SLOBODNA BOSNA br. 829 by Amaha Ya

DOSJE: FAMILIJA KELMENDI - OD PE]I DO SARAJEVA I NAZAD

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

BiH JE ZEMLJA PO[TENIH LJUDI www.slobodna-bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornica

dnevnih vijesti u bIh www.slobodna bosna.ba

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd

26.9.2012

22:54

Page 3

SADR@AJ

www.slobodna-bosna.ba

66 ZORAN LE[I]

12 NIK[I]EVA RUSKA VEZA Zavr{ne operacije “neprijateljskog” preuzimanja Bosnalijeka Iza masovne kupovine Bosnalijekovih dionica na Sarajevskoj berzi formalno stoji ruska kompanija “Protek“, s kojom je smijenjeni direktor Bosnalijekovog predstavni{tva u Moskvi Nedim Uzunovi} uspostavio vrlo blisku i krajnje mutnu poslovnu suradnju na ruskom tr`i{tu

Gluma~ki snovi u “Javi”

38 KAKO SE BiH PRIPREMA ZA ULAZAK HRVATSKE U EU Primjena EU sigurnosnih standarda i dalje na ~ekanju Slobodna Bosna pi{e o mjerama koje je BiH poduzela da ubla`i negativne posljedice koje }e uslijediti ulaskom Hrvatske u EU, te da usaglasi svoje sisteme zdravstvene, veterinarske i fitosanitarne ispravnosti namirnica s pravilima EU-a, bez ~ega izvoz proizvoda biljnog i `ivotinjskog porijekla iz BiH ne}e biti mogu}

16 RASKOL U HSP-u

U Galeriji “JAVA“ u Sarajevu od 29. septembra do 7. oktobra bi}e otvorena izlo`ba pozori{nih i filmskih plakata ZORANA LE[I]A, fotografa, glumca i dizajnera koji ve} godinama `ivi u Haagu i radi kao slu`beni fotograf Ha{kog tribunala; za “SB“ Le{i} govori o svojoj novoj izlo`bi, `ivotu izme|u Bosne i Holandije, ljubavi prema teatru i pozori{noj fotografiji, ratnim zlo~in(c)ima i `rtvama...

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija

Ko je za, a ko protiv Juri{i}a

IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Devet od dvanaest ~lanova Predsjedni{tva HSP-a zatraìli su prije mjesec dana od ZVONKA JURI[I]A da se povu~e s funkcije predsjednika stranke, navode}i kao formalno obrazloènje njegovu podani~ku politiku prema lideru SDP-a ZLATKU LAGUMD@IJI; stvarni su razlozi raskola me|u prava{ima, me|utim, znatno ozbiljniji, budu}i da Juri{i}a strana~ke kolege optuùju da je svjesno ru{io ostatak platforma{ke koalicije, ali i za brojne nezakonite poslove

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI]

52 IMOTSKA LEGENDA Mudri ~ova, Gudelj Pera

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]

28 IZBOR NOVOG REISU-L-ULEME Zakulisne igre u Islamskoj Zajednici BiH Krajem pro{le nedjelje za reisu-l-ulemu Islamske zajednice u BiH izabran je tuzlanski muftija Husein Kavazovi}; o malverzacijama unutar Islamske zajednice BiH koje su pratile izbor novog reisa za na{ list otvoreno govori Husein ef. Hod`i}, imam Med`lisa u Trebinju i Bile}i 27.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

Gost ovogodi{nje knji`evne manifestacije “Slovo Gor~ina” u Stocu bio je veliki hrvatski pjesnik PETAR GUDELJ, autor vi{e od dvadeset knjiga poezije od kojih nijedna nije bila prosje~na, ve} je svaka, po mi{ljenju kritike, bila puno, puno vi{e i ne{to puno, puno ja~e: za na{ magazin govori o beogradskim godinama, o tome {ta “ovdje” zna~i “biti isti”, o zemlji i jeziku, avangardi i Titu, kao i o svom `ivotnom djelu koje nije vezano za njegovo pisanje

Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

26.9.2012

23:38

Page 4

MINI MARKET BEZ NAMJERE IZGASIO KAMERE

Zagonetna uloga Darjana Veli~ana u plja~ki sarajevskog Cargo centra Kada je prije dvadesetak dana, na su|enju pripadnicima zlo~ina~ke organizacije Zijada Turkovi}a, svjedo~io Darjan Veli~an, Turkovi} mu je u jednom trenutku kazao: “Jesi li krivi~no odgovarao? Izbo si ~ovjeka noèm i poku{ao ga ubiti, a tuìteljica Kajmakovi} je to djelo prekvalifikovala kao te{ke tjelesne povrede.” Odgovore nije dobio, a sva daljnja pitanja je prekinuo sudija Tanki}. Darjan Veli~an je sin direktora sarajevskog aerodroma Ivice Veli~ana, koji je na tu du`nost imenovan voljom SDP-a nakon posljednjih op}ih izbora. Darjan, tako|er uposlenik Aerodroma, bio je u sredi{tu skandala zbog kojeg je i svjedo~io u slu~aju Turkovi}eve grupe. Naime, u vrijeme dok je trajala plja~ka Cargo centra, Veli~an je igrao igrice na slu`benom ra~unaru pa je gre{kom, u zanosu igre, isklju~io sigurnosne kamere tokom plja~ke?! Veli~an junior je svjedo~io u ovom slu~aju po~etkom mjeseca i izme|u ostalog kazao: “Jednom sam vidio Ziku u Cargo centru. Suad Glavini} mi je ostavio smotuljak s novcem koji sam predao Ziki. On je tada do{ao sa sivim golfom 4, predao sam mu novac, a on je oti{ao“, pojasnio je Veli~an. Turkovi} ga je tada pitao da li je osu|en, na {to ga je sudija Tanki} izbacio iz sudnice. Slu~aj koji Turkovi} pominje, kako saznajemo, desio se 2005. godine. Veli~an je tada, kako kaù izvori SB, poku{ao u}i u sarajevski klub Boemi, no nije mu dopu{teno. Vratio se ne{to kasnije s noèm i nakon kra}e prepirke, zbo jednog od radnika osiguranja. Uhap{en je i odveden u pritvor. Deùrna tuìteljica tada je bila Dijana Kajmakovi}, a Veli~an je iz pritvora pu{ten nakon petnaestak dana. Koliko je poznato, nikada nije odgovarao za poku{aj ubistva. (N.H.)

SVA[TA SE KA@E KAD SE PRI^A

ASA grupacija tuži Haruna Mahmutovića, generalnog sekretara KS BiH Sredinom ove nedjelje, sumiraju}i rezultate ko{arka{kih selekcija BiH, Harun Mahmutovi}, generalni sekretar KS BiH, iznio je i nekoliko te{kih optu`bi na ra~un marketin{ke agencije Euromedia, dijela sistema ASA grupacije. Mahmutovi} je prezentirao otvoreno pismo osniva~u i vlasniku ASA Prevent grupacije kojim od ove kompanije traì povrat novaca koji, kako tvrdi, pripadaju KSBiH. Mahmutovi} je ustvrdio da je KS imao potpisan ugovor sa agencijom Euromedia u prethodnim godinama, koji se ti~e zastupanja i aktivnog u~estvovanja u osiguravanju sredstava za kvalitetnije funkcionisanje KSBiH te dodao kako ova agencija nije osigurala sredstva uprkos ugovornoj obavezi. “Ne samo da Euromedia nije izvr{avala svoje ugovorne obaveze, ona je sredstva koja smo mi svojim aktivnostima osigurali zadràla za sebe. Ugovor BH Telecoma koji smo mi ugovorili i realizirali u 2010/2011., a pla}anje je i{lo preko va{e agencije, va{a agencija je prisvojila i znatna sredstva zadràla za sebe. Smatraju}i vas kao ~ovjeka koji je uvijek podràvao sport u BiH, nadam se da }ete utjecati na va{e direktore da novac koji pripada KSBiH, a nephodan je za funkcionisanje reprezentacije BiH, uplate na na{ ra~un. U nadi da }ete shvatiti sve probleme koje ima cjelokupan sport u BiH i da }ete i dalje podràvati, ne samo ko{arka{ke, ve} sve reprezentativne selekcije BiH...“, navodi se u otvorenom pismu. Nedugo po objavljivanju pisma reagirali su iz ASA grupacije, demantiraju}i Mahmutovi}eve navode. Ustvrdiv{i da bez posredovanja i aktivne uloge agencije Euromedia, saradnja izme|u KSBiH i BH Telecoma uop}e ne bi mogla biti realizovana, u demantiju stoji i slijede}e: “Ovo je prvi put da neko iznosi ovakve tvrdnje protiv agencije koja je 20 godina pomagala i u~estvovala u razvoju bh. sporta. Prinu|eni smo da zatraìmo za{titu ugleda dru{tva kod nadle`nog suda“, nagla{eno je u saop}enju. Sporni ugovor o kojem se govori u otvorenom pismu, kako saznajemo, uop}e nije sporan. Ugovor koji smo imali priliku vidjeti potpisan je 2009. godine a realiziran je od 1.8.2010. do 1.8. 2011. godine. Sa predstavnicima KS BiH

Harun Mahmutovi}

potpisali su ga, u ime BH Telecoma Emir Guto{i} i Ned`ad Re{idbegovi}. Euromedia, kao marketin{ka agencija koja je posredovala u ovome poslu, obezbijedila je ~ak i bankovnu garanciju od 15 hiljada maraka, jer to KS BiH, kome je blokiran ra~un, nije bio u mogu}nosti i zbog ~ega je cijeli posao bio doveden u pitanje. U potpisanom ugovoru jasno je nazna~en procenat koji u ovom poslu pripada Euromediji, {to je uostalom redovna praksa kod sklapanja marketin{kih ugovora tako da je agencija, od 100 hiljada maraka, koliko je ugovoreno, naplatila svojih 20 hiljada. Onoliko koliko joj kontraktom i zajam~eno i {to sada Mahmutovi} naziva prisvojenim znatnim sredstvima. Pored toga, Euromedija ve} godinama besplatno na kori{tenje KS BiH ustupa bilboarde i reklamne panoe, tako da je pomalo nejasno zbog ~ega sada, tri godine nakon na obostrano zadovoljstvo sklopljenog posla, KS BiH tra`i novac koji mu po ugovoru ne pripada. No, to su ve} pitanja na koja }e Mahmutovi} morati odgovarati na sudu, jer je Euromedia, zbog klevete i kaljanja ugleda cijele ASA grupacije, protiv njega pripremila sudsku tu`bu. (N.H.) SLOBODNA BOSNA I 27.9.2012.

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

26.9.2012

23:39

Page 5

MINI MARKET FOTO NEDJELJE

MILUTIN STOJ^EVI]

Izbor nasljednika reisa Cerića

Nusret Avdibegovi}

Novi reis IZ-a Husein ef. Kavazovi}

Muftije: Muftije: Muamer Muamer Zukorli}, Zukorli}, Seid Seid Smajki}, Smajki}, Ejup Ejup Dautovi}, Dautovi}, Husein Husein Smaji}, Smaji}, Nusret Nusret Avdibegovi} Avdibegovi} ii Husein Husein Kavazovi} Kavazovi}

27.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

Muamer Muamer ef. ef. Zukorli} Zukorli} ss pratiteljima pratiteljima

SUKOB DEGENERACIJA

Predsjednik HDZ-a Ljubu{ki Nevenko Barbari} izazvao bijes ve}ine ~lanova op}inskog rukovodstva Zbog autokratskog vo|enja stranke Nevenka Barbari}a, nastao je èstok sukob i raskol u ljubu{kom HDZ-u u kojem su se nepomirljivo sukobile dvije struje unutar Op}inskog odbora ove stranke. Stari kadrovi koji po svaku cijenu èle sa~uvati dosada{nje pozicije i mladi ~lanovi koji su digli glas protiv samovolje predsjednika Barbari}a, aktuelnog gradona~elnika i predsjednika HDZ-a u Ljubu{kom, te Ivana Brki}a, direktora Agencije za nadzor osiguranja FBiH i jedinog HDZ-ovca kojeg je biv{a platforma{ka vlast na intervenciju Zlatka Lagumdìje po{tedjela smjene. Sukob je kulminirao na posljednjoj sjednici op}inskog HDZ-a oko izbora direktora Doma zdravlja Ljubu{ki na kojoj je “tijesno“ pro{ao favorit Nevenka Barbari}a. Zanimljivo, prilikom glasanja, suzdràni su bili Toni Kraljevi}, direktor Radija Ljubu{ki i nositelj HDZ-ove liste za predstoje}e op}inske izbore, i Vedran Markoti}, predsjednik strana~ke mladeì. U predsjednikovom klanu kao pomo}ni kadrovik figurira i Ante Mi{eti}, predsjednik kantonalne Skup{tine, dok su mu oponenti ministar policije u Vladi Zapadnohercegova~kog kantona Zdravko Boras i ministar finansija Rade Luburi}, koji su u stalnom sukobu sa Barbari}em i Brki}em. Njima se priklju~io i @eljko Tomi}, zastupnik u Parlamentu FBiH jer je Barbari} sprije~io njegov izbor u Op}inski odbor HDZ-a u Ljubu{kom. Protiv na~elnika Barbari}a su i Ivan Paponja, Mladen [imi}, Gordan Bradvica, Tone Alilovi} i Dobroslav Alilovi} Baja. (M.F.)

Iluzije:Iluzije.qxd

27.9.2012

1:49

Page 6

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

SVAKA PTICA SVOM ([ERI)JATU LETI: BRADOM ZA BOLJITAK Pi{e: SENAD AVDI]

Ovosedmični necivilizirani, robusni desant ratobornih vehabijskih huligana na javnu tribinu u Novom Sarajevu, gdje su se trebali sučeliti argumenti kandidata na predstojećim lokalnim izborima, nisu bili demonstracija kućnog nevaspitanja i socijalnog “nesnalaženja“: riječ je, nedvojbeno, o sirovoj, opasnoj, javnoj “pokaznoj vježbi“ te parapolitičke, militantne vehabijske strukture i njenoj ambiciji da ureduje u poslovima u kojima je, naoko, suvišna

a ovonedjeljnom su|enju Mevlidu Ja{arevi}u, optuènom za teroristi~ki napad na Ambasadu Sjedinjenih Ameri~kih Dràva u oktobru pro{le godine, nije se pojavio svjedok Nusret Imamovi}, lider i duhovni vo|a vehabijske zajednice u Mao~i, islamisti~koj hermetiziranoj komuni na sjeveroistoku BiH kojoj je pripadao i optuèni Ja{arevi}. Kako je slu`beno saop}eno, Imamovi} je kategori~ki odbio svjedo~iti pred Sudom Bosne i Hercegovine. No, Imamovi} je, dalje saznajemo iz slu`benih saop}enja, ponudio 800 ameri~kih dolara ameri~koj Ambasadi, procjenjuju}i da je to dovoljno da se nadoknadi po~injena materijalna {teta na zgradi koju je sa stotinjak metaka tokom 45-minutnog vatrenog “kr{tenja“ izbu{io Ja{arevi}. Imamovi} je, velikodu{no odrije{iv{i kesu, poru~io i da }e, ustreba li, obe{tetiti i dràvnog

zakonodavstva, poku{ali da razdvoje stvarno islam od {erijata. Oni koji znaju {ta je islam znaju da je to nemogu}a stvar, jer ono {to se odvoji od {erijata ne}e se vi{e zvati islamom“. Ni{ta novoga, iznena|uju}ega, nepredvidivoga, ili barem svjeèga na tribini u Bosanskom kulturnom centru Imamovi} nije izgovorio, {to ve} godinama ne propovijeda u svojim, treba priznati, seriozno medijski upakovanim vazovima kojima su zatrpane dru{tvene mreè. Novo je jedino to {to je svoj nedvosmislen poziv na ru{enje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine islamisti~ki tribun iz Mao~e, Imamovi}, iz usko vjerskih enterijera, neuslovnih, klaustrofobi~nih dàmija i mesdìda preselio u elitni, pomalo kultni, u svakom slu~aju bitan sarajevski dru{tveni i kulturni prostor sa

SDA oklijeva da se uvjerljivo distancira od policajca Mirsada Veli}a, ranjenog u dvori{tu Ambasade, ukoliko sud dokaè da ga je pokosio metak iz Mevlidovog “kala{njikova“. Dva dana ranije, u pro{li petak, Nusret Imamovi} je imao zapaèn nastup na tribini naslovljenoj “Ekstremizam, terorizam - opseg i definicija“ koja je odràna u sarajevskom Bosanskom kulturnom centru. Tribina koju su zajedni~ki organizirale internet stranica “Spa{ena skupina“ i Udruènje gra|ana “Riznica dobra“, unato~ tome {to nije reklamirana “konvencionalnim“ nego poluilegalnim “od uha do uha“ medijskim tehnikama, okupila je solidan broj znatièljnika; ~etiristo-petsto ljudi sjatilo se na tribinu u BKC-u. Iz {turih medijskih izvje{taja sa Imamovi}evog performansa, iz onoga {to je u{lo u javni prostor, izdvaja se sljede}e njegovo vi|enje pravnog i idejno - vjerskog okvira unutar kojeg se koprca dana{nja Bosna i Hercegovina. A koji je, tvrdi Imamovi}, po svemu nekoherentan, neproduktivan, beznadeàn, i{~a{en iz prirodne, jedine {erijatske legislative; rije~ju - raspar je. “Sekularisti su s obzirom na to da su dràli ~itavo ovo vrijeme vlast u svojim rukama, preko vlasti i preko 6

ozbiljnim gra|anskim naslije|em i sje}anjem: prije rata se taj prostor zvao Radni~ki unverzitet \uro \akovi}, u ratu je promijenio naziv u Bosanski kulturni centar. Prvi direktor prepariranog, pobo{nja~enog kulturnog centra “\uro \akovi}“, koji je nosio ime internacionalnog radnika-sindikaliste, bio je, negdje 1994. godine Safet Halilovi}, tada {ef sarajevske }elije SDA, kasnije “sindikalista“ Silajd`i}eve klijentelisti~ke, maligne Stranke za Bosnu i Hercegovinu. Jedino {to je u cijeloj toj operaciji vrijedilo jeste da taj prostor nije privatiziran, uzurpiran, nego je ostao javno dobro za koje je pravno i materijalno odgovarala Vlada Kantona Sarajevo.

rvi koncert u Sarajevu beogradska subverzivna rock grupa Idoli odr`ala je prije trideset godina upravo u “\uri \akovi}u“. Od hiljadu i petsto “fanova“ koliko ih se “na guranje“ moglo smjestiti u dvoranu, barem je stotinjak do{lo “po slu`benoj du`nosti“. Bili su to policijski muzi~ki sladokusci u grotesknim bijelim mantilima, “diskretni“ civili - ko zapete pu{ke su bili spremni da razjebu koncert, privedu osumnji~ene, kako SLOBODNA BOSNA I 27.9.2012.

Iluzije:Iluzije.qxd

27.9.2012

1:50

Page 7

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE neposredne izvo|a~e tako i pobje{njele simpatizere, ukoliko (pr)ocijene da se u pjesmama “Idola“ ru{i “ustavni poredak“. U tada{njem repertoaru “Idola“, Sr|ana [apera, Nikole Krsti}a... nije detektirano ni{ta subverzivno, ru{ila~ko, neprijateljsko spram “temeljnih vrijednosti“ koje su definirale tada{nju dr`avnu zajednicu i njene institucije. Kasnije }e do}i “Odbrana i posljednji dani“, album camp projekat o kojem su beogradski rockeri, sada ve} omatorjeli tajkuni, provocirali, iskali represiju retronacisti~kim omotom, kao i besmislenim, iznu|enim, nesolidnim, u osnovi neuvjerljivim, pjesmicama tipa “Mar{al je na{ Bog...“

ko se barem posluìmo samoodrìvom analogijom, podrazumijevaju}i krhak, kakav-takav, ali zakonski obavezuju}i dogovor, tu nema prostora za dobrovoljnost(!), pravna dràva bi trebala energi~no reagirati vazda i bez rezerve, nakon {to neko kaè (pogotovo ako to izgovori na javnoj tribini) da je postoje}i ustavnopravni (sekularni) pravni sistem “nemogu}a stvar“. I iznese projekat za ustavnopravni prevrat. Tu se tribina, po logici i prava i represije, ako treba i brutalno prekida, a gospodin Imamovi} privede na informativni razgovor - zbog osnova sumnje da poziva na ru{enje ustavnopravnog poretka Bosne i Hercegovine. U Dejtonskom pravnom paketu pi{e kako je “uìvanje prava i sloboda osigurano svim licima u Bosni i Hercegovini, bez obzira... na pol, vjeru rasu, politi~ko i drugo uvjerenje i mi{ljenje“. Ako je antidejtonsko pona{anje nedopustivo, ka`njivo, onda je, napokon, ka`njivo ozbiljno krivi~no djelo ovo {to godinama govori i za {ta se vatreno zalaè vjerski guru iz Mao~e: supstitucija postoje}eg ustavnog pretka {erijatskim, islamskim pravnim alternativama. Novoizabrani reisu-l-ulema, doskora{nji tuzlanski muftija Husein efendija Kavazovi} u februaru 2010., nakon opse`ne, moè biti prerobusne, akcije Svjetlost, u kojoj su stotine policajaca nenajavljeno izvr{ili “upad“ u mirnu, siroma{nu samozatajnu komuni u Mao~i, kazao je, zabrinuto: “Nisam primijetio nikakvo neprijateljstvo, ili spremnost da se udari na dràvu. Oni nikada nisu dovodili u pitanje bilo {ta od autoriteta dràve... Je li bilo nekakvog kr{enja zakona za koje ja ne znam, u to ne mogu ulaziti.“ Ulazio, ne ulazio, budu}i najdemokratskije izabrani reis Kavazovi} morao bi priznati/ukabuliti da je nepo{tivanje, bezobrazno bagatelisanje Suda BiH od strane Mevlida Ja{arevi}a, da je

SVE JE U ALLAHOVIM RUKAMA, NAGODIT ]EMO SE Jesu li Mevlid Ja{arevi} i Nusret Imamovi} izvan doma{aja pravnog poretka BiH

neodgovorno, javno komentirao taj skandal: biva, nedoli~no se pona{ala grupa buka~a koja ga je pozdravljala tekbirima, me|utim, zakazali su organizatori tribine koji nisu predvidjeli takvu mogu}nost. Dajmo, nemojmo se igrati nedu`nih dje~ijih igara, nije ovo }orabaka, ozbiljne su stvari posrijedi. B akir Izetbegovi} je teroristi~ki napad na policijsku stanicu u Bugojnu u kojoj je pukom sre}om “samo jedno lice izgubilo ìvot“ mudro dràvni~ki kvalificirao kao “ishitreni akt propalog muzi~ara“, vehabijskog postpankerskog “ha{i{ara“ âu{evi}a Oksa. Kasnije }e, kada je Mevlid Ja{arevi} istresao tri-~etiri punjenja “kala{njikova“ na Ambasadu SAD-a, kolektivni predsjednik Izetbegovi} rukama i

od “huligana“ i “ekstremista“ u svojim redovima cini~no {ega~enje njegovog duhovnog makroa Nusreta Imamovi}a sa pravosu|em BiH omalovaàvanje temeljnih postulata funkcioniranja pravne dràve. Da se ne radi o pojedina~noj ishitrenosti, nego o doktrinarnom nauku koji iskazuje i “spremnost da se udari na dràvu i ... autoritet dràve“. Efendija Kavazovi} tada je izrazio ozbiljnu zabrinutost za socijalni, ekonomski, {kolsko - obrazovni status ìtelja Mao~e, ba{ kao da je dràva formirala taj seoski vjersko-misionarski provizorij, a ne pojedini, Bogu dragi, avanturisti.

vosedmi~ni necivilizirani, robusni desant ratobornih vehabijskih huligana na javnu tribinu u Novom Sarajevu, gdje su se trebali su~eliti argumenti kandidata na predstoje}im lokalnim izborima, nisu bili demonstracija ku}nog nevaspitanja i socijalnog “nesnalaènja“: rije~ je, nedvojbeno, o sirovoj, opasnoj, javnoj “pokaznoj vje`bi“ te parapoliti~ke, militantne vehabijske strukture i njenoj ambiciji da ureduje u poslovima u kojima je, naoko, suvi{na. Aktuelni na~elnik ove op}ine Nedàd Koldò, kandidat Stranke demokratske akcije, s neutaìvom ambicijom da to ostane do unedogled, krajnje je razvodnjeno, oprezno, “odmjereno“, dakle 27.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

nogama kopati dokazuju}i da se taj “ishitreni“ ~in tretira “izolirano“, kao “o~ajni~ki, pojedina~ni akt ludaka porijeklom iz Srbije“. Nijedno “lice“ nije uhap{eno, niti sudski procesuirano nakon {to je ~vrsto organizacijski i perfektno tehni~ki ustrojena grupa ogor~enih vehabija premlatila i kaznila, masakrirala i pameti dozvala u~esnike i simpatizere prvog (i posljednjeg) Queer festivala prije ~etiri godine u centru Sarajeva kada su bez ikakve veze premla}ivani slu~ajni prolaznici, Emir Imamovi}, Pe|a Kojovi} i razni drugi znatièljnici. Nije, niti bi bi trebalo biti, sporno postojanje radikalnih, ekstremnih, nasilnih, egzibicionisti~kih... kakvih god ho}ete, socijalnih, nacionalnih, vjerskih, interesnih... grupa. Izazov je na vlasti; da se nedvosmisleno ogradi, od njih, izop}i ih iz legalnog javnog diskursa, deloìra u krivi~nopravni ambijent (ako za to postoje zakonske pretpostavke). Nema potrebe da na~elnik Novog Sarajeva Nedàd Koldò prekida tribinu zbog raspojasane, nekulturne ~ete vehabijskih huligana; dovoljno je bilo da pozove policiju, a on to moè, trebalo bi da isto pravo svaki gra|anin ima, da te “partybrakerse“ udalji sa skupa; ako ve} nemaju stanovitu partijsko-strana~ku zada}u. U {ta javnost na~elnik Koldò nije vjerodostojno uvjerio. 7

Iluzije:Iluzije.qxd

26.9.2012

23:31

Page 8

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ÊTVRTAK, 20. SEPTEMBAR “Bijesni su Hrvati na tebe, moè{ Gotovinu proglasiti ratnim zlo~incem, Tu|mana agresorom, Mali i Veliki [kolj vjekovnim bh. ognji{tima, me|ugorsku Gospu ublehom, Inu ma|arskom firmom, sve }emo ti oprostiti; ali oprosta nema za tvrdnju da je LUKA MODRI] samo odli~an nogometa{ i ni{ta preko toga, i da je Dèko bolji od na{eg viteza sa Velebita, Luke“, poru~uje mi dobar, ba{ dobar prijatelj iz Zagreba. Dobro, ne}u na bespotrebnim besposlicama uru{avati rijetka, rijekama piva cementirana prijateljstva; valjda se ne}u nikome zamjeriti ako konstatiram da 16godi{nji de~ko ALEN HALILOVI], fenomenalno nadareni nogometa{ Dinama, sin Seje Halilovi}a, jedinog nogometa{a koji je igrao za najbolje selekcije i Hrvatske i BiH, uz normalan sportski razvoj, “roditeljska pa`nja“ se podrazumijeva, za godinu-dvije-tri-~etiri... Da se ne zalije}em, mali moè ~uda napraviti, nadam se ne u Realu i Cityju nego tamo gdje je genijalcima prirodno mjesto - Barceloni.

PETAK, 21. SEPTEMBAR U kasnim popodnevnim satima, tokom pauze kantonalne Skup{tine, na ulici sretnem ve}u grupu poslanika SDP-a BiH i vrlo se ljubazno, skoro srda~no, pozdravim i za juna~ko zdravlje ispitam s njima. Svakog pojedina~no poznajem barem dvadeset godina, Segmedinu Srnu, Edinu

Papo... Sa izuzetkom Ivana Brigi}a, s kojim se poznajem tri decenije. Čak je i poslanik strijelac NED@AD FAZLIJA dostojanstveno, olimpijsko-vite{ki, primio {ege i po{alice koje smo, ili koje sam na njegov ra~un (sportsko-takmi~arski) sipali posljednjih nedjelja. Kad je ve} to tako, evo jo{ jedne: pri~a se da je no}as pred pono}, kada se glasalo za smjenu Vlade Kantona, Fazlija bio “ZA“. Obja{njenje: proma{io taster...

SUBOTA, 22. SEPTEMBAR Informi{e me poznanik ju~er kako se vozio tramvajem, pa usput, pored {ina, 8

metnut dàmbo-plakat glumca MILANA PAVLOVI]A, kandidata Stranke za evropsko Sarajevo na predstoje}im izborima. “Gleda èna plakat, pa zbunjeno pita muà: ‘A vidi Refke na{ega, pa zar on nije umro?’“ (Milan je valjda glumio Refku u nekoj seriji o kojoj nemam pojma). Mislim da pretjeruje, ne zamjeram mu, duhovitost i jeste majstorluk pretjerivanja. Me|utim, ovo je ìva istina. Jutros me vozi taksista, voda mu na usta te~e dok prepri~ava kako je sino} na nekoj televiziji gledao SUZANU MANČI]. “ Nego, Senade, ti si ‘vako dosta informisan, sva{ta zna{, de mi, bogati, reci otvoreno: Je li pokojni Minimaks odradio Suzanu Man~i}?“, pita me takvim ozbiljnim glasom i gleda znatièljnim pogledom da mi je mrva falila da fatalisti~ki zapjevam turbo-hit Viki Miljkovi}: “Evo du{a, evo bira~ko telo...“ Evo sve crno, da ne moè crnje, ni nesretnije biti; sve i da ho}e!

NEDJELJA, 23. SEPTEMBAR Ogromnom ve}inom glasova Sabor Islamske zajednice Bosne i Hercegovine danas je za novog reisu-l-ulemu izabrao tuzlanskog muftiju HUSEINA efendiju KAVAZOVI]A. Nakon skoro dvadeset godina sa funkcije reisa odlazi MUSTAFA efendija AVAZOVI]...

PONEDJELJAK, 24. SEPTEMBAR Srbijanska folk pjeva~ica DRAGANA MIRKOVI] odr`ati }e, najavljuje to i na~elnik HUSEIN SMAJLOVI], humanitarni koncert u Zenici, ~iji }e ~itav prihod i}i za narodnu kuhinju u ovom gradu. Odli~an je ovo na~in da humane srbijanske zvijezde najedu gladne u Bosni i Hercegovini. Mo`da se i tetka Zilha i op}inari iz Starog grada sjete, pa sa istom karitativnom misijom organiziraju koncert, recimo,

predratni frontmen Zabranjenog pu{enja i glumac u “Nadrealistima 1990.“. Nikome od predratnih “nositelja zahtjevne funkcije“- nadrealista, ni [iberu, ni Zenitu, ni \uri, ni Elvisu, o Zlaji Arslanagi}u da i ne govorimo, ne pada na pamet da ja{u crknutog konja; Neletu, kako ga je Emir Kusturica titulirao, “jednom od najve}ih filozofa dvadesetog vijeka“, to ne smeta. Karajli} je u procesu stvaranja Nadrealista bio najslabija, najneduhovitija karika; mo`da se, me|utim, njemu i danas mo`e pu}i od smijeha, ali, isklju~ivo {amar!

SRIJEDA, 26. SEPTEMBAR Federalni premijer NERMIN NIK[I] NEKA (“Neka mi ne svane“) jadikuje {to ga je Centralna izborna komisija BiH uzela u postupak po osnovu sukoba interesa mogao bi biti `estoko sankcioniran. Nik{i} je sukobio interese, smatra CIK, tako {to je u njegovom premijerskom mandatu njegov brat Mirsad postavljen za izvr{nog direktora za upravljanje i Javnog preduze}a Autoceste Federacije BiH. “Iskren da budem, ovo cijenim prili~no neprofesionalnim“, ka`e Nik{i}, da bi potom naglasio potcrtav{i, odnosni istakao apostrofiraju}i: “Ako se ve} ve} godinu ~ekalo s tim postupkom, moglo se ~ekati jo{ petnaest dana.“ Umije, pokazalo se to kao ne ba{ rijetka praksa, Centralna izborna komisija reagirati neblagovremeno, tromo, kad kad i strana~ki pristrasno, tendenciozno, ali u “predmetu“ sukoba interesa Nermina Nik{i}a to nije najva`nije. Mnogo je zna~ajnije da je CIK prije skontao da je direktor Autocesta Federacije Mirsad Nik{i} premijerov brat nego {to je s tim bio upoznat Nermin Nik{i}!

CECE RA@NATOVI] na “Ko{evu“. Radni naslov bi mogao biti “SHIT GLADNOM VJERUJE“...

UTORAK, 25. SEPTEMBAR U Beogradu su poodmakle pripreme za snimanje novog serijala Top liste nadrealista, iza kojeg autorski stoji NENAD JANKOVI], tj. NELE KARA JLI], SLOBODNA BOSNA I 27.9.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

26.9.2012

19:39

Page 2

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

26.9.2012

23:35

Page 10

MINI MARKET PONESI RASTAVU, DRAGANE VIKI]U!

Pukla koalicija SBB-a i SDP-a u sarajevskoj op}ini Centar êlnici dvije stranke, SDP-a i SBB-a, Zlatko Lagumdìja i Fahrudin Radon~i} dogovorili su tijesnu suradnju na lokalnim izborima koja, pored ostalog, podrazumijeva podjelu interesnih sfera, me|usobno uvaàvanje i nenapadanje u predizbornoj kampanji. Izuzetak je, izgleda, samo sarajevska op}ina Centar koja je navodno, dogovorom Lagumdìje i Radon~i}a, pripala SBB-u. No, razvoj prilika na terenu ne prati dogovor postignut za kafanskim stolom. Kandidat SDP-a za na~elnika Op}ine Centar Dèvad Be}irevi} jo{ uvijek stoji bolje od favorita SBB-a Dragana Viki}a, a u me|uvremenu se me|u favorite umije{ao i kandidat SDA Sead Srna, koji bi mogao najvi{e profitirati na sukobu SDP-a i SBB-a. Nezadovoljan razvojem doga|aja, SBB op}ine Centar izdao je saop}enje u kojem optuùje SDP i na~elnika Be}irevi}a da pripremaju izbornu kra|u! “Prema pouzdanim informacijama sa terena, Be}irevi} je odlu~io zaigrati na kartu kupovine ~lanova bira~kih odbora. SBB op}ine Cetar poru~uje Dragan Viki}

SDP-ovo ULAGANJE U “EKONOMIJU“

Iz drugog pokušaja Amina Lagumdžija k’o od šale polaže ispite na Ekonomskom fakultetu - rekord su joj dva ispita u istom danu!

KO UÎ ZNAT ]E Naglo probu|eni interes za naukom Amine Lagumdìja rezultirao je uspjehom na Ekonomskom fakultetu; vrijednoj studentici Lagumdìja po{lo je za rukom poloìti dva ispita u jednom danu

Amina Lagumdìja (djevoja~ki Radonja), supruga Zlatka Lagumdìje, predsjednika Socijaldemokratske partije BiH, nakon pauze koja je trajala duè od deset godina, pro{le je godine po drugi put upisala Visoku poslovnu {kolu (zajedni~ki smjer) na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Prvi put gospo|a Lagumdìja, koja je prije udaje za lidera SDP-a BiH radila kao {minkerica u sarajevskom Kamernom teatru 55, Visoku poslovnu {kolu (u to vrijeme je to bio dvogodi{nji studij) upisala je {kolske 1996/97. godine i u naredne ~etiri godine, do 2000., poloìla je ukupno osam (8) ispita. Nakon {to se pro{le godine po drugi put upisala na isti fakultet, gospo|a Lagumdìja se naglo popravila u u~enju, pa je samo u prvih {est mjeseci ove godine “o~istila“ tako|er osam ispita. Da je ovoga puta mnogo ozbiljnije shvatila studentske obaveze i “zagrijala stolicu“, redovna (samofinansiraju}a) studentica je najbolje potvrdila 18. juna ove godine kada je u istom danu poloìla ~ak dva ispita, “Osnove organizacije“ i “Poslovnu statistiku“. Istina, ocjene su bile prili~no mr{ave ({estica i sedmica), ali to ne umanjuje uspjeh studentice Amine. Zani-

mljivo je da je najvi{e ocjene studentica Amina dobila iz predmeta “Menad`ment, informacioni sistemi“- ~ista devetka (12. januar 2012.), a istom ocjenom je (duga devetka) poloìla i predmet “Istraìvanje marketinga“. Aminin uspjeh ne umanjuje ~injenica da je {ef katedre iz prvog predmeta njen mu` Zlatko Lagumdìja, a sekretar mr. Kemal Ka~opor, njegov partijski kolega, aktuelni predsjednik Nadzornog odbora BH Telecoma. [ef katedre za marketing Ekonomskog fakulteta je Lagumdìjin kolega akademik Muris Či~i}, poznat iz afere dodjeljivanja novca Ekonomskog fakulteta bra~nom paru Lagumdìja za kupovinu stana. Njegov zamjenik je ku}ni prijatelj obitelji Lagumdìja dr. Ante Domazet, vi{egodi{nji SDP-ov ekonomski strateg i biv{i poslanik u Parlamentarnoj skup{tini BiH. Docent na katedri za marketing na kojoj se Amina Lagumdìja okitila ~istom devetkom (12. juna, dakle samo {est dana prije nego {to je bljesnula poloìv{i dva ispita u jednom danu!) je dr. Rusmir Sendi}, SDP-ov ministar privrede u (dodu{e, smijenjenoj) Vladi Kantona Sarajevo... (S. A.) SLOBODNA BOSNA I 27.9.2012.

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

26.9.2012

23:35

Page 11

MINI MARKET Priredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

Smatrate li da Nikšić i Lijanović trebaju podnijeti ostavke zbog sukoba interesa? [EMSO TUCAKOVI] Profesor na FPN-u

DA Mi{ljenja sam da mehanizmom odgovaraju}ih tijela koji su ih izabrali Nik{i} i Lijanovi} ne trebaju podnijeti ostavke, ve} im nadle`ni organi trebaju dati otkaz.

DINO MUSTAFI] ^lan Predsjedni{tva Na{e stranke

Potpredsjednik SDU-a

DA CIK treba prvo utvrditi da li je doista bilo sukoba interesa. U ovom slu~aju sumnje, svakako, postoje, a ukoliko ih CIK potvrdi, smatram da Nik{i} i Lijanovi} trebaju podnijeti ostavku.

SAFET SOFTI] Poslanik u Zastupni~kom domu Parlamenta FBiH

DA Ukoliko Centralna izborna komisija, koja je nadle`na za utvr|ivanje sukoba interesa, utvrdi takav sukob, ostavka ne}e biti pitanje njihove volje nego obaveza.

ADIS ARAPOVI] Politolog

DA Smatram da premijer Nermin Nik{i} i ministar Jerko Ivankovi} Lijanovi} trebaju podnijeti ostavke ukoliko se doka`e sukob interesa.

D@ENANA KARUP-DRU[KO Novinarka “Dana”

DA Naravno da treba da podnesu ostavke i svojim primjerima pokaù kako po{tuju zakone ove dràve odnosno ne podràvaju nepotizam, korupciju i kriminal ba{ kao {to su to tvrdili u svojim predizbornim kampanjama.

SLU^AJNI UZOR(AK)

SBB u Starom Gradu nasumice regrutira strana~ke pristalice U posljednjih nekoliko dana redakciji Slobodne Bosne obratilo se vi{e gra|ana sa podru~ja sarajevske Op}ine Stari Grad kojima je na ku}nu adresu, ili na radno mjesto, stigla ~lanska karta Saveza za bolju budu}nost BiH Fahrudina Radon~i}a. Nikome od njih nije jasno kako su i za{to, mimo svoje volje, ni~im izazvani postali “registrovani“ ~lanovi SBB-a. Ipak, jedno je sigurno, na~elnik Starog Grada Ibrahim Hadìbajri} doskora{nji ~lan SDA, svoju partijsku iskaznicu zamjenio je pristupnicom SBB-u i tako osigurao ponovnu kandidaturu za funkciju na~elnika Starog Grada. Valjda povedeni primjerom Hadìbajri}a, kadrovici SBB-a ~lanske karte stranke, metodom “slu~ajnog“ uzorka, poslali su na vi{e adresa u toj sarajevskoj op}ini. Ako pro|e, pro|e, ako ne pro|e, àli boè potro{enog papira. Ostalo je jo{ samo pitanje ukoliko se neki od slu~ajnih primalaca SBB-ove ~lanske karte zaista odlu~i pristupiti toj stranci, da li }e morati retroaktivno izmiriti strana~ku ~lanarinu? (M.F.)

by MARIO BRANCAGLIONI

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

U slu~aju da CIK doka`e da je bilo sukoba interesa, mislim da bi svaki politi~ar u BiH, bez obzira iz koje politi~ke opcije dolazi, ukoliko je imao konflikt interesa prilikom odlu~ivanja, morao da snosi konsekvence za svoju odluku.

MIRO LAZOVI]

Be}irevi}u i SDP-u da im ~ak ni kupovina ~lanova bira~kih odbora ne}e pomo}i, jer je Viki}eva pobjeda neupitna“, stoji pored ostalog u saop}enju SBB-a. Upadljiva je ~injenica da SDP nije reagirao na ove optu`be niti je pak ustao u za{titu oklevetanog Be}irevi}a... (M.A.)

27.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

Asim:TEKST osnova.qxd

26.9.2012

23:03

Page 12

NIK[I]EVA RUSKA VEZA

Iza masovne kupovine Bosnalijekovih dionica na Sarajevskoj berzi formalno stoji ruska kompanija “Protek“, s kojom je smijenjeni direktor Bosnalijekovog predstavništva u Moskvi Nedim Uzunović uspostavio vrlo blisku i krajnje mutnu poslovnu suradnju na ruskom tržištu

ZAVI^AJNI TANDEM NIK[I]UZUNOVI] NADOMAK KONTROLNOG PAKETA U “BOSNALIJEKU“ Pi{e: ASIM METILJEVI]

protekla sedmica na Sarajevskoj berzi protekla je u znaku Bosnalijekovih dionica, {to pokazuje da je prodaja dionica IFC-a, manjinskog suvlasnika u Bosnalijeku s udjelom od oko 9 posto, podstakla i druge vlasnike da prodaju dionice po cijeni koja odavno nije bila vi{a.

U protekloj sedmici vi{e od milion dionica promijenilo je vlasnika, a budu}i da Bosnalijek ima emitiranih 7,8 miliona dionica, to zna~i da je vlasnika promijenilo 13 posto dionica, skoro duplo vi{e od vlasni~kog udjela IFC-a koji je definitivno iza{ao iz vlasni~ke strukture najve}e farmaceutske kompanije u BiH. Ali, ko je novi suvlasnik Bosnalijeka? Ko je investirao vi{e od 13,5 miliona KM za (dosada{nje) preuzimanje ponu|enih

dionica i ho}e li se novi suvlasnik Bosnalijeka zaustaviti na dostignutom ili }e krenuti u preuzimanje kontrolnog (51 posto) paketa Bosnalijekovih dionica?

MUTNI ARAN@MAN S “PROTEKOM“ Odgovori na ova pitanja bit }e jasniji kada se pouzdano utvrdi identitet kupca Bosnalijekovih dionica. Prema neslu`benim informacijama, u pozadini cijele akcije krije se ruska distributivna komp-

VRIJEDAN PLIJEN Bosnalijek je u protekloj godini ostvario promet u iznosu od 106 miliona KM

SLOBODNA BOSNA I 27.9.2012.

Asim:TEKST osnova.qxd

26.9.2012

23:04

Page 13

ZAVR[NE OPERACIJE “NEPRIJATELJSKOG” PREUZIMANJA BOSNALIJEKA

Direktor “Bosnalijeka“ Edin Arslanagi} odlazi u penziju a ne njegovo mjesto dolazi biv{i zeni~ki premijer Ned`ad Poli}

LIJE^E]A DIPLOMATIJA

Lagumdžija od libijskog predsjednika El Magriafija tražio da pomogne Vladi FBiH u preuzimanju vlasništvo nad “Bosnalijekom“!? Foto: Mario Ili~i}

anija Protek, koja je proteklih godina razvila vrlo tijesnu i plodnu suradnju s Bosnalijekovim predstavni{tvom u Moskvi. Rusija je nakon BiH najva`nije trì{te Bosnalijeka, a Protek je jedan od najva`nijih Bosnalijekovih poslovnih partnera u svijetu. U 2011. godini, Bosnalijek je ostvario ukupni prihod u iznosu od 106 miliona KM, od ~ega 50 miliona KM na trì{tu BiH a 56 miliona KM na inostranom trì{tu, predominantno na trì{tu Rusije na koje otpada skoro 50 posto ukupnog Bosnalijekovog izvoza. Poslovna suradnja Bosnalijeka i Proteka bila je vrlo plodna protelih godina, no naglo je prekinuta u martu ove godine kada je sarajevska uprava Bosnalijeka odlu~ila smijeniti svog predstavnika u Rusiji Nedima Uzunovi}a, zbog osnovane sumnje da je pronevjerio golemi iznos novca, ~ak 3 miliona eura! Po~etkom godine uprava Bosnalijeka angaìrala je poznatu revizorsku ku}u PricewaterhouseCoopers (PWC) povjeriv{i joj zadatak finansijske kontrole svih po-

Zlatko Lagumdìja, ministar vanjskih poslova BiH, boravak u New Yorku na zasjedanju Generalne skup{tine UN-a iskoristio je za vi{e bilateralnih susreta sa stranim dràvnicima i diplomatama. Pored ostalih, Lagumdìja se sreo i sa Mohamedom Yousefom el Magriafijem, predsjednikom Generalnog nacionalnog kongresa Libije, predsjednikom Libije u prelaznom periodu. Kako saznaje “Slobodna Bosna“, najve}i dio razgovora sa libijskim predsjednikom Lagumdìja je “potro{io“ raspituju}i se o tome ko trenutno vodi Libiijski investicioni fond (ESDF) koji ima vlasni~ki udio u “Bosnalijeku“. Pozivaju}i se na ulogu i zasluge Bosne i Hercegovine u svrgavanju reìma Moamera Gadafija, odnosno na glasanje za Rezoluciju o Libiji u Vije}u sigurnosti UN-a, Lagumdìja je od libijskog “prelaznog“ predsjednika traìo da pomogne u nastojanjima Vlade Federacije da postane ve}inski vlasnik “Bosnalijeka“!? Podsjetimo, Libijski investicioni fond vlasnik je 8,78 posto dionica “Bosnalijeka“. Logi~no bi bilo da je Lagumdìja od predsjednika El Magriafija traìo povratak “Bosnalijeka“ na trì{te Libije, me|utim i ovaj diplomatski susret on je iskoristio/zloupotrijebio za vlastite privatne i strana~ke interese i ambicije. (S. Avdi})

DIPLOMATSKI GAF Ministar Lagumd`ija poku{ava uvu}i Libiju u vlasni~ki spor oko Bosnalijeka Foto: Mario Ili~i}

PRELAZAK NA PLAN “B” Federalni premijer Nik{i} stao je na stranu smijenjenog direktora Bosnalijekovog predstavni{tva u Moskvi Nedima Uzunovi}a 27.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

slovnih operacija Bosnalijeka, uklju~uju}i i kontrolu svih Bosnalijekovih predstavni{tava u svijetu. Nije tajna da je PWC prvenstveno anga`iran zbog kontrole poslovnih transakcija moskovskog predstavni{tva Bosnalijeka, ~iji se direktor Nedim Uzunovi}, najbla`e re~eno, “oteo kontroli“ sarajevske centrale. Mada je Uzunovi} odbio suradnju, revozori PWC-a utvrdili su te{ke finansijske pronevjere moskovskog predstavni{tva koje se mjere milionima eura. U revizorskom izvje{taju PWC-a taksativno su nevedeni sumnjivi ugovori koje je Uzunovi} sklapao s fiktivnim partnerima, ali i cijelo brdo ra~una kojima je pravdao visoke tro{kove reprezentacije, kupovinu skupocjenih poklona, luksuzna putovanja i sl. Bosnalijekovo predstavni{tvo u Moskvi upo{ljava 40 13

Asim:TEKST osnova.qxd

26.9.2012

23:05

Page 14

NIK[I]EVA RUSKA VEZA

IZGUBLJENO KRALJEVSTVO No, sarajevska uprava Bosnalijeka najvi{e je zamjerila Uzunovi}u orijentaciju na samo jednog ruskog ditributera lijekova - Protek iz Moskve - koji je prakti~no imao monopolski poloàj u distribuciji i maloprodaji Bosnalijekovih proizvoda na golemom ruskom trì{tu. Po~etkom marta ove godine uprava Bosnalijeka odlu~ila je smijeniti neposlu{nog i odmetnutog direktora u Moskvi, i upravo je taj potez inicirao burne doga|aje u Bosnalijeku koji su rezultirali otvaranjem prvorazredne politi~ko-kriminalne afere. Smijenjeni direktor Uzunovi} nije se pomirio s gubitkom kraljevskih privilegija koje je uìvao u Moskvi. Istina, napustio je Bosnalijekovo predstavni{tvo, ali je sa sobom ponio svu dokumentaciju, uklju~uju}i i osniva~ke dokumente, pe~at predstavni{tva i slu`beni automobil. Uspio je izlobirati kod Proteka da privremeno prekine poslovnu suradnju s Bosnalijekom,

Foto: Milutin Stoj~evi}

radnika, no u vlastitom voznom parku ima 60 luksuznih automobila!

USKORO USKORO U U PENZIJI PENZIJI

Dugogodi{nji Dugogodi{nji direktor direktor Bosnalijeka Bosnalijeka Edin Edin Arslanagi} Arslanagi} predao predao je je zahtjev zahtjev za za odlazak odlazak uu penziju penziju

a po svemu sude}i i nagovoriti upravu Proteka da krene u “neprijateljsko“ preuzimanje sarajevske tvornice lijekova koje je upravo u toku.

SMJENA NA ^ELU BOSNALIJEKA

Arslanagić ide u penziju, novi direktor bit će izabran u novembru Vi{egodi{nji direktor Bosnalijeka Edin Arslanagi} definitivno se povla~i u penziju po~etkom novembra ove godine, a na njegovo mjesto najvjerovatnije }e sjesti Ned`ad Poli}, nekada{nji premijer vlade Ze-do kantona, koji posljednjih nekoliko godina radi kao savjetnik u prvatnoj naftnoj kompaniji HIFA OIL i kao profesor na Ekonomskom fakultetu u Zenici.

Na konkurs za upra`njeno mjesto direktora Bosnalijeka javio se samo jedan kandidat - Ned`ad Poli}

Foto: Milutin Stoj~evi}

JEDINI KANDIDAT

Upravo je okon~an javni konkurs kojim je uprava Bosnalijeka oglasila popunjavanje upra`njeg mjesta generalnog direktora. Na konkurs je pristigla samo jedna prijava - Ned`ada Poli}a - koja zadovoljava i formalne i su{tinske kriterije postavljene u konkursu. Primopredaja du`nosti izme|u Arslanagi}a i Poli}a predvi|ena je za 30-ak dana, nakon isteka `albenog roka.

Cijela operacija odvija se uz pre{utnu suglasnost Vlade Federacije BiH, {to se obja{njava ~injenicom da su Uzunovi} i premijer Nik{i} vrlo bliski prijatelji. Povezuje ih zajedni~ki zavi~aj - Konjic, ali i ambiciozno zami{ljene investicije u izgradnju apartmanskog naselja na poznatom konji~kom izleti{tu Bora~kom jezeru, po uzoru na apartmansko naselje kakvo je Bosnalijek ranije izgradio na Bjela{nici. Nadasve ih povezuje zajedni~ko neprijateljstvo prema direktoru Bosnalijeka Edinu Arslanagi}u, koji je i jednom i drugom pomrsio ra~une: Nik{i}u da proda manjinski vlasni~ki udio (oko 20 posto) federalne Vlade u Bosnalijeku, a Uzunovi}u da zadr`i kraljevske privilegije koje je posljednjih {est godina u`ivao u Moskvi na ra~un Bosnalijeka. Nakon neuspjelog poku{aja da pridobije male dioni~are i preuzme kontrolu nad Bosnalijekom, tandem Nik{i}-Uzunovi} pokrenuo je akciju “neprijateljskog“ preuzimanja Bosnalijeka koja je upravo u toku i odvija se posredstvom Sarajevske berze. U prvom naletu, anonimni ruski investitor (najvjerovatnije Protek) uspio je kupiti ne{to vi{e od 13 posto Bosnalijekovih dionica s krajnjom ambicijom da u narednih mjesec-dva kupi jo{ toliko i postane najve}i pojedina~ni suvlasnik u Bosnalijeku. Kako Vlada Federacije BiH u Bosnalijeku ve} kontrolira 18 posto dionica, to zna~i da bi kontrolni paket od 51 posto dionica mogla dobiti ona strana u vlasni~kom sporu oko Bosnalijeka koja uspije prodobiti Libijski investicioni fond (ESDF), ~iji vlasni~ki udio u Bosnalijeku iznosi 8,8 posto. Time bi bio otvoren put za prodaju Bosnalijeka, {to je bio i ostao glavni cilj Nik{i}eve vlade. SLOBODNA BOSNA I 27.9.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

26.9.2012

19:40

Page 3

Suzana HSP:TEKST osnova.qxd

26.9.2012

19:57

Page 16

RASKOL U HSP-u

Devet od dvanaest članova Predsjedništva HSP-a zatražili su prije mjesec dana od ZVONKA JURIŠIĆA da se povuče s funkcije predsjednika stranke, navodeći kao formalno obrazloženje njegovu podaničku politiku prema lideru SDP-a ZLATKU LAGUMDŽIJI; stvarni su razlozi raskola među pravašima, međutim, znatno ozbiljniji, budući da Jurišića stranačke kolege optužuju da je svjesno rušio ostatak platformaške koalicije, ali i za brojne nezakonite poslove Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

redsjednik Hrvatske stranke prava Zvonko Juri{i} trebao je, po svoj prilici, biti najja~i adut Zlatka Lagumd`ije u obra~unu sa biv{im partnerima iz SDA, a nakon {to je lider SDP-a koncem juna odlu~io da je platforma{koj koaliciji istekao rok trajanja.

TAJNI DOGOVOR LAGUMD@IJE I JURI[I]A Prava{i sumnjaju da je Zvonko Juri{i} bio skriveni adut Zlatka Lagumd`ije u kona~nom obra~unu sa SDA 16

SLOBODNA BOSNA I 27.9.2012.

Suzana HSP:TEKST osnova.qxd

26.9.2012

19:57

Page 17

KO JE ZA, A KO PROTIV JURI[I]A TROJANSKI TROJANSKI KONJ KONJ

Spekulacije Spekulacije oo tajnom tajnom dilu dilu Zlatka Zlatka Lagumd`ije Lagumd`ije ii Zvonka Zvonka Juri{i}a Juri{i}a pojavile pojavile su su se se odmah odmah nakon nakon SDP-ovog SDP-ovog udara udara na na federalni federalni Parlament Parlament

manjoj skupini nezadovoljnika, ~injenice, ipak, govore druga~ije. Juri{i}evo su povla~enje, naime, zatra`ili njegov zamjenik Josip Peri}, oba HSP-ova ministra u federalnoj Vladi Ante Krajina i Vjekoslav Čamber, predsjednik Federacije BiH @ivko Budimir, te @eljko Asi}, Stjepan Kre{i}, Ivica Gudeljevi}, Vili Terek i Ivica Sko~ibu{i}. S druge su strane, opet, uz Juri{i}a ostali samo predsjednik Glavnog stana HSP-a @arko Pavlovi}, dopredsjednik stranke Stanko Primorac ]ane i glavni tajnik Petar Mili}.

[TA JE JURI[I] TRA@IO OD STRANA^KIH KOLEGA

Iako su se spekulacije o tajnom dogovoru Juri{i}a i Lagumd`ije me|u samim prava{ima pojavile netom nakon {to je u ru{ila~kom SDP-ovom pohodu smijenjeno rukovodstvo federalnog Parlamenta, upravo je {ef HSP-ovaca u protekla tri mjeseca dao za pravo unutarstrana~kim neistomi{ljenicima koji su upozoravali na njegovo, najbla`e re~eno, sumnjivo pona{anje. Serija neobja{njivih poteza koji bi, da je Juri{i} uspio u svom naumu, vi{e i{li u korist novoj parlamentarnoj ve}ini u Federaciji nego ostatku Platforme, na koncu je rezultirala zahtjevom za njegovu smjenu koji je potpisalo devet od trinaest ~lanova Predsjedni{tva HSP-a. 27.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

Prije petnaestak dana smo objavili kako su nezadovoljne kolege zatraìli od Zvonka Juri{i}a povla~enje s du`nosti predsjednika uz obrazloènje da je njegova podani~ka politika prema Zlatku Lagumdìji najve}i krivac {to HSP nije vodio samostalnu politiku, nije ispunio predizborna obe}anja, niti je popravljen rejting stranke me|u potencijalnim bira~ima. Juri{i}u se spo~itava i da je zbog prepu{tanja odre|enih pozicija SDP-u u javnim poduze}ima do{lo do pogor{anja me|uljudskih odnosa me|u ~lanovima HSP-a. Iako je Zvonko Juri{i}, naknadno, u medijskim istupima poku{ao minimizirati o~evidan raskol u stranci i zahtjev za njegovu smjenu pripisati

I mada se Juri{i} na udaru najbliìh strana~kih kolega znao na}i i ranije, ponajvi{e zbog izostanka ~vrstog stava prema Lagumdìji, njegovo je pona{anje prvi put izazvalo podozrenje ostalih prava{a poslije definitivnog razlaza sa SDP-om. Dogodilo se to na sjednici strana~kog Predsjedni{tva, odrànoj nakon {to su na inicijativu SDP-a smijenjeni ~elnici oba doma Parlamenta Federacije BiH, kada je Zvonko Juri{i} iza{ao sa posve neo~ekivanim prijedlogom. Dok su, naime, drugi HSP-ovci pravili ra~unice kako da sa~uvaju sada{nje pozicije, njihov je strana~ki {ef zatraìo da svi podnesu ostavke, ra~unaju}i i ~lanove upravnih i nadzornih odbora, {to bi, kako je tvrdio, predstavljalo dostojanstven ~in povla~enja?! Kako, me|utim, me|u strana~kim kolegama nije imao podr{ke (budu}i da nikome nije bilo ni na kraj pameti da dobrovoljno napusti funkciju), Juri{i} je na koncu odustao od tog prijedloga. No, uskoro je do{ao s novim idejama. Tako je lider HSP-a, i to u vrijeme kada se s zebnjom i{~ekuje odluka Ustavnog suda Federacije BiH o legalnosti ostavke ministra trgovine Desnice Radivojevi}a koja }e odrediti odnos snaga u federalnoj Vladi, Zvonko Juri{i} od ministra rada i socijalne politike Vjekoslava Čambera traìo da se kandidira za na~elnika Op}ine Posu{je. I mada bi pobjeda na lokalnim izborima u Posu{ju, gdje HSP-ovci odranije imaju brojno glasa~ko tijelo, prava{ima svakako dobro do{la, ne treba previ{e politi~ke mudrosti da se zaklju~i kako je za tu stranku neuporedivo va`nije sa~uvati pozicije u Vladi Federacije BiH. Stoga je ministar Čamber ponudu strana~kog {efa rezolutno odbio, za razliku od Stanka Primorca ]ane, od kojeg je Juri{i} traìo da bude kandidat HSP-a za na~elnika Op}ine Ljubu{ki. Ljubu{ki je ve} godinama jedno od najja~ih upori{ta HSP-a, a izglede da Primorac odnese pobjedu dodatno je pove}ao anga`man njegovog bliskog prijatelja Zdenka Lu~i}a (najmla|eg ~lana tajkunske obitelji Lu~i} iz Ljubu{kog), koji 17

Suzana HSP:TEKST osnova.qxd

26.9.2012

19:58

Page 18

RASKOL U HSP-u je postao neformalni {ef ]anine predizborne kampanje. No, u slu~aju da Stanko Primorac ]ane, nakon 7. oktobra, postane novi na~elnik Ljubu{kog, HSP-ovci bi ostali bez jednog od ukupno dva zastupnika u Zastupni~kom domu Parlamenta Federacije BiH, budu}i da bi ga, prema osvojenom broju glasova, zamijenio Vjekoslav Bakula iz HDZ-a 1990.

@ESTOKE RASPRAVE I TE[KE OPTU@BE Nekada{nji ministar financija u Vladi Zapadnohercegova~ke ùpanije Vjekoslav Bakula je, opet, bio najbliì Juri{i}ev suradnik, dok je predsjednik HSP-a bio na du`nosti ùpanijskog premijera. Podsjetimo i da je dvojac Juri{i}-Bakula svojim nasljednicima u Vladi Zapadnohercegova~ke ùpanije ostavio milijunske dubioze u prora~unu i brojne afere koje su jo{ uvijek ZAHTIJEV ZA SMJENU Juri{i}evo povla~enje s funkcije predsjednika HSP-a zatraìlo je devet ~lanova Predsjedni{tva, lojalni su mu ostali samo Stanko Primorac ]ane, Petar Mili} i @arko Pavlovi}

IMOVINSKI KARTON

Jurišić ima stanove u Mostaru, Makarskoj, Zagrebu Prije Op}ih izbora 2002. godine, kada je po prvi put izborio mandat zastupnika u Skup{tini Zapadnohercegova~ke ùpanije, Zvonko Juri{i} je u imovinskom kartonu naveo da posjeduje ~etverosoban stan u Mostaru i dva automobila, svoj i supruge Tonke Juri{i}. êtiri godine kasnije, popisu nekretnina dodao je jo{ dvije gra|evinske parcele, u Posu{ju i Mostaru, i stan u Makarskoj, vrijedan 100.000 eura. Kasnije je priznao da je, u vrijeme dok je obavljao funkciju ùpa-

nijskog premijera, 2009. godine u Zagrebu kupio jo{ jedan stan povr{ine 90 kvadratnih metara?! No, prije samo nekoliko mjeseci, njegov sada{nji intimus @arko Pavlovi} je, nakon jedne `u~ne sva|e predsjedniku HSP-a javno, pred desetak strana~kih kolega, prijetio da }e medijima poslati sliku vi{ekatnice koju je Zvonko Juri{i} navodno izgradio u zagreba~kom naselju Male{nica. Pavlovi} je tvrdio kako u istoj zgradi stan ima i biv{i ministar Vjekoslav Bakula.

predmet istrage policije i ùpanijskog tuìteljstva. Sude}i, me|utim, prema optu`bama koje na Juri{i}ev ra~un sve ~e{}e dolaze od njegovih najbliìh kolega i èstokim raspravama na sjednicama strana~kog rukovodstva, ~ini se kako bi predsjednik HSP-tek mogao postati glavni akter nekoliko krupnih skandala. “Ne moèmo mi tolerirati nikakve nezakonite radnje unutar vlastite stranke, ako iz istih razloga kritiziramo druge. Da bismo i{li dalje, moramo najprije o~istiti vlastiti vrt“, kaè u razgovoru za Slobodnu Bosnu zamjenik predsjednika HSP-a Josip Peri}. Potvr|uju}i da je prvi potpisao zahtjev za povla~enje Zvonka Juri{i}a s funkcije predsjednika, Peri} obja{njava da }e o svemu, i to vrlo brzo, raspravljati na sjednici Predsjedni{tva. “ @elimo se demokratski i institucionalno izboriti da HSP bude stranka koja }e se principijelno pona{ati. Činjenica je da smo otvorili jedan problem koji u drugim strankama nije mogu}e otvoriti, jer njima rukovode diktatori. To~no je i da je u HSP-u bilo poku{aja takvog pona{anja, ali nije prihva}eno“, dodaje Peri}, uz opasku kako do 7. oktobra, odnosno do Op}inskih izbora, nezadovoljni ~lanovi HSP-a ne}e inzistirati na Juri{evoj ostavci. “Ako ve}ina ~lanova Glavnog stana bude smatrala da se problemi u HSP-u trebaju rije{iti prije izbora, tako }e i biti. Ali }e se morati otvoreno raspravljati o svemu {to ti{ti ~lanstvo stranke. Činjenica je da se prilikom imenovanja kadrova u upravne i nadzorne odbore nisu uvaàvale institucije SLOBODNA BOSNA I 27.9.2012.

Suzana HSP:TEKST osnova.qxd

26.9.2012

19:58

Page 19

KO JE ZA, A KO PROTIV JURI[I]A NESTAO BEZ TRAGA

Zvonko Jurišić pobjegao iz Parlamenta prije glasanja o smjeni SDP-ovca Denisa Bećirovića Iako je na inicijativu SDP-a dopredsjedavaju}i Zastupni~kog doma federalnog Parlamenta Stanko Primorac ]ane smijenjen dva puta, Zvonko Juri{i}, kao jedini zastupnik HSP-a u Zastupni~kom domu Parlamenta BiH, ipak nije podr`ao Josip Peri}

stranke, nego su neki ~lanovi sebi dali za pravo da preuzmu sve kadrovske poslove. Sada iz kuloara ~ujemo svakojake pri~e, spominju se nezakoniti poslovi u javnim poduze}ama i stoga sam kao zamjenik predsjednika tra`io da znam {to se doga|a.“

^IME JE JURI[I] ZADU@IO PAVLOVI]A Na na{e pitanje da li prava{i sumnjaju da je njihov predsjednik sudjelovao u nezakonitim poslovima, poglavito u javnim

27.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

poduze}ima i imao tajni dil s liderom SDP-a, Peri} je kratko odgovorio: “Na `alost, svega je tu bilo. Gospodin Juri{i} je, glume}i Lagumd`iju, poku{ao na isti na~in vladati HSP-om. Reagirao sam me|u prvima, a i ranije sam, podsjetit }u, bio protiv ulaska u vlast sa SDP-om. No, to nikako ne zna~i da sam danas spreman da se bezuvjetno povu~em. Moj je uvjet da se usvoji zakon o Vladi Federacije BiH i da se onemogu}i preglasavanje bilo kojeg naroda“, poru~uje Josip Peri}. Iako predsjednik Glavnog stana @arko Pavlovi} ve} danima, po nalogu Zvonka

smjenu Denisa Be}irovi}a. Juri{i} je pro{log tjedna uredno do{ao na sjednicu dr`avnog Parlamenta, no kada je na red do{lo glasanje o smjeni zamjenika predsje davaju}eg Be}irovi}a, naprasno je napustio salu.

Juri{i}a, odugovla~i sa sazivanjem sjednice (u HSP-u tvrde da je Juri{i} pomogao Pavlovi}evoj gra|evinskoj tvrtki da dobije nekoliko poslova), iz unutarstrana~kog oporbenog bloka najavljuju da ve} imaju dovoljno glasova za pokretanje procedure smjene. No, dalja }e politi~ka sudbina Zvonka Juri{i}a biti poznata najkasnije za dva mjeseca, do kada bi njegovi oponenti, naoru`ani jakim argumentima (a najubjedljivi je Juri{i}ev imovinski karton koji se posljednjih godina naglo uve}ao) trebali organizirati izvanredni strana~ki sabor.

Skandal:Skandal.qxd

26.9.2012

22:52

Page 20

SKANDAL NEDJELJE

Policijski udar na SDP

U dvije policijske akcije uhapšeni prijatelji i radne kolege SDP-ovaca Damira Hadžića, Anera Šumana i Elvedina Grabovice Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

nspektori MUP-a Kantona Sarajevo uhapsili su u petak (21. septembra) sarajevskog ugostitelja Mehmeda Mujanovi}a zvanog Pirija, zbog sumnje da je dan ranije uputio prijetnje zastupnicima u Skup{tini Kantona Sarajevo Esedu Radelja{u i Enesu Zekovi}u. Vlasnik restorana Esmeralda na Stupskoj petlji nazvao je zastupnika BOSS-a Radelja{a i anonimno mu zaprijetio: “Digne{ li sutra ruku, bit }e ti odsje~ena, a za djecu i porodicu, vidjet }e{ {ta }e se desiti!“ Potom je Mujanovi} nazvao i nezavisnog zastupnika Enesa Zekovi}a, kojem je tako|er uputio prijetnje ako na sjednici kantonalne Skup{tine bude glasao za smjenu Vlade. No, prije nego {to je na maratonskoj skup{tinskoj sjednici izja{njavanje o nepovjerenju Vladi Kantona Sarajevo stiglo na red, Mehmed Mujanovi} Pirija se ve} nalazio u policijskom kombiju, s lisicama na rukama. Pripadnicima MUP-a Kantona Sarajevo su, naime, trebala nepuna 24 sata da u suradnji s drugim agencijama lociraju s kojeg su telefona upu}ene anonimne prijetnje. Neupu}eni je Pirija, kako nezvani~no doznajemo, Radelja{a i Zekovi}a zvao koriste}i dvije SIM kartice, koje je stavio u svoj mobilni telefon, preko kojeg je bez ve}ih pote{ko}a otkriven. Navodno se pred policajcima pravdao kako je posrijedi bila {ala, ali }e, posve izvjesno, biti optuèn zbog po~injenog kaznenog djela ugroàvanja sigurnosti. Nakon {to je Mehmed Mujanovi} uhap{en, cijeli je slu~aj dobio sasvim novu dimenziju, budu}i da se vrlo brzo ispostavilo da je Pirija iznimno blizak ~elnicima SDP-a u sarajevskoj op}ini Novom Gradu. Ranije se Pirija ~esto mogao vidjeti u dru{tvu biv{eg op}inskog na~elnika Damira Hadì}a, a druènje je, i to jo{ intenzivnije, nastavio i sa njegovim nasljednikom u Op}ini Novi Grad Anerom [umanom, koji je i kandidat za na~elnika na predstoje}im izborima. Nije, me|utim, poznato jesu li lokalni SDP-ovci nagovorili Mujanovi}a da anonimno prijeti Radelja{u i Zekovi}u, ili se on spa{avanja kantonalne (SDP-SBB) Vlade “prihvatio na svoju ruku“. Samo desetak dana ranije, bez jednog od svojih najbliìh suradnika, ostao je i 20

SDP, IDEMO NAPRIJED Na~elnik Op}ine Novi Grad Aner [uman nije se odvajao od prijatelja Mehmeda Mujanovi}a Pirije, sve dok nije uhap{en u pro{li petak, voza~ direktora Elektroprivrede BiH Elvedina Grabovice Sanjin Bor~ak se iza re{etaka na{ao prije petnaestak dana

generalni direktor Elektroprivrede BiH Elvedin Grabovica. Njegov je voza~ i, kako nezvani~no doznajemo, stalni pratilac Sanjin Bor~ak uhap{en u akciji MUP-a Republike Srpske, izvedenoj istog dana kada i zdruèna policijska operacija “Lutka“. Bor~akovi su kriminalni poslovi, naime, otkriveni sasvim slu~ajno, za trajanja istrage Tuìteljstva BiH protiv pripadnika zlo~ina~ke organizacije Darka Eleza, odnosno jednog od njegovih najbliìh suradnika Davora Mandi}a. Istraùju}I Mandi}a, policija je do{la na trag i njegovim kompanjonima Zoranu Pu{ari iz Lukavice, te Mersudu Li~ini i Sanjinu Bor~aku iz Sarajeva, koji su osumnji~eni za kazneno djelo iznude i zelena{tva. Istragu protiv Pu{are, Li~ine i Bor~aka vodi Okru`no tuìla{tvo u Isto~nom Sarajevu. Zbog mogu}nosti bijega, ali i utjecaja na svjedoke, svima je odlukom Suda odre|en jednomjese~ni pritvor. I mada je Sanjin Bor~ak nakon hap{enja izjavio da je zaposlen kao konobar u caffeu Prego, ~iji je vlasnik Mersud Li~ina (sudski proces protiv Li~ine, koji je zajedno s Ismetom Bajramovi}em ]elom i Mahirom Ra|om optuèn za ubojstvo Rahmana Ajdarpa{i}a, jo{ nije zavr{en), vijest o njegovom hap{enju izazvala je {okiranost me|u uposlenicima Elektroprivrede BiH. Bor~akove nove radne kolege tvrde kako je

uhap{eni kamatar prije nekoliko mjeseci po~eo raditi u tom javnom poduze}u, a posao je dobio bez konkursa, po nalogu generalnog direktora Elvedina Grabovice. Od novog se {efa Bor~ak nije odvajao sve do prije dvadesetak dana, kada ih je naprasno razdvojila policija. SLOBODNA BOSNA I 27.9.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

26.9.2012

19:41

Page 4

Naser:TEKST osnova.qxd

26.9.2012

22:47

Page 22

NASER KELMENDI I SINOVI

Nakon što je “SB“ prije sedam dana ekskluzivno objavila fotografije odbjeglog ELVISA KELMENDIJA, koji već mjesecima slobodno živi u Peći, uslijedila je promptna akcija kosovske policije i hapšenje bjegunca s INTERPOL-ove tjeralice; naši novinari podsjećaju kako su i uz čiju pomoć NASER KELMENDI, koji je prema svim informacijama također pobjegao u Peć, i njegovi sinovi BESNIK, LIRIDON i ELVIS, unatoč brojnim kaznenim prijavama, godinama u Sarajevu uživali status “kontroverznih biznismena“, zaštićenih od sudskog progona

KAKO JE STVARANA EKONOMSKA I KRIMINALNA IMPERIJA KELMENDIJEVIH Pi{u: SUZANA MIJATOVI] I MIRSAD FAZLI] Foto: MARIO ILI^I] I ARHIV “SB”

ako je pro{lo sedam dana otkako je Sud BiH raspisao me|unarodnu policijsku tjeralicu za Naserom Kelmendijem, jo{ uvijek nema slu`bene potvrde gdje se odbjegli narko-boss nalazi i ko mu je pruìo privremeno uto~i{te. Prema neslu`benim informacijama kojima raspolaù u Dràvnoj agenciji za istrage i za{titu (SIPA) i Tuìteljstvu BiH, Naser Kelmendi se, gotovo posve izvjesno, nalazi u svojoj ku}i u kosovskom gradu Pe}i, gdje se nekoliko mjeseci ranije, tako|er bjeè}i od hap{enja, sklonio i njegov sin Elvis. Elvis Kelmendi je, {to je Slobodna Bosna pro{log tjedna dokumentirala serijom fotografija, sve do prije tri dana slobodno ìvio u Pe}i, zajedno sa suprugom Aidom êngi} i tek ro|enim djetetom. No, premda je INTERPOL-ova tjeralica za Elvisom Kelmendijem raspisana jo{ u februaru pro{le godine, kosovska ga je policija, dakako nimalo slu~ajno, uhapsila tek u subotu, 22. septembra. Prema posljednjim informacijama iz Pe}i, Elvis Kelmendi je u srijedu (26. septembra)

pu{ten iz pritvora, nakon ~ega se u predstavu uklju~ila policija EULEX-a, po ~ijem je nalogu ponovno uhap{en i vra}en iza re{etaka. Odre|en mu je pritvor u trajanju od mjesec dana.

poslije svakog hap{enja na slobodi na{li ve} za nekoliko dana. DOSJE “SB“: Prvi okr{aj unutar saA IJ FAMIL raje vskog pod zemlja u kojem su sudjelovali tek KELMENDI, prido{li Kelmendiji dogoOD PE]I DO dio se u novembru 2003., u hotelu Holiday Inn, a SARAJEVA I glavni su akteri bili Zijad NATRAG Turkovi} i Naser KelmPOLICIJSKI DOSJE “KELMENDI I endi. Do sukoba je do{lo SINOVI“ nakon {to je Kelmendi dobio U me|uvremenu je iz Kantonalnog suda informaciju da je plja~ku 20.000 dolara iz u Sarajevu, posredstvom Ministarstva njegovog stana organizirao Turk ovi}. pravde BiH, kosovskom pravosu|u upu}e- Mjesec dana kasnije u Turkovi}evom }e na kompletna dokumentacija koja se odnosi stanu eksplodirati nepoznata naprava, od na poku{aj ubojstva Elvisa Hodì}a, 9. koje je poginuo Antun Grladinovi}, a te{ko novembra 2010. Tada je Elvis Kelmendi u ranjen Bakir Ibrahimovi}. Navodno su klubu Bad u sarajevskom naselju Breka u dvojica “bomba{a“ stradala dok su mosvog imenjaka ispalio vi{e hitaca iz pi{tolja, ntirali eksploziv namijenjen Naseru poslije ~ega je pobjegao iz BiH. Pucnjava u Kelmediju. U aprilu 2005. u sarajevskom Badu predstavljala je, opet, nastavak naselju Ilidà izre{etan je automobil Denisa revolvera{kog obra~una iz kluba Incognito, Stojni}a. Prema prvom iskazu koji je koji se dogodio dvije godine ranije, kada je Stojni} dao policiji, na njega su pucali ranjen Kelmendijev prijatelj Fatmir Mujaj, Naserov sin Liridon Kelmendi i njegov u kojeg su pucali Elvis Hodì} i Mersed ortak Almir Kukan. Hadì}, zvani Mirso [vicarac. Prethodno su “Zijad Turkovi} i ja se poznajemo ~lanovi obitelji Kelmendi bili umije{ani u odmalena“, rekao je svojevremeno u jo{ nekoliko ozbiljnih “incidenata“, ali bi se razgovoru za “SB“ Stojni}, obja{njavaju}i

Naser Kelmendi je nakon rata u Sarajevo do{ao s pet milijuna maraka u ke{u, parama je kupio za{titu utjecajnih prijatelja u politi~kim, policijskim, pravosudnim i vjerskim krugovima 22

SLOBODNA BOSNA I 27.9.2012.

Naser:TEKST osnova.qxd

26.9.2012

22:48

Page 23

LIJEPI KO “LUTKA”

PORODICA KELMENDI NA OKUPU Naserovi sinovi Liridon, Besnik i Elvis i k}erka Donata Kelmendi koja se nikada nije pojavljivala u javnosti

kako su njih dvojica “slu~ajno“ ~etiri dana prije pucnjave zaustavili i razoru`ali dvojicu Albanaca, Nedima Mustafu i Erola Bersoja. Dok su Stojni} i Turkovi} pretresali Mustafu i Bersoja, iz suprotnog smjera je nai{ao Ramiz Delali} ]elo u dru{tvu sa Amirom Pa{i}em Fa}om i Elvisom Hod`i}em. Incident {irih razmjera je sprije~io dolazak policije koja je privela sve aktere. Mustafa i Bersoj su tvrdili da nemaju pojma ko je Kelmendi, dok su Delali} i ostali sumnjali da je rije~ o Kelmendijevim pla}enicima koji su trebali likvidirati Delali}a i Turkovi}a. 27.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

Naser:TEKST osnova.qxd

26.9.2012

22:49

Page 24

NASER KELMENDI I SINOVI HALAL HEROIN

Naser Kelmendi je donirao 100.000 KM za gradnju džamije u ilidžanskom naselju Plandište Kako nezvani~no doznajemo iz izvora bliskih Tuìteljstvu BiH, prema Dràvnom sudu jo{ nije upu}en zahtjev da se za sve uhap{ene u akciji Lutka, uklju~uju}i i Nasera Kelmendija, donese privremena zabrana raspolaganja imovinom. Razlog je {to u Tuìteljstvu BiH jo{ nisu precizno utvrdili kojom imovinom raspolaù osumnji~eni, budu}i da se radi o impresivnom popisu ku}a, stanova, skupocjenih automobila. Posve je, me|utim, sigurno da }e do okon~anja sudskog procesa biti blokirana sva imovina Nasera Kelmendija. Pored vile i hotela na Ilidì, te vi{e stanova i poslovnih prostora (od kojih se neki vode na

BIZNISMEN BIZNISMEN II VAKIF VAKIF

Naser Naser Kelmendi Kelmendi bio bio je je najve}i najve}i donator donator gradnje gradnje d`amije d`amije uu naselju naselju Plandi{te Plandi{te

imena njegovih ro|aka), Naser Kelmendi posjeduje i imanje u prigradskom naselju Plandi{te. U istom je mjestu Naser Kelmendi 2008. godine bio glavni financijer gradnje dàmije za koju je izda{no donirao ~ak 100.000 KM. Novac je uru~io Nezimu ef. Halilovi}u Muderisu kao predsjedniku Gra|evinskog odbora za izgradnju dàmije (ina~e direktoru Vakufske direkcije), nakon ~ega je efendija “promovirao“ Kelmendija u vakifa. Drugi najve}i donator dàmije bio je Kelmendijev “poslovni partner“ Aslan Peci, vlasnik firme Alaxa, koji je ranije bio glavnoosumnji~eni za te{ko premla}ivanje Nezira Bajraktarija u sarajevskom kafi}u Akademija.

Stojni}eva pri~a o “slu~ajnom“ incidentu malo je vjerovatna, s obzirom da se znalo kako su se Mustafa i Bersoj prethodno raspitivali gdje `ivi i kuda se kre}e Delali}.

POKU[AJ UBOJSTVA DENISA STOJNI]A Istog dana kada je na vozilo Stojni}a ispucano 18 metaka, Albanci predvo|eni Liridonom Kelmendijem zaustavili su Stojni}ev dìp koji je vozio njegov brat Damir. Pretresli su vozilo i raspitivali se gdje se nalazi i kuda se kre}e Denis Stojni}. Na kraju je Kelmendi poru~io Damiru Stojni}u da se ne voza u dìpu svoga brata jer bi mogao poginuti te da mu je pametnije voziti se taksijem. Iste ve~eri, Denis Stojni} u pratnji Zijada Turkovi}a, odvezao se na Ilidù, a kako Kelemendijevi nisu bili sigurni u njihove namjere, odlu~ili su iz predostro`nosti prvi zapucati. Nakon toga Stojni} odlazi u Kiseljak, a Turkovi} se vra}a u grad. Iz Kiseljaka Stojni} je kontaktirao prijatelje i poznanike koji su mu savjetovali da o svemu obavijesti policiju, {to je Stojni} i u~inio. Sa policijom Stojni} se na{ao u restoranu Saraj u Zoviku kod Hadì}a nakon ~ega je izvr{en uvi|aj. Potom su policajci blokirali Kelmendijev hotel Casa Grande i izvr{en je detaljan pretres objekta. Privedeni su Naser Kelmendi, njegovi sinovi Liridon i Elvis, ro|ak 24

NEUSPJELE POLICIJSKE AKCIJE Policija je vi{e puta pretresala Kelmendijev hotel Casa Grande, ali nikada nije prona|eno dovoljno dokaza za procesuiranje vlasnika SLOBODNA BOSNA I 27.9.2012.

Naser:TEKST osnova.qxd

26.9.2012

22:49

Page 25

LIJEPI KO “LUTKA”

SARAJEVO - PODGORICA - PE] Nakon {to je sredinom jula pobjegao iz BiH Naser Kelmendi je prodao i stan u Podgorici, pretpostavlja se kako se krije u luksuznoj vili u Pe}i

Red`ep i njihov “pla}enik“ Almir Kukan. Prilikom pretresa kod Liridona, Elvisa, Red`epa i Almira su prona|eni pi{tolji za ~ije no{enje nisu posjedovali odobrenje. Sva petorica uhap{enih bili su osumnji~eni za poku{aj ubojstva, ali su poslije nepunih mjesec dana oslobo|eni, budu}i da je njihova `rtva promijenila iskaz. U hotel su Casa Grande policajci ponovno upali dvije godine kasnije, nakon likvidacije Ramiza Delali}a ]ele, ali glavnog osumnji~enog

U INTERESU ISTRAGE: Kasnije se Kelmendi uspio zbližiti i s nekadašnjim kantonalnim a danas državnim tužiteljem Olegom Čavkom, sa kojim se također mogao vidjeti u sarajevskim restoranima, premda je Čavka njihova druženja pravdao “interesima istrage“ Nasera Kelmendija ni tada nisu zatekli. Iako je u toj akciji, uz Elvisa Kelmendija, uhap{eno i vi{e “obiteljskih prijatelja“- od Muhameda Alija Ga{ija do Nasera Krujeziua, optu`nica nikada nije podignuta, zbog nedostatka dokaza. Protiv Nasera Kelmendija i trojice njegovih sinova Besnika, Elvisa i Liridona sarajevska je policija od 2003., kada su doselili u BiH, podnijela petnaestak kaznenih prijava; za poku{aj ubojstva, nasilni~ko pona{anje, neovla{eno dr`anje oru`ja... Me|utim, sve do posljednje akcije Tu`iteljstva BiH, Kelmendiji su bili slobodni ljudi, za {to imaju zahvaliti mnogobrojnim utjecajnim prijateljima u 27.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

politi~kim, policijskim, pravosudnim, pa ~ak i vjerskim krugovima. U tom je kontekstu ime Fahrudina Radon~i}a samo jedno s podu`e liste onih koji su se proteklih godina javno i tajno dru`ili s kontroverznim albanskim biznismenom.

WELCOME TO SARAJEVO

dra`be najprije kupio hotel, a onda i nekoliko stanova. Pisali smo tako|er da je Naser Kelmendi, skrivaju}i kriminalnu pro{lost (ve} je tada bio pod paskom nekoliko zapadnoeuropskih policijskih agencija), 2004. u Sarajevu podnio zahtjev za promjenu prezimena. Zahtjev mu je

Iako se, naime, stavljanje Nasera Kelmendija na ameri~ku “crnu listu“ i finaliziranje dugogodi{nje istrage koja se protiv njega vodila u Dràvnom tuìteljstvu, bespo{tedno koristi u dnevnopoliti~ke svrhe (u me|usobnom obra~unu SDA i Radon~i}evog SBB-a), ~injenica je da odbjegli narko-boss 2002. godine nije mogao u Tuzli dobiti dràvljanstvo BiH bez politi~ke preporuke. Kelmendi je u Sarajevo doselio godinu dana kasnije, kada je od Radon~i}a kupio vilu u ilidànskoj Velikoj aleji, a potom i hotel Casa Grande, u ~emu je posredovao njegov kum Muhamed Ali Ga{i, kod kojeg se zaduìo biv{i vlasnik Ismet Omerbegovi} Inta. Ranije se spekuliralo da je Kelmendi u Sarajevo donio pet milijuna maraka u ke{u, za koje je na nekoj vrsti interne 25

Naser:TEKST osnova.qxd

26.9.2012

22:50

Page 26

NASER KELMENDI I SINOVI O^EVI I SINOVI

Elvis Kelmendi je prijetio ocu Naseru da će otkriti policiji tajne obiteljske poslove Od trojice Kelmendijevih sinova, najve}e o~evo povjerenje u`iva Besnik, koji sa Naserom vodi najva`nije poslove vezane za trgovinu naftom i cigaretama. Besnik je s ocem naj~e{}e putovao u Tursku i Ujedinjene Arapske Emirate, gdje Naser Kelmendi ima nekoliko tvrtki. Liridonu Kelmendiju je u obiteljskoj raspodjeli poslova zapalo da utjeruje dugove od mnogobrojnih klijenata koji od Nasera posu|uju novac uz lihvarske kamate, budu}i da je poznat po robusnom pona{anju, sklon prijetnjama i ucjenama. Ubjedljivo najlo{iji status u obitelji ima Elvis Kelmendi, koji je sve doskora (dok se nije okrenuo vjeri i promijenio ime u Hamza) bio sklon pi}u, drogama i provodima po kafanama. Nerijetko je Elvis, pretpostavlja se pod utjecajem droge i alkohola, znao prijetiti ocu i bra}i da }e otkriti policiji ~ime se zapravo bave, zbog ~ega su ga distancirali od svih va`nijih poslova.

CRNA OVCA U FAMILIJI Elvis Kelmendi bio je poznat po pijankama i raskala{enim kafanskim dru`enjima

odobren, Keljmendi je postao Kelmendi, nakon ~ega je dobio i nova osobna dokumenta. Sarajevska je policija u to vrijeme Naseru Kelmendiju uredno izdala i odobrenje za no{enje oru`ja, iako je jo{ 1976. pravomo}no osu|en na godinu i pol zatvora zbog poku{aja ubojstva u rodnoj Pe}i. Dozvole za oru`je su 2006. legalno izdate i Besniku i Liridonu Kelmendiju, i to u Policijskoj upravi Zenica, na intervenciju njihovog prijatelja Nasera Krujeziu (koji u zeni~koj policiji ima dobre veze, jo{ iz vremena kada je {ef CSB-a bio Asim Fazli} a na~elnik Fadil Jaganjac). U Sarajevu je Kelmendijev najpouzdaniji policijski za{titnik bio Zejnil Lu~kin, biv{i komandir policije na Ilidì. Zbog bliskih kontakata s Kelmendijem i njegovim “poslovnim ortacima“, protiv Lu~kina je u MUP-u Kantona Sarajevo 2005. vo|ena interna istraga, no bez konkretnih rezultata. Kasnije se Kelmendi uspio zbliìti i s nekada{njim kantonalnim a danas dràvnim tuìteljem Olegom Čavkom, sa kojim se tako|er mogao vidjeti u sarajevskim restoranima, premda je Čavka njihova druènja pravdao “interesima istrage“. Popisu Kelmendijevih mo}nih prijatalja svakako treba dodati i biv{eg direktora Uprave za indirektno oporezivanje Kemala Čau{evi}a, te “kontroverzne biznismene“ Senada [ahinpa{i}a [aju i Ekrema Leki}a.

SLOBODNA BOSNA I 27.9.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

26.9.2012

19:41

Page 5

Kavazovic:TEKST osnova.qxd

26.9.2012

20:52

Page 28

IZBOR NOVOG REISU-L-ULEME

Krajem prošle nedjelje za reisu-l-ulemu Islamske zajednice u BiH izabran je tuzlanski muftija Husein Kavazović; o malverzacijama unutar Islamske zajednice BiH koje su pratile izbor novog reisa za naš list otvoreno govori Husein ef. Hodžić, imam Medžlisa u Trebinju i Bileći

SARAJEVSKI MUFTIJA HUSEIN SMAJI] NUDIO 1.000 KM ZA GLAS! 28

SLOBODNA BOSNA I 27.9.2012.

Kavazovic:TEKST osnova.qxd

26.9.2012

20:53

Page 29

ZAKULISNE IGRE U ISLAMSKOJ ZAJEDNICI BiH

Zbog neregularnosti izbora isto~na Hercegovina ne}e priznati novog reisa Huseina Kavazovi}a

27.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

Kavazovic:TEKST osnova.qxd

26.9.2012

20:53

Page 30

IZBOR NOVOG REISU-L-ULEME Pi{e: MIRHA DEDI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

ovi reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein efendija Kavazovi} }e 19. novembra zvani~no preuzeti ovu du`nost od svog prethodnika Mustafe ef. Ceri}a. Kavazovi} je od samog po~etka vaìo za najozbiljnijeg kandidata, kojeg je podràvao sada ve} biv{i reis ef. Ceri}, ali i politi~ke struje unutar Sabora IZ-a. Novi reis Kavazovi} nakon izbora je kratko poru~io kako }e raditi na o~uvanju i ja~anju tradicionalnog “mirnog” bosanskog islama, religiji tolerancije i pra{tanja te na pomirenju zava|enih bo{nja~kih politi~kih vo|a. “Smatram da smo dostojanstveno, kako nam i prili~i, izvr{ili ovaj izbor. Zahvaljujem se muslimanima koji su imali povjerenja u mene i koji su me izabrali za svog reisu-l-ulemu. Pred nama je puno posla, nastavi}emo sve dobre programe i poslove u Zajednici i pokretati nove, potrebne za njeno unapre|enje“, kazao je novoizabrani reis. Prema dobro upu}enim izvorima na{eg lista, najve}i lobista za izbor Kavazovi}a bio je Mustafa ef. Ceri} koji ima izrazito jak uticaj na ef. Kavazovi}a, koji }e se, procjenjuju analiti~ari, nastaviti i nakon {to mu Ceri} preda titulu reisa. U svom programu koji je dostavio izbornom tijelu Kavazovi} je istakao da mu je cilj da Islamsku zajednicu pribliì narodu. U svom dosada{njem radu Kavazovi} se zalagao za ja~e uklju~enje èna unutar struktura Islamske zajednice, ali i osnivanje centara za borbu protiv ovisnosti. Nakon izbora reisa od ~lanova izbornog tijela moglo se ~uti da je sve proteklo dostojanstveno i demokratski. No, okolnosti koje su pratile izbor reisa pobudile su sumnje u uplitanje politike u njegov izbor s obzirom da je Kavazovi} svojim djelovanjem nedvosmisleno pokazao bliskost politi~kim krugovima SDA, ali i ef. Ceri}u.

Halila Mehti}a iz Zenice. Jednostavno, nije im i{lo u prilog da bude protukandidat njihovom miljeniku muftiji Kavazovi}u, jer bi njegova pobjeda bila upitna. To je kao kada bi igrali fudbalsku utakmicu, a u prvom poluvremenu bilo puno penala, pa u pauzi do|e Fifina odluka da se u drugom poluvremenu ne smiju dosu|ivati penali. Tako su oni odigrali posljednju ujdurmu na Saboru IZ-a BiH dono{enjem amandmana po kojem mogu da elimini{u koga ho}e. Za to su se dobro pripremili. Dakle, evidentno je da se Islamska zajednica BiH pona{a kao jedna jaka politi~ka stranka. U Islamskoj zajednici selektiraju se kadrovi tako da se

elimini{e onaj ko druga~ije misli, ko nije savitljiv, potkupljiv raznim mehanizmima. Islamska zajednica uglavnom funkcioni{e na tom kolosijeku”, kaè za na{ list Husein Hodì}, jedan od rijetkih imama koji otvoreno govori o malverzacijama unutar Islamske zajednice BiH. “I sam sam bio svjedok na koji na~in se lobira i podmi}uje i za koliko novca se jedan glas moè kupiti. Naime, nakon jednog sastanka u Sarajevu pri{ao mi je Rasim Abaspahi}, uposlenik pokopnog dru{tva Jedileri, ~iji je direktor Bego Selimovi}, sekretar muftije sarajevskog Huseina ef. Smaji}a. Abaspahi} mi je u

NARODNI NARODNI REIS REIS

Muftija Muftija tuzlanski tuzlanski Husein Husein ef. ef. Kavazovi} Kavazovi} sa sa vi{e vi{e od od dvije dvije tre}ine tre}ine glasova glasova bira~kog bira~kog tijela tijela izabran izabran je je za za novog novog reisu-l-ulemu reisu-l-ulemu IZ-a IZ-a uu BiH BiH

PRAVILA IGRE SU PROMIJENJENA U TOKU UTAKMICE Imam iz Trebinja Husein efendija Hod`i} za na{ list, me|utim, tvrdi da su u izbor za novog reisu-l-ulemu razni politi~ki krugovi u Bosni i Hercegovini itekako umije{ali prste. “Sabor Islamske zajednice BiH napravio je farsu od posljednjih izbora za novog reisa, me|utim nema hrabrih i odva`nih ljudi u Islamskoj zajednici BiH koji }e javnosti otkriti {ta je sve ra|eno prije i tokom izbora. Islamska zajednica BiH ima svoja pravila za izbor reisu-luleme. Nakon {to su raspisani izvori i do{lo se do pola puta, oni su promijenili pravila. Mijenjali su ih prvenstveno zbog hafiza 30

SLOBODNA BOSNA I 27.9.2012.

Kavazovic:TEKST osnova.qxd

26.9.2012

20:53

Page 31

ZAKULISNE IGRE U ISLAMSKOJ ZAJEDNICI BiH NEPOZITAM KOD CERI]EVIH

Mustafa ef. Cerić prije smjene zaposlio sina Kemala u Rijaset IZ-a BiH Mustafa ef. Ceri}, sada ve} biv{i reis, vrlo te{ko je podnio odlazak sa ove pozicije. “Nije isto biti reis i ne biti reis”, kazao je rezignirano na manifestaciji u Gazi Husrev-begovoj biblioteci koju je uprili~io povodom dvije decenije njegovog upravljanja IZ-om BiH. Upu}eni izvori ka`u da je

tom prilikom i suzu pustio. No, prije odlaska sa trona IZ-a BiH Mustafa ef. Ceri} je, kako saznajemo, svog sina Kemala zaposlio u ra~unovodstvo Rijaseta IZ-a BiH. Planirano je da Kemal nakon nekoliko mjeseci pre|e na novo radno mjesto u Gazi Husrev-begovu biblioteku.

RODITELJSKA RODITELJSKA PA@NJA PA@NJA

Mustafa Mustafa ef. ef. Ceri} Ceri} je je svog svog sina sina Kemala Kemala (prvi (prvi slijeva) slijeva) udomio udomio uu Rijaset Rijaset IZ-a IZ-a

prisustvu svjedoka doslovno rekao: ‘Poselamio te je Bego, sekretar muftije sarajevskog Huseina Smaji}a, traì od tebe broj ìro ra~una da ti uplati hiljadu maraka. Treba}e mu glas za Smaji}a za poloàj reisu-l-uleme.’ Odgovorio sam da nisam znao da se za reisa pla}aju glasovi i da ne}u nasjesti na tako ne{to. Ja biram, ne pla}am glasove. Bego Selimovi} je desna ruka muftije Smaji}a. Prema nekim informacijama, godi{nji dobrovoljni prilozi samo u turbetu ‘Sedam bra}e’ iznose oko 800 hiljada KM koje inkasira Med`lis IZ-a u Sarajevu”, navodi Hodì}. On tvrdi da su mnogi imami {irom BiH ogor~eni zbog na~ina na koji se birao novi reis. “Nije tu bilo nimalo demokratije o kojoj oni govore. Me|utim, to je praksa koja je u Saboru IZ-a ve} godinama zastupljena. Ja sam pretposljednji mandat bio ~lan Sabora IZ-a. Zbog mojih procjena, ocjena i kritika, baza isto~ne Hercegovine me ponovo kandidovala za izbornu jedinicu mostarskog muftijstva. Kada sam do{ao na listu, glavna ili okru`na komisija me automatski skinula. 27.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

Ustavni sud Islamske zajednice je na{ao da je sve regularno, me|utim sa liste sam skinut jer sam u prethodnom biranju, ~etiri

godine ranije, u Hercegovini od osam kandidata dobio najvi{e glasova. Dakle, bojali su se da }u isto pro}i. Kada su me skinuli sa liste, rekli su mi - àli se. Od àlbe, naravno, nije bilo ni{ta. Ho}u da kaèm da je praksa u IZ-u kada èle nekog da elimini{u ve} godinama ista. Isto tako je postoji ‘shema’ za postavljanja i unaprje|enja. Tako je muftija biha}ki Hasan ef. Maki} u Sabor IZ-a postavio svog {uru koji je po struci voza~, a u dàmijski odbor u Biha}u nije mogao da u|e Muharem [tulanovi}, dekan Islamskog peda{kog fakulteta.” Efendija Husein Hodì} kaè da je muftija tuzlanski Kavazovi} prvi put nakon rata posjetio Hercegovinu nekoliko dana prije nego {to }e se mostarsko muftijstvo odlu~iti kome }e dati nominaciju. “Kada smo nominovali kandidata Mehti}a iz Hercegovine za reisa, muftija tuzlanski Kavazovi} je do{ao u Hercegovinu da bi se Hercegovcima podvukao pod koù. Oni koji su zagovarali njegovu nominaciju tvrdili su da su njegovi porijeklom iz Nevesinja, da su oti{li prije sto i vi{e godina. To je bio povod da on do|e dolje, a nikada poslije rata se nije sjetio svojih hercegova~kih korijena i do{ao u ovaj dio Hercegovine. Poslije toga mi smo napravili presedan i iz Mostara nominovali dvojicu kandidata, Mehti}a i Kavazovi}a. Kada je izborno tjelo vidjelo odakle je do{la nominacija za Mehti}a, osvetili su nam se na dan izbora. Naime, umjesto ~etiri poziva koja smo trebali dobiti za predsjednike Med`lisa IZ-a u Trebinju i Bile}i i imame u Trebinju i Bile}i, poslali su nam samo jedan. Svu ~etvoricu su nas zvali kada je bilo davanje nominacije u Mostaru, me|utim uskratili su nam pravo da glasamo za reisa. Iza svega toga stoji birokracija Rijaseta, odnosno jedan od njegovih sekretara, Mensur

Kavazovic:TEKST osnova.qxd

26.9.2012

20:54

Page 32

IZBOR NOVOG REISU-L-ULEME

Husein Husein ef. ef. Hodì}, Hodì}, imam imam iz iz Trebinja, Trebinja, tvrdi tvrdi da da je je Sabor Sabor IZ-a IZ-a unaprijed unaprijed izreìrao izreìrao izbor izbor reisa reisa

LOŠE REŽIRANA PREDSTAVA: “Ostala je velika ljaga na izbor ovog reisu-l-uleme. Ne govorim o tome koji kandidat je izabran, već što su nam podvalili svog kandidata kojeg su unaprijed izabrali. Pa nismo mi ovdje ovce” Karadà.To je bila ozbiljna provokacija s njihove strane prema isto~noj Hercegovini. Zbog toga je upitno da li }e isto~na Hercegovina priznati novog reisu-l-ulemu. To pitanje }e uskoro biti stavljeno na razmatranje na Izvr{nom odboru med`lisa Trebinja i Bile}e”, kaè Hodì}. “Ostala je velika ljaga na izbor ovog reisu-l-uleme. Ne govorim o tome koji kandidat je izabran, ve} {to su nam podvalili i {to su izabrali svog kandidata unaprijed. Pa

Foto: Mario Ili~i}

NEREGULANEREGULARAN RAN IZBOR IZBOR REISA REISA

SKROMNA PONUDA SARAJEVSKOG MUFTIJE Sarajevski muftija Husein Smaji} u Sarajevu, poznat pod nadimkom Had`iuzimaga, preko posrednika je poku{ao da kupi glasove za hiljadu KM

nismo mi ovde ovce, zbog toga ja ne}u {utjeti. Ima puno imama koji su ogor~eni zbog toga, ali ne smiju da govore. Nama u IZ-u nedostaje po{tenih, otvorenih i hrabrih ljudi koji }e re}i {ta se sve de{ava. Mostarsko muftijstvo je dalo dvije nominacije jer je bila situacija da se posva|amo i da nikog ne nominiramo ili da idu dvojica”, kaè ef. Hodì}. On tvrdi da se u Sabor Islamske zajednice nalazi veliki broj simpatizera i ~lanova SDA. Ovoj stranci je bilo stalo da Kavazovi} bude novi poglavar Islamske zajednice u BiH. Tako|e, vrh SDA na ~elu sa Sulejmanom Tihi}em je lobirao da Husein Kavazovi} bude izabran za novog duhovnog vo|u Bo{njaka u BiH. Poznato je da Tihi} i Ceri} godinama nisu komunicirali, a lideru SDA i stranci u cjelini je jako stalo da budu u dobrim odnosima s vrhom Islamske zajednice u BiH. “Sabor je namjestila politi~ka struktura iz SDA koja se infiltrirala i tamo dovela svoje ljude”, kaè ef. Hodì}.

KAVAZOVI] UVODI NOVITETE U IZ BiH Na glasanju izbornog tijela od 354 prisutnih Husein ef. Kavazovi} dobio je vi{e od dvotre}inske ve}ine, odnosno 240 glasova. Drugi po broju glasova (69) bio je muftija travni~ki Nusret ef. Abdibegovi}, dok je muftija sarajevski Husein ef. Smaji} dobio 45 glasova.

Efendija Kavazovi}, koji je vodio najve}e muftijstvo u BiH, iza sebe nema afera ni mrlja u karijeri. Kavazovi} je poznat i po u~e{}u u ratu, kada je osnivao jedinicu “Hod`e” koju su ~inili imami. Bio je i zarobljenik logora HVO-a u Konjicu. Novoizabrani reis je u svom programu najavio dvije veoma va`ne stvari koje je sa`eo u dvije rije~i: kontinuitet i novitet. Poznavaoci prilika tvrde da je za o~ekivati da }e on svoj put trasirati na svoj jedinstven i autenti~an na~in. Kavazovi} je najavio nastavak onih projekata u IZ-u BiH koji su se pokazali uspje{nim. Istovremeno, izjavio je da }e bez oklijevanja otvoriti nove stranice i zapo~eti nova poglavlja u onim sektorima djelovanja IZ-a u BiH za koja ve} postoji saglasnost ili se naknadno utvrdi da su nedovoljno kvalitetno i uspje{no organizovana i rije{ena. Jedan od najavljenih je dono{enje novog Ustava IZ-a u BiH, koji bi, u zavisnosti od odluke Sabora, trebao biti potpuno izmijenjen ili znatno dopunjen i koji se treba zavr{iti do kraja 2013. godine. Taj proces }e donijeti i nove reforme tijela, organa i nadle`nosti IZ-a u BiH. U svakom slu~aju, pred novim vo|om muslimana u BiH je nekoliko vrlo va`nih izazova, a jedan od njih je kako }e se postaviti prema radikalnom vehabijskom pokretu u BiH.

SLOBODNA BOSNA I 27.9.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

26.9.2012

19:42

Page 6

Bijedic:TEKST osnova.qxd

26.9.2012

19:28

Page 34

GOSPODIN MINISTAR

Tuzlanska Direkcija za izgradnju godinama je bila uspješna građevinska firma sve dok se u njeno poslovanje nisu upetljali visoki SDP-ovi kadrovi ENVER BIJEDIĆ i JASMIN IMAMOVIĆ; novinar SB istražio je ulogu federalnog ministra prometa i komunikacija Bijedića u uništavanju nekada uspješne tuzlanske građevinske firme

TUZLANSKI POU^AK ZA NAPREDAK U KARIJERI Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

ENVER BIJEDI]

Te{ke optu`be radnika Direkcije na ra~un federalnog ministra

rama radnika tuzlanske Direkcije za izgradnju traje ve} mjesecima. Duguje im se nekoliko pla}a, nisu im upla}eni doprinosi za zdravstveno osiguranje, firma je ostala bez poslova i vlasni{tva nad svojim nekretninama... Radnici Direkcije za ovakvo stanje firme optu`uju biv{eg direktora Envera Bijedi}a, koji je nakon gotovo sedam godina na toj du`nosti unaprije|en u federalnog ministra prometa i komunikacija, ali i op}inskog na~elnika Jasmina Imamovi}a, jer je Op}ina na ~ijem je ~elu ve}inski vlasnik Direkcije.

NESLANA [ALA Odluka Op}ine Tuzla od 2002. godine o privatizaciji Direkcije zapravo je plan o njezinom uni{tenju. Osniva~ i ve}inski vlasnik, sa 51 procentom udjela, ostaje Op}ina Tuzla. Tada{nji direktor Direkcije Ekrem [ehovi} podi`e kredit od milion i 200 hiljada maraka namijenjen za gradnju tuzlanskog slanog jezera. Novac od kredita nikada nije vra}en direkciji. Privatizacija je izvr{ena tako da je svaki uposlenik morao uplatiti oko {est hiljada maraka na privatni ra~un direktora [ehovi}a, a da nikada nijedan uposlenik nije dobio dokument kao potvrdu {ta su kupili, odnosno platili. Onima koji su prigovarali zbog ovakvog poslovnog anga`mana zaprije}eno je otkazom. Sva nepokretna imovina (zgrada Jupiter koju je izgradila Direkcija, zatim

poslovni prostori u centru grada, stanovi) prelazi u vlasni{tvo Op}ine. Zbog ovakvog na~ina privatizacije u toku je sudski spor nakon {to su biv{i uposlenici podigli tu`bu. Kako je zbog ovoga Direkciji ostalo tek da se bavi izgradnjom stambeno-poslovnih objekata, tako se otvorio prostor i mogu}nost za nezakonite radnje i boga}enje privilegiranih. Zanimljiv je i na~in na koji su raspisivani tenderi za izvo|a~e radova na objektima. Jedna te ista grupa

ljudi sa~injavala je komisiju koja je otvarala ponude na tenderu. Kako tvrde izvori SB, svaki ~lan komisije imao je svoga izvo|a~a radova tako da se i prije otvaranja tenderskih ponuda znalo koji }e izvo|a~i dobiti posao. Znala se i cijena. Pominjala se svota od oko 200 hiljada maraka da bi neki od izvo|a~a dobio posao na tenderu, no kako to mogu potvrditi isklju~ivo vlasnici gra|evinskih firmi, te je navode veoma te{ko dokazati.

“Nakon {to je ‘uni{tio’ tuzlansku Direkciju za izgradnju, Enver Bijedi} nagra|en je mjestom federalnog ministra prometa i komunikacija“ 34

SLOBODNA BOSNA I 27.9.2012.

Bijedic:TEKST osnova.qxd

26.9.2012

19:28

Page 35

BIJEDI]EV BIJEG NA SLOBODU Nekoliko firmi koje nisu dobile poslove na tenderu, kakve su Deling i Giprom, podizale su i sudske tu`be. Ugovori sklopljeni sa izvo|a~ima radova na stambeno-poslovnim objektima uglavnom su sklapani na {tetu Direkcije. Cijene pojedinih gra|evinskih radova prema ugovorima su iznad standardnih vrijednosti i neprimjereno visoke. Za neke od obimnijih radova razlika u vrijednosti bila je i do 500 hiljada maraka. Primjerice, za objekat 15. maj na Br~anskoj malti ugovori sa izvo|a~em su nejasni, nepotpuni ili se svode na protokole koji nigdje nisu ovjereni. Svakako slu~aj za inspekciju, no ulaz inspektorima kako bi provjerili poslovanje Direkcije jo{ uvijek nije mogu}. A cijela je stvar u su{tini veoma jednostavna i lako se da provjeriti. Ako

naknadno provjeriti. Za objekat Stadion podignut je kredit u visini od 500 000 maraka i nikome nije jasno za {to je taj novac potro{en. Osim vjerovatno biv{em direktoru a aktuelnom federalnom ministru Enveru Bijedi}u. Dvadeset uposlenika koji su jo{ uvijek u Direkciji tvrde kako svakodnevno trpe pritisak op}inskog na~elnika Imamovi}a. Kaù i da je, iako je dosada{nji direktor Bijedi} unaprije|en na mjesto federalnog ministra, jo{ uvijek ostao u dobrim odnosima sa Imamovi}em pa “donira“ novac iz budèta za obnovu tuzlanskih saobra}aajnica, ne propu{taju}i takve prigode iskoristiti i za Imamovi}evu predizbornu kampanju. Preostali uposlenici direkcije pla}u nisu primili ve} deset mjeseci, nemaju zdravstvenu za{titu, izloèni su mobbingu... JASMIN IMAMOVI] Sau~esnik u djelu kako tvrde ogor~eni Tuzlaci

izvo|a~ radova ne ispo{tuje rokove, rukovodstvo Direkcije napravi anekse ugovora po kojima u potpunosti za{titi izvo|a~a radova od eventualnih tu`bi? Dakle, menad`ment je vodio politiku poslovanja na vlastitu {tetu. U cijenu stanova ura~unati su najskuplji i najkvalitetniji materijali, keramika, parketi, stolarija, sanitarije... i sve to su pla}ali kupci stanova, koji bi po useljenju shvatali da materijali ugra|eni u stanove nisu ni izbliza kvaliteni kako je to predstavljano. Na taj na~in se dolazilo do drakonske razlike u stvarnoj cijeni radova, no gdje je novac zavr{io, niko jo{ uvijek ne zna. Direkcija nikada nije prikazala dobit ve}u od 50 hiljada maraka za bilo koji objekat koji je gradila, a nerijetko se de{avalo da radovi koji nikada nisu izvedeni budu uredno pla}eni. Obi~no kada su u pitanju zemljani radovi koje nije mogu}e 27.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

S druge strane, Op}ina, kao ve}inski vlasnik Direkcije, pravi novu “Direkciju“ anga`iraju}i podobne u svojoj slu`bi za komunalne poslove. Shvativ{i o ~emu se radi, uposlenici Direkcije, vjeruju}i kako njihovo poduze}e mora nestati kako bi se sakrili tragovi o kriminalnim radnjama, tra`ili su da ih Op}ina uklju~i u poslove na javnim radovima, s obzirom da imaju dovoljno stru~nog kadra visoke spreme i iskustva, no odgovor na svoje upite nikada nisu dobili.

[E]ER PO PILAVU Prema tvrdnjama izvora SB, napustili su je klju~ni stru~njaci, kadrovi koji su se znali kvalitetno nositi s poslovima, neki su oti{li u penziju, ostali pak u druge gra|evinske firme. Dvadesetak, od nekad trideset zaposlenih, tu`ilo je firmu za

neispla}ene pla}e. Direkcija je bila firma koja je pozitivno poslovala, no lo{im poslovnim potezima upala je u krizu kojoj se ne nazire kraj. Na Br~anskoj malti je Direkcija gradila polovinu zgrade, a izvo|a~u radova morali su prepustiti jednu ~etvrtinu objekta, kao nadoknadu za izvo|enje radova. Sli~no je i sa zgradom kod stadiona Tu{anj ~ija izgradnja kasni jer nema novca za zavr{etak radova. Izgradnju zgrade su u po~etku zajedni~ki finansirali Direkcija za izgradnju i grupacija MIMS koja je prije po~etka radova na zgradi osigurala 2,2 miliona maraka u~e{}a. Novac je potro{en na pla}anje naknada za dozvole, zemlji{te ili rentu... MIMS je u prizemlju i poslovnom dijelu zgrade planirao izgraditi shopping centar, no kako su radovi stali, slu~aj }e vjerovatno zavr{iti na sudu, s debelim od{tetnim zahtjevom. Navodno, u ovom objektu jedan poslovni prostor u kojem bi trebao biti otvoren kafi} obe}an je i D èvadu [e}erbegovi}u, nekada{njoj zvijezdi Slobode, aktuelnom savjetniku za sport na~elnika Imamovi}a. Enver Bijedi} je, kada ve} spominjemo Slobodu, jedan od njenih najneuspje{nijih predsjednika u historiji, iza koga su ostali samo dugovi a nikakvi rezultati. Dugo niko nije smio javno progovoriti o na~inu poslovanja i uni{tavanju Direkcije za izgradnju Tuzla, iako je boga}enje SDPovih direktora i menad`menta direkcije bilo vi{e nego o~ito. Novi stanovi, poslovni prostori, vikendice sa bazenima, nove ku}e, automobili, finansiranje SDP-a i pojedinih “uglednih“ SDP-ovaca. Identi~na situacija bila je u banjalu~koj Direkciji za izgradnju grada nakon ~ega je ubijen Milan Vukelji} koji je o svemu odlu~io progovoriti. U Tuzli se, sre}om, ne sluè tim metodama, tamo se ignorira, gu{i i sve obavija velom ignorancije. Uposlenici Direkcije obra}ali su se i Kantonalnoj agenciji za privatizaciju. Nisu nai{li na razumijevanje. Nakon nekoliko poku{aja uspjeli su organizirati sastanak na kojem su jo{ i naruèni jer o svemu javno istupaju. Pismeno su se obra}ali i aktuelnom premijeru Tuzlanskog kantona, zatim Op}inskom odboru SDP-a, ostalim politi~kim partijama, Op}inskom vije}u Tuzla... Nikakve reakcije do sada nije bilo. Tuzlanski SDP uspje{no skriva sve {to se de{avalo u Direkciji, u isto vrijeme podijeliv{i uposlenike uz pomo} ~lanova Nadzornog odbora. Kako nam tvrde uposlenici, ~lanove NO, Nedima Muharemagi}a, direktora VGT osiguranja, zatim Seida Zuli}a, direktora Instituta za zavarivanje, i Aliju Sadikovi}a Enver Bijedi} je nagra|ivao visokim pla}ama ili dodacima na pla}u. I na kraju pri~e, oti{ao u Sarajevo preuzeti ministarsku fotelju kao nagradu. 35

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

26.9.2012

19:43

Page 8

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

26.9.2012

19:43

Page 9

BiH Hrvatska:TEKST osnova.qxd

26.9.2012

19:36

Page 38

KAKO SE BiH PRIPREMA ZA ULAZAK HRVATSKE U EU

Slobodna Bosna piše o mjerama koje je BiH poduzela da ublaži negativne posljedice koje će uslijediti ulaskom Hrvatske u EU, te da usaglasi svoje sisteme zdravstvene, veterinarske i fitosanitarne ispravnosti namirnica s pravilima EU-a, bez čega izvoz proizvoda biljnog i životinjskog porijekla iz BiH neće biti moguć

BH. KROMPIR ]E SE MO]I IZVOZITI U EVROPSKU UNIJU TEK 2015. Pi{e: DANKA SAVI] Foto: MARIO ILI^I]

stalo je tako malo vremena do ulaska Hrvatske u Evropsku uniju, a u Bosni i Hercegovni i dalje postoje nejasno}e u lancu komandovanja u oblasti slu`benih kontrola proizvoda biljnog i ìvotinjskog porijekla. Poseban problem predstavlja konfuzija oko toga ko je za {ta zaduèn i nedovoljne koordinacije i saradnje izme|u dràvnih i entiteskih institucija. Podsjetimo, izvoz gotovo nijednog poljoprivrednog proizvoda iz BiH u Hrvatsku ne}e biti mogu} ukoliko BiH ne usaglasi svoje sisteme zdravstvene, veterinarske i fitosanitarne ispravnosti namirnica s pravilima EU-a, a objekti u prehrambenoj industriji ne budu osposobljeni tako da mogu biti akreditirani za izvoz proizvoda u EU. Politika sigurnosti zdravlja ljudi, ìvotinja i bilja je jedna od temeljnih politika EU-a, a na obimnoj regulativi, pripremljenoj i usvojenoj u konceptu sigurnosti hrane, insistira se u potpunosti i tu nema nimalo prostora za bilo kakva izuze}a ili izmjene. Pravila propisuju da se prilikom prijema novih ~lanica na trì{tu te zemlje, a koje }e postati sastavni dio trgovinske zajednice, pripreme sve pretpostavke i ispune uvjeti za ispunjavanje tih standarda, i to prije ulaska zemlje u EU. Kako su pravila u oblasti proizvoda animalnog porijekla stroìja, Hrvatska }e ve} od prvog dana naredne godine zapo~eti sa primjenom EU regulative i na teritoriju te zemlje }e mo}i biti uvezena ili prevoèna samo roba animalnog porijekla koje ispunjava EU kriterije. Zahtjevi regulisani EU propisima za robu biljnog porijekla su ne{to blaì, tako da }e se uvjeti i potreban nivo standarda koje se trebaju ispuniti za robe biljnog porijekla primjenjivati se danom ulaska Hrvatske u EU, dakle od prvog jula naredne godine. U Ministarstvu vanjske

trgovine i ekonomskih odnosa, koje je jo{ 2010. godine napravilo Mapu puta za pripremu BiH za izvoz proizvoda biljnog i `ivotinjskog porijekla, upozoravaju da je sada, i pored svega {to je poduzeto u proteklih pola godine, “te{ko nadoknaditi vrijeme, ostvariti sve norme, usvojiti potrebnu regulativu i ispuniti sve uslove sa stanovi{ta sigurnosnih standarda, a {to je godinama bilo u zastoju”.

KASNO KASNO NAU^ENE NAU^ENE LEKCIJE LEKCIJE U U BiH BiH

Hrvatska Hrvatska }e }e ve} ve} od od prvog prvog dana dana naredne naredne godine godine zapo~eti zapo~eti sa sa primjenom primjenom EU EU regulative regulative ii na na teritoriju teritoriju te te zemlje zemlje }e }e mo}i mo}i biti biti uvezena uvezena ili ili prevo`ena prevo`ena samo samo roba roba animalnog animalnog porijekla porijekla koja koja ispunjava ispunjava EU EU kriterije kriterije

EKSPERTSKE MISIJE EU-a U BiH Inspektori Ureda za hranu i veterinarstvo (FVO) nakon posjete BiH u februaru ove godine zaklju~ili su da Ured za veterinarstvo ima ograni~en nadzor nad sektorom i ne moè dati garancije da }e potencijalni izvozni kapaciteti ispo{tovati EU standarde. Ovaj ured, recimo, trenutno ne radi direktno na odobravanju privrednih subjekata koji ho}e da izvoze u EU, to rade entitetska ministarstva i inspekcije ili organi Br~ko Distrikta. Tako se postavlja pitanje kako Ured za veterinarstvo moè garantovati da su evropski standardi zaista i primijenjeni. Zbog toga je Evropska unija dala preporuku da kontrolni sistem treba izgledati kao piramida, s jasnim nadle`nostima centralnog nadle`nog tijela i ostalih koji su zaduèni za ovu oblast. Ovo se treba rije{iti dono{enjem odre|enih zakonskih akata, tehni~kih rje{enja, tako da nije potreban prenos nadle`nosti nego samo poja~ana saradnja, koordinacija i razmjena podataka u vertikalnom lancu. Pro{log mjeseca generalni direktor u Generalnoj direkciji Evropske komisije za pro{irenje EU Stefan Sannino upozorio je da je BiH obavije{tena kako je potrebno da ima centralnu bazu podataka, pouzdanu strategiju za laboratorije, obuku inspektora i veterinara i plan kontrole. Evropska komisija, kao {to je poznato, finansira projekte unutar kojih evropski stru~njaci rade u BiH sa doma}im upoznaju}i ih s tim {ta ovdje treba biti ura|eno. Ali, i pored toga, SLOBODNA BOSNA I 27.9.2012.

BiH Hrvatska:TEKST osnova.qxd

26.9.2012

19:36

Page 39

PRIMJENA EU SIGURNOSNIH STANDARDA I DALJE NA ^EKANJU do danas nije sasvim jasna nadle`nost Agencije za ispravnost hrane i Dr`avne kancelarije za veterinarstvo BiH. Sannino je upozorio da koordinacija s ostalim institucijama, uklju~uju}i entitetske, kao {to su laboratorije, nije ni djelotvorna ni efikasna u dovoljnoj mjeri. Od ove godine u BiH se provode ciljane ekspertske misije koje su finansirane u sklopu programa EU-a i one su specifi~no namijenjene za uklanjanja nedostataka koje su prethodno utvrdile misije FVO-a: nedostaci vezani za zakonske regulative, centralnu bazu podataka itd. U BiH sada dolaze i eksperti iz Slovenije,

koje finansira EU, da bi sa kolegama iz BiH pro{li objekte koji proizvode mlije~ne proizvode i da se uvjere da li se ovdje proizvodi po EU standardimaâ&#x20AC;Ś U proteklih deset godina EU je ulo`ila 19 miliona eura u sektor za sigurnost hrane u BiH.

ZADATAK: ODR@IV SISTEM LABORATORIJA Trenutno u BiH postoji prevelik broj laboratorija: za uzorkovanje proizvoda `ivotinjskog porijekla postoji njih 12-ak i ovaj broj nije ekonomski odr`iv. Osim toga, nijedna laboratorija nije po standardi-

ma tzv. dr`avne referentne laboratorije pa se posebno treba raditi na uvo|enju NRL standarda za razli~ite tipove analiza. Pojedina~ne laboratorije moraju biti akreditovane prema standardima ISO 1725, a to radi Institut za akreditaciju BiH, koji ni sam jo{ nije akreditiran od evropskog tijela za akreditaciju. To se me|utim o~ekuje po~etkom naredne godine, a olak{avaju}a je okolnost da se radi na tome da se laboratorije akreditiraju i a oprema koju posjeduju je zadovoljavaju}a. Me|utim, kad se laboratorije akredituju, one moraju korisiti specifi~ne metode za analize (â&#x20AC;?EU refer-

BiH jo{ uvijek gubi vrijeme zbog dupliranja nadle`nosti i nedovoljne saradnje dr`avnih i entitetskih institucija

27.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

BiH Hrvatska:TEKST osnova.qxd

26.9.2012

19:36

Page 40

KAKO SE BiH PRIPREMA ZA ULAZAK HRVATSKE U EU entne metode”), za {ta treba dodatna obuka, a to je jedna od preporuka i FVO-a. Inspekcije su detaljne i vrlo zahtjevne, pomenimo nekoliko detalja: zdravstveno stanje ìvotinja u BiH mora biti jednako dobro kao u EU, provjerava se kako se registruju poljoprivredna gazdinstva, idenfitikuju ìvotinje, rad laboratorija naravno, kako se uzorkuje i prati kvalitet sirovog mlijeka i higijena u mljekarskim objektima. Ukoliko FVO utvrdi da zdravstvena kontrola ìvotinja nije na nivou EU, onda se dopu{ta samo tehni~ki obra|eno mlijeko i proizvodi. Evropska komisija procjenjuje prihvatljiv nivo tehni~ke obrade. Osim toga, za izvoz mlje~nih proizvoda potrebno je odobrenje nacionalnog monitoring plana rezidua (“zaostala tvar”, ostatak biolo{kih ili hemijskih tvari koje se dopu{teno koriste u odre|enim koli~inama i u odre|enim fazama primarne proizvodnje hrane). Kada BiH i dobije dozvolu za izvoz proizvoda ìvotinjskog porijekla u EU, onda se proizvodi kontroli{u na prelazima s inspekcijskim slu`bama tzv., BIP-ovima, na kojima veterinari utvr|uju da li je sve ura|eno u skladu sa standardima EU-a. [to se ti~e biljnih proizvoda, potrebno je zadovoljiti dvije kategorije standarda: poljoprivredno-trì{ni standardi provjeravaju se na odre|enim grani~nim prelazima (rije~ je o fitosanitarnim inspekcijama koje je Hrvatska uvela ranije), ali potrebno je dobiti odgovaraju}i fitosanitarni certifikat za odre|ene biljne vrste kojim se potvr|uje da je proizvod ispravan, bez {tetnih organizama i u skladu sa propisima za zdravlje bilja. Recimo, Uprava za za{titu zdravlja ve} drugu godinu provjerava postojanje {tetnih organizama u doma}em krompiru, a program ina~e traje tri godine, onda se mora ~ekati nalaz FVO inspekcije, tako da se prognozira da }e BiH biti u mogu}nosti po~eti izvoziti krompir tek 2015. godine.

[TA BiH MO@E NAU^ITI OD HRVATSKE

Hrvatska je usvojila 370 novih zakona, a BiH je izgubila dvije godine na dva tražena od strane EU-a! Prema dokumentu koji je krajem pro{le godine Vije}u ministara BiH dostavila Direkcija za evropske integracije, zna~ajne posljedice pristupanja Hrvatske EU o~ekuju se u oblastima imovinsko-pravnih odnosa, pograni~nim pitanjima, trgovini industrijskim i poljoprivrednim proizvodima, zatim u pitanjima dr`avljanstva i putnih isprava, rada, zapo{ljavanja, socijalne za{tite i penzija, saobra}aja, te elektroenergetike. U sjeni svih navedenih oblasti ostaje otvoreno pitanje koliko }e ulazak Hrvatske uticati na to da neshvatljivo trome i neodgovorne vlasti u BiH najzad po~nu spunjavati obaveze koje su na sebe preuzele. Hrvatska je, naime, u procesu pristupanja EU, tokom protekle decenije morala donijeti 370 novih zakona. BiH koju tako|er ~eka ovaj posao je izgubila gotovo dvije godine dogovaraju}i se tek oko dva

zakona (zakon o dràvnoj pomo}i i popisu stanovni{ta). Hrvatska je morala izmijeniti Ustav u nekoliko odredbi, to }e isto morati uraditi i BiH koja duè od dvije godine nije u stanju provesti odluku Evropskog suda za ljudska prava kojom se traì izbacivanje iz Ustava diskriminiraju}ih odredbi. Zvu~i vrlo zabrinjavaju}e ako se ima u vidu da od momenta predaje aplikacije za ~lanstvo do sticanja kandidatskog statusa (BiH je jedina zemlja u regiji koja to jo{ nije uradila) u prosjeku pro|e oko tri godine, a od otpo~injanja pregovora za ~lanstvo do tog ~ina oko {est godina. Dosada{nji proces pristupanja je pokazao da od predaje aplikacije za ~lanstvo do punopravnog statusa ~lana u prosjeku pro|e desetak godina, a iskustvo sa BiH je pokazalo da su njene vlasti spremne “otegnuti” proces dobijanja kandidatskog statusa unedogled.

[TA RADI DR@AVNA VLADA Ukoliko dosada{njim tempom nastavi ispunjavati obaveze prema EU, prognoze za BiH su vi{e nego sumorne

KADA ]E BITI USVOJEN HIGIJENSKI PAKET? Evropska komisija je, kako saznajemo, pokazala spremnost da podr`i sve grani~ne prelaze za prevoz robe, ali punktovi grani~ne inspekcije mogu da ispune svrhu samo kad i ako je izvoz proizvoda u EU dozvoljen. Planiranje punktova grani~ne inspekcije i njihovog broja uvjetovano je uvo|enjem standarda iz oblasti ispravnosti namirnica, veterinarske i fitosanitarne ispravnosti. Evropska komisija je, ina~e, preporu~ila BiH da u kratkoro~nom periodu usmjeri svoje aktivnosti na najva`nije proizvode, tj. proizvode s najve}im obimom trgovinske razmjene ili trgovinskim potencijalom sa Hrvatskom. To su mlijeko, mlije~ni proizvodi, meso peradi, konzumna jaja i med. Ranije smo pisali da je BiH izgubila dvije godine i kasnila sa usvajanjem tzv. 40

higijenskog paketa zbog sukoba institucija i agencija o pitanjima nadle`nosti. Pierre Mirel, direktor Uprave u Generalnoj direkciji Evropske komisije za pro{irenje, izjavio je tokom posjete BiH sredinom ljeta da je {okiran slabim napretkom BiH u oblasti sigurnosti hrane i veterinarske kontrole, ~injenicom da je tako mali broj preporuka proveden, posebno {to se ti~e Agencije za sigurnosti hrane i Ureda za veterinarstvo. Po~etkom maja, na sjednici Vije}a ministara i na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine, predlo`eno je usvajanje tzv. higijenskog paketa. U ovom Min istarstvu i u Direkciji za

evropske integracije nam je potvr|eno da su Agencija za sigurnost hrane BiH i Ured za veterinarstvo BiH pripremili propise iz oblasti slu`bene kontrole hrane, “higijenski paket“ koji predstavlja pravni okvir za uspostavu slu`benog lanca kontrole hrane. Agencija za sigurnost hrane BiH pripremila je pravilnike kojima se preuzimaju uredbe br. 852/2004 i 882/2004 (Op{ta pravila za slu`bene kontrole i Op{ta pravila o higijeni). Po pribavljanju mi{ljenja nadle`nih entitetskih mini starstava, pravilnici }e biti upu}eni Vije}u ministara BiH na usvajanje. Ured za veterinarstvo BiH pripremio je pravilnike kojiSLOBODNA BOSNA I 27.9.2012.

BiH Hrvatska:TEKST osnova.qxd

26.9.2012

19:37

Page 41

PRIMJENA EU SIGURNOSNIH STANDARDA I DALJE NA ÊKANJU kada za to budu ste~eni neophodni uslovi. Prijedlog teksta Sporazuma o pograni~nom saobra}aju je usagla{en izme|u BiH i Hrvatske i sada se ~eka da bude pripremljen za potpisivanje. S obzirom da se ve} od 1. januara naredne godine BiH u Hrvatsku ne}e mo}i izvoziti ve}inu namirnica (BiH ima mogu}nost da nastavi izvoz samo ribe i sirove koè), alternative za ostale proizvode morat }e se potraìti u ostalim dràvama CEFTA sporazuma i tre}im zemljama. “Preusmjeravanje” izvoza bh. proizvoda ìvotinjskog i biljnog porijekla u tre}e zemlje, opcija je za koji je interes izrazilo trinaest bh. kompanija. Me|utim, izvoz u Tursku, Libiju, Arapske Emirate, Izrael, Egipat u tranzitu }e prelaziti put od Metkovi}a do Plo~a tako da }e po{iljke ìvotinjskog porijekla i u ovom slu~aju morati ispunjavati evropske standarde. Postoji izvjesna mogu}nost da EU odstupi

EVROPSKI EVROPSKI STANDARDI STANDARDI KOJI KOJI NEDOSTAJU NEDOSTAJU U U BiH BiH

BiH BiH nedostaje nedostaje centralna centralna bazu bazu podataka, podataka, odr`iv odr`iv sistem sistem laboratorija, laboratorija, obuka obuka inspektora inspektora ii veterinara veterinara te te plan plan kontrole kontrole

ma se preuzimaju uredbe 853/2004 i 854/2004 (specifi~na pravila za slu`bene kontrole proizvoda ìvotinjskog porijekla i higijenu proizvoda ìvotinjskog porijekla) i uputio ih Vije}u ministara BiH. Marina Kavaz-Siru~i}, glasnogovornica Direkcija za evropske integracije, napominje da }e sa njihovim usvajanjem “svaki subjekat u poslovanju s hranom, izme|u ostalog, biti obavezan da uspostavi sistem kontrole rizika i ispo{tuje higijenske standarde u poslovanju s hranom u skladu sa pravilima EU-a o sigurnosti hrane ‘od njive do trpeze’.” BiH je pripremila i Pravilnik o odobravanju objekata za izvoz, a entitetska ministarstva su preuzela obavezu da pravilnike o sirovom mlijeku usklade sa pravilnikom na dràvnom nivou.

PREGOVORI O IZVOZU U TRE]E ZEMLJE [to se ti~e gore pomenutih BIP-ova, podsjetimo da je Vije}e ministara BiH iz UMTS licenci osiguralo sredstva za ekspEU EU PRAVILA PRAVILA SE SE MORAJU MORAJU PO[TOVATI PO[TOVATI

Izvoz Izvoz iz iz BiH BiH uu tre}e tre}e zemlje zemlje uu tranzitu tranzitu }e }e prelaziti prelaziti put put od od Metkovi}a Metkovi}a do do Plo~a Plo~a tako tako da da }e }e po{iljke po{iljke `ivotinjskog `ivotinjskog porijekla porijekla ii uu ovom ovom slu~aju slu~aju morati morati ispunjavati ispunjavati evropske evropske standarde standarde

27.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

STRUČNA POMOĆ EU-a U BiH: Od ove godine u BiH se provode ciljane ekspertske misije koje su finansirane u sklopu programa EU-a i one su specifično namijenjene za uklanjanje nedostataka koje su prethodno utvrdile misije FVO-a: nedostaci vezani za zakonske regulative, centralnu bazu podataka itd roprijaciju zemlji{ta za izgradnju pristupne ceste ka grani~nom prelazu Bija~a, koji }e biti jedan od dva BIP-a (Border Inspection Post) na granici sa Hrvatskom. U toku su radovi na grani~nom prelazu Gradi{ka. U Direkciji za evropske integracije nam je potvr|eno da je na trilateralnom sastanku predstavnika Evropske komisije, Republike Hrvatske i BiH, odr`anom sredinom septembra u Briselu, hrvatska delegacija izrazila spremnost za izgradnju tre}eg BIPa na lokaciji Iza~i} - Li~ko Petrovo Selo

od ovog pravila, a do nje se dolazi na osnovu analize o visini rizika transporta, recimo stoka sigurno ne bi mogla biti izuzeta, ali ta mogu}nosti nije isklju~ena kada su neki drugi proizvodi u pitanju. U toku su pregovori BiH i EU-a o uvjetima pod kojim bi se u odre|enim slu~ajevima za izvoz u tre}e zemlje moglo napraviti izuze}e. Pro{losedmi~ni trilateralni razgovori u Briselu nadle`nih povjerenika Evropske komisije i bh. i hrvatske delegacije rezultirali su postizanjem dogovora oko va`nih pitanja: osigurat }e se povezanost teritorije Hrvatske (a od jula 2013. i zna~i i Evropske unije), kroz poseban reìm prolaza kod Neuma, gdje bh. teritorija presijeca hrvatsku, a kako je najavljeno, ovdje }e biti uspostavljen poseban “koridor” za prevoz robe izme|u dva dijela hrvatske, odnosno evropske teritorije. Posebnim reìmom }e biti omogu}eno da BiH za uvoz i izvoz u punoj mjeri koristi hrvatsku luku Plo~e. Utvr|eno je i preko kojih posebnih prelaza se mogu prevoziti ìva stoka, ìvotinje, a koji prelazi s fitosanitarnom kontrolom }e biti namijenjeni prometu vo}a i povr}a, {to je posebno va`no za privredne kompanije i prevoznike. Ali, i dalje se ~eka da BiH ispuni traène uvjete da bi taj izvoz bio mogu}. 41

EUROPA:EUROPA.qxd

25.9.2012

15:51

Page 42

EVROPA, ODMAH IZ EVROPSKIH Evropska komisija će predstaviti p FONDOVA uoči sljedećih evropskih parlamen UKRADENO PREKO 600 MILIONA EURA Posljednja istra`ivanja agencija EU pokazuju da malverzacije i kra|e iz evropskih fondova prelaze brojku od 600 miliona eura. Evropska povjerenica za pravosu|e Viviane Reding najavila je da je Evropska komisija pripremila novi nacrt kaznenog zakona za prevarante koji kradu sredstva iz evropskih fondova. Obra}aju}i se ~lanovima Odbora za gra|anske slobode u Evropskom parlamentu, Reding je rekla da su ilegalne aktivnosti koje su pridonijele bud`etskim gubicima EU {okantne i da su pretpostavke da su prave brojke mnogostruko ve}e. Evropski ured za borbu protiv prevara (OLAF) trenutno provodi ~etiri istrage u vezi sa BiH, od kojih se dvije odnose na pomo} koju je BiH dobila iz fondova EU-a.

[VICARSKA TURISTI^KA NAGRADA MOSTARU Nau~ni odbor [vicarske turisti~ke nagrade (The Scientific Committee of the Swiss Tourism Awards) dodijelit }e Gradu Mostaru najpresti`nije priznanje [vicarske turisti~ke nagrade za kategoriju Kulturno odredi{te “Kolijevku bosanskohercegova~ke kulture“, javljeno je iz Ureda grada Mostara. “Presti`na nagrada Gradu Mostaru bit }e uru~ena u Luganu na Me|unarodnoj izlo`bi koja se odr`ava od 16. do 18.11. 2012. godine. [vicarska turisti~ka nagrada je va`no me|unarodno

Šta je budućnost Evropske unije, ovo je pitanje posebno aktuelizirano govorom predsjednika Evropske komisije Josea Manuela Barrosa pred Evropskim parlamentom, u kojem se založio za stvaranje federacije nacionalnih država

tkako je po~ela kriza u Gr~koj, recesija poga|a mnoge zemlje, antievropske stranke iskori{tavaju porast nezaposlenosti i socijalnog nezadovoljstva da za to okrive Uniju, a budu}nost eura i EU-a je u opasnosti. U ovako turbulentnim

vremenima odbrana nacionalnih dr`ava ne smije se prepustiti nacionalistima i populistima, upozorio je sredinom mjeseca predsjednik Komisije Jose Manuel Barroso pred Evropskim parlamentom u govoru kojim se zalo`io za stvaranje federacije nacionalnih SLOBODNA BOSNA I 27.9.2012.

EUROPA:EUROPA.qxd

25.9.2012

15:51

Page 43

i prijedloge za promjene Ugovora entarnih izbora 2014. godine!

KUDA KUDA IDE IDE EVROPSKA EVROPSKA UNIJA UNIJA

U U govoru govoru pred pred poslanicima poslanicima Evropskog Evropskog parlamenta parlamenta Jose Jose Barroso Barroso je je kazao kazao da da EU EU mora mora i}i i}i prema prema federaciji federaciji nacionalnacionalnih nih dr`ava, dr`ava, te te da da je je to to politi~ki politi~ki horizont horizont na na koji koji treba treba usmjeravati usmjeravati djelovanje djelovanje sljede}ih sljede}ih godina godina

dr`ava. Ako Barrosove ideje o insti tucionalnim reformama budu utemeljene, politi~ka konsolidacija bi mogla sta bilizirati privredu i finansijsko tr`i{te. Provedba fiskalne unije i demokratskog saveza nisu dva opre~na cilja, smatraju Guido Montani, potpredsjednik Saveza evropskih federalista, i Antonio PadoaShioppa, profesor Evropskog povijesnog prava na Sveu~ili{tu u Milanu, a prenosi EuActiv. Na izborima za Evropski parlament, u junu 2014., gra|ani }e mo}i dobiti dva glasa~ka listi}a, jedan za glasanje za njihovog kandidata(e) i jedan za odobravanje ili odbijanje novog evropskog Ustava. Novi evropski Ustav bi trebao 27.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

stupiti na snagu ako ga odobri dvo tre}inska ve}ina gra|ana i dràva. Ovaj postupak predstavljao bi klju~ni korak prema politi~koj zajednici. Za stvaranje federacije nacionalnih dràva, me|utim, postoje brojne prepreke, ali ako planirana bankarska unija bude odobrena do kraja ove godine kako se o~ekuje, svi glavni elementi fiskalne unije ve} su pripremljeni. Ukoliko planovi za institucionalne reforme budu pravodobno doneseni, perspektiva politi~ke konsolidacije Unije moè samo stabilizirati privredu i finansijsko trì{te. Ipak, ne treba isklju~iti mogu}nost da javno mnijenje negativno reagira, recimo zbog skiciranja novih ugovora iza zatvorenih vrata, bez sudjelovanja gra|ana, a zatim da ga ratificiraju. Predsjednik Barroso je izjavio da }e “Komisija predstaviti prijedloge za potrebne promjene Ugovora uo~i sljede}ih evropskih parlamentarnih izbora 2014. godine, uklju~uju}i i elemente za ja~anje demokracije i odgovornosti“. Kona~ni cilj tog projekta je federacija nacionalnih dràva, ukoliko }e biti ratificiran od strane ve}ine evropskih gra|ana i dràva. [tovi{e, Evropski par lament bi trebao biti u potpunosti uklju~eni u ovaj projekt prije, a ne poslije evropskih izbora, “koje mogu predstavljati preokret za Uniju ako politi~ke stranke shvate da moraju razgovarati sa gra|anima te razumjeti njihove stvarne potrebe“. Pretvaranje EU-a u federaciju nacionalnih dràva, o ~emu je Barosso govorio pred zastupnicima EP-a, izazvalo je ogroman interes: “Ne trebamo se bojati te rije~i: morat }emo i}i prema federaciji nacionalnih dràva. To nam je potrebno, to je na{ politi~ki horizont, to mora usmjeravati na{e djelovanje sljede}ih godina“, nastavio je Barroso. To je bio njegov tre}i po redu govor o stanju Unije, {to je uvedeno po uzoru na govore ameri~kih predsjednika o stanju nacije. Od po~etka svoga drugog mandata na ~elu Komisije Barroso se jednom godi{nje obra}a zastupnicima EP-a govorom u kojem ocjenjuje stanje u Uniji i predlaè ideje za rje{avanje postoje}ih izazova. Podsjetimo da je uspostavu federacije nacionalnih dràva, za koju se zaloìo Barroso, jo{ sredinom ‘90-ih zagovorao Jacques Delors, nekada{nji predsjednik Evropske komisije od po~etka 1985. do kraja 1994. godine. (D. Savi})

priznanje koje ima za cilj ’promicanje visoke kakvo}e turizma, za{tita i pozicioniranje prirodne i kulturne ba{tine zemalja, poticanje konkurentnosti i izvrsnosti u standardima usluga i proizvoda te pru`anje mogu}nosti prezentiranja osobitih odredi{ta {vicarskoj javnosti’.“

SOCIJALNA NEJEDNAKOST ME\U BRITANCIMA U PORASTU @ivotni standard nièg i srednjeg sloja Britanaca opadat }e do 2020. godine, ~ak i ako zemlja u|e u zlatno doba stabilnog privrednog rasta, pokazalo je istraìvanje o sve ve}oj socijalnoj nejednakosti objavljeno u listu Guardian. Istraìvanjem je utvr|eno da }e prihodi prosje~ne britanske porodice niskih primanja do 2020. godine realno pasti izme|u 15 i 20 posto, sa 10.600 funti (oko 13.200 eura) 2009. na 9.000 funti (oko 11.200 eura) na kraju decenije. Sli~no njima, prosje~na porodica srednjih primanja suo~it }e se s padom svojih prihoda od 22.100 funti (oko 27.600 eura) 2009. godine za 3 posto. Istovremeno, porodice s visokim primanjima mogu o~ekivati godi{nji rast od 0,2 posto do 2020. godine, pokazala je studija koja jo{ bolje prognoze daje onima s najvi{im prihodima.

MA\ARSKA, NAJVE]I PRIMATELJ EU SREDSTAVA Ma|arska zauzima prvo mjesto me|u primateljima iz sredstava EU-a, mjereno prema bruto doma}em proizvodu. U 2011. godini Ma|arska je dobila oko 5,33 milijarde eura od Brisela, a istovremeno je Ma|arska uplatila 937,4 miliona eura u zajedni~ki evropski bud`et. To zna~i da je Ma|arska dobila gotovo 4,5 milijarde eura vi{e nego {to je uplatila. Tako je me|u primateljima zauzela tre}e mjesto iza Poljske i Gr~ke, ali mjereno prema snazi ekonomije Ma|arska je najve}i primatelj.

BIZNIS:BIZNIS.qxd

26.9.2012

23:09

Page 44

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

CIK pokrenuo istragu protiv premijera Nik{i}a [piri} poku{ao obmanuti UIO Skromni efekti Ju`nog toka za BiH Visoka cijena olakog kreditiranja POKRENUTA POKRENUTA ISTRAGA ISTRAGA

Nakon Nakon duljeg duljeg oklijevanja oklijevanja CIK CIK je je pokrenuo pokrenuo istragu istragu protiv protiv federalnog federalnog premijera premijera Nermina Nermina Nik{i}a Nik{i}a ii dopremijera dopremijera Jerka Jerka Ivankovi}a Ivankovi}a

Premijer Nikšić u trostrukom sukobu interesa Federalni premijer Nermin Nik{i} te{ko }e se izvu}i neka`njen iz trostrukog sukoba interesa u kojem se nalazi nakon preuzimanja premijerskog mandata u aprilu protekle godine. Istina, pred Centralnom izbornom komisijom Nik{i} }e polagati ra~un za samo jedan prekr{aj imenovanje ro|enog brata Mirsada Nik{i}a za direktora u JP Autoceste FBiH - mada nije isklju~ena mogu}nost da se istraga pro{iri i na jo{ dva slu~aja koji spadaju u {kolske primjere sukoba interesa a u kojima je premijer Nik{i} glavni akter. Kao {to je poznato, federalna Vlada na ~elu s premijerom Nik{i}em prostorije iznajmljuje od SDP-a, dakle partije u kojoj je Nik{i} generalni sekretar i ovla{teni potpisnik svih poslovnih ugovora. Istina, ugovor izme|u SDP-a i Vlade FBiH o iznajmljivanju prostorija potpisan je jo{ daleke 1997. godine, kada Nik{i} nije bio ni generalni sekretar SDP-a ni federalni premijer, ali je Nik{i} tokom aktuelnog mandata izravno sudjelovao u kreiranju politike koja pogoduje SDP-u. Aktuelna vlada FBiH, s premijerom 44

Nik{i}em na ~elu, nedavno je poni{tila vaè}u odluku iz 2009. godine prema kojoj se federalna Vlada trebala preseliti u zgradu Elektroprivrede BiH u centru Sarajeva koja stoji prazna ve} punih 15 godina. Zgrada je u isklju~ivom vl asni{tvu dràve i dovoljno je prostrana za (besplatni) smje{taj svih 16 federalnih ministarstava. No, umjesto preseljanja u dràvnu zgradu, aktuelna federalna Vlada s Nik{i}em na ~elu odlu~ila je da produì ugovor s SDP-om i da poni{ti odluku o preseljenju u dràvnu zgradu EPBiH. Povrh toga, odlu~ila je zakupiti dodatnih 2.000 kvadratnih metara kancelarijskog prostora u privatnoj zgradi u vlasni{tvu Uniprometa u kojoj je premijer Nik{i}, gle ~uda, samo mjesec dana ranije kupio stan! Ako CIK utvrdi sukob interesa, {to je posve izvjesno, Nik{i}u }e biti izre~ena nov~ana kazna u rasponu od jedne do deset hiljada KM, ali i zabrana kandidiranja na bilo koju dràvnu funkciju u narednom mandatnom razdoblju od 2014. do 2018. godine.

Odluka o “plavom dizelu“ na čekanju zbog Špirića Mada je Vije}e ministara na sjednici od 18. septembra prihvatilo inicijativu poljoprivrednika o hitnom uvo|enju “plavog dizela“, provedba odluke zapela je na Upravi za indirektno oporezivanje. Prema izjavi Nikole [piri}a, predsjedavaju}eg Upravnog odbora UIO, odluka o “plavom dizelu“ nije usvojena “jer se predstavnici FBiH nisu sloìli s prijedlogom izmjena Zakona o akcizama koje je dostavio Savjet ministara BiH“. On je ocijenio àlosnim {to se uvo|enje “plavog dizela“ politizira “umjesto da se iza|e u susret poljoprivrednicima“. Uvo|enje “plavog dizela“ podrazumijeva izmjenu Zakona o akcizama i to na taj na~in {to bi gorivo za primarne poljoprivredne proizvo|a~e bilo znatno jeftinije, jer bi bilo oslobo|eno tzv. akciza, odnosno dodatnog poreza. Prema izjavi federalnog ministra finansija Ante Krajine, koji je glasao protiv predloènih rje{enja, Federacija BiH se ne protivi uvo|enju “plavog dizela“, ali traì da se tro{kovi raspodijele pravednije izme|u dva eniteta i Br~ko Distrikta. “Izmjenama Zakona o akcizama treba precizirati da }e se teret povrata prihoda raspore|ivati entitetima i Br~ko Distriktu u skladu s u~e{}em poljoprivrednih gazdinstava s tih podru~ja“, izjavio je Krajina nakon sjednice Upravnog odbora na kojoj nije postignuta suglasnost o uvo|enju “plavog dizela“. Nije dakle rije~ o politiziranju “plavog dizela“ nego je rije~ o politici ~istih ra~una. Ako ve} Republika Srpska insistira da poljoprivreda ostane u isklju~ivoj nadle`nosti entiteta, onda bi i subvencije poljoprivrednicima morale pasti na teret entitetskih budèta. Tim prije {to broj poljoprivrednika u dva entiteta ni izbiza nije ravnomjeran. No pravi razlog zbog kojeg Upravni odbor UIO nije usvojio odluku o uvo|enju “plavog dizela“ krije se u ~injenici da je ministar [piri} poku{ao “progurati“ vlastiti tekst odluke o “plavom dizelu“ a koja je u izravnoj suprotnosti s ranije usugla{enom odlukom Vije}a ministara BiH.

SLOBODNA BOSNA I 27.9.2012.

BIZNIS:BIZNIS.qxd

26.9.2012

23:10

Page 45

BiH je za Južni tok slijepo crijevo Foto: Milutin Stoj~evi}

Ekonomski efekti memoranduma koji je nadavno u So~iju potpisao predsjednik RS-a M ilorad Dodik s ruskom energetskom kampanijom Gazprom nisu ni izbliza tako spektakularni kako ih posljednjih dana predstavljaju mediji pod Dodikovom kontrolom. Memorandumom je predvi|ena mogu}nost da se RS “naka~i“ na glavnu trasu plinovoda Ju`ni tok izgradnjom zasebnog kraka plinovoda, {to zna~i da }e RS, uz postoje}i, dobiti jo{ jedan dobavni pravac plina, ali ne}e eksploatirati tranzitne efekte Ju`nog toka 2 dolara za tranzit 1.000 kubnih metara plina. Plinovod Ju`ni tok duga~ak je 3.600 kilometara. Zapo~inje u Rusiji, prolazi ispod Crnog mora, ulazi u Bugarsku a potom u Srbiju i Ma|arsku, gdje se odvaja u dva smjera - jedan ide u Austriju a drugi preko Slovenije u Italiju. Republika Srpska se mo`e priklju~iti na glavnu trasu plinovoda, ali isklju~ivo kao usputni i pri tome potpuno bezna~ajni potro{a~ plina. Prije vi{e od 40 godina izgra|en je plinovod koji povezuje BiH s Rusijom, no trenutna iskori{tenost kapaciteta postoje}eg plinovoda ne prelazi 20 posto! [tavi{e, potro{nja plina u BiH raste minimalno i jako sporo zbog previsoke cijene koja je sktriktno vezana za naftu. Neki od najve}ih potro{a~a plina u BiH, poput Fabrike glinice “Bira~“ u Zvorniku, na sve na~ine poku{avaju skupi plin zamijeniti jefitnijim ugljem. Mjese~ni gubici “Bir~a“ iznose 2

PRENAPUHANI EFEKTI Predsjednik RS-a Milorad Dodik obezbijedio je jo{ jedan dobavni pravac plina

miliona KM i najve}im su dijelom izazvani enormnim pove}anjem cijene plina. Sarajevska @ica ubrajala se prije rata me|u najve}e potro{a~e plina u cijeloj BiH, no zbog previsoke cijene plina “@ica“ je definitivno odustala od primarnog proizvodnog programa, jer bi u suprotnom jednako kao i “Bira~“ iz Zvornika “proizvodila“ gubitak.

Dominantno niska tehnolo{ka razina industrijske proizvodnje u BiH (pri marna prerada sirovina) donosi jako nisku dodanu vrijednost i zahtijeva maksimalno kresanje svih tro{kova proizvodnje, na prvom mjestu tro{kova skupe energije, a plin definitivno spada u skupi energent prihvatljiv samo za industriju koja ostvaruje visoke profitne stope.

Snažan rast neneplativih kredita Banke u cijeloj regiji, a osobito u Srbiji, Hrvatskoj i BiH, susre}u se s rastu}im i te{ko rje{ivim problemom nenaplativih kredita koji ozbiljno ugroàvaju cijeli bankarski sektor. U nenaplative kredite spadaju svi krediti koji nisu vra}eni 90 i vi{e dana nakon roka dospije}a i krediti koji iziskuju naplatu potraìvanja prodajom zaloènih nekretnina na javnoj licitaciji. Broj nenaplativih kredita u BiH uùrbano raste - prije tri godine bilo ih je manje od 9 posto, prije dvije godine 11,7 posto, a dana{nji udio nenaplativih kredita u BiH iznosi zabrinjavaju}ih 12,1 posto. 27.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

Nadja-INTERVJU:INTERVJU - osnova.qxd

26.9.2012

23:24

Page 46

ZASTRA[UJU]A PROGNOZA

INTERVIEW

Prof. dr. Aleksa Milojević,

ekonomski ekspert iz Bijeljine

Dr. Aleksa Milojević, profesor ekonomskih nauka i predsjednik Ekonomskog instituta RS-a, kojeg političari i protivnici proglašavaju “katastrofičarem bez pokrića“, u razgovoru sa našom novinarkom analizira alarmantno stanje u ekonomiji Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, iznosi frapantne ekonomske pokazatelje i upire prstom u aktuelne političke elite

Pa kriteriju razvoja, vratili smo se u pedesete godine pro{log vijeka, trend uru{avanja i siroma{enja nastavit }e se u godinama koje dolaze Razgovarala: NA\A DIKLI]

“Narod ne zna istinu. Vlada vlada varaju}i narod, prikazuju}i stanje mnogo boljim nego {to je ono u stvarnosti. Stanovnici BiH ne znaju istinu o finansijskoj situaciji. Ovakva situacija kakva se prikazuje u RS-u nije ni blizu odgovaraju}em stanju. Nije istina da je na{e materijalno bogatstvo, na{ BDP 8,6 milijardi maraka za 2011. godinu, kako tvrde u RS-u, nego je, kada se oduzmu dugovi od ~etiri milijarde maraka i platni deficit od dvije milijarde i inflaciju, na{ realni BDP u 2011. godini bio milijardu maraka. Stepen inostrane zaduènosti je 500 posto. Dug i deficit od {est milijardi su {est puta ve}i od realnog BDP. Dakle, nije kao {to Vlada obmanjuje narod da je na{a zaduènost 42 posto BDP. Ona je preko nekoliko puta ve}a. To se sve podjednako odnosi i na BiH.” Ovako stanje u RS-u, Federaciji BiH i na dràvnom nivou za “Slobodnu Bosnu” ocjenjuje Aleksa Milojevi}, doktor ekonomskih nauka i predsjednik Ekonomskog instituta u Bijeljini. Iako ga mnogi nazivaju “pticom zloslutnicom”, a jo{ je vi{e onih koji bi voljeli da grije{i, naàlost, ve} godinama se ponavlja isti scenario. Milojevi} uradi analizu, predo~i je javnosti, entitetske vlasti je igno46

ri{u… I tek nakon nekoliko godina poka`e se da je na{ sagovornik bio u pravu. Matematika i statistika definitivno su na njegovoj strani.

TEK ]EMO DOTA]I DNO SIROMA[TVA

U RS-u ni Savez sindikata ne mo`e ta~no odrediti broj nezaposlenih. Cifre variraju od onoga ko radi istra`ivanje. Pove}avanjem poreza na li~ni dohodak, te uvo|enjem poreske stope na najmanju osnovicu, da li se zaposlenost pove}ava ili smanjuje? Statisti~ki u RS-u u 2011. godini broj zaposlenih bio je je 238 hiljada, a broj

GRČKI SCENARIO U BiH: “Sve su zemlje koje su se zaduživale propale. Spasile su se samo one koje su otkazale kredite, posebno od MMF-a i Svjetske banke. Ove dvije institucije su, dokazano je, grobari manje razvijenih zemalja“

stanovnika blizu milion i po. Broj radno aktivnih stanovnika je 70 odsto od ukupnog broja stanovnika, {to jeste milion nezaposlenih, radno sposobnih stanovnika RS-a. Stopa zaposlenosti je 24 odsto. U zemljama EU stopa zaposlenosti je 64 odsto. U EU na jednog nezaposlenog je 11 zaposlenih. U RS-u je dva puta vi{e nezaposlenih nego zaposlenih. Ili, ako u RS-u ima oko 460 hiljada porodica, onda je u svakoj drugoj zaposlen jedan ~lan. Skoro da se isto odnosi i na Bosnu i Hercegovinu. Gdje smo sada? Li~ni dohodak u RS-u, prema Zavodu za statistiku RS-a, ve} godinama nije dovoljan za potro{a~ku korpu. Tonemo li u siroma{tvo? Pore|enja radi, prije rata smo sa porezom i platom imali oko 1.800 dolara po stanovniku. Sada oko 460 dolara. Vratili smo se, sa stanovi{ta razvoja, u pedesete godine pro{log vijeka. Razlog je u krizi vlasti i krizi politike. Sav problem je u valutnom odboru i drànju ~vrstog nerealnog, precijenjenog kursa koji oteàva izvoz, a pospje{uje uvoz i zaduìvanje. Precijenjen kurs gu{i doma}u privredu. Ako propadne euro i prestane s radom Valutni odbor, umjesto sada{njih dvije marke za euro, mogli bismo davati od ~etiri do {est maraka za jedan euro. To bi u Republici Srpskoj inostrane dugove i deficite sa sada{njih {est SLOBODNA BOSNA I 27.9.2012.

Nadja-INTERVJU:INTERVJU - osnova.qxd

26.9.2012

23:25

Page 47

EKONOMSKI SLOM BiH

NAJGORA KRIZA TEK SLIJEDI Profesor doktor Aleksa Milojevi}, direktor Ekonomskog instituta u Bijeljini, tvrdi da }e svaka naredna godina biti jo{ gora, sve do potpunog siroma{tva ili potpune promjene privrednog sistema u BiH

27.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

Nadja-INTERVJU:INTERVJU - osnova.qxd

26.9.2012

23:25

Page 48

ZASTRA[UJU]A PROGNOZA milijardi maraka pove}alo na od 12 do 18 milijardi maraka, uz smanjenje `ivotnog standarda i pove}anje inflacije za tri puta. ^vrst kurs i nerealno niska inflacija je na~in prikrivanja stvarnog stanja. Statisti~ki, stanje je mnogo bolje od stvarnog {to trenutno odr`ava Vladu. Narod ne vidi stvarno stanje da je sada{nja relativno niska inflacija priprema ekonomskog i socijalnog sloma. To je budu}nost koja nas ~eka.

KRIMINALNA KRIMINALNA PRIVATIZACIJA PRIVATIZACIJA OSTA]E OSTA]E NEKA@NJENA NEKA@NJENA

Milojevi} Milojevi} smatra smatra da da revizije revizije privatizacije privatizacije ne}e ne}e biti biti jer jer Milorad Milorad Dodik, Dodik, “tata“ “tata“ privatizacije, privatizacije, ne ne mo`e mo`e da da uni{tava uni{tava svoje svoje ~edo ~edo

Kakve posljedice }e osjetiti dràva zbog zaduìvanje u koje ulije}emo svake godine, da li kod Svjetske banke ili Me|unarodnog monetarnog fonda? Sve su zemlje koje su se zaduìvale propale. Spasile su se samo one koje su otkazale tu vrstu usluga (krediti), posebno od MMF i Svjetske banke. Ove dvije institucije su, dokazano je, grobari manje razvijenih zemalja. One ne posu|uju za proizvodne nego potro{ne svrhe, {to je osnovni izvor opasnosti ovog zaduìvanja. Za{to entiteti uzmaju kredite, na njih pla}aju kamatu, a nemaju nikakav program kako ih utro{iti? Svjedoci smo da se ovakva budètska stavka ponavlja ve} godinama u prijedlogu budèta RS-a za narednu godinu, te da kao takva prolazi? Pro{le godine platili smo kamatu na stotinu miliona maraka zaduènja koje nismo potro{ili… Vlada je obavezna da ostvaruje najracionalnije izbore. Da bi udovoljila toj

KRIZA VLASTI, KRIZA POLITIKE: “Sav problem je u valutnom odboru i držanju čvrstog nerealnog, precijenjenog kursa koji otežava izvoz, a pospješuje uvoz i zaduživanje. Precijenjeni kurs guši privredu“ obavezi, Vlada bi morala za svako ulaganje, posebno iz kredita, da uradi studiju ekonomske opravdanosti te investicije, odnosno utvrditi mogu}nost vra}anja kredita iz ostvarene dobiti. To na{a Vlada ne radi, odatle je i ovoliko zaduìvanje bez razvoja. Osnovni problem zaduìvanja je sljede}i. Strani kreditori, prije svega MMF i Svjetska banka, kao prvi predstavnici krupnog kapitala ne èle svojim kreditima kod nas da doprinose razvoju, da nas ekonomski ja~aju. Oni èle preko kredita ekonomski da nas uni{te. Zbog toga upravo daju kredite u potro{ne svrhe (budèt i sli~no) ili u izgradnju infrastrukture, {to je tako|er rast potro{nje, a ne proizvodnje. Kada bi Vlada odbila ove kredite i zahtijevala proizvodna ulaganja, kreditiranje bi prestalo. Ali onda ne bi bilo ni takve vlade. Prema pojedinim analizama, Republika Srpska koja ima samo jednu vladu 48

tro{i za potrebe birokracije vi{e nego Federacija BiH sa svih deset kantona. Dakle, 16 ministarstava u RS-a i agencije tro{e vi{e nego 150 ministarstava u FBiH, bez agencija? U ~emu je problem i kako ga rije{iti? Centralizacija (RS) i decentralizacija (FBiH) su dva tipa vladanja. Mjereno

tro{kom administracije to ne nosi neke razlike. Dràva ima svoj, reklo bi se, fiksan tro{ak koji se ne moè smanjivati uve}avaju}i centralizaciju. To su potvrdila sva dosada{nja iskustva, ~emu sada svjedo~imo i mi u Bosni i Hercegovini. Sa {ireg dru{tvenog i ekonomskog stajali{ta decentralizacija, kakva je u FBiH, nosi daleko povoljniji razvojni rezultat, sadràn u pojmovima regionalnog uravnoteènja u razvoju, potpunije kori{tenje raspoloìvih faktora, ve}a je socijalna uravnoteènost i sli~no. Nasuprot tome, centralizam kakav je u RS-u vodi razvoju uskog centralnog podru~ja i ra{irene periferije bez razvoja. Tro{ak ovakvog modela razvoja je ogroman. Dru{tvene posljedice su nesagledive.

MRA^NA BUDU]NOST

Država Trećeg svijeta Za{to se vlast pla{i da suo~i gra|ane sa sumornim ekonomskim pokazateljima? Raste nezaposlenost, privrede je sve manje, a budèt raste. To je ekonomski neodrìvo. Na{ budèt se oko 50 odsto puni iz prodaje tu|ih roba (PDV), kao i iz aktivnos-

ti (izgradnja puteva, komunalne infrastrukture i sli~no) koje se finansiraju iz ino kredita. Poo{trava se oporezivanje gra|ana (nekretnine, razne takse i sli~no). To su obilje`ja kolonijalnog i potla~enog dru{tva. Dr`ava `ivi bez privrede. Naravno da je to stanje siroma{tva i njegovo uve}anje. SLOBODNA BOSNA I 27.9.2012.

Nadja-INTERVJU:INTERVJU - osnova.qxd

26.9.2012

23:26

Page 49

EKONOMSKI SLOM BiH Centralizacija odgovara samo kratkovidnim politi~arima kako bi uspje{nije vladali. Decentralizacija je temelj za demokratiju, a centralizam za politi~ki despotizam, koji je kod nas u Republici Srpskoj tako vidljiv.

PRIVATIZACIJA JE OBAVLJENA U FUNKCIJI PLJA^KE

Skup{tina RS-a je na prijedlog entitetske vlade svojevremeno usvojila Zakon o reviziji privatizacije i Zakon o oduzimanju nelegalno ste~ene imovine. Za ispunjavanje odredbi prvog zakona formirana je Komisija za reviziju privatizacije, a njen rad je bio popra}en skandalima i mi{ljenjima da ona sluì samo za obra~un sa politi~kim protivnicima aktuelne vlasti. Da li je RS imala koristi od ovog zakona? S druge strane, kako gledate na ~injenicu da je prema Zakonu o nelegalno ste~enoj imovini, tako|er usvojenom 2007. godine, ista oduzeta u samo dva slu~aja od 2007. godine: porodici Milakovi} iz Prijedora i Zoranu ]opi}u iz Srbije? Oba zakona su potpuno besmislena. Ne moè tata privatizacije (Milorad Dodik) da uni{tava svoje ~edo. Po~elo je kao potpuna besmislica. Tako je i zavr{ilo. Privatizacija, umjesto da bude dovedena u pitanje, samo se jo{ vi{e u~vrstila. Kriminala nema. Sve je po zakonu. A niko se ne pita da li je sam Zakon kriminalan? Revizija privatizacije se ne moè ostvarivati sa stanovi{ta ispunjenosti procedura, nego sa stanovi{ta doprinosa rezultatu. Rezultat je fatalan. Privatizacija je uni{tila privredu i dru{tvo. Ali, kako promijeniti postoje}u privatizaciju, a da njeni kreatori i izvr{ioci ostanu na vlasti? Nemogu}e. Zakon o oduzimanju nelegalno ste~ene imovine je jo{ ve}a besmislica. Za nelegalno sticanje imovine mogu odgovarati samo ljudi u vlasti, odnosno partije na vlasti. Kako }e oni sami sebi oduzimati imovinu? Kako su svi koji su u vlasti imali nelegalne koristi, zavr{ilo se onako kako se zavr{ilo. Malo politi~kih ~arki, ali da se ne ode daleko, jer bi i onaj ko to tjera i sam upao u tu mreù. Potjera{ zeca, a ono medvjed. Postoje}i ekonomski sistem pogoduje nelegalnosti sticanja imovine. Zbog toga {to od njega imaju koristi oni na vlasti, onda se svi toliko i bore da u|u u vlast da bi imali nelegalne koristi od te vlasti. Odatle tolika èstina me|ustrana~kog suprostavljanja i borbe za vlast. Da bi se rije{io problem nelegalnog stjecanja imovine, potrebno je promijeniti ekonomski sistem. Kako je su{tina ekonomskog sistema u vlasni{tvu, onda je potrebno promijeniti vlasni{tvo. Masovna korporativna svojina, posebno suvlasni{tvo radnika, bi onemogu}ilo nelegalnost sticanja prihoda. Ona bi primorala, vr{ila pritisak, da se bogatstvo 27.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

BIJEG OD ODGOVORNOSTI

Vlada RS-a nema odgovor na propast koja dolazi Kako ocjenjujete ekonomsku politiku Vlade RS-a? Mi u politi~kom sistemu nemamo nikoga ko brine za narod, ko odgovara za narod. Svi su, pa i predsjednik RS-a, predstavnici i za{titnici svoje partije, ne naroda. [tite}i partije, uni{tavaju narod. Ne ide se na progla{avanje krize da se ne bi izgubila vlast

i podnijela krivnja. Zbog toga propadanje i nema granice i niko ga ne zaustavlja. Vjerovatno do potpune propasti. Najgore je {to Vlada RS-a nema nikakvu ideju kako problem rije{iti. Umjesto da se proglasi krizno stanje i da se pristupi rje{avanju problema, narod se obmanjuje prikazivanjem boljeg (statisti~kog) stanja nego {to je stvarno.

VLASTODR[CI U RS-u SU NEDODIRLJIVI â&#x20AC;&#x153;Nema slu~aja da je neko procesuiran ko je duboko u vlasti jer bi to bila mre`a u koju bi se upecali mnogi, a to je nepo`eljnoâ&#x20AC;&#x153;

sti~e radom ili racionalnim ekonomskim ulaganjem, a ne kao sada, masovnim materijalnim transferima iz dr`ave u privatne d`epove.

DODIK JE NEDODIRLJIV, ALI I ONI ISPOD NJEGA

Za sve ove godine, barem u RS-u, niko nije krivi~no odgovarao iz bilo koje vlasti za pronevjeru novca gra|ana ovog bh. entiteta. Propali su svi takvi slu~ajevi, od onog kada je podignuta optu`nica protiv predsjednika SNSD-a i RS-a Milorada Dodika sa 24 ta~ke optu`nice (2000. godina) do danas. Da li je problem u pravosudnom sistemu, nepostojanju politi~ke volje ili se radi o nepostojanju organiziranog kriminala u RS-u? Nema slu~aja da je neko procesuiran ko je duboko u vlasti kod nas jer bi to bila mre`a u koju bi se upetljali mnogi, a to je nepo`eljno. Ne samo da je obustavljena optu`nica protiv Dodika nego se i kumovi ne procesuiraju (Mile Radi{i}, vlasnik Grand tradea, op, a). Ne kre}e se ni odozgo ni odozdo. Samo radikalna promjena sis-

tema, a ne promjena partijske vlasti, moè donijeti rezultat. U su{tini, radi se o promjeni uloge radnika u privrednom sistemu. Sada je on potpuno marginaliziran, {to stvara prostor najrazli~itijim mahinacijama bez kontrole. Kada bi i kod nas radnici ~inili polovinu ~lanova nadzornih odbora, kao u Evropi, mogu}nosti kriminala bi se naglo smanjile. Ove godine su ve} najavljena nova poskupljenja osnovnih ìvotnih namirnica? Vjerujete li u najave da }e naredna godina biti ekonomski teà nego ova? Naàlost, svaka naredna godina }e biti gora, sve do potpunog siroma{tva. Ili do potpune promjene privrednog sistema, ako do njega do|e. Umjesto postoje}eg, prevazi|enog sistema slobodnog trì{ta, potrebno je ostvariti privredni sistem vrlo kontrolisanog trì{ta, s vrlo izraènim uticajima Vlade. Ho}e li do toga do}i ne zna se. Jake su snage koje brane ovakav privredni sistem jer imaju od njega koristi. Ipak, vjerujem da je promjena neminovna i da do nje mora do}i. 49

Sport:TEKST osnova.qxd

26.9.2012

23:43

Page 50

OBRA^UN NS BiH S KRIMINALOM

Komitet za normalizaciju NS BiH podigao je krivične prijave protiv nekadašnjih dužnosnika Saveza zbog čijeg je “rada“ Savez oštećen za oko pola miliona maraka; novinar SB piše o tri slučaja s uglavnom istim akterima zbog kojih je NS BiH odlučio krivične prijave uputiti Tužiteljstvu BiH

NEKA SE PRIPREME DOMINKOVIĆ I OSTALI Pi{e: NEDIM HASI]

ratko saop}enje nakon pretposljednje sjednice Komiteta za normalizaciju nije izazvalo posebnu pa`nju ovda{nje javnosti, iako je u njemu jedna ta~ka veoma zanimljiva. Rije~ je o tome da je NS BiH podnio krivi~ne prijave protiv N.N. lica koje smatra odgovornom za tri slu~aja u kojima je Savez pretrpio materijalnu {tetu, odnosno, nakon nagodbe sa tu`iteljima morat }e pla}ati nemale sudske tro{kove. Rije~ je o, kako saznajemo, tri odvojena slu~aja u kojima su uglavnom akteri bili isti a kojima su ~elnici NS BiH godinama uveseljavali ovda{nju javnost. No, nered

koji su ostavili iza sebe nije nimalo smije{an. Radi se, naime, o oko pola miliona maraka tro{kova koje je Savez morao platiti nakon sudskih sporova u tri razli~ita slu~aja kojima je o{te}en bud`et, ali i ugled ove institucije. Krenimo redom.

]IRO I SLU^AJ KENTARO Prvi je poznati slu~aj potpisivanja dvojnih ugovora za televizijska prava prijenosa utakmica nogometne reprezentacije BiH. Ugovor sa {vicarskom marketin{kom agencijom Kentaro 2006. godine potpisali su tada{nji predsjednik NS BiH, pokojni Milan Jeli} te potpredsjednik Iljo Dominkovi}. Ugovor se odnosio na prodaju televizijskih prava doma}ih utakmica reprezentacije BiH u periodu od

2010. do 2014. Dvije godine kasnije, Dominkovi}, ovog puta u ulozi predsjednika, te tada{nji generalni sekretar Munib U{anovi} potpisali su ugovor o prodaji televizijskih prava za isti period s njema~kom agencijom Sportfive, koja je dugogodi{nji partner Saveza. Iz NS su dugo tvrdili da je jedini va`e}i, jer sporni ugovor s Kentarom nikada nije protokoliran. Zanimljivo je da je Jeli} mjesecima lobirao i insistirao na potpisivanju ovog ugovora, iako se u tom trenutku nije znalo ni kada }e ni s kim igrati na{a reprezentacija. @rijeb nam je, naime, mogao donijeti atraktivnu reprezentaciju poput Njema~ke ili Engleske i tada bi Savez zaradio ve}i novac. No, stvari su postale jasnije ne{to kasnije kada, navodno uz podr{ku ljudi s kojima je

SLOBODNA BOSNA I 27.9.2012.

Sport:TEKST osnova.qxd

26.9.2012

23:44

Page 51

POLA MILIONA JE POLA MILIONA

SMIJENJENI IO NSBiH Slijepi poslu{nici Sulejmana ^olakovi}a i Ilje Dominkovi}a

JEDINI OSU\ENI Munib U{anovi} i Miodrag Kure{

potpisan ugovor, Jeli}ev sin Petar, u to vrijeme igra~ Modri~e i kapiten mlade reprezentacije BiH, biva transferiran u njema~ki Nirnberg. U isto vrijeme se Milan Jeli} “ponovio“ i novim Mercedesom i stanom u Beogradu. Kako su za SB tada pri~ali neki ~lanovi IO, nakon {to je ovaj ugovor ozvani~en, pri~alo se kako je jedan dio novca, oko 500 hiljada maraka, iz ovog ugovora prelio i u d`epove ~etvorice ~elnih ljudi NS BiH?! O ovom se ugovoru

nekoliko mjeseci, od{tetni zahtjev iznosio je {est miliona maraka, no slu~aj je rije{en nakon suspenzije Saveza i imenovanja Komiteta za normalizaciju na ~elu sa Ivicom Osimom.

MUNIBOVE CRNE KARTE Dvojni ugovor nisu novost kada je rije~ o NSBiH jer su istu stvar Dominkovi} i Sulejman Čolakovi} napravili potpisav{i sponzorski ugovor sa BH Telecomom u vrijeme dok je na snazi bio istovjetan ugovor sa Eronetom. Idejni tvorac tog ugovora bio je tada{nji selektor Miroslav

i u slu~aju Kentaro, rezultirala nagodbom na {tetu Saveza. Kona~no, tre}a krivi~na prijava podignuta je zbog takozvanih crnih karata. Rije~ je o ulaznicama za utakmice nogometne reprezentacije BiH koje su prodavane na crnom tr`i{tu. Prihod od ovih karata nikada nije zaveden u knjigama Saveza, niti se uop}e zna koliko je karata tako prodavano i koliko se uop}e novca slilo u d`epove onih koji su imali pravo raspolagati njima. U sva ova tri slu~aja NS BiH je podigao krivi~ne prijave protiv N.N. lica, poku{avaju}i makar nadoknaditi {tetu nastalu tokom

“N.N. lica su Munib U{anovi}, Miodrag Kure{, Sulejman ôlakovi}, Iljo Dominkovi} i Milan Jeli}“ raspravljalo na jednoj od sjednica IO, no ova je ta~ka, nakon burne rasprave, tokom koje je dolazilo i do sva|e, naguravanja, pa ~ak i pljuvanja, skinuta sa dnevnog reda i ostavljena za neka bolja vremena. Zanimljivo je kako biv{i ~lanovi raspu{tenog IO i danas tvrde kako nisu imali pojma da su Jeli} i Dominkovi} potpisali sporni ugovor, a nakon {to se o tome po~elo {u{kati u kuloarima, ugovor sa Kentarom u javnost je iznio Samir ]emalovi} Pika, koji je u ime NS HNK bio ~lan IO. ]emalovi} je te{ko optuìo ~elnike Saveza za kriminal, no na to se prije suspenzije Saveza i tada{njih ~elnika niko nije obazirao. Sve dok Kentaro nije pred utakmicu sa Francuzima na Ko{evu, u kvalifikacijama za EP 2012., aktivirao tu`bu pred {vicarskim sudom. [vicarski se sud proglasio nadle`nim i tu`ba je stigla pred sud a NS je morao angaìrati advokatsku kancelariju [vicarca Marka di Fabija kako bi se branio. Trakavica sa ovim slu~ajem trajala je 27.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

]iro Blaèvi}. Direktor HT Eroneta Stipe Prli}, navodno, isprva nije imao ni{ta protiv okon~anja sponzorstva, traìo je samo da se ugovor potpi{e po okon~anju utakmica baraà sa Portugalom. Ipak, neposredno pred revan{ utakmicu baraà, na Blaèvi}evo je insistiranje potpisan kontrakt s BH Telecomom na kojem je njegov sin Miroslav, navodno, zaradio proviziju od 200 hiljada maraka. O ovome se raspravljalo na sjednici IO, Muhidin Ra{~i}, tada{nji ~lan Odbora, bio je jedan od rijetkih koji se protivio ovom ugovoru, no niko ga nije slu{ao. ]irina je tada bila posljednja. Nekoliko mjeseci kasnije, Eronet je podigao tu`bu na sudu traè}i obe{te}enje od 150 hiljada eura. Te je godine budèt Saveza bio oko devet miliona maraka i sve je potro{eno na avanture ovakve vrste, niti jedna marka nije upla}ena u reprogramiranje dugova te je NS BiH doveden doslovce do bankrota. Cijela je stvar sa Eronetom, na kraju, kao

sudskih procesa. Gotovo niko od odgovornih za ove slu~ajeve, izuzev Muniba U{anovi}a i Miodraga Kure{a, nikada nije sudski gonjen. Milan Jeli} je preminuo, Iljo Dominkovi} se poku{ava vratiti u savez kao novi ~lan Izvr{nog odbora, Sulejman Čolakovi} je u Zenici i nije se kandidirao na izborima u Savezu tamo{njeg kantona. U{anovi} i blagajnik Kure{ jedini su koji su osu|eni na zatvorske kazne, i to zbog utaje poreza i zloupotrebe du`nosti. Pored zatvorske kazne, moraju vratiti oko 320 hiljada maraka za koje Sud BiH smatra da su ih stekli ilegalno, a izre~ena im je i mjera zabrane obavljanja svih rukovodnih du`nosti u narednih pet godina. Su|enje je trajalo godinu i pol dana, a nakon {to im je izre~ena presuda, U{anovi} je kazao kako se radi o montiranom procesu koji }e imati druga~iji ishod nakon `albe njegovog advokata Apelacijskom vije}u. Trenutno je u zatvoru u Zenici gdje, kako se ~uje ovih dana, pi{e knjigu. 51

Petar Gudelj-INTERVJU:INTERVJU - osnova.qxd

26.9.2012

19:29

Page 52

IMOTSKA LEGENDA

INTERVIEW

Peter Gudelj

pjesnik

Gost ovogodišnje književne manifestacije “Slovo Gorčina” u Stocu bio je veliki hrvatski pjesnik PETAR GUDELJ, autor više od dvadeset knjiga poezije od kojih nijedna nije bila prosječna, već je svaka, po mišljenju kritike, bila puno, puno više i nešto puno, puno jače: za naš magazin govori o beogradskim godinama, o tome šta “ovdje” znači “biti isti”, o zemlji i jeziku, avangardi i Titu, kao i o svom životnom djelu koje nije vezano za njegovo pisanje

Poezija se mo`e ~itati samo u jednomu jeziku, u onomu jeziku na kojemu je ona napisana Razgovarao: DINO BAJRAMOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI], SALIH BOROZAN

nogo je va`nog, lijepog i laskavog izre~eno, napisano, objavljeno o velikom pjesniku hrvatskog, i tri susjedna jezika Petru Gudelju, nekada{njem mostarskom |aku, studentu i stanovniku Beograda, dana{njem i dalje velikom pjesniku i malo manjem izdava~u. Osvojio je vjerovatno sve pjesni~ke nagrade koje se dodjeljuju na ovim prostorima, ali mu ba{ nijedna ni{ta ne zna~i. Gdje god da se pojavi ovaj sedamdeset i devetogodi{nji genije lirike i poetike to bi trebao biti prvorazredni kulturni doga|aj. Me|utim, znate kako to ide s pjesnicima. Oni }e te{ko ikada biti zvijezde. Osim na nebu. I to ako zaslu`e na ovom svijetu. Jo{ Petar Gudelj ni ne voli razgovarati za medije, pa da se njegova mudra rije~ i na taj na~in probije do ne{to {ireg auditorija. Nigdje, pa ni u Stocu gdje je krajem pretpro{le sedmice bio gost kulturne manifestacije Slovo Gor~ina. Osim za Slobodnu Bosnu.

KOD NAS JE CENTAR SVIJETA A dugo je, dugo Petar Gudelj na knji`evnoj sceni. Toliko dugo da mu je Enver Dizdar, predsjednik Fondacije Mak 52

Dizdar, na otvaranju Slova Gor~ina rekao: “Gospodine Gudelj, ja Vas znam toliko dugo da se ~udim da ste jo{ uvijek `ivi.” Sagovornik mojoj kolegici Mirhi Dedi} za tekst koji je pisala o Vama nakon [opovih dana u Jajcu prije pet godina bio je i knji`evnik i kriti~ar iz Beograda Ostoja Kisi}, koji je, izme|u ostalog, rekao: “Petar Gudelj jednako je srpski, bosanskohercegova~ki i hrvatski pisac.” Je li privilegija danas biti jednako isti na ovom na{em izranjavanom prostoru, regiji, zapadnom Balkanu, biv{oj SFRJ, kako god ho}ete? Ne vjerujem da je to ikada bila privilegija. Danas sigurno nije. A jesam li ja taj ili nisam? Vjerojatno jesam! Ali, ne samo hr-

ČITAČ JOŽA: Čuo sam, a da li je to istina pojma nemam, da je Tito čitao i poeziju. Ali mu je to dolazilo u malim dozama, jer su od njega sve krili. Možda je on bio puno bolji nego što ga mi imamo sada u percepciji

vatski, srpski, bosanski, hercegova~ki, nego i albanski i gr~ki pisac. Balkanski. S Balkana je po{lo sve. Zapadna civilizacija je po{la s Balkana, iz Gr~ke. A Gr~ka i sve ovo oko nje... Sve je to isto! Prema tome, centar svijeta je ovdje, kod nas. Da, ali {ta zna~i biti jednako isti u Zagrebu i Beogradu, pa i sada, kada razgovaramo u Stocu? Jer, ako si “takav” u Beogradu, onda si u Zagrebu uglavnom |ubre... Ne, ne, ne opra{ta ti se ono {to si tamo ~inio. U Beogradu. Ali, nisu ba{ u Zagrebu ni govorili niti pisali da sam |ubre. Vidio sam to na jednoj internet stranici. Ma, sve je to u redu. Manje-vi{e ja sam ovdje, po mom ali i po mi{ljenju sigurno jednoga broja ljudi koji se razumiju i koji znaju {ta je knjièvnost, {ta je poezija, {ta su doprinosi, {ta su dosezi u poeziji, zapostavljen na neki na~in. Ovdje u sedamdesetoj godini ìvota dobivam ono {to bi trebalo da se dobije u ~etrdesetoj. [ta zna~i “ovdje”? U hrvatskoj knjièvnosti. Ako su to nekakva priznanja. Vi{e to doìvljavam kao neku nagradu nego kao nagradu. Ja sam dobio sve te nagrade, ali do njih nimalo ne drìm. Jer znam ko je sve to dobio. Ne znam ko }e sve to dobiti ubudu}e, ali SLOBODNA BOSNA I 27.9.2012.

Petar Gudelj-INTERVJU:INTERVJU - osnova.qxd

26.9.2012

19:29

Page 53

MUDRI ^OVA, GUDELJ PERA BILO GDJE NA[ JE Petar Gudelj je i hrvatski i srpski i bosanskohercegova~ki i albanski i gr~ki... Balkanski pisac!

27.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

Petar Gudelj-INTERVJU:INTERVJU - osnova.qxd

26.9.2012

19:29

Page 54

IMOTSKA LEGENDA vjerujem da }e biti onako kako je i bilo. Nemam se ~ime ponositi zato {to mi te nagrade ni ne sluè puno na ~ast i ne zna~e mi ni{ta. Jedino se osje}am malo prikra}en. A to je i razumljivo. Sve te svoje godine formiranja, od studentskih dana pa do potpune zrelosti, proveo sam izvan hrvatske knjièvnosti. Studirao sam, a potom i ìvio i radio u Beogradu trideset i pet godina. I do{ao u Zagreb poslije svega toga. Niko u Akademiji, u Matici, ili ne znam u kojim sve institucijama, ne}e ustati i re}i: Izvolite, ja idem, vi sjedite jer ovo je va{e mjesto. Pa, nije niko lud da mi to kaè. A kada ste se vratili u Hrvatsku? 1991. godine. Vi iz Beograda u Zagreb, a jo{ jedan veliki hrvatski pjesnik Goran Babi} iz Zagreba u Beograd? E, da, mimoi{li smo se... Da li ste od 1991. bili u Beogradu? Jesam, dva puta, ali potpuno inkognito. Bio sam tamo po svojim obiteljskim poslovima. Sasvim slu~ajno sam jednog prijatelja sreo na ulici. Iznenadili smo se, za~udili i ni{ta vi{e.

RANI I KASNI RADOVI

Pjesnik koji je imao sljedbenike Prvi put su 2007. [opovi dani u Jajcu bili posve}eni jednom `ivu}em pjesniku koji je iz BiH ili je na neki na~in vezan za BiH. A Petar Gudelj vezan je na vi{e na~ina. Recimo, u Mostaru je, u koji je do{ao iz Podosoja kod Imotskog gdje je i ro|en, poha|ao Gimnaziju. Ro|en je 1933. godine. U Beogradu je diplomirao na Filozofskom fakultetu i u tom gradu ostao da `ivi, i radi, sve do 1991. godine. Napisao je do sada, izme|u ostalih, knjige poezije Ruke, suze i ~empresi, Pas, psa, psu, [tit, Vrulja, Mit i med, Evropa na tenku, Vuk u novinama, Moja Imota, Put u Imotu, Hrvatska Odiseja, a ovih dana objavljena mu je u Zagrebu i nova knjiga Sve {to si donio iz planine.

Pisao je i scenarije za dokumentarne filmove. U osnovnom tekstu spomenuti Ostoja Kisi} za njega je, upravo u novinama koje ~itate, rekao: “Ono {to je Gudelja izdvajalo od ostalih jeste to {to je oìvljavao umrtvljene i zaboravljene vrednosti jezika. Njegova poezija bila je udarna pesnica u razvoju knjièvnosti. Me|utim, ona je bila i podloga da drugi knjièvni radovi budu podignuti na ve}i stepen knjièvnog razvoja. On je kao pesnik imao jako puno sledbenika.” Petar Gudelj devet mjeseci ìvi u Zagrebu, a tri u Ba{koj Vodi, gdje jo{ uvijek postoji njegova Mala nakladna ku}a Sveti Jure.

TEKST MODERNE KNJI@EVNOSTI

Kada ste napisali pjesmu Zemlja u jeziku? Napisao sam je, negdje tamo... Čekajte, u kojoj je to mojoj knjizi? Kao da je Mit i med. Je li Mit i med? Ili je Vrulja. Eto, kako znam svoju poeziju. No, obje te knjige su izi{le 1982. godine. A Zemlja u jeziku napisana je svakako krajem sedamdesetih godina. A, je li va`nije imati zemlju ili jezik? Kod mene se ka`e: “Ne mogu iskopati zemlju iz jezika/Ne mogu i{~upati jezik iz zemlje...” Mislim da je to isto. Dakle, jezik i zemlja su isto. Mo`ete li se sjetiti koji je bio povod da tih sedamdesetih napi{ete Zemlju u jeziku? Nije bilo izravnog povoda. To je iz mog osje}anja. Iz toga moga osje}anja zemlje i jezika izrasle su manje-vi{e sve moje knjige. O jeziku kao takvom, a o zemlji da ne govorim. Napisao sam o tome stotine pjesama. Naravno, nigdje tako eksplicitno, nigdje tako izravno kao u ovoj pjesmi. A, eto, ta mi se pjesma tako omakla, {ta ja mogu. Svak’ ima svoju zemlju, ima svoj jezik. A mi svi imamo sve. Ljudi imadu ljude. Ljudi imadu zemlje, imadu jezike. U svim jezicima se ne snalazimo. Ne ~itamo poeziju u svim jezicima, a bilo bi to divno i sjajno. Poezija 54

DVA PJESNIKA, DVA POBRATIMA Mile Stoji} i Petar Gudelj snimljeni prije dvije godine na Sarajevskim danima poezije

se moè ~itati samo u jednomu jeziku. U onomu jeziku na kojemu je ona napisana. I ni u kojem drugom! Sve su ostalo surogati, sve je to ne{to nalik ali ne ono pravo. Radnja se de{ava u Beogradu, druga je polovina {ezdesetih godina. Jugoslovenska je to metropola, jedan od va`nijih evropskih glavnih gradova, a Petar Gudelj iz Podosoja modernizuje ~itanku i osavremenjuje lektiru za srednjo{kolce. Iz ove perspektive - golemo! Je li to bio rizi~an potez, jer ste se, zapravo, svima suprotstavljali? Dobro, ja sam u {kolu tamo unio tekst moderne knjièvnosti. I to one prave knjièvnosti, koja sluì samo ljepoti, sluì

samo ~ovjeku. Nije nikakva slu{kinja politike. Nije slu{kinja povijesti. Nije slu{kinja ideologije. Nego je samo u slu`bi ~ovjeka. To je jedan potpuni pogled na knjièvnost koji je ovladao kod nas, ali ne do dna. Nije u{ao u nastavu. Jer, nastava je kapkala za tim jednim pravim shva}anjem knjièvnosti, poezije i umjetnosti. Ona je bila stotinu godina iza toga. U~inio sam jedan napor, ne ja sam u~inilo je i vrijeme za me, iskoristio sam taj trenutak i od tih najljep{ih tekstova iz svjetske knjièvnosti napravio sam ~etiri ~itanke i ~etiri priru~nika teorije knjièvnosti. Od druge polovine {ezdesetih... Pa do osamdesetih godina, dok se politika nije tako drsko, bezobrazni~ki SLOBODNA BOSNA I 27.9.2012.

Petar Gudelj-INTERVJU:INTERVJU - osnova.qxd

26.9.2012

19:30

Page 55

MUDRI ^OVA, GUDELJ PERA VANVREMENSKA POEZIJA

“Zemlja u jeziku”

PERO U STOCU: Manje-više ja sam ovdje, po mom ali i po mišljenju sigurno jednoga broja ljudi koji se razumiju i koji znaju šta je književnost, šta je poezija, šta su doprinosi, šta su dosezi u poeziji, zapostavljen na neki način umije{ala i poku{ala utjecati na to, propisivati pisce, tekstove itd. Kod mene su dolazili, takore}i, na koljenima, od urednika u izdava~koj ku}i gdje su izlazile te knjige do ne znam koga ranga u ministarstvu kulture da ja na tome radim. Ali sam ih odbio s indignacijom. To s Milo{evi}em nije krenulo krajem osamdesetih, ve} puno ranije. Vr{ene su pripreme za ono {to }e uslijediti kasnije, a ja u tome nisam htio sudjelovati.

STVARI SE JEDNOM DOGA\AJU

Ostoja Kisi} u spomenutom tekstu ka`e i da ste u Beogradu bili - avangarda. [ta je to zna~ilo {ezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina? Ako se avangarda shvati izvorno, kao onaj koji kora~a ispred, mada su se kod nas kao avangardisti predstavljali svi a svi to nisu bili, onda je Ostoja Kisi} avangardist. On je sjajan ~ovjek. On je uvijek bio, ako ne ispred vremena, a bio je ispred vremena, ono je bio izvan. A i to je velika stvar. Vi o njemu on o Vama, kao avangardisti. Dobro. Je li se Tito petljao u prosvjetu? Čuo sam, a da li je to istina pojma nemam, da je Tito ~itao i poeziju. Ali mu je to dolazilo u malim dozama, jer su od njega sve krili. Mo`da je on bio puno bolji nego {to ga mi imamo sada u percepciji. 27.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

A da li je ostao makar dio “temelja” Knjièvne akademije koja je u Me|a{ima kod Bijeljine, krajem osamdesetih godina, osnovana na inicijativu tada{njeg saveznog premijera Ante Markovi}a? A, valjda je. Članovi Akademije su pored Vas, Kisi}a i Babi}a, bili i Re{in Tuci}, Ali}, Dra{kovi} i Zagori~nik. Svjetski trend je posljednjih godina da se okupljaju preìvjeli ~lanovi raznih muzi~kih sastava. Moète li i vi kao knjièvnici? Ne moèmo, bilo bi smije{no. Drugi put to izgleda jako komi~no, tragikomi~no. Jednom se stvari doga|aju i poslije se vi{e ne doga|aju. Postoji li jo{ uvijek Va{a Mala nakladna ku}a Sveti Jure, koju ste pokrenuli u Ba{koj Vodi? Pa, ku}a postoji jo{ eventualno malo na papiru. Nekoliko godina nismo ni{ta objavili. Nema se novca. Mislim, mogao bih priskrbiti taj novac, ali ne}u se baviti time jer bih trebao potro{iti puno vremena. Do sada je Sveti Jure objavio dvadesetak knjiga, od ~ega ~ak ~etiri moje. Ba{ sam se nasmijao kada je Ostoja Kisi} va{oj kolegici rekao da ja izdajem uglavnom religioznu literaturu. On je to zaklju~io po nazivu ku}e, a Sveti Jure je najvi{i vrh Biokova.

Imam zemlju u jeziku. Jezik u zemlji. Zemlju nad jamama, jezik pun jama. Imam Mosor i Velebit od lubanja. Imam mjedeni Mjesec. Imam medeno Sunce. Iz lubanje, iz jezika iza|e. U lubanju, u jezik, za|e. Po Mosoru ~uvam koze. Po Velebitu vukove. U lubanje sadim smokve. Po jeziku sijem p{enicu. U o~nim dupljama drìm p~ele. Jako je moje vino. Sladak je moj kruh. Gust je med i bistar vosak iz mojih uli{ta. Nebo mi je u ponorima, a u nebesima zemlja. Jednako volim nebo i zemlju. I sve {to gmiè i hoda, leti i pliva. Lisicama i lasicama kujem krv. Kopcima o{trim kljun. Vukovi kod mene {koluju glas. ôvje~ja ribica u mom oku u~i da pliva. Imam zemlju u jeziku. Imam jezik u zemlji. Ne mogu iskopati zemlju iz jezika. Ne mogu i{~upati jezik iz zemlje.

A u trenucima dok nas dvojica razgovaramo mo`da izlazi iz {tampe i Va{a nova knjiga... Da, i to ne jedna nego dvije! Izdava~ je zagreba~ka [kolska knjiga. Izlazi moja nova knjiga poezije Sve {to si donio iz planine i izlazi moje `ivotno djelo izvan moga pisanja, a to je Antologija usmenih pjesma bo{nja~kih, crnogorskih, hrvatskih i srpskih. To je monumentalno djelo iza kog su svi stali. I prvi je put da jedna antologija pokriva cijelo ovo podru~je, tako sam abecedno i poredao, bo{nja~ke, crnogorske, hrvatske i srpske kulture. 55

Dragan Banjac:TEKST osnova.qxd

26.9.2012

20:18

Page 56

IZ MUZEJA ISTORIJE JUGOSLAVIJE

Više od 150 slika i raznih predmeta-poklona stranih državnika, jugoslovenskih organizacija i građana Josip Broz Tito je čuvao u svoj rezidenciji, u beogradskoj “Užičkoj ulici”; nakon njegove smrti kolekcija je ustupljena Muzeju istorije Jugoslavije u Beogradu, a prošle sedmice i predstavljena u istom prostoru GLAVOM I BRADOM U VLASTITOJ KOLEKCIJI Portret Josipa Broza Tita naslikao je 1949. \or|e Andrejevi} Kun

Pi{e: DRAGAN BANJAC (Beograd)

organizaciji Muzeja istorije Jugoslavije i Galerije Matice srpske iz Novog Sada, u muzejskom kompleksu pored Ku}e cve}a u Beogradu pro{le sedmice otvorena je (svakog dana osim ponedeljkom od 10 do16 sati, i do 21. oktobra,) izlo`ba koja predstavlja tek deo iz bogate zbirke biv{eg predsednika Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije Josipa Broza Tita. Od 1.131 {tafelajne slike koje ~ine celinu zbirke, vi{e od 800 je, kaè za Slobodnu Bosnu autor postavke prof.dr. Nenad Radi}, “bilo sa one strane”, izvan muzejskog prostora (Dvadesetpeti maj) a vi{e od 150 slika i raznih predmeta-poklona stranih dràvnika, jugoslovenskih organizacija i gra|ana Tito je ~uvao u rezidenciji, ili Domu, kako su voleli da kaù on i njegova supruga Jovanka, do kraja ìvota i tek tada (ranije ih je zave{tao dràvi) su ustupljeni Muzeju istorije Jugoslavije.

ACA GICA I “BELI DVOR”

ILI SA SLIKAMA UMJESTO JAUKA

“Radi se o delima koja karakteri{u svojevrsnu vladarsku kolekciju sakupljenu u periodu od 1946. do 1977., neobi~an spoj dela evropskih i jugoslovenskih umetnika u rasponu od XVII do XX veka, u istom odnosu u kome su bila zastupljena u prostorima nekada{nje predsedni~ke rezidencije u Uì~koj 15, stradaloj u NATO bombardovanju SR Jugoslavije 1999. godine. Osnovni cilj izlo`be je da odabrane slike ponovo stavi u kontekst reprezentativne funkcije koju je ova zbirka posedovala i da osvetli i li~ni ukus Josipa Broza kroz slike koje su bile sastavni deo ambijenta privatne rezidencije predsednika SFRJ”, kaè Radi}. Titova rezidencija u Uì~koj ulici zapremala je povr{ine sa brojevima 11, 13, 15 i 17, a njen glavni objekat nekad je bila porodi~na ku}a Jelice i Aleksandra Acovi}a. Prva dedinjska vila sagra|ena je 1934.

Prof.dr. Nenad Radi}: “Nije Tito bio nikakav prevarant, uba~en spolja, veoma je mnogo znao i radio na sebi do samog kraja“ 56

SLOBODNA BOSNA I 27.9.2012.

Dragan Banjac:TEKST osnova.qxd

26.9.2012

20:19

Page 57

ZBIRKA SLIKA JOSIPA BROZA TITA prema projektu arhitekte V ladislava Vladisavljevi}a i tada se nalazila na adresi Rumunska 15-17. Tokom Drugog svetskog rata potpada pod rekviziciju, najpre za potrebe ministra ekonomije Nojhauzena, potom se u vilu useljava nema~ka komanda za jugoistok na ~elu sa generalom Lerom. Krajem rata, tokom zavr{nih operacija za oslobo|enje Beograda u vilu je prvi u{ao Peko Dap~evi} i Komanda korpusa NOV i POJ, dok se Tito u nju useljava nedugo posle oslobo|enja. Iz vile je oti{ao da odr`i ~uvenu smotru na Banjici. Krajem 1945. popravljen je Beli dvor, u njemu Tito provodi zimu i taj prostor, trenutno je u njemu takozvani i samozvani prestolonaslednik Aleksandar Kara|or|evi}, poznat kao Aca Gica, “kralj” koji slabo govori jezik “kraljevine”, ostao je njegova slu`bena rezidencija, a vila u Rumunskoj/U`i~koj privatna rezidencija ili Dom, {to je bra~ni par Broz nagla{avao. Ku}a je na najlep{em mestu dedinjskog platoa, sa odli~nim pogledom na celu prostranu varo{ beogradsku, a u nekoliko navrata je dogra|ivana radi Titovih potreba. Radni kabinet dogra|en je 1948. (zli jezici tvrde radi pisanja “putnih naloga” za Goli otok), nakon ~ega su adaptirani trpezarija, kuhinja i zimska ba{ta (1956.), ulaz u “veliki salon” (1961./1962.), a poslednje preure|enje bilo je prezi|ivanje cele zgrade. Prvobitno razu|eni plan je poni{ten i vila dobija osnovu pravougaonog oblika povr{ine 2.760,19 kvadratnih metara. Govorilo se da je zgrada bila dotrajala, ali jedan od Titovih generala tvrdi da se htelo ku}u obezbediti za trusnu zonu grada, a prema propisima koji su doneti posle velikog zemljotresa u Skoplju 1963. godine. Drugi Titov sluga jednom je na}efleisan u kafani ispri~ao da je Vladar pred starost “mnogo zakerao” i da je valjalo da se objekat prilagodi potrebama “ostarelog despota”. Delovi enterijera, hol sa stepeni{tem i radni kabinet ostali su isti, sve ostalo je potpuno modernizovano, ~ak je ugra|en i lift. Od pomenutih skoro tri hiljade kvadrata evo samo nekih veli~ina: garderoba 42 kvadrata, kupatilo (38), Titova (Jovanka je imala svoju) spava}a soba (96), salon (41), “mala” radna soba (62,5), radni kabinet u prizemlju (196)...

IZ HOLA I “ZLATNOG SALONA”

U kancelariji “drugarice Jovanke” visio je “Dubrovnik” Peđe Milosavljevića U holu rezidencije stajali su Trgovci tepisima Stepana Fjorodovi~a Kolesnikova, Grkinja Paje Jovanovi}a, Muslimanka Bete Vukanovi}, u kancelariji “drugarice Jovanke” Dubrovnik Pe|a Pe|a Milosavljevi}: Milosavljevi}: Dubrovnik Dubrovnik

Stubice 1575, ra|ena 1949. godine. Ispred te slike koja je Titu “dr`ala le|a” biv{i “najve}i sin” (vidite na portretu \.A. Kuna, planine su Titu tek do kolena) “retu{irao” je jugoslovensku istoriju, kreirao njenu svakodnevnicu i gradio njenu “svetlu” budu}nost, pri~a profesor Radi}. Za{to je ova tema glavni element dekoracije? Za{to Stubica i Hegedu{i}, a ne, recimo, Neretva ili Sutjeska? “Odgovor na pitanja otkriva jedan od klju~nih momenata u stvaranju

HEGEDU[I]EV “BOJ KOD STUBICE” Dvanaest slika u spava}oj sobi, Kr{ini}eva skulptura u kupatilu, Jovanka u sne`nobelom mermeru Antuna Augustin~i}a, radovi Rembrantovog u~enika, \ura Jak{i}, Vlaho Bukovac, Paja Jovanovi}, \or|e Andrejevi} Kun, Milo Milunovi}... [ta je bilo najzanimljivije u Titovom domu? Radi} navodi na radni kabinet u prizemlju u kome je dominirala slika (5,5x2,18 m) Krsta Hegedu{i}a Boj kod 27.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

Omer Omer Mujad`i}: Mujad`i}: Portret Portret drugarice drugarice Jovanke Jovanke

Pe|e Milosavljevi}a, u radnom kabinetu u prizemlju pored Boja kod Stubice Krsta Hegedu{i}a nalazili su se Ivan Gunduli} Otona Ivekovi}a i Pejsa` Ferdinanda Georga Valdmilera. Trpezariju su krasili Lova~ki motiv nepoznatog autora, dve Konji~ke bitke Fran~eska Pjetra Gracijanija, Dijana u lovu Andrije Meduni}a, Povratak iz lova Klod @ozefa Vernea i Fazani Mila Milunovi}a, dok je u zlatnom salonu visio Portret drugarice Jovanke Omera Mujad`i}a, Devojka sa lautom \ure Jak{i}a, Sanjarenje Gabrijela Kornelijusa fon Maksa...

Titovog vladarskog lika, projektovanog kroz istorijski narativ u kome se na gotovo biblijski na~in uspostavlja mesijanski karakter vo|e.” Tema ove slike u vezi je sa jednim, navodno istorijskim doga|ajem. Radi} navodi tvrdnje hrvatske istori~arke Nade Klai} “koja spori da se ovaj doga|aj ikad desio”: “Hegedu{i}u je kao izvor posluìo roman Augusta [enoe Selja~ka buna, Hrvati to slave kao istorijski do|aj, uostalom i mi slavimo svoj kosovski poraz...” Potom, Radi} detaljno opisuje Hegedu{i}evu sliku: “Gornji deo platna zauzima bregoviti zimski pejsa` stubi~ke doline. Sa desne strane nalazi se nekoliko seoskih ku}a utonulih u sneg. Od sredine gornjeg dela slike, sa teì{tem na desnoj strani naslikana je gusta {uma. Sa krajnje leve i desne strane se u daljinu pruàju breùljci stapaju}i se sa mrkoplavi~astim horizontom stvaraju}i iluziju nepreglednog i nesagledivog, otvorenog prostora.” Nekoliko godina nakon oslobo|enja (beogradska) vlast je Titu predlagala da se za potrebe njegove zbirke i predmeta koje je dobijao sagradi muzej. Prvi put ih je odbio tvrde}i da nije vreme, jer se zemlja obnavlja, kasnije je uvek nalazio izgovor. On je sam bio kustos i sve to pohranjivao u dva objekta od kojih se jedan zvao Matija Gubec. Nije popustio ni kad su ga uveravali 57

Dragan Banjac:TEKST osnova.qxd

26.9.2012

20:19

Page 58

IZ MUZEJA ISTORIJE JUGOSLAVIJE

Vlaho Vlaho Bukovac: Bukovac: Mladost-kraljica Mladost-kraljica `ivota `ivota

da mnogi stranci èle da vide poklone njihovih dràvnika. Na kraju je sve ostavio narodu i dràvi koja se, kao i narod, razbila poput staklenog bokala. Na pitanje koliko o Titu govore njegove slike, Radi} kaè da je biv{i predsednik svih Jugoslovena “imao dobar vizuelni aspekt stvarnosti”: “To je bio ~ovek koji je stalno nosio fotoaparat sa sobom. Dvanaest potpuno razli~itih slika u spava}oj sobi ( Portret mu{karca nepoznatog holandskog autora, Mandarin Bete Vukanovi}, Starac sa ~a{om Miroslava Kraljevi}a, Usamljeni vuk Alfreda Vijeruà Kovalskog, Ulica J.B. Tita u Sofiji Nikole Taneva, Davanje desetine Gembranta van den Ekuta, Rambrantovog u~enika, Lukrecija nepoznatog italijanskog autora...) je njegovo ogledalo, a govori dosta i o tom prostoru.” Sagovornik Slobodne Bosne navodi da je Muzej istorije Jugoslavije, zajedno sa Ku}om cve}a najpose}eniji prostor tog tipa u Beogradu. I da veoma dobro zara|uje. Posebno zanimljivi su, veli, transkripti razgovora i izdvaja onaj sa I vom Andri}em iz

Oton Oton Ivekovi}: Ivekovi}: Ivan Ivan Gunduli} Gunduli}

sedamdesetih: “Andri}a je primio povodom 70-og ro|endana. Sedeli su i razgovarali, tekst je kao drama. Ima dvadeset stranica. Prisutni: Andri}eva supruga, Jovan Veselinov i Dobrica ]osi}. Pri~aju o putovanjima, zemljama, duvanu, ~ibuku, Turskoj, Etiopiji. ‘Jesi li bio u Egiptu?‘, pita Tito Andri}a, ‘sve skulpture Ramzesove, Ramzes I, Veliki, X... A ]osi}, kao papagaj, dobacuje sa ivice fotelje: ‘To je kao Veronese u Veneciji‘. Tito ne reaguje, pita Andri}a da li je video pe}insko slikarstvo u Indiji. ‘Nisam, ali zovu me pisci, i}i }u...‘, ka`e nobelovac.”

DANSKI BO[NJAK Vra}aju}i se na Hegedu{i}ev Boj kod Stubice na{ sagovornik podse}a na zna~aj “slike iza le|a”. To je malo poznato, recimo prilikom inauguracije ameri~kog predsednika Ameri~ko istorijsko dru{tvo bira sliku. Barak Obama se odlu~io za idealisti~ki ameri~ki pejsa` iz XIX veka, a prilikom poslednjeg Milo{evi}evog pojavljivanja televizija ga je slikala ispred Vedute di

BEZ STEGE

Tri kutije i češljačica resa Kasa fabrike David Paji} iz 1949. (`enska spava}a soba), kutija za nakit i kutija za burmut sa predstavom Merkura i Argosa, rad @ana @or`a, majstora, poklon (1946.) Republike Poljske za autora izlo`be su veoma vredni eksponati. “Kutije su kao ku}e”, veli Radi} i pominje kolekciju vi{e od 60 persijskih tepiha, dva kristalna lustera sa stotinu sijalica... Mo`da je zanimljivo pomenuti da je drugarica Jovanka anga-

òvala ènu ~iji je jedini zadatak bio da ~e{lja rese na tepisima. A Drug Stari nije voleo stege. Znao je da se iskrade, upali neki od svojih oldtajmera i jedva ga uhvate na Terazijama. Ili im zbri{e u Skadarliju, na dobru svirku i puricu sa `gncima. Prilikom jednog povratka Galebom iz Indije pri{ao je kapetanu i upitao ga (predloìo): “Kako bi bilo da svratimo do Nasera, da vidimo {ta radi?!”

\ura \ura Jak{i}: Jak{i}: Devojka Devojka sa sa lautom lautom

Venezia {to je neobi~an izbor koji nije odgovarao. “Nije Tito“, kaè Radi}, “bio nikakav prevarant, uba~en spolja. Veoma je mnogo znao, radio na sebi do samog kraja. Zna se da je mnogo ~itao i da su mu na svako putovanje spremali dvadeset knjiga. Uostalom, treba videti ko mu se poklonio nad odrom.” Osim izlo`be autor je objavio i knjigu s metafori~kim naslovom Pusen i petokraka . Ne traìte u re~enicama zna~enje prve re~i, jer se radi o francuskom slikaru (Nicolas Poussin, 1594.-1665.) ~ija se slika vidi na fotografiji prilikom predaje Titu petokrake od udarnika sa izgradnje pruge Br~ko-Banovi}i. Najzna~ajnija dedinjska ku}erina, pak, posle samo {est i po decenija stradala je tokom NATO bombardovanja. Onda{nji i poslednji stanar bio je Slobodan Milo{evi}. Radi} nagla{ava da je ku}a ve} tada bila “zvani~ni muzejski prostor”. Milo{evi} se de facto uselio u muzej, kaè ovaj istori~ar umetnosti i predava~ muzeologije na Filozofskom fakultetu. “Naàlost, tokom bombardovanja uni{ten je mobilijar, ali slike su, na svu sre}u, iznete. Stradalo je samo nekoliko njih, ali ne zato {to su bile u rezidenciji nego zato {to su izdate na revers za vilu u Dobanovcima koja je tako|e bombardovana.” A da li }e postavka oti}i recimo do Sarajeva, gde je jedino Tito “preìveo” u celosti (i dalje) autor izlo`be kratko re~e da stoji “ pitanje bezbednosti” i “ smena direktora”. Na izlasku iz Muzeja ~ujem slovena~ki, ~e{ki, makedonski... Bo{njak iz Bosanskog Broda, poduè ve} Danac, dok razgleda i ~udom se ~udi supruzi koju je na{ao u novoj domovini obja{njava “kakav je frajer bio Stari i drào nas u ljubavi i slozi”: “Kad bi mogo ustat samo sedam dana, da ova g.... razjuri.” SLOBODNA BOSNA I 27.9.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

26.9.2012

19:44

Page 13

Smail Festic:TEKST osnova.qxd

26.9.2012

19:32

Page 60

IZ SRCA MARIBORA

Bivši novinar i dopisnik “Borbe” i “Večeri” i sadašnji galerista SMAIL FESTIĆ počasni je konzul u Bosanskom konzulatu u Mariboru; decenijama je ugledni član slovenačkog društva, a u vlastitoj “Galeriji” ima više od 1.500 slika koje su potpisane rukom gotovo svih najvećih slikara koji su živjeli i žive na prostorima bivše države

CRVEN FESTIĆ, NANO

STOÂNIN STOÂNIN II MARIBORÂNIN MARIBORÂNIN

Smail Smail Festi} Festi} snimljen snimljen uu svojoj svojoj Galeriji, Galeriji, uu kojoj kojoj ~uva ~uva neka neka od od najvrednijih najvrednijih likovnih likovnih djela djela nastalih nastalih na na ovim ovim prostorima prostorima

Smail Festi}: “Provodio sam sate i dane u ateljeu Ismeta Mujezinovi}a, dive}i se njegovom geniju“ 60

SLOBODNA BOSNA I 27.9.2012.

Smail Festic:TEKST osnova.qxd

26.9.2012

19:32

Page 61

JAZ SE KLIÊM SMAJO u njegovoj li~noj arhivi. Tu su nebrojeni intervjui, reportaè, vode}e li~nosti politi~kog ìvota u biv{oj Jugoslaviji. No, posebno mjesto imaju likovni umjetnici ~ije stvarala{tvo je i odredilo kasniji dio ìvota Smaila Festi}a. “Imao sam sre}u da se zateknem u Tuzli u vrijeme dok je ìvio i stvarao jedan od najve}ih bosanskohercegova~kih umjetnika Ismet Mujezinovi}. Proveo sam sate i dane u njegovom ateljeu, dive}i se njegovom geniju. Kasnije sam, obi~no najprije slu`beno, a onda i privatno {irio krug umjetnika-prijatelja po cijeloj ex-Jugoslaviji. Milan Konjevi}, Olja Ivanjicki, Mi}o Popovi}, Mersad Berber, Safet Zec, Hamo Ibrulj, Boìdar Jakac... Sve su to slavna imena i slikari s kojima sam sara|ivao”, kaè mi Festi}.

Pi{e: TONI SKRBINAC (Maribor)

ad god bih se tih prvih izbjegli~kih dana predstavljao nekom Maribor~aninu i rekao da sam Bosanac, uslijedilo je pa skoro uvijek isto pitanje: “A poznajete li Smaila Festi}a? I on je novinar.” Nisam ga poznavao, nisam ga ni tra`io... pojavio se jednog popodneva u kultnoj kafani Ra~ka (u prevodu patka) u kojoj se okupljala uglavnom brojna novinarska porodica zaposlena u najve}em {tajerskom dnevniku Ve~er.

NAJDRA@A OAZA Postoje ljudi koji svojim dolaskom u kafanu izazovu kolektivnu pa`nju i koji onda sa svakim od gostiju razmijene poneku rije~. Plus, i to je bio Smailov obavezni manir: “Konobar, daj pi}e za cijelu kafanu.” Eto, u takvom ambijentu i svjetlu sam prvi put sreo markantnog, vedrog i ve} prosijedog gospodina Smaila Festi}a. Poslije smo se vi|ali i druìli eh, ko bi se sjetio gdje sve ne, a naj~e{}e u njegovoj Galeriji u @idovskoj ulici. Galeriju je imenovao po po~etnim slovima svojih dviju k}erki “LM” (L Lejla i Mejra) i predstavljala je ne samo kutak ispunjenim djelima umjetnika, nego i oazu u kojoj smo se okupljali i grijali oko vatrice veselih i tu`nih razgovora. Bio je i tada ono {to je i danas, a otprije nepunu godinu dana - po~asni konzul u Bosanskom konzulatu u Mariboru. I ni{ta drugo i druga~ije on ne treba raditi od onoga {to je ~inio za svih ~etrdeset i ne{to koliko je u Mariboru. A to je biti spreman saslu{ati ljude i biti spreman da im pomogne. Iz rodnog Stoca oti{ao je kao dijete u Sarajevo, pa u Tuzlu. Onda u Maribor poslije odsluènog vojnog roka, na prvi posao - dopisnika Borbe. “U Mariboru se nisam trebao ne{to posebno snalaziti, privikavati, ~ini mi se da je od prvih dana postao moj grad. Otprilike kao djevojka koja te osvoji na prvi pogled”, veli Smail Festi}. Pojavi}e se uskoro i ta djevojka. Zvala se Nevenka i radila je u Ve~eri za ~ija je brojna izdanja Festi} ~esto pisao: “Novinarski posao ima svoje ~ari a krije i razne opasnosti. To su putovanja, nova poznanstva, druènja, tu je neizostavna kafana, jednom rije~ju novinarstvo moje mladosti pretpostavljalo je buran ìvot. Koliko je samo mojih kolega nestalo u vrtlozima tog i takvog ìvota. Ja sam imao sre}u da sam se relativno mlad oènio, dobio te svoje dvije k}erkice i stekao najve}e imanje {to ga ~ovjek moè za ìvota ste}i - porodicu. Bila je i ostala moja najdraà oaza i sada mogu slobodno re}i 27.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

KRIZA ^INI SVOJE

BIĆE BOLJE: “Slovenija i BiH imale su više nego dobre odnose na svim područjima, od politike do sporta. Žalosno je, pak, da su se i ovdje dogodili lomovi koji su ljude što su radili vrijedno i pošteno decenijama jednostavno bacili na ulicu” sa~uvala me od raznih izazova pred kojima mladost zna popustiti.” Najva`niji i Smailu najdra`i dijelovi novinarskog anga`mana ostali su sa~uvani

Izlo`be koje je organizovao Festi} bile su u ono doba vi{e od kulturnih doga|aja. Borba je bila mo}an medijski sponzor i obi~no je bila stvar prestià ko }e otvarati izlo`bu, ko sve biti vi|en. Smail je paraleleno po~eo i sam da ulaè u kolekciju i slike koje su postale njegova opsesija. Pri kraju svoje novinarske karijere odlu~uje da otvori prvu privatnu galeriju u Sloveniji: “Danas na{a Galerija, koju uglavnom vodi i u njoj se sjajno snalazi moja mla|a k}erka Lejla, ima vi{e od 1.500 slika koje su potpisane rukom gotovo svih najve}ih slikara koji su ìvjeli i ìve na prostorima biv{e dràve. No, mi nismo samo trgova~ki punkt, promocija mladih umjetnika jedan je od osnovnih dijelova na{e aktivnosti.” I u vrijeme kada sam prvi put bio u Galeriji Festi}evih i danas - sli~na pri~a. Dolaze razli~iti ljudi sa razli~itim razlozima. Jedni da se dive umjetni~kim djelima, drugi da traè savjet ili pomo} od Smaila, tre}i da popiju kaficu i potuè se nad vremenima punim crnih oblaka. “Kriza ~ini svoje i na ovim prostorima. Ljudi se s razlogom pla{e, neizvjesnost i strah postali su svakodnevnica. Slovenija i BiH imale su vi{e nego dobre odnose na svim podru~jima, od politike do sporta. @alosno je, pak, da su se i ovdje dogodili lomovi koji su ljude {to su radili vrijedno i po{teno decenijama jednostavno bacili na ulicu. Bolne su pri~e na{ih Bosanaca kojih je najvi{e bilo zaposlenih u nekada gra|evinskim divovima SCT-u Primorju Gradisu. Preko no}i na{li su se u situaciji da moraju i}i u Crveni krst ili Caritas da uzmu hranu da bi preìvjeli dok se njihova prava ne urede. Da nije tog neo~ekivanog propadanja slovena~kih firmi i da nije toliko godina nerije{enog pitanja {tedi{a Ljubljanske banke, odnosi izme|u na{ih dràva bili bi skoro pa idealni.” Tako pripovijeda po~asni konzul u Bosanskom konzulatu u Mariboru, Smail Festi}. 61

Andrea Damjanov:TEKST osnova.qxd

26.9.2012

19:38

Page 62

MAJSTOR, GRADITELJ, NEIMAR Foto: Mario Ili~i}

NAJPOZNATIJE DJELO ANDREJE DAMJANOVA Saborna crkva u Sarajevu gra|ena je dvadeset godina

SLOBODNA BOSNA I 27.9.2012.

Andrea Damjanov:TEKST osnova.qxd

26.9.2012

19:38

Page 63

ANDREJA DAMJANOV

Njegovo mjesto osigurano je u istoriji arhitekture Balkanskog poluostrva, pogotovo što je uvijek suptilno poštovao duh, mjesto i podneblje u kojem gradi; on je ANDREJA DAMJANOV, jedan od najvažnijih graditelja XIX vijeka na ovim prostorima

TVORAC SARAJEVSKE, MOSTARSKE I ČAJNIČKE SABORNE CRKVE Pi{e: Mr. BORISLAV SPASOJEVI]

esto se dogodi da u gradovima u kojima ìvimo uìvamo u arhite ktonskoj ljepoti i monume ntalnosti pojedinih objekata, znamo vrijeme nastanka i mogu}e stilova gradnje, ali ne znamo ko su autori. Mnogi od tih objekata su i stradavali u ratu od 1992. do 1995. godine. Najgore je pro{la mostarska Saborna crkva, koja je sravnjena do temelja. Sre}om, sada se obnavlja i izvjesno je da }e se potpuno obnoviti. Čajni~ka i sarajevska Saborna crkva su tako|e u ratu o{te}ene, ali neuporedivo manje od mostarske, danas su redovno u upotrebi, uz manje popravke i redovno odràvanje. Ovi objekti i jo{ neki istog autora odavno su bosanskohercegova~ki spomenici kulture “nulte” kategorije. Red

rukovo|enje zadrugom i nastanjuje se u Velesu 1850., u svojoj 37. godini. Tada{nje politi~ke prilike u Osmanskom carstvu i{le su na ruku novim graditeljima i novim objektima. Lagano se prilazilo evropeizaciji cjelokupnog sistema. Pojavljuju se {kole novog profila, prve novine Takvim-i vekayi (Kalendar doga|aja) 1831. godine. Uvodi se evropski na~in odijevanja. Zabranjuje se no{enje turbana. Umjesto njega, uvodi se fes porijeklom iz Sjeverne Afrike. Sultan Mahmut II insistira na potpunom preoblikovanju javnog `ivota po evropskom uzoru. Mjere reforme Tanzimat-i-Hayriye (Spasonosni novi poredak) provo|ene su u vi{e faza. Časno carsko pismo 1839. (Hatt-i {erif od Gulhane) progla{ava sljede}a na~ela: sigurnost `ivota, ~asti i privatnog vlasni{tva, uvo|enje pravednog i javnog sudovanja, JEDNAKOST ZA PRIPADNIKE

VELIKI GRADITELJ Andreja Damjanov

Kada je sagradio vojnu kasarnu na Bistriku, Damjanov je od sultana dobio pravo da nosi sablju je da saznamo malo vi{e o njima i njihovom projektantu i graditelju.

REFORMSKE MJERE Majstor, graditelj, neimar Andreja Damjanov (1813. - 1878.) odrastao je u porodici u kojoj se graditeljstvo njegovalo i predavalo s koljena na koljeno, kroz decenije. To je porodica R enzovski Damjanovi, koja je kroz istoriju dala veliki broj majstora-graditelja i zografa. Po svom porijeklu su Makedonci iz sela Tresno~eta. U 18. vijeku, na poziv tada{njeg upravnika grada Emin-age, nastanili su se u selu Paprati{tu kod Velesa. Poznat je Andrejev pradjed Siljan Renzovski, koji je gradio u Trakiji, Jedrenima, Carigradu. Pradjedovi sinovi (JJankula i Stefan) gradili su u Solunu, Drami, Kavali, Serezu i Izmiru. Andreja je sa ocem Damjanom prvi put gradio ve}i objekat Saborne crkve Sv. Bogorodice u Skoplju. Andreja, najpoznatiji i najtalentovaniji od ~etvorice bra}e (\ \or|e, Andreja, Kosta i Nikola), preuzima 27.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

SULTAN SULTAN ABDUL ABDUL MED@ID MED@ID FINANSIJER FINANSIJER

Poznatija Poznatija je je kao kao kasarna kasarna Jajce, Jajce, ali ali ju ju je je austrougarska austrougarska vojska vojska koristila koristila od od 1878. 1878. do do 1902. 1902. godine godine 63

Andrea Damjanov:TEKST osnova.qxd

26.9.2012

19:38

Page 64

MAJSTOR, GRADITELJ, NEIMAR Foto: Mario Ili~i}

AKVAREL BORISLAVA SPASOJEVI]A Slika Saborne crkve u Mostaru nekad, i njene ru{evine danas

SVIH VJERSKIH ZAJEDNICA, {to je otvorilo mogu}nost drugim vjeroispovijestima da slobodno ispovijedaju svoju vjeru i da mogu slobodno graditi svoje vjerske objekte. To je ujedno i obja{njenje za poja~anu izgradnju vjerskih i drugih javnih objekata u drugoj polovici XIX vijeka na Balkanu. Hatt-i humayun 1856. poja~ava reformske mjere Hatt-i-{erifa iz 1839., posebno one koje se ti~u prava hri{}anskog stanovni{tva sa dr`avnog podru~ja. Osim za{tite vjeroispovijesti, mogli su se zapo{ljavati u dr`avnim, ~ak i u vojnim institucijama. Takve promjene imale su vrlo brzo uticaja i prihvatane su, posebno u evropskom dijelu Carstva.

EKLEKTI^KI PRINCIP U takvoj klimi Andreja sa svojom “tajfom” nije mogao da digne glavu od poslova. Prve godine njegovog veoma bogatog opusa gradnje bile su posve}ene graditeljstvu crkava po Makedoniji, Gr~koj, Bugarskoj, pa i Bosni i Hercegovini. Rade}i skupa sa ocem, na raznim objektima po ~itavom Balkanu, imao je mogu}nosti da upozna bogato arhitektonsko izvorno naslije|e. Upoznaju}i tako konstruktivne, funkcionalne i oblikovane elemente stare arhitekture pro{iruje svoje arhitektonsko znanje inspiri{u}i se starim majstorima. Ovdje }u spomenuti jedan detalj do sada neobjavljen. Naime, poznati arhitekta i neimar T eofilo Hansen (Austrija), najpoznatiji eklektik u Srednjoj Evropi, studirao je u to vrijeme anti~ku i vizantijsku arhitekturu u Atini (1838 .- 1846.) Čak je za Atinu projektovao zgradu Akademije nauka i biblioteku sa anti~kim oblicima. Velika je vjerovatno}a da su se njih dvojica, ~ak su vr{njaci, morali sresti. Jer, analiziraju}i Andrejev opus, sa sigurno{}u se mo`e re}i da je od nekog morao saznati eklekti~ke principe primjene arhitektonskih elemenata 64

i detalja iz raznih stilova na novoprojektovane i novogra|ene objekte. [ezdesetih godina devetnaestog stolje}a, neimar Andreja Damjanov biva pozvan u Sarajevo, iako je tad u Sarajevu bilo F ranjo nekoliko uvezenih neimara (F Linardovi}, autor zgrade Konaka, i Franjo Moise, oba iz Splita) koji su zapo~injali neke radove (Hastahana na Marijin Dvoru, Kr{la itd). Preuzeo je dovr{enje Hastahane, popravio sahat-kulu i napravio vojnu kasarnu na Bistriku (Kr{lu). Za ovu potonju dobio je od sultana, kao nagradu, pravo da nosi sablju!

dovoljio podsje}anje i kontinuitet principa petokupolnosti od manastira Manasije, preko smederevskog hrama. Ovo je ipak ubla`eno podizanjem visokog zvonika na zapadnom pro~elju, prvi put primijenjeno desetak godina ranije na Sabornoj crkvi u Beogradu i tako postalo uzor u gra|enju barokno-klasicisti~kih zvonika. Mje{avina stilova je primjenjivana na plastici, dekoraciji i profilacijama zdanja (atike, timpanoni, arkadni friz, pilastri, itd). Kubeta su istovjetna kao u Smederevu i Ni{u, sa uskim prozorima i vitkim kolonetama na tamburima. Eklekti~ki princip tzv. kom-

PORODIČNA TRADICIJA: Majstor, graditelj, neimar Andreja Damjanov (1813. - 1878.) odrastao je u porodici u kojoj se graditeljstvo njegovalo i predavalo s koljena na koljeno, kroz decenije; to je porodica Renzovski Damjanovi Prema detaljima na objektima, vrlo je vjerovatno da je izgradio i vakufsku bolnicu u Halilba{i}a ulici i hamam uz Hastahanu. Ta vojna bolnica bila je kvalitetno ura|en projekat sa atrijalnim rje{enjem, koju su Austrijanci po dolasku 1878. modernizovali i slu`ila je dugo, sve do ovog rata (1992. - 1995.) kada je u potpunosti devastirana i raznesena. Zanimljivo je napomenuti da je za nju i za Vezirov konak na Gorici dovedena voda sa vrela Kokorevac iznad Jagomira. Poslije je taj vodovod ukinut i dovedena je voda sa Soukbunara. Ipak, najvredniji objekat protomajstora Damjanova podignut u Sarajevu jeste objekat Saborne crkve, koju je gradio od 1863. do 1868. godine. Zvonik je, pak, zavr{io ~etiri ljeta kasnije. Rje{avana je kao trobrodna sa pet kupola i zvonikom na zapadnoj strani. Ovdje je Damjanov za-

pilacije priznao je da primjenjuje, uzimav{i elemente iz raznih epoha pa i sa svojih objekata, kada je prilikom pregovora sa sarajevskom crkvenom op{tinom o gra|enju ustvrdio da nema projekta koji bi im pokazao, savjetuju}i investitore da pogledaju crkve u Ni{u i Smederevu. Sljede}i njegov objekat u Bosni i Hercegovini je crkva u Mostaru. Ne{to je ve}a od sarajevske i predstavlja zna~ajno ostvarenje prelaznog Damjanovljevog stila uz izuzetno uklapanje u mediteranski ambijent, ~ime je pokazao suptilno po{tovanje duha, mjesta i podneblja u kojem gradi. Gradnju ovog hrama zapo~eo je jo{ 1863. majstor Spasoje Vuli}, a zavr{io je Andreja Damjanov deceniju kasnije. Vuli} je odredio koncept unutra{njeg prostora sa ~etiri stuba u naosu, sve ostalo odradio je Damjanov. Neobi~no rje{enje kupolnog SLOBODNA BOSNA I 27.9.2012.

Andrea Damjanov:TEKST osnova.qxd

26.9.2012

19:39

Page 65

ANDREJA DAMJANOV Foto: Mario Ili~i}

BEZ OTVORA I PROFILACIJA Crkva Sv. Bogorodice u ^ajni~u gra|ena je {est godina, dok je zvonik zavr{en 1873. godine

sistema (2+1+3) predvi|a izdvojen zvonik, `ivopisno zami{ljenu kompoziciju gornjih masa, primjenu baroknih atika, piramida, slobodnostoje}ih zavr{etaka elevacije. Utvr|en je karakteristi~an Damjanovljev manir ravnopravnog nagla{avanja kupolnih motiva, sa strukturom hrama i zvonika. Kupole su kao u goti~kom i orijentalnom graditeljstvu zavr{ene {iljatim motivima. Otvori na crkvi su uski i malobrojni kao u romani~kom graditeljstvu Primorja. Kod fasada prevladava zidna masa nad otvorima. Nad izdvojenim zvonikom su barokni detalji zavr{etka kupole. Na spoljnim zidovima, neobi~no za pravoslavne crkve, a pod uticajem blizine Primorja,

primijenjen je bogat plasti~ni ukras sa figuralnim motivima. Na portalima, tako|e, koji su konkavno izvedeni, prisutna je bogata plasti~na dekoracija, aplicirana oko dovratka i nadvratnika. Dekorativnu kapiju i ogradu porte mostarske crkve sagradio je u tridesetim (izme|u I i II svjetskog rata) veliki pobornik nacionalnog stila u srpskoj arhitekturi Momir Korunovi} - arhitekta. Sve ovo naprijed navedeno sru{eno je eksplozivom u posljednjem ratu. Svoju privr`enost eklekti~kom principu gradnje, Andreja Damjanov je ovaplotio na objektu crkve Sv. Bogorodice u Ä&#x152;ajni~u (1857. - 1863.): zvonik zavr{en 1873. godine. Na ovoj crkvi trobrodnoj i pravougaone TURSKA HASTAHANA Stara Vojna bolnica na Marijin Dvoru u Sarajevu sagra|ena je 1863. godine

27.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

osnove, Damjanov je primijenio ni manje ni vi{e nego sedamnaest kupola. Nad dva bo~na broda postavio je po sedam plitkih kupola, u enterijeru prihva}enih svodovima oslonjenim na glavne stubove koji nose tri vi{e kupole na tamburima, bez ikakvih otvora i profilacija, tako da je ~itava gra|evina bliè utisku objekta iz osmanske game bezistana nego srpskopravoslavno-vizantijske arhitekture. Taj utisak ne{to ublaàvaju prozorski otvori u osovini kupolica, izvedeni sa polukru`nim natprozornikom. Zvonik koji je kasnije izvo|en (deset godina) u tesanom kamenu ima elemente primorske gradnje sa elementima romanike, gotike i baroka (zavr{etak zvonika). Iako bi se moglo zaklju~iti da objekat sa toliko raznorodnih detalja i stilova ni na {ta ne li~i, to je protomajstor tako dobro sastavio i izgradio da mu se ne moè dati nikakva zamjerka. Svestranost protomajstora bila je, i to je konstatovalo nekoliko autora, veoma izraèna. Trebalo je ostvariti simbiozu izme|u vizantijske, postvizantijske arhi tekture, romanike, gotike, levantinskog baroka i islamskog graditeljstva. To je odra|ivano na veoma inventivan na~in, tako da mu se moè dati epitet velikog i plodnog neimara ~ije je mjesto osigurano u istoriji arhitekture Balkanskog poluostrva. Njemu u ~ast, u Makedoniji godinama postoji godi{nja arhitektonska nagrada imenom Andreja Damjanov. Ostaviv{i iza sebe vi{e od ~etrdeset objekata, umro je u 65. godini starosti, 1878. u Velesu. Sahranjen je na groblju uz crkvu Sv. Pantelejmona u Velesu. 65

Zoran Lesic:TEKST osnova.qxd

26.9.2012

19:33

Page 66

ZORAN LE[I]

U Galeriji “JAVA“ u Sarajevu od 29. septembra do 7. oktobra biće otvorena izložba pozorišnih i filmskih plakata ZORANA LEŠIĆA, fotografa, glumca i dizajnera koji već godinama živi u Haagu i radi kao službeni fotograf Haškog tribunala; za “SB“ Lešić govori o svojoj novoj izložbi, životu između Bosne i Holandije, ljubavi prema teatru i pozorišnoj fotografiji, ratnim zločin(c)ima i žrtvama...

OTHELLO U TRIBUNALU Othello

Pi{e: MAJA RADEVI]

“@elio sam da Zorana Le{i}a, glumca i reditelja, i Zorana Le{i}a, fotografa i dizajnera, spojim u ovim plakatima. Da se sve te moje sanjane, a nikad realizovane predstave, ipak dese. Jer kao {to kaù u Sarajevu - {to kokuz zamisli, ni kamion ne moè da povu~e“, kaè Zoran Le{i}, sarajevski glumac, fotograf i dizajner ~ija }e izlo`ba fotografija, odnosno pozori{nih i filmskih plakata biti otvorena od 29. septembra do 7. oktobra u Galeriji Java, u okviru 52. internacionalnog teatarskog festivala MESS. Neobi~na postavka zapravo predstavlja pozori{ne plakate za izmi{ljene predstave, od kojih svaka ima neku dodirnu ta~ku sa autorovim ìvotom. Shakespeareov Othello, neshva}eni vo|a, kojeg vjerovatno svaki glumac èli da igra bar jedanput u ìvotu; Selimovi}ev Dervi{ i smrt; Balkanski {pijun Du{ana Kova~evi}a; Brechtov Kavkaski krug kredom...

IZMA[TANI PLAKATI “Odlu~io sam da uradim seriju autoportreta, jer valjda svi umjetnici u odre|enoj fazi imaju tu èlju da eksperimenti{u na sebi i istraùju sami sebe. S druge strane, nisam èlio da to budu klasi~ni autoportreti, nego sam ih prebacio u medij koji je meni jako blizak i koji volim raditi, a to je pozori{ni i filmski plakat. U svakoj od tih predstava pri~am neku svoju pri~u. Meni je posebno draga Beckettov Kraj igre, koju je svojevremeno igrala grupa koja se zvala Ha{ka komedija“, pri~a Le{i}. “U mojim izma{tanim plakatima igram zajedno sa Emmom Thompson i Benom Kingsleyjem, reìra Peter Brook, i sve postaje mogu}e. Kad sam do{ao u Sarajevo prije nekoliko dana, potpuno nesvjestan da se bliè izbori, pomislio sam, gledaju}i sva ta lica sa izbornih plakata, kako imam strahovitu konkurenciju! Koliko je samo tu portreta, autoportreta i Photoshopa - uspje{nog i neuspje{nog...“, sa smijehom dodaje na{ sagovornik. Otkriva nam da }e na podu Galerije biti postavljena jedna velika fotografija, dimenzija dva puta ~etiri i po metra, na kojoj su prikazani glumci koji se klanjaju publici na kraju predstave. Svi koji do|u na izlo`bu mora}e da gaze po toj fotografiji, htjeli to 66

SLOBODNA BOSNA I 27.9.2012.

Zoran Lesic:TEKST osnova.qxd

26.9.2012

19:34

Page 67

GLUMA^KI SNOVI U “JAVI” Foto: Milutin Stoj~evi}

ili ne: “Na taj na~in èlim naglasiti da je umjetnost danas zaista ba~ena na pod. Umjetnost se gazi, ne po{tuje se, gube se svi bitni kriteriji i to je zapravo neki moj revolt protiv trenutne situacije, koja nije samo vezana za BiH. U ~itavoj Evropi se zatvaraju teatri, smanjuju se budèti pozori{ta, dramskih i baletnih trupa... Samo ono {to je komercijalno prolazi, a ono {to je su{tinski, {to ima dublji smisao, sve teè i teè pronalazi svoj put do publike.“ Zoran Le{i} za sebe kaè da je doslovce ro|en i odrastao u teatru. Majka mu je bila pozori{na glumica, a otac, Josip Le{i}, poznati reditelj i teatrolog, pa je tako i Zoran od ro|enja “inficiran“ pozori{tem. “U Jugoslaviji je bio taj sistem da su teatri imali zajedni~ke stanove i glumci su ìvjeli zajedno u tim zgradama, pa sam i ja tako odrastao u jednoj od tih pozori{nih zgrada. Majka me je dojila u pozori{noj garderobi, a anegdota kaè da sam jednom, kao beba od

LICEM U LICE SA RATNIM ZLOČINCIMA: “Mogao sam da odglumim potpunu indiferentnost, čak i da ne govorim na našem jeziku, nego isključivo na engleskom. Ne radi se tu o zločincu, nego o žrtvi”

GLUMA^KI @IVOT IZ MA[TE ZORANA LE[I]A “U mojim izma{tanim plakatima igram zajedno sa Emmom Thompson i Benom Kingsleyjem, re`ira Peter Brook, i sve postaje mogu}e”

27.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

godinu dana, usred neke predstave pre{ao preko scene... Gluma je za mene bila logi~an izbor. Diplomirao sam 1976. godine, u klasi sa Draganom Jovi~i}em, Tahirom Nik{i}em i pokojnim Vladom Ga}inom, i odmah po zavr{etku studija zaposlio sam se u Kamernom teatru. Polako sam shvatao da zapravo vi{e volim fotografiju nego glumu, ali da bez teatra svakako ne mogu. Jedina mogu}nost je bila da sa scene pre|em u gledali{te i dokumentujem ono {to se de{ava na sceni“, pri~a Le{i}. Po~etkom ‘80-ih godina prestao je da se bavi glumom i ostao da radi u Kamernom kao asistent reditelja, fotograf i dizajner. Po~eci bavljenja pozori{nom fotografijom i dizajnom plakata za predstave bili su vrlo uspje{ni: dobio je Sterijinu nagradu za fotografiju, nagrade na trijenalima pozori{ne fotografije, plakata i scenografije... “U to vrijeme to je bila velika stvar, jer je konkurencija bila uàsno jaka. U Sloveniji je tada bio Tone Stojko, koji je ‘drào‘ ~itav zapadni dio zemlje kao fotograf, a ja sam imao sre}u da sam mogao raditi za sva sarajevska pozori{ta, kao i za teatre u Zenici, Tuzli...“, kaè Zoran Le{i}. 67

Zoran Lesic:TEKST osnova.qxd

26.9.2012

19:34

Page 68

ZORAN LE[I] Nema zemlje za starce

SLIKE SLIKE RATA RATA

krugu od 360 stepeni, op.a.), koja je prvi put kori{tena na su|enju Stanislavu Gali}u.

Le{i} Le{i} uu opkoljenom opkoljenom Sarajevu Sarajevu 1992. 1992.

POGLED IZ RANE “U to vrijeme, prije nekih desetak godina, to je bila dosta nepoznata i komplikovana tehnika. Meni se u~inilo da je ta vrsta fotografije jako bitna u rekonstrukciji mjesta ratnih zlo~ina, posebno snajperskih hitaca. Sud moè dobiti uvid u mjesto gdje je `rtva stajala i vidjeti da li postoji prava linija putanje od nekog pretpostavljenog snajperskog poloàja do `rtve. Slu~aj Stanislava Gali}a bio je prvi u kojem je kori{tena 360 fotografija i to je u sudnici jako dobro prihva}eno. Kasnije sam tu tehniku primjenjivao u mnogim slu~ajevima, ~ak sam joj dao i jedno ‘umjetni~ko‘ ime: Pogled iz rane. Ipak, te fotografije na sudu nisu dokazni materijal, nego samo prezentacija“, obja{njava Le{i}. “Vrlo sam ponosan na taj dio svog posla. Jako sam vezan za sve slu~ajeve koji se odnose na Sarajevo, bio sam dio tima koji je uspio da osudi Gali}a na doìvotni zatvor, a nadam

NA NA MJESTU MJESTU ZLO^INA ZLO^INA

Rekonstrukcija Rekonstrukcija snajperskog snajperskog djelovanja djelovanja tokom tokom su|enja su|enja Stanislavu Stanislavu Gali}u Gali}u

Rat je do~ekao u rodnom Sarajevu, u svojoj mati~noj ku}i - Kamernom teatru 55, gdje je mala ekipa glumaca, reditelja i tehni~ara nastojala, koliko je to bilo mogu}e, da odrì pozori{ni ìvot u gradu pod opsadom. Sredinom 1993. odlazi u Holandiju i tamo se pridruùje ostatku porodice, supruzi Mirjani i djeci, koji su nekoliko mjeseci ranije konvojem iza{li iz Sarajeva. Po~inje novi ìvot, izbjegli~ki, a nakon nekoliko godina Le{i}u se ukazala prilika za stalni posao: Ha{ki tribunal je traìo slu`benog fotografa. Prijavio se, dobio posao i sada “broji“ ve} sedamnaestu godinu u Haagu kao fotograf Tribunala. Zoran Le{i} je u ha{ke sudnice prvi uveo posebnu tehniku rekonstrukcije mjesta ratnih zlo~ina - takozvanu 360 fotografiju (panorama sastavljena iz vi{e pojedina~nih fotografija, koja obuhvata cjelokupan prostor u 68

NAJVE]A OD SVIH NAGRADA

Predstave sa djecom iz izbjegličkih kampova Zoran i Mirjana Le{i} posebno su ponosni na predstave koje su u Holandiji radili sa djecom iz izbjegli~kih kampova i djecom besku}nicima. “@eljeli smo da spojimo djecu iz Bosne, Ruande, Eritreje, iz cijelog svijeta... Dje~ji jezik je nevjerovatan, oni se odli~no razumiju i bez tuma~a“, ka`e Zoran. “Jedna od predstava na koju sam strahovito ponosan su Skapenove podvale, koju smo radili sa djecom

besku}nicima iz Holandije. Rezultat je bio sjajan i kad smo se ponovo sastali poslije deset godina, to je bilo kao neko porodi~no okupljanje. Momak koji je igrao Skapina, Marokanac, koji je bio veliki ’problem’ u vrijeme kad smo se prvi put sreli, sada je postao socijalni radnik. Jedna djevojka je zavr{ila fotografiju, druga je diplomirala pravo… Za Mirjanu i mene nema ve}e nagrade od toga.“

SLOBODNA BOSNA I 27.9.2012.

Zoran Lesic:TEKST osnova.qxd

26.9.2012

19:35

Page 69

GLUMA^KI SNOVI U “JAVI” Balkanski {pijun

Dervi{ i smrt

se poslije njega i ostale... Tribunal je veoma komplikovana institucija. Ljudi su skloni da ka`u ‘vi tamo ni{ta ne radite, odu-

govla~ite, to treba br`e…’. Ali me|unarodni zakon ima svoja pravila i koliko god mi mislili da je neko kriv, to se prvo

KAMBOD@ANSKA POLJA SMRTI

Kako je grupa slikara preživjela masakr Crvenih Kmera Kao jedno od najemotivnijih iskustava Le{i} pamti putovanje u Kambodù i snimanje mjesta zlo~ina Crvenih Kmera pod ~ijim je reìmom, kako se procjenjuje, ubijeno oko milion i po ljudi. Mnoge nevine `rtve stradale su u zloglasnom zatvoru S21 u Pnom Penu. “Kada su Vijetnamci u{li u Pnom Pen, Crveni Kmeri naredili su da se pobiju svi zatvorenici u S-21. I{li su od }elije do }elije i redom ubijali. Zanimljivo je da su taj pokolj preìvjela samo ~etvorica umjetnika - to su bili

PUTOVANJE PUTOVANJE U U PNOM PNOM PEN PEN

Autoportret Autoportret snimljen snimljen uu zloglasnom zloglasnom zatvoru zatvoru S-21 S-21

27.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

slikari, koji su imali zadatak da rade portrete ’velike bra}e’. I dok god su ih slikali tako da ovi budu zadovoljni, dràli su ih u ìvotu. Kada je po~eo masakr, njih ~etvorica sakrili su se u jednu zasebnu prostoriju i tako su uspjeli preìvjeti“, pri~a Zoran Le{i}. “Okrutnost tih zlo~ina u Kambodì je ne{to {to uop{te ne moète da pojmite. Sve do tada sam mislio da je rat koji sam li~no iskusio najstra{niji i najgori, ali Kambodà je zaista pri~a za sebe.“

mora dokazati. Tribunal je do sada procesuirao preko 130 osoba, a to uop{te nije malo.“ Le{i} je radio rekonstrukcije mjesta ratnih zlo~ina na prostoru cijele biv{e Jugoslavije, od Bosne, preko Hrvatske, do Kosova, ali i u Kambodì, Ruandi, Kongu... O svojim iskustvima drì predavanja i INTERPOL-ovim istraìteljima za ratne zlo~ine, a zvali su ga i drugi sudovi da radi za njih. U Haagu se susreo “licem u lice“ sa svakim od optuènika - od Slobodana Milo{evi}a, preko Radovana Karadì}a do Ratka Mladi}a. Fotografisao ih je u raznim situacijama - od davanja otisaka prstiju kada tek do|u u pritvor, pa do samih su|enja. O tim susretima Le{i} kaè: “Mislim da mi je u tom dijelu posla ono moje gluma~ko iskustvo puno pomoglo. Mogao sam da odglumim potpunu indiferentnost, ~ak i da ne govorim na na{em jeziku, nego isklju~ivo na engleskom. Oni ni ne znaju ko sam, za njih sam ja samo jedan od slu`benika koji radi svoj posao. Biti sa nekim od njih u jako maloj prostoriji, recimo dok daju otiske prstiju, nije nimalo prijatno, ali to je dio posla i ja se tako pona{am. Ne dozvoljavam da emocije preovladaju u tom trenutku. Sa druge strane, mislim da svi mi imamo jednu vrstu pristrasnosti, a to je pristrasnost prema `rtvama. Ne radi se tu o zlo~incu, nego o `rtvi. Va`nije je pomo}i `rtvama, a to kolika }e biti presuda ne zavisi od nas, nego od Sudskog vije}a. Na{ posao je da `rtvama pomognemo da na|u smiraj.“ Zoran Le{i} trenutno ìvi na relaciji izme|u Haaga i Sarajeva. Sa suprugom Mirjanom renovira njihov stan-atelje na Grbavici i nada se skorom povratku u rodni grad, “zastalno“: “Nagledao sam se ljudske tuge, nepravde, zlo~ina i sad je vrijeme da polako moju karijeru privedem kraju i odem u zasluènu mirovinu. Da se vratim u Sarajevo i da se opet vratim teatru.“ 69

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

26.9.2012

17:49

Page 70

KULT MARKET SA[KO KOSTOV & THE WAITING WAITS

Silent in the Crowd Ve} vi{e od desetlje}a makedonski multiinstrumentalist Sa{ko Kostov plijeni pozornost. Ovoga puta s novim bandom The Waiting Waits snimio je studijski album Silent In the Crowd. Album, koji koketira sa indie popom, ~ini dvanaest pjesama, a potpisuje ga izdava~ka ku}a DIY.

THE VACCINES

Come of Age Nakon polugodi{njeg medijskog spekuliranja o izlasku novog izdanja “fantasti~ne ~etvorke” The Vaccines, kona~no je taj album i “ugledao” svjetlo dana. CD Come of Age ~ini jedanaest pjesama, a potpisuje ga izdava~ka ku}a Columbia Records.

TROLLFEST

Brumlebassen Kada uzmete u obzir ~injenice da momci sviraju skandinavskobalkanski metal i time se jo{ hvale, materijal mora biti zanimljiv. Trollfest je objavio novi studijski album Brumlebassen, na koji je uvr{teno dvanaest pjesama, a potpisuje ga ugledna izdava~ka ku}a Napalm Records.

MUZIKA Album “Uno” grupe “Green Day”

Odlično... “Uno”!

PRVO PA MU[KO Trilogija Uno, Dos, Tre, ameri~kih punkera Green Day uspje{no je zapo~eta

Ve} nekoliko dana u prodaji je dugo najavljivano studijsko izdanje ameri~kog punk rock banda Green Day. Album Uno ~ini dvanaest pjesama. Zanimljivo je da su potentni ameri~ki punkeri najavili izdanja ~ak tri albuma u samo pet mjeseci. Trilogiju ~ine albumi Uno, Dos i Tre. Album Dos trebao bi biti objavljen polovicom studenog, a posljednji iz trilogije Tre o~ekuje se u sije~nju idu}e godine. Green Day osnovani su 1987., a u postavi su pjeva~ i gitarist Billie Joe Armstrong, basist Mike Dirnt i bubnjar Tre Coll. Karijera Green Daya moè se podijeliti na dva razdoblja. Razdoblje do 1996., koje je obiljeèno prvim platinastim nakladama, nastupima na koncertima me|u kojima je najzna~ajniji onaj na Woodstocku 1994. godine. Za taj koncert Mikea Dirnta veù bolne uspomene. Naime, za{titar je tjeraju}i fanove s pozornice gre{kom potjerao i Dirnta, te mu je tom prilikom izbio nekoliko zuba. Drugo zna~ajno razdoblje po~inje snimanjem albuma American Idiot. I ovoga puta band su pratile nevolje. Nakon snimljenih mastera za album netko je ukrao sve studijske snimke. Momci iz Green Daya su odlu~ili da ne snimaju ponovno iste pjesme, ve} da snime potpuno novi album. ^lanovi grupe Green Day nekoliko su puta nagra|eni American Music Awardsom, a vlasnici su i nominacije za Grammy. Album Uno otvara Nuclear Family. Pjesma je to brza i dinami~na s o~itim primjesama neopunka. Slijedi je Stay the Night koja zvu~i kao poveznica na prethodnu pjesmu. Prava punkerska nabrajalica. Momci iz Green Daya po starom punk pravilu u ovoj pjesmi nemaju

solo dionice, ali zato brzim ritmovima i pjevljivim refrenima ~ine atmosferu uzavrelom. Slijedi pjesma Carpe Diem, {to bi u prijevodu s latinskog ~inilo krilaticu: “[to mo`e{ danas ne ostavljaj za sutra.” Let Your Self Go je pjesma koja kona~no osim punk podloge ima i solo gitarsku dionicu. Uz izvrsnu ritam gitaru i poslovi~no “lijenu” bass podlogu, jedna je od boljih pjesama na albumu. A Kill the DJ je najbolja. Ova pjesma je poslu`ila i kao najavni internet singl novog albuma Green Daya. U Kill the DJ dominira refren: “Netko je ubio DJ-a, upucaj jeb.... Dj-a.” Nakon osrednje Fell for You slijedi Loss of Control, koja uspje{no nastavlja nit vodilju albuma. Vrijedi izdvojiti vje~nu inspiraciju pjesmom Sweet 16, ne{to sporijeg ritma, pjesmu prepunu molova, te na koncu laganu Oh Love, kojom i zavr{ava odli~ni album Uno. (M. Ili~i})

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1) 1. Major Lazer: Get free (ft. Amber of Dirty Projectors) 2. Beck: I just started hating some people today 3. The Dodoz: Ghost 4. Kaiser Chiefs: Listen to your head 5. Snoop Lion: La la la 6. Urban Cone: We should go to France 7. The Chemical Brothers: Theme for Velodrome 8. Theme Park: Milk 9. Jake Bugg: Lightning Bolt 10. Rudimental ft. John Newman: Feel the love

SLOBODNA BOSNA I 27.9.2012.

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

26.9.2012

17:48

Page 71

KULT MARKET KINO KRITIKA Film “Priča o dupinu” (SAD, 2011.), reditelja Charlesa Martina Smitha

Magično i prirodno

Pri~a o dupinu dirljiva je i edukativna filmska storija

27.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

Heinosuke Gosho Crnobijeli film iz 1936. godine. Otoku je majka Seiichija i jako je zabrinuta za njegovu budu}nost, jer on po~inje biti lo{iji u u~enju. Ona zamoli brata Bunkichija, koji je o`enjen no nema djecu, da porazgovara s njenim sinom. Saznaje da se mladi} vi|a s djevojkom koja je uz to trudna. Bunkichi preuzima odgovornost za dijete. Ocjena: 4

ZABORAVIMO, PRIJATELJI

@IVOT @IVOTINJE Jako je lijepo i pozitivno kada ovakav film, koji je zapravo ozbiljna ljudska i ìvotinjska drama, biva jedan od najgledanijih filmova. Rije~ je o ostvarenju koje za temu ima ìvot ìvotinje i jedno je od onih koji se svrstaju u ladicu obiteljskih filmova, pa ih ~esto ne smatramo dovoljno bitnim da bismo ih pogledali. Jer toboè, to nas asocira na ne{to dje~ije. Film je reìrao Charles Martin Smith. Glavne uloge tuma~e Morgan Freeman, Ashley Judd i Kris Kristofferson. Film je nastao inspiriran istinitom pri~om o jako hrabrom dupinu koji se zove Winter. Pri~a je to i o savjesnim te dobrim ljudima, koji su se udruìli u zajedni~koj èlji da mu spase ìvot. Dupin je ostao, naàlost, bez repa zbog ljudske zamke za rakove. To se desilo kada je imao samo tri mjeseca. Kroz nastojanje da preìvi Winter razvija iznimno prijateljstvo s dje~akom Sawyerom, koji je ga je zatekao zapletenog i iscrpljenog na samrti, na jednoj plaì. Unato~ prognozi da }e dupin uginuti, jer ne moè plivati bez repa, doktori su prona{li na~in kako da bar poku{aju u~initi ne{to. Napravili su mu protezu, s kojom Winter sada pliva bez problema. Mnogo je truda i znanja trebalo za to. No, kada se ne{to èli ni{ta nije te{ko. Dupinu je stavljena posebna gelasta ~arapa, koja za{ti}uje njegovo tijelo, a onda mu je stavljena proteza koja mu omogu}ava da pliva. Trenerica dupina Wintera rekla je da je na samom snimanju filma sura|ivala s njim toliko dobro da su imali dojam da je

@ENA U IZMAGLICI

pro~itala scenario i to~no znala {ta se u kojoj sceni od nje traì. Pri~a o dupinu doista je dirljiva i edukativna filmska storija za sve uzraste. Film koji bi trebali pogledati svi, naro~ito roditelji skupa sa svojom djecom. Pomo}i nekome, omogu}iti mu ìvot, stvarno je ne{to tako magi~no i prirodno. Pomaù}i drugome, pomaèmo i sebi. To je to. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE 1. End of Watch (David Ayer) 2. House at the End of the Street (Mark Tonderai) 3. Trouble with the Curve (Robert Lorenz) 4. Finding Nemo (Andrew Stanton & Lee Unkrich) 5. Resident Evil: Retribution (Paul W. S. Anderson)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA 1. 101 Dalmatinac (Hamilton S. Luske, Clyde Geronimi, Wolfgang Reitherman, Walt Disney Pictures/Continental film) 2. Nedodirljivi (Olivier Nakache, Eric Toledano, Quad Productions, Chaocorp; Blitz film i video) 3. Titanic (James Cameron, Paramount, Continental film) 4. Jumanji (Joe Johnston, Columbia Pictures /Blitz film i video) 5. Zauvijek tvoj (Scott Hicks, Warner Bros. Pictures, Continental film)

Kundan Shah Rije~ je o komediji o dva profesionalna fotografa. To su Vinod i Sudhir. Igrom slu~aja zateknu se u korumpiranom svijetu tr`i{ta nekretninama u Bombaju. Njihove usluge zatra`i senzacionalisti~ki list Khabardar. Stvari se zakompliciraju kada saznaju da najve}i gra|evinar podmi}uje da bi do{ao do ugovora za izgradnju mosta. Ocjena: 4

TRE]I KLJU^

Zoran Tadi} Jedan mladi par se nakon dugo ~ekanja useljava u stan. Me|utim, nakon toga se po~inju de{avati ~udne stvari. Netko im poku{a provaliti u stan, neznanci se kre}u oko njih... Hvata ih strah. ^ak dobivaju veliku svotu novca od neznanca. Rije~ je o drugom filmu Zorana Tadi}a. Za njegov rad karakteristi~na je doza misterije koja je na rubu horrora. Ocjena: 4

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

26.9.2012

17:37

Page 72

KULT MARKET SPORT

AUTOMOBILI

Porsche 918

Sjećanja na Radivoja Koraća

Najbolji kadeti Evrope u BiH Foto: Mario Ili~i}

JEZDIMIR MILO[EVI] Osniva~ ko{arka{ke fondacije Fenix

Novi Porsche 918 Spyder predstavljen je u novoj seriji fotografija iz zvani~ne bro{ure. Slike otkrivaju da je serijski automobil zadr`ao ve}inu karakteristika prototipa. Novi Porsche bi}e izlo`en na predstoje}em Sajmu u Parizu.

MOTOCIKLI

Kawasaki Ninja 250R

Najmanji pripadnik Ninja obitelji od 250 ccm u 2013. godinu ulazi detaljno osvje`en. Paralelni dvocilindrik od 249 ccm dobio je nove klipove, karter a cilindri su sada lijevani. Tu je i ABS kao opcija koji pove}ava masu motocikla dodatnih 6 kg.

DESIGN

Maserati Prve zvani~ne fotografije modela Maserati GranCabrio MC Stradale procurile su u medije uo~i premijere na Sajmu u Parizu. Snimci otkrivaju agresivniji vizuelni karakter ovog unaprije|enog kabrioleta sa ~etiri sjedi{ta. Prema najavama, V8 motor }e biti poja~an na blizu 450 KS.

Ko{arka{ka fondacija FENIX iz Isto~nog Sarajeva organizuje od 28. septembra drugi po redu me|unarodni ko{arka{ki turnir za kadete Kup prijateljstva Radivoj Kora}. Na jedinom ko{arka{kom turniru u BiH koji je priznat od strane FIBA Europe i kao takav uvr{ten u njihov kalendar ko{arka{kih turnira u svijetu u~estvovat }e i kadetska ekipa Barcelone. “Iznimno smo po~astvovani {to je Barcelona po drugi put zaredom odlu~ila nastupati na ovom na{em turniru“, ka`e za SB predsjednik Fondacije Jezdimir Milo{evi}. “Pro{le godine smo, uz pomo} Vladimir Stankovi}a, prvog portparola Eurolige, stupili u kontakt sa Barcelonom i uspjeli ih dovesti na turnir. Njima se ovdje jako svidjelo i odlu~ili su se odazvati na{em pozivu {to je za nas velika ~ast.“ Pored Barcelone, na turniru }e u~estvovati jo{ i ekipe moskovskog CSKA, zatim beogradskog Partizana te zagreba~ke Cibone. “Imena ekipa koje dolaze, dakle timovi ~etiri evropska ko{arka{ka prvaka, dovoljno ilustrira snagu i ugled na{eg turnira“, dodaje Milo{evi}. Po~asni gost turnira bi}e proslavljeni jugoslovenski ko{arka{ Nikola Ple}a{ koji je kao kapiten KK Lokomotiva iz Zagreba (sada{nja Cibona) bio prvi ko{arka{ koji je prije 40 godina, davne 1972. podigao pehar Kupa Radivoja Kora}a, renomiranog evropskog takmi~enja koje je igrano od 1972.

do 2002. godine pod okriljem FIBA-e. Kao najava turnira, u Isto~nom Sarajevu }e, u organizaciji Ko{arka{ke fondacije FENIX, biti odràna premijera dokumentarnoigranog filma @u}ko - pri~a o Radivoju Kora}u. U petak, 21.09., premijera }e biti odràna u Kulturnom centru Isto~no Novo Sarajevo, sa po~etkom u 20:00 ~asova. Dan kasnije, u subotu 22.09. sa po~etkom u 19:00 ~asova, premijera }e biti odràna u Kulturnom centru Pale. Ulaz je besplatan. Posljednjeg dana turnira, u nedjelju 30.09., u~esnici turnira }e posjetiti Udruènje za pomo} djeci i omladini sa posebnim potrebama Sunce na Palama, nakon ~ega }e, na sportskom terenu Osnovne {kole Pale svoj ko{arka{ki talenat demonstrirati druè}i se sa mladima Pala. Nakon zavr{etka turnira, ekipa CSKA Moskva }e ostati dan duè od ostalih ekipa i odigra}e prijateljsku utakmicu sa ekipom KK Varda HE iz Vi{egrada. Ko{arka{ka fondacija FENIX ovim èli dodatno popularisati i afirmisati ko{arku u BiH, ali i omogu}iti timovima iz BiH da igraju utakmice s velikim evropskim ekipama. “Ovo }e postati tradicija i ve} idu}e godine planiramo da dvije ekipe u~esnice turnira ostanu dan duè i igraju prijateljske utakmice sa timovima iz BiH“, zaklju~uje Milo{evi}. (N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 27.9.2012.

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

25.9.2012

15:54

Page 73

KULT MARKET LIFESTYLE Nick Vujičić u Srbiji i Hrvatskoj

Hrabri čovjek

NOVI ZELAND

Vino za sre}u Parovi koji tokom sedmice podijele jednu bocu vina uìvaju u braku mnogo vi{e nego parovi koji izbjegavaju alkohol u potpunosti, tvrde novozelandski nau~nici. Oni su ispitali vi{e od 1.500 parova o njihovim vezama i navikama kada je u pitanju konzumiranje alkohola. Rezultati su pokazali da su ène ~ak ~etiri puta zadovoljnije svakodnevnim ìvotom ukoliko jednom sedmi~no piju vino sa partnerom, a mu{karci tri puta.

SAD

Pasivno pu{enje ZADIVLJUJU]A ZADIVLJUJU]A SNAGA SNAGA VOLJE VOLJE Nick Nick Vuji~i}, Vuji~i}, ~ovjek ~ovjek bez bez ruku ruku ii nogu, nogu, promijenio promijenio je je `ivote `ivote miliona miliona ljudi ljudi

@ivot bez ruku i nogu mnogima je nezamisliv, no upravo takav ìvot ìvi 28godi{nji Nick Vuji~i}, motivacijski govornik koji je ovih dana posjetio susjednu Hrvatsku. Nick je poznat kao jedan od najboljih motivacijskih govornika dana{njice, ~ije su rije~i promijenile ìvote miliona ljudi diljem svijeta. Vuji~i} je ro|en 4. decembra 1982. godine u Melbourneu. Njegovim roditeljima tokom maj~ine trudno}e nisu bili spominjani nikakvi problemi s djetetom, zbog ~ega su ostali u {oku kada su saznali da je beba ro|ena bez ruku i nogu. Tada nisu mogli ni slutiti da }e njihov sin nadahnuti milione ljudi. “Prema Guinnesovoj knjizi rekorda ja sam ~ovjek koji je zagrlio najvi{e ljudi“, rekao je Vuji~i} publici u prepunoj dvorani zagreba~kog Doma sportova. “Ljudi se mogu dràti za ruke, ali ne i za srce. Ne trebaju vam ruke da biste se dràli za srca“, savjetovao je ovaj motivacijski govornik. Iako danas kamo god ide unosi promjenu u ìvote ljudi, nije mu uvijek bilo lako, posebno u djetinjstvu, kada se suo~avao s te{kim depresijama. “Nisam mislio da }u se ikada vjen~ati. A ako se i vjen~am, nikada ne}u mo}i dràti ruku svoje ène. Kako izlije~iti slomljeno srce? Imao sam prijatelje i roditelje koji su me uvijek grlili, ali zagrljaj nije mogao mnogo pomo}i. âk sam poku{ao s deset godina po~initi samoubistvo, utopiti se u kadi, jer sam htio prekinuti svoju bol“, 27.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

ispri~ao je Vuji~i}. Ipak, kako su godine prolazile, Nick je nau~io kako se nositi sa svojim invaliditetom, te je nevjerovatnom snagom volje i uporno{}u nau~io raditi neke svakodnevne stvari kao {to je pranje zuba, tipkanje na kompjuteru, javljanje na telefon i sli~no. Sada pliva, igra golf, vozi skateboard i zavr{io je dva fakulteta. Shvatio je kako svojim primjerom moè pomo}i i drugima, pa je s 19 godina po~eo odràvati motivacijske seminare koji su mnogima promijenili ìvote i nau~ili ih kako se nositi s te{ko}ama koje su ih zadesile. Nick je danas pun ìvota, entuzijazma i nade koju èli podijeliti s drugima. Prihva}anje samog sebe za Nicka je bio prvi korak prema ljep{oj strani ìvota. “U februaru ove godine sam se oènio. O~ekujemo dijete, ~ekamo sina. Moja supruga je trudna 20 sedmica“, rekao je Vuji~i}. Ispri~ao je i kako je prije nekoliko godina upoznao jednog dje~aka koji, kao i on, nije imao ruke i noge: “Nikada nisam upoznao nikoga poput sebe. I shvatio sam da bih kada sam bio mali volio da sam vidio nekoga kao {to sam ja. Tada bih znao da nisam sam. Znam da sam ja sada to ~udo za tog dje~aka.“ Hrvatska je 44. zemlja koju je Vuji~i} posjetio, i to nakon Srbije, ta~nije Vojvodine odakle su njegovi roditelji, koji ìve u Australiji. (Priredila: M. Radevi})

Pasivni pu{a~i, iako direktno ne udi{u dim, imaju te{ke zdravstvene probleme koji nekad vode i do smrtnog ishoda, pokazalo je istra`ivanje u San Franciscu. Prema prikupljenim podacima, od 2003. do 2006. godine u Americi je umrlo 42.000 osoba od posljedica pasivnog pu{enja, me|u kojima je 900 djece. Pasivno pu{enje mo`e dovesti do bolesti srca i plu}a, a kod novoro|en~adi uzrokuje slabiji napredak te sindrom iznenadne smrti dojen~adi.

IRSKA

Ostrvo na prodaju Egipatsko-irski biznismen Nadim Sadek odlu~io je zbog finansijskih pote{ko}a prodati ostrvo u blizini irske obale za dvostruko manje novca nego {to je u njega ulo`io. Ostrvo, na kojem se nalaze luksuzne ku}e, staje i vrhunska tehnolo{ka oprema, prodaje se po cijeni od 3,5 miliona eura. Sadek je ostrvo kupio prije deset godina i za to vrijeme ga pretvorio u “raj na zemlji“.

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

26.9.2012

17:35

Page 74

KULT MARKET CRVENI FENJER

SAD

Pamela Anderson

Milioni kondoma za zaštitu Brazilaca

Kondom-bankomat u prašumi

Ona golica ma{tu mnogim mu{karcima ve} dugi niz godina, a u 45. godini je jo{ jednom dokazala kako je i dalje prava seks bomba.

ITALIJA

Nicole Minetti

“TVORNICA” “TVORNICA” PREZERVATIVA PREZERVATIVA

Brazilska Brazilska pra{uma pra{uma na na granici granici sa sa Bolivijom Bolivijom

Nekada{nja stomatologinja biv{eg talijanskog premijera Silvija Berlusconija, ~lanica njegove stranke, ujedno je i biv{a plesa~ica. Nicole je na milanskoj modnoj reviji zadivila sve prisutne.

JAPAN

Ai Shinozaki Japanka zamamnih oblina koja ru{i sve tabue. Ai Shinozaki snimila je seksi fotke za Excessive Fapitation.

Oko 100 miliona kondoma proizvede se godi{nje u tvornici na sjeverozapadu Brazila. Ona je izvrstan primjer odrìvog i ekolo{ki osvije{tenog gospodarstva. Jer, materijal je na dohvat ruke, a kondomi se dijele besplatno. U Xapuriju na sjeverozapadu Brazila, nedaleko od bolivijske granice, mogu se ~uti zvukovi neobi~ni za jednu pra{umu zvukovi stroja koji neumorno radi. To je “srce” tvornice prezervativa u Xapuriju. Njezini djelatnici godi{nje proizvedu 100 miliona prezervativa. Direktorica tvornice Dirlei Bersch je ponosna na svoj pogon koji zapo{ljava 140 radnika iz regije. A to nije jedini pozitivni efekt. “ Ovaj projekt ujedinjuje vi{e ciljeva: mi {titimo okoli{, zdravlje ljudi i pra{ume. A pokazuje da se pra{ume Amazone mogu iskoristiti za odrìvo gospodarstvo“, kaè Bersch. Kontrole u kojima se kondomi pune zrakom pod pritiskom dokazuju da su prezervativi proizvedeni od kau~uka iz pra{ume puno elasti~niji i ~vr{}i nego oni od kau~uka s plantaà. Tvornica u amazonskoj pra{umi radi ve} ~etiri godine i jedina je na svijetu koja koristi kau~uk iz prirodnih {uma, a ne s plantaà. Ona ìvi od ljudi kao {to je Duda Mendes. On zarezuje stabla kau~ukovca koji daju sirovinu za kondome. Nakon nekoliko sati po~inje kapati lateks. Duda Mendes ga hvata u malu posudicu ~iji sadràj potom izlijeva u ve}i vr~. Od kada on radi za tvornicu kondoma, njemu i njegovim susjedima u regiji ide puno bolje.

“Pra{uma nam daje lateks, lje{njake, drvo i vo}e. @ivimo od nje. Mi je zovemo na{im bankomatom“, pri~a Mendes. Ali nije uvijek bilo tako. Do prije nekoliko godina se pra{uma tretirala sasvim druk~ije pusto{ila se i uni{tavala. Vlada je poslala seljake bez zemljoposjeda s juga zemlje na sjeverozapad, u regiju amazonske pra{ume - ukupno oko 200.000 ljudi. Dobili su motorne pile i nalog da posijeku {umu, stvore poljoprivredne povr{ine i da ih obra|uju. No, to nije ba{ funkcioniralo: mnogi su odselili. Drugi su oboljeli od malarije. Iskr~ivanjem su uni{teni gotovo svi prirodni neprijatelji prijenosnika te opake bolesti. Duda Mendes nosi svoj svjeè iscije|eni lateks na dràvno sabirno mjesto s kojeg se onda odvozi u tvornicu kondoma. Dràva pla}a za mlijeko kau~uka zagarantiranu, fiksnu cijenu. Tako Mendesova i mnoge druge obitelji imaju siguran prihod. Duda je daljnji ro|ak slavnog Chica Mendesa, koji je dao ìvot za pra{umu. Godine 1988. ga je ubio jedan veleposjednik. Ljudi poput Dude nastavljaju njegovu borbu. “On je umro, ali njegove ideje i dalje ìve, njegova borba se nastavlja. Mi je nastavljamo i branimo na{u pra{umu“, kaè ro|ak legendarnog aktivista. Brazilska vlada svake godine dijeli besplatno 600 miliona kondoma za za{titu stanovni{tva od spolnih bolesti i neèljenih trudno}a. I tako se korisni krug projekta oko tvornice u amazonskoj pra{umi zatvara. (Priredio: N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 27.9.2012.

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

25.9.2012

15:53

Page 75

KULT MARKET PREKO EX-YU GRANICA Teatar i jezični šovinizam

“Ministarka“ s titlovima

NOVI SAD

Maca Glumac Dragan Marinkovi} Maca odustao je od kandidature za v.d. direktora Pozori{ta mladih u Novom Sadu, nakon burnih reakcija u javnosti na taj prijedlog Srpskog pokreta obnove. Predsjednik Skup{tine grada Sini{a Sevi} izjavio je da do Skup{tine nije zvani~no ni stigao prijedlog o imenovanju v.d. upravnika Pozori{ta mladih. Marinkovi} je prethodno potvrdio da je kandidat SPO-a, te izjavio da bi upravljanje Pozori{tem mladih za njega bilo veliki profesionalni izazov.

ROVINJ

Media Festival KO KO (NE) RAZUMIJE NU[I]A

“Gospo|a “Gospo|a ministarka“ ministarka“ prva prva je je predstava predstava jednog jednog srpskog srpskog autora autora titlovana titlovana uu Hrvatskoj Hrvatskoj

Svevremena komedija Gospo|a ministarka Branislava Nu{i}a, u reìji Olivera Frlji}a, premijerno je izvedena 22. septembra u Kazali{tu “Kerempuh“ u Zagrebu, a specifi~na je po tome {to je igrana na srpskom, uz titl s prevodom na hrvatski jezik. Taj ~in je, kako je re~eno, znak protesta ansambla protiv “jezi~ke politike koja se bavi proizvo|enjem razlika“, te “institucionaliziranja jezi~nog {ovinizma“. U èlji da “nu{i}izuje hrvatsku politi~ku scenu“, Frlji} je Gospo|u ministarku smjestio u malo druga~iji dru{tveni kontekst po~etak ‘90-ih godina pro{log vijeka kada su, kako navodi reditelj, s procesima stvaranja nacionalnih dràvica paralelno i{li i procesi brisanja svega onoga {to je predstavljalo zajedni~ko kulturno naslije|e u ju`noslovenskoj zajednici, a kao `rtva tog “brisanja“ u Hrvatskoj je “pao“ i Branislav Nu{i}. “Kad se danas razmi{lja o postavljanju Nu{i}a, nemogu}e je ignorisati kulturne politike koje su ovog, kao i mnoge druge srpske autore, izgnale iz hrvatskog kulturnog prostora. Vratiti Nu{i}a u taj prostor zna~i u}i u implicitnu polemiku s normativima koje su te kulturne politike u me|uvremenu postavile, a za koje su purifikacija jezika i duha, te eliminacija nepo}udnih nacionalnih tijela posluìle kao sredstva“, kaè Oliver Frlji} povodom nove predstave, za koju mu je savjetnik za jezik i scenski govor bio beogradski glumac Bog27.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

dan Dikli}. Gospo|i ministarki smijale su se sve dosada{nje generacije. Bogatstvo tog politi~kog vodvilja je u njegovom jedinstvenom dijalogu i prikazu niza upe~atljivih karaktera. Malogra|anski moral, licemjerje, pohlepa i bolesna ambicija, samo su neke od tema pri~e o tome {ta se doga|a kada jednog dana, posve neo~ekivano, prosje~an ~ovjek do|e na vlast. Na koje sve na~ine èlja za mo}i mijenja ~ovjeka, te na {ta je sve spreman da bi ostao na vlasti... Ovo je prvi put da se u Hrvatskoj titluje pozori{ni komad nekog srpskog autora, kao izraz protesta protiv “apsurdnog zahtjeva da se prevodi i kada se jezik razumije“. “Treniraju nas da u svakodnevnoj upotrebi jezika izo{travamo uho na mjerenje hrvatstva. Ali varijacija je najnormalnija stvar i bogatstvo svakog jezika. êmu bjeànje od ~injenice da Hrvati i Srbi ne govore me|usobno strane jezike, nego standardne varijacije jednog policentri~nog jezika? Nije potrebno zatvarati o~i pred tim da ve}ina nacija u svijetu ima zajedni~ki jezik s nekom drugom nacijom. I nikom ni{ta. Uostalom, za svakoga je prednost, a ne mana, kad se na svom jeziku moè sporazumijevati s ljudima iz vi{e drugih zemalja. A ako poistovje}ujemo naciju i jezik, time negiramo postojanje austrijske nacije, {vicarske nacije, ameri~ke nacije…“, kaè lingvistkinja Snjeàna Kordi}. (Priredila: M. Radevi})

Budu}nost demokratije, inovacije u medijima, digitalno novinarstvo, bile su neke od tema petog Weekend Media Festivala u Rovinju, koji je odr`an od 20. do 23. septembra. Veliki interes publike izazvao je novi format pod nazivom Hard Talk, u kojem su Aleksandar Tijani} i Goran Mili} diskutovali o savremenom novinarstvu, ratu i medijima, te kreatorima politika ’90-ih godina na ovim prostorima Tu|manu, Milo{evi}u, Izetbegovi}u…

BEOGRAD

Bez {trajka Gluma~ki ansambl Ateljea 212, koji tra`i smjenu upravnika Kokana Mladenovi}a, odustao je od generalnog {trajka najavljenog za 1. oktobar nakon razgovora s gradona~elnikom Beograda Draganom \ilasom. Na sastanku delegacije glumaca i \ilasa dogovoreno je da }e resorni Sekretarijat za kulturu formirati radno tijelo ~iji }e zadatak biti da do kraja oktobra napravi analizu stanja u Ateljeu 212 te predlo`i rje{enje gradona~elniku i Skup{tini grada Beograda kao osniva~u tog pozori{ta.

Cetri oka:Cetri oka.qxd

26.9.2012

19:48

Page 76

U ÊTIRI OKA BH. INFO Kao i prethodne tri godine, 1.oktobra u sarajevskoj kafani [etali{te i u organizaciji Udruènja gra|ana istog naziva, bi}e organizovano druènje, }akulanje i, pomalo, pijuckanje u znak sje}anja na velikog sarajevskog pisca Darija Dàmonju. Nekada{nji kolumnista Slobodne Bosne preminuo je 15. oktobra 2001. godine.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

FADIL HAMZIĆ, frontmen benda “KZU ole ole & PZU oje oje” iz Travnika

Milion puta u “Abra{evi}u”

“U povodu 162. godine od ro|enja Jacka Daniela i u BiH se odràvaju Jack Daniel’s ro|endanske zabave, kojima se obiljeàva ro|endan ~ovjeka zaslu`nog za postojanje nadaleko ~uvenog whiskeyja”. Nakon zabava u Mostaru i Banjoj Luci, slijedi zabava i u Sarajevu. U petak, 28. septembra, u klubu Rooms, nastupa zagreba~ki Elemental. U Neumu, Metkovi}u, Plo~ama, Opuzenu i u îtluku, 27., 28. i 29. septembra, bi}e organizovan Neretvanski knjièvni, znanstveni i kulturni susret Fra Lucijan Kordi}, hrvatski knjèvnik, franjevac, sve}enik, emigrant. Sudionici Susreta }e 29. septembra posjetiti njegovo rodno mjesto, Grljevi}e u zapadnoj Hercegovini. Do 29. septembra traje Me|unarodni festival ekolo{kog i turisti~kog filma Jahorina film festival. Ukupno }e biti prikazano osamdeset filmova u tri festivalske kategorije, a autori se bore za ~ak deset zvani~nih nagrada. Me|u kojima su i Zlatna, Srebrena i Bronzana borovnica za najbolji turisti~ki film, te Grand Prix JFF-a. U Gradskoj galeriji Roman Petrovi} u Sarajevu do 3. oktobra bi}e postavljena izlo`ba Mensura Porovi}a. To je deveta samostalna izlo`ba tog akademskog slikara, dugogodi{njeg ~lana Udruènja likovnih umjetnika BiH i direktora sarajevske Srednje {kole primijenjenih umjetnosti. Izlo`ba se zove Nit.

Bend KZU ole ole & PZU oje oje iz Travnika ponovo nastupa u Mostaru. I ponovo u OKC-u Abra{evi}. Datum je 29. septembar, dan subota, a po~etak koncerta zakazan je za 21 sat. “Ovo je na{ milioniti nastup u OKC-u Abra{evi}“, poslali su nam izjavu F adila Hamzi}a, frontmena benda KZU ole ole & PZU oje oje, na{i prijatelji iz Abra{evi}a: “U Abra{evi}u smo pekli }evape, svirali sa deset ljudi iz publike na stageu, bili fudbalska

reprezentacija, politi~ki kandidati i jo{ mnogo toga, pa ne sumnjam da }e i ovaj put biti odli~no.” Sada s momcima iz KZU ole ole & PZU oje oje svira Mirza Lendo, gitarista jo{ jednog odli~nog benda iz Travnika, KJHCB. Izvode pjesme iz standardnog repertoara, ali i neke novije skladbe. Znaju oni svirati, u|ite slobodno... Odnosno, u|ite u Abra{evi} slobodne svijesti i savjesti, a ulaznica za njihov nastup ko{ta 5 KM.

Rajko Bogdanović, direktor sarajevske Agencije “Art Zone” RAJKO BOGDANOVI] “Publiku o~ekuje vi{e od dva i po sata fenomenalnog audiovizuelnog nastupa”

Me|u deset dokumentarnih filmova koje je do sada re`irao Ado Hasanovi}, student tre}e godine na Sarajevo Film Academyju u klasi Nenada Dizdarevi}a, nalazi se i ostvarenje The Blue Viking in Sarajevo. Za koje je nagra|en na Balkan Snapshots Film Festivalu u Amsterdamu, zavr{enom 23. septembra.

SLOBODNA BOSNA I 27.9.2012.

Cetri oka:Cetri oka.qxd

26.9.2012

19:49

Page 77

Dr. LEJLA TURČILO, docentica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu

Novinarstvo, novinari, izazovi... [ta }e se de{avati na Tre}oj me|unarodnoj konferenciji Vjerodostojnost medija: Izazovi globalizacije i specifi~nosti regiona, koja }e se na Fakultetu politi~kih nauka u Sarajevu odràti 28. i 29. septembra? Konferencija u Sarajevu tre}a je po redu, nakon Zagreba 2010. i Beograda 2011. godine. Na prethodnim konferencijama jedan od zaklju~aka bio je da su izazovi i pote{ko}e u novinarskom radu isti ili sli~ni na cijelom prostoru biv{e Jugoslavije, ali i da u uslovima globalizacije svjedo~imo sli~nim obrascima djelovanja medija u cijelom svijetu. Otud i naziv konferencije Izazovi globalizacije i specifi~nosti regiona. U~esnici panela razmotrit }e poziciju novinara i novinarstva u uvjetima globalizacije, ulogu javnih servisa u regionu, tehnolo{ke i dru{tvene izazove sa kojima se mediji i medijska publika suo~avaju danas, specifi~nosti medijskih trì{ta na Balkanu, te razgovarati i o radnom, ekonomskom, politi~kom i dru{tvenom okruènju u kojem su novinari danas prinu|eni raditi. Zbornik saètaka prezentacija, koje }e biti predstavljene na konferenciji, ve} je publikovan, a Zbornik radova bit }e objavljen do kraja godine. Koliko gostiju i predava~a o~ekujete u ta dva dana u glavnom gradu BiH? Pedeset gostiju dolazi iz dvanaest razli~itih institucija obrazovnih, nevladinih, medijskih - iz ~etiri zemlje regiona. U ~etiri panela bit }e odràno vi{e od 30 prezentacija. Okupljamo, zapravo, tri razli~ite generacije medijskih istraìva~a i novinara: profesore iz

~ijih se ud`benika izu~ava novinarstvo ve} decenijama, mla|e istra`iva~e i uposlenike u medijima, koji se danas u svojoj akademskoj i profesionalnoj praksi suo~avaju sa izazovima globalizacije i pote{ko}ama karakteristi~nim za region, kao i studente novinarstva koji se za te izazove tek spremaju. Čija podr{ka vam je bila neophodna za organizovanje Konferencije? Konferenciju smo organizirali uz finansijsku pomo} Ambasade SAD-a u BiH, koja }e finansirati i {tampanje Zbornika radova. Posebno bih istaknula entuzijazam i predan rad na pripremi Konferencije, kao i u osmi{ljavanju njenog vizuelnog identiteta, kolegice Belme Buljuba{i} i studenata Master sudija Odsjeka Komunikologija FPN.

Po{tovanje prema “Pink Floydu” U Sarajevu i u Banjoj Luci, 3. i 6. novembra, gostova}e Brit Floyd! “Brit Floyd Brit Floyd su 2010. u Liverpoolu osnovali Chas Cole, voditelj agencije CMP Entertainment, i Damian Darlington, gitarist i muzi~ki direktor Brit Floyda. Ovaj bend slavi muzi~ku zaostav{tinu Pink Floyda i prihvatili su ih obo`avatelji te grupe {irom svijeta. Zahvaljuju}i savr{enom izvo|enju pjesama, jedinstvenoj floydovskoj animaciji, kao i umjetni~kom spoju zvuka i svjetla, dobili su epitet najvjernijeg i najve}eg Pink Floyd tribute showa na svijetu. U godini koja je za nama, Brit Floyd je odr`ao vi{e od 150 koncerata, izme|u ostalih i na ~uvenom Festivalu Glastonbury, a vidjelo ih je vi{e od 250.000 ljudi. Moram priznati da u nekim trenucima, dok naizmjeni~no slu{am Pink Floyd i Brit Floyd, nisam siguran ko u tom trenutku svira. Taj njihov performans su primijetili i ~lanovi Pink Floyda, pa je Damian Darlington svirao gitaru skupa sa Davidom Gilmourom na proslavi njegovog pedesetog ro|endana”, obja{njava Rajko Bogdanovi}, direktor sarajevske Agencije Art Zone, koja organizuje sarajevski koncert te grupe.

27.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

Na{a dva grada, zapravo, dvije su stanice na njihovoj svjetskoj turneji, je li tako? “Tako je. Prije nekoliko mjeseci krenuli su na novu svjetsku turneju koja je posve}ena aktuelnom kompilacijskom Greatest Hits albumu Pink Floyda koji se zove A Foot In The Door, a vizuelno je koncipirana prema posljednjoj turneji Pink Floyda, naziva Division Bell Tour iz 1994., i uklju~uje identi~nu rasvjetu i videoprojekcije za svaku pjesmu. Koncert }e sadràvati sve pjesme sa ovog albuma u cijelosti, pjesmu po pjesmu, sve odreda legendarne, kako su ih izabrali li~no ~lanovi Pink Floyda. U svakom slu~aju, publiku o~ekuje vi{e od dva i po sata fenomenalnog audiovizuelnog nastupa”, tvrdi Bogdanovi}. Koncert u Sarajevu bi}e odràn u dvorani Juan Antonio Samaranch - Zetra, a u Banjoj Luci u dvorani Borik. Ulaznice su u prodaji i mogu se kupiti u skoro svim gradovima BiH putem portala: www.kupikartu.ba, za oba grada. Cijena je 24.90 KM za bo~ne tribine, 29.90 KM za parter i 34.90 KM za centralnu tribinu. Ulaznice isto ko{taju za koncert u Banjoj Luci i u Sarajevu, i ovo su najniè cijene i u regiji.

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd

26.9.2012

17:29

Page 78

IVICA ÐIKIĆ: veo “Na pusto ostrvo bih poa” nekog poljoprivrednik

by DINO BAJRAMOVIC

1. Kad }ete izdati album samoljepljivih sli~ica? Nikad.

2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete biti Nisam. A ne sje}a m se ni da sam sanj astronaut? ao. rajevu? 3. Kako se osje}ate u Sa Mamurno, uglavnom.

4. [ta ne morate imati u friìderu? Senf. 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Nekog poljoprivrednika. 6. [ta obavezno nosite na plaù? Cigarete i dva upalja~a. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Lutka. 8. [ta ste bili u pro{lom ìvotu? [ahista.

9. Da je danas smak svijeta {ta biste sutra u~inili? Zapjevao onu pjesmu o crvenim smakovima. 10. Jeste li meteoropata? Sve vi{e i vi{e. O}e to s vremenom. 11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?” Ima istine. 12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Pametan i glup.

15. Opi{ite Matu Mi{u Kova~a u tri rije~i? Dalmacija u mom. 16. S kim biste voljeli otplesati tango? Od na{ih ili od stranih?

13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”? Isto ono {to uradim kad mi nai|e trinaesto pitanje.

17. Osoba koja vas `ivcira? Drago ]osi}, sportski komentator HTV-a.

14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Ne bih se zajebavao.

18. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno? Trenerku.

19. Tange ili badi}? Badi}. 20. A, begova ili {kembe ~orba? Begova. 21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Lako je tako...

SLOBODNA BOSNA I 27.9.2012.

Fadila:Iluzije.qxd

26.9.2012

20:39

Page 79

KLIN ^ORBA

KUHARICA PILE PE^E Pi{e: FADILA NURA HAVER

Umjesto da govori da mi je kakvu književnu nagradu, nevažno od kakvog muškarca, jer je svaka ženska nafaka od muškarca, Bisera Alikadić život protraćila za pisaćom mašinom umjesto za šporetom, a pritom još izdašnu mirovinu od 300 maraka zaradila u “Vijećnici”

akon silnog truda uloènog u vlastito politi~ko osvje{tavanje, od posljednjih sam izbora u BiH pribjegla politi~kom samoonesvje{tavanju: prestala sam gledati dnevnike. Ne mogu podnijeti ~ak ni onu meteoropatsku prognozu, politi~ki krajnje nekorektnu, jer usranom poru~uje da }e sutra biti jo{ usraniji. U me|uvremenu sam razvila zavidnu samoobmanjuju}u izlaznu strategiju, tako da danas pored izbornih plakata prolazim bez da mi se ijedan ìvac napne i zapne. Usavr{ila sam automatsku skretnicu koja me prebaci na bezbolni perceptivni kanal te svako politi~ko ogla{avanje i{~itam kao raklamu za hranu namijenjenu cukama i macama. Pa se poslije, potpuno ozbiljno, ~udom ~udim {to nisu za reklame angaìrali kakve umiljate psi}e ili zavodljive ma~kice kojima bi potencijalni konzumenti prije povjerovali na rije~, nego tamo nekim ljudima koji, pretpostavljam, nisu ni probali saftne koko{ije odreske oboga}ene antioksidansima i dvostrukom dozom serotonina, ina~e namijenjene klini~ki depresivnim kucama i macama.

palim teve koji je vi{e non nego stop na{timan na kanal 24Kitchen, a tamo, moj ljubimac Rudolf kuha utje{ne kremaste pudinge od roga~a i crne ~okolade (serotonina k’o ki{e) i pile}e nogice u be{amelu. Sve to, veli siroti Rudolf, nau~io je jo{ u djetinjstvu od svoje mame (ho}e kazati, svaki je dènnet pod maj~inim nogama). Pred spavanje zaklju~im: dènnet je kuhinja u kojoj se s mame na mamu prenosi jedina politi~ki korektna poruka ìvota ovozemaljskog - prije nego {to te skuhaju, kuhaj! Ako nema{ pile}e nogice, uvijek ima{ klin, sve ostalo je i tako reciklaà. Nevoljko priznajem da sam sve recepte klin ~orbaluka na bosanski na~in nau~ila od Bisere Alikadi}, uklju~uju}i i neizbje`no klinasto pismo. Ta je dama, da prostite, ista ona koja je napisala prvi erotski roman u BiH, naslova Larva, u vrijeme dok, docnije planetarno poznati po toj stvari, Goran Samardì} jo{ ni pribli`no nije znao razliku izme|u morskog i kopnenog krastavca, {to }e ga, u tridesetak godina udaljenoj a neizbje`noj budu}nosti, dovesti u situaciju da glavnu junakinju svog erotskog romana obe{~asti potonjim, za {to }e, {to da ne, dobiti zdu{nu podr{ku kolega, u vidu Godi{nje nagrade Dru{tva pisaca BiH. 27.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

Naprijed spomenuta Bisera i njena Larva dobila je taman ono {to je i zasluìla: Klinac do bal~aka. Istu nagradu Bisera }e dobiti i za svaku od svojih bog te pitao koliko knjiga poezije (sve sam ih ljetos nanovo i u cugu i{~itala). Za{to bi npr. Drhtaj vu~ice, Raspe}e, Dok jesam Ciganka ili ratni Grad Hrabrost dobili bilo koju nagradu osim Klinca do bal~aka? ‘Ta }e jedna èna, sama sobom bez muà si svoga, pisati blasfemi~ne stihove, poput: Postoji mladi} vitak kao raspelo / Takne li me / Povjerova}u da postoji / Boìja ruka. Il’ jo{ gore i jo{ lu|e: Da mi je mu{karca / Kao crnog hljeba / Je~menog, / Mirisnog, /Doma}eg, (...) Svaka je ljubav / Sje}anje / Na djetinjstvo. / Da mi je...

mjesto da govori da mi je kakvu knjièvnu nagradu, neva`no od kakvog mu{karca, jer je svaka ènska nafaka od mu{karca, ona (Bisera) ìvot protra}ila za pisa}om ma{inom umjesto za {poretom, a pritom jo{ izda{nu mirovinu od 300 maraka zaradila u Vije}nici. E, moja Koko luda, eto ti sad, pa kuhaj sebi svaki dan ~orbu od koko{ijih nogica, dok pe~enu (|ahkad i fresh) pila|uriju konzumiraju bra}a ti po peru! Imaj obzira, njima je pre~e objavljivati sabrana i probrana djela, ìvotna i neìvotna, a i nov~ane nagrade su im potrebnije jer su i njihovi lijekovi skuplji. Osim toga, u nas se ve}ina nagrada zove Ja-tebi-danas-ti-meni-sutra. Ako zna{, a zna{, da je svaka ljubav sje}anje na djetinjstvo, onda mora{ znati i da se sve ljubavi, kao na po~etku ~ovjekove uronjenosti u svijet, kad-tad ponovo svedu na hranu kao jedini uìtak. @ivot deblja, kazala bi Marina [ur Puhlovski. Čast izuzecima, dodala bih ja, koji od minimalne mirovine u{tede za kupovinu pra{aka protiv pretilosti. Tako mogu bezbri`no uìvati u jelu i pilu, a da ipak umru manji nego {to su se rodili. Dakle, {ta me se ti~e ko su lokalni politi~ki suplementi. Sve dok znam kako se priprema rolovani gove|i jezik {pikovan jezicima svih naroda i narodnosti manjeg i ve}eg bh. entiteta ({to zna~i: 1+3=0), imam {ansu da se tu-spasmene od zimske i inih depresija. Svakako, od velike mi je pomo}i u politi~kom, gra|anskom, spisateljskom i svakom drugom javnom pozicioniranju, ~injenica da sam napokon doku~ila {ta zna~e one tri ta~ke, nje`nom maj~inom rukom izvezene na {ifonskoj zidnoj krpi (porodi~ni oglasni prostor), iza poeti~nog politi~kog slogana: Kuharica pile pe~e, iz pileta voda te~e... 79

CRNA:CRNA.qxd

26.9.2012

17:33

Page 80

PUT OKO SVIJETA Priredio: Nedim Hasi}

Zlato unosnije od kokaina C

ijena zlata neprestano raste tako da su i narko-bosovi Kolumbije shvatili da je posao sa zlatom u me|uvremenu postao jo{ unosniji nego uzgoj koke i proizvodnja kokaina. Kako procjenjuju stru~njaci za borbu protiv organiziranog kriminala, u me|uvremenu u najmanje osam regija u Kolumbiji (Antioquia, Chocó, Córdoba, Bolívar, Santander, Tolima i u Valle y Cauca) tamo{njim kriminalcima vi{e nije droga najva`niji izvor prihoda - nego eksploatacija zlata! Podru~je dana{nje Kolumbije je i prije dolaska {panjolskih konkvistadora bilo poznato po zlatnom nakitu i zlatarskom umije}u tamo{njih uro|enika. U tamo{njim planinama jo{ uvijek postoje nalazi{ta zlata, ali naravno da mafija{i i u ovom poslu ostaju ono {to jesu: kriminalci. U me|uvremenu ima vi{e od hiljadu rudnika - i dakako da nisu niti pomi{ljali traìti nekakvu dozvolu za eksploataciju, niti ikome pla}aju za kori{tenje rudnih bogatstava te zemlje. S druge strane, va|enje zlata zahtijeva i stru~no znanje i velike investicije koje jedva mogu pro}i neopaèno od lokalnih institucija. Ali, kako izvje{tava kolumbijski list El Tiempo, mafija{i sve te probleme rje{avaju na “svoj” na~in: ako je ba{ nu`no, pla}a se mito lokalnim politi~arima, ~ak i tvrtkama koje se bave eksploatacijom zlata. List se poziva na istraìvanje {panjolskog mirovnog instituta Toledo koje otkriva da mafija{i koriste usluge i legalnih institucija za geolo{ka istraìvanja tako da novcem - ili prijetnjama nasiljem, otkrivaju gdje treba kopati i dolaze do tehnologije za eksploataciju zlata. Naravno, kod tehnologije kriminalce jedino zanima kako uz {to manje tro{kove do}i do {to ve}e zarade. Utoliko se “tehnologija” svodi na masovno kori{tenje hemije - u pravilu je tu

rije~ o spojevima ìve i drugim izuzetno otrovnim hemikalijama koje onda uni{tavaju sav okoli{ i truju rijeke i podzemne vode. Uni{tavanje je ve} toliko uzelo maha da Frederic Masse iz instituta Toledo uzaludno upozorava kako bi se to ilegalno kopanje zlata “moglo pretvoriti u prokletstvo za ~itavu zemlju“ ako se ne pridràvaju barem najosnovnijih pravila za za{titu okoli{a. Ali kriminalce ne zanima ni okoli{ ni ljudi koji ìve na tim podru~jima. Zapravo, mafija{i nisu prvi koji su po~eli s ilegalnim va|enjem zlata: ve} su gerilci ilegalne revolucionarne organizacije FARC otkrili tamo{nje zlato kao izvor svojih prihoda i u me|uvremenu je stvorena bolesna simbioza revolucionara i kriminalaca. I jednim i drugim tamo{nje stanovni{tvo, osobito indijanskog podrijetla, smeta tako da je samo u prvih osam mjeseci ove godine protjerano gotovo devet hiljadu stanovnika sa svojih zemlji{ta. Me|unarodne organizacije za prognanike procjenjuju kako je u proteklim godinama protjerano ~etiri milijuna stanovnika Kolumbije, u pravilu iz podru~ja gdje se nalaze rudna bogatstva. Prije, dok su mafija{i bili zainteresirani za kokain, jo{ su trebali tamo{nje uro|enike da uzgajaju koku i da pomaù u njegovoj destilaciji. Ali posao sa zlatom je jo{ unosniji nego posao s drogom jer u tim, tako stvorenim pustim “oslobo|enim podru~jima” odmah zapo~inje eksploatacija zlata. [to je za kriminalce jo{ bolje, kod zlata ba{ nitko ne pita previ{e, odakle je ono do{lo. A stru~njaci mirovnog instituta Toledo smatraju kako u me|uvremenu preko 80% zlata koje dolazi iz Kolumbije zapravo potje~e iz ilegalnih nalazi{ta od kojih ni dràva ni tamo{nje stanovni{tvo ne dobiva niti centa. SLOBODNA BOSNA I 27.9.2012.

Reagiranja:Reagiranja.qxd

26.9.2012

23:14

Page 81

REAGIRANJA S&A Capital - Uredni{tvu

Cijena koju smo ponudili za FDM mnogo je viša od 40.000 KM, a ministar Lijanović nikada nije lobirao za nas (“Lijanovi}i kupuju Fabriku duhana Mostar za 40.000 KM”, SB, br. 828) S&A Capital je ogor~en zbog la`nih informacija koje su date u ~lanku o Fabrici duhana Mostar i S&A. Traìmo da ih odmah ispravite ili da nam dostavite dokaze. Obezbedili smo ispod ispravne, ~injeni~ne informacije. 1. Prvo, ponu|ena cena nije 40.000 KM ve} 4,6 M KM za FDM. 2. Ministar Lijanovi} nikada nije lobirao za nas. On je po{ten i dobar politi~ar, koji radi veoma naporno za dobrobit Mostara i BiH. Vlada u celini daje sve od sebe da privu~e strane investicije u BiH, kako bi se otvarala nova radna mesta u Bosni za dobrobit njenih gra|ana, naro~ito u dana{njim te{kim globalnim ekonomskim vremenima. Ovo je otvoren tender i otvoreno nadmetanje. Ko na~ini bolju ponudu, moè postati vlasnik FDM-a. Ako mislite da }e S&A Capital da preuzme FDM za samo 40.000 KM, za{to onda ne napravite ponudu od 41.000 KM i kupite ga jeftino? Gospodin Lijanovi} je ~astan javni slu`benik, veoma vredan i po{ten ministar. On nije lobista! 3. S&A Capital je 2005. godine progla{en za pobednika na aukciji za FDM. Tender je poni{ten, nekoliko minuta nakon progla{enja pobjednika - pod uticajem Sarajevske fabrike duhana, kao {to sada objavljuju neta~ne informacije, po{to je “neko” platio da se zaustavi priliv stranih investicija u Bosnu i prevari gra|ane Bosne samo zbog privatnog interesa Slobodne Bosne. 4. 260.000 KM smo namjeravali uloìti u popravku ma{ina. Pored toga, moramo da uloìmo da se kupe neke nove ma{ine, o~ekuje se da }e nas to ko{tati oko 6 miliona KM. Pla}amo 2,5 miliona poreske obaveze. Mi tako|e pla}amo svim zaposlenima platu. Mi }emo pla}ati bankama koje imaju sve ma{ine FDM kao zalog zbog ogromnih dugovanja. 5. Naveen Aggarval nije {ef S&A Capital ltd. On je jedan od 5 direktora. Svaki od na{ih direktora je veoma obrazovan. Na primer, gospodin Aggarval je inènjer elektrotehnike sa jednog od najboljih univerziteta Champaign IL i on je po~asni MBA za finansije na Univerzitetu u îkagu. 27.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

6. Nije bilo “tajnog” sastanka sa ~asnim premijerom. Sastanku je prisustvovalo preko 20 ~lanova i rukovodilaca raznih dràvnih organa, zajedno sa na{om delegacijom, gde smo predloìli na{e investicije. To je normalan protokol za bilo koju delegaciju stranih investitora da predstave svoju ponudu dràvnoj delegaciji, koju je predvodio {ef vlade, ~asni premijer. 7. Na{a firma u Beogradu (moja) formirana je pre 8 godina i od tada investiramo i razvijamo rudnik. Javno trgujemo na Beogradskoj berzi od 2010. Cena akcija je porasla oko 100% u prvih nekoliko meseci, zato {to S&A uìva ogromno po{tovanje na Balkanu.Ova rudarska kompanija u Srbiji danas zapo{ljava preko 300 % radnika vi{e nego pre privatizacije. Danas, ona izvozi 100% na azijskim trì{tima u iznosu od 500% vi{e nego pre privatizacije. Doneli smo veliki uspeh ovoj i drugim firmama u koje smo uloìli na Balkanu. 8. Nakon 5 neuspelih poku{aja, prema bosanskom zakonu, ukoliko postoji novi investitor, ponuda mora da ide kroz direktne pregovore. Vlada se sa pravom pridràva bosanskih zakona. [ta nije u redu u pokretanju javnog tendera, pa da vidimo da li bilo koji drugi investitor ima bolju ponudu od nas?? 9. S&A Capital je ameri~ka kompanija. Niti je na{a kompanija, niti gospodin Aggarval - jedan od na{ih direktora “indijski”. 10. Na{ direktor gospodin Navin Aggarval nema nikakve veze sa gospodinom Navinom Aggarvalom o kojem vi govorite u svom ~lanku. Postoje hiljade “Navin Aggarvala” u svetu. Da li vi predlaète da nas direktor menja svoje ime, jer se vama ne dopada? 11. S&A Capital je registrovan u nekoliko zemalja - uklju~uju}i Britaniju, u saglasnosti sa zakonima svake od zemalja. Svaka kompanija mora da bude registrovana u svakoj zemlji u kojoj posluje. Oduvek smo registrovani u svakoj zemlji gde poslujemo, uklju~uju}i Veliku Britaniju - kako je propisano zakonom. 12. Mi nikada nismo u~estvovali u bilo kojoj drugoj privatizaciji u Bosni, uklju~uju}i Energopetrol ILI HB banka (iako smo bili pozvani i na crveni tepih dobrodo{lice od gospodina Pedi Ashdona i g|e Tobi Robinson, ali smo odbili). Pokaìte nam dokaz da smo mi u~estvovali u privatizaciji tih preduze}a. Pozovite Agenciju za privatizaciju i pokaìte nam dokumenta. Uklonite la`ne informacije, ukoliko u listi preduze}a koja su u~estvovala u privatizaciji izostane S&A Capital.

Mirha Dedi} - S&A Capitalu

Informacije o prodaji Fabrike duhana Mostar zasnivaju se na pismu koje ste vi uputili ministru Jerku Ivankoviću Lijanoviću Informacije o prodaji Fabrike duhana Mostar navedene u tekstu ~iji sam autor crpljene su uglavnom iz pisma koje ste vi uputili ministru Jerku Ivankovi}u Lijanovi}u i pisma koje je njegov savjetnik Ivica Knezovi} poslao direktoru Agencije za privatizaciju FBiH. Niti u jednom od ta dva pisma ne stoji da S&A Capital za kupovinu 67 posto FDM-a nudi 4,6 miliona, ve} isklju~ivo 40 hiljada KM! I jo{ navodite da je ta ponuda fer i po{tena! Isto tako nigdje ne stoji da va{a kompanija namjerava u novu opremu uloìti {est miliona KM, ve} da }e va{a investicija za nove ma{ine iznositi samo 260 hiljada KM. Koliko je va{a ponuda za FDM “dobra”, moè se vidjeti po reakciji uposlenih u ovoj fabrici. Ve}ina, njih je, kao {to dobro znate, odbila va{u ponudu o odgo|enom pla}anju njihovih potraìvanja. Zbog va{e “dobre” ponude zaposleni u Fabrici duhana su Vam onemogu}ili da pogledate objekte FDM-a. Na koncu, da va{a ponuda za ovu tvornicu 2005.

Lisa Kelli, {ef za {tampu i odnose s medijima S&A Capital 81

Reagiranja:Reagiranja.qxd

26.9.2012

23:15

Page 82

REAGIRANJA godine nije bila najbolja, kako tvrdite, za na{ list je svjedo~io Vjekoslav Bevanda, predsjednik Vije}a ministara BiH. Srda~an pozdrav! Mirha Dedi}, novinarka Slobodne Bosne

Kabinet ministra Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a

Iz ureda ministra Jerka Ivankovića Lijanovića nije poslano lobističko pismo nego informacija o interesu potencijalnog investitora (“Lijanovi}i kupuju Fabriku duhana Mostar za 40.000 KM”, SB, br. 828) U cilju poja{njenja odre|enih neta~nih navoda u va{em tekstu koji se odnosio na FDM i anga`man ureda dopremijera i ministra Lijanovi}a, dostavljamo vam ispravke dijelova teksta koji su neto~ni ili nepotpuni. 1. “Kako saznaje na{ list iz ureda ministra Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a je upu}eno lobisti~ko pismo Agenciji za privatizaciju FBiH u kojem se toplo preporu~a S&A Capital kao idealna za pokretanje proizvodnje u ovom posrnulom gigantu.” ISPRAVKA: Iz ureda ministra Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a nije poslano lobisti~ko pismo nego informacija o interesu potencijalnog investitora za ulaganje u FDM d.d. Mostar sa definiranim uvjetima ponude koja se nudi. 2. “TAJNI SASTANAK SA NIK[I]EM“ ISPRAVKA: Sastanak nije bio tajan, organizacija sastanka je trajala nekoliko dana uz usagla{avanje obveza i slobodnog vremena svih u~esnika na tom sastanku. 3. “Naveen Agarwall, direktor ove kompanije koja je registrirana u Chicagu, boravio je u Sarajevu krajem pro{log mjeseca. On je 27.08.2012 imao sastanak sa premijerom FBiH gospodinom Nik{i}em na kojem je prezentirao uvijete pod koji je spreman kupiti FDM. Kako na{ list saznaje na ovom strogo tajnom sastanku prisustvovali su: Jerko Ivankovi} Lijanovi}, Amer Zagor~i} (ministar privrede u HN@), Midhat Arifovi} - direktor Porezne uprave FBiH.“ 82

ISPRAVKA: Sastanak nije bio strogo tajan {to moète i provjeriti kod protokola Ureda Premijera. Pored gore naveden gospode na sastanku su prisustvovali i: gosp. [uhret Fazli}, direktor Agencije za privatizaciju FBiH sa suradnicima, suradnici gospodina Arifovi}a, savjetnici Premijera i Dopremijera, prevodioci i ostali. 4. “Samo nekoliko dana kasnije gosp. Ivica Knezovi}, savjetnik ministra Lijanovi}a Ivankovi}a, uputio je lobisti~ko pismo direktoru Agencije za privatizaciju FBiH [uhretu Fazli}u u kojem svesrdno preporu~uje ovu kompaniju u procesu privatizacije FDM-a i navodi da je kompanjia S&A Capital spremna razgovarati o preuzimanju duga FDM-a prema Poreznoj upravi FBiH, ali i da traì odgo|enu isplatu duga prema radnicima. Kao garanciju pla}anja kupac predlaè da se dionice koje }e kupiti stave pod teret u korist dràve, a da u slu~aju neispunjavanja obveza on gubi sve vlasni{tvo u FDM-u zajedno sa svim ulaganjima koje je izvr{io u pokretanje proizvodnje. Dionice }e biti pod hipotekom dok se ne izmiri dug prema Poreznoj upravi i prema radnicima.“ ISPRAVKA (POJA[NJENJE ): Mail sa informacijom o ponudi koju nudi potencijalni investitor za FDM je poslan 16.08.2012 godine. Ne nekoliko dana kasnije, nego nekoliko dana prije sastanka u uredu premijera, tako da je Agencija za privatizaciju kao nadle`na institucija za prodaju kapitala u FDM-u znala prije sastanka o potencijalnom investitoru u FDM-u i osnovne uvjete koje on nudi u vezi ulaganje u FDM. 5. “Federalni ministar poljoprivrede i premijer su upoznati sa ponudom investitora i u na~elu su zainteresirani za nju. Po{to smatramo da su investitori ozbiljni i èle ulagati u pokretanje proizvodnje u FDM, bilo bi profesionalno da im iza|emo u susret.“ ISPRAVKA (dio originalnog maila od 16.08.2012. poslanog u Agenciju za privatizaciju FBiH od strane savjetnika Knezovi}a) Po{to smatram da su investitori ozbiljni i èle ulagati u pokretanje proizvodnje u FDM d.d. Mostar, bilo bi profesionalno da im iza|emo u susret, naravno u skladu sa zakonom, i informiramo ih o mogu}nostima ulaganja. 6. “Kako na{ list saznaje ameri~ki investitor je traìo da dugovanja od oko 4,5 mil KM prema radnicima isplati u roku od ~ak 5 godina te je tvrdio da proizvodnja moè krenuti sa samo 10 radnika.“ APSOLUTNO NETO^NO. Nigdje se to nije spominjalo kao mogu}nost. Kabinet ministra Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a SLOBODNA BOSNA I 27.9.2012.

U[TEDITE NOVAC! PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., â&#x20AC;&#x153;Slobodna Bosnaâ&#x20AC;?, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

Omot-4:CRNA.qxd

26.9.2012

17:32

Page 78