KONJI^KI KLUB BRA]E NIK[I]: DVA BRATA RO\ENA, NERMIN I MIRSAD
www.slobodna-bosna.ba
portal slobodne bosne
najveca tvornica
dnevnih vijesti u bIh www.slobodna bosna.ba
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd
3.10.2012
23:52
Page 3
SADR@AJ 16 STRANA^KI I KADROVSKI POSLOVI U AUTOCESTAMA SDP-ova baza i nadogradnja Izvr{ni direktor Javnog poduze}a Autoceste FBiH MIRSAD NIK[I], koji je na tu du`nost imenovan po preporuci brata, federalnog premijera NERMINA NIK[I]A, nastavio je s zapo{ljavanjem i ostalih ~lanova obitelji; dok je MIRSAD NIK[I] u proteklih godinu dana bez javnog natje~aja zaposlio dvojicu ro|aka i jo{ dvadeset radnika, direktor JP Autoceste FBiH ENSAD KARI] se “pobrinuo“ da firma BS TELECOM dobije posao na tenderu za zatvoreni sistem naplate 50 cestarine
www.slobodna-bosna.ba usprotivio 52 na~elnik op{tine Fo~a ZDRAVKO KRSMANOVI]; on za na{ list otkriva {ta se krije iza ovog spornog ugovora, zbog ~ega se MILORAD DODIK gr~evito bori da on bude realizovan i ko mu ovih dana prijeti likvidacijom
ITEKAKO OSTVARENI UMJETNIK Pozaji}eve sarajevske godine MLADEN POZAJI] bio je kompozitor, dirigent, pedagog, erudita, poliglot, pisac, pijanista, zagreba~ko-evropski |ak, ljudina, Sarajlija; umro je prije trideset i tri godine, ali njegovo djelo trajna je vrijednost, i Hrvatske gdje je ro|en i BiH gdje je ostvario uistinu veliku karijeru
NOVI UD@BENICI ZA DEVETI RAZRED U FEDERACIJI BiH (I) Za{to je sporan model “jedan ud`benik, jedan predmet”
34 ORU@ANE SNAGE BiH Na kvarove razbrojs, lezi! Dok vojnici Oru`anih snaga BiH nemaju {ta da jedu, u politi~kim krugovima prave se nove sheme generalskog kora, a politi~ko potkusurivanje reformu odbrane dovelo je u }orsokak. Najavljene “rotacije“ na klju~nim pozicijama unutar Oru`anih snaga BiH zadnji su korak u opstrukciji reforme odbrane i vra}anju na pozicije prije 2004. godine. Na{ novinar istra`io je kako je, po mnogima, najuspje{nija reforma u postdejtonskoj BiH na pragu da do`ivi 54 potpuni kolaps
Na podru~ju Federacije BiH od ove {kolske godine u~enici devetih razreda osnovnih {kola kupuju samo jedan ud`benik za jedan predmet. Slobodna Bosna pi{e o tome kako je federalno Ministarstvo obrazovanja potpuno ignoriralo dobijene prigovore i isklju~ilo svaku mogu}nost otvaranja rasprave o primjedbama na prihva}ene ud`benike vrlo upitnog kvaliteta
AKADEMIJA LIKOVNIH UMJETNOSTI SARAJEVO Prvih 40 godina Tridesetog oktobra navr{it }e se ta~no ~etiri decenije otkako je u Sarajevu sve~ano otvorena Akademija likovnih umjetnosti; “SB“ donosi pri~u o osniva~ima, profesorima i studentima Akademije koji su, svako na svoj na~in, dali pe~at sarajevskoj likovnoj sceni
38 RASPRODAJA DRINE I nakon genocida - ekocid Ugovoru koji je potpisan izme|u zvani~nika Vlade RS-a i predstavnika njema~kog energetskog koncerna RWE o izgradnji ~etiri hidroelektrane na Drini javno se 4.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
3
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd
4.10.2012
0:38
Page 4
MINI MARKET SDP-ov POZLATAK
Lidija Limov nova partijska nada SDP-a ^ini se kako je recept za napredovanje u SDP-ovoj partijskoj hijerarhiji jednostavan - va`no je zvati se Lidija. Tu je sre}u imala i Lidija Limov, k}erka istaknutog SDP-ovca Tomislava Limova, prijeratnog tr`i{nog inspektora u ^apljini, poslijeratnog doministra unutarnjih poslova Federacije BiH i jednog od najnepoznatijih bh. diplomata. Naime, nakon {to je na pro{lim izborima bila kandidat SDP-a na listi u rodnoj ^apljini, Lidija Limov, ina~e potpredsjednica Foruma mladih SDP-a BiH, organizacije koja se ve} odavno u {ali naziva pozlatak, postala je kandidatkinja ove stranke za Vije}e sarajevske Op}ine Stari Grad. ^apljina je o~ito premala za kapacitete ambiciozne obitelji Limov pa su se preselili u Sarajevo kako bi tu nastavili graditi svoju politi~ku karijeru. Mlada SKOJ-evka Lidija zavr{ila je studij na fakultetu u Mostaru i nedugo potom dobila posao u Gradskoj upravi. Ali ne u ^apljini ili Mostaru, nego u Sarajevu. Gdje su njene sposobnosti do{le do punog izra`aja. Sli~no kao i o~eve koji se po povratku iz diplomatije uhljebio u Zgradi zajedni~kih institucija u Sarajevu. (N.H.) Lidija Limov
4
IZBOR PRVOG REVIZORA RS-a
Ko će naslijediti Boška Čeku
ODLAZAK ODLAZAK CIJENJENOG CIJENJENOG REVIZORA REVIZORA
Na Na mjestu mjestu glavnog glavnog revizora revizora RS-a RS-a Bo{ko Bo{ko ^eko ^eko bio bio je je punih punih sedam sedam godina godina
Naredne sedmice trebalo bi se kona~no znati ime osobe koja }e na mjestu glavnog revizora RS-a zamijeniti Bo{ka Čeku, koji je ovu funkciju obavljao dugih sedam godina. Prema informacijama koje je Slobodna Bosna dobila u Slu`bi za glavnu reviziju RS-a, za glavnog revizora RS konkurisalo je 17 kandidata. Ko god da bude izabran, u Čekinu fotelju }e sjesti tek krajem novembra, jer je procedura takva da se samo primopredaja du`nosti obavlja dva mjeseca. Ipak, od 17 ve} su se izdvojila trojica kandidata o ~ijim se imenima najvi{e raspravlja. Prvi je Dragan Mikerevi}, predsjednik Udru`enja revizora RS-a. Mikerevi} je doktor ekonomskih nauka, biv{i premijer RS-a i biv{i ~lan PDP-a. Iako je u me|uvremenu skinuo partijski dres, dobro upu}eni izvori ka`u da mu to ne}e biti dovoljno da zasjedne u fotelju glavnog revizora. Naime, biv{i premijer ima negativan medijski publicitet zbog imovine ~ije je porijeklo poprili~no misteriozno. Posjeduje pola u`eg centra Doboja, a i nebrojenu koli~inu poslovnih prostora i stanova po Banjoj Luci. Drugo ime u u`em izboru je javnosti nepoznati Du{ko [njegota. Slobodna Bosna doznaje da je [njegota blizak vladaju}em re`imu, te da je povremeni suradnik Ministarstva finansija RS-a. Tako|er je profesor na banjalu~kom Ekonomskom fakultetu. Nesumnjivo, najve}e {anse od raspisivanja konkursa daju se Jovi Raduki}u,
aktuelnom pomo}niku ministra finansija RS-a za fiskalni sistem i biv{em finansijskom policajcu, umije{anom u mnogobrojne skandale. Raduki}a je svojevremeno zbog reketiranja policiji prijavio i banjalu~ki privrednik Jovo Vidovi}, biv{i vlasnik Urbanisti~kog zavoda RS-a. Ovaj slu~aj desio se 2008. godine, a Vidovi} je tada tvrdio da mu je Raduki}, tada{nji SDS-ov kadar, tra`io stotinu hiljada maraka kako bi mu odobrio reprogram duga na preduze}e koje je kupio. Tada je postojala zakonska mogu}nost da privrednici koji kupuju preduze}a u velikim poreskim dugovima mogu dobiti reprogram, pod uslovom da obnove preduze}e. Vidovi} je tvrdio da Raduki} radi po principu da od svakog privrednika koji zatra`i reprogram za sebe tra`i izme|u deset i 15 posto od odobrenog reprograma. U cijelu pri~u uklju~io se tada{nji premijer RS-a Milorad Dodik, koji je Vidovi}u omogu}io pomenuti reprogram. Dodu{e, u drugom mandatu, Dodik je tom istom Vidovi}u, opet preko Raduki}a (koji je pre{ao u SNSD) i sli~nih, raznim pritiscima, koja su kupljena preduze}a dovela pod ste~aj, oduzeo skoro svu imovinu, pa i Urbanisti~ki zavod RS-a, koji je Vlada otkupila od Vidovi}a. Za pretpostaviti je da svi kandidati imaju sli~ne kvalifikacije. Kako glavnog revizora biraju tri pripadnika skup{tinske ve}ine (SNSD) i dva ~lana opozicije, pitanje je samo koji od njih 17 }e biti lojalniji aktuelnoj vlasti u friziranju revizorskih izvje{taja. (N. Dikli}) SLOBODNA BOSNA I 4.10.2012.
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd
4.10.2012
0:38
Page 5
MINI MARKET FOTO NEDJELJE
MARIO ILI^I]
Obnovljena sarajevska Vijećnica
D@OMBA D@ET
Upitan turisti~ki aran`man RS-a i Kuvajta zbog neuslovne piste na aerodromu Mahovljani Stanovnici RS-a masovno su pohrlili ovih dana na banjalu~ki aerodrom da rezerviraju karte direktno za Kuvajt. Presjedanja, za sada, kako je najavljeno nema. Mo`da zvu~i kao {ala, ali nije. Potpredsjednik RS-a Enes Suljkanovi} i ambasador Kuvajta u BiH Mohamed Fadel Kalaf dogovorili su ovaj turisti~koposlovni anga`man te najavili da }e se tim povodom odr`avati i seminari kako bi Kuvaj}ani upoznali prirodne ljepote BiH i RS-a. S obzirom da su dva visoka zvani~nika dogovorili i izradu programa za pokretanje ovog kapitalnog projekta, za pretpostaviti je da }e u njima koncipirati {ta }e stanovnici RS-a, ~iji je Suljkanovi} potpredsjednik, raditi u Kuvajtu sa prosje~nom pla}om od 400 eura. Bje`ati iz dr`ave i kopati “crno zlato” na “crno” ili, s obzirom i na odli~ne povijesne odnose RS-a i Kuvajta, mo`da samo i}i u posjetu rodbini… Sav taj funkcionalni i strukturalni projekat propada zbog jedne sitnice. Naime, jasno je da ambasador Kuvajta ne mora znati kakav je banjalu~ki aerodrom, ali trebao bi potpredsjednik entiteta Suljkanovi}. Sa banjalu~kog aerodroma ne mo`e poletjeti nijedan ove}i avion, a da Vlada RS-a nije urgirala sa interventnih milion maraka po~etkom godine i pokrpala rupe na onoj jednoj pisti, aerodrom bi bio zatvoren jer ne ispunjava ni osnovne preduslove. ^ak bi bilo upitno gdje bi se spu{tala zra~na flota entitetske vlade, za koju se vi{e i ne zna koliko ima helikoptera. S obzirom da bi ovaj detalj mogao zako~iti “iznimno dobre odnose RS-a i Kuvajta”, Suljkanovi} bi mogao sugerirati da se sa izletni~kim putovanjima sa~eka dok se ne izgradi novi i moderniji aerodrom na Sokocu i Trebinju, koji Vlada RS-a u`urbano pravi godinama. (N. D.)
4.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
5
Iluzije:Iluzije.qxd
4.10.2012
3:11
Page 6
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
TADI], LAGUMD@IJA, SANADER: EVROPSKI PUT U TOPLU NEIZVJESNOST Pi{e: SENAD AVDI]
Kao što ni Boris Tadić, omamljen još jednim “velikim priznanjem Srbiji“, njegovim izborom u rukovodstvo moderne, evropske KOMINTERNE u Briselu, nije imao pojma da li ga je, u odsustvu, smijenio Dragan Ðilas, tako ni Lagumdžija nije znao da ga je samo odsustvo iz zemlje spasilo od smjene koju su mu pripremili predstavnici najnovije parlamentarne većine
N
a pro{lonedjeljnom sastanku Partije evropskih socijaldemokrata odr`anom u Briselu predsjednik Socijaldemokratske partije BiH Zlatko Lagumd`ija izabran je u Predsjedni{tvo ove, nakon demokr{}ana, druge najve}e politi~ke grupacije u Evropi. Lagumd`ijin izbor “predstavlja podstrek politi~koj jednakosti“, navedeno je, uz ostalo, u saop}enju SDP-a BiH koje je pratilo ovu vijest. Ne znam {ta ovo ta~no zna~i, ali dovoljno je glupo da se i ne namjeravam truditi da proniknem u nepostoje}i podstreka~ki smisao “jednakosti“. Na istoj sjednici, na istu presti`nu du`nost unutar ove asocijacije koja okuplja {irok spektar ljevi~arskih partija, socijaliste, socijaldemokrate, laburiste, izabran je i Boris Tadi}, doskora{nji predsjednik Srbije i lider Demokratske stranke Srbije. Tadi} je tom prilikom kazao da “kroz ovu poziciju kao dr`ava mo`emo uticati u politi~kim strukturama na evropskom kontinentu“.
Tadi} je, tvrde njegovi kriti~ari (“mangupi unutar vlastitih redova“, koji }e mu, sve su prilike, do}i glave uz po{tovanje strana~ke procedure), bio sjajan dr`avnik, rijetko efikasan i uspje{an na me|unarodnom planu, me|utim, u pitanjima unutra{nje politike bio je potpuno druga~iji. Ispoljavao je “vrline“ rigidnog autokrate, koji je, vanustavno i vaninstitucionalno, tokom osam godina koliko je bio na ~elu Srbije, uveo/zaveo najprije polupredsjedni~ki, a kasnije gvozdeni predsjedni~ki sistem upravljanja dr`avom. Izvr{nu vlast, Vladu Srbije i cjelokupan dr`avni aparat podredio je Demokratskoj stranci, a stranku je, tvrde njegovi strana~ki drugari, u najve}oj mogu}oj mjeri privatizirao, prilagodio sebi. S uskim krugom ljudi od povjerenja, prijatelja i poslu{nika unutar stranke, bez ikakve demokratske, partijskostatutarne provjere donosio je, ili nije donosio, izbjegavao, drsko, preko koljena, te{ke odluke o jo{ te`im pitanjima. Koalicijske partnere je bagatelisao, kao
Primjer Ive Sanadera je alarmantan, ali izvjestan: ~im u Gotovo u isto vrijeme,istoga dana, dok su Tadi}a evropske kolege iz sestrinskih partija u Briselu hvalile, tap{ale, u zvijezde kovale..., drugi ~ovjek njegove stranke, gradona~elnik Beograda, zeznut, nesmiljen, prora~unat, hladnokrvan tehnokrata-oceubica, organizirao je najdemokratskiji zamislivi strana~ki pu~. U Kragujevcu je proteklog vikenda \ilas okupio stotine uglednih i utjecajnih ~lanova Demokratske stranke i predo~io im svoj program, “mapu puta“ za svrgavanje predsjednika Borisa Tadi}a i vlastito preuzimanje liderstva u DS-u. Tadi}ev poraz od Tomislava Nikoli}a na predsjedni~kim izborima, kojem je prethodio slom njegove Demokratske stranke na parlamentarnim izborima i u postizbornim koaliranjima, otvorio je gomilu godinama medijski tabuiziranih tema, ogolio je nebrojene falinke, strukturalne manjkavosti, proma{aje, nedosljednosti nagomilane tokom ne ba{ kratke, nego vi{egodi{nje “epizode“ tokom koje je Srbijom vladala Demokratska stranka i njen lider Boris Tadi}. 6
demokratski dekor, a ne kao u budu}nosti ljute, po prirodi potkupljive i neiskrene ru{itelje. Nije demokratski reformirao stranku, pa je bilo bespredmetno o~ekivati da mo`e su{tinski reformirati dr`avu, a kamoli dubinski restrukturirati srbijansko dru{tvo...
U
istom danu, dakle, u kojem je u evropskoj strana~koj “Ligi prvaka“, u Briselu, Tadi} izborom uknji`io pobjedu na gostuju}em terenu, kod ku}e je, na doma}em terenu, u Kragujevcu gotovo svrgnut sa vlasti. Kada }e Tadi} biti detroniziran unutar stranke kojoj je, jo{ uvijek nominalno na ~elu, kako }e to tehni~ki i proceduralno biti izvedeno, pitanje je na koje Tadi} nema nikakav, a Dragan \ilas i njegova strana~ka frakcija imaju precizan i predvidiv odgovor: najkasnije za mjesec dana na plenumu Demokratske stranke. Boris Tadi} mene, niti nas, op}enito, na~elno ne bi trebao zanimati, on je, u najboljem slu~aju zgodan, ilustrativan i pou~an regionalni, tranzicijski epifenomen, izvana gladac, iznutra jadac. Priznao bi on SLOBODNA BOSNA I 4.10.2012.
Iluzije:Iluzije.qxd
4.10.2012
3:12
Page 7
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE Crnu Goru pravno, ali ne emocionalno, jer mu je tata Ljubomir, akademik iz posve}ene lo`e Dobrice ]osi}a, na ~elu odbora za gu{enje crnogorske samostalnosti. Uostalom, i najja~a evropska strana~ka internacionala, demokr{}anska, imala je godinama svog regionalnog favorita, hrvatskog faustovskog {armera Ivu Sanadera. Elokventan, u~tiv, privr`en (demo)kr{}anskom sistemu vrijednosti, Sanader je bio savr{en, uva`avan, kooperativan sugovornik - idealan partner da u Hrvctsku instalira evropske civilizacijske, a preispoljno pravne ste~evine. ^im je “dragi Ivo“, uz nemalo samoodricanja i autokratske karizme, nametnuo i implementirao neko evropsko poglavlje koje zahtijeva vladavinu prava, bio je uhap{en i optu`en po najmanje pet-{est osnova... Tvrdi da su ga izdali svi, krtice u stranci, sitne du{e u Vladi, prevrtljivi, nedosljedni partneri u me|unarodnoj zajednici, Angela Merkel i njeni “pla}enici“.
Z
latko Lagumd`ija, nakon {to je pro{le nedjelje napravio prekookenski diplomatski, uglavnom sitnosopstveni~ki, a pragmati~no krupnoprofiterski |ir od New Yorka, maratonske sjednice Generalne skup{tine UN-a do Brisela, gdje je izabran u Predsjedni{tvo evropskih socijademokrata, morao se na samom ulasku u Bosnu i Hercegovinu suo~iti sa surovom realno{}u prizemljiti se na Aerodromu Sarajevo. Tu ga je, ne tvrdim nego pretpostavljam, do~ekao direktor Aerodroma, stabilni SDP-ov kadar i uredni plati{a svih kafanskih derneka Ivica Veli~an, koji je od Lagumd`ije poku{avao sakriti istinu. Kao {to ni Boris Tadi}, omamljen jo{ jednim “velikim priznanjem Srbiji“, njegovim izborom u rukovodstvo moderne, evropske KOMINTERNE u Briselu, nije imao pojma da li ga je, u odsustvu, smijenio Dragan \ilas, tako ni Lagumd`ija nije znao da ga je samo odsustvo iz zemlje spasilo od smjene koju su mu pripremili predstavnici najnovije parlamentarne ve}ine. Za dva-tri dana se u Bosni i Hercegovini odr`avaju lokalni, op}inski izbori; bit }e to va`na, jedini mogu}a demokratska provjera postoje}e vlasti koja se ve} dvije godine pona{a i djeluje, legitimno, izbornom voljom, dodu{e, nadmeno, oholo, bezobrazno, neuvi|avno. Rezultati vlasti se stavljaju na stol, ovdje i sada, nema Nerw Yorka, ne postoji Brisel, koji na lokalu mogu obmanuti gra|ane, bira~e, njihovu izbornu volju.
TRI BODA NA STRANI, NI[TA KOD KU]E Zlatko Lagumd`ija i Boris Tadi}
Lagumd`ija, moralno kazneno ranjiv i fizi~ki zdravstveno, prepustio je “terensku inicijativu“, ~as Sulejmanu Tihi}u, ~as Fahrudinu Radon~i}u. Nije Lagumd`ija izmislio paralelne finansijske potro{a~e doniranih sredstava, nego je to obavilo nekoliko probranih familija - Izetbegovi}i, Čengi}i..., iz tih para su se tokom rata finansirali i Radon~i} i Lagumd`ija. Ima ~edna, neorealisti~ka pri~a/pjesmica, nastala u sarajevskom naselju Gorica, to ~ak ni genijalni italijanski redatelj Federico
m uredi{ dr`avu po evropskim standardima, prvi }e{ biti uhap{en! Lokalni izbori, pored ostalog, trebali bi poslu`iti kao provjera jesu li prethodno izabrane vlasti odgovorile zahtjevima gra|ana. Socijaldemokratska partija BiH na prethodnim izborima je obe}ala, i dobila, ne ba{ uvjerljivo, odrije{ene ruke od gra|ana da demontira kriminalnu bagru, plja~ka{e, tranzicijske kleptomane, uzurpatore javnih dobara svake vrste; zadatak ni te`ak ni lak, ovisi o famoznoj politi~koj podr{ci i gra|anskoj odlu~nosti. Mo`da grije{im, posljednja propu{tena prilika Lagumd`ijinog SDP-a bio je radikalan, nemilosrdan, moralno principijelan, pravno utemeljen obra~un sa stra{nim korupcijskim naslije|em. Kohabitacija, koja se u modernoj politi~koj teoriji smatra i tretira kao oblik politi~ke kulture, u politi~koj praksi Bosne i Hercegovine je ~in “aktivnog sau~estvovanja u djelu“. Bilo, kako bilo, dvojica od trojice lidera postjugoslavenskog prostora, Ivo Sanader i Boris Tadi}, su, prvi zakonski, drugi strana~ki prizemljeni, {to voljom gra|ana, {to aklamacijom strana~kog bira~kog puka. U Bosni i Hercegovini, odnosno njenoj vladaju}oj (jo{ uvijek) stranci, ta vrsta demokratskog preporoda, bosanskog prolje}a, u kasnu jesen je nemogu}a! Iz vi{e razloga, od kojih je nu`no tek jedan-dva uzgredno natuknuti, skicirati, ome|iti: tehnokratsko-birokratske solidarnosti. 4.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
Felini ne bi umio izma{tati; prema{tovito je to za autora “8,5.“ Nadam, se da me g-din Dervo Sejdi}, “o{te}ena strana“ u nacionalisti~kom prebrojavanju, postrojavanju ne}e krivo shvatiti (ja sam ro|en u svijetu Cigana!), a za biv{eg `itelja tog naselja Emira Kusturicu me ba{ briga: mali Rom izlazi iz kupatila i kroz suze pjeva u prisustvu mame, neformalnu crnogorsku himnu : “Ne poma`e voda, majko“...
M
isli lokalno, ne djeluj nikako, ako ni{ta prije toga nisi raspetljao; Brisel dolazi na koncu, da provjeri kako je, pored ostalog, direktor Klini~kog centra u Sarajevu Faris Gavrankapetovi} pronevjerio desetine miliona maraka? I za{to nije u }uzi nego u Zavodu za javno zdravtsvo Kantona Sarajevo? I kako je taj kriminalac iz pro{le vlasti dobio jo{ “bud`etniji“ i jo{ unosniji posao u novoj, reformiranoj dr`avno podsticanoj nomenklaturi? Kako je zahtjevan posao izgradnje autocesta stavljen u ruke pohlepnoj porodici iz Konjica? Je li smisao nasrtaja na Bh Telecom u tome da se promijeni rukovodstvo te javne “zlatne koke“, ili da se ona departizira? Za po~etak, od mene-toliko, iz oblasti javnog zdravstva, prometa i komunikacija... 7
Iluzije:Iluzije.qxd
3.10.2012
22:23
Page 8
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 27. SEPTEMBAR
PETAK, 28. SEPTEMBAR
Danas je na Ilid`i sve~ano, da sve~anije ne mo`e biti, otvoren Univerzitet SSST (Sarajevo School Scinence and Tehnology), ~iji je osniva~ i vlasnik prof. EJUP GANI]. Gani} je podsjetio da je od osnivanja u ovaj Univerzitet ulo`io {est miliona eura. Odakle biv{em ~lanu Predsjedni{tva BiH, kasnije (pot)predsjedniku Federacije BiH, {est miliona eura, ne bi trebala biti poslovna tajna: ostalo mu od ogromne zarade njegovih knjigabestselera o “mehanici fluida“ {tampanih u SAD-u. Gani}eve knjige, samo neupu}eni i zlonamjerni to ne (pri)znaju, decenijama ne silaze sa vrha najprodavanijih knjiga u ameri~kim knji`arama. Pro{le ga je godine za dlaku pre{i{ao James Patterson sa svojim petpara~kim knji`icama o psihologu Alexu Crossu; Patterson je zaradio 90 miliona dolara, a Gani} samo koji dolar manje. Godinu dana ranije Gani}evi ukori~eni fluidi u mrtvoj trci za prsa su na policama prestigli Isijavanje Stephena Kinga... Jo{ jedan pisac nau~no-popularnih bestselera golemi novac od prodaje knjiga ulo`io je u univerzitetsku edukaciju budu}ih pokoljenja. Biv{i direktor GRAS-a IBRAHIM JUSUFRANI], vlasnik Univerziteta u Travniku. Njegova neprolazna knjiga Sistem i metod finansiranja kao faktor optimalnog razvoja javnog gradskog saobra}aja ni nakon trideset godina ne gubi na aktuelnosti, uzbudljivosti i, naravno, ~itanosti, o ~emu svjedo~e svi relevantni box-officei. Jusufrani}eva knjiga nezaobilazno je {tivo u gradskom prevozu, metroima, pa ~ak i taxijima na cijeloj planeti. I Jusufrani} je ogromnu zaradu, kao i Gani}, najprije ulo`io u svoj porodi~ni dvorac u Sarajevu, a ostatak u nau~no-edukacijsko uzdizanje generacija koje dolaze. Andrej Nikolaidis u prepametnom i savr{eno organiziranom programskom romanu Parezija-Odlaganje pi{e kako je “prvobitna akumulacija kapitala jasno eufemizam za op{tu plja~ku“. Usljed toga “danas tajkunski portparoli, bri`ljivo raspore|eni na strate{ka mjesta, isti~u kako su se bogati obogatili zato {to su bili sposobniji. Nisu, obogatili su se zato {to su bili privilegovani. Otud i njihov prezir prema ideji jednakosti - jer nejednakosti duguju sve {to imaju”. Filozof Slavoj @i`ek u pogovoru Parezije pi{e kako bi, da ima pravde u svijetu, “Nikolaidisov roman trebao biti bestseler, ve}i od romana Jamesa Pattersona ili Johna Grishama“. A mo`da ~ak i od bestseler-skripti Ejupa Gani}a i urnebesnih zgoda i nezgoda u gradskom prijevozu, ovjekovje~enih u djelima Ibrahima Jusufrani}a...
Na snimanju emisije “REFLEX” u studiju OBN-a o nasilju u fudbalsko/nogometnim arenama, upoznajem se sa DINOM BEGI]EM, predsjednikom Kanton alnog fudbalskog saveza i ~lanom Komiteta za normalizaciju FS/NS BiH. “Nisam vidio naslovnu stranicu nove ‘SB’, koga ste stavili?”, pita Begi}. “Nema koga nema, zbog ~ega?” “Vi{e me ljudi zvalo da me optu`i kako sam ih ja metnuo u ‘neprimjereno dru{tvo’“, `ali se on. “Jesu li svi bili u zatvoru, ili su jo{ uvijek tamo, ili ima poneko ko je u bjekstvu?”, zaklju~im ovu temu potpitanjem.
8
SUBOTA, 29. SEPTEMBAR Beogradska Politika objavljuje dijelove knjige Izmi{ljeni `ivot u kojoj je sadr`ana e-mail prepiska odli~nog, pokojnog, srpskog pisca Milana Oklopd`i}a (Mike Oklopa) i redatelja Gorana Markovi}a. Oklopd`i} prenosi prijatelju pismo koje je 1991. dobio od obo`avateljski njegove literature: “Mika, hvala vam {to ste na{u adolescenciju u~inili pametnijom, i duhovitijom... {to ste nam dali toliko snova, neke lude nade i vjere u na{ na~in razmi{ljanja...” U potpisu „generacija klinceza 1975-1976, Bosna, Bugojno“. Neki dan, 21 godinu kasnije, “klincezama” u Bugojnu “ludu nadu i vjeru” u prosperitet, ekonomiju, bolju budu}nost, budio je intelektualac i publicista Fahrudin Radon~i}...
NEDJELJA, 30. SEPTEMBAR Biv{i hrvatski premijer IVO SANADER iskoristio je rijetke trenutke kada nije
nikad ne smije{ biti siguran da ne dolazi “po slu`benoj du`nosti”, odnosno “u interesu istrage”. Kako bi Baji} znao za Sanaderovu impresivnu kolekciju umjetnina da se u nju neposredno, na licinom mjestu, nije uvjerio. Samo budale i skorojevi}i me|u politi~arima i novinarima pristaju na policijsku pratnju: koliko te god policajac {titio, u mnogo ve}oj mjeri te “operativno pokriva”, narodski - {meka.
PONEDJELJAK, 1. OKTOBAR De{ava se jutros rano. U srcu Starog grada u Sarajevu ustakljeni predizborni pano sa aktuelnim na~elnikom op}ine, IBRAHIMOM HAD@IBAJRI]EM, kandidatom Saveza za bolju budu}nost za istu tu du`nost. Preko Had`ibajri}a izlijepljena dva manja plakata. Pribli`im se, na plakatima fotografija Nasera Kelmendija i “njegova” poruka: SA VAMA SAM. Prilazi stariji ~ovjek sa fotoaparatom, uslika, potom skine Kelmendija, pa ponovo uslika. Za svaki slu~aj se ubrzano udaljim sa mjesta doga|aja: uslika li mene nepoznati “fotoamater”, nema vode koja me mo`e oprati da nisam “nepoznati po~initelj”.
UTORAK, 2. OKTOBAR Otkako su postali najprije gospodarski, kasnije strana~ki, a jo{ kasnije dr`avni ~imbenici, imam nepremostiv problem da razumijem o ~emu pri~aju bra}a Lijanovi} kada govore u “boljitku”. Nemu{ti, kvrgavih, hercegova~kih re~enica, dvosmislenotrosmisleni, Lijanovi}i su potpuno ne~itki, lingvisti~ki i leksi~ki neprohodni. A mo`da ima nekog |avla u hercegova~koj po{alici: Kako se zovu Tarzanova djeca? LIJANOVI]I!
SRIJEDA, 30. OKTOBAR
u sudnici zagreba~kog @upanijskog suda da gostuje na Hrvatskoj televiziji kod Ace Stankovi}a. Sanader za svoju politi~ku, obiteljsku i osobnu kalvariju optu`uje Mladena Baji}a, glavnog dr`avnog odvjetnika. “Sa Baji}em sam bio ku}ni prijatelj, dolazio mi je doma i poklonio dvije slike a sada me optu`uje zbog istih tih slika.” Mada se Sanader, s razlogom, ubraja me|u iznimno inteligentne ljude, ovim ba{ i ne pokazuje da je to u potpunosti ba{ tako. Kada ti tu`itelj dolazi u ku}nu posjetu,
Je li BAKIR IZETBEGOVI] pro{le nedjelje trebao i smio u Generalnoj Skup{tini UN-a, pored {to je prisutnima po`elio “dobro jutro”, pozdraviti ih i sa „Eselamu alejkum“? Čitam danas reakcije politi~ara i nevladinog sektora na Izetbegovi}evo njujor{ko “selamanje”, kad u redakciju u|e dragi gost - arhitekta BORO SPASOJEVI]. Bio Boro u ratu na visokoj funkciji u sarajevskoj Op}ini Centar. Na vidnim mjestima u Op}ini neko je (a znam i ko Nihad Halilbegovi}, {ef Sekretarijata za narodnu odbranu) istakao papir na kojem se apelovalo - nare|ivalo: “NAZIVAJTE SELAM, [IRITE ISLAM”. I ulazi tako Bori u kancelariju Stranka, nazove selam ({ire}i islam), Boro uljudno otpozdravi (odselami), zavr{e posao zbog kojeg je stranka do{la. “Hvala vam, gospodine, ja sam Pero”, veli na opro{taju Stranka. “Nema na ~emu, ja sam Boro”, zavali se od smijeha nakon zahvaljivanja Boro... SLOBODNA BOSNA I 4.10.2012.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
3.10.2012
21:41
Page 2
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd
4.10.2012
0:42
Page 10
MINI MARKET SKANDALOZNO! [OKANTNO!
Bakir Had`iomerovi} tu`io FTV Novinar i urednik magazina 60 minuta Federalne televizije, Bakir Had`iomerovi} podnio je tu`bu protiv svoje mati~ne ku}e. Kako stoji u tu`bi koja je po~etkom ove sedmice uru~ena ~elnicima FTV na o~itovanje, Had`iomerovi} tvrdi da je nezakonito smijenjen sa du`nosti koje je obavljao na FTV. Odre|ena je i sutkinja koja }e voditi ovaj slu~aj. Rije~ je, {to je veoma znakovito, o vi{estruko kompromitiranoj Lejli Fazlagi}, poznatoj kao veoma naklonjenoj SDP-u, ba{ kao {to je to i Bakir Had`iomerovi}. Koji je Informativni program FTV-a u protekle dvije godine, sve dok nije smijenjen, pretvorio u megafon ove partije. U odvjetni~ko-pravosudnim krugovima postoje dvije percepcije lika i djela sutkinje Op}inskog suda u Sarajevu Lejle Fazlagi}. Dok je jedni vide kao apsolutnu neznalicu, drugi je smatraju te{ko korumpiranom sutkinjom. Na `alost sarajevskog op}inskog pravosudnog aparata, vjerovatno su u pravu i jedni i drugi. Kako saznaje SB, odvjetnici Federalne televizije tra`it }e izuze}e sutkinje Fazlagi} iz ovog slu~aja, ba{ zbog dokazane bliskosti sa ~elni{tvom SDP-a. Naime, Fazlagi}ka je bila sutkinja u procesu koji su protiv Slobodne Bosne pokrenula trojica (tada{njih) ~elnika SDP-a, Zlatko Lagumd`ija, Damir Had`i} i @eljko Kom{i}. Nedugo nakon osu|uju}e presude protiv SB Fazlagi}kin
Zlatko Zlatko Lagumd`ija Lagumd`ija ii Bakir Bakir Had`iomerovi} Had`iomerovi}
10
SINEKURE BEZ PROCEDURE
Smijenjeni ministar MUP-a KS Muhamed Budimlić oštetio proračun za 90.000 KM Kantonalno tu`iteljstvo u Sarajevu otvorilo je nedavno istragu protiv smijenjenog sarajevskog ministra policije Muhameda Budimli}a, zbog sumnje da je o{tetio prora~un za 90.000 KM?! Kako nezvani~no doznajemo, odlaze}i se ministar policije tereti da je u MUP-u Kantona Sarajevo zaposlio dva svoja savjetnika: E mira Jesenkovi}a i Lejlu Karahasanovi}-M Muminovi} premda je znao da ne ispunjavaju zakonske uvjete. Iako su, naime, stalno zaposleni kao ministrovi savjetnici, ni teniski trener Jesenkovi} ni Karahasanovi}Muminovi} nisu imali najmanje pet godina radnog sta`a na poslovima pomo}nika
direktora u organima uprave, kako nala`u zakonski propisi. No, ~injenica da je kantonalni prora~un (samo u slu~aju nezakonitog zapo{ljavanja savjetnika) osiroma{io za 90.000 KM Muhamedu Budimli}u nije predstavljala smetnju da posljednje dane svog ministarskog mandata iskoristi kako bi potro{io jo{ koju tisu}u maraka. Tako je Budimli} potpisao putne naloge tajniku MUP-a Kantona Sarajevo Edinu Zahiragi}u i zamjeniku komandira Specijalne jedinice Ilhanu [abi}u, koji su po ministrovom nalogu oti{li u Njema~ku, na Sajam sigurnosti u Essenu. (S.M.)
SNAGA (S)BiH
Stranka za BiH pozvala pristalice u Novom Gradu da glasaju za kandidata SDA Semira Efendića ^etiri gradske sarajevske op}ine Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad - popri{te su vjerovatno najskuplje i naj`e{}e izborne kampanje u cijeloj BiH. Ulog je velik, rije~ je o mnogoljudnim op}inama s vi{e od 300 hiljada stanovnika, koje konstituiraju Gradsko vije}e i biraju gradona~elnika Sarajeva. U op}ini Stari Grad dominiraju dvije partije - SDA i SBB, u Centru najve}e izglede imaju kandidati SDP-a i SBB-a, a u Novom Sarajevu kandidati SDA i SDP-a. Izuzetak je samo op}ina Novi Grad u kojoj sve tri partije - SDA, SDP i SBB imaju u dlaku jednake {anse za trijumf. Prevagu u ovoj op}ini mogli bi donijeti glasa~i onih partije koje nemaju svoje kandidate za op}inskog na~elnika, poput Stranke za BiH, koja je svoje
Semir Efendi}
pristalice pozvala da glasaju za kandidata SDA Semira Efendi}a. (A.M.)
SLOBODNA BOSNA I 4.10.2012.
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd
4.10.2012
0:43
Page 11
MINI MARKET Priredila: Ma{a ]osi}
PRO ET CONTRA
Vjerujete li da će nakon smjene Lagumdžije SDP napustiti vlast na državnoj razini? ALEKSANDAR HR[UM Voditelj i urednik talk showa “Zabranjeni forum”
NE Mi{ljenja sam da politika u BiH nije politika jednog ~ovjeka. Koga nema bez njega se mo`e u bilo kom segmentu dru{tva, pa tako i politi~kom. Smatram da to nije ni na koji na~in politi~ki opravdano.
DARKO BRKAN Predsjednik UG Za{to ne
DA
by MARIO BRANCAGLIONI
V
SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO
Mislim da je u~e{}e SDP-a u vlasti na dr`avnom nivou u koaliciji koje je formirana bez jasnog programa i ciljeva bilo gre{ka samo po sebi. S druge strane, name}e se zaklju~ak da je upravo ta pozicija bila
4.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
jedan od glavnih, ako ne i glavni razlog za u~e{}e SDP-a u vlasti, te bi napu{tanje iste bio logi~an slijed doga|aja nakon eventualne smjene.
EMIR KADRI] Direktor Studentskog centra
NE Ne vjerujem da }e SDP napustiti vlast na dr`avnoj razini jer nisam siguran da }e do}i do smjene Zlatka Lagumd`ije.
su podlo`ni {efu partije pa se mo`e o~ekivati da ih povu~e.
BAKIR NAKA[ Direktor Op}e bolnice
NE Vjerujem da ne}e do}i do smjene Zlatka Lagumd`ije, a samim tim smatram da SDP ne}e napustiti dosada{nje partnerstvo gdje ga ima i u kojem obliku ga ima.
ESAD HRVA^I] HANKA VAJZOVI] Profesor na FPN-u
DA/NE U SDP-u ima toliko toga nepredvidivog. Te{ko je kazati {ta }e se desiti. Ne vidim razlog za{to bi ljudi koji su iz SDP-a napustili vlast nakon smjene Lagumd`ije, a sa druge strane
Advokat
NE Ne vjerujem da }e SDP napustiti vlast jer }e iskoristiti sve mogu}e mehanizme i sve mogu}e na~ine da ostane u vlasti kako na dr`avnom tako i na kantonalnim nivoima.
(nevjen~ani) suprug Goran Ceri}, kao kadar SDP-a, imenovan je na mjesto direktora sarajevske direkcije BH Po{te. (N.H.)
[I]KI BRODOLOM
Jasmin Imamovi} izvrije|an na predizbornom skupu u [i}kom Brodu Predizborni skup SDP-a Tuzla u mjesnoj zajednici [i}ki Brod prekinut je nakon {to su gra|ani izvi`dali aktuelnog na~elnika i kandidata SDP-a za novi mandat Jasmina Imamovi}a. Prema tvrdnjama mje{tana [i}kog Broda, nakon {to je zvi`ducima i povicima negodovanja otjeran sa govornice, Imamovi} je napustio skup, pre{ao preko livade, sjeo u automobil i oti{ao. Jedan od gra|ana je na skupu skinuo kapu SDP-a sa svoje glave i zapalio je, potvrdili su stanovnici [i}kog Broda za Bportal.ba. “Jedan od stanovnika je zapalio i majicu SDP-a. Do{la je i policija, odvela ih ustranu, ali je narod po~eo negodovati, pa su ih pustili. ^ovjek je lijepo objasnio da je zapalio svoju kapu koju ima od ranije i da nikoga nije ugrozio”, ka`e Senail Aj{i}, predsjednik Zbora gra|ana [i}kog Broda, koji je bio prisutan na skupu. Aj{i} navodi da je sam Imamovi} isprovocirao stanovnike [i}kog Broda. “Vjerovatno bi bio poneki zvi`duk i malo negodovanja, ali kada je Imamovi} rekao da su njemu svi gra|ani Tuzle isti, onda je atmosfera postala usijana. Zvi`duci i negodovanje primorali su ga da si|e s bine. Svi u [i}kom Brodu znaju da mi Imamovi}u nismo ’isti’, jer godinama u na{oj mjesnoj zajednici ni{ta nije ura|eno, nemamo grijanja, imamo katastrofalne puteve i najzaostalija smo mjesna zajednica”,kazao je Aj{i} za Bportal.ba.
11
Asim:TEKST osnova.qxd
3.10.2012
22:56
Page 12
PRAVNA DIVERZIJA U AUTOCESTAMA
Slobodna Bosna došla je u posjed obimne dokumentacije koja svjedoči kako je federalni premijer Nermin Nikšić prekrajao statut Autocesta kako bi svog brata Mirsada imenovao na direktorsku funkciju Foto: Milutin Stoj~evi}
KOMPROMITIRAJU]I KOMPROMITIRAJU]I DOKAZI DOKAZI
Odluku Odluku oo imenovanju imenovanju Mirsada Mirsada Nik{i}a Nik{i}a potpisao potpisao je je njegov njegov brat brat federalni federalni premijer premijer Nermin Nermin Nik{i} Nik{i} (faksimil (faksimil lijevo) lijevo) koji koji je je prethodno prethodno isposlovao isposlovao promjenu promjenu statuta statuta JP JP Autoceste Autoceste (faksimil (faksimil desno) desno)
PREMIJER NIK[I] ZBOG BRATA PROMIJENIO STATUT JP AUTOCESTE FBiH 12
SLOBODNA BOSNA I 4.10.2012.
Asim:TEKST osnova.qxd
3.10.2012
22:56
Page 13
KAKO JE PREMIJER NIK[I] “STVARAO USLOVE” ZA IMENOVANJE SVOG BRATA Foto: Mario Ili~i}
LAI^KA UPRAVA Na ~elu JP Autoceste nalaze se SDP-ovi kadrovi bez stru~nog znanja i radnog iskustva
Na ~elo Autocesta postavljen dvojac Nik{i}-Kari} bez ijednog dana iskustva u cestogradnji! Pi{e: ASIM METILJEVI]
V
i{e od godinu dana Centralna izborna komisija BiH priku pljala je “dokazni materijal“ za utvr|ivanje vi{e nego o~ig l ednog sukoba interesa u kojem se nalazi federalni premijer N ermin Nik{i}. Istina, CIK je reagirao munjevito na vijest objavljenu u javnim glasilima krajem jula pro{le godine u kojoj se navodi da je federalna Vlada na ~elu s premijerom Nerminom Nik{i}em imenovala novu upravu u JP Autoceste Federacije BiH i da je na jednu od ~etiri direktorske funkcije u tom preduze}u imenovala Mirsada Nik{i}a, brata premijera Nermina Nik{i}a. 4.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
Iako je rije~ o {kolskom primjeru sukoba interesa koji se niti mo`e argumentirano odbraniti niti se treba posebno dokazivati, uslijedila je duga, skoro jednogodi{nja prepisaka u kojoj je federalna Vlada na sve na~ine poku{avala prona}i rupu u zakonu i osporiti postojanje sukoba interesa. Najuvjerljiviji “argument“ u svoju odbranu prona{li su u ~injenici da federalni premijer Nermin Nik{i} nije predsjedavao sjednicom na kojoj je njegov brat Mirsad Nik{i} imenovan na direktorsku poziciju u federalnom javnom preduze}u, {to je valjda trebalo uvjeriti ~lanove CIK-a da je premijer Nik{i} u cijeloj pri~i posve nevin i potpuno ~ist pred Zakonom o sukobu interesa. No, istraga CIK-a je otkrila ne samo to da je premijer Nik{i} aktivno sudjelovao u imenovanju svog brata Mirsada na direk-
torsku funkciju u javnom preduze}u, nego je prethodno, pripremaju}i teren za ovo imenovanje, napravio puno ozbiljniji i opasniji zakonski karambol za koji bi u svakoj ure|enoj dr`avi morao krivi~no odgovarati. Po izravnom nalogu premijera Nik{i}a, selektivno je promijenjen Statut Javnog preduze}a Autoceste Federacije BiH, i to u njegovom najosjetljivijem dijelu u kojem su propisane stru~ne propozicije za izbor direktora u ovom preduze}u.
PREKRAJANJE STATUTA Statutom ovoj javnog preduze}a (~lan 25. stav 2) izri~ito je propisano da za direktora ovog javnog preduze}a mo`e biti imenovano lice koje pored op}ih, zakonom propsanih uvjeta, ispunjava i dodatna dva uvjeta - da je diplomarani in`injer gra|evi- 13
Asim:TEKST osnova.qxd
3.10.2012
22:57
Page 14
PRAVNA DIVERZIJA U AUTOCESTAMA Foto: Milutin Stoj~evi}
KRAJ POLITI^KE KARIJERE
Bez državne funkcije do 2018. godine Federalni premijer Nermin Nik{i} prekr{io je 9. ~lan Zakona o sukobu interesa koji se odnosi na zabranjeni anga`man bliskih srodnika izabranih zvani~nika u privatnim preduze}ima koja posluju s dr`avom ili pak u javnim preduze}ima u vlasni{tvu dr`ave. Generalno, sukob interesa postoji u svim situacijama u kojima izabrani du`nosnici imaju privatni interes “koji uti~e na
NEDOKAZANI SUKOB INTERESA Aktuelni federalni premijer Nermin Nik{i} optu`ivao je svoj prethodnika Mustafu Mujezinovi}a za sukob interesa
ne i da ima najmanje osam godina radnog iskustva na istim ili sli~nim poslovima, od ~ega najmanje pet godina na rukovodnim poslovima. Budu}i da Mirsad Nik{i} ne ispunjava ni prvi ni drugi preduvjet, njegov mo}ni brat, federalni premijer Nermin Nik{i}, problem je rije{io na vrlo jednostavan na~in: dao je nalog da se Statut preduze}a promijeni i prilagodi uvjetima koje ispunjava njegov brat Mirsad! Tako je u novom Statutu, po nalogu premijera Nik{i}a, propisano da direktor Autocesta mo`e ali i ne mora nu`no biti in`injer gra|evine, a nije neophodno ni da ima bilo kakvo iskustvo u gra|evinskom sektoru, a pogotovo ne petogodi{nje radno iskustvo “na istim ili sli~nim poslovima“. Tako je federalni premijer Nermin Nik{i} raskr~io put kako bi na direktorsku poziciju u JP Autoceste imenovao svog brata Mirsada, diplomiranog in`injera ma{instva, koji nema niti jednog dana
radnog iskustva na “istim ili sli~nim poslovima“! Prema raspolo`ivoj dokumentaciji, Mirsad Nik{i} je diplomu ma{inskog in`injera stekao dosta kasno, na isteku tre}e decenije `ivota: ro|en je 1964. godine a diplomirao je 29 godina kasnije 8. oktobra 1993. godine - i to na odsjeku “Mehani~ka obrada drveta“. Prije imenovanja za direktora u JP Autoceste FBiH radio je u privatnoj revizorskoj ku}i Revicon, u
vlasni{tvu nekolicine istaknutih funkcionera SDP-a.
IZVJESNE SANKCIJE Kada je bio u opoziciji, aktuelni federalni premijer Nermin Nik{i} beskompromisno se zalagao za dosljedno tuma~enje i primjenu Zakona o sukobu interesa. Svojevremeno je i svog prethodnika na ~elu federalne Vlade,
Nikišić i Karić nemaju ni dana radnog iskustva u građevini
14
Mustafu Mujezinovi}a, optu`ivao za sukob interesa jer je “na mjesto premijera do{ao sa mjesta savjetnika u Razvojnoj banci Federacije BiH, i to ga mjesto ~eka po okon~anju mandata“. ^ak je zamjerio CIK-u {to svojevremeno nije kaznio sve ministre u prethodnoj Vladi Federacije BiH koji su, prema Nik{i}evom tuma~enju, bili u sukobu interesa “jer su sudjelovali u radu Skup{tine Razvojne banke FBiH“.
BAHATA VLAST: Istraga CIK-a je otkrila ne samo to da je premijer Nikšić aktivno sudjelovao u imenovanju svog brata Mirsada na direktorsku funkciju u javnom preduzeću, nego je prethodno, pripremajući teren za ovo imenovanje, napravio puno ozbiljniji i opasniji zakonski karambol
GRA\EVINSKI LAICI NA ^ELU AUTOCESTA
Ciljanim promjenama Statuta JP Autocesta FBiH, omogu}en je izbor Mirsada Nik{i}a na funkciju izvr{nog direktora Autocesta za upravljanje i odr`avanje, ali jednako tako i izbor generalnog direktora Autocesta Ensara Kari}a, koji tako|er prema odredbama ranijeg Statuta ne bi mogao konkurirati za direktorsku funkciju u
zakonitost, objektivnost, otvorenost i nepristrasnost u obna{anju javne funkcije“. U ~lanu 16. Zakona o sukobu interesa, kojim su propisane sankcije, decidirano pi{e da }e izabrani du`nosnik koji prekr{i 9. ~lan Zakona biti ka`njen nov~ano - u rasponu od 1.000 do 10.000 KM, ali i zabranom kandidiranja na bilo koju dr`avnu funkciju u narednom ~etverogodi{njem mandatnom periodu.
Autocestama. Kari} je naime diplomirani ekonomista, a sve vrijeme nakon okon~anja studija radio je kao berzanski broker. S problemom izgradnje, upravljanja i odr`avanja autocesta prvi put se susreo kada je na preporuku svog prijatelja Mirsada Nik{i}a izabran za generalnog direktora JP Autocesta FBiH!
Nakon preuzimanja premijerskog mandata, Nik{i} je naglo podigao prag tolerancije sukoba interesa. Na jevne prozivke za imenovanje brata Mirsada na direktorsku funkciju u javnom preduze}u, cini~no je uzvratio da “ne bi bilo normalno da neko zato {to je moj, ili va{, ili bilo ~iji brat, zbog toga ne mo`e da radi ili ima ugro`ena prava“. Poku{ao je premijer biti i duhovit: “Da moj brat kojim slu~ajem nema posao, vi biste me optu`ili da kada ne vodim ra~una o bratu, kako }u voditi ra~una o Federaciji.“ U pomo} mu je prisko~io i vrh SDP-a koji se oglasio posebnim saop}enjem. “Činjenica da je neko srodnik ili prijatelj nekome iz SDP-a ne mo`e biti prepreka za njegovo predlaganje za obavljanje odre|ene pozicije ukoliko posjeduje potrebne kvalifikacije i iskusta za obavljanje tog posla“, stoji pored ostalog u saop}enju SDP-a. Ukoliko pak ne posjeduje potrebne kvalifikacije i iskustva za obavljanje tog posla, SDP }e ve} na}i na~ina da ukloni takvu vrstu prepreka, o ~emu najjasnije svjedo~i ciljana promjena Statuta JP Autocesta Federacije BiH. SLOBODNA BOSNA I 4.10.2012.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
3.10.2012
21:44
Page 4
Niksic:TEKST osnova.qxd
3.10.2012
22:53
Page 16
STRANA^KI I KADROVSKI POSLOVI U AUTOCESTAMA
JP AUTOCESTE FBiH Izvršni direktor Javnog poduzeća Autoceste FBiH MIRSAD NIKŠIĆ, koji je na tu dužnost imenovan po preporuci brata, federalnog premijera NERMINA NIKŠIĆA, nastavio je s zapošljavanjem i ostalih članova obitelji; dok je MIRSAD NIKŠIĆ u proteklih godinu dana bez javnog natječaja zaposlio dvojicu rođaka i još dvadeset radnika, direktor JP Autoceste FBiH ENSAD KARIĆ se “pobrinuo“ da firma BS TELECOM dobije posao na tenderu za zatvoreni sistem naplate cestarine
NEPOTIZAM I FAVORIZIRANJE SDP-ovih KOMPANIJA Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
I
zvr{ni direktor za upravljanje i odr`avanje u Javnom poduze}u Autoceste FBiH Mirsad Nik{i}, kojem je jedina referenca za imenovanje na ovu funkciju bila preporuka ro|enog brata - federalnog premijera Nermina Nik{i}a, nastavio je u istom maniru s zapo{ljavanjem i ostalih ~lanova obitelji. Tako je direktor Mirsad, pretpostavlja se u konzultacijama sa starijim bratom premijerom Nerminom Nik{i}em, u poduze}u Autoceste FBiH bez javnog natje~aja nedavno zaposlio dvojicu ro|aka, Amera i Esada Paji}a, koji su raspore|eni na radna mjesta u naplatnim ku}icama. Pored dvojice ro|aka, po nalogu Mirsada Nik{i}a, za rad u naplatnim ku}icama na autocesti Jo{anica - Kakanj zaposleno je jo{ sedamnaest radnika, od kojih se nijedan nije prijavio na javni natje~aj. Dodaju li se njima po jedan gra|evinski i saobra}ajni in`enjer, te jedan “izvr{ilac na odr`avanju“, koji su do posla do{li na isti na~in, ispada da je Mirsad Nik{i} od augusta pro{le godine, kada je postavljen za izvr{nog direktora, u JP Autoceste FBiH bez javnog natje~aja zaposlio ~ak 22 radnika?!
KAKO JE OPREMA ZA NAPLATU CESTARINE POSKUPJELA ZA 1,2 MILIJUNA KM Zapo{ljavanje novih radnika po preporuci strana~kih kolega, ili po obiteljskim i zavi~ajnim vezama, nije i jedini primjer nezakonitog poslovanja menad`menta JP Autoceste FBiH. SDP-ov direktor Ensad Kari} i njegov najbli`i suradnik Mirsad Nik{i} su prema istim, strana~kim kriterijima, pro{le godine odabrali pobjednika 16
SLOBODNA BOSNA I 4.10.2012.
Niksic:TEKST osnova.qxd
3.10.2012
22:54
Page 17
SDP-ova BAZA I NADOGRADNJA na tenderu za zatvoreni sistem naplate cestarine na dionici autoceste Jo{anica Kakanj, koji je u rad pu{ten sredinom juna 2012. Taj je posao, kao {to je poznato, dobio Institut Mihajlo Pupin iz Beograda, u suradnji sa sarajevskom tvrtkom BS Telecom, {to je sve ostale sudionike na tenderu natjeralo da se `ale Uredu za razmatranje `albi BiH, ali bez rezultata. Prvi me|unarodni javni tender za nabavku zatvorenog sistema naplate cestarine raspisan je po~etkom 2010., ali je poni{ten iz formalnih razloga. Nekoliko mjeseci kasnije ogla{en je novi tender na koji se javilo pet konzorcija, s tim da su najbolje ponude dali Institut Mihajlo Pupin, zajedno sa sarajevskim Energoinvestom i slovenska tvrtka Traffic Desing iz Ljubljane, ~iji je bosanski partner bila tvrtka MKS iz Sarajeva. No, kako je cijena bila samo jedan od kriterija pri bodovanju ponu|a~a, ~lanovi Komisije su smatrali da je, iako za 900.000 KM skuplja, najbolja KAKO KAKO JE JE NA[TIMAN NA[TIMAN TENDER TENDER ZA ZA ZATVORENI ZATVORENI SISTEM SISTEM NAPLATE NAPLATE CESTARINE CESTARINE
Direktori Direktori javnih javnih poduze}a poduze}a Elektroprivreda Elektroprivreda BiH BiH ii Autoceste Autoceste FBiH FBiH Elvedin Elvedin Grabovica Grabovica ii Ensad Ensad Kari} Kari} dogovorili dogovorili su su sve sve detalje detalje kako kako bi bi posao posao dobila dobila sarajevska sarajevska tvrtka tvrtka BS BS Telecom Telecom ii Institut Institut Mihajlo Mihajlo Pupin Pupin iz iz Beograda Beograda
4.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
17
Niksic:TEKST osnova.qxd
3.10.2012
22:55
Page 18
STRANA^KI I KADROVSKI POSLOVI U AUTOCESTAMA ponuda Traffic Desinga. U pore|enju s Institutom Mihajlo Pupin i Energoinvestom, ~ija je cijena zatvorenog sistema naplate cestarine iznosila oko 3,6 milijuna maraka, ali su tra`ili avans u iznosu od 15 posto i rok za izvo|enje radova od tri mjeseca, slovenska je tvrtka jam~ila da }e posao zavr{iti za dva mjeseca ({to je JP Autoceste FBiH donosilo ve}e prihode) i bez avansa. Uz to su predstavnici Traffic Desinga ranije instalirali sistem naplate cestarine u Jo{anici, dok su za novi posao nudili pet godina garancije, {to je u kona~nici presudilo da njihova ponuda bude odabrana kao najbolja. Kako je, me|utim, Institut Mihajlo Pupin podnio `albu, tender je poni{ten, uslijedilo je ponavljanje kompletne procedure, sve dok srbijanska tvrtka prije godinu dana nije dobila tra`eni posao, ali ovoga puta s novim bosanskim partnerom. Umjesto Energoinvesta, a`urni su se Srbijanci na tender prijavili s firmom BS Telecom i u o{troj konkurenciji dobili posao, iako je njihova ponuda, u odnosu na godinu dana ranije, porasla za vi{e od 1,2 milijuna KM?! Prema zvani~nim informacijama iz JP Autoceste FBiH ponuda konzorcija Institut Mihajlo Pupin iz Beograda i BS Telecom iz Sarajeva iznosila je 4,8 milijuna KM, bez PDV-a. U tu je cijenu ura~unata nabavka, instaliranje i povezivanje u zatvoreni sistem neophodne opreme, obuka uposlenika, odr`avanje sistema u naredne tri godine i rezervni dijelovi.
PRAVA PREPORUKA ZLATA VRIJEDI
Posao na naplatnim kućicama dobija se samo uz podršku direktora Nikšića Na sve dosada{nje javne konkurse za prijem radnika u naplatnim ku}icama, na adresu JP Autoceste FBiH pristizalo je i po nekoliko stotina prijava za svako radno mjesto. Budu}i da se za ovo namje{tenje tra`ila srednja stru~na sprema - ekonomska {kola ili gimnazija, a da je pla}a u rangu dr`avnih slu`benika s zavr{enim fakultetom (preko 1.000 KM), jasno je koliko je nezaposlenih mladih ljudi pri`eljkivalo taj
KAD KAD BRA]A BRA]A NIK[I] NIK[I] KADROVIRAJU KADROVIRAJU
ULOGA ELVEDINA GRABOVICE I mada nije poznato koju su cijenu ponudili ostali konzorciji; Teloptic Sarajevo i Telegra iz Hrvatske, Optima Mostar i Grenobloise d’Electronique iz Francuske, UNIS Telecom i SC Croatia iz Splita, te slovenski Traffic Desing i MKS iz
Zahvaljuju}i Zahvaljuju}i Mirsadu Mirsadu ii Nerminu Nerminu Nik{i}u Nik{i}u posao posao uu Autocestama Autocestama su su bez bez javnog javnog konkursa konkursa dobila dobila 22 22 radnika radnika
POSAO ZA BS TELECOM: SDP-ov direktor Ensad Karić i njegov najbliži suradnik Mirsad Nikšić su prema istim, stranačkim kriterijima, prošle godine odabrali pobjednika na tenderu za zatvoreni sistem naplate cestarine Sarajeva, ~injenica je da su se predstavnici svih tvrtki `alili jer su listom eliminirani zbog navodnih pogre{ki u formalnom dijelu pretkvalifikacija. Znakovito je, tako|er, da je u pretkvalifikacijskom postupku iste formalne pogre{ke imao i odabrani konzorcij ({to je u `albama jasno i precizno nazna~eno), ali se Institutu Mihajlo Pupin i BS Telecomu “progledalo kroz prste“ po nalogu direktora JP Autoceste FBiH Ensada Kari}a i njegovog intimusa Elvedina Grabovice, aktualnog direktora Elektroprivrede BiH, koji je ranije imao istog 18
posao. No, rijetki su sretnici poput Alena Fazli}a, Mirze Kape, Kenana [ahovi}a, Lejle Barut, Aldina Suljevi}a, Nisvete A{}erije, Adisa Mehmedi}a, Elme Cernice, Almira ^av~i}a, Miralema Cokoje, Amera @uni}a, Almedine Buze, Belme [ahinovi}, Adisa Tuzlaka, Admira Devi}a, Kenana @igi}a i Amara ^elebi}a, koji su posao dobili bez problema, na preporuku Mirsada Nik{i}a.
poslodavca kao njegove kolege iz BS Telecoma? BS Telecom je, podsjetimo, privatna informati~ka tvrtka koja je osnovana kao sarajevska firma-k}erka kompanije Strom iz Praga, ~iji su vlasnici Miodrag [krbi}, Mirko Jel~i}, Nihad Hurem i Sulejman Jahi}, svi bliski prijatelji lidera SDP-a Zlatka Lagumd`ije. Direktor BS Telecoma je Emir Hurem, bli`i ro|ak jednog od suvlasnika Stroma Nihada Hurema, dok se na ~elu druge Stromove firme-k}erke u BiH alternativnog telekom operatera T3
ranije nalazio Lagumd`ijin asistent Elvedin Grabovica. Ranije smo pisali da tvrtke BS Telecom i T3 nisu u BiH ostvarile zna~ajnije poslovne rezultate, sve do prije godinu dana, kada su po~eli sklapati milijunske ugovore s BH Telecomom, dakako po preporuci SDP-ovih namjesnika u upravi te kompanije. Slobodna Bosna je u martu ove godine dokumentirala kako su ~lan Nadzornog odbora BH Telecoma Kemal Ka~apor i ~lanica Uprave D`enana Mura~evi} (koje je na te funkcije imenovao SDP) namje{tali unosne tendere firmi BS Telecom. No, u slu~aju odabira “najboljeg“ ponu|a~a na pro{logodi{njem tenderu za zatvoreni sistem naplate cestarine presudnu je ulogu imao Elvedin Grabovica, koji je s direktorom JP Autoceste FBiH Ensadom Kari}em dogovarao sve detalje milijunskog ugovora. SLOBODNA BOSNA I 4.10.2012.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
3.10.2012
21:44
Page 5
Odluka:TEKST osnova.qxd
3.10.2012
20:54
Page 20
[TA DONOSI ODLUKA USTAVNOG SUDA BiH
Proglašavajući protivustavnim sporne odredbe bh. zakona o državljanstvu, Ustavni sud BiH je za sada uklonio opasnost da bh. državljani ostanu bez državljanstva ukoliko imaju i drugo, ali to neće biti dovoljno
DUGO ^EKANA ODLUKA Pi{e: DANKA SAVI] Foto: MARIO ILI^I]
B
h. dijaspora je sa velikim olak{anjem do~ekala odluku Ustavnog suda BiH, donesenu na zahtjev za preispitivanje odredbi bh. zakona o dr`avljanstvu koji mu je uputio predsjedatelj Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi}. Rije~ je o poni{tenju spornih odredbi prema kojima su se bh. gra|ani u inozemstvu u dr`avama s kojima BiH nema potpisane me|usobne ugovore morali odre}i jednoga od dr`avljanstava. Procjene govore da {irom svijeta `ivi vi{e od 1,3 miliona bh. gra|ana, a oko 60.000 bh. gra|ana su bili prisiljeni odre}i se svog i uzeti dr`avljanstva Njema~ke, Austrije i Luksemburga.
SPAS U ZADNJI ^AS Dvojno dr`avljanstvo u bh. zakonodavstvu, prema ~lanu 17. Zakona o dr`avljanstvu, uvjetuje se bilateralnim ugovorima izme|u zemalja, a BiH do sada ima potpisane ugovore sa Srbijom, [vedskom i Hrvatskom. Ustavni sud BiH je pro{le sedmice donio Rje{enje kojim je utvrdio da odredbe ~lana 17. i ~lana 39. stav 1. Zakona o dr`avljanstvu BiH prestaju va`iti, a odluka stupa na snagu od dana njegovog objavljivanja u „Slu`benom glasniku Bosne i Hercegovine“, te otklonio zakonsku, ali protivustavnu opasnost da bh. dr`avljani ostanu bez dr`avljanstva ukoliko imaju i dr`avljanstvo zemlje s kojom BiH nema sklopljen bilateralni sporazum. Nedim Ademovi}, profesor ustavnog prava, ka`e da iako odluku Ustavnog suda BiH treba itekako pozdraviti, ostaju praznine u zakonu, jer trenutno nema odredbi o dvojnom dr`avljanstvu, a u ustavu se to pitanje reguli{e. “Zna~aj ove odluke bio bi ve}i da ne znamo da Ustavni sud BiH nije ni{ta drugo uradio nego postupao po svojim pravilni~kim odredbama (~lan 63. stav 5.) koje mu nala`u da protivustavne odredbe stavi van pravne snage ukoliko nadle`ni
PRAZNINA KOJA SE MORA POPUNITI Parlamentarna skup{tina BiH }e morati donijeti nove odrednice Zakona o dr`avljanstvu BiH ili razraditi donesenu ustavnu odredbu
organ ne postupi po odluci Ustavnog suda BiH i dovede u ustavni sklad sporne zakonske norme”, dodaje Ademovi}.
OBAVEZE PARLAMENTARNE SKUP[TINE BiH Podsjetimo, Ustavni sud BiH je prije godinu dana citirane odredbe Zakona o dr`avljanstvu nazvao protivustavnim, te tra`io njihovo uskla|ivanje, ali Parlamentarna skup{tina BiH se oglu{ila o ovu naredbu ustavnosudske vlasti i odluku ostavila neizvr{enu. Sre}om, Ustavni sud BiH ima na raspolaganju adekvatno sredstvo samoza{tite, ali sada se opravdano postavlja pitanje da li je stavljanjem van snage spornih normi rije{eno pitanje dvojnog dr`avljanstava. Profesor Ademovi} obja{njava: “Čllan I/7.d) Ustava BiH jasno propisuje da dr`avljani Bosne i Hercegovine mogu imati dr`avljanstvo druge dr`ave, pod uslovom da
postoji bilateralni ugovor izme|u BiH i te dr`ave kojim se to pitanje ure|uje… Svi iole obrazovani pravnici znaju da su ustavne odredbe najvi{e rangirane odredbe, koje cjelokupna javna vlast mora po{tovati. Tako je i sa ~lanom I/7.d) Ustava BiH, koji je ostao da visi nad glavama bh. dr`avljana sa dvojnim dr`avljanstvima i samo se ~eka vrijeme ‘ustavne lojalnosti’ pa da opet iskrsne problem. Upravo zbog toga, dovode}i ovu odredbu u odnos sa odlukom Ustavnog suda BiH, jasno je da Parlamentarna skup{tina BiH ima pozitivnu obavezu da ustavnu odredbu zakonski razradi.” On dodaje da Parlamentarna skup{tina, koja je jedina nadle`na za ovo pitanje, ne smije ponavljati gre{ku koju je ve} u~inila, nego mora po{tovati ograni~enja koja joj je sud nametnuo u svojoj odluci. Jer, nadle`nosti se u svakom pravnom sistemu tuma~e ne samo kao prava, ve} i kao obaveze.
Parlamentarna skup{tina BiH, ipak, mora donijeti nove odredbe Zakona o dr`avljanstvu BiH ili razraditi donesenu ustavnu odredbu 20
SLOBODNA BOSNA I 4.10.2012.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
3.10.2012
21:45
Page 7
Kemo:TEKST osnova.qxd
3.10.2012
21:17
Page 22
ISTRAGA U UPRAVI ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE
Iako se očekivalo da će u nastavku operacije BOSS koju Tužiteljstvo BiH provodi već dvadesetak dana, nakon hapšenja pet članova obitelji SADIKOVIĆ i njihovih poslovnih partnera, biti priveden i KEMAL ČAUŠEVIĆ, bivši je direktor Uprave za indirektno oporezivanje još uvijek na slobodi; “SB“ otkriva zašto istraga o najvećoj korupcijskoj aferi u poslijeratnoj BiH u čijem se središtu nalazi Čaušević ni poslije dvije godine i nebrojenih materijalnih dokaza nije završena
KEMAL ^AU[EVI] - FINANCIJSKI GURU KRIMINALNOG PODZEMLJA Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
I
nspektori Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) pro{log su tjedna po nalogu Tu`iteljstva BiH priveli Hatu Be{lagi} iz Doboja, vlasnicu i direktoricu tvrtke Jabot BT, ~ije se sjedi{te nalazi u ma|arskom gradu Harkanj. [ezdesetdvogodi{nja Be{lagi}ka uhap{ena je u nastavku operacije Boss, kao pripadnica zlo~ina~ke organizacije Anesa Sadikovi}a, koji se zajedno s ocem Kasimom, bratom Adisom, ro|acima Ismetom i Damirom Sadikovi}em i poslovnim partnerom Jasminom Kasumovi}em u pritvoru nalazi od 13. septembra. Hata Be{lagi} se sumnji~i da je preko firme Jabot BT sa~injavala fiktivne fakture s la`nim sadr`ajima o vrijednosti i koli~ini robe koju su Sadikovi}i uvozili iz Ma|arske i Italije, ~ime je dr`avni prora~un o{tetila za milijune maraka. Podsjetimo da se, prema prvim nalazima istrage, Anes i Kasim Sadikovi} terete da su kao vlasnici vi{e tvrtki: Sa Tours, Holland shop, Janus, Eko san i Bosnaexpres, samo u posljednjih pola godine utajili najmanje 3,5 milijuna KM.
PRIJATELJSTVO S ZIJADOM TURKOVI]EM I mada se o~ekivalo da }e u nastavku akcije Boss, nakon Sadikovi}a, biti uhap{en i njihov financijski guru Kemal Čau{evi}, biv{i direktor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH jo{ se uvijek nalazi na slobodi, unato~ ~vrstim dokazima da je godinama prikrivao carinske i porezne malverzacije najve}ih uvoznika tekstila. Kemal Čau{evi} je, kao {to je poznato, na mjesto direktora UIO-a imenovan 2004., i tu je funkciju obavljao sve do februara 2011., kada je tri godine po isteku mandata, kona~no smijenjen. No, informacije o njegovim bliskim vezama s kriminalnim miljeom (ve} smo pisali da je Kemala 22
Čau{evi}a i Anesa Sadikovi}a upoznao Ramiz Delali} ]elo) Tu`iteljstvo BiH posjeduje najmanje tri godine, ali je zahvaljuju}i jakoj politi~koj podr{ci SDA i razgranatim vezama u policijskim, pravosudnim i medijskim krugovima, Čau{evi} bio iznad zakona. Slobodna Bosna iz izvora bliskih Tu`iteljstvu BiH doznaje kako se, osim materijalnih dokaza koji se odnose na vi{emilijunski kriminal u Upravi za indirektno oporezivanje (procjenjuje se da su samo Sadikovi}u carinskim i poreznim prevarama utajili oko 300 milijuna KM), ime Kemala Čau{evi}a pojavljuje i u istragama protiv drugih zlo~ina~kih organizacija, od Zijada Turkovi}a (Tu`iteljstvo raspola`e snimcima njihovih ~estih prijateljskih telefonskih “}askanja“) do Nasera Kelmendija. Stoga je posve izvjesno da bi procesuiranje Kemala Čau{evi}a, ukoliko se Tu`iteljstvo BiH kona~ni pozabavi tom krupnom zvjerkom, razotkrilo jednu od najve}ih korupcijskih afera u BiH ~iji su akteri, uz poznate likove iz podzemlja, i mnogi “ugledni“ gra|ani - privrednici, politi~ari, pa ~ak i pojedini dr`avni tu`itelji?! “Molim Tu`ila{tvo BiH da uhapsi Kemala Čau{evi}a“, poru~io je na konferenciji za novinare (u srijedu, 3. oktobra) Mehmedalija Osmi}, predsjednik Samostalnog sindikata UIO. Kao jedan od rijetkih uposlenika Uprave koji je godinama javno upozoravao na kriminalno poslovanje nekada{njeg direktora, ovaj inspektor za reviziju i kontrolu otkriva da je prve dokaze protiv Čau{evi}a predao Tu`iteljstvu BiH jo{ koncem augusta 2010. “Tada{njem glavnom tu`iocu Miloradu Bara{inu sam predo~io dokument o kriminalu te{kom 157 miliona KM. U Tu`ila{tvu BiH sam davao izjavu ~etiri sata, sve sam rekao - ko vr{i krivi~na djela, na koji na~in, kakva je uloga Kemala Čau{evi}a“, obja{njava Osmi}, napominju}i kako su se on i njegove kolege iz Sindikata Tu`iteljstvu BiH obra}ali i
naknadno, kako bi dostavili nove dokaze. Na na{e pitanje da li se me|u dokaznim materijalom na{la i dokumentacija o carinskim prevarama i utaji poreza u tvrtkama ~iji su vlasnici Anes i Kasim Sadikovi}, Mehmedalija Osmi} je odgovorio potvrdno.
“OVAJ KAMION, NE DIRAJ!“ “Odgovorno tvrdim da su za sedam godina, koliko je na ~elu UIO bio Kemal Čau{evi}, izgubljene stotine miliona, a mo`da i milijarda KM. Ljudi uop{te nisu svjesni {ta se radilo, to je najve}i kriminal u poslijeratnoj BiH. Da samo znate koliko je puta na grani~nim prelazima izgovoreno: Ovoga ne diraj! Ljudi su morali tako raditi u strahu da ne ostanu bez posla“, ka`e Osmi} i podsje}a kako je on sam, zbog javnih istupa, bio izlo`en fizi~kim napadima, prijetnjama, uvredama... “Oni su na{li kriminalce koji su poku{ali silovati moju k}erku. I zato sam morao svoje dijete izmjestiti iz BiH. Tu`ila{tvu sam rekao da ispitaju za{to se prije dvije godine ubio Ile Dragi{i}, tada{nji {ef Odsjeka za kontrolu velikih poreskih obveznika, koji je bio po{ten ~ovjek, veliki vjernik. Prije nego {to je izvr{io samoubistvo, Dragi{i} je bio na sastanku u kabinetu Kemala Čau{evi}a, zajedno s njegovim pomo}nikom Hajrudinom Lagumd`ijom i jednim tu`iocem Tu`ila{tva BiH koji, kako mi je kasnije re~eno, na sastanak nije do{ao slu`beno“, podsje}a Osmi}. Iako smo inzistirali da otkrije ime dr`avnog tu`itelja koji je bio na neformalnom sastanku kod Čau{evi}a, Osmi} nije `elio odgovoriti, uz poja{njenje kako je o svemu obavijestio Tu`iteljstvo BiH. Anes i njegov otac Kasim Sadikovi} nisu, me|utim, jedini veletrgovci tekstilom koje je Kemal Čau{evi} godinama {titio i bez ~ije pomo}i oni, zasigurno, ne bi stekli milijunski imetak. Dugogodi{nji je direktor Uprave za indirektno oporezivanje, upore- SLOBODNA BOSNA I 4.10.2012.
Kemo:TEKST osnova.qxd
3.10.2012
21:17
Page 23
ZLO^INA^KA ORGANIZACIJA KEMALA ^AU[EVI]A PARTIJSKI POSLU[NIK I PLA]ENIK MAFIJE Kemal ^au{evi} je za direktora UIO postavljen iz kadrovske baze Hasana ^engi}a, ali je uz strana~ke veze ubrzano stvarao kontakte i unutar kriminalnog miljea
Kemal ^au{evi} je godinama prikrivao carinske i porezne utaje Nasera Kelmendija, Nasera Ori}a, Anesa i Kasima Sadikovi}a, Sedineta Side Kari}a... 4.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
23
Kemo:TEKST osnova.qxd
3.10.2012
21:18
Page 24
ISTRAGA U UPRAVI ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE
SVI KEMINI PRIJATELJI Biv{i direktor UIO Kemal ^au{evi} bio je na platnom spisku Nasera Ori}a, Nasera Kelmendija, Sedineta Side Kari}a, u isto vrijeme nije prekidao prijateljstvo s Zijadom Turkovi}em (lijevo)
do sa Sadikovi}ima, bio u stalnim kontaktima i sa Sadikovi}evom konkurencijom Sedinetom Kari}em Sidom, vlasnikom i direktorom firme Sidoil iz Srebrenika, koji je na Sudu BiH zbog porezne utaje u iznosu od 2,6 milijuna KM u prolje}e 2010. pravomo}no osu|en na pet godina zatvora, kao i sa Sidinim biv{im poslovnim partnerom Draganom Staji}em zvanim Sijalica. Staji} se, podsjetimo, nakon Kari}evog hap{enja razi{ao sa nekada{njim
{efom i s novim suradnicima nastavio sa starim poslom. Prema informacijama Slobodne Bosne, tajni ortak Dragana Staji}a u poslovima uvoza tekstila iz Turske i Ma|arske tada je postao Naser Ori}. Kako bi kamuflirali zajedni~ke poslove, Staji} i Ori} su uvoz organizirali preko firme Mode Tesami iz Br~kog, ~iji je nominalni vlasnik izvjesni Sanel Salki} zvani Biber. Tako zapo~inje i poslovna suradnja Nasera Ori}a i Kemala
Čau{evi}a, koji }e biv{eg zapovjednika Armije BiH iz Srebrenice, ba{ kao i Anesa Sadikovi}a godinama ranije, uvesti u sve tajne carinskih malverzacija. Prema tvrdnjama uposlenika Uprave za indirektno oporezivanje BiH, Čau{evi}a i Ori}eva ~esta dru`enja bila su posve javna stvar sastajali su se u restoranima, kafi}ima, pa ~ak i u direktorovom uredu, gdje je Naser Ori} dolazio u pratnji Ekrema Leki}a.
TAJNI POSLOVI NASERA ORI]A ^IME JE ^AU[EVI] ZADU@IO SDA
Kemal Čaušević je u UIO zaposlio sina Sulejmana Tihića, ostali službenici radno mjesto plaćali između deset i 15.000 KM U kaznenim prijavama koje su predstavnici Samostalnog sindikata Uprave za indirektno oporezivanje BiH proteklih godina podnijeli protiv direktora, Kemal ^au{evi} se, osim za brojne malverzacije, tereti i zbog nezakonitog prijema na desetke uposlenika. U tome su ^au{evi}u pomagali Milomir Prorok zvani Proka iz Rudog i Almir Kadi} iz Sarajeva, koji su svako radno mjesto napla}ivali od deset do 15.000 KM, ovisno od polo`aja u UIO. Uz posredovanje Proroka zapo{ljavani su biv{i slu`benici Carine Republike Srpske, izme|u ostalih, nekada{nji {ef grani~nog prijelaza Uvac Milenko Cerovi}, njegov
24
kolega Miroslav Cerovi}, Sla|an Mikavica, Dragomir Mandi}, Miroslav Bovan i mnogi drugi koji su zaposleni prije javnog natje~aja. No, nisu svi slu`benici Uprave za indirektno oporezivanje dobili posao nakon {to su iske{irali ve}e svote novca. Brojni su i oni koji su se, poput Anvara Tihi}a, sina predsjednika SDA Sulejmana Tihi}a (u me|uvremenu se Tihi}-mla|i zaposlio u Ministarstvu sigurnosti BiH) zaposlili po politi~koj preporuci, {to je tako|er jedan od razloga za{to su ministri iz SDA u Vije}u ministara BiH tri godine branili Kemala ^au{evi}a i opstruirali izbor njegovog nasljednika.
U tom je smislu biv{i direktor Uprave za indirektno oporezivanje s debelim zale|em u SDA, i{ao dotle da je Naseru Ori}u sugerirao kako }e popuniti carinske dokumente (da na fakture ne stavlja enormno niske cijene, kako ne bi pobudio sumnje carinika) i obrasce za obra~un PDV-a. Čau{evi} je upu}ivao Ori}a i preko kojih }e grani~nih prijelaza uvoziti robu, odnosno, tra`io od njega da ga na vrijeme obavje{tava o dolasku kamiona. Istodobno je slu`benicima Uprave za indirektno oporezivanje nare|ivao da ne smiju obavljati kontrolu Ori}evih kamiona, ve} samo carinske dokumentacije. U Upravi je poznat slu~aj kada je zbog Ori}evih kamiona bez posla umalo ostao carinik Ahmed [erifovi}. Jednako je tako zata{kan slu~aj od prije tri godine kada su slu`benici Carinske ispostave u Sarajevu privremeno oduzeli po{iljku robe u vlasni{tvu Nasera Ori}a i Ekrema Leki}a, a nakon {to su posumnjali u iskazanu vrijednost, budu}i da su vlasnici naveli nerealno niske cijene. “Nesporazum“ je, me|utim, rije{en za nekoliko dana, poslije intervencije direktora Čau{evi}a, koji je nalo`io povrat robe vlasnicima. SLOBODNA BOSNA I 4.10.2012.
Kemo:TEKST osnova.qxd
3.10.2012
21:18
Page 25
ZLO^INA^KA ORGANIZACIJA KEMALA ^AU[EVI]A KAKO JE OSMI] POSTAO SRPSKI [PIJUN
Čaušević mora predsjedniku Sindikata Mehmedaliji Osmiću platiti 5.000 KM zbog klevete
Naser Ori} je tra`io Čau{evi}evu pomo} i u prolje}e 2010., kako bi umanjio iznos carinjenja robe iz Ma|arske. I mada je za “usluge“ Naseru Ori}u, Ekremu Leki}u i Draganu Staji}u dobijao izda{an “honorar“, Kemal Čau{evi} prema njima nije bio ni izbliza susretljiv kao prema Kasimu i Anesu Sadikovi}u, odnosno Sidi Kari}u, na ~ijem je tajnom platnom spisku tako|er bio godinama.
KADAR HASANA ^ENGI]A Sa Sadikovi}ima se Čau{evi} ~esto sastajao po ekskluzivnim banjalu~kim restoranima, nakon ~ega bi slu`benicima Uprave za indirektno oporezivanje davao upute po kojim }e cijenama cariniti njihovu robu. Čau{evi}eve nekada{nje kolege danas otkrivaju kako je cijena po kojoj je carinjena roba u vlasni{tvu Sadikovi}a bila najni`a mogu}a, {to jasno upu}uje kakav su tretman kod direktora u`ivali novoprido{li tajkuni iz Prijepolja.
Na te{ke optu`be koje su protiv njega svojedobno iznijeli ~lanovi Sindikata UIO, raniji direktor Kemal ^au{evi} odgovorio je kontraoptu`bama, proglasiv{i Mehmedaliju Osmi}a srpskim {pijunom, koji po nalogu srbijanske tajne slu`be BIA-e podriva institucije BiH. ^ak je nabavio i tajni “dokument“ s logom BIA-e (?), i navodnim {ifriranim izvje{}ima “{pijuna“ Osmi}a. “Nakon {to sam ga tu`io za klevetu i zatra`io 100.000 KM od{tete, Kemal ^au{evi} je na Osnovnom sudu u Banjoj Luci priznao da je Emsadu ]osi}u platio 4.000 KM da napravi la`ni dokument“, ka`e Osmi}. Iako je banjalu~ki Osnovni sud kasnije presudio u Osmi}evu korist i nalo`io ^au{evi}u da mu zbog povrede ugleda i ~asti isplatiti pet tisu}a KM, biv{i direktor UIO do kraja su|enja nije odustajao od prizemnih spletki i podvala. Tako je, izme|u ostalog, uvjeravao suce da }e od {efa kabineta direktora srbijanske BIA-e donijeti potvrdu da je Mehmedalija Osmi} srpski {pijun, ba{ kao da tajne slu`be izdaju “potvrde o {pijuniranju“?!
Na popisu kriminalaca koji su godinama bili pod izravnom za{titom korumpiranog direktora UIO Kemala Čau{evi}a nalazio se, dakako, i odbjegli narko-boss Naser Kelmendi. Dvojici Nasera - Kelmendiju i Ori}u, Čau{evi} je omogu}avao da ve}e koli~ine cigareta Marlboro i alkoholnih pi}a porijeklom iz Srbije, Cipra i drugih dr`ava u BiH uvoze na temelju krivotvorenih ca-
KAFI] KAFI] KAO KAO NAGRADA
Nakon Nakon zavr{etka zavr{etka direktorskog direktorskog mandata mandata ^au{evi} ^au{evi} je je uu centru centru Sarajeva Sarajeva kupio kupio caffe caffe Epoha Epoha ii vi{e vi{e stanova stanova
4.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
MEHMEDALIJA OSMI] “Molim Tu`ila{tvo BiH da uhapsi Kemala ^au{evi}a“
rinskih deklaracija, prema kojima su uvozili vo}e i povr}e. Kelmendijeve su po{iljke, u pravilu, carinjene na Terminalu Halilovi}i u Sarajevu, a nerijetko je postupak na licu mjesta nadgledao sam Čau{evi}. Kada se jedan carinik odva`io da upozori direktora kako prilo`ena carinska dokumentacija ne odgovara visokotarifnoj robi koja je zate~ena na kamionu, Čau{evi} mu je uz prijetnje naredio da propusti po{iljku. Sa koliko je pa`nje i odgovornosti Kemal Čau{evi} pazio na uvoz robe Nasera Kelmendija najbolje ilustrira podatak da je, u situacijama kada je bio sprije~en da bude osobno prisutan, na carinski terminal slao svog voza~a Edina ]anu, u kojeg je ina~e imao ogromno povjerenje?! Do 2004. godine skromni dr`avni slu`benik u federalnom Ministarstvu financija, koji je u Upravu za indirektno oporezivanje imenovan iz kadrovske baze Hasana Čengi}a, Kemal Čau{evi} je nakon sedam godina direktorskog mandata postao vlasnik caffea Epoha u najstro`em centru Sarajeva i nekoliko stanova. Navodno se namjerava oku{ati i u privatnom biznisu, budu}i da se spekulira kako je po~eo kupovati dionice u pojedinim tvrtkama. 25
Damir:TEKST osnova.qxd
3.10.2012
21:19
Page 26
REKET ZA ^OVJEKA
“SB“ bira desetak najljepših i najskupljih objekata u Općini Novi Grad koje su tokom posljednjih desetak godina bespravno sagrađeni uz podršku dvojice SDP-ovih načelnika, Damira Hadžića i Anera Šumana
Prvi reket SDP-a Damir Had`i} Nole dobio dostojnog nasljednika u Aneru [umanu Pi{e: MIRSAD FAZLI] Foto: MARIO ILI^I]
SDP-ov SDP-ov “TENISER” “TENISER”
Damir Damir Had`i} Had`i} biv{i biv{i na~elnik na~elnik Op}ine Op}ine Novi Novi grad grad ii aktuelni aktuelni minsitar minsitar prometa prometa ii komunikacija komunikacija BiH BiH
O
~ekivano, Socijaldemokratska partija (SDP) za na~elnika najmnogoljudnije sarajevske op}ine Novi Grad kandidovala je aktuelnog na~elnika Anera [umana, koji je na~elni~ku palicu novogradske op}ine preuzeo od D amira Had`i}a, ministra prometa i komunikacija BiH. [uman je, razumljivo, nastavio tamo gdje je Had`i} stao, a zahvaljuju}i spomenutom SDP-ovom dvojcu u proteklih 10-ak godina realizovani su mnogi, naj~e{}e nezakoniti graditeljsko-poslovni neimarski poduhvati. No, jedan, mo`da najve}i, ipak nije: propala je izgradnja objekta ASA Holdinga koja je iznjedrila aferu “reket“, bez zakonskih posljedica po njene aktere. Veliki projekat ASA Holdinga vrijedan tridesetak miliona KM nije realizovan jer je tada{nji direktor ove kompanije Nihad Imamovi} odbio prihvatiti pravila igre koja je postavio na~elnik Had`i} - odbio je platiti 2,2 miliona maraka koje je za sebe i/ili SDP tra`io Had`i} i njegov kompanjon, gra|evinski poduzetnik Husein Hasibovi}. Mnogo drugi poduzetnici i privrednici vjerovatno jesu prihvatili nepisane zakone na~elnika za pribavljanje adekvatnih urbanisti~kih i gra|evinskih dozvola za podizanje svojih objekata. To je valjda bio i jedan od razloga zbog kojeg im je dopu{tena gradnja objekata tamo gdje im nije mjesto, odnosno tamo gdje nisu trebali i nisu smjeli biti izgra|eni. Mercedesov auto salon
26
Me|u objektima koji su izgra|eni na podru~ju novogradske op}ine, a ~ija izgradnja nije bila predvi|ena regulacionim i prostornim planom su tr`ni centar Merkator, benzinske pumpe Brki} petrol i Imzit, stambeni objekat OKI, proizvodna hala Dom, te poslovni objekti na potezu od naselja Rajlovac do naselja Brije{}e, me|u kojima su benzinska pumpa Imzit, FIS Vitez i Mercedesov prodajni salon. Me|u nabrojanim objektima dvije su Imzitove benzinske pumpe koje je trebao kupiti Turkoil. Na ~elu sa “kontroverznim“ biznismenom. Benzinska pumpa Imzit u Lukavi~koj ulici u podno`ju brda Mojmilo izgra|ena je na zemlji{tu koje su op}inske
vlasti 1989. godine otkupile od prvobitnih vlasnika. Osim {to je to zemlji{te bilo definisano kao vodoza{titna zona, bilo je predvi|eno i pro{irenje saobra}ajnice. Prilikom otkupa zemlji{ta, vlasniku ku}e koja se sada nalazi u krugu Imzitove pumpe op}inske vlasti dozvolile su kori{}enje objekta do izgradnje, odnosno pro{irenja saobra}ajnice. Kako saobra}ajnica nikada ne}e biti izgra|ena, tako vlasnik “tvrdoglavo“ odbija napustiti svoj objekat. Ni to nije smetalo biv{em na~elniku Had`i}u i op}inskim vlastima da Imzitu za izgradnju pumpe izdaju i gra|evinsku i urbanisti~ku dozvolu, odnosno saglasnost u kojima se nigdje ne
Tr`ni centar Mercator
SLOBODNA BOSNA I 4.10.2012.
Damir:TEKST osnova.qxd
3.10.2012
21:19
Page 27
D@UNGLA NA ASFALTU Poslovni objekt Imzit Rajlovac
Hotel Hotel Imzit Imzit
Fis Vitez Rajlovac
Proizvodni pogon Dom
Poslovno-stambeni kompleks Oki
Benzinska pumpa Brki} Petrol
spominje i hotel koji se nalazi u sklopu benzinske pumpe. Tokom mandata Damira Had`i}a u istoj ulici, Lukavi~ka cesta, izgra|en je i stambeni objekat OKI koji navodno ne posjeduje svu potrebnu dokumentaciju jer do kraja nisu dovedeni poslovi oko izmjene prostornog plana. Zbog istog “problema“ papire ne posjeduje ni benzinska pumpa Brki} petrol. Kad smo ve} kod neimarskih poduhvata, jedan od ve}ih bila je izgradnja tr`nog centra Mercator u naselju Alpa{ino Polje, C faza. Iako taj objekat nije “uplaniran“, nadle`ne op}inske slu`be za mandata Damira Had`i}a izdale su dozvolu za izgradnju i urbanisti~ku saglasnost. Podsje}anja radi, na mjestu gdje se danas nalazi Mercatorov tr`ni centar nalazile su se objekti uslu`ne djelatnosti koje vlasnici 4.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
nisu mogli zadr`ati jer su objekti bili privremenog karaktera. Svi ti objekti privremenog karaktera poru{eni su radi izgradnje Mercatora, me|utim, vlasnik ukolonjene buregd`ince nije se mirio sa zakonitim uklanjanjem njegovog objekta radi (ne)zakonite izgradnje tr`nog centra. Upornom buregd`iji je na~elnik Had`i}, uz malu pomo} prijatelja iz Mercatora, rije{io problem dodijeliv{i mu poslovni prostor trajnog karaktera u naselju Alpa{ino Polje. Tako|er, svi objekti sagra|eni na potezu od Rajlovca do Brije{}a, sa desne strane izme|u postoje}e saobra}ajnice i pruge, me|u kojima su najupe~atljiviji Mercedesov salon, FIS Vitez i (jo{ jedna) Imzit pumpa navodno nisu nikada smjeli biti izgra|eni. Iako svi posjeduju gra|evinske i urbanisti~ke dozvole i saglasnosti, planom je bila zabranjena gradnja na tom prostoru
radi pro{irenja postoje}e saobra}ajnice ulaza u grad Sarajevo. Stopama svog prethodnika nastavio je i aktuelni na~elnik Op}ine Novi Grad Aner [uman. Tako je tokom ovoga ljeta za samo ~etiri mjeseca u ulici Harisa Čampare nikla proizvodna hala Dom, ime ~ijeg vlasnika nismo uspjeli saznati. Ova hala povr{ine nekoliko hiljada kvadratnih metara navodno posjeduje sve op}inske dozvole, {to se ne mo`e re}i za vlasnike stambenih objekata u blizini hale. Naime, ~etrdesetak vlasnika privatnih stambenih ku}a od op}inskih vlasti tra`ilo je legalizaciju bespravno izgra|enih objekata. Svi su odbijeni uz obja{njenje da se ne mo`e mijenjati prostorni plan kojim je navedeno podru~je bilo predvi|eno za izgradnju {etali{ta, a koje bi predstavljalo “plu}a grada Sarajeva“. 27
Skandal:Skandal.qxd
3.10.2012
21:55
Page 20
SKANDAL NEDJELJE
Slučajne susrete i rukovanja s diplomatama “slučajni prolaznik” Lagumdžija pretvorio u bilateralne susrete
Šef bh. diplomatije Zlatko Lagumdžija održao stotinjak “bilateralnih sastanaka” u New Yorku, koji su u prosjeku trajali 30-ak sekundi Pi{e: EMIR HOD@I]
S
ude}i po saop}enjima MIP-a BiH, {ef bh. diplomatije Zlatko Lagumd`ija bio je centralna figura minulog zasjedanja Generalne skup{tine Ujedinjenih naroda u New Yorku. Neumorni {ef bh. diplomatije, tokom trodnevnog boravka u New Yorku, sudjelovao je u radu Generalne skup{tine UN-a, ali je uporedo uspio organizirati barem stotinjak bilateralnih sastanaka s va`nim dilomatskim figurama svijeta. Lagumd`ija se, izme|u ostalih, sastao i sa ministrima vanjskih poslova Kraljevine Bahrein, Sultanata Oman i Ujedinjenih Arapskih Emirata, s kojima je, kako stoji u saop}enju MIP-a, “razgovarao o mogu}nostima za unapre|enje ekonomske saradnje BiH i pomenutih zemalja, povezivanju privrednih komora, kao i o konkretnim investicionim projektima u BiH u narednom periodu”. Na marginama zasjedanja Generalne skup{tine Ujedinjenih naroda dr. Lagumd`ija se sastao i sa ministrom vanjskih poslova Savezne Republike Njema~ke Guidom Westerwelleom, kojeg je upoznao sa aktuelnim politi~kim de{avanjima u BiH, kao i sa prioritetima vanjske politike na{e zemlje u narednom periodu. Tako|er, MIP javlja da se Lagumd`ija sastao i sa glavnim rabinom sinagoge Park East u New Yorku i osniva~em i predsjednikom Fondacije “Prigovor savjesti“ Arthurom Schneierom “kojeg je upoznao sa aktuelnim politi~kim de{avanjima u Bosni i Hercegovini a tokom susreta razmijenjena su mi{ljenja o de{avanjima na Bliskom istoku, uklju~uju}i i pitanja Irana, Iraka i odnosa Palestine i Izraela i borbe protiv terorizma”. Lagumd`ija se susreo i sa dr`avnim sekretarom Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava Hillary Clinton, s kojom je razgovarao o aktuelnoj situaciji u na{oj zemlji a “tokom razgovora je istaknuto da Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave daju punu podr{ku Bosni i Hercegovini kao jedinstvenoj i integrisanoj dr`avi na njenom ubrzanom putu ka evroatlantskim integracijama”. 28
BRZINSKA RAZMJENA MI[LJENJA [ef bh. diplomatije punih trideset sekundi razgovarao je s ameri~kim dr`avnim sekretarom Hillary Clinton
MIP javlja da se Lagumd`ija sastao i sa generalnim sekretarom OIC-a Ekmeleddinom Ihsanogluom, sa kojim je razgovarao o aktivnostima Organizacije islamske konferencije “a u odvojenim susretima razgovarao je i sa ministrima vanjskih poslova dr`ava koje }e u naredne dvije godine predsjedavati Evropskom Unijom - Republika Kipar, Irska, Republika Litvanija i Republika Gr~ka”. Na marginama zasjedanja Generalne skup{tine UN-a Lagumd`ija se sastao i sa ministrom vanjskih poslova Republike Srbije Ivanom Mrki}em, zatim s ministricom vanjskih poslova Islamske Republike
Pakistan Hinom Rabbani Khar kao i sa ministrom vanjskih poslova Republike Irak Hoshiyarom Zebarijem “sa kojim je razgovarao o u~e{}u bosanskohercegova~kih firmi na ira~kom tr`i{tu”. Brojna saop}enja MIP-a ilustrirana su fotografijama na kojim se {ef bh. diplomatije rukuju s uva`enim sugovornicima. Svjedoci tvrde su brojni susreti Lagumd`ije trajali u prosjeku 30-ak sekundi, da su organizirani spontano, u hodnicima i pred ulaznim vratima, gdje je Lagumd`ija neumorno stajao i vrebao priliku da se rukuje s poznatim li~nostima. SLOBODNA BOSNA I 4.10.2012.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
3.10.2012
21:46
Page 8
Nidzara:TEKST osnova.qxd
3.10.2012
23:56
Page 30
USTAVNE REFORME
Prije mjesec dana u javnosti se pojavio još jedan u nizu prijedloga za promjene Ustava BiH; riječ je o Projekciji Ustava BiH koja je urađena na zahtjev jedne političke partije, Naše stranke, koja za sada nije u mogućnosti da navede one koji odlučuju da i razmotre ove ideje; Prof. EDIN ŠARČEVIĆ, autor “Projekcije novog ustavnog modela”, govori o (ne)postojanju političkog konsenzusa da se uopće interveniše u ustavnu materiju
USTAV PUN ZEMLJE I ZEMLJA BEZ USTAVA Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]
V
e} godinama brojne nevladine organizacije, strani i doma}i stru~njaci daju prijedloge za nova ustavna rje{enja. Naj~e{}e ti prijedlozi ni ne do|u do onih koji mogu zaista promijeniti Ustav i ostaju tek mrtvo slovo na papiru, ponekad predmet akademskih i stru~nih analiza u okviru projekata koje finansira me|unarodna zajednica. Svoje prijedloge dale su i neke politi~ke partije, a nedavno im se pridru`ila i Na{a stranka, koja nema predstavnike na nivou vlasti na kojem mogu uticati na ustavne promjene. Ipak, oni su zatra`ili od profesora dr. Edina [ar~evi}a da uradi “Projekciju novog ustavnog modela”. Nakon {to je profesor, koji ve} dugi niz godina `ivi i radi u Njema~koj, napravio Projekciju, Inicijativa mladih za ljudska prava, nevladina organizacija, primje}uju}i nedostatak otvorene diskusija o ovoj temi, organizovala je nekoliko tribina kako bi ~uli mi{ljenje javnosti. Odziv je, sude}i barem prema tribini u Sarajevu, bio skroman. Profesor [ar~evi} je dao skup pravila, pojmova i principa prema kojima bi, smatra, trebalo usmjeriti ustavno pravo BiH da bi se do{lo do rje{enja koja bi zadovoljila sve gra|ane. On je kroz 13 teza razradio model za dalje razmatranje. Pri tome napominje da mu cilj nije bio izrada konkretnog ustavnog teksta, ili prijedloga za promjenu postoje}eg ustava, nego da je rije~ o “poku{aju da se bh. javnost senzibi-
lizira za vrijednosti gra|anskog dru{tva, za racionalnu organizaciju dr`avne vlasti u teritorijalnoj i organizacionoj komponenti i, kona~no, rije~ je o poku{aju da se uka`e na ustavna rje{enja koja povezuju ustavni model sa socijalnim napretkom prema dru{tvenom blagostanju”. Profesor [ar~evi} smatra da je uloga akademske zajednice u procesu ustavnih promjena da “ponudi znanstvene orijentire i da insistira na primjeni znanstvenih standard, te da eventualno uka`e na relevantna uporednopravna rje{enja”. Ipak, kako dugo `ivi i radi van granica BiH, tvrdi da nema uvida “u `elje i mogu}nosti bosanskohercegova~ke akademske zajednice”. Pitanje ustavnih promjena odavno se razmatra unutar akademske zajednice u BiH, najvi{e u Sarajevu. Objavljeno je vi{e publikacija i radova, me|u kojima i brojna koje potpisuje profesor [ar~evi}, ali i mla|i eksperti kao {to su Nedim Ademovi} ili Faris Vehabovi}, koji se aktivno bave ovim pitanjem, mada {iroka javnost ima malo prilike da ~uje njihove stavove. [ar~evi} vidi i zna~aj nevladinog sektora “u stvaranju pritiska na institucije i politi~are ili, eventualno, u podizanju svijesti o uzajamnoj vezi socijalnog napretka sa uravnote`enim ustavnim modelom”. Najve}a prepreka za ustavne promjene do sada je bila nemogu}nost usagla{avanja politi~ara koji odlu~uju i o ovom pitanju. Do sada su se bezbroj puta sastajali, naj~e{}e na inicijativu me|unarodne zajednice, i razmatrali razne opcije, no nijedna nije dobila potrebnu podr{ku. Brojni anali-
ti~ari smatraju da je najozbiljniji poku{aj bio onaj iz 2006. godine sa takozvanim aprilskim paketom, ~ije usvajanje je propalo zbog nepostojanja potrebne parlamentarne ve}ine, koja bi omogu}ila promjene. Uslijedio je butmirski paket, koji, tako|er, nije donio ni{ta novo. [ar~evi} ka`e da mu se ~ini kako ipak postoji spremnost na promjene ustava, “ali ne i spremnost da se prihvati jedinstven standard, posebno ne op{teprihva}eni javnopravni standardi”. “Privremena zajedni~ka komisija oba doma za provo|enje presude Sejdi}/Finci je uspjela artikulirati politi~ke stavove o ustavnim promjenama. Iz njih se vidi da postoji spremnost na promjene, ali se vide i mentalne blokade, odnosno, nespremnost da se cijeli sistem prilagodi standardima pravne dr`ave, federalizma, socijalne dr`ave i bezrezervne za{tite ljudskih prava. Na takvim premisama ne}e do}i do stvaranja pravnog okvira koji bi podstakao razvoj BiH”, ka`e [ar~evi}.
USTAVNI PAKET-ARAN@MANI Podsje}anja radi, Veliko vije}e Evropskog suda za ljudska prava je u decembru 2009. godine u predmetu Sejdi}Finci protiv BiH donijelo obavezuju}u presudu prema kojoj je utvr|eno da odre|eni dijelovi Ustava koji se ti~u Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH i Predsjedni{tva BiH nisu u skladu sa Evropskom konvencijom za ljudska prava. Odnosno, postoje}i ustav ne dozvoljava da gra|ani BiH koji ne pripadaju jednoj od tri konstitu-
Prof. Edin [ar~evi}: “Svaka zajednica ljudi koja postoji kao dr`ava ima ustav kakav zaslu`uje“ 30
SLOBODNA BOSNA I 4.10.2012.
Nidzara:TEKST osnova.qxd
3.10.2012
23:56
Page 31
DAYTONSKI, APRILSKI, BUTMIRSKI PAKETI
PRIJEDLOG ZA RAZMI[LJANJE
Profesor Profesor Edin Edin [ar~evi} [ar~evi} javnosti javnosti je je predstavio predstavio “Projekciju “Projekciju novog novog ustavnog ustavnog modela“, modela“, uu kojoj kojoj je je dao dao skup skup pravila, pravila, pojmova pojmova ii principa principa prema prema kojima kojima bi bi se se trebalo trebalo usmjeriti usmjeriti ustavno ustavno pravo pravo uu BiH BiH
[TA FALI DAYTONU
Ustav zagubljen u prevodu Bosna i Hercegovina ima Ustav koji je dio mirovnog sporazuma sklopljenog krajem 1995. godine na engleskom jeziku. Do danas niti sporazum, pa ni Ustav, nisu zvani~no prevedeni niti su objavljeni u slu`benim novinama. Prevod koji koristi Ustavni sud BiH je sa~inio Ured visokog predstavnika (OHR), odnosno tamo{nji prevodioci me|u kojima su rijetki bili kvalifikovani za prevod takve vrste dokumenta.
4.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
Stru~njaci, uglavnom me|unarodni, koji su izu~avali postoje}i ustav smatraju da je nefunkcionalan, odnosno da onemogu}ava normalnom funkcionisanje dr`ave. Jedna od najve}ih zamjerki je {to nije koncipiran tako da omogu}ava postojanje dr`ave koja }e obezbijediti jednaka prava za sve njene gra|ane nego se vlast dijeli izme|u etni~kih grupa.
tivne grupe (Bo{njaci, Srbi i Hrvati) budu birani u ove institucije. Evropa je zahtijevala izmjene koje do danas nisu napravljene. Da bi se krenulo u promjene ustava, [ar~evi} upozorava kako je prvo potrebno promijeniti “socijalnu psihologiju, a na osnovu nje cijeli ustavni sistem koji bi uspostavio uravnote`en model gra|anske republike sa federalizmom regija”. “Odluke se moraju donositi racionalno i bez straha, demokratija i produkcija socijalnih animoziteta u situaciji koja ra~una sa rezultatima rata nisu produktivan spoj za ustavne promjene”, ka`e. Ukoliko se pak postoje}i Ustav ne promijeni, BiH }e biti u zaostatku u odnosu 31
Nidzara:TEKST osnova.qxd
3.10.2012
23:57
Page 32
USTAVNE REFORME na cijeli region “u svim, apsolutno svim segmentima socijalnog razvoja”. “Ali, i to je bolje od socijalnih sukoba i, eventualno, rata. Svaka zajednica ljudi koja postoji kao dr`ava ima ustav i ustavni model kakav zaslu`uje.””
VANINSTITUCIONALNI VANINSTITUCIONALNI PREGOVORI PREGOVORI O O USTAVU USTAVU
Svi Svi dosada{nji dosada{nji pregovori pregovori politi~kih politi~kih stranaka stranaka oo ustavnoj ustavnoj reformi reformi zavr{eni zavr{eni su su neuspjehom neuspjehom
DEPOLITIZACIJA PRAVOSU\A Profesor [ar~evi}, kao i brojni drugi stru~njaci, upozorava i na komplikovanu organizaciju sudova u BiH. U svojoj projekciji on navodi kao problem nepostojanje jednog vrhovnog suda, te upu}uje na rje{enja koja bi trebala dovesti do ujedna~avanja ustroja sudova po entitetima, uspostavljanja stru~nih sudova za pojedine oblasti, te ukidanje entitetskih ustavnih sudova i uspostavljanje jednog ustavnog suda. “U okviru postoje}eg modela, bilo bi neophodno uvesti jedan vrhovni sud za BiH, jednu kontrolnu instancu unutar Suda BiH i reformisati sastav, izbor i rad
POLITIČKA BOLKADA: Najveća prepreka za ustavne promjene do sada je bila nemogućnost usaglašavanja političara koji odlučuju i o ovom pitanju. Do sada su se bezbroj puta sastajali, najčešće na inicijativu međunarodne zajednice, i razmatrali razne opcije, no nijedna nije dobila potrebnu podršku Visokog sudskog i tu`ila~kog vije}a u smislu osiguranja politi~ke neovisnosti ~lanova, u smislu proboja kriterija stru~nosti i suspenzije svake vrste nacionalizma i politi~ke ovisnosti ~lanova“, tvrdi [ar~evi} dodaju}i da to sada nije slu~aj. „Ovakve promjene bi morale osigurati da politi~ka klasa ne mo`e upravljati sudskim procesom i utvr|ivanjem pravde, odnosno, da se jednak standard pravde primjenjuje na nosioce visokih i srednjih politi~kih funkcija, kao i na nezaposlene gra|ane, mesare ili dezorijentirane kriminogene strukture s ulice.“ Trenutno BiH ima tri ustavna suda - dva entitetska i jedan na nivou dr`ave. Javnost godinama kritikuje na~in kako se biraju sudije za ove sudove, s obzirom da su neki od njih prije dolaska na tu funkciju bili aktivni politi~ari. [ar~evi} ka`e da nijedan nije izabran van propisanih procedura, ali smatra da je problem u nejasno definisanom pravilu koje odre|uje da ustavne sudije moraju biti ugledni pravnici. “Kako nije standardiziran pojam pravni~kog ugleda, ne mo`e biti isklju~eno da je u BiH pravni~ki ugled jednak zbiru politi~kih funkcija. U Njema~koj bi se pod tim svakako mislilo na broj objavljenih ekspertiza, na pravna mi{ljenja koja su 32
usvojena u jurisdikciji, na citiranost stru~nih radova ili na sudijsku karijeru. No, USTAVNI PRINCIPI
Četiri entiteta i dva distrikta Profesor [ar~evi} predla`e ~etiri ustavna principa:
Pravna dr`ava Socijalna dr`ava Slo`ena dr`ava Republika
Izme|u ostalog, predla`e teritorijalni ustroj koji podrazumijeva ~etiri entiteta i dva distrikta. Dva entiteta bi bila na teritoriju dana{nje RS, dva Federacije (zapadno i isto~nobosanski, te zapadno i isto~nohercegova~ki), Br~ko bi ostalo distrikt, ali bi se taj status dao i Sarajevu koje bi u tom slu~aju obuhvatalo prijeratne op}ine koje su ulazile u sastav Grada. Imena entiteta morala bi biti etni~ki neutralna.
njema~ki pravni standardi nisu referentni za BiH, kao {to nije ni model neke druge parlamentarne republike ili monarhije u Evropi ili regiji. Pitam se, za{to bi bilo druk~ije sa izborom sudija ustavnih sudova? To je jo{ jedan specifikum ~iju problemati~nost treba procjenjivati s obzirom na problemati~nost cijelog modela. Sigurno je da su se sudije ustavnih sudova dijelom profilirali kao ~uvari etnocentri~nog modela i da umije}e tuma~enja ustava povremeno prevode u umije}e izigravanja pravde u korist za{tite konstitutivno-narodne raspodjele bosanskog teritorija i organa vlasti.” “Podsjeti}u samo na izdvojena mi{ljenja u odlukama o konstiutivnosti naroda da bi se znalo na {ta mislim ili npr. na jednu sramotnu odluku Ustavnog suda BiH o ustavnosti Zakona o izvr{enju bud`eta Republike Srpske za 2011. Ali, to je rezultat ustavnog modela u cjelini. Ako ve} prihvatate problemati~an ustavni model, morate prihvatiti i njegove konkretne posljedice.” Napominje i kako su mu poznate pravno neuvjerljive odluke Ustavnog suda BiH, te “nekoliko nepismenih izdvojenih mi{ljenja”, no ka`e da se na osnovu njih ne mo`e izvesti negativan stav o cjelini jurisdikcije Ustavnog suda BiH. Na`alost, ~ini se da je spremnost na promjene Ustava samo deklarativna, jo{ uvijek. U mno{tvu postoje}ih prijedloga, niko nije na{ao podlogu s kojom bi krenuo u parlamentarnu proceduru a koja bi, u kona~nici, omogu}ila normalno funkci onisanje dr`ave. No, mo`da je i korisno imati {to vi{e prijedloga koji bi jednom mogle mo`da biti dobra podloga ako na vlast do|u ljudi koji `ele ozbiljno po~eti razmi{ljati o izgradnji dr`ave. SLOBODNA BOSNA I 4.10.2012.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
3.10.2012
21:46
Page 9
Vojska:TEKST osnova.qxd
3.10.2012
20:59
Page 34
ORU@ANE SNAGE BiH
Dok vojnici Oružanih snaga BiH nemaju šta da jedu, u političkim krugovima prave se nove sheme generalskog kora, a političko potkusurivanje reformu odbrane dovelo je u ćorsokak. Najavljene “rotacije“ na ključnim pozicijama unutar Oružanih snaga BiH zadnji su korak u opstrukciji reforme odbrane i vraćanju na pozicije prije 2004. godine. Naš novinar istražio je kako je, po mnogima, najuspješnija reforma u postdejtonskoj BiH na pragu da doživi potpuni kolaps
ODBRANA I POSLJEDNJI DANI REFORMISANE VOJSKE Pi{e: MIRSAD FAZLI]
V
ojnici Oru`anih snaga (OS) BiH koji kontroli{u desetak radiorelejnih ~vori{ta prije desetak dana nisu se pojavili na poslu. To je bio jedini na~in da se nadle`ni upozore na ~injenicu da su gladni! Pripadnici OS BiH, naime, u vrijeme obavljanja redovnih zadataka nemaju {ta da jedu, obroci su reducirani mimo svih pravila i propisa, a o kvalitetu da se i ne govori.
GENERALI, SVE VAM JE U [ACI
Ovi podaci najbolje ilustruju kakvo je zapravo stanje u OS BiH, odnosno u kakav je }orsokak dovedena reforma odbrane koja je, prema mi{ljenju kako me|unarodnih tako i lokalnih zvani~nika, bila najuspje{nije provedena, ali ne i zavr{ena, reforma u postdejtonskoj BiH. Dakle, Zakon o odbrani BiH usvojen je 2003. godine i po njemu je formirano dr`avno Ministarstvo odbrane (MO) i OS BiH. Imenovanje generala 2004. godine, kao jedan od prvih koraka u reformi odbrane, prema mi{ljenju na{ih sagovornika, nije donijelo nikakvo pobolj{anje u reformi odbrane, a sama imenovanja pratile su
DOZVOL
Prema tvrdnjama na{ih izvora, pripadnici OS BiH prilikom odlaska na zadatke od ku}e sa sobom nose namirnice za spremanje obroka. A upravo zbog nedostatka hrane i osnovnih sredstava za `ivot i rad XI klasa mladih vojnika, i pored toga {to je primljena u toku 2011. godine i zavr{ila obuku, poslana je ku}i i ne nalazi se u sastavu OS BiH. Rije~ je o 284 vojnika koji su spremni slu`iti domovini, kad bi im “domovina“ osigurala makar jedan po{ten obrok dnevno.
34
SLOBODNA BOSNA I 4.10.2012.
Vojska:TEKST osnova.qxd
3.10.2012
20:59
Page 35
NA KVAROVE RAZBROJS, LEZI! brojne kontroverze, politi~ka podmetanja i biranje “podobnih“ kadrova. Podsjetimo, prvi generali OS BiH penzionisani 2008. godine bili su: Sifet Pod`i}, penzionisan, imenovan na mjesto ambasadora BiH u Bugarskoj, Slavko Pulji}, penzionisan, imenovan na mjesto ambasadora u Sloveniji, Jugoslav Brdar, penzi onisan, imenovan za generalnog konzula u Milanu, Italija, Vlado D`oi}, penzionisan, obna{a du`nost glavnog tajnika HDZ-a, Novak \uki}, osu|en za ratni zlo~in na Tuzlanskoj kapiji u maju 1995. kada je ubijen 71 gra|anin Tuzle, i Hajrudin Grabovica, penzioner. Odlaskom u penziju nabrojanih generala postala je vidljiva njihova strana~ka (ne)pripadnost i navodna politi~ka neovisnost. Pored nabrojanih, a penzionisanih generala, u taj ~in unaprije|eni su i jo{ uvijek aktivni generali kao {to su Miladin Miloj~i}, na~elnik Zdru`enog sto`era OS BiH, te njegovi zamjenici Rizvo Pleh i Anto Jele~, zamjenici komandanta Operativne komande OS BiH, Mirko Tep{i} i Sakib Fori}, komandant 6. pbr. Stamenko Novakovi} i
PENZIONERSKI DANI
OS BiH jedina vojska na svijetu bez osiguranja! Svjedoci smo dugogodi{nje agonije otpu{tenih vojnika iz OS BiH za koju MO BiH sa sebe skida svaku vrstu odgovornosti, a zapravo su oni isklju~ivi krivci za sudbinu otpu{tenih vojnika. U to vrijeme u Ministarstvu su bili vrlo revnosni u izbacivanju vojnika na ulicu. Me|utim, krajem pro{le godine uslove za penzionisanje je ispunilo 70 pripadnika OS BiH, a oni nisu, niti su zakonski mogli biti, planirani u bud`etu za ovu godinu. Po{to je nastavljeno sa isplatom njihovih pla}a i
Me|utim, ono ~ega su se pripadnici OS BiH s razlogom pribojavali, najavljenim “rotacijama“ na klju~nim pozicijama unutar OS BiH se i ostvarilo. Odluka o promjenama na generalskim pozicijama izazvala
ostalih primanja, svaki mjesec se stvara optere}enje na bud`et MO BiH od oko 130 hiljada KM, {to }e za ovu godinu iznositi preko 1,5 miliona maraka ispla}enih, a bud`etom neplaniranih, sredstava. “Stru~njaci“ iz MO BiH su na{li solomonsko rje{enje i sredstva ispla}uju s konta bud`eta predvi|enog za osiguranje ljudi. Op}epoznata ~injenica je da su pripadnici OS BiH, osim deminera, jedina vojska na svijetu koja nema osiguranje.
je {ok u OS BiH jer je odlu~eno da se izvr{i rotacija na na~in da mjesto na~elnika Zdru`enog {taba OS BiH pripadne generalu iz reda hrvatskog naroda, a mjesto komandanta Operativne komande OS BiH,
OLITE DA SE OBLATIMO Nezapam}en fenomen reformirane odbrane BiH: Na jednog vojnika dolazi oko {est oficira i podoficira koji mu komanduju komandant Komande za podr{ku OS BiH Mirsad Guti}. Od generala koji su imenovani 2004., zbog ispunjavanja uslova, u penziju bi uskoro trebali oti}i Miloj~i}, Pleh, Jele~, Guti} i Novakovi}. Sa druge strane, svim generalima imenovanim 2004. godine istekao je mandat jer se na du`nostima nalaze ve} osam godina. Nezvani~no se saznaje da im je produ`eno imenovanje do kraja ove godine, ali se ne zna na osnovu ~ega i po kojim zakonskim odredbama. Tako|er, prema nekim nepotvr|enim informacijama u politi~kim krugovima napravljena je i nova kadrovska shema generalskog kora. 4.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
KOMANDANT KOMANDANT ZDRU@ENOG ZDRU@ENOG [TABA [TABA
General General Miladin Miladin Miloj~i} Miloj~i} za za osam osam godina godina profesionalnog profesionalnog anga`mana anga`mana zaradio zaradio blizu blizu pola pola miliona miliona KM KM
35
Vojska:TEKST osnova.qxd
3.10.2012
21:00
Page 36
ORU@ANE SNAGE BiH
SUMNJIVA UNAPREÐENJA: U izvještaju o radu vojnog povjerenika za 2010. godinu, od 132 pritužbe, 31 odnosila na proces unapređenja pripadnika OS BiH, da bi se taj broj u 2011. godini povećao na čak 55 od ukupno 180 pritužbi, što je, ujedno, bio i povod da vojni povjerenik pomno istraži ovo pitanje, uz pokretanje šire diskusije koja bi rezultirala odgovarajućim prijedlozima i rješenjima za koje se vjerovalo da }e pripasti generalu iz reda bo{nja~kog naroda, pripalo je generalu iz reda srpskog naroda. Bo{njaci su zadr`ali mjesto komandanta u nebitnoj Komandi za podr{ku OS BiH koja se i uskoro treba ugasiti. U razgovoru sa visokorangiranim oficirima bo{nja~ke nacionalnosti koji vjeruju da je ovakva “rotacija“ jedan od zadnjih koraka opstrukcije reforme odbrane i vra}anje OS BiH na pozicije prije 2004. godine, vidljiva je njihova razo~aranost i ogor~enost. Naime, niko od na{ih sagovornika ne mo`e da vjeruje da je general Rizvo Pleh, zamjenik na~elnika Zajedni~kog {taba OS BiH za operacije, stavio svoj potpis na takav prijedlog upu}en Ministarstvu odbrane i pitaju se kakva politi~ka trgovina stoji iza svega. A kako reaguju klju~ni oficiri bo{nja~ke nacionalnosti vidljivo je iz primjera na~elnika Uprave za obavje{tajne poslove i sigurnost, brigadira Zemira Sinanovi}a, koji je odmah podnio zahtjev za penzionisanje jer ne `eli da u~estvuje u sumnjivim radnjama svojih pretpostavljenih.
^IN SE ^INOM IZBIJA Pored upitne “rotacije“, najve}i proma{aj reforme odbrane, prema mi{ljenju na{ih sagovornika iz OS BiH, bilo bi postavljanje generala Ante Jele~a za na~elnika Zdru`enog sto`era OS BiH. A sude}i prema onome 36
{to se mo`e nezvani~no ~uti, to mjesto ve} je namijenjeno Jele~u jer je on “igra~“ zamjenice ministra Marine Pende{. Ina~e, veliki problem za sve {kolovane i obrazovane Hrvate pripadnike OS BiH jeste {to ne mogu dobiti pozicije i ~inove
jer ne pripadaju tvrdoj liniji okupljenoj oko Marine Pende{ i Jele~a. Istih ili sli~nih problema imaju i pripadnici druga dva naroda, a to je posebno izra`eno kod Bo{njaka, jer od 2008. godine u slu`bi isklju~ivo napreduju kadrovi bliski SDA,
NA PAROVE, RAZBROJS!
Na jednog vojnika OS BiH dolazi šest zapovjednika! Po~etkom ove godine raspisan je konkurs za prijem novih 300 vojnika, na koji se prijavilo 7.000 kandidata koji su pro{li prvu fazu testiranja. Me|utim, dalji proces prijema do sada nije nastavljen. Sa dosada{njom dinamikom i provo|enjem obuke te{ko da Regruti }e biti raspore|eni u jedninice OS BiH prije 2014. godine. Trenutno brojno stanje OS BiH je oko 9.100 vojnih i 650 civilnih lica. U narednoj godini zbog isteka ugovora planiran je otpust jo{ 948 vojnika, tako da }e brojno stanje vojnika u OS BiH u 2013. godini biti 1.603
vojnika. To svjedo~i o jo{ jednom nevjerovatnom fenomenu reforme odbrane: prostom ra~unicom dolazi se do podatka da na jednog vojnika dolazi oko {et oficira i podoficira koji mu komanduju!
SLOBODNA BOSNA I 4.10.2012.
Vojska:TEKST osnova.qxd
3.10.2012
21:00
Page 37
NA KVAROVE RAZBROJS, LEZI! OCJENA PARLAMENTARKE DU[ANKE MAJKI]
Ključni ljudi upozoreni na loše stanje u sektoru odbrane Poja{njenje dosada{njeg dijela reforme odbrane dala je i predsjedavaju}a Zajedni~ke komisije za odbranu i sigurnost Du{anka Majki}. “Reforma je bila uspje{na jedino u tome {to je ‘integrirala’ u sebi tri vojne sastavnice, {to je bilo nezamislivo do tada. Me|utim, od 2005. godine, kada je usvojen Zakon o odbrani i Zakon o slu`bi u OS BiH, stvari se gotovo nisu pomaknule sa mjesta. Oru`ane snage BiH ni danas ne znaju kolikom imovinom raspola`u, krajnje neracionalno se tro{e ogromna bud`etska sredstva, slaba je koordinacija, nepotizam i povrede ljudskih prava su glavna njihova karakteristika. Kada se tome dodaju neregularnosti pri uni{tavanju naoru`anja i minsko-eksplozivnih sredstava, OS BiH su postale mjesto svakodnevnog rada Agencije
“PUKOVNIK” “PUKOVNIK” ILI POKOJNIK General General Rizvo Rizvo Pleh Pleh profesionalni profesionalni vojnik vojnik ili ili politi~ki politi~ki pijun pijun
4.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
SIGURNA SIGURNA NESIGURNOST NESIGURNOST Du{anka Du{anka Majki}, Majki}, predsjedavaju}a predsjedavaju}a Zajedni~ke Zajedni~ke komisije komisije za za odbranu odbranu ii sigurnost sigurnost
za istrage i za{titu. Povrede brojnih procedura unutar OS BiH, unapre|enja ~asni~kog
kadra “vezom”, nezadovoljstvo vojnika, dooficira i oficira ozbiljno upozoravaju
ponajvi{e biv{i pripadnici 7. muslimanske brigade. Kako smo ve} rekli, dosada{nja imenovanja i unapre|enja bila su ura|ena, izuzev nekoliko pojedinaca, po vrlo ~udnim “stru~nim“, ali jasnim politi~kim krit erijima. A da postoji problem u vo|enju slu`bi i unapre|enju vojnih lica, zvani~no je u svom izvje{taju priznao i vojni povjerenik Parlamentarne skup{tine BiH Bo{ko [iljegovi}. Krajem novembra pro{le godine u Skup{tini BiH odr`ana je konferencija o temi: “Proces napredovanja pro fesionalnih vojnih lica u Oru`anim snagama BiH - Jednake mogu}nosti za prekategorizaciju i unapre|enje uz po{tivanje na~ela transparentnosti”. Konferenciju je organizovao [iljegovi}ev ured uz podr{ku Misije OSCE-a u BiH, a kao jedan od najva`nijih razloga za njeno organiziranje naveden je veliki broj pritu`bi koje su upu}ene [iljegovi}u a odnose se na pitanje procesa napre dovanja u slu`bi u OS BiH. Otvaraju}i konferenciju Bo{ko [iljegovi} je naglasio da se u Izvje{taju o njegovom radu za 2010. godinu, od 132 pritu`be, 31 odnosila na proces unapre |enja pri -
da je naru{en integritet OS BiH. Svakako da je najve}a odgovornost u tome klju~nih ljudi u Ministarstvu odbrane i Zajedni~kom sto`eru, koji su upozoreni od strane Zajedni~ke komisije za odbranu i sigurnost PS BiH na lo{e stanje u sektoru odbrane. Pratimo stanje i reagova}emo u skladu sa zakonima koji reguli{u parlamentarnu kontrolu nad ovim va`nim sektorom“, rekla je Majki}ka. Na`alost, odgovorni ljudi u MO i OS BiH oglu{ili su se na sva upozorenja i rade po svome, odnosno po diktatima odre|enih vladaju}ih politi~kih krugova, kojima pripada i Du{anka Majki}. Interesi su razli~iti, ali se sve svodi na te`nje iz RS-a da se oslabe OS BiH i uspori put ka NATO-u, a iz FBiH da se razgrabi vojna pokretna i nepokretna imovina i da se na klju~ne funkcije postave podobni kadrovi.
padnika OS BiH, da bi se taj broj u 2011. godini pove}ao na ~ak 55 od ukupno 180 pritu`bi, {to je, ujedno, bio i povod da vojni povjerenik pomno istra`i ovo pitanje, uz pokretanje {ire diskusije koja bi rezultirala odgovaraju}im prijedlozima i rje{enjima. Uprkos istrazi i pokrenutim diskusijama u 2012. godini, ovaj se broj jo{ vi{e pove}ao, tako da je trenutno blokiran proces unapre|enja, a neki slu~ajevi, kao primjerice slu~aj pukovnika Izeta Mahira i kriminalnih radnji koje su pratile njegovo unapre|enje }e najvjerojatnije svoj epilog dobiti na sudu. Zanimljivo je da najvi{e `albi podnose oficiri sa visokim ~inovima, majori, pukovnici i brigadiri. Ne samo po pitanju unapre|enja ve} i po pitanju postavljenja. Kona~no, ovoliki broj `albi kod Vojnog povjerenika evidentan su dokaz da ne postoji povjerenje u uspostavljeni sistem u MO i OS BiH, posebno u rad Generalnog inspektorata MO BiH, generala Huseina Tursunovi}a, koji svojim neradom i zata{kavanjem neregulanosti, prema mi{ljenju na{ih agovornika, nastoji sebi osigurati novu poziciju u generalskom koru OS BiH. 37
Drina:TEKST osnova.qxd
3.10.2012
20:56
Page 38
RASPRODAJA DRINE
Ugovoru koji je potpisan između zvaničnika Vlade RS-a i predstavnika njemačkog energetskog koncerna RWE o izgradnji četiri hidroelektrane na Drini javno se usprotivio načelnik opštine Foča ZDRAVKO KRSMANOVIĆ; on za naš list otkriva šta se krije iza ovog spornog ugovora, zbog čega se MILORAD DODIK grčevito bori da on bude realizovan i ko mu ovih dana prijeti likvidacijom
MILORAD DODIK BACIO JE SVE NIZ DRINU
protiv njega je pokrenuta zakulisna odmazda sa ciljem da pred lokalne izbore bude odstrijeljen. Krsmanovi} tvrdi da iza hajke na njega stoji politi~ki vrh RS-a kojem je u interesu da se ugovor, vrijedan 460 miliona KM, o izgradnji ~etiri HE realizuje. Nedeljko Pavlovi}, direktor Srbinje puteva, podnio je pro{le nedjelje prijavu CJB Fo~a protiv Krsmanovi}a jer prije pet godina, kao na~elnik Fo~e, nije objavio tender za asfaltiranje i rekonstrukciju puta. Kada je Krsmanovi} dokazao da nije bilo potrebe za objavljivanja oglasa za tender jer posao nije prelazio iznos od 93 hiljade KM, Pavlovi} je u medijima bliskim Miloradu Dodiku plasirao informaciju da mu je Krsmanovi} uputio SMS u kojem mu prijeti smr}u. Krsmanovi} je odmah odgovorio da je to la`, da je sve izre`irano jer je on u vrijeme kada je Pavlovi} dobio “prijete}i“ SMS gostovao na lokalnom radiju u Fo~i. Krsmanovi} tvrdi da uprkos udarima na njega i ozbiljnim prijetnjama likvidacijom ne}e odustati od borbe da se sporni ugovor poni{ti.
NA DRINI - NIJEMCI Vlada RS-a je odlukom da 60 posto udjela u projektu “Gornja Drina“ ponudi njema~koj kompaniji RWE zapravo prodala 60 posto rijeke Drine na podru~ju Fo~e, smatra Krsmanovi}. Izgradnjom ~etiri hidroelektrane, Buk Bijela, Fo~a, Paunci i Sutjeska, vi{e od 30 kilometra Drine bi}e pretvoreno u nekoliko akumulacionih jezera, a nekoliko naselja bi}e potpuno potopljeno, tvrdi na~elnik Fo~e. “Na podru~ju op{tine Fo~a ne bi bilo ni milimetra toka rijeke Drine. Od Ustikoline do [}epan Polja bila bi samo ~etiri jezera.
Pi{e: MIRHA DEDI] Foto: MARIO ILI^I]
“Zustaviti Milorada Dodika da proda dio Drine njema~koj kompaniji RWE je stvar od istorijskog zna~aja za BiH. Ne mo`e se Drina posmatrati kao rijeka Republike Srpske, to je rijeka koja te~e i kroz Kanton Gora`de, pored toga to je me|ugrani~na rijeka izme|e BiH i Srbije. Pojedinac koji je privremeno na vlasti nema pravo da prodaje prirodni resurs dr`ave BiH“, ka`e za na{ list Zdravko Krsmanovi}, na~elnik op{tine Fo~a. Nakon {to je ukazao na {tetnost ugovora koji je 26. septembra potpisan u Banjoj Luci,
DO[LA BRANA, OD BRIJEGA DO BRIJEGA Njema~ki novac kona~no bi trebao “pripitomiti” rijeku Drinu
Izgradnjom ~etiri hidroelektrane na Drini vi{e od 30 kilometra Drine bi}e pretvoreno u nekoliko akumulacionih jezera, a neka mjesta bi}e potpuno potopljena 38
SLOBODNA BOSNA I 4.10.2012.
Drina:TEKST osnova.qxd
3.10.2012
20:57
Page 39
I NAKON GENOCIDA - EKOCID CRNOGORSKI ODGOVOR PREMIJERA IGORA LUK[I]A
Dodik, htio-ne htio, mora poštovati Crnu Goru Komentari{u}i izjavu Milorada Dodika da ne}e pitati vlast Crne Gore o izgradnji Hidroelektrana na Drini crnogorski premijer Igor Luk{i} odgovorio je da i Dodika i RS i Bosnu i Hercegovinu na takvu vrstu konsultacija obav ezuju me|unarodne konvencije koje su potpisali. “[to se ti~e Milorada Dodika i njegovih izjava ja mu preporu~ujem da ima malo vi{e po{tovanja u odnosu kada je posrijedi Crna Gora”, kazao je crnogorski premijer Luk{i}.
AKO AKO DODIK DODIK ISTRAJAVA ISTRAJAVA NA REFERENDUMU, NA REFERENDUMU, DOBIT DOBIT ]E ]E GA GA U U FO^I FO^I
Zdravko Zdravko Krsmanovi}, Krsmanovi}, na~elnik na~elnik Fo~e Fo~e
4.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
Kada se proda dio Drine, niko ne}e mo}i u tom dijelu rijeke pri}i. Ja samo `elim gra|anima da uka`em da je prodaja resursa dr`ve najve}a izdaja koja se mo`e desiti jednom narodu i da se }utanjem ta izdaja legalizuje. Ja dobijam prijetnje zbog toga {to to javno govorim, ali ja }u pri~ati i ono {to moj politi~ki protivnik misli da mu ne smijem re}i. Ja ovdje u Fo~i dobijam glasove i Srba i Bo{njaka i du`an sam da ih upozorim na katastrofu koja im se sprema“, nagla{ava on. “Ovaj ugovor nije slu~ajno potpisan u vrijeme preizborne kampanje. Poku{ali su na brzinu da ga potpi{u, pa da se ne zna {ta je. Nazvali su ga - ugovorom o strate{kom partnerstvu, a kada ga odmotate vidite da je to zapravo ve}inska prodaja dijela rijeke strancima i to za vijeke vijekova. Dakle nije to koncesija na, recimo, 50 ili 100 godina. U ugovoru pi{e da je predmet ugovora istra`ivanje, projektovanje, izgradnja i kori{tenje. Zna~i, oni su prodali Drinu kompaniji koja ima ovla{tenja da istra`uje i projektuje {ta god ho}e, a onda da to izgradi i koristi za vijeke vijekova. Ne znam da postoji ve}i idiotizam, zlo~in prema vlastitom narodu od toga. Drina na ovim prostorima ima simboli~an zna~aj. Ona je uvijek bila raskrsnica civilizacija. Dodik sada dolazi i prodaje rijeke, a pri tom nikoga nije pitao. Zato je moja poruka svakom ~ovjeku koji dr`i do sebe, svakoj nevladinoj organizaciji, instituciji dr`ave, svakom stru~nom i nau~nom radniku, da je na djelu izdaja vlastitih naroda od strane pojedinaca koji neovla{teno to radi koriste}i svoju privremenu poziciju. Njegov cilj je da 39
Drina:TEKST osnova.qxd
3.10.2012
20:57
Page 40
RASPRODAJA DRINE rasproda prirodna bogatstva i ponizi svoje narode. Protiv toga se svi moramo boriti.“ Ugovor sa njema~kim koncernom RWE predstavnici Vlade RS-a su potpisali bez prostornog plana, plana izvodivosti i studije uticaja na `ivotnu sredinu. Krsmanovi} tvrdi da postoje mehanizmi da se ugovor sa njema~kom kompanijom poni{ti.
CRNOGORSKI USTANAK “Niko nema prava da prodaje resurse dr`ave a da za to nije pitao gra|ane. Iznad svih nas stoji Ustav i zakon. Taj ugovor su potpisali pojedinci i mi }emo podnijeti prijave protiv njih zbog zloupotrebe polo`aja. Pored toga, formira}emo udru`enje gra|ana za za{titu resursa i raspisati referendum. Dodik stalno pominje neki referendum, evo prilike da u RS-u on kona~no bude raspisan! Pitanje }e glasiti - jeste li za rasprodaju prirodnih resursa i da li ste da Elektroprivreda u RS-u ide u privatizaciju ve}inskog vlasni{tva stranom partneru. Zaklinjemo se da ne}emo privatizovati Elektroprivredu, a ovo je njena privatizacija na mala vrata. Ukoliko Elektroprivreda RS-a postane ve}insko vlasni{tvo stranca, u tom slu~aju mi gubimo suverenitet. To je stvar ustavne kategorije i mora se rije{iti referendumom. Volju gra|ana izra`enu na referendumu niko ne smije prekr{iti. Za one koji je ne po{tuju postoje metode prisile“, ka`e Krsmanovi}.
PREDIZBORNI PREDIZBORNI RAT RAT PLAKATIMA PLAKATIMA U U FO^I FO^I
Dodikovi Dodikovi SNSD-ovci SNSD-ovci juri{aju juri{aju na na na~elnika na~elnika Krsmanovi}a Krsmanovi}a svim svim sredstvima sredstvima
Mje{tani sela Paunci i Jo{anice u kojima se namjeravaju graditi HE zabrinuti su za svoju budu}nost. @itelji srpske i povratnici bo{nja~ke nacionalnosti oformili su Odbor protiv gradnje HE Paunci. Ibrahim Bajraktarevi}, povratnik u selo Paunci, ka`e da bi u tom selu bile potopljene mnoge ku}e, najplodnija zemlja, ali i mezarje i pravoslavno groblje. Bajraktarevi} tvrdi da on i njegove kom{ije ne}e dozvoliti da stranci uzmu preko 500 dunuma zemlje koja je u njihovom vlasni{tvu i da ih protjeraju sa
djedovine. “Mi smo do{li na svoje, krenuli ispo~etka, sve iznova i nikom ovo ne damo“, ka`e Bajraktarevi}. Iz Crne Gore sa tako|e stigle `estoke reakcije na potpisani ugovor o izgradnji HE. Izgradnjom hidroenergetskog objekta na Drini bilo bi potopljeno 12 do 18 kilometara kanjona rijeke Tare. Ovaj kanjon, drugi po veli~ini u svijetu, stavljen je pod za{titu UNESCO-a. Po~etkom 2005. godine Skup{tina Crne Gore usvojila je Deklaraciju o za{titi Tare kojom se trajno zabranjuju bilo
BITKA ZA NAKLONOST BEOGRADA
Pritiskom na socijaliste u RS-u Dodik preko Dačića pokušava da zaštiti svoju imovinu u Srbiji Krsmanovi} smatra da veliku nervozu Dodiku i njegovom SNSD-u izaziva ~injenica {to je potro{en novac od prodaje Telekoma, ali je potro{en i kredit koji je dobijen od MMF-a. “Dodik je do{ao u fazu da nema alternative. Kako bi produ`io jo{ koji dan na vlasti, pribjegava prodaji resursa. Ljudi koji o tome javno govore se u}utkuju raznim metodama. Posebnu nervozu Dodiku su donijeli izbori u Srbiji. Su{tina je {to je do{lo do politi~ke promjene u Srbiji, a ve}ina njegove imovina je upravo u Srbiji. Na vlasti su Da~i} koji je socijalista i Toma Nikoli}, za kojeg je Dodik kazao da je ’politi~ki poba~aj’, ’idiot koji ne mo`e voditi lokalnu zajednicu’.
40
DRINA NE RAZDVAJA NEGO SPAJA Ivica Daci} i Milorad Dodik
Dakle, to je govorio za predsjednika Srbije, koji ima najja~u politi~ku partiju u Srbiji i koji je formirao vladu. Mislim da je on svjestan da je izgubio
podr{ku u Srbiji i da je potpuno izolovao RS. On jo{ odr`ava veze sa Rusijom koja, opet, poku{ava da ostvari svoje interese na Balkanu u sektoru
energetike. Uvijek je uticaj Beograda bio veliki na ovim prostorima. Pritiskom na socijaliste Dodik poku{ava da napravi situaciju u kojoj ga lideri koji su na vlasti u Srbiji ne bi dirali. Sada on pritiskom na socijaliste u RS-u poku{ava preko Da~i}a da za{titi svoju imovinu u Srbiji i svoje privatne interese. Zbog toga je Emir Kusturica na Mokru Goru pozvao Dodika i Da~i}a. Ministar inostranih poslova Izraela tako|e je do{ao s namjerom da ih spoji. Dakle, Dodik na svaki na~in poku{ava da se pribli`i Da~i}u. To je njegov posljednji trzaj. On para vi{e nema. Sada je poku{ao da proda Drinu, da bi dobio za{titu Njema~ke“, ka`e Krsmanovi}.
SLOBODNA BOSNA I 4.10.2012.
Drina:TEKST osnova.qxd
3.10.2012
20:58
Page 41
I NAKON GENOCIDA - EKOCID kakvi zahvati u kanjonu rijeke. Crna Gora je tim aktom stavila ta~ku na projekat izgradnje hidroelektrane Buk Bijela. Da izgradnja HE na Drini ima direktan uticaj na `ivotnu sredinu i za{ti}ena podru~ja, odmah nakon potpisanog sporazuma u Banjoj Luci crnogorsku javnost upozorila je Nata{a Kova~evi}, koordinatorica NVO Green Home. Njoj su se ubrzo pridru`ili i predstavnici Vlade Crne Gore, koji su podsjetili na ESPOO konvenciju koju su potpisale BiH i Crna Gora i rekli da }e u~initi sve kako bi sprije~ili izgradnju ~etiri hidroelektrane na Drini. Te izjave su izazvale bijes prvog ~ovjeka Republike Srpske. “Ne}e nama Podgorica, ni Sarajevo zabraniti da gradimo hidroelektrane na Drini jer je to isklju~ivo u nadle`nosti RS-a“, kazao je Milorad Dodik. On je naglasio da Crna Gora nikakvim protestima ili diplomatskim notama to ne mo`e sprije~iti. “Tako se govori kada se bje`i od stvarnosti. Ovo je dr`ava koja ima svoj Savjet ministara. Kada neko prodaje resurse jedne dr`ave i to ve}inski paket, to predstavlja izdaju. Ne mo`e voda biti srpska. Ukoliko je to mogu}e na taj na~in uraditi na jednom dijelu zemlje, za{to to onda nije mogu}e recimo uraditi na Neretvi, Trebi`atu ili na
POBJE\UJEM, PONOVO Zdravko Krsmanovi}
4.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
PREDIZBORNA REPRESIJA
“Pored mene, Dodik namjerava uhapsiti Čavića i Mićića“! Zdravko Krsmanovi} u razgovoru za “SB“ ka`e: Na RTRS-u udarna vijest je bila kako je prijetim smr}u pojedinim ljudima u Fo~i. Pravi se atmosfera gangsterske sredine u kojoj je na~elnik kao revolvera{ sa Divljeg Zapada, stavio zna~ku i ide ljudima, prijeti im i ubija. To {to su meni pripremali nije ni{ta novo, samo treba prepoznati na vrijeme. Sjetite se kako je ubijen na~elnik op{tine u Doboju Dragan Gavri}. U{ao je ~ovjek u njegovu kancelariju u zgradi op{tine i hladnokrvno ga ustrijelio. Sud ga poslije oslobodio krivice. Svi treba da uvidimo da iza toga stoji organizovana grupa ljudi, koju ja zovem mafija{ka struktura, koja je povezana sa vrhovima politi~kih partija i ova dr`ava je zarobljenik tih ljudi. Pored mog hap{enja, planirano je i hap{enje Dragana ^avi}a i Mi}e Mi}i}a. Dodik je svjestan da ukoliko ^avi} pobijedi u Banjoj Luci, Mi}i} u Bijeljini, a ja sigurno pobje|ujem u Fo~i, on
drugim rijekama. Sva ta ~etiri objekta namjeravaju se izgraditi na teritoriji op{tine Fo~a. Ja sam tra`io da se prvo uradi prostorno-planska dokumentacija. Proces izgradnje te ~etiri HE mora se posmatrati sveobuhvatno. Na podru~ju Fo~e postoji 17 rijeka. Tu su ]ehotina, Bistrica... Mora se integralno posmatrati kakvi }e uticaji biti na okolinu. To se mo`e vidjeti samo kroz prostorne planove koji idu na javni uvid i javnu raspravu. Tek kada se usvoje na javnoj raspravi idu u Narodnu Skup{tinu RS-a na usvajanje. BiH je ~lanica Savjeta Evrope i potpisnica evropske direktive o vodama. Zbog toga se Dodik ne mo`e pona{ati kao da mu je vodu ostavio tata. Ovo, po mom mi{ljenju, predstavlja kupovinu politi~ke podr{ke od strane mo}ne sile koja u ovom momentu ima najve}i uticaj u Evropskoj uniji. Dodik vjerovatno trguje na na~in - da}u vam resurs ali me nemojte dirati, ili produ`ite mi opstanak na vlasti. To ovdje ne}e pro}i“, navodi Krsmanovi}. Krsmanovi} je sedam godina, od 1985. do 1992., bio zaposlen u Elektroprivredi BiH. Radio je na izgradnji HE Vi{egrad, vodio studijske radnje i projektovanje na Hidroelektranama na Drini, te mu je problematika oko izgradnje hidroelektrana, ka`e, potpuno poznata. Sve ~etiri HE mogla su se, tvrdi, napraviti od polovine novca koji je dobijen prodajom Telekoma Srpske. “Predstavnici Vlade RS-a tvrde da je vrijednost tih objekata milijarda KM. To je
gubi vlast. U tom slu~aju ima}e vanredne izbore u RS-u sigurno na prolje}e slijede}e godine. Hap{enja se nisam upla{io jer po prirodi nisam stra{iv ~ovjek. Fo~a je od 1992. do 1995. bila klaonica. Poslije rata grad sa najvi{e optu`enih za ratne zlo~ine. Kao na~elnik op{tine morao sam to otvoriti, oprati i pokazati da je to mogu}e. Fo~a je bila crna rupa na Balkanu. Ja sam od takve sredine napravio sredinu u kojoj hod`u sa ahmedijom, kada pro|e kroz grad, mnogi zovu na kafu. Na to sam ponosan, isto kao {to sam bio kada je muftija gora`danski dao prilog za hram koji se gradi u Fo~i. To je za mene bila hrabrost i tu sam se prekalio. Ovi u Banjoj Luci znaju da sam tvrd orah i da sa mnom ne mogu lako. Hapsiti me bez osnova ne mogu. Ukoliko do|u da me hapse, mogu samo dobiti batine“, ka`e na kraju razgovora na~elnik op{tine Fo~a Zdravko Krsmanovi}.
la`. Svaku hidroelektranu mogu napraviti na{i ljudi. Naro~ito Buk Bijelu, gdje je zavr{ena eksproprijacija, gdje postoji {ljunak i beton za izgradnju. Elektroprivreda RS-a, mimo svih kra|a i gubitaka na mre`i, imala je pro{le godine dobit od 30 miliona KM. Kada taj iznos pomno`ite sa pet koliko traje izgradnja jedne HE, onda vidite da je te objekte mogu}e samofinansirati. Pri tom se oprema za hidrocentrale, recimo u Siemensu i Toshibi, obi~no otpla}uje strujom koju proizvedete. Za dvije godine, po{to se prikupi sva potrebna dokumentacija, mogla bi po~eti izgradnja objekta. Odmah bi se moglo zaposli pet hiljada ljudi. Nema profitabilnijih objekata od hidroelektrana. Moj prijedlog svakom ~ovjeku u BiH je ukoliko ima i hiljadu maraka najbolje ih je ulo`iti u akcije Buk Bijele. To je bolje nego u naftu u Kuvajtu. Voda te~e i pravi vam pare. Struja je proizvod koju ~itav svijet tra`i. Umjesto toga, Dodik napravi zgradu Vlade RS-a, svojevrstan stakleni kavez, a za taj novac mogao je napraviti HE Buk Bijala i zaposliti nekoliko hiljada ljudi.“ Na{ sagovornik tvrdi da se ne pla{i hajke koja se vodi protiv njega na najvi{em nivou u Banjoj Luci. “Prvo je bilo pripremano moje hap{enje preko pri~e o tenderima koji nisu pro{li zakone BiH. Zamislite, oni iz Banje Luke sjetili se da treba po{tovati zakone BiH“, zaklju~uje na~elnik Krsmanovi}. 41
EUROPA:EUROPA.qxd
3.10.2012
15:44
Page 42
EVROPA, ODMAH PANEVROPSKA Još jedna izgubljena godina za Bo UNIJA TRA@I OD EU-a JASAN I JEDINSTVEN STAV PREMA BiH “BiH mora ubrzati proces evropskih integracija i ova tema mora biti glavna tema bh. vlasti, a ne beskrupulozna borba za vlast”, jedan je od zaklju~aka Me|unarodne konferencije “BiH u EU - EU u BiH” odr`ane pro{log vikenda u Sarajevu u organizaciji Panevropske unije BiH. Konferencija je zavr{ena usvajanjem Deklaracije koja }e biti poslana predstavnicima bh. vlasti i evropskih institucija. U Deklaraciji se, izme|u ostalog, od politi~kih elita tra`i “anga`iranje na rje{avanju ekonomskih i socijalnih problema, razvijanje prijateljstva i suradnje sa zemljama regije i dr`avama ~lanicama EU-a”, a od me|unarodne zajednice, posebno dr`ava ~lanica EU-a, da zauzmu jasan i jedinstven stav prema BiH. “Zahtijevamo da EU i dr`ave ~lanice iskoriste svoj utjecaj i izvr{e sna`niji pritisak na doma}e politi~ke elite da bi ubrzali ispunjavanje zahtjeva euroatlantskih integracija, ~ak i po cijenu da OHR koristi bonske ovlasti”, navedeno je u tekstu Deklaracije.
EVROPA NA NOGAMA: PROTESTI U PARIZU, MADRIDU, LISABONU Francuska vlada je predstavila najo{trije mjere {tednje u posljednjih trideset godina, ali analiti~ari smatraju da drasti~no pove}anje poreza u nastojanju da se smanji deficit za 30 milijardi eura ne}e rije{iti probleme s kojim se suo~ava ova zemlja. U Parizu je zbog mjera {tednje demonstriralo hiljade ljudi, a vijest da }e javni dug [panije dosti}i u 2013. godine 90,5 odsto BDP-a, uz novi bud`et koji uklju~uje paket mjera {tednje, izveo je i hiljade gra|ana na ulice Madrida. [panija je suo~ena sa drugom recesijom u posljednjih nekoliko godina, a svaki ~etvrti stanovnik je
42
SRAMOTNI SRAMOTNI POKAZATELJI POKAZATELJI RADA RADA DR@AVNOG DR@AVNOG PARLAMENTA PARLAMENTA
Dokumentom Dokumentom Evropsko Evropsko partnerstvo partnerstvo ss BiH BiH 2008. 2008. -- 2012. 2012. predvi|eno predvi|eno je je usvajanje usvajanje 45 45 zakona. zakona. Do Do sada sada su su usvojena usvojena 33, 33, aa njih njih 24 24 su su usvojena usvojena tokom tokom 2008. 2008. ii 2009. 2009. godine godine
Vijeće ministara je tokom 2010. usvojila tek osam tzv. evropskih zakona, naredne godine samo dva, a na dnevni red još nije stavilo usvajanje direktive čije bi usvajanje omogućilo BiH da koristi sredstva iz programa Media 2007
P
rezauzete nastupima na predizbornim skupovima, bh. politi~are kao da nimalo ne brine {to }e samo tri dana poslije lokalnih izbora u BiH Evropska komisija usvojiti godi{nji izvje{taj o napretku BiH. Za prethodni, predstavljen novembra pro{le godine, smatralo se da je najgori do sada, ali, ovaj }e, kako se ~ini, biti jo{ gori. Izvje{taj je, naime, uvijek detaljan pregled stanja u zemlji prema tzv. kopenhagen{kim kriterijima za ~lanstvo (politi~ki, ekonomski, evropski standardi), i nije nepredvidivo {ta on mo`e donijeti. Ilustracije radi, BiH je tokom 2010. usvoji-
la tek osam tzv. evropskih zakona, a naredne godine, vjerovali ili ne, samo dva. Po preuzimanju du`nosti u februaru, predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Vjekoslav Bevanda rekao je da je mogu}e (“ako zavr{imo bud`et na vrijeme”), da BiH u aprilu podnese aplikaciju za status kandidata za ~lanstvo u EU, a do kraja godine dobije status kandidata. Ni{ta se, me|utim, od toga nije dogodilo, ne samo da nema ni{ta od kandidatskog statusa do kraja godine, nego je ~ak upitno mo`emo li ga dobiti i 2014. godine. Klju~ni uvjet za to je ispunjavanje Mape puta koja je dogovoreSLOBODNA BOSNA I 4.10.2012.
EUROPA:EUROPA.qxd
3.10.2012
15:45
Page 43
Bosnu i Hercegovinu Foto: Mario Ili~i}
nezaposlen. Vi{e hiljada Portugalaca izi{lo je u pro{lu subotu na ulice Lisabona u znak protesta protiv vladinih mjera {tednje uvedenih jer kreditori uvjetuju pomo}. Portugalska vlada poku{ava pokrenuti ekonomski rast u zemlji koja se bori s recesijom i rekordnom nezaposleno{}u od 15,7 posto. Vlada predvi|a da }e se recesija nastaviti i u 2013. godini.
KATALONSKI REFERENDUM O NEZAVISNOSTI Parlament {panske pokrajine Katalonije }e sazvati vanredne parlamentarne izbore krajem novembra a potom organizirati referendum o samostalnosti zemlje. Dok su izbori dobili jednoglasnu podr{ku, u slu~aju referendum to nije bio slu~aj, za su glasala 84 zastupnika, 21 je bio protiv, a 25 suzdr`anih. Protiv je bila {panska vladaju}a stranka desnog centra, a kako jo{ nema usugla{ene stavove o budu}nosti Katalonije, suzdr`ana je bila Socijalisti~ka stranka. Premijer vladaju}e stranke Artur Mas najavio je da }e stranka i za izbore i za referendum pripremiti platformu koja ide u prilog slobodnoj dr`avi Kataloniji, ali izbjegao je rije~ nezavisnost jer ona implicira ne samo izlazak iz [panije ve} i iz EU-a, {to me|u Kataloncima nije popularno.
na izme|u strana~kih lidera BiH i ~elnika EU-a krajem juna u Briselu, a {to bi omogu}ilo stupanje na snagu SSP-a i podno{enje kredibilnog zahtjeva za ~lanstvo. Najva`niji od njih (presuda Sejdi}/Finci) nije proveden. Druga va`na stavka iz Mape puta je i definisanje efikasnog mehanizma koordinacije o pitanjima EU-a do 31. oktobra ove godine. Direkcija za evropske integracije je pripremila Prijedlog odluke o koordinaciji (izvr{ila konsultacije sa svim nivoima vlasti) te u prijedlog ugradila sugestije koje je dobila. U toku su politi~ke konsultacije, a tu, zapravo, uvijek i nastaje problem. “Zaslugom” politike se ve} uveliko kasnilo i u drugim stvarima: od usvajanja Zakona o sistemu dr`avne pomo}i i popisu stanovni{tva, usvajanju bud`eta, pripremi “higijenskog prehrambenog paketa”. Agencija za sigurnost hrane i Ured za veterinarstvo pripremili su sa zaka{njenjem od dvije godine 4 pravilnika iz ovog paketa (pra vnog okvira za uspostavu slu`benog lanca kontrole hrane 4.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
kako bi izvoz namirnica `ivotinjskog porijekla na tr`i{te EU-a bio mogu}), a to tek treba da usvoji Vije}e ministara. Dokumentom Evropsko partnerstvo s BiH 2008. - 2012. predvi|eno je usvajanje 45 zakona, a do sada su usvojena 33. Ve}ina njih, 24, usvojena su tokom 2008. i 2009. godine a onda slijedi potpuni zastoj. Osim zakona o popisu, jedini upu}en sa oznakom E (Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu u parlamentarnu procedure) usvojen je po~etkom maja. A onda je krajem augusta “probijen” rok za prvi uvjet iz Mape puta, provedbu presude “Sejdi}-Finci”. I u medijskom sektoru, u izvje{taju o BiH nema se {ta pohvalno navesti, Vije}e ministara jo{ ni na dnevni red nije stavilo usvajanje direktive ~ije bi usvajanje omogu}ilo da projekti iz BiH mogu povu}i sredstva iz Programa Media. Da paradoks bude ve}i, sve se to de{ava u zemlji u kojoj, prema istra`ivanja, 75% gra|ana podr`ava ulazak BiH u EU. (D. Savi})
DEI PRIPREMA BRO[URU S ODGOVORIMA O UTICAJU ULASKA HRVATSKE U EU Direkcija za evropske integracije BiH radi na prikupljanju odgovora u nadle`nim institucijama na pitanja gra|ana o uticaju ulaska Hrvatske u EU na `ivot gra|ana BiH, koja se od po~etka augusta mogu postavljati na njihovoj web stranici. Do kraja godine }e biti objavljeni objedinjeni odgovori u formi on - line bro{ure na web stranici Direkcije. Odgovori na pitanja bit }e ponu|eni objedinjeno na web stranici, a ne pojedina~no, a gra|ani su najvi{e interesa pokazali za informacije u vezi s putovanjima, pravima koje omogu}ava dvojno dr`avljanstvo, {kolovanje i trgovina, nakon {to Hrvatska u|e u EU.
43
BIZNIS:BIZNIS.qxd
3.10.2012
21:44
Page 44
BUSINESS
Priredio: ASIM METILJEVI]
Crna Gora uputila diplomatsku notu BiH Katastrofalan izvje{taj o poslovanju EPBiH Hrvatska se sprema za bescarinski re`im s EU-om August u znaku negativnih rekorda SUVERENO PRAVO Predsjednik RS-a MIlorad Dodik nema namjeru konsultirati vlasti Crne Gore oko izgradnje hidroelektrana na gornjem toku Drine
Crnogorci traže uvid u energetske projekte na Drini Nedavna izjava predsjednika RS-a Milorada Dodika, da “nikakva Crna Gora, ni protestnim niti bilo kakvim notama, ne}e sprije~iti izgradnju hidroelektrana u gornjem toku Drine”, izazvala je brojne reakcije u Crnoj Gori. Oglasio se potpredsjednik Vlade Crne Gore Vujica Lazovi}, koji smatra da je “Republika Srpska najavom gradnje hidroelektrana na Drini bez konsultacija sa Crnom Gorom prekr{ila me|unarodnu Konvenciju o prekograni~nom uticaju na `ivotnu sredinu”. Lazovi} ka`e da Crna Gora nema ni{ta protiv pomenutog projekta, ve} `eli da se upozna sa eventualnim posljedicama koje bi izazvala izgradnja brana. Lazovi} je iznena|en Dodikovom izjavom, pozivaju}i nadle`ne me|unarodne organe na reakciju i za{titu crnogorskih interesa. ”Mislim da je takvim gestom RS prekr{ila me|unarodnu Konvenciju o prekograni~nom uticaju na `ivotnu sredinu, koju su potpisale i BiH i Crna Gora, i iz tog razloga o~ekujemo reakciju me|unarodnog tijela koje se bavi pra}enjem po{tovanja tog akta. Podsjeti}u, na{a Piva i Tara ~ine Drinu i zbog toga RS ne mo`e gledati na projekat samo iz svog ugla i pratiti samo svoje interese. Gradnja 44
~etiri hidroelektrane na teritoriji RS-a podrazumijeva i izgradnju hidroelektrane Buk Bijela, a crnogorska skup{tina je jo{ 2005. godine odlu~ila da se takav projekat stopira zbog mogu}eg potapanja Tare”, rekao je Lazovi}. Espo konvencija obavezuje strane potpisnice da pojedina~no ili zajedni~ki preduzimaju sve pravne, administrativne ili druge mjere koje proisti~u iz tog dokumenta u odnosu na predlo`ene aktivnosti koje mogu izazvati zna~ajne prekograni~ne uticaje. Crna Gora se diplomatskim putem obratila Bosni i Hercegovini s ciljem podsje}anja da su obje dr`ave potpisnice Espo konvencije. “Na toj liniji zatra`ili smo razmjenu prekograni~nih informacija radi odr`avanja konsultacija o mogu}im prekograni~nim uticajima navedenih projekata hidroelektrana, kao i radi davanja eventualno potrebnih saglasnosti na odnosne planske dokumente”, pojasnili su iz resornog ministarstva. Uz to je zatra`eno i dostavljanje informacija o provedenoj javnoj raspravi i prezentaciji nacrta studije o procjeni uticaja na `ivotnu sredinu izgradnje hidroelektrane Fo~a na rijeci Drini, od 23. avgusta, kao i o nacrtu studije o procjeni uticaja na `ivotnu sredinu hidroelektrane Buk Bijela.
Hrvati plaćaju najviši porez na hranu u EU Prehrambena industrija Hrvatske s velikom zebnjom o~ekuje 1. juli 2013. godine kada }e s pristupanjem u EU nestati granice, a s njima i carinske barijere koje su {titile hrvatske proizvo|a~e od inostrane konkurencije. Uklanjanje carinskih barijera dodatno }e naglasiti problem previsoke stope PDV-a u Hrvatskoj od 25 posto, {to }e nesumnjivo doprinijeti rastu negativnog trgovinskog bilansa s EU. Hrvatski analiti~ari upozoravaju da kupovna mo} prosje~nog Hrvata godi{nje iznosi 4.808 eura i da je tri puta manja od kupovne mo}i prosje~nog stanovnika EU-a koja iznosi 14.200 eura. Prosje~ni Hrvat na hranu pla}a najvi{u stopu poreza u EU - 25 posto, dok je prosje~na stopa PDV-a na hranu u ~lanicama EU-a svega 11 posto. Za Hrvatsku su posebno va`ni primjeri iz najbli`eg okru`enja: Slovenija primjenjuje ni`u stopu PDV-a na hranu od svega 8,5 posto, a sli~nu poresku politiku primjenjuje i Austrija u kojoj je stopa PDV-a na hranu tako|er niska - 10 posto. Ostane li PDV na hranu 25 posto, Hrvati }e masovno odlaziti u susjedne dr`ave u {oping, s tom razlikom da }e im uskoro puno privla~nija biti Slovenija nego BiH. Stoga hrvatski prehrambeni proizvo|a~i zagovaraju smanjenje stope PDV-a na hranu. Ra~un je jasan: za kilogram mesa po cijeni od 50 kuna, Hrvat za PDV uplati 12,5 kuna, a Slovenac svega 4,5 kuna. Naravno da u takvom poslovnom ambijentu hrvatski proizvo|a~i u startu zaostaju za konkurencijom iz Slovenije. Bescarinski re`im, od sredine naredne godine, izme|u Hrvatske i EU neizravno }e pogoditi i BiH, budu}i da Hrvatska spada u red najva`nijih trgovinskih partnera na{e dr`ave. Ako Hrvatska Vlada poslu{a svoje prehrambene proizvo|a~e i snizi stopu PDV-a sa sada{njih 25 posto na prosje~nu stopu u EU, dakle na oko 12 posto, identi~an potez trebalo bi poduzeti i Vije}e ministara BiH, jer bi se u protivnom ovda{nja prehrambena industrija na{la pred potpunim slomom. I s nultom stopom PDV-a prehrambena industrija BiH nema previ{e izgleda u konkurenciji s evropskim prehrambenin divovima, a u slu~aju ostanka sada{nje stope PDV-a od 17 posto pala bi kao poko{eno snoplje.
SLOBODNA BOSNA I 4.10.2012.
BIZNIS:BIZNIS.qxd
3.10.2012
21:45
Page 45
Grabovica povećao rashode EPBiH za 73 miliona KM KATASTROFALAN REZULTAT
Uprkos milionskom gubitku ostvarenom u 2010. kao i u prvih {est mjeseci 2011. godine, Elektroprivreda BiH je i u protekloj godini uredno isplatila regres uposlenim radnicima. Ukupni tro{kovi regresa prema{ili su 6 miliona KM, {to zna~i da prosje~na visina regresa u ovoj kompaniji, s 4.941 uposlenim radnikom iznosi 1.142 KM po radniku! Isplata regresa u ovoj kompaniji, prema nalazima federalnih revizora, “suprotna je propisima”, budu}i da je EPBiH 2010. godinu i prvu polovinu 2011. godine zavr{ila u gubitku. U 2010. godini, gubitak je iznosio 14 miliona KM, a u prvih {est mjeseci protekle godine, kada je ispla}en regres, gubitak je narastao na 16,3 miliona KM. U izvje{taju o pro{logodi{njem poslovanju EPBiH, federalni revizori su istaknuli da “ne mogu potvrditi da je tro{enje novca bilo racionalno”. “Ne mo`e se potvrditi opravdanost isplate naknade regresa za godi{nji odmor s obzirom na to da je dru{tvo u 2010. godini iskazalo gubitak od 14,4 miliona KM, a u prvom polugodi{tu 2011. godine gubitak je bio 16,3 miliona KM. Isplata naknade regresa izvr{ena je po odluci direktora iz aprila 2011. godine”, naveli su revizori. Pojasnili su da po Kolektivnom ugovoru elektroprivrednih djelatnosti i Pravilniku o radu regres mo`e biti ispla}en iako je prethodna poslovna godina zavr{ena sa gubitkom, a na osnovu ostvarenog rezultata u prvom polugodi{tu i procjene rezultata do kraja teku}e godine. “Dru{tvo nije ostvarilo pravo na isplatu regresa jer je u prvom polugodi{tu (2011. godine, op.a.) iskazalo gubitak”, navodi se u izvje{taju, uz napomenu da akti po kojima je ispla}en regres, dakle Kolektivni ugovor i Pravilnik o radu, nisu uskla|eni sa Op}im kolektivnim ugovorom po kojem nema regresa ako je godina prije zavr{ena sa gubitkom. U izvje{taju se navodi da su ukupni tro{kovi poslovanja EPBiH u protekloj godini porasli za 73,3 miliona KM vi{e od
Uprkos poskupljenju strije za 15 posto ukupni prihod EPBiH pove}an je za manje od tri posto
plana, te da je na kraju godine profit kompanije iznosio 1,4 miliona KM, {to je za 4,3 miliona KM manje od plana! Za plate i ostala primanja zaposlenih potro{eno je 187,8 miliona KM ili 5,7 miliona KM manje nego 2010. godine, a imala je 4.941 zaposlenog. Revizori su tako|er konstatirali da je po odluci direktora Elvedina Grabovice na ime porezno nepriznatih tro{kova zaposlenih ispla}eno zna~ajnih 1,7 miliona KM za koje se ne mo`e potvrditi da su u svrhu unapre|enja poslovanja. Ti tro{kovi se odnose na zdravstvene usluge, dnevnice, usavr{avanja, ugovore o djelu i ostalo. Za stimulacije i otpremnine potro{eno je oko 70.800 KM, seminare, savjetovanja i simpozije 159.200 KM, stru~no usavr{avanje i osposobljavanje 116.500 KM, a slu`bena putovanja 787.900 KM. Revizori su zamjerili i zbog zaliha, gdje su starije od godinu dana iznosile oko 37,1 milion KM. Naveli su da do stvaranja zastarjelih zaliha dolazi zbog nabavke materijala iako na skladi{tu postoje zna~ajne zalihe, nabavke koli~ina ve}ih od potreba, nabavke materijala koji se potom ne koriste, {to su nedostaci koje je potvrdila i interna revizija firme. U pro{loj je godini investirano 218,5 miliona KM, {to je 60 posto manje od plana.
Dramatičan pad izvoza i rast uvoza Vrhunac dugotrajnog i krajnje negativnog trenda u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH zabilje`en je u augustu ove godine, kada je pokrivenost uvoza izvozom pala na svega 46,8 posto. Prosje~na pokrivenost uvoza izvozom u prvih osam mjeseci ove godine ne{to je povoljnija - 51,7 posto, no treba podsjetiti da je samo godinu ranije bila ve}a za desetak procenata. Drasti~an pad izvoza obja{njava se smanjenim izvozom elektri~ne energije za 60 posto i koksa za 69 posto. Na drugoj strani, uvoz plina pove}an je za 54 posto a elektri~ne energije za 30 posto!
4.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
45
Sport:TEKST osnova.qxd
4.10.2012
0:25
Page 46
FRANCUSKA VEZA
Početkom nedjelje u posjetu Sarajevu i NSBiH stigao je MICHEL PLATINI, predsjednik UEFA-e u čijoj je pratnji bio nekadašnji golman VELEŽA, PARTIZANA i SAINT ETIENNEA IVAN ĆURKOVIĆ (69); samo za SB Ćurković je govorio o svom prijateljstvu sa Michelom Platinijem, karijeri u krovnim nogometnim asocijacijama, ideji da zemlje bivše Jugoslavije zajednički organiziraju EURO...
IVAN IVAN ]URKOVI] ]URKOVI]
Francuski Francuski predsjednik predsjednik Jacques Jacques Chirac Chirac odlikovao odlikovao ga ga je je ordenom ordenom Legije Legije ~asti ~asti za za uspjehe uspjehe uu francuskom francuskom sportu sportu
IVAN ĆURKOVIĆ MOSTARAC Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]
N
jegova posjeta Sarajevu pro{la je gotovo pa neopa`eno. Iako potpuno nezaslu`eno jer je jedan od klju~nih ljudi zbog koji se Michel Platini, predsjednik UEFA-e, protekle nedjelje odlu~io na svoj tre}i dolazak u BiH. Ivan ]urkovi}, Mostarac po ro|enju, Beogra|anin po opredjeljenju, mo`da je i najzaslu`nija osoba {to se Platini odlu~io aktivno uklju~iti u pospremanje Nogometnog saveza BiH. Izme|u ostalog, i ]urkovi} je jedan od onih koji je osmislio projekat Komiteta za normalizaciju NSBiH ~ijim je osnivanjem ukinuta suspenzija NSBiH, ali isto tako, jedna od osoba koja je “nagovorila“ Platinija da protekle nedjelje do|e u Sarajevo, obi|e stadion Asim Ferhatovi}, sastane se sa predsjedavaju}im Vije}a ministara BiH Vjekoslavom Bevandom, sve kako bi lobirali za ulaganje novaca iz bud`eta u rekonstrukciju bh. nogometnih stadiona, ali i dali podr{ku radu Komiteta pred novembarske izbore u NSBiH.
DECENIJSKO PRIJATELJSTVO ]urkovi} je decenijama veoma blizak s predsjednikom UEFA-e Platinijem, s kojim je tri godine dijelio svla~ionicu u Saint
Etienneu. “Platini je do{ao ‘79. u SaintEtienne. Ja sam mu bio kapiten. Bio sam prema njemu jako strog, ali pravi~an. On je to uvijek znao da cijeni“, pri~a o svom prijatelju ]urkovi}. “Kada je do{ao kod nas bio je jako talentovan, darovit, jedan od najboljih igra~a Francuske. Kod nas su dolazili samo najbolji igra~im pa je tako i on doveden. Njegov dolazak je izazvao malu pometnju, tim je imao svoju hijerarhiju i nije bio prihva}en od svih sa odu{evljenjem. Donio je navike iz jednog malog kluba, iz Nancyja, ali smo od prvog dana uspostavili dobar odnos. U njemu sam vidio nekoga ko je super nadaren i ko }e nam donijeti uspjehe.“ ]urkovi} je iznimno uticajan u evropskoj nogometnoj asocijaciji te figurira kao budu}i ~lan Izvr{nog komiteta krovne kontinentalne nogometne organizacije. U oktobru 2005. godine Michel Platini, u ime francuske Vlade i tada{njeg predsjednika Jacquesa Chiraca, uru~io je svom nekada{njem suigra~u iz Saint Etiennea orden Legion d’Honneur, dakle, Legije ~asti. Ovo je odlikovanje osmislio Napoleon 1802. godine i najve}e je priznanje u Francuskoj, a ]urkovi} je jedan od zaslu`nih stranaca koji je u`ivao u ovoj privilegiji. “Kontakti sa Platinijem su nastavljeni i nakon na{ih igra~kih karijera. Michel je zavr{io s igranjem i oti{ao u funkcionere, bio je kopredsjednik Organizacionog komiteta Svjetskog prvenstva 1998. godine u
Francuskoj. Ja sam tada bio predsjednik IO FS Jugoslavije i boravio sam tamo“, ka`e ]urkovi}, nastavljaju}i: “Onda je Platini oti{ao u FIFA-u, u kojoj sam i ja bio, pa u UEFA-u, u kojoj sam tako|er bio... Na{i putevi su se stalno ukr{tali na pozitivan na~in i do dan danas smo veliki prijatelji.“
“Najbolji prijatelj Michela Platinija godinama je lobirao za smjene kriminalaca u NSBiH i postavljanje Ivice Osima na ~elo Komiteta za normalizaciju“ 46
SLOBODNA BOSNA I 4.10.2012.
Sport:TEKST osnova.qxd
4.10.2012
0:26
Page 47
PLATINI, ]URKOVI], OSIM
]urkovi} je nastupao 19 puta za reprezentaciju Jugoslavije izme|u 1963. i 1970. godine. Nakon po~etaka u mostarskom Vele`u oti{ao je u beogradski Partizan, a kasnije i u tada veoma uspje{ni Saint Etienne, za koji je igrao izme|u 1972. i 1981. godine. To je bilo vrijeme ponosa i slave u historiji Les Vertsa. Osvojili su tri naslova prvaka Francuske, tri francuska kupa i igrali sa minhenskim Bayernom u finalu Kupa prvaka 1976. godine. “Saint Etienne je bio tada najbolji tim u Francuskoj, mi smo Francuzima vratili ponos. Napravili smo velike rezultate, vratili publiku. Francuzi su s nama 4.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
izgubili kompleks ni`e vrijednosti. Prije toga je isti tim jednu utakmicu pobje|ivao sa 3-0, da bi slijede}u gubio sa 5-0. Sa nama se to promijenilo“, sje}a se ]urkovi}. I u igra~kim danima je bio uticajna osoba, ne samo na terenu nego i u svom klubu. Stoga nije bilo iznena|enje kada se, po povratku u Beograd, brzo uspinjao ljestvama administracije kako bi postao predsjednik Partizana, predsjednik Olimpijskog komiteta Srbije i potpredsjednik tamo{njeg Nogometnog saveza. Sjajna internetska stranica moforaja bilje`i kako je ro|en 1943. godine u rudarskoj ku}i u [anti}evoj ulici. Otac Jo{ko mu je, pi{u
dalje, bio “pravi Mostarac i neponovljiva liska“, radnik u Boksitnim rudnicima, prete~i dana{neg Aluminija. Brat mu je 1993. godine poginuo kao pripadnik HVO-a. “Ja sam vele`ovac po opredjeljenju, po originalu. Proveo sam u Mostaru 20 godina svog `ivota, ljudi ka`u da se tih prvih 20 godina najvi{e pamte“, kazao nam je ]urkovi} tokom posjete Sarajevu u koje navrati, ka`e, ~esto, na obaveznu kafu tokom putovanja ka Mostaru. “Onda je tek do{ao Partizan u kojem sam bio kao igra~ i kao funkcioner i naravno Francuska. Dakle, dug period, preko 30 godina aktivno u sportu.“ 47
Sport:TEKST osnova.qxd
4.10.2012
0:26
Page 48
FRANCUSKA VEZA
Razlog Platinijeve i ]urkovi}eve posjete Sarajevu bili su razgovori sa ~elnicima Saveza o situaciji u bh. nogometu i razvoju nogometne infrastrukture. BiH danas ima samo jedan koliko-toliko funkcionalan stadion na kojem se mogu igrati me|unarodne utakmice, stoga je Platini upitan za eventualnu pomo} UEFA-e prilikom obnove infrastrukture, s obzirom da u BiH nema novaca za gradnju stadiona.
RADITE, NE ^EKAJTE SADAKU Prije dolaska u Sarajevo, u Budvi je odr`an sastanak predstavnika nogometnih saveza zemalja nastalih rapadom biv{e Jugoslavije. Kako za sada zajedni~ka nogometna liga na ovim prostorima nije realnost, razgovaralo se o ideji zajedni~ke kandidature za organizaciju EP-a 2020. godine. “Platini je, imenovanjem za predsjednika UEFA-e, napravio revoluciju u fudbalu i on mo`e pomo}i realiziranju ovakve ideje, jer se njegovim dolaskom EP i Liga prvaka po~ela {iriti na istok. On mo`e pomo}i bh. fudbalu, no jasno je da u tom iskoraku prvi potez moraju napraviti ljudi koji ovdje `ive i vlasti koje o tome odlu~uju”, ka`e ]urkovi}.. Platini je u Sarajevu istakao kako se prvenstveno mora pokrenuti sama dr`ava, kako bi UEFA mogla pomo}i u realizaciji projekata. Predsjednik Evropske fudbalske asocijacije naveo je primjer Zenice u kojoj je, sredstvima UEFA-e, izgra|en trening centar NS BiH. “Sama dr`ava se mora pokrenuti kako bi UEFA potpomogla projekte. UEFA ima ~etverogodi{nji plan. Primjer je Zenica. Op}ina je sama obezbijedila planove i dozvole, a UEFA je dala sredstva“, rekao je Platini. “Mi izvana ne mo`emo dati dovoljno novca da se iznutra uradi posao. Činjenica je da jedna velika fudbalska zemlja kakva je Bosna i
BORBA PROTIV NACIONALIZMA: “Trenutno postoji značajan problem rasizma na stadionima u svim dijelovima Evrope i slažem se da treba biti veoma oprezan u vezi s tim. A mi ćemo nastaviti da budemo veoma strogi kada su u sankcije u pitanju Hercegovina treba da ima jedan odgovaraju}i stadion. Imamo resurse da vam pomognemo, ali i sa va{e strane treba da se radi na tome da na|ete dovoljno novca da gradite stadione. O tome koji }e to stadion biti, mi ne odlu~ujemo.“ Kazao je i kako je iznimno zadovoljan na~inom i anga`manom zeni~kih vlasti u izgradnji trening centra. “Ako smijem dodati, kada je pitanje o ulaganju u infrastrukturu, pozitivan primjer je trening centar u Zenici koji je zaista izvrstan. Na~elnik Op}ine Zenica 48
nam je pru`io ogromnu pomo}, na razne na~ine su nam pomogli i zato smo mogli zajedno napraviti onakav centar. Pazite, ovdje se govori o evropskom fudbalu kao bogatom fudbalu. Nisu sve zemlje bogate. Savezima treba pomo} da grade infrastrukturu za fudbal.“ Platini je u Sarajevo doputovao iz Sankt Petersburga, gdje je zasjedao Izvr{ni komitet UEFA-e, u pratnji Allana Hansena i Petera Ginjerona, te direktora nacionalne asocijacije Theodora Theodoridisa. Na pitanje o ideji organizi-
ranja Eura u 13 zemalja Evrope, {to bi bio na~in obilje`avanja 60 godina postojanja UEFA-e, a koja je iznesena na sastanku u Sankt Petersburgu, Platini je kazao: “Ideja je da se, povodom 60 godi{njice UEFA-e, organizira Euro u 13 zemalja Evrope. Dakle, ne samo u jugoisto~noj Evropi, nego u 13 evropskih gradova. To je zasada samo ideja. Theodoridis }e imati sastanke sa predstavnicima evropskih saveza i razgovarati sa njima kako bismo vidjeli da li je to dobra ideja. Ali to bi se organiziralo samo jednom i nikada vi{e.“
DANAS SE IGRA BOLJE Platini je govorio i o razlikama u modernom nogometu u odnosu na vrijeme dok je on bio aktivan igra~. Odgovaraju}i na pitanje da li su danas nogometa{i `rtve nogometa kao biznisa kazao je: “Nogomet se naravno razvio, danas ima puno vi{e SLOBODNA BOSNA I 4.10.2012.
Sport:TEKST osnova.qxd
4.10.2012
0:28
Page 49
PLATINI, ]URKOVI], OSIM PODR[KA PODR[KA KOMITETU KOMITETU
Michel Michel Platini Platini sa sa ~lanovima ~lanovima ii ambasadorima ambasadorima vrhovnog vrhovnog tijela tijela NSBiH NSBiH
STADION STADION ASIM ASIM FERHATOVI] FERHATOVI]
Najve}em Najve}em bh. bh. sportskom sportskom objektu objektu potrebna potrebna je je temeljita temeljita rekonstrukcija rekonstrukcija
IVAN IVAN ]URKOVI] ]URKOVI] II DENIJAL DENIJAL PIRI] PIRI]
Prijatelji Prijatelji ii rivali rivali iz iz me~eva me~eva Partizana, Partizana, Dinama, Dinama, Sarajeva... Sarajeva...
4.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
novca u nogometu nego {to je to bio slu~aj proteklih godina. Isto tako, u moje je vrijeme u nogometu bilo vi{e novca nego prije, tako }e biti i u budu}nosti. Puno je toga druga~ije, danas se druga~ije `ivi, druga~ije se komunicira, druga~ije se tretiraju nogometa{i. Pogledajte koliko samo novinara prati nogomet. Nekada su bili jedan ili dvojica a pogledajte koliko vas danas ima. To je normalno. Me|utim, kada se igra, nogomet je ostao samo nogomet. To je pri~a bez kraja. Prije 200 godina se igrao nogomet, igrat }e se i za narednih 200. I tamo gdje ima novca i gdje ga nema.“ Najavio je i daljnu o{tru borbu UEFA-e protiv rasizma i nacionalizma na stadionima. “Trenutno postoji zna~ajan problem rasizma na stadionima u svim dijelovima Evrope i sla`em se da treba biti veoma oprezan u vezi s tim. A mi }emo nastaviti da budemo veoma strogi kada su u sankcije u pitanju. Uklju~uju}i i nasilje bilo koje
BUKVICA BH. VLASTIMA: Činjenica je da jedna velika fudbalska zemlja kakva je Bosna i Hercegovina treba da ima jedan odgovarajući stadion. Imamo resurse da vam pomognemo, ali i sa vaše strane treba da se radi na tome da nađete dovoljno novca da gradite stadione vrste na stadionu. Mo`da zvu~im kao policajac kada tako prijetim, ali to radim samo za dobrobit nogometa“, kazao je. Pri~ao je i o tome kako mu je te{ko odgovoriti na to vidi li u nekom od igra~a svog nasljednika. “Poku{avao sam u~initi svog sina nasljednikom, ali mi nije uspjelo. Odlu~io se studirati i danas je advokat. Sa sinom, dakle, nisam uspio. Ali pazite, uvijek je bilo dobrih igra~a. I prije je bilo i bi}e ih. Danas se zapravo igra puno druga~iji nogomet nego u moje vrijeme. Igra se defanzivnije, vi{e se igra na sredini terena. Imamo razli~ite funkcije u tih deset igra~a na terenu. Ali prate}i nogomet i Ligu prvaka u zadnjih deset godina, nogomet je tehni~ki izuzetno napredovao. I danas postoji zna~ajna orijentacija ka tehnici. Mislim da nogomet nije bio nikada tako kvalitetan kao danas.“ 49
Udzbenici:TEKST osnova.qxd
3.10.2012
21:15
Page 50
NOVI UD@BENICI ZA DEVETI RAZRED U FEDERACIJI BiH (1)
Na području Federacije BiH od ove školske godine učenici devetih razreda osnovnih škola kupuju samo jedan udžbenik za jedan predmet. Slobodna Bosna piše o tome kako je federalno Ministarstvo obrazovanja potpuno ignoriralo dobijene prigovore i isključilo svaku mogućnost otvaranja rasprave o primjedbama na prihvaćene udžbenike vrlo upitnog kvaliteta
[TA KA@E STRUKA Enisa Kula{in, autorica ud`benika za geografiju, ~iji rukopis nije odabran, obratila se OSCE-u i drugim organizacijama upozoravaju}i ih na veoma subjektivan i nepravedan pristup ocjenjivanju od strane ve}ine recenzenata
Pi{e: DANKA SAVI] Foto: MARIO ILI^I]
I
ako je posljednjih mjeseci itekako bilo povoda za raspravu o kvaliteti {kolskih ud`benika, izabranih po novom sistemu pravila i procedura, ne samo da javna debata o tome nije pokrenuta nego su potpuno zanemareni apeli stru~njaka koji su upozoravali na katastrofalno nizak standard ud`benika. Od ove {kolske godine u~enici devetih razreda osnovnih {kola na podru~ju Federacije BiH kupuju samo jedan ud`benik za jedan predmet, na ~iji su kvalitet ljudi iz struke imali velike zamjerke. U javnosti se, me|utim, stvorio dojam da je ~itava pri~a o novim ud`benicima u su{tini sukob oko toga koja }e izdava~ka ku}a uzeti novac za njihovo {tampanje. To, me|utim, nije istina i Slobodna Bosna }e u naredna dva broja ponuditi stru~na mi{ljenja i primjedbe na uvedene ud`benika koje su potpuno ignorirane.
TRANSPARENTNOST NA MA[I]EV NA^IN Ud`benici za ostale razrede odobreni su po starim pravilima, koja }e va`iti do 2014. godine, a model “jedan ud`benik za jedan predmet”, uveden od ove {kolske godine, za sada se primjenjuje samo na deveti razred osnovnog obrazovanja. Koordinacija ministara obrazovanja i nauke u FBiH koju ~ini {est ministara donijela je takvu odluku 50
SLOBODNA BOSNA I 4.10.2012.
Udzbenici:TEKST osnova.qxd
3.10.2012
21:15
Page 51
ZA[TO JE SPORAN MODEL “JEDAN UD@BENIK, JEDAN PREDMET”
SUMNJIV KVALITET NOVIH UDŽBENIKA ZA DEVETI RAZRED Da je federalno Ministarstvo obrazovanja `eljelo odabrati kvalitetne ud`benike, onda bi recenzenti zajedno sa autorima raspravili primjedbe i jednih i drugih tvrde}i kako }e ud`benici biti jeftiniji, te da }e ih mo}i koristiti vi{e generacija. Federalni ministar obrazovanja i nauke Damir Ma{i}, ~ije je biografija vi{e nego oskudna za funkciju koju obna{a, opravdao je odobravanje uvo|enja jednog ud`benika potrebom da se smanji zbrka i izbjegnu problemi u ovoj oblasti. “Imamo ud`benike i ima}emo koji su odobreni i recenzirani po novom sistemu pravila i procedura. U prednosti su sigurno kvalitetniji ud`benici“, kazao je on. Sredinom pro{log mjeseca na press konferenciji Ma{i} je tvrdio da su prednost dobili ud`benici koji su zadovoljili kriterije “dva kruga recenzenata”, da je postupak recenziranja “unaprije|en” i da je proces bio “transparentan”. I na tome se prakti~no sve zavr{ilo. Evo, primjera te transparentnosti: za ud`benik fizike za deveti razred odabran je ud`benik ku}e Grafex d.o.o.Mostar (urednik ud`benika do pro{le godine je bila Marina Čuljak, supruga uposlenika federalnog Ministarstva za obrazovanje Ivana Čuljka). Ova ku}a godinama radi na izdavanju samo jednog ud`benika, i to ba{ ud`benika fizike. Umjesto otvaranja rasprave o primjedbama na prihva}ene ud`benike, sve se svelo na to da problem prave izdava~ke ku}e koje su sa novim pravilima ostale bez posla. Jer zbog monopola koji se ovakvom politikom uvodi i, prakti~no, kr{enja Zakona o tr`i{noj konkurenciji, te novih pravila u ud`beni~koj politici kojima se ugro`ava opstanak izdava~kih ku}a i tr`i{na utakmica, oglasile su se izdava~ke ku}e. Ma{i} je primjedbe izdava~a nazvao neopravdanim, tvrde}i da je jedini razlog za uvo|enje novog modela bio da se olak{a roditeljima, djeci i nastavnicima. Njegovi su istupi izvazvali reakcije o kojima se pro{log mjeseca govorilo u medijima. Primjera radi, Jasna Kragulj, izvr{na direktorica marketinga Sarajevo 4.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
ZABRINJAVAJU]E MATERIJALNE GRE[KE I NEDOSTACI U ud`beniku geografije za deveti razred nedostaje preko dvadeset nastavnih tema i nastavnih jedinica
Publishinga, smatra da, ako je ve} imao tako dobre namjere, ministar se trebao potruditi da se ukine PDV na ud`benike i PDV na {kolski pribor, i time bi donio u{tedu roditeljima. Komentiraju}i Ma{i}eve istupe na press konferenciji, u kolumni za internet portal Radio Sarajevo knji`evnik Nenad Veli~kovi} konstatira da je u pore|enju s prethodnim godinama u kojima su ocjenjivani i odabirani ud`benici za devetogodi{nju osnovnu {kolu, aktuelna vlast, s SDP kantonalnim ministrima obrazovanja u ve}ini i sa SDP federalnim ministrom, ispunila svoja predizborna obe}anja i uvela red u haos. “Me|utim, konferencija na kojoj se Damir Ma{i} populisti~ki razmetao poluis-
tinama re`e}i na izdava~e i dodvoravaju}i se roditeljima i sindikatu bila je farsa. Jer da nije to bila, obavijestio bi novinare o prirodi i vrsti prigovora zbog koje se sa kona~nom odlukom ~ekalo tri mjeseca du`e nego prethodnih godina. Ponudio bi javnosti cjelokupan materijal (TO je ‘transparentnost’) a ne lukavo sro~eno ‘saop{tenje’.” O prigovoru na recenziranje ~itanki koje je upu}eno Ministarstvu po~etkom jula, na 30 stranica, “iz koga bi ~ak i nestru~njaci lako shvatili da ud`benik s najve}im brojem poklonjenih bodova ne samo da nije najkvalitetniji nego da je daleko od svakog kvaliteta,” skoro da se ni{ta i ne zna. Čitanka je samo jedna od spornih primjera. Autorica ud`benika i nastavnica fizike 51
Udzbenici:TEKST osnova.qxd
3.10.2012
21:16
Page 52
NOVI UD@BENICI ZA DEVETI RAZRED U FEDERACIJI BiH (1) Fahreta Sijer~i} ka`e da je odabrani ud`benik Fizike za 9. razred vi{e priru~nik za nastavnika nego ud`benik za u~enika koji treba odgovoriti svim potrebama koje nala`e koncepcija devetogodi{njeg obrazovanja i Konvencija o pravima djeteta. ”Ne samo da osje}am potrebu da govorim o nedostacima ud`benika kao autor, nego kao i roditelj jer smatram da ono {to se sada ponudilo u~enicima ciljano uni{tavanje djece”, ka`e ona.
SVE MANJKAVOSTI UD@BENIKA GEOGRAFIJE Jedna od autorica ud`benika za predmet geografija Enisa Kula{in, ~iji rukopis nije odabran, tako|er je napisala iscrpan prigovor na ud`benik koji su recenzenti proglasili najkvalitetnijim ud`benikom geografije. Ona se u me|uvremenu obratila OSCEu i drugim organizacijama upozoravaju}i ih na vrlo zabrinjavaju}i i veoma subjektivan i nepravedan pristup ocjenjivanju od strane ve}ine recenzenata. U pismu Dru{tvu geografa BiH ona navodi da je ve}ina koristila sopstvene kriterije koji su potpuno neprihvatljivi kako geografskoj nauci tako i savremenoj pedago{koj praksi.
UPITAN ODABIR UD@BENIKA ZA DEVETI RAZRED Federalno Ministarstvo obrazovanja, na ~ijem je ~elu Damir Ma{i}, ignoriralo je dobijene prigovore i isklju~ilo svaku mogu}nost otvaranja rasprave o primjedbama na prihva}ene ud`benike vrlo upitnog kvaliteta
“Kompariranjem rezultata recenziranja kako svoga rukopisa i najbolje ocijenjenog rukopisa, odgovorno tvrdim da je rukopis nekompetentno, neobjektivno i namjerno nisko ocijenjen, dok je rukopis koji je pro{ao bez ikakvih osnova dobio vrlo visoke ocjene”, ka`e Enisa Kula{in. Ona
ima dvadesetogodi{nje iskustvo u nastavi, autorske i ure|iva~ke anga`mane za nekoliko ud`benika, u~estvovala je na nau~nim skupovima i svjesna je da je tokom toliko godina uvijek bilo vi{e ili manje propusta, ali da je, ipak, bio o~it stalni napredak u svakom smislu. Ali, “ono {to se desilo ove
SARAJEVSKA PROMOCIJA HISTORIJSKIH ^ITANKI
Seminare u sklopu projekta CDRSEE iz Soluna do sada je pohađalo preko dvije stotine profesora u BiH Nastavni program i kvalitet ud`benika godinama su tema ne samo u BiH nego i u ~itavoj regiji, a pad standarda u obrazovanju nametnuo je potrebu za stvaranjem alternativne nastavne gra|e. To je posebno slu~aj sa povijesti, koja se kod nas ~esto tuma~i kako kome odgovara. Primjer koji navodimo upravo ilustrira potrebu da se u~enici obrazuju koriste}i vi{e izvora: u Sarajevu je, recimo, pro{le sedmice predstavljeno drugo izdanje 4 sveska Historijskih ~itanki za nastavu suvremene povijesti jugoisto~ne Evrope, projekta na kojem je CDRSEE radio godinama. ^itanke obra|uju ~etiri teme: Osmansko Carstvo, nacije i dr`ave u jugoisto~noj Evropi, balkanske ratove, te Drugi svjetski rat. ^itav ovaj projekat je pokrenut ne da bi konkurirao redovnim 52
nastavnim planovima, nego iz potrebe da se nastava historije po~ne sagleda na jedan druga~iji i sveobuhvatniji na~in a doga|aji iz vi{e perspektiva. Nastao je krajem devedesetih kao zajedni~ki projekat pokrenut pod pokroviteljstvom Centra za demokraciju i
pomirenje u jugoisto~noj Evropi iz Soluna (CDRSEE), a unutar njega je bilo anga`irano oko 60 stru~njaka historije iz 11 zemalja regiona. Cilj mu je bio da dovede do promjena u istra`ivanju i nastavi povijesti u svim zemljama Jugoisto~ne Evrope. ^itanke su objavljene
2005. godine na engleskom jeziku, a od tada se postupno objavljuju na razli~itim jezicima jugoisto~ne Evrope. Dosad je iza{lo gr~ko, srpsko, hrvatsko, albansko, bosansko, makedonsko, tursko i crnogorsko izdanje. Seminare u sklopu ovog projekta do sada je poha|alo preko dvije stotine profesora u BiH, a preko hiljadu u cijeloj regiji. Sa objavljivanjem ove knjige koja donosi zbir povijesnih dokumenata iz 12 zemalja, nastala je kvalitetna dodatna literatura za jednu od najkompleksnijih oblasti u sferi obrazovanja. Na prezentaciji u Sarajevu najavljen je i po~etak rada na drugom dijelu ovog projekta, koji }e obuhvatiti period od Drugog svjetskog rata do devedesetih godina pro{log stolje}a. Projekat finansira Evropska unija.
SLOBODNA BOSNA I 4.10.2012.
Udzbenici:TEKST osnova.qxd
3.10.2012
21:16
Page 53
ZA[TO JE SPORAN MODEL “JEDAN UD@BENIK, JEDAN PREDMET”
VRLO DISKUTABILNA ODLUKA Model “jedan ud`benik za jedan predmet”, uveden od ove {kolske godine, za sada se primjenjuje samo na deveti razred osnovnog obrazovanja
godine, uvo|enjem ‘modela’ — jedan ud`benik — jedan predmet, dovelo je do neoprostivih propusta kako pri odabiru recenzenata za predmet Geografija tako i do poku{aja zata{kavanja istog od strane navedenog ministarstva.” Naime, prethodnih godina su se osobe koje imaju visoke reference mogle prijaviti za posao recenzenta i njihov odabir vr{ilo je federalno Ministarstvo po{tuju}i i procjenjuju}i upravo navedene reference. Za posljednji konkurs federalni ministar je tra`io od kantonalnih ministara da oni predlo`e recenzente za deveti razred. Na ovaj na~in, osim {to pravo u~e{}a nisu imale stru~ne osobe iz drugih kantona, veoma je upitno na osnovu ~ega su uop}e izabrani recenzenti za deveti razred. “Nakon vlastitog istra`ivanja referenci recenzenata preko interneta, do{la sam do vrlo zabrinjavaju}ih podataka o ve}ini recenzenata. Autor prvoplasiranog ud`benika je pretpostavljeni dvojici recenzenata! Jedan od recenzenata je naveden kao stu~njak ({ta uop}e zna~i stru~njak, kakva je to referenca?) za kojeg sam prona{la da je upitno da li je zavr{io PMF u Bosni i Hercegovini, {to zna~i da ovaj recenzent nikada nije kao predmet slu{ao geografiju Bosne i Hercegovine. Ovo mo`da i ne bi bilo sporno da se u devetom razredu geografija upravo ne bavi prou~avanjem Bosne i Hercegovine. “U drugom slu~aju, ostaje otvoreno pitanje da li jedan od recezenata ima kompromitiraju}u ratnu biografiju. U prvom zvani~nom prigovoru federalnom Ministarstvu ona je tra`ila biografije recenzenata, {to ministar nije u~inio ni nakon javnog istupa u kojem je tvrdio da se u njegovom ministarstvu sve radi javno i transparentno. U me|uvremenu, kontaktirala je i profesore geografije iz dr`ave i regiona. 4.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
“Navedene kolege komparirale su recenzirane verzije mog i prvoplasiranog ud`benika, i ne samo da su moj rukopis smatrali mnogo vrednijim nego su ostali zgro`eni prvoplasiranim rukopisom kazav{i da on predstavlja vulgarizaciju geografije.” Odgovor na vrlo detaljan prigovor od tridsetak stranica ona je dobila sedam dana po odr`avanju press konferencije na kojoj su prvi put saop{teni kona~ni rezultati konkursa. Stru~na komisija, koja je pregledala prigovor, tvrdila je da ona nije kompetentna, kao ni ovla{tena da daje mi{ljenje. “ O~igledno da stru~na komisija nije imala upute od strane ministarstva koje ju je anga`ovalo, jer su svi autori prvoplasiranih ud`benika dobili na uvid prigovore i morali su se o njima o~itovati”, tvrdi Enisa Kula{in. Iako zvu~i nevjerovatno, Komisija koja je pregledala prigovore za Geografiju odbila je razmatrati prvoplasirani ud`benik. “Odgovorno tvrdim da }e prvoplasirani ud`benik za predmet Geografija za 9. razred devetogodi{nje osnovne {kole, autora D. D`afi} i S. Kule-
novi}, u izdanju izdava~kih ku}a ‘Nam’ i ‘Vrijeme’, uni{titi generacije u~enika na kraju devetogodi{njeg obrazovanja”, ka`e Enisa Kula{in. Autori se nisu pridr`avali Okvirnog nastavnog plana i programa (ONPIP) za 9. razred iz predmeta geografija, koji je obavezuju}i. Ona dodaje da prvoplasirani ud`benike sadr`i i brojne materijalne gre{ke na koje ni jedan od recenzentskih timova nije ukazao. “Problem je i neuskla|enost sa nastavnim programima i programima predhodnih razreda pa ud`benik vrlo ~esto obra|uje nastavne sadr`aje koje su u~enici u~ili ~ak i u drugom razredu osnovne {kole, ali im se nude i teme, recimo za samostalni rad, koje su zahtjevne i za studenta, recimo, agronomije ili hemije.” Osim toga, u ud`beniku geografije nedostaje preko 20 nastavnih tema i nastavnih jedinica, pominjemo samo neke od njih: znanje o kompleksnosti geografskog polo`aja BiH u ovom dijelu Evrope, njegova va`nost za op}i razvoj kao i perspektivne djelatnosti bosanskohercegova~ke privrede, va`nost tri osnovne geografske cjeline BiH za njen geografsko-saobra}ajni polo`aj, nastanak reljefa BiH...
53
Akademija:TEKST osnova.qxd
3.10.2012
21:07
Page 54
AKADEMIJA LIKOVNIH UMJETNOSTI SARAJEVO
Tridesetog oktobra navršit će se tačno četiri decenije otkako je u Sarajevu svečano otvorena Akademija likovnih umjetnosti; “SB“ donosi priču o osnivačima, profesorima i studentima Akademije koji su, svako na svoj način, dali pečat sarajevskoj likovnoj sceni
Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
“Na Akademiju ne treba gledati samo sa stanovi{ta trenutnih potreba, koje nisu male, nego i kao doprinos afirmaciji na{e Republike u budu}nosti. Program Akademije je prirodno u sklopu na{eg kulturnog razvoja i razvijanja odnosa sa drugim likovnim centrima, zemljama i narodima“, rekao je prof. dr. Muhamed Karamehmedovi}, prvi dekan i jedan od osniva~a sarajevske Akademije likovnih umjetnosti, u povodu sve~anog otvaranja ALU davnog 30. oktobra 1972. godine. 54
Krajem ovog mjeseca navr{it }e se pune ~etiri decenije postojanja i rada ALU Sarajevo, kroz koju je do sada pro{ao 2.331 student i studentica, diplomiralo njih 1.212, a magistriralo 95 studenata. A kad smo ve} spomenuli profesora Karamehmedovi}a, red je da se prisjetimo i ostalih osniva~a Akademije, eminentnih nau~nih radnika, profesora i kulturnih djelatnika: Nada Pivac, Mersad Berber, Boro Aleksi}, Alija Ku~ukali}, Zdenko Grgi} bili su ujedno i prvi nastavnici Akademije na predmetima crtanja, kiparstva i istorije umjetnosti. U pripremama za njeno osnivanje, u~estvovala je Komisija mati~ara u ~ijem su sastavu bili dr. Ljubomir Berberovi} sa
sarajevskog PMF-a, Nedeljko Gvozdenovi} sa ALU Beograd, Zdenko Kalin, redovni profesor i dekan ALU u Ljubljani, Dalibor Para} sa Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, te dr. Midhat [ami}, Jahiel Finci i dr. Arif Tanovi} sa Univerziteta u Sarajevu.
JUGOSLAVIJA U MALOM Novoosnovana Akademija najprije je bila smje{tena u zgradi Pedago{ke akademije, a potom seli u zgradu nekada{nje Evangelisti~ke crkve, koju je 1899. projektovao ~uveni arhitekta Karlo Par`ik. Nekada{nji studenti prve generacije ALU, profesori Nusret Pa{i}, Mustafa Skopljak i Zoja Finci, i sami su od{kolovali SLOBODNA BOSNA I 4.10.2012.
Akademija:TEKST osnova.qxd
3.10.2012
21:09
Page 55
PRVIH 40 GODINA
KAKO SMO STVARALI SARAJEVSKU LIKOVNU SCENU generacije studenata na Akademiji. Profesora Skopljaka zamolili smo da se vrati u ono vrijeme, prije ~etiri decenije, kada je prvi put kro~io u zgradu Akademije. “Ja sam prvo studirao dvije godine na Pedago{koj akademiji. Čekao sam da se otvori ‘prava’ Akademija likovnih umjetnosti i kada je po~ela sa radom, upisao sam se. Ti prvi mjeseci i godine na Akademiji bili su za nas studente, kao i za na{e profesore, zaista poseban do`ivljaj. Imali smo veliku `elju da novoosnovana Akademija na|e svoje mjesto me|u drugim likovnim akademijama u biv{oj dr`avi koje su ve} imale odre|enu reputaciju i mogu re}i da smo u tome u dobroj mjeri i uspjeli, zahvaljuju}i umnogome profesorima koji su bili najzna~ajnija imena iz oblasti grafike, slikarstva i kiparstva u biv{oj Jugoslaviji. Zajedno sa na{im profesorima u~estvovali smo na brojnim izlo`bama i evo, dogurali smo do danas“, pri~a Skopljak. U vrijeme kada Bosna i Hercegovina jo{ nije imala Akademiju likovnih umjetnosti,
najve}i likovni centri u Jugoslaviji bili su Beograd, Zagreb i Ljubljana. Svi oni do po~etka sedamdesetih godina ve} su se profilirali u pojedinim oblastima: Ljubljana je bila prepoznatljiva po grafici, Beograd je bio okrenut slikarstvu, a Zagreb - pomalo od oboje... “Prvi nastavnici sarajevske ALU bili su sa teritorija cijele biv{e Jugoslavije i onda se ovdje stvorilo jedno raskri`je svih tih uticaja - razli~ite osobe, poetike, pristupi umjetnosti su se izmije{ali i karakteristika Akademije, pogotovo u prijeratnom periodu, bila je upravo ta otvorenost i mje{avina razli~itih edukativnih pristupa. Imali smo profesore iz Slovenije, Srbije, Hrvatske, najeminentnija imena iz svih oblasti dolazili su da predaju“, ka`e Amela Had`imejli}, dekanesa ALU Sarajevo. Nedugo nakon {to je na Akademiji osnovan Odsjek grafike na kojem su, me|u ostalima, predavali D`evad Hozo, Salim Obrali}, Mersad Berber, Halil Tikve{a, postala je prepoznatljiva i sarajevska {kola grafike, koja je imala svoju osobenost u
RADNA ATMOSFERA Najve}i interes studenata je za odsjeke produkt dizajna i grafi~kog dizajna, ali su i “klasi~ni” odsjeci grafike, slikarstva i kiparstva uvijek popunjeni 4.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
55
Akademija:TEKST osnova.qxd
3.10.2012
21:09
Page 56
AKADEMIJA LIKOVNIH UMJETNOSTI SARAJEVO 1
2
3
4
BIV[I I SADA[NJI STUDENTI, PROFESORI, DEKANI AKADEMIJE 1. Prof. dr. Muhamed Karamehmedovi}, prvi dekan i jedan od osniva~a ALU Sarajevo; 2. Prve generacije studenata; 3. Studenti i profesori za vrijeme rata 1992.-’95. ; 4. Prof. Mladen Kolobari} i Radmila Jovandi} \api}
odnosu na druge akademije u regiji i priznata je od istori~ara umjetnosti i kriti~ara ne samo u Jugoslaviji, nego i u inostranstvu. Akademija danas ima {est odsjeka: slikarstvo, kiparstvo, produkt dizajn, grafi~ki dizajn, grafika i nastavni~ki odsjek. Prije rata de{avalo se da godi{nje za prijem na ALU konkuri{e i 200 do 300 studenata iz cijele biv{e dr`ave, a primalo se po pet studenata na svaki odsjek. Interes studenata danas je najve}i za nastavni~ki odsjek, produkt dizajn i grafi~ki dizajn. Me|utim, i “klasi~ni“ odsjeci slikarstva, kiparstva i grafike, koji i dalje primaju samo po pet studenata godi{nje, uvijek su popunjeni. “Ve}ina se rukovodi tim da imaju neki hljeb u ruci kad zavr{e studij, a s obzirom da `ivimo u takvom vremenu i sredini koja ne garantuje da }ete ostvariti neku egzistenciju, bez obzira ~ime se bavili, to je veoma te{ko posti}i“, ka`e Amela Had`imejli}. “Ali kada neko ~vrsto odlu~i i osjeti da `eli da se bavi slikarstvom ili vajarstvom, on }e slijediti taj svoj cilj, bez 56
obzira na sve. Na Akademiji je nastava individualna i radi se sa svakim studentom ponaosob u odnosu na njegovu likovnost i
osobnost. Takvu vrstu rada, na`alost, na{e dru{tvo ne prepoznaje, ne samo u likovnoj umjetnosti, nego ni u drugim oblastima.“
SVE^ANO OBILJE@AVANJE 40. RO\ENDANA ALU
U Sarajevo dolaze dekani akademija iz Beograda, Zagreba, Ljubljane, Skoplja, Prištine... “Na{ cilj je da povodom 40 godina obilje`avanja rada Akademije okupimo na jednom mjestu profesore i saradnike sa akademija u [irokom Brijegu, Banjoj Luci i Trebinju, kao i dekane i prodekane akademija iz Beograda, Zagreba, Ljubljane, Skoplja, Pri{tine, Splita, Osijeka, sa Cetinja... Svi oni potvrdili su svoj dolazak u Sarajevo i ovdje }e proslaviti jubilej zajedno s nama. Planirano je i potpisivanje sporazuma o
saradnji predstavnicima svih pomenutih akademija, a ima}emo i simpozij o temi Umjetni~ka scena i edukacija u poslijeratnom periodu“, najavljuje Amela Had`imejli}. U sarajevskoj galeriji Collegium Artisticum 30. oktobra bit }e otvorena i velika izlo`ba nastavnika, saradnika i studenata Akademije likovnih umjetnosti, koji }e predstaviti djela nastala u proteklih dvanaest godina.
SLOBODNA BOSNA I 4.10.2012.
Akademija:TEKST osnova.qxd
3.10.2012
21:10
Page 57
PRVIH 40 GODINA Mustafa Skopljak
Amela Had`imejli}
Sarajevska Akademija uvijek je bila otvorena prema studentima iz cijele regije i svijeta, isti~u na{i sagovornici. “Kod nas na kiparstvu je bilo dosta Dalmatinaca, pa onda Crnogorci, Hrvati, ~ak i Slovenci. Sve su to sada uspje{ni umjetnici i profesori akademija u regiji, u Njema~koj, Francuskoj... I svima je ostalo puno srce Sarajeva“, ka`e Mustafa Skopljak.
RATNE LIKOVNE HRONIKE Po~etkom 1992. godine profesori i studenti Akademije pripremali su se za obilje`avanje velikog jubileja, dvadesete godi{njice postojanja ALU. Ta {kolska godina trebala je biti posebna i sve~arska. Ali umjesto sve~anosti, dogodio se rat. “Na Akademiju su doletjele granate sa okolnih brda, obnovljena zgrada bila je dobrano devastirana i desetkovana. Ve}ina radionica, oprema, pribor, laboratorijski repromaterijal i inventar su o{te}eni i uni{teni“, sje}a se prof. dr. Sadudin Musabegovi} koji je, uz Mehmeda Ak{amiju, bio
U U BIBLIOTECI BIBLIOTECI II ARHIVU ARHIVU
“ratni“ dekan Akademije. “Jedan broj nastavnika i saradnika napustio je, iz razli~itih razloga, Akademiju i oti{ao iz Sarajeva; drugi, pak, usljed ratnih okolnosti i blokade nisu mogli u}i u grad. Iz istih razloga osula se i studentska baza. Studenti zate~eni u mjestima svoga boravka vi{e nisu mogli u}i u Sarajevo, dok su oni u Sarajevu bili anga`ovani i u odbrani grada.“ Na samom po~etku rata od gelera granate ubijen je Alija Ku~ukali}, redovni profesor na Odsjeku kiparstva (ALU danas dodjeljuje godi{nju nagradu za najuspje{nijeg studenta koja nosi njegovo ime, op.a.). U naselju Grbavica ubijen je apsolvent Akademije na odsjeku produkt dizajna Emir Čengi}. “Studenti su tih godina znali dolaziti pravo s linije na fakultet i uprkos stalnim granatiranjima, nastava se redovno odvijala“, sje}a se Skopljak. “Ja sam u to vrijeme bila apsolvent. Sje}am se da mi je profesor Karamehmedovi} na jednom ispitu postavio dvanaest pitanja, a ja sam mu na kraju rekla:
Vanredni Vanredni profesor profesor Bojan Bojan Had`ihalilovi} Had`ihalilovi} sa sa saradnicama saradnicama 4.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
‘Razmi{ljam ima li jo{ i{ta da me mo`ete pitati...’. Ka`e on meni: ‘A mislila si rat je, pa }e{ se izvu}i, jel?“, sa osmijehom pri~a dekanesa Had`imejli}. Paralelno sa odvijanjem nastave pod granatama, nastavnici, saradnici i studenti Akademije ispisivali su likovnu hroniku opkoljenog grada. Tako su nastale Grafi~ke mape Sarajeva ‘92. do ‘95., koje su uprkos blokadi grada predstavljene u brojnim zemljama svijeta, a pokrenuti su i projekti Duhovnost i destrukcija i Svjedoci postojanja. Najve}i broj profesora Akademije je ostao u Sarajevu. Me|u njima su bili i D`evad Hozo, Seid Hasanefendi}, Ibrahim Krzovi}, Bo{ko Ku}anski, @ivojin Veki}, Nusret Pa{i}, Salim Obrali}, Metka Kraigher-Hozo... U pomo} su im stizali profesori sa drugih fakulteta i univerziteta, sve dok kadar vremenom nije obnovljen.
TAJKUNI I GOBLENI Na{i sagovornici ka`u da je u prvim poslijeratnim godinama, uprkos brojnim problemima i nedostatku kadra, Akademija mnogo lak{e funkcionisala nego danas. Posljedica je to op}e nebrige predstavnika bh. vlasti prema kulturi i umjetnosti, {to se umnogome odra`ava i na rad ove visoko{kolske institucije. “Konkretno na kiparstvu, nemamo dovoljno materijala za vje`be. A studentima koji diplomiraju lak{e je do}i do prve samostalne izlo`be nego na}i stalni posao, naro~ito kiparima i slikarima. Ipak, svi se nekako sna|u“, ka`e Mustafa Skopljak. “Mi smo ‘po profesiji‘ entuzijasti i nastojimo na{im studentima dati jednu {iru naobrazbu, koja nije isklju~ivo vezana za njihovo polje djelovanja ili nastojanje da budu samostalni umjetnici“, isti~e Amela Had`imejli}. “Ali jako mi je `ao {to mnogi uspjesi na{ih studenata, biv{ih i sada{njih, nikada ne do|u do javnosti, jer to valjda nikome nije zanimljivo, ni politi~arima, ni medijima. Kao {to sam napisala jednom na{em ministru: mi ne igramo fudbal, pa mo`da je u tome problem... Na{i umjetnici na izlo`bama u inostranstvu predstavljaju dr`avu, a to pla}aju iz svog d`epa. @ivimo u sredini u kojoj }e likovna umjetnost kao segment kulture polako po~eti da nestaje“, zaklju~uje Had`imejli}eva. Uprkos ne pretjerano optimisti~nim stavovima kada je rije~ o budu}nosti likovne umjetnosti u BiH, sarajevskoj Akademiji svakako `elimo jo{ dug i uspje{an `ivot i mnogo budu}ih talentovanih slikara, kipara, grafi~kih dizajnera... Tajkuni modernog doba, kako re~e profesor Skopljak, vi{e ni goblene ne kupuju, politi~ari jo{ manje. Ipak, mo`da }e neke budu}e generacije ponovo prepoznati vrijednost sarajevske likovne scene, njenih velikih umjetnika koji su stvarali Akademiju i budu}ih nara{taja. 57
Mladen Pozajic:TEKST osnova.qxd
3.10.2012
21:01
Page 58
ITEKAKO OSTVARENI UMJETNIK
MLADEN POZAJIĆ bio je kompozitor, dirigent, pedagog, erudita, poliglot, pisac, pijanista, zagrebačko-evropski đak, ljudina, Sarajlija; umro je prije trideset i tri godine, ali njegovo djelo trajna je vrijednost, i Hrvatske gdje je rođen i BiH gdje je ostvario uistinu veliku karijeru
I POSLIJE MLADENA - POZAJIĆ Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
I
li ~udna i nikad predvidiva sudbina, ili ~udni putevi Bo`iji, ili ~udne inercijalne sile koje mu odredi{e smjer ka tamnom vilajetu, toliko tamnom da se ni ru{evine i bijeda kao logi~an slijed u`asa naslovljenog: II svjetski rat ni zeru vidjeti mogle nisu, dovuko{e 1947. u Sarajevo Mladena Pozaji}a. Zapravo, dovuklo ga je sve od toga pomalo. Ali, prije svega, u glavni grad Narodne Republike Bosne i Hercegovine Pozaji}, sa koferom punim tuge i boli, do|e tako {to ga je iz Zagreba prognala narodnooslobodila~ka vlast, koja je dvije godine ranije, pak, prognala silu i nepravdu, te Sarajevu, gdje su vladali opet ti isti, je li, narodni oslobodioci, u~inila uslugu koja se nikada i nikome nije mogla platiti. Posla{e partizani Mladena Pozaji}a u Sarajevo da tu i ostane. I trideset i tri godine nakon smrti. Zauvijek!
STABILNO MJESTO U POGRE[NO VRIJEME A, {ta je to, uistinu, zgrije{io Mladen Pozaji} u Zagrebu? Ukratko, napravio je neoprostivu, krajnje drsku i bezobraznu, maltene fatalnu pogre{ku! Dva djevera njegove sestre Melite Lorkovi}, ~uvene hrvatske pijanistice, bili su neki od najbli`ih saradnika Ante Paveli}a. Jedan u diplomaciji, Bla`, a drugi, Mladen, kao ministar prvo vanjskih, a onda i unutarnjih poslova u Vladi NDH. I njih dvojica, ali i njihov brat, a Melitin mu` Radoslav, platili su `ivotima. No, ovaj tre}i, ka`u, ni kriv ni du`an. Me|utim, i Pozaji} biva ka`njen, pa po presudi doputova u Sarajevo. Dodu{e, u njegovoj biografiji, koju smo pro~itali u knjizi objavljenoj povodom {ezdesete godi{njice postojanja Sarajevske opere, pi{e da je od 1941. do 1945. bio dirigent Kamernog hora Radio Zagreba, a ne Kamernog hora Krugovalne postaje, kako se u te ~etiri godine zvao Paveli}ev radio,
POZAJI] DIRIGENT Premijera opere Morana u Narodnom pozori{tu Sarajevu 1955. godine
{to se nakon rata nije tako lako pra{talo. Kao {to mu nije opro{teno ni {to je tih godina bio rektor zagreba~ke Muzi~ke akademije. No, nije Pozaji} bio jedini umjetnik koji je djelovao u vrijeme NDH a da je bio ~ist kao suza. Mnogi su i radili i stvarali i odu{evljavali, i u Zagrebu i u Sarajevu. Neki su ka`njeni, a neki ne. “Ma{inovo|a vozi Nijemce, bravar radi za njih, pekar pe~e kruh, i sve je to normalno. A kad pjeva~ zapjeva i dirigent zadirigira to je nacionalna izdaja!? Lovro Mata~i} je dirigirao u vrijeme NDH u Zagrebu, Ivan [tajcer u Osijeku, a jedina im je gre{ka bila {to su se u pogre{no vrijeme nalazili na odre|enom mjestu. Na taj na~in bili su krivi mnogi. Mata~i} je bio ~ak osu|en na smrt, pa pomilovan, da bi kasnije napravio svjetsku karijeru. Kad mu je Tito napokon dao paso{, Herbert von Karajan ustupio mu je svoje mjesto na dirigentskom podiju. I svijet je Lovro osvojio”, govori prvak Sarajevske opere Ivica [ari}. Nedavno je u Zagrebu promovisana knjiga Melita Lorkovi}: Pozaji}i/Lorko-
vi}i/Melita i ja, koju je napisao Melitin sin Radovan Lorkovi} i u kojoj se, naravno, prisje}ao i svog ujaka. Čast Meliti, o njoj }emo mo`da pisati nekom drugom prilikom, ali ovaj tekst posve}en je na{em velikom dirigentu, kompozitoru i pedagogu Mladenu Pozaji}u. Kolumnista zagreba~kog Jutarnjeg lista Miljenko Jergovi} objavio je pretpro{le subote tekst o Lorkovi}ima i Pozaji}ima. Najvi{e je pisao o Mladenu Pozaji}u, koji je bio sarajevski prijatelj Miljenkovog oca. Prenosimo samo dio njegove pri~e: “Pozaji} se sa Sarajevom savr{eno srodio, bio je ugledan gra|anin, raja (ovako upotrijebljena, rije~ ozna~ava dru{tvenog ~ovjeka, univerzalnog drugara i prijatelja, omiljenu li~nost u nekoj zajednici...), bio je jedan od onih po kojima }e se pamtiti cijela epoha u kulturnoj povijesti grada. Do{av{i nakon rata po slu`benom rasporedu i po kazni u Sarajevo, da o`ivi muzi~ki `ivot i osniva Muzi~ku akademiju, Mladen Pozaji} je proveo dobivene naloge i u~inio mnogo vi{e od toga: bio je dirigent, skladatelj, organizator glazbenih priredbi, pedagog i pisac. On je
Ivan ^avlovi}: “Za nas u BiH umjetni~ka djelatnost Mladena Pozaji}a je nemjerljiva i fundamentalna“ 58
SLOBODNA BOSNA I 4.10.2012.
Mladen Pozajic:TEKST osnova.qxd
3.10.2012
21:02
Page 59
POZAJI]EVE SARAJEVSKE GODINE
BIO BIO JE JE RAJA RAJA
Mladena Mladena Pozaji}a Pozaji}a tokom tokom trideset trideset ii dvije dvije godine godine njegovog njegovog boravka boravka uu glavnom glavnom gradu gradu BiH BiH prihvatili prihvatili su su svi svi slojevi slojevi stanovni{tva, stanovni{tva, ii stari stari ii mladi, mladi, ii neobrazovani neobrazovani ii visoko visoko obrazovani, obrazovani, ii radnici radnici ii profesori... profesori...
4.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
59
Mladen Pozajic:TEKST osnova.qxd
3.10.2012
21:02
Page 60
ITEKAKO OSTVARENI UMJETNIK za Krle`inu enciklopediju sastavljao natuknice o protagonistima muzi~koga `ivota u toj dalekoj, orijentalnoj pokrajini, o kojoj se, mimo Krle`ina kruga, u Zagrebu govorilo s podcjenjivanjem. I uza sve to, s profesionalne i umjetni~ke strane, bio je to jedan uni{ten, upropa{ten `ivot. Koliko god da je u Sarajevu u~inio, a u~inio je zaista mnogo, Pozaji} je povijesno i politi~ki deklasirana li~nost, prosvjetitelj s ruba poznatog svijeta, umjetnik koji nikada nije ostvario svoje talente. Danas se po njemu zove osnovna muzi~ka {kola, u starome dijelu grada, blizu Katoli~ke bogoslovije. Uspomena na njegovo ime `iva je u tom uskom, specijalisti~kom krugu jednoga u sebe uru{enog grada, pa se povremeno mo`e u~initi i da je `ivlja od hrvatske i zagreba~ke uspomene na Mladenovu sestru, slavnu pijanisticu Melitu Lorkovi}“, napisao je Jergovi}.
[TA JERGOVI] (NE) ZNA O ZAVI^AJU Dekan sarajevske Muzi~ke akademije, prof.dr. Ivan Čavlovi}, replicira Jergovi}u putem na{eg magazina: “Miljenko Jergovi} govori iz ugla potpunog nepoznavanja Mladena Pozaji}a i iz ugla negiranja njegove uloge u historiji muzike u BiH. To je pomalo zlo~esta stru~no-nacionalisti~ka tvrdnja. Istina jeste da su Mladenu Pozaji}u oduzeta gra|anska prava zbog toga {to je bio rektor Muzi~ke akademije u Zagrebu u vrijeme NDH-a i da je po kazni poslan u Sarajevo. U Sarajevo je stigao 8. marta 1947., ali gra|anska prava su mu vrlo brzo vra}ena. On ostaje u Sarajevu i ostvaruje svoju kompozitorsku, dirigentsku i uop{te umjetni~ku karijeru. Bio je uva`eni profesor, cijenjeni kompozitor i dirigent, korepetitor i umjetni~ki saradnik mnogim bh. umjetnicima, naro~ito solo pjeva~ima, prevodilac operskih libreta za potrebe Opere itd. Djelovao je u Operi Narodnog pozori{ta kao dirigent i korepetitor, jedan je od osniva~a Udru`enja kompozitora BiH, pisac prvog pregleda historije muzike u BiH - zamislite 1947., dakle u godini kada je stigao u Sarajevo - autor brojnih radio emisija o raznim aspektima muzike i sl. Naprosto, bio je neobi~no uva`avan kao umjetnik. Zapravo, nasuprot Jergovi}u, mislim da je Mladen Pozaji} ostvareni umjetnik u sredini koja ga je nesebi~no primila kao svoga.” O Mladenu Pozaji}u pi{e i profesor Teodor Romani}, nekada{nji dekan Muzi~ke akademije u Sarajevu, u autobiografskoj knjizi Muzika u Sarajevu: “Mladena Pozaji}a su neki grijesi iz ratnog perioda izbacili na obale Miljacke. Posjedovao je reputaciju odli~nog horskog dirigenta te je svoje ranije ste~eno iskustvo prenosio strpljivim i upornim radom. Odgajaju}i Hor Opere polo`io je temelje na 60
KOJA KOJA LI LI JE JE OD OD BROJNIH BROJNIH NAGRADA? NAGRADA? Teodor Teodor Romani} Romani} (desno) (desno) uru~uje uru~uje nagradu nagradu Mladenu Mladenu Pozaji}u Pozaji}u (lijevo) (lijevo)
kojima se jo{ dugo poslije njega moglo graditi. Dobro {kolovan u teoretskim disciplinama, spretan kao pijanista-pratilac u`ivao je veliki ugled pa i simpatije i u Pozori{tu i u gra|anstvu. Solidnim pristupom realizaciji povjerenog mu projekta, preciznim radom na probama nije utvr|ene interpretativne postavke, kre}u}i se ka finalu, znao ni mogao kreativno prenijeti na ansambl. Ukratko, nerva za scenu nije imao i premda je sve bilo postavljeno na svoje mjesto ipak je u mnogome izostalo ono radi ~ega se dolazi u Pozori{te. Zvuk orkestra, njegovo bogatstvo nije ga stvarala~ki inspiriralo ni ponijelo kao {to je to horskom zvuku uspijevalo.”
Mladen Pozaji} vodio je Odsjek za dirigovanje i kompoziciju od samog osnivanja Muzi~ke akademije, zajedno s profesorima Miroslavom [pilerom, Teodorom Romani}em i drugima. Na tom odsjeku je predavao sve pripadaju}e predmete iz oblasti dirigovanja - dirigovanje, sviranje partitura, hor, orkestar, studij operskih uloga i sl. “Mladena Pozaji}a poznajem jo{ iz vremena studija. Nije mi ni{ta predavao, ali sam ponekad bio pozvan kao student i kasnije mladi asistent, kod V ojina Komadine i Nade Ludvig-Pe~ar, da zajedno popijemo kavu. Pozaji} je bio galantan i nesebi~an ~ovjek, u pravom smislu rije~i gospodin, i izvrstan profesor dirigovanja,
PROFESOR REKTOR
Njemu kazna a nama nagrada Mladen Pozaji} ro|en je 6. marta 1905. u @upanji. Diplomirao je dvadeset i dvije godine kasnije na Odsjeku za dirigiranje na Muzi~koj akademiji u Zagrebu, da bi u {kolskoj 1927./1928. godini Studije kompozicije poha|ao u Parizu. Do 1945. u Zagrebu je djelovao kao profesor i rektor na Muzi~koj akademiji, te kao horski dirigent, vode}i me|u ostalim i Kamerni hor Hrvatskog krugovala. Zbog navodnih grijeha 1947. po kazni dolazi u Sarajevo. Radio je u Sarajevskoj operi osnovanoj
godinu ranije, a bio je i jedan od osniva~a Muzi~ke akademije u Sarajevu. Jo{ davno je uvr{ten u red najzna~ajnijih umjetnika koji su ikada `ivjeli i radili u Sarajevu. Dobitnik je brojnih priznanja, nagrada, odlikovanja, pohvala, plaketa, me|u kojima su i [estoaprilska nagrada Grada Sarajeva i Dvadesetsedmojulska nagrada SRBiH. Preminuo je od raka debelog crijeva 28. marta 1979., a sahranjen je na zagreba~kom groblju Mirogoj.
SLOBODNA BOSNA I 4.10.2012.
Mladen Pozajic:TEKST osnova.qxd
3.10.2012
21:02
Page 61
POZAJI]EVE SARAJEVSKE GODINE
II PIJANISTA PIJANISTA II DIRIGENT DIRIGENT
Najuspje{niji Najuspje{niji dio dio Pozaji}eve Pozaji}eve karijere karijere vezan vezan je je za za Sarajevsku Sarajevsku operu operu ii Muzi~ku Muzi~ku akademiju akademiju uu bosanskohercegova~koj bosanskohercegova~koj prijestolnici prijestolnici
sviranja partitura, hora. S njim sam na njegovim kavama, a i izvan tih malih sjedeljki u njegovom kabinetu diskutovao, a zapravo vi{e slu{ao, o svemu u vezi s muzikom, religijom, filozofijom, naprosto `ivotom. Bio je u pravom smislu rije~i erudita, poliglot, zagreba~ko-evropski |ak i bilo ga je zadovoljstvo slu{ati i biti u njegovom dru{tvu. Vrlo dobro poznajem njegovo umije}e dirigovanja, jer je dirigovao Horom Radio Sarajeva u vrijeme kada sam kao student pjevao u tom horu i znam da je bio vrhunski horski dirigent. Poznata je historijska ~injenica da je prije Drugog svjetskog rata osnovao i vodio Zagreba~ke madrigaliste, hor koji je koncertirao ne samo u Hrvatskoj ve} i u Evropi”, obja{njava Čavlovi}.
VELIKI, SVESTRANI RADNIK
~kog opusa ostvario je u Sarajevu i BiH. To zna~i da su njegova djela u fundusu kompozitorskih djela BiH, {to je historijski vrlo va`na ~injenica. Kao profesor dirigovanja odgojio je nekoliko vrlo zna~ajnih dirigenata u BiH i u socijalisti~koj Jugoslaviji. Kao dirigent ostvario je vrlo uspje{nu karijeru naro~ito u Operi Narodnog pozori{ta Sarajevo, ali je dirigovao i Sarajevskom filharmonijom, Simfonijskim orkestrom Radio Sarajeva, Mostarskom filharmonijom i sl. Kao umjetni~ki saradnik ~uvena je njegova pijanisti~ka saradnja s tenorom Milivojem Ba~anovi}em, sopranisticom Ljiljanom MolnarTalaji} i drugim bh. umjetnicima. Ve} sam rekao, pisac je prvog pregleda historije muzike u BiH, ali i mnogobrojnih ~lanaka o historiji muzike u BiH, autor mnogih emisija o bh. i svjetskoj muzici. Dakle, za-
Plakat za koncert koji je u ~ast Pozaji}u i Stahuljaku 2009. odr`an u Narodnom pozori{tu Sarajevo
slu`an je i kao muzi~ki publicista, {to je danas jedna potpuno zanemarena muzi~ka djelatnost. Uz jo{ nekoliko muzi~kih likova koji se javljaju u njegovo vrijeme ili malo kasnije, Mladen Pozaji} je li~nost koja ~ini zna~ajan dio historije muzike u BiH, naravno i Hrvatskoj i socijalisti~koj Jugoslaviji. Za nas u BiH njegova umjetni~ka djelatnost je nemjerljiva i fundamentalna.” A, imenom njegovim zove se samo Osnovna muzi~ka {kola u glavnom gradu BiH. No, na`alost, nije Mladen Pozaji} jedini va`an koji je u tom gradu ostao bez ulice. Ali, eto...
Mladen Pozaji} je u Narodnom pozori{tu Sarajevo dirigovao od 1947. do 1964. godine. “Dirigirao je Pozaji} u vi{e od trideset naslova u tom periodu, i opera i baleta. Ali, bio je toliki radnik i toliko svestran da je, naprimjer, poznat po klavirskoj pratnji mnogim pjeva~ima. Recimo, Milivoju Ba~anovi}u. Zajedno s njim, osnovao je i oktet. Pored anga`mana u Sarajevskoj operi, a onda i na Muzi~koj akademiji, imao je vremena da radi i s pjeva~ima, i oktetom, i u KUD-u Proleter. Bio sam iznena|en kada je Pozaji} 1970. prihvatio da vodi Proleter, ~iji sam bio ~lan, na gostovanje u Englesku, na takmi~enje amaterskih horova. I to autobusom, sa sjedi{tima bez naslova za glavu. Na`alost, danas na internetu vi{e prostora ima stolar iz Selnice nego Mladen Pozaji}“, veli [ari}. A na pitanje koje su najve}e Pozaji}eve zasluge, odgovara nam dekan Muzi~ke akademije u Sarajevu: “Ja ga svrstavam u bh. kompozitore jednako, ili ~ak i vi{e, nego u hrvatske. Ve}i dio svog stvarala4.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
61
Adisa Kathrin:TEKST osnova.qxd
3.10.2012
21:03
Page 62
AUTORICA ROMANA “NE]ES UMRIJETI”
KATHRIN SCHMIDT (54), jedna od najuglednijih njemačkih književnica današnjice, provela je protekli septembar u Sarajevu radeći na svom novom romanu; za naš list ona govori o svojoj prošloj višestruko nagrađivanoj knjizi “Nećeš umrijeti“, romanu zasnovanom na Kathrininom autentičnom iskustvu bolesti u kojoj je bila izgubila pamćenje, sposobnost kretanja i moć govora; ona objašnjava zašto sažaljenje može biti opasno, otkriva kako je to biti istovremeno književnica, majka petero djece i baka, te opisuje kako je nobelovka Herta Müller reagovala kad je Kathrin osvojila nagradu za koju su obje bile u konkurenciji Razgovarala: ADISA BA[I] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
K
athrin Schmidt je svoje prvo dijete rodila jo{ krajem sedamdesetih, kao studentica psihologije. U tada{njem DDR-u na to se gledalo blagonaklono, mladim majkama su na raspolaganju bila obdani{ta, porodiljski dopusti, {kole. Kasnije je slijedilo jo{ ~etvero djece, {to je nije previ{e ometalo u knji`evnoj karijeri. Objavljivala je uglavnom poeziju jer nju,
62
ŽIVOT O KONCU PIŠE ROMANE
kako ka`e, “mo`e{ smi{ljati dok se vozi{ tramvajem, kuha{ ili pere{ pelene“, poezija ne tra`i sjedenje za radnim stolom. Kad su djeca poodrasla, do{ao je red i na romane.
Nakon pada Berlinskog zida za Kathrin se jako brzo ~ulo i u nekada{njoj Zapadnoj Njema~koj, javljali su joj se najbolji izdava~i, po~ele su prve ozbiljne nagrade. SLOBODNA BOSNA I 4.10.2012.
Adisa Kathrin:TEKST osnova.qxd
3.10.2012
21:04
Page 63
O GUBITKU JEZIKA, PAM]ENJA I KONTROLE NAD @IVOTOM POGLED NA GRAD
Sarajevo mi je trebalo biti strano, a ja sam u njemu prepoznala svoj Berlin Proveli ste mjesec dana u Sarajevu a i ranije ste u jednoj prigodi dolazili u Bosnu i Hercegovinu u kra}u posjetu. Kako je protekao ovaj boravak, da li je bilo ne~eg neo~ekivanog i iznena|uju}eg? Ako smijem biti iskrena, najve}e iznena|enje su za mene bili ljudi koje sam upoznala, ljudi poput vas. ^itala sam o Bosni, ali po{to ne govorim bosanski, potra`ila sam ljude koji }e mi pri~ati o svojoj zemlji, ljude kojima vjerujem. I povjerovala sam vam. Nisam mogla ~itati novine, razumjeti reklame, nemam senzibilitet da razaznam srpsko, hrvatsko ili bo{nja~ko ime. Bilo bi lijepo
UTISAK UTISAK O O SARAJEVU SARAJEVU
Ovo Ovo je je grad grad koji koji njegovi njegovi stanovnici stanovnici uprkos uprkos svemu svemu na na neki neki dirljiv dirljiv na~in na~in jako jako vole vole
kad bih mogla re}i da je to potpuno neva`no, da etni~ka
pripadnost mog sagovornika ne igra nikakvu ulogu, ali
na`alost nije tako. Intenzivno je iskustvo boraviti u jednoj sredini koja je jo{ uvijek toliko optere}ena etni~kim pitanjima, ali ja }u tek u budu}nosti saznati na koji me je na~in ovo iskustvo obilje`ilo. Sarajevo je prelijepo. Mahale na brdima, poslovni centar u dolini, ali i socijalisti~ka stambena naselja koja me jako podsje}aju na DDR, sve to je na mene imalo utisak koji me je, iskreno govore}i, zaprepastio. Sarajevo mi je trebalo biti strano i daleko, ali ne, naprotiv! U njemu ima tako dragih ljudi, i u razgovorima sa njima mo`e{ osjetiti tu ~udnu, nje`nu, skoro dirljivu ljubav prema domovini. Eto, to mi je iskustvo neprocjenjivo.
Kad se jako primakne{ smrti, shvati{ da ona i nije tako stra{na ve} da je prirodna Od 1998. je odlu~ila da postane slobodni umjetnik i `ivi od pisanja, {to joj je odli~no krenulo. A onda joj se `ivot uru{io u djeli}u sekunde.
KAD PISCU UMRU RIJE^I Godine 2002. do`ivjela je pucanje aneurizme u mozgu: dvije sedmice le`ala je u komi a nakon bu|enja se suo~ila s tim da joj je desna strana tijela oduzeta, da se ne sje}a svog prija{njeg `ivota i da je izgubila mo} govora. Njen oporavak trajao je godinama, a naposlijetku je napisala i roman zasnovan na svom iskustvu bolesti koji je u Njema~koj postao knji`evna senzacija. Za manje od dva mjeseca prodat je u 150.000 primjeraka, a autorici je donio i presti`nu knji`evnu nagradu “Deutscher Buchpreis“. Protekli septembar Kathrin Schmidt je provela u na{em glavnom gradu na rezidencijalnom programu za pisce organizacije Sarajevo Open Centre. U Sarajevu je osamu koristila za pisanje i istra`ivala `ivot Jevreja, {to je tema njene sljede}e knjige. Tako|er je upoznavala ljude i odu{evljavala se gradom koji ju je (a posebno novogradske stambene ~etvrti) neodoljivo podsjetio na njen Berlin. 4.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
Roman “Ne}e{ umrijeti“ napisali ste u tre}em licu, iako vrlo detaljno opisujete ekstremno li~ne i te{ke trenutke oporavka nakon bolesti u kojoj su Vas bili izdali i tijelo i pam}enje i jezik. Junakinja romana Helen po mnogo ~emu li~i na Vas: knji`evnica je, majka petero djece, do`ivjela je istu bolest. Gdje je granica izme|u Vas i nje, izme|u fikcije i stvarnosti? Pitanje granice izme|u fikcije i stvarnosti bolje je postavljati ljudima koji se bave naukom o knji`evnosti nego piscima. Helen zaista u mnogo ~emu li~i na mene, ali je naprosto bilo {teta ne iskoristiti taj knji`evni potencijal situacije da ba{ knji`evnica do`ivi afaziju, potpuno zaboravljanje jezika koji mora u~iti iznova. Sve {to se u romanu ti~e procesa medicinskog oporavka, sve to sam stvarala na osnovu svog sje}anja. Naravno, ka`em stvarala jer sje}anje nije nikakva apsolutna istina, nego se ta istina u toku procesa pam}enja neprimjetno mijenja. Ostala radnja u romanu, poput naprimjer transeksualne ljubavnice Viole koju Helen ima, to je fikcija. Ja sam najprije napisala tridesetak stranica o svom iskustvu u prvom licu, ali je
to bio izvje{taj o onome {to sam do`ivjela. Čim sam posegnula za tre}im licem, junakinja je postala neko koga mogu poslati na put u razne krajeve u kojima ja nisam bila, i to je otvorilo velike mogu}nosti. Tako je nastao taj ~udni spoj apsolutno biografskog i autenti~nog, sa jedne, i apsolutno fikcionalnog, sa druge strane. Je li bilo nesporazuma sa publikom ili kritikom, jesu li Vas zbog oznake “autobiografsko“ kad se spominje roman previ{e identificirali sa Helen, `ivopisnom slobodoumnom gra|ankom DDR-a koja se zapravo kroz svoj oporavak od bolesti prisje}a `ivota kakav je vodila i koji joj se odjednom u~ini tako stranim? Zbog pri~e o bolesti se ovaj roman isti~e kao autobiografski, ali neke moje ranije knjige su bile jo{ izrazitije zasnovane na mom `ivotu. Naprimjer, moj prvi roman Ekspedicija Gunnar- Lennefsen zasnovan je na pri~ama koje mi je pri~ala moja prabaka sa kojom sam dijelila sobu sve do svoje ~etrnaeste godine. Ona je bila iz Isto~ne Pruske, koja je danas podijeljena izme|u Poljske i Rusije. Meni je kao djetetu pri~ala kako su u posljednjim 63
Adisa Kathrin:TEKST osnova.qxd
3.10.2012
21:04
Page 64
AUTORICA ROMANA “NE]ES UMRIJETI” danima rata oni bje`ali pred Rusima a meni nije bilo jasno {to }e bje`ati pred Crvenom armijom kad su to, kako sam u~ila u svojim DDR-ovskim ud`benicima, bili na{i prijatelji. Prababa se nekad budila no}u, imala je no}ne more, vri{tala, plakala... Jednom me je u polusnu zamijenila sa mojom majkom i kad sam je pitala {to pla~e, rekla je Ma sje}a{ se kako smo onda puzale preko zale|enog zaliva? Naravno da o tome nisam ni{ta znala, to je u mojoj porodici bio tabu i ja sam po~ela istra`ivati. Tako je nastao roman o djevojci koja `ivi sama sa svojom prababom. Kroz tu porodi~nu sagu sam pri~ala o `enskoj strani rata. Mu{ki opisi rata su pri~e o pokolju, mene su zanimale `ene koje su u to isto ratno vrijeme plele, kuhale, brinule se za porodicu, ulagale u to ogromnu snagu i nikad za to nisu dobile nikakvo priznanje. Sami ka`ete da “Ne}e{ umrijeti“ nije Va{ najbolji roman, iako je najnagra|ivaniji. Odlu~e li nekad i neknji`evni faktori o uspjehu knjige? Iskreno, ~ovjek ba{ ne treba previ{e vjerovati sopstvenoj procjeni koja mu je najbolja knjiga. Meni je moj drugi roman Kraljeva djeca bio dobar i va`an, zahtjevan, neke komplicirane trouglaste strukture sa pri~ama koje kre}u iz tri ta~ke pa se presijecaju... A ve}i uspjeh postigao je roman u kojem glavna junakinja tek u~i da ponovo govori pa koristi te neke kratke nemu{te re~enice subjekat - predikatobjekat. Čitaocu je tako vjerovatno olak{alo ulazak u svijet romana. Tako|er, moglo je pomo}i i to {to sam “Ne}e{ umrijeti“ pisala nakon {to je proces rehabilitacije ve} odavno bio zavr{en pa u knjizi uprkos “te{ke“ teme ima i humora i lako}e.
DDR JE BILA DR@AVA OD KARTONSKIH KULISA
Kao i Va{a junakinja, i Vi ste nekad bili principijelna komunistkinja. Da li Vas je tranzicija u ne~emu razo~arala? Postoji ona izreka: Ako sa dvadeset nisi komunista, onda si bez du{e, ako sa ~etrdeset jo{ uvijek jesi komunista, onda si bez pameti. Mislim da u tome ima ne{to. Ja sam odrastala u isto~nonjema~koj provinciji i nisam imala razloga da sumnjam u ono {to su mi govorili, a to je socijalisti~ki put ka komunizmu, {to je bila osnova na{ih `ivota. Nije se govorilo o Staljinovim zlo~inima, a Stasi se pogotovo nije spominjao. Ja nisam bila komunistkinja, ja sam bila vjernica komunizma, odgojena u toj vjeri. Tek kad sam oti{la na studij 1976. po~ela sam da otkrivam stvarni svijet. Wolf Biermann, moj omiljeni pjesnik i pjeva~, bio je otjeran iz DDR-a, zabranjeno mu je da se vrati nakon koncerta na Zapadu. Meni je to bilo neshvatljivo, divila sam mu se, 64
NA POZIV GOETHE INSTITUTA Kathrin Schmidt predstavila se bosanskoj publici odlomcima iz svojih romana i pri~a, kao i poezijom
DOK SU MI DJECA ODRASTALA NISAM IMALA VREMENA ZA PROZU: Pjesme nastaju dok se voziš tramvajem, dok kuhaš ili pereš pelene, naveče ih samo prekucaš na mašini nisam shvatala da se tako ne{to mo`e desiti u komunizmu. Tada su po~eli prvi talasi protesta u koje sam ja bila uklju~ena, tad sam po~ela saznavati za Staljinove ~istke tridesetih, i tako, od sredine osamdesetih sam se ~vrsto povezala sa DDR-ovskom opozicijom. Tranzicija je naravno donijela i neke gubitke, `ao je i meni kad vidim da se zatvaraju neka stara lijepa kina, ili kako se grad mijenja. Ali ja sam bila u`asno sretna kada se rasprslo to stakleno zvono pod kojim smo `ivjeli u DDR-u. U svakom slu~aju je bolje `ivjeti u realnom vanjskom svijetu koji je postao dostupan nego u kartonskim kulisama DDR-a.
Va{a junakinja se poku{ava sjetiti svoje pro{losti, ali ponekad u toj pro{losti otkriva jako bolne doga|aje poput mu`evljeve prevare sa njenom najboljom prijateljicom. Ponekad se u~ini da zaborav mo`e biti blagoslov. Va{a zemlja se, sli~no kao i moja, nosi sa stravi~nim traumama iz pro{losti. Mo`e li zaborav, bilo javno ili privatno, ikada biti ljekovit? Postoje neizlje~ive traume. Sa nekima od njih mo`emo samo nau~iti da `ivimo i da nas one manje bole. U tome i na privatnom i na dru{tvenom planu poma`e vrijeme. Ali ne vrijeme i zaborav, nego naprotiv, sje}anje. Svi mi nosimo svoje traume, i ratne generacije kao i one odrasle u mirnodopskom blagostanju. Presudno je subjektivno osje}anje traume. Ne mo`e se, dakle, svaka trauma izlije~iti, ali se ve}ina trauma upravo zahvaljuju}i tome {to se radi na sje}anju, mo`e integrirati u nastavak `ivota. Na jednom mjestu govore}i o polo`aju bolesne i nemo}ne osobe govorite da se sa`aljenje zna ~initi kao napalm. Čak i dragi ljudi se pred bolesnicima nekad pona{aju ~udno, neprimjereno. Da li se Va{
BIOGRAFIJA SARAJEVSKE GO[]E
Psihologinja, novinarka, književnica Kathrin Schmidt ro|ena je 1958. u Gothi, nekada{nja Isto~na Njema~ka. Zavr{ila je psihologiju i radila najprije kao asistentica na Univerzitetu u Leipzigu, a od sredine osamdesetih kao dje~ija psihologinja u Berlinu. Nakon pada Berlinskog zida dru{tveno se anga`uje, radi u novinama, nastavlja da pi{e poeziju. Prvu veliku knji`evnu nagradu Leonce i Lena dobila je
1993. a zatim su slijedile i brojne druge. Pi{e romane i pripovijetke. @ivot joj je visio o koncu 2002. nakon krvarenja u mozgu usljed kojeg je bila u komi: desna strana tijela joj je bila oduzeta, bila je izgubila mo} govora. Svoje iskustvo vi{egodi{njeg oporavka opisala je u romanu “Ne}e{ umrijeti“ za koji je 2009. godine dobila nagradu “Deutscher Buchpreis“. SLOBODNA BOSNA I 4.10.2012.
Adisa Kathrin:TEKST osnova.qxd
3.10.2012
21:04
Page 65
O GUBITKU JEZIKA, PAM]ENJA I KONTROLE NAD @IVOTOM pogled na bolesnike promijenio nakon iskustva koje ste imali? Sa`aljenje je kao napalm jer ga nikad ne mo`e{ saprati, ukloniti sa sebe, ono ostaje kao stalni podsjetnik na razlog i izvor tog sa`aljenja. U isto vrijeme sa`aljenje je duboko ljudsko svojstvo. Kako je mogu}e u isto vrijeme i jedno i drugo? Sa`aljenje je normalno, ali ne smije se ostati samo na sa`aljenju, nego ~ovjeku treba dati priliku da iza|e iz tog svog polo`aja. Te{ko je na}i mjeru i ne pretjerati u sa`aljenju. Neprimjerene reakcije na bolest nastaju uglavnom kad se ljudi sa njom nisu sretali. Ako vam niko blizak nije umro, ako nemate to iskustvo, onda vam se smrt ne ~ini nimalo normalnom ve} samo zastra{uju}om. Toliko zastra{uju}om da joj ne `elite biti nigdje ni u blizini. Ja se danas zaista vi{e ne bojim smrti. Ona pripada `ivotu, i jako sam zahvalna za tu spoznaju. [ta se desilo sa Va{om ambicijom, nakon tako bazi~nog iskustva da je trijumf to {to ~ovjek mo`e napraviti jedan korak ili ponovo dr`ati olovku u ruci. [ta danas za Vas zna~i uspjeh? O velikom uspjehu nisam nikad previ{e razmi{ljala, kao {to i samo pitanje sugeri{e, uspjeh je vrlo relativna stvar. Za mene je uspjeh i}i preko svojih granica. Nekad uspijem da sebe malo nadrastem
4.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
kao {to to u~ini i svaki drugi ~ovjek. Za dijete zaostalo u razvoju veliki je uspjeh da nau~i da samostalno jede. Uspjeh je tako|er biti u stanju da uvidi{ koliko je uspjeh relativan. Kad je Va{ roman 2009. nagra|en velikom “Deutscher Buchpreis“ u konkurenciji je bila i Ljulja~ka daha za koju je Herta Müller dobila Nobelovu nagradu. Postoji li me|u njema~kim knji`evnicama `enska solidarnost, kako se gleda na konkurenciju? Hertu “poznajem“ putem njenih knjiga jo{ od ranih osamdesetih kad mi je jedan prijatelj donio iz Rumunije njenu knjigu Tango pod pritiskom objavljenu na njema~kom kod izdava~a Kriterion iz Bukure{ta. On je upoznao mladu, tada jo{ nepoznatu Hertu a mene je njena knjiga ostavila bez daha, pomislila kako bih i ja `eljela da znam tako pisati. Herta je kasnije emigrirala u Njema~ku i upoznale smo se 1995. kad smo prvi put zajedno dobile jednu nagradu, ona glavnu a ja specijalnu nagradu jednog `enskog umjetni~kog udru`enja. Kad sam ja dobila Deutscher Buchpreis, pri{la je i poljubila me: meni to sve govori. To je jedan lijep izraz kolegijalnosti. Herta je slobo doumno, veoma otvoreno bi}e. Ona nosi duboke o`iljke kakve ja nemam, ali
po{tujem njeno iskustvo i smatram je jednom od najve}ih pisaca. @enska solidarnost meni nije ne{to strano, mi u Berlinu imamo naprimjer `ensku knji`evnu grupu Alphabettinen gdje su mnoge autorice koje imaju {ta re}i. Ipak, to za Njema~ku nije ba{ tipi~no. [ta za Vas zna~i maj~instvo i kako ste uspjeli odgojiti petero djece i ostvariti uspje{nu knji`evnu karijeru? Dok su djeca odrastala ja sam “samo“ pisala pjesme jer nisam imala vremena za prozu. Pjesme nastaju dok se vozi{ tramvajem, dok kuha{ ili pere{ pelene, nave~e ih samo prekuca{ na ma{ini. Kad su stigle prve velike nagrade, pomislila sam da bi to moglo biti moje osnovno zanimanje, napustila sam posao psihologinje i rad u novinama. Nikad mi nije nedostajalo vremena za pisanje, koliko mi je nedostajalo za ~itanje. Ja tako|er imam mu`a koji porodicu shvata jednako ozbiljno kao i ja, oko djece je radio sa mnom bukvalno sve osim dojenja. Pisala sam i prije nego sam rodila svoje petero djece, na znam da li maj~instvo ima veze sa mojim pisanjem. Osim mo`da u jednoj stvari: zbog discipline kojoj sam se nau~ila podi`u}i djecu, bila sam spremna upustiti se u to da postanem profesionalni pisac i da `ivim od toga.
65
The Kominas:TEKST osnova.qxd
3.10.2012
21:05
Page 66
ONI SU HARAM
THE KOMINAS je američko-pakistanski punk rock band, jedan od najpoznatijih predstavnika pokreta kojeg mediji nazivaju “punk islam”; u sklopu Festivala “Steirischer Herbst” gostovali su u Grazu, a naša saradnica bila je s njima u backstageu
ALLAH SAVE THE PUNK! Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI] (Graz)
P
jesma sa kojom su The Kominas (na urdu jeziku kopile) 2008. iza{li iz anonimnosti zvala se Rumi je bio homo (Rumi Was A Homo) i bila je reakcija na homofobi~ne izjave imama u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama. Iste godine, sami su objavili album i to u samo 2.000 primjeraka, a zvao se Divlje no}i u Guantanamo Bayu (Wild Nights in Guantanamo Bay). Do kraja godine muzi~ki ~asopisi {irom Amerike proglasili su ga za jedan od deset najzna~ajnijih albuma koji su uop}e iza{li te godine. Posljednji veliki hit im je Sharia Law in USA koji po~inje stihovima: “Ja sam antikrist, ja sam islamist...” Odavno su pravi fenomen, o kojem su pisali svi veliki mediji, uklju~uju}i The Guardian, The New York Times, The Newsweek, LA Times, The Rolling Stone, Al Jazeera, BBC...
MI SAMO SVIRAMO PUNK ROCK Iako zahvalni za pa`nju koju dobijaju od medija, kada ih upoznate potrudit }e se da vam skrenu pa`nju kako im je dra`e pri~ati o muzici nego o politici, mada ne}e negirati da su njihovi tekstovi, kao i oni sami, vrlo dru{tveno anga`ovani. “To je
punk, valjda. Ali, to je lijep naziv punk islam. Na{a muzika je pod uticajem na{ih idola kao {to su Fun-Da-Mental, Dead Kennedys, ali i hip-hopa osamdesetih i devedesetih... I da, odgajani smo kao muslimani, to je vjerovatno uticalo na ono o ~emu i kako pjevamo. Me|utim, mi u su{tini sviramo punk rock”, ka`e Hassan Ali Malik, jedan od trojice ~lanova The Kominasa, uz Basima Usmania, basistu i pjeva~a, i Abdullaha Saeeda, gitaristu. “Muzika je samo muzika. Ne mogu se na nju dodavati religijske veze. Ali, zbog toga kako smo odgojeni i kako izgledamo, taj naziv punk islam se nekako zalijepio na sve {to radimo. Mi sebe ne do`ivljavamo tako, ali ~ini se da je to kako nas drugi vide, {to nam je OK”, poja{njava Basim za Slobodnu Bosnu: “Danas je u cijelom pokretu samo nekoliko bandova, ali ba{ zbog toga smo tako posebni. Bilo nas je puno u medijima, ali je to odjednom prestalo. Na~in kako su nas predstavili u nekim medijima u~inio je da nas ljudi gledaju malo druga~ije nego {to je to u stvarnosti, odnosno da se fokusiraju na ne{to {to nama nije u prvom planu, ne na muziku nego na neku poruku koja ide uz sve {to radimo. I zbog toga mo`da neki ljudi jednostavno nisu htjeli da budu dio svega toga, pa su odustali.”
^lanovi grupe “The Kominas“ predvodnici su pokreta “punk islam“ 66
ISLAM ISLAM PUNKERI PUNKERI
^lanovi ^lanovi grupe grupe The The Kominas, Kominas, muzi~ari muzi~ari bez bez granica granica
SLOBODNA BOSNA I 4.10.2012.
The Kominas:TEKST osnova.qxd
3.10.2012
21:06
Page 67
KOPILE JE U MODI Basim je jedan od osniva~a The Kominasa. Sva tri ~lana su Amerikanci pakistanskog porijekla, {to ih, misle, ~ini druga~ijim u okru`enju u kojem `ive. “Uvijek smo se osje}ali druga~ijima i zato valjda sviramo punk rock. Za nas je to na~in da izrazimo svoju razli~itost”, ka`e Basim, koji je ujedno jedna od najzna~ajnijih li~nosti cijelog pokreta koji se zove Taqwacore, {to je kovanica od arapske rije~i taqwa - bo`ja milost i imena muzi~kog pravca - hardcore. Basim je osnovao The Kominase zajedno sa nekada{njim ~lanom i prijateljem Shahanom Khanom, sa kojim se upoznao u djetinjstvu, u d`amiji. Kasnije su zajedno studirali i prona{li knjigu Taqwacore Michaela Muhhammada Knighta, Amerikanca koji je pre{ao na islam. Knjiga, koja je iza{la 2003., pri~a je o zami{ljenoj zajednici mladih muslimana, koji `ive skupa i putuju Amerikom kao muzi~ari i umjetnici. Na razli~ite na~ine bune se protiv tradicionalnog tuma~enja religije, ali i predrasuda prema muslimanima u Americi nakon 11. septembra 2001. i teroristi~kih napada. Neki od njih su sufiji sa punkerskim krijestama, punkerice u burkama, {ija skinheadsi... Autor knjige tvrdi da se jedna struja sufi islama bazira na individualnom tuma~enju pristupa religiji. Takav pristup prihvatili su The Kominasi iz Bostona i pokrenuli band koji danas ima sljedbenike {irom Amerike, ali i Europe i dalje. Dok razgovaramo, u backstage dolaze ~lanovi Fun-Da-Mentala i grupe Gondja Sufi kako bi ih upoznali, {to oni smatraju kao veliki kompliment, te im odaju po~ast tako {to sve ostavljaju u tom trenutku i prilaze da ih pozdrave gotovo sa divljenjem. Godina 2010. za ovaj band, kao i brojne druge koji se smatraju sljedbenicima ovog novog talasa u punku, bila je klju~na jer je tada iza{ao dokumentarac Taqwacore: Ro|enje punk islama. I naravno, muzika The Kominasa ~ini dobar dio filma.
MI SMO POSEBNI “Sviramo punk, ali tu ima primjesa i mnogih drugih pravaca. U svakom slu~aju, mo`emo re}i da je punk jo{ `iv. Kada smo se po~eli upoznavati sa cijelim pokretom, bilo je to samo za nas, za na{ mali krug. A onda smo po~eli da sviramo, iako je to dobilo neki vrlo specifi~an zvuk, boju. Ali, mi punk shvatamo kao na~in na koji iskazujemo sebe, ono {to jesmo, i na~in na koji govorimo drugima da je OK biti druga~iji. Tako mi tuma~imo punk rock i ovo {to radimo”, ka`e Hassan. Druga~iji su od ve}ine mladih Amerikanaca i zato {to na pomen Bosne, odmah reaguju pitanjem kakva je situacija sada kod nas. “Da, znamo o Bosni. Na`alost, samo iz vijesti i samo o ratu. Ali sigurno tamo ima mladih ljudi koji 4.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
67
The Kominas:TEKST osnova.qxd
3.10.2012
21:06
Page 68
ONI SU HARAM
TROJKA TROJKA S S JARANOM JARANOM U U The The Kominasu Kominasu sviraju sviraju Hassan Hassan Ali Ali Malik, Malik, Basim Basim Usmani Usmani ii Abdullah Abdullah Saeed Saeed
sviraju dobru muziku?”, pita Abdullah. Religija, ka`u, za njih i dalje jeste bitna, mada imaju svoj pristup svemu. “Pa, svi imaju neku religiju, valjda. Ako pitate na{eg bubnjara, njemu je to hip-hop. Svi imamo ne{to. Ja sam jako duhovan”, ka`e Basim: “Stalno mislim o Bogu. Ali, religija je privatna stvar. Svi vjerujemo u ne{to i sve mo`e biti religija. Muzika je isto tako religija, vrlo je duhovna i tra`i posve}enost. Svi oni koji do|u na na{ koncert prisustvuju vrlo religioznom ~inu.”
“Mi jesmo religiozni. Tako smo odgojeni, ali to praktikujemo na na{ na~in. Ali, rje~nik koji imamo i koristimo je druga~iji i vidimo stvari oko nas druga~ije, i to se sve osjeti u na{oj muzici. Ali, ne razlikuje se to puno od bilo kojeg benda na svijetu. Svi imaju neku svoju religiju, ali je muzika osnova”, ka`e Hassan, na {to Basim dodaje: “Za nas je bitno da smo punk, jer punk zna~i biti druga~iji i osje}ati se tako. Ima puno ljudi koji se osje}aju druga~ijima ~itav svoj `ivot. Na razne na~ine. Bilo da
ANARHO-ISLAM
Muhamed je bio punk rocker Taqwacore je danas zanimljiv ne samo u muzici, nego ga brojni nau~nici, naro~ito u Americi i Britaniji, izu~avaju kao pokret i o njemu predaju na univerzitetima. Sljedbenici otvoreno odbacuju tradicionalno tuma~enje islama, `ive zapadnja~kim `ivotom, manje su ili vi{e religiozni. Na univerzitetima se izu~ava kao anarhoislam, te se promatraju veze izme|u islama, {erijata, anarhije... Na isti, ili sli~an na~in, izu~avaju se i druge religije. Punk islam ipak ne po~inje od The Kominasa i
68
ostalih grupa koje danas postoje. Smatra se da su prvi bandovi nastali krajem sedamdesetih u Americi i Britaniji. Jedan od za~etnika je grupa Alien Kulture ili Fearless Iranian from Hell. Devedesetih su sljedbenici ovog pod`anra bili i FunDa-Mental i Asian Dub Foundation. Oni koji se smatraju pripadnicima pokreta tvrde da je islam sam od sebe vi{e buntovni~ki nego {to je to punk. Jedna od kultnih pjesama pokreta nosi naziv Muhammad Was a Punk Rocker (Muhamed je bio punk rocker).
pripadaju drugoj rasi, religiji, bilo da su homoseksualci, transeksualci, neko `eli da ide u {kolu, neko da bude umjetnik, neko advokat, bilo {ta... Te razli~itosti su divne. S druge strane, mi `ivimo u okru`enju u kojem vide muslimane kao druga~ije, ili zato {to su to obi~no ljudi azijskog porijekla, ili zato {to su samo druga~iji, ali na neki na~in nas gledaju kao manje vrijedne. I to je jako ra{iren trend.” Ipak im je `ao {to je pokret sve manji u Americi, ali se nadaju da se {iri u Europi. “@eljeli bismo svirati u Isto~noj Europi. Bili smo na Zapadu, u Britaniji, Francuskoj, sada smo u Austriji, ali `elimo jo{ dalje i}i”, veli Abdullah. Na pitanje da li ipak imaju problem sa vjerskim vo|ama, odgovaraju da im i nije previ{e stalo do toga {ta oni imaju re}i. “Vjerski lideri su ne{to posebno. Ljudi misle da mogu da nam govore {ta da radimo i kako da mislimo, {ta je istina a {ta ne”, ka`e Basim, koji na pitanje da li oni svoju muziku i ono {to rade smatraju za halal ili haram, sa osmijehom nesta{nog dje~aka na licu, odgovara: “Sve ovo je itekako haram!” Danas su u Americi prave zvijezde, vrlo su poznati u Velikoj Britaniji, dok se na tr`i{te ostalog dijela Evrope tek probijaju. No, u duhu punka i dalje odbijaju status zvijezda, a svoju muziku dijele besplatno putem interneta. “Ako imate internet izdanje, molim te stavi na{e linkove da nas ~uju. I ako ne, pozovite ljude da nas slu{aju, dobri smo”, ka`e Abdullah. SLOBODNA BOSNA I 4.10.2012.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
3.10.2012
21:48
Page 13
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd
3.10.2012
22:59
Page 70
KULT MARKET PACO DE LUCIA
En Vivo Concertos Live in Spain 2010 Jedan od najve}ih akusti~ara dana{njice Paco de Lucia izdao je koncertni album En Vivo Concertos. Album sadr`i nastupe s njegove turneje po [panjolskoj. Uz nenadma{nog De Luciju nastupali su njegovi prijatelji, vrsni poznavatelji Flamenca, Antonio Sanches, Alain Perez i drugi.
VOBLER
Vobler Rock band Vobler nastao je u Sisku 2007. godine. Kao {to se i u naslovu da pretpostaviti, momci iz Voblera snimili su istoimeni prvjenac, na koji su uvrstili deset pjesama, a izdava~ je Aquarius Records. Sisa~ki rockeri u mnogo~emu podsje}aju na zvuke Majki s po~etka karijere.
DEW SCENTED
Icarus Rije~ je o devetom po redu studijskom albumu rasnih njema~kih metalaca Dew Scented. Bez puno pompe i najave plasirali su novi studijski materijal Icarus, koji sadr`i jedanaest novih pjesama i traje ~etrdeset i pet minuta. Postoje vi{e od {esnaest godina i imaju brojne fan klubove u Europi.
70
MUZIKA “Not Your Kind of People”, novi album grupe “Garbage”
Sedam dugih godina
POVRATAK “SME]A” Ameri~ki alternativni rock band Garbage objavio je peti studijski album Not Your Kind of People
Da je ova godina glazbeno plodonosna, govori i ~injenica da je samo u prvoj polovici 2012. objavljeno ili }e do kraja godine biti promovirano vi{e od 360 studijskih albuma. Ispade da }e u prosjeku izlaziti svaki dan po jedan album. U cijeloj toj strci da se predstavi {to vi{e kvalitetnih glazbenih izdanja, nekako se uvijek desi da se neki albumi i presko~e. A jedan od tih “zagubljenih” je i album alternativnih rockera Garbage. Ovoga puta predstavljamo njihov novi studijski album Not Your Kind of People. Sedam godina trebalo je ~lanovima Garbagea da skupe pjesme i u|u u studio. Osnovani su 1994. u ameri~koj saveznoj dr`avi Wisconsin. Iako je nastao prije 22. godine, Garbage je do sada snimio samo pet studijskih albuma. Oni malo stariji sigurno se sje}aju njihovog megahita Stupid Girl koji je dugo vladao Billboardovom ljestvicom. Podatak da su dosada{nja ~etiri albuma prodali u vi{e od 17 milijuna primjeraka zbilja je impresivan. Tu su jo{ i nominacije za dva Grammyja 1998., za najbolji album i najbolji rock album godine. Garbage je u svojoj duga~koj karijeri osvojio mnoge nagrade, me|u kojima posebno mjesto zauzima MTV Music Awards iz 1996. godine. No, vratimo se predstavljanju albuma Not Your Kind of People. CD sadr`i jedanaest pjesama i traje skoro {ezdeset minuta. Novi album doista neodoljivo podsje}a na alternativni rock
zvuk sa najve}ih hitova Stupid Girls i Only Happy When the Rains, a otvara ga pjesma Automatic Systematic Habit. Odli~na pjesma uz, za moj ukus, ne{to vi{e neartikuliranog zujanja. Slijede je solidne Big Bright World i Blood for Poppies koja pretendira da postane hit. Radi se o reggae pjesmi sa primjesama rock indie zvuka. Vrijedi izdvojiti i naslovnu Not Kind of Your People i Beloved Freak, koje su ne{to mirnije i ujedna~enije u odnosu na ostatak albuma. Uz napomenu da je u Beloved Freak posu|en dio teme Klausa Nomija, velikog njema~kog kontratenora koji je preminuo 1983. godine. ^injenica jeste da je Garbage snimio solidan album, samo je pitanje kako }e ga prihvatiti njihova publika, koja je u me|uvremenu ostarila sedam godina. (M. Ili~i}) TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1) 1. Beck: I just started hating some people today 2. The Dodoz: Ghost 3. Urban Cone: We should go to France 4. Alex Clare: Too Close 5. Nick Waterhouse: Is That Clear 6. Knife Party: Bonfire 7. Theme Park: Milk 8. Jake Bugg: Lightning Bolt 9. Justice (with Morgan Phalen): New Lands 10. Moullinex: Sunflare SLOBODNA BOSNA I 4.10.2012.
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd
3.10.2012
15:49
Page 71
KULT MARKET KINO KRITIKA “Source Code� (SAD; 2011.), reditelja Duncana Jonesa
Kod ljubavi
^UVAJ RUBAC, TATJANA
Aki (Olavi) Kaurismaki Reino je automehani~ar i alkoholi~ar u isto vrijeme. Valto je ovisnik o kavi i upravo je pobjegao od svoje dominantne majke. Njih dvoje kre}u na put autom. Dvije autostoperice im se priklju~uju. One su zainteresirane za njih, no oni se jednostavno ne snalaze. Ocjena. 4
DVA OKA, DVANAEST RUKU DINAMI^NO I POZITIVNO Glavnu ulogu u filmu Source Code igra Jake Gyllenhaal
SF triler o vojniku koji putuje kroz vrijeme i mora spasiti milijune ljude - i `enu koja mu se svi|a! Kapetan Colter Stevens (glumi ga Jake Gyllenhaal), ameri~ki vojnik s odlikovanjima, budi se u sebi nepoznatom stanju i okru`enju. Nalazi se u tijelu njemu nepoznatog ~ovjeka te otkriva da je dio misije kojoj je za cilj prona}i bomba{a koji je postavio bombu u vlak pun putnika koji ide prema Chicagu. Zadatak je neobi~an i nije se s njim nikada prije susreo. On je dio vladinog eksperimenta pod nazivom Source Code (Izvorni kod). Njega {alju vi{e puta u pro{lost, u trenutak osam minuta prije eksplozije bombe u vlaku koja je, kao, neizbje`na. Njegov cilj je kroz nekoliko iscrpljuju}ih povrataka u vrijeme osam minuta od eksplozije do nje same, da detektira bomba{a koji je najavio novi napad. Nakon toga, vrijeme napada, koji se nastoji sprije~iti, se pribli`ava. Teza jeste da se pro{lost ne mo`e popraviti, ali se mo`e utjecati na budu}nost. U vlaku se dru`i s jednom nao~itom damom u koju se zaljubi i koju kroz zadatak, unato~ obja{njenjima da je to nemogu}e, poku{ava spasiti. Da stvar bude zanimljivija, glavni lik filma je zapravo mrtav. Poginuo je u Afganistanu, ostav{i bez ve}ine tijela. Dio mozga mu je jedini u funkciji i preko tog dijela znanstvenici uspijevaju da ga {alju u pro{lost. Film je re`irao sada ve} dokazani zanimljivi filmski autor Duncan Jones. Poznat je po svom sjajnom, debitantskom filmu Mjesec, o kojem smo ve} pisali. Da 4.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
vas podsjetimo, to je pri~a o usamljenosti. Dok fokus Duncanu nije tehnologija ve} osoba unutar tehnolo{ki razvijenijih mogu}nosti. Gyllenhaal je pristao biti u filmu ve} nakon pro~itanih petnaest stranica scenarija, kada je uvidio kako film ima sjajan karakter za okosnicu, te kako je jako dinami~an i pozitivan. Jones Duncan, da zaklju~imo, ne iznena|uje svojom dosjetljivo{}u. Jer, gospodin koji je u~estvovao u njegovom stvaranju je David Bowie. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE 1. Hotel Transylvania (Genndy Tartakovsky) 2. Looper (Rian Johnson) 3. Trouble with the Curve (Robert Lorenz) 4. House at the End of the Street (Mark Tonderai) 5. Pitch Perfect (Jason Moore)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA 1. 101 Dalmatinac (Hamilton S. Luske, Clyde Geronimi, Wolfgang Reitherman, Walt Disney Pictures/Continental film) 2. Nedodirljivi (Olivier Nakache, Eric Toledano, Quad Productions, Chaocorp; Blitz film i video) 3. Titanic (James Cameron, Paramount, Continental film) 4. Jumanji (Joe Johnston, Columbia Pictures /Blitz film i video) 5. Jako glasno i nevjerojatno blizu (Stephen Daldry, Paramount Pictures, Warner Bros. Pictures/Continental film)
Rajaram Vankudre Shantaram Crno-bijeli film iz 1958. godine. Adinath, ~uvar u zatvoru, odlu~uje se za dobronamjeran ~in. Poku{ava dokazati da {est zatvorenika osu|enih na smrt mogu postati dobri ljudi. Oni su sumnji~avi. Neke stvari shvate prilikom rada na jednoj usamljenoj parceli zemlje. Poslije `etve ima jo{ mnogo posla. I pokvarenih preprodava~a... Ocjena. 4
GRAD @ENA
Federico Fellini Film velikana Federica Fellinija koji je re`irao film te skupa s Paulom Mitchell, Brunellom Rondijem i Bernardinom Zapponijem napisao scenario. Direktor fotografije je bio Giuseppe Rotunno. Snaporaz je profesor, erotoman koji putuje vlakom. Jednom prilikom zakunja, te sanja da je u hotelu gdje se odr`ava feministi~ki kongres. Kada se probudi, u kupe ulazi upravo `ena iz njegovog sna. Ocjena: 4
71
drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd
3.10.2012
21:50
Page 72
KULT MARKET AUTOMOBILI
Renault Clio RS
SPORT Neobična statua u Parizu
Spomenik Zidaneu i Materazziju Novi Clio RS 200, performance izvedba Clia 4 koja je upravo predstavljena na pari{kom salonu, }e biti dostupna isklju~ivo s 1,6-litrenim turbobenzinskim motorom i 6-stupanjskim automatskim mjenja~em s dvije spojke. Ova promjena }e, tvrde u Renaultu, “odvesti u`itak u sportskoj vo`nji na novu razinu”.
MOTOCIKLI
Honda
Na Sajmu motocikala u Kelnu, Honda je predstavila tri noviteta. U pitanju je novi 50ccm skuter - NSC 50R, naked klasi~nog izgleda - CB1100 i raid/Dakar ma{inu CRF 450 Rally. Pored ovih noviteta, na {tandu Honde }e biti izlo`ena i specijalna edicija Crosstourer 1200 modela, koji se mo`e poru~iti sa opcionim DCT mjenja~em.
DESIGN
McLaren P1 McLaren je objavio novu seriju slika koje detaljnije prikazuju izgled zadnjeg pokretnog spojlera i krovnog dijela novog modela P1, nasljednika legendarnog F1. U P1 }e biti ugra|ena pobolj{ana verzija 3,8 litarskog twin-turbo agregata iz modela MP4-12C sa KERS sistemom, {to bi ukupnu snagu trebalo da podigne na oko 800 KS.
72
NEOBI^NA POSTAVKA U PARIZU Sje}anje na najpoznatiji detalj finala Svjetskog prvenstva 2006. godine u Njema~koj
Finalna utakmica Svjetskog fudbalskog prvenstva 2006. godine: Zinedine Zidane italijanskog reprezentativca Marca Materazzija udara glavom u grudni ko{. Ovaj doga|aj je sada ovjekovje~en bronzanom statuom. Sve se dogodilo u roku od dvije sekunde. Me|utim, taj doga|aj je ostao duboko urezan u karijeru francuskog reprezentativca Zinedinea Zidanea. U 110. minuti finalne utakmice (dakle u produ` ecima) na Svjetskom fudbalskom prvenstvu 2006. godine u Njema~koj, Zidane je glavom u grudni ko{ udario italijanskog reprezentativca Marca Materazzija. U francuskim medijima se danima govorilo i pisalo o ovom doga|aju. U pari{kom umjetni~kom i kulturnom centru Centre Pompidue }e od srijede (3.10.2012.) biti izlo`ena bronzana statua koja jo{ jednom podsje}a na taj doga|aj. Ovo djelo, visoko pet metara, uradio je al`irski umjetnik Abdel Abdessemed. Organizator izlo`be Alain Michaud ka`e da je “statua posebna jer odgovara tradiciji, a
to je da se samo izla`u posebni uspjesi”. Statua }e u Centru biti izlo`ena do januara naredne godine. Deveti juli 2006. godine. Olimpijski stadion u Berlinu, 110. minuta finalnog susreta izme|u Italije i Francuske. Kapiten francuske reprezentacije Zinedine Zidane, koji je nakon izvo|enja penala u 17. minuti Francuze doveo u vodstvo, udara glavnom u grudni ko{ italijanskog reprezentativca Materazzija. U tom trenutku je rezultat bio 1:1. Kasnije je iza{lo na vidjelo da je Materazzi vrije|ao Zidanea. Italijan je povukao Zidanea za dres nakon ~ega je on rekao: “Ako `eli{ moj dres, onda }e{ ga dobiti poslije utakmice.“ Materazzi je na Zidaneove rije~i odgovorio: “Radije }u uzeti onu kurvu, tvoju sestru.“ Zidane je nakon udarca glavom dobio crveni karton. Francuska je izgubila nakon izvo|enja penala (6:4). Zidane, koji je nakon finalnog susreta na Svjetskom fudbalskom prvenstvu 2006. godine zavr{io karijeru, nije komentarisao djelo al`irskog umjetnika. (Priredio: N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 4.10.2012.
drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd
3.10.2012
16:13
Page 73
KULT MARKET LIFESTYLE
BiH
Balkanci i životni vijek
Doživjeti stotu...
Modni genotip U sarajevskoj galeriji Collegium Artisticum od 2. do 16. oktobra otvorena je izlo`ba modnog dizajna ULUPUH-ov modni genotip, prema koncepciji Ane Lendvaj. Izlo`ba je osmi{ljena u povodu 35. godi{njice djelovanja ULUPUH-ove Sekcije za oblikovanje odijevanja, a prvi put je postavljena u zagreba~koj Galeriji ULUPUH u maju ove godine. U pro{irenom izdanju, sa 38 radova 22 autora, sada je predstavljena sarajevskoj publici.
EVROPA DEMOGRAFSKI DEMOGRAFSKI TRENDOVI TRENDOVI
U U regiji regiji uu prosjeku prosjeku najdu`e najdu`e `ive `ive Albanci, Albanci, najkra}e najkra}e Srbijanci, Srbijanci, dok dok su su stanovnici stanovnici BiH BiH uu sredini sredini ljestvice ljestvice
Demografski trendovi igraju zna~ajnu ulogu u kreiranju javne politike i ekonomske strategije u svakoj dr`avi. Novinari agencije Anadolija istra`ivali su podatke o prosje~nom `ivotnom vijeku stanovnika zapadnog Balkana i saznali da u regiji najdu`e `ive Albanci, a najkra}e Srbijanci, dok su Bosanci i Hercegovci u sredini ljestvice. Prema posljednjem istra`ivanju UN-a, prosje~an `ivotni vijek u Albaniji je 76,4 godina. Mu{karci u toj zemlji u prosjeku `ive 73,4, a `ene 79,7 godina. Nakon Albanije, najdu`e `ive stanovnici Hrvatske u kojoj je prosje~an `ivotni vijek 75,7 godina. Mu{karci u Hrvatskoj u prosjeku `ive 72,3, a `ene 79,2 godine. Slijedi Bosna i Hercegovina u kojoj je prosje~an `ivotni vijek 74,9 godina, gdje je, prema posljednjim statisti~kim podacima UN-a, prosje~an `ivotni vijek mu{karaca 72,2, a `ena 77,4 godine. Prosje~an `ivotni vijek u Crnoj Gori je 74,5 godina. Crnogorski mu{karci u prosjeku `ive 72,4, a `ene 76,8 godina. Sljede}a na listi je Makedonija u kojoj je prosje~ni `ivotni vijek 74,2 godine, odnosno za mu{karce 71,8, a za `ene 76,6 godina. Najkra}i `ivotni vijek je registriran u Srbiji, gdje ljudi u prosjeku `ive 74 godine, i to mu{karci 71,7, a `ene 76,3 godine. Od ostalih dr`ava u regiji jugoisto~ne Evrope, najdu`e `ive Grci s 4.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
prosjekom od 79,5 godina, a slijede Slovenija sa 77,9, Ma|arska sa 73,3, Bugarska sa 73,0, Rumunija sa 72,5 i Turska sa prosje~nom du`inom `ivotnog vijeka od 71,8 godina. Na svjetskom nivou najdu`i `ivotni vijek stanovni{tva je zabilje`en u Japanu i iznosi 82,7 godina. Slijede Hong Kong, Makao, Izrael, Italija, Island, Australija, Singapur, [panija i [vedska. S druge strane, najkra}i `ivotni vijek je zabilje`en u Lesotu, Sijera Leoneu, Zambiji, Svazilandu i Mozambiku. Primjera radi, ljudi u najlo{ije rangiranom Mozambiku u prosjeku `ive 39,2 godine. Posmatrano prema spolu, sve zemlje u Evropi bilje`e du`i `ivotni vijek `ena, koji varira od 72,5 u Moldaviji i 73,8 u Ukrajini, do 84,5 godina u Italiji i 84,2 godina u [paniji. Prema nau~nim istra`ivanjima, u Evropi }e biti nastavljen rastu}i trend o~ekivanog trajanja `ivota, pa }e tako u 2030. prosje~an `ivotni vijek `ena dosti}i 85,3 godina, a mu{karaca 80 godina. Ina~e, od prvih 20 dr`ava u svijetu po du`ini prosje~nog `ivotnog vijeka deset je evropskih, {to ovu regiju ~ini podru~jem gdje ljudi najdu`e `ive. S druge strane, od 20 zemalja u kojima je registriran najkra}i `ivotni vijek, 19 njih su afri~ke, {to ovaj kontinent ~ini mjestom gdje ljudi u prosjeku `ive najkra}e, pi{e AA. (Priredila: M. Radevi})
Depresija Svaki deseti zaposlenik izostajao je s posla zbog depresije, pokazalo je istra`ivanje koje je obuhvatilo 7.000 osoba u sedam evropskih dr`ava: Velikoj Britaniji, Njema~koj, Italiji, Danskoj, Turskoj, [paniji i Francuskoj. Prema rezultatima istra`ivanja, Britanci, Nijemci i Danci naj~e{}e izostaju s posla zbog depresije, a kod 20% svih anketiranih barem je jednom postavljena dijagnoza depresije.
SAD
Gay djeca Kalifornijski guverner Jerry Brown potpisao je zakon kojim se zabranjuje kontroverzna terapija ~iji je cilj “izlije~iti“ maloljetne homoseksualce. Kalifornija je tako postala prva ameri~ka savezna dr`ava koja je zabranila praksu koju mnogi smatraju destruktivnom po psihu djeteta, a taj potez je velika pobjeda za borce za prava homoseksualaca, koji ka`u da terapija “preobrazbe“ nema medicinskog utemeljenja, jer se ne radi o poreme}aju.
73
treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd
3.10.2012
21:52
Page 74
KULT MARKET KINA
Bing Yi
CRVENI FENJER Film o borbi afričkih homoseksualaca
Zovi me - kuchu
I dok cijeli svijet koristi “made in China“ proizvode, ne treba zanemariti ni njihove ljepotice. Bing Yi jedna je od poznatih goli{avih modela u Kini.
SAD
Natalie Martinez
Amerikanka kubanskih korijena poku{ava uspjeti u svijetu modela, a sude}i po editorijalu koji je snimila za ~asopis Maxim - na dobrom je putu prema vrhu.
KOLUMBIJA
Andrea Rincon Zavodljiva brineta pozirala je za ~asopis Hombre, i zahvaljuju}i svojoj stra`njici, ali i ostalim oblinama pribavila pravu malu vojsku fanova.
74
SCENA IZ DOKUMENTARCA Potresna pri~a o diskriminiranim Ugan|anima
“To je specifi~an ose}aj, kada zna{ da nisi dobrodo{ao.“ Tom re~enicom po~inje film Zovi me kuchu, dokumentarni film o borbi homeseksualnih mu{karaca i `ena za njihova prava u Ugandi. Kuchu, tako sebe nazivaju homoseksualci u ovoj isto~noafri~koj zemlji. Ameri~ka rediteljica Katherine FairfaxWright i njezina britanska kolegica Malika Zouhali-Worrall izabrale su taj naziv za film. Ideja je nastala dok su obje kao novinarke radile u Ugandi. “^uli smo za borca za prava transseksualaca Viktora Mukasa. On je tu`io {efa ugandske policije za uznemiravanje od strane policije i dobio je proces na sudu“, ka`e Zouhali-Worrall. “To nas je fasciniralo, ba{ kao i pitanje kako je to mogu}e: sa jedne strane Vlada koja proganja homoseksualce, a s druge strane pravosu|e koje je o~igledno dovoljno neovisno da za{titi osnovna prava homoseksualaca.“ “Ja sam prvi gay u Ugandi koji se otvoreno izja{njava kao homoseksualac. Po zanimanju sam u~itelj“, tako se predstavlja David Kato u filmu Zovi me kuchu. Film govori o Katu i drugim aktivistima, homoseksualcima. Oni se zajedno bore protiv planiranog zakona koji zahtijeva smrtnu kaznu za sve zara`ene HIV-om i zatvor za svakoga tko ne prijavi policiji svoje poznanike-homoseksualce. Worrall obja{njava da je Kato postao glavni lik filma. “David je bio vrlo dobar u slanju poruka preko medija, prije svega me|unarodnih. Tako je uspio pridobiti i medije u Ugandi. Često se ovda{nji mediji zainteresiraju za neku temu kojom se ve} bavio neko drugi. Veliki je rizik kada lokalni
mediji prvi otvore neku temu“, ka`e ona. Sam protagonist David Kato, me|utim, ne}e vidjeti film. U januaru 2011. brutalno je ubijen. Homoseksualci u Ugandi su uvjereni kako je Kato ubijen zato {to je bio homoseksualac. I to je dio filma: ubojstvo i zaprepa{}enje aktivista jer su izgubili svog ~ovjeka na tako okrutan na~in. Iako je Kato sam postao `rtva, rediteljica Katherine Fairfax-Wright je bila iznena|ena hrabro{}u homoseksualaca. “Perspektiva `rtve je bila dominantna u zapadnim medijima. I mi smo imali taj stav tokom snimanja filma. Ali na licu mjesta prona{li smo ne{to drugo: ljude koji su spremni preuzeti sve rizike za bolju budu}nost.“ Ona je iznena|ena i velikim brojem organizacija za homoseksualce i njihova prava, kao i ~injenicom da je ve}ina homoseksualaca vrlo religiozna: “Njima nije stalo do toga da postanu liberalniji i da se odreknu vjere. Oni `ele `ivjeti kao dobri kr{}ani i da ih crkva prihvati.“ U kolovozu pro{le godine parlament Ugande je stavio na led poo{treni nacrt zakona protiv homoseksualaca zbog sve ve}e me|unarodne kritike. Ipak, u prolje}e je rasprava o zakonu ponovo otvorena. Vlasti i dalje o{tro postupaju prema ovoj manjini. Prije nekoliko dana je britanski redatelj David Cecil uhi}en jer je izveo komad, pri~u o jednom homoseksualcu. Nekoliko dana kasnije pu{ten je uz kauciju, ali mu i dalje prijete dvije godine zatvora zbog navodnog podsticanja homoseksualnosti. To bi se moglo dogoditi i redateljicama filma Zovi me kuchu, ukoliko film bude slu`beno prikazan u Ugandi. (Priredio: N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 4.10.2012.
treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd
3.10.2012
14:07
Page 75
KULT MARKET PREKO EX-YU GRANICA Kako se dijelio novac u HAVC-u
Hribar pod istragom
CETINJE
Marina Abramovi} Umjetnica Marina Abramovi} i crnogorski zvani~nici potvrdili su realizaciju projekta MACCOC (Marina Abramovi} Community Center Obod Cetinje) na Cetinju, koji bi trebalo da pretvori biv{u fabriku Obod u internacionalni multimedijalni umjetni~ki centar. Abramovi}evoj, koja je posjetila Cetinje, uru~eno je 1. oktobra i najvi{e crnogorsko dr`avno priznanje - Trinaestojulska nagrada za `ivotno djelo, koju je ona nazvala “najva`nijom u `ivotu“.
HRVOJE HRVOJE HRIBAR HRIBAR
BEOGRAD
“Neki “Neki biv{i biv{i filmski filmski mo}nici mo}nici `ele `ele da da me me diskreditiraju“ diskreditiraju“
Postoji osnovana sumnja da je dodjelom sredstava Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) filmskim projektima koji nisu bili prijavljeni na javne pozive, ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar o{tetio ovu instituciju za ukupno 411.000 kuna. Zaklju~ak je to petomjese~ne kriminalisti~ke istrage zagreba~ke policije, koja je okon~ana prije nekoliko dana - sumnja se kako je Hribar po~inio tzv. zloporabu u gospodarskom poslovanju, za koju se u Hrvatskoj mo`e izre}i kazna od jedne do osam godina zatvora, pi{e Jutarnji list. Paralelno sa zavr{etkom policijske istrage, kompletan Upravni odbor HAVC-a podnio je ostavku, a prvi je to u~inio {ef UO Enes Mid`i}. Policijska istraga, koja je pokrenuta na prolje}e ove godine na temelju niza anonimnih kaznenih prijava protiv {efa HAVC-a, do{la je do zanimljivih otkri}a. Ve}inu prijava je Dr`avno odvjetni{tvo odbacilo. Ali pet slu~ajeva, zaklju~ili su, bilo je utemeljeno. Odvjetni{tvo je zato od Odjela gospodarskog kriminaliteta zagreba~ke policije zatra`ilo da dodatno provjere njihove navode. Policija je razgovarala s brojnim svjedocima, me|u kojima i s ~lanovima Vije}a, autorima i producentima tih projekata. Utvrdili su da je HAVC mimo natje~aja i procedure dodijelio sredstva za pet filmskih projekata, iako se uop}e nisu javili na konkretan natje~aj, pa na njemu nisu mogli ni pro}i. Na taj 4.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
Balkanima na~in, smatra policija, Hribar je ove projekte stavio u povoljniji polo`aj pri raspodjeli novca. Sve se doga|alo u periodu od 10. juna 2010. do 13. jula 2011. Me|u “spornim“ projektima koji su finansirani mimo natje~aja je i film Vukovar reditelja Veljka Bulaji}a, ~ijem je producentu ispla}eno 175.000 kuna. Bulaji} tvrdi da je sve bilo u skladu sa zakonom, kao i Hrvoje Hribar, koji cijelu stvar tuma~i kao “jo{ jedan politi~ki pritisak na HAVC“. Naime, pojedine li~nosti iz filmskih krugova i hrvatskih medija navode kako su u posljednjih godinu dana sve sna`niji poku{aji opozicijske struje starijeg kova da Hribara diskreditira, a HAVC prika`e kao leglo klijentelizma. Tome je pogodovalo i nekoliko anonimnih kaznenih prijava, pa ~ak i anonimna kampanja lecima koji su se distribuirali po hotelskim sobama gostiju festivala u Puli i Sarajevu, a kojima se upozoravalo na niz navodnih nezakonitosti i sukoba interesa u HAVC-u. Iako nijedna od tih anonimnih prijava nije urodila podizanjem optu`nice, imid` HAVC-a u javnosti je ozbiljno naru{en. “U medijima mo`ete pratiti kampanju koju protiv mene organizira nekoliko biv{ih filmskih mo}nika i novinara s kojima su interesno povezani. Sve dok HAVC radi zakonito, uz mjerljive rezultate, i dok nas podr`ava struka, sumnjam da imaju izgleda“, zaklju~uje Hrvoje Hribar. (Priredila: M. Radevi})
Evropski festival animiranog filma Balkanima predstavlja od 2. do 6. oktobra 45 filmova u glavnom takmi~arskom programu, uz studentsku konkurenciju i dvije panorame evropskog filma. Ove godine zemlja-gost je ^e{ka, a organizatori su posebno najavili dvije premijere: Metamorphosis bra}e Quay iz Velike Britanije i Junod Shinichiro Kimure iz Japana.
^A^AK
Dubok san Izlo`ba 26. Memorijala Nade`de Petrovi} u ^a~ku, otvorena 29. septembra, kroz temu Dubok san posve}ena je odnosu pojedinca i mo}i u dana{njem svijetu, ukazuju}i na osje}anja nelagodnosti, obamrlosti i nemo}i nametnuta istorijskim, ekonomskim i politi~kim kontekstom. Svoje radove, izme|u ostalih, predstavili su Todd Ayoung i Martha Rosler iz SAD-a, grupa Claire Fontaine iz Francuske i Johan Grimonprez iz Belgije.
75
Cetri oka:Cetri oka.qxd
3.10.2012
21:47
Page 76
U ^ETIRI OKA BH. INFO Odli~an je dugometra`ni igrani prvjenac Slobodana Maksimovi}a koji se zove Hvala za Sunderland! Pisali smo ve} o tome, pa da vam ne dosa|ujemo. Ali, treba{ priznati da kao sopstvenu satisfakciju do`ivljava{ inofrmaciju koju si dobio iz Portoro`a, sa tamo{njeg Filmskog festivala. Sunderland je nagra|en ~etiri puta!
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
AJDIN ŠAHINPAŠIĆ, zamjenik direktora TKD “Šahinpašić“ iz Sarajeva
Tamo gdje jesmo i gdje pripadamo
Akademska kiparica Snje`ana Idrizovi} i istori~arka umjetnosti Alma Me{i} pobjednice su Konkursa Prva samostalna u Zvonu. Sve u organizaciji Udru`enja za afirmaciju kulture i umjetnosti Zvono iz Sarajeva, sve na osnovu prijava koje su na njihovu adresu pristigle do 15. septembra i sve kao doprinos afirmaciji mladih umjetnika. Paralelno, a kako druga~ije, u Galeriji Muzi~kog centra Pavarotti i Galeriji Kraljice Katarine Kosa~a u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosa~a u Mostaru otvorena je izlo`ba fotografija Dvojnost. Autori su bosanskohercegova~ki umjetnik Erol ^olakovi} [ehi} i Esttella ^olakovi} Claret, {vicarska umjetnica i pedagog. Knji`evnici i dramaturginji Ljubici Ostoji} 6. oktobra }e biti dodijeljen Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra. Tako je odlu~ila Direkcija Festivala MESS. Direktor MESS-a Dino Mustafi} ka`e: “Iznimna mi je ~ast da se ovo najzna~ajnije priznanje mo`e dodijeliti Ljubici Ostoji}.” A, i zaslu`ila je Cica!
Dobra, zapravo odli~na vijest je da vrata najve}e knji`are u Bosni i Hercegovini, one u vlasni{tvu TKD [ahinpa{i} u Sarajevu, ne}e biti
zaklju~ana i u vrijeme kada bi trebala biti {irom otvorena. Tako je bilo najavljeno prije ~etiri mjeseca, a zbog visokih cijena zakupa na podru~ju op{tine Stari Grad. “Pla}ali smo punu komercijalnu cijenu zakupa u op}ini Stari Grad, koja je iznosila 30 KM po kvadratu, {to je ekonomski nedosti`no za ono ~ime se mi bavimo. Ta cijena bi bila razumljiva da smo banka ili neki kafi}, ali se knji`ara u svim normalnim sredinama tretira kao objekt od zna~aja za kulturu i grad. Shodno tome je pokrenuta inicijativa i zahvaljujemo vije}nicima u OV Stari Grad, koji su je jednoglasno podr`ali, jer je ova knji`ara jedna ozbiljna institucija koja je od zna~aja za grad i op}inu”, izjavio je za portal Klix.ba Ajdin [ahinpa{i}, zamjenik direktora TKD [ahinpa{i}: “Nadamo se da }emo u skorije vrijeme realizirati posebne uslove zakupa, ~ime bismo dugoro~no osigurali poziciju i ostaviti knji`aru tamo gdje jeste i gdje pripada.” Hajd’ pa makar ne{to ne}e biti zatvoreno u glavnom gradu BiH.
ENES ŠKRGO, kustos Muzeja “Rodna kuća Ive Andrića” u Travniku
Prezentacija i otvaranje izlo`be Rekonstrukcija zakazani su za subotu, 6. oktobra, u 20.15 sati na Podrum sceni Studentskog pozori{ta u banjalu~koj Gospodskoj ulici. Na izlo`bi }e biti prezentovane maketa i skice budu}eg kompleksa scena: Velike i Male scene, scene Masle{ino dvori{te, kao i scene Me|u krovovima. Hvala Agenciji FENA za informaciju: “U Biblioteci Guglielmo Marconi, a u organizaciji Interkulturalne slu`be i biblioteke grada Rima, 8. oktobra }e biti otvorena autenti~na izlo`ba fotografija Pejza`i i ljudi, na kojoj }e svoje radove talijanskoj javnosti predstaviti bosanskohercegova~ki fotograf Adnan Bubalo.”
76
ENES [KRGO “Obilje`avanje obljetnice ro|enja Ive Andri}a Zavi~ajni muzej Travnik po~eo je jo{ u januaru ove godine”
SLOBODNA BOSNA I 4.10.2012.
Cetri oka:Cetri oka.qxd
3.10.2012
21:47
Page 77
BORIS T. MATIĆ, direktor “Zagreb Film Festivala”
Neumjesno je da kukamo Bli`i se po~etak Zagreb Film Festivala, koji }e ove godine biti odr`an od 14. do 21. oktobra. Jubilarni je, deseti, pa Vam u ime redakcije - ~estitam! Ve}ina }e Vam, pretpostavljam, postavljati pitanja vezana za ovogodi{nji Festival, a samo rijetki ono {to je va`nije: kako ste opstali sve ove te{ke, tranzicijske, mukotrpne godine? Prvo vam se `elim zahvaliti na ~estitkama, ali i na svim dosada{njim objavama u va{em cijenjenom magazinu. Vi ste zbilja od po~etka pratili {to se kod nas doga|a. Hvala puno. [to se ti~e pitanja o te{kim godinama. Hm. [to re}i? Istina je da je u posljednje ~etiri godine na{ bud`et stalno varirao. Od smanjivanja javnih sredstava do promjena sponzora i partnera koji su nas pratili. Sve je zadesila ista sudbina, pa mi se ~ini neumjesno da sad mi kukamo. Zamoli}u Vas da izdvojite tri doga|aja, ili pet, ako Vam je ba{ te{ko, koja }e po Va{em mi{ljenju obilje`iti ovogodi{nji ZFF? [to }e to~no obilje`iti Festival, to }emo znati nakon njegovog zavr{etka. To uvijek ovisi da li }e sve pro}i kako treba... U vremenu koje ste spomenuli o~ekuje nas vi{e od 100 filmova iz gotovo 40 zemalja svijeta u deset razli~itih programa i na {est lokacija u Gradu Zagrebu. Uz Glavni program, gdje nagra|ujemo prvi ili drugi redateljev uradak i to iz kategorije dugometra`nog, kratkog i dokumentarnog filma te nacionalnog programa Kockice, imati }emo nekoliko starih i nekoliko novih programa.
Novitet je program Moj tre}i film, gdje prikazujemo tre}e filmove autora koje na{a publika poznaje s prethodnih festivala. Ima li nas igdje u programima ZFF-a? Ako mislite na kinematografiju iz BiH, moj odgovor je - ima! Jako smo ponosni i sretni {to imamo mogu}nost na na{em festivalu hrvatskoj publici predstaviti film Djeca, Aide Begi}. Mi smo pred nekoliko godina prikazali i film Snijeg, iste autorice, koji je pred na{om publikom ostavio dubok trag i ve} se sada o Djeci dosta pri~a i publika i kritika ga s nestrpljenjem o~ekuje. Tako|er, scenaristica i redateljica Aida Begi} }e nam se pridru`iti na Festivalu te }e zajedno s glavnom glumicom Marijom Piki} predstaviti ovaj izvrstan film.
Sretan ro|endan, gospodine Andri}u! A ko }e ako ne}e uposlenici Muzeja Rodna ku}a Ive Andri}a u Travniku 9. oktobra obilje`iti 120. godi{njicu ro|enja na{eg nobelovca? S tim {to bi trebali znati na koji na~in. “Obilje`avanje ove obljetnice Zavi~ajni muzej Travnik po~eo je jo{ u januaru 2012., a vrhunac }e svakako biti od 9. oktobra do 9. novembra ove godine, koliko }e i trajati kulturna manifestacija Andri}evi dani. Tokom ovih mjesec dana u Travniku }e biti prire|en ~itav niz kulturnih programa, poput knji`evnih ve~eri i predavanja, izlo`bi, promocija knjiga, pozori{nih predstava, znanstvene konferencije... Ve}ina programa tematizira knji`evno djelo nobelovca, no pa`nja se posve}uje i savremenim knji`evnim autorima”, najavljuje Enes [krgo, kustos Muzeja Rodna ku}a Ive Andri}a u Travniku. A, ko su organizatori? “Manifestaciju i ove godine zajedni~ki organizuju razli~iti kulturni i edukativni subjekti iz Travnika, kao {to je Gradska biblioteka, Zavi~ajni muzej, Hrvatsko amatersko kazali{te, Pozori{te Travnik, Edukacijski fakultet u Travniku i HKD Napredak. Po prvi puta dobili smo namjensku finansijsku potporu Op}ine Travnik, ministarstava kulture Srednjobosanskog kantona i Federacije, Turisti~ke zajednice SBK”, veli na{ sagovornik, sa kojim smo telefonom razgovarali dok je putovao prema Vi{egradu... “Institut za slavistiku Univerziteta u Grazu, na kojem je Andri} svojevremeno doktorirao, u Vi{egradu organizuje 5. nau~ni simpozijum posve}en romanu Na Drini }uprija. U prate}em programu simpozija predstavi}e se moja autorska muzeolo{ka izlo`ba Rogjen u Travniku, nadle`an u Sarajevu, odrastao u Vi{egradu. Izlo`ba govori o Ivi Andri}u i ova tri grada u kojima se formirao kao osoba i kao umjetnik”, obja{njava Enes [krgo.
4.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
77
Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd
3.10.2012
16:11
Page 78
SENKA KURT: “Sanjala sam da ću biti Senka Veletanlić”
by DINO BAJRAMOVIC
1. Kad }ete izdati album samoljepljivih sli~ica? ^im iza|e moja nova romansirana biografija.
2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete biti astronaut? Nisam. Sanjala sa m da }u biti Senka Veletanli}. rajevu? 3. Kako se osje}ate u Sa ! kim s o Kako kad. I kak
4. [ta ne morate imati u fri`ideru? Avokado, rabarabu, limetu i rukolu. 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Nekog iz neke nevladine organizacije. 6. [ta obavezno nosite na pla`u? Komplet od {est pe{kira, {lauf sa Nemom, {lauf sa Nodijem, ~amac sa Piratima sa Kariba, ~amac sa slikom Rorija, masku, peraje, dva-tri kompleti}a za presvlaku, pa obavezno grisini, smoki i figurice dinosaura...
16. S kim biste voljeli otplesati tango? Sa Johnom Cleeseom.
7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Million dolara baby. 8. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Bezbeli ne{to bezveze.
17. Osoba koja vas `ivcira? Ih... osoba. Valjda, osobe?!
9. Da je danas smak svijeta, {ta biste sutra u~inili? Glasala za Kuglu.
18. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno? Veliku, crnu haljinu.
10. Jeste li meteoropata? Zavisi od vremena. 11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?” Ah.... Ima valjda.. U svakoj izreci ima puno istine. Kao u onoj: “U svakoj la`i ima puno istine.”
13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”? Prepadnem se.
12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Sve je bolje od biti naivan.
14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Do{la na posao.
78
15. Opi{ite [erifa Konjevi}a u tri rije~i? To nije mogu}e.
19. Tange ili badi}? [ta tange? [ta badi}? Sram vas bilo! 20. A, begova ili {kembe ~orba? E... to je ve} pristojnije pitanje. 21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Oktobar je, po~inje sezona ki{a... SLOBODNA BOSNA I 4.10.2012.
Fadila:Iluzije.qxd
3.10.2012
15:46
Page 79
KLIN ^ORBA
MIT O MITU Pi{e: FADILA NURA HAVER
Šta Ti možeš, hoćeš i moraš učiniti za svoju državu, samim tim i za svaku njenu općinu, i u njoj svaku Onu Ženu, prije nego što se usudiš pomisliti da bi Ona ikad, ikako, išta, ništa, kako god - mogla, znala, htjela učiniti za tebe?
N
edavno, ne{to se zanedalo slu`benici jednog sarajevskog pravnog lica u poslovima obi~nim. Subjektu ustrebalo uvjerenje da jeste taj i taj, da se bavi tim i tim, i tome sli~no. Te ti njihova “cura za sve” urani do nadle`nog organa tzv. lokalne administracije koji takve papiri}e ovjerava, sa~eka da Ona @ena na miru obavi jutarnje kahvenisanje i eglenisanje, a onda se umiljato i lijepo raspita {ta, kad i kako. Ona @ena na sve to ispali ~uveno Sutra, koje se koliko sutra pretvori u jo{ ~uvenije Malo Sutra. Tako, dan po dan, re~enom pravnom licu se `uri, priti{}u ga rokovi u va`nom poslu sa poslovi~no preciznim inozemstvom, te ti na{a cura opet ode moljakati Onu @enu da joj {arne iskanu potvrdicu, na {to dobije, sad ve} malo ubu|avjelo Sutraaa… Javit }emo vam kad bude gotovo, dovi|enja. Epilog: jednog novog a po svemu starog jutra, Stranka presretne Onu @enu u dolasku na posao, za`eli joj lijep dan i tutne u {ake Runolist ~okoladu. A ispod Trebevi}a, doista, skoro neo~ekivano, dan bje{e sun~an i lijep.
K
ad smo ve} kod cvijetnih nota, gledam po novinama ~etverolisnu djetelinu Na{e stranke, rascvjetalu na zajedni~koj peteljki-sloganu “Mi mo`emo”. Ne razumijem se naro~ito u karte i pripadaju}e im igre, ali me se ove ~etiri dame kandidirane za na~elnice sarajevskih op}ina ve} na prvi pogled (prati ih pjesma i smijeh) doimaju kao sretna dobitna kombinacija. A jo{ kad se malo osluhne (pro~ita) {ta su naumile Lejla, Sabina, Arijana i Ajla nakon utakmice, koja samo {to nije po~ela, bogami se mo`e zaklju~iti da su im strategije moma~ke. Ba{ su mi onako, kako da ka`em, le`erne i to, ulijevaju povjerenje, poput ~etiri mladi}a ({to) idu s Trebevi}a. Vidim, vladaju velikim narativima: kapitalni projekti, strategije, analize, sinteze, svjetsko a na{e, i tako to. Da se mene pita, ja bih ba{ ovu integralnu djetelinu odmah rasporedila na probni rad, dakako, uz skroman uvjet da me anga`iraju kao savjetnicu. Ne bih ja tu ni ~ekala rezultate izborne utakmice, dapa~e, zakonom bih zabranila demokraciju u domovini nam premiloj. U zemlji u kojoj se doma}i proizvodi (uklju~uju}i i doma}e politi~are) kupuju srcem a ne zdravim razumom, dominira princip nek’ je moje - moje, al’ ba{ moje. Neka je samo moje bo{nja~ko, moje srpsko ili moje hrvatsko, makar i ucrvano bilo i duplo skuplje od onog anamo njihovog. 4.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
Prema tome, neka Visoki smjesta suspendira izbore na unedogled neodre|eno vrijeme i u paketu imenuje ove moje cure za na~elnice, a mene za njihovu zajedni~ku savjetnicu volonterku. Da se razumijemo, meni lova ne treba - a vala ni slava, samo jo{ da mi je za ovoga `ivota da ba{ ja predlo`im, donesem i usvojim Pravilnik o razrezu tarifa mita, korupcije i sli~nih zajebancija.
E
h, to bi mi bilo `ivotno djelo. Postavim table na ulazu u sve institucije (za po~etak op}inske, sa razvojnom tendencijom ka vi{im, visokim i nevidljivim razinama vlasti), a na njima najgolemijim slovima ispisan nadnaslov: [ta Ti mo`e{, ho}e{ i mora{ u~initi za svoju dr`avu, samim tim i za svaku njenu op}inu, i u njoj svaku Onu @enu, prije nego {to se usudi{ pomisliti da bi Ona ikad, ikako, i{ta, ni{ta, kako god mogla, znala, htjela u~initi za tebe? Ko si ti, molit }u lijepo, jesi li Amerikanac? Nisi. Pa {ta onda ho}e{ od ove jadne napa}ene zemlje?! Mr{ tamo! Ho{ potvrdu da postoji{? Ho}e{. Ima, dobit }e{, evo ti tarifa: Čeka{ jedan dan: to ti je - nema toga, haj bri{i, do|i sutra. Al’ da zna{ da }e{ d`abe dolaziti, tj. ako razguljuje{ pje{ke... a tramvajem: to ti je kazna plus karta koju nisi kupio jest jednako 22 tamo, 22 vamo, eto... Čeka{ ~etiri dana, to ti je da Onoj @eni donese{ Ledene kocke, plava kutija sa srebrnim slovima, ve}e pakovanje. Minjon kocke su ti tri i po(l) dana ~ekanja, s tim da ti ostaje da Onoj @eni opere{ prozore, a ona }e ti sama sobom donijeti podvrdu na noge, svojoj ku}i, tako da ima{ {ansu da papir dobije{ i br`e ukoliko si brz i vje{t u pranju prozora. Eh, da ti je potvrdicu za dva dana, {to je od sumraka do zore i od zore do sumraka, pa sve to puta nekoliko, cijena ko{tanja ti je Bajadera u svim brojevima i veli~inama plus lajbi} Onoj @eni, tako|er u svim brojevima i veli~inama, osim ako si voljan uzeti mjere na licu mjesta. Ne ide ba{ da vam sve svoje cijenjene savjete unaprijed otkrivam, ali }u vam ipak otkriti najzanimljiviju caku: va{ je izbor, tj. va{ zagarantirani dobitak, ukoliko imate strpljenja tra`enu potvrdu sa~ekati do divnog sun~anog dana kad }e BiH sretno i beri}etno postati ~lanica EU. Osim potvrde, dobit }ete i vlastiti boks u ludari koja je ure|ena po evropskim standardima. Čestitamo! Ukoliko dan prije izgubite strpljenje, pa hajde dobro, bit }e dovoljan Runolist. 79
CRNA:CRNA.qxd
3.10.2012
21:56
Page 80
PUT OKO SVIJETA Priredio: Nedim Hasi}
Dom romskih kraljeva
R
uku prekr{tenih preko stoma~i}a, koji odaje dobrostoje}eg ~ovjeka, sa slamnatim {e{irom umjesto krune na glavi, stariji gospodin Para{iv sjedi zavaljen na klupi i nadgleda svoj kom{iluk, svoje carstvo. Nesvakida{nji prizor za ruralnu Rumuniju. Uz i niz glavni put i du` pra{njavih bo~nih staza iznikle su nevjerovatne palate. Po fasadama se talasaju balkoni i stubovi. Vrhovi krovova, ukra{eni kulama, tornjevima i kupolama, izgledaju kao ukrasne kape za `urke. Ulicama partoliraju elegantni Mercedesi i BMW-i. Upravo u tom trenutku jedan voza~ kamiona, natovarenog svinjama, naglo ko~i i bulji. Para{iv se osmjehuje. To je njegov rodni grad, Buzesku, pozornica najrje|e demografske grupacije u Evropi - bogatih Roma. Para{iv ne koristi rije~ “Romi”, politi~ki korektan, u~tiv naziv za svoju etni~ku grupu, koja na romskom zna~i ’ljudi’. Umjesto nje, on i ve}ina njegovih kom{ija, sami sebe nazivaju Ciganima, {to je stari, pogrdni naziv uz koji su odrasli, etiketa koju u njegovoj zemlji jo{ uvek koriste mnogi neromi, sinonim za prosjaka, lopova, parazita... Od po~etka 20. vijeka u zemljama engleskog govornog podru~ja uobi~ajen je izraz gipsy izveden iz rije~i egiptyan, jer se smatralo da Romi poti~u iz Egipta. Lingvisti~ki dokazi ukazuju na to da Romi poti~u iz Indije. “Ja sam 1996. godine sagradio jednu od prvih palata”, ka`e Para{iv, pokazuju}i glavom prema svom domu u stilu vile, bajkovitoj predimenzioniranoj gra|evini oblo`enoj sivim i bijelim mermerom, sa balkonima na svakom }o{ku. Imena njegove djece, Luigi i Petu, ispisana su na vrhu kule prekrivene listovima kalaja. “Moji sinovi `ele da sru{e ovu ku}u i izgrade novu, druga~ijeg oblika; ka`u da je ova demode.” Para{iv slije`e ramenima. “Ako moji sinovi to `ele, onda u redu.”
80
Sa samo jednim spratom, Para{ivova vila je skromna. U ju`nom dijelu grada, romskom okrugu, namno`ile su se ogromne ~etvorospratne palate ukra{ene stubovima. Njihov stil se mo`e nazvati monumentalnim. Tu su potom i ku}e u korporativnom stilu, sa zidovima od zakrivljenog refleksivnog stakla; plemi}ki zamak sa grudobranima i balkonima u boji {erbeta, poredanim poput lo`a u operi; i {vajcarska koliba, sa strmim krovom i patuljcima na trijemu. To je nesputano kitnjasta arhitektura, po ukusu razmetljivih novobogata{a. Sve u svemu, oko stotinu romskih palata je izniklo u ina~e turobnom provincijskom gradi}u sa 5.000 stanovnika, oko 80 kilometara jugozapadno od prijestonice Bukure{ta. Oko tre}inu populacije ~ine Romi. Nisu svi oni bogati, ali je bogatih Roma tu dovoljno da ovaj grad bude neobi~an i nepobitan simbol njihovog etni~kog ponosa. Bogati Romi, djeluje kao {tamparska gre{ka, podrugljiva {ala. Mnogi od dva miliona Roma, koliko se procjenjuje da ih ima u Rumuniji, {to je oko 10 posto populacije, `ive siroma{no i te{ko, a njihove zajednice nekako opstaju u sirotinjskim gradskim ~etvrtima ili u kartonskim naseljima na obodima gradova. Istu sudbinu imaju i ostali Romi u cijeloj isto~noj Evropi, gdje su ovi nekada{nji polunomadi prezrena ni`a klasa, specifi~na po siroma{tvu, nedostatku obrazovanja i tvrdoglavoj izolovanosti. Za mnoge ga|e, kako Romi nazivaju nerome, palate Roma iz Buzeskua su trn u oku, razmetanje nezaslu`enim bogatstvom. ^ini se, me|utim, da romskoj eliti uop{te nije stalo do toga da impresionira strance. Pa, odakle poti~e sve to bogatstvo? “Od trgovine metalima”, ka`e jednostavno jedan lokalni Rom.
SLOBODNA BOSNA I 4.10.2012.
Reagiranja:Reagiranja.qxd
3.10.2012
16:10
Page 81
REAGIRANJA Dr. Elvedin Grabovica Uredni{tvu
Goran Simi} - Uredni{tvu
Sanjin Borčak nije moj vozač, niti je moj stalni pratilac, niti uposlenik Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo
Istom sudu kojem me je Sidran tužio namjeravam da uputim tužbu protiv Sidrana zbog ugrožavanja života mene i moje djece, zbog javno objavljenog poziva na linč mene lično
(“U dvije policijske akcije uhap{eni prijatelji i radne kolege SDP-ovaca Damira Had`i}a, Anera [umana i Elvedina Grabovice”, SB, br. 829) Povodom neta~nih i tendencioznih navoda iznesenih u Nezavisnoj informativnoj reviji “Slobodna Bosna” broj 829, u tekstu pod naslovom “U dvije policijske akcije uhap{eni prijatelji i radne kolege SDP-ovaca Damira Had`i}a, Anera [umana i Elvedina Grabovice”, autorice Suzane Mijatovi}, zahtijevam da se objavi sljede}i demanti. U cilju potpune i istinite informiranosti javnosti, smatram potrebnim ista}i da Sanjin Bor~ak, uhap{en u policijskoj akciji MUP-a Republike Srpske, a protiv kojeg, kako je navedeno u tekstu, Okru`no Tu`ila{tvo u Isto~nom Sarajevu vodi istragu za kazneno djelo iznude i zelena{tva nije moj voza~, niti je moj stalni pratilac, pa prema tome, nije niti uposlenik Javnog preduze}a Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo. [tavi{e, isti~em da uop}e ne poznajem Bor~ak Sanjina. Neistiniti i neta~ni navodi autorice teksta Suzane Mijatovi} da je uhap{eni Sanjin Bor~ak zaposlenik JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo kao moj voza~, te da je bio anga`ovan kao moj stalni pratilac, predstavljaju udar na moj li~ni i moralni integritet, a {to za posljedicu ima povredu moga ugleda u javnosti. Dakle, sasvim je jasno da izneseni navodi nisu zasnovani na istinitim informacijama, ve} na pretpostavkama i neprovjerenim informacijama, pa budu}i da sam, kao generalni direktor Javnog preduze}a Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, izlo`en sudu javnosti, isti nesumnjivo predstavljaju povredu mog ugleda. Osim navedenog, ukazao bih i da autorica teksta Suzana Mijatovi} u tekstu iznosi kontradiktorne ~injenice - navod da je Sanjin Bor~ak uposlenik JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo i izjavu uhap{enog Bor~aka da je uposlenik u caffeu “Prego”, a {to opet jasno ukazuje da autorica nije postupala shodno profesionalnim standardima i obavezi da prethodno provjeri istinitost iznesenih navoda. Smatram posebno uvredljivim isticanje moje fotografije u prvom planu u okviru spornog ~lanka, a {to bi moglo javnost navesti na zaklju~ak moje povezanosti sa osobama sklonim kriminalnim radnjama i osumnji~enima za izvr{enje krivi~nih djela. Dr. Elvedin Grabovica 4.10.2012. I SLOBODNA BOSNA
(“Sidran vs. Simi}: Ko je kome povrijedio ~ast”, SB, br. 827) Nimalo me nije iznenadila potreba da knji`evnik Abdulah Sidran svoje du{evne boli poku{ava naplatiti sudskim putem tu`iv{i me Sudu BiH. Raspored koraka je o~ito pobrkan jer o{te}eni mahom prvo pote`u tu`bu protiv lista koji je objavio du{ebolni tekst, no to je ipak bolje ostaviti advokatima. Do sada su se te naplate za du{evnu bol po tradiciji odvijale na relaciji pisac-izdava~, no vjerovatno je uvo|enjem PDV-a knji`arima do{lo do zastoja pa je finansijska strategija knji`evnika preusmjerena na pisce koji `ive u dr`avama sa sretnijom ekonomijom. To potpuno razumijem jer bosanskohercegova~ki emigranti ionako popunjavaju jednu tre}inu bud`eta na{e domovine. To razumijem, ali ne prihvatam. Ne pada mi na pamet da tje{im Sidrana sa 3000 KM tako da sam odlu~io, ukoliko bh. sudstvo odlu~i da knji`evnikovu bol izvaga novcem, da }u radije Sidranovu bol odrobijati i tako namiriti du{evnu bol sa mojom boli iza re{etaka. [teta bi bilo tolike pare staviti u ruke piscu kojem sigurno ne}e pasti na pamet da te pare upotrijebi kao ulog za osnivanje “Dru{tva za Za{titu lika i djela A. Sidrana“, pogotovo {to sli~na dru{tva ve} postoje nakon rata i uz to savr{eno finansijski posluju. Isplatiti Sidranu 3000 KM bilo bi isto kao isplatiti od{tetu upravniku logora jer ga je logora{ pogre{no pogledao. Ve} sam negdje u {tampi pomenuo da mome tu`itelju ne}u dozvoliti da povu~e tu`bu jer namjeravam da istom Sudu uputim tu`bu protiv Sidrana zbog ugro`avanja `ivota mene i moje djece, zbog javno objavljenog poziva na lin~ mene li~no. Mojim slu~ajem se ne}e baviti advokati koji }e pregovarati o cijeni bola na osnovu pasusa iz intervjua datog Slobodnoj Bosni ve} pozivom na ubistvo. Ako ni zbog ~ega, kolegi piscu Abdulahu Sidranu sam zahvalan {to je reaktualizirao svoj tekst iz “Oslobo|enja“ 1993. godine koji sam radije prepri~avao nego citirao jer mi godinama stoji kao mu~nina u stomaku. Va`nost toga teksta sam minimalizirao godinama smatraju}i da drami mira u BiH ne}e pomo}i moje posezanje za tamnom stranom ionako najcrnjeg perioda u istoriji BiH u smislu pra{tanja. Kopiju Sidranove kolumne koju su svi
mentalno normalni pisci protuma~ili kao poziv na moje smaknu}e (a puno je `ivih svjedoka koji to mogu potvrditi na Sudu) stavio sam ad acta sve dok faksimil nije javno objavljen prije neki dan zahvaljuju}i memoriji samih novinara. Naravno, samo oni koji su poput mene i moje djece pro{li sarajevski u`as od 1992. do 1995. mogu izme|u linija Sidranovog teksta shvatiti koju koli~inu bola sam morao u sebi savladati kad sam nakon toga teksta iza ulaznih vrata stana stavljao zamrziva~ ili kad sam svojoj dje~ici obja{njavao kako da pobjegnu na tavan ako za~uju pucnjeve kala{njikova. U Sidranovom tekstu koji me izjedna~ava sa Karad`i}em to se ne mo`e pro~itati jer nije bio pri toj pameti da shvati kako je svaka njegova rije~ bila ravna legalizaciji metka nekog ko se sa Sidranovim tekstom u ruci osje}ao pozvanim da prolivenu muslimansku krv namiri nad sarajevskim Srbinom, makar on bio pjesnik, makar on bio nepopravljivi bh. patriota. U tom sarajevskom haosu gubila se glava za pogre{an pogled ako nisi Musliman a Srbi i Hrvati su uvijek stajali na repu reda za humanitarnu pomo}. Sidranu nije bilo na pameti da shvati kako se stavio u poziciju Gebelsa pozivaju}i na ujedinjeni patriotski front pisce i gra|ane, defini{u}i na najopasniji na~in razliku izme|u “~etnika“ i “Srba“. Jo{ uvijek mi stoji mu~nina u stomaku zbog toga {to je moj kolega pisac uzeo sebi pravo da pravi distinkciju izme|u svojih i drugih zaboravljaju}i da su mu do po~etka bosanskog gra|anskog rata najbolji prijatelji bili oni koji }e svojim u~e{}em legalizovati sve one granate koje su pobile 11.000 na{ih sugra|ana, od kojih pola njih nije saznalo koje su nacije dok ih nisu sahranili. Kako se moj kolega pisac nije nikada izjasnio kad je na sjeverne granice BiH nagrnula Hrvatska vojska sa ciljem da prisvoji teritorij, ili kad su iz Sarajeva misti~no nestajali Srbi na putu ka Kazanima? Ja sam tri puta i{ao na razgovor sa predsjednikom Izetbegovi}em mole}i ga da ne dozvoli da gubimo multikulturnu bitku iznutra kad je dobijamo spolja. Moj kolega pisac je vjerovatno bio skloniji da ~eka ku}i kad }e mu lokalni zlo~inac ]elo poslati po kuriru bocu viskija i konzerve. Kako ne bih svoje memorije na Sidranov tekst pretvarao u vlastitu grobnicu, taj komentar iz “Oslobo|enja“ sam poslao na ekspertizu stru~njacima koji su potvrdili ono o ~emu sad pri~am. Naravno, tekst sam poslao Agenciji za prevo|enje jer mislim da bi ga trebala imati udru`enja i svjetske organizacije koje se bave javnom rije~ju kao podstreka~em za zlo~in. Kako rekoh, na po~etku pisma ja se u prvoj fazi ve} vidim iza re{etaka. Lijepo bi bilo imati kolegu pisca u }eliji pored mene. U drugoj fazi, nakon {to odrobijam dug od 3000 KM, nisam siguran da }u biti finansijski sposoban putovati tako daleko da svome kolegi piscu odnesem cigarete. Goran Simi}, pisac 81
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
3.10.2012
21:43
Page 3
U[TEDITE NOVAC! PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba
Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna�, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba
Vi znate za{to smo najbolji!
Omot-4:CRNA.qxd
2.10.2012
12:57
Page 78