SLOBODNA BOSNA br. 828 by Amaha Ya

FABRIKA DUHANA MOSTAR: PRODAJ DOMA]E, PRODAJ SRCEM

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

Nakon bijega familije Kelmendi

KAKO ZAUSTAVITI ODLJEV MOZGOVA IZ BiH

SB U PE]I U zmajevom gnijezdu www.slobodna-bosna.ba

Omot-2:CRNA.qxd

18.9.2012

13:06

Page 78

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd

19.9.2012

23:08

Page 3

SADR@AJ

www.slobodna-bosna.ba

22 FAHRO MOREPLOVAC I SRCELOMAC

62 MOSTARSKI PJESNIK I BOEM Mehmed Huma~ki} (1950. - 2004.)

Brakorazvodna vratolomija utemeljitelja Kao grom iz vedra neba odjeknula je vijest da su se FAHRUDIN i AZRA, dakle bra~ni par RADON^I], ipak sporazumno razveli i da je mali tajkun velikog srca sve “velikodu{no” predao i “ustupio” svojoj biv{oj supruzi; Azra Radon~i}, novope~ena 48 vlasnica “Avaza” d.o.o., “Avaz-roto pressa” d.o.o. i GIK OKA, sada je najpo`eljnija “samohrana majka”

INICIJATIVA S DALEKOG ISTOKA ZA SREDNJU I ISTO^NU EVROPU

Na “[anti}evim ve~erima poezije 2012“ u Mostaru promovirana su „Sabrana djela“ MEHMEDA HUMA^KI]A zvanog MEHO D@EGER, objavljena u izdanju mostarskog ogranka SPKD “Prosvjeta“; “SB“ donosi pri~u o Mehi Dègeru, posljednjem pravom mostarskom boemu, nesu|enoj rock’n’ roll zvijezdi i velikom ljubavniku, ~iji je pjesni~ki opus, kao i sam ìvot, obiljeìo surovi realizam

[ansa za bh. ekonomiju, poljoprivredu, turizam Ho}e li Bosna i Hercegovina znati iskoristiti mogu}nost da “povu~e” povoljne kineske kredite, plasira poljoprivredne proizvode na njeno tr`i{te, osmisli kvalitetnu turisti~ku ponudu za najmnogoljudniju zemlju na svijetu, ovo su pitanja koja se otvaraju nakon {to je Kina po~etkom mjeseca ponudila inicijativu za {esnaest zemalja srednje i isto~ne Evrope, me|u kojima je i BiH

IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

26 FABRIKA DUHANA MOSTAR Kupuj doma}e, kupuj srcem Jerko Ivankovi} Lijanovi}, federalni ministar poljoprivrede, ovih dana na vi{e razina lobira da ve}inski vlasnik Fabrike duhana Mostar uskoro postane investicioni fond “S&A Capital Ltd.“ iz Chicaga koji nema nikakvog poslovnog iskustva u duhanskom biznisu; na{a novinarka otkriva koji su motivi ministra Lijanovi}a da nekada{njeg 56 mostarskog giganta na posredan na~in proda Indijcu Naveenu Aggrarwalu

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

STOLA^KI SUSRETI DOBRONAMJERNIH U ~ast Maku, u slavu Dizdaru

30 CIJENA VJERE Marka, po marka - hurija Prema rezultatima istra`ivanja Centra za zastupanje gra|anskih interesa (CPI), pravoslavni, katoli~ki i muslimanski vjernici u BiH godi{nje samo na najosnovnija davanja vjerskim zajednicama izdvajaju nevjerovatnih 23 miliona maraka, dok je “lepeza vjerskih ponuda” za aktivne ~lanove vjerskih zajednica mnogo {ira; koliki su kona~ni iznosi uglavnom neoporezovanih sredstava niko sa sigurno{}u ne mo`e re}i 20.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija

U Stocu je od 14. do 16. septembra odràna kulturna manifestacija SLOVO GORÎNA, koju su u posljednjih dvadeset godina prekidali i agresija na BiH i mentalna agresija u pora}u; od 2002. manifestacija posve}ena MAKU DIZDARU odràva se u kontinuitetu, a ove godine organizatori su sa~inili uistinu bogat i respektabilan program

Lektor: Sedina LONÂRI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

19.9.2012

23:43

Page 4

MINI MARKET DRAMATI^NO U KANTONALNOJ POLICIJI SARAJEVA

“Crveni fratar“, fra Marko Or{oli}, vratio se u rodnu Posavinu, u manastir Tolisa

Budimlić traži da mu komesar Ćosić preda službene pečate, Ćosić poručuje: “Nema šanse“

Jedan od najpoznatijih bh. franjevaca, borac za me|ureglijski dijalog, humanist i antifa{ist fra Marko Or{oli} (79) otprije dva mjeseca promijenio je adresu: iz samostana Svetog Ante u Sarajevu preselio se u samostan Tolisa kod Ora{ja. Provincijalat Franjeva~ke provincije “Bosne Srebrene” penzionirao ga je, a po tradiciji fratar svoje umirovljeni~ke dane provodi u samostanu u svom zavi~aju. Tako se fra Marko vratio u svoju rodnu Tolisu u Bosanskoj posavini, gdje se prije pedeset godina i zaredio u sve}enika. Odlazak u mirovinu, kako nam je rekao fra Marko, ne zna~i prestanak njegove sve}eni~ke i dru{tvene aktivnosti. Sve to }e biti prilago|eno ìvotnoj dobi i zdravstvenom stanju koje je sada relativno dobro. S njim je u Tolisi jo{ jedan umirovljeni fratar koji je do{ao sa slu`be u @upi Bosne Srebrene u Njema~koj. Fra Markovim prijateljima u Sarajevu sigurno }e nedostajati druènje s njim, jer je plijenio svojom neposredno{}u i mudro{}u. Nerijetko je u kafani sjedio i s nepoznatim ljudima, koji kasnije nisu mogli vjerovati da je jedan pop tako druèljubiv i da voli ~uti i viceve. Zbog svog dru{tvenog anga`mana koji je nadilazio crkvenu poniznost, nazivan je “marksistom” i “crvenim fratrom”. Nije krio da je prou~avao marksizam, ali posebno isti~e svoj antifa{izam. Cijeni partizane i njihov doprinos u borbi protiv njema~kih fa{ista i kolaboracionista. Pored teologije, fra Marko je studirao i politologiju, historiju i filozofiju. Magistrirao je i napisao doktorat, ali ga nikad nije odbranio, jer ga je 1991. u tome zaustavila agresija JNA na Hrvatsku i BiH. Poslije je rekao da nakon tolikih ratnih `rtava doktorat za njega vi{e nema smisla. Osniva~ je Internacionalnog, multireligijskog i interkulturnog centra u Sarajevu, 4

Foto: Milutin Stoj~evi}

NOVA ADRESA - TOLISA

MUHAMED BUDIMLI] O~ajni~ki poku{aj stavljanja policije pod politi~ku kontrolu

Sukob izme|u ministra unutra{njih poslova Kantona Sarajevo Muhameda Budimli}a i Vahida ]osi}a, komesara sarajevske policije, posljednjih je dana u{ao u zavr{nu, skoro dramati~nu fazu. Krajem pro{le nedjelje ministar Budimli} je, saznaje SB, napisao rje{enje u kojem je komesaru ]osi}u naredio da “u roku od tri dana vrati slu`bene pe~ate Ministarstva rukovodiocu organa“ (tj. ministru Budimli}u). Tri dana kasnije, kada je isticao rok za predaju slu`benih pe~ata, policijski komesar Vahid ]osi} u pismu koje je uputio na 15-ak adresa odgovorio je da Budimli}evo rje{enje ne}e po{tovati, jer je ono “nezakonito, neprovodivo i pravno ni{tavno“. Istog dana (17. septembra) ministar Budimli} odgovorio je novim dopisom u kojem tvrdi da je komesar ]osi} “neovla{teno upotrebljavao slu`bene pe~ate“, te ponovo zatra`io da ih (pe~ate) preda ministru. U novom dramati~no intoniranom pismu, napisanom dan kasnije, komesar ]osi} upozorava doma}u vlast i relevantne me|unarodne institucije da je najnoviji manevar ministra Budimli}a posljednji, “suludi, o~ajni~ki ~in

ministra“ da policiju stavi pod svoju, odnosno politi~ku kontrolu {to je u potpunoj suprotnosti sa svim vaè}im zakonima. “Ne treba zaboraviti da je ovo do sada najgrublje mije{anje u operativni rad policije, jer nadle`nosti policijskog komesara spada i obavljanje korespondencije sa sudovima, tuìla{tvima, ostalim policijskim organima i sli~no“, upozorio je komesar ]osi}. Ina~e, na sjednici Skup{tine Kantona Sarajevo, koja je odràvana u vrijeme kada je pripreman ovaj broj SB, bit }e razmatrana inicijativa Kluba poslanika SDA za rekonstrukciju Vlade Sarajevskog kantona. Budu}i da SDA tvrdi da je osigurala parlamentarnu ve}inu, najavljeno je da bi na narednoj sjednici Skup{tine, krajem ove, ili po~etkom naredne sedmice, mogla biti smijenjena Vlada Kantona Sarajevo, njen predsjednik Fikret Musi}, kao i ministar unutra{njih poslova Muhamed Budimli}. Kao najozbiljniji kandidat za Budimli}evog nasljednika spominje se Nermin Pe}anac, predsjednik SDU, koji je ovu du`nost obavljao i prije deset godina. (S. Avdi}) SLOBODNA BOSNA I 20.9.2012.

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

19.9.2012

23:43

Page 5

MINI MARKET FOTO NEDJELJE

MILUTIN STOJ^EVI]

Odlazi reis iz našeg malog grada

rekav{i da se ljudi mogu razlikovati po vjeri, ali se ne trebaju dijeliti. (\. K.)

SVE SE MO@E KAD SE SRBI SLO@E

Glavni kadrovici SDP-a Tuzlanskog kantona Ranko Pejanovi}, Sla|an Ili}, Zoran Jovanovi} i Zoran Blagojevi} Zvu~i nevjerojatno, ali je istinito: u Kantonalnom odboru Socijaldemokratske partije u Tuzlanskom kantonu glavni kadrovici su ~etiri Srbina, i to: Ranko Pejanovi}, Sla|an Ili}, Zoran Jovanovi} i Zoran Blagojevi}. Oni postavljaju, kandiduju, smjenjuju i usmjeravaju kadrove za zakonodavnu i izvr{nu vlast, nadzorne i upravne odbore te direktorske du`nosti. Kad oni ne{to odlu~e, njihovim kolegama to je imperativ. Od ove ~etvorice Srba u SDP-u TK, dvojica su sebi osigurala visoke zastupni~ke pla}e. Ili} je predsjednik Kadrovske komisije KOTK, predsjednik Skup{tine Kantona i delegat u Domu naroda Federalnog parlamenta. Jovanovi} je poslanik u Skup{tini TK i, tako|er, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH. Za Op}insko vije}e Tuzla za predstoje}e lokalne izbore iz SDP-a kandidiran je Zoran Blagojevi}. U zakonodavnoj vlasti (za sada) nije potpredsjednik Kantonalnog odbora SDP-a TK Ranko Pejanovi}, koji je dugo radio za dr`avnu bezbjednost. On je u penziji, a ina~e je mla|i brat prof. dr. Mirka Pejanovi}a. Budu}i da je aktuelni predsjednik KO SDP-a TK Sead ^au{evi}, predsjednik Vlade Tuzlanskog kantona, on je svoje partijske ovlasti prenio na Ranka Pejanovi}a, {to ovoga o~ito zadovoljava i materijalno i statusno. (\.K.)

20.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

Iluzije:Iluzije.qxd

20.9.2012

2:51

Page 6

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

DEAD KELMENDYS NEVINOST BO[NJAKA KO JE OKLEVETAO POSLANIKA [EMSUDINA Pi{e: SENAD AVDI]

Nije, međutim, Radončić mogao pribaviti Kelmendiju bosanskohercegovačke legalne papire, kao što nije mogao ni sebi. Nije Radončić bio u stanju stvoriti osobno poslovno medijsko-neimarsko carstvo sa gusinjsko-plavske ledine: trebala je tu ozbiljna materijalna pomoć i proceduralno-pravna politička logistika vladajuće bošnjačke elite. Je li Radončić povezao Kelmendija sa tajnom bošnjačkom službom AID? Kažu da jeste. Ko je u to vrijeme bio politički, a ko operativni šef AID-a? Dvojica Bakira: jedan je trenutno predsjednik Predsjedništva BiH, a drugi (Alispahić), kolega Kelmendija sa crne liste Sjedinjenih Američkih Država, iz pričuve kontrolira bošnjački sigurnosno-obavještajni sektor

udan je, jeziv, nelagodan, skoro sablasan muk, politi~ki, dràvni, strana~ki, pratio dvije, ~ini se, uspje{ne, dubinske, reklo bi se sveobuhvatno zahva}ene, krivi~no izo{trene, antimafija{ke akcije koje su pripadnici zdruènih policijskih agencija iz cijele Bosne i Hercegovine, po nalogu Tuìteljstva Bosne i Hercegovine, obavili pro{le sedmice. U po~etku bija{e akcija Lutka, a samo dan nakon nje i ni{ta manje va`na operacija Boss. Privedeno je u te dvije, naoko, su{tinski neodvojive akcije “desetine kriminalaca u jednom danu“.

nije “sitni kriminalac“, kako je tvrdio Utemeljitelj Radon~i}, nego da je njegov poslovni partner Kelmendi, mogu}e krucijalna figura postratne transregionalne mafije i svih zlo~ina, ekonomskih, fizi~kih koji su se u Bosni i Hercegovini sistematski de{avali.

ako }emo se dogovoriti oko razloga za ismijavanje strana~ko-represivnih tehnika, sa druge strane entitetske vododjelnice, u predizbornoj kampanji Milorada Dodika i negovog SNSD-a, usmjerenoj protiv politi~kih neistomi{ljenika

Odgovornost za (tek) nedavno razbijenu krimina sarajevska politi~ka, Obi~no, po uhodanom pravilu, kada se ovako robusne, kompleksne tu`ila~ko-policijske kampanje, bilo gdje, pa i u dru{tvima visoko razvijene demokracije i definirane pravne infrastrukture dese neposredno pred izbore, na|e se neko, vlast, opozicija, nevladin sektor, da upozori na politi~ki kontekst i “mogu}e zloupotrebe“ i “razvidnu politi~ku pozadinu“ takvih akcija. Kod nas se to nije desilo: svi stubovi dru{tva {ute kao zaliveni, {to je korektno i odgovorno, ukoliko takav gard i otklon pokazuje ne`elju da se mije{aju u neovisnost pravosudnopolicijskog sustava. Malo je ~vrstih dokaza koji bi nas u to uvjerili, vjerojatnije je da se, ipak radi o ne~em drugom: osobnom strahu, zazoru od procesuiranja! Ne{to se malo, ali svega dan-dva, batrgala medijskostrana~ka ala{a okupljena oko Fahrudina Radon~i}a, mu~no joj je, neobi~no, te{ko, gotovo sucidalno bilo pomiriti se sa “~injeni~nim stanjem“: da Naser Kelmendi 6

i zdruènih neprijatelja ekonomskog i politi~kog, biolo{kog, bezmalo, opstanka Republike Srpske. Sloìt }emo se da uùrbani zahtjev za istrebljivanje korupcije i kriminala ima sna`na (putinovski razrije|ena, ali ~vrsta) obilje`ja staljinisti~kog modela vladanja. Hap{enje direktora [uma Republike Srpske Sr|ana Ljubojevi}a, ~lana Socijalisti~ke partije Republike Srpske, jo{ bi se i nekako moglo razumjeti i provariti kao primjer energi~nog obra~una sa kriminalnom po{a{}u. Me|utim, kada u jednom potpuno pravno neure|enom prostoru, a Republika Srpska je upravo i samo to, od hap{enja do podizanja i potvr|ivanja optu`nice protekne ciglih mjesec dana, samo }e ekstremno neupu}ena budala vjerovati kako je to ilustracija efikasnosti “nadle`nih organa“, a ne njihove potpune politi~ke instrumentaliziranosti i podre|enosti zadanom politi~kom cilju. Predizborna poruka SLOBODNA BOSNA I 20.9.2012.

Iluzije:Iluzije.qxd

20.9.2012

2:52

Page 7

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE Dodikovog informativno-represivnog sto`era je providno jasna: jeste da se kralo u institucijama vlasti, ta~no je da su javna sredstva zavr{avala u privatnim d`epovima, nepravilnosti je bilo da te Bog sa~uva, me|utim to nismo radili mi, iz SNSD-a: za to su odgovorni, narod su o~erupali na{i pohlepni koalicioni partneri, kvarljivi socijalisti, koje }emo adekvatno “osuditi i uhapsiti“.

amo neupu}eni, povr{ni, slabopamte}i politi~ki mozgovi, prevrtljivi kriminalci oprezno likuju nakon bezuspje{nog poku{aja hap{enja albanskog biznismena Nasera Kelmendija i tuma~e ga kao sudbonosan predizborni udarac Fahrudinu Radon~i}u i njegovom Savezu za bolju budu}nost pred predstoje}e lokalne izbore. Pogre{no, povr{no, da ne mo`e kvarnije i neta~nije. Zato {to taj medijski, mo`da omamljuju}i “spin“ zamagljuje mnogo va`nije procese. aktere, doga|aje. U spirali kriminala, obavje{tajnih kuhinja u kojima je stvoren mit svemo}nog regionalnog biznismena Kelmendija, njegova dru{tvena pozicioniranost, ekonomska nadmenost, Radon~i} je bio bitna, ali tek (i samo) posljednja karika. Imao je privilegiju, Radon~i}, sada se ispostavlja kao hendikep, da je stanovito, odnosno sve vrijeme radio za iste (crnogorsko-.beogradske slu`be) koje je opslu`ivao i Naser Kelmendi.

ije, me|utim, Radon~i} mogao pribaviti Kelmendiju bosanskohercegova~ke legalne papire, kao {to nije mogao ni sebi. Nije Radon~i} bio u stanju stvoriti osobno poslovno medijsko-neimarsko carstvo sa gusinjsko-plavske ledine: trebala je tu ozbiljna materijalna pomo} i proceduralnopravna politi~ka logistika vladaju}e bo{nja~ke elite. Je li Radon~i} povezao Kelmendija sa tajnom bo{nja~kom slu`bom AID? Ka`u da jeste. Ko je u to vrijeme bio politi~ki, a ko operativni {ef AID-a? Dvojica Bakira: jedan je trenutno predsjednik Predsjedni{tva BiH, a drugi (Alispahi}), kolega Kelmendija sa crne liste Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava, iz pri~uve kontrolira bo{nja~ki sigurnosno-obavje{tajni sektor. O Naseru Kelmendiju se sva{ta pri~alo u zadnjih 15-ak godina; ni{ta mu policijsko-istra`ni organi, koliko mi je poznato, nisu uspjeli dokazati od brojnih, te{kih optu`bi, osim da je organizirao premla}ivanje tenderskih rivala Fahrudina

KO JE ODGOVORAN ZA BO[NJA^KU MAFIJU Fahrudin Radon~i}, Senad [ahinpa{i}, Bakir Izetbegovi}

rcegova~kog politi~ko-pravnog ko{marnog, namjerno zapu{tenog prostora. Radon~i}ev Avaz, da bi barem sekundu, milimetar, skrenuo pa`nju javnosti sa potjernice za Naserom Kelmendijem, otkrio je poslovne veze familije Sadikovi}, porijeklom iz Prijepolja, sa dr`avnim poslanikom [ emsudinom Mehmedovi}em, pre kaljenim kadrom SDA; to je, bez sumnje vrlo dobar i ura~unljiv trag, morao bi dobojsko-te{anjski policajac Mehmedovi} staviti na uvid svoj imovinski karton, barem u Sarajevu, pa da se jasnost uvjeri je li ba{ sve to sa svojih desetak prstiju zaradio, ili su ga malo Sadikovi}i pogurali... Čudno je, a zapravo uop}e nije

inalnu bandu, Kelmendija, Sadikovi}a... snosi cjelokupna a, pravosudna, medijska elita Radon~i}a u nadmetanju za kupovinu zemlje u Tuzli nakon kojeg je Radon~i}, po obavljenoj nasilni~ko-pravnoj “artiljerijskoj pripremi“ sagradio poslovno-stambeni poslovni kompleks. Policija je imala taj predmet dokumentiran, ~ist ko suza, obezbijedila validne dokaze, pribavila iskaze va`nih svjedoka. I {ta je bilo? Ni{ta. Pojeo vuk magarca, nadle`no tuìteljstvo, sarajevsko Kantonalno, upropastilo ~itav predmet, neki kaù nesvjesno, a ja imam dokaze da je bilo svjesno i politi~ki dirigirano... Ni{ta bolje, bezbolnije dapa~e, mnogo gore i teè, po bo{nja~ki politi~ko, strana~ko i pravosudno podzemlje ne}e pro}i sudsko procesuiranje glavnoosumnji~enih u drugoj pro{losedmi~noj velikoj akciji, kodnog imena “Boss“. Glavni uhap{eni gazda, boss, dakle, u toj operaciji je Anes Sadikovi}, transregionalni “kralj tekstila“, gazda svih pijaca, od Bosfora do Pe{te, koji je u posljednjoj deceniji padao na svim postoje}im oblicima kriminala i dràvnim granicama: heroin, zlato, Bugarska, Srbija. I dizao se iz pepela unutar bosansk ohe 20.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

~udno, da se u istom kriminalnom paketu sa Mehmedovi}em “Avaz“ nije dohvatio Kemala Čau{evi}a, donedavnog direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, bez ~ije je aktivne “`mire}e“ uloge nemogu}e bilo da Sadikovi}i o{tete bud`et za, tvrdi se, 300 miliona maraka. Slijedom politi~ko-kadrovske logike, trebalo bi “prore{etati“ i me{tra svih uskobo{nja~kih poslovnih perverzija H asana Čengi}a, koji je formacijski nadle`an i za bonvivana iz Te{nja Mehmedovi}a, kao i za pohlepnog kleptomana Kemala Čau{evi}a.

bog svega toga, kao i obilja drugih razloga i okolnosti koje ovdje nemam priliku (prostora) navesti, posljednje akcije pravosudnih i policijskih institucija BiH ne bi se smjele, niti trebale politi~ki i{~itavati; sve dok se pravomo}no ne ustanovi da je maternica kriminala, Kelmendija, Sadikovi}a, ]ele Delali}a, Ga{ija... u politici, odnosno vrhu bo{nja~ke oligarhije; ~iji je Fahrudin Radon~i}, uporno{}u i bezobzirno{}u, i osobnom ambicijom postao va`an ~imbenik! 7

Iluzije:Iluzije.qxd

19.9.2012

23:59

Page 8

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ÊTVRTAK, 13. SEPTEMBAR Prve reakcije na emisiju REFLEX, koja je u ponedjeljak krenula na OBN-u, talk show {to smo dragovoljno na sebe preuzeli Mostarci VESELIN GATALO, NINO RASPUDI] i ja, uop}e nisu za odbaciti. Kad mi to kaè ne(t)ko (t)ko je iz Mostara, a ovaj {to me danas zvao Mostarac je, onda se sa tim nije {aliti. Da se oni ne bi sa tobom {alili. “Nego, zna{ kad su dvojica Mostaraca u {etnji naletila na dènazu“, nastavi moj dobri “izvor“. “Nemam pojmeta, oklen bih znao.“ Nastavlja: “Pa pitaju okupljene ko je umro, a neko im odgovori: “Isma... Ma, nije umro, nego se rodio...“ “A ~uuuj... Treba li mu {ta pod glavu staviti...“

PETAK, 14. SEPTEMBAR Izvjesna pacijentica dru{tvenih mre`a, SABINA ]UDI], prisiljen sam joj, avaj,

znanstvenih surogata, izleglo se na stotine magistara ljudskih prava, certificiranih grebatora, nadmenog polupismenog, neradni~kog intelektualnog lumpen-proleterijata; onakvi profili-ideolo{ki juri{nici kakve je decenijama dresirala Politi~ka {kola “Josip Broz Tito“ u Kumrovcu. Taj me svijet, razni analiti~ari, koordinatori, Barbali}i, Suljagi}i, Bajrovi}i, Pe}anini, ]udi}ke... prisilio na ne{to {to ni u snu sanjao nisam da }e mi se desiti - da razvijem stanovite simpatije ~ak i prema neupitnom, nezaustavljivom profiteru, aktuelnom na~elniku Novog Sarajeva NED@ADU KOLD@I ({atrova~ki D`o Kol)...

UTORAK, 18. SEPTEMBAR “@ivot }u dati, ali Bosnu i Hercegovinu ne dam“, uskliknuo je DENIS BE]IROVI], nekoliko dana prije nego {to }e biti poko{en neprijateljskom parlamentarnom

SUBOTA, 15. SEPTEMBAR Tri dana uo~i utakmice Lige {ampiona izme|u madridskog Reala i Manchester Cityja gledam blijede, uru{avaju}e utakmice ova dva tima u nacionalnim ligama. Po(d)vla~im sli~nosti i razlike izme|u JOSEA MOURINHA i ROBERTA MANCINIJA. I jedan i drugi su samozaljubljeno tvrdoglavi i dogmatski zakovani: Mourinho {to vjeruje da je Luka Modri} veliki igra~, Mancini iz razloga {to ne}e da prizna da EDIN D@EKO to jeste!

NEDJELJA, 16. SEPTEMBAR

bio upamtiti identitet, usljed nepopravljive, beznade`ne nepismenosti, nepotkrijepljene navalentne dr~nosti, mjesecima ne propu{ta priliku da ne{to, gra|anski odva`no, nau~no fundirano, da prostite, pi{ne, kakne, po “Slobodnoj Bosni“. “A i urednik vam je ruàn“, usrdno je i redovno pi{karala po fejsbucima i tviterima ta online ovisnica. Danas me nekakav posao prisili, natjera, da se spustim do Novog Sarajeva i vidim: ta (nema koja druga biti) individua kandidat(ica) je Na{e stranke za na~elnika/na~elnicu te Op}ine. Uspje{na, sa bogatim CV-ijem, magistrirala je ljudska prava u Americi, sprema doktorat u Hamburgu, ima bogatu me|unarodnu biografiju; skoro pa do u dlaku isto kao Emir Suljagi}; nepismena, agresivna, ambiciozna neznalica... nasmrt, Bogu i narodu, dosadna. U programskom dijelu navodi da nudi “rije{enja“, na dru{tvenim mreàma ima retroimbecilnu kolumnu METROMA HALA. Budu}im bira~ima nudi “inkluziju“ i “aktivan odnos prema reciklaì“ . ZDRAVKO GREBO u svoje “postsoro{evske“ znanstvene-uspjehe ubraja i instaliranje Centra za interdisplinarne studije“ iz kojeg je kasnije nastao ACIPS. A iz ACIPS-a, kao i srodnih bolonjskih

nakon {to se iz Bosne i Hercegovine, trbuhom za duhom, odlio mozak, da ne ka`em, zlo~ina~ki um, NASERA KELMENDIJA...

IVICA DAČI], predsjednik Vlade Srbije, danas je u posjeti Republici Srpskoj. Prvo slijedi dràvni~ki susret sa kolegom, entitetskim premijerom RS-a Aleksandrom Dòmbi}em, potom policijska razmjena informacija sa ministrom policije RS-a Stanislavom Ča|om, tako|er kolegom po policijskoj hijerarhiji, nakon ~ega u Brodu prisustvuje predizbornom skupu Socijalisti~ke partije RS sa strana~kim kolegom (predsjednikom SPRS-a) Petrom \oki}em. Dva dana ranije u Sarajevu sveobuhvatni Da~i} sretao se, tako|er, isklju~ivo sa kolegama: ministrom sigurnosti SADIKOM AHMETOVI]EM, liderom SDP-a BiH ZLATKOM LAGUMD@IJOM (“mi crveni se moramo paziti“, kazao je Da~i}) i na kraju sa kolegom-vokalnim solistom HALIDOM BE[LI]EM. Pametno je puno prije rata govorila jedna moja prijateljica udata za policajca: “Nikad nisam upoznala nijednog njegovog prijatelja, svi ljudi sa kojim se druì su mu kolege“...

PONEDJELJAK, 17. SEPTEMBAR Prema izvje{taju Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) Bosna i Hercegovina je rangirana na 140. mjesto (od 144 dr`ave) prema kriteriju odlaska iz zemlje mladih ljudi, odnosno “odljeva mozgova“. Curenje “sive mase“ intenzivnije je samo u Srbiji, Burundiju, na Haitiju i u Al`iru. Vjerovatno bi rezultati bili jo{ porazniji da su ra|eni

vatrom i uklonjen sa dosada{njeg neosvojivog upori{ta - mjesta predsjedavaju}eg Parlamentarne Skup{tine BiH. Be}irevi}, SDP-ov “zlatni de~ko“ i parlamentarni “srebreni leta~“ podsje}a kako, ukoliko bude smijenjen, ne}e biti ni prvi ni posljednji borac za Bosnu i Hercegovinu koji je pao kao `rtva “velikosrpskih-beogradskih“ zavojeva~a. Pa, doktor istorijskih nauka podsje}a da su prije njega od istih du{mana stradali “Hamdija Pozderac, Pa{aga Mandì}, Nijaz Durakovi}, Bogi} Bogi}evi}, Miro Lazovi}“. Da, uàsna je, nemilosrdna, svirepa, bezo~na ta velikosrpska mreà, agentura, koja je uklonila Durakovi}a, Bogi}evi}a i Lazovi}a - samo u SDP-u BiH, kada god je se “probudi“, u svako doba dana i no}i, ima stoprocentnu ve}inu!

SRIJEDA, 19. SEPTEMBAR Jeste li poslu{ali strana~ku himnu Saveza za bolju budu}nost?! Nije valjda da niste!? Obavezno, neizostavno morate poslu{ati taj muzi~ki zlo~in protiv civilnog stanovni{tva i vizuelni “topovski udar“ na posljednje zalihe zdravog razuma. Dvadeset i vi{e godina neprikosnoveno prvu poziciju na top-listi najimbecilnijih strana~kih glazbenih budnica dr`ala je kultna pjesma nastala u krilu Stranke demokratske akcije: “SDA demokratija/ SDA ljudska prava sva/ SDA tr`i{na ekonooomijaaa...“ “Ka Evropi leti, obe}anja se sjeti/ ESBE-BE, O JE, O JE O JE.“ Pa ovoga se ne bi sjetili Ekrem i Igbala Jevri} zajedno, a kamoli stranka u ~ijem su rukovodstvu dokazane muzi~ke zvijezde, tipa Ismeta Dervoz i Alme Ferovi}. Pogledajte, poslu{ajte; pla~i, voljena zemljo! SLOBODNA BOSNA I 20.9.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

19.9.2012

21:24

Page 2

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

19.9.2012

23:46

Page 10

MINI MARKET OD EMILA DO NEDRAGA

Kabinet Emila Vlajkija napustio savjetnik @eljko Mati} Otkako je kabinet Emila Vlajkija, potpredsjednika Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda, napustio savjetnik @eljko Mati}, Vlajki je izgubio i posljednji kontakt sa narodom kojeg navodno predstavlja u ovom entitetu. Naime, dok je radio u Vlajkijevom kabinetu, Mati}, kome je kardinal Vinko Pulji} ujak, omogu}avao je Vlajkiju kontakte sa predstavnicima Katoli~ke crkve i Hrvata u RS-u. Sada su i ti kontakti pokidani, pa Vlajki vi{e nema nikakvih dodira sa ljudima u ~ije je ime izabran za potpredjednika sa 0.96 procenata glasova. No, Vlajki je i dalje ostao dosljedan plasti~noj hirurgiji. Ovog ljeta kupa~i na pla`i na Vrbasu, koja se nalazi u blizini Ordinacije za plasti~nu hirurgiju, koju Vlajki ~esto posje}uje, vidjeli su zanimljiv prizor. Na temperaturu od 40 stepeni Celzija iz ordinacije je iza{ao ~ovjek sa debelom zimskom kapom na glavi i {alom oko vrata. Vlajkiju je valjda bio cilj ostati neprimije}en, zbog tra~eva koje kolaju Banjom Lukom o njegovoj vezi sa jednom tamo{njom uglednom doktoricom, {to je la` koja je plasirana iz samo njemu poznatih razloga. Uostalom, Vlajki je po intrigantskoEmil Vlajki

NEKO MU REKO

Ministar Lijanović tvrdi da je marketinške partnere izabrao u dosluhu s premijerom Nikšićem Nakon {to je otkriveno da je kampanja “Kupujmo doma}e“, koju financira federalno Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva ko{tala blizu 672.000 KM, resorni ministar Jerko Ivankovi} Lijanovi} pravdao se kolegama u Vladi kako on uop}e nije birao marketin{ke agencije. Kampanja je, podsjetimo, suprotno Zakonu o javnim nabavkama, povjerena sarajevskim agencijama S.V.-RSA Nevena Kulenovi}a i Tim System koju predstavlja direktorica Sanela Pra{ovi}-Gad`o. No, ministar Ivankovi} Lijanovi} sada tvrdi kako je nalog da skupu reklamnu kampanju promovira agencija Nevena Kul-

enovi}a, koji je na tom poslu najvi{e zaradio, dobio osobno od federalnog premijera Nermina Nik{i}a! (S.M.)

SVADBENI HIR

Specijalni “izaslanici“ Ante Jelevića i Marija Milićevića Baje čestitali Čoviću udaju kćerke U pro{lu subotu predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čovi} imao je razloga za slavlje. K}erka Dragana Čovi}a Sanja i njezin izabranik izrekli su sudbonosno DA. Nakon crkvenog vjen~anja u Franjeva~koj crkvi fe{ta je nastavljena u {irokobrije{kom svadbenom salonu. Svadbenoj sve~anosti prisustvovali su brojni uglednici iz kulturnog i politi~kog `ivota, a slavlje je potrajalo do ranih jutarnjih sati. Me|u brojnim zvanicama na{la se i supruga biv{eg prvog ~ovjeka HDZ-a Ante Jelavi}a. Ne bi tu bilo ni{ta ~udno da se me|u ~estitarima nakon Ive Jelavi} nisu na{li i otac i sin Marija Mili}evi}a Baje, otmi~ara Ante Jelavi}a, koji trenuta~no slu`i zatvorsku kaznu zbog tog krivi~nog djela. (M. I.)

Nermin Nik{i}

Dragan ^ovi}

SLOBODNA BOSNA I 20.9.2012.

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

19.9.2012

23:47

Page 11

MINI MARKET Priredila: Ma{a ]osi}

manipulatorskom stilu, zasnovanom na obilju la`i i neistina, poznat jo{ iz svojih sarajevskih dana. (N.H.)

PRO ET CONTRA

Slažete li se s Bradarićevom ocjenom da je BiH udaljenija od EU-a nego prošle godine? ENVER IMAMOVI] Histori~ar

NE Od pro{le godine vo|eni su mnogi razgovori i pregovori, i korak po korak bli`i smo EU. Politi~ari bi trebali da rije{e probleme iz pro{losti kako bismo {to br`e stigli do cilja, a cilj je EU.

MIRKO PEJANOVI] Profesor na FPN-u

by MARIO BRANCAGLIONI

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

Sla`em se u onom aspektu koji se odnosi na izvr{enje obaveza, koje omogu}uju dalji korak integracije. O~ita je stagnacija u odlu~ivanju u Parlamentu BiH a donekle i u parlamentima entiteta {to je uticalo da imamo stanje koje je vrlo nepovoljno.

20.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

ADNAN D@EMID@I] Sekretar Udru`enja “Tobacco Press“

DA Sve {to rade na dr`avnom nivou je vrlo destruktivno. Sla`em se sa ocjenom Mehmeda Bradari}a da smo udaljeniji od EU-a nego pro{le godine.

FADILA MEMI[EVI] Predsjednica Dru{tva za UN

DA Udaljenija je i od onog perioda poslije rata kada smo imali veliku nadu i {ansu da u|emo u Evropu. Ova godina je jedna od najgorih godina zahvaljuju}i politi~arima i politi~koj garnituri koja je sada aktuelna.

[EFKO BAJI] Projekt menad`er Care International

DA Za razliku od pro{lih godina, nismo imali vlast koja se godinu dana nije ni formirala. Danas imamo vlast kojoj je puno bitnije da rije{ava svoje me|usobne konflikte na politi~kom nivou nego da se bavi problemima gra|ana.

AMOR MA[OVI] ^lan Kolegija direktora INO

NE/DA Sla`em se s ocjenom Bradari}a da je BiH udaljenija od EU-a nego {to je bila pro{le godine jer u ve}ini standarda stagniramo. Ali smatram da smo se u nekim oblastima defintivno pribli`ili standardima EU-a.

(R)USKOGRUDI INTERES

Anonimna ruska kompanija preko “Eurohausa“ zapo~ela preuzimanje “Bosnalijeka“ Federalni premijer Nermin Nik{i} ne miri se s porazom koji je pretrpio u srazu s direktorom Bosnalijeka Edinom Arslanagi}em - novu ofanzivu za preuzimanje kontrole nad Bosnalijekom Nik{i} je usmjerio preko Sarajevske berze! Posljednjih nekoliko dana sva trgovina na Sarajevskoj berzi proti~e u znaku Bosnalijekovih dionica, koje se najve}im dijelom prodaju posredstvom brokerske ku}e Eurohaus Zijada Bleki}a. Od po~etka protekle sedmice, kada je po nalogu premijera Nik{i}a pokrenuta cijela operacija, Bleki}ev Eurohaus uspio je kupiti 15 posto dionica koje u Bosnalijeku ima me|unarodna finansijska korporacija IFC, ~lanica Svjetske banke „zaduèna“ za kreditno finansiranje privrednih projekata u privatnom sektoru dràva u razvoju. IFC je jedan od zna~ajnijih dioni~ara u Bosnalijeku, a svoj vlasni~ki udio od oko 9 posto stekao je na temelju kredita 2001. godine plasiranog u Bosnalijak za izgradnju novih proizvodnih postrojenja. Nije nikakvo iznena|enje odluka IFC-a da proda svoj vlasni~ki udio u Bosnalijeku, ali je svakako iznena|enje da je sve dosada{nje dionice IFC-a u Bosnalijeku preuzeo anonimni kupac iz Rusije ~ije ima Eurohaus jo{ uvijek drì u strogoj tajnosti! Sve donedavno, ameri~ka kompanija Alvogen figurirala je kao najizvjesniji kupac sarajevskog Bosnalijaka, a svoje poslovne ambicije Alvogen je zasnivao upravo na preuzimanju vlasni~kog paketa IFC-a (oko 9 posto) i vlasni~kog paketa federalne Vlade (oko 20 posto). (A.M.)

Suzana:TEKST osnova.qxd

19.9.2012

22:52

Page 12

DOSJE SLOBODNE BOSNE

Prošlog su tjedna u dvije odvojene akcije TUŽITELJSTVA BiH pod kodnim nazivima LUTKA i BOSS razbijene tri opasne kriminalne organizacije, NASERA KELMENDIJA, DARKA ELEZA i ANESA SADIKOVIĆA; naša novinarka otkriva šokantne nalaze višegodišnje istrage brojnih mafijaških obračuna i spektakularnih pljački koje su državni tužitelji prikupili u čak osamnaest registratora, te kako su sandžako-bosanski “biznismeni“ Sadikovići carinskim i poreznim utajama oštetili proračun za 300 milijuna KM

OPERACIJE “LUTKA“ I “BOSS“ SMRTNI UDARAC MAFIJI U BiH Foto: Mario Ili~i}

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

uìteljstvo BiH raspolaè sa ~ak osamnaest registratora dokaznog materijala - izjava na desetke svjedoka, me|u kojima je najvi{e insidera, ~vrstih materijalnih dokaza i provjerenih informacija o pripadnicima zlo~ina~ke organizacije koji su pro{log tjedna uhap{eni u zdruènoj policijskoj operaciji pod kodnim nazivom Lutka. Kako Slobodna Bosna doznaje iz izvora bliskih pravosudnim i policijskim strukturama, {ef Posebnog odjela za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Dràvnog tuìteljstva Boò Mihajlovi} i njegova desna ruka tuìtelj Dubravko Čampara uspjeli su, nakon dugogodi{nje istrage, kona~no do kraja rasvijetliti sve detalje likvidacija Ramiza Delali}a ]ele, Borisa Govedarice i Vlatka Ma~ara, tri neuspjela poku{aja ubojstva \or|a @drale, ali i brojna druga te{ka kaznena djela koja se razbijenim kriminalnim grupama stavljaju na teret, od razbojni~kih plja~ki, iznuda, do kamatarenja. Jednako je tako Tuìteljstvo BiH na dobrom putu da uskoro rije{i i slu~ajeve ubojstava Zihada Hasanovi}a Zi}e (15. februara 2004.), Milorada Todorovi}a,

BOSANSKA SABLJA

U U pro{lotjednim pro{lotjednim policijskim policijskim akcijama akcijama sudjelovalo sudjelovalo je je stotine stotine policajaca, policajaca, uhap{eno uhap{eno je je tridesetak tridesetak kriminalaca kriminalaca

Tu`iteljstvo BiH ima ~vrste dokaze da je likvidacije Borisa Govedarice i Vlatka Ma~ara naru~io Darko Elez, a da je Naser Kelmendi platio ubojstvo Ramiza Delali}a ]ele; kona~no otkrivena tajna “poslovne ekspanzije“ Anesa Sadikovi}a 12

SLOBODNA BOSNA I 20.9.2012.

Suzana:TEKST osnova.qxd

19.9.2012

22:53

Page 13

KAKO JE RASTURENA NAJVE]A ZLOÎNA^KA ORGANIZACIJA njegovog tjelohranitelja Radomira Jankovi}a i prijatelja Esada [enderovi}a (18. novembra 2005.) i Ratomira Rate Spai}a (4. marta 2006.), koji su nastradali u obra~unima unutar istog, kriminalnog miljea. Posrijedi je, pojasnimo, jedna od najve}ih i najsloènijih istraga koju Tuìteljstvo BiH vodi uz pomo} timova inspektora Dràvne agencije za istrage i za{titu (SIPA-e), Federalne uprave policije, MUP-a Republike Srpske, te sarajevske i policije Br~ko Distrikta.

SVE TAJNE “KRVAVE GARA@E“ Pro{lotjednim rje{enjem Suda BiH odre|en je jednomjese~ni pritvor Bojanu Cvijanu, Benanu Dori}u, Davoru Mandi}u, Muhamedu Rami}u, Seadu Robovi}u, bra}i Edinu i Admiru Ahmetspahi}u, Ljubi{i Lalovi}u, Marku Kraji{niku, Nerminu Tahirovi}u, Azimu i Elviri Kajevi}, Elvisu Zlati}u, Draganu Vuji~i}u, Vladanu Para|ini, Draganu Jevtovi}u, Benjaminu Halilovi}u i Draganu Obu}ini. Svi uhap{eni bili su ~lanovi zlo~ina~ke organizacije Darka Eleza iz Isto~nog Sarajeva, kojeg je Specijalni sud u Beogradu u novembru 2010. osudio na devet godina zatvora, zbog trgovine drogom i iznuda. No, premda se u MAFIJA[KA HOBOTNICA posljednje tri godine nalazi iza re{etaka, Naser Kelmendi i Darko Elez anga`irali su iste pla}ene ubojice iz Srbije kako bi se rije{ili Elez nije prekidao veze sa svojim konkurenata u kriminalnim poslovima POSLJEDNJI ZADATAK PLA]ENOG UBOJICE

Da li su Strahinju Rašetu likvidirali oni koji su ga unajmljivali za brutalne egzekucije?! Hladnokrvnog pla}enog ubojicu Strahinju Ra{etu sa sarajevskim kriminalcima je prvi spojio predratni Sarajlija Uglje{a Ugo Aranitovi}, koji je sve do augusta 2008., kada je ubijen u Beogradu, rukovodio zloglasnim {aba~kim klanom. Ra{eta se najprije zbli`io s bandom sa Sokoca, ~iji je vo|a bio Mladen ^eha (likvidiran u julu 2007.), a njihov je prvi zajedni~ki zadatak bilo ubojstvo kontroverznog beogradskog biznismena Gorana Mijatovi}a Mite i njegovog tjelohranitelja Slavka Novkovi}a u oktobru 2006. Iako je nakon ove likvidacije u akciji MUP-a Srbije uhap{eno desetak pripadnika kriminalne grupe sa Sokoca, glavni osumnji~eni Strahinja Ra{eta i Slavi{a Bilinac Bili uspjeli su 20.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

Strahinja Ra{eta

pobje}i policiji, nakon ~ega su se krili na Romaniji. Iste je godine Ra{eta bio osumnji~en za atentat na Vojislava Leki}a, biv{eg na~elnika policije u Loznici, koji je bio

glavni svjedok ubojicama @eljka Ra`natovi}a Arkana. Ranije smo pisali da su na registarskim plo~icama koje su kori{tene na ukradenom automobilu iz kojeg je pucano na Borisa Govedaricu na|eni tragovi DNK profila koji su odgovarali Ra{eti i Milanu Miti}u. Isti je DNK trag na|en i u blizini mjesta gdje je u februaru 2007. ubijen Sr|an \uri} sa Pala, tako|er jedan od bli`ih suradnika \or|a @drale, koji je jedini, u oktobru 2006., pre`ivio napad smrtonosnog dvojca Ra{etaMiti}. @drale je, podsjetimo, trebao biti likvidiran u caffeu Sport u Lukavici, ali se Ra{eti zaglavio metak u cijevi, {to je njegova nesu|ena `rtva iskoristila. Budu}i da je @drale tada u njega ispalio vi{e hitaca, pla}enik je te{ko ranjen

ilegalno pre{ao dr`avnu granicu, nakon ~ega se lije~io u presti`noj beogradskoj privatnoj klinici Anlave. Strahinja Ra{eta je poginuo koncem decembra 2008., u 23 godini `ivota, dok je postavljao eksploziv ispod Mercedesa svog prijatelja i dugogodi{njeg poslovnog partnera Milana Miti}a. Suprotno slu`benoj, policijskoj verziji njegove pogibije, oni koji su Ra{etu dobro poznavali sumnjali su da je profesionalac s njegovim iskustvom mogao napraviti po~etni~ku gre{ku i eksploziv koji se aktivira na toplotu postaviti ispod tek uga{enog motora automobila. Prije }e biti da su oni koji su njega i Miti}a unajmljivali za svirepe egzekucije planirali da se o istom tro{ku rije{e dvojice neugodnih svjedoka.

Suzana:TEKST osnova.qxd

19.9.2012

22:53

Page 14

DOSJE SLOBODNE BOSNE

ULOGA SARAJEVSKIH TAKSISTA U UBOJSTVU ]ELE DELALI]A Prema informacijama do kojih je do{la “SB“, nalazi istrage su uistinu {okantni, budu}i da se ispostavilo kako su Elezove pla}ene ubojice egzekucije planirali i izvodili uz pomo} razgranate mreè jataka u Sarajevu, koje je organizirao taksista Benan Dori}. Otkriveno je da su Ra{eta i Mili}, prije nego {to su kretali na “specijalne zadatke“, koristili garaù u sarajevskom naselju Dobrinja, koju im je na raspolaganje dao Muhamed Rami} zvani Acika. “Krvava garaà“, kako su je ~lanovi Elezove kriminalne grupe nazivali, sluìla je za skrivanje i pripremu ukradenih automobila koji su kori{teni u ubojstvima i plja~kama (zatamnjivali su stakla, stavljali la`ne tablice), ali i za ~uvanje oru`ja. U drugoj garaì koja se nalazi na Ilidì, a koristio ju je Benjamin Halilovi}, deponirana je droga, koju je Halilovi}, neko} blizak Ramizu Delali}u ]eli, naknadno rasturao. Dosada{nja je istraga pokazala da je Darko Elez bio naru~itelj tri neuspjela ubojstva \or|a @drale (o ~emu je @drale ranije iscrpno svjedo~io Okru`nom 14

Foto: Mario Ili~i}

kompanjonima u Sarajevu i Isto~nom Sarajevu, prije svih Davorom Mandi}em, koji je bio ~ovjek od njegovog posebnog povjerenja. Kako je, naime, otkriveno u istrazi, Davor Mandi}, sin vlasnika lanca benzinskih pumpi Mandi} Petrol Nenada Mandi}a, proteklih je godina raspolagao golemim sumama novca do kojih je Darko Elez do{ao u svojim plja~ka{kim pohodima. Dok se njegov {ef Elez nalazio u srbijanskom zatvoru, Mandi} je novac davao svojim ortacima Zoranu Pu{ari, Sanjinu Bor~aku i Mersudu Li~ini, koji su, opet, pare posu|ivali brojnim klijentima u Sarajevu i Isto~nom Sarajevu, dakako uz astronomske lihvarske kamate. Pu{ara, Bor~ak i Li~ina su tako|er uhap{eni pro{log tjedna, ali je njihovo procesuiranje prepu{teno Okru`nom sudu u Isto~nom Sarajevu. Sva trojica }e najmanje mjesec dana provesti u pritvoru. Prije sedam dana smo objavili da je Darko Elez glavni osumnji~eni za ubojstvo Borisa Govedarice koji je smaknut u augustu 2007., u neposrednoj blizini Tr`nog centra Tom u Isto~nom Sarajevu. Iako se ve} godinama otvoreno spekulira kako su Borisa Govedaricu, najbli`eg prijatelja \or|a @drale, po nalogu Darka Eleza, brutalno likvidirala (izre{etali su ga iz automatske pu{ke dok se vozio u automobilu) dvojica ubojica iz Srbije Strahinja Ra{eta i Milan Miti}, Tu`iteljstvo BiH je poslije pet godina uspjelo prikupiti dovoljno dokaza koji otkrivaju nalogodavca ubojstva, izvr{itelje ali i njihove pomaga~e.

BESKOMPROMISNI TU@ITELJ Bo`o Mihajlovi} je godinama istra`ivao nerije{ena ubojstva unutar kriminalnog miljea dok nije razotkrio sve ubojice i njihove nalogodavce

tuìteljstvu u Isto~nom Sarajevu), i njegovog kompanjona Vlatka Ma~ara (poginuo u januaru 2008.). Sude}i, me|utim, prema rezultatima istrage Tuìteljstva BiH, i ubojstvo Ramiza Delali}a ]ele, koje je dogovoreno s vo|ama srbijanske kriminalne grupe iz [apca, tako|er je izvedeno uz “logisti~ku potporu“ Elezovih kriminalaca u Sarajevu i Isto~nom Sarajevu, s tim da je ovoga puta nalogodavac bio odbjegli Naser Kelmendi. U pro{lom broju smo pisali kako je prve informacije o Delali}evim ubojicama Tuìteljstvo BiH dobilo od kolega iz Srbije, poslije hap{enja nekolicine {aba~kih kriminalaca. Prema iskazima svjedokapokajnika koje su kasnije potvrdili i drugi insideri, nakon {to se serija zlo~ina po~ela razotkrivati, Kelmendi je pla}ene ubojice angaìrao uz pomo} Ljubi{e Buhe Čumeta, biv{eg vo|e sur~inskog klana iz Beograda, i Milovana Jeremi}a iz [apca, koji je taj posao povjerio jednom od vo|a {aba~kog klana Milovanu Ostoji}u (trenuta~no se

protiv njega vodi proces na Specijalnom sudu u Beogradu). Prema nalazima Tuìteljstva BiH, o ]elinom su ubojstvu u Beogradu pregovarali Muhamed Ali Ga{i, Muharem Čau{evi} i Benjamin Halilovi}, dok su za egzekuciju bili zaduèni Strahinja Ra{eta i Milan Miti}. Čau{evi} i Halilovi} su kasnije iz Sarajeva u Beograd odnijeli 100.000 eura, koliko je, prema nalazima istrage, Kelmendi ke{irao kako bi se rije{io neugodnog rivala. Navodno je upravo Benjamin Halilovi} dvojici srbijanskih pla}enika na{ao smje{taj u Sarajevu, dok su klju~ne informacije o kretanju Ramiza Delali}a ]ele, koji je u to vrijeme bio vrlo oprezan, jer je imao informacije da se sprema njegova likvidacija, dobijali od sarajevskih taksista, Robovi}a, Ahmetspahi}a i Dori}a. U tom smislu Tuìteljstvo BiH ima informacije da je taksista Sead Robovi} 28. juna 2007. dovezao Ra{etu i Miti}a u sarajevsku Odoba{inu ulici, gdje je Delali} ìvio u stanu s ljubavnicom. Nakon {to je Ra{eta u

DABOGDA IMO PA NEMO

Tužiteljstvo BiH će tražiti da se Kelmendiju, Elezu i njihovim ortacima zabrani raspolaganje imovinom Premda istraga Dràvnog tuìteljstva jo{ nije zavr{ena, gotovo je posve izvjesno kako }e se u samom vrhu optu`nice protiv najve}e zlo~ina~ke organizacije u BiH na}i ime Nasera Kelmendija i Darka Eleza, kao i njegovih suradnika Vladimira Pandurevi}a i Vase Ljubibrati}a, koji se nalaze u srbijanskim zatvorima, te An|elka Veljan~i}a, koji u zeni~kom zatvoru izdràva desetogodi{nju kaznu. Pored toga, a prije nego {to optu`nica bude podignuta, Tuìteljstvo }e od Suda BiH traìti da se

za sve optu`ene donese privremena zabrana raspolaganja imovinom, budu}i da postoji dovoljno dokaza kako su luksuzne ku}e, stanove i skupe automobile kupili novcem “zara|enim“ krijum~arenjem droge, plja~ kama, kama tarenjem i drugim kaznenim djelima. Najvredniju imovinu, dakako, ima Naser Kelmendi, koji uz hotel Casa Grande i veleljepnu vilu na Ilid`i, u Sarajevu posjeduje i vi{e stanova, te imanje u prigradskom naselju Plandi{te. SLOBODNA BOSNA I 20.9.2012.

Suzana:TEKST osnova.qxd

19.9.2012

22:53

Page 15

KAKO JE RASTURENA NAJVE]A ZLO^INA^KA ORGANIZACIJA ZAVJET [UTNJE

O Naseru Kelmendiju u Peći niko ništa ne zna, u dvorište njegove vile ulaze samo automobili s zatamnjenim staklima

KOD KU]E JE NAJSIGURNIJE Elvis Kelmendi ve} duè vrijeme slobodno ìvi u Pe}i, u vili u ulici Fidanishte nedavno mu se pridruìo i otac Naser

Izvori “SB“ tvrde da Naser Kelmendi od pro{le srijede boravi u Pe}i, gdje ima veleljepnu vilu. U istoj ku}i, kako tvrde na{i sugovornici, ve} dugo ìvi i njegov sin Elvis. Zvani~no, kosovske vlasti demantiraju da se Kelmendi nalazi u Pe}i. Me|utim, pojedini kosovski policajci, uz uslov anonimnosti, tvrde kako se od prvog dana zna gdje je Kelmendi, te da ne}e imati problema da ga “neutraliziraju“. No, i dalje nije jasno ~ije dràvljanstvo Naser Kelmendi zapravo ima. Prema nekim podacima, Kelmendi od 1998. godine posjeduje samo bh. paso{ i nema kosovsko dràvljanstvo. U tom slu~aju, poja{njavaju nam, ukoliko bi bio

uhap{en, u ekstradicijskom bi pritvoru mogao boraviti najdulje 40 dana, do kada bi morao biti izru~en. Kosovske vlasti do zaklju~enja ovog broja Slobodne Bosne jo{ uvijek nisu izdale nalog za njegovo uhi}enje. Ku}a Nasera Kelmendija nalazi se u pe}koj ulici Fidanishte. Vila je osigurana kamerama za nadgledanje ulice kojom se dolazi do nje, a oko imanja nalaze se brojni za{titari koji ~uvaju ku}u. Susjedi ne `ele razgovarati za medije, tvrde da se boje eventualnih posljedica. Jedan od njih, sa kojim su razgovarali reporteri SB, nakon dugog ne}kanja nam je kratko

]elu sasuo rafal iz Hecklera, nanijev{i mu smrtne ozljede, Robovi} je dvojicu ubojica odvezao u ranije iznajmljeni stan. Navodno su Ra{eta i Miti}, nakon svake pla}ane egzekucije, upravo u automobilima sarajevskih taksista bje`ali u Srbiju, budu}i da su tako bili najmanje sumnjivi policajcima. Taksisti Benan Dori} (uz Davora Mandi}a, jedan od najpovjerljivijih Elezovih ljudi), bra}a Elvir i Admir Ahmetspahi} 20.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

kazao da do sada nisu vidjeli Nasera. “Mi smo ~uli da je on u Pe}i, ali ga nismo vidjeli. Me|utim, njega bi bilo ko te{ko primijetio da je u ku}i. Zna se i za{to“, tvrde susjedi. Uglavnom u ku}u i iz nje ulazi se i izlazi daleko od radoznalih pogleda, u automobilu sa zatamnjenim staklima. Ono {to susjedi znaju jeste da u ku}i sasvim sigurno ìvi Elvis Kelmendi sa porodicom. Za Elvisom Kelmendijem je u februaru 2011. godine Kantonalno tuìla{tvo u Sarajevu raspisalo me|unarodnu potjernicu, zbog poku{aja ubistva Elvisa Hodì}a u novembru 2010. u jednom sarajevskom kafi}u, nakon ~ega je pobjegao na Kosovo. Fotografije koje u ovom

i Sead Robovi} sumnji~e se tako|er da su zajedno s Darkom Elezom sudjelovali u plja~ki 2,2 milijuna eura iz po{iljke Privredne banke Sarajevo i razbojni~kom upadu u Glavnu po{tu u Sarajevu iz koje je ukradeno blizu 700.000 KM. Od novca do kojeg su do{li plja~kama, odnosno prevo`enjem i skrivanjem pla}enih ubojica, kasnije su sva ~etvorica u Sarajevu napravili veleljepne ku}e, kupili luksuzna

broju objavljujemo svjedo~e da se Elvis Kelmendi potpuno sigurno, bezbri`no provodi u Pe}i sa suprugom Aidom êngi} i djetetom koje se rodilo po~etkom ljeta ove godine. Aida êngi}, biv{a sarajevska stjuardesa, druga je supruga Elvisa Kelmendija, koju je oènio nakon {to se razveo od sarajevske manekenke Zijade Povlaki}. Od Elvisovih prijatelja saznali smo i da se on potpuno okrenuo islamu, te da da se, nakon bijega iz BiH predstavlja kao Hamza. Prema pouzdanim informacijama, Elvis Kelmendi je ljetos sa porodicom i prijateljima vi|en i na odmoru u Makarskoj. Me|u njegovim poznanicima bio je i dugogodi{nji prijatelj familije Kelmendi Elvis Koso. (N. Hasi})

vozila, a neki od njih i nekretnine u Hrvatskoj. Dodajmo tome da uhap{eni taksisti nisu do sada imali kriminalne dosjee, te da se samo na temelju njihovog naglog boga}enja dalo naslutiti da uz redovne imaju i “honorarne poslove“. Nakon {to je po~etkom ovog tjedna, na zahtjev Tu`iteljstva, Sud BiH raspisao tjeralicu za Naserom Kelmendijem i jo{ tri osobe (~iji se identitet krije u interesu 15

Suzana:TEKST osnova.qxd

19.9.2012

22:54

Page 16

DOSJE SLOBODNE BOSNE

SKRIVENI KE[ U stanu Anesa Sadikovi}a policija je u sefu prona{la 100.000 KM u gotovini

istrage), kona~no bi se trebalo znati gdje je odbjegli narko-boss na{ao privremeno uto~i{te. Kelmendi je, podsjetimo, iz Sarajeva oti{ao sredinom jula i od tada je boravio u Crnoj Gori, na relaciji Ulcinj Podgorica, zajedno s nevjen~anom suprugom Sadinom Ademovi}. Kako je, me|utim, potvrdila crnogorska policija, Naser Kelmendi je dva dana prije nego {to su inspektori SIPA-e okupirali njegov hotel Casa Grande na Ilid`i, pobjegao u rodni grad Pe} na Kosovu, gdje se, po svoj prilici, osje}a najsigurnije. U Pe}i se, uz oca Nasera, nalaze i njegovi sinovi Besnik, Liridon i Elvis Kelmendi, koji su jednako tako u strahu od hap{enja umakli iz Sarajeva. Prema informacijama “SB“ pripadnici SIPA-e su iz hotela Casa Grande izuzeli svu Kelmendijevu poslovnu dokumentaciju koja se ovih dana u`urbano pregleda.

KO JE NARUÎO A KO IZVR[IO LIKVIDACIJU ZI]E HASANOVI]A? Istraga protiv Darka Eleza, Nasera Kelmendija i ~lanova njihovih kriminalnih organizacija posve je nenadano Tuìteljstvo BiH dovela na trag i ubojicama Zihada Hasanovi}a Zi}e, sandà~kog narko-dilera porijeklom iz Sjenice, koji je usmr}en u sarajevskoj ulici Dèmala Bijedi}a. Sarajevska je policija za smrt Hasanovi}a sumnji~ila Anesa Sadikovi}a, kontroverznog trgovca tekstilom rodom iz Prijepolja (i neko} bliskog prijatelja Nasera Kelmendija), ~iji je terenac Grand cheeroke vi|en na mjestu pucnjave, ali optu`nica protiv njega nikada nije podignuta zbog nedostatka dokaza. Sadikovi} je, samo nekoliko sati poslije Hasanovi}evog uboj stva pobjegao iz Sarajeva u Istanbul, gdje ga je ~uvao Ramiz Delali} ]elo. Informacije do kojih je do{ao istraìteljski tim Tuìteljstva BiH upu}uju kako je glavni organizator ubojstva Zihada Hasanovi}a bio upravo 16

Ramiz Delali}. No, ako se zna da je Delali}, {to je dokazano u ranijim sudskim procesima, bio izvr{itelj brojnih “prljavih poslova“ za Anesa Sadikovi}a, nije te{ko pretpostaviti u kojem }e smjeru i}i istraga o nalogodavcima Hasanovi}eve likvidacije.

Podsjetimo da je Anes Sadikovi} uhap{en u junu 2008., zbog sumnje da je organizirao i financirao skupinu kriminalaca iz Sarajeva da se obra~unaju s njegovim konkurentima u poslovima uvoza tekstila iz Turske: Ned`adom Agovi}em,

TAJKUNI IZ PRIJEPOLJA

Sadikovići u BiH i Srbiji posjeduju imetak višemilijunske vrijednosti Pored stana u ulici Envera [ehovi}a u sarajevskom naselju Dolac Malta u kojem `ivi sa suprugom, Anes Sadikovi} u neposrednoj blizini posjeduje i drugi stan, dok je tre}i kupio u naselju Hrasno. U vlasni{tvu obitelji Sadikovi} je i rasko{na vikendica u mjestu Kijevo kod Trnova, te skupocjeni vozni park. Otac Kasim Sadikovi} je ranije u rodnom Prijepolju, gdje tako|er posjeduju vrijedne nekretnine i firmu Emporium, sinu Adisu za 300.000 maraka kupio tamo{nji Zavod za urbanizam i projektovanje. Iako se cijela obitelj, s

izuzetkom majke Fadile, pro{log tjedna na{la iza re{etaka, firme u vlasni{tvu Sadikovi}a i dalje posluju bez problema, zahvaljuju}i njihovim poslovnim partnerima. U Turskoj sve Sadikovi}eve poslove vodi nekada{nji pratilac ]ele Delali}a Senad Dedi} zvani ûpo i Dèvad Hadì, Tur~in bo{nja~kog porijekla. Na br~anskoj pijaci Arizona je i dalje angaìran njihov ~ovjek od posebnog povjerenja Nedàd Aljkovi} iz Novog Pazara, kojem iz tuzlanskog zatvora (osu|en je zbog carinskih prijevara) “asistira“ Besim Jahi}.

OBITELJSKI OBITELJSKI LJETNIKOVAC LJETNIKOVAC Ku}a Ku}a za za odmor odmor Anesa Anesa Sadikovi}a Sadikovi}a uu mjestu mjestu Kijevo Kijevo kod kod Trnova Trnova

SLOBODNA BOSNA I 20.9.2012.

Suzana:TEKST osnova.qxd

19.9.2012

22:54

Page 17

KAKO JE RASTURENA NAJVE]A ZLO^INA^KA ORGANIZACIJA POLITI^KO POKROVITELJSTVO

Anes i Kasim Sadiković su bh. državljanstvo dobili uz pomoć Šemsudina Mehmedovića Prema tvrdnjama njihovih poznanika, Kasim i Anes Sadikovi} su bh. dr`avljanstvo dobili uz pomo} aktualnog zastupnika SDA u Parlamentu BiH [emsudina Mehmedovi}a koji je, uz Kemala ^au{evi}a, bio njihov najutjecajniji prijatelj. Znakovito je da je Mehmedovi} ranije imao dionice u poduze}u Bosnaexpres koje su kupili Sadikovi}i. Spekulira se kako je Mehmedovi}, uz policijsku i politi~ku za{titu na podru~ju Zeni~ko-dobojskog kantona (gdje je ve} godinama siva eminencija), osiguravao Sadikovi}ima i podr{ku u Upravi za indirektno oporezivanje, gdje radi njegov zet.

vlasnikom tvrtke Hari i Hari II iz Novog Travnika i Ismetom Hajdarpa{i}em, vlasnikom firme Urgent iz Sarajeva. Iako je za trajanja sudskih procesa dokazano da je Anes Sadikovi} angaìrao i izda{no nagradio kriminalnu grupu Jasmina ]ati}a Bombe za napade na Nedàda Agovi}a (koji su kulminirali ranjavanjem Agovi}a), a Ramiza Delali}a ]elu za paljevinu kamiona firme Urgent, {to su po~initelji i priznali na Sudu, on ni do danas nije osu|en. Sudski proces koji se protiv Sadikovi}a na Op}inskom sudu u Sarajevu vodi od 2008., po optu`nici za paljenje Hajdarpa{i}evog kamiona, nije ni do danas okon~an, unato~ svjedo~enjima samih po~initelja koji su priznali da je ]elo Delali} za taj “posao“ od Sadikovi}a naplatio 20.000 KM. Anes Sadikovi}, njegov otac Kasim, brat Adis, ro|aci Ismet i Damir Sadikovi}, te poslovni partner Jasmin Kasumovi} kona~no su uhap{eni 13. septembra, u akciji SIPA-e kodnog naziva Boss, koja je izvedena po nalogu Tuìteljstva BiH. Kako nezvani~no doznajemo, intenzivna istraga protiv obitelji Sadikovi} vodi se najmanje tri godine, no ~ini se kako je finalizirana tek nakon {to je s funkcije direktora Uprave za indirektno oporezivanje smijenjen direktor Kemal Čau{evi}, njihov najutjecajniji za{titnik. Anesa Sadikovi}a i Kemala Čau~evi}a, koji se tako|er nalazi pod istragom Tuìteljstva BiH, svojedobno je upoznao Ramiz Delali} ]elo, nakon ~ega je zapo~ela njihova bliska poslovna suradnja od koje su obojica imala obilatu korist. 20.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

[emsudin Mehmedovi}

(Čau{evi} je, nakon smjene s direktorske funkcije, u centru Sarajeva kupio kafi} i nekoliko stanova.) U tom smislu valja podsjetiti da je tada{nji zastupnik BPS-a u Parlamentu BiH Sefer Halilovi} jo{ 2007. javno zatraìo da se ispita ko je zata{kao utaju poreza Sadikovi}evih firmi Sa Tours i Holland shop u iznosu od pet milijuna KM, ali je Kemal Čau{evi} sve optu`be negirao, tvrde}i kako prozvane firme posluju zakonito. Sude}i, me|utim, prema prvim nalazima istrage Tuìteljstva BiH koje Sadikovi}a sumnji~i za carinske prijevare, utaju poreza i pranje novca, oni su preko vi{e povezanih tvrtki, samo u posljednjih pola godine, utajili najmanje 3,5 milijuna KM. Istodobno se procjenjuje da su Sadikovi}i u posljednjih {est godina raznoraznim carinskim malverzacijama o{tetili dràvni prora~un za nevjerojatnih 300 milijuna KM!!!

SVE CARINSKE I POREZNE PREVARE ANESA SADIKOVI]A Prvu tvrtku u BiH, Sa Tours, obitelj Sadikovi} je osnovala 2001. godine. Kao osniva~ je upisana Fadila Sadikovi}, dok je njezin sin Anes obavljao funkciju direktora. Zbog u~estalih kontrola Sa Toursa (policija je ve} tada imala pouzdane informacije da Sadikovi}i iz Turske uz tekstil krijum~are heroin), Anes Sadikovi} 2004. osniva novu firmu Holland Shop, te Centrum Bus, koju registrira na Avdu Kamberovi}a. Na isti na~in, skrivaju}i se iza ro|aka i bliskih prijatelja, Sadikovi}i u narednim godinama

registriraju firme Eko san u Banjoj Luci (nominalni vlasnik Ismet Sadikovi}), Janus u Br~kom (vodi se na Jasmina Kasumovi}a) i Nono d.o.o. Po~etkom 2008. Anes i Kasim Sadikovi} kupuju i poduze}e Bosnaexpres u op}ini DobojJug, koje su platili samo 800.000 KM. Istraga je pokazala da je uvoz tekstilne robe iz Turske, Ma|arske i Kine vr{en posredstvom firmi Janus, Eko san i Sa Tours, dok su autobuse Bosnaexpresa koristili za organiziranje shopping-tura prema Budimpe{ti i Istanbulu (sva poslovna dokumentacija ovih tvrtki zaplijenjena je u pro{lotjednoj akciji SIPA-e). Iz izvora bliskih istrazi doznajemo kako je Anes Sadikovi} svu potrebnu dokumentaciju za prijevoz putnika-kupaca na relaciji Doboj - Budimpe{ta (autobusima Bosnaexpresa), kao i izvozne deklaracije, fakture i tovarne listove s umanjenim iznosima vrijednosti robe osiguravao preko firme Jabot BT, registrirane u Ma|arskoj na ime izvjesne Hate Be{lagi}. Uvoz je robe obavljan preko firme Jonus, koja se pojavljuje i kao glavni uvoznik iz Turske, premda se radilo o tekstilu ~ije je stvarno porijeklo iz Kine. Zahvaljuju}i poslovnim partnerima u Istanbulu, Anes Sadikovi} je pribavljao la`ne EUR 1 obrasce i prikazuju}i da je kineska roba proizvedena u Turskoj pla}ao znatno manje carine u BiH. Uz pomo} korumpiranih carinskih slu`benika i {pediterskih firmi (glavnina njihove robe “carinjena“ je u Banjoj Luci i Tuzli), Sadikovi}i su carinske i porezne utaje vr{ili i umanjuju}i teìnu uvezene robe. Ilustracije radi, firme u vlasni{tvu obitelji Sadikovi} mjese~no su iz Ma|arske uvozile u prosjeku po osam {lepera tekstilne robe i obu}e, ~ije se carinjenje obavljalo po teìni - vrijednost jedne tone robe je 4.500 KM. Iz Turske su, opet, mjese~no uvozili po dvanaest {lepera, ~ija je vrijednost bila 6.500 KM po toni robe. Anes i njegov otac Kasim Sadikovi} koji su, nesumnjivo, rukovodili cijelim poslom sumnji~e se i za fiktivni reeksport robe iz BiH prema Srbiji, Kosovu i Hrvatskoj. Uporedo s uvozom ogromnih koli~ina tekstila u BiH, Sadikovi}i su iz BiH svakog mjeseca prema Turskoj slali velike svote novca, ali i zlata krajnje sumnjivog porijekla. Za transport je bio zaduèn Sabahudin Halilovi}. Nedavno je na granici Srbije i Bugarske u autobusu Bosnaexporta prona|eno i oduzeto {est kilograma zlata. Znakovito je, me|utim, da Sadikovi}eva “roba“, bilo da se radi o 44 kilograma heroina koji su 2009. zaplijenili bugarski carinici, krivotvorenoj odje}i i obu}i (srbijanski policajci su mu prije dvije godine zaplijenili dva {lepera) ili zlatu, nikada nije otkrivena u BiH?! 17

Asim:TEKST osnova.qxd

20.9.2012

0:45

Page 18

OBRAT NA POLITI^KOJ SCENI

U ponovljenom krugu glasanja, SDA, SDS i SNSD uspjeli obezbijediti potrebnu većinu za smjenu Denisa Bećirovića i otvoriti put za rekonstrukciju Vijeća ministara BiH

BEZGLAVA BEZGLAVA REKONSTRUKCIJA REKONSTRUKCIJA

Insistiranje Insistiranje Zlatka Zlatka Lagumd`ije Lagumd`ije na na rekonstrukciji rekonstrukciji vlasti vlasti izazvalo izazvalo je je najdublju najdublju politi~ku politi~ku krizu krizu uu BiH BiH nakon nakon rata rata 18

SLOBODNA BOSNA I 20.9.2012.

Asim:TEKST osnova.qxd

20.9.2012

0:46

Page 19

“PETORKA” UMJESTO “[ESTORKE” Pi{e: ASIM METILJEVI]

ako smo i najavili u jednom od prethodnih brojeva Slobodne Bosne, rekonstrukcija vlasti u BiH krenula je smjerom koji inicijator rekonstrukcije Zlatko Lagumdìja nije mogao ni sanjati. Lagumdìjin cilj bio je da iz vlasti na svim razinama istisne SDA i uvede novog igra~a - SBB Fahrudina Radon~i}a. Rezultat cijelog projekta u koji je Lagumdìja krenuo brzopleto, bez jasnog plana i izlazne strategije, ve} se nazire: SDA }e ostati dio parlamentarne ve}ine, no u toj ve}ini vi{e ne}e biti mjesta ni za SDP a pogotovo za SBB! Takav ishod doga|aja nazire se nakon posljednje sjednice Zastupni~kog doma Parlamenta BiH na kojoj je, iz drugog poku{aja, u dnevni red uvr{tena inicijativa tri parlamentarne stranke, SDA, SDS-a i SNSD-a, da se glasa o smjeni predsjedavaju}eg Zastupni~kog doma Denisa Be}irovi}a.

D@AFEROVI] UMJESTO BE]IROVI]A

Dodik odbio “mijenjati“ resor finansija za MIP Novu ve}inu u Parlamentu BiH najvjerovatnije }e kostiturati pet partija – SDA, SNSD, SDS, HDZ i HDZ 1990. Dva nedostaju}a glasa za parlamentarnu ve}inu obezbijedit }e podr{kom Stranke za BiH, koja je definitivno odbila ponudu da sudjeluje u vlasti, ali je na~elno obe}ala podr{ku manjinskoj vladi navedene “petorke“.

Za sada je izvjesno da }e [efik D`aferovi} zamijeniti Denisa Be}irovi}a, no jo{ je neizvjesno ko }e preuzeti Lagumd`ijin resor vanjskih poslova. Kako doznajemo, lider SDA Sulejman Tihi} testirao je ideju da resor vanjskih poslova “zamijeni“ za puno va`niji resor finansija, no Dodik je ponudu glatko odbio.

“TD” “TD” PROTIV PROTIV “LD” “LD” KOALICIJE KOALICIJE

Partnerstvo Partnerstvo Tihi}a Tihi}a ii Dodika Dodika jednako jednako je je legitimno legitimno kao kao partnerstvo partnerstvo Lagumd`ije Lagumd`ije ii Dodika Dodika

SMJENA U “ÊTIRI KORAKA“ Nakon Be}irovi}a, koji }e zbog kompliciranog sistema glasanja biti smijenjen “u ~etiri koraka“, na red }e do}i i ~elnik SDP-a Zlatko Lagumdìja! Njegovu smjenu formalno je inicirala stranka Milorada Dodika, SNSD, pa je Lagumdìja neko vrijeme vjerovao da }e SDA “po automatizmu“ glasati protiv, kako ne bi iritirala svoje bo{nja~ke glasa~e koji s golemim nepovjerenjem do~ekuju sve politi~ke poteze Milorada Dodika. Bio je u pravu, ~elnici SDA dugo su se kolebali i analizirali posljedice rizi~nog svrstavanja uz bok s Miloradom Dodikom. Na koncu, prevagnuo je “slu~aj Kom{i}“ koji je u tijesnoj vezi sa “slu~ajem Lagumdìja“. Veza je o~igledna: za{to bi se SDA susprezala od smjene Lagumdìje kojeg napu{taju i njegovi najbliì partijski suradnici, poput @eljka Kom{i}a, miljenika bo{nja~kih masa, u ~iji patriotizam valjda niko ne sumnja! Takozvana “TD“ (Tihi}-Dodik) koalicija, kojom Lagumdìja poku{ava bo{nja-

~ke glasa~a usmjeriti protiv SDA, jednako je legalna i legitimna kao i “LD“ (Lagumd`ija-Dodik) koalicija, koja je samo prije mjesec dana glasala za izbacivanje SDA iz vlasti na dr`avnoj razini.

LAGUMD@IJA IZGUBIO ME\UNARODNU PODR[KU Vjetar pod krila SDA puhnuo je i iz diplomatskih krugova me|unarodne zajednice koja je s velikom skepsom posma-

trala politi~ku avanturu lidera SDP-a Zlatka Lagumd`ije, koji je na sveop}e zaprepa{tenje inicirao rekonstrukciju vlasti ~ije je konstituiranje trajalo rekordnih 15 mjeseci. Najpreciznija i najjasnija osuda sumanutih politi~kih egzibicija lidera SDP-a stigla je iz Va{ingtona. Aktuelni ambasador SAD-a u BiH Patrick Moon nedavno je iz Va{ingtona poru~io Lagumd`iji da je “proces promjene koalicionih partnera doveo do velike

BE]IROVI] RAZRIJE[EN, NEKA SE PRIPREMI LAGUMD@IJA! U novoj parlamentarnoj ve}ini na razini dr`ave ne}e biti ni SDP-a ni SBB-a 20.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

Asim:TEKST osnova.qxd

20.9.2012

0:46

Page 20

OBRAT NA POLITI^KOJ SCENI mentarnu ve}inu, dijelom zbog “izdaje“ vlastitih poslanika, a dijelom zbog odluke Lijanovi}a da se svrstaju u blok sa SDA.

SDP IZGUBIO VE]INU U DOMU NARODA

S Lagumdžijom leti i Nole Prije glasanja o smjeni Zlatka Lagumdìje, SDA }e zahtijevati da se okon~a glasanje u Domu naroda Parlamenta BiH o smjeni ministara iz reda SDA, koje je sprije~eno pozivanjem ove partije na vitalni nacionalni interes. Ustavni sud je odbio zahtjev SDA, ali SDP oklijeva sa zakazivanjem sjednice Doma naroda, svjestan ~injenice da ne moè obezbijediti potreban broj glasova (8 od 15) za smjenu dva ministra i jednog zamjenika ministra iz reda SDA. Nasuprot tome, SDA ima obezbije|enu natpolovi~nu ve}inu i u Predstavni~kom i u Domu naroda za smjenu ministra Lagumdìje, te dva zamjenika ministra iz SDP-a, Damira Hadì}a i Denise Sarajli}-Magli}.

politi~ke krize u zemlji jer je iniciran nepromi{ljeno“. Kom{i} i Moon poslali su jasan signal da Lagumd`ijina zvijezda tamni, da ubrzano gubi podr{ku i u vlastitoj partijskoj bazi i u diplomatskim krugovima me|unarodne zajednice. Istog dana kada je Parlament BiH vije}ao o slu~aju Be}irovi}, Skup{tina Kantona Sarajevo komotnom ve}inom glasova usvojila je zaklju~ak o zakazivanju vanredne sjednice i glasanju o povjerenju kantonalnoj Vladi koju predvodi SDP-ov premijer Fikret Musi}. Presudili su glasovi

NIK[I], POSLJEDNJI SDP-ov MOHIKANAC NA VLASTI KRAJ KRAJ MANDATA MANDATA

Damir Damir Had`i} Had`i} Nole Nole okon~at okon~at }e }e mandat mandat nakon nakon samo samo {est {est mjeseci mjeseci

Ostaje dilema ho}e li Lagumdìja nakon smjene s ministarske funkcije povu}i za sobom u opoziciju cijeli SDP, kao {to je obe}ao, ili }e pak zadràti dio vlasti na razini Federacije BiH, gdje je SDP relativno stabilan i za sada za{ti}en od mogu}ih smjena. Ta }e odluka u najve}oj mjeri zavisiti od Lagumdìje, ali i od lidera dva HDZ-a, Dragana Čovi}a i Boè Ljubi}a. Čovi} i Ljubi} ne mogu sprije~iti Lagumdìjinu smjenu u Parlamentu BiH, niti zaustaviti rekostrukciju Vije}a ministara BiH, ali mogu presudno utjecati na konstituiranje parlamentarne ve}ine na federaloj razini i otvoriti put za rekonstrukciju Vlade Federacije BiH kojom }e uskoro predsjedavati posljednji SDP-ov Mohikanac u vlasti Nermin Nik{i}. Odluka Čovi}a i Ljubi}a uveliko }e ovisiti od rezultata lokalnih izbora zakazanih za 7. oktobar, na kojim }e, na posredan na~in, SDA i SDP testirati rejting me|u bo{nja~kim glasa~ima. Čovi} i Ljubi}, a vjerovatno i Radon~i}, priklonit }e se pobjedniku.

nekolicine poslanika iz reda SDP-a, koji su u sukobu Lagumd`ije i Kom{i}a stali na stranu ovog drugog. Do kraja septembra SDA }e identi~nu inicijativu pokrenuti u jo{ dva kantona - Tuzlanskom i Zeni~ko-dobojskom, u kojim su SDP i njihov novope~eni koalicioni partner SBB izgubili parla-

OBEZBJE\EN OPSTANAK SDA nema mehanizama za smjenu federalnog premijera Nermina Nik{i}a

SLOBODNA BOSNA I 20.9.2012.

Skandal:Skandal.qxd

19.9.2012

22:28

Page 20

SKANDAL NEDJELJE

Miješam malter, motam žicu, čekam dozvolu za trokatnicu

Sarajevska općina Novi Grad mjesecima opstruira izgradnju poslovnog centra Bauhaus

DA (NE) BI BILO DOBRO Iako je otvaranje centra njema~kog Bauhausa najavljeno jo{ prije vi{e od godinu dana, na zemlji{tu na kojem je trebao biti izgra|en jo{ uvijek nema niti temelja

Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

ako je prema najavama do sada ve} trebao biti otvoren u Sarajevu, jo{ uvijek nije niti po~ela gradnja poslovnog centra njema~ke kompanije Bauhaus, koja ima svoje poslovnice na 190 mjesta {irom Evrope. Centar u kojem je, kako je najavljivano, trebalo biti zaposleno 190 radnika i koji je trebao biti izgra|en na mjestu nekada{nje tvornice @ica, jo{ uvijek nema ni temelje, za {ta su uveliko zaslu`ni kruti birokrati iz sarajevske Op}ine Novi Grad. Naime, Bauhaus, odnosno njegova k}erka-firma BHS nekretnine od Uniprometa je kupila zemlji{te na kojem se nalazila stara zgrada @ice. Preduze}e @ica, koje je Unipromet privatizirao i kasnije prodao Bauhausu, bilo je oslobo|eno obaveze pla}anja rente, izme|u ostalog i zato {to je @ica ulagala u komunalnu infrastrukturu. Nakon kupovine, Bauhaus je tra`e}i gra|evinsku dozvolu tvrdio da je kao nasljednik investitora tako|er oslobo|en pla}anja rente, no iz Op}ine su smatrali druga~ije. 20.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

Nakon sedam mjeseci ~ekanja, iako je zakonski rok za ovakav postupak 60 dana, odgovoreno im je da oni kao novi vlasnici moraju platiti rentu i tek nakon toga mogu dobiti dozvolu. Bauhaus se àlio na ovakvu odluku, traè}i da se ispo{tuju zakonske odredbe koje reguliraju ovu oblast. Izme|u ostalog, u Zakonu o prostornom ure|enju jasno stoji da, ukoliko u toku gra|enja do|e do promjene vlasni{tva na gra|evini, nadle`ni organ }e na zahtjev novog investitora izvr{iti izmjenu odobrenja za gra|enje, dok investitor uz ovaj zahtjev mora priloìti odre|ene dokumente koje dokazuju vlasni{tvo nad imovinom. Odvjetni~ka kancelarija koju je angaìrao Bauhaus u BiH, sarajevski ured Mari} i Co, traìla je mi{ljenje i Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne odnose koja im je odgovorila posljednjeg dana maja ove godine. U dopisu koji je potpisao direktor ove Uprave @eljko Obradovi} izme|u ostalog stoji slijede}e: “Nakon uvida u dokumentaciju dostavljenu u privitku va{eg upita, posebno rje{enja nadle`nih slu`bi za upravu Op}ine Novi Grad, kojima se gospodarsko dru{tvo @ica osloba|a od obaveze pla}anja na-

knade za pogodnost lokacije (rente) za izgradnju poslovnog objekta na mjestu uklonjenih objekata i istom gospodarskom dru{tvu daje odobrenje za izgradnju na toj lokaciji, ova Uprava smatra da u pogledu utvr|ivanja obveza po osnovu rente nadle`ni op}inski organi nemaju objektivnog opravdanja za druga~ije postupanje u situaciji kada je predmetno zemlji{te u me|uvremenu prometovano a drugo gospodarsko dru{tvo se pojavilo sa zahtjevom za izmjenu investitora, odnosno, rje{enja kojim je ranijem vlasniku zemlji{ta kao investitoru odobreno gra|enje. Nema nikakve logike zahtijevati naplatu rente od drugog gospodarskog dru{tva (koje je u me|uvremenu steklo pravo vlasni{tva na zemlji{tu) za izgradnju istog objekta na istom zemlji{tu ako je raniji vlasnik i ujedno investitor te obaveze oslobo|en.” Kona~no, dva mjeseca nakon {to se Uprava oglasila o ovom slu~aju, sarajevsko Kantonalno ministarstvo prostornog ure|enja i za{tite okoli{a poni{tilo je rje{enje novogradskih op}inara i cijeli slu~aj vratilo na po~etak. No, gradnja Bauhaus centra jo{ uvijek nije po~ela. 21

Fahro:TEKST osnova.qxd

19.9.2012

22:09

Page 22

FAHRO MOREPLOVAC I SRCELOMAC

RAZVOD STOLJE]A MOJA AZRA, TO JE NAJSKUPLJE! Radon~i} je za 200 miliona KM svoje poslovno carstvo d`entlmenski prepustio novoj vlasnici te kompanije, biv{oj supruzi Azri Radon~i}

VOLJELO VOLJELO SE SE DVOJE DVOJE MLADIH... MLADIH...

Utemeljitelj Utemeljitelj ii predsjednik predsjednik Fahrudin Fahrudin Radon~i} Radon~i} uu dru{tvu dru{tvu sada sada biv{e biv{e supruge supruge Azre Azre Radon~i} Radon~i}

SLOBODNA BOSNA I 20.9.2012.

Fahro:TEKST osnova.qxd

19.9.2012

22:10

Page 23

BRAKORAZVODNA VRATOLOMIJA UTEMELJITELJA

Kao grom iz vedra neba odjeknula je vijest da su se FAHRUDIN i AZRA, dakle bračni par RADONČIĆ, ipak sporazumno razveli i da je mali tajkun velikog srca sve “velikodušno” predao i “ustupio” svojoj bivšoj supruzi; Azra Radončić, novopečena vlasnica “Avaza” d.o.o., “Avaz-roto pressa” d.o.o. i GIK OKA, sada je najpoželjnija “samohrana majka” Pi{e: MIRSAD FAZLI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI] I MARIO ILI^I]

zra Radon~i} (novope~ena vlasnica Avaza d.o.o., Avaz-roto pressa d.o.o. i GIK OKA), u svega nekoliko mjeseci razvela se od svog supruga Fahrudina Radon~i}a, i vjerovatno postala najbogatija samohrana majka u BiH, a samim tim i najpo`eljnija “samohrana majka”. Hronolo{ki, to je izgledalo ovako: 22. maja Azra i Fahrudin Radon~i} sporazumno su se razveli, da bi ve} u junu Azra u Op}inskom sudu u Sarajevu podnijela tu`bu protiv Fahrudina Radon~i}a radi podjele imovine. Po prijedlogu Fahrudina Radon~i}a, njegova biv{a `ena je postala vlasnica Avaza, zatim dionica u GIK OKO i dvoeta`nog stana od 160 kvadrata u zgradi Importanea.

Azra (ne)}e isplatiti u naredne tri godine. Bez obzira koliko providne bile pravne smicalice Fahrudina Radon~i}a, “fik tivni” razvod braka i (ras)podjela imo-

vine koje se, sebe radi, morao makar privremeno osloboditi, kao i te{kog bremena vlasni{tva svih “pojavnih oblika” Avaza, to za sobom ipak povla~i

AVAZ-ROTO STRES

Da li je Radončić korišćenje automobila, aviona i jahte pravno regulisao? Avion Cessna

GORE SLOVA, DOLJE LOVA Ve} 5. jula Azra Radon~i} postala je vlasnica Avaza, a samo dan kasnije, prema ugovoru sa~injenom kod notara Samira Musli}a, njen biv{i suprug, kao jedini vlasnik Avaz-roto pressa, svoje vlasni{tvo je prenio na Avaz. Prema tom ugovoru Radon~i} je za 200 miliona KM Avaz-roto press, “ustupio” Avazu, odnosno novom vlasniku te kompanije Azri Radon~i}. Prvih pola miliona maraka Radon~i}u je pla}eno odmah po potpisivanju pomenutog ugovora, drugih pola miliona bit }e mu pla}eno po~etkom narednog mjeseca, a ostatak od 199 miliona KM bit }e mu ispla}eno u naredne tri godine, zaklju~no sa 31. decembrom 2015., u ratama od 97, i dva puta po 66 miliona KM. O~igledno brakorazvodna, a zatim i pravno-imovinska vratolomija utemeljitelja, intelektualca, neimara i predsjednika Fahrudina Radon~i}a nije ni{ta drugo do ismijavanje pravne dr`ave. I laiku je jasno ko je pravi i stvarni gospodar Avazovog poslovnog carstva, a kao {to svi znamo papir trpi sve, pa tako i Radon~i}eve nebuloze koji }e sa trona medijskog tajkuna, po vlastitom izboru, preko no}i pasti na “skromnog” predsjednika stranke; izuzme li se 200 miliona maraka koje mu Avaz, odnosno njegova nova vlasnica, a biv{a supruga 20.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

Uporedo sa “razdu`ivanjem” nepokretne imovine Fahrudin Radon~i} je (ne)o~ekivano ulo`io oko pet miliona maraka u pokretnu imovinu ~iji su vlasnici Avaz i Avaz-roto press, kompanija koje je Radon~i} dodijelio i “ustupio” svojoj biv{oj supruzi Azri. Podsje}anja radi, prvo je polovinom oktobra pro{le godine Radon~i} svoj vozni park obogatio kupnjom Cadillaca koji je platio preko 250 hiljada KM. Uvoznik je bio Avaz, kao i u slu~aju kupovine aviona Cessna koji je pla}en 3.431.000 KM, a kupovina je obavljena krajem marta ove godine. Krajem maja Radon~i} je vjerovatno ve} zna da }e Avaz

“ostaviti” svojoj biv{oj supruzi pa je mo`da upravo iz tog razloga kupljenu jahtu Sunseeker Manhattan pla}enu 1,2 miliona registrovao na Avaz-roto press. No, kako su obje kompanije promijenile vlasnika, ista “sudbina” zadesila je i skupa, ekskluzivna prevozna sredstva, kojima Radon~i} raspola`e kao da su jo{ uvijek njegova, a formalno-pravno vi{e to nisu. Pitanje je samo da li je Radon~i} kori{}enje automobila, aviona i jahte pravno regulisao, odnosno da li pla}a najam svojoj biv{oj supruzi Azri, odnosno svojim biv{im kompanijama Avaz i Avazroto press?

Cadillac 23

Fahro:TEKST osnova.qxd

19.9.2012

22:10

Page 24

FAHRO MOREPLOVAC I SRCELOMAC brojna pitanja sa mogu}im te{kim, a pogotovo skupim posljedicama. No, vratimo se sporazumnom razvodu braka, dodjeli Avaza i “ustupanju” Avazroto pressa za 200 miliona KM biv{oj supruzi Azri Radon~i}. U toj pravnoj operaciji glavnu ulogu odigrali su advokati Fahrudina Radon~i}a, Nedim Dobojli}, i Azre Radon~i}, Asim Crnali}. U telefonskom razgovoru advokat Crnali} potvrdio nam je da je u toj pravnoj stvari zastupao Azru Radon~i}, ali nije bio spreman iznositi bilo kakve detalje. “Za razliku od vas novinara, ja stvari gledam iz druga~ijeg, pravnog ugla i to je sve {to vam mogu re}i”, bio je kratak odgovor advokata Crnali}a.

FAHRUDIN, FIZI^KO LICE Činjenica je kako se ve} duè vremena spekulisalo da se Fahrudin Radon~i} namjerava razvesti od svoje supruge Azre. Njihov brak, navodno je godinama bio u problemima zbog Radon~i}evih izvanbra~nih veza, od kojih je najozbiljnija bila ona sa Almom Ferovi}, operskom pjeva~icom i ~lanicom uèg rukovodstva Saveza za bolju budu}nost. Me|utim, na taj radikalni potez Radon~i} se navodno nije mogao odlu~iti, upravo zbog problema podjele u braku ste~ene imovine, s obzirom da kada su se vjen~ali, ratne 1994., Fahrudin Radon~i} od imovine nije imao ni{ta, izuzimaju}i stan na Ko{evskom Brdu. Sam Radon~i} imao je iskustva sa razvodom, s obzirom da se razveo od svoje prve supruge Snjeàne Rakonjac (koja je prva rodica Du{ke Juri{i}, glavne i odgovorne urednice Dana). Prema navodima njegovih saradnika, Fahrudin Radon~i} dugo vremena bio je optere}en “problemom” razvoda sa Azrom, a onda je kao grom iz vedra neba “pukla” vijest da su se Fahrudin i Azra ipak sporazumno razveli i da je Radon~i} sve “velikodu{no” predao i “ustupio” svojoj biv{oj supruzi. Dakle, prvo se postavlja pitanje “sporazumnog” razvoda braka, odnosno kakvu vrstu sporazuma su postigli biv{i supru`nici prije nego {to su i zakonski okon~ali svoju bra~nu vezu? Prema mi{ljenju pravnih i finansijskih eksperata koje smo kontaktirali, vrlo je mogu}e da su budu}e odnose, prava i obaveze, biv{i supru`nici Radon~i} regulisali posebnim ugovorom koji nije dostupan javnosti, ali jeste njihovim pravnim zastupnicima, odnosno advokatima. Drugim rije~ima, male su {anse da bi se Radon~i} tek tako odrekao Avazovog poslovnog carstva, a da se prije toga ni~im nije osigurao. Druga garancija jeste 200 miliona KM, {to je nerealno visoka cijena koju Avaz, odnosno Azra Radon~i} treba isplatiti Fahrudinu za preuzimanje Avaz-roto pressa. I do te cijene vjerovatno se do{lo 24

RADON^I]EVA TRE]A SRE]A

Alma Ferović, nova Radončićeva odabranica, unuka je čuvene Šantićeve Emine Fahrudin Radon~i} i Azra, djevoja~ki Bu~an, vjen~ali su se u ratnom Sarajevu 1994. godine i u braku dobili dvojicu sinova. Radon~i}a su kasnije njegovi protivnici optuìvali da je taj brak sklopljen nezakonito, budu}i se u to vrijeme jo{ nije bio razveo od prve supruge Snjeàne, djevoja~ki Rakonjac, koja je ìvjela sa njihovim sinom u Crnoj Gori. Tako|er se tvrdilo da Radon~i} u to vrijeme uop}e nije bio dràvljanin Bosne i Hercegovine, da je to postao tek nakon okon~anja rata, te da je “stajanje na ludi kamen“ i s te strane upitno. Nova odrabranica Radon~i}evog srca, Alma Ferovi}, operska je pje va~ica, sopranistica, a magistrirala je pjevanje u Londonu. Potpredsjednica je Radon ~i}evog Saveza za bolju bu du}nost i prema tvrdnjama strana~kih kolega aktivna je u stranci i strana~kim aktivnostima. Zanimljivo je napomenuti da je Ferovi}ka unuka ~uvene mo starske ljepotice Emine Sefi}-Koluder koja je u historiju u{la kroz neprolaznu pjesmu Emina velikog pjesnika Alekse [anti}a.

“sporazumno”. Naime, upisana knjigovodstvena vrijednost Avaz-roto pressa je 818 hiljada KM, a prikazana godi{nja dobit te kompanije kre}e se izme|u ~etiri i {est miliona KM. Dodaju li se ovome i vrijednosti nekretnina, u prvom redu Avazovog Twist Towera, realna vrijednost Avaz-roto pressa vjerovatno ne bi prema{ila ni polovinu cijene koju za tu kompaniju treba da plati Avaz, odnosno Azra Radon~i}. Cijelu operaciju odbacivanja “balasta” Avazovog poslovnog imperija Radon~i} je prema mi{ljenju mnogih pokrenuo da bi izbjegao stupicu sukoba interesa prilikom preuzimanja obe}anog mu Ministarstva sigurnosti. Ali, ima i onih koji vjeruju da je Radon~i} djelovao preventivno, odnosno kako se cjelokupne imovine barem formalno-pravno “kutarisao” prije usvajanja Zakona o porijeklu imovine. Na kraju, ostalo je jo{ nekoliko pitanja na koje niko ne mo`e dati odgovor. Naime, pravno je jo{ uvijek upitno ko je zapravo vlasnik Avaz-roto pressa. Činjenica jeste da ga je Radon~i} za 200 stotine miliona KM “ustupio” kompaniji Avaz, odnosno Azri,

“SAVEZ” BOLJE BUDU]NOSTI Alma Ferovi}, potpredsjednica SBB-a i odabranica predsjednika iste stranke Fahrudina Radon~i}a

ali ona, prema va`e}im zakonima, postat }e vlasnik te kompanije tek nakon {to u potpunosti isplati gore spomenuti iznos. Ako se to kojim slu~ajem i desi, {to je prema mi{ljenju na{ih eksperata gotovo nemogu}e, Radon~i} }e kao fizi~ko lice morati platiti porez na prihod od dvadesetak miliona KM. Bilo kako bilo, ovakvom pravnom farsom Radon~i} je sam sebi omogu}io da ne bude, a zapravo jeste, vlasnik Avaza, da se fiktivno, a zapravo stvarno, razveo od svoje supruge, te da mo`e fiktivno, a zapravo stvarno, nastaviti sa svojim ljubavnim, poslovnim i politi~kim nesta{lucima. Tako je Fahrudin Radon~i}, utemeljitelj i predsjednik, namjeravao jednim udarcem ubiti, ne dvije nego ~itavo jato muha. Me|utim, ova brakorazvodna i pravno-imovinska vratolomija mogla bi mu se vratiti kao bumerang, oli~en u inspekcijskim organima koji bi se prvo trebali pozabaviti pitanjem odakle frizerki Azri Radon~i} pola miliona maraka koje je Radon~i}u trebala isplatiti odmah po potpisivanju ugovora o “ustupanju” Avaz-roto pressa kompaniji Avaz?! SLOBODNA BOSNA I 20.9.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

19.9.2012

21:24

Page 3

Fabrika Duhana:TEKST osnova.qxd

19.9.2012

21:49

Page 26

FABRIKA DUHANA MOSTAR

Jerko Ivanković Lijanović, federalni ministar poljoprivrede, ovih dana na više razina lobira da većinski vlasnik Fabrike duhana Mostar uskoro postane investicioni fond “S&A Capital Ltd“ iz Chicaga koji nema nikakvog poslovnog iskustva u duhanskom biznisu; naša novinarka otkriva koji su motivi ministra Lijanovića da nekadašnjeg mostarskog giganta na posredan način proda Indijcu Naveenu Aggrarwalu

LIJANOVI]I KUPUJU FABRIKU DUHANA MOSTAR ZA 40.000 KM?! Pi{e: MIRHA DEDI] Foto: MARIO ILI^I]

abrika duhana Mostar ima novog potencijalnog kupca. Naime, nakon pet neuspjelih prodaja, pojavila se ameri~ka kompanija ~ije ime ministri nadle`ni za privatizaciju ove fabrike dr`e u strogoj tajnosti. Ono {to je javnosti poznato jeste da je isti investitor 2005. godine poku{ao da kupi Fabriku duhana Mostar, ali da je zbog sumnjivog boniteta njegova ponuda odbijena. Kako na{ list saznaje, ovih dana iz kabineta Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a, federalnog ministra poljoprivrede, upu}eno je lobisti~ko pismo Agenciji za privatizaciju FBiH u kojem se toplo preporu~uje ameri~ka firma S&A Capital Ltd kao ideal-

na za pokretanje proizvodnje u ovom posrnulom gigantu. Uslovi pod kojim ova kompanija namjerava preuzeti dr`avni udjel u FDM-u su krajnje sporni. Naime, za 67 procenta dr`avnog kapitala ova ameri~ka kompanija je spremna platiti samo 40 hiljada KM, dok je za pokretanje proizvodnje investitor spreman izdvojiti tek 260 hiljada KM.

TAJNI SASTANAK SA NIK[I]EM Naveen Aggarwal, direktor ove kompanije koja je registrovana u Chicagu, boravio je u Sarajevu krajem pro{log mjeseca. On je 27. avgusta sa premijerom Federacije BiH Nerminom Nik{i}em imao sastanak na kojem je prezentirao uslove pod kojim je spreman kupiti Fabriku duhana u Mostaru. Kako na{ list saznaje, ovom strogo povjerljivom sastanku prisustvovali su Jerko Ivankovi} Lijanovi}, Amer Zagor~i}, ministar privrede HNK, i Midhat Arifovi}, direktor Porezne uprave FBiH. Samo nekoliko dana kasnije Ivica Knezovi}, savjetnik dopremijera Jerka

SLOBODNA BOSNA I 20.9.2012.

Fabrika Duhana:TEKST osnova.qxd

19.9.2012

21:50

Page 27

KUPUJ DOMA]E, KUPUJ SRCEM Ivankovi}a Lijanovi}a, uputio je lobisti~ko pismo direktoru Agencije za privatizaciju FBiH [uhretu Fazli}u, u kojem svesrdno preporu~uje ovu kompaniju u procesu privatizacije FDM-a i navodi da je firma S&A Capital Ltd. iz Chicaga spremna razgovarati i o preuzimanju duga Fabrike prema Poreznoj upravi FBiH uz dogovor o odgo|enom pla}anju, ali i da tra`i odgo|enu isplatu duga prema radnicima. Kao garancija pla}anja obaveza Fabrici duhana Mostar kupac predla`e da se

“Federalni ministar poljoprivrede Ivankovi} Lijanovi} i premijer Nik{i} upoznati su s ponudom investitora i u na~elu su zainteresovani za nju. Po{to smatram da su investitori ozbiljni i `ele ulagati u pokretanje proizvodnje u FDM d.d., bilo bi profesionalno da im iza|emo u susret”, pi{e Lijanovi}ev savjetnik. Na kraju ovog lobisti~kog pisma upu}enog iz Lijanovi}evog kabineta Knezovi} moli [uhreta Fazli}a, direktora Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH

Paddyjem Ashdownom i prinu dnom upraviteljicom Hercegova~ke banke Toby Robinson, koji su mu tom prilikom htjeli prodati Hercegova~ku banku, ali da je njegova kompanija odbila da investira u ovu banku. Aggarwal podsje}a da je prije osam godina boravio u Mostaru i tom prilikom se upoznao sa situacijom u fabrici, dugovima prema zaposlenima, Poreznoj upravi i bankama koje su blokirale ra~une FDM-a.

Saglasnost za prodaju Fabrike duhana na tajnom sastanku dao i premijer Federacije BiH Nermin Nik{i} dionice FDM-a koje }e kupiti “stave pod teret i u korist dr`ave“, a da u slu~aju neizvr{enja obaveza on gubi svoje vlasni{tvo u FDM-u zajedno sa svim ulaganjima za pokretanje proizvodnje. Dionice }e biti pod hipotekom sve dok FDM ne izmiri obaveze prema Poreznoj upravi i radnicima, navodi u pismu Lijanovi}ev savjetnik.

TAJNA PREPISKA Indijac Naveen Aggarwal, direktor S&A Capital Ltd. uputio je ministru Lijanovi}u pismo u kome ka`e da je njegova ponuda za Fabriku duhana u Mostaru fer i po{tena

20.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

(APF), da se informi{e o mogu}nosti odgo|enog pla}anja poreskog duga kod odgovornih osoba iz federalne Porezne uprave. Na{ list do{ao je i do pisma koje je Naveen Aggarwal uputio ministru Lijanovi}u 8. augusta ove godine. U pismu namjere stoji da je kompanija S&A Capital Ltd. bila aktivna u strate{kim ulaganjima na Balkanu u posljednjih osam godina sa rudarskom firmom SACI u Srbiji, s kojim je trgovala na Beogradskoj berzi. Aggarwal navodi da je prije sedam godina bio u Mostaru sa visokim predstavnikom

“Mi bismo bili sretni da po~nemo investirati u FDM, {tovi{e, bili bismo sretni da unaprijedimo pristup FDM-a indijskom trì{tu. U po~etku bismo investirali 260 hiljada u FDM i 200 hiljada KM izdvojili za deblokiranje bankovnih ra~una FDM. Zbog toga ne}emo biti u mogu}nosti da platimo vi{e od 40 hiljada za 67 odsto kapitala FDM. Vjerujemo da je na{a ponuda fer“, pi{e direktor Aggarwal. Zanimljivo je da samo nekoliko dana nakon iskazanog interesa ameri~kog investitora za FDM, ta~nije 11. septembra, Vlada FBiH, donosi Odluku o prodaji dràvnog kapitala ove tvornice metodom neposredne pogodbe. Ina~e, posljednji javni poziv za prodaju dràvnog kapitala FDM-a metodom nepo sredne pogodbe objavljen je 16.7.2010. godine, ali se na poziv nije stigla nijedna ponuda. Kako za na{ list tvrdi dobro upu}eni izvor iz Vlade FBiH, postoje vi{e razloga zbog kojih bi se u startu morala odbaciti ponudu kompanije iz Chicaga za koju svesrdno na vi{e strana lobira Lijanovi}.

SUMNJIVE NAMJERE INDIJCA IZ CHICAGA Potencijalni kupac iz Chicaga tvrdi da fabriku kupuje kako bi pokrenuo proizvodnju u njoj i osigurao pristup njenih proizvoda na tr`i{te Indije. Me|utim, na{ dobro upu}eni izvor tvrdi da proizvodnju u ovoj fabrici nije mogu}e pokrenuti sa samo 260 hiljada KM. Naime, zbog zastarjele opreme neophodno je uvesti nove proizvodne linije a ta investicija bi iznosila najmanje tri miliona KM. To navodi na sumnju da zainteresovana kompanija iz SAD-a zapravo ne kupuje fabriku kako bi u njoj pokrenula proizvodnju, ve} iz nekih drugih motiva. Kompanija S&A Capital Ltd. u~estvovala je u privatizaciji FDM-a i 2005. godine i tom prilikom za kupovinu dr`avnog udjela 27

Fabrika Duhana:TEKST osnova.qxd

19.9.2012

21:50

Page 28

FABRIKA DUHANA MOSTAR ponudila ~ak 15 miliona KM. Me|utim, prije sedam godina ovaj investicijski fond bio je registrovan u Londonu. Tom prilikom konkurisao je i za privatizaciju Energopetrola. Na{ list saznaje da je zbog lo{eg boniteta ovaj investicijski fond isklju~en iz svake privatizacije za koju je iskazao interes u BiH, a me|u njima je i Hercegova~ka banka, iako direktor Aggarwal govori suprotno. Naime, Komisija za vrijednosne papire FBiH odbila je 2005. zahtjev S&A Capitala za preuzimanje 10-postotnog udjela u Dru{tvu za upravljanje investicionim fondom Herbos invest iz Mostara, {to se do tada iznimno rijetko de{avalo. Naime, S&A Capital se prijavio na tender kojim je ogla{ena prodaja 10-postotnog udjela Hercegova~ke banke Fondu Herbos invest, koji je raspisala Toby Robinson, privremena upraviteljica Hercegova~ke banke. Kako je za tako krupnu transakciju bila potrebna suglasnost Komisije za vrijednosne papire FBiH, S&A Capital se na preporuku Robinsonove slu`beno obratio nadle`noj Komisiji, no s krajnje oskudnom i zapravo po sebe kompromitiraju}om poslovnom dokumentacijom. Umjesto standardnog finansijskog izvje{taja i revizije poslovanja, britanski investitor dostavio je nekoliko stranica neuvjerljivog teksta na osnovu kojeg se nije mogao utvrditi ni vlasnik kapitala, ni bonitet kompanije, niti njene poslovne reference. Posredno se mogao izvesti zaklju~ak da je kompanija u 70-postotnom vlasni{tvu fantomskog investicionog fonda iz Amerike dok se za preostalih 30 posto nije moglo ~ak ni naga|ati. Imena vlasnika su bila izostavljena {to je slu`benike Komisije za vrijednosno papire navelo na sumnju da se iza S&A Capitala zapravo krije neka ovda{nja orta~ka grupa formalno registrovana u Londonu. Dakako, rije~ je bilo o sumnji a ne o ~vrstim dokazima budu}i da je raspolo`iva dokumentacija bila krajnje oskudna i nesolidna, {to je posve neuobi~ajeno za investicione fondove. Dakle, u pismu namjera koje je uputio Lijanovi}ima Aggarwal je slagao da nije `elio kupiti Hercegova~ku banku iako mu je to nu|eno. Pre{utio je da je ve} u~estvovao u privatizaciji FDM-a i jo{ nekih kompanija u BiH. Tako|er nije rekao istinu kada je rije~ o poslovanju ove kompanije u Srbiji. Naime, kako je na{ list provjerio, firma SACI (firma k}erka S&A Capital u Srbiji) pojavila se 2010. godine na Beogradskoj berzi i bila aktivna svega nekoliko mjeseci. Za to vrijeme ostvarila je 28

AGGARWAL LA@NI MILIJARDER

Na veb prezentaciji ne mo탑e se saznati niti jedna informacija o investicijskom fondu S&A Capital Ltd. Zanimljivo da se direktor krajnje sumnjive i opskurne kompanije S&A Capital Ltd., koji poti~e iz Indije, nosi isto ime kao jedan od najbogatijih Indijaca sa Forbsove liste. Naime, bra}a Navin i Anil Aggarwal su industrijalci iz Indije koji su po bogatstvu na desetom mjestu u Indiji a na Forbsovoj listi, sa bogatstvom od 6,4 milijardi dolara, nalaze se na 113 mjestu najbogatijih ljudi na svijetu. Bra}a Aggarwal su trgovci rudom, metalom i energentima. Naveen Aggarwal, koji je zainteresovan za kupovini FDM-a,

LOBISTA IZ SJENE Ivica Knezovi} u ime ministra Lijanovi}a lobira na vi{e razina da investicijski fond S&A capital Ltd. postane ve}inski vlasnik mostarske Fabrike duhana

izuzetno mali promet dionica na Beogradskoj berzi. Posljednju transakciju je ostvarila u augustu 2010. godine i od tada joj se gubi svaki trag. SACI je bila zainteresovana da kupi Rudnik bakra u Boru i fabriku papira Matroz iz Sremske Mitrovice, ali ni jednu privatizaciju u Srbiji nije realizovala. Me|utim, vratimo se pismu koje je uputio Lijanovi}ev savjetnik direktoru APF-a. Na{ izvor tvrdi da upravo to lobisti~ko pismo ukazuje da privatizacija za koju se zala`e Lijanovi}ev kabinet ni u kom slu~aju nije transparentna. Naime, pismo nije pro{lo kroz protokol federalnog Ministarstva poljoprivrede i {umarstva, {to je ina~e praksa, niti je napisano na memorandumu ovog ministarstva.

na veb stranici svoje S&A Capital Ltd. postavio je gotovo identi~ni portfolio i naveo da se ovaj investicioni fond bavi istim poslovima kao i poznati milijarderi. Na{ list je bezuspje{no poku{avao doznati ne{to vi{e detalja o investicijskom fondu S&A Capital Ltd., no potraga nije dala nikakav rezultat: zapravo, na njihov veb stranici ne stoji ko su stvarni vlasnici fonda, ni s kakvim kapitalom fond raspola`e, niti bilo {ta iz poslovne historije fonda. U svakom slu~aju, zna se da S &A Capital nema nikakvog poslovnog iskustva u duhanskom biznisu.

Lijanovi} se u ovoj situaciji direktno ne eksponira ve} lobira preko svog savjetnika, {to otvara prostor za sumnju da li se iza interesa kompanije S&A Capital Ltd. kriju zapravo motivi Lijanovi}a da se po bagatelnoj cijeni domogne Fabrike duhana Mostar. Pored izuzetno atraktivne lokacije na kojoj se nalazi Fabrika, Lijanovi}ima bi kupovina ove fabrike bila u interesu zbog visokih dr`avnih subvencija duhanskoj industriji. Kako na{ list saznaje, ve}ina kompanija koje su bile zainteresovane za kupovinu Fabrike duhana Mostar imale su namjeru da je nakon kupovine sru{e i na atraktivnoj lokaciji podignu tr`ni centar. Na{ dobro upu}eni izvor tvrdi da je Konzum iskazao interes da kupi FDM isklju~ivo zbog izgradnje novog tr`nog centra. Za ovu lokaciju bila je zainteresovana i kompanija Coca-Cola. Me|utim kako je na{ list nedavno pisao, interes za Fabriku duhana u Mostaru je u posljednjih nekoliko mjeseci iskazao i balkanski duhanski lobi. Naime, Sre}ko Kestner, jedan od aktera ilegalnog duhanskog biznisa na Balkanu, prije mjesec dana uputio se u BiH kako bi preko ve} ugovorenih veza dogovorio kupovinu Fabrike duhana Mostar. Kestner je zapravo pripadnik regionalne duhanske mafija{ke hobotnice, koja je u BiH planirala proizvoditi falsifikovane cigarete poznatih svjetskih brendova i prodavati ih na crnom tr`i{tu. Glavni nositelji te operacije trebali su biti SLOBODNA BOSNA I 20.9.2012.

Fabrika Duhana:TEKST osnova.qxd

19.9.2012

21:50

Page 29

KUPUJ DOMA]E, KUPUJ SRCEM VJEKOSLAV BEVANDA, PREDSJEDAVAJU]I VIJE]A MINISTARA BiH, ZA SB

“Mostarska firma ‘Kocka promet’ bila je prihvatljivija za FDM od indijskog S&A Capitala” “Ja sam 2005. godine bio predstavnik banke koja je na javnom tenderu i na javnoj dra`bi pratila investitora, poduze}e Kocka promet iz Mostara. Taj klijent se natjecao za kupovinu Fabrike duhana Mostar. Nakon provedene procedure preostale su dvije firme, Kocka promet i izvjesna indijska firma. Budu}i da su ostale dvije firme, bila je javna licitacija sa podizanjem ponuda, a ponude su se odnosile na direktno ulaganje, investicijski plan ulaganja, zadr`avanje radnih mjesta i obaveza zadr`avanja djelatnosti, dakle proizvodnja duhanskih prera|evina. Ne znam to~no koji je iznos bio ponu|en, ali mislim da je klijent kojeg je banka zastupala odustao kada je ponu|eni nivo bio oko 30 milijuna KM, ova indijska firma je ponudila vi{e i tada smo mi odustali.

VJEKOSLAV VJEKOSLAV BEVANDA BEVANDA

“Mostarska “Mostarska fabrika fabrika imala imala je je boljih boljih kupaca kupaca od od indijskog indijskog S&A S&A Capitala Capitala Ltd.“ Ltd.“

Sre}ko Kestner i Neboj{a Antoni}, vlasnik banjalu~ke Fabrike duvana. Na{ dobro upu}eni izvor otkriva da se planirane {vercerske aktivnosti trebale odvijati na podru~ju EU-a, gdje su se licencirane cigarete trebale ilegalno prebacivati. Falsifikovane cigarete su se trebale proizvoditi u Mostaru na polovnim ma{inama koji su ve} nabavljene u Kini. Neboj{a Antoni} je glavni {vercer Milorada Dodika za akciznu robu, za kojeg upu}eni izvori sumnjaju da u BiH ima i nelegalnu tvornicu cigareta koje plasira na crno tr`i{te. Kompletna {vercerska operacija je propala i prije nego {to je posao zapo~eo, i to zbog hap{enja Sre}ka Kestnera na grani~nom prijelazu kod Bosanske Gradi{ke po crvenoj Interpolovoj potjernici. Samo {est dana nakon {to je Kestner uhap{en Naveen Aggarwal, direktor S&A Capital Ltd., {alje pismo namjera ministru Lijanovi}u, a on, opet, odmah poduzima odre|ene logisti~ke korake kako bi vlasnik FDM-a postao ovaj investicioni fond koji nema nikakvog poslovnog iskustva u duhanskom biznisu. Fabrika duhana Mostar du`na je 2,5 miliona prema Poreznoj upravi, a najve}e 20.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

obaveze su prema radnicima koje iznose 2,9 miliona, odnosno 4,6 miliona KM sa kamatom. Kako na{ list saznaje, ameri~ki investitor je traìo da dugovanja od oko 4,5 miliona maraka prema radnicima isplati u roku od ~ak pet godina, te da je tvrdio da proizvodnju moè pokrenuti sa samo deset radnika! Fabrika duhana Mostar pet puta je traìla svog kupca. Agencija za privatizacija Hercego va~ko-neretvanskog kantona je 2000. godine utvrdila da dràvni kapital u FDM iznosi 79, 6 posto i da je njegova vrijednost 17,6 miliona, dok visina privatnog udjela iznosi 20,3 procenata i njegova vrijednost je tada procjenjena na 4,5 miliona KM. U augustu iste godine odobrena je prodaja 67 posto dràvnog kapitala. Me|utim, sedam godina kasnije ukupni kapital FDM-a je pod krajnje nejasnim okolnostima naprasno umanjen, pa je krajem juna 2007. godine 67 % dràvnog kapitala procijenjeno na 6,9 miliona KM. Iste godine, uz asistenciju Vlade Federacije BiH, poku{ana je dokapitalizacija odnosno pripajanje FDM-a Fabrici duhana Sarajevo, ali su ti poku{aji ostali bez rezultata.

Naknadno smo informirani da je ukupan natje~aj poni{ten. Va`no je re}i da je na{ komitent ustvari bio predstavnik konzorcija ozbiljnih firmi iz BiH, Hrvatske i Austrije i da je imao sve preduvjete za ispunjenje onoga {to je nudio, dakle bankarska jamstva i `iralni novac. Sva dokumentacija je dostupna u Agenciji za privatizaciju koja je vodila natje~aj. Kada sam u{ao Vladu Federacije BiH i kada se razmatralo izvije{}e o poslovanju dr`avnih firmi, pa tako i Fabrike duhana Mostar (koja je ve} bila obustavila proizvodnju), u nekoliko navrata sam isticao ovo kao propu{tenu {ansu da ozbiljan investitor preuzme FDM, da osuvremeni pogone, izmiri sve obveze koje je fabrika imala, posebno prema radnicima i nastavi svoju djelatnost.“

Na javni poziv Vlade Federacija BiH 2007. godine stigle su dvije ponude za privatizaciju FDM-a i to od Finality Inc., Floor Inetranational Bazaara sa Bahama, koja je progla{ena formalno neispravnom, i Pazardìka iz Bugarske. S ovom bugarskom firmom je 2008. godine potpisan kupoprodajni ugovor. Me|utim, kako firma Pazardìk nije mogla ispuniti ugovorom preuzete obaveze, ugovor je raskinut krajem 2009. godine. Po~etkom 2010. godine Vlada Federacije BiH je ponovo donijela odluku da se FDM privatizuje metodom neposredne pogodbe. Prijavila se samo jedna kompanija, Beauty case, iz Njema~ke, me|utim utvr|eno je da ova kompanija u posljednjih {est godina posluje s gubitkom. Krajem iste godine objavljen je posljednji javni poziv za prodaju dràvnog kapitala FDM-a na koji se nije javila niti jedna zainteresovana firma. Bi}e zanimljivo posmatrati na koji }e na~in ministar Lijanovi} ubijediti komisiju, koja }e uskoro biti ofo r mljena pri federalnoj Agenciji za privatizaciju, da je S&A Capital Ltd najbolji strate{ki partner sa mostarsku Fabriku duhana. 29

Panjeta Cijena Vjere:TEKST osnova.qxd

19.9.2012

21:20

Page 30

CIJENA VJERE

Prema rezultatima istraživanja Centra za zastupanje građanskih interesa (CPI), pravoslavni, katolički i muslimanski vjernici u BiH godišnje samo na najosnovnija davanja vjerskim zajednicama izdvajaju nevjerovatnih 23 miliona maraka, dok je “lepeza vjerskih ponuda” za aktivne članove vjerskih zajednica mnogo šira; koliki su konačni iznosi uglavnom neoporezovanih sredstava niko sa sigurnošću ne može reći

KOLIKO KO[TAJU VIP MJESTA U D@ENNETU I RAJU? 30

SLOBODNA BOSNA I 20.9.2012.

Panjeta Cijena Vjere:TEKST osnova.qxd

19.9.2012

21:20

Page 31

MARKA, PO MARKA - HURIJA

MOJ MOJ JE JE ŽIVOT ŽIVOT NJEMA^KA NJEMA^KA

Vjernici Vjernici izdvajaju izdvajaju od od “crkavice” “crkavice” dok dok vjerski vjerski velikodostojnici velikodostojnici žive žive na na visokoj visokoj nozi nozi

Pla}a se sve, od ulaska u vjeru, preko raznih slava i vjen~anja, a najskuplja je smrt koja za sobom povla~i brojne tro{kove

NOVCEM NOVCEM DO DO BOŽIJE BOŽIJE MILOSTI MILOSTI

Skoro Skoro da da nema nema vjerske vjerske ceremonije ceremonije za za koju koju se se ne ne “zakite” “zakite” vjerski vjerski službenici službenici

Pi{e: ALMIR PANJETA Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

amo letimi~nim izra~unom tri najnià ali najredovnija izdavanja koja crkvama i dàmijama daju vjernici u BiH, uz pretpostavku da ih daje tek polovina “statisti~kih” vjernika, istraìvanje Centra za zastupanje gra|anskih interesa (CPI) pokazalo je kako pravoslavni, muslimanski i katoli~ki vjernici na vitre, blagosiljanje ku}e i krsne slave godi{nje izdvoje nevjerovatnih 23 miliona maraka! Koliko se u BiH godi{nje izdvaja na “tro{kove vjere” s obzirom da nemamo ni adekvatan popis stanovni{tva niko sa sigurno{}u ne moè re}i, ali i letimi~ni obra~un

20.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

pokazuje da se radi o vi{e nego zna~ajnim (naj~e{}e neoporezovanim, op.a.) sredstvima. “Prema podacima CIA World Factbook u BiH su od 4,5 miliona stanovnika njih 40 posto muslimani, 31 posto pravoslavci, 15 posto katolici i 14 posto ostali. To bi zna~ilo da su oko 1,8 miliona njih muslimani, i kada bi ih pola davalo redovne godi{nje vitre od 10 KM, bilo bi to oko devet miliona maraka! Prema istoj procjeni, u BiH ìvi 1,4 milion Srba, i ako opet uzmemo da ih samo pola obiljeàva krsnu slavu bila bi to cifra od oko 700.000, {to je oko 175.000 porodica od kojih bi svaka imala krsnu slavu kao najredovnije godi{nje izdavanje. Za krsnu slavu se pla}a osve{tenje vodice i sje~enje slavskog koljiva, {to je 40-50 maraka ukupno, pa bi to bilo oko osam miliona i 700 hiljada maraka. Katolika bi prema procjeni CIA-a bilo 675.000, dok ih je prema podacima Biskupske konferencije iznesenim na osnovu podataka iz ùpa, dakle aktivnih vjernika, 440.000. S obzirom da se radi o podatku iz ùpa, uze}emo u obzir da su svi obavezni jednom godi{nje pla}ati najmanje blagosiljanje ku}e, {to bi na oko 100.000 porodica uz davanja od 20 do 100 KM, gdje bi neka sredina bila 60 KM, bilo oko {est miliona maraka godi{nje. Dodamo li tu ~injenicu da su katolici najmalobrojniji, ali i da imaju najvi{e dodatnih izdataka vezanih za ostale obrede, vidimo da ni ta zajednica ne zaostaje mnogo

za mnogoljudnijim u BiH”, ra~unica je CPIja koja se odnosi samo na “najosnovnija” davanja, a toga ima jo{…

“BAK[I[I” SU NAJSKUPLJI Istraèna su davanja prosje~nog vjernika u sve tri dominantne vjerske konfesije u BiH koja se ne razlikuju mnogo od onih u regiji, i do{lo do podataka da biti pripadnik vjerske zajednice nije nimalo jeftino. Cijene su skoro ujedna~ene, pa je osim osnovnih tro{kova “bak{i{a” koji se daje hodì, popu ili sve}eniku oko 50 maraka, dobrovoljni prilozi prilikom molitvi su mali ako je “zatvoreno” prikupljanje a ve}i ako se novac skuplja “na tanjir” i kre}u se zavisno od prilike od 50 do 100 maraka, tu su povremene “sergije” u dàmijama gdje se skuplja novac za humanitarne potrebe i gradnju ili popravak dàmija, a najskuplje su mise gregorijane kod katolika koje su od 500 do 700 maraka, i had` kod muslimana koji je izme|u 5.000 i 6.000 maraka. Pla}a se sve, od ulaska u vjeru, preko raznih slava i vjen~anja, a najskuplja je smrt koja za sobom povla~i brojne tro{kove. “U istraìvanju se nismo bavili tim gdje ta sredstva odlaze, ve} nam je bio cilj pribli`no izra~unati koliko prosje~an vjernik i ~lan vjerske zajednice od sebe izdvoji za potrebe aktivnog u~e{}a u vjerskom ìvotu 31

Panjeta Cijena Vjere:TEKST osnova.qxd

19.9.2012

21:21

Page 32

CIJENA VJERE pa smo se i bazirali na izjave vjernika. Zanimljivo je da cijene skoro ne odstupaju od onih u susjednim zemljama”, stoji u istraìvanju. Vjernici kao i vjerski slu`benici uporno odbijaju novac koji daju nazvati tro{kom, a iznosi koji se daju variraju zavisno od bogatstva stanovni{tva ùpe, parohije ili dèmata. Ono {to se vjerskim zajednicama ipak mora priznati jeste da ve}inu tih sredstava ne traè, a obavezno je pla}anje manjeg dijela obreda koji su u osnovi realni i pokrivaju elementarne tro{kove. Ostatak je onaj iznos koji ùpljani, dèmatlije i ~lanovi parohije daju “od sebe” i taj iznos je naj~e{}e stvar prestià, poput “bacanja na tacnu” prilikom svadbi. Zanimljivo je i to da }e ljudi radije pri~ati o korupciji i kriminalu nego o tro{kovima vjere, pa su sagovornici molili da ih se ne spominje pod pra-

POMOZI POMOZI BOŽE BOŽE

“Iako “Iako je je sve sve to to na na dobrovoljnoj dobrovoljnoj osnovi, osnovi, ipak ipak svi svi se se trude trude dati dati isto, isto, niko niko ne}e ne}e da da ispadne ispadne bijeda” bijeda”

ZLATNE BULE: “Mladim bulama se dodatno ne daje mnogo, po 20 do 30 maraka jer su one tu poslane, ali starije bule rade honorarno najčešće uz preporuku Medžlisa, bez kojeg ne bi same smjele raditi. Kad su tevhidi nekom od imućnijih, onda cifre koje se daju dodatnim bulama mogu preći i 100 maraka, a kad je umro jedan od uglednih Sarajlija priča se da su bule dobile čak po 1.000 maraka” vim imenom, valjda kako se ne bi na{li na nekom od spiskova islamofoba i ostalih “foba” koje nerijetko objavljuju vjerske zajednice. “Prilozi na misi su najmanji, i ako je ‘zatvoreno’ prikupljanje, onda ljudi daju koliko mogu — dvije, pet, 10 maraka, ali ako je neki poseban povod, onda se organizuje otvoreno prikupljanje sa tanjiri}em koji pronesu ministranti, i tu se daje mnogo vi{e novca jer svi vide. To opet zavisi od bogatstva `upe, ali prosjek je izme|u 20 i 50 maraka, dok naprimjer u bogatijim `upama u Hercegovini, posebno ljeti kad do|e dijaspora, ti iznosi odu i do 100 maraka i vi{e”, kazao je jedan od katoli~kih vjernika.

ILEGALNO I TRANSPARENTNO Katoli~ka crkva je po pitanju tro{kova vjere ~esto najtransparentnija, pa se negdje mogu na}i i cjenovnici. Tako prema cjenovniku @upe Bugojno iz 1997. godine stoji kako su prema novim taksama koje je ordinarij poslao obi~na misa 15 maraka, velike mise gregorijane 550 maraka, vjen~anje i sprovod 50 maraka. Prema cjenovniku male `upe mjesta Komu{ina u Usori, velike mise gregorijane ko{taju 700 maraka. (Radi se o “setu” misa nakon ne~ije smrti koje se obavljaju uzastopno 30 dana.) 32

To je ujedno i jedan od najve}ih propisanih tro{kova koji smo prona{li, ne ra~unaju}i had` kod muslimana koji ko{ta od 5.000 do 6.500 maraka, zavisno ide li se autobusom ili avionom. “Gregorijane, koliko je meni poznato, ko{taju izme|u 500 i 600 maraka, opet zavisno od bogatstva ùpe. Misa zadu{nica je u prosjeku oko 25 maraka, i ne radi se o nekoj posebno organizovanoj misi ve} sve}enik na po~etku neke od redovnih misa kaè za koga je namijenjena. Kr{tenje se ne napla}uje, ali se obi~no sve}eniku dadne 50-ak maraka, i ne{to sitno ministrantima. Pla}a se i redovno godi{nje blagosivanje ku}a koje vjernika ko{ta minimalno 10 KM, ali se obi~no daje vi{e, pa to skupa sa sve}enikom i jednim ministrantom koji ga obi~no prati do|e 50-60 maraka”, kazao je sagovornik CPI-ja. Dodaje da se jedino novac ne daje za posljednju pomast, ali to se kasnije “poravna” kroz gregorijane, zadu{nice i druge svetkovine. Osim na sahranama, najve}i iznosi se daju na svadbama. Ono {to se pouzdano zna jeste da su ti iznosi veliki. “Tu stvarno nema nekog pravila i najmanje je ujedna~eno. Naprimjer, ja sam iz porodice u kojoj ne dajemo mnogo vjerskim slu`benicima, ali uskoro se ènim i

sumnjam da }emo sve}eniku dati manje od 200 maraka”, tvrdi na{ sagovornik. Drugi sagovornik kaè da nije sklon nikakvim davanjima, ali ga ipak “zaka~i” blagoslov ku}e jednom godi{nje. “U Sarajevu je blagoslov oko 20 maraka, ali u seoskim ùpama se daje mnogo vi{e, kod njih se mnogo daje para za crkvu. Narod u @ep~u, naprimjer, daje 100 maraka za blagoslov ku}e i za pri~est i krizmu, kod nas u Sarajevu je to sve na 10 ili 20 maraka, dok je u Hercegovini jo{ skuplje. Iako je sve to na dobrovoljnoj osnovi, ipak svi se trude dati isto, niko ne}e da ispadne bijeda”, kaè na{ drugi sagovornik dodaju}i da ako bi neko redovno i{ao na nedjeljnje mise i davao minimalan iznos, samo to ga u 50 nedjelja godi{nje do|e najmanje 50 maraka. “Kako malo ko uspije i}i svih 50 nedjelja, onda kad ode da ne{to vi{e od tog minimalnog.” Kad su muslimanski vjernici u BiH u pitanju, njihovi najve}i tro{kovi vezani su za obi~aje vezane uz smrt ~lana porodice, ali postoje i dodatna izdvajanja kao {to su mevludi povodom nekog sretnog doga|aja kao {to su useljenje u stan, sune}enje mu{kog djeteta, diplomiranje ili ro|enje djeteta. Dèmatlijama je kroz redovno godi{nje ~lanstvo od 30-ak maraka zagarantovano da u slu~aju smrti imaju obezbije|enog jednog hodù na dènazi i jednu bulu na tevhidu.

KOLIKO KO[TA “HOD@A VI[KA” “Ve}ina ipak èli na dènazi imati najmanje jo{ jednog ili dvojicu hodà, ~iji se izlazak pla}a dodatnih 50 maraka po jednom, plus {to se nerijetko i dodatno ‘zakite’ kad do|u. Kad je tevhid, onda isto uz redovnu ~lanarinu dolazi jedna mlada bula koja se ne pla}a dodatno, ali je obi~aj i njoj dati ne{to novca. Ljudi ve}inom uz njih zovu jo{ jednu do dvije starije i uglednije SLOBODNA BOSNA I 20.9.2012.

Panjeta Cijena Vjere:TEKST osnova.qxd

19.9.2012

21:21

Page 33

MARKA, PO MARKA - HURIJA bule, koje se pla}aju po dodatnih 50 maraka”, ka`e dobro upu}ena sagovornica: “Mladim bulama se dodatno ne daje mnogo, po 20 do 30 maraka jer su one tu poslane, ali starije bule rade honorarno naj~e{}e uz preporuku Med`lisa, bez kojeg ne bi same smjele raditi. Kad su tevhidi nekom od imu}nijih, onda cifre koje se daju dodatnim bulama mogu pre}i i 100 maraka, a kad je umro jedan od uglednih Sarajlija pri~a se da su bule dobile ~ak po 1.000

maraka, a vjerujem da se ni hodè nisu àlile”, kaè sagovornica. Nakon tevhida na dan dènaze, organiziraju se jo{ i tevhidi na sedam a potom i 40 dana od smrti. Pored toga, pla}a se i u~enje salavata u jednoj ili vi{e dàmija, koje ko{ta obi~no 10 KM po dàmiji, a pla}a se i u~enje hatma dove. U~i se svaki dan pored mezara i pla}a se tri do pet maraka dnevno, {to u kona~nici do|e od 120 do 200 maraka. Za sve ovo vjernici }e re}i da se ne radi o pla}anju molitve, ve}

PRAVOSLAVNI TRO[KOVNIK/CJENOVNIK

Krštenje se plaća 50 do 100, vjenčanje 100 do 150 KM BOG BOG VOLI VOLI REDOVNE REDOVNE PLATIŠE PLATIŠE

Parastos Parastos se se pla}a pla}a 15 15 do do 20 20 maraka, maraka, sve~enje sve~enje slavskog slavskog koljiva koljiva je je od od 10 10 do do 20 20 maraka, maraka, aa crkvena crkvena taksa taksa za za vjen~ane vjen~ane ii krsne krsne listove listove je je oko oko pet pet maraka maraka

Od spomenutih tarifa ne odstupa mnogo ni Srpska pravoslavna crkva, ~iji vjernici pla}aju redovni mjese~ni parohijal od 10-ak maraka i koji se naj~e{}e koristi za normalno funkcionisanje crkve i plate sve{tenika. “Za sahranu s jednim popom pla}a se 100 maraka, za vi{e popova se pla}a dodatno ali kod ’obi~nih smrtnika’ bude uglavnom jedan. Kr{tenje je u prosjeku 50 maraka, a neko da i vi{e, maksimalno 100. Crkveno vjen~anje je od 100 do 150 KM, bacanje vodice od 10 do 20 maraka, u ’ekstremnim’ slu~ajevima 50. Na tacnu tokom liturgije se daje pet maraka u prosjeku, koliko se ostavi nakon {to se poljubi ikona koja se nalazi na ulazu u crkvu”, ka`e sagovornica iz Banje Luke. Iako novac koji se stavlja pod ikonu ili na liturgijsku tacnu individualno ne djeluje puno, uzmemo li u 20.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

obzir da se daje na svakoj misi te da su na nedjeljnim misama crkve ~esto pune, ne moè se re}i da je svota bezna~ajna. Parastos se pla}a 15 do 20 maraka, sve~enje slavskog koljiva je od 10 do 20 maraka, a crkvena taksa za vjen~ane i krsne listove je oko pet maraka, svijeće su od marke-dvije pa na više... Dolazak popa na slavu se, tako|er, dodatno pla}a. Zvani~ne tarife, kao i kod ostalih vjerskih zajednica, u osnovi ne postoje, a cijene se odre|uju po eparhijama “odokativno” uz pre{utno odobravanje vladike. Kao i u ranije spomenutim tro{kovima, na sve ove se moè dodati ~injenica da u imu}nijim parohijama vjernici vi{e i izdvajaju, a da je kod otvorenog prikupljanja priloga stvar prestià ko }e vi{e “baciti” na tacnu ili pred ikonu, posebno u manjim sredinama.

hediji (poklonu) hod`i ili buli za utro{eno vrijeme. Od ostalih izdvajanja, tu su i velika i mala }ageta, koja ne predstavljaju veliki iznos i daju se sedam dana nakon smrti, ali ne vjerskim slu`benicima ve} sirotinji. Za mala }ageta se daje cijena jednog somuna dnevno, a za velike cijena dva somuna.

OBAVEZNO I DRAGOVOLJNO Kada su radosni doga|aji kakvi su ro|enje djeteta, preseljenje u novi stan, zavr{etak gradnje ku}e ili diplomiranje u pitanju, u tom slu~aju se orgniziraju mevludi. Obi~no se paralelno organizuju ènski i mu{ki mevlud, a cijene su kao i kod dènaza, s tim da za razliku od tevhida mevlud ~e{}e odràva u dàmiji, {to se zavisno od dèmata dodatno pla}a. [erijatsko vjen~anje od obaveznih tro{kova ima 30 maraka svojevrsne takse, a nagra|ivanje vjerskih slu`benika je kao i u ve}ini ostalih slu~ajeva na dobrovoljnoj osnovi i vrlo ~esto. Tu su i dobrovoljni prilozi vjernika za gradnju dàmije, koji mogu iznositi od simboli~nih cifri, pa do vi{e hiljada maraka. Najredovnija izdvajanja kod muslimana koja ~esto daju i oni koji nisu aktivni ~lanovi dèmata jeste sadekatul-fitr, u narodu poznato kao vitre koje se daju pred ramazanski Bajram. Mogu se davati sirotinji, ali su kao i zekat posebnom odredbom preneseni isklju~ivo na dàmije i fond beitul-mal. Daje se sedam, deset ili 20 maraka po ~lanu porodice, zavisno od imovinskog stanja. Muslimanski vjernici od ve}ih izdvajanja daju zekat, koji se moè dati sirotinji ili u Islamsku zajednicu. Obi~no se davalo sirotinji, ali je prije nekoliko godina Rijaset IZ-a BiH propisao da je ispravan zekat isklju~ivo onaj koji se daje u Med`lise uz dobijenu potvrdu. Visina zekata je 2,5 posto od utvr|enog nisaba koji propisuje Islamska zajednica. Posljednji propisani nisab je oko 6.000 maraka, tako da je svako ko je tokom godine dana kod sebe imao u{te|evinu u tom i ve}em iznosu duàn dati zekat. Nisab se odre|uje i na zlato i druge vrijednosti. Na siteu Rijaseta postoji i web aplikacija za izra~unavanje zekata, pa smo uzeli da onaj ko u posjedu ima 800 maraka, na {tednji 3000, na debitnoj kartici 1800, i 500 maraka deponirano na nekom drugom mjestu (sve kategorije iz aplikacije), i izra~unalo nam je zekat od 152,50 KM. Me|u rijetkim konkretnim podacima koji se mogu na}i je tabela prikupljanja zekata i vitri u bo{nja~kim dèmatima u Njema~koj koji su od 2007. do 2009. godine skupili oko 500.000 maraka! Obavljanje hodo~a{}a u Meki, posljednji stub Islama had`, ko{ta oko 5.000 maraka za odlazak autobusom i oko 6.000 za odlazak avionom. Moè se putovati isklju~ivo preko Ureda za had` preko kojeg je jedino mogu}e dobiti vizu za Saudijsku Arabiju. 33

Raskol:TEKST osnova.qxd

20.9.2012

0:04

Page 34

SOCIJALDEMOKRATI I SOCIJALISTI

Nekoliko nedjelja prije održavanje lokalnih izbora u Republici Srpskoj je otvoren (ne)očekivani stranački front - između SNSD-a MILORADA DODIKA i Socijalističke partije PETRA ÐOKIĆA; Dodikova vlast ne bira sredstva, koristi policiju i pravosuđe u obračunu sa najisturenijim kadrovima SPRS-a, tvrde opozicioni lideri u Republici Srpskoj

DODIKOV STRAH OD SOCIJALISTA Foto: Mario Ili~i}

JEFTINI JEFTINI PREDIZBORNI PREDIZBORNI TRIKOVI TRIKOVI

Obra~un Obra~un ss kriminalom kriminalom ii korupcijom korupcijom Milorad Milorad Dodik Dodik po~eo po~eo je je ii zavr{io zavr{io sa sa hap{enjem hap{enjem kadrova kadrova Socijalisti~ke Socijalisti~ke partije partije RS-a RS-a

Pi{e: NA\A DIKLI]

zborna kampanja za lokalne izbore u RS-a po~ela je, najbla`e re~eno, brutalno. Na prvi pucanj, koji je trebao ozna~iti po~etak utrke za na~elni~ke i odborni~ke fotelje, potvr|ena je optu`nica i uhap{en je kadar socijalista i direktor [uma RS-a Sr|an Ljubovi} zbog navodnog uzimanja mita od deset hiljada maraka. Ljubojevi} jo{ nije ni si{ao s naslovnih strana ovda{njih medija, a ve} je kao bomba odjeknula vijest o hap{enju, tako|er zbog mita, jo{ dvojice socijalista. Pro{le sedmice u Brodu je zbog sumnje da je primio mito uhap{en Milovan ^erek, 34

na~elnik ove op{tine i kandidat SPRS-a na ovim izborima za istu funkciju. Sa Čerekom je uhap{en i Boro Milo{evi}, direktor Direkcije za razvoj RS-a, ujedno kandidat za odbornika SPRS-a, zbog davanja mita, te sekretarica kod koje je prona|eno 20 hiljada maraka. Milo{evi} je pu{ten da se brani sa slobode, nakon {to je, kako su objavili u MUP-u RS-a, “priznao krivi~no djelo“. Iako je zvani~an stav SPRS-a da “istra`ni organi trebaju da rade svoj posao”, Konvencija SPRS-a u Brodu, kojoj je prisustvovao Ivica Da~i}, predsjednik srbijanskih socijalista, predsjednik Vlade Srbije i ministar unutarnjih poslova na{ih isto~nih susjeda, odisala je nervozom i javnim optu`bama na ra~un SNSD-a.

Tako je Petar \oki}, predsjednik SPRS-a i ministar bora~ko-invalidske za{tite u Vladi RS-a, izjavio da }e se “odnosi izme|u SNSD-a i SPRS-a morati poslije izbora redefinirati“, a Specijalno tu`ila{tvo RS-a nazvao je “Dodikovim privatnim i prijekim sudom“.

SJE^A SOCIJALISTA Isti \oki} je 2004. godine zajedno sa predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom i liderom DNS-a Markom Pavi}em potpisivao “Povelju za budu}nost“, koja je trebala predstavljati ujedinjenje tada{njih opozicionih snaga u RS-u. I Da~i}, koji je do{ao da podr`i socijaliste iz RS-a, koji su nastali od srbijanskh socijalista krajem rata, kazao je da SLOBODNA BOSNA I 20.9.2012.

Raskol:TEKST osnova.qxd

20.9.2012

0:05

Page 35

CRNA IZBORNA HRONIKA Foto: Milutin Stoj~evi}

PRVA PRVA POSJETA POSJETA SARAJEVU SARAJEVU

Premijer Premijer Srbije Srbije Ivica Ivica Da~i} Da~i} uu dru{tvu dru{tvu ministra ministra vanjskih vanjskih poslova poslova BiH BiH Zlatka Zlatka Lagumd`ije Lagumd`ije

PREDIZBORNA HAP[ENJA

Uhapšeni socijalisti biće pušteni dan pred izbore Izvor “Slobodne Bosne“ u policiji RS-a kaè da }e biti te{ko dokazati optu`be protiv Ljubojevi}a, êreka i Milo{evi}a. Naime, u Ljubojevi}evoj kancelariji jeste na|en novac, ali je mogao biti i ostavljen. Milo{evi} je priznao da je êreku donio 20 hiljada maraka, ali ne kao mito, ve} kao donaciju za izbornu kampanju. Druga stvar koja je sumnjiva jesu izjave iz MUP-a i tuìla{tva da se ove

istrage vode od marta. Logi~ko pitanje je za{to hap{enja nisu uslijedila ranije, ako su postojali dokazi? Zahtjev Petra \oki}a da ^erek bude pu{ten da se brani sa slobode odbijen je. Na~elnik op{tine Brod, koji se ponovo kandiduje sam nasuprot SDS-u, SNSD-u, PDP-u, iza}i }e iz zatvora no} uo~i izbora i ne}e mo}i da u~estvuje ravnopravno u kampanji. Foto: Milutin Stoj~evi}

NARU[ENI ODNOSI SA SNSD-om Predsjednik Socijalisti~ke partije Petar \oki} tvrdi da }e koalicija sa SNSD-om biti redefinisana poslije izbora

hap{enja na politi~koj osnovi “nisu prihvatljiva”. Ipak, ovo je samo kulminacija sukoba SPRS i SNSD-a. “Slobodna Bosna“ u samom vrhu ove partije saznaje da situacija izme|u ove dvije stranke nije nimalo bezazlena, a mogu} je i raskid koalicionih odnosa nakon 7. oktobra. Za to navode vi{e razloga. Jedan je {to je \oki}, koji je dobio Ministarstvo bora~ko-invalidske za{tite, u skup{tinsku proceduru morao da uputi izmjene Zakona o bora~ko-invalidskoj za{titi koji ovoj populaciji znatno umanjuje ionako skromna primanja. Zbog toga je mjesecima na udaru svih bora~kih organizacija u ovom entitetu. Ni{ta bolja situacija nije ni sa Goranom Zlatkovi}, donedavno ministricom turizma u Vladi RS-a. Zlatkovi}eva nije htjela da preuzme entitetsko Ministarstvo pravde, a i SPRS je u saop{tenju za javnost odbacio mogu}nost da njihova ~lanica preuzme vru}u fotelju Dèrarda Selmana. No, dan poslije, predsjednik Vlade RS-a Aleksandar Dòmbi} je Zlatkovi}evoj dao novi resor. Socijalisti smatraju da je ovo samo igra kojom bi se SNSD ogradio od osnivanja Apelacionog suda BiH kojim bi se dio nadle`nosti sa entiteta prebacio na dràvni nivo. S obzirom na to da SNSD odbija bilo kakvu mogu}nost preno{enja nadle`nosti, u vrhu SPRS-a smatraju da }e taj nezahvalni dio posla morati da obavi njihov kadar ministrica Zlatkovi}. Name}e se pitanje: za{to ba{ so cijalisti? Ova partija ve} godinama nema definiran politi~ki stav, samo su u vlasti sa SNSD-om. Sa{a Čudi}, generalni sekretar ove partije, vjeruje da razlog za odstrel socijalista leì u ja~anju njihove srbijanske sestrinske partije, Socijalisti~ke partije Srbije. Ova partija sada ~ini dio skup{tinske ve}ine, ima predsjednika vlade i ministra unutra{njih poslova Ivicu Da~i}a. I najbolji izborni rezultat od pada reìma Slobodana Milo{evi}a. “Rast socijalista u Srbiji automatski se odraàva na rast broja na{ih ~lanova u RS-u. Kod nas je do{lo do naglog prilivanja ~lanstva, prije svega ljudi iz SNSD-a i jasno je da to nekome smeta. A smeta partiji na vlasti, SNSD-u. Mogu}e je da smo se zbog toga na{li na udaru policije RS-a i Tuìla{tva“, poja{njava za na{ list Čudi}. Ipak, prema dobro upu}enim izvorima “Slobodne Bosne“, najmanji problem vladaju}oj partiji u RS-u predstavljaju

Podr{ka Ivice Da~i}a, premijera Srbije, sestrinskoj stranci u RS-u, ozbiljno je zabrinula re`im Milorada Dodika 20.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

Raskol:TEKST osnova.qxd

20.9.2012

0:06

Page 36

SOCIJALDEMOKRATI I SOCIJALISTI RAZLOG SUKOBA “KOMGRAP“

Beogradsko sjedište Dodikove parapolicijske mreže Preduze}e “Komgrap“ je kupio Dodikov bliski prijatelj Slobodan Stankovi}, vlasnik Integral in`enjeringa. Prokurator preduze}a je biv{i ministar unutra{njih poslova RS-a Darko Matija{evi}, a zamjenik mu je biv{i direktor BIA-e Rade Bulatovi}. Prema provjerenim izvorima, zgradi se ne mo`e ni pri}i od obezbje|enja, a otprije godinu dana zabranjen je ulaz i vlasniku Slobodanu Stankovi}u. Po Beogradu i po RS-u se naveliko spekuli{e da je preduze}e Dodikovo, a da je

Dodikov omiljeni biznismen Slobodan Stankovi} nominalni je vlasnik Komgrapa

kadrovi socijalista. Nezvani~no saznajemo, problem je mnogo dublji i produkt je prelijevanja krize iz Srbije u RS.

Foto: Mario Ili~i}

KO STOJI IZA KOMGRAPA

Stankovi} samo bio posrednik pri kupovini “Komgrapa“, koji je predsjednik RS-a pretvorio u privatnu paraobavje{tajnu slu`bu. U zgradi su ~esti posjetioci Dodikovi ljudi od povjerenja Velibor [otra i Milo{ ^ubrilovi} ^ubri. Ovaj dvojac, navodno, vodi paraobavje{tajni sektor u RS-u, a biv{i prvi zamjenik visokog predstavnika za BiH i supervizor za Distrikt Br~ko Raffi Gregorian zabranio je njihovom preduze}u Alfa osiguranju rad na teritoriji Distrikta Br~ko.

zbog kojh se SNSD ustremio na njihove kadrove. “Pretpostavljam da Dodik misli da }e udarom na nas preko svojih tuìla{tava, usloviti Da~i}a da se istraga oko “Komgrapa“ zaustavi. Me|utim, ovaj put to nije mogu}e, jer Da~i} mo`da jeste skupio skup{tinsku ve}inu, ali nju i dalje ~ine “naprednjaci“. Usprotivi li se Da~i} Vu~i}u i Nikoli}u, mogla bi se raspasti i skup{tinska ve}ina i srbijanska Vlada. To nikom ne odgovara, ni SP-u, ni SNS-u“, tvrdi na{ izvor u SPRS-u. U cijelu sukob koalicionih partnera se, ni~im izazvan, u utorak uklju~io i Dragan Čavi}, predsjednik Demokratske partije. “Milo{ Čubrilovi} Čubri, Dodikov ~ovjek od povjerenja, javno se hvalio da }e do kraja kampanje biti jo{ hap{enja, najmanje 40-ak ljudi, nepodobnih vladaju}em reìmu“, kazao je Čavi} na konferenciji za novinare. Poja{njavaju}i ovu izjavu za na{ list, Čavi} tvrdi da su mu informacije ta~ne i provjerene. “U RS-u jedna stranka, odnosno osoba, kontroli{e sve. Policiju, tuìla{tva, obavje{tajne slu`be. Samim tim RS nije dru{tvo, ve} reìm. A na ovim izborima, kada se o~ekuje preokret na politi~koj sceni, reìm }e pokazati zube svima koji nisu sa njima“, isti~e za na{ list Čavi}. Za potrebe ovog ~lanka kontaktirali smo i Milo{a Čubrilovi}a, kako bismo poku{ali rije{ti zavrzlamu oko hap{enja. Nije odgovorio ni na poruke ni na pozive. Ni pola kampanje nije pro{lo, a sve ve}e partije otvorile su karte. Pitanje je samo ko }e povu}i zadnjeg “keca iz rukava“: Dodik, Da~i} ili Vu~i}? Jer, o~igledno, politi~ka scena RS-a ne funkcionira bez Srbije.

SISTEM SPOJENIH OSUDA Naime, Aleksandar Vu~i}, potpredsjednik Vlade Srbije i v. d. predsjednika Srpske napredne stranke, najavio je o{tru borbu protiv kriminala i korupcije. Po~elo je sa Agrobankom, gdje su stradali kadrovi srbijanskih socijalista, ali Vu~i} je najavio da ne}e stati. Nezvani~no, tra`it }e preispitivanje svih poslovnih transakcija Vlade RS-a sa dosada{njim srbijanskim vladama, ali i istrage u koje je umije{an kapital predsjednika RS-a i SNSD-a Milorada Dodika i njegova ulaganja u Srbiju, ulaganja njegovih bliskih prijatelja, te Dodikove veze sa srbijanskim tajkunima (M Mi{kovi}, \uri}...). Za sada se spominje i preispitivanje privatizacije beogradskog preduze}a Komgrap. U Socijalisti~koj partiji RS-a sma traju da je upravo “Komgrap“ razlog 36

SLOBODNA BOSNA I 20.9.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

19.9.2012

21:25

Page 5

Intervju-Fazla:INTERVJU - osnova.qxd

19.9.2012

21:30

Page 38

KRIZE, UZROCI I POSLJEDICE

INTERVIEW

Prof. dr. Norman Cigar

američki ekspert za Balkan i Bliski istok

Prof.dr. NORMAN CIGAR, američki univerzitetski profesor (porijeklom iz Istre), javnosti u regiji postao je poznat nakon što je tokom nekoliko suđenja u Haagu bio stručni konsultant; prof. Cigar jedan je od najupućenijih analitičara Balkana i Bliskog istoka, a u razgovoru za “SB“ komentira rasplet situacije na Kosovu, fenomen “muslimanskog proljeća“, te globalnu opasnost koja prijeti od eventualnog rata između Izraela i Irana

Srbija iz BiH i Kosova mora povu}i istu pouku: nacionalizmom se nijedan problem ne mo`e rije{iti Razgovarao: MIRSAD FAZLI]

ok u Haagu traje su|enje Radovanu Karadì}u i Ratku Mladi}u, politi~kom i vojnom lideru bosanskih Srba koji su najodgovorniji za po~injene ratne zlo~ine, Sarajevo je na poziv Forum Bosniae posjetio doktor Norman Cigar, autor knjige Genocid u Bosni: Politika etni~kog ~i{}enja objavljena davne 1995. godine, koji je svojevremeno radio i kao konsultant Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine u Haagu. “Radio sam kao stru~ni saradnik u Haagu na slu~ajevima Darija Kordi}a i Slobodana Milo{evi}a. Naàlost, Milo{evi} je umro prije izricanja presude, ali tamo gdje se stalo sa Milo{evi}em, nastavljeno je sa Karadì}em i Mladi}em“, rekao je na po~etku na{eg razgovora dr. Cigar. Kakva je, konkretno, bila va{a uloga kao stru~nog saradnika u slu~ajevima Kordi} i Milo{evi}? Na takvo i sli~na pitanja, naàlost, ne mogu vam odgovoriti, jer me na to obavezuje ugovor koji sam potpisao sa ICTY-jem. Mislite li da se zakasnilo sa hap{enjem i privo|enjem Karadì}a i Mladi}a, odnosno mislite li da poruka koja }e biti poslana svijetu izricanjem presuda Kara38

dì}u i Mladi}u ne}e imati istu teìnu kakvu bi imala da je izre~ena prije pet, deset godina? Dugo smo ~ekali na hap{enja Karadì}a i Mladi}a, predugo, ali bolje ikad nego nikad. Sa druge strane, su|enje Karadì}u i Madi}u, kao i svim osumnji~enim za po~injene ratne zlo~ine, jako je bitna stvar. Ne samo da se osude odgovorni za po~injene zlo~ine, nego da ljudi, kroz sudske procese, mogu vidjeti i spoznati {ta se uistinu desilo. To je zapravo dio povijesti i svi se moraju suo~iti sa stvarno{}u, tako da niko ne moè nijekati i negirati da su se te stvari desile tako kako su se desile. To je

OTPOR VRIJEDAN DIVLJENJA: Mi smo se divili kada smo vidjeli da ovdje narod ne samo da se zna braniti nego da se zna braniti pošteno. Svako se može braniti, ali pošteno se braniti ne gubeći svoju ljudskost i čovječnost; to je velika stvar

iznimno va`no jer stvari koje su se desile mogu se lako zaboraviti, a zaborav nije lijek za dru{tvo i ~ovjeka. Tako|er, mislim da bi u tom povijesnom segmentu obrazovanje trebalo biti ujedinjeno, odnosno identi~no u ~itavoj BiH i da svi u~e isto, odnosno da u~e istinu, a ne propagandu, neke floskule i mitologiju. U protivnom, stvari }e ostati iste.

REPUBLIKA SRPSKA I KOSOVO NISU DIO ISTE PRI^E

S Vama se mnogi u BiH ne}e sloìti. Sve su ~e{}e i slobodnije najave pojedinih politi~ara o mogu}oj podjeli i raspadu BiH, a u takvim prilikama pri~a o nekoj zajedni~koj, op}eprihva}noj istinitoj povijesti, zvu~i smije{no neostvarivom? Svi bi trebali shvatiti da ne postoji alternativa, da Bosna mora opstati i ostati dràva i da se ona ne moè djeliti. To nikom ne bi donijelo ni{ta dobro. Prije svega, mislim da Bosna i Hercegovina ne moè, niti smije, biti razbijena, a svi u Bosni moraju biti svjesni da to ne moè biti alternativa i shvatiti da je njihova budu}nost ovdje, a ne u nekim drugim zemljama. Bosna nije samo zemlja Bo{njaka, to je zemlja i Srba i Hrvata, to je zemlja i njihovih predaka i zajedni~ke ba{tine. To svi moraju da shvate i prihvate, ~im prije tim bolje, jer bi nove podjele vodile novim konfiktima i patnjama, a to je neprihvatljivo. SLOBODNA BOSNA I 20.9.2012.

Intervju-Fazla:INTERVJU - osnova.qxd

19.9.2012

21:30

Page 39

BiH, KOSOVO, BLISKI ISTOK BUDU]NOST BiH NEUPITNA Bosna mora opstati i ostati dràva i ona se ne moè djeliti, kaè dr. Norman Cigar

20.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

Intervju-Fazla:INTERVJU - osnova.qxd

19.9.2012

21:31

Page 40

KRIZE, UZROCI I POSLJEDICE

Opet, veliki broj Bosanaca i Hercegovaca ne bi se sloìo sa Vama? Svima je jasno da problema ima. Tako|er, smatram da me|unarodna zajednice mora nastaviti sa svojim radom i anga`manom jer BiH ne moè sama rije{iti svoje probleme koji nisu samo vezani za nju, nego i za zemlje u regionu. Ja sam prvi put BiH posjetio 1995. godine i od tada se situacija bitno promijenila, stvari se razvijaju ka boljem i nadam se da }e tako i ostati. Vidite, mi smo se divili kada smo vidjeli da ovdje narod ne samo da se zna braniti nego da se zna braniti po{teno. Svako se moè braniti, ali po{teno se braniti ne gube}i svoju ljudskost i ~ovje~nost; to je velika stvar. To je najve}i pothvat za bilo koje dru{tvo i civilizaciju. Vi ste bili primjer za svijet i za sve nas i to je veliki adut za

OPRAVDANI GNIJEV

Protesti Protesti diljem diljem islamskog islamskog svijeta svijeta nakon nakon prikazivanja prikazivanja filma filma Nevinost Nevinost muslimana muslimana uu kojem kojem se se vrije|a vrije|a Poslanik Poslanik Muhamed Muhamed

PROŠLOST ILI BUDUĆNOST: Ukoliko Srbija zaista namjerava ući u društvo članica EU-a onda mora revidirati svoju prošlost, jer u EU nema mjesta takvim pojavama i ideologijama. Dakle, Srbija mora izabrati EU ili prošlost, a koliko mogu da vidim još uvijek se nisu opredijelili budu}nost. Posjetio sam generala Jovana Divjaka sa kojim sam razgovarao o njegovoj fondaciji “Obrazovanje gradi BiH“. To je osnova za budu}nost i nove generacije i to me ohrabruje da }e Bosna opet biti ono {to je bila i bolja. Ako je, kako kaète opstojnost BiH neupitna, {ta je sa Kosovom ~iju sudbinu neki u regionu veù sa sudbinom RS-a? Ja ne mogu iznositi niti govoriti o slu`benom stavu State Departmenta, ali mogu vam re}i svoje mi{ljenje. Kosovo mora ostati nepodijeljeno jer je Srbija dobila Kosovo samo prije stotinjak godina. Dakle, Kosovo nije bilo sastavni dio Srbije. Sa druge strane, na sjeveru Kosova ~ije otcjepljenje i pripajanje Srbiji traè i zagovaraju Srbi, koncentrisana su prirodna bogatstva i ve}ina resursa, a kao nezavisna dràva Kosovo mora imati svoja bogatstva i resurse. Retorika oko rje{avanja kosovskog pitanja ima uticaj na ono {to se do{ava na politi~koj sceni u Srbiji, gdje svako èli biti najve}i nacionalista, a ne na Kosovu. Me|utim, ~udi me da u Srbiji jo{ uvijek nisu shvatili da se ratom ne mogu rije{iti unutra{nji problemi te zemlje. Srpsko dru{tvo i politi~ki krugovi trebali bi biti svjesni da politi~ke, ekonomske i sve druge unutra{nje probleme nacionalizam ne}e niti moè rije{iti. Sem toga, ukoliko Srbija zaista namjerava u}i u dru{tvo ~lanica EU-a onda mora revidirati svoju pro{lost, jer u 40

BIOGRAFIJA NORMANA CIGARA Doktor Norman Cigar, ~iji roditelji su porijekom Istrani, umirovljeni je predava~ Marine Corps Universityja u ameri~koj dràvi Virginia, gdje predaje vojnu teoriju, strategiju i politiku, operativne studije, teorije nuklearnog rata i regionalne studije komandnom kadru ameri~kog marinskog Korpusa. Prije toga Cigar je sluìo kao vi{i politi~ko-vojni analiti~ar u Pentagonu, gdje je bio zaduèn za Bliski istok u uredu zamjenika na~elnika stoèra za obavje{tajne poslove. Autor je vi{e knjiga o politi~kim i vojnim problemima Bliskog istoka i Balkana. Dr. Norman Cigar

EU nema mjesta takvim pojavama i ideologijama. Dakle, Srbija mora izabrati EU ili pro{lost, a koliko mogu da vidim jo{ uvijek se nisu opredijelili.

AL QUAIDA U PARLAMENTIMA

Osim Balkana, pratite i analizirate de{avanja na Bliskom istoku. Koliko je “demokratizacija“ Bliskog istoka donijela dobrih, odnosno lo{ih stvari iz Va{e perspektive? U neku ruku mislim da su najja~i suparnici Al Qaide upravo te stranke, bolje re}i pokreti jer se i po brojnosti i po organizaciji, ali i po vjerskoj legitimnosti mogu suprotstaviti Al Qaidi. To se desilo u Gazi, to se de{ava u Tunisu, Egiptu itd. Sa druge strane, Zapad se mora prilagoditi promjenama, jer ti pokreti, odnosno stranke uvest }e neke mjere koje se nam ne}e svi|ati. Socijalne, ekonomske, dru{tvene mjere, a sigurno je i da vojni odnosi ne}e biti onakvi kakvi su bili s pojedinim zemljama. Me|utim, to je bolja alternativa od Al Qaide koja sada javno i otvoreno moè djelovati i u politici. Primjerice, u martu su u Tunisu 10 hiljada svojih pristalica izveli na ulice. U Egiptu je brat Aymana al-Zawahirija osnovao svoju politi~ku partiju i takvi ljudi sada mogu biti javno i politi~ki angaòvani. U neku ruku to je demokracija, ali mislim da je u interesu me|unarodne zajednice da ti pokreti, koji su sada na vlasti, uspiju jer su oni suparnici Al Qaide. Dakle, ima i pozitivih i negativnih stvari, ali mi moramo nau~iti kako sara|ivati sa tim pokretima i strankama, i kako prona}i zajedni~ki jezik. To ne}e biti lako ni jednostavno, ali me|unarodna zajednica mora to u~initi. Podr{ka, suradnja i sav ostvareni napredak, ako ga je uop{te i bilo, ru{e se posljednjih dana kao kula od karata i to zbog jednog filma ~iji uvredljivi sadràj je zapalio ~itav region? SLOBODNA BOSNA I 20.9.2012.

Intervju-Fazla:INTERVJU - osnova.qxd

19.9.2012

21:31

Page 41

BiH, KOSOVO, BLISKI ISTOK Svi mi podràvamo pravo na slobodu govora i izraàvanja, ali ne ako je to paravan za sijanje mr`nje. To je ne{to sasvim drugo. Ho}u re}i, da sloboda govora izraàvanja ima svoje granice, posebno kad je rije~ o mr`nji. [teta je {to se to uop}e dogodilo, ali sa druge strane ovdje u BiH nema reakcija kao na Bliskom istoku i u drugim muslimanskim zemljama. To je vrlo pozitivna stvar jer govori o postojanju tolerancije i da dru{tvo, kao dru{tvo, moè takve stvari shvatiti i razumjeti, da je taj nesretni film djelo jednog ekstremiste kojeg je podràla grupa njegovih istomi{ljenika. Kako vidite budu}nost Bliskog istoka koje je ve} decenijama bure baruta sa detonatorom koji, za sada, niko i ni{ta ne moè dezaktivirati? Prvo se mora rije{iti palestinsko-izraelski spor, jer je to vrlo va`na ta~ka, ne samo za Arape nego i za me|unarodnu zajednicu. Tako|er, {irenje nuklearnog naoruànja vrlo je opasna stvar. Ako Iran dobije svoju atomsku bombu, onda }e i druge zemlje u regionu vjerovati da imalju legitimno pravo na odbranu. Pojavit }e se niz dràva koje }e htjeti i raditi na dobijanju atomske bombe. To je veliki problem za Ameriku, ali i druge zemlje. Tako|er, ono {to se desilo sa Gadafijem nije poslalo dobru poruku. Naime, u arapskom svijetu neki tvrde da se Gadafiju ne bi desilo to {to mu se desilo da nije obustavio i predao svoj nuklearni program, odnosno da NATO i saveznici ne bi intervenirali u Libiji. To je lo{a poruka, a o tome je javno govoreno u medijima i novinama. Sa druge strane, sve dok Izrael ima svoj nuklearni arsenal, bit }e jako te{ko arapskim zemljama re}i da one nemaju pravo na to. Koliko je zapravo ozbiljan i realan problem {irenja nuklearnog arsenala u bliskoisto~nom regionu? Neki salafisti u Egiptu su rekli da Egipat mora imati istu bombu kao Izrael. Ne znam da li je to samo retorika ili ozbiljna namjera. U Saudijskoj Arabiji kaù ako Iran ima atomsku bombu, imat }emo je i mi i navodno su negdje ve} “rezervisali“ nuklearni arsenal. Oni se boje ne toliko da }e Iran upotrijebiti atomsku bombu, koliko ~injenice da }e to Iran iskoristiti kao {tit koji }e mu omogu}iti da radi {ta ho}e bez posljedica jer se niko ne}e usuditi reagovati. U neku ruku, Saudijci i Iranci ve} su uslovno ratovali u Iraku, a taj tihi, skriveni rat nastavili su da vode i u Siriji, gdje je prisutna i Al Qaida. Oni imaju ratno iskustvo, imaju organizaciju i pruèna im je mogu}nost da 20.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

TERORIZAM I BiH

Mevlid Jašarević je moguć u svakoj državi na svijetu Koliko se pro{logodi{nji napad Mevlida Ja{arevi}a na zgradu Ambasade SAD-a u Sarajevu uklapa u globalni trend ataka na ameri~ka predstavni{tva koji je posljednjih dana eskalirao nakon objavljivanja filma o Poslaniku Muhamedu a.s.? Takvih ljudi kakav je Ja{arevi} mo`ete na}i u svakoj zemlji na svijetu, uklju~uju}i SAD. Taj napad na ameri~ku ambasadu

nije me zapravo iznenadio. Iznenadilo me {to takvih napada nije bilo vi{e. Naime, u zemljama gdje je situacija te{ka, kad ljudi ne vide bolju alternativu, takve zemlje postaju pogodno tlo za razli~ite vidove ekstremizma. Me|utim, ogromna ve}ina ljudi u BiH, uvjeren sam, ne dijeli njegovo mi{ljenje i to je jedino va`no. Pojedince kakav je Ja{arevi} treba kontrolisati, suzbijati i naravno ka`njavati.

NAPAD NA AMERI^KU AMBASADU Mevlid Ja{arevi} s malom grupom svojih istomi{ljenika u akciji

ostvare uticaj na ono {to se de{ava i {to }e se de{avati u Siriji, {to za me|unarodnu zajednicu i stanovni{tvo Sirije nije pozitivna stvar.

TRKA U NUKLEARNOM NAORU@ANJU

Saudijska Arabija je najve}i ameri~ki saveznik u tom regionu, a istovremeno je, {to biste Vi rekli, “sjemeni{te ekstremizma“. Kako to obja{njavate? Saudijska Arabija se suprotstavila Al Qaidi i to vrlo uspje{no. Al Qaida ne moè djelovati u Saudijskoj Arabija kao {to moè djelovati, primjerice, u Jemenu i u dràvama gdje je vlada slaba i nije toliko u~inkovita. S druge strane, ideje se mecima ne mogu uni{titi. Mi sa Saudijskom Arabijom imamo ekonomske, politi~ke, pa i vojne, uske i ~vr-

ste veze. Oni moraju prodati naftu, mi je moramo kupiti i to je osnova za sve druge relacije. Osim toga Saudijska Arabija je izrazito konzervativna zemlja u vjeri i vi|enju dru{tva, {to pokazuje da se i mi moèmo prilagoditi i da moèmo i moramo sura|ivati sa takvim zemljama i dràvama. Koliko je realno o~ekivati napad na Iran? Pitanje nije samo napad, nego ciljevi, odnosno {to se ho}e i moè posti}i. Da li }emo napasti, kako i kakve }e biti posljedice jer Amerika i druge zemlje imaju puno razli~itih interesa u svim zemljama regiona i tu se mora balansirati. Mora se postaviti pitanje {ta }e se dogoditi nakon takvog napada i kakva }e biti reakcija ne samo Irana nego i susjednih zemalja. Da li }e to doprinijeti stabilizaciji, ili }e, pak, biti upalja~ koji }e zapaliti ~itav region, pa i {ire. Mislim da Izrael nema takvih dilema, za razliku od Amerike koja ima politi~ke, ekonomske i vojne interese u regionu. 41

EUROPA:EUROPA.qxd

18.9.2012

16:06

Page 42

EVROPA, ODMAH POTPIS Štrajk ostaje pravo radnika u Evr NJEMA^KOG PREDSJEDNIKA ZA PU[TANJE U RAD ESM-a Njema~ki predsjednik Joachim Gauck potpisao je pro{le sedmice odobrenje za pu{tanje u rad evropskog spasila~kog fonda - Evropskog stabilizacionog mehanizma (ESM) i fiskalnog pakta ~ime je otvoren put za ratifikaciju klju~nog alata za borbu protiv finansijske krize u eurozoni. Potrebno je, tako|e, da se njema~ka vlada slo`i sa uvjetima, koje je dan uo~i potpisivanja odredio njema~ki Ustavni sud. U presudi je pored ostalog, ograni~io u~e{}e Berlina u fondu na njegov udio u kapitalu ESM-a od 190 milijardi eura, ukazuju}i da bi svakom pove}anju udjela trebalo prethoditi odobrenje parlamenta.

FRANCO FRATTINI KANDIDAT ZA NOVOG GENERALNOG TAJNIKA NATO-a Biv{i {ef italijanske diplomatije Franco Frattini kandidat je za novog generalnog tajnika NATO-a, objavio je italijanski list La Republica. On bi mogao naslijediti Andersa Fogha Rasmussena, kome mandat isti~e u julu 2013. godine. La Republica, me|utim, nije isklju~ila ni mogu}nost da Rasmussenu bude Franco Frattini

ODBACIVANJE ODBACIVANJE EU EU ZAKONA ZAKONA O O PRAVU PRAVU NA NA [TRAJK [TRAJK

Prijedlog Prijedlog Evropske Evropske komisije komisije ograni~ava ograni~ava prava prava radnika radnika na na kolektivnu kolektivnu akciju akciju ii zadire zadire uu nacionalno nacionalno pravo, pravo, zaklju~ili zaklju~ili su su nacionalni nacionalni parlamenti parlamenti ii iskoristili iskoristili pravo pravo “`utog “`utog kartona” kartona” da da ga ga odbace odbace

Odbacujući prijedlog Evropske komisije kojim se ograničava pravo radnika na štrajk, po prvi put do sada nacionalni parlamenti iskoristili su mehanizam “žutog kartona”, uveden Lisabonskim ugovorom 2009. godine

vropska komisija povukla je nedavno prijedlog zakona kojim bi se na nivou Evropske unije ograni~ilo pravo na {trajk i to zbog “`utog kartona” nacionalnih parlamenata zemalja ~lanica koji su tako

prvi put iskoristili pravo koje im daje Lisabonski ugovor iz 2009. godine. Nacionalni parlamenti su ovim ugovorom prvi put dobili mogu}nost da ka`u svoje mi{ljenje pri dono{enju evropskih zakona. Svaki SLOBODNA BOSNA I 20.9.2012.

EUROPA:EUROPA.qxd

18.9.2012

16:07

Page 43

vropskoj uniji [vedske, Litve, Portugala, Luksemburga i Malte te poljski Sejm, francuski Senat, belgijski Predstavni~ki dom, britanski Dom lordova i Predstavni~ki dom nizozemskog parlamenta. Parlamenti su zaklju~ili da je Komisija, predloìv{i spomenutu legislativu, prekora~ila ovlasti pa su uloìli “ùti karton”. Zakonodavni prijedlog predvi|ao je da se na nivou EU-a ostvari sporazum o rje{avanju sporova putem mehanizma brzog upozorenja, kojim bi se zemlje ~lanice me|usobno mogle upozoravati u slu~aju “ozbiljnih socijalnih nemira”, ali za sindikate je posebno problemati~na bila odredba prema kojoj pravo na {trajk “nije apsolutno”, te njegovo ostvarenje “moè biti podlo`no odre|enim uvjetima i ograni~enjima”. Zakon je predlagao dogovor na evropskom nivou o rje{avanju radnih sporova putem mehanizma za uzbunjivanje kojim bi se dràve ~lanice mogle me|usobno upozoriti na ozbiljne socijalne nemire. Zaklju~eno je da predloèna uredba ograni~ava prava radnika na kolektivnu akciju, kao i da zadire u nacionalno pravo. Brisel je zato morao povu}i iz procedure sporni

produ`en mandat za jednu godinu, iako je kandidatura Frattinija ve} najavljena Vije}u NATO-a i protiv nje se niko nije izjasnio. Ukoliko Frattini dobije podr{ku saveznika, Italija bi tako nakon 41 godinu ponovo dobila svog ~ovjeka na polo`aju generalnog tajnika NATO-a.

BARROSO: STATUS KANDIDATA ZA ALBANIJU JE DOSTI@AN Predsjednik Evropske komisije Jose Barroso izjavio je po~etkom sedmice, a nakon sastanka sa predsjednikom Albanije Bujarom Nishanijem, da je Albanija ostvarila napredak u ispunjavanju potrebnih uvjeta i ocijenio da je dobijanje statusa kandidata za ~lanstvo u EU dostiàn korak. Za albanske vlasti klju~no je ispunjavanje 12 prioriteta, koje je Evropska komisija navela u svom izvje{taju iz 2010. godine. Albanija treba uloìti dodatni trud za reformu institucija, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala i po{tovanja vladavine prava, uklju~uju}i uspostavljanje nezavisnog i efikasnog sudstva. “Albanija je zaista napredovala i vjerujem da su dobri izgledi da se nastavi napredak u 2012. godini, a status kandidata je dostiàn.” kazao je Barroso.

BEND “PUSSY RIOT” KANDIDAT ZA NAGRADU SAHAROV nacionalni parlament dobija prijedloge novih zakona kako bi ocijenio zadiru li prijedlozi u njegove nadle`nosti (na~elo supsidijarnosti). Ako tre}ina nacionalnih parlamenata bude imala prigovor na neki prijedlog, tada }e se on vratiti Komisiji na reviziju. Prema protokolu Lisabonskog ugovora o provedbi na~ela supsidijarnosti i proporcionalnosti, potrebno je najmanje 18 obrazloènih mi{ljenja (tre}ina nacionalnih parlamenata) da bi se Komisiji uputio “ùti karton” kako bi preradila prijedlog. To zna~i da Evropska komisija mora ponovno razmotriti zakonski prijedlog, ili ga povu}i, ili dodatno obrazloìti. Prijedlogu uredbe usprotivili su se parlamenti Danske, Finske, 20.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

dokument koji je, izme|u ostalog, isticao da pravo na {trajk nije apsolutno i da pod odre|enim uvjetima moè da bude predmet restrikcija. Prijedlog, nazvan Monti II prema italijanskom premijeru M ariju Montiju koji je svojevremeno, kao evropski povjerenik, bio autor sli~ne odredbe, nai{ao je i na negodovanje vlada budu}i da one smatraju da pravo na {trajk treba regulirati svaka dràva za sebe. Evropska konfederacija sindikata (ETUC) odbacila je prijedlog zakona jer ograni~ava ovo pravo. Komisija je jednostavno bila prinu|ena povu}i predloènu regulativu jer za nju ne moè dobiti potrebnu podr{ku. (D. Savi})

Ruski punk-bend Pussy Riot, ~ije su tri ~lanice osu|ene na zatvorske kazne zbog uvrede ruskog predsjednika Vladimira Putina, kandidat je za nagradu Saharov, godi{nju nagradu Evropskog parlamenta za slobodu mi{ljenja, prenose evropski mediji. Nagrada se dodjeljuje od 1988. pojedincima i organizacijama zaslu`nima za promicanje ljudskih prava i temeljnih sloboda. Evropski parlament nagradu, koju prati nov~ani iznos od 50.000 eura, dodjeljuje na plenarnoj sjednici u Strasbourgu desetog decembra, na dan kada je 1948. potpisana UN-ova Op}a deklaracija o ljudskim pravima.

BIZNIS:BIZNIS.qxd

19.9.2012

21:15

Page 44

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

Tajna Strabagovog uspjeha u BiH Raste pritisak na {vicarske banke Je li BiH u recesiji ili depresiji Veliki rast ino duga BiH POSLOVNE OPERACIJE U BiH Nakon anga`mana u propalom Velgradu slovena~ka menad`erica Hilda Tov{ak dobila je anga`man u Strabagu

Hilda Tovšak, kraljica građevinske industrije BiH Odnedavnu dominaciju austrijskog Strabaga na gra|evinskom trì{tu BiH, slovena~ki mediji dovode u tijesnu vezu s anga`manom Hilde Tov{ak, kontroverzne menadèrice propale slovena~ke gra|evinske tvrtke Velgrad. Neko} prva dama Velgrada dobila je anga`man u Strabagu mada se za njom jo{ vuku repovi brojnih nerasvijetljenih korupcijskih afera zbog kojih }e uskoro sjesti na optuèni~ku klupu. Informacije da Tov{akova radi za Strabag, slovenski list Finance obznanjuje pozivaju}i se na pouzdanog svjedoka koji je sa Strabagovom saradnicom imao li~ni kontakt u Sarajevu. “Pri dobijanju poslova ljudi iz Strabaga su toliko mo}ni da se bosanska preduze}a i ne trude da se natje~u s njima na javnim pozivima. Slovenaca ve} nema ili nemaju povjerenje da s njima mogu zavr{iti posao. Stoga je Strabag gotovo jedini koji lako moè dosegnuti visoke cijene. Konkuri{u mu jo{ neka turska preduze}a (êngiz) s niskim cijenama i brzom izvedbom ina~e bi Strabag bio jedini gra|evinski kralj u Bosni”, rekao je jedan od bosanskih izvora na koje se poziva Finance koji se prethodnih mjeseci li~no sastao s Hildom Tov{ak, a koji ne èli biti imenovan. Niko od Strabagovih vode}ih kadrova iz biv{e Jugoslavije me|u Austrijancima ne uìva toliki ugled kao Tov{akova. “Austrijanci smatraju da Tov{akova ima znanje koje je potrebno za pridobijanje gra|evinskih poslova na podru~ju nekada{nje Jugoslavije. U saradnji sa Hildom Tov{ak, za 44

njih }e na tom podru~ju biti dovoljno posla za najmanje 15 godina”, kaè sagovornik Financea. Iz austrijske centrale Strabaga nisu odgovorili na pitanje o sudjelovanju Hilde Tov{ak. Heim Oberwinkler, direktor Strabaga odgovoran za jugozapadna trì{ta, bio je nedostupan. Edin Zeki}, direktor Strabaga Sarajevo, rekao je da ne zna da li je Tov{akova savjetnica Strabaga u Bosni. Za koncern se za poslove natje~u rumunski, gr~ki, austrijski i regijski Strabag, zato ne moè znati ko sve u BiH radi za ovog graditelja. “Hvala na va{em interesu za Strabag. Mi ne zapo{ljavamo osobu s imenom Hilda Tov{ak. Čak i ako je to ta~no, sigurno da ne bismo davali komentare o pojedinim zaposlenicima”, kazala je Diana Klein, koja u be~kom Strabagu brine za odnose s javno{}u. Na pitanje da li je rije~ o nekom druga~ijem obliku saradnje, Kleinova nije odgovorila. No, drugi izvori tvrde da se Tov{akova ~esto moè sresti u Sarajevu. Ina~e, Tov{akova je bila direktorica jednog od najve}ih gra|evinskih preduze}a u Sloveniji, Velgrada iz Velenja, koje je nakon godina agonije zavr{ilo u ste~aju, a povjerioci su zatraìli 450 miliona eura potraìvanja samo od mati~nog dru{tva. Protiv nje se trenutno vodi vi{e od 10 krivi~nih postupaka. Za preduze}e Vegrad vezuje se i sudbina oko 600 bosanskih radnika koji su ostali su bez pla}a i svih ostalih prava nakon {to je otvoren ste~ajni postupak 2010. godine.

BiH iz recesije klizi u depresiju Za razliku od poslovi~no opreznog guvernera Centralne banke BiH Kemala Kozari}a, koji smatra da BiH ponovo klizi u recesiju, profesor sarajevskog Ekonomskog fakulteta dr. Ante Domazet smatra da BiH ne klizi u recesiju, budu}i da se ve} nalazi u dobokoj depresiji! I recesijom i depresijom definira se pad ekonomskih aktivnosti, odnosno pad bruto doma}eg proizvoda. Recesijom se ozna~ava pad BDP-a dva kvartala zaredom, a depresijom vi{egod{nji pad BDP-a. Tek se o~ekuju ekonomski podaci za prvi dio godine, dakle za dva kvartala zaredom, ali svi relevantni parametri govore da je BiH ponovo zakora~ila u recesiju. Evidentan je pad industrijske proizvodnje, pra}en padom izvoza i rastom broja osoba koje su ostale bez zaposlenja. No, jednako tako postoje i jasni elementi koji upu}uju na zaklju~ak da je BiH potonula u depresiju, kako tvrdi profesor Domazet. Naime, ovaj negativni ekonomski trend traje jo{ od 2009. godine do danas, s malim prekidom u drugom dijelu 2010. godne, kada je neo~ekivano sna`ni rast izvoza za oko 28 posto “povukao“ cijelu industrijsku proizvodnju i zaustavio daljnji pad BDP-a. No, to je razdoblje trajalo jako kratko: ve} u 2011. a osobito u 2012. godini, izvoz je naglo usporio, {to je doprinijelo osjetnom padu industrijske proizvodnje za vi{e od 6 posto i dramati~nom porastu nezaposlenosti u BiH. Opozicione partije tvrde da je aktulna vlast mogla i morala uraditi vi{e na zaustavljanju negativnih ekonomskih trendova. Činjenica je da su izostale proturecesijske mjere, ali je tako|er ~injenica da je rececija u BiH najve}im dijelom rezultat efekata globalne recesije. No, aktuelna vlast u BiH ne moè pobje}i od odgovornosti za pad kreditnog rejtinga dràve i, posljedi~no, za pad direktnih stranih investicija bez kojih je nezamisliv ekonomski oporavak posrnule bh. pivrede. Podsje}amo, kreditni rejting dràve u dva navrata tokom protekle godine oboren je isklju~ivo zbog politi~kih razloga vi{emjese~nog zastoja u formiranju vlasti. SLOBODNA BOSNA I 20.9.2012.

BIZNIS:BIZNIS.qxd

19.9.2012

21:16

Page 45

Hoće li Švicarci promijeniti bankarska pravila I novi kao i niz prethodnih pritisaka na [vicarsku da promijeni bankarska pravila igre, pokrenut je iz Njema~ke. Pokrajina ove dràve, Sjeverna Rajna-Vestfalija, uprkos protivljenju zvani~nog Berlina, ponovo je od anonimnih trgovaca kupila “najnoviji” CD sa povjerljivim podacima o njema~kim poreskim obveznicima koji porez taje u [vica rskoj. I ne sa mo to, otkrivena su i prakti~na uputstva {vica rskih banaka koje svoje klijente podu~avaju kako da utaje porez! [vi ca rska za sada odolijeva pritisku jer bi promjene u poreskom i financijskom sistemu uzdrmale temelje najve}ih {vicarskih banaka, koje su ve} decenijama bile poznate kao sigurna luka za kapital. Njema~ki financijski servis Zeb/Ro lfes Schierenbeck Associates procjenjuje kako bi evropski klijenti do 2016. godine mogli iz {vicarskih banaka povu}i tre}inu kapitala oslobo|enog pla}anja poreza a ~iji se ukupni iznos procj enjuje na oko 789 milijardi eura! U najve}oj {vicarskoj banci UBS-u o~ekuju kako }e evropski klijenti iz {vicarskih banaka povu}i stotine milijardi franaka zbog obustavljanja mogu}nosti kori{ tenja tajnih ra~una koji im omogu }avaju izbjegavanje pla}anja poreza. Juerg Zeltner, voditelj upravljanja imovinom u UBS-u, kazao je kako bi {vicarske banke mogle vrlo brzo doìvjeti odljev od 12-30 milijardi franaka iz ukupne europske imovine, pi{e Reuters . Druga najve}a {vicarska banka Credit Suisse objavila je vlastitu procjenu prema kojoj }e klijenti iz zapadne Evrope podi}i i do 37 milijardi dolara kroz nekoliko godina, upravo zbog pritisaka oko poreza. Afera s tajnim ra~unima u {vicarskim bankama buknula je u februaru 2010., kad su vlasti savezne njema~ke dràve Sjeverna Rajna-Vestfalija odlu~ile za 2,5 miliona eura

PORESKA OAZA U {vicarskim bankama pohranjeno je vi{e od 789 milijardi eura neoporezivanog kapitala

kupiti CD s informacijama o njema~kim utajiva~ima po reza. Podaci su bili ukradeni iz {vicarske banke Credit Suisse. Tim njema~kih poreznih istra` itelja CD je kupio od 42-godi{njeg Aus trijanca pod imenom W olfgang U., koji je `ivio u [vicarskoj. Uslijedila je opse`na akcija tokom koje je samo u ovoj njema~koj pokrajini otkriveno oko 1.100 “poreskih bjeg u naca“. Njihov neoporezovani kapital u [vicarskoj bio je te`ak vi{e od 10 milijardi eura!

Za dvije godine vanjski dug BiH uvećan za 1,6 milijardi KM Na kraju prvog polugodi{ta teku}e godine, ukupni vanjski dug dràve iznosio je 6,739 milijardi KM i ve}i je za oko 100 miliona KM od duga s kraja 2011. godine. U protekloj godini vanjski dug BiH pove}an je za oko 357 miliona KM, dok je u 2010. godini pove}an za cijelu milijardu KM. U ovom bilansu ne nalazi se dug nastao po osnovu entitetskih emisija trezorskih zapisa i obveznica, kao naravno ni dug komercijalnih banaka koje su se obilato zaduìvale na me|unarodnom trì{tu kapitala. 20.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

Ustavni Sud:TEKST osnova.qxd

19.9.2012

21:13

Page 46

PRAVNA EKSPERTIZA

Prije dva mjeseca, sredinom jula, Ustavni sud BiH donio je jednu izuzetno bitnu odluku, Odluku o državnoj imovini, koja se u pravnim krugovima ocjenjuje kao jedna od najbitnijih sudskih odluka, odmah nakon odluke o konstitutivnosti naroda, koja je najbitnija sudska presuda za BiH u posljednjih 15-ak godina. Odluku Ustavnog suda BiH komentariše za “SB“ jedan od najvećih autoriteta u oblasti ustavnopravne materije

Odluka Ustavnog suda BiH o državnoj imovini, nakon presude o konstitutivnosti naroda, najznačajnija je presuda nakon Daytona

Pi{e: Prof. dr NEDIM ADEMOVI]

e} iz opisa “dràvne imovine“ koji je dao Ustavni sud BiH u svojoj odluci moè se nazrijeti izuzetan zna~aj i vrijednost ovog pitanja za cijelu BiH! Dràvna imovina ne podrazumijeva samo skup nekretnina koje sluè javnoj vlasti da moè izvr{avati svoje nadle`nosti. Dràvna imovina je i “javno dobro“ (morska voda i morsko dno, rije~na voda i rije~na korita, jezera, planine i druga prirodna bogatstva, javna prometna mreà, prometna infrastruktura), koje prioritetno sluì svim ljudima u dràvi. Zbog svog zna~aja, javno dobro moè biti izuzeto iz pravnog prometa (res extra commercium), jer je to jedini na~in da bude sa~uvano i za{ti}eno. Naravno, mnogi }e se pitati za{to je Ustavni sud BiH uop{te morao intervenisati i rje{avati “spor“ oko dràvne imovine?

Formalnopravno, spor je nastao 2010. godine, kada je Republika Srpska usvojila Zakon o statusu dràvne imovine koja se nalazi na teritoriji RS-a i pod zabranom je raspolaganja (“Sl. gl. RS“ broj 135/10). Navedenim zakonom, sva dràvna nepokretna imovina koja je pripala BiH na osnovu me|unarodnog Sporazuma o pitanjima sukcesije, te sva imovina na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja imala biv{a SRBiH do 31.12.1991. godine postaje vlasni{tvo RS-a (~lan 2.). Da bi iza{la u susret potrebi funkcionisanja BiH, Zakon je predvidio da Vlada RS-a moè sporazumno ustupiti dràvi odre|enu imovinu na upotrebu (~lan 5.). Izuzetak od ove imovine predstavlja perspektivna vojna imovina, potrebna Oruànim snagama BiH (~lan 9. Zakona). Na donoseni zakon reagovao je, izme|u ostalih, i tada{nji zamjenik predsjedavaju}eg Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Sulejman Tihi}, podnose}i zahtjev Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti, tvrde}i da je Zakon protivan Ustavu BiH.

MO] I NEMO] DR@AVE Mogli bismo re}i da je spor oko ustavnosti osporenog zakona samo sudski formalizovan “zadnji ~in“ predstave koja traje jo{ od 1990-ih do danas. Ne ulaze}i u detalje, razlog za spor je ~injenica da se institut “podr`avljenja“ dru{tvene imovine, onako kako je bio koncipiran za vrijeme biv{e SFRJ, nije svjesno i sistemski prilago|avao de{avanjima u posljednjih 20ak godina, od kojih su najbitna dismembracija SFRJ, progla{enje nezavisnosti BiH, uvo|enje novog ustavnopravnog sistema Dejtonskim ustavom od 14.12.1995. godine, te tranzicija dru{tva i dr`ave. Time

se stvarao prostor za razli~ite nivoe vlasti i javnopravne subjekte da pitanje regulisanja dràvne imovine razli~ito tuma~e, da dràvnu imovinu formalnopravno svojataju, da se me|usobno spore, ali i da putem dràvne imovine, kao bitnog segmenta pojmova “dràvne suverene vlasti“ i “dràvnosti“, poku{aju da dokazuju poseban koncept dràve BiH! Sve je to polako vodilo ka jednom dosta neure|enom, nepeglednom, ali i haoti~nom stanju u dràvi, u kojem je princip fakti~ke mo}i bio veoma dominantan. Formiranje posebne dràvne komisije 2004. godine na inicijativu me|unarodne zajednice nije rije{ilo problem do dana{njeg dana. I to je posljedica realne (ne)mo}i dràvne vlasti! Odlukom Ustavnog suda BiH napokon je zauzet kona~an i obavezuju}i pravni stav: dràva BiH moè se smatrati nasljednikom dràvne imovine (S)RBiH, te imovine koja je pripadala biv{oj SFRJ. BiH ima isklju~ivu nadle`nost da putem odluka dràvnih organa ure|uje sva pitanja koja su vezana za ovu imovinu. Te odluke entiteti, kao i niì nivoi vlasti, moraju po{tovati. Republika Srpska nije imala ustavni osnov za dono{enje ovog zakona, zbog ~ega je zakon stavljen van snage. Obrazlaù}i ovakav stav, Ustavni sud BiH je, izme|u ostalog, naglasio da je Ustav BiH najvi{i pravni akt! Cjelokupan pravni sistem entiteta mora biti u skladu sa Ustavom BiH. Nadalje, sud je ponovio svoj stav da Ustav BiH daje odre|ene ovlasti dràvi i entitetima koje nisu expressis verbis navedene u Ustavu BiH, ali se smatraju inherentnim, prirodnim i nu`nim elementima drugih izri~ito navedenih ovlasti dràve, tj. entiteta. Shodno tome, a u skladu sa zvani~nim stavovima nauke SLOBODNA BOSNA I 20.9.2012.

Ustavni Sud:TEKST osnova.qxd

19.9.2012

21:13

Page 47

POVIJESNI ZNA^AJ JEDNE PRESUDE Foto: Milutin Stoj~evi}

POVIJESNA ODLUKA USTAVNOG SUDA Dràva BiH moè se smatrati nasljednikom dràvne imovine (S)RBiH, te imovine koja je pripadala biv{oj SFRJ

ustavnog prava, koji su inkorporisani i u Ustavu BiH, dràvna imovina reflektuje dràvnost, suverenitet i teritorijalni integritet koji pripadaju isklju~ivo dràvi BiH, a ne entitetima. Prema tome, dràvna imovina ~ini integralni dio ustavnih karakteristika i ovlasti dràve. Dràvna imovina je bitan element da dràvna vlast bude su{tinski, a ne formalno “suverena vlast“. Samim tim, regulisanje dràvne imovine je njena isklju~iva nadle`nost. Ovaj zaklju~ak sud je potvrdio i tuma~enjem pojedinih pojmova iz Ustava BiH. Kada se, naime, u Ustavu BiH upotrebljava izraz “Bosna i Hercegovina“ ili “dràva“, misli se na tri razli~ite stvari: na sveukupnu dràvu BiH kao me|unarodni subjekt, na najvi{i nivo vlasti u dràvi (za razliku od entitetske vlasti), te suverenog me|unarodnopravnog sljednika biv{e (S)RBiH. Konzekventno, za razliku od tvrdnje RS-a, Ustavni sud BiH je zaklju~io da BiH uìva ne samo vanjski, ve} i unutra{nji kontinuitet (S)RBiH, kojeg funkcionalno predstavlja dràvna vlast. Me|utim, Ustavni sud BiH je, tako|er, ukazao da prethodni zaklju~ak ne daje dràvi za pravo da zanemaruje interese entitetâ. Jer, Ustav BiH, a ne entitetski ustavi, predstavlja garant odnosa podjele nadle`nosti izme|u dràve i entitetâ, ali i 20.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

njihove funkcionalnosti. Samim tim, i entitetima je potrebna imovina da bi funkcionisali. Funkcionalnost BiH, kao dràve, nije prosti zbir funkcionalnosti pojedinih teritorijalno-administrativnih nivoa vlasti i njihovih nadle`nosti, ve} harmonija i koordinacija svih razina vlasti. Pozitivna obaveza dràve je da vodi ra~una o tome koja imovina je potrebna entitetima da bi oni bili funkcionalni. Iz Odluke suda, ali i grube geneze nastanka spora, mogu se izvu}i tri bitna zaklju~ka. Prije svega, BiH mora imati sve prerogative nezavisne i suverene dràve, uklju~uju}i dràvnu imovinu u punom kapacitetu.

IZVORNI DAYTON I NJEGOVO DO(G)RA\IVANJE Nadalje, ova odluka suda je jo{ jednom upozorila da “sporovi“, uklju~uju}i ovaj ve} stereotipni izme|u najvi{eg (dràvnog) nivoa vlasti i RS-a, ne mogu biti jedini povod da javna vlast ozbiljno raspravlja o bitnim pitanjima. Razlog je jednostavan: Dejtonski ustav nudi samo najosnovnije smjernice ustavnopravnog razvoja, te predstavlja veoma grub koncept dràve koji treba stalno razra|ivati. Pravni sistem dràve, koji uìva formalnopravni kontinuitet i nakon Dejtonskog ustava, mora se stalno prilago-

|avati novom ustavnopravnom sistemu BiH i savremenim standardima. Samo tako se BiH moè izgra|ivati u “dràvu” u smislu jednog funkcioni{u}eg sistema za sve gra|ane i sve nivoe vlasti. Izgradnja dràve je neprekidan proces! Pravilna implementacija odluke Ustavnog suda BiH o dràvnoj imovini }e biti, tako|er, dio tog mukotrpnog procesa koji je pred nama. Kona~no, dono{enjem ove odluke Ustavni sud BiH je dokazao da je i dalje jedna od rijetkih institucija u Bosni i Hercegovini koja ima snage da donosi veoma te{ke i bitne odluke za na{u dràvu na profesionalan, nepristrasan i pravi~an na~in. Nikakvi, a, prije svega, politi~ki centri mo}i ne mogu uticati na ovu instituciju niti je mogu blokirati. Ustavni sud BiH, jednostavno, radi po “evropskim standardima”! Upravo zbog toga, svi relevantni faktori moraju stalno podràvati i biti spremni da {tite u punom kapacitetu ovu vrijednost koju ima BiH, uklju~uju}i proces reforme dràvnog sistema u okviru evropskih integracija, koji }e, mo`da, jednog dana zahtijevati i reformu ustavnog sudstva. (Autor je advokat, profesor Ustavnog prava i predsjednik Evropske akademije za primijenjena istraìvanja i daljnje usavr{avanje) 47

Peking:TEKST osnova.qxd

19.9.2012

21:22

Page 48

INICIJATIVA S DALEKOG ISTOKA ZA SREDNJU I ISTO^NU EVROPU

Hoće li Bosna i Hercegovina znati iskoristiti mogućnost da “povuče” povoljne kineske kredite, plasira poljoprivredne proizvode na njeno tržište, osmisli kvalitetnu turističku ponudu za najmnogoljudniju zemlju na svijetu, ovo su pitanja koja se otvaraju nakon što je Kina početkom mjeseca ponudila inicijativu za šesnaest zemalja srednje i istočne Evrope, među kojima je i BiH

KINESKI PRODOR U EVROPU Pi{e: DANKA SAVI]

edna od narednih sjednica Vije}a ministara BiH u potpunosti bi trebala biti posve}ena pitanjima kako }e dràva i njena ministarstva (u prvom redu, ministarstvo vanjske trgovine, ministarstvo sigurnosti i civilnih poslova) pripremiti konkretne projekte za infrastrukturu, transport, energetiku i poljoprivredu i povu}i sredstva iz nove kreditne linije vrijedne 10 milijardi dolara koju Kina otvara za {esnaest zemalja srednje i isto~ne Evrope. Ukoliko èli reagirati hitro, za Bosnu i Hercegovinu bi sada bilo va`no da sklopi me|udràvni sporazum sa Kinom jer bi joj to donijelo olak{ice za PDV i carine. “Kina moè biti veliki i zna~ajan partner Bosni i Hercegovini. BiH ne bi smjela propustiti {anse koje joj se pruàju s inicija-

tivom koju je po~etkom mjeseca predstavila Kina, a koja nam nudi velike mogu}nosti u oblasti ekonomije, turizma, kulture, obrazovanja… Kina nam pruà ruku i moramo brzo reagirati jer Fond je preciziran, a 16 zemalja na to pretendira”, kaè koordinator BiH za suradnju sa Kinom Sa{a Mari} i savjetnik u Uredu predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH, jedan je od u~esnika sastanka odrànog u Pekingu po~etkom mjeseca, na kojemu su se okupili predstavnici {esnaest zemalja srednje i isto~ne Evrope.

KINESKO-BOSANSKI POSLOVNI INTERESI Vije}e ministara BiH nedavno je imenovalo dr`avnog koordinatora BiH za suradnju sa Kinom i napravljen je tim koji okuplja predstavnike iz Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i Ambasade BiH u Kini, koji }e pomagati njegov rad.

Podsjetimo, u aprilu ove godine, kineski premijer Wen Jiabao susreo se na Ekonomskom i trgovinskom forumu u Var{avi s liderima {esnaest zemalja srednje i isto~ne Evrope, me|u kojima je bio i predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Vjekoslava Bevanda. Tada je premijer Jiabao objavio dvanaest strate{kih mjera za razvoj saradnje Kine i zemalja srednje i isto~ne Evrope. Kineski ambasador u BiH Wang Fuguo za na{ list kaè da dvanaest mjera koje je kineska strana iznijela ne sadrè samo politi~ke smjernice, konkretan i operativan plan u tim oblastima, nego i finansijsku podr{ku koja ide u paketu s tim planovima. Pomenute mjere, naime, uklju~uju, osnivanje tajni{tva za saradnju izme|u Kine i zemalja srednje i isto~ne Evrope pri Ministarstvu vanjskih poslova Kine, koje }e biti zaduèno za komunikaciju i koordinaciju u pitanjima koja se odnose na saradnju, uspostavu posebne kreditne linije vrijedne

RAZGOVORI RAZGOVORI U U PEKINGU PEKINGU

U U kineskoj kineskoj metropoli metropoli su su se se po~etkom po~etkom mjeseca mjeseca okupili okupili predstavnici predstavnici {esnaest {esnaest zemalja zemalja srednje srednje ii isto~ne isto~ne Evrope, Evrope, me|u me|u njima njima ii BiH, BiH, aa za za koje koje }e }e Kina Kina uspostaviti uspostaviti posebnu posebnu kreditnu kreditnu liniju liniju vrijednu vrijednu 10 10 milijardi milijardi USD USD

BiH ne smije propustiti priliku da sa Kinom oja~a saradnju u oblasti ekonomije, turizma, kulture, obrazovanja... 48

SLOBODNA BOSNA I 20.9.2012.

Peking:TEKST osnova.qxd

19.9.2012

21:22

Page 49

[ANSA ZA BH. EKONOMIJU, POLJOPRIVREDU, TURIZAM NOVI OBLICI SURADNJE Me|u mjerama koje je Kina predlo`ila na sastanku u Pekingu je i uspostavljanje alijanse za turisti~ku promociju izme|u nje i zemalja srednje i isto~ne Evrope

10 milijardi USD, ~iji }e odre|eni dio i}i na povoljne kredite, posebno za projekte saradnje u oblastima kao {to su infrastruktura, visoke i nove tehnologije i zelena ekonomija. Aplikacije za projekte bi 16 zemalja srednje i isto~ne Evrope moglo podnositi Nacionalnoj razvojnoj banci Kine,

Izvozno-uvoznoj banci Kine, Industrijskoj i komercijalnoj banci, Banci Kine, Gra|evinskoj banci ili kineskoj Citik banci. “Kina }e uputiti misije za unapre|ivanje trgovine i investicija u zemlje srednje i isto~ne Evrope da bi poduzela konkretne korake za daljnje unapre|ivanje bilateralne PRILIKA PRILIKA KOJA KOJA SE SE NE NE PROPU[TA PROPU[TA

Sa{a Sa{a Mari}, Mari}, koordinator koordinator BiH BiH za za suradnju suradnju sa sa Kinom, Kinom, kaè kaè da da ova ova zemlja zemlja moè moè biti biti veliki veliki ii zna~ajan zna~ajan partner partner Bosni Bosni ii Hercegovini Hercegovini

ekonomske saradnje i trgovine. Kina je spremna raditi sa 16 zemalja srednje i isto~ne Evrope kako bi pove}ala ukupnu dvosmjernu trgovinu na 100 milijardi USD do 2015.”, obja{njava kineski ambasador. On dodaje da }e Kina, ”u svjetlu sada{njih uvjeta i potreba zemalja srednje i isto~ne Evrope,” poticati kineska preduze}a da sara|uju s tim dràvama kako bi u narednih pet godina uspostavile ekonomsku i tehnolo{ku zonu u svakoj od tih zemalja, te nastaviti ohrabrivati i podràvati vi{e kineskih preduze}a da sudjeluju u razvoju postoje}ih ekonomskih i tehnolo{kih zona u tim zemljama. “Kina i evropske zemlje }e, s Ministarstvom trgovine Kine, kao koordinatorom i 16 zemalja srednje i isto~ne Evrope, koje sudjeluju na dobrovoljnoj osnovi, istraìti mogu}nosti izgradnje mreà regionalne autoceste ili èljeznice, kao demonstracije, putem zajedni~kih ulaganja i kooperacija, zajedni~kog izvo|enja radova”, dodaje ambasador..

BH. TURISTI^KE BRO[URE NA KINESKOM JEZIKU Kina tako|er predla`e uspostavljanje alijanse za turisti~ku promociju izme|u nje i zemalja srednje i isto~ne Evrope, kojom 20.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

Peking:TEKST osnova.qxd

19.9.2012

21:23

Page 50

INICIJATIVA S DALEKOG ISTOKA ZA SREDNJU I ISTO^NU EVROPU AMBASADOR NARODNE REPUBLIKE KINE U BiH WANG FUGUO ZA SB

“BiH ima veliku potrebu za izgradnjom infrastrukture, a kineske kompanije tehniku, iskustvo u planiranju, dizajniranju i izgradnji” Ambasador Fuguo kaè da Kina pridaje veliki zna~aj razvoju odnosa sa BiH, te da je spremna da zajedno sa BiH stranom oja~a saradnju u svim oblastima. ”Jo{ uvijek postoji veliki potencijal koji treba razviti u me|usobnoj saradnji. Naprimjer, modalitet bilateralnih ekonomsko-trgovinskih saradnji izme|u Kine i BiH je relativno jednostavan, uglavnom je to robna razmjena koja je nebalansirana. Bh. preduze}a imaju veliki interes za kinesko trì{te, ali ga nedovoljno poznaju. Istovremeno, poznavanje bh. trì{ta kineskih kompanija

tako|er je ograni~eno. Osim toga, BiH ima veliku potrebu za izgradnjom infrastrukture, kineske kompanije imaju tehniku i bogato iskustvo u planiranju, dizajniranju i izgradnji, a cijene njihovog rada su povoljne. Za sada, projekti koji su uspje{no realizovani su relativno malobrojni, a razlog je u tome {to dvije zemlje imaju razli~ite modalitete saradnje. Dvije strane trebaju ulo`iti dalje napore kako bi razmotrile i eventualno prona{le modalitet saradnje koji odgovara objema stranama.” Foto: Milutin Stoj~evi}

KINESKE POSLOVNE AMBICIJE NA STAROM KONTINENTU Kineski ambasador u BiH Wang Fuguo ka`e da je Kina spremna raditi sa 16 zemalja srednje i isto~ne Evrope kako bi pove}ala ukupnu dvosmjernu trgovinu na 100 milijardi USD do 2015.

}e koordinirati Kineska turisti~ka uprava i koja }e biti otvorena za sudjelovanje upravama za civilno zrakoplovstvo, putni~kim agencijama i zrakoplovnim kompanijama obiju strana, te da se istraè mogu}nosti otvaranja vi{e direktnih linija izme|u Kine i 16 zemalja srednje i isto~ne Evrope. Turisti~ka uprava Kine planira suorganizirati promociju turisti~kih proizvoda za Kinu i zemlje srednje i isto~ne Evrope tokom Kineskog me|unarodnog turisti~kog sajma, koji }e biti odràn u [angaju u jesen ove godine. Na adresu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa ve} je stigao poziv za u~e{}e u ovom sajmu. “Na nama je da ponudimo modele suradnje i osmislimo kvalitetnu ponudu, izme|u ostalog i za kineske turiste koji èle posjetiti BiH”, kaè koordinator Mari}. BiH bi se trebala potruditi da izradi bro{ure na kineskom jeziku i predstavi svoj turisti~ki potencijal. Pored svega toga, Kina je pokazala veliki interes za kulturnu saradnju izme|u Kine i zemalja srednje i isto~ne Evrope u Kini i namjerava odràvati redovne sastanke na visokom nivou i sastanke eksperata o pitanjima kulturne razmjene. Prema rije~ima koordinatora Mari}a, Kina posebno èli ulagati u obrazovanje i suradnju na tom polju, te pove}ati broj stipendija sa sada{njih pedesetak na dvije stotine. Ova zemlja, naime, namjerava osigurati 5.000 stipendija u 16 zemalja srednje i isto~ne Evrope u sljede}ih pet godina, podràti Konfu~ijeve institute i Konfu~ijeve nastavne programe i pozvati hiljade studenata iz tih zemalja da studiraju kineski jezik u Kini u sljede}ih pet godina. U drugim evropskim zemljama postoji veliki interes za u~enje kineskog jezika, prije tri godine, [vedska ga je, recimo, uvela kao drugi jezik koji se moè u~iti u {kolama. Podsjetimo da se prema Sporazumu o me|usobnoj suradnji kineskog grada Tianjina sa kojim je Sarajevo pobratimilo po~etkom osamdesetih pro{log vijeka, o~ekivalo da }e Katedra za kineski jezik biti osnovana na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. To se, me|utim, do sada nije desilo. Umjesto Sarajeva kao glavnog grada dràve, interes za to je pokazalo Isto~no Sarajevo - prva katedra za kineski jezik otvorena je pro{le godine na Palama. Ostaje da se vidi da li }e Tuzla, Mostar, Banja Luka tako|er pokazati interes za ovu katedru. [to se ti~e kineske inicijative o kojoj pi{emo u ovom tekstu pomenimo da, izme|u ostalog, ona obuhvata i osnivanje istraìva~kog fonda o odnosima Kine i zemalja srednje i isto~ne Evrope, a Kina je spremna osigurati 2 miliona juana (RMB) svake godine za potporu akademskoj razmjeni izme|u istraìva~kih instituta i akademskih zajednica s obje strane. SLOBODNA BOSNA I 20.9.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

19.9.2012

21:26

Page 6

Sport:TEKST osnova.qxd

20.9.2012

0:33

Page 52

DOLAZI CIRKUS

Lobiranja, podmetanja, otvorene prijetnje, sve je to dio izborne kampanje pred novembarsku Skupštinu Nogometnog saveza BiH; novinar SB otkriva ko su najizgledniji kandidati za nove članove Izvršnog odbora NSBiH koji će se birati na Skupštini Saveza u novembru ove godine

LUD, ZBUNJEN: MOŽE LI NOGOMETNI SAVEZ BiH BITI NORMALAN? Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

ljo Dominkovi} nekada{nji je ~lan troglave a`daje koju su u Predsjedni{tvu NS BiH tvorili jo{ i bespizorni Sulejman ôlakovi} i novope~eni politi~ar Bogdan Čeko. Sportski anonimusi koji su zarad svojih fotelja u{li u otvorenu konfrontaciju sa FIFA-om i UEFA-om i doveli do suspenzije NS BiH. Zatim Miroslav ]ori}. Nekada{nji ~lan IO, glavni lik nekoliko procesa pred Sudom BiH zbog zloupotrebe poloàja i finansijskih malverzacija. Tvrdi se da je na sjednice Izvr{nog odbora dolazio u pauzama su|enja pred ovda{njim sudovima. Pa Hamdija Abdi} Tigar. Nedavno izi{ao iz zatvora nakon {to je odsluìo

dvogodi{nju zatvorsku kaznu. Policija je Abdi}a uhapsila u ve~ernjim satima u ba{ti sarajevskog hotela Hercegovina u oktobru 2009. godine i odmah ga uputila na izdràvanje zatvorske kazne. U Hercegovini je boravio kao dio ekspedicije Miroslava ]ire Blaèvi}a koja se pripremala za kvalifikacijsku utakmicu za odlazak na SP 2010. godine u Ju`noj Africi. Osu|en je na dvije godine zatvora zbog te{ke razbojni~ke kra|e i razbojni{tva nad Nedàdom Bajri}em, poduzetnikom iz Stijena kod Cazina. Abdi} je zajedno sa Eminom Pivi}em 13. oktobra 1996. godine u biha}kom kafi}u Ismar u poku{aju da iznudi 200 hiljada maraka, nanio te{ke tjelesne povrede Bajri}u, te mu oteo 3.600 njema~kih maraka, sat i automobil. Nakon {to je izdrào kaznu, Abdi}u je jedna od prvih “vanzatvorskih pogodnosti“ bila

ELMEDIN ELMEDIN BEGI] BEGI]

Budu}i Budu}i predsjednik predsjednik NS NS BiH? BiH?

posjeta zeni~kom Bilinom polju na kojem je svjedo~io pobjedi izabranika Safeta

BIV[I BIV[I ILI ILI BUDU]I BUDU]I ^LANOVI ^LANOVI

Mensud Mensud Ba{i}, Ba{i}, Samir Samir ]emalovi} ]emalovi} ii Muhidin Muhidin Ra{~i} Ra{~i}

“Bespo{tedna bitka za nove ~lanove Izvr{nog odbora NSBiH; u igri ponovo Hamdija Abdi} Tigar, Samir Pika ]emalovi}, Iljo Dominkovi}...“ 52

SLOBODNA BOSNA I 20.9.2012.

Sport:TEKST osnova.qxd

20.9.2012

0:35

Page 53

IZBORI ZA NSBiH Tigar, kojeg na to mjesto kandidira tamo{nje Jedinstvo, iako po sada{njim propisima Saveza Abdi} nema pravo kandidature jer je pravosna`no osu|en. Njegov glavni rival je Ibro Alijagi} iz Cazina. Čista situacija je i u Zenici gdje je glavni kandidat M uhamed Begagi}, direktor tamo{njeg poduze}a Alba, jedan od klju~nih ljudi u brzoj ovoljeto{njoj rekonstrukciji stadiona Bilino polje. Za Begagi}a se tvrdi kako je jedan od najpo`eljnijih kandidata za IO jer je rije~ o uglednom privredniku bez mrlji u karijeri.

NANE, SEJO, [E]ER, ILJO

Su{i}a nad Latvijom od 4-1. Zatim Muhidin Ra{~i} iz Gora`da. Biv{i ~lan IO NS BiH, poznat po tome {to je glasao za smjenu Mehe Kodre jer ga je Elvir Boli}, na gostovanju u Japanu, izbacio iz autobusa kojim su reprezentativci i{li na trening.

PORAZ BA[I]A I PU[INE Ne, nije rije~ o podsje}anju na neki od brojnih tekstova koje je Slobodna Bosna objavila o galeriji `ivopisnih likova koji su godinama “vodili“ NS BiH. Rije~ je o izglednim kandidatima za mjesta u novom Izvr{nom odboru Saveza za koje }e se glasati na Skup{tini NS BiH, 22. novembra ove godine. Dakle, vrlo je mogu}e da se u Savez, nakon {to su ~lanovi Komiteta za normalizaciju uspjeli ukinuti suspenziju Saveza i, izme|u ostalog, vratiti osam miliona maraka dugova koje je napravila ta garnitura, u Izvr{ni odbor vrate isti kadrovi koji su bh. nogomet odveli u sunovrat. Lobiranja su ve} po~ela, pra}ena prijetnjama, ucjenama, psovkama, prozivanjima i podmetanjima. Koriste se sva (ne)dopu{tena sredstva, anga`irani su ~ak i lokalne kabadahije kako bi se i na taj na~in uvjerili delegati i du`nosnici raznih saveza da 20.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

glasaju uglavnom za kandidate sa velikim mrljama u biografijama. Izbori su, do sada, zavr{eni u NS Sarajevskog kantona i tu je ubjedljivu pobjedu odnio Elmedin Begi}, ~lan Komiteta za normalizaciju NS BiH. Njemu }e protukandidat za mjesto u IO Saveza biti direktor FK Sarajeva Dino Selimovi}. Begi} je te{ko porazio Jusufa Pu{inu i Mensuda Ba{i}a koji je glasove delegata poku{ao kupiti i pri~om kako je on budu}i direktor BH Telecoma te da }e se pobrinuti za izda{ne donacije predstavnicima svih klubova koji glasaju za njegov izbor. Naàlost po Ba{i}a, za kojeg se po kuloarima sjednice FSKS pri~alo da je odnedavno novi ~lan SBB-a BiH Fahrudina Radon~i}a, dobio je tek ~etiri glasa, izme|u ostalih i one predstavnika FK Sarajevo. Pu{ina je imao {est glasova vi{e a Begi} ubjedljiva 23 glasa. No, za ovom sjednicom se i dalje vuku repovi jer je dotada{njeg predsjednika Skup{tine FS KS, univerzitetskog profesora Saliha Fo~u, trebao zamijeniti Midhat Omerhodì} iz @up~e, ali zbog navodnih proceduralnih nepravilnosti, iako je mandat Omerhodì}u izglasan, izbori za predsjednika }e biti ponovljeni. U Biha}u je glavni kandidat Hamdija Abdi}

No, zato se pravi cirkus de{ava nekoliko desetaka kilometara dalje, u Travniku, gdje je izbore dobio konfliktni Behudin Nane Trbojevi}. Njemu je protukandidat gra|evinski poduzetnik Amer Halem kojeg Trbojevi} ve} sada optuùje da je “igra~“ inkriminiranog Mirsada Ibri{imbegovi}a, tako|er biv{eg ~lan IO, osumnji~enog zbog ilegalne gradnje na Vla{i}u. Ibri{imbegovi}ev sin Senad je, ina~e, za samo nekoliko godina, od najnièg ranga dospio na listu sudija Premier lige, iako je stru~na sudijska komisija nekoliko puta predlagala da ga se skine sa liste zbog lo{eg su|enja. U Gora`du je izabran Muhidin Ra{~i} a protukandidat mu je Senad Islam, vlasnik sarajevske kompanije Senigor, ina~e rodom iz Gora`da. Najkomplikovanija situacija, kao i obi~no, je u Hercegova~koneretvanskom kantonu. Mnogi bi èljeli da predstavnici HNK budu aktuelni ~lanovi Komiteta za normalizaciju, Sead Kajtaz i Ivan Beus, no Samir ]emalovi} i Miroslav ]ori} ve} dugo zdu{no lobiraju da se njih izabere u IO Saveza. Nejasna situacija je i u Tuzlanskom kantonu, savezu koji je formiran od najve}eg broja klubova u BiH. Tamo sve konce iz sjene vu~e nekada{nji nogometni sudija Midhat Arnautovi}, najuticajnija osoba u tamo{njem nogometu. Kao kandidati se pominju i Suad Salihba{i}, nekada{nja zvijezda Slobode, Dèvad [e}erbegovi}, ali i biv{i reprezentativac BiH Enes Me{anovi}. Kona~no, izbori su ve} odavno zavr{eni u Posavskom kanntonu, gdje Iljo Dominkovi} ve} godinama nema ozbiljnog protukandidata, ba{ kao ni J osip Bevanda, generalni tajnik [irokog Brijega u Zapadnohercegova~kom ka ntonu. Isti onaj Bevanda koji }e, sa Miroslavom ]ori}em, izme|u ostalog ostati upam}en po sramotnom op struiranju rje{avanja slu~aja “Gavari}“ kada je lobirao da se FK Sarajevu oduzmu tri boda bez kojih je ovaj tim ostao bez igranja u evropskim kupovima, a nastupe ubiljeìli njegov [iroki Brijeg i mostarski Zrinski. 53

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

19.9.2012

21:27

Page 8

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

19.9.2012

21:28

Page 9

Slovo Stolac:TEKST osnova.qxd

19.9.2012

21:17

Page 56

STOLA^KI SUSRETI DOBRONAMJERNIH

TJERAJMO MAK NA STOLAC! Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: SALIH BOROZAN

alio se jedan Sto~anin prije petnaestak dana ovom drugom. Sto~aninu, je li. I bio vrli pitac neki. “Pa, bola, sve se osu{i, sasu{i i presu{i, ho}e li bit’ kakve ki{e?” A zapitani odgovor njemu hitan tad dade: “Strpi se ako mo`e{ do Slova Gor~ina, sigurno }e padati ki{a.” I zaista je bilo tako. I zaista je malo koje Slovo Gor~ina od 56

1971. pro{lo bez ki{e, u najtoplijem gradu na{e dr`ave. Stocu. Nekoliko godina nije ni odr`avano zbog ki{e, ali pu{~ane.

PERO JA^E OD PJESNIKA Dodu{e, ove godine je ki{a malo po`urila, pa je po~ela padati dan ranije, 13. septembra. I to prava, zbog koje je i Bregava u samo dva sata od poto~i}a postala divlja voda koje bi se prepali i vode}i kanuisti na dunjaluku. A metalno nebo nadvilo se nad stola~kom ~ar{ijom i

dan kasnije, kada je sve~ano otvorena manifestacija Slovo Gor~ina. Ne pitajte koja je po redu. Sami izra~unajte. Premijerno izdanje organizovano je 1971., dva, tri mjeseca nakon smrti Maka Dizdara, kome je i posve}ena. U ~ast briljantnom pjesniku i ro|enom Sto~aninu manifestacija se odr`avala do 1991. godine. Pa onda pet godina nije, zbog one “ki{e” od maloprije, da bi 1996. Slovo Gor~ina bilo uprili~eno u Mostaru. Te smo, takvi kakvi smo, uglavnom - nikakvi, napravili pauzu od {est godina, da bi se Gor~in u svoj Stolac SLOBODNA BOSNA I 20.9.2012.

Slovo Stolac:TEKST osnova.qxd

19.9.2012

21:18

Page 57

U ^AST MAKU, U SLAVU DIZDARU IZ “MAKOVE HI@E” U Galeriji u Uzinovi}ima postavljeni su portreti, fotografije, dokumenti, pisma, svjedo~anstva... sve posve}eno najve}em od svih Dizdara

Edim [ator: “Cilj nam je da‘ ’Slovo Gor~ina’ opet postane prepoznatljiva umjetni~ka, ali i nau~na manifestacija u regionu“ kona~no vratio 2002. godine. E, sad, kad se naobja{njavasmo, da rahat malo zavirimo u kutke, ba{~e i avlije gdje su programski sadràji ovogodi{njih susreta dobronamjernih i odràni. Slovo Gor~ina je u petak, 14. septembra, u Gradskom parku otvorio reditelj Danis Tanovi}. Oskarovac je, izme|u ostalog, kazao: “Ovakve manifestacije daju mi nadu da se ne{to moè promijeniti. Jer dok god postoje entuzijasti koji organizuju ovakve manifestacije ja vjerujem da moè postojati druga i druga~ija Bosna. I Hercegovina.” Nakon {to je Tanovi} Slovo Gor~ina proglasio otvorenim, imali smo priliku gledati stola~ke u~enike koji recituju Makove stihove, ali koju progovoriti i sa velikim 20.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

hrvatskim pjesnikom Petrom Gudeljom, ekskluzivnim gostom ovogodi{nje manifestacije. U sljede}em broju }emo objaviti intervju s njim, a za po~etak }emo samo kazati da je prava {teta {to ve}i broj posjetilaca nije do{ao u Muzej [ari}a ku}a kako bi pozdravio Gudelja, ali i prisustvovao recitalu u izboru Almina Kaplana. Poeziju su, u re`iji Tanje Mileti}-Oru~evi}, govorili mostarski glumci Robert Pehar i Igor Vida~kovi}. Prosto je nevjerovatno da barem tu no} Slovo Gor~ina nije posjetio aktuelni na~elnik Op}ine Stolac Stjepan Bo{kovi}. Puna su mu usta hrvatstva, a ni da do|e pozdraviti jednog od najve}ih pjesnika jezika kojim govori! Sramota! A nije do{ao samo

zbog toga {to Slovo Gor~ina organizuju Bo{njaci. Nije glup, nego je bolestan. A mlad ~ovjek. Dovi|enja i prijatno ve} u startu, ne mora nikad ni do}i! Predsjednik njegove stranke Dragan Čovi} sigurno bi do{ao da je bio negdje u blizini. Sljede}eg dana obilje`ili smo godi{njicu smrti na{eg Ned`ada Ibri{imovi}a, a u no}i otvaranja ovogodi{njeg Slova Gor~ina prisjetio sam se njegovih rije~i sa otvaranja manifestacije prije sedam godina. Nisam tada, {to bi kazao Bo{kovi}, nazo~io u Stocu, ali mi je taj tekst prije dvadesetak dana donio njegov sin Zlatan. Evo samo jednog njegovog dijela: “Gorko nikada nije isto gorko, nekad prija kao {veps-tonik i 57

Slovo Stolac:TEKST osnova.qxd

19.9.2012

21:18

Page 58

STOLA^KI SUSRETI DOBRONAMJERNIH mo`da su to sve godine Slova Gor~ina do rata 1992., nekada je gorko grko kao pelin, nekada je gorko gorko kao lijek, ali nema sumnje da nam je gorko bez gor~ine zavje{tala pjesni~ka rije~ Maka Dizdara, rije~ koja je svezala nebo sa zemljom i zemlju s nebom. Jer {ta je u lovu pjesnikova odapeta strijela sa ste}ka u Radimlji? Ona nikada ne}e usmrtiti jelena koji gleda u snene o~i svoje ko{ute nego }e uvijek samo pogoditi radost pristajanja i odziv na ljubav u srcu ~ovjeka-~ita~a. Kad pjesnik govori nikoga ne vrije|a, a sebe ne grije{i, jer je pero ja~e od njega.”

MAKOVA HI@A K}erka Nedàda Ibri{imovi}a, mr. Adijata Ibri{imovi}-[abi}, promovisala je u nedjelju, 16. septembra, svoju knjigu ‘Kameni spava~‘ Maka Dizdara i ruska knjièvna avangarda. Ne idemo hronolo{ki, ali smo na istom kolosjeku. Promotori su u [ari}a ku}i bili profesor emeritus dr. Nazif Kusturica i dr. Sanjin Kodri}, docent na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i urednik edicije Bosnistika Slavisti~kog komiteta BiH, koji je objavio ovu knjigu. “Svojim nau~no relevantnim tekstom Adijata Ibri{imovi}-[abi}, i pored nau~no verificiranih i sjajnih studija o djelu Maka Dizdara u nas, bez sumnje je pro{irila spoznaju o pi{~evom glavnom ìvotnom djelu prevode}i je na me|unarodni plan. Ona je pokazala da je Dizdar, kao svaki zna~ajan pjesnik, poznavao tokove moderne evropske poezije, posebno njenu rusku avangardnu varijantu i u tom doticaju stvorio originalno umjetni~ko djelo”, kazao je Adijatin profesor i mentor Nazif Kusturica, a odmah nakon njega govorio je Sanjin Kodri}, ~ija je knjiga Knjièvna pro{lost i poetika kulture promovisana koji sat kasnije: “Jednostavno re~eno: knjiga ‘Kameni spava~‘ Maka Dizdara i ruska knjièvna avangarda Adijate Ibri{imovi}[abi} jeste knjiga koja otkriva sasvim konkretne i takoreku} opipljive razloge i obja{njenja Dizdareve i pjesni~ke i op}ekulturalne vrijednosti, a zapravo nudi ili, pak, moè u kona~nici nuditi odgovor na pitanje za{to je pjesni~ko djelo Maka Dizdara, a prije svega njegov Kameni spava~, jedan od tzv. fundiraju}ih tekstova na{eg kulturalnog pam}enja danas, odnosno jedno od posve}enih mjesta na{eg jezika, knjièvnosti i kulture uop{te, i kao takva ova knjiga jeste knjiga koju je odavno zasluìlo Dizdarevo remek-djelo.” Prisutnima se obratila i Adijata: “Moram priznati da sam vrlo uzbu|ena, jer ipak je danas prva promocija moje knjige. To je jedno, a drugo, ‘pale‘ su zaista te{ke rije~i. Zahvalila bih svojim promotorima, mo`da i nisam bila svjesna onoga {to sam radila kad sam radila. Knjiga je objavljena 2010. i kao da je ~ekala 58

POSVETA MAKU Na gornjoj fotografiji je kadar sa promocije knjige ’Kameni spava~’ Maka Dizdara i ruska knji`evna avangarda Adijate Ibri{imovi}-[abi} (u sredini) na kojoj su govorili Sanjin Kodri} i Nazif Kusturica (prvi i tre}i slijeva); Almin Kaplan i Stevan Tonti} promovi{u knjigu pro{logodi{njeg dobitnika knji`evne nagrade Mak Dizdar Mite Travara (dolje)

SLOBODNA BOSNA I 20.9.2012.

Slovo Stolac:TEKST osnova.qxd

19.9.2012

21:19

Page 59

U ÂST MAKU, U SLAVU DIZDARU da bude promovirana u rodnom gradu Maka Dizdara. I zaista sam presretna.” Sada smo opet u no}i otvaranja. Nagradu Mak Dizdar za najbolju neobjavljenu zbirku poeziju dobio je Velid Beganovi} iz Gra~anice. Tako je, od ~etrdeset i ~etiri pristigle zbirke pjesama iz BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore, odlu~io ìri u sastavu: Dijana Hadìzuki}, Asmir Kujovi} i Muhamed Elezovi}. Beganovi}eva knjiga zove se Priru~nik za levitiranje, a

“]ORKAN” I “ME\UIGRE...” Haris Burina (gore) i Zijah Sokolovi} (dolje) izvedbama svojih monodrama odu{evili su stola~ku publiku

20.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

VELIDOV “PRIRU^NIK”

Nagradu “Mak Dizdar” dobio je Gračanlija Velid Beganovi} ro|en je 1987. u Gra~anici. Zavr{io je studij engleskog jezika i knjièvnosti u Tuzli, a potom, kao stipendista, i magistrirao Rodne studije u Budimpe{ti. Pi{e na bosanskom i na engleskom jeziku. A za Slobodnu Bosnu kaè: “Pi{em poeziju otkad znam za sebe. A tu neku, haj’mo re}i, ozbiljniju poeziju pi{em posljednjih nekoliko godina, {to je za mene neki emocionalni ventil. Ve}inom je to ljubavna poezija, ali moè biti i poezija sa ratnom tematikom. Mada rat vi{e obra|ujem u kratkim pri~ama ili u esejima. Napisao sam ~etrdeset i pet kratkih pri~a, a ve}ina ih je objavljena na portalu: www.malosutra.org.” Aplikacija za Stolac bila mu je i prva u karijeri. I dobio je nagradu Mak Dizdar. Moè li bolje za po~etak? Te{ko! Njegova zbirka poezije Priru~nik za levitiranje bi}e promovisana naredne godine u Stocu. A nadamo se da }emo je do kraja ove godine imati priliku i pro~itati. I recenzirati. Velid se, pak, u Gra~anicu vra}a sa “Gor~inovom statuom”, knjigama iz Fondacije “Mak Dizdar” i 500 eura.

razgovor s njim pro~itajte u okviru. A nakon pjesni~ke ve~eri, govori nam Enver Dizdar, Makov sin i predsjednik Fondacije koja nosi ime njegovog oca: “Imam neugodan osje}aj zbog prisustva malog broja Sto~ana na otvaranju manifestacije, ali i na ovoj pjesni~koj ve~eri. [ta se ovo doga|a? Sje}am se kad je 3.000 ljudi pje{ke

MLADI LAUREAT Velid Beganovi}

i po ki{i i{lo na Radimlju da ~uje poeziju. Me|utim, kao {to re~e predsjednik Upravnog odbora Slova Gor~ina Edim [ator, nada posljednja umire. Zato se nadajmo da }e biti bolje.” Ve} sutra smo, a nakon otvaranja izlo`be slika Dru{tva umjetnika Mostara u [ari}a ku}i i okruglog stola Ste}ci - Umjetnost, kultura i tradicija, a povodom nominacije ste}aka na Listu svjetske kulturne ba{tine UNESCO-a gdje je u istom prostoru jedan od izlaga~a bio i Makov unuk Gor~in Dizdar, na otvaranju nove postavke u Makovoj hiì, koja je u vlasni{tvu Fondacije Mak Dizdar. Prekrasna ku}ica sa avlijom i ba{tom na dvije etaè iza, u stola~kom naselju Uzinovi}i, mjesto je ~udesnog mira i ti{ine, spokoja i relaksacije, sve sa nekoliko izuzetnih stalnih postavki i pogledom na jo{ “stalnije” Komanje brdo. U Galeriji posve}enoj samo Maku, na svjedo~anstvu ~itamo da je prvi razred Gimanzije u Sarajevu poha|ao u {kolskoj 1930./1931. i pro{ao dobrim uspjehom, vladanje je bilo vrlo dobro, a imao je odli~nih, pet neopravdanih ~asova. Negdje me|u portretima i pismima, dokumentima i fotografijama, ~itamo Modru rijeku u originalu. Pa vidimo i da je nakon stiha: “... preko ège preko 59

Slovo Stolac:TEKST osnova.qxd

19.9.2012

21:19

Page 60

STOLA^KI SUSRETI DOBRONAMJERNIH

ISPRED I U “[ARI]A KU]I” ^lanovi Dru{tva umjetnika Mostara (lijevo); u~esnici i posjetioci okruglog stola Ste}ci - Umjetnost, kultura i tradicija (desno)

stege”, hemijskom olovkom prekrièn stih: “i jauka i leleka”. Iz Uzinovi}a spu{tamo se direktno u ba{~u Gradske kafane, gdje }e Zijah Sokolovi} odigrati monodramu Me|uigre od 0-24. Ne, nema tamo vi{e ni Gradske kafane, ni banke u zgradi iza Ziketovih le|a, a od ba{~e je ostala samo duboka hladovina. No, predstava je uspje{na. Duhovita. Interesantna. Odnosno, obi~na i smije{na. [ta }e ti vi{e? Jo{ kad neko iza mojih le|a re~e: “Eto nam i Hrvata”, sre}i nigdje kraja. Hej, pa do{ao je bra~ni par hrvatske nacionalnosti na Slovo Gor~ina. To je ve} vijest... Dok sjedimo u Restoranu Behar Zike pri~a: “Bilo je jako lijepo, a ambijent je fascinantan. Često igram na otvorenom, gdje je komunikacija uslovljena i prirodom. Gdje se umjetnost nekako vi{e pribliàva gr~koj tragediji. Ovo je bio poku{aj da se kroz kabare, kao najbliù formu ìvota, i tu pozadinu koja je sru{ena, pojavi ~ovjek koji govori o najintimnijim i najljep{im stvarima ìvota, a koje ustvari ~ine njegovu cjelinu.”

UMJETNI^KA I NAU^NA MANIFESTACIJA Lijepo je nedjeljno stola~ko jutro. Kao i svako, uostalom. U ba{ti Locco bara promovisana je knjiga pro{logodi{njeg dobitnika nagrade Mak Dizdar Mite Travara iz Banje Luke: Pozdrav iz Sun~anog Hemoroida. Promotori su pjesnik Stevan Tonti} i maloprije spomenuti Almin Kaplan. Dobro, kad te neko zove da mu bude{ promotor, onda }e{ ga i pohvaliti. Takav i jeste red. Ali Mito, koji u Stolac nije mogao do}i zbog smrtnog slu~aja u porodici, to i zaslu`uje. Ne}emo vam prenijeti Tonti}eve i Kaplanove rije~i, ve} dio “polemike” koju Travar u svojoj pjesmi Ostaj ovdje vodi sa pokojnim Aleksom [anti}em, koji onomad napisa{e pjesmu Ostajte ovdje. “O, rodoljubivi/Slobodom prenapregnuti Aleksa/Reci mi, molim 60

ENVER DIZDAR: “Imam neugodan osjećaj zbog prisustva malog broja Stočana na Slovu Gorčina. Šta se ovo događa? Sjećam se kad je 3.000 ljudi pješke i po kiši išlo na Radimlju da čuje poeziju” te/[ta fali suncu tu|eg neba/Recimo, onog u Sen Tropeu ili u Toskani/I ko te je slagao da je hljeb tamo gor~i/Nego Ovdje...” A Slovo Gor~ina zatvorio je zeni~ki glumac Haris Burina izvedbom monodrame ]orkan. I mi i mnogi drugi pisali su o ovoj monodrami nastaloj po pripovijetki Ive Andri}a, ali ovo nije niko: “Igrao sam pedesetog ]orkana. Iskoristio sam idealnu priliku da u idealnim uslovima u [ari}a ku}i odigram jubilarnu predstavu. Presretan sam, jer na kraju krajeva ovaj ambijent je bio najbolja mogu}a scenografija za predstavu ]orkan. A {to je najva`nije, pedesetog ]orkana sam odigrao u svojoj postojbini. Jer, sve Burine su iz Stoca.” Edimu [atoru, predsjedniku Upravnog odbora manifestacije Slovo Gor~ina po njenom okon~anju postavili smo tri, onako ba{, birokratska, socijalisti~ka pitanja: da li su ispunjeni osnovni zadaci i ciljevi, da li je on, li~no, zadovoljan ovogodi{njim Slovom Gor~ina i kako izgleda njihov petogodi{nji plan? “Rekao bih da smo u potpunosti ispunili na{e ciljeve i o~ekivanja. Ponudili smo kvalitetan i raznolik program tako da je svaki posjetilac mogao prona}i ne{to za sebe. Čini mi se da je ove godine i najposje}enija manifestacija i da su posjetioci bili veoma zadovoljni. Pogotovo {to smo skoro

na svim doga|ajima imali razli~itu publiku. Zna~i da je ove godine manifestaciju pratio {iri krug ljudi i to ne samo iz Stoca. Ja, li~no, veoma sam zadovoljan jer smo, pored kvalitetnog programa, uz relativno skromna sredstva u odnosu na manifestacije u regionu - npr., Ratkovi}eve ve~eri poezije imaju budèt od oko 100.000 eura uspjeli {tampati i na{ godi{njak Slovo Gor~ina, dodijeliti nagradu mladom pjesniku, a do kraja godine }emo, nadam se, {tampati i prvonagra|enu zbirku. Mi smo ove godine u saradnji sa Fakultetom humanisti~kih nauka Univerziteta Dèmal Bijedi} u Mostaru organizovali i konferenciju sa me|unarodnim u~e{}em Slovo o Maku i upravo ovih dana treba da krene priprema zbornika za {tampu. Ovo napominjem jer }emo nastojati da svake godine, ili barem svake druge, organizujemo neku nau~nu konferenciju, bilo da je rije~ o knjièvnosti, filmu, historiji ili bilo kojem drugom polju ljudskog djelovanja. Uz to }emo sigurno obogatiti program od sljede}e godine nekim programima koje dosada nikada nismo imali. Htjeli smo to i ove godine, ali naàlost nismo uspjeli. U kona~nici, cilj nam je da Slovo Gor~ina opet postane prepoznatljiva umjetni~ka, ali i nau~na manifestacija u regionu, ali i {ire”, nagla{ava [ator. Lijepa je, da zaklju~imo, ~ar{ija Stolac i danas. A u lijepoj ~ar{iji i lijepog i finog svijeta. I ènskog i mu{kog. Koji, dotjeran, sre|en i nacifran do|e, recimo, slu{ati poeziju Petra Gudelja. Bez obzira {to se na predstavi Zijaha Sokolovi}a, negdje pred kraj kad on re~e ne{to kao: ja bih jo{ malo, ako ne ùrite na posao, moglo ~uti: “Ovdje su svi na birou.” Dodu{e, sutra je bila nedjelja, pa se nikome nije ni ùrilo na posao. A u subotu je Iskra pobijedila Bunu 3:2! Nema to veze sa programom Slova Gor~ina, ali ima sa prvim kolom Lige Hercegova~ko-neretvanskog kantona. Ni{ta, dakle, nije slu~ajno u nekada{njem “gradu slu~aju”. SLOBODNA BOSNA I 20.9.2012.

Muzej:TEKST osnova.qxd

19.9.2012

21:17

Page 61

(NE) ZOVI PRIJATELJA

Gotovo svake jeseni čelni ljudi Zemaljskog muzeja BiH izađu u javnost s dramatičnim apelom o tome kako ova institucija, zbog nebrige države, mora zatvoriti svoja vrata; SB je istražila koliko se novca iz budžeta svake godine izdvaja za Zemaljski muzej te razloge zbog kojih im ove godine neće biti uplaćen novac

Zemaljski muzej BiH pred zatvaranjem jer je direktor Busuladžić “zaboravio” aplicirati za grant Vijeća ministara BiH?! Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

vake godine u isto vrijeme, pred po~etak, kako se to kaè, sezone grijanja ~elni ljudi Zemaljskog muzeja BiH iza|u u javnost s istim dramati~nim upozorenjem. Dana tog i tog, nakon toliko i toliko godina Zemaljski muzej, najzna~ajnija kulturna institucija u BiH, zatvara svoja vrata. Tako je i po~etkom ove nedjelje direktor Zemaljskog muzeja Adnan Busuladì} najavio da }e po~etkom oktobra Zemaljski muzej zatvoriti svoja vrata posjetiteljima. Dodao je da }e u muzeju biti isklju~eni telefoni, da }e od 65 (?!) uposlenih na radna mjesta dolaziti tek nekolicina njih koji }e ~uvati vrijednu zbirku. Busuladì} je naglasio da je Muzej “prakti~no” ostao bez finansija, da radnici rade bez zdravstvenog i penzijskog osiguranja, sa skoro milion i po maraka koje im se duguje. Zabrinuti }e novinari ~vrsto dràti mikrofone, suosje}ajno klimati glavom i svoje priloge okon~ati podsje}anjem na jo{ jedan udar na dràvne institucije BiH. I tako do slijede}e jeseni, a da se niko ne upita koliko zapravo dràva svake godine izdvaja novca za funkcioniranje Zemaljskog

20.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

muzeja. Prema podacima do kojih je do{la SB, iz budèta Vije}a ministara BiH, dakle iz dràvnih institucija, svake se godine odvoji 850 hiljada maraka za grant iz kojeg se sredstva uplate na ra~un Zemaljskog muzeja. Dakle, ne{to vi{e od 70 hiljada maraka mjese~no, {to je dovoljno za prosje~nu bh. pla}u za svakog od 65 uposlenika koliko Busuladì} tvrdi da ih radi u Muzeju. Ukoliko ovome dodamo i podatak da ve} tri godine Vije}e ministara BiH muzeju redovito pla}a grijanje, odnosno, da je muzej prikop~an na kotlovnicu Zgrada zajedni~kih institucija BiH, dolazimo od sume od oko milion maraka godi{nje koliko dràvna vlast izdvaja za ovu ustanovu. Prvi grant od 850 hiljada maraka muzeju je ispla}en 2010. godine. Koliko je to, zapravo, mnogo novaca u siroma{tvu u kojem ìvi Bosna i Hercegovina dovoljno govori podatak da su ostali grantovi za kulturne institucije izme|u pet i deset hiljada maraka. Izuzetak je jedino Narodna i univerzitetska biblioteka BiH kojoj se, kao i Zemaljskom muzeju BiH, svake godine ispla}uje grant od 410 hiljada maraka, no ne pla}a im se grijanje jer za takvo {to nema mogu}nosti. U 2011. godini grant nije ispla}en iz jednostavnog razloga - BiH nije imala formirano Vije}e ministara, donesena je stoga odluka o privremenom finansiranju i niti jedna od institucija kojoj su dodjeljivani grantovi zbog toga nije dobila novac. Iako se ovih dana direktor Busuladì} iz

petnih ìla upire dokazati kako je Zemaljski muzej pred zatvaranjem zbog nebrige vlasti na svim nivoima te nerije{enog pitanja financiranja iz budèta, istina o tome za{to Zemaljski muzej BiH sada ne}e dobiti svojih 850 hiljada maraka je, kao gotovo uvijek kada je u pitanju BiH, pomalo bizarna. Naime Vije}e ministara svake godine raspi{e javni poziv na koji se trebaju prijaviti sve institucije koje ra~unaju na novac iz grantova. Bez obzira koliko ih se prijavilo, svake godine se znalo da }e muzej dobiti svoj novac jer je svima u Vije}u ministara, bez obzira na politi~ku, nacionalnu ili ideolo{ku razliku jasno kako je ova ku}a od iznimnog zna~aja za BiH. No, ove godine direktor Busuladì} je “zaboravio” prijaviti se na javni poziv. Kada su, nekoliko dana prije isteka roka za prijave, osobe iz ministarstva finansija BiH shvatile da me|u prijavama nema one iz Zemaljskog muzeja BiH, ~ak su i privatnim kanalima poru~ili Busuladì}u da se prijavi kao i svake godine kako bi im novac mogao biti preba~en na ra~un. No, Busuladì}, valjda zauzet kuknjavom pred novinarima, nije to u~inio na vrijeme. Rok za podno{enje prijava je istekao i muzej ne}e dobiti novac iz budèta BiH. Dakle, isklju~ivo krivicom njegovih ~elnika, a ne zbog nebrige Vije}a ministara BiH. Za utjehu, i ove }e zime imati grijanje. Za koje, sre}om, ne treba nikakva aplikacija.

Meho Dzeger:TEKST osnova.qxd

19.9.2012

20:34

Page 62

MOSTARSKI PJESNIK I BOEM

Na “Šantićevim večerima poezije 2012“ u Mostaru promovirana su “Sabrana djela“ MEHMEDA HUMAČKIĆA zvanog MEHO DŽEGER, objavljena u izdanju mostarskog ogranka SPKD “Prosvjeta“; “SB“ donosi priču o Mehi Džegeru, posljednjem pravom mostarskom boemu, nesuđenoj rock’n’ roll zvijezdi i velikom ljubavniku, čiji je pjesnički opus, kao i sam život, obilježio surovi realizam

Pi{e: MAJA RADEVI]

vog septembra navr{ilo se punih devet godina otkako je ovaj svijet napustio Mehmed Huma~ki} zvani Meho D`eger, posljednji pravi boem koji je hodao ulicama Mostara, pjesnik i skitnica, nesu|eni profesor muzi~kog vaspitanja i samoprogla{eni “doktor za rock‘n’roll“.

Ima neke poetske pravde u tome {to je ~etvrta po redu objavljena knjiga pjesama Mehe D`egera, ta~nije njegova Sabrana djela, promovirana u okviru ovogodi{nje manifestacije [anti}eve ve~eri poezije. Za Mehu se te ve~eri u Mostaru, kao i ko zna koliko puta ranije, moglo ~uti da je bio “pjesnik prezrenih i odba~enih”. U tih par rije~i stane otprilike sve ono {to je ve}ina ljudi, ~ak i onih koji su ga svakodnevno vi|ali kako ponosno uzdignute glave sa {e{irom, u ko`nom prsluku i

kaubojskim ~izmama luta ulicama grada na Neretvi, znala o Mehi i njegovom sama~kom ìvotu obiljeènom velikim, nikada ostvarenim snovima o uspjehu na svjetskoj rock sceni, kakve potajno sanjaju mnogi. Ali ponajvi{e bijedom i siroma{tvom one vrste od kojeg ljudi okre}u glavu i ùrno prelaze na drugu stranu ulice, u neodre|enom strahu da bi se takva sudbina, poput kakve te{ke zarazne bolesti, ako je i samo okrznu, mogla prenijeti na njih. SLOBODNA BOSNA I 20.9.2012.

Meho Dzeger:TEKST osnova.qxd

19.9.2012

20:35

Page 63

MEHMED HUMA^KI] (1950. - 2004.)

JELISAVETA U Kragujevcu Sjedila si preko puta mene I prekrstila noge Pukla ti je ~arapa Na jednom mjestu Ja sam ti rekao Pukla vam je gospo|o ^arapa najlonska Na lijevom koljenu Ti si meni rekla Da to treba tako Ko da sam ja mahnit.

PJESNIK PREZRENIH I ODBA^ENIH

Aleksa [anti} je, sli~no kao njegov sugra|anin Meho nekih stotinjak godina kasnije, ìvio u burnim vremenima u kojima se na pjesnike gledalo kao na prili~no beskorisne ~lanove dru{tva, nesposobne da usvoje dru{tvene konvencije i predaju se zadanim normama gra|anskog ìvota {to bi, ukratko, zna~ilo da ba{ “nisu sasvim svoji”. I ba{ kao i Meho, i najpoznatiji mostarski pjesnik [anti} neiscrpnu inspiraciju nalazio je - u ènama. Knjièvni kriti~ari i poetski znalci rekli bi vjerovatno da izme|u Mehine i Aleksine ljubavne poezije ima malo dodirnih ta~aka, ali su{tina je zajedni~ka - a zove se ~e`nja.

Sa promocije Sabranih djela Mehe D`egera na [anti}evim ve~erima poezije u Mostaru

SVE MEHINE LJUBAVI “Da smo imali sina, zvao bi se Mick”, napisao je Meho u pjesmi posve}enoj izvjesnoj Merkunisi, jednoj od njegovih mnogobrojnih, stvarnih ili izmi{ljenih, opjevanih i uglavnom nesretnih ljubavi. “Besmrtnim likovima an|eoskih èna poput Danteove Beatrice, Petrarkine Laure ili Aleksine Emine, danas mirne du{e moèmo pridodati Dègerovu Cunu, Klaudiju ili Nijazu…”, rekao je Nino Raspudi}, profesor zagreba~kog Filozofskog fakulteta, predstavljaju}i 2002. godine Mehinu zbirku poezije, jednostavno naslovljenu Pjesme. Bilo je to nekoliko mjeseci prije Mehine smrti, a Raspudi} ga je tada, sasvim ta~no, opisao kao “pjesnika velikih istina o~itanih u malim stvarima”: “Dègerovo pjesni{tvo nije puki opojni bijeg u imaginaciju i muzikalnost rije~i. To je pjesni{tvo o stvarnim ljudima i stvarnim osje}ajima. Pjesnik ne bjeì od stvarnosti u svoj njenoj okrutnosti i ~esto apsurdnosti, ali uspijeva tu grubu svakodnevnu ìvotnu materiju snagom blistavog umjetni~kog izraza uzdi}i i sublimirati do najrafiniranije poezije.” Za }udoredni mostarski svijet, upeglan, najeden, obu~en i obuven, Mehmed Huma20.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

MERKUNISA Sjedila si u Pozori{noj I vjetar je puho Kad si me pogledala Odmah sam vidio Da me razumije{ [upak na vratima Me nije pustio unutra Ka`e p’jan si Nema problema brato Da smo imali sina Zvao bi se Mik Nikad te vi{e nisam vidio.

~ki} bio je “redikul, skitnica, problem, pijanac, budala, probisvijet“... Nije bilo novinske i {kolske potvrde da je bio “boem“, kaè knjièvnik Veselin Gatalo, na ~iju su inicijativu objavljena i na [anti}evim ve~erima poezije predstavljena Mehina Sabrana djela. “Jeste, bio je nikakav, ali samo njima. Za mene i Mostar koji ga poznaje ‘iz prve ruke‘, Meho Dèger je bio hrabar ~ovjek, po{ten toliko da nijednu svoju manu, za razliku od opeglanih licemjera, ni pred kim nije sakrivao. Naprotiv, isturao bi svoje mane i slabosti kao zastavu, svojom direktnom uvredom o{inuo bi najmo}nije i one koji su se smatrali najzaslu`nijim u dru{tvu. Prezir treba zaraditi, ba{ kao i mr`nju. A Meho nije umio mrziti, barem ne kao {to mrze ‘intelektualci’ i ‘~injenica znalci’, oni koji su se i u ìvotu i u {koli u~ili mr`nji. Nisam ga nikada ~uo kako nekome psuje mater, najgore {to je mogao re}i za nekoga je da je ‘putko’, dakle, putast konj“, govori Gatalo. Pored ljubavnih pjesama koje, kao i ~itav Mehin poetski opus, karakterizira surovi realizam (Gledam te Nermina/Ima{ kovrdàvu kosu/I dobre guzove/Za meljanje/Ko kifle u Dugali}a pekari/I rekao sam ti to/A ti si meni samo rekla - MR[), Mehina specijalnost bile su i podrugljive pjesme o onima koji su na njega gledali svisoka, ne uspijevaju}i da sakriju prezir prema “takvima poput njega“, skitnicama i probisvijetima koji jedva preìvljavaju, ko zna kako i od ~ega. Jedna od najpoznatijih posve}ena je biv{em fudbaleru, a sada{njem selektoru reprezentacije Alìra, Vahidu Halilhodì}u: Vahid Halilhodì}/Neizmjerljiva legenda/Rodio se u poznatom gradu/U Jablanici/Gdje je Jul Briner sru{io most/Kada je do{ao u Mostar/Asim 63

Meho Dzeger:TEKST osnova.qxd

19.9.2012

20:35

Page 64

MOSTARSKI PJESNIK I BOEM mu je postavljao {tapove/I u~io ga da pravilno hoda/Vaha, ti si u Veleù bio idol/I mi ti se klanjamo/Zato Vahide/ Kada ti je ra~un u kafi}u 8 KM/Reci konobaru - u redu je, mali!!!/A ne da uzima{ kusur/Da plati{ parking u Jablanici. “Podrugljiva pjesmica je bila njegovo oru`je, mo}no i nezaustavljivo, oru`je koje ga je nadìvjelo“, kaè Veselin Gatalo. Meho se u raji volio predstavljati kao vrstan ljubavnik i veliki zavodnik. Niko, me|utim, ne moè sa sigurno{}u re}i koliko ima istine u Mehinim mnogobrojnim ljubavnim podvizima, detaljno opisanim u njegovim pjesmama: Vodili smo ljubav ja i Zana/Samo da se zna/Nek se papci pojedu jer ja sam sexa kralj/Zana mi je to rekla/Mala moja Zanice/Kad }e{ mi opet praviti dolmu u onim ùtim paprikama/A ja }u gledati utakmicu/ I re}i ti mala moja/Daj mi ~a{u vode ako je dobro otekla. U mostarskim analima osta}e zabiljeèno i kako je Meho svojevremeno odlu~io da se po~ne aktivno baviti politikom. Osnovao je svoju Boksersko-rokerskofudbalsko-skaka~ku stranku, sakupio je i 200 potpisa, ali zbog njegovog hroni~nog problema - nedostatka novca - nije, naàlost, iza{ao na izbore. “Meni politi~ari, zna{, idu puno na ìvce. Jedno pri~aju, a drugo rade i ne misle na sirotinju. Bi~ak~i} i Meho Obradovi} ìve k’o bubreg u loju, a ja nemam od ~ega da platim struju. A da sam postao politi~ar, sve bi bilo druk~ije. Otvorio bih fabrike i zaposlio raju. Mostar ne bi bio podijeljen. Vele` bi igrao pod Bijelim brijegom”, zaneseno je pri~ao Meho o nekim boljim vremenima koja, naàlost, nije do~ekao.

ZVIJEZDA IZ BACKSTAGEA Bio je redovan posjetilac svih koncerata koji su se odràvali u gradu na Neretvi, a nerijetko bi se i pridruìo ~lanovima nekog benda na sceni, kao “gostuju}i umjetnik“. Backstage je bio Mehin prirodni ambijent tu je osje}ao da je “na svom terenu“, za{ti}en i siguran od podsmijeha onih koji su ga doìvljavali kao “~ar{ijskog frika“, i jedan mali korak bliè ostvarenju svog sna o svjetskoj slavi. “Prije rata, Meho bi se uvijek pojavio na koncertima jugoslavenskih rock’n’roll bendova u Mostaru. Tada su svi znali svirati Stonese, a Dèger je izlazio na binu da s njima otpjeva pokoji refren, i sve bi se zavr{avalo ovacijama raje, koja su u njemu mogla vidjeti sve svoje slabosti. On je, ipak, odolijevao i podsmijehu zle ~ar{ije i svojoj blesavosti. Onda je do{ao rat i zaboravili smo Mehu. Sresti ga ponovo kako moli redare da ga puste u backstage zna~ilo je vratiti se u vrijeme u kojemu je rat tek ime za ne{to u ~emu se ljudi ne sje}aju ni~ega, osim èlje za o~uvanjem 64

MUNEVERO Munevero moja nevjero Za{to si taka A ja sam ti vi{e puta u Papagaju Zvao gusti od jagode I mislio sam da }e{ mi dati Da ti se prislonim Ko onaj manijak iz autobusa Za{to si taka Ko da sam ja bezveze Ne zna{ da se meni svi klanjaju Kada u|em u kazneni prostor I zamahnem Za{to si taka Ka`e{ nisi to o~ekivala Pa {ta si o~ekivala Ili}ki autobus?

ROCK’N’ROLL U gradu rocka ja ìvim Ja Meho Dèger U Fazle kupim cigare A onaj preko puta {to kasete I CD-ove prodaje Mi kaè |e si Meho legendo Ja njemu kaèm \e si Jer Rock’n’Roll je ìvot moj U gradu rocka ja ìvim Ja Meho Dèger U ABC-u popijem kafu A onaj {to je imao kafanu prekoputa Sad je zatvorio Kaè ne moè izbit za kirije A ja njemu kaèm Budi nehajan Jer Rock’n’Roll je ìvot moj

vlastitog i ìvota svojih najbliìh“, napisao je novinar Ahmed Buri} u jednom davnom tekstu u Danima. Muzi~ar Ale Puzi} iz benda Black Chicken Leg pamti kako je Meho redovno dolazio na njihove nastupe. “Bio je ~est gost na na{im svirkama i koncertima. U po~etku je i malo svirao s nama, ali kako mu to nije ba{ najbolje i{lo, kasnije je nastupao kao pjeva~“, pri~a Puzi}. “Mi smo ga tretirali kao pravu rock zvijezdu, ba{ kao da je Mick Jagger. U na{em backstageu Meho je uvijek imao dàba pivu.“ O Mehinom “privatnom ìvotu“, ako je takva kategorija uop{te postojala kod ~ovjeka koji je svoje dane provodio vje~no izloèn radoznalim, ako ve} ne osu|uju}im pogledima drugih, zna se veoma malo. Gdje je bio i {ta je radio za vrijeme rata, kako je preìvljavao tih godina i od ~ega je uop{te ìvio, niko ta~no ne zna. Zna se samo da je imao brata koji je leào u zatvoru zbog ubistva, a Meho mu je pomagao koliko je mogao. “Htio sam, svojevremeno, da od njega u~inim ~ovjeka po mjeri drugih. Da sa zara|enim novcem plati struju i vodu, a ne da taj novac popije. Ni ja ga nisam do smrti po{teno razumio. Nisam bio tu kad je ukopan, bio sam hiljadama kilometara daleko, u Santjagu de Komposteli, za njegovu dènazu sam ~uo dan kasnije. Znam da su mi studenti dan poslije toga bili mirni kao bubice, tako sam mrk i utu~en bio“, sje}a se Veselin Gatalo. Iza Mehe Dègera, posljednjeg mostarskog boema i skitnice, ostale su neke nezaboravne pjesme ~ija se vrijednost, kako to obi~no biva, po~ela stidljivo prepoznavati tek sada, nekoliko godina nakon njegove smrti, i to ponajvi{e zahvaljuju}i Mehinim hercegova~kim “fanovima“ koji njegovu poeziju objavljuju na doma}im web portalima i forumima. “To je sjajna poezija i mislim da tek dolazi vrijeme kada }e njegovi literarni dometi biti u potpunosti prepoznati“, kaè Ale Puzi}. “Znam puno ljudi koji se trude da pi{u onako kao {to je pisao Meho, ali im ne uspijeva... A mo`da je trik u tome {to se Meho uop{te nije trudio, rije~i su jednostavno izlazile iz njega.“ Tu se negdje zavr{ava pri~a o Mostarcu Mehmedu Huma~ki}u, zvanom Meho Dèger. U svakom gradu na svijetu valjda postoji neko poput Mehe koji je, eto, tek nakon {to je otplovio sa ovog svijeta i mostarskih ulica postao “legenda“ i prava zvijezda. Poslije Mehine smrti, jedan njegov anonimni sugra|anin je napisao: “Bagra mu se smijala iza le|a, hakale ga budale... a samo prava raja je znala u ~emu je trik. Nije Meho na{ bio budala - on je bio de facto umjetnik... shva}ate???“ SLOBODNA BOSNA I 20.9.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

19.9.2012

21:26

Page 7

Ognjen:TEKST osnova.qxd

19.9.2012

21:14

Page 66

IN MEMORIAM

U Zavali na Hvaru u 73. godini preminuo je BRANISLAV LALA KOVAČEV, veliki svjetski jazz bubnjar; naš saradnik piše o briljantnoj karijeri muzičara rođenog u Kikindi

NAJBOLJI OD NAJBOLJIH EX-YU BUBNJARA

Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI]

e{ava se u nekom od studija Radio Stuttgarta ‘70-ih godina. Sarajevaski jazz kompozitor i dirigent Mladen “Bobby” Gute{a je imao naru~enu produkciju u kojoj je glavna zvijezda bio nitko drugi doli jedan od najslavnijih jazz pijanista Chick Corea. Da bi mu parirao na najbolji na~in, on uzima tada najtra`eniju ritam sekciju na tim prostorima - kontrabasistu Eberhalda Webera i bubnjara Branislava Lalu Kova~eva, rodom iz Kikinde (1939.) i snimanje je Gute{inih skladbi po~elo. Corea je ve} bio zabrinut da li }e mu ritmi~ari odgovoriti na njegovo vulkansko poigravanje hot ritmovima, a onda je kad su krenuli da rade odjednom zaustavio sviranje i kad su svi mislili da nije zadovoljan suradnicima, okrenuo se Bobbyju i ~estitao mu, misle}i

prije svega kako je na{ Lala munjevito reagirao na njegovo eksplozivno sviranje.

USPJE[NA INICIJACIJA Gorepomenuti bubnjar, udaraljka{, vo|a malih sastava, pionir fuzijskog jazza i spajanja balkanske etno glazbe sa elementima modernog jazza zauvijek nas je napustio po~etkom septembra u jednoj splitskoj bolnici, dovezen sa otoka Hvara, gdje je `ivio dugi niz godina. Kova~ev je bio ne samo najbolji od najboljih bubnjara koji su potekli sa ovih prostora, njegova je karijera, prevashodno ona na njema~koj i europskoj jazz sceni, dovela ga u samo sredi{te najva`nijih previranja ‘60-ih, ‘70ih i ‘80-ih godina i nadalje. Lista onih velikih europskih i svjetskih jazz solista s kojima je nastupao i snimao, posebno dok je od sredine ‘60-ih `ivio u Njema~koj, toliko je velika da je to naprosto zapanjuju}e.

Ro|en u Kikindi, otuda onaj nadimak Lala, on zarana dolazi u Beograd sa roditeljima, ide u gimnaziju i, naravno, slu{a radio Glas Amerike i velikog V illisa Conovera i njegove jazz programe. Inicijacija je bila uspje{na, mladi} uzima za svoj instrument bubnjeve i ve} sa {esnaest godina svira u mnogim beogradskim sastavima, mahom po plesnjacima, posebno u dixieland ansamblu Dinamo, sa kojim snima i prvu EP plo~u. Ve} sa 20-ak godina je najmla|i ~lan Jazz orkestra Radio Beograda, tada u izvanrednoj formi, ali je ujedno i ~lan malih sastava sklonih modernijim istraìvanjima - posebno onih koje su vodili pijanisti Aleksandar Subota i Vladimir Vitas, truba~ i potonji kompozitor Aleksandar Kora}, te ponajvi{e Vasilije Belo{evi}, jedna ekstrovertna li~nost sa kojim snima dva LP-ija u Ma|arskoj. Paralelno sa radijskim orkestrom nastupa po Europi i otvara se novim idejama, koje su se tih godina upravo ra|ale i u Americi i {irom starog kontinenta. A u toj istoj su Europi ve} uspje{no svirali mnogi solisti iz biv{e nam domovine - Du{ko Gojkovi}, Mladen Gute{a, Bora Rokovi}, Milan Luli}, \imi Stani}, Mile Pavlovi}, Jovan Mikovi} i mnogi drugi, pa se za njima sredinom ‘60-ih uputio i na{ Lala, prvo u Skandinaviju sa Nadom Kneèvi}, da bi se potom ustalio u Njema~koj, gdje postaje stalni ~lan trija uglednog jazz pijaniste i kompozitora Horsta Jankowskog. S njim ostaje {est godina, snima veliki broj plo~a za ugledne etikete (MPS, Intercrod - recimo Jankowskinetik iz 1967.), obilazi cijeli svijet, prati veliku europsku pjeva~icu Katarinu Valente. Ipak, prihvata poziv Mladena Gute{e, koji je na Radio Stuttgartu radio kao ku}ni aranèr i postaje dio njihove ritam sekcije, a u isto vrijeme otvara i suradnju sa klaviristom/klavijaturistom Wolfgangom Daunerom i njegovim fuzijskim sastavom Et Cetera, eksperimentalnije naravi i modernijeg usmjerenja. U okviru radijskih produkcija on je fleksibilan i temperamentan ritmi~ar, koji s puno uspjeha sura|uje sa mnogim va`nim europskim i ameri~kim solistima. Ipak se seli u München i u statusu freelance soliste radi sa svima i u samom je jezgru va`nih promjena na europskoj jazz sceni. Tu }e sa kontrabasistom Eberhaldom Weberom (ECM slave!) i gitarist om/si taristom Sigijem Schwabom tvoriti zvjezdanu studijsku ekipu, sa kojom su svi èljeli raditi: ameri~ki be-bo truba~ Benny Bailey i holandski flautisti~ki virtuoz Chriz Hinze su tek neki od njih, a redaju se i truba~i Ack van Rooyen i Rick Kiefer, te Kenny Weeler, usni harmonika{ Toots Thielemans, veliki ameri~ki harmonika{ Art van Damm, njema~ki avangardni trombonista SLOBODNA BOSNA I 20.9.2012.

Ognjen:TEKST osnova.qxd

19.9.2012

21:14

Page 67

BRANISLAV LALA KOVA^EV (1939. - 2012.) Albert Mangesdorff, pijanista Joachim Kühn, snima i plo~e kao ~lan avangardnog sastava poljskog violiniste/saksofoniste Michala Urbaniaka, te sa velikim ameri~ki alt saksofonistom Charliejem Marianom; da pomenemo samo neke najbolje od najboljih. Često je nezamjenjiv ritmi~ar u velikim studijskim projektima koji su se radili pri njema~kim RTV produkcijama, kada je trebalo pro~itati zahtjevne aran`mane Slide Hamptona, Bobbyja Gute{e (o tom sarajevskom genijalcu nekom drugom zgodom!), Rolfa Kühna i drugih.

SAU^E[]E IVE JOSIPOVI]A Uporedo, Lala Kova~ev pokre}e projekte u koje uklju~uje najbolje europske soliste i one iz Amerike koji su drugi domicil na{li tu, a paralelno radi sa ponajboljim ex-Jugoslavenima. Prije svih, sa truba~em Du{kom Gojkovi}em, Bobbyjem Gute{om, te sa pijanistom Borom

LALA IZ BANATA Branislav Kova~ev bio je vrhunski muzi~ki umjetnik

Lala Kova~ev u svojoj karijeri je svirao sa vode}im evropskim i ameri~kim jazz muzi~arima Rokovi}em. Tako nastaju kvartet European Jazz Consensus, u kome eksperimentira i sa balkanskim folklorom, te snima dvije vrhunske plo~e: Mornig Rise i Four For Slavia, obje iz 1977., potom nastaje kvintet International Jazz Consensus sa ameri~kim saksofonistom Allanom Praskinom, dio je kvinteta Du{ka Gojkovi}a i njegovog velikog orkestra, a sa ovim truba~em koliduje i sjajnoj reprezentaciji jugoslavenskih truba~a Trumpets&Rhythm Unit, s kojom apsolvira vi{e velikih europskih jazz festivala, te realizira odli~an LP (PGP RTB, 1977., reizdan recentno kao CD na Cosmic Sound). Sedamdesetih je i dio ansambla Bo{ka Petrovi}a, sa kojim tako|er istra`uje odnose balkanskog folkora, rocka i jazza, u kome je i njema~ki klavijaturisti~ki ~arobnjak Christian Schultze, a plod te suradnje je i odli~an LP With Pain I Was Born, dio je ekipe koja pod nazivom Export You All Stars nastupa l974. na Jazz festivalu u Ljubljani, redovito snima sa Jazz orkestrom RTV Beograda, djeluje kao sideman u srazu sa takvim veli~inama kakve su Jean Luc Ponty, Attila Zoller, Hans Koller, Palle Mikelborg i drugi. I opet nije se zadovoljavao ispunjavanjem samo uloge pozadinskog ~ovjeka koji obezbje|uje sna`an i fleksibilan, te stilisti~ki razli~it ritmi~ki potisak za druge, nego radi na vlastitim skladbama, u kojima fuzioinira svoje enormne ritmi~ke kvalitete sa balkanskim foklorom. Ve} na Four For Slavia ima vlastite skladbe, onda po~etkom osamdesetih vodi 20.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

vlastitu grupu u kojoj su ponajbolji solisti iz Jugoslavije, te oni iz Europe, sa kojim dublje gazi u prostore Balkan jazza i sa kojom s po~etka ‘80-ih snima ~ak tri zanimljiva albuma ( Balkan Impressions Vol.1&Vol.2, te Izvorni foklor i jazz - sve za PGP RTB, reizdano na CD-jima!) i sa

S JADRANA U VJE^NOST Posljednje godine svog `ivota Lala Kova~ev proveo je na otoku Hvaru

njima nastupa na nekoliko festivala (emitirao svojedobno na III programu Radio Sarajeva koncertni snimak sa festivala Jazz Ost-Vest iz Nürnberga iz 1988., kad publika freneti~no pozdravlja furiozna sola Vlatka Stefanovskog!). Ve} tada on se polako povla~i u hvarsko selo Zavala, gdje se okupljaju mnogi europski jazzisti, dovodi velikog ameri~kog kontrabasistu Chucka Izraela (M Miles Davis, Bill Evans etc.) i snima trio plo~u Meeting On Hvar, povremeno dolazi u Beograd na svirke, sprema kolekciju od 7 CD-a sa snimcima iz cijele njegove fascinantne karijere, ali to nikada ne privodi kraju. Oh, da ne zaboravim i ovo - u Sarajevu je bivao u vi{e navrata, radi sa na{im RTV Jazz orkestrom, posebno kad se ovaj udru`ivao sa Du{kom Gojkovi}em, a me|u arhivskim je snimcima i Koncert za jazz udaraljke i simfonijski orkestar, koga je za njega napisao Vuk Kulenovi}, sin velikog pjesnika Skendera, sada profesora na Berklee School of Music u Bostonu, a koga su snimili i koncertno predstavili u suradnji sa danas, na`alost, nepostoje}im Simfonijskim orkestrom RTV Sarajevo. U pro{lu je subotu Branislav Lala Kova~ev sahranjen na seoskom groblju u Zavali, sa pogledom na plavi Jadran, koji je toliko volio. Predsjednik Hrvatske Ivo Josipovi} je njegovoj supruzi Dani poslao telegram sau~e{}a, a izrazi tuge su stizali iz svih krajeva planete - od Japana do Amerike i iz Europe, svugdje gdje je njegova muzika sna`no dopirala. 67

Dylan:TEKST osnova.qxd

19.9.2012

21:15

Page 68

BUNTOVNI[TVO, PRKOS, INAT Pi{e: MARIO ILI^I]

roteklih tridesetak dana u svim uglednijim svjetskim medijima neprestano su se pojavljivali TV prilozi i novinski ~lanci o tome kako uskoro izlazi 35. studijski album “rock dinosaura” Boba Dylana. Prema izvje{tajima, nema sumnje, radi se o albumu godine, naji{~ekivanijem CD-u u proteklih nekoliko godina, pa je stoga velikom brzinom ovo izdanje stiglo u ruke potpisnika ovih redaka, te ga promptno i predstavljamo {irem auditoriju.

KRITIÂR NOVOG DOBA No, prvo nekoliko crtica o neprevazi|enom autoru. Bob Dylan je ro|en kao Robert Albert Zimmerman 1941. u ameri~koj saveznoj dràvi Minnesota. Svoj prvi album nazvan Bob Dylan snimio je 1962., nakon {to se preselio u New York. S preseljenjem u “veliku jabuku” zapravo otpo~inje jedna velika i blistava karijera. Dylan je od samih po~etaka pa do dana{njih dana zadrào dozu buntovni{tva, prkosa i inata koja mu je postala jedna vrsta za{titnog znaka. Tako se na proteklih 35 studijskih albuma ~esto bunio protiv ratova diljem svijeta, po~ev{i s onim Vijetnam-

Čitav svijet iščekivao je novi, trideset i peti album BOBA DYLANA; napokon, TEMPEST je tu, kod nas, ali i kod vas, a veliki Bob ni ovaj put nije iznevjerio

Mr. TAMBOURINE UKROTIO OLUJU jednom je izjavio da je slu{ao Dylanovu plo~u na gramofonu neprestano toliko dugo dok se nije potpuno potro{ila. U rock‘n‘roll povijest u{ao je i duet Dylana sa Johnnyjem Cashom na albumu Nashville Skyline, koji je po mnogima najbolji glazbeni duet svih vremena. Dylanovu boju glasa glazbeni kriti~ari uspore|ivali su i sa brusnim papirom. U svojoj 50 godina dugoj karijeri Bob Dylan je osvojio stotine nagrada: dobitnik je Oscara za najbolju originalnu pjesmu Thing Have Changed u filmu Wonder Boys iz 2001. godine. Vlasnik je ~ak jedanaest Grammyja, u{ao je u Rock‘n‘Roll ku}u slavnih, a posljednju nagradu prije ~etiri mjeseca uru~io mu je ameri~ki predsjednik B arack Obama. Radi se o

poslu`io kao odli~na reklama novom studijskom materijalu.

ZVUK PRO[LOSTI Album Tempest iliti po na{ki Oluja sadr`i deset pjesama. Oluju je producirao sam Dylan, kriju}i se iza pseudonima Jack Frost, popularnog ekraniziranog mitskog vilenjaka. Tempest otvara gorepomenuta Duquesne Whistle. Nakon “zvi`daljke” slijedi Soon After Midnight, jako dobra balada u Dylanovskom stilu, u kojoj se isprepli}u blues dionice potpomognute izvrsnim kontrabasom. Narrow Way istinski je country blues, pjesma koja barem gitarskim zvukom podsje}a na izvornog Dylana. Zvuk je to pro{losti, zvuk na koji

Oni koje je Dylan obukao u odijela rimskih careva i danas vladaju svijetom skim. Često je pisao pjesme koje su pljuvale po kapitalizmu i ohrabrivale obespravljenu radni~ku klasu. Dylan je mo`da i najve}i glazbenik-kriti~ar novoga doba. Me|u svjetski poznatim glazbenim kriti~arima Dylan slovi kao revolucionarni rock glazbenik, koji je premijerno u povijesti rocka u prvi plan gurnuo va`nost i vrijednost tekstova u odnosu na glazbu. Iako su se nakon izvjesnog vremena Amerikanci po~eli poistovje}ivati i citirati Dylanove kultne tekstove, Bob nikad nije htio prihvatiti ulogu vo|e, te se nikad u `ivotu nije pojavio na nekom politi~kom skupu. S takvim stavom definitivno je za~epio usta onima koji su ga silom gurali u politiku. Dylanove pjesme su kao svojevrsne himne obra|ivali i izvodili: Rolling Stonesi, Johnny Cash, Jimmy Hendrix, ali i veliki Elvis Presley i Joan Baez koja je dugo bila i Dylanova ljubavnica. Legendarni gitarist The Beatlesa George Harrison 68

“Predsjedni~koj medalji slobode”, koja se dodjeljuje najistaknutijim ~lanovima ameri~koga dru{tva. U Dylanovoj karijeri bilo je mnogo uspona i padova, pa ~ak i ekstremnih ìvotnih poteza. Ne treba zaboraviti Dylanovu promjenu religije, koja je umnogome utjecala na nastavak njegove karijere. No, okrenimo se novom studijskom materijalu “gospodina Tambourina”. Nekoliko dana prije slu`bene objave albuma Tempest, Dylan je objavio video spot pjesme Duquesne Whistle, koja se tako|er nalazi na njegovom novom albumu. Radi se o izvrsno reìranom spotu koji je snimljen na ulicama Los Angelesa. Spot prati mladi}a koji uporno, ali bezuspje{no poku{ava zavesti mladu djevojku. U spotu se pojavljuje i sijedi Dylan, sa kaubojskim {e{irom na glavi koji, kako i pjesma kaè, oboàva {etati no}u ulicama grada. Spot je u kratkom roku postao apsolutni hit na You Tubeu i

su se naslonili i veliki Rolling Stonesi. Slu{aju}i Narrow Way stje~e se dojam ameri~ke nepregledne prerije kojom buntovni Dylan mar{ira istjeruju}i neku svoju pravdu. Naravno, i ovoga puta neizostavne su politi~ke poruke koje se i{~itavaju izme|u redova. Slijede melankoli~na Long and Wasted Years u kojoj Dylan pri~a tu`nu zatvoreni~ku pri~u i Pay in Blood, kao i jedan zanimljiv stih: “Čovjek ne moè ìvjeti samo od kruha”, u kome se da naslutiti {to je pisac htio re}i. Scarlet Town jedna je od onih pjesama koja bi se mogla neprestano slu{ati, satima, zbog neponovljive boje Dylanova glasa. Early Roman Kings je najbolja pjesma na albumu Tempest. To je to. Dylan je ovim fantasti~nim bluesom pokazao za{to je najve}i. I nije slu~ajno {to je upravo ovu pjesmu izabrao za najavni internet singl za album. Nije ovdje, naravno, rije~ o ranim rimskim carevima nego o ìvotnim principima i filozofiji od koje je nemogu}e pobje}i. Naàlost, oni koje je Dylan obukao u odijela rimskih careva i danas vladaju svijetom. Ugla|eni, obu~eni u najskuplju koù, s dijamantima oko vrata, a u su{tini SLOBODNA BOSNA I 20.9.2012.

Dylan:TEKST osnova.qxd

19.9.2012

21:15

Page 69

NOVI DYLANOV ALBUM Ilustracija: Milton Glaser

iskvareni i zli. Nakon lagane Tin Angel slijedi i najve}a misterija albuma Tempest . Radi se o pjesmi koja sadr`i ~etrnaest minuta konstantnog recitiranja i jo{ nevjerojatnijih 45 strofa, a sve u klasi~nom irskom stilu. Pjesma je posve}ena tragediji Titanica, ali i toliko nekonvencionalna da je treba slu{ati odvojeno od ostatka albuma. Naposljetku, album zatvara Roll On John, koja zvu~i kao da se Dylan opra{ta od publike, koja ga je svih ovih godina vjerno pratila. â&#x20AC;&#x153;Od liverpulskih dokova do crvenih svjetala hambur{kih ulicaâ&#x20AC;?. Dylan je suvi{e veliki autor da bi stvari prepustio slu~aju. Na pedesetu obljetnicu svoje karijere, objavio je album koji u svojoj naslovnoj pjesmi govori o tragediji Titanica koji je potonuo to~no 50 godina prije objave njegova prvog studijskog albuma. Iako se ve} du`e vrijeme spekulira kako je Tempest zapravo posljednji Dylanov album, nadamo se da }e Mr. Tambourine na}i motiva da jo{ koji put ukroti oluju. 20.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

19.9.2012

21:08

Page 70

KULT MARKET RAPSODY

Ascending to Infinity

MUZIKA Album “Stearway to Hell”, grupe “Ugly Kid Joe”

Grmi, trese, udara

Nakon petnaest godina uspje{nog rada i raspada power metalaca Rapsody, svaki od ~lanova krenuo je svojim putem. No, kao {to to obi~no biva, vo|a i frontman banda zadr`i pravo na kori{tenje originalnog imena. Luca Turilli osnovao je novi band Rapsody i izdao album Ascending to Infinity, koji sadr`i devet pjesama.

POVRATAK “ODVRATNOG DJE^AKA JOEA”

HOT WATER MUSIC

Exiter Nekada slavni ameri~ki punkeri Hot Water Music objavili su novi album. Ovaj studijski uradak nosi naziv Exister a sadr`i trinaest pjesama. Kako je album a SAD-u u prodaji ve} od lipnja, a u europskim gradovima tek odnedavno, ve} je pokupio mnoge pozitivne kritike. Album Exiter potpisuje izdava~ka ku}a Rise Records.

CRYSTAL VIPER

The Curse of Crystal Viper/Metal Nation Na glazbenim policama se odnedavno nalazi zanimljivo reizdanje. Radi se reizdanju albuma The Curse of Crystal Viper i Metal Nation, `estokih metalaca iz Poljske. Poljski supru`nici Marta i Bart Gabriel, osniva~i ovog banda, do{li su na ideju remasterizirati pomenuta dva albuma uz {est bonus pjesama.

Peti studijski album nosi naziv Stearway to Hell

Otprilike kao i naslov teksta glasi kratki opis novoga albuma nekad slavnih metalaca Ugly Kid Joe. CD Stearway to Hell stiè nakon velike pauze u karijeri od ~ak {esnaest godina i albuma Motel California. Iz naslova novoga albuma, ali i onih ranijih studijskih uradaka, o~ito je da se momci iz banda vole poigravati s naslovima. Nakon pretposljednjeg, i posljednji album je naslovljen kombiniranjem Stearway to Heaven legendarnih Led Zeppelina i Highway to Hell jo{ legendarnijih australskih rockera ACDC-a. Ugly Kid Joe nastali su u Californiji 1990. godine. Do sada su snimili pet albuma, od kojih su tri studijska dugosviraju}a nosa~a zvuka. Klaus Eichstadt je osniva~ i frontman banda kroz koji su zadnjih decenija prodefilirali mnogi odli~ni glazbenici, poput Marka Davisa, sjajnog bubnjara, ili Erica Phillipsa, jo{ boljeg solo gitariste. Njihov EP As Ugly As They Wanna Be iz 1991. ostvario je izvrsne rezultate. Jo{ ve}i uspjeh biljeè 1992. singlom Everything About You, koji je zabiljeìo visoko tre}e mjesto Billboardove ljestvice, prodao se u vi{emilijunskoj nakladi samo u SAD-u. Sve do 1996. Ugly Kid Joe sura|uje i koncertrira uz Aerosmith, Poison, a veliki su im prijatelji i momci iz Black Sabatha i Judas Priesta, ~iji je frontman Rob Halford bio gostuju}i vokal na pjesmi Goddam Devil iz 1992. godine. No, vratimo se sada{njosti. Album Sterway To Hell ~ini samo {est pjesama, a otvara ga Devil’s Paradise. Uzimaju}i u obzir sve nove pjesme na albumu ovo je i najbolja, najè{}a pjesma i nekako najlak{e

ulazi u uho. Pjesma izgleda kao da se nadovezuje na “Uglyje” iz kasnih ’90-ih godina pro{loga stolje}a. Sve je na svom mjestu, obilje distorzije, odli~na ritam sekcija i pravovremeni ulazi, jednostavno, a odli~no. Album nastavljaju ne{to lak{om You Make Me Sick, a nakon nje odli~nom No One Survives. êtvrta pjesma na albumu je odli~na I´m Alright, koja zvu~i onako kako su “Uglyji” zvu~ali u najboljim danima. Slijedi Love Ain’t True, pjesma ura|ena uz pomo} Angela Moora i momaka iz Dirty Walt Fishbonnea. Album Sterway To Hell zatvara brzo i èstoko kako je i zapo~eo, pjesmom Another Beer. Ukratko, rije~ je o jednom kvalitetnom, ali kratkom povratni~kom albumu, jo{ uvijek èstokih momaka iz Ugly Kid Joea. (M. Ili~i})

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1) 1. Snoop Lion: La la la 2. Major Lazer: Get free (ft. Amber of Dirty Projectors) 3. Electric Guest: This head I hold 4. Jessie Ware: 110 % 5. The Dodoz: Ghost 6. Skrillex & Damian Jr. Gong Marley: Make it bun dem 7. Urban Cone: We should go to France 8. Kaiser Chiefs: Listen to your head 9. Beck: I just started hating some people today 10. The Chemical Brothers: Theme for Velodrome

SLOBODNA BOSNA I 20.9.2012.

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

19.9.2012

21:19

Page 71

KULT MARKET KINO KRITIKA Film “Love” (SAD, 2011.), scenariste i reditelja Williama Eubanka

Sa svemirom na ti

Love se bavi, na{em stanju i dru{tvu jako bliskim osje}ajima

20.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

Tom Barman Rije~ je o belgijskom suvremenom filmu iz 2003. godine. Kad vjetar pu{e re`irao je Tom Barman, ali je napisao i scenario. Film prikazuje `ivote Natalie i njenog brata Choukia. Oni se oporavljaju od smrti svoga oca. Walter, Natalien de~ko i Lara, njegova biv{a djevojka, potom jedan ~uvar galerije, jedan u~itelj koji ima nesretan brak, dva mlada mu{karca... Svi }e se oni sresti u isto vrijeme na istom mjestu. Na jednoj zabavi. Ocjena: 4

KOKO[ S KRIJESTOM

IZNIMNO INTRIGANTNO

Love je iznimno intrigantan film i kao takav svakako vrijedan spomena. Rije~ je o nau~no-fantasti~noj drami iz 2011. godine. A film su producirali i za njega glazbu napisali ~lanovi alternativnih rock bandova Angels i Air Waves. Reìser je William Eubank, a ujedno je i scenarist. Budèt je iznosio samo 500.000 ameri~kih dolara (mala napomena; nerijetko su filmovi stvoreni u na{oj siroma{noj zemlji kao i kom{iluku skuplji od ovoga). Film se bavi, na{em stanju i dru{tvu jako bliskim osje}ajima, poput ljudske reakcije na izolaciju, usamljenost, bespomo}nost... Radnja se odvija u skoroj budu}nosti, to~nije 2039. godine. Lee Miller (glumi ga Gunner Wright) je astronaut koji se nalazi u internacionalnoj svemirskoj stanici. Prisiljen je boraviti u njoj duè nego je potrebno, zbog prekida komunikacije sa Zemljom te kvara. [to{ta mu pada na pamet. Prisje}a se i razmi{lja o svemu dok sam pluta orbitom. Bizarno je da se tako bespomo}no i lo{e osje}a dok iz orbite ima pogled na planetu Zemlju. Paralelno s glavnom radnjom tu je i samo naizgled odvojena pri~a o vojniku koji je otkrio modul iz svemira. Ovaj film je jako zanimljiv i zbog jedne neobi~ne autorske pozicije. William Eubank, koji ima samo trideset godina, osim {to je reìrao film, napisao scenario, bio je i direktor fotografije, a obavljao je i posao scenografa. To je zasigurno filmski autor koji posjeduje mno{tvo kreativnih znanja i vje{tina veoma korisnih za bavljenje

KAD VJETAR PU[E

filmskom umjetno{}u, naro~ito nezavisnom. Do sada je radio kao tehni~ar na filmovima, te kao direktor fotografije. Film Love njegov je debitantski autorski rad. Mo`da nije rije~ o filmskom remekdjelu. No, vjerovatno }e ovaj film zbog autorove inteligencije privu}i pa`nju onih koji u filmu ne tra`e puku zabavu i “ubijanje” dragocjenog vremena. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE 1. Resident Evil: Retribution (Paul W. S. Anderson) 2. Finding Nemo (Andrew Stanton & Lee Unkrich) 3. The Possession (Ole Bornedal) 4. Lawless (John Hillcoat) 5. The Expendables 2 (Simon West)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA 1. 101 Dalmatinac (Hamilton S. Luske, Clyde Geronimi, Wolfgang Reitherman, Walt Disney Pictures/Continental film) 2. Nedodirljivi (Olivier Nakache, Eric Toledano, Quad Productions, Chaocorp; Blitz film i video) 3. Jumanji (Joe Johnston, Columbia Pictures /Blitz film i video) 4. Zauvijek tvoj (Scott Hicks, Warner Bros. Pictures, Continental film) 5. Moj tjedan s Marilyn (Simon Curtis, The Weinstein Company, Blitz film i video)

Ferial Behzad Koko{ s krijestom je debitantski film re`iserke Ferial Behzad. Pri~a je to o putovanju jednog {egrta u kova~nici. On putuje u nadi da }e na}i izgubljeno i da }e se s bogatijim iskustvom vratiti ku}i. Ocjena: 4

MI TROJE

Pupi Avati Pri~a o velikom geniju Wolfgangu Amadeus Mozartu. Godine 1770. on sti`e u Italiju, da bi u Bologni polo`io ispit na Accademia dei Filarmonici. Tada ima ~etrnaest godina i u Italiju dolazi s ocem Leopoldom. U gostima su kod obitelji Pallavivini. Giuseppe Pallavivini, sin doma}ina i Wolfgang postaju dobri prijatelji. Uz njegovu pomo} upoznaje i zaljubljuje se u Antoniju Ledu... Ocjena: 4

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

19.9.2012

22:25

Page 72

KULT MARKET SPORT

AUTOMOBILI

VW Cross Caddy

Kraj “kluba iz epruvete“?

Uspon i pad Hoffenheima Foto: Mario Ili~i}

VW }e pro{iriti porodicu Caddy uvo|enjem varijante pod imenom Cross. Rije~ je o novoj verziji popularnog njema~kog MPV-ja. Novi VW Cross Caddy sti`e u prodaju krajem ove ili po~etkom slijede}e godine.

MOTOCIKLI

Lightning Nakon {to su lani postavili dva brzinska rekorda (215,96 mph u dva smjera i 218,637 kao najbr`a brzina u jednom smjeru), te nedavno pobijedili u Le Mansu u TTXGP klasi, ~elnici Lightning Motorsa su odlu~ili identi~ni motocikl proizvesti za upotrebu na cesti.

DESIGN

Lexus Lexus je prikazao konceptualni kupe LFCC uo~i predstavljanja na Sajmu u Parizu. U ovaj automobil veli~ine kupea BMW Serije 3 ugra|en je hibridni pogonski sklop manjih dimenzija, koji }e se u budu}nosti na}i u ostalim modelima ovog japanskog proizvo|a~a.

SEJAD SEJAD SALIHOVI] SALIHOVI]

Nogometni Nogometni reprezentativac reprezentativac BiH BiH je je ve} ve} nekoliko nekoliko godina godina standardni standardni prvotimac prvotimac Hoffenheima Hoffenheima

Ispadanje iz Kupa i tri poraza u prve tri utakmice prve njema~ke Bundeslige - TSG 1899 Hoffenheim, tim bh. reprezentativca Sejada Salihovi}a, zabiljeìo je katastrofalan start u novu sezonu. Kapetan i vratar Tim Wiese napravio je velike gre{ke, mom~ad je dobivala golove kao na teku}oj vrpci. Usljedile su i prve konzekvence: Markus Babbel, koji je istovremeno bio trener i predsjednik kluba, dao je ostavku na potonju funkciju. No, nije isklju~eno da bi mogao ostati i bez mjesta na trenerskoj klupi. Bila bi to peta smjena trenera u Hoffenheimu od 2011. godine. Pri~a o Hoffenheimu zapravo je po~ela krajnje obe}avaju}e. Gimnasti~ka i sportska zajednica Hoffenheim osnovana je 1899. godine. No, to ne zna~i da je ovo tradicionalni nogometni klub. Naime, na po~etku je to bilo sportsko dru{tvo, koje se nogometom po~elo baviti tek nakon nekoliko desetlje}a. Pravi polet klub je doìvio kada je milijuna{ Dietmar Hopp odlu~io uloìti novac u klub i njegiovu infrastrukturu. Tokom ‘90-ih godina pro{log stolje}a klub je dobio svoj prvi mali stadion i uspio se probiti u regionalnu ligu (2001.). Nakon toga uslijedila je stagnacija. U pomo} je ponovo prisko~io Hopp i svojim novcem pomogao ostvarenju sna o profesionalnom nogometnom klubu. Godine 2004. sagra|en je moderan sportski centar, a za sezonu 2006/2007. za trenera je postavljen Ralf Rangnick. Uspjeh nije izostao: Hoffenheim je 2007. uspio u}i u drugu ligu. U idu}oj drugoliga{koj sezoni klub je na nove igra~e potro{io daleko vi{e novca nego njegovi konkurenti. Navija~i

drugih klubova izrugivali su se Hoffenheimu kao “ klubu iz epruvete“, bez navija~ke tradicije i nogometne kulture. No, Hoffenheimove investicije su se vrlo brzo isplatile: 2008. godine, nakon samo godinu dana, plasirao se u prvu ligu. Put od regionalne do prve lige trajao je samo sedam godina. Pod trenerom Rangnickom ova je prvoliga{ka prinova zaigrala osvjeàvaju}e ofanzivan nogomet i pobrinula se za senzaciju kada je postala jesenski prvak. Na kraju je zavr{ila na odli~nom sedmom mjestu. Svoju drugu prvoliga{ku sezonu 2009/2010. Hoffenheim je okon~ao na 11. mjestu - tu je poziciju zadrào i idu}e dvije godine. A onda je Ralf Rangnick po~etkom 2011. godine iznenada napustio klub. Razlog su bila interna prepucavanja oko igra~a Luiza Gustava. Trener koji je klub doveo do prve njema~ke Bundeslige oti{ao je nakon burne sva|e. On je dao naslutiti da se Hoffenheim iz nekada{njeg kluba koji je puno ulagao u podmladak pretvorio u gospodarsku ma{ineriju u kojoj o milijunima o~ito odlu~uje mecena Hopp. Od tada se dogodilo mnogo toga. Nakon Rangnicka klub je promijenio ~etiri trenera. Od velja~e ove godine glavni je trener Markus Babbel koji je u martu stupio i na du`nost predsjednika kluba. Rezultati su lo{i: ~etiri pobjede i dvostruko vi{e poraza. Babbel je sam sastavio mom~ad, no njegovi klju~ni igra~i do sada se nisu iskazali. U tre}em kolu ove sezone Hoffenheim je dostigao najniù to~ku u svojoj prvoliga{koj povijesti: nula bodova, 11 primljenih golova i posljednje mjesto na ljestvici. (Priredio: N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 20.9.2012.

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

19.9.2012

15:06

Page 73

KULT MARKET LIFESTYLE

SAD

Brakovi

Umjetnici, sveci, ekscentrici

Oda ludosti

Istraìvanje u Los Angelesu pokazalo je kako ène koje su ignorisale sumnje koje su ih mu~ile uo~i stupanja u brak imaju duplo ve}e {anse da ~etiri godine kasnije budu “sretno razvedene“. Studija, u kojoj je u~estvovalo 230 parova, pokazala je i da su dileme koje mu~e mladu ~esto realnije od onih kojima se optere}uju mladoènje, a to se odraàva i na procenat razvoda. Stoga ène koje imaju nedoumice oko udaje ne bi trebalo da ih ignori{u, upozoravaju psiholozi.

FENOMEN EKSCENTRIKA Izlo`ba je premijerno postavljena u Musée du quai Branly u Parizu, a trenutno gostuje u Bonnu

Svijet je globalno selo. A taj svijet u [vicarskoj katkad neobi~no nalikuje onom u nekoj afri~koj zemlji. Ili na Karibima. Ili u jugoisto~noj Aziji. Kako je to mogu}e? Raznolikost kultura nepregledna je; toliko je beskrajno bogata da ju mno{tvo znanstvenika ve} stolje}ima nastoji opisati, analizirati i razlu~iti. I unato~ tome, razlike se ponekad svedu na najmanju mogu}u mjeru: uo~ljive postaju zapanjuju}e paralele i nevjerojatna zajedni~ka obilje`ja. Cilj izlo`be Lude, umjetnici, sveci. Oda ludosti koja je, nakon Pariza, postavljena u muzeju Bundeskunsthalle u Bonnu je ukazati upravo na takve sli~nosti. “Ako dublje istraìmo ovu temu, do}i }emo do zaista iznena|uju}ih spoznaja“, kaè njema~ki organizator izlo`be Wolfger Stumpfe za Deutsche Welle. Pri~a je, dodu{e, {irokog raspona, no jedan fenomen se provla~i sve vrijeme: autsajderi, buntovnici, ekscentrici s ruba dru{tva, osobe koje svakodnevno prelaze granicu izme|u ljudske i nadnaravne sfere. “Temeljna ideja izlo`be je pokazati da fenomen ekscentrika ima odre|ena obilje`ja koja su u cijelom svijetu ista - bilo da je rije~ o Aljasci, centralnoj Africi, Oceaniji ili Sibiru“, kaè Stumpfe. “Kr{enje konvencija, pravila, prekora~enje normi, spoj ljudskog i nadljudskog, haos, sve se u to ubraja.“ Postavka u Bonnu govori i o fenomenu “medija“ - ljudi koji lebde izme|u ovozema20.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

ljskog i onostranog svijeta, koji nije neposredno uo~ljiv. To mogu biti {amani i vudu sve}enici, ali i “lude“, lakrdija{i... Umjetnici svih razdoblja i kultura tako|er su bili svojevrsni vra~evi, kaè direktor muzeja Bundeskunsthalle Robert Fleck. Joseph Beuys, jedan od najve}ih njema~kih umjetnika pro{log stolje}a, odli~an je primjer za to. Beuysa koji je, kako zbog svojih djela, tako i zbog intrigantnog privatnog ìvota, bio “sumnjiv“ tada{njem gra|anskom dru{tvu, njegovi po{tovaoci nazivali su “{amanom“. On je bio autsajder sa dru{tvene margine, ìvio je radikalno druga~ije, slobodnije. “Umjetnici reagiraju i ure|uju svoje ìvote na sli~an na~in kao {amani“, obja{njava francuski kustos izlo`be Jean de Loisy. I jedni i drugi ljude odvode na nepoznate razine svijesti. Ovo je prili~no drasti~no, ali i dojmljivo prikazala ameri~ka umjetnica Chloe Piene 2004. godine u svom performansu Metamorfoze u kojem se valja i koprca u blatu, ispu{ta krikove i urli~e - o~ita aluzija na ìvotinjsku egzistenciju. U ma{ti i duhu mogu}e je prodrijeti u ta grani~na podru~ja, a umjetnici na to mogu ukazati u svojim djelima i pomo}u njih. Wolfger Stumpfe obja{njava kako je u pro{losti vrlo ~esto bilo te{ko razdvojiti umjetnost od svakodnevnice, te navodi primjer sakralne umjetnosti ~ija su se djela u crkvama, kapelama i samostanima ujedno smatrala i predmetima iz svakodnevne upotrebe. (Priredila: M. Radevi})

UKRAJINA

Haljina Haljina prekrivena dijamantima, vrijedna 5,5 miliona dolara, predstavljena je na modnoj reviji u Ukrajini. Haljina te{ka 13 kilograma djelo je britanske dizajnerice Debbie Wingham, a krasi je 50 crnih dijamanata. Vrijednost je neosporna - me|utim, sam dizajn podijelio je mi{ljenja publike na reviji.

VELIKA BRITANIJA

Tagovanje “You have been tagged“ obavje{tenje je od kojeg najvi{e strepe korisnici Facebooka uzrasta izme|u 18 i 25 godina, pokazalo je jedno britansko istra`ivanje. Mnoge mlade ljude, koji su jo{ u procesu istra`ivanja i formiranja sopstvenog identiteta, optere}uje briga o tome kako ih drugi vide i zato na Facebook postavljaju svoje najljep{e fotografije, dok brzo uklanjaju one na kojima su “tagovani“, a koje ne zadovoljavaju njihove li~ne estetske i druge kriterije.

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

19.9.2012

18:22

Page 74

KULT MARKET UKRAJINA

Olga Kurilenko

CRVENI FENJER Singapur protiv seksualne korupcije

Premijer najavio kazne za zvaničnike visokog ranga Ukrajinska glumica, poznata kao Bondova djevojka iz 2008. godine, pokazala je plesne sposobnosti sudjeluju}i u showu Magic City. Kao tinejd`erka je plesala balet pa ne ~udi njezina rastezljivost i gipkost koju je demonstrirala za Complex magazin.

NEOBI^NA AKCIJA

ENGLESKA

Danica Thrall

Jo{ jednom se skinula i posve raspametila fanove. Rije~ je o britanskoj ljepotici Danici Thrall, koja je jo{ jednom pokazala sve ~ari svog tijela, i to u novom izdanju ~asopisa Nuts.

SAD

Arianny Celeste Sezona snimanja za kalendare je po~ela, a s time dolaze i nove ljepotice koje rado otkrivaju svoje bujne obline. Arianny Celeste jedna je od Playboyjevih ze~ica koja je izgradila uspje{nu karijeru, pa je tako sada dobila i vlastiti kalendar.

Singapur èli zadràti imid` dràve bez korupcije

Premijer Singapura Li Hsien Lung rekao je da }e zvani~nici, ma koliko da su visokog ranga, biti ka`njavani za “seksualnu korupciju”. Nekoliko skandala, uklju~uju}i tri slu~aja “trampe” seksa za usluge, zaprijetilo je da pokvari izuzetnu antikorupciona{ku reputaciju ovog grada-dràve. “Ko god prekr{i pravila bit }e uhva}en i ka`njen. Za{titu ne}e imati, kakav god rang da imaju, ma koliko neprijatno to bilo po njih“, rekao je Li Hsieng Lung na proslavi 60-godi{njice nacionalnog Istra`nog biroa za koruptivnu praksu. Singapurska vlada se pla{i da }e pro{logodi{nji niz alarmantnih doga|aja oslabiti reputaciju Singapura kao jedne od najmanje korumpiranih zemalja na svijetu. Naprimjer, dva ~inovnika visokog ranga su optuèna da su pribavila seksualne usluge od èna-rukovodilaca kompanija koje snabdijevaju kompjuterskom tehnologijom njihove organizacije. “Mnogo je bolje istrpiti sramotu i odràvati sistem dugoro~no ~istim nego se praviti da se ni{ta pogre{no nije dogodilo i pustiti hr|u da se {iri“, rekao je Li. Prema njegovim rije~ima, iako Singaupur predvi|a visoke kazne za korupciju - do pet godina zatvora i do 80.000 dolara globe - to samo po sebi nije dovoljno da zaustavi pojedince u nameri da profitiraju od ~injenice da su na nekakvom poloàju. [ef Centralnog biroa za borbu protiv trgovine drogom optuèn je ove godine da je imao seksualne odnose sa visokom zvani~nicom firme koja nudi kompjutersku

tehnologiju, a èljela je da posluje sa Biroom. [ef singapurske Civilne odbrane optuèn je u junu da je spavao sa tri ène dvije dobavlja~ice i jednom potencijalnom dobavlja~icom - i da se to dogodilo deset puta, u zamjenu da njihove kompanije budu favorizovane na tenderima. Oba visoka zvani~nika odbacila su optu`be i ~ekaju su|enje. I jedan profesor prava, sa presti`nog Univerziteta Singapur, upetljao se u seksualnu aferu sa koruptivnom pozadinom. On je optuèn da je jednoj studentici omogu}avao lak{u prolaznost u zamjenu za intimne odnose sa njim. Profesor }e zbog toga slijede}eg mjeseca pred sud. êtvrti slu~aj korupcije visokog ranga dogodio se u Odboru za nacionalne parkove - jedan zvani~nik je optuèn da je osoblju kupovao skupe bicikle, uprkos jeftinijim alternativama. Organizacija Transparency International stavila je Singapur na peto mjesto najmanje korumpiranih dràva. Ispred nje su Novi Zeland, Danska, Finska i [vedska. Singapur smatra da je njen sistem ~ist zato {to su javni slu`benici i ministri veoma dobro pla}eni. To ne samo {to privla~i najsposobnije umove, ve} i otklanja isku{enje da se uzme mito. Singapurski ministri su najbolje pla}eni politi~ari na svijetu. Lijeva godi{nja zarada iznosi 2,4 miliona dolara, {to je pet puta vi{e od ~eka koji prima ameri~ki predsjednik Barack Obama (400.000 dolara). (Priredio: N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 20.9.2012.

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

19.9.2012

18:23

Page 75

KULT MARKET PREKO EX-YU GRANICA

PO@EGA

Pozorišna umjetnost i tržište

Markovi}

Ostati i opstati TEATAR U VREMENU KRIZE Iz predstave Hipermnezija Selme Spahi}

U Gradskoj galeriji Po`ega otvorena je izlo`ba renomiranog umjetnika Milovana DeStil Markovi}a. Markovi} je predstavio radove nastale u proteklih 20-ak godina, od kojih je najstariji Alfabete i analfabete u ikonostazi (1993). Rije~ je o dva poliptiha u kojima je umjetnik opisao bujanje nacionalizama na prostoru biv{e Jugoslavije, izme|u ostalog i kroz veli~anje pisama - latinice i }irilice - i njihovo postavljanje na pijedastal svetog.

BEOGRAD

Glumci u {trajku Pitanje pozicije pozori{ne umjetnosti na trì{tu u zemljama u regionu, u kojima trì{te u ekonomskom smislu zapravo i ne postoji, bilo je tema panel diskusije odràne u okviru 46. BITEF-a. Umjetnici, pozori{ni menadèri i direktori festivala iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, BiH, Bugarske, Ma|arske naveli su niz primjera katastrofalnog poloàja umjetnosti i kulture, uklju~uju}i i neke od najve}ih pozori{nih festivala, kao {to su aktuelni BITEF i predstoje}i sarajevski MESS. [izofrenoj situaciji, posebno zao{trenoj u vrijeme krize i prakti~nog bankrota zemalja u regionu, dodatno doprinosi, kako je re~eno, i odsustvo svijesti politi~ara da pozori{na umjetnost nije samoodrìva. Finansijska podr{ka, me|utim, bilo da dolazi od dràve ili od razli~itih fondacija, tako|er ima svoje zamke, koje se prvenstveno ti~u umjetni~ke slobode ili ostvarivanja specifi~nih interesa finansijera. Umjetni~ki direktor BITEF-a Jovan ]irilov smatra kako je dotiranje pozori{ta oduvijek predstavljalo i oblik kontrole, te da se u pozori{noj umjetnosti uvijek moralo {tedjeti. ]irilov je naveo primjer putuju}ih trupa jo{ prije Drugog svjetskog rata, ~iji su glumci na gostovanjima spavali kod kolega. Dramaturginja Borka Pavi}evi}, direktorica Centra za kulturnu dekontaminaciju, rekla je da je tokom 40-godi{nje karijere u pozori{tu isprobala sve mogu}e oblike organizovanja, ali da je prakti~no nemogu}e pokriti tro{kove. 20.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

“Sa Ljubi{om Risti}em uspela sam da prodam 50 predstava u Sava centru i nismo uspeli da pokrijemo tro{kove... Kako je to mogu}e danas, u uslovima kada samo oglas u Politici ko{ta koliko i prihod jedne predstave?“, pita Pavi}evi}eva, ocjenjuju}i da je “poniàvaju}e i uvredljivo pri~ati o umetnosti na trì{tu kada je zemlja bankrotirala“. U panel diskusiji u~estvovao je i sarajevski reditelj i direktor MESS-a Dino Mustafi} koji je, izme|u ostalog, rekao da je kultura na na{im prostorima “u kolonijalnom poloàju“. “Govoriti o na{em kulturnom identitetu je besmislica. Prije svega, treba da rekonstrui{emo nacionalne identitete da bismo mogli da govorimo o kulturnom identitetu. A posljednjih godina o kulturnom identitetu se govori kao o ne~emu {to se kupuje i prodaje“, kaè Mustafi}. Prema njegovim rije~ima, situacija u BiH je {izofrena, a odlikuju je odsustvo kulturne politike i strukturnih reformi {to dovodi do nereda i duhovnog varvarizma.. “Kada je va{ premijer (Ivica Da~i}, op.a.) prije par dana bio u Sarajevu, zavr{io je u kafani, u ‘masnom‘ okruènju, sa Halidom Be{li}em u duetu. Nisam ni o~ekivao da }e recitovati [ekspira, ali to govori o tome kome se mi obra}amo i kako moèmo odbraniti vrijednosti koje su nama bitne, kao {to su sloboda, scenski izraz, traganja...“, rekao je Mustafi} u Beogradu, te ocijenio da su svi pozori{ni festivali u regionu u sli~noj situaciji: “Svi smo primorani da domi{ljamo kako da opstanemo.“ (Priredila: M. Radevi})

Glumci Ateljea 212 stupili su u {trajk upozorenja 17. septembra, a ukoliko do kraja mjeseca ne bude ispunjen njihov zahtjev za smjenu upravnika Kokana Mladenovi}a, najavili su obustavu rada od 1. oktobra. Predstavnici [trajka~kog odbora isti~u kako zahtjev za smjenu Mladenovi}a, koji je u junu ove godine potpisalo 25 od ukupno 33 ~lana gluma~kog ansambla Ateljea 212, “nema nikakve veze sa politikom“.

KOTOR

MOFFEM Nagrada “@ivko Nikoli}“ za najbolji film prvog Montenegro filmskog festivala Mediterana (MOFFEM), odr`anog od 13. do 16. septembra u Kotoru, pripala je ostvarenju Shun Li i pjesnik italijanskog reditelja Andrea Segrea. Nagrada za najbolju fotografiju “Princeza Ksenija“ dodijeljena je Juretu Verov{eku, direktoru fotografije filma Posljednje poglavlje Nemanje Be~anovi}a iz Crne Gore, dok je specijalna nagrada “Meduza“ pripala Igoru Toholju iz Srbije.

Cetri oka:Cetri oka.qxd

19.9.2012

21:20

Page 76

U ^ETIRI OKA BH. INFO U Srebreniku je 18. septembra u 75. godini umro dr. Ha{im Muharemovi}, ljekar i jedan od najboljih sazlija na Balkanu i, uop{te, poznavalaca sevdalinke odavde pa do vje~nosti. Po struci epidemiolog, decenijama je radio u Domu zdravlja u Srebreniku. Zbog sr~anih problema nije nastupao u posljednje dvije godine. Neka mu je vje~ni rahmet i lahka zemlja bosanska!

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

Prof.dr. MARICA PETROVIĆ, predsjednica Matice Hrvatske Tuzla

Dani, i no}i, Matice hrvatske Tuzla

Na 3. me|unarodnom festivalu horova Raspjevana pahuljica u Mrkonji}-Gradu sudjelovao je i sarajevski Hor za djecu i mlade Princess krofne. I osvojio prvu nagradu, Grand Prix tog festivala. Princess krofne su otpjevale kompozicije autora Fahrudina Ku~uka i Zlatka Bostandì}a: Kad spava Stari Grad i Odrastanje. êstitamo Zlaji i maloj raji! Iz Beograda, gdje je bila postavljena pedeset dana, izlo`ba velikog tuzlanskog umjetnika Nesima Tahirovi}a Prastari simboli mira i tolerancije “seli” u Kragujevac. U Galeriji tamo{njeg Narodnog muzeja Simboli }e biti predstavljeni 21. septembra u 21 sat, a postavljeni Boga pitaj do kad. Jer, kad Nesim u|e u galeriju te{ko iz nje izlazi! Selektorica Radmila Vojvodi}, crnogorska rediteljica i spisateljica, odlu~ila je da }e na{u dràvu na 52. internacionalnom teatarskom festivalu MESS predstavljati predstave: Bio je lijep i sun~an dan Tanje Mileti}-Oru~evi} u produkciji SARTR-a, Kad bi ovo bio film Dine Mustafi}a Narodnog pozori{ta Sarajevo i Sumnja u reìji Selme Spahi} Kamernog teatra 55. Dramski program BH radija 1 Faruku [ehi}u nagradu Me{a Selimovi}, koju je za Knjigu o Uni osvojio na Me|unarodnim knjièvnim susretima Cum grano salis u Tuzli, ~estita na sljede}i na~in: od 24. septembra, radnim danima u 18.30 sati, emitova}e deset epizoda radio-romana Knjiga o Uni. Reditelj je Miralem Ov~ina, a u~estvovali su Semir Krivi} i Edhem Husi}.

U Tuzli do 23. septembra traje Festival ogranaka Matice hrvatske Tuzla 2012. “U nizu sadr`aja koje smo pripremili izdvojit }u doga|aj: Sevdalinka u glazbi i knji`evnosti

Hrvata u Bosni i Hercegovini, u Narodnom pozori{tu Tuzla, u ~etvrtak u 20 sati. Potom, uz Big Brothers Band Zorana Brki}a, izvorne i autorske ljubavne pjesme izvode eminentni tuzlanski umjetnici. A stihove hrvatske usmene ljubavne poezije govore glumci iz Narodnoga pozori{ta Tuzla i Teatra Kabare”, najavljuje prof.dr. Marica Petrovi}, predsjednica Matice Hrvatske Tuzla. Festival }e 21. septembra, pak, biti realizovan u Srebrenici, pod sloganom fra Petra An|elovi}a: Srebrenica je na{e prezime! “U 12 sati tog dana, u Poto~arima }e poemu Srebrenica Abdulaha Sidrana govoriti glumica Nikolina Ba{karad. Za 16.30 sati planirali smo posjet ostacima Franjeva~koga samostana iz 1291., a na tom mjestu pjesmu Mi ostajemo recitovat }e glumac Irfan Kasumovi}. U 18 sati bit }e odr`an okrugli stol: Franjevci u na{oj kulturi, a uvodni~ar je fra Ivan Nuji} iz Visokog. Sustolnici su profesori iz Pe~uha, Subotice, Osijeka i Tuzle”, ka`e Marica Petrovi}..

AZRA ŠTILIĆ, akademska umjetnica iz Sarajeva AZRA [TILI] “Imam nekoliko radova na izlo`bi koji su upravo svojevrsni hommage mojim idolima iz djetinjstva i tinejd`erstva”

Bosanskohercegova~ki bend Divanhana priprema novi CD, ali i program za nastupaju}i WOMEX, najve}i svjetski skup posve}en world musicu. Ove godine organizator o~ekuje vi{e od 3.000 u~esnika, me|u njima i ~etrdeset sastava, na pet scena i u pet dana, a ovogodi{nji doma}in je Solun. WOMEX }e biti odr`an od 17. do 21. oktobra.

SLOBODNA BOSNA I 20.9.2012.

Cetri oka:Cetri oka.qxd

19.9.2012

21:20

Page 77

DŽEVAD KAJAN, sarajevski publicista

Spomenar na davno prohujalo vrijeme Tema Va{e nove knjige opet je sport, konkretno fudbal, i neki od aspekata i pojava koje je ova igra producirala u biv{oj Jugoslaviji... Knjiga-feljton je hronologija razvoja fudbalskog sporta u BiH od pojave prve lopte u Mostaru 1903., osnivanja prvih fudbalskih klubova (prvi dio), u~e{}a klubova iz BiH u prvenstvima Kraljevine Jugoslavije (drugi dio) i Socijalisti~ke Jugoslavije (tre}i dio), fudbalski sport u samostalnoj Bosni i Hercegovini (~etvrti dio), a peti dio je, sadr`ajno, mozai~nog tipa i u njemu su predstavljeni portreti vi{e od stotinu najboljih igra~a BiH kroz istoriju, zatim istorijat na{ih najboljih klubova koji su osvajali {ampionske titule, te doma}e i inostrane kupove, kao i ekipa sa dugom tradicijom, iz kojih je dolazio veliki broj reprezentativaca i jakih klupskih igra~a. Tu su i biografije najboljih trenera sa prostora Bosne i Hercegovine, fudbalskih sudija, sportskih ljekara, funkcionera od ugleda, kako u klubovima tako i u sportskim forumima. U ovom dijelu tretirane su i malverzacije i afere koje su se povremeno

de{avale u bosanskohercegova~kom fudbalu i na nivou biv{e Jugoslavije, te uticaj politike na fudbalski sport, a dat je i osvrt na amaterski fudbal, sa posebnim akcentom na sarajevsku “fildàn” ligu, omiljenu u lokalnim okvirima [ehera, a koja je imala svoje majstore fudbala i lokalne zvijezde. Kada }e ova knjiga biti promovisana i u kojem }e tiraù biti {tampana? Plan za promociju knjige je u prolje}e 2013., sa tiraòm od 500 do 1.000 primjeraka. Vidim u uvodnom dijelu i napomenu da }e knjiga biti posebno interesantna starijim ~itaocima. Knjiga-feljton je svojevrstan spomenar na neko davno prohujalo vrijeme, kada je fudbalska igra bila zadovoljstvo igra~ima i lijepa razonoda gledaocima, da bi danas postala obaveza i posao sa krutim pravilima profesionalizma, te naro~ite vrste biznisa.

Pop lista nadrealista Izlo`ba Salome sarajevske akademske umjetnice Azre [tili} u Umjetni~koj galeriji BiH u Sarajevu bi}e otvorena 20. septembra. Ve} na samom po~etku najave za ovu izlo`bu interesantno zvu~i formulacija da }e ovom prilikom biti postavljeni “akrili velikih formata iz pravca pop nadrealizma”. “Pop nadrealizam je u su{tini eklekti~an spoj izme|u pop arta i nadrealizma u slikarstvu. Od pop arta ima tu neku povr{nu, skoro stripovsku estetiku, a od nadrealizma ima to dubinsko zna~enje, ne{to {to samo autor zna. Poput Salvadora Dalija, ~ije slike do danas nisu odgonetnute. I sve je u toj dvojnosti. Od samog naziva izlo`be - Salome, {to je u jednom zna~enju pozdrav mira, a drugo zna~enje vezano je za ènu, biblijski lik, koja djeluje isklju~ivo po emocijama”, obja{njava Azra [tili}. Inspirisali su je brojni veliki svjetski umjetnici. Ipak, da li neko vi{e od ostalih, pa je mo`da i ova izlo`ba svojevrsni hommage tom umjetniku? “Imam nekoliko radova na izlo`bi koji su upravo svojevrsni hommage mojim idolima iz djetinjstva i tinejdèrstva. Tu je zasigurno Tim Burton, potom Mark Ryden, Frida Kahlo... Ta njena makabri~nost i ljepota, njen na~in posmatranja ène, ljubavnih tema, veza... Kao i Dali sam po sebi, genije koji je uspio napraviti spektakl od svojih slika.” Izlo`ba Salome sadrì dvadeset i sedam radova, a bi}e postavljena do 27. septembra. Vrlo je mogu}e da }e radove Azre [tili} uskoro vidjeti i publika u Hrvatskoj, Holandiji, Sjedinjenim Ameri~kim Dràvama... 20.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd

19.9.2012

16:23

Page 78

1. Kad }ete izdati album samoljepljivih sli~ica? Nakon neuspjelog poku{aja sa @ivotinjskim carstvom razo~arao sam se u skupljanje sli~ica. A malo mi je falilo.

2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete biti astronaut? Naravno, i {teta {to m barem mogao perio i se `elja nije ostvarila, sad bi di svemir. Ali mislim ~no pobje}i od raznih budala u da ne bih pro{ao na plombe na kutnjaci testu, imam ma.

rajevu? 3. Kako se osje}ate u Sa je tuga i `alost, {to o, ivn res Tijesno i dep d. jer ovo je moj rodni gra

4. [ta ne morate imati u friìderu? Eksere i dasku za peglanje. 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Jakog irgeta koji moè da kopa, pa da prekopamo sve u nadi da }emo zaka~it zakopano blago Vilijema Blejka. I ènu svoju, naravno, treba neko i da zvoca. 6. [ta obavezno nosite na plaù? Bez kupa}ih se jo{ nisam usudio, a {laufi}i mi ne trebaju, imam {lauf. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Hulk. 8. [ta ste bili u pro{lom ìvotu? Ne sje}am se, bilo je to davno.

9. Da je danas smak svijeta {ta biste sutra u~inili? Platio ra~un za plin. 10. Jeste li meteoropata? Kako idem u godine, primje}ujem da sam sve ~udniji za punog mjeseca. Zato sam istupio o~njake.

14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Ne bih oprostio ovim jadovima {to nas dovedo{e u ovu situaciju.

11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?” Mnogo puta nisam stigao do potoka.

15. Opi{ite Selmu Bajrami u tri rije~i? Ono {to ne staje u trojku ne mo`e stati ni u tri rije~i.

12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Bolje je biti Zdravko ^oli}.

16. S kim biste voljeli otplesati tango? Sa Al Pa}inom u Mirisu `ene.

13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”? Pomislim, moram zvati jarana na ortopediji, imam otvoreni lom. 78

17. Osoba koja vas `ivcira? Ima ih podosta, prag tolerancije mi je pao ispod 0.

18. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno? Forhand, backhand, second hand? 19. Tange ili badi}? Borat je na{ao idealnu kombinaciju. 20. A, begova ili {kembe ~orba? Begova vazda. 21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Obavezno okrenite novi list. SLOBODNA BOSNA I 20.9.2012.

Foto: Mario Ili~i}

by DINO BAJRAMOVIC

N: ALEKSANDAR SEKSAeb aju, tr e n i m žu la p za ći fi u la “Š imam šlauf”

Fadila:Iluzije.qxd

18.9.2012

18:52

Page 79

KLIN ^ORBA

KAFANSKI BEDEL Pi{e: FADILA NURA HAVER

Možda ti hadžijski bedel može priskrbiti dženetsku nagradu, velim sebi, ali će te s kafanskim najpoželjnija priznanja i nagrade, slava i lova, garant mašiti

tkako sam od Sidrana ~ula da na ovom vidljivom svijetu, osim onoga {to se golim okom vidi, postoje i naki penocentri~ni klanirani elementi, stala sam ozbiljno razmi{ljati po ~emu se doti~ni razlikuju i raspoznaju u masi elemenata kojima svijet obiluje. Nije da ja to i prije nisam ~ula, od tamo jednog koji za svaku promjenu vremena u ro|enoj glavi dr`i odgovornim gore prokazane elemente, ali njega nisam uzimala zaozbiljno jer su mu paranoidna isparenja na kilometar uokolo ostavljala gust, slipav trag, poput agde za baklavu. A po{to Sidranu vjerujem, a vjerujem i da je bolje sprije~iti nego lije~iti, upustim se u zahmetli odgonetanje toga zvijera. U tom dumanu, prisjetim se one Baleti}eve re~enice koju je posudio od nekog nesretnog ibeovca, a kojom je ovaj, navodno, po~injao svaku svoju pri~u: „Mi, svi u govnima, a on u belim cipelama.“ Po{to mi je prvi dio ove crnobijele slike poznat, sad povazdan stojim u Vrazovoj i zagledam u kakvim su cipelama mu{karci i `ene koji se, u cilju konspirativnosti, obazrivo uvla~e u haustor broj 1. Tek u sumrak sretnem u Ferhadiji Gradimira u bijelim cipelama, i sa kompletnom bjelinom koja uz njih pa{e, ali on se - pretpostavljam - u ovoj stvari vi{e ne ra~una. Jedan moj dalji ro|o, prilikom svakog susreta a nakon uobi~ajenog pozdrava — {ta ima, kako si? — obavezno postavi pitanje: Ina~e?!

na~e, kaèm, ~im do|e red da Me{a Selimovi} ostane u Bosni, na{i se pisci zavade kao ]ehotina i nemirna Drina. Klan se klanom izbija, sve dok Nagrada, imenom i prezimenom, ne zbri{e u Beograd. Ove godine nam je dodu{e ostala, i to u rukama Faruka [ehi}a, koji ju je zasluìo jo{ prije desetak godina kad je napisao Portret Kafanskog Duha. KD nije nu`no oboàvatelj alkohola, i kad pije pti~ije mlijeko, on je opet Kafanski Duh. Veliki je ljubitelj odlikovanja, unapre|enja, nagrada, i ugodnih funkcija, klasi~ni je primjer ~ovjeka od hijerarhije. [eha Portret zavr{ava re~enicom: I ja sam Kafanski Duh. Vala sam i ja. Nije ba{ primjereno ponositi se onim ~ega se mudrice stide, al’ eto, poprili~no sam poznata u sarajevskim kafanama, {to nije zanemariva slava u zemljici gdje niko nikoga ne ~ita, osim sebe, jelte. A ja sam bogme poznata, i to kao Ona @ena {to pije s Piscima. Ama me u zadnje vrijeme zdravlje sluì taman koliko i ja njega, pa sam u dilemi da li nastaviti s neurednim ìvotom ili 20.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

najmiti bedela koji bi u moje ime pio i bio u toku i trendu, i na dohvat ruke knjièvnom klanu. Jer, nakon par tura (u kafani, a gdje drugo?), svake su cipele bele da belje biti ne mogu. A opet, jedan maglajski Faruk pripovijedao je pred tv kamerom o nekom bedelu {to je, kad mu je istekao bedelski radni vijek, povazdan sjedio u kafani i za jednu kafu pri~ao pri~u iz vremena kad se na ]abu nije letjelo, nego bi se karavana zaputi iz Sarajeva, preko gora, preko mora... Krenem iz Sarajeva, pri~ao bedel, pa haj s ljudima, haj s ljudima, haj s ljudima, idi, idi, idi, haj s ljudima, haj s ljudima, haj s ljudima, idi, idi, idi... utom Pri{tina. No}im, a ujutro opet - pa ponovi sve ono isto - ... utom Skoplje. Ova bi pri~a ovako i{la od grada do grada, do{la bi na red druga kafa te bi bedel krenuo ispo~etka. I tu ti se ja zamislim... Mo`da ti hadìjski bedel moè priskrbiti dènetsku nagradu, velim sebi, ali }e te s kafanskim najpoèljnija priznanja i nagrade, slava i lova, garant ma{iti. Kontam, kad moè onaj prodavati hadìjsku pri~u, kako li bi tek ovaj kafanski svaku tvoju prodavao za jednu kafu, da ne kaèm pivu. A kad se umjesto tebe navu~e na {i}are Kafanskog Duha, imat }e{ posla sa Zloduhom. Zavadit }e te sa svakim Cipelama Belim.

aklju~im da svaki normalan Kafanski Duh moè prestati piti, ali nipo{to ne smije prestati sam sobom u kafani biti i naru~ivati. Te se sretno i blagovremeno sjetim vica koji je Paul Auster svojevremeno uvrstio u Travels in the Scriptorium, a koji u skra}enoj verziji glasi: Dvije sedmice, svakog dana ta~no u pet sati, ~ovjek u|e u kafanu, naru~i tri viskija, ispije jedan po jedan, plati i ode. Napokon, barmen ne odoli znatièlji, pita ga {to on to tako ~ini. Imam dva brata, kaè ~ovjek. Jedan ìvi u Njujorku, drugi u San Francisku, a vrlo smo bliski. Dogovorili smo se da svaki u pet sati ode u bar, naru~i tri viskija, i da u sebi nazdravimo jedan drugom, pretvaraju}i se da smo sva trojica na istom mjestu. Tako se stvar ponavlja nekoliko mjeseci, a onda se jednog dana ~ovjek pojavi i naru~i samo dva viskija. Barmen se za~udi. Nadam se da vam je sve u redu s porodicom, veli. Sve je u redu, kaè ~ovjek, ìvi su i zdravi kao i do sada. Nego sam ja prestao da pijem. Umjesto bedela, eto mi rje{enja. Mom zdravlju ne moè {koditi ako koju popijem umjesto bra}e. Jerbo, nisu mi bra}a za svaki klinac kriva, makar se do sudnjega dana sklaptavali u kojekave klanove iliti klike (a gdje drugo nego u kafani?). 79

CRNA:CRNA.qxd

19.9.2012

16:22

Page 80

PUT OKO SVIJETA Priredio: Nedim Hasi}

Sabra i [atila, demoni pro{losti

eptembar 2012. ozna~ava 30. godi{njicu najmorbidnijeg trenutka {est decenija dugog arapsko-izraelskog konflikta masakra Palestinaca u izbjegli~kim logorima Sabra i [atila u Bejrutu. Po~inioci ovog monstruoznog trodnevnog pira zapo~etog 16. septembra, u kome je po relevantnoj procjeni ubijeno 1.700 mu{karaca, èna i djece, davno su identifikovani. Naru~ioci nikada nisu privedeni pravdi, pi{e u tekstu Bo{ka Jak{i}a, novinara Politike koji je godinama izve{tavao iz tog podru~ja. Jak{i} pi{e: Veliki dio ljeta 1982. proveo sam u Libanu tokom izraelske invazije i opsade zapadnog, prete`no muslimanskog Bejruta gdje su se nalazili Palestinci predvo|eni Jaserom Arafatom. Kroz izbjegli~ke logore Sabra i [atila tada sam jednom pro{ao, no 14. avgusta poslao sam posljednji tekst i vratio se za Beograd. I danas àlim {to nisam bio na licu mjesta, mada prilikom prvog kasnijeg dolaska u Bejrut nisam propustio da ponovo pro|em pra{njavim prolazima dva logora ~ija su imena u{la u istoriju zlo~ina. Kao povod masakru upotrijebljeno je ubistvo, 14. septembra, libanskog predsjednika Ba{ara Dèmaila, lidera hri{}anske desni~arske formacije Libanske snage, izabranog pod pritiskom Izraela mjesec dana ranije. Iako je odgovornost za ubistvo prihvatila jedna prosirijska grupa, optuèni su Palestinci. Na scenu tada stupa proizraelska hri{}anska milicija Falange, Kataeb na arapskom. Oko 320 falangista na tridesetak kamiona upalo je u logore u ~etvrtak oko {est popodne. êtiri kolone krvoèdnih osvetnika koji prihvataju tvr|enje Izraelaca da se po logorima skriva 2.000 palestinskih „terorista”. Sistematske likvidacije bez obzira na godine i pol. Silovanja. Krvava svetkovina zalivana arakom. Potom su stigli buldoèri. Prvo jutro donijelo je miris paljevine i krvi. Tako 36 sati, do subote ujutru. Svijet je bio {okiran kada su

u eter oti{le slike iskasapljenih tijela, mrtve djece koja su leàla kraj ubijenih majki. Izraelska armija, koja je zapadni Bejrut dràla pod opsadom, nije u~inila ni{ta da sprije~i masakr. [tavi{e, kontrolisala je ulaze u logore a tokom no}i je svijetle}im fosfornim raketama falangistima omogu}avala da detaljno obave misiju osvete. Izrael je, istina, formirao posebnu Kahanovu komisiju koja je 1983. utvrdila li~nu, ali ne i direktnu odgovornost tada{njeg ministra odbrane Arijela [arona i preporu~ila da napusti vladu, {to je on i u~inio. Mada se brzo vratio u vladu ~iji }e kasnije postati i premijer. Kada sam posljednji put pro{ao preko vijadukta sa koga se otvara pogled na Sabru, to vi{e nije bio logor kakav sam pamtio. Iako palestinskih izbjeglica jo{ ima, strani radnici i libanski {iiti u~inili su da izgleda kao tipi~no siroma{no predgra|e koje vi{e ne asocira na doga|aj od prije 30 godina. Onih koji su izbjegli pravdi tako|e vi{e nema – Eli Hobeika, koji je predvodio falangiste, ubijen je pro{le godine, tada{nji izraelski premijer Menahem Begin je umro, a [aron je u dubokoj komi jo{ od 2006. Ali, svijet ne èli da zaboravi Sabru i [atilu kao simbole velike nepravde, kao „memorijal kriminalcima koji su izbjegli odgovornost”, kako pi{e moj stari bejrutski kolega Robert Fisk, dopisnik Independenta sa Bliskog istoka. “Dok su predsjednici i premijeri stali u red na Manhattanu da bi oàlili mrtve me|unarodnih zlo~ina protiv ~ovje~nosti u Svjetskom trgovinskom centru 2001., ni jedan zapadni lider nije se usudio da posjeti vla`ne i uprljane masovne grobove Sabre i [atile prekrivene sjenkom ne{to sparu{enih stabala i izblijedjelih fotografija mrtvih. Niti se, neka bude re~eno, za 30 godina ijedan arapski lider usudio da posjeti posljednji dom najmanje 600 od 1.700 `rtava… Ko bi od njih da uvrijedi Izraelce ili Amerikance?”

SLOBODNA BOSNA I 20.9.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

19.9.2012

21:29

Page 11

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

19.9.2012

21:25

Page 4

portal slobodne bosne

najveca tvornica

dnevnih vijesti u bIh www.slobodna bosna.ba

Omot-4:CRNA.qxd

18.9.2012

13:08

Page 78