prepoznatljivog smisla, savremeni romani su i sami samo lutanja u haosu stvarnosti. Ili u komplikovanom labirintu postmoderne knji`evnosti. Ukratko, nema drugog zajedni~kog nazivsnika osim tog stvarala~kog napora da se na neki na~in iza|e na kraj s `ivotom koji se `eli ugurati u korice romana.

Iza Vas su decenije rada posve}enog knji`evnosti. Mi “mla|i“ rado gnjavimo ljude Va{e dobi zahtjevima da ne{to rezimirate, sravnite ra~une, ali u tome valjda tra`imo neku korist i mogu}e obja{njenje i za sebe. [ta je bavljenje knji`evno{}u u~inilo za Va{ `ivot, ili sa Va{im `ivotom?

O DAVNIM PROSVJETNIM POČECIMA: O tom vremenu za koje mi se čini da je u njemu živio neki drugi JA, istog imena i prezimena, a u svemu drukčiji, mogao bih napisati zanimljivu i poučnu knjigu, kad bih bio toliko sujetan da pridam značaj tome “kako je to bilo kad sam bio mali“ Pro~itao sam u posljednjim godinama mnogo romana. Jesam li zbog toga i{ta pametniji? Sumnjam. Jesam li izo{trio svoj kriti~ki sud? Je li sad sigurnije sudim o knjigama? Ne vjerujem. Napisao sam i objavio dvadeset knjiga, me|u njima i dva romana. Jesam li time ikome pomogao da bolje razumije knji`evnost? Nisam sasvim siguran. Onda ~emu sve to dugogodi{nje bavljenje knji`evno{}u? Ipak... To me je formiralo. To {ta sam u `ivotu ~itao. To o ~emu sam povodom pro~itanog razmi{ljao.

Pa i sam u`itak u ~itanju (ona Bartova jouissance!). Bez sumnje, bez toga bih vjerovatno bio druga ili bar druk~ija li~nost.

Zbog toga ipak ne potcjenjujem zna~aj svega toga u mom `ivotu.

NE MO@E JEDAN ^LAN @IRIJA ELIMINISATI KNJIGU

Kao mladi} od osamnaest godina, odmah nakon zavr{ene u~iteljske {kole, po~eli ste predavati najprije u {koli, kasnije na fakultetu. Privodite kraju svoje, kako ste rekli, posljednje mentorstvo, stavljate ta~ku na taj dio `ivota. Koliko se za to vrijeme promijenio op{ti odnos prema znanju ili {kolovanju? U ~emu je razlika izme|u {kolovanja u vrijeme kad ste vi podu~avali prve u~enike u onoj poslijeratnoj Bosni i Jugoslaviji, i danas, kada posmatrate svoju unuku koja ide osnovnu {kolu?

62

Pitate me o ne~em {to pripada jednom vremenu za koje mi se ~ini da je u njemu `ivio neki drugi JA, istog imena i prezimena, a u svemu druk~iji. O njemu bih mogao napisati zanimljivu i pou~nu knjigu, kad bih bio toliko sujetan da pridam zna~aj tome “kako je to bilo kad sam bio mali“. A {to se ti~e |aka nekad i sad, razlika je ista: postoje (i postojali su) pametni, vrijedni ozbiljni |aci i oni koji to nisu. Danas, na`alost, postoji jo{ jedna, sudbonosna razlika: ona u vratima kroz koja ulaze u {kolu, ona u knjigama koje ~itaju, ona u rije~ima koje izgovaraju. Tako da vi{e za `ivot nije va`no koliko si pametan, vrijedan,

ozbiljan, ve} koliko si sve to u zadatom klju~u, koji nisi birao niti si ga mogao birati.

Preko pola stolje}a `ivota u knji`evnosti proveli ste ne upli}u}i se olako u javne okr{aje, ne reaguju}i na prozivanja ili provokacije. Nekoliko puta ste ipak javno reagovali, li~no ili kao nekada{nji predsjednik PEN Centra BiH. Kad je me|unarodni PEN zagovarao osloba|anje ruskog pjesnika Eduarda Limonova iz zatvora, podsjetili ste na njegovo ratno pucanje na Sarajevo.

Protestovali ste svojedobno i protiv rata u Iraku, pozvali na me|unarodnom kongresu PEN-a na Bledu da se potpi{e Rezolucija o Srebrenici i osudi genocid, pru`ali podr{ku Andreju Nikolaidisu kad je osu|ivan za pisanje o Kusturici. Zagovarali ste i rodni balans, primanje vi{e `ena u ~lanstvo PEN-a.

Za{to nerado javno reagujete, a koje su to situacije u kojima osjetite da se ipak mora? [to je neko reko: Takav je to ~ovjek!

Koliko su po Va{em mi{ljenju knji`evne polemike svrsishodne, koliko se uop{te ti~u knji`evnosti?

PROBLEM SA “NAJVE]IM @IVU]IM“

Zašto bi Kulenović, Karahasan, Horozović ili Šehić bili u sjenci?

Kako komentari{ete tu potrebu da se knji`evnost kod nas nekako obavezno svodi na jednog ili dva pisca - koji su najve}i, najbolji, najzna~ajniji usljed ~ega se sva raznolikost ukida, a stvari upro{tavaju?

Ja mislim da u bo{nja~koj osje}ajnosti ima sna`na i razumljiva potreba da se uspostavi kanon, koji podrazumijeva hijera-

rhiju vrijednosti. Ali ne razumijem tu otvorenu mogu}nost da se jedan autor instalira kao “najve}i `ivu}i“, uz `ive autore takve veli~ine i zna~aja i tolikog opusa kao {to su Kulenovi}, Karahasan, Horozovi}, a zatim ~itavog niza mla|ih autora (izme|u njih ba{ i Faruka [ehi}a) koji opstaju u sijenci. Ali nije moje da o tome mislim, a kamoli da to eleboriram kao problem.

SLOBODNA BOSNA I 13.9.2012.

Adisa Lesic:TEKST osnova.qxd

12.9.2012

22:15

Page 63

ZDENKO LE[I], TEORETI^AR KNJI@EVNOSTI kojem se nacionalna kultura najo~evidnije o~ituje u svoj svojoj kreativnosti. Pri ~emu na tom prostoru ni najgori {ovinizam nije zlohudan.

KULINARSKI I ^ITALA^KI U@ITAK

Šta to kuha Lešić?

U razgovorima ~esto spominjete da ste pasionirani kuhar, ali i ~italac kuharske literature.

Samo napola u {ali ste nedavno rekli da je kulinarstvo polje najve}e ljudske kreativnosti. [ta Vas odu{evljava u kuhanju koje je u svakodnevnom `ivotu ~esto potcijenjeno?

Kad se hvalim svojim gastronomskim podvizima, to je lijep primjer hiperbole.

Kuhanje je praksa, naporna i dosadna. Ali ono {to prethodi, to je kreativna aktivnost, u

kojoj se mo`e istinski u`ivati.

Ima li i{ta uzbudljivije od listanja Larusove gastronomske enciklopedije (koja ima oznaku “concise“, a {tampana je u sitnom slogu na preko 1.500 stranica)? Ili kad se preda{ ~arima tajlandske kuhinje, da bi uz pomo} neke njihove delicije jo{ jednom do`ivio onaj trenutak kad si na Pi-Pi otoku u Andamanskom moru zami{ljao da si malajski gusar? Ili kad oku{ava{ na jeziku i nepcima snagu i mo} madraskog karija?

Gastronomija je prostor na

Znao sam Francuza koji cijeli `ivot nije ni{ta drugo ru~ao nego Escalopes a la Mandelieu. So what?, kako bi rekli Englezi.

KULINARSKA LITERATURA Gastronomija je prostor na kojem se nacionalna kultura najo~evidnije o~ituje u svoj svojoj kreativnosti

mi danas nemamo ni suprotstavljene poetike, ni suprotstavljene “{kole“, ni suprotstavljene stvarala~ke tendencije. Mi imamo samo strana~ki suprotstavljene li~nosti, koji ni to nisu konzistentno, jer ska~u iz stranke u stranku, po principu “ko da vi{e“. Čak ni naziv “klika“ (“mala izdvojena grupa ljudi koja djeli ista mi{ljenja“, Oxford English Dictionary) ne mo`e se nikome pripisati, jer ni jedna grupa nema ~vrsto stajali{te o bilo ~emu.

Iako je odluku donosio peto~lani `iri, knji`evnik Abdulah Sidran Vas je proteklih dana prepoznavao kao glavnog krivca {to njegov roman prvijenac “Otkup sirove ko`e“ nije u{ao ni u u`i izbor za nagradu.

Tvrdio je da je pozadina va{ raniji li~ni

sukob, te da ste mu u jednom trenutku iskazivali odu{evljenje romanom. O ~emu se zapravo radilo?

Te{ko mi je zamisliti da iko misli da jedan ~lan `irija, makar bio i predsjednik, mo`e sam eliminisati neku knjigu. Ali dobro, neko mora biti kriv. Jo{ te`e mi je povezati njegove dvije tvrdnje: da smo bili u dugogodi{njem sukobu i da smo razmijenili mnoge ru`ne i te{ke rije~i, a onda da sam mu se javio i iz ~ista mira u ~itala~kom ushi}enju hvalio njegovu knjigu. Ili je istina jedno ili drugo! [ta je istina? To nek‘ moj oponent odlu~i. A ja nisam spreman da iz sfere privatnosti ska~em u arenu u kojoj su neki spremni da mi pripi{u sva{ta, pa i nepoznavanje knji`evnosti.

ZLONAMJERNE IZMI[LJOTINE “Krajnje je potcjenjiva~ki podmetati mi floskulu: dobra knjiga ali nije roman ({to nikad i nigdje nisam rekao, ni u kojem povodu). Druga je stvar, naravno, {to svaki tekst za koji se ka`e da je “roman“ ne podrazumijeva dobar roman

Ja se u stvari i ne sje}am neke polemike koja bi s razlogom nosila atribut “knji`evna polemika“. Mo`da jo{ od one davne koju je Ki{ maestralno zaklju~io “Časom anatomije“. Za{to je to tako? Vjerovatno zato {to 13.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

63

Sidran:TEKST osnova.qxd

12.9.2012

22:11

Page 64

SIDRAN VS. SIMI]

Nakon intervjua sa pjesnikom GORANOM SIMIĆEM, objavljenog prije tri sedmice u “Slobodnoj Bosni“, književnik ABDULAH SIDRAN podnio je sudsku tužbu u kojoj od Simića traži da mu plati 3.000 KM zbog klevete

ABDULAH SIDRAN “Nije istina da sam pozivao na lin~ bilo koga - o tome svjedo~e moji tekstovi pisani u opkoljenom Sarajevu“

B

osanskohercegova~ki pisac i akademik Abdulah Sidran podnio je tu`bu protiv knji`evnika Gorana Simi}a nakon intervjua koji je sa Simi}em objavljen u Slobodnoj Bosni broj 824, 23. avgusta ove godine.

Povod za tu`bu je dio intervjua u kojem je Simi}, izme|u ostalog, o Sidranu izjavio: “Na po~etku rata napisao je u kolumni u Oslobo|enju da ako ~etnici do|u i pokolju cijeli grad, ‘ono malo |ubre Simi} jedini }e biti kojeg }e po{tediti’ - {to je bio poziv na lin~, tako da sam tada s njim zavr{io kako bih na miru mogao ~itati njegove sjajne pjesme. Zamislite mene kako sa dvoje djece u Sarajevu 1992. ~ekam da mi na vrata pokuca neko sa otko~enim pi{toljem i tekstom kolege Sidrana kao alibijem.“

^ETNI[TVO I SRPSTVO U tu`bi koju je preko svojih pravnih zastupnica Edine Jahi} i Tanje Had`agi} Sidran uputio Op}inskom sudu u Sarajevu, pozivaju}i se na Zakon o za{titi od klevete, navodi se kako “citirani dio teksta predstavlja te{ku klevetu, budu}i da tu`itelj (Sidran, op.a.) nije napisao ‘ono malo |ubre Simi} jedini }e biti kojeg }e po{tediti’, niti je pozivao na lin~, ni na tu`enog, ni na bilo koga drugog”.

Sidran isti~e kako je u svojim objavljenim tekstovima tokom i poslije rata pozivao na suprotno, odnosno na mir i toleranciju te nastavak zajedni~kog tolerntnog `ivota me|u svim gra|anima Bosne i Hercegovine.

“Dakle, su{tina ovog spora le`i u dvije ~injenice: a) tu`itelj je insistirao da se u ratu stvari nazovu njihovim pravim imenima, pa je tako zamjerao piscima, me|u kojima je i tu`eni, {to ubijanje gra|ana BiH i Sarajeva nazivaju ‘vandalizmom’ umjesto ubijanjem. Tu`itelj je zamjerao i piscima koji zlo~ince i agresore na ovu dr`avu i njene gra|ane nazivaju Srbima, a ne, kako je ispravno, ~etnicima. Ali tu`eni ove zamjerke nije zapamtio. Mo`e se samo pretp64

PJESNICI PRED SUDOM SLOBODNA BOSNA I 13.9.2012.

Sidran:TEKST osnova.qxd

12.9.2012

22:11

Page 65

KO JE KOME POVRIJEDIO ^AST GORAN GORAN SIMI] SIMI]

“Sidran “Sidran je je na na po~etku po~etku rata rata napisao napisao uu kolumni kolumni uu Oslobo|enju Oslobo|enju da da ako ako ~etnici ~etnici do|u do|u ii pokolju pokolju cijeli cijeli grad, grad, ono ono malo malo |ubre |ubre Simi} Simi} jedini jedini }e }e biti biti kojeg kojeg }e }e po{tediti” po{tediti”

ostaviti da tu`eni ne vidi razliku izme|u ~etnika i Srba; b) tu`itelj ne samo da nije pozivao na lin~, nego je preklinjao da se ne sveti, odlu~no tra`e}i hri{}ansko postupanje. Tu`itelj se sa svojim perom i autoritetom borio da se nebo{njaci, umjetnici i kulturni radnici, ne vode ‘na kopanje’, smatraju}i takve postupke direktnim atakom na bosansku supstancu“, navodi se u tu`bi.

Sidran dalje navodi odlomke iz nekoliko svojih tekstova objavljenih u listu Oslobo|enje 1992. godine u kojima je, kako nagla{ava, pravio “jasnu distinkciju izme|u ~etni{tva i srpstva“, te se zalagao za “nazivanje stvari njihovim imenom“.

UZROK SUKOBA “Tu`eni (Goran Simi}, op.a.) nije tu`itelju zamjerio na citiranim tekstovima, ali mu je o~igledno zamjerio na tekstu objavljenom pod naslovom Smrt stran~arenju — sloboda narodu, objavljen u Oslobo|enju 26.06.1993. godine, u kojem se tu`itelj protivi da se ubijanje stanovnika Sarajeva naziva ‘vandalizmom s brda’, te da se ubijanje, odvo|enje ljudi u logor i sve druge monstruoznosti koje su ~inili ~etnici naziva ‘ludim vremenom’. U tom ~lanku tu`itelj nastoji ogoliti stvari i re}i istinu, dok se tu`eni bavi nabavkom cigara, otvaranjem kafane u Domu pisaca, ili jednom rje~ju, relativizacijom svega {to se de{ava gra|anima BiH i iznala`enjem modusa za zadr`avanje neutralnog stava i ogra|ivanje od genocidnog agresora. Knji`evnici bi najvi{e morali insistirati na preciznom izra`avanju. Vandalizam je razbiti kantu za sme}e na gradskom trotoaru, a ispaliti granatu u dje~iju bolnicu je ubijanje i genocid. ‘Ludo vrijeme’ su tridesete godine i ~arlston, a pohod ~etvrte vojne sile u Evropi na gra|ane koji nemaju ni pra}ke, a kamoli pu{ke, jeste genocid, zlo~in i ubijanje“, navodi Sidran u tekstu tu`be koju je poslao na adresu na{e redakcije.

Dodaje da je jedan od uzroka sukoba izme|u njega i Simi}a u tome {to se “tu`eni (Simi}) samopostavio za generalnog sekretara Udru`enja knji`evnika BiH“, te da “to Udru`enje nije iz svojih redova izbacilo Radovana Karad`i}a, Nikolu Koljevi}a, Vojislava Maksimovi}a, Ljubomira Zukovi}a, Miroslava Toholja, Todora Dutinu, Ne|u [ipovca itd.“ Ka`e da on, za razliku od Simi}a, “nema problem u razlikovanju Srba i ~etnika, Hrvata i usta{a i Bo{njaka i balija”, a kao argument navodi odlomke iz svojih tekstova objavljenih u Oslobo|enju tokom 1993. godine.

Sidran u sudskoj tu`bi od Gorana Simi}a tra`i 3.000 KM “na ime naknade nematerijalne {tete zbog du{evnih bolova nastalih povredom ~asti i ugleda.”

(Priredila M. Radevi}) 13.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

65

Dubravka:TEKST osnova.qxd

12.9.2012

23:13

Page 66

BRUTALAN I SNA@AN

Svjestan sam da bi moji filmovi mogli proizvesti mnoge pacijente i da bi, u tom smislu, to mogao biti veliki zlo~in 66

SLOBODNA BOSNA I 13.9.2012.

Dubravka:TEKST osnova.qxd

12.9.2012

23:14

Page 67

JU@NOKOREJSKA REDITELJSKA ZVIJEZDA ZA “SB”

KIM KI-DUK

Omiljen svugdje u svijetu, osim u svojoj Južnoj Koreji, gdje ga redovno nagrađuju za osvajanje nagrada na inostranim festivalima; KIM KI-DUK dobitnik je “Zlatne palme” na ovogodišnjoj “Mostri”, a inspiraciju za film PIETA pronašao je u čuvenoj Michelangelovoj skulpturi “Bogorodice”

HIPERAKTIVNI EKSCENTRIK Razgovarala: DUBRAVKA JOVANOVI] (Venecija)

H

olivudski producent i reditelj Michael Mann, koji je predsjedavao `irijem 69. venecijan skog festivala , izjavio je na dodjeli Zlatnog lava da su filmovi iz ovogodi{nje konkurencije, njih osamnaest, bili “zapanjuju}i, raznovrsni i inovativni, ali da je film Pieta ju`nokorejskog reditelja od onih vrsta filmskih djela koja su sve zavela momentalno”. I sa takvim obrazlo` enjem, uz veliki aplauz, kontroverzni, ekscentri~ni ju`nokorejski slikar, scenar ista, reditelj, producent, glumac i monta`er Kim Kiduk (51), primio je iz ruku Michaela Manna Zlatnog lava i u znak zahvalnosti i zadovoljstva na sceni iz sveg grla zapjevao staru narodnu pjesmu Arirang (ju`nokorejska rijeka).

STRAH I NEVOLJA

[ta ste, zapravo, o~ekivali od ovogodi{njeg boravka u Veneciji? @elio sam da vidim i nau~im kako drugi reditelji gledaju na dana{nje dru{tvo. A kada me pitate {ta je to {to su gledaoci trebali o~ekivati od mene, onda je to religijski pristup aspektima realnog `ivota, kao {to su strah i nevolja.

Naziv Va{eg filma je inspirisan ~uvenom Michelangelovom skulpturom Bogorodice koja u zagrljaju dr`i mrtvo tijelo Isusa Hrista. Otkud to?

Dva puta sam bio u Vatikanu kako bih 13.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

se divio ovom Michelangelovom remekdjelu. Slika ovog zagrljaja pratila me je mnogo godina. Za mene je to zagrljaj ~ovje~nosti i otuda inspiracija ne samo za naziv filma, ve} i za sam film.

Ali, ovo je brutalna pri~a o utjeriva~u dugova od seulske sirotinje i `eni koja tvrdi da je njegova majka, a Michelangelova skulptura pri~a ne{to drugo.

U tom apsurdu i jeste stvar. Moj film je pri~a o ~ovjeku i `eni, gre{nicima kojima nikada ne}e biti opro{teno. Ali, Pieta je i film koji govori i o posljedicama ekstremnog kapitalizma i zato je novac, koga ovaj mladi} stalno skuplja, zapravo tre}i akter u filmu, u kojem se taj glavni junak bori za iskupljenje kroz emotivni kre{endo.

Ovo je ve} tre}i film koji ste snimili poslije dobrovoljne samoizolacije...

Zna~i da je to vrijedilo.

Trogodi{nju samoizolaciju u prirodi kao vid samoka`njavanja, priliku za suo~avanje sa samim sobom i slomom koji ste kao umjetnik do`ivjeli, {to se sve vidi u autobiografskom Arirangu, neki su u Koreji do`ivjeli kao jo{ jednu Va{u ekscentri~nost?

Takvi vrlo dobro znaju {ta se dogodilo tokom snimanja mog preth odnog filma San i koliko me je slomio incident koji je do`ivjela moja glumica Li Na Jung, umalo poginuv{i zbog gre{ke moje tehni~ke ekipe koja nije dovoljno obezbijedila vje{ala za scenu u kojoj je ona trebala da se objesi. To je kod mene izazvalo i emotivni i kreativni

prekid, i neku u`asnu gri`u savjesti i pokrenulo `elju za samo}om, koja bi mi omogu}ila susret sa samim sobom i terapiju samoizlje~enja.

Korejski filmski analiti~ari ka`u i da je uzrok Va{eg trogodi{njeg odsustva iz civilizacije i u tome {to Vas je napustio Va{ vjerni producent i da ste to do`ivjeli kao izdaju?

U video-ispovijesti kakva je Arirang ja sam to i rekao. Osje}am se jadno zato {to je on, moj prijatelj, potpisao ugovor za veliku producentsku kompaniju, jer nije mogao da odoli isku{enju kapitalizma.

Svi koji su gledali ovaj Va{ film, u kojem ste radili bukvalno sve, suo~ili su se sa veoma neobi~nim i originalnim vidom Va{e terapije samoizlje~enja?

Film traga za iskustvima u ovom mom periodu krize. Sada sam mirniji u odnosu na prethodne tri godine, usred sam samoizlje~enja, tako da se mo`e re}i da sam ja ljekar. Ali, ja i ne `elim da budem savr{eno izlije~en. Snimanje filma je, na neki na~in, vrsta bolesti.

Je li ta bolest zarazna?

Svjestan sam da bi moji filmovi mogli proizvesti mnoge pacijente i da bi, u tom smislu, to mogao biti veliki zlo~in. Vjerujem da bi negdje moglo da bude ljudi koji su se promijenili zbog mojih filmova. Imam unutra{nje sukobe na tu temu.

NISAM VJERNIK

U filmu i pjevate, oplakujete u pjesmi svoje srce, pijete, psujete...

67

Dubravka:TEKST osnova.qxd

12.9.2012

23:14

Page 68

BRUTALAN I SNA@AN

KIMOVE GENIJALNOSTI Scene iz fimova Pieta, koji je nagra|en na ovogodi{njoj Mostri, i Time (desno)

Pjevam: “Ja sam najsretniji kada snimam filmove, ali |avoli poku{avaju da me sprije~e da ih stvaram.”

Da li je i Va{ film Amen, vi|en u San Sebastijanu pro{log septembra, nastavak Va{e “terapije” i jo{ jedan poku{aj tra`enja odgovora na egzistencijalni problem?

Poslije Cannesa i premijere Ariranga, vratio sam se u Pariz, gdje sam devedesetih studirao likovnu umjetnost, grad svjetlosti i grijeha, i tamo snimio Amen. Postoje zajedni~ki elementi u ova dva filma u kojima tragam za nekim odgovorima i koji su neka vrsta osje}aja da `ivim svoj `ivot gledaju}i stvari koje ne razumijem.

I ovi su filmovi gotovo nijemi. Za{to je ti{ina tako va`na u Va{em filmskom opusu?

U mojim filmovima postoje ljudi koji ne pri~aju, jer su duboko ranjeni. Njihovo po-

vjerenje u druge ljude je uni{teno, tako da nisu u stanju da komuniciraju.

sa`alijeva i saosje}a s njima. Sla`em se da tu postoji i stepen licemjerja.

Jo{ jedna Va{a tema je ponavljaju}a u Amenu, a to je viktimizacija `ena, ovaj put kroz pri~u o silovanoj djevojci i njenom ne`eljenom materinstvu. Nudite pristup koji izaziva polarizaciju u javnosti i iritira feministkinje?

Mogu da prihvatim kritike, ali ja sam mu{karac-reditelj i to je kako ja vidim temu `enske `rtve. Na{e dru{tvo name}e kazne `enama-`rtvama, ali ih istovremeno i

Ponovo se doti~ete i teme religije.

Nisam vjernik, ali se nadam da }e do}i dan kada }u mo}i da vjerujem u sve.

ZBOG SVJETSKE KRIZE...: Film traga za iskustvima u ovom mom periodu krize; sada sam mirniji u odnosu na prethodne tri godine, usred sam samoizlječenja, tako da se može reći da sam ja ljekar

“LO[ MOMAK” KOREJSKOG FILMA”

Ki-Duk je do ove godine osvojio i “Palmu” i “Medvjeda” i “Lava”, ali uvijek za režiju Kim Ki-duk, nekada{nji “lo{ momak” korejskog filma, jedan od najplodonosnijih i najobo`avanijih filmskih stvaralaca iz Ju`ne Koreje, autor filmova kakvi su: Krokodil, Lo{ momak, 3-Iron, Prolje}e, ljeto, jesen, zima..., Samari}anka, Vrijeme, Barka, Arirang, zbog kojih je stekao status kultnog reditelja, do sada je osvajao i Palmu i Medvjeda i Lava i Kristalni globus i [koljku, ali uvijek za najbolju re`iju. Zlatni lav za Pietu je Kim Ki-Dukovo prvo zlato za najbolji film. I to film koji je najbrutalniji i najbizarniji od svih prethodnih njegovih filmova, ali istovremeno i jedan od najljep{ih. Čini se i najsna`nijih.

68

Poslije filma Prolje}e, ljeto... mnogi su smatrali da ste budista?

Da, mnogi su vjerovali da je tako, ali ja to nikada nisam bio. To je vjerovatno zato {to budizam ima tako veliku ulogu u korejskoj kulturi, kao {to hri{}anstvo ima

KONA^NO KONA^NO LAUREAT LAUREAT ZA ZA FILM FILM

Sjajni Sjajni ju`nokorejski ju`nokorejski umjetnik umjetnik Kim Kim Ki-duk Ki-duk

zna~ajnu ulogu u evropskoj kulturi. Svi moji filmovi zasnovani su na specifi~nim idejama. Prolje}e, ljeto... opisuje ciklus `ivota, Samari}anka govori o tome kako opa`amo i do`ivljavamo jedni druge, Vrijeme je pri~a o ~ovjekovoj `elji da zaustavi starost, Lo{ momak o nasilnoj ljudskoj prirodi, Provalnik o otu|enju i potrebi za ljubavlju, i tako redom. I mnogi u njima pronalaze i religijske motive.

Ljubav u Va{im filmovima je naj~e{}e tragi~na!

Ne smatram to tragedijom, niti svoje junake smatram tragi~nim. Jednostavno, vjerujem da i ljudi poput `ivotinja `ive instinktivno. @ivoti i `ivotne vrijednosti zavise od interpretacije. U svakom odnosu jasno je da postoji jedan koji vi{e voli i jedan kojem lak{e i br`e postaje dosadno. Nije bitno da li je ta osoba mu{karac ili `ena. Od li~ne interpretacije zavisi da li }e to biti shva}eno tragi~no ili kao dio realnosti.

Da bi zadr`ala pa`nju svog mladi}a djevojka u Va{em filmu Vrijeme podSLOBODNA BOSNA I 13.9.2012.

Dubravka:TEKST osnova.qxd

12.9.2012

23:14

Page 69

JU@NOKOREJSKA REDITELJSKA ZVIJEZDA ZA “SB” ISPRED PALMI NA OBALI MORA Kim Ki-duk u Cannesu je uvijek, kada predstavlja novi film, do~ekan uz srda~nu dobrodo{licu

vrgava se komplikovanoj plasti~noj operaciji. Zar je sve to neophodno da bi se zadr`ala ljubav?

Junakinja mog filma u o~aju je mislila da je to jedino ispravno, ali je tako samo proizvela nesre}u. Inspiraciju za ovakav film prona{ao sam u ljudskoj `elji za promjenom, ali i u ~injenici da se i u Koreji sve vi{e takva `elja rje{ava plasti~nim operacijama. To je postalo na~in bjekstva od dosade i svakodnevnog ponavljanja `ivota i `ivotnih rutina. No, na takav na~in se ne mo`e ni graditi ni zadr`ati ljubav.

PRI^A O STARCU

U filmu Barka nudite neobi~nu ljubavnu pri~u...

Mislite da je neobi~no da se starac zaljubi u djevojku koja je zapravo jo{ uvijek dijete?

Prizna}ete da je razlika u godinama ogromna?

Naravno, ali nije u tome stvar. @elio sam da razmislim o tome da li je zaista sve gotovo kada mu{karac ostari, postoji li na~in da se ~ovjek ne preda, da ne odustane od svega zato {to ga drugi smatraju starcem. @elio sam da poka`eem da ljudsko bi}e mo`e da bude lijepo sve do trenutka sopstvene smrti. To sam u~inio kroz pri~u o starcu koji sebi~no i stra{ljivo, ali iskreno i sna`no voli, {to njegov kraj ~ini ljep{im i plemenitijim.

Kako obja{njavate ~injenicu popularnosti i voljenosti Va{ih filmova {irom svijeta?

Njih vole oni gledaoci koji umiju da se izmjeste iz realnosti. Kao moji junaci koji pronalaze li~nu sre}u kroz fantaziju brane}i se bola svakodnevnog `ivota.

Vi{e je nerazumijevanja u Va{oj Koreji...

13.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

Nisam zanimljiv korejskoj filmskoj industriji koja proizvodi ogroman broj filmova o smrti, sjeckanjima sjekirama i krvavim ubistvima, dok se ja bavim za njih dosadnim egzistencijalisti~kim pitanjima `ivota i ne podvla~im jasnu razliku izme|u `ivota i umjetnosti. Mene su u Koreji nagradili za osvajanje nagrada na inostranim festivalima. Ironija.

U Va{im filmovima publika se suo~ava i sa okrutno{}u i brutalno{}u, mogu}e i sa Va{im pesimiz m om?

Nisam pesimista! Samo, ne osje}am sigurnost kada razmi{ljam o budu}nosti dru{tva.

Vi ste definitivno hiperaktivni!

Pieta je ve} osamnaesti film koji ste snimili. Sti`e li korejska publika sve da ih vidi?

Ne sti`e! Najve}i broj gledalaca imao je moj film “Lo{ momak” jer je u njemu igrao glumac koji je u tom trenutku bio velika zvijezda jednog televizijskog serijala. I u Ju`noj Koreji se gledaju veliki holivudski hitovi...

Za{to?

Zato {to jedemo meso iz d`inovskih `ivotinjskih kaveza i povr}e uzgojeno ispod plasti~nih nastre{nica i sve to je “natoljeno” antibio ticima i odraslo pod te{kim stres om. A ljudi se time hrane. Kako je krenulo, mo`da }e se i ljudski rod jednog dana probuditi u d`inovskom “kav ezu za ptice”, nemo}an da se bilo ~emu vi{e odupre. Mo`ete li uz ovakvu projekciju da osjetite sigurnost u budu}nost dru{tva?

69

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

12.9.2012

23:12

Page 70

KULT MARKET GREAT BRITISH ALBUMS

20 najbritanskijih albuma

MUZIKA “16. Jazz Fest Sarajevo”

Dolazi nam basista “Stonesa”

Great British Albums naziv je kompilacije “20 najbritanskijih albuma u posljednjih 50 godina”. Prvo mjesto zauzima Fleetwood Mac, a album je Mr. Wonderful. Slijede Emerson, Lake & Palmer (Tarkus), potom Mott the Hoople (All the Young Dudes), Jeff Beck (Blow By Blow), The Only Ones (The Only Ones), The Clash (London Calling), John Cooper Clarke (Snap, Crackle & Bop)...

NICO

The End (reizdanje) Evo nama kvalitetnog reizdanja. Nico je 1974. objavila svoj ~etvrti studijski album The End, koji }e se od 1. oktobra prodavati kao “deluxe proizvod”. Na dva CD-a bi}e objavljene sve pjesme sa tog albuma, ali i neke koje su snimljene za potrebe Radio BBC-a, kao i live verzija pjesme Das Lied der Deutschen.

Legendarna Nico preminula je 1988. ggodine.

NEIL YOUNG I “CRAZY HORSE”

Psychedelic Pill Na dva CD-a samo devet pjesama!? To je uspjelo velikanu Neilu Youngu i Crazy Horseima, zato {to im pjesme, ponekad, “idu u du`inu” od ~ak dvadeset i {est minuta!

Album se zove Psychedelic Pill, a u prodaji }e biti od 30. oktobra ove godine.

Dodu{e, ima i onih ne{to kra}ih pjesama, od “svega” dvadeset minuta. Youngu i njegovima to }e biti drugi album u ovoj godini.

70

D@EZERSKA JESEN Neka od najzvu~nijih imena predstoje}eg Jazz Fest Sarajeva su Darryl Jones i Taksim Trio

Jesen je u glavnom gradu BiH godinama u znaku, te prepoznatljiva po karakteru i programskim inovacijama organizatora muzi~kog festivala Jazz Fest Sarajevo. Ove godine, od 30. oktobra do 4. novembra, {esnaesti put. I na tri festivalske scene.

“Festival }e u utorak, 30. oktobra, na sceni Bosanskog kulturnog centra otvoriti Taksim Trio, ansambl virtuoznih turskih umjetnika Husnua Senlendiricija, Ismaila Tuncbileka i Aytaca Dogana, a narednog dana na istoj sceni nastupit }e senzacionalna brazilska pjeva~ica i gitaristica Badi Assad, te ameri~ki trio The Bad Plus kojeg muzi~ka kritika naziva akusti~nim jazz triom budu}nosti”, najavljuju direktor JFS-a Edin Zub~evi} i kompanija: “Jednom od jazz velikana, Milesu Davisu posve}en je 1. novembar, tre}i dan Festivala, kada }e biti predstavljen projekat nastao u povodu 20. obljetnice smrti ovog velikog umjetnika.

Ansambl Miles Smiles ~ine muzi~ari koji su svirali i snimali sa Milesom. Danas su to neki od zna~ajnijih ameri~kih muzi~ara: truba~ Wallace Roney, saksofonista Rick Margitza, gitarista Larry Coryell, orgulja{ Joey DeFrancesco, basista Darryl Jones i bubnjar Omar Hakim.”

Na Jazz Festu }e nastupiti i ansambl La Strada Quintet, znamenitog francuskog akordioniste Richarda Galliana, koji }e

izvesti repertoar jo{ jednog velikog kompozitora, italijanskog autora filmske muzike Nina Rote. “Tako|er u BKC-u, u subotu 3. novembra, koncert }e odr`ati o~aravaju}i vokalista i svira~ ouda iz Tunisa Dhafer Youssef, koji }e sa novim me|unarodnim akusti~nim sastavom predstaviti svoj aktuelni projekat Abu Nawas Rhapsody”. Ma, bi}e svega u sarajevskoj jazz ba{~i, da sad ne du`imo.

(D. Bajramovi})

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1) 1. Major Lazer: Get free (ft. Amber of Dirty Projectors) 2. Electric Guest: This head I hold 3. Jessie Ware: 110 % 4. Snoop Lion: La la la 5. Band Of Skulls: The devil takes care of his own 6. Skrillex & Damian Jr. Gong Marley: Make it bun dem 7. The Dodoz: Ghost 8. Urban Cone: We should go to France 9. The Chemical Brothers: Theme for Velodrome 10. Cypress Hill x Rusko ft. Damian Marley: Can’t keep me down SLOBODNA BOSNA I 13.9.2012.

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

12.9.2012

23:16

Page 71

KULT MARKET KINO KRITIKA Film “Ljudožder vegetarijanac” (Hrvatska, 2011.), reditelja Branka Schmidta

Iz palete strašnih likova

NOVI NOVI SCHMIDTOV SCHMIDTOV FILM FILM

ATENTAT

Jiri Sequens Jiri Sequens je re`irao film koji se bavi stvarnim atentatom na Reinharda Heydricha, koji je bio nacisti~ki ~asnik. Godine 1941. imenovan je protektorom ^e{ke i Moravske. A atentat su izveli ~lanovi ~e{kog pokreta otpora 27. svibnja iste godine. Nakon {to je Heydrich preminuo od posljedica ranjavanja, nacisti kre}u u odmazdu. Krvavo su `eljeli da osvete njegovo ubojstvo.

Ocjena: 4

Ljudo`der Ljudo`der vegetarijanac vegetarijanac je je drama drama oo podmuklom podmuklom ginekologu ginekologu

Prije svega, trebamo ista}i da je naslov ovog djela apsolutna pogre{ka! Zvu~i zanimljivo, ali nakon {to smo ga odgledali, zaklju~ak jeste da je usiljen, nepotreban i neto~an, nedosljedan. Glavni karakter ne jede meso (jako povr{no poja{njeno i nebitno za film, mo`e biti i vegan, a ne samo vegetarijanac), no ubija ljude. Dakle, nesigurno je, osim u autorovoj glavi, da je vegetarijanac, te je apsolutno stupidno zvati ga ljudo`derom bez uporabe navodnika, jer on ne jede ljude.

Nije ljudo`der, nije sigurno ni da je vegetarijanac, no sigurno je kriminalac i ubica.

Nepotrebna je negativna konotacija ionako malog broja svjesnih ljudi koji ne jedu tu|e le{ine. A sada o radnji filma. Dakle, naslov je vrijedan pa`nje samo radi potrebe da se objasni pretenciozni i pogre{ni naslov. Rije~ je o drami o podmuklom, beskrupoloznom ginekologu, uposleniku dr`avne ustanove koji jako zabrinjava. Ne samo u filmu, ve} ponajvi{e jer je ~est te prisutan u realnosti. Ne samo u Hrvatskoj. Na `alost.

U klinici za ginekologiju, gdje svaka `ena o~ekuje najve}u pa`nju, doga|aju se nedopustive i stra{ne stvari. Glavni lik je Danko Babi}. On je ambiciozni ginekolog povezan s podzemljem. Od razotkrivanja ga spa{avaju korumpirane kolege, policija, diler...

La`iranjem nalaza, uz sve to, on diskreditira kolege, a kasnije postaje i {ef klinike. Radi za svodnika kojem “rje{ava” problem ukoliko neka od prostitutki zatrudni, jednom ministru poma`e tako {to `enu koja nosi njegovo dijete prevari, te umjesto obi~nog pozitivnog pregleda, napravi bez njenog znanja abortus.

Branko Schmidt je jo{ jednom poriv za stvaranje dobio od Ive Balenovi}a, biv{eg ginekologa. Ina~e, Balenovi} pi{e pod pseudonimom Alen Bovi}. Schmidtov pro{li film, Metastaze, bavi se dekadentnim dru{tvom 13.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

na{e sada{njice, dok se ovo djelo bavi zdravstvenim sektorom koji ne poma`e, ne lije~i, ve} odma`e i ubija. Dakle, apsolutni poreme}aj vrijednosti. Glavni lik se bori, u jednom momentu ne `eli poslu{ati nalogodavce, no kada uvidi da }e nastradati ipak pristaje. Misli na sebe, ne misli na druge. Iako bi morao. Glavni lik filma je samo jo{ jedan od sli~nih likova ne samo u medicinskoj struci, te veterinarskoj jako joj bliskoj, iz palete stra{nih likova koji su dio na{e svakodnevnice, a koji su sposobni i spremni u `elji za vlastitim “napredovanjem” gaziti, gaziti bukvalno preko mrtvih.

Branko Schmidt je tako|er zanimljiv karakter. Za vrijeme Tu|mana bio je tzv. dr`avni re`iser. Sada je, nekako, “zdraviji”.

Nadamo se, iskreno zdraviji.

(D. Jane~ek)

DORA-HEITA

Kon Ichikawa Naslov filma u prijevodu zna~i “uli~ni ma~ak”.

To je nadimak novog suca iz okruga, koji je poznat po tome {to u njemu vlada bezakonje. Prije ovoga, ~ak tri suca su nestala. Glumi da je nesposoban i da voli piti da bi kriminalce opustio, te ih se lak{e rije{io. ^ovjek sa znanjem i idejom, te ciljem.

Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE 1. Ledeno doba 4: Zemlja se trese (Steve Martino & Mike Thurmeier) 2. Pla}enici (Simon West) 3. Jumanji (Joe Johnston) 4. Step Up 4 (Scott Speer) 5. Ted (Seth MacFarlane)

LEPTIROVA KRILA

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

Carmen je majka koja suprugu `eli roditi sina. Ami je osjetljiva {estogodi{nja djevoj~ica, koju majka Carmen zapostavlja jer je `ensko dijete. Carmen napokon zatrudni i rodi dje~aka. Ami biva jako ljubomorna na brata. Jednom prilikom ga gu{i… Direktor fotografije je Aitor Mantxola, a scenarij su napisali Eduardo Bajo Ulloa i Juanma Bajo Ulloa.

Ocjena: 4

1. 101 Dalmartinac (Hamilton S. Luske, Clyde Geronimi, Wolfgang Reitherman, Walt Disney Pictures/Continental film) 2. Nedodirljivi (Olivier Nakache, Eric Toledano, Quad Productions, Chaocorp; Blitz film i video) 3. Larin izbor: Izgubljeni princ (Tomislav Rukavina, Continental film) 4. Osvetnici (Joss Whedon, Marvel, Continental film) 5. Moj tjedan s Marilyn (Simon Curtis, The Weinstein Company, Blitz film i video)

Juanma Bajo Ulloa

71

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

12.9.2012

23:13

Page 72

KULT MARKET SPORT

AUTOMOBILI

Ford Mondeo

Nakon oslobađajuće presude Mostarac se vraća u rukomet

Povratak Noke Serdarušića ZVONIMIR SERDARU[I] ^uveni rukometni stru~njak oslobo|en sumnji za namje{tanje utakmica

Ford je predstavio novi Mondeo u verzijama hatchbacka i karavana, koje }e slijede}e godine ponuditi evropskim kupcima. Ovo }e biti najve}i Fordov automobil u koji }e se ugra|ivati novi trocilndri~ni EcoBoost turbo benzinac zapremine jednog litra.

MOTOCIKLI

IXS Bolton Zanimljiva jakna namijenjena prvenstveno malo hladnijim danima dolazi iz IXS-a pod nazivom Bolton. Iako se mo`e pohvaliti svim detaljima koje klasi~na jakna za motor mora imati, razli~ita je po tome {to izvana ni~im ne daje do znanja da bi se radilo o motoristi~koj jakni, {to }e posebno znati cijeniti oni koji ne `ele na sebe skretati pozornost moto obilje`jima.

DESIGN

Opel Cascada Novi Opelov kabriolet se zove Cascada, izvedeno od {panske rije~i koja zna~i vodopad, ime se tradicionalno zavr{ava na “a”, tipi~no za Opel. On tako|e donosi dinami~nu eleganciju, ljepotu i svje`inu za pravo u`ivanje u vo`nji na otvorenom.

72

“@elim ponovno raditi i to najradije u Bundesligi“, kazao je novinskoj agenciji SID rukometni trener Zvonimir Noka Serdaru{i} i dodao: “Ponovo sam u formi i spreman. Cijeli svoj `ivot sam djelovao u vrhunskom rukometu - bez pauze. Sve do 2008. Jednostavno mi sad nedostaje ne{to. A za mirovinu jo{ nisam.“ Do pauze koju je Serdaru{i} djelomi~no imao protekle tri i pol godine u njema~koj rukometnoj Bundesligi i tokom koje je povremeno boravio u Hamburgu, a povremeno u BiH i na hrvatskoj obali, me|utim nije do{lo posve dragovoljno. Ovaj biv{i jugoslavenski reprezentativac i trener zvu~nih rukometnih klubova u biv{oj Jugoslaviji i Njema~koj pri~ekao je osloba|aju}u presudu u procesu u kojem je Kiel bio optu`en za navodnu manipulaciju u utakmici Lige prvaka protiv Flensburg-Handewitta, odigranoj 2007. godine. Presuda je bila “prema o~ekivanju”, naglasio je Noka i dodao da osje}a “veliko olak{anje. Jer, iako nikad nije bilo pravne zabrane bavljenja trenerskim poslom, bila je to ipak jedna prakti~na zabrana - barem ovdje u Njema~koj”.

Serdaru{i} se stoga tokom trajanja procesa i dr`ao dalje od njema~kih klubova, ali ne i od onih s prostora biv{e Jugoslavije. Tokom 2009. i 2010. je bio trener u Sloveniji i to rukometnog kluba Celje, ali je bio istovremeno anga`iran i kao izbornik slovenske reprezentacije. Unato~ tom “izletu” u biv{u Jugoslaviju, Noka sada isklju~uje mogu}nost trenerskog anga`mana u zemljama biv{e Jugoslavije. Ponuda iz te regije, ali i iz drugih zemalja je bilo, ka`e on, “ali ja jasno favoriziram Bundesligu“. Vjerojatno mu je

anga`man u Sloveniji bio lekcija. “Postojali su veliki planovi, ali je realnost izgledala druk~ije“, ka`e o vremenu provedenom u Sloveniji Zvonimir Noka Serdaru{i}. To vrijeme u me|uvremenu ~ak procjenjuje kao “gre{ku”, kako prenosi rukometni portal handball.com. Od Bundeslige Noka o~ekuje vi{e pouzdanosti, strpljenja i smisla za realnost i - naravno - {ansu za novi po~etak.

Naveo je da su ga tokom njegove “rukometne apstinencije“ dva puta kontaktirali iz Bundeslige, ali da nije uzimao u obzir nijednu od tih ponuda. “Za mene je bilo jasno da se ta sudska pri~a prvo mora zavr{iti, prije nego {to se u Njema~koj ponovno mogu uklju~iti.“ Isto tako mu je, ka`e, jasno da novi trenerski anga`man u Bundesligi podrazumijeva otkaz nekom drugom treneru i stoga bi najradije po~eo raditi tek naredne sezone.

Navode o tome da bi najradije preuzeo neki bundesliga{ki klub kojim bi se dao “napasti” njegov biv{i klub Kiel, Noka odbacuje: “Na vi{im razinama nema toliko klubova, ali ima ih nekoliko koji `ele napredovati prema gore. Mene bi itekako zanimao jedan tim koji je sposoban za napredak, neovisno od trenuta~nog mjesta na ljestvici. Ni u Kielu u po~etku nisam imao vrhunsku mom~ad - tamo smo si na{ kasniji status tek morali ‘zaraditi’.“ Iako ni u zemljama biv{e Jugoslavije ne bi imao jezi~nu barijeru, Noka zasad odbija anga`man u toj regiji. Ali nepostojanje jezi~ne barijere opet navodi kao razlog za{to favorizira Njema~ku.

“Moram mo}i komunicirati s mom~adi, igra~i i trener moraju biti jedna cjelina - a to preko prevoditelja nije mogu}e.“ (Priredio: N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 13.9.2012.

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

11.9.2012

15:19

Page 73

KULT MARKET LIFESTYLE Online recenzije i njihov uticaj

Sami svoj kritičari

SAD

Hrana Visokokalori~na hrana ne {teti zdravlju i ne skra}uje `ivotni vijek, dok dijete ne garantuju dugovje~nost, tvrde stru~njaci iz Nacionalnog centra starenja u Baltimoru, koji su 25 godina vr{ili eksperimente na majmunima. Jedna grupa majmuna dobijala je hranu sa malo kalorija, a druga sa mnogo bjelan~evina i {e}era - obje grupe `ivjele su u prosjeku podjednako dugo.

[VEDSKA

Apneja KNJI@EVNI SKANDAL Pisac R.J. Ellory na internetu je punih deset godina la`irao kritike svojih romana

Recenzije restorana koje gosti pi{u na internetu, a naro~ito na stranicama kao {to su Amazon, Tripadvisor, Toptable ili Yelp.com, mogu imati zna~ajan u~inak na poslovanje tih restorana, pokazalo je zanimljivo istra`ivanje profesora s Berkeleya M ichaela Andersona i J eremyja Magrudera, koje je objavljeno u septembarskom izdanju Economic Journala. U vrijeme kada svi, zahvaljuju}i internetu, mogu biti kriti~ari, broj “zvjezdica“ koje dodjeljuju korisnici nikada nije bio tako va`an kao danas. No do sada se nije znalo koliko kritike na internetu zaista mogu utjecati na poslovanje. Anderson i Magruder prikupljali su isklju~ivo pozitivne kritike, i to na reprezentativnom uzorku od 300 restorana u San Franciscu. Kritike su zatim uklopili na ljestvicu ocjenjivanja po broju zvjezdica na Yelp.com, popularnom sajtu na kojem se recenziraju razna mjesta i usluge. Pokazalo se da su restorani kojima je rejting porastao za samo pola zvjezdice po~eli bilje`iti ve}i broj gostiju i bolji promet u ve~ernjim satima. [to je jo{ zanimljivije, ve}i broj gostiju i bolji promet ostvaren je bez sni`avanja cijena usluga, ~ime je potvr|eno da su isklju~ivo pozitivni komentari gostiju restoranima donijeli jo{ vi{e klijentele.

Naravno da su ovi rezultati potaknuli i sumnje kako bi vlasnici restorana sada 13.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

mogli sami ostavljati razne kritike na internetu, te “blatiti“ konkurenciju. Me|utim, najpopularniji sajtovi za korisni~ke recenzije imaju dosta rigorozne mjere provjere, ali i vrlo u~inkovitu mjeru “ka`njavanja“ onih vlasnika restorana koji se slu`e prljavim trikovima. Tripadvisor tako, naprimjer, pored restorana i hotela za koje sumnjaju da sami postavljaju pozitivne komentare o sebi, stavljaju crvene zastavice.

La`iranje kritika i recenzija posljednjih je dana dobilo puno prostora u medijima nakon {to je otkriveno da je britanski pisac Roger Jon Ellory koristio nekoliko razli~itih pseudonima i na Amazonu pisao pozitivne kritike o svojim knjigama, dok je istovremeno izrazito negativno pisao o romanima svojih kolega. Ellory je otkriven jer su se na Amazonu pre~esto po~ela pojavljivati imena koja o njegovim krimi}ima pi{u pozitivno, a o ostalima negativno.

Ellory je tako o svojim romanima pisao da su “moderna remek-djela“, “briljantno napisana“... Priznao je u otvorenom pismu da je pisao la`ne kritike ve} deset godina, {to je izazvalo osudu knji`evne javnosti u Velikoj Britaniji, koja se i ranije susrela sa ovakvom pri~om - prije dvije godine istori~ar Orlando Figes na Amazonu je uradio identi~nu stvar kao Ellory.

(Priredila: M. Radevi})

Polovina `ena pati od apneje tokom spavanja, utvrdili su {vedski nau~nici kroz istra`ivanje u kojem je sudjelovalo 400 `ena.

Apneja je stanje prestanka disanja na deset ili vi{e sekundi za vrijeme sna.

Me|u `enama sa hipertenzijom i gojaznim `enama rizik je bio jo{ ve}i - njih ~ak 84 posto je patilo od apneje.

NJEMA^KA

Oktoberfest Jedna njema~ka asocijacija najavila je pokretanje kampanje protiv organizatora popularnog Oktoberfesta zbog cijena piva. Cijena piva na ovom festivalu je tokom posljednje decenije pove}ana za 43 posto. Prosje~na cijena litra piva na ovogodi{njem Oktoberfestu }e iznositi 9,35 eura, {to je za 0,35 eura skuplje nego pro{le godine.

73

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

12.9.2012

23:14

Page 74

KULT MARKET CRVENI FENJER

[PANIJA

Maritxell Martinez

Nematerijalne usluge za zaobilazno zapošljavanje

Seks kao mito

[panjolska ima dugu tradiciju mornara, a jedna plavu{a odlu~ila im je odati po~ast na poseban na~in. Manekenka Maritxell prava je domoljubna djevojka a svoje strasti pokazala je u Interviu magazinu.

BRAZIL

Karen Nuremburg RUSKA INICIJATIVA Pravni autoriteti u ovoj dr`avi inicirali prijedlog zakona po kojem se seks usluge smatraju mitom

Brazilske djevojke su prekrasne, a svoju rasko{ se ne boje dijeliti s drugima. Karen je pozirala u seksi donjem rublju za GQ India.

KOLUMBIJA

Elianis Garrido Kolumbijska ljepotica pokazala je svu svoju rasko{. Fotografirav{i se za SoHo magazin potpuno gola. Da, ina~e je tv lice i model.

74

Rusko Tu`ila{tvo priprema prijedlog zakona koji }e se na}i pred Parlamentom po kojem }e se i seks smatrati mitom. Ubudu}e }e se i “nematerijalne usluge“ kao {to je “zaobilazno“ zapo{ljavanje, napredovanje u poslu ili seks tretirati kao vrsta korupcije.

Ta novina se u Rusiji uvodi na prijedlog Grupe dr`ava protiv korupcije (GREKO) kojima se pridru`ila Rusija 2007. godine kada je ratifikovala Konvenciju o krivi~noj odgovornosti za korupciju.

Mi{ljenja eksperata o dopuni krivi~nog zakona o mitu su podijeljena. Skeptici tvrde da se takve “usluge“ te{ko mogu dokazati kao mito. Nije sporno da postoji “trgovina uticajem“ kad ~inovnik mo`e da nekoga progura na `eljenu funkciju ili radno mjesto, ali mnogi pravnici misle da nije jednostavno dokazati da se radi o korupciji.

Sada{nji ruski krivi~ni zakon predvi|a kaznu do 15 godina zatvora za dobijanje materijalnog mita. Advokat J evgenij Arhipov, koji je pisao antikorupcioni projekt u Rusiji “^iste ruke“, podr`ava dopunu zakona iako smatra da on ne}e biti dovoljno efikasan.

Arhipov nagla{ava da je glavna nevolja {to je pravosu|e tako|e korumpirano. “U

posljednje vrijeme ~inovnici dobijaju ne samo materijalne vrijednosti nego i usluge da odu u lov ili saunu gdje se pozovu djevojke”, ka`e advokat Vladimir @erebenkov i dodaje da ~inovnici postaju kasta nedodirljivih, pa misli da je dobro {to }e biti dopunjen krivi~ni zakon.

Predsjednik Nacionalnog antikorupcionog komiteta Kiril Kabanov ka`e da bez obzira na to kakvi se zakoni donosili oni sami ne mogu da rije{e problem uzimanja mita.

Irina Rukina, ~lan koordinacionog komiteta za borbu sa korupcijom, smatra da se i “familijarnost“ treba da smatra korupcijom kao kada uticajni ~inovnik namjesti da se njegova supruga zaposli u firmi koja je pot~injena dr`avnoj strukturi u kojoj radi mo}ni suprug. Ona tvrdi da se u Rusiji samo jedan posto davanja mita na sudu doka`e.

Pravnici obja{njavaju da }e se kao dokazi za “nematerijalnu korupciju“ uzimati video-zapisi, telefonska prislu{kivanja, izjave djevojaka koje su davale seksualne usluge... Advokat @erebenkov optimisti~ki ka`e da postoje razli~ite tehnike koja mogu da pru`e ubjedljive dokaze.

(Priredio: N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 13.9.2012.

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

11.9.2012

15:28

Page 75

KULT MARKET PREKO EX-YU GRANICA

BEOGRAD

Umjetnici na listi za odstrel

Miraz

Prvi srpski (ne)kulturni ustanak

Izlo`ba Miraz Centra za savremenu umjetnost Sarajevo (SCCA) otvorena je 11. septembra u Centru za kulturnu dekontaminaciju (CZKD) u Beogradu, nakon gostovanja u Ljubljani i Trstu.

Jezgro izlo`be, ~ija je kustosica i selektorica Dunja Bla`evi}, ~ine radovi Alme Suljevi}, Danice Daki}, Gordane An|eli} Gali}, Maje Bajevi} i [ejle Kameri}, a pridru`ili su im se i umjetnici i umjetnice iz Ljubljane, Beograda i Zagreba.

ZAGREB “ANTISRPSKA ZAVJERA“ Na Kolarevi}evom popisu na{li su se i pjeva~ Zdravko ^oli} i reditelj Oliver Frlji}

Dragan Kolarevi}, pomo}nik ministra kulture u novoj Vladi Srbije, izazvao je pravi skandal autorskim tekstom nedavno objavljenim na jednom web portalu, u kojem je pedesetak poznatih glumaca, reditelja i muzi~ara ozna~io kao “nositelje i izvr{itelje pogubne antisrpske politike u Srbiji“. Na Kolarevi}evoj “crnoj listi“ na{li su se, izme|u ostalih, pisac Miroslav Krle`a, reditelj O liver Frlji}, pjeva~ Zdravko Čoli}, Mom~ilo Bajagi} i Sr|an Gojkovi} Gile, glumci Voja Brajovi}, Jelisaveta Seka Sabli}, Predrag Ejdus i Bora Todorovi}, te Slobodan [ijan, Jovan ]irilov, Svetislav Basara, Lazar Ristovski, Miroslav Mom~ilovi} i mnogi drugi, a sve zbog toga {to su na proteklim izborima podr`ali Borisa Tadi}a ili Čedomira Jovanovi}a. Kolarevi} je u tekstu pod naslovom Vrijeme je za prvi srpski kulturni ustanak pozvao na ustanak protiv “titovskokardeljevske antisrpske zavjere“, jer je Srbija “pod okupacijom jo{ od Prvog svjetskog rata“, dok su sve srpske kulturne institucije “u slu`bi slovenske, hrvatske i {iptarske separatisti~ke i ratne propagande”. “U dr`avna pozori{ta odavno ne idem jer nisam mazohista. Ne gledam doma}e filmove. Bilo koji pacijent sa Guberevca ili neke druge klinike za ljude pomerenog uma duhovno je uravnote`eniji od autora i aktera dela koja se tamo igraju i prikazuju. Ako }u da gledam ludake, i}i }u u ludnicu. Ne pristajem da na moj ukus i vrednosni sistem uti~u komesari titoisti~ko-krle`ijanske svesti“, pi{e Kolarevi} na po~etku svog pamfleta.

13.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

Pomo}nika srbijanskog ministra kulture posebno je “pogodila“ predstava Zoran \in|i} koju je u beogradskom Ateljeu 212 postavio reditelj Oliver Frlji}. Frlji} je ne{to kao lakmus-papir za novu srpsku elitu predstava o \in|i}u, smatra Kolarevi}, “posljedica je titoisti~ke svijesti i njene mr`nje prema srpstvu“: “Takvih dela koja se finansiraju iz bud`eta Srbije ili od kredita koje Srbija uzima od svetskih lihvara, koje }e vra}ati na{i potomci, ima previ{e: svi filmovi snimljeni u vreme Slobodana Milo{evi}a, pa do dana dana{njeg, i mnoge pozori{ne predstave (koje su pla}ali Milo{evi} i njegov sistem “kulture”) uvreda su za Srbe, prikazani su kao debili, krvoloci...“ Reaguju}i na Kolarevi}ev tekst, Boris Tadi} pozvao je na njegovu trenutnu smjenu. Tadi} je ocijenio da sastavljanje popisa s imenima istaknutih kulturnih radnika koje se optu`uje da su nositelji i izvr{itelji pogubne antisrpske politike predstavlja skandalozan, anticivilizacijski ~in koji je u najstra{nijem obliku ve} vi|en u doba nacizma. “Poziv na ustanak protiv neistomi{ljenika, diskriminatorsko etiketiranje gra|ana koji imaju druga~iji politi~ki stav ~in je koji u civiliziranom svijetu zaslu`uje najo{triju osudu“, naveo je Tadi}.

Me|utim, u Ministarstvu kulture Srbije, za sada, ne pokazuju namjeru da na bilo koji na~in sankcioni{u Kolarevi}ev pisani “ispad“. Ministar Bratislav Petkovi} otvoreno ka`e kako on ne}e pokrenuti pitanje Kolarevi}eve smjene, tvrde}i da nije ni pro~itao njegov tekst.

(M. Radevi})

Lutkari Dodjelom nagrada najboljim predstavama i lutkarima 9. septembra u Zagrebu je zavr{en 45. me|unarodni festival kazali{ta lutaka (PIF). @iri je glavnu nagradu “Milan ^e~uk“ za najbolju predstavu u cjelini dodijelio Lutkarskom kazali{tu Maribor za predstavu Kada je Emil i{ao u Var{avu, pri~u o neobi~nom ~ovjeku i njegovim snovima, u re`iji Jelene Sitar Cvetko.

BOKA KOTORSKA

Art naselje Japanski arhitekta Tomohiro Hata pobjednik je me|unarodnog arhitektonskog konkursa za idejno rje{enje umjetni~kog naselja Boka Artist Residence u Boki Kotorskoj, koji je organizovao arhitektonski studio Sinestezia iz Beograda. Boka Artist Residence zami{ljen je kao podsticajno mjesto za sve oblike aktivnosti koje uklju~uju teoriju vizuelne umjetnosti, arhitekturu, dizajn, knji`evnost, muziku, nove medije, kulturnu produkciju, kao i nauku.

75

Cetri oka:Cetri oka.qxd

12.9.2012

22:40

Page 76

U ^ETIRI OKA BH. INFO Novi, edukativni projekat kompanije Argeta zove se Junior Back To School Zavolimo knjige od malih nogu. “U okviru kojeg }e kompanija Argeta, u nekoliko osnovnih {kola u Sarajevu, Isto~nom Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli, Zenici, Mostaru i Biha}u, u septembru {kolske 2012./2013. godine darovati knjige - {kolske lektire - za u~enike tre}ih i ~etvrtih razreda”.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

ZDRAVKO NOVAK, umjetnik iz Tuzle

Brojni elementi stvarala{tva

Za srijedu, 12. septembra, u ve~ernjim satima, u sarajevskoj Galeriji Roman Petrovi} bilo je najavljeno otvaranje samostalne izlo`be akademske slikarice Isidore Stamatovi} Portreti, sje}anja i osje}anja. Izlo`bu organizuje Udru`enje likovnih umjetnika BiH. Stamatovi}eva je diplomirala na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, a magistrirala na ALU u Sarajevu.

Sve~ana promocija prvog broja stru~nog ~asopisa za mlade Iuventa zakazana je za 13. septembar u Sarajevu.

“Osnovni cilj Iuvente je promocija pozitivnih primjera dru{tvene uklju~enosti mladih, rada nevladinih organizacija koje se bave mladima, te zakonskih propisa koji se ti~u polo`aja mladih”, saop{tavaju iz Instituta za razvoj mladih KULT. Izvedbom predstave Narodnog pozori{ta Tuzla Igraju}i `rtvu, koju je prema tekstu Vladimira i Olega Presnjakova re`irala Sa{a Broz, 14. septembra bi}e otvoreni XIV Tuzlanski pozori{ni dani. “Do 29. septembra pozori{na publika }e imati priliku pogledati dvanaest predstava, a na programu je i jedna predstava za djecu, koju }e izvesti Kazali{te Virovitica”.

Iz bogate ponude portala: www.tuzlarije.net, ovom prilikom izdavajamo

otvaranje izlo`be Forma, boja, jazz i ja autora Zdravka Novaka iz Tuzle. Ova izlo`ba otvorena je u Me|unarodnoj galeriji portreta Tuzla, 10. septembra.

“Izlo`eni radovi nastajali su u proteklih jedanaest godina”, izjavio je Zdravko Novak: “Retrospektivnom izlo`bom sam poku{ao zaokru`iti svoj jedanaestogodi{nji rad iz oblasti umjetnosti. Kao i moje ostale izlo`be, ova je raznolika i obuhvata {est likovnih elemenata stvarala{tva. Svaki rad je druga~iji i zanimljiv je na svoj na~in. Mislim da je moje slikarstvo postalo prepoznatljivo, {to je ujedno i najva`nije za jednog umjetnika.”

Na otvaranju Izlo`be govorili su Jasmin Imamovi}, na~elnik Op{tine Tuzla, D`enan Jusufovi}, direktor Me|unarodne galerije portreta Tuzla, Vojislav Vujanovi}, likovni kriti~ar, i Sr|an Vukadinovi}, profesor na Akademiji dramskih umjetnosti u Tuzli.

Jer, Zdravko Novak je i muzi~ar, sportista, trener, dizajner industrijskih proizvoda, fotograf... Ukratko - umjetnik!

HARIS ČALKIĆ, urednik sarajevskog portala “Fotografija.ba”

Umjesto po~etkom jula, ~etvrto izdanje festivala d`epne umjetnosti D`epni fest bi}e odr`ano 20. i 21. septembra u Mostaru. Organizatori obe}avaju bogat kulturni i zabavni program uz projekcije, izlo`bu i dobru svirku. [to se ti~e zabavnog programa, najpoznatija imena su Laka i bend Scripta iz Biha}a. D`epni fest je mali, ali je zato - tehni~ar!

Predstava U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce, koju po tekstu Abdulaha Sidrana na scenu Kamernog teatra 55 postavlja Sulejman Kupusovi}, premijerno }e biti izvedena 13. oktobra. Prvi put u Sarajevu Zvornik je, prije jedanaest godina, re`irao Elmir Juki}. U novoj postavci, pak, izme|u ostalih igraju: Emir Had`ihafizbegovi}, Admir Glamo~ak i Dragan Jovi~i}.

76

HARIS HARIS ^ALKI] ^ALKI]

“Imamo “Imamo vi{e vi{e od od 2.000 2.000 registrovanih registrovanih ~lanova ~lanova ii 30.000 30.000 posjeta posjeta mjese~no” mjese~no”

SLOBODNA BOSNA I 13.9.2012.

Cetri oka:Cetri oka.qxd

12.9.2012

22:41

Page 77

FEÐA ISOVIĆ, scenarista filma “Halimin put”

Na filmskom platnu vidim skoro pa sto posto od onoga {to sam napisao Foto: Milutin Stoj~evi}

Halimin put premijerno je prikazan na ovogodi{njem Festivalu igranog filma u Puli. Gdje su jo{, nakon Pule, odr`ane projekcije ovog filma?

Do sada jo{ samo na Danima hrvatskog filma u Ora{ju, pro{le sedmice. Bilo je izvanredno!

Pri~u ste Vi pisali, ali kako Vam ona izgleda na platnu, u re`iji Arsena Antona Ostoji}a?

Scenarista je zadovoljan kada na platnu vidi sedamdeset posto od onoga {to je napisao. A ja sam prezadovoljan, jer imam skoro pa sto posto od onoga {to sam napisao!

Da li se reakcije publike u dva spomenuta grada, a na osnovu onoga {to smo pro~itali u izvje{tajima, mogu svesti samo na: “suze, suze, suze”, ili ima i jo{ ne{to pored suza?

Dovoljno je re}i da smo u Puli dobili ocjenu publike 4.86, {to je najbolja ocjena publike u istoriji Festivala igranog filma.

Najbolje prolaze uglavnom komedije, a za dramu je to stvarno visoka ocjena. Stvarno je fascinantno kako publika reaguje na Halimin put. Obi~no filmski radnici vole re}i da snimaju filmove za publiku, a ~ini mi se da smo mi ba{ uspjeli napraviti film za publiku. I zaista imam potrebu ponoviti da je Bosna i Hercegovina skromno u{la u ovaj projekat! ^ovjek ovdje stvarno mora biti u nekoj vrsti filmskih lobija da bi dobio pare za film. To najiskrenije mislim.

Kada Halimin put premijerno gledamo u BiH? U Sarajevu 18. oktobra, a ve} sutradan i u drugim gradovima u Bosni i Hercegovini. Ve} smo dobili dvadesetak poziva na neke manje festivale u Evropi i svijetu. A tek smo poslali aplikacije i na one velike filmske smotre koje }e se odr`ati u predstoje}em periodu, pa o~ekujemo pozive u naredna dva, tri mjeseca.

Sve je na vi{em nivou U mostarskoj Galeriji Aluminij 20. septembra }e biti otvorena izlo`ba Fotografija godine BiH 2011. Najbolji radovi, u pet kategorija, progla{eni su u januaru ove godine, a konkurs je bio objavljen na portalu Fotografija.ba.

“Pomaci, u odnosu na godinu ranije, su izuzetni, uve}ali smo broj ~lanova portala za 200%, broj pristiglih fotografija sa 150 je porastao na 922. Nagradni fond je pove}an za 100%, sa 3.500 na 7.000 KM, ove godine je program Fotografija godine BiH sadr`avao i edukativni program, te smo organizovali niz radionica i predavanja {to mo`ete vidjeti u na{em programu (Alfonso Rodriguez, Mario Peri{a, Nikola [oli} i Jasmin Fazlagi}). Osim glavne izlo`be 50 najboljih fotografija BiH organizovali smo jo{ dvije izlo`be: onu Alfonsa Rodrigueza u galeriji BlackBOX i izlo`bu 8 u Galeriji Boris Smoje. Tako|er i sam kvalitet radova je ove godine na znatno vi{em nivou”, obja{njava Haris Čalki}, urednik sarajevskog portala Fotografija.ba.

13.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

Izlo`ba iz Mostara, gdje }e biti postavljena do 5. oktobra, seli u Banju Luku. Od 10. do 20. oktobra radovi }e se mo}i pogledati u tamo{njem Domu omladine. Nakon toga, planirana su “gostovanja” u Konjicu i u Zagrebu.

Paralelno, konkurs za Fotografiju godine BiH 2012 otvara se 1. novembra. “Portal Fotografija.ba djeluje kao sekcija Udru`enja Urban. Tako da zajedni~kim snagama stojimo iza zaista zna~ajnih projekata poput Monografije Sarajeva, portala Kul.ba, portala Fotografija.ba i organizovanja projekata Fotografija godine BiH i Sarajevo fotomaraton. U procesu je i {tampanje nove knjige u izdanju Udru`enja: Djetinjstvo u ratu autora Jasminka Halilovi}a. A portal Fotografija.ba pokrenuli smo zbog toga {to mladi fotografi u BiH nisu imali nijedno online mjesto okupljanja. Imamo vi{e od 2.000 registrovanih ~lanova, 30.000 posjeta mjese~no, produkciju od oko 18.000 autorskih fotografija godi{nje”, veli Haris Čalki}.

77

CRNA:CRNA.qxd

12.9.2012

22:39

Page 78

PUT OKO SVIJETA Priredio: Nedim Hasi}

Osu|eni na smrt

B

iti gej u Iraku mo`e zna~iti biti osu|en na smrt. Pa ~ak i ako samo izgledate kao gej. U toj zemlji vrlo je te{ko utvrditi koliko je homoseksualaca umrlo u “ubistvima iz ~asti“, koja su po~inile njihove porodice ili policija. Istraga BBC-ja je utvrdila da u Iraku postoji sistematsko i organizovano nasilje nad homoseksualcima. Vlada Iraka odbija to da prizna, navodi BBC. Ve}ina gej osoba u Iraku nema gdje da se sakrije. Postoji samo jedna sigurna ku}a u Bagdadu, ~iji su kapaciteti nikakvi tu se mogu smjestiti samo tri osobe!

Na desetine, mo`da i stotine, homoseksualaca je ubijeno tokom ameri~ke invazije na Irak, navodi se u izvje{taju Human Rihgts Watcha za 2009. godinu. Neke od njih ubili su ~lanovi njihovih porodica u takozvanim “ubistvima iz ~asti”. Ipak, ve}inu su ubile radikalne policijske snage, navodi HRW. Ira~ka vlada tvrdi da je ta policija rasformirana, ali homoseksualci tvrde druga~ije - da su jo{ uvijek aktivni i da predstavljaju ozbiljnu prijetnju za gej populaciju.

Gej mu{karci ka`u da se boje policijskih i vojnih kontrola, koje bi navodno trebalo da Bagdad u~ine sigurnim. U Iraku, jedna osoba tokom dana mo`e da bude policajac dok je tokom no}i on dio nezvani~ne vojske. To {to vlada ne ~ini ni{ta da jasno razgrani~i njihovo djelovanje olak{ava aktivnosti paravojnim formacijama.

78

Ujedinjene nacije navode da ira~ka vlada ne postupa u skladu sa svojim me|unarodnim obavezama i da je neuspje{na u procesuiranju nasilja protiv homoseksualaca, {to vladu ~ini sau~esnikom u zlo~inima.

U ira~kom Ministarstvu za ljudska prava ka`u da ne mogu da pomognu gej osobama jer se one ne smatraju za manjine u toj zemlji.

Portparol ira~kog premijera Nouri Malikija pori~e da postoji organizovan progon i ka`e da gejevi u Iraku `ive normalno svoje `ivote.

Analiti~ari smatraju da Iran kao konzervativna i vjerska sredina ne mo`e jasno da sagleda razmjere progona homoseksualaca.

U Libanu, radikalna islamisti~ka grupa Hezbolah Shia pokazuje odre|en stepen tolerancije prema homoseksualcima.

U Iranu, gdje je homoseksualnost protivzakonita, `muri se na postojanje podzemne gej scene. ^ak ni u Saudijskoj Arabiji gej osobe ne do`ivljavaju progon kao u Iraku.

Tokom vladavine Sadama Huseina homoseksualci su u`ivali odre|ene slobode i sigurnost, a nakon ameri~ke invazije mnogi od njih su se nadali ve}oj slobodi. Ipak, konzervativne islamske snage koje su osvojile vlast nisu htjele da toleri{u zapadne vrijednosti, uklju~uju}i i otvorenu homoseksualnost.

SLOBODNA BOSNA I 13.9.2012.

PATINA:PATINA.qxd

12.9.2012

23:10

Page 79

PATINASTA KUTIJA

Ima neka tajna veza...

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

SARAJEVSKI BARD

Du{ko Trifunovi} bio je pokreta~ sarajevske umjetni~ke “revolucije” sedamdesetih godina Do{lo je vrijeme, dragi prijatelji, da se oprostimo od rubrike Patinasta kutija. U prethodne skoro tri i po godine zajedno smo se podsje}ali na najva`nije doga|aje iz XX vijeka. Mogli smo mi ovu rubriku “vozati” jo{ ko zna koliko, ali ~etrdesetak mjeseci sasvim je dovoljno.

Evo, za kraj, da vidimo {ta se to zbilo 13. septembra, na datum kada }e biti objavljen ovaj broj Slobodne Bosne. Pa da, tog dana,

1933., ro|en je u Sijekovcu kod Bosanskog Broda Du{ko Trifunovi}, knji`evnik, tekstopisac i scenarista. Studirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i bio urednik na Televiziji Sarajevo. Pisao je tekstove za Bijelo dugme, Indexe, Zdravka ^oli}a, Seida Memi}a Vajtu... Uglavnom, na njegove stihove komponovano je vi{e od 230 kompozicija! Preminuo je 28. januara 2006. u Novom Sadu.

E, pa ima li i{ta ljep{e nego rubriku zatvoriti njegovim stihovima? Nema, naravno! “Ima neka tajna veza, za sve ljude zakon krut/ Njome ~ovjek sebe ve`e, kada bira neki put/Sidro koje la|u ~uva, da ne bude buri plijen/Tone skupa sa tom la|om, jer je ono dio nje/Ima neka tajna veza, tajna veza za sve nas/Ima neka tajna veza, tajna veza za sve nas.”

STRIP ARTIST

13.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

79

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd

12.9.2012

17:01

Page 80

NENO BELAN: kuhar” “U prošlom životu bio sam

by DINO BAJRAMOVIC

1. Kad }ete izdati album samoljepljivih sli~ica? ^im nabavim dovoljno ljepila.

2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete biti astronaut?

Ne, sanjao sam da ve} jesam. rajevu?

3. Kako se osje}ate u Sa Kao nekad.

4. [ta ne morate imate u fri`ideru?

Pa, ne moram ni{ta imati. Ali, eto, nekako se uvijek pone{to na|e.

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?

Kuhara.

6. [ta obavezno nosite na pla`u?

Kuhara.

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?

Bio bih najvjerovatnije ne{to drugo.

8. [ta ste bili u pro{lom `ivotu?

Kuhar.

9. Da je danas smak svijeta {ta biste sutra u~inili?

Sasvim sigurno ne{to uzaludno.

10. Jeste li meteoropata?

Da, patim redovno od meteorita.

11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?”

Ima puno, znam iz vlastitog iskustva, nikad mi se nije dalo u takvim situacijama oti}i na potok.

14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili?

Razvlastio bih se u najkra}em roku.

15. Opi{ite Selmu Bajrami u tri rije~i?

Ne poznam osobu.

12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup?

Najbolje je biti sve to.

16. S kim biste voljeli otplesati tango?

Sa instruktoricom tanga.

13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”?

Pre|em preko puta kojim je pro{la.

17. Osoba koja vas `ivcira?

Onaj kojeg svako jutro sretnem u ogledalu u kupatilu.

80

18. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno?

Neku, onako, modernu odje}u.

19. Tange ili badi}?

Mo`e.

20. A, begova ili {kembe ~orba?

Isto mo`e.

21. Poruka ~itaocima na{eg magazina?

Ljudi moji dobri, ne uzmite me danas za ozbiljno, samo sam se malo {alio.

SLOBODNA BOSNA I 13.9.2012.

Reagiranja:Reagiranja.qxd

12.9.2012

16:06

Page 81

REAGIRANJA Slu`ba za odnose s javno{}u CBBiH - Uredni{tvu

Ne postoji veza između izbora poduzeća “Vranica BL” d.o.o. Banja Luka za izvođača radova na izgradnji zgrade Centralne banke BiH u Banja Luci i privatne kupovine stana dr Vasilja Žarkovića (“Kako je Vranica dobila posao na izgradnji zgrade CBBiH u Banjoj Luci”, SB, br. 823) U va{oj novini, br. 823, od 16.08.2012. godine, objavljen je tekst pod naslovom “Kako je Vranica dobila posao na izgradnji zgrade CBBiH u Banjoj Luci”, autora N.H. U svrhu objektivnog informiranja javnosti, za{tite ugleda Centralne banke Bosne i Hercegovine (CCBiH), te za{tite integriteta ~lana Upravnog vije}a CBBiH dr Vasilja @arkovi}a, du`ni smo poslati vam demanti neto~nih informacija u navedenom tekstu, te se nadamo da }ete isti objaviti u cjelosti.

Nisu istiniti navodi da postoji veza izme|u izbora poduze}a “Vranica BL” d.o.o.

Banja Luka za izvo|enje gra|evinskozanatskih radova na izgradnji poslovnog objekta GBRS CBBiH u Banja Luci i potpuno privatne kupovine stana dr Vasilja @arkovi}a. Takvim navodima se stavlja mrlja na izgradnju objekta CBBiH u Banja Luci i naru{ava ugled CBBiH, Upravnog vije}a CBBiH, te ~lana Upravnog vije}a CBBiH dr Vasilja @arkovi}a.

Izbor preduze}a “Vranica BL” d.o.o.

Banja Luka za izvo|enje gra|evinskozanatskih radova na izgradnji poslovnog objekta GBRS CBBiH u Banja Luci izvr{en je u junu/lipnju 2011. godine putem otvorenog postupka koji je bio me|unarodnog karaktera, a obavljen je u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH i Pravilnikom o javnim nabavkama u CBBiH. Tender je bio podijeljen na 8 neovisnih lotova, a na lot za izvo|enje gra|evinskozanatskih radova prijavilo se osam(8) ponu|a~a, od koji je {est (6) ispunjavalo zahtjeve navedene u tenderskoj dokumentaciji. Od {est kvalificiranih ponuda, poduze}e “Vranica BL” d.o.o. Banja Luka dostavilo je tehni~ki prihvatljivu ponudu sa najni`om cijenom, a koja je ispunjavala sve zahtjeve navedene u tenderskoj dokumentaciji. U skladu sa vrednovanjem ponuda, Komisija je predlo`ila Upravnom vije}u da se ugovor za izvo|a~a gra|evinsko-zanat13.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

skih radova dodijeli ponu|a~u “Vranica BL” d.o.o. Banja Luka.

Na svojoj 6. redovnoj sjednici, odr`anoj 30.06.2011. godine, Upravno vije}e CBBiH usvojilo je odluku o dodjeli ugovora za izvo|enje gra|evinsko-zanatskih radova na izgradnji poslovnog objekta GBRS CBBiH u Banja Luci poduze}u “Vranica BL” d.o.o.

Banja Luka, kao najpovoljnijem ponu|a~u.

Nije bilo `albi ponu|a~a na osnovu provedenog postupka nabavke usluga izvo|enja gra|evinsko-zanatskih radova.

Dr Vasilj @arkovi} je privatnim sredstvima kupio stan od poduze}a “Topolino company” d.o.o., a za to posjeduje i materijalne dokaze. Ugovor o kupovini stana zaklju~en je 15.01.2010., iz ~ega se da zaklju~iti da je kupovina obavljena znatno prije, ~ak godinu i pol, prije raspisivanja tendera za izgradnju poslovnog objekta GBRS CBBiH u Banja Luci. Iz navedenog se vidi da se ni u jednom smislu ne mo`e dovoditi u vezu kupovina stana dr Vasilja @arkovi}a sa izborom poduze}a “Vranica BL” d.o.o. Banja Luka za izvo|enje gra|evinsko-zanatskih radova.

Neosnovane su i informacije koje osporavaju izbor dr Vasilja @arkovi}a za ~lana Upravnog vije}a CBBiH, koji je proveden na zakonom propisan na~in.

Sankcija CIK/SIP BiH, izre~ena dr Vasilju @arkovi}u po osnovu sukoba interesa, nije predstavljala ograni~enje za njegov anga`man organima CBBiH. O tome je CIK/SIP BiH i zvani~no obavijestio CBBiH, aktom broj: 06-07-8-2542/07, od 21.05.2008. godine.

S po{tovanjem,

la` je da mi je ikada ispla}en bilo kakav novac, pa i 658.000 {vicarskih, po nalogu Bo{nja~kog instituta; la` je da je kod mene bio pohranjen prsten sa desetkaratnim dijamantom. Istina je da je Adil-beg za `ivota htio da mi pokloni taj prsten, ali ja sam odbio taj poklon, odnosno nisam htio da primim taj prsten i tom ~inu je prisustvovala {ira rodbina, pa i Va{ izvor. Pomenuti prsten se nalazi i u sefu Bo{nja~kog instituta; la` je da sam bilo u~estvovao, ili podsticao bilo kakvu kra|u zaostav{tine Adil-bega Zulfikarpa{i}a, a nisam niti mogao, niti davao “logisti~ku podr{ku za pra`njenje Adilovih sefova”; la` je da sam u~estvovao u bilo kakvom izno{enju bilo ~ega iz sefa ili iz Bo{nja~kog instituta; na kraju, na `alost, nisam blizak Adilbegov ro|ak kako je naglasio Va{ izvor, ali mi je bilo zadovoljstvo {to sam bio u prilici da upoznam tog ~ovjeka, velikog patriotu, poslovnog ~ovjeka i jednog od najve}ih vakifa u Bosni i Hercegovini.

Za sve ovo, da ste htjeli, mogli ste se i sami uvjeriti, nego na `alost nastavljate obmanjivati javnost, kompromitovati i vrije|ati ljude i nanositi im bol.

Istina, “Slobodna Bosna” i njen “utemeljitelj” ve} petnaest godina, kada god im se pru`i prilika, protiv mene iznosi samo la`i iz tzv. povjerljivih izvora, a da pri tom ne pita i drugu stranu da li je to la` ili istina.

Do sada sam preko svega prelazio bez reagovanja, ali ubudu}e to ne}u dozvoliti.

Mirsad Kurtovi}

Slu`ba za odnose s javno{}u

Mirsad Kurtovi} - Uredni{tvu

Nikada mi nije isplaćen bilo kakav novac po nalogu Bošnjačkog instituta i nisam učestvovao u bilo kakvom iznošenju bilo čega iz sefa ili iz Bošnjačkog instituta (“Zulfikarpa{i}evo politi~ko-emotivnofinansijsko prokletstvo”, SB, br. 826) “Slobodna Bosna” je u svom broju 826 od 06.09.2012. godine u tekstu “Zulfikarpa{i}evo politi~ko-emotivno-finansijsko prokletstvo” na vi{e mjesta pomenula moje ime i iznijela niz la`i i neta~nosti.

La` je da je Bo{nja~ki institut izdao nalog da mi se isplati 658.000 {vicarskih franaka; 81

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

12.9.2012

21:51

Page 9

U[TEDITE NOVAC! PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna�, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

Omot-4:CRNA.qxd

12.9.2012

17:24

Page 78