SLOBODNABOSNA br. 833

VIJE]E MINISTARA, PARLAMENT BiH: SMJENE U POZORI[TU LUTAKA

dalmirj

www.slobodna-bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornica

dnevnih vijesti u bIh www.slobodna bosna.ba

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd

23.10.2012

20:09

Page 3

SADR@AJ

www.slobodna-bosna.ba

56 SOUNDTRACK @IVOTA 26 ZABRINJAVAJU]E 16 IRANSKA REVOLUCIONARNA GARDA VIJESTI IZ EVROPSKE UNIJE Svjetska operna diva za “SB” Biznismeni, humanitarci, kulturni i nau~ni radnici

Privremena suspenzija viznog re`ima za Zapadni Balkan

Poja~ane mjere osiguranja nerezidentnog izraelskog diplomatskog osoblja u BiH i drugih objekata, potencijalnih meta teroristi~kih napada, koje su na snazi od sredine jula, u posljednja su dva mjeseca dodatno poo{trene zbog novih prijetnji na koje su bh. sigurnosne slu`be upozorene u me|unarodnoj razmjeni obavje{tajnih podataka; na{a novinarka otkriva za{to je dolazak jednog iranskog “diplomate“ uzbunio sve bh. policijsko-obavje{tajne agencije, ko su prvi ljudi Iranske revolucionarne garde i kako su godinama gradili infrastrukturu u BiH

Krajem ove sedmice ministri unutarnjih poslova zamalja EU-a }e u Luxemburgu raspravljati o bezviznom re`imu za Zapadni Balkan, a da bi odluka o njegovom ukidanju ili ograni~avanju mogla biti donesena, mora je potvrditi i ratificirati Evropski parlament

Jedna od najpoznatijih svjetskih mezzosopranistica, Amerikanka DENYCE GRAVES-MONTGOMERY (48), prvi put je posjetila Sarajevo i u Narodnom pozori{tu odr`ala gala humanitarni koncert uz pratnju orkestra Sarajevske fiharmonije i Hora Opere NPS; u intervjuu za “SB“ Denyce Graves otvoreno govori o odrastanju u siroma{nom predgra|u Washingtona i trnovitom putu do svjetskih opernih pozornica, te otkriva kako svoj uspjeh duguje pokojnom maestru VJEKOSLAVU \I\IJU [UTEJU sa kojim ju je, pored profesionalnih anga`mana, vezivalo blisko prijateljstvo

48 I TO JE EKONOMIJA Vuk sit, ovce na broju

20 EKSKLUZIVNO Darko Elez, majstor za naru~ena ubistva (II)

Ovogodi{nju Nobelovu nagradu za ekonomiju dobio je ~ovjek koji izjavljuje da nema pojma kako rije{iti krizu eura: ameri~ki profesor ALVIN ROTH (60) druga~ija je vrsta ekonomiste, on prou~ava odnos ponude i potra`nje te otkriva kako izabrati najbolje od ponu|enog u slu~ajevima kad cijena ne mo`e biti nikakvo mjerilo

Tajni izvje{taj SIPA-e do kojeg je na{ list do{ao govori da je DARKO ELEZ, koji se tereti za najte`a krivi~na djela na Balkanu, komandovao pravom vojskom nemilosrdnih ubica; na{ list u ovom broju 52 110 “PROSVJETINIH“ otkriva kako je Elez organizovao ubistvo GODINA Ramiza Delali}a ]ele i planirao i vr{io Za bolje dru{tvo oru`ane napade na protivnike iz zlo~ina~ke organizacije \or|a @drale Srpsko prosvjetno i kulturno dru{tvo “PROSVJETA“ ovog mjeseca obilje`ava 110. godi{njicu svog postojanja i rada; proslava jubileja po~ela je prvorazrednim kulturnim doga|ajem: izlo`bom djela LAZARA DRLJA^E, koju }e nakon Sarajeva imati priliku vidjeti i mostarska publika 25.10.2012. I SLOBODNA BOSNA

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d.

137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.

Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

3

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

23.10.2012

22:43

Page 4

MINI MARKET RITA-NJE VLADE REPUBLIKE SRPSKE

ZA PREDSTAVNI^KI DOM SPREMNI

Lider HSP-a Zvonko Juri{i} te{ka srca pristao da zastupnik HSP-a glasa protiv smjene SDA-ovih ministara Pod pritiskom devetorice ~lanova Predsjedni{tva HSP-a, na sjednici odr`anoj pro{le nedjelje u Ljubu{kom, lider te stranke Zvonko Juri{i} kona~no je odabrao na koju }e politi~ku stranu stati. Nakon {to su njegove strana~ke kolege inzistirale na podr{ci koalicijskim partnerima, Juri{i} se slo`io da izaslanik HSP-a u Domu naroda Parlamenta BiH Stjepan Kre{i} glasa protiv smjene ministara iz SDA. Jednako je tako Zvonko Juri{i} ispunio obe}anje da }e na sjednici Zastupni~kog doma podr`ati inicijativu za smjenu Denisa Be}irovi}a.

Prije mjesec dana, kada su se dr`avni parlamentarci prvi put izja{njavali o

Zvonko Juri{i}

4

Nakon skandala s prodajom rudnog blaga tajkunu Serdarovu, Vladu RS-a čeka nova tužba: tužba Slovenaca za neisporuku struje iz Ugljevika Rok koji su Vladi RS-a ostavili predstavnici granskih sindikata, na~elnik op}ine Ugljevik Vasilije Peri} i predsjednik Ekonomskog instituta RS-a Aleksa Milojevi} istekao je ove sedmice. Kao {to su i o~ekivali, entitetska vlada je ostala i gluha i nijema na izgradnju pogona tri RiTE Ugljevik, nisu se o~itovali o Studiji ekonomske opravdanosti koju je napisao Milojevi}, a nisu uradili ni svoju.

Izgradnja tre}eg pogona i davanja koncesija Ra{idu Serdarovu na eksploataciju uglja u Ugljeviku i dalje je pre}utno odobrena, iako je pro{li tekst koji je objavila “Slobodna Bosna“, zajedno sa ugovorom Vlade RS-a sa Serdarovljevim pred u ze}em Comsar Energy Limited (CEL), uzburkao ovda{nju javnost.

Milojevi} u cijeloj pri~i vidi samo tri izlaza: tu`ba Ustavnom sudu RS-a zbog nelegalnosti i {tetnosti ugovora, okupljanje opozicije u RS-u oko zajedni~kih interesa i `alba Narodnoj skup{tini RS-a.

“Ima i drugih na~ina, kao {to je tu`ba malih akcionara, ali ove tri mogu}nosti su nam za sada opcije koju razmatramo“, nagla{ava Milojevi}, koji je oko sebe ve} uspio okupiti sindikate.

Za{to je sve ovo neizvodljivo i za{to }e Serdarov dobiti na pladnju nacionalno rudno bogatstvo RS-a iako je sve nelegalno? Razlog je samo jedan: kojim god putem da krene Milojevi}, udarit }e u autokratsku vlast ili se upetljati u me|upartijske podjele.

Tu`ba Ustavnom sudu RS-a jeste logi~no rje{enje, ali Ustavni sud RS-a odavno je politi~ki instrumentalizovana institucija, ~ijeg predsjednika bira ve}ina u Narodnoj skup{tini koja je u ovom slu~aju SNSD-ova. Aktuelni predsjednik je D`erard Selman, koji je na ovu poziciju do{ao iz Vlade RS-a, iz fotelje ministra pravde ovog entiteta. @alba Narodnoj skup{tini u kojoj je SNSD tako|er ve}ina, eventualno mo`e do}i do sjednice i tu }e joj biti i kraj.

RASPRODAJA NACIONALNOG BLAGA Davanje koncesije Ra{idu Serdarovu na eksploataciju uglja u Ugljeviku ocijenjeno je kao {tetno po Republiku Srpsku

Ujedinjenje opozicije u RS-u je teorijski i prakti~no nemogu}e, osim kada se ne radi o podrivanju interesa druga dva naroda, {to javnost ovog bh. entiteta gleda ve} godinama.

No, problemima nije tu kraj. Republika Slovenija tu`ila je prije tri mjeseca Ugljevik jer im ne isporu~uju obe}anu struju. Naime, prilikom izgradnje RITE Ugljevik Slovenci su u~estvovali sa 70 posto kapitala, a zauzvrat tra`ili 30 godina besplatnu struju.

Dobili su je samo sedam godina. Spor se vodi na Osnovnom sudu u Bijeljini, a od{tetni zahtjev u slu~aju gubitka spora te`ak je 1,5 milijardi maraka i platit }e ga Vlada RS, odnosno poreski obveznici.

Slovenci su tako|er bili zainteresirani i za izgradnju drugog pogona RiTE Ugljevik, ali su pregovori prekinuti dolaskom na vlast SNSD-a 2007. godine.

Milojevi} vjeruje da bi i dr`ava BiH trebala preuzeti dio odgovornosti za nacionalna bogatstva RS-a, jer je entitet sastavni dio dr`ave.

“I Vije}e ministara BiH trebalo bi zauzeti neki stav o svemu, jer ovo nije samo entitetski problem“, ka`e Milojevi}.

(N. Dikli}) SLOBODNA BOSNA I 25.10.2012.

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

23.10.2012

22:43

Page 5

MINI MARKET FOTO NEDJELJE

smjeni zamjenika predsjedavaju}eg Zastupni~kog doma, Juri{i} je, podsjetimo, pobjegao iz sale, ali ovoga tjedna nije imao izbora.

(S.M.)

MILUTIN STOJ^EVI]

Pazarni dani u Parlamentu BiH

TRGOVINSKI NESPORAZUM

Dragan ^ovi}, Ognjen Tadi} i Sulejman Tihi}

Denis Be}irovi}

Milica Markovi} i Du{anka Majki} Vjekoslav Bevanda, Nikola [piri} i Damir Had`i}

Za razliku od SDP-a, koji tvrdi da nije trgovao dr`avnim interesima sa SNSD-om, Milorad @ivkovi} tvrdi suprotno SNSD-ov zastupnik u Predstavni~kom domu Parlamenta BiH Milorad @ivkovi} izazvao je golemu pa`nju javnosti izjavom da su se stranke iz RS-a “opametile” i da }e njihov partner s druge strane entitetske linije biti “one partije koje daju bolju ponudu”. @ivkovi} je rekao da su zastupnici SNSD-a “vo|eni ekonomskim i nacionalnim interesima najboljim za RS odlu~ili da se ne razmatra inicijativa za smjenu Lagumd`ije, te da su ponude koje su imali na stolu opredijelile takav stav”.

Nije `elio re}i {ta im je to SDP ponudio, uz obrazlo`enje da }e stvari koje }e se de{avati narednih nekoliko mjeseci dati odgovor na to pitanje. ”Mislim da trenutno nije vrijeme za to”, kazao je @ivkovi}, koji je na izravan na~in demantirao vrh SDP-a koji uporno ponavlja kako nikakve trgovine “ispod stola” sa SNSD-om nije bilo.

(A.M.) Milorad @ivkovi}

25.10.2012. I SLOBODNA BOSNA

5

Iluzije:Iluzije.qxd

24.10.2012

2:55

Page 6

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

VIJE]E MINISTARA, ILI DOBRO JUTRO, SVINGERI Pi{e: SENAD AVDI]

Nije zgoreg podsjetiti se na početak priče o formiranju Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, čisto da bi nam bilo bjelodano i razvidno da ono što je od starta krivo nasađeno, neozbiljno, neodgovorno, “ofrlje“, nema nikakvog izgleda, ni načina, da se završi drugačije nego onako kako se to ovih dana (ne) završava dakle permanentnim odugovlačenjem i (ne)izvjesnom beskonačnošću

M

o`e li se vi{e iko sjetiti kako je po~ela i kako se okon~ala vratolomna operacija stranaka okupljenih oko nekada{nje Platforme sa kandidaturom profesora Slave Kuki}a za mandatara, odnosno predsjedavaju}eg Vije}a ministara Bosne i Hercegovine? Ima li iko dovoljno strpljenja i politi~ke memorije da bi se sjetio {ta je uop}e bila ta Platforma i kakve je politi~ke vrijednosti promovirala?

Te{ko da bih se i sjetio te tragikomi~ne postizborne avanture, da prije dvadesetak dana sa Kuki}em nisam bio u televizijskom studiju u kojem smo komentirali rezultate lokalnih izbora i te njegove nametnute blama`e. Nisam posve siguran da se i hercegova~ki sociolog (sa rado{}u, bez gor~ine) sje}a tog svojeg “gordog posrtanja“ kada je kao “nestrana~ki kandidat“ tra`io podr{ku za premijersku du`nost obijaju}i pragove strana~kih centrala i kabinete politi~kih lidera.

Samo spominjanje, odnosno podsje}anje na imena kandidata za predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH dovoljno svjedo~i koliko su stranke koje su ovu trojku nekompetentnih i drugo-tre}eliga{kih politi~ara predlo`ile, ozbiljno do`ivljavale funkciju/du`nost prvog ~ovjeka dr`avne Vlade.

U slu~aju Kuki}evog unaprijed izgubljenog, beznade`nog kandidiranja, samo je jedno pitanje ostalo nerazja{njeno: kako je ovaj promu}urni, oprezni, okretni Hercegovac iz Posu{ja dopustio da mu osobna ambicija pomuti politi~ku inteligenciju i pristane na poni`avaju}u ulogu glinenog goluba kojeg je {iroke ruke u zrak, odnosno u slobodni pad dega`irao Zlatko Lagumd`ija a Milorad Dodik i Dragan Čovi} ga bez te{ko}a odstrijelili.

Bez ikakvog programa, osim uop}ene, nerazra|ene “vizije“ europsko-atlantskih integracija, hudi Kuki}, unaprijed diskvalificiran, potucao se sa svojom ko`nom

To se zove ^ovi}eva, Dodikova i Lagumd`ijina reforma Vije} Nije zgoreg zato podsjetiti se na po~etak pri~e o formiranju Vije}a ministara Bosne i Hercegovine, ~isto da bi nam bilo bjelodano i razvidno da ono {to je od starta krivo nasa|eno, neozbiljno, neodgovorno, “ofrlje“, nema nikakvog izgleda, ni na~ina, da se zavr{i druga~ije nego onako kako se to ovih dana (ne) zavr{ava - dakle permanentnim odugovla~enjem i (ne)izvjesnom beskona~no{}u.

S

redinom juna 2011. godine, dakle okruglih osam mjeseci nakon okon~anja posljednjih op}ih izbora, Predsjedni{tvo Bosne i Hercegovine predlo`ilo je dr`avnom Parlamentu Slavu Kuki}a kao predsjedavaju}eg budu}e dr`avne vlade. Kuki}a je kao nestrana~kog kandidata predlo`ila Socijaldemokratska partija BiH, a Predsjedni{tvo BiH (glasovima @eljka Kom{i}a i Bakira Izetbegovi}a) mu dalo prednost u odnosu na konkurente: Mladena Ivankovi}a Lijanovi}a (Narodna stranka Radom za boljitak) i Borjanu Kri{to (Hrvatska demokratska zajednica BiH).

6

profesurskom torbicom od nemila do nedraga, poneko, kome je ba{ smrtno dosadno i ko u datom trenutku nije imao pametnijeg posla, kao, recimo Mladen Ivani} u Banjoj Luci, bi ga primio, po~astio kafom, ~isto iz razloga uvi|avnosti i akademske solidarnosti, ~ak i saslu{ao.

S

tvar je bila propala, a vrijeme je tvrdoglavo istjecalo, curilo. Pogotovo jer je mjesecima uo~i toga Lagumd`ija nepokolebljivo tvrdoglavo i “razlo`no“ branio svoju “pregovara~ku“ poziciju - matemati~ki egzaktnu, a politi~ki bahatu: on, predsjednik stranke koja je na izborima dobila najvi{e glasova u Bosni i Hercegovini, ima puni legitimitet da predlo`i novog dr`avnog premijera: predlo`io je, ni{ta li~no, sa~uvaj Bo`e, gdje bi on to - sebe.

Prije toga se podosta u politi~ko-strana~koj, sa svih strana ucijenjenoj i neproduktivnoj mrtvaji, “ispregovaralo“, “izdogovaralo“.

Proceduralne, bezmalo ustavnopravne prepreke, sadr`ane su u jednoj ne ba{ zanemarivoj sitnici: od DaySLOBODNA BOSNA I 25.10.2012.

Iluzije:Iluzije.qxd

24.10.2012

2:56

Page 7

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE EKSPERIMENT EKSPERIMENT KOJI KOJI NEDOSTAJE Slavo Slavo Kuki}, Kuki}, SDP-ov SDP-ov glineni glineni golub golub

tona do na{ih dana na ~elu Vije}a ministara nikada nije bio Hrvat, osim simboli~nih pokaznih vje`bi u trajanju od pola godine kada se na neobja{njiv na~in na toj du`nosti obreo Martin Ragu`, pa jo{ neproceduralnije nestao. Istina, mjesec-dva u vrijeme Alijanse za promjene (2002) nominalno je na toj du`nosti u strana~kom i nacionalnom snu prospavao oronuli akademik Bo`idar Mati}, jedan solidan zaslu`ni i sustavni plja~ka{ resursa Energoinvesta, sve dok ga njegov strana~ki {ef i fakultetski kolega Lagumd`ija nije probudio iz premijerskog sna. Delo`irao ga je Lagumd`ija i poslao na ku}nu njegu, a on, Lagumd`ija, osobno uz fotelju ministra vanjskih poslova, okupirao premijerski dvosjed zaslu`enog menad`era Mati}a.

Uglavnom, u~as, dok bi rukom o dlan lupio, proletjela je godina dana od op}ih, oktobarskih izbora, a dr`avne vlade ni na pomolu.

Monitoring grupa (Posmatra~ki komitet) Vije}a Evrope u

Lagumd`ijinoj mahnitoj egocentri~noj, kadrovskoj operaciji “slu~ajni prolaznik“: zec; ono {to po{teni crnci u trci na 5.000 i 10.000 istr~e, iskrvare. I budu solidno pla}eni, da bi najbolji od njih, Kenenisa Bekele, 5 puta osvojio zlatnu olimpijsku.

Koliko je dr`avni~ki vidovit, odgovoran kadrovski potez, a u kojoj utilitaran, strana~ko-klijentelisti~ki manevar Zlatka Lagumd`ije, “slu~ajnog prolaznika“, treba pa`ljivo razmotriti. Lagumd`ijino imenovanje nekompetentnog, amaterskog, ali strana~ki discipliniranog kriminalca Damira Had`i}a, beskrajno korumpiranog lokalnog fi}firi~a za dr`avnog ministra prometa i komunikacija, te{ko da doprinosi izgradnji dr`avnog poretka. Oholi, neprosvije}eni ministar, Had`i}, lokalna novogradska bekrija, koji u `ivotu nikakav ozbiljan posao ni s javnim ni s privatnim komunikacijama imao nije a da stanovitu privatnu, ili strana~ku korist iz “istih“ nije izvukao, ka`e

je}a ministara: Sigurna ku}a za hiljade strana~kih bezveznjakovi}a! novembru 2011. objavila je dramati~an izvje{taj o nedopustivom zastoju u (ne)funkcioniranju centralnih vlasti u Bosni i Hercegovini: optu`en je u tom izvje{taju Milorad Dodik, {to nikako nije nu`no pogre{an, neutemeljen zaklju~ak. Za {to god optu`ite Dodika, on }e se li~no potruditi da vam sam, uz postoje}e nedvosmislene, podastre jo{ trostruko vi{e te`ih dokaza protiv sebe. Me|utim, ~injenice su, ponekad, nepredvidive i umiju hladno i profesionalno raditi posao ~ak i za Dodika.

Jasni su, barem na~elno, gotovo privatni, umalo ne rekoh intimni razlozi iz kojih je Dragan Čovi} prije ogromnih godinu i po dana na premijersku dr`avnu du`nost kanio postaviti Borjanu Kri{to, poslu{nu, vragolastu strana~ku suputnicu, (pri)pravni~ku ikonu iz Livna: da bi, naravno, ponizio, derogirao, ismijao, devalvirao zna~aj institucije na koju je predla`e. Samim tim, jel’te i dr`avu Bosnu i Hercegovinu, u punom njenom, dubioznom, ali neupitnom kapacitetu.

Ostavimo postrani ono {to to nikad niko nije druga~ije `elio da percipira, “implementira“, napustimo napokon, slijepog putnikanamjernika Slavu Kuki}a, nepre`aljenog i ne`eljenog dr`avnog premijera, nestrana~kog, su{tinski SDP-ovog, jer je on u cijeloj 25.10.2012. I SLOBODNA BOSNA

kako mu je “stranka va`nija od dr`ave“? (Onaj ko u prvom ~inu imenuje Damira Had`i}a za ministra komunikacija u drugom ~inu }e predlo`iti Fahrudina Radon~i}a za ministra sigurnosti; strana~ki je to neizvjesno, ali dramatur{ki opravdano.)

P

ostoji medijski slatka, neodoljiva, pomalo omamljuju}a, privla~na i uvjerljiva pri~a, koja nije izmi{ljotina ovog novinara i nije li{ena predistra`nih obavje{tajnih saznanja: da su se Lagumd`ija i Dodik nasmrt posva|ali oko raspodjele elektroenergetskih koncesija; ta saznanja ve} postoje, samo ih je zahtjevno dokazati: osnovane sumnje postoje da je i predratni juri{nik sa jugoslovenskim identifikacijskim papirima, plja~ka{ mostarskog Sokola, Dragan Čovi} upetljan u taj golemi posao sa “Elektroprivredom Herceg Bosne“. Sve je to mo`da ta~no, a mo`e biti i da nije.

Ostavimo spekulacije po strani, okupimo se oko ~injenica, koje bi trebale biti neupitne: imamo na polti~koj i dr`avnoj sceni politokratske kreature, koje su uzele dizgine vlasti u svoje ruke; nijedna stranka u dr`avi nema drugi motiv mimo za{tite svojih strana~ko-poslovnih jazbina.

7

Iluzije:Iluzije.qxd

23.10.2012

18:01

Page 8

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 18. OKTOBAR Danima traje drama oko izbora dekana Fakulteta kriminalisti~kih nauka u Sarajevu. Upravni odbor imenovao je dr.

NED@ADA KORAJLI]A, ali se ne predaje ni njegov protukandidat dr. RAMO MASLE[A. Danas pijem pivo sa federalnim tu`iteljem VLADOM MI[KOVI]EM, pri~amo o Luki Modri}u i Miralemu Pjani}u. On je prije 7-8 godina zastupao optu`nicu protiv te{anjsko-zeni~kih policajaca [EMSUDINA MEHMEDOVI]A i prvog mu suradnika NED@ADA KORAJLI]A, optu`enih da su duboko nakon Daytona podijeli gra|anima stotine pu{aka. Nikada nisu osu|eni.

Poznajem i profesora Masle{u, dugogodi{njeg policajca iz Hercegovine. Nemam o njemu posebno, pogotovo pozitivno mi{ljenje. Me|utim, ako se ve} bira dekan Kriminalisti~kog fakulteta, mislim da je Korajli} neuporedivo prigodnije, kriminalnije rje{enje od Masle{e.

PETAK, 19. OKTOBAR Veliki je potres u hrvatskom dr`avnom i politi~kom vrhu prije dva-tri mjeseca izazvalo pojavljivanje VELJKA D@AKULE, jednog od ratnih lidera kraji{kih Srba

srca nasmijati! Danas se, ovaj potonji, re`iser i javni radnik ne{to rasrdio na Slobodnu Bosnu, pa pi{e zahuktalo, onako suptilno, ko sjekirom, rije~i mu otpadaju od misli kao od suhe bukovine. Kupusovi} je, treba priznati, ostavio ogroman trag u sarajevskom i bosanskohercegova~kom teatru: najdublji trag vezan je za ratni period, koji je nakon skoro ma|ioni~arskog bijega proveo u Turskoj.

U poslijeratnom periodu, zbog du{mana i politi~kih pritisaka, imao je tek jednu zapa`enu i posje}enu redateljsku kreaciju re`iranje d`enaze ALIJE IZETBEG OVI]A!

NEDJELJA, 21. OKTOBAR “Spavajte mirno, zemljotresa ne}e biti“, poru~ili su seizmolozi stanovnicima italijanskog grada L’aquila. Nedugo nakon toga razorni zemljotres je sravnio ovaj gradi} sa zemljom, a 309 stanovnika je izgubilo `ivot.

Italijanski sud je {estoricu seizmologa i jednog vladinog du`nosnika koji su umiruju}e, olako i nestru~no (sa smrtnim posljedicama) obmanuli javnost kaznio sa po {est godina zatvora.

“Spavajte mirno, rata ne}e biti!“ Mo`ete li se sjetiti koji je vojni ekspert to poru~io prije kataklizme u Bosni i Hercegovini koja je uslijedila? I na koliko je godina osu|en...

U ~udesno toplo napisanoj knjizi “Putovanje bijelom la|om“, objavljenoj prije ta~no trideset godina, u kojoj je pisao o svojim dru`enjima sa ex-jugoslovenskim knji`evnim i umjetni~kim velikanima Krle`om, Augustin~i}em, Skenderom, (K Krklecom...) ZUKO D@UMHUR ima i poglavlje u kojem opisuje susret sa Nobelovcem u Istanbulu gdje je Zuko do~ekao Andri}a na `eljezni~koj stanici.

“Ovo je sramota“, ka`e mu Zuko, “u Istanbul dolazi najve}i turski pisac svih vremena, a niko ga ne do~ekuje na stanici, osim mene.“ “To mu se veoma dopalo“, bilje`i Zuko, “i kasnije bi u dru{tvu imao obi~aj da ka`e: ‘Sje}a{ se, Zuko, kad si ti mene nazvao najve}im turskim piscem svih vremena...?‘“

UTORAK, 23. OKTOBAR Poslanici Zastupni~kog doma dr`avnog Parlamenta iz SNSD-a danas su skinuli sa dnevnog reda sjednice inicijativu svog gazde MILORADA DODIKA za smjenu ministra vanjskih poslova ZLATKA LAGUMD@IJE. “Cjenka}emo se jo{“, najavio je Dodikov imenjak i potr~ko @ ivkovi}, predsjedavaju}i ovoga doma.

PONEDJELJAK, 22. OKTOBAR MILORAD DODIK, EMIR KUSTURICA i MATIJA BE]KOVI] na Beograds-

na obilje`avanju obljetnice Oluje u Kninu.

Hrvatski predsjednik IVO JOSIPOVI], na ~iji je poziv D`akula stigao, imao je nakon toga, tim povodom, nesvojstveno o{tar obra~un sa liderom “nepobunjenih“ hrvatskih Srba MILORADOM PUPOVCEM. D`akula ve} tre}i dan u Haagu svjedo~i kao svjedok Tu`iteljstva na po~etku su|enja GORANU HAD@I]U. D`akula, insajder u ratnim zbivanjima, neposredni svjedok priprema za pobunu Srba u Hrvatskoj, njihovim politi~kim, vojnim, (para)policijskim podstreka~ima i pomaga~ima iz Beograda, moj je utisak nakon dana{njeg svjedo~enja, vi{e }e koristiti u razumijevanju istine o karakteru rata u Hrvatskoj od Pupovca!

SUBOTA, 20. OKTOBAR Da nema redovnih kolumni u subotnjem Avazu VLASTIMIRA MIJOVI]A i SULEJMANA KUPUSOVI]A, ~ovjek se na ovako neveselom danu ne bi imao ~emu od 8

Nigdje se ne vidi kraj zajebanciji sa Vije}em ministara, ali ima dobre zajebancije kraj Vrbasa. Ka`u, ulovio Dodik zlatnu ribicu, pa je odmah `eli vratiti nazad u Vrbas. “A `elja, Mile?“, zbunjeno pita ribica. “A, `elja, mo`e `elja, samo reci koju da ti ispunim?“, dobrohotno }e Dodik. kom sajmu knjiga najavljuju ustanovljavanje knji`evne nagrade “Ivo Andri}“ koja }e se od naredne godine dodjeljivati za najbolji roman napisan na slavenskim jezicima. Nagrada te{ka stotinu hiljada eura bit }e uru~ivana u Kusturicinom “Andri}gradu“ u Vi{egradu na Vidovdan, u znak sje}anja na “najve}eg srspkog pisca“.

Dana{nje izdanje najtira`ijeg beogradskog dnevnog lista poklanja ~itateljima ukori~enu pripovijetku Put Alije \erzeleza obilje`avaju}i 120. godi{njicu ro|enja “najve}eg srpskog pisca“.

SRIJEDA, 24. OKTOBAR Na nedavnim lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini, od sedamdeset registriranih punoljetnih stanovnika Gornje Mao~e nijedan nije glasao. Čudno, uznemiruju}e? Nije nimalo!

Stanovnici Mao~e ravnaju se prema izvornim terminima (lokalnih) izbora onim u Saudijskoj Arabiji. A u Saudiji su lokalni izbori zakazani za 2015. godinu i na njima }e, za razliku od Mao~e, prvi puta mo}i na izbore iza}i i `ene...

SLOBODNA BOSNA I 25.10.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

23.10.2012

21:20

Page 2

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

23.10.2012

22:25

Page 10

MINI MARKET PUSTO TURSKO

Izetbegovi} otkazao trilateralni susret predsjednika Turske, Srbije i BiH u Ankari Za kraj novembra u Ankari je bio planiran trilateralni sastanak predsjednika Turske, Srbije i BiH, koji se ve} nekoliko godina unazad odr`ava najmanje dva puta godi{nje, nekada na razini predsjednika dr`ava a ~e{}e na razini ministara vanjskih poslova tri dr`ave.

Trilateralni sastanak u novembru ove godine bio je planiran na najvi{em novou, no otkazan je na inicijativu predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiH Bakira Izebegovi}a, koji nije mogao pre{utjeti nekoliko posljednjih, blago re~eno, neodmjerenih izjava srbijanskog predsjednika Tomislava Nikoli}a vezanih za BiH. Nikoli} je pored ostalog rekao da “Bosna polako nestaje pred na{im o~ima”, na {to mu je bo{nja~ki kolega Bakir Izetbegovi} u otvorenom pismu poru~io da “suverena i nezavisna BiH ne}e nestati ni brzo ni polako… ali da svakog dana polako nestaju oni koji su joj tu sudbinu bili namijenili, poput Milo{evi}a, Mladi}a, Karad`i}a, [e{elja”.

Na kraju otvorenog pisma Nikoli}u, Izetbegovi} ka`e da je bio primoran otkazati planirani trilateralni susret u

Bakir Izetbegovi}

10

MINI STAR NESIGURAN

Radončić nije pretjerano zagrijan za Ministarstvo sigurnosti BiH Prema ranijim najavama iz juna ove godine, mjesta u Vije}u ministara koja su ostala upra`njena nakon smjene du`nosnika SDA, popunit }e kadrovi dvije partije - SDP-a i SBB-a. Tako bi novi ministar odbrane umjesto Muhameda Ibrahimovi}a trebao biti Zekerijah Osmi} iz SDP-a, novi ministar sigurnosti umjesto Sadika Ahmetovi}a vjerovatno }e biti ~elnik SBB-a Fahrudin Radon~i}, dok bi Fuada Kasumovi}a, na poziciji zamjenika ministra finansija, trebala zamijeniti Edita \apo iz SBB-a.

Upu}eni tvrde da Radon~i}, suprotno uvrije`enom mi{ljenju, nije pretjerano zagrijan za preuzimanje Ministarstva sigurnosti i da bi rado na ovu poziciju imenovao nekog iz reda svojih najbli`ih suradnika a sam bi ostao “po strani”, budu}i da ne zna sve detalje tajnog “trgovinskog sporazuma” Lagumd`ije, Dodika i ^ovi}a, i da sumnja da }e novi saziv Vije}a ministara BiH biti uspje{niji od prethodnog.

Fahrudin Radon~i}

No, Radon~i}ev bo{nja~ki koalicioni partner Lagumd`ija tome se odlu~no protivi: zahtijeva da se Radon~i} osobno anga`ira kako bi bio siguran da }e nova parlamentarna ve}ina imati punu medijsku podr{ku Dnevnog avaza.

(M.A.)

MEDIJ I MLIJEKO

Nakon gubitka bezrezervne podrška FTV-a, SDP pokušava osvojiti BHRT Na sastanku ~elnika SNSD-a i SDP-a, koji je proteklog vikenda odr`an u Lakta{ima, ~lanovi delegacija dviju stranaka razgovarali su o brojnim temama, izme|u ostalih, i o efikasnijem radu dr`avnih institucija. Tako se na dnevnom redu na{lo i pitanje izbora novog rukovodstva Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), ali i ~lanova Upravnog odbora BHRT-a, na kojem su insistirali predstavnici SDP-a. I dok su SDP-ovci d`entlmenski prepustili SNSDu i HDZ-u da izaberu budu}eg srpskog i hrvatskog ~lana Upravnog odbora dr`avnog javnog servisa, koji }e zamijeniti Nikolu Dereti}a i Mariju Puticu, sebi su ostavili pravo da {to prije imenuju

nasljednika bo{nja~kog ~lana Ahmeda @ili}a. Dr`avni je ministar prometa i komunikacija Damir Had`i} i ranije, podsjetimo, urgirao da bi se {to prije rije{io “nepodobnog“ @ili}a, kako bi zajedno s novim koalicijskim partnerima preuzeli kontrolu nad BHRT-om, budu}i da je aktuelni generalni direktor Muhamed Bakarevi} iznimno blizak SBB-u.

Dr`avni javni servis, ina~e, sve doskora uop}e nije bio na listi prioriteta SDP-a, ali se situacija naglo promijenila nakon {to je ta stranka ostala bez presudnog uticaja na ure|iva~ku politiku Federalne televizije, njihovog dugogodi{njeg najja~eg medijskog upori{ta.

(E.H.) SLOBODNA BOSNA I 25.10.2012.

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

23.10.2012

22:25

Page 11

MINI MARKET Priredila: Ma{a ]osi}

Turskoj i da je o svojoj odluci obavijestio turskog kolegu Abdullaha Gula.

(A.M.)

PRO ET CONTRA

Da li ste oÄ?ekivali ovakav ishod glasanja u Domu naroda?

FADILA MEMI[EVI] Predsjednica Dru{tva za ugro`ene narode

NE Mislila sam da }e do}i do nekog kompromisa, ali nisam o~ekivala da }e do}i do smjene. O~igledno je da je ovakav ishod ve} unaprijed dogovoren. O~ekujem da }e do}i do domino efekta i da }e Lagumd`ija biti smijenjen.

LAMIJA TANOVI] Profesor na PMF-u

NE

by MARIO BRANCAGLIONI

V

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

Smjena Ahmetovi}a, Ibrahimovi}a i Kasumovi}a mi je veliko iznena|enje. Ovaj ishod mi djeluje kao neka

25.10.2012. I SLOBODNA BOSNA

~udna ra~unica, ra~un iza kojeg nema ba{ neke moralne matematike.

unaprijed pripremljena i samim tim je rezultat o~ekivan.

EMIR KADRI]

ADIS ARAPOVI]

Direktor Studentskog centra

NE Nisam o~ekivao da }e Dom naroda Parlamentarne skup{tine BiH sa osam glasova izglasati smjenu Ahmetovi}a, Ibrahimovi}a i Kasumovi}a.

Bojim se da }e me neprijatno iznenaditi i sljede}e glasanje.

JOSIP MUSELIMOVI] Advokat

DA Sve okolnosti upu}ivale su da je ova sjednica Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH

Politolog

DA Ovakav ishod glasanja vodi u jo{ dublju politi~ku krizu u kojoj trpi najprije Federacija, pa i dr`ava Bosna i Hercegovina, jer kakva god da bude, parlamentarna ve}ina }e biti nestabilna.

[A]IR FILANDRA Dekan FPN-a

NE Smjena Sadika Ahmetovi}a, Muhameda Ibrahimovi}a i Fuada Kasumovi}a je nastavak jedne politi~ke prakse koja cijelu politiku svodi na personalna ministarska rje{enja.

HALALI DA NE PROPADNE

Dr`avni funkcioneri sve ~e{}e ne meti lopova Sude}i prema prvim nalazima policijske istrage, plja~ka stana sada ve} biv{eg ministra sigurnosti BiH Sadika Ahmetovi}a djelo je provalnika i gotovo posve sigurno nema nikakve politi~ke pozadine. U Ahmetovi}ev slu`beni stan u sarajevskom naselju Ko{evsko Brdo jo{ uvijek nepoznati lopovi upali su u ponedjeljak popodne, ali ba{ i nisu imali sre}e. Kako je policajcima prijavio Sadik Ahmetovi}, iz stana je ukraden samo laptop. Gotovo identi~nu plja~ku u istom naselju kriminalci su izveli i u februaru 2010., kada su provalili u stan tada{njeg biv{eg glavnog dr`avnog tu`itelja Milorada Bara{ina, iz kojeg je tako|er ukraden laptop. No, to nisu i jedini slu~ajevi da se na meti provalnika na|u visoki politi~ki, policijski i pravosudni du`nosnici ~iji je glavni posao borba protiv kriminalaca. Prije godinu dana je, podsjetimo, u op}ini Novo Sarajevo ukraden slu`beni automobil Golf 5 direktora Federalne uprave policije Dragana Luka~a. Prethodno su Luka~u, u vrijeme kada je bio na funkciji pomo}nika direktora SIPA-e, lopovi u Sarajevu oplja~kali stan. Pro{le je godine u Ora{ju ukraden i privatni automobil [koda Octavia zamjenika direktora SIPA-e Marka Dominkovi}a. Bez slu`benih su automobila ostali i biv{i dr`avni ministri vanjskih poslova i sigurnosti Mladen Ivani} i Bari{a ^olak, pa ~ak i nekada{nji srpski ~lan Predsjedni{tva BiH Borislav Paravac. Najgore je, me|utim, pro{ao Ahmetovi}ev prethodnik na funkciji ministra sigurnosti BiH Tarik Sadovi}, kojeg su, dok je jo{ bio predsjednik Kluba zastupnika SDA u Narodnoj skup{tini RS-a, naoru`ani kriminalci zaustavili u sarajevskom naselju Dobrinja i oduzeli mu slu`beni Passat. Razbojnici u ve}ini slu~ajeva nisu prona|eni, kao ni oplja~kana imovina.

(S.M.)

11

Asim:TEKST osnova.qxd

23.10.2012

22:09

Page 12

[OKANTAN OBRAT

Uzdrmani lider SDP-a Zlatko Lagumdžija uspio je pridobiti podršku ključnih političkih aktera, Dragana Čovića i Milorada Dodika, a neočekivani politički obrat najpreciznije je objasnio zastupnik SNSD-a Milorad Živković, priznanjem da je presudio “trgovinski aranžman“

SNSD: “Stranke iz RS-a su se opametile, na{ je partner onaj ko da bolju ponudu“ Lagumd`ija s ^ovi}em aktivirao sporazum zbog kojeg je Kom{i} napustio SDP Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

Neo~ekivani obrat na politi~koj sceni neobi~no precizno objasnio je poslanik SNSD-a Milorad @ivkovi}.

prkos sjajnom izbornom rezultatu ostvarenom na minulim lokalnim izborima i “~vrstom“ dogovoru s klju~nim strankama srpskog i hrvatskog naroda o formiranju nove parlamentarne ve}ine bez SDP-a, najve}a bo{nja~ka politi~ka stranka SDA naredne dvije godine najvjerovatnije }e presjediti u opozicionim klupama. Takav ishod je ve} izvjestan za dr`avnu razinu vlasti, budu}i da su i poslanici Doma naroda Parlamenta BiH potvrdili smjenu SDA-ovih du`nosnika u Vije}u ministara BiH i da je SNSD po svemu sude}i odustao od zahtjeva za smjenu ministra vanjskih poslova BiH Zlatka Lagumd`ije.

“Povla~imo ta~ku o smjeni Lagumd`ije jer su se i stranke iz Republike Srpske opametile - onaj ko da bolju ponudu na{ je partner“, otvoreno je rekao @ivkovi} za govornicom Parlamenta BiH, repliciraju}i zastupniku SDA Asimu Sarajli}u, koji je tra`io obja{njenje SNSD-ovog uzmicanja.

Nakon @ivkovi}evog istupa, postalo je deplasirano pitanje koje }e stranke naredne dvije godine ~initi parlamentarnu ve}inu svi su se samo pitali ~ime je lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija kupio podr{ku koalicionih partnera, prije svih Dodika i Čovi}a, i ho}e li cijena koju }e platiti za ostanak na vlasti biti previsoka?

U

KUPOVINA PODR[KE

NEO^EKIVANI ISHOD Zastupnici SNSD-a povukli su zahtjev za smjenu Zlatka Lagumd`ije

POGAZIO POGAZIO OBE]ANJE OBE]ANJE

Lider Lider HDZ-a HDZ-a Dragan Dragan ^ovi} ^ovi} obe}ao obe}ao je je predsjedniku predsjedniku SDA SDA Tihi}u Tihi}u podr{ku podr{ku uu Domu Domu naroda naroda Parlamenta Parlamenta BiH BiH

12

SLOBODNA BOSNA I 25.10.2012.

Asim:TEKST osnova.qxd

23.10.2012

22:10

Page 13

LAGUMD@IJA PRE@IVIO, SDA SELI U OPOZICIJU I lider HDZ-a Dragan Čovi} neizravno je progovorio o “trgovinskom sporazumu“ HDZ-a i SDP-a, koji se naslanja na onaj raniji sporazum o asimetri~nom izboru ~lanova Predsjedni{tva BiH i etni~kom konstituiranju Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. Rije~ je o sporazumu iz jula ove godine koji je Lagumd`ija iz takti~kih razloga privremeno gurnuo pod tepih kako bi zaustavio pobunu u vlastitoj stranci i umirio bijes goleme ve}ine bo{nja~kog naroda pred lokalne izbore.

U najkra}em, ovim sporazumom, zbog kojeg se @eljko Kom{i} na koncu razi{ao s Lagumd`ijom, dvije stranke su se dogovorile da se presuda Suda u Strazburu u slu~aju Sejdi} i Finci implementira tako {to bi se promijenio na~in izbora dva ~lana Predsjedni{tva BiH iz Federacije BiH. Član Predsjedni{tva BiH iz RS-a i dalje bi se birao kao i do sada - neposredno na izborima izme|u vi{e kandidata, dok bi se dva ~lana Predsjedni{tva BiH iz Federacije BiH birala na posredan na~in, iz reda

KOLATERALNA @RTVA SDP se nije pretjerano bunio protiv smjene dopredsjedavaju}eg Predstavni~kog doma Denisa Be}irovi}a

ZBIJANJE STRANA^KIH REDOVA Raspravu u Parlamentu BiH neposredno je nadzirao Lagumd`ijin ~ovjek od povjerenja Damir Had`i}

U^VR[]ENO U^VR[]ENO SAVEZNI[TVO SAVEZNI[TVO

Zastupnik Zastupnik SBB-a SBB-a Mirsad Mirsad \ugum \ugum ii zastupnik zastupnik SDP-a SDP-a Sa{a Sa{a Magazinovi} Magazinovi}

25.10.2012. I SLOBODNA BOSNA

13

Asim:TEKST osnova.qxd

23.10.2012

22:11

Page 14

[OKANTAN OBRAT izabranih zastupnika, pri ~emu odlu~uju}u rije~ ne bi imali gra|ani kao u RS-u nego isklju~ivo strana~ki lideri.

TRE]I ENTITET NA MALA VRATA Tako|er, SDP i HDZ dogovorili su druk~iji na~in izbora delagata u federalni Dom naroda, ~ime bi de facto bio promijenjen i karakter Federacije BiH umjesto federacije kantona, kako je sada definirana Ustavom, nastala bi slo`ena federacija tri konstitutivna naroda. Preko famoznog elektorskog izbora delegata, odnosno nejednake vrijednosti glasa izabranih delegata, osna`ila bi se etni~ka podjela Federacije BiH na ve}inski bo{nja~ki i ve}inski hrvatski entitet, pri ~emu bi srpski klub federalnog Doma naroda bio uglavnom popunjen delegatima izabranim iz federalnih op}ina sa srpskom ve}inom - Bosanskog Grahova i Drvara.

Jednostavno, glas srpskog delegata iz Drvara vrijedio bi vi{estruko vi{e od glasa srpskog delegata izabranog iz neke druge federalne op}ine u kojoj Srbi nisu ve}ina.

Isti princip, naravno, va`io bi i za Bo{njake i Hrvate, pa bi u Federaciji BiH, na posredan na~in, bio uveden princip etni~kog glasanja, za razliku od Republike Srpske koja bi ostala ustrojena kao unitarna dr`ava ve}inskog srpskog naroda.

“Hrvatski narod mora biti jednakopravan, a najbolji put da u prvoj fazi uradi to jest definiranje izbora ~lanova Predsjedni{tva BiH i Doma naroda BiH“, objasnio je Čovi} razloge zbog kojih je na sjednici Doma naroda Parlamenta BiH glasao za eliminiranje SDA iz vlasti.

Jednako bolne koncesije Lagumd`ija je morao ponuditi i Dodiku. Na pro{losedmi-

IVANI] VRATIO DUG LAGUMD@IJI

U Dom naroda Ivanić izabran glasovima PDP-a i SDP-a Eliminaciju SDA iz vlasti na dr`avnoj razinu, uz SDP i HDZ, podr`ao je i Mladen Ivani}, delegat PDP-a, te Ognjen Tadi}, delegat SDS-a. Ivani} se na izborima 2010. godine kandidirao za ~lana Predsjedni{tva BiH iz RS-a, no pobijedio je SNSDov favorit Neboj{a Radmanovi}, nakon ~ega se Ivani}, uz nesebi~nu pomo} SDPa, skrasio u Domu naroda Parlamenta BiH. Dodika je razbjesnila podr{ka SDP-a Ivani}u pa je u znak osvete blokirao izbor SDP-ovog kandidata Mirsada \ape za predsjednika Vije}a naroda RS-a.

Tadi} je pak glasao za smjenu SDAovih ministara kako bi potcrtao politi~ku samostalnost SDS-a koja je proteklih mjeseci stalno problematizirana prigovo-

~nom sastanku strana~ke delegacije SDP-a i SNSD-a u Lakta{ima punih {est sati pregovarale su o uvjetima pod kojima bi Dodikov SNSD mogao povu}i zahtjev za smjenu Lagumd`ije i prikloniti se parlamentarnoj ve}ini sa SDP-om. Zvani~nih informacija s ovog sastanka jo{ uvijek nema, no nezvani~no kolaju informacije da je na pregovara~kom meniju bilo dvadesetak problema koje je delegirao {ef SNSD-a Milorad Dodik.

Pored ostalog, Dodik je od Lagumd`ije tra`io eliminaciju dr`avnog Ureda za `albe i da njegovu ulogu preuzmu dva entitetska ureda. Tako|er je tra`io entitetsku podjelu

rima da je ova partija “politi~ki privjesak SNSD-a“.

ODU@IO ODU@IO DUG DUG Mladen Mladen Ivani}, Ivani}, delegat delegat PDP-a PDP-a

Elektroprenosa BiH, kao i novu preraspodjelu prihoda od PDV-a u korist entiteta a na {tetu dr`ave, a pred Lagumd`iju je iznio i ~itav niz drugih zahtjeva koji zadiru u ustroj obavje{tajnih slu`bi, Centralne banke BiH, Regulatorne agencije za komunikacije, BHRT-a itd.

Lagumd`ija je na pregovorima u Lakta{ima pokazao zavidan nivo kooperativnosti, ~ak i snishodljive spremnosti da iza|e u susret Dodikovim zahtjevima.

U svakom slu~aju, uspio je uvjeriti Dodika da ne mijenja (SDP-ov) tim s kojim dobiva!

SDP PUSTIO BE]IROVI]A NIZ VODU

Bradarić dolazi na mjesto Bećirovića Tijesnom ve}inom glasova zastupnici Predstavni~kog doma Parl amenta BiH smijenili su SDP-ovog dopredsjednika Doma Denisa Be}irovi}a. Suprotno ranijim najavama, zastupnici SDP-a nisu u znak protesta napustili sjednicu, svjesni ~injenice da ova smjena ni na koji na~in ne}e poremetiti dogovor Lagumd`ije, Dodika i ^ovi}a.

U novom kolegiju Predstavni~kog doma, umjesto smijenjenog Be}irovi}a, vjerovatno }e sjediti SDP-ov zastupnik Mehmed Bradari}.

14

SLOBODNA BOSNA I 25.10.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

23.10.2012

21:20

Page 3

Suza Iran:TEKST osnova.qxd

23.10.2012

19:44

Page 16

IRANSKA REVOLUCIONARNA GARDA

Pojačane mjere osiguranja nerezidentnog izraelskog diplomatskog osoblja u BiH i drugih objekata, potencijalnih meta terorističkih napada, koje su na snazi od sredine jula, u posljednja su dva mjeseca dodatno pooštrene zbog novih prijetnji na koje su bh. sigurnosne službe upozorene u međunarodnoj razmjeni obavještajnih podataka; naša novinarka otkriva zašto je dolazak jednog iranskog “diplomate“ uzbunio sve bh. policijsko-obavještajne agencije, ko su prvi ljudi Iranske revolucionarne garde i kako su godinama gradili infrastrukturu u BiH

EKSKLUZIVNO

TAJNA DIPLOMATSKA OFANZIVA IRANACA U BiH Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MARIO ILI^I]

P

oja~ane mjere osiguranja nerezidentnog izraelskog diplomatskog osoblja u Sarajevu i drugih zgrada, potencijalnih meta teroristi~kih napada koje su na snazi od sredine jula, nakon teroristi~kog napada na autobus s izraelskim turistima u bugarskom ljetovali{tu Burgas, u posljednja su dva mjeseca dodatno poo{trene, zbog novih prijetnji na koje su bh. sigurnosne agencije upozorene u me|unarodnoj razmjeni obavje{tajnih podataka. Alarm za uzbunu je, kako doznaje Slobodna Bosna, upaljen nakon {to je u BiH evidentiran ulazak nekolicine “diplomata“ iz Irana, za koje se vjeruje da su visoki oficiri Iranske revolucionarne garde - Quds snaga (IRGC).

I mada je obavje{tajna slu`ba IRGC-a u BiH aktivno i brojno prisutna ve} godinama, jo{ iz ratnog perioda (slu`beno je obavje{tajna suradnja s Iranom zapo~ela 1994., a formalno je prekinuta ‘96., poslije upada IFOR-a u kamp na Pogorelici), ovoga je puta doma}im sigurnosnim agencijama skrenuta pozornost na samo jednog oficira s diplomatskom putovnicom.

Sumnjivi je diplomata, naime, prije dolaska u Sarajevo, boravio u Indiji, Gruziji i Tajlandu, dr`avama u kojima je po~etkom godine izvedeno ili planirano vi{e teroristi~kih napada s istom metom - izraelskim diplomatama?!

NAPADI NA IZRAELSKE DIPLOMATE Prvi se teroristi~ki napad, podsjetimo, dogodio 13. februara u New Delhiju, kada je na automobil izraelske Ambasade postavljena eksplozivna naprava. U istrazi koja je vo|ena nakon eksplozije (u kojoj je ozlije|ena supruga izraelskog diplomate), otkriveno je kako je u napadu kori{ten eksploziv TNT, dok su magnetne trake kojima je razorna naprava pri~vr{}ena za automobil bile identi~ne onima koje su prona|ene u Bangkoku i Tbilisiju. Tajlandska i gruzijska policija su istog dana kada je u Indiji eksplodiralo vozilo Ambasade Izraela sprije~ile nove teroristi~ke napade, koji su nedvojbeno bili povezani i dirigirani iz istog centra. U Tajlandu je 14. februara uhap{en operativac Iranske revolucionarne garde kod kojeg je prona|ena velika koli~ina improviziranih eksplozivnih naprava. Gruzijska je policija, istodobno, uspjela deaktivirati bombu postavljenu u automobilu slu`benika izraelske Ambasade u Tbilisiju.

Dokazi koji su prikupljeni u me|unarodnoj policijskoj istrazi, obavje{tajni podaci i iskazi svjedoka upu}ivali su da je seriju teroristi~kih napada na izraelske diplomate planirala dobro organizirana skupina iranskih operativaca, i to gotovo punih godinu dana. Mjesec dana kasnije sigurnosne su slu`be u Azerbejd`anu uhapsile 22 osobe, pod sumnjom da su od strane pripadnika Iranske revolucionarne garde obu~ene za napad na Ambasadu Izraela u Bakuu. Toj je operaciji prethodila akcija hap{enja osumnji~enih terorista koji su, prema tvrdnjama policije u Azer bejd`anu, od iranskih oficira dobili oru`je za napad na Izraelce koji su radili u lokalnoj jevrejskoj {koli.

“Posljednjih mjeseci svjedoci smo vi{e poku{aja atentata na izraelske dr`avljane i Jevreje u vi{e zemalja svijeta, od Azerbejd`ana do Tajlanda“, izjavio je tada izraelski premijer Benjamin Netanyahu, optu`uju}i Iran da stoji iza svih bomba{kih napada. Obavje {tajna je slu`ba Iranske revolucionarne garde navodno spremala i teroristi~ki napad na izraelsku ambasadu u Keniji, prije nego {to su koncem juna uhap{ena dvojica {pijuna kod kojih je prona|eno 15 kilograma eksploziva.

Sumnjivi je iranski diplomata, prije dolaska u Sarajevo, boravio u Indiji, Gruziji i Tajlandu, dr`avama u kojima su izvedeni ili planirani napadi na Izraelce?!

16

SLOBODNA BOSNA I 25.10.2012.

Suza Iran:TEKST osnova.qxd

23.10.2012

19:45

Page 17

BIZNISMENI, HUMANITARCI, KULTURNI I NAU^NI RADNICI Foto: Milutin Stoj~evi}

OBRAZOVANJE GRADI IRAN

U sklopu Fondacije Mulla Sadra otvorena ilegalna vjerska škola Uz Nau~no-istra`iva~ki institut Ibn Sina i Iranski kulturni centar, svakako najva`nija “nevladina“ institucija je Fondacija Mulla Sadra. Fondacija je zvani~no pokrenuta 2003. godine u Sarajevu, formalno se bave provo|enjem i izdavanjem knjiga vjersko-filozofskih sadr`aja, organiziranjem seminara, nau~nih skupova, organiziranjem putovanja za profesore i ulemu. Fondacija se financira iz iranskog vjerskog sjedi{ta Qoma, a na funkciji direktora je ve} du`e vrijeme Shayh Akbar Eydi koji me|u Irancima u BiH u`iva veliki autoritet. No, iz izvora bliskih Islamskoj zajednici u BiH doznajemo kako je u sklopu Fondacije Mulla Sadra otvorena ilegalna visoko{kolska vjerska ustanova. Premda nema odobrenje za rad od nadle`nih institucija, niti Islamske zajednice u BiH, jer promovira {iitska vjerska u~enja, polaznici iranske {kole nisu samo bh. dr`avljani, nego i studenti iz susjednih zemalja.

[PIJUNSKI POSLOVI “KULTURNIH RADNIKA” Hamid Roughani i Sohrab Jadidi se u BiH zvani~no bave promocijom iranskih kulturnih vrijednosti

I mada, zbog tajnosti me|unarodne operacije, Slobodna Bosna nije uspjela doznati identitet tajanstvenog iranskog “diplomate“ na privremenom radu u Sarajevu, ~ije se prisustvo dovodi u izravnu vezu s teroristi~kim akcijama diljem svijeta, ~injenica je da je anga`man obavje{tajne slu`be Iranske revolucionarne garde u BiH ve} odavno demaskiran.

FIKRET MUSLIMOVI], ^OVJEK OD POSEBNOG POVJERENJA U BiH su, naime, prisutne dvije iranske obavje{tajne slu`be: prva djeluje pri tamo{njem Ministarstvu sigurnosti i informiranja (MOIS), a druga je obavje{tajna slu`ba Iranske revolucionarne garde (IRGC). I dok MOIS kojim u BiH rukovodi Abolghassem Rafie Parhizkar, prema svim procjenama, ima manji broj operativaca, koji sti`u iz Austrije (njihovo se regionalno sjedi{te nalazi u Be~u), {pijunska je mre`a IRGC-a neuporedivo ve}a, budu}i da su za dugogodi{njeg boravka u BiH izgradili 25.10.2012. I SLOBODNA BOSNA

17

Suza Iran:TEKST osnova.qxd

23.10.2012

19:45

Page 18

IRANSKA REVOLUCIONARNA GARDA

MILIJUNSKE INVESTICIJE IZ IRANA Nau~no-istra`iva~ki institut Ibn Sina nalazi se u sarajevskoj op}ini Stari Grad, kompanija Star commercial company smje{tena je u naselju Hrasno, dok se u sklopu Perzijsko-bosanskog koled`a u Ilija{u (krajnje desno) najavljuje izgradnja fakulteta

kvalitetnu infrast rukturu, ra~unaju}i i nemali broj doma}ih suradnika i simpatizera.

U tom kontekstu valja pojasniti da se glavnina aktivnosti obavje{tajne slu`be Iranske revolucionarne garde odvija posredstvom ili pod krinkom brojnih iranskih

nevladinih organizacija, me|u kojima su najzna~ajnije humanitarne udruge Birds, Obnova i Most prijateljstva, Nau~noistra`iva~ki institut Ibn Sina, Perzijskobosanski koled`, Fondacija Mulla Sadra i iranska televizija Irib. Znakovito je, tako|er, da unato~ ote`anom financiranju,

[IRENJE SURADNI^KE MRE@E

Iranski špijuni, nakon Fikreta Muslimovića, uspostavili suradnju i sa vođom vehabija iz Gornje Maoče Nusretom Imamovićem Slobodna Bosna je prije mjesec dana objavila da su bh. vlasti samo u prvih pola godine odobrile ulazne vize za 200 iranskih biznismena, od kojih ve}ina u BiH nije imala nikakvih poslovnih kontakata.

Nekoliko dana kasnije u bh. izdanju srbijanskog dnevnog lista Press objavljen je tekst o dolasku 200 iranskih agenata. Pozivaju}i se na izvore iz obavje{tajnosigurnosnih slu`bi, novinari Pressa tvrde da su operativci Iranske revolucionarne garde u BiH stigli s opasnim namjerama, i da su uspostavili kontakte s vo|om vehabijske zajednice u Gornjoj Mao~i Nusretom Imamovi}em. Znakovito je, me|utim, da su se, prema navodima Pressa, s radikalnim Imamovi}em 18

sastala dvojica iranskih {pijuna koji u BiH borave kao “kulturni radnici“- Hamid Roughani i Sohrab Jadidi, za koje smo ranije objavili da se redovito sastaju s neko} najutjecajnijim vojnim obavje{tajcem Fikretom Muslimovi}em.

Firet Firet Muslimovi} Muslimovi} ii Sohrab Sohrab Jadidi Jadidi

koje je nastalo kao posljedica stro`ijih me|unarodnih sankcija prema Iranu, novca za rad brojnih nau~nih, kulturnih i humanitarnih organizacija, barem u posljednjih godinu dana, nije manjkalo. Nov~ana sredstva sti`u preko diplomatskih kanala Ambasade Irana u Sarajevu, odakle se posljednjih mjeseci najavljuju nove investicije - veleljepna rezidencija iranskog veleposlanika Gholamreza Yousefija kupljena je za dva milijuna KM, pokrenut je projekat izgradnje fakulteta u sklopu Perzijsko-bosanskog koled`a u Ilija{u, i zapo~eti pregovori o otvaranju novih tvrtki. Istodobno su se Iranci pokazali i kao iznimno gostoprimljivi doma}ini, o ~ijem tro{ku, skoro svake godine, u tu dr`avu otputuju desetine Bosanaca. Organizaciju odlaska, tro{kove boravka, pa ~ak i {kolovanja bh. studenata u Iranu, do sada je formalno pokrivao Nau~no-istra`iva~ki institut Ibn Sina. S druge su strane oficiri IRGC-a izravno nadzirali organizaciju odlaska bh. dr`avljana na me|unarodne konferencije Foruma islamskog bu|enja, koje se odr`avaju periodi~no, s ciljem promocije boljeg me|unarodnog imid`a Irana.

JAVNO I TAJNO DJELOVANJE IRANSKIH [PIJUNA Na putovanja u Iran su do sada naj~e{}e i{li umirovljeni generali Armije BiH, knji`evnici i slu`benici Islamske zajednice, koje iranska Ambasada u Sarajevu i njihove kulturne i vjerske organizacije najizda{nije poma`u. Ve} smo pisali da je upravo Ambasada Irana najzna~ajniji financijer Udru`enja za za{titu tekovina rata u BiH kojim rukovodi umirovljeni general ARBiH Fikret Muslimovi}, ~ija su ~esta dru`enja s operativcima IRGC-a gotovo pa javna stvar.

SLOBODNA BOSNA I 25.10.2012.

Suza Iran:TEKST osnova.qxd

23.10.2012

19:46

Page 19

BIZNISMENI, HUMANITARCI, KULTURNI I NAU^NI RADNICI

[ef IRGC-a u Sarajevu je Hamzeh Doolabi, njegov je zamjenik J adidi Afsaneh, a najbli`i suradnici Shir Del Ali Asghar, Ali Akbar Dadrasi Iranji i Abouyasani Ramezanali, nominalno slu`benici u Ambasadi Irana. Pored njih, smatra se kako su obavje{tajnoj slu`bi IRGC-a bliski doskora{nji direktor Nau~noistra`iva~kog instituta Ibn Sina Soleimani

25.10.2012. I SLOBODNA BOSNA

Amiri Moha mmed Bagher, njegov zamjenik Abassi Valadi Mohammad Hossein, savjetnik direktora Abedpour Saeid, direktor iranske televizije Irib R amin Mansouri, direktor Perzijsko-bosanskog koled`a M ohamed Jafer Zarean, i jo{ nekolicina ~elnika iranskih humanitarnih organizacija, kojima je zajedni~ko da je njihova zvani~na (registrirana) djelatnost

svedena na minimum. Podsjetimo da je ranije, na internet portalima iranske opozicije koja djeluje daleko od te dr`ave, objavljeno kako je sarajevski institut Ibn Sina glavno sjedi{te Iranske revolucionarne garde za Balkan. Osim navodnih humanitaraca, u BiH posljednjih mjeseci pristi`e i sve ve}i broj iranskih “biznismena“ koji se zanimaju za registraciju privatnih tvrtki. Ranije smo pisali da je poslije neuspjelog poku{aja otvaranja podru`nice iranske Mellat banke u BiH (koja se zbog financiranja nuklearnog programa nalazi pod sankcijama Vije}a sigurnosti Ujedinjenih naroda), pro{le godine u sarajevskom naselju Hrasno otvorena iranska tvrtka Star commercial company . Firma je registrir ana za poslovni menad`ment i konsalting, a kao direktor i osniva~i firme navedeni su Rezaei Pour Mohammad Reza, Najafzadeh Hossein i Ranjbar Abdollah, koji su prethodno u Sarajevu poku{ali otvoriti podru`nicu Mellat banke. Budu}i da nema zvani~nih podataka o poslovanju Star commercial company, sumnja se kako je ova tvrtka, kao i druge ~ije se otvaranje najavljuje, osnovana sa ciljem da se iranskim kompanijama, optere}enim me|unarodnim sankcijama, omogu}i lak{i prodor na europsko tr`i{te.

19

Elez:TEKST osnova.qxd

23.10.2012

19:47

Page 20

EKSKLUZIVNO BRI@NO PRIPREMANA LIKVIDACIJA U BEOGRADU Detalje ]elinog ubistva sa ~lanovima {aba~ke grupe u Beogradu su dogovarali Muhamed Ali Ga{i, Muharem ^au{evi} zvani Pele Cigan i Benjamin Halilovi} zvani Benko

Tajni izvještaj SIPA-e do kojeg je naš list došao govori da je DARKO ELEZ, koji se tereti za najteža krivična djela na Balkanu, komandovao pravom vojskom nemilosrdnih ubica; naš list u ovom broju otkriva kako je Elez organizovao ubistvo Ramiza Delalića Ćele i planirao i vršio oružane napade na protivnike iz zločinačke organizacije Ðorđa Ždrale Pi{e: ISTRA@IVA^KI TIM “SB”

O

d sredine 2004. godine kada je iza{ao iz zatvora pa sve do 2009. godine kada je ponovo uhap{en, Darko Elez je na podru~ju Sarajeva, Isto~nog Sarajeva, Srbije i Crne Gore okupio, organizovao i rukovodio grupom kriminalaca koja je vr{ila i pripremala najte`a krivi~na djela u ovom dijelu Evrope — ubistva, iznude, ucjene, razbojni{tva, krijum~arenje i trgovinu narkoticima.

Ovo stoji u tajnom izvje{taju SIPA-e do kojeg je na{ list do{ao a u kojem su detaljno opisana neka od ubistava i poku{aji ubistava koje je organizovao Darko Elez. Za djela koja je u tom periodu po~inio mogu}e mu je, kako se navodi u izvje{taju, izricanje najte`e zatvorske kazne.

SIPA je u saradnji sa MUP-om RS-a i MUP-om Kantona Sarajevo prikupila dokaze koji potvr|uje da je grupa Darka Eleza likvidirala Ramiza Delali}a ]elu, Borisa Govedaricu i Vlatka Ma~ara, tri puta poku{ala ubiti \or|a @dralu, ali i po~inila brojna druga te{ka kaznena djela. Na{ list u ovom broju objavljuje detalje ubistava koje je organizovao Elez, a koja su sve donedavno bila nerasvijetljena.

SANDOKAN KAO POSREDNIK DOBIO 100.000 EURA ZA ]ELINO UBISTVO Darko Elez je u periodu od 2006. do 2008. godine, pored pripadnika svoje zlo~ina~ke organizacije anga`ovao i pripadnike partnerske organizovane krimi20

SLOBODNA BOSNA I 25.10.2012.

Elez:TEKST osnova.qxd

23.10.2012

19:48

Page 21

DARKO ELEZ, MAJSTOR ZA NARU^ENA UBISTVA (II)

UBICE RAMIZA DELALI]A ]ELE NAGRADU OD 200.000 EURA DIJELILI U RUMI ELEZA ELEZA OTKRILI OTKRILI TELEFONSKI TELEFONSKI RAZGOVORI RAZGOVORI

Prilikom Prilikom telefonskih telefonskih razgovora razgovora sa sa ~lanovima ~lanovima svoje svoje kriminalne kriminalne grupe grupe Elez Elez je je pominjao pominjao detalje detalje koji koji su su mogli mogli biti biti poznati poznati samo samo neposrednim neposrednim ubicama ubicama Borisa Borisa Govedarice Govedarice

nalne grupe iz Srbije koja se nazivala [aba~ka grupa. Njena osnovna djelatnost bila je vr{enje naru~enih ubistava. [aba~ku grupu su predvodili Milan Ostoji} zvani Sandokan i Andrija Gavrilovi} zvani Gusan. Strahinja Ra{eta, Milan Miti} i Igor Markovi} tako|er su ~lanovi ove kriminalne organizacije. Oni su prikriveno boravili u Sarajevu gdje su koristili isklju~ivo ukradena vozila. Stanove u kojima su boravili za njih su unajmljivali sarajevski taksisti Benan Dori}, Sead Robovi}, bra}a Elvir i Edin Ahmetspahi}, ina~e aktivni pripadnici Elezove zlo~ina~ke organizacije sa podru~ja Kantona Sarajevo.

U tajnom izvje{taju SIPA-e stoji: “Pripadnici takozvane albanske mafije u Sarajevu, Naser Kelmendi i Muhamed Ali Ga{i, zbog dugogodi{njeg neprijateljstva i sukoba sa Ramizom Delali}em ]elom, donijeli su odluku da izvr{e njegovo ubistvo. Oni su posredstvom Ljubi{a Buhe Čumeta, koji je tako|e sa Delali}em bio u neprijateljskim odnosima, i Milovana Jeremi}a Keca iz [apca, anga`ovali pripadnike takozvane [aba~ke grupe, koji su u odnosu na Buhu bili u podre|enom polo`aju. Cijena izvr{enja ovog krivi~nog djela bila je 200.000 eura!“

Detalje o ]elinom ubistvu u Beogradu su dogovarali Muhamed Ali Ga{i, Muharem Čau{evi} zvani Pele Cigan i Benjamin Halilovi} zvani Benko. Njih trojica su se na podru~ju Srbije susretali sa izvr{iocima ovog ubistva i s njima dogovarali detalje.

Informacije o kretanju Delali}a Elezovom klanu su dostavljali taksisti, ~lanovi Elezovog sarajevskog ogranka — Dori}, Ahmetspahi} i Robovi}. Benjamin Halilovi} bio je zadu`en za iznajmljivanje stanova u kojima su boravili izvr{ioci Ra{eta i Miti}. Halilovi} je za njih dvojicu iznajmio stan iznad svog, na Ilid`i. Tako|er je za njihove potrebe iznajmio stan i u ulici Azize [a}irbegovi}, i to od Nove Plakalovi}a sa Pala.

Ubistvo Ramiza Delali}a 27. jula 2007. godine ispred zgrade u kojoj je stanovao izvr{io je Strahinja Ra{eta, a asistirala mu je jedna osoba iz Srbije ~iji identitet je za sada nepoznat policiji.

Ra{etu naoru`anog automatom Hekler&Coh napunjenim okvirom od 27 metaka i pi{toljem Kolt “38 specijal” i zasada NN lice u Odoba{inu ulicu ispred zgrade u kojoj je `ivio Delali} dovezao je taksista Sead Robovi}.

Nakon dolaska Delali}a u blizinu stana oko 23.30 sati NN osoba je zvi`dukom obavijestila Ra{etu, koji se nalazio skriven ispod stepeni{ta, da se Delali} uputio prema ulazu u zgradu. Odmah potom Ra{eta je iza{ao iz skrovi{ta i na ulazu ispred stepeni{ta sa~ekao Delali}a. Kada ga je uo~io, u njega je ispalio kompletan okvir iz Heklera. Kada je primijetio da Delali} i dalje daje znake `ivota, pri{ao mu je i u

U Govedaricu pun {ar`er iz automatske pu{ke ispalio li~no Darko Elez, Vlatka Ma~ara ubio paklenom napravom od dva kilograma TNT-a, a za sau~esnikom Delali}evog ubice kojeg je Elez anga`ovao srbijanska policija jo{ traga 25.10.2012. I SLOBODNA BOSNA

21

Elez:TEKST osnova.qxd

23.10.2012

19:48

Page 22

EKSKLUZIVNO

@RTVE DARKA ELEZA Borisa Govedaricu Elez je ubio iz automatske pu{ke, a Vlatka Ma~ara eksplozivnom napravom podmetnutom ispod automobila

njega ispalio jo{ jedan metak iz pi{tolja Kolt ‘38 specijal’ radi ‘ovjere’.

Potom Ra{eta i njegov sau~esnik bje`e sa lica mjesta. Preuzima ih Sead Robovi} koji ih odvozi u stan u naselju Hrasno.

Ra{eta odnosi sa sobom pi{tolj Hekler, a Magnum odbacuje na nepoznato mjesto.

Nekoliko dana kasnije njih dvojica bje`e u [abac, a potom u Rumu. Nakon njihovog odlaska Hekler iz kojeg je ubijen Delali} iz stana u Hrasnom uzima Branimir Mini} i odnosi ga kod bra}e Elvira i Edina Ahmetspahi}a, koji ga sakrivaju u svojoj ku}i.

Nakon likvidacije Delali}a Naser Kelmendi i Muhamed Ali Ga{i {alju 200 hiljada eura Milanu Ostoji}u zvanom Sandokan. Novac odnose Muharem Čau{evi} Pele i Benjamin Halilovi} Benko.

Milan Ostoji} Sandokan zajedno sa bratom Bogoljubom Ostoji}em odlazi u Rumu, ta~nije u mjesto Klenak gdje pronalazi Ra{etu i ispla}uje mu 100 hiljada eura.

Ra{eta Bogoljubu Ostoji}u, Sandokanovom bratu, poklanja pet hilja eura, a 20 hiljada eura i vozilo Alfa Romeo daje za sada nepoznatom sau~esniku u ubistvu Delali}a.

Ostatak novca, od ukupnih 200 hiljada eura, uzeo je Milan Ostoji} Sandokan kao posrednik u ovom zlo~inu.

Ve}ina dokaza o ubistvo Ramiza Delali}a ]ele pribavilo je srbijansko Tu`ila{tvo za organizovani kriminal, koje je transkripte saslu{anja brojnih svjedoka proslijedilo Tu`ila{tvu BiH. U likvidaciji Delali}a u~estvovalo je ukupno deset osoba, koje Tu`ila{tvo BiH tereti da su poticali, pomagali i izvr{ili ubistvo Ramiza Delali}a.

@dralin najbli`i saradnik, ubijeni su u Isto~nom Sarajevu. Ubice nikada nisu prona|ene. Izvje{taj SIPA-e otkriva ko su egzekutori Govedarice i Ma~ara, ali i neke detalje ovih ubistva koje su do sada bili potpuno nepoznati.

“U avgustu 2007. godine Elez je anga`ovao An|elka Veljan~i}a, Branimira Mini}a, Milana Miti}a, Strahinju Ra{etu, Bojana Cvijana, Ljubi{u Lalovi}a, Elvira Ahmetspahi}a, Muhameda Rami}a, Seada Robovi}a, Benana Dori}a, Marka Kraji{nika, Branka \uri}a @u}u i osobu po nadimku Si}o iz Karakaja da izvr{ne oru`ani napad na pripadnike protivni~ke zlo~ina~ke organizacije, a prvenstveno kako bi likvidirali \or|a @dralu, Borisa Govedaricu, Miroslava i Jovana [kobu, Vlatka Ma~ara, Dejana Vukovi}a i Mladena @dralu”, stoji u tajnom izvje{taju SIPA-e.

Elez je pripadnicima [aba~ke grupe, Strahinji Ra{eti i Milanu Miti}u, na ime tro{kova u BiH isplatio 30 hiljada KM. Njih dvojica su u Beogradu ukrali auto marke Bora, ilegalno ga prevezli u BiH i parkirali ga u gara`u Muhameda Rami}a na

KRVAVA HRONIKA MAFIJA[KIH OBRA^UNA U ISTO^NOM SARAJEVU Dvojica klju~nih @dralinih ljudi, Vlatko Ma~ar, koji je bio sa @dralom prilikom Mauzerove likvidacije i Boris Govedarica, 22

NARU^ILAC UBISTVA Naser Kelmendi je ubistvo Delali}a platio 200.000 eura

Dobrinji. Rami} je na autu zatamnio stakla, promijenio tablice, sakrio tri perike i zapaljivu napravu kojom je auto trebao biti zapaljen nakon po~injenog ubistva.

Prethodno su Darko Elez, Bojan Cvijan i Ljubi{a Lalovi} u Kalinoviku nabavili dvije automatske pu{ke M70, radio stanice pode{ene na kanale MUP RS-a i MUP-a Kantona Sarajevo.

Bojan Cvijan i Ljubi{a Lalovi} u slu`benim vozilima MUP-a RS-a su svakodnevno u Isto~nom Sarajevu pratili Govedaricu i @dralu. O njihovom kretanju svakodnevno su obavje{tavali Darka Eleza.

Neposredni izvr{ioci planiranog ubistva svakodnevno su se smjenjivali u gara`i Muhameda Rami}a ~ekaju}i pravi trenutak za likvidaciju.

Bojan Cvijan je 24. augusta telefonom obavijestio Eleza da je primijetio kako se Boris Govedarica u svom BMW-u kre}e iz pravca motel restorana Kula ka tr`nom centru Tom. To je bio znak da Elezova grupa odmah krene u akciju. Iz Rami}eve gara`e u autu Bora krenuli su An|elko Veljan~i}, naoru`an pi{toljem, Branimir Mini}, naoru`an automatskom pu{kom, i Darko Elez, naoru`an tako|er automatskom pu{kom. Na glavama su imali perike. Kada su na semaforu kod tr`nog centra Tom opazili Govedaricu u njegovom bijelom BMW-u, An|elko Veljan~i} je u{ao u raskrsnicu i s bo~ne strane zaustavio Govedaricin BMW. Iz auta su potom iza{la sva trojica. Darko Elez i Branimir Mini} su sa automatskim pu{kama pri{li Govedarici. Mini} je iz neposredne blizine u Govedaricu ispalio dugi rafal, potom mu je pri{ao Elez i tako|e ispalio rafal po Govedarici. On je na mjestu ostao mrtav.

Nakon toga njih trojica se udaljavaju sa lica mjesta. U Ned`ari}ima ih kod O[ “Aleksa [anti}“ preuzimaju Edin Ahmetspahi} i Sead Robovi}. Prije nego {to su u{li u Robovi}ev Mercedes zelene boje, Branimir Mini} zapalio je vozilo Boru u kojem su izvr{ili SLOBODNA BOSNA I 25.10.2012.

Elez:TEKST osnova.qxd

23.10.2012

19:49

Page 23

DARKO ELEZ, MAJSTOR ZA NARU^ENA UBISTVA (II) DARKO ELEZ POKU[AO UBITI RADOMIRA KOJI]A

Elez prihvatao naručena ubistva i za 50 hiljada KM Darko Elez je od 2006. do 2009. godine dogovarao i planirao naru~ena ubistva, ali i ubistva ~lanova suparni~kog ganga.

Po~etkom 2006. godine sa Darkom Elezom, preko Vladana Para|ina, kontakt je ostvario Veljko Golijanin sa Pala, vlasnik firme Majnex. Golijanin se sa Elezom i An|elkom Veljan~i}em sastao u Batajnici kod Beograda u restoranu Bosiljak. Veljko Golijanin je bio u dugogodi{njem sukobu sa Radomirom Koji}em sa Pala. Golijanin je prilikom sastanka sa Elezom od njega tra`io da on sa svojom grupom izvr{i likvidaciju Radomira Koji}a. Za ovo ubistvo Golijanin je Elezu ponudio 50.000 KM, {to je on prihvatio. Vladan Para|in dobio je zadatak da prati Radomira Koji}a, o ~emu je redovno obavje{tavao Eleza. Sredinom 2006. godine Para|in je obavijestio Eleza da se Koji} u svom Audi Q7 uputio prema Bjela{nici. Po prethodnom dogovoru, Elez se nalazio u gara`i u naselju Dobrinja sa Veljan~i}em i Mini}em, odakle su ina~e i{li na izvr{enje krivi~nih djela. U to vrijeme posjedovali su bordo [kodu Oktaviju koju

ubistvo Govedarice. Tom prilikom Mini}u je pored auta ispala motorola, a autu su ostale automatske pu{ke iz kojih je pucano na Govedaricu.

INSPEKTORU [AHINPA[I]U NAMJERAVALI ZAPALITI AUTO Robovi} ih potom odvozi do stana u naselju Čengi} Vila u kojem oni uni{tavaju tragove upotrebe vatrenog oru`ja. Potom ih Benan Dori} odvozi u naselje Vele{i}i, gdje su preno}ili. Tokom no}i po Branimira Mini}a dolazi djevojka i odvozi ga u Zvornik, dok Elez i Veljan~i} sutradan odlaze u pravcu Olova i Kladnja gdje ih sa~ekuje Marko Kraji{nik iz Bijeljine koji ih u vozilu Golf 2 prevozi do grani~nog prelaza [epak, gdje ih ~amcem preko Drine prevozi Milisav ]erani} Si}o, izbjeglica iz Zenice. Na drugoj strani rijeke preuzima ih Rajnat Ikoni} i odvozi do Beograda.

MUP Srbije je 2009. godine presreo razgovore Darka Eleza sa ~lanovima njegovog kriminalna klana koji nedvojbeno potr|uju da je Elez sa svojim saradnicima po~inio ubistvo Borisa Govedarice.

Prilikom razgovora Eleza i Vladimira Pandurevi}a, Elez pominje detalj koji mo`e 25.10.2012. I SLOBODNA BOSNA

se ukrali od firme Zavarovalnica Tilia iz Novog Mesta. U namjeri da presretnu Koji}a koji se vra}ao sa Bjela{nice, Elez, Mini} i Veljan~i} su ga u Oktaviji sa~ekali na raskrsnici puta Sarajevo-Trnovo u mjestu Krupac. Plan je bio da se isprije~e na putu sa [kodom Oktavijom, a potom iz automatskih pu{ki pucaju u Radomira Koji}a. Me|utim, Para|ina je izgubio nadzor nad Koji}em u hotelu Mar{al, pa je Elez odlu~io da odustanu od njegovog ubistva.

Radomir Koji}

biti poznat samo neposrednim ubicama Borisa Govedarice. Elez govori da se za auto Boru {okirao, da dobro zna da na Bori nije izgorjela prednja tablica, da su sa tablice skinuli DNK-a i da se se pla{i da motorola nije ostala pored auto jer je “puho (pri~ao) u nju ko budala”. Elez ka`e da je zvao advokata Gi{ku (Dragi{u Joki}a) koji mu je kazao da su navodno tragovi uni{teni.

Elez ka`e da je rekao advokatu Joki}u da je u Beograd dolazio Jovan [kobo i nudio 50 hiljada eura za ubistvo Borka Ma~ara (brat Vlatka Ma~ara, op. a.). Komentari{u da iza “svega“ i iza DNK stoji “Lutka” (V Vahidin [ahinpa{i}, inspektor SIPA-e). Njih dvojica predla`u da se Lutki zapali auto, a Elez ka`e “pa rekli su da }e zapaliti”. Elez ka`e da je sporna rukavica i pominje kako su on i Mali~an (Branimir Mini}) ubijali.

Dosada{nja je istraga pokazala da je Darko Elez bio naru~itelj tri neuspjela ubistva \or|a @drale i ubistva njegovog kompanjona Vlatka Ma~ara.

“Zbog nera{~i{}enih ra~una sa svojim kumom @dralom, nastalih iz vremena zajedni~kog kriminalnog djelovanja, a vode}i se motivom bezobzirne osvete prema @dralu i svim ~lanovima njegove

grupe, Elez je li~no isplanirao i organizovao likvidaciju @dralinog najbli`eg saradnika Vladimira Ma~ara, zvanog Vlatko”, stoji u izvje{taju SIPA-e.

Njegova likvidacija izvr{ena je 30. januara 2008. godine na Palama u restoranu Omerta, koji je bio u vlasni{tvo ubijenog Ma~ara.

Darko Elez, Milan i Branimir Mini} Mali nabavili su eksploziv, najvjerovatnije od bra}e Elvira i Edina Ahmetspahi}a, i pripremili eksplozivnu napravu velike razorne mo}i koja je bila napravljena od dva kilograma eksploziva TNT-a, velike koli~ine metalnih vijaka i sje~enih komada armature, a koja se aktivirala putem mobilnog telefona. Istovremeno, Elez je preko Milana Miti}a i Anesa Kurbegovi}a iz Sarajeva nabavio Golf 2 u ~iji su desni blatobran postavili pripremljenu eksplozivnu napravu. Na Golfu su postavili registarske tablice koje su ukrali sa vozila u Sarajevu. Tako pripremljeno vozilo su Darko Elez, Milan i Branimir Miti} 30. januara 2008. godine parkirali na parking autobuske stanice u Palama, petnaestak metara od ulaznih vrata kafi}a Omerta.

Golf je prednjim krajem bio okrenut prema kafi}u. Nakon toga Darko Elez i njemu poznate osobe su vr{ile osmatranje kafi}a.

Kada su se uvjerili da se u njemu nalazi Vlatko Ma~ar, ne vode}i ra~una o prisustvu velikog broja gra|ana oko autobuske stanice i u samom kafi}u Omerta, oko 9. 20 sati aktivirali su eksplozivnu napravu, i to pozivom na mobilni telefon koji je bio spojen na elektri~nu detonatorsku kapislu (EDK), od ~ijeg su razorno-ubojnog dejstva smrtno stradali Vlatko Ma~ar i Milan Vla{ki}, koji su se nalazili u kafeu Omerta, dok je Rade Magazin, koji u tom trenutku prelazio ulici ispred kafi}a Omerta, zadobio te{ke tjelesne ozlijede od kojih je nedugo potom i umro u KC Isto~no Sarajevo. Od razaruje}e eksplozije lak{e tjelesne povrede zadobili su Radivoje Kosori}, Branka Blagojevi}, Milo{ Veselinovi} i Mladen Tri{i}. Nakon izvr{enja ovog krivi~nog djela Darko Elez, Milan i Branimir Miti} pobjegli su sa Pala u Sarajevo.

Elezova krimalna hobotnica je nekoliko godina bila jedna od najkrupnijih balkanskih bandi. Osnovne karakteristike djelovanja Elezove organizacije bile su nemilosrdnost i svirepost. Krvavi trag ove zlo~ina~ke organizacije vu~e se godinama unatrag, a po svoj prilici prote}i }e jo{ puno vremena dok se do kraja ne razrije{e bezbrojne niti zlo~ina i otkriju svi ~lanovi, bez sumnje najja~eg kartela u ovom djelu Evrope. Izvori iz SIPA-e tvrde da to ne}e biti lak posao, s obzirom da je Elez imao brojne saradnike ne samo u podzemlju ve} i u brojnim dr`avnim i entitetskim institucijama, u policiji i pravosu|u.

23

Skandal:Skandal.qxd

23.10.2012

19:42

Page 24

SKANDAL NEDJELJE

Zahuktava se odlučna borba državnih vlasti da se do kraja obračunaju sa kriminalom i korupcijom

Almira Huseinović, bivša bezuspješna tv voditeljica, supruga direktora RAK-a, kandidat za pomoćnika direktora Agencije za borbu protiv korupcije?!

PORODI^NI BIZNIS Almira Huseinovi} sa suprugom Kemalom, (ne)zakonitim v.d. direktorom RAK-a

Pi{e: MIRSAD FAZLI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

D

r`avna Agencija za prevenciju i borbu protiv korupcije raspisala je natje~aj za prijem devet uposlenika, uklju~uju}i i tri pozicije pomo}nika direktora. Na raspisani natje~aj javilo se preko 450 kandidata, a kako nezvani~no saznajemo mjesta pomo}nika direktora ve} su popunjena. Tako je favorit za popunu mjesta pomo}nika direktora koje pripada “kandidatu“ iz reda srpskog naroda supruga ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirka [arovi}a, Stojanka [arovi}. Gospo|i ministarki je namijenjeno mjesto pomo}nika direktora u sektoru za pravne, kadrovske, op}e i finansijsko-materijalne poslove.

Bo{nja~ko mjesto pomo}ika direktora za koordinaciju borbe protiv korupcije gotovo izvjesno }e “zauzeti“ }e Almira 24

Huseinovi}, zakonita supruga (ne)zakonitog vr{ioca du`nosti direktora Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) Kemala Huseinovi}a.

Almira Huseinovi} svoju profesionalnu karijeru zapo~ela je kao novinarka Hayata, da bi svoju vi{e nego neuspje{nu novinarsku karijeru nastavila na BHT-u.

Zahvaljuju}i vezama i utjecaju supruga, Almira Huseinovi} napustila je novinarstvo, a karijeru je nastavila u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, gdje je bila {efica Slu`be za informisanje. Kao {efica spomenute Slu`be, Huseinovi}ka nije napisala niti jedno slu`beno saop}enje, {to je donekle i razumljivo obzirom da je vi{e sklonosti pokazivala prema sviranju harmonike i pjevanju nego pisanju. Prema tvrdnjama njenih radnih kolega, Huseinovi}ka se vi{e nego isticala na internim zabavama, gdje je pjesmom i svirkom

zabavljala kolege sa posla i privrednike okupljene oko Vanjskotrgovinske komore BiH. Te i takve zabave nisu uvijek bile po mjeri i ukusu njenog supruga Kemala Huseinovi}a, koje je krajem maja ove godine vo|en ljubomorom fizi~ki nasrnuo na svog poznanika u kafeu Torte i to. U me|uvremenu se, me|utim, gospo|a Huseinovi} i {kolovala. Nakon {to je magistrirala na Fakultetu politi~kih nauka trenutno sprema doktorsku disertaciju.

Kome }e iz reda hrvatskog naroda pripasti mjesto pomo}nika direktora za koordinaciju prevencije korupcije, jo{ uvijek se ne zna. Navodno, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čovi} jo{ uvijek nije odlu~io koji }e od njegovih strana~kih favorita sjesti u tu upra`njenu fotelju.

Toliko o nepristrasnom i profesionalnom zapo{ljavanju u Agenciji ~iji zadatak je prevencija i borba protiv korupcije!

SLOBODNA BOSNA I 23.10.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

23.10.2012

21:21

Page 4

Vize:TEKST osnova.qxd

23.10.2012

19:50

Page 26

ZABRINJAVAJU]E VIJESTI IZ EVROPSKE UNIJE

Krajem ove sedmice ministri unutarnjih poslova zamalja EU-a će u Luxemburgu raspravljati o bezviznom režimu za Zapadni Balkan, a da bi odluka o njegovom ukidanju ili ograničavanju mogla biti donesena, mora je potvrditi i ratificirati Evropski parlament

DO KRAJA GODINE EVROPSKA UNIJA UVODI MEHANIZAM ZA SUSPENZIJU VIZNOG RE@IMA Pi{e: DANKA SAVI]

Z

ahtjev {est ministara unutarnjih poslova dr`ava ~lanica Evropske unije da se ponovo uvedu vize zemljama Zapadnog Balkana, o ~emu }e se po izlasku ovog broja SB (u ~etvrtak, 25. oktobra) raspravljati na sastanku ministara unutarnjih poslova EU-a 25.i 26. oktobra u Luksemburgu, Bosna i Hercegovina bi morala shvatiti kao vrlo ozbiljno upozorenje. Iako su jo{ uvijek najve}a briga zahtjevi azilanata iz Srbije i Makedonije, uo~en je trend pove}anja broja tra`itelja azila iz Bosne i Hercegovine i Albanije. U izvje{taju o monitoringu provo|enja vizne liberalizacije za period od 3.9. do 30.9., koji redovno objavljuje Agencija EU-a za vanjsku granicu Frontex, navodi se da je u pomenutom periodu stiglo tri hiljade i sedamsto zahtjeva za azil sa prostora Zapadnog Balkana u zemlje EU-a (Njema~ka, [vedska, [vicarska, Luksemburg, Belgija). Ova je brojka 64% ve}a u usporedbi sa prethodnim izvje{tajem Frontexa i generalno predstavlja najve}i

broj koji je dostignut tokom ove godine.

Polovina od ovog broja (19.000) “otpada” na Srbiju, zatim (30% ili 1150) na Makedoniju, a ostatak na BiH, Albaniju i Crnu Goru. Iako je BiH u puno boljoj poziciji u odnosu na Srbiju i Makedoniju, zabrinjavaju}e je {to se tokom ove godine broj tra`itelja azila iz na{e zemlje popeo na preko dvije hiljade, a u posljednje tri sedmice pove}an je broj bh. azilanata u Njema~koj.

SUSPENZIJA VIZNOG RE@IMA PRIJETI OD PRVOG DANA Treba podsjetiti da je krajem 2010. godine, kada su ministri unutarnjih poslova zemalja ~lanica EU-a donijeli odluku o ukidanju viza za ulazak u {engenski prostor gra|anima Bosne i Hercegovine i Albanije, ve} tada re~eno da ova odluka mo`e biti suspendirana u slu~aju zloupotrebe bezviznog re`ima, dakle, ako se pojavi veliki broj neopravdanih zahtjeva za azil. Dan nakon objave odluke u slu`benom glasilu EU-a, sredinom decembra, gra|ani BiH i Albanije mogli su, ukoliko su imali biometrijske paso{e, bez viza putovati i boraviti do tri mjeseca u zemljama Schengena (sve ~lani-

ce EU-a osim Velike Britanije i Irske te Norve{ke, Islanda i [vicarske). Podsjetimo da je odluka o tome donesena jednoglasno, iako su neke zemlje, prvenstveno Nizozem-

Iako je BiH u puno boljoj poziciji u odnosu na Srbiju i Makedoniju, zabrinjavaju}e je {to je tokom ove godine broj tra`itelja azila iz BiH pre{ao dvije hiljade 26

SLOBODNA BOSNA I 25.10.2012.

Vize:TEKST osnova.qxd

23.10.2012

19:51

Page 27

PRIVREMENA SUSPENZIJA VIZNOG RE@IMA ZA ZAPADNI BALKAN

LA@NI LA@NI AZILANTI, AZILANTI, STALNA STALNA PRIJETNJA PRIJETNJA

Kada Kada su su prije prije dvije dvije godine godine ministri ministri unutarnjih unutarnjih poslova poslova zemalja zemalja ~lanica ~lanica EU-a EU-a donijeli donijeli odluku odluku oo ukidanju ukidanju viza viza za za ulazak ulazak uu {engenski {engenski prostor prostor gra|anima gra|anima Bosne Bosne ii Hercegovine Hercegovine ii Albanije, Albanije, ve} ve} tada tada je je re~eno re~eno da da ova ova odluka odluka mo`e mo`e biti biti suspendirana suspendirana uu slu~aju slu~aju zloupotrebe zloupotrebe bezviz bezviznog nog re`ima re`ima

ska, Njema~ka i Francuska, bile prili~no suzdr`ane, ali su dale svoj glas, a zauzvrat su, ipak, dobile odre|ene garancije.

PROPUSTI U OBLASTI PRAVDE, SLOBODE, SIGURNOSTI Da bi se izbjegli razlozi za zabrinutost tih zemalja ~lanica, uveden je nadzorni mehanizam Evropske komisije te mogu}nost da se ponovno uvedu vize do|e li do naglog pove}anja broja zahtjeva za azil iz 25.10.2012. I SLOBODNA BOSNA

tih zemalja. Dakle, Komisija je tada najavila da “u slu~aju da se jedna ili vi{e zemalja ~lanica na|e u vanrednoj situaciji zbog iznenadnog velikog priljeva gra|ana iz jedne ili vi{e tre}ih zemalja, uklju~uju}i i zapadni Balkan, Komisija mo`e predlo`iti Vije}u da uvede privremene mjere u skladu s ~lankom 78 Ugovora EU-a”. Zato je mogu}nost suspenzije bezviznog re`ima postojala od prvog dana ukidanja viznog re`ima. S usvajanjem mehanizma o privremenoj suspenziji zemlje ~lanice }e imati

pravni osnov da privremeno ukinu vize zemljama koje smatra problemati~nim.

Da bi odluka o ukidanju ili ograni~avanju viznog re`ima bila donesena, mora je potvrditi i ratificirati Evropski parlament, koji }e to, po svemu sude}i, uraditi do kraja godine. Tanja Fajon je nedavno u zvani~nom saop{tenju poru~ila da Evropski parlament sa “velikom zabrinuto{}u prati nedavne izjave i zahtjeve nekoliko zemalja EU-a da se ponovo uvedu vize gra|anima Zapadnog Balkana“ zbog poja~anog priliva 27

Vize:TEKST osnova.qxd

23.10.2012

19:52

Page 28

ZABRINJAVAJU]E VIJESTI IZ EVROPSKE UNIJE RAZGOVORI O AZILANTIMA I VIZNOM RE@IMU U ALBANIJI

U Tirani će uskoro biti održan ministarski forum za pravosuđe i unutarnje poslove EU - Zapadni Balkan Bakir Dautba{i}, {ef bh. monitoring tima za pra}enje primjene bezviznog re`ima, napominje da }e se o pitanjima vezanim za vize i pove}anju broja azilanata sa ovih prostora ponovo razgovarati po~etkom narednog mjeseca (5. i 6. novembar) u Tirani, gdje }e se odr`ati ministarski forum za pravosu|e i unutarnje poslove EU - Zapadni Balkan.

To }e biti prilika da se razmjene informacije, dobiju novi podaci od zemalja ~lanica EU-a itd.

Napomenimo jo{ da je, prema do sada dostupnim podacima (podacima Frontexa), u prvih devet mjeseci ove godine stiglo 75% vi{e

zahtjeva za azil u Njema~koj, [vedskoj, [vicarskoj, Luksemburgu i Belgiji u usporedbi s istim periodom pro{le godine. U tom je periodu ovih pet zemalja primilo ukupno 17.900 zahtjeva za azil, a od ovog broja oko osam hiljada je stiglo iz Srbije.

Prema septembarskom izvje{taju Frontexa, agencije EU-a za vanjsku granicu, u tom je periodu posebno zabilje`en pove}an broj zahtjeva za azil u Njema~koj. Srbija, a potom Makedonija prednja~e u tome. ^ak 80% aplikacija za azil koji sti`u iz ove regije sada je usmjereno prema Njema~koj, a 17% je upu}enoj [vedskoj.

takozvanih la`nih azilanata iz tih dr`ava u Uniju. “Moramo da u~inimo sve {to je u na{oj mo}i da re`im vizne liberalizacije ne bude ukinut”, upozorila je ona. Paradoks je to {to je BiH upravo u oblasti Pravda, sloboda, sigurnost postigla bolje rezultate nego u mnogim drugim, a to se vidi i u ovogodi{njem izvje{taju o napretku u BiH, gdje se navodi da je “odre|eni broj” gra|ana zloupotrijebio bezvizni re`im, ali je pobrojano mnogo stvari koji idu u korist BiH. Nakon ukidanja viza u decembru 2010. za BiH je uspostavljen nadzorni mehanizam za pra}enje kretanja nakon liberalizacije viznog re`ima, a stru~njaci iz dr`ava ~lanica EU-a posjetili BiH radi procjene odr`ivosti napretka reformi provedenih u okviru mape puta ka liberalizaciji viznog re`ima. Dalje se navodi {ta je sve ura|eno: uspostavljen je sistem elektronske razmjene podataka za policiju i tu`itelje, sve agencije za provo|enje zakona uspostavljaju elektronske register, donesen je Pravilnik o unutarnjoj organizaciji Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije…. Prema izvje{taju EK napredak je ostvaren i u oblasti upravljanja granicama. Infrastruktura na postoje}im grani~nim prelazima je dodatno pobolj{ana, posebno u pogledu nadzora i opreme. Od 55 grani~nih prelaza za me|unarodni saobra}aj 29 prelaza je opremljeno video nadzorom. Svi grani~ni prelazi opremljeni su ~ita~ima za biometrijske paso{e i povezani u integrisani sistem kontrole grani~nih prelaza u dr`avi 28

Tirana

(CSBC) te sa svim organizacionim jedinicama grani~ne policije. Sistem CSBC-a je pobolj{an, postignut je napredak u pogledu upravljanja grani~nim prijelazima… Vije}a

ministara je odobrilo bud`etska izdvajanja za nadogradnju infrastrukture integrisanog upravljanja granicama za razdoblje od tri godine. Provedba radnih sporazuma sa TREND TREND KOJI KOJI ZABRINJAVA ZABRINJAVA

Posljednjih Posljednjih sedmica sedmica pove}an pove}an je je broj broj zahtjeva zahtjeva za za azil azil gra|ana gra|ana koji koji iz iz BiH BiH odlaze odlaze uu Njema~ku Njema~ku

SLOBODNA BOSNA I 25.10.2012.

Vize:TEKST osnova.qxd

23.10.2012

19:52

Page 29

PRIVREMENA SUSPENZIJA VIZNOG RE@IMA ZA ZAPADNI BALKAN Frontexom dobro napreduje i Bosna i Hercegovina u~estvuje u mre`i za analizu rizika za Zapadni Balkan.

POVE]AN BROJ BH. AZILANATA U NJEMA^KOJ BiH, me|utim, sada mora da se pozabavi sa pove}anjem broja azilanata jer kada mehanizam stupi na snagu, zemlje ~lanice EU-a mogu to da urade efikasno i brzo. Evropsko vije}e i Evropski parlament formalno treba da usvoje amandmane, a dvadesetak dana nakon objave u Slu`benom glasniku oni stupaju na snagu a onda ga mogu koristiti i zemlje ~lanice.

One koje su to i tra`ile `ele da mehanizam stupi na snagu {to je prije mogu}e, kako bi imale odrije{ene ruke za brzo reagovanje u hitnim situacijama. [vedska je jedna od zemalja ~lanica EU-a koje su najvi{e do sada bile pogo|ene, sa otprilike 20.000 zahtjeva za azil, koliko je u ovu zemlju pristiglo iz ove regije nakon ukidanja viznog re`ima. Pove}an broj la`nih azilanata u EU najprije je bio problem za Srbiju i Makedoniju jer su iz ove i zemlje uglavnom i dolazili. Recimo, prema pro{lomjese~nom izvje{taju Frontexa, vi{e od 80% aplikacija tokom tog perioda je stiglo upravo iz ove dvije zemlje. Iako jo{ ni blizu u mjeri u kojoj je to izra`eno sa Srbijom i Makedonijom, BiH je ima problem sa pove}anjem broj stope la`nih azilanata iz BiH u zemljama EU-a, naro~ito u [vedskoj. BiH je od po~etka godine u odnosu na prethodnu zabilje`ila porast sa oko hiljadu i {esto na preko dvije hiljade la`nih azilanata, {to jeste malo u pore|enju sa ~etrdeset hiljada iz Srbije i dvanest iz Makedonije, ali, signalizira da se moraju poduzeti koraci kako bi trend pove}anja broja bio zaustavljen. U posljednje tri sedmice zabilje`en je porast azilanata iz BiH u Njema~ku, a pretpostavka je da je rije~ o azilantima koji su prethodno odbijeni u [vedskoj. Propisi o azilu zahtijevaju, naime, da se svih zahtjevi rje{avaju pojedina~no a kao {to se procedura ulaska i dobivanja statusa azilanta razlikuje od zemlje do zemlje, tako se razlikuje visina sredstava koje pojedine dr`ave dodjeljuju azilantima. Upravo u tome le`e razlozi zbog kojih je, recimo, u Njema~ku pro{log mjeseca stiglo ~ak ~etiri hiljade zahtjeva iz Srbije.

Prema odluci tamo{njeg Ustavnog suda, otprilike ~etverostruko je uve}ana materijalna pomo} na koju mogu da ra~unaju.

Kako je nedavno saop}eno, [vedska podr`ava uvo|enje mehanizma suspenzije, napominjuju}i da je tekst vezan za ovaj prijedlog neutralno sro~en i nije posebno usmjeren na Zapadni Balkan. Osim toga, uvo|enje mehanizma suspenzije ne zna~i da }e ga [vedska automatski koristiti.

25.10.2012. I SLOBODNA BOSNA

Sedamdeset hiljada KM za Ekonomski fakultet u Sarajevu U susret Me|unarodnom danu {tednje Hypo Alpe Adria odlu~ila je pokazati svoju orijentaciju prema gra|anima i mladim nara{tajima intelektualaca i potvrditi status dru{tveno odgovorne kompanije koja misli na zajednicu u kojoj radi i njenu budu}nost.

Prijatelj i partner Hypo Alpe Adria Banke je i Ekonomski fakultet u Sarajevu koji je, zahvaljuju}i sredstvima banke, rekonstruisao dvije u~ionice koje od danas nose naziv “Hypo Alpe Adria”.

“Izuzetno nam je drago {to mo`emo re}i da smo ulo`ili novac u budu}nost ekonomije na ovim prostorima, sudjelovali u unapre|ivanju uvjeta za nove, mlade ekonomiste ~ije vrijeme tek dolazi a nadati se da }e neki od njih zasigurno osim ljudi koji }e pokretati i unapre|ivati ekonomiju Bosne i Hercegovine u budu}nosti, biti i uposlenici Hypo Alpe Adria banke”, rekao je na dana{njoj press konferenciji Alexander Picker, direktor Hypo Alpe Adria.

U okviru Ugovora oficijelno potpisanog 23. 10. Hypo banka }e tako|er fakultetu na raspolaganje staviti i stru~njake iz svojih redova koji }e na predavanjima studentima prenositi prakti~na znanja i moderna dostignu}a ekonomije sa kojima se svakodnevno susre}u u poslu.

Alexander Picker

29

Malcom:TEKST osnova.qxd

23.10.2012

19:55

Page 30

BIZNIS KLASA

Nedavno je, bez mnogo medijske pozornosti, nekada najveća sarajevska ugostiteljsko-turistička firma “Bosnia hoteli i restorani“, u čijem je vlasništvu (bilo) desetine prostora na najatraktivnijim gradskim lokacijama, promijenila vlasnika - dosadašnji većinski vlasnici, bračni par Kulo, prodali su ovu firmu kompaniji MALCom u vlasništvu ENVERA MALAGIĆA. Naš novinar istražio je ko je novi vlasnik “Bosnia hotela...“ i kako je izrastao u uspješnog biznismena

FIRMA MALCOM

JO[ DA IMA TENDERA, VIDIO BI SVIRKE Pi{e: MIRSAD FAZLI] Foto: MARIO ILI^I]

N

ekada uspje{no turisti~ko-ugostiteljsko preduze}e Bosnia hoteli i restorani, u ~ijem sastavu su bili hotel Beograd, sada Bosnia, hotel Zagreb, ekspres restoran Bosna i restoran Amerikanac, danas Fellini, restoran i ribnjak u Had`i}ima..., promijenilo je vlasnika. Supru`nici Senida i Midhat Kulo, vlasnici 72,3 posto udjela u vlasni{tvu dru{tva Bosnia, kupoprodajni ugovor sklopili su sa Enverom Malagi}em, vlasnikom kompanije MALCom d.o.o. Sarajevo. “Bili smo kreditno preoptere}eni i morali smo se odlu~iti na ovakav potez.

Kupci su ispo{tovali sve {to je bilo precizirano ugovorom, a zadr`ani su i svi uposlenici Bosnie“, ka`e Midhat Kulo, biv{i ve}inski vlasnik dru{tva Bosnia, koji trenutno obna{a du`nost direktora Turisti~ke zajednice Kantona Sarajevo.

KULA OD KARATA Firma Bosnia hoteli i restorani privatizovana je 2002. godine. Skoro polo-

MALComov MALComov (EPI)CENTAR (EPI)CENTAR

Slu`bene Slu`bene prostorije prostorije kompanije kompanije Envera Envera Malagi}a Malagi}a uu strogom strogom centru centru Sarajeva Sarajeva

Svi revizorski izvje{taji dokazivali su nezakonitost milionskih poslova firme MALCom sa “Elektroprivredom BiH“ 30

SLOBODNA BOSNA I 25.10.2012.

Malcom:TEKST osnova.qxd

23.10.2012

19:55

Page 31

TAJNA USPJEHA FIRME MALCOM NAJVREDNIJA NAJVREDNIJA NEKRETNINA NEKRETNINA

Za Za renoviranje renoviranje hotela hotela Bosnia Bosnia podignut podignut kredit kredit od od 12 12 miliona miliona maraka maraka

vinu vlasni{tva imala je austrijska firma C&C, a ostatak dionica otkupili su radnici, izme|u ostalih i Kulo, koji je tada bio predsjednik Nadzornog odbora Bosnia hotela. U me|uvremenu je ponovo do{lo do promjene vlasni~ke strukture, ali, prema rije~ima Kule, isklju~ivo voljom radnika. A ti su radnici svoje dionice prodali upravo Kuli. Tako je Midhat Kulo postao vlasnikom 72,3 posto dionica dru{tva Bosnia, 25 posto je u rukama grupe od 12 ostalih radnika, a preostali dio dionica posjeduju i uposlenici koji su ih otkupili po tzv. Markovi}evoj privatizaciji.

Supru`nici Senida i Midhat Kulo, osim {to su se kreditno zadu`ili kao fizi~ka lica kako bi kupili ve}inski paket vlasni{tva dru{tva Bosnia, u{li su u jo{ jedan kreditni aran`man koji nisu mogli isfinansirati.

Naime, dru{tvo Bosnia od Raiffeisen banke podiglo je dugoro~ni kredit “te`ak“ oko 12,7 miliona maraka za obnovu hotela Bosnia. Pod hipoteku je, izme|u ostalog, stavljen i poslovni prostor u strogom centru grada, biv{i ekspres restoran Bosna, u kojem je Raiffeisen banka namjeravala otvoriti svoju poslovnicu. Istovremeno, mjese~ni najam koji je banka trebala pla}ati dru{tvu Bosnia trebao je pokriti ratu za otplatu kredita. Me|utim, zbog nerije{enih 25.10.2012. I SLOBODNA BOSNA

BIV[I VLASNIK Midhat Kulo, aktuelni direktor Turisti~ke zajednice Kantona Sarajevo, svoj ve}inski paket u Bosni prodao je Enveru Malagi}u

pravno-imovinskih odnosa, ovako zami{ljena finansijska konstrukcija nije se mogla realizovati. Naime, Energoinvest je sudskim putem od dru{tva Bosnia tra`io 47 metara kvadratnih prostora koji je dijelio biv{i ekspres restoran Bosna od restorana Fellini. Nakon godinu i po dana sud je donio presudu u korist dru{tva Bosnia. U me|uvremenu, Raiffeisen banka kupila je poslovni prostor biv{eg ekspres restorana kojeg je iznajmila kompaniji Gliese 581,

nosiocu licence McDonald’s-a za BiH, gdje je otvoren i prvi McDonald’s restoran.

Raiffeisen banka svoju novu poslovnicu otvorila je u dijelu kultne sarajevske Park kafane koju je iznajmila firma Monex po cijeni od 27 maraka po kvadratnom metru, a koja je sa Raiffeisen bankom potpisala desetogodi{nji ugovor o najmu po cijeni od 60 maraka po kvadratnom metru.

Prodajom poslovnog prostora biv{eg ekspres restorana Bosna Raiffeisen banci, dru{tvo Bosnia za 4,4 miliona KM umanjilo je svoj kreditni dug prema banci koji je u tom trenutku iznosio oko pet miliona KM. Banka je po~ela da vr{i pritisak na ve}inskog vlasnika dru{tva Bosnia, Midhata Kulu, koji je izlaz iz krize vidio u pronala`enju strate{kog partnera. Nakon neuspjelih pregovora sa vlasnikom slasti~arne Slatko }o{e, Midhat Kulo, uz malu pomo} Raiffeisen banke, strate{kog partnera prona{ao je u Enveru Malagi}u, vlasniku kompanije MALCom.

OBU]ARSKA TAJKUNIZACIJA Enver Malagi}, prijeratni obu}ar koji je imao malu radnju od desetak kvadrata u podrumu nekada{nje Robne ku}e Sarajka, zahvaljuju}i, prije svega prijateljstvu i 31

Malcom:TEKST osnova.qxd

23.10.2012

19:56

Page 32

BIZNIS KLASA “poslovnoj“ suradnji sa Edhemom Bi~ak~i}em, danas je tajkun i multimilioner.

Naime, Magali}a i njegovu firmu MALCom d.o.o. Sarajevo u poslove sa JP Elektroprivredom BiH uveo je upravo Bi~ak~i}, a ne postoji niti jedan revizorski izvje{taj o poslovanju tog javnog preduze}a u kojem se, u negativnom kontekstu, ne spominje poslovanje Elektroprivrede sa firmom Envera Malagi}a. Na primjeru samo jednog ugovora Malagi}evog MALComa sa Elektroprivredom, o poslu vrijednom blizu 6,5 miliona KM, postaje jasno kako su Bi~ak~i}evi partneri postajali milioneri. Naime, u nalazu revizora za poslovnu 2007. godinu se konstatira da su bile ~etiri ponude na javnom oglasu i da je eliminiran ponu|a~ koji je ponudio najni`u cijenu. “U prvom postupku ponu|ena cijena bila je manja za oko milion KM od cijene koju je ponudio izabrani ponu|a~. I u drugom postupku ponu|a~, koji je ponudio 2,5 miliona KM ni`u cijenu od cijene izabranog ponu|a~a, eliminiran je”, navedeno je u izvje{taju revizora. Dakle, firma Envera Malagi}a MALCom dobila je posao iako su na tenderu eliminisana dva konkurenta od kojih je on kupovao betonske stubove koje je onda prodao Elektroprivredi.

Nu`no je spomenuti i to da je ko mpanija MALCom u 2007. imala oko 12 miliona maraka prometa sa Elektroprivredom BiH. Tri godine kasnije, revizori su u svom izvje{taju ponovo apo strofirali firmu MALCom kada su uo~ili da postoji ve}i broj `albi-prigovora radi neade kvatno pripremljene tehni~ke specifi kacije na odre|ene nabavke, {to dovodi do dugot rajnog procesa nabavki i neblago vremenog ugovaranja. Naveden je primjer nabavke spojne i ovjesne

STOLICE ZA KO[EVO

Nakon više propalih tendera, posao dobio MALCom Da je kompanija MALCom jedna od rijetkih koje su sposobne baviti se svim i sva~im, najbolje ilustruje sljede}i podatak.

Naime, polovinom oktobra kompanija MALCom dobila je posao ugradnja stolica na zapadnoj tribini stadiona Asim Ferhatovi} Hase. Kompanija MALCom posao ugradnje 12.000 stolica dobila je nakon {to je lukava~ka firma Kraning odustala od `albe. Firma MALCom, nakon potpisivanja ugovora s Javnom ustanovom

(U)STOLI^ENJE KOMPANIJE MALCOM Firma MALCom dobila posao vrijedan 266.000 KM

SKLADI[NI SKLADI[NI PROSTOR PROSTOR

Skladi{ni Skladi{ni prostor prostor firme firme MALCom MALCom smje{ten smje{ten je je uu krugu krugu nekada{nje nekada{nje fabrike fabrike Vaso Vaso Miskin Miskin Crni Crni 32

Centar za sport i rekreaciju, po~ela je sa radovima koji }e prema rije~ima direktorice JU CSR Jasmine Poli} ko{tati 266.000 KM. Podsje}amo da je tender za izbor najpovoljnijeg ponu|a~a dva puta “obaran“ zbog prigovora firmi i prekora~enja bud`eta. Tre}i put je kompanija Kraning iz Lukavca ulo`ila `albu, od koje je i odustala, o ~emu je Ured za razmatranje `albi obavijestio JU CSR i kompaniju MALCom.

opreme za samonosive kablovske snopove za potrebe elektrodi stributivnih podru`nica. Tender je raspisan po~ etkom oktobra 2010., a ugovor je sa firmom MALCom zaklju~en polovinom aprila 2012. godine nakon ~etiri ulo`ene `albe na nepra vilnosti u radu Komisije za javne nabave, koje se ogledaju u ocjeni ispitivanja tehni~kih specifi kacija, koje su sadr`ane u tenderskoj dokumentaciji.

Tako }e se Enver Malagi} nakon skoro decenijske, vrlo uspje{ne i profitabilne suradnjr sa Elektroprivredom BiH u podru~ju elektroenergetike, oku{ati i u turisti~ko-ugostiteljsko sektoru. A s obzirom na (ne)male poslovne sposobnosti koje krase prijeratnog obu}ara, nema nikakve sumnje da }e od propale firme napraviti uspje{an kolektiv. Osim toga, Enver Malagi} nije slu~ajno ~lan Ekonomskosocijalnog vije}a za podru~je Kantona Sarajevo.

SLOBODNA BOSNA I 25.10.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

23.10.2012

21:21

Page 5

CENTRALA

BAJRAM [ERIF MUBAREK OSLUN

Bajram [erif Mubarek Olsun!

Op}ina Stari Grad Sarajevo

Boemi:TEKST osnova.qxd

24.10.2012

0:25

Page 34

OMILJENI HITOVI BALKANSKIH POLITI^ARA

Pjevanje je postalo jedan od važnih aduta u stvaranju imidža balkanskih političara, neki od njih pjevaju iz čistog populizma, kako bi se dodvorili biračima, drugi što su skloni meraklijskom i boemskom načinu života; naša novinarka otkriva za šta pjesmu koriste Milorad Dodik i Ivica Dačić, koje su im pjesme donijele najveću popularnost a u kojim istinski uživaju

SE]A[ LI SE, LEPI GROME MOJ Dodikove omiljene pjesme su “Pogledaj me jednom nje`no“, “Skitnica“, “Posljednji boem“, “Ova no}“

Pi{e: MIRHA DEDI]

D

a je premijer Srbije Ivica Da~i} pravi balkanski veseljak, svjedo~e video-snimci koji ve} mjesecima kru`e internetom. Na jednom od njih Da~i} je pao u sevdah, pjeva pjesmu Halide Be{li}a Miljacka. Ganut pesmom, preznojen premijer i ministar MUP-a povremeno zatvori o~i, podignutim ka`iprstom u vazduhu prati ritam pjesme i blago zanji{e kukovima.

Pokazalo se da Da~i} izuzetno dobro vlada scenom.

Pjesma “Miljacka” gotovo da je postala Da~i}ev za{titni znak. Pjevao je Da~i} “ko bi reko ~uda da se dese” i u Briselu kada se donosila odluka o kandidaturi Srbije pri EU, potom u Beogradu, a prije tri mjeseca zapjevao je i na jednoj svadbi u Novom Pazaru. U me|uvremenu je Da~i} pro{irio repertoar sa jo{ jednom Be{li}evom pjesmom U meni jesen je. Da~i} tvrdi da su mu omiljene pjesme Halida Be{li}a i Harisa D`inovi}a, ali zna Da~i} svojim policajcima zapjevati i Bolje biti pijan nego star Plavog orkestra, a tokom predizborne kampanje pjevao je u duetu sa Anom Bekutom Merlinove Jorgovane i jo{ neke Bekutine poznate pjesme.

Prilikom Da~i}eve posjete Sarajevu, kada se na{ao na neformalnoj ve~eri sa ministrom Sadikom Ahmetovi}em i ministrima unutra{njih poslova iz regiona, 34

ESTRADA I POLITIKA

JA BIH HTEO PJESMOM DA TI KAŽEM...

Dodik ~a{e lomi uz pjesmu “Pogledaj me jednom nje`no“ [ekija Turkovi}a, Tadi} se veseli uz pjesmu “Ko te ima, taj te nema“, Slavuj otkida na “\ulzulejhu“, omiljena pjesma Tome Nikoli}a je “Mito bekrijo“

SLOBODNA BOSNA I 25.10.2012.

Boemi:TEKST osnova.qxd

24.10.2012

0:26

Page 35

NARODNJACI, SVE VAM JE U [ACI

PRVI PRVI GLAS GLAS SRBIJE SRBIJE

Premijer Premijer Srbije Srbije Ivica Ivica Da~i} Da~i} rado rado pjeva pjeva “Jorgovane“ “Jorgovane“ ii hitove hitove Harisa Harisa D`inovi}a D`inovi}a “Jesu l’‘dunje l’ dunje procvale“, “Jesu procvale“, “Mu{tuluk“, “Mu{tuluk“, “Nek’ “Nek’ mi mi bude bude zadnja zadnja ~a{a“ ~a{a“

SLAVUJ SLAVUJ PREFERIRA PREFERIRA PJESME PJESME SAFETA SAFETA ISOVI]A ISOVI]A Slavko Slavko Jovi~i} Jovi~i} Slavuj Slavuj istinski istinski u`iva u`iva pjevaju}i pjevaju}i “\ulzulejhu” “\ulzulejhu” ii “Pro|oh “Pro|oh Bosnom Bosnom kroz kroz gradove” gradove

KO KO BI BI REK’O REK’O ^UDA ^UDA DA DA SE SE DESE DESE Pjesme Pjesme “Miljacka“ “Miljacka“ ii “U “U meni meni jesen jesen je“ je“ favoriti favoriti su su Ivice Ivice Da~i}a Da~i}a

25.10.2012. I SLOBODNA BOSNA

upu}eni tvrde da Halid Be{li} i Enes Begovi} bukvalno nisu mogli do}i do mikrofona od raspjevanog Da~i}a. Po{to je skinuo odijelo, kravatu, ko{ulju i ostao u bijeloj majici, Da~i} je zgrabio mikrofon i gotovo cijelo ve~e pjevao sevdalinke i Be{li}eve hitove. Fotografije napravljene mobitelom sa sarajevskog derneka prenijeli su gotovo svi mediji u regionu.

Pjevanje je postalo jedan od va`nih aduta u stvaranju imid`a politi~ara modernog doba. Ameri~ki, pa i drugi {efovi dr`ava ~esto su pribjegavali saradnji sa predstavnicima {ou biznisa ne bi li se na {to efikasniji na~in pribli`ili {to ve}em broju gra|ana. Tako se najlak{e prenose poruke i ideje, tvrde PR stru~njaci.

“I NIKO NE PJEVA NA PLAYBACK…” Kako je SDS svojevremeno na nacionalnu retoriku i “narodnu” zabavu pridobijao najve}i broj bira~a, recepturu u trci za vla{}u ovaj put je potpuno prepisao SNSD-u.

Predsjednik manjeg bh. entiteta Milorad Dodik, ~im se pribli`e izbori i izborna kampanja, po~inje pokazivati svoj pjeva~ki dar.

Dodik je, sa Bajom Malim Knind`om koji je tokom rata pjevao ratnohu{ka~ke pjesme i pozivao na ubijanje Hrvata i Bo{njaka, zabavljao mase ispod {atora na narodnom veselju uprili~enom na Manja~i, povodom tradicionalne borbe bikova.

Pjevao je Dodik tokom predizborne kampanje sa Bajom Malim Knind`om i pjesmu [ekija Turkovi}a “Jednoga dana `ali}e mnogi {to me vi{e nema, osta}e pjesma i uspomena na posljednjeg boema…” Me|utim, Dodikovi saradnici za na{ list ka`u da je njegova omiljena pjesma koju s punim `arom pjeva tako|er pjesma [ekija Turkovi}a: Pogledaj me jednom nje`no, da osjetim da si `ena, da se u tvome toplom oku sav istopim kao pjena. Gledaj me, gledaj dugo, pogledom tvojim sjetnim, dosta je da me gleda{ i to me ~ini sretnim...”

You Tube obiluje snimcima Dodika koji se u razli~itim prilikama, {to predizbornim, {to na svadbama i slavama, hvata mikrofona. Specifi~nost njegovih pjeva~kih nastupa jeste vrlo jasno definisan muzi~ki ukus. Dok ve}ina njegovih kolega voli da pro{ara po `anrovima ili da zapjeva na engleskom ili ruskom, Dodik se uvijek dr`i narodnja~kog hard corea. Na jednom promotivnom skupu Saveza nezavisnih socijaldemokrata zapjevao je veliki hit iz osamdesetih Ni{lije Bobana Zdravkovi}a Oti{la si jednog dana i odnela na{e snove, a isti izbor ponovio je i prije dvije godine na Ko~i}evom zboru i na nekoliko svadbi na kojima ga je uhvatila kamera. Na ve}ini snimaka Dodika kako pjeva ovu pesmu uo~ljivo je da ga najvi{e ponese u dijelu 35

Boemi:TEKST osnova.qxd

24.10.2012

0:27

Page 36

OMILJENI HITOVI BALKANSKIH POLITI^ARA

TADI] TADI] KAO KAO ULI^NI ULI^NI SVIRA^ SVIRA^

KOMPOZITOR I IZVO\A^

Boris Boris Tadi} Tadi} u`iva u`iva uu pjesmama pjesmama “Ko “Ko te te ima ima taj taj te te nema“ nema“ ii “Nije “Nije `ivot `ivot jedna jedna `ena“ `ena“ ii “[to “[to ne ne mo`e mo`e niko niko mo`e{ mo`e{ ti“ ti“

kada pjeva: “Jedan daje, drugi uze, sunce sre}e svima sija, tebi sre}a, meni suze, zar sam krivac samo ja.” Od upe~atljivijih snimaka Dodikovog pjevanja mo`e se na}i i onaj na kom u duetu sa Marinkom Rokvi}em pjeva Ovo je moja ku}a, `ivio sam tu… Dodik je nedavno, u maniru pravog zabavlja~a, ispri~ao anegdotu o tome kako je Rokvi} pjevao na svadbi njegove k}erke, pa mu se predsjednik RS-a priklju~io, {to je pjeva~ iskoristio da malo odmori te je ostavio Dodika samog sa orkestrom: “A ovaj momak iz OK benda ka`e ‘u, jebote, jes’ ovaj Marinko propo’“!

Kada ga pjesma ponese, Dodik otima mikrofon od pjeva~a. Tako je prije mjesec dana u Modri~i bukvalno istrgao mikrofon od Miroslava Ili}a, kada je ovaj zapjevao pjesmu: Ova no}, ova no} ima ~udnu mo}… Me|utim, nakon nekoliko ~a{ica gotovo sa svakog veselja Dodik voli da ode sa njemu omiljenom pjesmom Mitra Miri}a: Ne mo`e nam niko ni{ta, ja~i smo od sudbine, mugu samo da nas mrze oni {to nas ne vole…

Dodik tvrdi da je uvijek bio sklon menad`erskim poslovima i da se jo{ kao mladi} dokazao organizacijom koncerta Mi{e Kova~a. Ovaj raspjevani politi~ar ~ak je opjevan u nekoliko pjesama. Jedna ka`e: “Oj Dodiku, predsjedni~e vlade, mi u tebe pola`emo nade, ti prelazi{ sa rije~i na djela, procvjeta}e Republika cijela, svom narodu ubla`i}e{ jade, predsjedni~e Dodik Milorade.“ Dodik gotovo po pravili u svakoj predizbornoj kampanji anga`uje srbijansku folk pjeva~icu Svetlanu Ra`natovi}. Ra`natovi}eva je prije dvije godine, kada su odr`ani predsjedni~ki izbori u Republici Srpskoj, koncertom na Trgu Krajine u Banjoj Luci podr`ala Milorada Dodika i njegov SNSD. Popularna Ceca i Dodik pjevali su iz sveg glasa Lepi grome moj. Upu}eni tvrde da je Dodika Ceca ko{tala 100 hiljada KM. Me|utim, Dodiku je prije ~etiri godine uspjelo {to ni jednom politi~aru prethodno 36

Ivo Josipovi} je u Banskim dvorima svirao i pjevao pjesmu “Moj galebe“

nije. Naime on je na predizborni skup u Bijeljini, kada je njegov kandidat za na~elnika ove op{tine bio Gavrilo Bobar, anga`ovao Zdravka Čoli}a. Ovaj pop pjeva~ po pravilu ne pjeva na predizbornim skupovima, me|utim za Dodika je odr`ao koncert na bijeljinskom trgu za 50 hiljada eura. No, ni uz Čolinu pomo} Bobar nije pobijedio na izborima.

Bez sevdaha ne mo`e ni S lavko Jovi~i}, poslanik u Predstavni~kom domu Parlamenta BiH, poznatiji kao Slavuj.

Omiljena sevdalinka mu je \ulzulejha u izvedbi Safeta Isovi}a i Pro|oh Bosnom kroz gradove. On je jo{ davne 1971. godine nastupao na festivalu Ilid`a. Ka`e da tada nije pro{ao u finale jer je bio premlad, tek je bio navr{io 18 godina, ali da mu je bila ~ast da snage odmjerava sa tada{njim “slavujima”. “U~estvovao sam na festivalu 1971. godine na kojem su bile i velike zvijezde poput Safeta Isovi}a, Tozovca i drugih, ali po{to sam bio dijete koje je do{lo sa sela i nije imalo tajkune iza le|a da me poguraju, nisam se plasirao u finale.”

DODIK I ^OLA “Oko, okano, moje jedino...“

Jovi~i} tvrdi da mu je [aban [auli} rekao da bolje pjeva od mnogih afirmisanih pjeva~a koji predstavljaju zvijezde nekada{nje yu estrade te da mu je Fahrudin Radon~i} prije dvije godine nudio da snimi

LAKE NOTE HA[KOG OPTU@ENIKA

Slobodan Milošević često pjevušio pjesmu “My way” Franka Sinatre a u Haagu hitove “Bijelog dugmeta” U analima pjevanja politi~ara svakako }e ostati zabilje`en trenutak kada usred skup{tinske sjednice poslanici Socijalisti~ke partije Srbije Raka Radovi} i Dobrivoje Budimirovi} Bid`a na sav glas pevaju “Slobodane, ti si komunista, volimo te ko Isusa Hrista”. Slobodana Milo{evi}a javnost nije nikada ~ula kako pjeva, ali poznata je pri~a da je me|u prijateljima volio da zapeva My way i Tenderly te da je

tokom bombardovanja 1999. godine prekinuo jedan sastanak da bi supruzi Mirjani Markovi} preko telefona otpjevao Po gradini mese~ina sija. Prijatelji bra~nog para Milo{evi} tvrde da je Sloba ~esto znao svojoj dragoj zapjevati pjesmu Harisa D`inovi}a Ostari}u, ne}u znati. Dok je boravio u Haagu od supruge Mirjane je, tvrde upu}eni, tra`io da mu donese sve albume Bijelog dugmeta.

SLOBODNA BOSNA I 25.10.2012.

Boemi:TEKST osnova.qxd

24.10.2012

0:27

Page 37

NARODNJACI, SVE VAM JE U [ACI DODIK DODIK II MITAR MITAR MIRI] MIRI]

“Ne “Ne mo`e mo`e nam nam niko niko ni{ta, ni{ta, ja~i ja~i smo smo od od sudbine“ sudbine“

SPOJ SPOJ POLITIKE POLITIKE II ESTRADE ESTRADE Mla|an Dinki}

Nenad ^anak i Romana Pani}

CD i da ga on izda u 100.000 primjeraka i dijeli uz svaki kupljeni broj Dnevnog avaza. “Ko bi kome u tom slu~aju donio dobit”, pita se Slavuj.

Jasmin Komi}, aktuelni ministar nauke i tehnologije Republike Srpske, neprikosnoven je muzi~ar me|u politi~arima. On je “zasvirao” na najve}em oficijelnom fan siteu benda Deep Purple i odu{evio ljubitelje ovog rokenrol sastava {irom svijeta.

Naime, video-isje~ak iz emisije Telering OBN televizije, na kojem ministar Komi} prezentuje svoje gitarsko umije}e, ali i zavidne vokalne sposobnosti, izvode}i vanvremenski hit Soldier of Fortune, na{ao je put preko YouTube do fan baze “Deep Purplea”. Administratori internet stranice “Highway Star”, koja prati svaku sitnicu u vezi sa legendarnim rokerima, vidjev{i ovaj snimak odlu~ili da ga podijele s auditorijem koji ~ini najve}u baza fanova “Deep Purplea” na internetu.

Pored pjevanja, mnogi politi~ari vole javno i da zasviraju. Potpredsjenik RS-a Emil Vlajki ima veliku strast prema klavijaturama i voli ~esto da zasvira na svom sintisajzeru.

Hrvatski predsjednik Ivo Josipovi} svira klavir. I ne samo to, on i komponuje ozbiljnu muziku. Prije dvije godine prilikom posjete Banjoj Luci Josipovi} je na klaviru svojim doma}inima u zgradi Vlade Republike Srpske odsvirao nekoliko kompozicija, me|u kojima je bila i pjesma Moj galebe.

25.10.2012. I SLOBODNA BOSNA

Ana Ana Bekuta Bekuta ministru ministru Milutinu Milutinu Mrkonji}u Mrkonji}u pjeva pjeva “Bekriju“ “Bekriju“ ii “Brojanicu“ “Brojanicu“

Sulejman Sulejman Tihi} Tihi} uu “Crvenim “Crvenim plamenovima“ plamenovima“

Sulejman Tihi} je jo{ kao mladi} bio ~lan benda Crveni plamenovi, lokalne {ama~ke atrakcije koja je u svom repertoaru imala isklju~ivo hitove, danas rock klasike.

Tihi} je svirao bas gitaru. I danas Tihi} za svoje naju`e dru{tvo na akusti~noj gitari zasvira hitove Indeksa i Beatlesa.

Federalni ministar zdravlja dr. Rusmir Mesihovi} u mladosti je svirao u sastavu Rock apoteka, koji je ~ak izdao i svoj singl pod imenom Jedno za drugo. Danas u kafani ~esta zapjeva pjesme Zdravka Čoli}a Prava stvar i April u Beogradu. Alija Behmen, aktuelni gradona~elnik Sarajeva, veliki je meraklija. Behmen pjeva u dru{tvu, u ku}i, a ponekad zapjeva i u kacelariji. Oni koji su ga slu{ali ka`u da izvanredno pjeva sevdalinke, omiljena mu je Čudna jada od Mostara grada.

TADI] SE VESELI UZ “NIJE @IVOT JEDNA @ENA” Biv{i predsjednik Srbije Boris Tadi} prvi put je javno zapjevao kada je drugi put izabran za predsjednika, 2008. godine. Tu kampanju Demokratske stranke obilje`ila je pjesma Bajage i instruktora [to ne mo`e niko, mo`e{ ti. Da je Tadi}ev muzi~ki ukus blizak narodnom, pokazao je na nekoliko koncerata Miroslava Ili}a kada je zajedno sa strana~kim prijateljem D raganom [utanovcem iz sveg glasa pjevao hitove njegovog tasta Nije `ivot jedna `ena i

Polomi}u ~a{e od kristala. Tadi}eva omiljena je, ka`u upu}eni, Ko te ima, taj te nema.

Potpredsjednik Vlade Srbije i ministar finansija Mla|an Dinki} jedini je politi~ar koji za sebe mo`e da ka`e da je zaradio muzi~ki dinar. Dinki}eva muzi~ka karijera po~ela je 1998. godine, kada su on i nekolicina ekonomskih stru~njaka osnovali grupu Monetarni udar. Ova grupa je svirala na brojnim mitinzima tokom 2000. godine, u vrijeme ru{enja S lobodana Milo{evi}a. Dinki} je sa Monetarnim udarom nastupao 2001. na prvom Exitu.

Ma koliko da se izdaje za rokera, zna da bude i meraklija i redovno za svoje dru{tvo pjeva Jesu l’ dunje procvale i Pozna}e{ me i po mraku.

Aktuelni predsjednik Srbije Toma Nikoli} zna da zapjeva Ima jedan ku}erak u Sremu, omiljena mu je Mito, bekrijo, a u mladosti je, ka`e, svirao gitaru. Nikoli} ima sadr`ajan repertoar, koji pored ~iste razbibrige ima i svoju politi~ku funkciju, naro~ito kada zapjeva patriotsku pjesmu “Oj, Kosovo, Kosovo” u dru{tvu ruskog ambasadora.

Lider Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak sjajno svira flautu. U mladosti je bio ~lan nekoliko bendova, od kojih su neki u~estvovali i na ~uvenim turnejama jugoslovenskih muzi~ara po Sovjetskom Savezu. U talk show emisijama Čanak ~esto zapjeva, najvi{e, ka`e, voli pjevati uz tambura{e Čamac na Tisi.

Ivica Da~i} nije jedini SPS-ovac koji voli javno da pjeva. Srbijanski ministar saobra}aja Milutin Mrkonji} se u toku burnog kafanskog `ivota upoznao s pjeva~icom Anom Bekutom, s kojom je u posljednjih nekoliko mjeseci u vezi. Mrkonji} je prije veze sa Bekutom u javnosti pjevao ruske pjesme, naj~e{}e Kaljinku, a sada isklju~ivo Bekutine hitove Bekriju, Brojanicu i mnoge druge. Zbog veze sa Bekutom i pjevu{enja na uvce Mrkonji} ne silazi s naslovnica beogradskih tabloida.

37

Biden Bosna:TEKST osnova.qxd

23.10.2012

19:57

Page 38

SUD i BiH

Uoči skorih predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama naš suradnik rekapitulira i analizira američku vanjsku politiku prema bivšoj SFRJ u trenucima njenog raspada, posebno u vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Je li se vodeća svjetska sila i njena administracija umorila od bosanskog pitanja i koliko je za to ko odgovoran

AMERIKA I BOSNA I HERCEGOVINA

KO JE KOGA IZDAO

Pi{e: AHMED SALIHBEGOVI] (Zagreb)

“Dosta!”, ljutito je po~eo svoj govor Joe Biden i jo{ dvaput ponovio tu rije~ (“Enough!”).

Nije se to dogodilo na ovomjese~noj predizbornoj debati sada{njeg potpredsjednika SAD-a Josepha Bidena s Paulom Ryanom, nego prije dvije decenije u ameri~kom Kongresu. Tada 51-godi{nji Biden imao je ve} 20-ak godina sta`a u Senatu, a povod njegovog istupa bio je izvje{taj dr`avnog sekretara (tj. {efa diplomacije) u Clintonovoj administraciji, Warrena Christophera, o ratu u Bosni i Hercegovini.

Biden se s uva`avanjem obratio Christopheru, poru~uju}i mu da je svjestan kako ovaj, s obzirom na svoj polo`aj, mora neke stvari re}i uvijeno, ali je istaknuo i da on, senator Biden, mo`e jasno re}i o ~emu se tu radi. O tome, nastavio je, da je zaustavljanje rata i genocida u BiH prepu{teno Evropi, a u korijenu njenog identiteta, historijski a o~ito i danas, je “bigotry” (bi-

gotnost, zadrtost, vjerska nesno{ljivost), “a Vi to ne biste smjeli re}i, ali ja mogu i ho}u”.

I zato se ovoliko ~eka i pu{ta da se ljude u BiH dr`i u logorima, da se `ene siluje, da se i djecu ubija, da se opkoljava i uni{tava gradove, spaljuje sela i protjeruje stanovni{tvo, jer su `rtve uglavnom muslimani, a da nije tako, da su kr{}ani, ve} bi se to sprije~ilo, ogor~eno je poentirao Biden, ameri~ki katolik irskog porijekla.

MO] AMERIKE I NEMO] EVROPE Bilo je to, dakle, prije 19 godina, a prisje}anje na to vrijeme moglo bi danas potaknuti pitanje a za{to se onda Amerika ne anga`ira vi{e za mir, pravdu i blagostanje u BiH, i to sada kada je spomenuti Biden ve} evo ~etiri godine drugi ~ovjek u tamo{njoj vlasti? Za{to, dakle, Washington, ako je Bruxelles prezauzet svojim financijskim problemima, ne poduzme ne{to kada recimo Milorad Dodik opstruira vlastitu zemlju i “~asti” je pogrdama i prijetnjama? A uz to bi se moglo pitati i za{to Sjedinjene Dr`ave nisu ranije zaustavile ratni i genocidni horor u BiH, te

za{to su ultimatom sprije~ile Armiju BiH i njene saveznike da oslobode i Prijedor i Banjaluku i ostatak zemlje?

Istinit odgovor na ta pitanja mogao bi biti dvostran. S jedne strane je ~injenica da Amerika, sa svim svojim slabostima i gre{kama, ipak jest sve ove godine glavna garancija stabilizacije Balkana, te najva`niji prijatelj BiH, u mjeri u kojoj dr`ave jedna drugoj mogu biti prijatelji. A s druge je strane jo{ va`nija ~injenica — Amerika vodi ameri~ku, a ne bosansku ili srbijansku ili kinesku politiku, te se primarno vodi interesima SAD-a.

Krenemo li kronolo{ki, interes Amerike krajem 80-ih godina bio je mirna propast komunizma na istoku Evrope, uz izbjegavanje kaoti~nog raspada Sovjetskog Saveza, pa i Jugoslavije, jer bi pretjerana i prebrza fragmentacija mogla potaknuti destabiliziraju}e procese, ultranacionalisti~ke demagoge, bezakonje, pa i npr. plasman sovjetskih nuklearnih arsenala na ilegalno tr`i{te, da ih tamo pokupe krimi nalci, teroristi ili “odmetni~ke” dr`ave. Zato je strategija bila podr`ati Mihaila Gorba~ova u Moskvi i Antu Markovi}a u Beogradu.

Pogre{no je o~ekivati da }e se ijedna ameri~ka administracija u BiH anga`irati kao {to se anga`irala u oktobru 1995. godine 38

SLOBODNA BOSNA I 25.10.2012.

Biden Bosna:TEKST osnova.qxd

23.10.2012

19:58

Page 39

HISTORIJSKO “DOSTA!” JOSEPHA BIDENA Foto: Milutin Stoj~evi}

GOVOR U PARLAMENTU BiH Potpredsjednik SAD Joe Biden posjetio je BiH u prolje}e 2009. godine

25.10.2012. I SLOBODNA BOSNA

39

Biden Bosna:TEKST osnova.qxd

23.10.2012

19:59

Page 40

SUD i BiH Nakon neuspje{nih poku{aja vojnog udara i u SSSR-u i u SFRJ-u, Washington je za novog partnera u Kremlju dobio Borisa Jeljcina, ali na Dedinju takvu ulogu nije mogao igrati Slobodan Milo{evi}. Moglo se tada ~initi da Amerika poku{ava sprije~iti raspad Jugoslavije, pogotovo kada je Bushov dr`avni sekretar James Baker dojurio u Beograd. Radilo se ipak samo o poku{aju da se tu dezintegraciju uspori, kako bi bila {to bli`a uzoru ^ehoslova~ke u kojoj su se tako|er po~eli doga|ati procesi razdvajanja, ali prije svega zato da se ne utje~e lo{e na Sovjetski Savez gdje je bilo va`no da, ako do njega dolazi, {to mirnije i “dirigiranije” protekne raspad te najprostranije zemlje svijeta, oboru`ane kapacitetima dovoljnima da sama uni{ti sav `ivot na planetu.

Tada je izgledalo da SAD vjeruje u Antu Markovi}a, iako on jedva da je vi{e imao stvarnu vlast, ali uvidi u procjene CIA-inih i ostalih analiti~ara potvrdili su da je jo{ nekoliko godina ranije najve}a svjetska sila bila upoznata s poreme}ajima koji su vrlo upitnim ~inili opstanak ju`noslavenske zajednice. Tako|er su, i prije nego {to je to dolazilo do {ire javnosti, znali za Milo{evi}eve pripreme ratnih pohoda, i zato mu je jo{ tada George H. W. Bush poslao jasnu poruku — krene li “otvarati front na jugu”, u Makedoniji (bilo direktno, ili preko Kosova), odmah }e biti potu~en.

Ta prijetnja nije zna~ila odobrenje da se ratuje drugdje, nego prioritet da se sprije~i balkanski rat u koji bi se uplele i Bugarska i Albanija, na koje je Amerika ra~unala kao na nove partnere, ali bi bile uvu~ene, i to vjerojatno na suprotnim stranama, i Gr~ka i Turska, {to bi na njegovom jugoisto~nom krilu dovelo do rata me|u ~lanicama NATO-a. A ako do toga nije do{lo zbog Cipra i egejskih otoka i Trakije i ostalih sporova, Amerika je bila odlu~na ne dopustiti ni sastavlja~ima Memoranduma SANU da to isprovociraju.

ZASTAVLJANJE RATA Kada je Milo{evi} krenuo “otvarati frontove na zapadu”, interes Amerike bio je ne dopustiti mu da pobijedi, ali niti `uriti s vlastitim mije{anjem, i to iz bar dva razloga. Prvi je razlog bio {to je Evropska zajednica, tada preimenovana u Evropsku uniju, inzistirala da }e sama (i uz pomo} UN-a, Vije}a Europe, OESS-a...) rje{avati probleme na kontinentu. Pa ih je Washington pustio da poku{aju, poka`u da ne znaju, i onda nevoljko priznaju da bez “strike Sama” i NATO-a tu ne mo`e biti mira, stabilnosti i blagostanja.

A drugi, jo{ va`niji razlog ne`urenja s vojnom intervencijom, bio je pouka ratova koje je Amerika vodila prethodnih decenija, pogotovo vijetnamskoga. Pouka je bila da 40

Foto: Milutin Stoj~evi}

UPOZORENJA I OHRABRENJA SA SKROMNIM U^INCIMA Joe Biden i Javier Solana sa bosanskohercegova~kim parlamentarcima

kada se upusti u podr`avanje re`ima koji nema dovoljno vlastitih kapaciteta i podr{ke stanovni{tva i volje za borbu i `rtvovanje, kao {to je bio slu~aj s antikomunisti~kim re`imom u Saigonu, da to vodi u preduge godine eskalacije sukoba, zlo~ine svih strana, gomilanja `rtava uklju~uju}i ameri~ke, te poni`avaju}i bijeg na kraju.

Da se takvo {to ne ponovi u Hrvatskoj i BiH, bilo je potrebno pri~ekati i provjeriti dvoje — ho}e li Hrvatska (tada pod Tu|manovom vla{}u) bar dijelu srpske manjine osigurati prava nakon {to pobijedi u ratu, te mo`e li sarajevska vlast, odnosno Armija BiH, okupiti i obu~iti dovoljno snaga da se suprotstavi okupacijskim i kvislin{kim silama, dakle ima li vojska Sefera Halilovi}a, Atifa Dudakovi}a, Dragana Viki}a, Jovana Divjaka, Stjepana [ibera i ostalih vi{e {ansi protiv srbijanske i vojski Republike Srpske (i Srpske Krajine), te HVO-a i HV-a (i Abdi}evih

jedinica) nego {to je ju`novijetnamska vojska imala protiv gerilaca Vietkonga i protiv sjevernovijetamskog Vietmina?

Iz perspektive ljudi koji su gladovali u opkoljenim gradovima, strahovali od upada kolja~a u svoja sela, strepili za djecu koja su odrastala me|u “snajperskim alejama”, to se sve mo`e ~initi bezosje}ajno, ali pri pogledu na globus bilo je ameri~kim planerima va`no utvrditi koliko je “Bosnian government and army” odr`iva. U me|uvremenu je dopu{tano dopremanje ~ak i iranskog oru`ja, u ~emu su veliku ulogu u Clintonovoj administraciji imali Madeleine Albright, Tony Lake i ambasador u Hrvatskoj Peter Galbraith. Albright i Lake, s iskustvom jevrejskih predaka koji su stradavali u holokaustu i pogromima, nisu se lako nosili s pogledom na novi genocid u nezainteresiranoj Evropi, a Galbraitha je odgoj u roditeljskom domu, uz utjecaj oca, slavnog ekonomista i lijevoliberalnog diplomata, poticao na solidariziranje s

REALNOST NEDOVR[ENE ZEMLJE

“Stabilna“ RS i kaotična Federacija BiH Kada bi Amerika i htjela nametnuti ukidanje entiteta, kome bi “pripojila” Republiku Srpsku? Federaciji BiH, u kojoj nikako da se rije{e odnosi Hrvata i Bo{njaka? Ili ako se pogleda samo ve}inski bo{nja~ka podru~ja, i na njima je danas me|u politi~kim i drugim “uglednicima” previ{e demagogije, intriga, sebi~nih interesa, brzih stvaranja i raskida naj~udnijih saveza. Ta nisu Dodik ili dva HDZ-a, a pogotovo Bijela ku}a i State Department, krivi kada se u Zenici

indijskom milijarderu i najbogatijem Evropljaninu godinama dopu{ta da ne ugradi ni ekolo{ke filtere za koje je dobio sredstva od EU-a, pa se ljudi, `ivotinje i biljke nepotrebno truju. Ili kada u Sarajevu islamski vjerski list objavljuje pamflete pune mr`nje prema psima lutalicama, umjesto da se toliko spominjani merhamet iska`e u otvaranju azila za ta stvorenja, ali i u brizi za ljude – siroma{ne, nezaposlene, siro~ad, udovice, invalide i druge `rtve rata...

SLOBODNA BOSNA I 25.10.2012.

Biden Bosna:TEKST osnova.qxd

23.10.2012

19:59

Page 41

HISTORIJSKO “DOSTA!” JOSEPHA BIDENA uklju~ivanje u rat, a i kasnije je gurnuv{i u jo{ ve}i ekstremizam. A Beograd bi mnoge od tih ljudi naselio na Kosovu, u Sand`aku, Vojvodini i Crnoj Gori, u vrijeme kad srbijanski susjedi jo{ nisu bili u NATO-u i kad su Pri{tina i Podgorica bile jo{ daleko od osamostaljenja.

[TA BiH DUGUJE AMERICI

PODR[KA PODR[KA II OBE]ANJA OBE]ANJA

Bill Bill Clinton Clinton ii Alija Alija Izetbegovi} Izetbegovi}

neza{ti}enima, bilo da se radilo o srpskim izbjeglicama nakon Oluje ili o Kurdima na Bliskom istoku.

Intervencija je dovr{ena kad su za nju sazreli uvjeti “na terenu” i na me|unarodnoj sceni, pri ~emu je va`an bio trenutak kad je vlast u Parizu od Milo{evi}evog pokrovitelja Mitterranda preuzeo Jacques Chirac, te kad je u vladi mediokritetskog Johna Majora vo|enje britanske diplomacije od zlo}udnog Douglasa Hurda preuzeo odmjereniji Malcolm Rifkind. A diplomatsko posredovanje su pokvarenjacima kakav je bio David Owen preoteli Amerikanci, predvo|eni “buldo`erom” R ichardom Holbroo keom, te Robertom Gelbardom koji je ranije iskustvo stjecao u ga`enju svjetskih narko-

kartela. U BiH je umjesto Michaela Rosea i njegovih govorancija o krivnji svih strana poslan drugi britanski general, Rupert Smith, koji je, ni ~asa ne ~ase}i, rasporedio haubice za paljbu.

I onda je, u ovo doba godine, u oktobru te 1995., hrvatskim postrojbama zabranjeno u}i u Banjaluku a bosanskoj armiji u Prijedor i Banjaluku. Kasnije je i Holbrooke ustvrdio “mo`da smo tu pogrije{ili”, ali nije tako u~injeno iz hira nego iz niza konkretnih procjena. S jedne strane, uslijedio bi, na`alost, masovan odlazak srpskog stanovni{tva koje je tu bilo najbrojnije, a u ta je podru~ja u me|uvremenu stigao i dio Srba iz Hrvatske. Velik dio tih ljudi destabilizirao bi Srbiju, potaknuv{i je mo`da na novo direktno

OKON^ANJE OKON^ANJE VOJNOG VOJNOG PRISUSTVA PRISUSTVA Ameri~ki Ameri~ki vojnici vojnici u u izbjegli~kom izbjegli~kom kampu kampu u u @ivinicama @ivinicama 25.10.2012. I SLOBODNA BOSNA

Pritom se mogao o~ekivati sukob oko teritorijalnog plijena izme|u Tu|manovog i Izetbegovi}evog re`ima, ~iji je savez ionako bio privremen, neiskren i nametnut od strane Amerike (od Washingtonskog do Splitskog sporazuma). A istok Bosne i Hercegovine bi se pripojio “maloj velikoj Srbiji”, {to bi i geografski (i demografski, jer bi i tamo do{ao dio izbjeglica iz krajina) bilo lak{e ostvariti nego recimo sada spojiti Banjaluku s Beogradom.

Danas su Crna Gora i Kosovo samostalni, u Makedoniji je na snazi dogovor najve}ih zajednica o zajedni~kom upravljanju dr`avom, Hrvatska je cjelovita, u NATO-u je i na pragu EU-a, u NATO-u je i Albanija, a Ma|arska, Rumunjska i Bugarska i u EU i u NATO-u. Mladi} i Karad`i} i drugi su u haa{kom pritvoru, gdje je Milo{evi} i umro, ali Bosna i Hercegovina je “nedovr{ena nacija”, dr`ava ni sastavljena ni rastavljena, u svemu talac Dodika i ostalih “vampira” koji se goste cuclanjem krvi te zemlje dok ona le`i priklju~ena na aparate za odr`avanje `ivota, pa u ~emu je tu interes SAD-a, {ta sada ~ekaju?

Bilo bi jednostavnije okriviti Ameriku, ali istina je slojevitija. U prvim godinama spre~avani su poku{aji Republike Srpske da se pona{a kao dr`ava i kao zamjena za BiH, postupno su joj “izmicani” i razni prerogativi, nametnuto je da u oba entiteta budu suverena sva tri naroda, poni{tena su etnocentri~na preimenovanja bosanskih gradova, objedinjena je vojska i uvedene zajedni~ke registracije vozila, sprije~eno o`ivljavanje Herceg-Bosne, a kada je te i druge iskorake (uz integraciju i policije) trebalo potvrditi promjenama ustava, to su udru`enim snagama sprije~ili lideri svih triju naroda, ponajprije bo{nja~kog i srpskog, svaki sa svojim razlozima i opravdanjima.

Dvije decenije su pro{le, a onaj Bidenov povik “Enough!” odzvanja danas i ogor~enije nego u ratu, ali sada to nije krik protiv nemilosrdnosti europskih, ameri~kih i UNovskih nomenklatura, nego protiv tajkunskih, politi~arskih, religijskih, kulturnja~kih, medijskih i ostalih hulja i parazita u samoj BiH. Nije Amerika izdala Bosnu, koliko se ovda{nje “elite”, svih predznaka, uz tek pokoji rijetki izuzetak, ne prestaju prema vlastitim sugra|anima pona{ati veleizdajni~ki.

41

EUROPA:EUROPA.qxd

23.10.2012

17:20

Page 42

EVROPA, ODMAH PORTAL O I bez dokaza o novčanim transak POVU^ENIM vezama sa duhanskom industrijo PROIZVODIMA U SVIJETU Johna Dallija na ostavku!

Portal globalrecalls.oecd.org o povu~enim proizvodima uklju~uju}i prehrambene, koji su zajedno pokrenuli EU i Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), SAD, Kanada i Australija, omogu}ava potro{a~ima na svjetskom tr`i{tu da bez obzira da li kupuju “online” ili na klasi~an na~in provjere ono {to kupuju i tako izbjegnu mogu}nost da do|u u posjed opasnog proizvoda. Pokreta~i portala su pozvali i ostale zemlje da u~estvuju da bi se pove}ala sigurnost potro{a~a na {to ve}em dijelu globalnog tr`i{ta. Broj zahtjeva za povla~enje proizvoda koji nisu sigurni u skladu sa evropskim i svjetskim standardima, prema o~ekivanjima, kre}e se oko 3.000 godi{nje, a na novom portalu }e se na}i i podaci Evropskog sistema za brzo uzbunjivanje (RAPEX) koji su ve} dostupni javnosti na sajtu Evropske komisije, pi{e EuAktiv. Samo u posljednjih godinu dana gotovo tre}ina evropskih potro{a~a, odnosno 31%, obavila je barem jednu kupovinu u nekoj drugoj dr`avi EU-a, {to je za pet procentnih poena vi{e nego 2006.

NJEMA^KA @ELI POVJERENIKA ZA EURO Njema~ki ministar finansija Wolfgang Schäuble, prenose mediji, predvi|a uvo|enje institucije evropskog komesara za valutu. Njegov plan podrazumijeva promjene ugovora EU-a, a novi povjerenik bi, pored toga {to bi bio odgovoran za stabilnost evropske valute, bio zadu`en i za odobravanje nacionalnih bud`eta ~lanica prije nego {to bi oni bili usvojeni. Predstavljaju}i svoj plan novinarima, kazao je da je za provo|enje tog plana dobio punu podr{ku njema~ke kancelarke Angele Merkel. Njegov plan se, ina~e, tuma~i kao signal da je Njema~ka spremna produbiti svoju fiskalnu i politi~ku integraciju, i oko toga postoji suglasnost u Kr{}anskodemokratskoj stranci (CDU) Merkelove.

Njema~ki ministar u svom planu insistira na tome da budu}i povjerenik za valutu 42

Objavljivanje navoda izvještaja OLAF-a upućenog prošle sedmice Evropskoj komisiji, da je jedan malteški poduzetnik stupio u kontakt sa švedskom tvrtkom koristeći svoje kontakte s povjerenikom Johnom Dallijem, veoma je uzdrmalo EU

A

fera koja je pro{le sedmice potresla Evropsku komisiju i posljedice koje je odmah izazvala te{ko da se kod nas mogu i zamisliti - evropski povjerenik za zdravlje i za{titu potro{a~a John Dalli jednostavno je morao podnijeti ostavku nakon {to je evropski Ured za borbu protiv pre-

vara (OLAF) istra`ivao njegovu mogu}u ulogu u korupciji u slu~aju jedne malte{ke tvrtke. OLAF je, naime, otkrio da je jedan malte{ki poduzetnik tra`io od {vedske duhanske industrije novac u zamjenu za pristup Dalliju i uticaj na njegove odluke.

Evropska komisija je saop}ila da su OLAFSLOBODNA BOSNA I 25.10.2012.

EUROPA:EUROPA.qxd

23.10.2012

17:21

Page 43

akcijama, OLAF-ova istraga o jom primorala povjerenika KORUPCIJSKA AFERA U EK Giovanni Kessler, direktor OLAFA, Ureda koji je otkrio da je jedan malte{ki poduzetnik tra`io od {vedske duhanske industrije novac u zamjenu za pristup sad ve} biv{em povjereniku Johnu Dalliju i uticaj na njegove odluke

novinare dan kasnije, direktor OLAF-a Giovanni Kessler je Dallijevu ulogu u ovoj aferi nazvao “kriminalnom”: ”Dalli se nije distancirao i to mo`da nije prevara, ali jeste kriminal.” Kessler je, ipak, potvrdio da OLAF nema direktne, ve} samo “posredne i parcijalne dokaze” da je Dalli znao za iznudu. Izvje{taj o uticaju snusa na zdravlje, koji je bio u pripremi, podnijet }e novi povjerenik ~ije imenovanje tek treba biti obavljeno. U posebnom saop}enju koje je objavila Komisija o tome da je povjerenik Dalli dao ostavku zbog istrage Olaf, navedeno je da ju je Jose Manuel Barroso prihvatio te da ona stupa na snagu odmah. Dalli je kazao kako nije znao da je njegov poznanik poku{avao iznuditi mito sve dok ga Barroso nije pozvao na razgovor i to mu predo~io. Tvrdio je da je `rtva zavjere velikih duhanskih kompanija, koje su ga htjele ukloniti zbog njegovih upozorenja o {tetnosti duhana. Potom je sve iznenadio svojom izjavom u video intervjuu za elek-

John Dalli

ove istrage uslijedile na temelju tu`be iz maja ove godine koju je podnio {vedski proizvo|a~ duhana Swedish Match, i to je kompanija koja tvrdi da je jedan malte{ki poduzetnik koristio svoje kontakte s Dallijem kako bi poku{ao ostvariti financijsku dobit od nje u zamjenu za uticaj na mogu}i budu}i zakonski prijedlog o duhanskim proizvodima, posebno o zabrani EUa na izvoz snusa, vla`nog duhana za `vakanje. Nije bilo transakcija izme|u kompanije i poduzetnika i nije bilo nikakvih pla}anja. “OLAF-ov izvje{taj nije do{ao do dokaza o direktnom sudjelovanju Johna Dalija, ali smatra da je on znao za te doga|aje”, saop{tila je Komisija. Na vandrednoj, nikada posje}enijoj konferenciji za 25.10.2012. I SLOBODNA BOSNA

tronsko izdanje ~asopisa New Europe, datom nakon objave o ostavci, da ga je predsjednik EK Jose Manuel Barroso na to prinudio. Potpredsjednik Evropske komisije Maro{ [ef~ovi~ privremeno }e zamijeniti Dallija, a Malta }e brzo poslati novog kandidata za povjerenika.

U me|uvremenu, malte{ka vlada je predlo`ila da novi povjerenik za zdravlje i za{titu potro{a~a do kraja mandata ove Komisije bude Tonia Borg, potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova Malte.

Prije preuzimanja du`nosti, potrebna mu je saglasnost preostalih 26 dr`ava ~lanica EU-a, nakon ~ega treba pro}i zahtjevno saslu{anje pred Evropskim parlamentom.

(D. Savi})

ima sli~an status koji danas ima povjerenik za konkurentnost tr`i{ta, koji ima pravo da donosi odluke iz svog resora bez suglasnosti ostalih povjerenika.

Schäuble smatra da bi takva ovla{tenja budu}em povjereniku za valutu garantirala nezavisnost u dono{enju odluka.

POBJEDA BASKIJSKIH SEPARATISTA [panski konzervativni premijer Mariano Rajoy dobio je podr{ku za svoj program {tednje na lokalnim izborima u pro{lu nedjelju u svojoj rodnoj regiji Galiciji, ali pobjeda nacionalista u Baskiji mogla bi biti veliki problem za njegovu vladu. U Baskiji nacionalisti konzervativci iz Baskijske nacionalisti~ke stranke dr`e prvo mjesto u regionalnom parlamentu s 27 zastupnika od ukupno 75, pristalice nezavisnosti (Bildu) dobili su ~ak 21 mjesto, socijalisti 16, te Narodna stranka Mariana Rajoya 10. Krajem narednog mjeseca, Rajoy }e se suo~it sa novim regionalnim glasanjem, ovog puta u Kataloniji.

DOGOVOREN JEDINSTVENI NADZOR EVROPSKIH BANAKA Postizanjem dogovora o nadzoru evropskih banaka, Evropska unija je napravila prvi korak ka bankovnoj uniji. Nadzor }e po~eti djelovati tokom 2013. a suprevizorske ovlasti su pripale Evropskoj centralnoj banci. Uspostava jedinstvenog nadzora nad bankama u eurozoni vrlo je va`na jer je to preduvjet da bi fond za spa{avanje eura, Evropski stabilizacijski mehanizam, mogao izravno dokapitalizirati banke. Dogovor je plod kompromisa izme|u Francuske, koja je inzistirala da jedinstveni nadzor banaka po~ne djelovati ve} od po~etka 2013., i Njema~ke, koja smatra da s ovim ne treba `uriti. Pariz je inzistirao i da se nadziru sve banke, dok je Berlin bio za to da se nadziru samo najve}e banke, koje djeluju prekograni~no u vi{e dr`ava ~lanica. Svih {est hiljada banaka u eurozoni do}i }e postupno pod nadzor do 2014. godine, po~ev{i od banaka koje dobivaju dr`avnu pomo}.

43

BIZNIS:BIZNIS.qxd

23.10.2012

21:07

Page 44

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

[verceri nezadovoljni odlukom UIO Bankari osporavaju Zakon o za{titi `iranata Potvr|en uspjeh “Sarajevo-osiguranja“ Simboli~an rast pla}a u BiH

UZDRMANO UZDRMANO [VERCERSKO [VERCERSKO PODZEMLJE

Uprava Uprava za za indirektno indirektno oporezivanje oporezivanje ne}e ne}e promijeniti promijeniti naredbu naredbu kojom kojom je je smanjen smanjen broj broj ovla{tenih ovla{tenih carinskih carinskih prelaza prelaza

Šverceri prijete blokadom graničnih terminala Uprava za indirektno oporezivanje BiH izlo`ena je nevi|enom pritisku udru`enog {vercerskog podzemlja koje je, sve su prilike, ozbiljno pogo|eno odlukom o reduciranju broja grani~nih prijelaza na kojima }e se ubudu}e cariniti uvoz odjevnih proizvoda iz afroazijskih dr`ava.

U znak protesta, zaprijetili su blokadom carinskih terminala koja }e trajati sve dok Uprava za indirektno oporezivanje ne suspendira vlastitu odluku.

“Po{to su oni drski, bi}emo i mi isto tako drski, pa }emo vidjeti ko }e da popusti“, zaprijetio je Nikola Grbi}, predsjednik fantomskog Udru`enja prevoznika za unutra{nji i me|unarodni transport Republike Srpske.

Ovom Udru`enju ~ak i pogoduje odluka Uprave za indirektno oporezivanje, jer se usluge transporta pla}aju prema pre|enoj kilometra`i, ali Grbi} o~ito ne istupa u ime prijevoznika nego u ime uvoznika kojima je itekako i{ao na ruku dosada{nji bescarinski uvoz odjevnih proizvoda. Carine su naime bile simboli~ne, obra~unavale su se odoka, po te`ini, a ne po svakom artiklu pojedina~no, a sva neocarinjena roba uglavnom je zavr{avala na brojnim uli~nim pijacama po ~ijem je 44

broju na{a dr`ava bez premca u Evropi. [verc je bujao na sve strane a svaki poku{aj dr`ave da divljem uvozu i prometu robe bez carinskih da`bina, poreza i doprinosa stane u kraj, okon~an je neuspjehom zbog izlike da je siva ekonomija u godinama nakon rata bila jedini izvor prihoda za ogroman broj nezaposlenih stanovnika BiH. No, divlje pijace sa {vercovanom robom nastavile su s radom i sedamnaest godina nakon rata, uporedo s nastojanjem dr`ave da promet u regularnim trgovinama stavi pod punu kontrolu preko fiskalnih kasa. [vercersko podzemlje u me|uvremenu je u toj mjeri oja~alo da je uspjelo staviti pod kontrolu zna~ajan dio carinskih i inspekcijskih slu`bi.

S nekoliko godina zaka{njenja, Uprava za indirektno oporezivanje odlu~ila je reagirati: ograni~ila je broj carinskih prijelaza i naredila strogu kontrolu i primjenu propisa uvoznog carinjenja. Identi~ne mjere nekoliko godina ranije primijenile su i sve susjedne dr`ave u kojim je tako|er bio rasprostranjen {verc odjevnog sme}a.

Ostaje da se vidi ho}e li UIO izdr`ati pritisak “ugro`enog“ {vercerskog podzemlja.

“Sarajevoosiguranje“ na top listi najboljih u regionu Sarajevo-osiguranje je jedino bosanskohercegova~ko osiguravaju}e dru{tvo koje je uvr{teno me|u 50 najve}ih osiguranja iz regiona Jugoisto~ne Evrope u tradicionalnom rangiranju agencija SeeNews. Ova agencija - u partnerstvu sa savjetodavnom ku}om AT Keerney i Euromonitor International — kontinuirano, na godi{njem nivou, rangira TOP 100 najve}ih kompanija, banaka i osiguravaju}ih ku}a regiona SEE (Southeast Europe). Sarajevoosiguranje je pozicionirano na 45. mjesto najve}ih regionalnih osiguravaju}ih dru{tava po ostvarenoj premiji, ~ime je za dva mjesta popravilo svoju poziciju u pore|enju sa prethodnom godinom.

“Pozicioniranje Sarajevo-osiguranja me|u najzna~ajnije regionalne osiguravatelje jo{ je jedna potvrda uspje{nog i stabilnog poslovanja i kontinuiranog razvoja na{e ku}e“, rekao je za Slobodnu Bosnu direktor SO Mithat Terzi}.

Prema posljednjim dostupnim podacima za prvih osam mjeseci 2012. godine, Sarajevo-osiguranje ostaje vode}e dru{tvo na tr`i{tu osiguranja BiH sa 44,9 miliona KM ostvarene premije te tr`i{nim udjelom kod dru{tava sa podru~ja Federacije u iznosu od gotovo 18 posto. Ovaj rezultat je za 2,6 miliona KM bolji u odnosu na isti period 2011. kada je Sarajevo-osiguranje imalo 17,4 posto tr`i{nog u~e{}a.

SLOBODNA BOSNA I 25.10.2012.

BIZNIS:BIZNIS.qxd

23.10.2012

21:07

Page 45

Rast kamata zbog žiranata U zao{trenu javnu raspravu o nacrtu Zakona o za{titi `iranata u Federaciji BiH, uklju~io se i direktor Raiffeisen banke BiH Michael Müller, koji je rekao da je predlo`eni Zakon “apsolutno suvi{an“, da je “neprovodiv“ i u osnovi {tetan jer }e doprinijeti rastu kamata na kredite.

“Pove}anje kamata na kredite sasvim je izvjesno“, izjavio je Müller uz obrazlo`enje da }e kamate rasti zbog op}ih uvjeta u eurozoni u kojoj je kapital sve skuplji, ali i zbog specifi~nih okolnosti u BiH koje }e proiste}i iz primjene predlo`enog Zakona o za{titi `iranata.

Müller ka`e da je predlo`eni Zakon o za{titi `iranata “neprovodiv“, pored ostalog i zbog toga {to podrazumijeva retroaktivnu primjenu, ali i zbog toga {to je u koliziciji s drugim zakonima koji reguliraju ovu oblast, kao {to je primjerice Zakon o obligacionim odnosima.

Primjena predlo`enog Zakona, smatra Müuller, pogodila bi samo one kojima je kredit zaista potreban i koji savjesno izvr{avaju kreditne obaveze. Izra`avaju}i razumijevanje za prevarene `irante, Müller ka`e da je njihov broj ispod jedan posto, odnosno da vi{e od 99 posto du`nika uredno izmiruje kredine obaveze.

Sli~ne podatke nekoliko dana ranije iznio je i Mijo Mi{i}, sekretar Udru`enja banaka BiH. Mi{i} ka`e da sve banke u BiH zajedno imaju 1,7 kreditnih partija, od ~ega 1,16 miliona ili 68 posto otpada na Federaciju BiH. No, samo 20 posto odobrenih kredita, odnosno 236 hiljada kreditnih partija ima `irante kao sredstvo osiguranja, dok je golema ve}ina kredita “pokrivena“ hipotekama.

No, Jovica Cvjetkovi}, predsjednik Udru`enja za za{titu `iranata u BiH, barata drugim podacima. On tvrdi da tu|e kredite pla}a vi{e od 300 hiljada `iranata - {to bi zna~ilo, ako bi to bilo istinito, da ni jedan du`nik ne vra}a vlastiti kredit odnosno da doslovno sve kredite otpla}uju `iranti!

Aktuelni podaci Agencije za bankarstvo FBiH, iz prvog kvartala ove godine, demantiraju Cvjetkovi}a: “sporni“ krediti koji su pali na teret `iranata vrijedni su “svega“ 12,5 miliona KM,

OZBILJNA UPOZORENJA Direktor Raiffeisen banke BiH Michael Müller tvrdi da je Zakon o za{titi `iranata neprovodiv

odnosno manje od 1 posto ukupne vrijednosti odobrenih kredita, a ukupan broj `iranata koji pla}aju tu|e kredite sto puta je manji od broja kojim barata Cvjetkovi}!

Plaće u BiH za godinu povećane 16 KM Za posljednjih dvanaest mjeseci, od septembra 2011. do septemra 2012. godine, prosje~na pla}a u BiH pove}ana je za 16 KM, sa 814 na 830 KM. No, u posljednja tri mjeseca registriran je suprotan trend u RS-u i Federaciji BiH: prosje~na pla}a u RS-u od jula do septembra ove godine smanjena je za 19 KM dok je u Federaciji BiH pove}ana za 11 KM, a to opet zna~i da je dana{nja prosje~na pla}a u RS-u za 30 KM manja nego prije godinu dana, odnosno da je prosje~na pla}a u Federaciji BiH danas za 30 KM ve}a nego prije godinu dana.

25.10.2012. I SLOBODNA BOSNA

45

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

23.10.2012

21:23

Page 8

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

23.10.2012

21:23

Page 9

Adisa:TEKST osnova.qxd

23.10.2012

20:11

Page 48

I TO JE EKONOMIJA

Ovogodišnju Nobelovu nagradu za ekonomiju dobio je čovjek koji izjavljuje da nema pojma kako riješiti krizu eura: američki profesor ALVIN ROTH (60) drugačija je vrsta ekonomiste, on proučava odnos ponude i potražnje te otkriva kako izabrati najbolje od ponuđenog u slučajevima kad cijena ne može biti nikakvo mjerilo

TREBA ZNATI IZABRATI Pi{e: ADISA BA[I]

M

nogim ljudima u svijetu `ivoti su ugro`eni otkazivanjem bubrega: veliki broj takvih ljudi ima ro|ake koji su im spremni donirati svoj bubreg, ali je {ansa da }e se tkiva podudariti relativno mala. Tim ameri~kih ekonomista okupljenih na Harvardu oko profesora Alvina Rotha osmislio je spasonosno rje{enje, tr`i{te organima. Na pomen tr`i{ta prve asocijacije su kra|a organa i brutalne operacije u priru~nim bolnicama, ali te asocijacije su pogre{ne: ne radi se o trgovini organima, nego o udru`ivanju u takozvane “prstenove za razmjenu bubrega“. Svaki prsten sastoji se od tri pacijenta i njihova tri donora: svaki pacijent ula`e svog dobrovoljnog donora ~iji mu bubreg ne odgovara i uklju~uje se u krug sa drugima koji imaju isti problem, pove}avaju}i tako sebi {ansu da na|e odgovaraju}i organ. Pacijenti sebi pove}avaju {anse za pronalazak odgovaraju}eg organa i tako {to mogu prijaviti vi{e mogu}ih donatora: na kraju }e se od svih ponu|enih uzeti samo jedan bubreg po pacijentu.

(NE)MORALNE TRANSAKCIJE Za u~e{}e u ovom tr`i{tu organima pacijenti moraju imati svog donora, a u~e{}e u razmjeni se ne mo`e kupiti za novac. U razmjeni ne mogu u~estvovati ljudi koji nemaju svog donora, ali i oni profitiraju jer se uklju~ivanjem tu|ih donora rje{ava vi{e tu|ih problema, pa broj pacijenata na koje se raspore|uju raspolo`ivi bubrezi postaje manji, a {ansa da }e pacijent do~ekati svoju transplantaciju

raste. Profesor Roth se bavi isklju~ivo ekonomskim pitanjima koja imaju prakti~nu primjenu i omogu}avaju da `ivot

velikog broja ljudi bude kvalitetniji, ili ~ak da se spasi. U Americi je na listi ~ekanja za bubreg trenutno 85.000 ljudi, a 4.000 ljudi

ROTHOVA PREDVI\ANJA ZA NAREDNIH 100 GODINA

Uzimanje stimulativnih droga će biti uobičajeno, radićemo efektivnije, ali više U eseju objavljenom u zborniku Za 100 godina (knjizi o tome kako }e svijet izgledati u vrijeme na{ih unuka), Al Roth je iznio svoje vi|enje budu}nosti. Ameri~ki nobelovac u pomenutom eseju pi{e: “Da rezimiram svoja predvi|anja `ivota za stotinu godina: smatram da }e se nastaviti trend pove}anja prosperiteta, ali da to ne}e nu`no nama svima donijeti `ivot u blagostanju. Mnogi }e raditi vi{e nego ikad, a da bismo radili {to efikasnije neke stvari koje su danas neprihvatljive posta}e uobi~ajene - naprimjer, uzimanje stimulativnih droga.

Neke stvari koje danas ~inimo tako rado i bez razmi{ljanja, kao {to je npr. kori{tenje kompjutera za pristupanje sve ve}oj koli~ini podataka, mogle bi u budu}nosti kod nas izazivati averziju, a privatnost i za{tita li~nih podataka posta}e jedno od goru}ih pitanja u oblasti ljudskih prava. Medicina }e nastaviti da napreduje na svim frontovima, a napredak u preventivnoj medicini }e zdravstvenu za{titu i dugoro~no dobro zdravlje u~initi dostupnijim za {iri krug ljudi. Neke grane medicine kao {to je reproduktivna medicina posta}e uobi~ajene, a neke druge grane poput raznih vrsta genetske mani-

pulacije, mogle bi nam u budu}nosti postati veoma odbojne.

Neka vrsta obrazovanja }e biti dostupnija, ali }e se zadr`ati selekcija pri upisu na elitne univerzitete. Sa~uva}e se i zna~aj veza i poznanstava, a osta}e i obi~aji da ljude upoznajemo i sparujemo jedne sa drugima (iako }e brak kao forma imati mnogo ve}u raznolikost). Sparivanje u odgovaraju}e poslovne i istra`iva~ke saradnje }e biti sve zna~ajnije. Iako }e tr`i{ta sve vi{e biti kompjuterizovana a softveri obavljati mnogo posla, jo{ uvijek }e postojati ekonomisti, kao {to }e postojati i ekonomske zagonetke koje treba rje{avati.“

Al Roth je Nobelom nagra|en za sistem koji nam omogu}ava izabrati odgovaraju}eg supru`nika, fakultet ili donora organa 48

SLOBODNA BOSNA I 25.10.2012.

Adisa:TEKST osnova.qxd

23.10.2012

20:11

Page 49

VUK SIT, OVCE NA BROJU NAUKA NAUKA UPOTREBLJIVA UPOTREBLJIVA U U SVAKODNEVNICI SVAKODNEVNICI “Uvijek “Uvijek me me interesovalo interesovalo kako kako prakti~no prakti~no iskoristiti iskoristiti matematiku matematiku da da bi bi svijet svijet bolje bolje funkcionisao“, funkcionisao“, ka`e ka`e profesor profesor Alvin Alvin Roth Roth

25.10.2012. I SLOBODNA BOSNA

49

Adisa:TEKST osnova.qxd

23.10.2012

20:13

Page 50

I TO JE EKONOMIJA umre godi{nje u toj dr`avi ne do~ekav{i transplantaciju. Sistem koji razvija Al Roth u Americi je ve} u{ao u prakti~nu upotrebu, a sli~an sistem je upotrebljiv i za rje{avanje nekih drugih problema.

TR@I[TE BEZ NOVCA Prakti~nu primjenu njegov rad je na{ao u raspore|ivanju djece i mladih u {kole i na fakultete: tako {to su u prijavama navodili dvanaest mogu}ih {kola u koje `ele, |aci su omogu}avali da njihove `elje budu maksimalno uskla|ene sa mogu}nostima {kolskog sistema. Roth je zaslu`an i za raspore|ivanje 25.000 mjesta za sta`iranje u bolnicama, a zahvaljuju}i njegovim formulama, mogu}e je ukalkulisati i ljudske `elje: specijalizanti mogu izabrati polje medicine koje ih zanima, a mladi ljekarski bra~ni parovi dobivaju mogu}nost da zajedno sta`iraju i `ive u istom gradu.

“Uvijek me interesovalo kako prakti~no iskoristiti matematiku da bi svijet bolje funkcionisao“, ka`e profesor Roth.

On je poznat po svom nekonvencionalnom pona{anju i obla~enju, po skromnosti, spontanosti i ogromnoj radnoj energiji, a poznati porok mu je jaka turska kafa. Roth je, prema tvrdnjama ljudi koji ga poznaju, ogromni posve}enik radu koji mnogo energije ula`e u rad sa mladima, uvijek im otvoreno pripisuje zasluge i hvali ih za dobre ideje. Godinama je predavao na Harvardu, a od prolje}a 2013. prelazi na

PRAKTI^NA PRIMJENA MATEMATIKE

Eksperiment: nalaženje savršenog bračnog partnera U svom nau~nom radu iz 1962. profesor Shapley je opisao kako pojedinci mogu biti spareni u stabilnu vezu ~ak i ako se razilaze u shvatanju {ta jeste stabilna veza. Rad se zasnivao na ideji organizovanja savr{eno stabilnog bra~nog tr`i{ta: izbor bi se ~inio na maksimalno po{ten na~in, po preferencama svih u~esnika, a ranije spareni parovi bili bi izvan igre.

Algoritam koji je kasnije Al Roth koristio za brojne druge situacije, najlak{e je shvatiti na primjeru sparivanja mu{karaca i `ena koji `ele da se vjen~aju. Prvo, svaki mu{karac predlo`i brak `eni koja je njegov prvi izbor. @ene koje dobiju vi{e ponuda, odbiju prvo one najneprivla~nije, ali jo{ uvijek ne donesu ~vrstu odluku o tome koga prihvataju. Odbijeni mu{karci ponovo zaprose `ene, po redu svojih preferenci, i mo`da opet do`ive novo odbijanje: postupak ponavljaju sve dok ni jedan mu{karac nije odbijen ili dok svi odbijeni ne odustanu od daljeg pro{enja. Mu{karci

Jedno od temeljnih ekonomskih pitanja je odnos ponude i potra`nje, ali on se uglavnom regulira cijenom. [to je ponuda manja, cijena je ve}a i obratno. Ali {ta ako se radi o ponudi i potra`nji stvari koje nemaju cijenu? Kako efikasno raporediti resurse ako cijena ne igra nikakvu ulogu?

Ova “tr`i{ta bez novca“ su za ekonomiste

kojima nije na|en par u prvom krugu jer nisu ponudili dovoljan broj potencijalnih mladenki nastavljaju dalje: za njih postoji drugi krug sa listom slobodnih `ena sa koje oni biraju novu listu preferenci.

Ponekad su potrebna tri kruga da bi svi obuhva}eni procedurom na{li za sebe najbolju od ponu|enih mogu}nosti.

slu`iti samo ostvarivanju profita, nego }e pobolj{ati kvalitet `ivota ljudi, a nekad ga doslovno i spa{avati. Zna~aj regulisanja tr`i{ta bez novca je u spre~avanju njegovog manipulisanja.

Iako ove godine dijele Nobela za zajedni~ki doprinos ekonomiji, Shapley i Roth zapravo nikada nisu zajedno radili.

LJUBAV (NI)JE NAUKA: Rad Lloyda Shapleyja iz 1962. godine, koji je danas njega i Rotha doveo do Nobela, zasnivao se na ideji organizovanja savršeno stabilnog bračnog tržišta. Izbor bi se činio na maksimalno pošten način, po preferencama svih učesnika, a ranije spojeni parovi bili bi izvan igre univerzitet Stanford. Vijest o Nobelovoj nagradi ga je zatekla na spavanju: po ameri~kom vremenu je bilo 3.30 ujutro kad mu je zazvonio telefon. Tek nakon druge zvonjave Roth se javio i dobio obavijest od sekretara [vedske kraljevske akademije nauka da je dobio Nobelovu nagradu za ekonomiju. O tome Roth ka`e: “Sekretaru je drugo trebalo da me uvjeri da me to neko ne zafrkava. Razbu|ivao sam se, trebalo mi je vremena da shvatim da je ozbiljan.

Bilo je neo~ekivano, ali nije bilo nezamislivo.“ 50

neobi~na situacija, ali ekonomija potpomognuta matematikom mo`e na}i rje{enja i ovakvih problema. Njima se jo{ od {ezdesetih godina pro{log vijeka bavi matemati~ar Lloyd Shapley, profesor iz Kalifornije, i on je razvio algoritam kojem je Roth na{ao prakti~nu primjenu. @iri je u obja{njenju za dodjelu ovogodi{nje Nobelove nagrade za ekonomiju posebno naglasio zna~aj ove nau~ne saradnje, odnosno primjer da jedan nau~nik da teorijske postavke a drugi prona|e njihovu veoma relevantnu primjenu koja ne}e

Oni su ~ak i veoma razli~iti kao predava~i, javne figure i osobe. Dok je Roth ekstrovertan, omiljen, svuda prisutan i iznimno plodan nau~nik, Shapley je povu~eni matemati~ar koji ne voli dospijevati u javnost. Na pitanje da se sjeti {ezdesetih godina kad je najintenzivnije radio na teorijama koji su mu donijele ovo priznanje, Shapley je rekao: “Ma te{ko je to re}i ko je {ta smislio, uglavnom smo se svi odu{evljavali, galamili, govorili uglas“.

Uprkos skromnosti i kasnom priznanju, zna~aj njegovog rada je ipak prepoznat.

SLOBODNA BOSNA I 25.10.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

23.10.2012

21:21

Page 6

Prosvjeta:TEKST osnova.qxd

23.10.2012

20:29

Page 52

110 “PROSVJETNIH” GODINA

52

SLOBODNA BOSNA I 25.10.2012.

Prosvjeta:TEKST osnova.qxd

23.10.2012

20:30

Page 53

ZA BOLJE DRU[TVO

Srpsko prosvjetno i kulturno društvo “PROSVJETA“ ovog mjeseca obilježava 110. godišnjicu svog postojanja i rada; proslava jubileja počela je prvorazrednim kulturnim događajem: izložbom djela LAZARA DRLJAČE, koju će nakon Sarajeva imati priliku vidjeti i mostarska publika

SPKD “PROSVJETA”

FILOZOFIJA “SITNOG RADA” I REALIZMA Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

O

davno jedan kulturni doga|aj nije privukao toliko pa`nje kao izlo`ba djela velikog slikara Lazara Drlja~e (1882.-1970.), otvorena u Galeriji Muzeja knji`evnosti i pozori{ne umjetnosti u Sarajevu, kojom su obilje`ene ~ak tri zna~ajne godi{njice: prije svega, 130 godina Drlja~inog ro|enja i pola stolje}a od njegove posljednje izlo`be u Mostaru, te 110 godina postojanja Srpskog prosvjetnog i kulturnog dru{tva Prosvjeta.

Prvorazredna, vrhunska postavka u “re`iji“ autora projekta Vojislava Vujanovi}a i Ljubice @iki} spada u red onih kulturnih doga|aja od kojih smo se, u moru sveop}eg pesimizma i prosje~nosti, posebno kada je rije~ o ovda{njoj likovnoj sceni, pomalo odviknuli. Čini se da se sve ~e{}e moramo vra}ati u pro{lost u potrazi za velikom umjetno{}u, a Lazar Drlja~a bez sumnje je bio jedan od najistaknutijih predstavnika te i takve umjetnosti na ovim prostorima.

DR. DR. SAVO SAVO VLA[KI VLA[KI

“Veoma “Veoma nam nam je je va`no va`no to to {to {to imamo imamo jako jako puno puno mladih mladih ljudi ljudi koji koji su su danas danas anga`ovani anga`ovani uu Prosvjeti Prosvjeti uu razli~itim razli~itim sekcija sekcijama” ma”

je jako te{ko u}i trag, a sli~no je i sa privatnim vlasnicima, od kojih mnogi vi{e ne `ive na svojim prijeratnim adresama“, pri~a Ljubica @iki}. “Ipak, uspjeli smo

ASKETSKI @IVOT VELIKOG SLIKARA Iako bi izlo`ba djela Lazara Drlja~e, od kojih su neka sada prvi put vi|ena u Sarajevu, sasvim sigurno izazvala interes javnosti i ljubitelja likovne umjetnosti u svakoj prilici, nije slu~ajno to {to je ona organizirana i postavljena upravo po~etkom mjeseca, uz 110. godi{njicu Prosvjete.

Drlja~a je, naime, bio jedan od prvih stipendista ovog Dru{tva. Stipendiju je dobio u godini kada je osnovana Prosvjeta, 1902. a prije nego {to je krenuo u bijeli svijet, od Be~a, preko Rima i Pariza pa natrag do Hercegovine i sela Borci kod Konjica, gdje je na{ao svoj smiraj.

“Namjera nam je bila da prona|emo {to vi{e njegovih djela, koja se danas nalaze u muzejima, galerijama i privatnim kolekcijama po cijeloj Bosni i Hercegovini.

Na`alost, mnogo toga je otu|eno za vrijeme rata iz raznih institucija i tim slikama sada 25.10.2012. I SLOBODNA BOSNA

LJUBICA LJUBICA @IKI] @IKI]

“Lazar “Lazar Drlja~a Drlja~a cijelog cijelog svog svog `ivota `ivota nosio nosio je je ii {irio {irio jednu jednu lijepu lijepu poruku poruku ljubavi ljubavi ii mira” mira”

prona}i 62 djela, a ustupili su nam ih Umjetni~ka galerija BiH, JU Kulturnoobrazovni centar Novi Grad iz Republike Srpske, Op}ina Konjic, Franjeva~ki samostan Sv. Ivan Krstitelj i Amatersko pozori{te Neretva iz Konjica, [a}ir Čelebi} iz Mostara i Nedeljko [akota iz Isto~nog Sarajeva... A za izlo`bu Lazara Drlja~e ne trebaju nikakvi posebni razlozi - dovoljno je re}i da je studirao u Be~u gdje je bio me|u najboljima u svojoj klasi, usavr{avao se u Parizu, drugovao sa velikim Pablom Picassom i Tinom Ujevi}em i, {to je uz njegovo slikarsko umije}e mo`da najva`nije - bio je posljednji bosanski bogumil.

Cijelog svog `ivota nosio je i {irio jednu lijepu poruku ljubavi i mira, poruku kakve danas, na`alost, sve rje|e ~ujemo.“ Portreti i pejza`i nastali iz kista Lazara Drlja~e jednako su fascinantni kao i njegov `ivot, dijelom pro`ivljen u dobrovoljnom izgnanstvu na obalama Bora~kog jezera, asketski i daleko od velikog svijeta, o ~emu u katalogu izlo`be pi{e likovni kriti~ar Vojislav Vujanovi}: “Nakon dolaska u Sarajevo, hodio je sarajevskom okolinom u 53

Prosvjeta:TEKST osnova.qxd

23.10.2012

20:31

Page 54

110 “PROSVJETNIH” GODINA

IMPRESIVNA POSTAVKA DJELA VELIKOG BOSANSKOHERCEGOVA^KOG SLIKARA Autori izlo`be Vojislav Vujanovi} i Ljubica @iki} uspjeli su sakupiti vi{e od 60 Drlja~inih slika, a neke od njih sada su prvi put javno izlo`ene

svojim ~ezama koje je sam na~inio dok je boravio u Blatnoj i u koje je bio upregnut njegov mr{avi konji}. U jednoj od tih hodnji sa ~ezama, prelaze}i neki prevoj ispod Prenja, suo~io se sa prostorom koji njegove o~i do tada nisu vidjele. A vidjele su toliko toga: od Sarajeva, preko Be~a, do Pariza, vidjele su prostor Sardinije i Italije!

Prizor koji mu se sada ukazao bilo je Bora~ko jezero. Zastao je, udahnuo ~istotu zraka bora~kog krajolika i rekao: ‘Ovo je mjesto gdje mogu `ivjeti!’ Bilo je to 1931. godine. Nije to bila robinzonijada, niti bijeg od svijeta, bio je to susret dvije bo`anske energije - energije dvije prirode, ~iste u svome bi}u: jedna koja je ~uvala u sebi svu izvornost bo`anske demijur{ke mo}i stvaranja, i druga ~ije su talase oskrvnjivali ljudi, lomili ih u nastojanju da ih svedu u svoju mjeru...“ Do~ekati 110. godi{njicu postojanja u “dru{tvu diskontinuiteta“, kako to opisuje profesor Dejan \uri~kovi}, nije mala stvar.

Istina, Prosvjeta je u proteklih 110 godina u nekoliko navrata morala prekinuti svoj rad, uglavnom zbog politi~kih okolnosti i biv{ih sistema koji nacionalnim dru{tvima nisu bili naklonjeni.

“Prosvjetu su formirali 1902. intelektualci srpske nacionalnosti, od kojih je ve}ina zavr{ila {kole u evropskim metropolama. U po~etku je ona bila zami{ljena isklju~ivo kao dobrotvorno dru{tvo, a poslije se to pro{irilo i na kulturu - oformile su se sekcije i po~eli graditi domovi kulture po cijeloj Bosni i Hercegovini. Sarajevo, Banja Luka, Tuzla, Mostar - skoro da nije bilo ve}eg mjesta u zemlji gdje nisu formirani Prosvjetini domovi“, pri~a sada{nji predsjednik Prosvjete, dr. Savo Vla{ki. “Za ovih 110 godina, Prosvjeta je bila dva puta zabranjena: prvi put za vrijeme austro54

Tri Tri konjanika, konjanika, 1913.

1913.

ugarske vladavine i drugi put u socijalisti~koj Jugoslaviji, kada je bio zabranjen rad svih nacionalnih dru{tava. Me|utim, rad Dru{tva obnovljen je 1990. godine i Prosvjeta je radila sve vrijeme rata, stalno pro{iruju}i svoje aktivnosti.“ Od osnivanja SPKD Prosvjeta pa do zabrane njenog rada 1949. godine, oko Dru{tva su se okupljali najve}i intelektualci tog vremena: Petar Ko~i}, Aleksa [anti}, Jovan Du~i}, Pero Slijep~evi}, Grigorije Petrov, Jovan Cviji}, \or|e Pejanovi}, Du{an Kecmanovi}, Vladimir ]orovi}, Adelina Paulina Irbi... koji su ne samo svojom neiscrpnom stvarala~kom i kreativnom energijom podsticali rad Dru{tva, ve} su ga kao legatori i materijalno pomagali. Svakako treba spomenuti imena nekih od biv{ih Prosvjetinih stipendista.

Mnogi su kasnije postali ugledni pisci, profesori, slikari, politi~ari, kulturni radnici: Petar Ko~i}, Risto Radulovi}, Pero Slijep~evi}, \or|e Pejanovi}, Vladimir ]orovi}, Todor [vraki}...

Majka Majka ii dijete dijete

BEZ RAZLIKA Prosvjeta se od prvobitnog dru{tva za pomo} u {kolovanju |aka i studenata postepeno pretvarala u pravo kulturno dru{tvo, sa misijom {irenja kulture u “naj{irim narodnim masama“. Dru{tvo je tako slalo {egrte na zanate i trgovine, organizovali su se kursevi opismenjavanja, osnivale stalne mjesne i pokretne biblioteke, ~itaonice, {kole za doma}instvo, {tampali su se bukvari i besplatno dijelili, organizovale selja~ke zadruge... “Preko svojih pododbora i povjerenika, {irila je prosvjetu u narodu u svim pravcima... U tome se Prosvjeta ugledala na Čehe, na filozofiju ‘sitnog rada’ i realizma njihovog velikog politi~ara, filozofa i ideologa Toma{a Gariga Masarika, profesora i SLOBODNA BOSNA I 25.10.2012.

Prosvjeta:TEKST osnova.qxd

23.10.2012

20:31

Page 55

ZA BOLJE DRU[TVO

^ASOPIS STARIJI OD “PROSVJETE“

Svoju prvu pjesmu Ivo Andrić objavio je u “Bosanskoj vili“ Pored izlo`be slika Lazara Drlja~e kao centralnog doga|aja, u okviru obilje`avanja jubileja 110 godina SPKD Prosvjeta uskoro iz {tampe izlaze i dvije nove knjige pjesnikinje Dare Sekuli}, najavljuje dr.

Savo Vla{ki. Nakon Sarajeva, izlo`ba Drlja~inih djela seli u Centar za kulturu Mostar, gdje }e biti postavljena do 31. oktobra. A nedavno je objavljen i dvobroj 53-54 ~asopisa Bosanska vila, posve}en velikom piscu, nobelovcu Ivi Andri}u.

Zanimljivo je da je Bosanska vila starija i od Prosvjete: list izlazi jo{ od davne 1885. godine, a danas je ostao me|u malobrojnim kvalitetnim knji`evnim publikacijama u zemlji. Svoju prvu pjesmu, U sumrak, Ivo Andri} objavio je upravo u Bosanskoj vili 1911. godine, a ovdje donosimo jedan njen dio: U sumrak pevaju devojke/Njini su glasovi meki/i dahnu sve`inom cve}a i ljubavi./Njina je pesma blaga, kao kad behar opada./Ona ima ne{to od mojih

25.10.2012. I SLOBODNA BOSNA

ljubavi: davno, toplo i lepo./Ona podse}a na sarajske sumrake/kad jablanovi sjaju u crvenu zlatu/kao vitke ponosne `ene.

Ivo Andri}

mnogim na{im |acima koji su odlazili u Prag na studije“, obja{njava Dejan \uri~kovi}.

SPKD Prosvjeta danas realizira svoje aktivnosti uglavnom kroz rad nekoliko sekcija: Likovna sekcija, Klub `ena Mis Irbi, Tribina, Komisija za film i pozori{te, Izdava~ka djelatnost i Omladinski klub.

“Tih {est cjelina svake godine donose svoje programe rada, koje nastojimo realizovati u skladu sa materijalnim mogu}nostima. Veoma nam je va`no to {to imamo jako puno mladih ljudi koji su danas anga`ovani u Prosvjeti u razli~itim sekcijama. I dalje dodjeljujemo stipendije |acima i studentima - ove godine dodijeljeno je 11 stipendija. Naravno, voljeli bismo da mo`emo stipendirati i u ve}em obimu, ali to opet zavisi od finansija“, ka`e dr. Savo Vla{ki. “Imamo i veoma dobru saradnju sa ostalim nacionalnim dru{tvima u BiH. Potpisali smo i ugovor za digitalizaciju kulturnog naslije|a sva ~etiri nacionalna dru{tva, a li~no bih volio da sa Napretkom, Preporodom i La Benevolencijom u budu}nosti realizujemo {to vi{e zajedni~kih projekata. Jer na{e su razlike samo u vjeri, ali {to se ti~e kulture, mislim da tu ne bi trebale postojati razlike.“

55

Denice Intervju:INTERVJU - osnova.qxd

23.10.2012

21:16

Page 56

SOUNDTRACK @IVOTA

INTERVIEW

Denyce Graves-Montgomery

američka mezzosopranistica

Jedna od najpoznatijih svjetskih mezzosopranistica, Amerikanka DENYCE GRAVES-MONTGOMERY (48), prvi put je posjetila Sarajevo i u Narodnom pozorištu održala gala humanitarni koncert uz pratnju orkestra Sarajevske fiharmonije i Hora Opere NPS; u intervjuu za “SB“ Denyce Graves otvoreno govori o odrastanju u siromašnom predgrađu Washingtona i trnovitom putu do svjetskih opernih pozornica, te otkriva kako svoj uspjeh duguje pokojnom maestru VJEKOSLAVU ÐIÐIJU ŠUTEJU sa kojim ju je, pored profesionalnih angažmana, vezivalo blisko prijateljstvo

Za crnu djevoj~icu koja je odrastala 60-ih godina u Americi, opera je bila samo san Razgovarala: MAJA RADEVI]

S

vjetsku slavu stekla je pjevaju}i naslovne role u operama Carmen i Samson i Dalila, a svoj debi u ~uvenoj Metropolitan Operi u New Yorku imala je 1995. godine.

Od tada do danas, vrata svih opernih pozornica svijeta {irom su otvorena za ameri~ku mezzosopranisticu Denyce Graves-Montgomery, koja je pro{le sedmice prvi put posjetila Bosnu i Hercegovinu i nastupila pred sarajevskom publikom na humanitarnom koncertu u Narodnom pozori{tu, pod ravnanjem maestra Ive Lipanovi}a.

Prvi put ste u Sarajevu, ali ne i na prostorima biv{e Jugoslavije. Prije ~etiri godine gledala sam Vas kada ste nastupali u Zagrebu, zajedno sa mnogim drugim opernim pjeva~ima iz Evrope i svijeta, na humanitarnom koncertu za maestra Vjekoslava [uteja koji se tada borio s leukemijom. Znam da Vam je pokojni maestro [utej bio blizak prijatelj - kako ste se zapravo upoznali s njim?

Oh, to je duga pri~a... Moja karijera je zapravo i po~ela zahvaljuju}i \i|iju.

Upoznali smo se negdje 1987. u Virginiji, u 56

Wolf Trap Opera Company. Kada me je ~uo kako pjevam, pitao me je da li imam nekoga ko me zastupa, menad`era ili agenta. Odgovorila sam da nemam i on je onda nazvao svog agenta i rekao mu: “Mora{ ~uti ovaj mezzosopran!“ Tako sam, zahvaljuju}i njemu, dobila svog agenta i po~eli su me slati na audicije, pa su onda krenuli pozivi iz raznih opernih ku}a... Par godina kasnije, mislim da je to bilo 1990., \i|i je dirigovao operom Carmen u San Franciscu i Marilyn Horne koja je trebala

LICE KAO MOJE: Jedan od glasova koje sam čula u ranoj mladosti bila je Leontyne Price, ali u početku nisam znala kako ona izgleda i sjećam se da sam bila jako iznenađena kada sam vidjela njenu fotografiju i shvatila da je Afroamerikanka, poput mene

pjevati naslovnu ulogu se razboljela. \i|i je onda predlo`io da uzmu mene kao zamjenu.

Ustvari, rekao im je doslovce: “Ako ne anga`ujete Denyce Graves, ja napu{tam projekat.“ Anga`ovali su me i od tog trenutka, od te uloge, moja karijera je krenula uzlaznom putanjom. Negdje u isto vrijeme radila sam u Houston Grand Operi i oni su tra`ili muzi~kog direktora. Nazvala sam \i|ija i predlo`ila mu da do|e i da se prijavi za posao, i tako je bilo. Naravno, u Houstonu su bili odu{evljeni njime i dobio je posao. Tako smo svih tih godina nekako uvijek pomagali jedno drugom i ujedno smo razvili prekrasno prijateljstvo.

Devedesetih godina pozvao me je da do|em u Hrvatsku, i{li smo u Dubrovnik, Split, Zagreb, odr`avali koncerte... Mnogo puta me je zvao i u Sevillu da nastupam, dok je radio tamo kao muzi~ki direktor.

Jako sam ga voljela i puno mi nedostaje.

Neprestano imam osje}aj kao da }u ga vidjeti ili nazvati telefonom, stalno zaboravljam da vi{e nije tu, sa nama... Ali, tu sam gdje jesam zbog njega i volim ga.

PRVA PUBLIKA U CRKVI

Na Va{im koncertima gotovo uvijek kombinujete duhovnu muziku sa opernim arijama. Danas Vas svugdje prepoznaju kao opernu pjeva~icu, ali je put do opere zapra- SLOBODNA BOSNA I 25.10.2012.

Denice Intervju:INTERVJU - osnova.qxd

23.10.2012

21:16

Page 57

SVJETSKA OPERNA DIVA ZA “SB” Foto: Milutin Stoj~evi}

GLAS KOJI SE PAMTI Denyce GravesMontgomery, premijerno u Sarajevu i Bosni i Hercegovini

25.10.2012. I SLOBODNA BOSNA

57

Denice Intervju:INTERVJU - osnova.qxd

23.10.2012

21:16

Page 58

SOUNDTRACK @IVOTA vo vodio preko gospela, a za to je bila zaslu`na Va{a majka?

Gospel i duhovnost su ne{to {to je utkano u same temelje moje svijesti o muzici. To je bila prva muzika koju sam ikada ~ula u `ivotu i koja je umnogome formirala moj muzi~ki ukus. Odrasla sam u siroma{nom predgra|u Washingtona. Bili smo samo moja majka, brat, sestra i ja.

Nismo imali mogu}nost da kao mnoga druga djeca poha|amo ~asove muzike, klavira ili baleta. Ja sam voljela pjevati, ali to nije bilo ni{ta neobi~no, jer su mnogi iz moje porodice izvrsno pjevali. Moja majka je vrlo mudra i plemenita `ena. Bilo joj je te{ko samoj sa troje djece u Americi, ali se jako dobro nosila sa svim problemima i bila je sjajan roditelj. Nije imala neki osebujan glas, ali je tako|er jako voljela pjevati i u ku}i je uvijek bila gospel muzika. Bila je veoma religiozna i svaki dan smo morali i}i u crkvu, a subotom i nedjeljom smo bukvalno po cijele dane bili u crkvi.

Naravno, moj brat, sestra i ja smo je mrzili zbog toga (smijeh). Htjeli smo biti vani i igrati se s drugom djecom, a ne provoditi sve vrijeme u crkvi. Ali eto, bilo je tako kako je bilo, i bila je muzika, sve vrijeme. A maj~ino pravilo je bilo da ne samo da se mora i}i u crkvu, nego se treba na neki na~in i anga`ovati u okviru crkve. Tako smo svi pjevali u crkvenom horu, ali smo i obilazili ljude kao misionari i pitali ih `ele li da im djeca idu u nedjeljnu {kolu. Onda bismo nedjeljom pokupili svu tu djecu autobusom i ja bih im pjevala u busu na putu do crkve da ih zabavim. Stalno sam pjevala, muzika je prosto bila dio moje svakodnevnice, a gospel soundtrack mog `ivota. Brat, sestra, majka i ja imali smo i svoju grupu. Nas ~etvoro i{li smo od crkve do crkve i pjevali zajedno. Moj brat ima prekrasan glas i on je uvijek bio taj koji je pjevao solo dionice, a ja sam bila jako stidljiva, povu~ena i stalno sam se krila negdje u pozadini. Jednog dana brat se razbolio i majka me je natjerala da pjevam solo umjesto njega. Za mene je to bila no}na mora, bila sam prestra{ena od nastupa pred publikom i taj strah se zadr`ao do danas.

Uvijek kada trebam iza}i na pozornicu, u`asno sam nervozna. Tek kada po~nem pjevati malo se opustim. Mislim da }e me to zauvijek pratiti. Ali muzika je za mene ne{to {to govori umjesto mene, u moje ime, kroz moj glas.

Jednom ste, vrlo iskreno, rekli da ste kao mlada djevojka mislili kako klasi~na muzika nije za Afroamerikance... Činjenica je da nije bilo mnogo lica poput mog u klasi~noj muzici. Jedan od glasova koje sam ~ula u ranoj mladosti bila je Leontyne Price (ameri~ka sopranistica i jedna od prvih Afroamerikanki koje su 58

MEDIJSKA “OPERNA SUPERZVIJEZDA”: Uvijek želite da ljudi misle dobro o vama, da vas javnost prepozna i cijeni, posebno ako ste izvođač. To je cijela jedna psihologija, to traženje odobravanja, od kojeg svi izvođači “pate“ postale solistice njujor{ke Metropolitan Opere, op.a.), ali u po~etku nisam znala kako ona izgleda i sje}am se da sam bila jako iznena|ena kada sam prvi put vidjela

njenu fotografiju i shvatila da je Afroamerikanka, poput mene. Ali za mene, kao crnu djevoj~icu koja je odrastala 60-ih godina u Americi, balet, opera, pozori{te ili televizijske emisije nisu bila mjesta na kojima sam mogla zamisliti sebe. To je ogroman problem u Sjedinjenim Dr`avama. Čak i danas?

Danas je bolje, ali i dalje je veliki problem. To je i razlog zbog kojeg osje}am toliku odgovornost, posebno prema Afroamerikancima, jer znam da kad me djeca vide, bez obzira da li im se svi|am ili ne, zna}e da je mogu}e da neko ko ima istu boju ko`e mo`e nastupati na najve}im svjetskim pozornicama. Moje dijete danas mo`e vidjeti Baracka Obamu i biti svjesno da jednog dana mo`e postati predsjednik SAD-a. Ali u mom djetinjstvu takve slike

O HUMANITARNIM KONCERTIMA

“Nikada ne znate gdje ćete otkriti novog Pavarottija“ Denyce Graves-Montgomery pred sarajevskom publikom nastupila je na poziv Fondacije za muzi~ke umjetnosti, a cilj koncerta bio je prikupljanje sredstava za nabavku koncertnog klavira za mlade sarajevske operne pjeva~e. GravesMontgomery poznata je po tome {to se uvijek rado odaziva pozivima za humanitarne koncerte diljem svijeta, a od 2011. godine po~asna je ambasadorica Fondacije za muzi~ke umjetnosti BiH. “Nikada ne zaboravljam kako su mi mnogi dobri ljudi pomogli da dospijem do ovog mjesta na kojem sam danas.

Kada sam po`eljela da idem na koled`,

nije bilo {anse da mi moja majka to finansijski omogu}i i bilo je skoro nerealno razmi{ljati o tome. Ali ljudi su sakupljali novac za mene, prijavljivali me za stipendije i na kraju sam uspjela upisati studij i raditi ovo {to radim danas, tako da su humanitarni koncerti za mene imperativ. Nikada ne znate kada i gdje }ete otkriti novog Pavarottija, ili nekog sjajnog violinistu, ili pijanistu koji }e osvojiti svijet. Oni su mo`da ovdje, u Sarajevu, prolaze pored vas svakog dana. I mi imamo obavezu i odgovornost da im pomognemo koliko mo`emo“, ka`e Denyce Graves.

SLOBODNA BOSNA I 25.10.2012.

Denice Intervju:INTERVJU - osnova.qxd

23.10.2012

21:16

Page 59

SVJETSKA OPERNA DIVA ZA “SB” 2

ZA PREDSJEDNIKE I NAROD

1

nisu postojale. A kada bi i odlu~ili da prika`u Afroamerikance, na televiziji ili u filmovima, onda su to uvijek bili kriminalci, ljudi sa dru{tvene margine, ako je bila u pitanju `ena, onda je ona bila slu`avka ili prostitutka... Uglavnom, uvijek je bilo ne{to negativno i konstantno su nas bombardovali time - na televiziji, u magazinima, na bilbordima... I danas se moram puno ohrabrivati u tom smislu, jer ~ak i sada kad negdje otputujem, ~esto ne sretnem nikoga ko izgleda kao ja. To je ne{to {to vas stalno prati i ~esto sebi moram ponavljati kako zaslu`ujem da budem tu gdje jesam, zbog svog talenta, rada i upornosti.

Ipak, sada Vas ameri~ki mediji tretiraju kao holivudsku zvijezdu - “USA Today“ nazvao Vas je “opernom superzvijezdom 21. stolje}a“, magazin “Glamour“ 2007. proglasio Vas je @enom godine, novinari su generalno podjednako zainteresirani za Va{ privatni, kao i za profesionalni `ivot... Kako gledate na sve to?

Pa, to je fino od njih, ali zaista ne obra}am puno pa`nju na takve stvari.

Nastojim se stalno usavr{avati i raditi na sebi, jer kad ste u klasi~noj muzici onda ste u neprekidnoj potrazi za savr{enstvom, za savr{enim, prelijepim tonovima. Imam previ{e posla da bih brinula o tome {ta neko govori ili pi{e o meni, bilo da je to dobro ili lo{e. Naravno, uvijek `elite da ljudi misle dobro o vama, da vas javnost prepozna i cijeni, posebno ako ste izvo|a~. To je cijela jedna psihologija, to tra`enje odobravanja, od kojeg svi izvo|a~i “pate“. U Americi ka`emo da postoje ~etiri stadija u karijeri svakog ~ovjeka. Prvi: “Ko je Denyce Graves?“ Drugi: “Anga`ujte mi mladu Denyce Graves!“ Tre}i: “Anga`ujte mi Denyce Graves!“ I ~etvrti: “Ko je Denyce Graves?“ 25.10.2012. I SLOBODNA BOSNA

1. Sa ameri~kim predsjednikom Barackom Obamom; 2. Sa Andreom Bocellijem u Michigan Opera Theatre 1999.; 3. Carmen u Metropolitan Operi u New Yorku

~ovjek, toliko zabavan i zaigran, bio je istinski dar ovom svijetu. Placido je puno druga~iji, ozbiljniji, promi{ljeniji. Velikodu{an kolega na pozornici, ali od vas o~ekuje da date najbolje od sebe i ni{ta manje od toga. On podi`e ljestvicu vrlo visoko, a na nama ostalima je da poku{amo biti jednako dobri ili bolji od njega. Sa Carrerasom sam ~esto radila operu Carmen i u vrijeme kada sam po~ela nastupati s njim, tek se oporavljao od leukemije i bio je jo{ dosta ranjiv... Sva trojica su velikani i svaki je poseban na svoj na~in, a uvijek }u se smatrati privilegovanom {to sam imala priliku raditi s njima.

3

Pretpostavljam da ste Vi za sada jo{ na drugom stadiju?

Hahahaha... Nadam se da jesam! Mada svi `ele misliti da su na drugoj stepenici.

LEGENDARNI GLASOVI

Sara|ivali ste sa nekim od najve}ih opernih pjeva~a na{eg vremena - od Pavarottija, preko Placida Dominga, do Jose Carrerasa... Kako ste se sna{li u tim duetima?

Ah, P avarotti, ikona i jedan od najprepoznatljivijih glasova na svijetu... Ali kao ljudsko bi}e - potpuno fantasti~an!

Radili smo mnogo koncerata zajedno i sje}am se da sam ja uvijek pred po~etak koncerta bila u svojoj garderobi, nervozna i zabrinuta, uvje`bavala glas, a on bi se zbijao {ale i opu{teno pri~ao sa svima, sve dok ga ne bi podsjetili da je vrijeme da iza|e na scenu. Jednom smo zajedno snimali Rigoletto i Luciano je stajao pored mene, stalno pravio “face“ i nasmijavao me dok sam pjevala moje dionice... Sjajan

Kad smo ve} kod velikih glasova, je li istina da ste k}erku nazvali po “kraljici jazza“ Elli Fitzgerald?

Istina je! Ona zapravo ima dva “muzi~ka“ imena: Ella, po Elli Fitzgerald i Thais, po istoimenoj Massenetovoj operi. Nisam znala spol bebe sve do samog poro|aja, niti sam imala neke opcije za ime. Ali u trenutku kad sam ulazila u ra|aonicu, na radiju je pjevala Ella Fitzgerald. Tada sam odlu~ila kako }e se moja beba zvati, ako bude djevoj~ica.

Zanimljivo je da ste jednom uvrstili i pjesmu popularnih Beatlesa, “Norwegian Wood“, u Va{e recitale. Volite li slu{ati Beatlese?

Moj mu` je veliki rock ‘n’ roll obo`avatelj. Iskreno, ja to ne podnosim (smijeh). Dala sam sve od sebe, ali ne ide...

Ipak, polako otkrivam pop i rock muziku zahvaljuju}i mom suprugu. Beatlesi su za mene dugo vremena bili potpuna nepoznanica i sje}am se da me je mu` jednom zapanjen pitao: “Ne zna{ za Beatlese? Pa gdje si ti rasla?!“ Odgovorila sam mu da sam rasla u crkvi!

59

Nidzara:TEKST osnova.qxd

23.10.2012

21:13

Page 60

IZRAELKA PERFORMERKA

DANA YAHALOMI, mlada izraelska umjetnica koja privlači puno pažnje u umjetničkim krugovima, nedavno je održala jedan od svojih političko-umjetničkih performansa u Grazu, “lansiranjem” kampanje za rebrandiranje evropskih muslimana; nakon gala večeri, sa našom saradnicom je razgovarala o tome koliko je moguće igrati se na ovaj način, zašto to radi, o svojim vezama sa Bosancima i Slovencima, o umjetnosti i demokratiji

TOLERANCIJA JE LAŽNA VRIJEDNOST!

Dana Yahalomi: “Izabrali smo Austriju, jer se ovdje obilje`ava 100 godina od kada je islam postao zvani~na religija u Europi“ 60

SLOBODNA BOSNA I 25.10.2012.

Nidzara:TEKST osnova.qxd

23.10.2012

21:13

Page 61

UMJETNICA KOJA OBE]AVA Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI] (Graz)

V

e} vi{e od trideset dana pa`nju {eta~a u Grazu privla~e veliki poster-plakati sa natpisom Rebrandiranje europskih muslimana i fotografijom mu{karca sa rukama podignutim kao u molitvi. Pro{le sedmice odr`ana je i gala ve~era, na kojoj su tri marketin{ke kompanije prikazale kako bi mogle promijeniti imid` evropskih muslimana. Glasovima prisutnih, pobijedila je kampanja koja poziva da sve {to vidite dva puta razmotrite prije nego donesete bilo kakav zaklju~ak. Dio programa je bio i nastup Hora Islamske zajednice u Grazu.

DR@AVA KAO BRAND Gala ve~era je prire|ena povodom obilje`avanja 100 godina od kada je Austro-Ugarska zvani~no priznala islam kao religiju. Prisutni su bili i austrijski politi~ari, strane diplomate, predstavnici islamske zajednice... Ipak, sve je bila samo igra i performans koji je godinu dana spremala Dana Yahalomi, rade}i sa horom Islamske zajednice u Grazu, tri marketin{ke agencije, grupom orijentalnih plesa~ica, muzi~arima emigrantima iz Palestine...

“Jako mi je bitno naglasiti da ovo {to radimo nije rebrandiranje islama, niti muslimana. Meni je vrlo interesantan koncept brandiranja nacija, odnosno ideja da jedna dr`ava, javnim novcem, anga`uje privatne marketin{ke kompanije koje brandiraju ili rebrandiraju imid` te dr`ave”, poja{njava Dana.

Ona podsje}a na postoje}i trend u kojem dr`ave, da bi se predstavile u drugom svjetlu na me|unarodnoj sceni, a najvi{e kako bi privukle turiste, anga`uju marketin{ke stru~njake koji grade imid` za njih i osmi{ljavaju medijske kampanje.

Tako je uradila nedavno Austrija anga`uju}i britansku firmu, ili Poljska koja je anga`ovala firmu iz [panije... Yahalomi poja{njava kako se njen performans bazira na ~injenici da brand nikada nije vjerni

25.10.2012. I SLOBODNA BOSNA

EVO ZORE EVO DANE: “Moram reći da sam radeći na ovom projektu imala nevjerovatnu saradnju sa bosanskom zajednicom u Grazu.

Ljudi iz Hora koji je nastupio postali su mi bliski saradnici” prikaz stvarne slika. “Radi o odnosu kapitalizam-novac-pravljenje ma{ina/brandova koji nas preuzimaju, i dr`ave. Ne{to unutar tog procesa me je privuklo. Po~ela sam se pitati {ta bi se desilo kada bi iskoristila taj alat brandiranja, a da nemam neku pravu namjeru iza svega toga? Moja `elja je da pitam {ta se de{ava kada neko uzme taj alat brandiranja, pozove strategiste i da im nemogu} zadatak?”

Dana se odlu~ila za performans koristiti pojam “evropski muslimani”, svjesna rizika koji to nosi, s obzirom da nije Evropljanka, niti muslimanka, a postavljaju}i pitanje ko ustvari uop}e ima pravo govoriti u ime jedne grupe. Ka`e da je potpuno svjesna mogu}ih negativnih komentara i vi|enja njenog performansa, ali i da je jedan od razloga za{to je izabrala ba{ ovu grupu to {to `ivimo u vremenu kada muslimane, ne samo u Europi, razli~ite politi~ke i religijske grupe poku{avaju “brandirati” na svoj na~in, uklju~uju}i tu i one koji daju negativnu sliku. “Ali naravno, ne postoji ne{to kao imid` evropskih muslimana i nemogu} je zadatak da se tako ne{to kreira.

Javni pokret je `elio da u|e duboko u taj rat oko kreiranja imid`a uzev{i u~e{}e u umjetni~koj formi.”

SARADNJA SA BOSANCIMA Gosti gala ve~eri u Grazu su, nakon performansa koji je trajao skoro tri sata, imali priliku glasati za jedan od tri projekta koji smatraju da bi mogao najbolje ispuniti zadatak rebrandiranja muslimana. Prvi prijedlog je bio da natpisi u medijima i na plakatima budu ispisani na jeziku zemlje u kojoj se pojavljuje kampanja, ali pismom koje li~i na arapsko te tek na drugi pogled onaj ko posmatra mo`e pro~itati {ta tu stvarno pi{e i na kojem je to jeziku.

Zamjerka koju su uputili prisutni bio je da je kompanija koja je osmislila ovo, a rije~ je o firmi Demner, Merlicek & Bergman, najpoznatijoj marketin{koj kompaniji u Austriji koja radi kampanje za firme kao {to su Coca Cola ili Ikea, bazirana na stereotipu da su svi muslimani Arapi. Druga kampanja je predlagala da Evropljani, ma koje vjere da su, svom imenu dodaju, ili ga promijene u neko tipi~no muslimansko kao {to je 61

Nidzara:TEKST osnova.qxd

23.10.2012

21:14

Page 62

IZRAELKA PERFORMERKA Muhamed. Prijedlog da se neko zove, npr.

Muhamed Beckenbauer izazvao je vi{e smijeh nego razumijevanje. Tre}a kampanja je pak predvi|ala internet aktivizam, kroz koji bi se pozitivnim porukama “napadale” organizacije koje ina~e {alju negativne poruke. Pobijedila je prva kampanja.

“Nije tu lako biti politi~ki korektan, a pri tome i kreativan i elegantan. Interesantno je bilo vidjeti da su prisutni glasali ba{ za onu kapanju za koju bi vjerovatno i EU imigracioni ured glasao”, ka`e Yahalomi, dodaju}i da je u publici bio odre|eni broj muslimana, ve}inom iz Bosne. “Moram re}i da sam rade}i na ovom projektu imala nevjerovatnu saradnju sa bosanskom zajednicom u Grazu. Ljudi iz Hora koji je nastupio postali su mi bliski saradnici.

Sretali smo se vi{e puta u njihovom centru, koji }e uskoro biti prva d`amija u Grazu.

Taj osje}aj zajednice, usu|ujem se re}i, je ne{to {to vjerujem da nedostaje u ‘evropskom‘ `ivotu.”

JAVNI POKRET Nakon Graza, projekat }e biti predstavljen u Malmeu, u [vedskoj. No, {ta dalje, Dana Yahalomi jo{ uvijek nije sigurna.

“Izabrali smo Austriju i Graz, jer se ovdje obilje`ava 100 godina od kada je islam postao zvani~na religija u Europi. I bilo je prirodno da imamo muslimane, da imamo neki fini band, ve~eru i ljude koji }e govoriti kako je sve to divno... Ne znam {ta dalje. Mo`da neki NGO uzme neku ideju?

Ili bilo koji dio mo`da nastavi da `ivi u nekoj svojoj formi, i to bi me u~inilo sretnom. Rebrandiranje europskih muslimana nije kampanja koja predla`e jedan brand, nego nam je `elja da uti~emo na diskurs, da manipuli{emo njime, da ga modificiramo, destabiliziramo.”

Ovo nije jedini kontroverzan i politi~an projekat ove izraelska umjetnica, koja iako prili~no mlada (ro|ena je 1982. godine)

NA OTVORENOJ SCENI Dana Yahalomi, umjetnica u usponu, pobrala je simpatije i aplauze i u Grazu

privla~i sve vi{e pa`nje u umjetni~kim krugovima {irom svijeta. Prije performansa Rebrandiranje europskih muslimana, Dana je uradila ne{to sli~no ispituju}i identitet ameri~kih Jevreja. U sklopu projekta Gdje i}i? postavila je pitanja {ta zna~i pojam “ponosni Jevreji”, da li postoji podr{ka za palestinsku dr`avu, da li bi svi Jevreji trebali `ivjeti u Izraelu. Sve svoje projekte radi kao lider grupe koja nosi naziv Javni pokret i koja djeluje jo{ od 2006. godine.

Svaki projekat se de{ava u javnom prostoru, a publika koja je prisutna ~esto do samog kraja nije sigurna gdje je granica fiktivnog i stvarnog, i veza izme|u politike i umjetnosti. U~estvovali su, kao Pokret, i pro{le godine na najve}im ikada demonstracijama odr`anim u Izraelu, te neposredno nakon toga kao dio antiglobalizacijskog pokreta Occupy u Americi, ustupaju}i im prostor koji je dobila kako bi izvela svoj peformans i pretvaraju}i demonstracije u dio njenog rada.

STRUKTURE MO]I

Lažna ideja boljeg života U svojim nastupima i intervjuima Yahalomi nerijetko iskoristi {ansu da pozove na odbacivanje “vrijednosti koja se naziva tolerancija”. Kao neko ko `ivi u dr`avi koja je stalno na ivici rata, gdje su ljudska prava pojedinaca koji nisu pripadnici ve}inske grupe ~esto ugro`ena, ona smatra da poziv na toleranciju nije poziv na `ivot zajedno. “Su{tina tog termina je da ozna~i kako neko ima neku mo} koja mu daje pravo da toleri{e postojanje nekog drugog, ko je, dakle, u odnosu na onog ko ga toleri{e, slab. I 62

mislim da tako ne{to reafirmira strukture mo}i koje postoje u dru{tvu koje koristi taj termin kako bi promoviralo la`nu ideju boljeg `ivota zajedno. Mislim da u su{tini taj termin reafirmira status quo.

To je kriva ideja koja ka`e da nas postojanje tolerancije odvaja od ubijanja. Tolarancija nas ne suzdr`ava od toga. I na neki na~in, {tavi{e, ubija ideju da moramo po{tovati razli~itosti.

To je kao da nekome ka`ete - toleri{em te, a to zna~i da te u su{tini ne volim nego te samo podnosim.”

Pokret ima osam stalnih ~lanova i agente saradnike, odnosno umjetnike koji djeluju u raznim oblastima. U svom nastupu djeluju pomalo militantno, nose jednake uniforme i mar{iraju, te isti~u zastavu Pokreta tokom nastupa. Dana tuma~i da je sama forma Pokreta performans za sebe, koji ima cilj ispitivati postoje}e politi~ke strukture. “Ja li~no istra`ujem na ovaj na~in {ta demokratija zna~i, {ta zna~i biti vo|a, kako se prave gre{ke...”, ka`e Yahalomi. Iako su spremni na prili~no kontroverzne akcije, saradnja sa Palestincima i Palestinom i dalje je izuzetno te{ko pitanje u uslovima u kojima `ive. Tek odnedavno, nakon pet godina poku{aja, imaju jednog ~lana koji je Palestinac, ali `ivi u Izraelu.

Mnogo lak{e, iako ne bez problema, bilo je uspostaviti vezu sa Izraelu dalekom Slovenijom i to kroz saradnju sa Neue Slovenische Kunst, koji su 2008. u Centru za digitalnu umjetnost u Holonu, “otvorili” ambasadu svoje dr`ave. NSK je poku{ao, kao {to obi~no rade u ovom performansu, imati prisustvo zvani~nih vlasti. U slu~aju Izraela to je morala biti vojska, koja je odbila kontakt te je kustos Centra pozvao Javni pokret “kao neku vrstu dr`avnog umjetnika koji mo`e zamijeniti prisustvo vojske, a da se pona{aju jednako disciplinirano”. Yahalomi je `eljela na}i vezu izme|u onog {to radi NSK i dr`ave Izrael, te je projekat povezala sa ~injenicom da je Izrael 1948. progla{en u Muzeju moderne umjestnosti u Tel Avivu. “To je jedina dr`ava za koju ja znam da je progla{ena u muzeju. I to je ta veza sa NSK. I zato smo na otvaranju izlo`be podigli i zastavu Izraela, a ne zastavu Javnog pokreta, sa namjerom i da postavimo pitanje {ta zna~i kada zastava Izaela stoji pored zastave NSK.” SLOBODNA BOSNA I 25.10.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

23.10.2012

21:22

Page 7

Emanuelee:TEKST osnova.qxd

23.10.2012

21:17

Page 64

IN MEMORIAM

Zbog tog filma se išlo i na robiju, bijesne feministice marširale su ulicama tražeći zabranu njegovog prikazivanja, cenzurisali su ga čak i liberalni Francuzi, a vidjelo ga je preko 350 miliona ljudi diljem svijeta; otišla je holandska glumica SYLVIA KRISTEL, nezaboravna EMMANUELLE, prva žena koja je uvela erotiku u komercijalni film

ODLAZAK KRALJICE EROTSKOG FILMA Pi{e: MAJA RADEVI]

Z

a mla|e generacije filmske publike, ime Sylvia Kristel relativno je nepoznato i uglavnom ne budi nikakve asocijacije. Oni malo stariji, me|utim, ovih dana su se ~uv{i vijest o smrti te holandske glumice vjerovatno prisjetili nekih ljep{ih vremena, kada je erotika prvi put na velika vrata u{la u komercijalne filmove osvojiv{i milione gledalaca diljem svijeta - i to ponajvi{e zahvaljuju}i upravo Sylviji Kristel, ~uvenoj Emmanuelle iz istoimenog filma francuskog reditelja Justa Jaeckina, snimljenog polovinom sedamdesetih godina pro{log stolje}a.

AVANTURE DOKONE DOMA]ICE Sylvia Kristel umrla je 17. oktobra u svom domu u Holandiji, u 60. godini, nakon desetogodi{nje te{ke, iscrpljuju}e borbe s karcinomom. Oti{la je tiho, u snu, a tako je posljednjih godina i `ivjela, sasvim suprotno ulozi koja ju je proslavila i obilje`ila cijeli njen profesionalni, ali umnogome i privatni `ivot.

Kristel je ro|ena u Utrechtu 1952. godine kao starija k}erka Piet i JeanNicholasa. Roditelji su vodili hotel u kojem je tada devetogodi{nju Sylviu, kako je u svojoj knjizi otkrila godinama kasnije, napastvovao jedan stariji mu{karac. Kada je imala 14 godina, otac je napustio porodicu zbog druge `ene i Sylvia to pamti kao najtu`niji doga|aj u svom `ivotu.

Nakon {to je 1973. pobijedila na takmi~enju za Miss TV Europe, mladu ljepoticu zapazio je filmski producent Yves Rousset-Rouard, koji joj je ponudio naslovnu ulogu u erotskom filmu Emmanuelle.

Film je preko no}i postao senzacija ozna~iv{i po~etak razvoja soft pornografije u evropskom filmu, a Sylviji je donio neo~ekivanu slavu s kojom se nije znala nositi - po~ela je piti, uzimati kokain, mijenjala je ljubavnike, uglavnom znatno starije od nje. Prva ozbiljna veza bila je sa 27 godina starijim Belgijancem Hugom Clausom, sa kojim je 1975. dobila sina Arthura.

Film Emmanuelle re`irao je 1974. Just Jaeckin po romanu autorice M arayat 64

SLOBODNA BOSNA I 25.10.2012.

Emanuelee:TEKST osnova.qxd

23.10.2012

21:17

Page 65

SYLVIA KRISTEL (1952. - 2012.)

SEKS SIMBOL ’70-ih GODINA Sylvia Kristel svjetsku slavu stekla je ulogom Emmanuelle u filmu reditelja Justa Jaeckina, koja je obilje`ila cijeli njen profesionalni, ali i privatni `ivot

Rollet-Andriane, supruge francuskog diplomate, koja je neku vrstu memoara o svojim seksualnim iskustvima na egzoti~nom Tajlandu objavila polovinom pro{log stolje}a pod pseudonimom Emmanuelle Arsan. Za usporedbu, knjiga o zavodljivoj doma}ici koja krati dosadu upu{taju}i se u nesputane seksualne avanture, u to vrijeme izazvala je jednaku senzaciju kao {to je to danas slu~aj sa romanom Pedeset nijansi sive E.L.James. Emmanuelle je trebao biti premijerno prikazan u Parizu, ali su zbog

“`estokih“ erotskih scena ~ak i liberalni Francuzi odgodili njegovo prikazivanje za {est mjeseci. U Velikoj Britaniji film je prikazan tek nakon znatnih cenzorskih intervencija, a ~ak i tada je nosio oznaku “X“ (originalna, necenzurirana verzija filma postala je dostupna Britancima tek 2007. godine). A kad je tako bilo u Francuskoj i Velikoj Britaniji, nije te{ko zamisliti na kakve je reakcije Emmanuelle nai{ao u ostatku svijeta, posebno u biv{im komunisti~kim zemljama u kojima je, o~ekivano, Sylvia imala i najve}i broj obo`avatelja. Stanovnici biv{e Jugoslavije nisu bili izuzetak - za mnoge mlade Titove “udarnike“ Emmanuelle je bila prvi prozor u uzbudljivi svijet erotike i seksa, do tada strogo zabranjen na filmu i televiziji.

“Znam da je film bio zabranjen u Kini i nekim drugim komunisti~kim zemljama, kao {to je Rusija. ^ak sam dobijala pisma od ljudi koji su mi se `alili da su morali oti}i u zatvor zato {to je kod njih prona|ena kopija Emmanuelle! Jednostavno nisam mogla shvatiti ~emu tolika frka“, pri~ala nam je Sylvia Kristel prije tri godine, u ljeto 2009., kada je u divljim predjelima Velebita sa hrvatskim scenaristom i rediteljem Ognjenom Svili~i}em i njegovom {arolikom ekipom snimala film 2 sun~ana dana.

POSLJEDNJA ULOGA

NA NA SNIMANJU SNIMANJU U U HRVATSKOJ HRVATSKOJ Kristel Kristel je je posljednji posljednji put put glumila glumila uu filmu filmu 22 sun~ana sun~ana dana dana scenariste scenariste ii reditelja reditelja Ognjena Ognjena Svili~i}a Svili~i}a 25.10.2012. I SLOBODNA BOSNA

Bila je to i njena posljednja filmska uloga, a slu~aj je tako htio da je Sylvia Kristel jedan od svojih zadnjih intervjua dala upravo za na{ magazin. Taj susret s njom na filmskom setu na Velebitu, na “paklenoj“ temperaturi od plus 40, bio je po mnogo ~emu uzbudljiv i iznena|uju}i. U to vrijeme Kristel se ve} dugo borila sa opakom bole{}u i terapijama koje su na njoj neizbje`no ostavile traga. Bila je mirna, ali iscrpljena, govorila je tiho i stalno se

smije{ila - jednostavno obu~ena, sredovje~na dama sa {armantnim {arenim {e{iri}em koji je {titi od sunca, Sylvia Kristel mogla je biti kao bilo koja `ena njenih godina i da je sretnete na ulici, nikada u njoj ne biste prepoznali fatalnu zavodnicu Emmanuelle.

Rekla nam je tada kako se raduje svom povratku na film (prije saradnje sa Svili~i}em, posljednji put je snimala u Turskoj sedam godina ranije) i nije krila zadovoljstvo {to ju je reditelj Svili~i} anga`ovao za jednu ozbiljnu, dramsku ulogu, ma kako ona “mala“ bila. Poslije Emmanuelle, rijetko je imala priliku za takve uloge. Ve}ina reditelja nisu je do`ivljavali kao ozbiljnu, a kamoli karakternu glumicu i nudili su joj uglavnom uloge u kojima je trebalo pokazati obna`eno tijelo. Bio je to usud koji ju je pratio do kraja njene karijere, a poslije prvog filma, koji je na svjetskom box officeu zaradio cifru od tada nevjerovatnih 100 miliona dolara, snimljena su jo{ tri u okviru istog serijala. Ipak, bilo je i nekoliko zapa`enih uloga u filmovima koje je Kristel snimila kasnije, poput Ljubavnika lady Chatterley i {pijunske drame Mata Hari. Svi su, kao Emmanuelle, u distribuciju i{li sa oznakom “X“ - samo za zrelu publiku.

Iz sada{nje perspektive, kada su erotski sadr`aji postali lako dostupni svugdje i svakome, scene poput onih iz Emmanuelle vjerovatno izgledaju prili~no naivno i nevino. Ali tih sedamdesetih godina, jedan film postao je sociolo{ki fenomen - vidjelo ga je preko 350 miliona ljudi {irom svijeta (a to su samo zvani~ni podaci), zbog njega se i{lo i na robiju, a bijesne feministice mar{irale su ulicama, tra`e}i zabranu prikazivanja zbog “iskori{tavanja `ena“... S tom “etiketom“ se mo`da li~no nikada nije pomirila, ali Sylvia Kristel bila je i osta}e nezaboravna kraljica erotskih filmova.

65

Orkestar:TEKST osnova.qxd

23.10.2012

21:18

Page 66

DOBAR, LO[, LO[A

Dugo najavljivan i nakon studijske pauze od trinaest godina javnosti dostupan novi album grupe PLAVI ORKESTAR nije ponudio ništa osim sreću i radost za one koji preferiraju niže oblike muziciranja i glazbene kulture; pravo je pitanje, zapravo, da li će vođa “Orkestra” ikada obrisati bale ispod nosa i pobjeći od pogubnih folk utjecaja

SVE JE TO OD LOŠA VINA Pi{e: MARIO ILI^I]

N

akon pro{logodi{nje premijere dokumentarnog filma Orkestar u re`iji Pjera @alice, uslijedile su brojne najave novog studijskog albuma te grupe. Plavog orkestra, dakle. Trebao je to biti film koji }e jaran snimiti o jaranu, a narod }e platiti. Me|utim, kad je jaran iza kamere kona~no shvatio da band nije bio ba{ za dokumentarca, odlu~io je snimiti film o “jednom vremenu”.

SPOT SA “CAJKOM” Nakon premijere @ali~ina dokumentarca, prva asocijacija bila je na jo{ jedan sarajevski band koji zaslu`uje puno ve}u pozornost od Orkestra i jo{ jednog poznatog sarajevskog re`isera, koji se odavno nalazi u “rasejanju”.

Na Pu{enje i Emira Kusturicu, mislim.

Podsje}anja radi, @alica je potpuno bespotrebni dokumentarac snimao i montirao nekoliko godina, a to {to je smontirao umnogome je razotkrilo “burne” godine “ponosa i slave”, najpoznatijeg teen banda u biv{oj zajedni~koj dr`avi. Tako smo, izme|u ostalog doznali, a vo|a i frontman banda Sa{a Lo{i} ekskluzivno je i otkrio, kako su momci iz Orkestra na nekim koncertima ~ak konzumirali i alkohol. Stra{na, a u isto vrijeme i

zabrinjavaju}a ~injenica. Vidjeli smo da su se ~lanovi ekipe vozili 20-ak sati u kombiju kako bi uzeli izjavu u Bukure{tu od bh. umjetnika sa francuskom adresom Brace Dimitrijevi}a, ali zato nismo vidjeli niti jedan jedini kadar niti izjavu Mladena Pavi~i}a Pave prvog gitariste banda, koji kao da nije niti postojao. Čitav ovaj katastrofalni poluamaterski vizualni projekt ko{tao je bh. poreske obveznike skoro milijun maraka.

Taman kad je dokumentarac o tom bandu pao u zaborav pojavio se najavni spot za album Sedam. Rije~ je o spotu koji

je producirala TV ku}a DM ~ija je vlasnica novokomponirana “cajka” Dragana Mirkovi}, uz Sa{u Lo{i}a glavna protagonistkinja ovog sramotnog video uratka. Pjesma Ti misli{ da je meni lako po~inje uvodnim taktovima pre`vakane teme koju je Lo{a prije nekoliko godina prodao producentima izvrsne srbijanske serije Vrati}e se rode. A onda {ok. Sa{a se drznuo sjesti na HarleyDavidson , motocikl koji simbolizira rock‘n‘roll i zajedno sa Draganom zavapiti kako mu je te{ko. Stra{no. Ina~e, na takvim motociklima spotove su snimali velikani rocka poput Lemmyja Kilmistera iz Motorheada i B lackija La wlessa iz ameri~kog heavy metal banda W.A.S.P., koji su nekada davno fantasti~no stapali zvukove gitarskih riffova i plemenito brundanje svojih motorkota~a, krstare}i pustinjama. Ovoga puta Lo{a i Dragana na Harleyju, zajedni~ki zapoma`u.

Lo{a ima iskustva sa divama “lakih” nota. Prvo se ukazala Nada Obri} u pjesmi [ta }e nama {oferima ku}a, pa onda Usnija Red`epova u pjesmi Zelene su bile o~i te, a sad za sad, nastavlja Dragana Mirkovi}, tko zna ko je sljede}i na redu. Ina~e, za one malo mla|e, Lo{a je odgovoran za “velike”, moglo bi se re}i “antologijske” stihove nastale na na{im prostorima.

Sjetimo se samo stihova : “Plakala ti majka, plakao ti babo, zaveo te, draga, plavokosi {vabo...”, “Hitlerovom sinu sada grije{ pitu, bacila si moju od zumbula kitu...”, bilo je tu i igre brojevima: “Da se {est pretvori u devet, ja bih opet oti{o u krevet”, ili ratnih tematika: “Kad bi metak bio ljubi~ica, ja bih bio tvoja ranjenica”, tu su jo{ i grandiozni: “Lovac i ko{uta, staza `arom posuta, kao led kao `ar nikad ne}e biti par...“, “Rodila me majka moja Krajina, osta}e ti bajka suzo ro|ena...”, “Volim ritam tvoga boka, haljinu na pola koplja” ili regionalne “hitove”: “Sve sam ~a{e polomio Cetinja mi mog, dok mi jedna mala nije dala Boga svog...”, “epove” o hrani “Sir u zdjeli, kamenje, svuda mu{ke stra`njice...”, “Puteru, puteru, treba ti juna~ina...”, i tako unedogled.

Vjerovali ili ne, sve su to stihovi iz predratnih ultrapopularnih pjesama Plavog orkestra.

NEMA LOGIKE Lo{a je nedavno vodio i dnevnik u jednoj bh. tiskovini i hvalio se kako mu stalno sti`u ~estitke od prijatelja na novom albumu. Jedan od ~estitara,

Novi album “Plavog orkestra“ ne preporu~a se slu{ateljima sklonim bilo kakvoj vrsti umjetnosti 66

SLOBODNA BOSNA I 25.10.2012.

Orkestar:TEKST osnova.qxd

23.10.2012

21:19

Page 67

NIKADA NE PREPORU^ITI “SEDAM” ^EMU SLAVLJE ^lanovi grupe Plavi orkestar

SVE ZA FOLK: Loša ima iskustva sa divama “lakih” nota; prvo se ukazala Nada Obrić u pjesmi “Šta će nama šoferima kuća”, pa onda Usnija Redžepova u pjesmi “Zelene su bile oči te”, a sad za sad, nastavlja Dragana Mirković, tko zna ko je sljedeći na redu {to je Sa{i bilo osobito milo, usporedio je novi album Sedam sa prijeratnim Orkestrom. No, vratimo se mi novom albumu Plavog orkestra, Sedam, koji sadr`i jedanaest pjesama a otvara ga pjesma Amerika. Ako ste pomislili da je Lo{a obradio svevremenski ultimativni narodnja~ki megahit Prokleta je Amerika, grdno ste se prevarili. Mada, ako se sjetimo pjesama Suada, Daj mi vru}e rakije, [ta }e nama {oferima ku}a, i nekih drugih “hitova” koje su imale samo jednu pogre{ku (trebala ih je pjevati Dara Bubamara ili Lepi Cane), ni to ne bi bilo iznena|enje. Ipak Amerika po~inje riffom, a sadr`i i gotovo filozofsku poruku: “Amerika je velika i {iroka, al‘ da mi je 25.10.2012. I SLOBODNA BOSNA

ponovo do tvoje avlije...”. Slijedi balada Bi li po{la sa mnom. Eh, da je ovo otpjevao Milo Hrni}, to bi bilo ne{to, ovako - jo{ jedna fula. Prava morska, melankoli~na i pomalo dosadna uspavanka. Tre}a po redu pjesma je Nedodirljiva, koja ka`e ... “Sve bih prodao, samo da bih tebe provodao...”, uistinu “grandiozan” stih. Slijedi jednako dosadna Od kad si doma, u kojoj nam je Lo{a otkrio kako je u proteklih dvadeset godina vrlo dobro svladao slovenski jezik.

Revolucija je jedina pjesma vrijedna spomena, i to svakako zbog gostovanja momaka iz Dubioze kolektiv, koji su u pjesmu unijeli dozu `ivosti. Slijede S tvojim imenom na usnama i naslovna pjesma Sedam. I doista, Lo{ini prijatelji su

u pravu, Sedam je, na `alost, na tragu nekada{njeg zvuka Plavog orkestra, kako tekstualno, tako i produkcijski, zaglavio u 1986. godini. Spomenimo da se na albumu nalaze i pjesme Slatke ~ari i Svako od nas nosi svoju bol, kao i ve} spomenuti duet sa Draganom Mirkovi} Ti misli{ da je meni lako. Album zatvara @ivot nije logika.

Zapravo ni{ta na novom albumu Plavog orkestra nije logika. Ukupno gledaju}i, novi album Sa{e Lo{i}a i prate}eg mu orkestra, Sedam, ispunio je sva najavljena o~ekivanja i kao takav ne preporu~a se slu{ateljima sklonim bilo kakvoj vrsti umjetnosti, a svima onim koji preferiraju ni`e oblike muziciranja i glazbene kulture ~estitamo.

67

Edin Zupcevic:TEKST osnova.qxd

23.10.2012

21:35

Page 68

NEMA JAZA, SAMO JAZZ

U utorak 30. oktobra biće otvoren “16. Jazz Fest Sarajevo”; imamo, dakle, kvalitetan povod sa razgovor sa EDINOM ZUBČEVIĆEM, direktorom JFS-a, o njegovih petnaest “najtežih godina”

EDO SA OVOGA SVIJETA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

S

jedimo sa Edinom Zub~evi}em 6. novembra 2000., u “sve~anoj sali” na istom spratu na kojem je nekada bila i redakcija Slobodne Bosne, u zgradi Svjetlosti. Jazz Fest Sarajevo, ~etvrti po redu, zavr{en je dva dana ranije, a mi se divimo ~ovjeku koji je sa minimalnim sredstvima u glavni

Meni je li~no odavno dojadilo kukati i biti me|u onima koji kukaju grad BiH tada doveo i Vienna Art Orchestru, i Markusa Stockhausena, i Richarda Galliana... “ Mi jednostavno nema mo dovoljno novca. Pogotovo nem amo novca za plate, iznajmljivanje ureda... Čekamo da se promijeni po stoje}a

situacija - Jazz Fest je podstanar u vlastitoj ku}i. Kako se ja selim iz stana u stan, tako se i Festival seli sa mnom”, govorio nam je 2000. tada{nji, ali i sada{nji direktor Jazz Fest Sarajeva Edin Zub~evi}.

Foto: Zijah Gafi}

NAPORAN NAPORAN PUT PUT

Direktor Direktor Jazz Jazz Fest Fest Sarajeva Sarajeva Edin Edin Zub~evi} Zub~evi}

68

SLOBODNA BOSNA I 25.10.2012.

Edin Zupcevic:TEKST osnova.qxd

23.10.2012

21:35

Page 69

DESET PITANJA O JFS-u Onomad jedna sobica, jedan fax i jedan telefon “sa sekretaricom”. Sve za Jazz Fest Sarajevo! Sjetite li se nekada tog entuzijazma, samoodricanja i pregala{tva?

Sa gotovo dvodecenijske distance, ponekad se s jezom sjetim po~etaka. Kada bih sad ponovno morao po~eti, bez petnaestogodi{njeg iskustva, vjerovatno bih se opet zaletio za idejom i vizijom koja me pokretala nakon opsade Sarajeva.

Vidim, vi{e ne kukate zbog nedostatka novca, program je iz godine u godinu sve kvalitetniji, ili je barem na istom nivou sa prethodnim izdanjem, dvorane su pune, a Sarajlije raspolo`ene u vrijeme Jazz Festa, nebo je tih dana vedro i kad je obla~no...

Imate li Vi uop{te bilo kakvih problema?

Imamo toliko problema da mi se ne da nabrajati, ukoliko mi ne}ete posvetiti specijalno izdanje Slobodne Bosne, kako bih mogao argumentirano, jo{ jednom elaborirati zaista naporan put Jazz Festa koji nam niko, usput re~eno, nije dao, poklonio ili ostavio i koji smo sami utemeljili kao respektabilan me|unarodni muzi~ki doga|aj. Meni je li~no odavno dojadilo kukati i biti me|u onima koji kukaju, jer kod nas se svi `ale na nepravdu - i oni koji za to imaju i oni koji za to nemaju razloga.

PROFESIONALCI, A NE TURISTI

Vrijeme je da nam kona~no otkrijete recept za spravljanje kvalitetnog jela zvanog Jazz Fest Sarajevo...

Jedini recept je da pratimo aktuelna zbivanja na svjetskoj sceni poku{avaju}i anticipirati ono {to }e biti va`no za pet ili deset godina a mo`da ve} i sljede}e sezone.

I ako pogledate da je npr. Dhafer Youssef prvi put nastupio u Sarajevu 1999. tek nakon {to mu je iza{ao prvi album, kad prakti~no puno ljudi iz struke nije znalo za njega ili Esbjorn Svensson Trio koji je nastupio prije deset godina, godinu ili dvije prije nego su stekli svjetsku slavu. Jedna od dobrih strana festivala kao forme jeste da stalno ima posla za onoga ko ho}e raditi. U ovo vrijeme pred JFS, ve} smo uveliko u dogovorima za koncerte za narednu godinu. Do utorka kada po~inje 16. Jazz Fest, mi }emo ve} imati dogovorena dva ili tri izvo|a~a za 17. festival. U principu, nastojimo do maja zatvoriti ve}inu programa.

Svi oni koje interesuje Jazz Fest Sarajevo ve} su se “upoznali” sa ovogodi{njim programom. No, bitno je i inicirati “upoznavanje”. Stoga, kako izgleda Va{ “Top 5” najva`nijih doga|aja predstoje}eg 16. Jazz Fest Sarajeva?

Svi programi ovog festivala kao i svih prethodnih su izabrani iz odre|enog razloga, tako da su mi svi u~esnici 25.10.2012. I SLOBODNA BOSNA

Haden Liberation Music Orchestra, Viena Art Orchestra, Kurt Elling, Dianne Reeves, John Abercromie, Roscoe Mitchell...

Organizirali smo oko 300 koncerata, te{ko se svega sjetiti.

programa favoriti, ali ako ba{ moram re}i li~ni “Top 5”, to je svakako Taksim Trio, The Bad Plus, Badi Assad, Richard Galliano i Yuri Honing Wired Paradise.

Neka imena se vra}aju u Sarajevo, ba{ na Jazz Fest, poput spomenutog francuskog harmonika{a Richarda Galliana. Ako mudro izbjegnemo stereotipe kao {to su “gostoprimstvo”, “dobri ljudi i dobra hrana”, “imate ne{to {to nema niko drugi”, zbog ~ega se d`ezeri odlu~uju ponovo do}i u glavni grad BiH? Zbog toga {to ih pozovemo. A pozovemo ih zbog toga {to imaju novi projekat, novi ansambl, novu muziku i zato {to im platimo honorar i obezbijedimo sve ostale uslove potrebne za realizaciju njihovog koncerta. Niko ne dolazi radi gostoprimstva, dobrih ljudi i sli~no, jer je rije~ o profesionalcima a ne turistima. Me|utim, veliki dio ugleda ovog festivala le`i u ~injenici da muzi~ari {irom svijeta znaju da }e na Festivalu u Sarajevu dobiti vrhunsko gostoprimstvo, tehni~ku besprijekornost i entuzijazam iznad uobi~ajenih standarda.

To su mnogi velikani ove umjetnosti o na{em festivalu javno rekli na koncertima, u intervjuima ili kako je slu~aj posljednjih godina objavili na dru{tvenim mre`ama.

Organizovali ste ve} toliko festivala da Vas komotno mogu upitati ne za najbolji, ve} za najzna~ajniji doga|aj koji je do sada Jazz Fest organizovao. Pitam, zna~i, postojim?

Ne mogu odgovoriti na to pitanje ali mogu navesti nekoliko mogu}ih odgovora: Joe Zawinul sa oba svoja nastupa, kvartet Jacka DeJohnettea sa Danilom Perezom, Johnom Patitucijem i Johnom Harrisom, zatim John Scofield Trio, Dave Holland u sva tri izdanja u kojima je nastupao, Charlie

Koliko osoba, imenom i prezimenom, organizuje danas, i ju~e, Jazz Fest Sarajevo? \ana Karavdi}, koja radi ve} jedanaest godina u Jazz Festu, Eric Bajramovi} koji je {ef produkcije i Mina Magli} koja vodi box office tri godine. I na kraju, Neboj{a [avija Valha, ~ovjek koji je tu od prvog dana, moj kolega iz studentskih dana koji je u vrijeme formiranja Festivala postao {ef transporta jer je imao, osim diplome filozofije, i zamalo zavr{enu vojnu akademiju i postao pilot, a po{to svi dolaze avionom, nekako je bilo logi~no da on vodi transport. U me|uvremenu je doktorirao i dan danas uzima godi{nji odmor da bi radio na Festivalu. Pred JFS broj naraste na 30ak, a u samoj sedmici Festivala broj prelazi 100 anga`iranih.

SARAJLIJE VOLE “JAZZ FEST”

Li~no, nikada nisam volio pore|enja Sarajeva sa Beogradom i Zagrebom.

Poredite li Vi sarajevsku jazz smotru sa festivalima u najbli`em susjedstvu?

Iako se radi o jazz festivalima, radi se o razli~itim jazz festivalima, zato nema smisla porediti niti eventualno govoriti o sebi u superlativima. Ukoliko ne `elim biti la`no skroman, mogu re}i da smo nekima i uzor, a neke smo takoreku} uveli u posao osiguravaju}i im potrebne kontakte i ukazuju}i na puteve kojima se mo`e i}i. Veoma cijenim skopski i ljubljanski festival.

Ne{to ne vjerujem da je iko ikada na dunjaluku organizovao bilo kakav festival sa dvije ruke u gipsu, kao {to je to s Vama slu~aj ovdje i sada. Ho}e li ne{to kasniti zbog “drame u {tabu”?

Osim mene li~no, svi ostali u timu funkcioni{u savr{eno efikasno i daju svoj maksimum da sve bude kao da se sa mnom ni{ta posebno ne de{ava. Poznato je da na{i koncerti u pravilu ne kasne, osim kada ve}i dio publike kasni, pa onda mi i muzi~ari ~ekamo nekoliko minuta na publiku.

I, vole li Sarajlije svoj Festival?

Da, Sarajlije vole svoj Jazz Fest, jer da nije tako, ovaj festival ne bi postojao.

Jedino {to mi zaista imamo jeste na{e znanje i iskustvo, program koji pravimo i ulaznice koje prodamo. Sve ostalo je neizvjesno. Dok je mnogim drugim neizvjesna publika, neizvjestan kvalitet i kao takvi su i sami neizvjesni, ali im je zato sasvim izvjesna ugodna i udobna situiranost na nekom od brojnih bud`eta.

69

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

23.10.2012

18:03

Page 70

KULT MARKET LED ZEPPELIN

Celebration Day Rock dinosauri Led Zeppelin objavili su koncertni album Celebration Day. Rije~ je o povratni~kom koncertu koji je odr`an 2007. godine u O2 Areni u Londonu. Na albumu se nalaze neki od njihovih najve}ih hitova poput Black Doga, Stairway to Heaven i Since I’ve been Lovin You.

MUZIKA Album “Life In a Beautiful Light”Amy Macdonald

Život na škotski način

PINK

The Thruth About Love Alecia Moore alias Pink objavila je novi studijski album The Truth About Love.

“Istina o ljubavi”njezin je {esti studijski album, a ~ini ga trinaest pjesama. Pink je dvostruka dobitnica nagrade Grammy, a ne bi ~udilo da se i ovaj album na|e u konkurenciji za tu presti`nu nagradu.

SADE

Bring Me Home-Live 2011 Rije~ je o koncertnom album Bring Me Home, nekad vrlo popularne popjazz-soul kantautorice Helen Folasade Adu ili kra}e Sade. Popularna pjeva~ica nigerijskih korijena odlu~ila je objaviti album s 21. pjesmom sa svoje pro{logodi{nje turneje i promocije albuma Soldiers of Love.

70

ZAMALO ODLI^NO Tre}i studijski album Amy Macdonald Life In a Beautiful Light, solidno je glazbeno ostvarenje

Ovoga puta, u mno{tvu glazbenih ostvarenja u 2012., biramo novi studijski album sve popularnije {kotske kantautorke Amy Macdonald. Life in a Beautiful Light je njezin tre}i po redu studijski album.

Amy je ro|ena 1987. u malenom {kotskom gradu Bishopbriggsu. U svojoj biografiji navodi da je gitaru po~ela svirati sa trinaest godina i da joj je jedan od uzora bio sir Elton John. Svjetsku slavu stekla je ve} na po~etku karijere, 2007. godine. Svojim prvjencem This Is The Life, koji je prodan u nakladi ve}oj od tri milijuna primjeraka, strelovito se uspela na vrhove top ljestvica na otoku. Prekrasnog, melodi~nog glasa i simpati~nog o{trog {kotskog akcenta Amy je brzo osvajala publiku.

Do danas neobja{njivu popularnost stekla je u dijelovima Europe u kojima se govori njema~ki jezik. Osim u Njema~koj, izuzetno je cijenjena u Austriji i [vicarskoj, gdje njezin prvi album za kratko vrijeme postaje broj jedan. Amy je 2010. godine snimila svoj drugi album A Curious Thing, s kojim tako|er bilje`i uspjehe. Prije izlaska tre}eg po redu studijskog albuma Amy je objavila najavni singl Slowing Down. CD Life In a Beautiful Light ~ini dvanaest pjesama, a otvara ga 4th of July. Odli~na je to pjesma, pjevljiva refrena. Tu su jo{ i izvrsne Pride i najavni singl Slow It Down, ali su to uglavnom i pjesme koje se izdi`u iznad prosjeka koji vlada ostatkom albuma.

Amy pre~esto luta u tematikama svojih tekstova. Na novom albumu ~esto zalazi u politiku komentiraju}i dnevno politi~ke prilike u svijetu kao u pjesmi Across the Nile, ali i one lokalnog karaktera kao {to je slu~aj s pjesmom Human Spirit, u kojoj je radosna zbog spa{avanja ~ileanskih rudara. Redoslijedom, prve tri skladbe zaslu`uju visoku ocjenu, ali to ipak nije dovoljno za konstataciju kako je opet napravila odli~an album. Moglo je to i puno bolje, uzme li se u obzir uzlazna putanja njezine karijere.

(M. Ili~i})

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1) 1. Sofa Surfers: Word in a matchbox (ft. Mani Obeya) 2. Miike Snow: Pretender 3. Haim: Forever 4. Bonaparte: Quarantine (ft.

Housemeister) 5. Breakbot ft. Irfane: One out of two 6. The Black Keys: Little Black Submarines 7. Moullinex: Sunflare 8. Alt-J: Tesselate 9. Plan B: Lost my way 10. The Jon Spencer Blues Explosion: Bag of bones

SLOBODNA BOSNA I 25.10.2012.

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

22.10.2012

15:26

Page 71

KULT MARKET KINO KRITIKA Film “Weekend” (Velika Britanija, 2011.) scenariste i reditelja Andrewa Haigha

Gay je OK

NO]NE PTICE

Sherif Arafa Wahid Hamid napisao je scenario za No}ne ptice, koje je re`irao 1955. Sherif Arafa.

Fathy Nawfal zastupa odbranu ljudi slabije plate`ne mo}i. Brani, izme|u ostalih, Sameeru koja je optu`ena za prostituciju. Ali je njegov protivnik u sudnici. Ali je islamski fundamentalist koji ima politi~ke pretenzije. Ali paralelno sa su|enjem gradi politi~ku karijeru... Ali...

Ocjena: 4

PRA[UMA

Leonel Vieira

BEZ PREDRASUDE Iskrena ljubav u mu{ko-mu{kom odnosu

Prije svega, ovo je jedan lijep, ljubavni film. Nakon dru`enja sa svojim “straight” prijateljima, Russell odlazi u gay klub gdje pred fajrunt upoznaje Glena. Desi se cjelono}no dru`enje... Koje je samo naizgled dru`enje za jednu no}. No, desi se i ne{to neo~ekivano, lijepo. Zaljubljivanje.

Jedno od dvoje ljubavnika }e morati oti}i na kraju vikenda. Kako se pribli`ava vrijeme odlaska oboje shva}aju da se desila ljubav. Osim predrasude o spolovima, film ru{i i predrasudu o kvantitetu vremena. Ne, nije strogo uvijek potrebno znati nekoga dugo. Ovaj film pokazuje da je otvorena komunikacija, bez strahova, s iskreno{}u osnova za dobar odnos. Dobro znamo da neki `ive stolje}ima jedni s drugima, no svjesni smo da ljubavi me|u njima nema. U ovom kratkom mu{ko-mu{kom odnosu te iste ljubavi itekako ima.

Nije Weekend samo film o istospolnim odnosima. Bilo bi prebanalno da jeste. Ovo je film koji govori o traganju za identitetom, odnosu s okolinom, prihva}anju, iskrenosti. Po meni, jedan je od boljih ljubavnih (dakle, ne homoseksualnih) filmova u posljednje vrijeme.

Weekend je dobio mno{tvo nagrada poput Nagrade za najboljeg novog glumca (T Tom Cullen), te Najbolje postignu}e u produkciji na British Independent Film Awardsu 2011, Nagradu publike na Czech Gay and Lesbian Film Festivalu 2011...

Film je zanimljiv jer je njegov fokus na ono {to se de{ava iznutra vi{e nego izvana.

Naro~ito kada govorimo o pojmu protoka vremena. Weekend je jako realisti~an, 25.10.2012. I SLOBODNA BOSNA

prikazuje ranjivost koja svakog osim ljudskih debeloko`aca krasi bez ozbira tko bio njegov ili njen ljubavni odabir. Weekend je i jako intimno ostvarenje. Cijeli film je zapravo sa~injen od njihovog zajedni~kog razgovora o raznim temama, na razli~ite na~ine. Jako je lijepo i zanimljivo bilo posmatrati kako se dvije osobe unato~ tome {to se ne sla`u oko mnogo toga mogu voljeti.

(D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE 1.

2.

3.

4.

Taken 2 (Olivier Megaton) Argo (Ben Affleck) Sinister (Scott Derrickson) Hotel Transylvania (Genndy Tartakovsky) 5. Here Comes the Boom (Frank Coraci)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA 1. 101 Dalmatinac (Hamilton S. Luske, Clyde Geronimi, Wolfgang Reitherman, Walt Disney, Pictures/Continental film) 2. Nedodirljivi (Olivier Nakache, Eric Toledano, Quad Productions, Chaocorp/Blitz film i video) 3. Titanic (James Cameron, Paramount, Continental film) 4. Osvetnici (Joss Whedon, Marvel, Continental film) 5. Umjetnik (Michael Hazanavicius, Canal+, The Weinstein Company, Blitz film i video)

Izias Almada i Jao Nunes napisali su scenario za ovaj film, prema romanu Ferreira de Castre. Alberto je mladi} iz Portugala.

Zapo{ljava se na planta`i gume u Amazoni. Uvjeti rada su te{ki. Vrijeme u kojem se odvija ova drama jeste godina 1912. Kasnije on biva preba~en na rad u skladi{tu. Tamo se zaljubljuje u jednu `enu. No, to je `ena njegovog {efa.

Ocjena: 4

CEREMONIJA

Claude Chabrol Osim {to je re`irao ovaj film, za njega je skupa s Caroline Eliacheff, a prema romanu Ruth Rendell, Claude Chabrol napisao scenario. Direktor fotografije je bio Bernard Zilermann.

Sophie je mlada slu{kinja koja radi u obitelji Lelievre. Ona je neobi~na, no oni su zadovoljni njenim radom. Ne znaju da je ona nepimena. Ona se toga srami.

Dru`i se s Jeanne, koja se njenoj gazdarici ne dopada.

Ocjena: 4

71

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

23.10.2012

18:10

Page 72

KULT MARKET SPORT

AUTOMOBILI

Lexus

Prvenstvo u povojima

Nogomet u Afganistanu

Lexus je u Australiji izlo`io “drugu verziju“ hibridnog koncepta LF-LC, ovog puta u opal plavoj boji, a prezentacija je propra}ena podatkom da je automobil opremljen benzinsko-elektri~nim pogonskim sklopom ukupne snage 500 KS.

MOTOCIKLI

Yamaha Iako model za slijede}u sezonu ne donosi korjenite promene kod modela FJR1300A/AS predstavlja logi~nu evoluciju popularnog tourera. Manje su kozmeti~ke izmjene na oplati, ugradnjom novih LED `migavcima i pozicionih svjetala kao i ugradnjom elektri~nog vizira.

DESIGN

Opel Opel je objavio detalje novog kabrioleta sa ~etiri sjedi{ta po imenu Cascada, koji }e biti najluksuzniji automobil ove marke kada se na|e u prodaji po~etkom 2013.

Za razliku od Astre TwinTop, koja se vi{e ne proizvodi, Cascada je smostalan model, napravljen na platformama Astre i Insignie.

72

LOPTOM PROTIV TALIBANA Okon~ano prvo afganistansko prvenstvo u nogometu

U Kabulu je odr`an nogometni turnir u trajanju od ~etiri nedjelje a za to vrijeme nije zabilje`en niti jedan napad na turnir.

Ve} bi samo ta vijest sama po sebi bila senzacija. No, na turniru se mnogo toga doga|alo. Na koncu je u finalu bilo 2:1 za odli~nu pobjedni~ku mom~ad iz Herata.

Prva nacionalna Liga Afganistana zarobila je srca stanovni{tva. A na igra~e poput mladog 23-godi{njeg Fayaza iz pora`enog kluba sa sjevera zemlje gleda se kao na dobar primjer mladima u zemlji.

“Vjerujem da nogomet mo`e promijeniti mentalitet mnogih u Afganistanu.

Radio je u`ivo izvje{tavao, televizija je u`ivo prenosila sve utakmice. Ljudi su odu{evljeno pratili na{e utakmice. Sada roditelji ohrabruju svoju djecu da igraju nogomet. Onaj ko se bavi sportom nema vremena za rat“, ka`e mladi nogometa{ koji je kao i ostali nogometa{i bio izabran na nekoj vrsti casting showa.

Afganistanska Prva liga je jo{ uvijek u povojima. Osam klubova, koji je ~ine, jo{ uvijek igraju na, za me|unarodne prilike, relativno niskoj razini. Ipak, po~etak je napravljen, rekao je {ef Lige S hafic Gawhari.

On je dugo `ivio u Njema~koj kao izbjeglica. Danas radi za afganistansku medijsku tvrtku Moby koja je jedan od dva najve}a sponzora nove Lige.

“To mi pri~injava zadovoljstvo, odu{evljen sam, sretan sam. Vjerujem da je slika Afganistana u zapadnim zemljama, odnosno izvan Afganistana iskrivljena. To nije prava slika ove zemlje. Postoje problemi i nesigurnosti, ali postoji i mnogo napretka i puno toga pozitivnog. Pozitivan razvoj prevladava negativan, ali negativne vijesti su te koje kru`e o mojoj zemlji“, ka`e trener.

Policajci s kala{njikovima raspore|eni su na tribinama i ispred stadiona. Tu su i oni koji kontroliraju kako mladi}i ne bi sjedili pored mladih `ena, ali i kako plemenske starje{ine, politi~ari i ostali uglednici ne bi usred utakmice utr~ali na travnjak i dijelili novac. Afganistanski nogomet ima naime svoje specifi~nosti.

Slijede}e godine bi u Kabulu ponovo trebao biti odr`an turnir, najavljuju organizatori. Jedna posjetiteljica se tako|er tome nada. Madina je jedna od oko tridesetak `ena i djevoj~ica koje sjede na tribinama rezerviranima za obitelji. Ostatak tribina pripada mu{karcima.

“Mi u Afganistanu trebamo vi{e nogometa, vi{e mom~adskih sportova. U na{em dru{tvu postoje brojne etni~ke napetosti, to je zaista problem. Ali u nogometu igra~i moraju sura|ivati i biti jedna mom~ad.

Sport nam pri tome mo`e pomo}i da se bolje razumijemo“, zaklju~uje Madina.

(Priredio: N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 25.10.2012.

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

22.10.2012

15:24

Page 73

KULT MARKET LIFESTYLE Kulturološke razlike i ženstvenost

Odjeća (ne) čini ženu PRAVILA ODIJEVANJA Klasika za posao, le`erno za izlaske

SRBIJA

Cigarete Prema “mapi pu{a~a svijeta“ koju je nedavno objavio Washington Post, najvi{e se se “dimi“ u Isto~noj Evropi, gdje je prosje~na godi{nja potro{nja dostigla 2.000 cigareta po glavi stanovnika, a apsolutni rekorderi su gra|ani Srbije, koji u prosjeku godi{nje popu{e 2.861 cigaretu. Statisti~ki podaci za 71 zemlju, prikupljeni od Svjetske fondacije za zdravlje plu}a i Ameri~kog udru`enja za borbu protiv raka, pokazuju da se, poslije Srbije, cigarete najvi{e konzumiraju u Bugarskoj (2.822), Gr~koj (2.795) i Rusiji (2.786 cigareta po glavi stanovnika).

KANADA

@ene i stres Kada je 1997. godine stigla u Njema~ku, Tzvetelina Kreuzer nosila je mini suknje, koristila jaku {minku, a njeni su nokti na rukama uvijek bili nalakirani.

Jednog dana, kada je u obli`njoj pekari htjela kupiti kruh, jedan mu{karac ju je upitao: “Koliko ko{ta sat vremena?“ Mlada Bugarka je tek nakon nekoliko minuta shvatila zna~enje njegovog pitanja. I ostala {okirana: na osnovu njene vanj{tine, to jest na~ina kako je bila obu~ena, mu{karac je dobio dojam da pred njim stoji - prostitutka.

Ovu je anegdotu prvo s osmijehom prepri~avala drugima, ali kada je i na fakultetu, a i prilikom tra`enja zaposlenja primijetila da je svi ~udno promatraju i u najmanju ruku ne do`ivljavaju dovoljno ozbiljno, Tzvetelina Kreuzer zaklju~ila je kako pod hitno mora ne{to promijeniti. “Ne samo moj stil i moj bugarski naglasak, ve} prije svega pisanje o trgovcima `enama koji djevojke iz isto~ne Evrope dovode u Njema~ku i ovdje ih prisiljavaju na prostituciju, o~ito su u~inili dovoljno. Svi su prema meni imali predrasude. Dakle, nije mi preostalo ni{ta drugo nego da se prilagodim“, ka`e ova Bugarka za Deutsche Welle. “U Njema~koj, kada je rije~ o stilu odijevanja primjerenom radnom mjestu, vlada takozvani klasi~ni stil. Ramena moraju biti pokrivena, suknje su du`ine do koljena ili ispod - nikako iznad“, opisuje Nadine Thomas, voditeljica Modnog instituta u 25.10.2012. I SLOBODNA BOSNA

Berlinu. Ona `enama poru~uje kako je od izuzetne va`nosti da njihova vanj{tina uvijek odaje dojam ozbiljne osobe. Tzvetelina Kreuzer obja{njava kako postoje znatne razlike u poimanju `enstvenosti u pojedinim zemljama: “Kada neka `ena u isto~noj Evropi ili Latinskoj Americi naglasi odje}om svoje tijelo, u tome nema ni~eg lo{eg. One se ne stide svog tijela i svog spola. No, `ene u Njema~koj ~esto misle da se moraju obla~iti kao mu{karci, da se moraju i pona{ati i misliti kao i oni.“ Ipak, posljednjih godina je i u Njema~koj primjetna odre|ena promjena. Nadine Thomas smatra da, kada je rije~ o stilu njema~kih `ena, on uprkos jednostavnosti i klasi~nosti ne zna~i da Njemice time `ele sakriti svoju `enstvenost. Pa ipak, kako ka`e, primjeri za najbolje obu~ene `ene i mu{karce u Evropi su — Italijani: “Oni se umiju odjenuti istodobno elegantno, ali i le`erno. Uvijek nose savr{ene cipele - za razliku od Nijemaca.“ Razlog za{to se `ene u zemljama u kojima je prije vladao komunizam toliko intenzivno {minkaju le`i u ~injenici da tamo prije nije bilo dovoljno {minke, a ni raznovrsne odje}e, smatra Kreuzerova. “To se nabavljalo na tr`nicama, preko ilegalnih kanala. Jaka {minka bila je jedan od na~ina da `ene izraze svoju individualnost i unesu malo boje u `ivot.

Tako je ostalo do danas, iako se sada sve mo`e nabaviti.“ (Priredila: M. Radevi})

@ene, za razliku od mu{karaca, prije svega pamte negativne informacije iz printanih medija, {to ih ~ini osjetljivijim na stres. Rezultati kanadskog istra`ivanja pokazali su da je nivo kortizola (hormona stresa) ostao isti kod mu{karaca i `ena koji su u novinama ~itali neutralne vijesti, pa ~ak i kod mu{karaca koji su pro~itali lo{e vijesti, dok je kod `ena suo~enih sa negativnim vijestima nivo kortizola bio znatno pove}an.

“DIOR“

Tetova`e Modna ku}a Dior predstavila je na tr`i{tu privremene tetova`e od dvadeset~etvorokaratnog zlata, koje se prodaju po cijeni od 90 eura. Tetova`e su dizajnirane tako da izgledaju kao nakit: set Dior Grand Bal Golden Tattoos sadr`i diskretno prstenje, privjeske i narukvice od zlatnih listi}a. Zgodan poklon za one koji ve} imaju sve...

73

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

23.10.2012

17:12

Page 74

KULT MARKET CRVENI FENJER

BRAZIL

Japanska posla

Mariana Almeida

Ministar kao makro

Brazilka je otkrila sve svoje ~ari skinuv{i i se do posljednje krpice u editorijalu za Egotastic kako bi pokazala da na njoj nema ama ba{ ni{ta umjetno.

KINA

Li Sha Sha

SRAMOTA MINISTRA Ostavka zbog provodad`isanja

Kineske ljepotice sve su senzualnije i opu{tenije - barem kada je rije~ o skidanju. Model Li Sha Sha suzdr`ano je pokazala svoje bujne obline, za Egotastic tako|er.

ITALIJA

Raffaela Modugno Raffaellu su izbacili iz natjecanja za Miss kad su se na internetu pojavile fotografije na kojima je gola. To je nije zaustavilo da nastavi isticati atribute.

74

Japanski ministar pravde Keisu Tanaka, koji je prije dvadesetak dana postavljen na tu du`nost, podnio je ostavku navode}i “zdravstvene razloge”, nakon {to je pro{le nedjelje priznao da je imao veze sa organizovanim kriminalom.

Tanaka je uveden u vladu u nastojanju da s novim ljudima i osvje`enjima premijer Jo{ihiko Noda popravi rejting svoje uzdrmane administracije. Me|utim, pro{le nedjelje Tanaka je morao da prizna veze sa jakuzama nakon {to je jedan tabloid objavio da je on ranije bio makro za jednog poznatog ~lana jakuza, prenio je AFP. Tanaka, ~ije ministarstvo nadgleda i rad sudova, izvinio se zbog toga, ali je nekoliko puta insistirao da ne}e podnijeti ostavku.

Ipak, pod pritiskom javnosti i kolega, Tanaka je podnio ostavku koju je danas prihvatio premijer Noda izra`avaju}i svoje razo~aranje.

Glavni vladin predstavnik Osamu Fu|imura rekao je na konferenciji za {tampu da “ni{ta nisu mogli da urade oko ostavke Keisua Tanake zbog zdravstvenih razloga”.

Tanaka je u petak oti{ao u bolnicu dok je rastao pritisak da napusti vladu. U ponedeljak nave~er on je napustio bolnicu.

Uticajniji ~lanovi Demokratske partije Japana poru~ili su pro{le nedjelje da Tanaka

treba da podnese ostavku. Jedan od demokrata rekao je premijeru da oni “vi{e ne mogu da {tite Tanaku”, objavio je list Jomijuri {imbun.

Tanaka, koji je na mjesto ministra pravosu|a imenovan 1. oktobra, priznao je nakon 12 dana da se prije 30-ak godina sastajao sa jakuzama, nakon teksta objavljenog u nedjeljniku Shukan Shinsho.

Naime, priznao je da je bio posrednik u sklapanju braka sina jednog od vo|a jakuza i da je bio na zabavi koju je organizovao {ef mafije u Jokohami.

Ostavke iz zdravstvenih razloga ~est su slu~aj me|u kompromitovanim japanskim politi~arima. I novoizabrani {ef opozicije [inzo Abe podnio je ostavku s mjesta premijera 2007. navode}i zdravstvene razloge poslije slabih izbornih rezultata.

Jakuze nisu zabranjene u Japanu, ali kao i italijanska mafija i kineske trijade, oni su umije{ani u razne nedozvoljene poslove, uklju~uju}i trgovinu drogom, prostituciju, pranje novca i gra|evinsku korupciju.

O~ekivani odlazak Tanake nanijet }e novi udarac premijeru Nodi, koji je ve} suo~en sa smanjenjem ve}ine i prijetnjama opozicije da }e blokirati va`an zakon o izdavanju obveznica, bez kojih bi vlada ostala bez novca.

(Priredio: N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 23.10.2012.

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

22.10.2012

15:56

Page 75

KULT MARKET PREKO EX-YU GRANICA Putujuća izložba umjetnika iz Jugoistočne Evrope

Berliner Zimmer

BEOGRAD

Sajam knjiga Beogradski sajam knjiga otvoren je 21. oktobra kriti~kim osvrtom pjesnikinje Radmile Lazi} na odnos dr`ave prema kulturi, koji je opisala kao “sistematsko zatiranje, koje zatire i sam narod efikasnije od bele kuge“.

Podsje}aju}i na vjekovna proganjanja pjesnika, Lazi}eva je rekla da se i danas, “kada nam se sa visokog mesta poru~i da umetnost mora biti patriotska, namah setimo nevesele sudbine pesnikovanja, ali i krvavih izvedbi u ime patriotizma koje smo na ovim prostorima gledali u`ivo“.

ZAGREB

Radu Jude

VRIJEME ZA REVOLUCIJU Rad turskog umjetnika Nasana Tura

U Galeriji Prsten Doma hrvatskih likovnih umjetnika u Zagrebu od 25. oktobra bit }e otvorena putuju}a tematska izlo`ba Berliner Zimmer, koja predstavlja radove ~etrnaest umjetnika iz Jugoisto~ne Evrope koji `ive i rade u Berlinu.

Ber lin ska soba (Berliner zimmer) karakteristi~na je za ku}e krupne bur`oazije u Berlinu krajem 19. i po~etkom 20. stolje}a. Radi se o duga~koj sobi koja je povezivala prednji dio ku}e (onaj za gospodu) sa sporednim ili stra`njim prostorijama za poslugu. Koristila se kao prima}a, dnevna i glavna soba, te kao soba kojom se prolazilo do ostalih prostorija u ku}i. Funkcija sobe vremenom postupno se mijenja, na neki na~in ona se “demokratizira“, ali i dalje zadr`ava obilje`je mjesta na kojem se susre}u stanari ku}e.

Berlin je oduvijek bio grad rasprava i proturje~nosti, grad koji daje smjernice umjetnosti i mjesto nastanka novih umjetni~kih strujanja. Izlo`ba predstavlja radove ~etrnaest umjetnika iz Jugoisto~ne Evrope, koji su u Berlinu prona{li svoj novi dom. Njihove fotografije, instalacije, skulpture i video radovi na razli~ite na~ine odra`avaju dijalog umjetnika sa starom i novom domovinom, kao i napetost izme|u sada{njosti i pro{losti. Berliner Zimmer 23.10.2012. I SLOBODNA BOSNA

predstavlja me|uprostor trajnog prelaznog stanja izme|u dvaju svjetova, koji je glavna tema njihovih radova.

Ova putuju}a tematska izlo`ba nastala je suradnjom Makedonskog muzeja za savremenu umjetnost iz Soluna i Goethe Instituta iz Soluna i prvi put je predstavljena u Solunu, u aprilu 2011. godine, kada je okupila deset umjetnika koji `ive i rade u Berlinu, a dolaze sa prostora Jugoisto~ne Evrope. Nakon Soluna izlo`ba je gostovala i u Bukure{tu, Sarajevu i Beogradu, a postavka se u svakom od tih gradova postepeno pro{iruje sa djelima novih umjetnika. Tako se u Zagrebu izlo`bi pridru`uju Anita [urki} sa svojim radom Die Baustelle i Vladimir Mitrev iz Bugarske s radom Illegal. Pored njih, svoje radove u okviru postavke Berliner Zimmer predstavljaju: Silva Agostini (Albanija), Maja Bajevi} (Bosna i Hercegovina), [ejla Kameri} (Bosna i Hercegovina), Kristina Leko (Hrvatska), Milovan Destil Markovi} (Srbija), Dan Mihălţianu (Rumunija), Tanja Ostoji} (Srbija) i David Rych (Austrija), Yorgos Sapountzis (Gr~ka), Evanthia Tsantila (Gr~ka), Nasan Tur (Turska) i Mariana Vassileva (Bugarska). Kustosica izlo`be je Birgit Hoffmeister.

(Priredila: M. Radevi})

Glavnu nagradu 10. Zagreb Film Festivala (ZFF), Zlatna kolica, dobio je rumunski film Svi u na{oj porodici Radua Judea, dok je najboljim dokumentarcem progla{en kanadskosrbijanski Slotera Nika za predsjednika koji je re`irao Rob Stewart, poznat po ulozi detektiva Slotera u popularnoj TV seriji Tropska vrelina. Nakon vi{e od 200 projekcija na {est zagreba~kih lokacija, jubilarni ZFF zavr{en je 20. oktobra dodjelom nagrada i projekcijom omnibusa Zagreba~ke pri~e vol. 2.

NOVI SAD

Umjetnost ’70-ih Izlo`ba Umetnost ili `ivot. Nova umetnost sedamdesetih i kontinuitet. Izbor iz Vuji~i} kolekcije autorice Lidije Merenik, predstavlja u Galeriji poklon zbirke Rajka Mamuzi}a u Novom Sadu umjetnike i grupe koji pripadaju jugoslovenskoj konceptualnoj i neoavangardnoj sceni ’70-ih i njenim kasnijim uticajima. Izlo`ba pru`a sveobuhvatan prikaz umjetni~kih izraza koji su krajem ’60-ih godina prepoznati u okviru pojmova konceptualna umjetnost i neoavangarda, a ~iji je uticaj iz Evrope odjeknuo na ex-YU umjetni~koj sceni nakon 1968. godine.

75

Cetri oka:Cetri oka.qxd

23.10.2012

18:14

Page 76

U ^ETIRI OKA BH. INFO

MILJENKO JERGOVIĆ, pisac

Bez treme u Wroclawu Foto: Mario Ili~i}

Do 28. oktobra traje Me|unarodni festival animiranog filma. Osim u Banjoj Luci, gdje je organizatoru baza, Festival se odr`ava i u Sarajevu, Tuzli, Bijeljini, Trebinju, Mrkonji} Gradu i Gradi{ci.

Ukupno }e biti prikazano 287 animiranih ostvarenja iz cijelog svijeta, a u prate}em programu bi}e otvorena izlo`ba u znak sje}anja na Du{ana Vukoti}a, dobitnika Oscara iz Bile}e.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

“Priznanje Angleus namijenjeno je najboljem djelu na poljskom, pisca iz srednje Evrope, a uru~eno je na sve~anosti u Wroclawu”... Piscu i novinaru iz Sarajeva Miljenku Jergovi}u.

Na{ pisac nagra|en je za roman Srda pjeva, u sumrak, na Duhove.

Pobjednika je proglasila predsjednica `irija, ruska knji`evnica Natalija Gorbaniewska, a prisutnima se, pi{e Jutarnji list iz Zagreba, obratio ~lan `irija Andrzej Zawada, koji je rekao da je ovogodi{nja odluka o najboljem djelu bila izuzetno te{ka, s obzirom na to da su u konkurenciji bila vrhunska knji`evna djela te da ima veliku tremu.

“Ja nemam tremu jer ovo uop}e nisam o~ekivao”, izjavio je Miljenko Jergovi} u Wroclawu: “@elio bih vam re}i dvije stvari. Nadam se da se ne}ete razo~arati kad budete ~itali knjigu. Bila mi je velika ~ast biti u Wroclawu i biti u dru{tvu s jo{ {est nominiranih pisaca.”

Knjiga Srda pjeva, u sumrak, na Duhove objavljena je 2007. godine u izdanju EPH Arta, a na poljski ga je prevela Magdalena Petrynska.

Imamo na rasporedu dva koncerta Turskog vojnog simfonijskog orkestra Türk Armoni Yildizlari u Bosni i Hercegovini. Prvi }e biti odr`an u nedjelju, 28. oktobra, u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu u 18.30 sati, a drugi dva dana kasnije, u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosa~a u 16.30 sati.

Hajde da parafraziramo poznatu pjesmu: “Poguzije gde ste da ste, htela bih da znam...” U tom ritmu dolazimo i do 1. Sarajevo Gastronomy Festivala Bosanski dukat, koji }e biti odr`an od 7. do 10. novembra. Me|unarodnog je karaktera, da ne zaboravimo... Takmi~ari dolaze iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Turske, Bugarske, Italije...

E, ovo je ba{ drag jubilej. Mu{ki vokalni ansambl Prijatelji Akademskog kulturnog centra Univerziteta u Sarajevu Seljo slavi 55 godina postojanja! Za 24. oktobar je, tim povodom, u Narodnom pozori{tu Sarajevo bio zakazan sve~ani i slavljeni~ki koncert. Snimili su do sada sva{ta ne{to i nastupali svugdje negdje.

SELMA FILIPOVIĆ, voditeljica magazina “Euro Panorama”

Konkurs je anoniman, a nijedan dio rukopisa ne smije biti prethodno objavljen.

Radove treba slati na adresu: Knji`evna zaklada Fra Grgo Marti}, Polje b.b. 71260 Kre{evo, s naznakom: Za Knji`evnu nagradu Fra Grgo Marti}. Radovi i prijave, proza i poezija, primaju se do 28. februara idu}e godine. Vi{e na: www.fragrgomartic.com.

Sljede}e sedmice, 31. oktobra, bi}e obilje`eno dvadeset godina osnivanja PEN Centra u Bosni i Hercegovini. Tim povodom }e u Art ateljeu Figure u Sarajevu, u periodu od 19 do 21 sat, biti odr`ano Knji`evno ve~e sa Dubravkom Ugre{i}.

76

SELMA SELMA FILIPOVI] FILIPOVI] “U “U centru centru na{e na{e pa`nje pa`nje su su gra|ani gra|ani Europe” Europe”

SLOBODNA BOSNA I 25.10.2012.

Cetri oka:Cetri oka.qxd

23.10.2012

18:16

Page 77

SAMIR ČULIĆ, urednik “Omladinskog programa” BH radija 1

Informativno, edukativno, moderno i zabavno Razgovaramo u danu kada se na BH radiju 1 emituje 250. izdanje “Omladinskog programa”, 22. oktobra.

No, ne okre}ite se unazad, ve} unaprijed: ~emu }ete te`iti u narednih 250 izdanja? [to se mene li~no ti~e, volio bih da Omladinski program zadr`i i unaprijedi postoje}i kvalitet koji ga ~ini jedinstvenim programom za mlade na doma}im radio talasima. Trudimo se proizvoditi program koji je i informativan i edukativan i moderan i zabavan. I tako ve} skoro pet godina.

Uvjeren sam da }e ova redakcija i na{ program nastaviti biti prostor i za nove generacije mladih koji se `ele oku{ati u radu na radiju, bilo da su u pitanju budu}i novinari ili drugi kreativci kojima radio kao medij mo`e biti izazov i odli~na platforma za implementaciju vlastitih ideja. Tako je, uostalom, bilo i dosad.

Dobro, ne}emo vi{e o tome “{ta }e biti kada bude”, nego o onome {to }e se sigurno desiti 27. oktobra.

Kako je jedna od na{ih misija promocija omladinske i alternativne kulture, tako smo i ovaj mali jubilej, sada ve} tradicionalno, odlu~ili proslaviti prigodnim koncertom/zabavom.

Tako }e 27. oktobra u sarajevskom Kriterionu svirati beogradska surf rock atrakcija Threesome, kao i Siled`ije, iz Ljubu{kog, jedan od najboljih mladih rock bendova u BiH. Oba sastava su ne tako davno bili u ‘demo’ kategoriji i slu{ali smo ih redovno u OP-u, u tom kontekstu.

Sada ve} iza sebe imaju albume prvjence, a u oba slu~aja to je rezultat njihovog rada, truda i kvaliteta `ivih nastupa. Ovaj koncert bi}e prvo predstavljanje albuma Adriatica i Dom za nezabrinutu djecu pred sarajevskom publikom, a oni koji ne mogu do}i u subotu u Kriterion, koncert mogu pratiti u`ivo na talasima BH radija 1.

“[etnja” po Starom kontinentu Novinari i urednici magazina Euro Panorama, u trenucima dok realizujemo ovaj broj Slobodne Bosne, pripremaju 38. izdanje. I sve u produkciji Deutsche Wellea.

“Euro Panorama je evropski magazin njema~ke medijske ku}e Deutsche Welle. Magazin se emituje jednom sedmi~no u trajanju od 25 minuta. Na{e gledaoce vodimo u ‘{etnju’ po Starom kontinentu. U centru pa`nje su gra|ani Europe. U Euro Panorami nastojimo da na|emo odgovore na pitanja kako oni `ive, {to ih mu~i i ~emu se nadaju. Magazin obra|uje politi~ke, ekonomske, kulturne i lifestyle teme”, obja{njava Selma Filipovi}, voditeljica magazina Euro Panorama.

Teme istra`uju njihovi novinari i slobodni saradnici iz studija u Berlinu i Bruxellesu: “Sa timovima odlaze na teren, vode intervjue, montiraju priloge. Emitujemo ih u televizijskim magazinima Deutsche Wellea na najmanje dvadeset jezika. Primat imaju magazini na njema~kom, engleskom, arapskom i {panskom jeziku, a posljednjih godinu dana ponudu smo pro{irili i na jezike jugoisto~ne Evrope. Tako se Euro Panorama, pod istim ili sli~nim nazivom, pored bosanskog, emituje i na albanskom, bugarskom, rumunskom, srpskom, hrvatskom, makedonskom i turskom jeziku. Njema~ke kolege novinari s vremena na vrijeme obra|uju i teme iz zemalja zapadnog Balkana. U fokusu su ve}inom pri~e o me|unacionalnim trvenjima, `ivotu manjina, prije svega Roma, te kriminal, korupcija, siroma{tvo i njihove posljedice.”

Od 8. oktobra, magazin Euro Panorama se u programu ku}e BHT 1 emituje u novom terminu: subotom u 12 sati, a reprizno utorkom u 11.30 sati.

25.10.2012. I SLOBODNA BOSNA

77

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd

23.10.2012

18:04

Page 78

NINO RASPUDIĆ: na e cr “Kad mi preko puta pređlja ” ‘Mečka’ mahnem zem ku

by DINO BAJRAMOVIC

1. Kad }ete izdati album samoljepljivih sli~ica?

Nisam nikad nikoga izdao pa ne}u ni album.

2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete biti astrona ut?

Ni u snu. rajevu?

3. Kako se osje}ate u Sa om adn zap u Kao Senad Avdi} . bro do le, dak ra, dijelu Mosta

4. [ta ne morate imati u fri`ideru?

Jaja.

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?

Nekoga iz Pomorskog dru{tva BiH. 6. [ta obavezno nosite na pla`u?

Zadnja tri ljeta dijete.

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?

Bio bih ono {to nisam.

8. [ta ste bili u pro{lom `ivotu?

Nema pro{log `ivota.

9. Da je danas smak svijeta {ta biste sutra u~inili?

Isto ono {to bih u~inio danas da je smak bio ju~er.

10. Jeste li meteoropata?

Ja sam soft-meteropat.

11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?”

Odgovorit }u - “tko ne vidi na orahu ne vidi ni na tovaru”.

14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili?

Ne bih koalirao s Lijanovi}ima.

15. Opi{ite [erifa Konjevi}a u tri rije~i? [erif konja zavija.

12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup?

Jest.

16. S kim biste voljeli otplesati tango?

Ve} sam otplesao s kim sam htio.

13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”?

Mahnem zemljaku.

17. Osoba koja vas `ivcira?

Onaj sa `utim prslukom {to ka~i kazne na parkirali{tima.

78

18. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno?

Pogledam {to se nosi po Sarajevu pa kopiram.

19. Tange ili badi}?

Badi}.

20. A, begova ili {kembe ~orba? [kemba. Uvijek.

21. Poruka ~itaocima na{eg magazina?

Puno zdravlja i sre}e i ne glasujte za ~lana Predsjedni{tva iz reda naroda kojem ne pripadate.

SLOBODNA BOSNA I 25.10.2012.

Fadila:Iluzije.qxd

22.10.2012

15:05

Page 79

KLIN ^ORBA

CRNOBIJELA MAGIJA Pi{e: FADILA NURA HAVER

Ne bude mi lijeno, nekoliko noći zaredom, udobno se smjestim pred TV i odam se novom poroku do daske. Naletim na jednog zgodnog magičara, čiju desetominutnu uvodnu priču apsolutno nisam razumjela (nisam još svještila iscjeliteljsku terminologiju), ali se uvaženi utom odvaži zboriti tako da i laici razumiju

J

ednom, po prilici 2006. godine, vra}am se sa k}erkom busom iz Jajca u Sarajevo. Pored neke od onih tranzitnih birtija uz La{vu, voza~ napravi obaveznu posatnu pauzu. Nakon uobi~ajenih redova pred toaletima, posjedamo za stolove, kad eto ti nekakve nasmijane `enice s dobrom voljom da kafeni{e s nama. Neprijatno joj, veli, da sama sjedi u kafani.

A kad se ve} dru`imo, valja o ne~emu i pri~ati. Te nam nasmijana neznanka ispripovijeda da `ivi u Prijedoru i da upravo putuje u Sarajevo kako bi preuzela glavnu nagradu u igri na sre}u baziranoj na prognozi pobjednika Svjetskog nogometnog prvenstva. Pohvali se da je popunila samo jedan novinski kupon, za razliku od sina joj i mu`a koji su zaigrali na barem desetak, ali je ona, eto, em pogodila em su je izvukli iz bubnja. Nagrada je kompletna Lesninina kuhinja sa svim aparatima. Ja sam oduvijek sretna `ena, rekla je veselo, i to je ono radi ~ega mi se ovaj kratki susret urezao u pam}enje. Prijedor~anka je bukvalno zra~ila apsolutnom uvjereno{}u u vlastitu sre}u. Neka ti bude po vjeri tvojoj, rekao bi Isus, i rekao je.

L

jetos, taman oko Bajrama, dadne mi prijateljica magazin Aura u kojem je prona{la recept ljekovitog pripravka od lista masline, {to bi mi ko biva moglo valjati za sni`avanje krvnog pritiska. Kao i svi normalni ~ita~i novina, krenem listati i ~itati odzadi. Tako prvo naletim na oglas: Imate problema u poslu ili sa zdravljem? Mu~i vas ljubav? Na{i profesionalni astrolozi, numerolozi i tarot tuma~i su tu da vam pomognu! Ispod toga, krupnijim fontom, stoji broj telefona; pa znatno sitnijim: BH Telecom 2.07 KM/min + pdv za fiksnu i 2.76 KM/min + pdv za GSM. Ispod je foto album timskih ~arobnjaka sa desetak faca i imena: Gordana, Du{an, Ana, Vladimir, Jovana, Sanja i Branka, Milica, Ljubi{a, Goran i Dragan.

Okrenem novi list, a tu zasjeli samostalni umjetniciiscjelitelji, svako na frtalj stranice oglasnog prostora.

Osim lika, djela, titule i po dva po tri telefonska broja, ovi su se bogme, kao i svako dobrostoje}e dru{tvo jednog lica, bacili u halal tro{ak ~estitkom Bajram [erif Mubarek Olsun svim muslimanima i muslimankama {irom svijeta (neki ~estitaju i svim Bo{njacima u BiH i svijetu).

Razumijem ja poslovnu etiku i estetiku. Dakle, jasno mi je za{to Aljo ef. Hari}, duhovni iscjelitelj iz

25.10.2012. I SLOBODNA BOSNA

Te{anjke, sa ahmedijom na glavi i dvoeta`nom munarom pored glave; Asim Kljun, bosanskocrnogorski fitoterapeut, specijalista za oboljenja disajnih puteva i sve bolesti jetre; parapsiholog Amra koja nudi ~arobnu metlicu iznad vrata - ru~ne izrade; Amina Minela, vladarica duhovne mo}i koja od svoje dvanaeste godine uspje{no otklanja sve vrste crne magije, uroka, nervoze, depresije, straha i napetosti; imaju potrebu ~estitati Bajram Halimi iz Ugande ili Halilu iz Pakistana. To su njihovi pacijenti, a ujedno i poslovni partneri.

A

li ne razumijem za{to ga ~estitaju meni, slu~ajnoj ~itateljki Aure i jo{ slu~ajnijoj muslimanki? Od pro{log do ovog Bajrama svezala mi se {uhva da time bacaju neke ~ini i sihire na potencijalne pacijente.

Nije se s njima {aliti. Čim mogu na daljnu skidati crnu magiju i uroke s ljudi, bezbeli mogu i sve skinuto prebacivati na druge. Kud bi ina~e s tom silom sabrane energije (tvrde da je energija posrijedi)? Bila ona od Boga, od [ejtana ili od D`inova, ne vjerujem da bi je iko od darodavaca primio natrag.

Potom, ne bude mi lijeno, nekoliko no}i zaredom, udobno se smjestim pred TV i odam se novom poroku do daske. Naletim na jednog zgodnog magi~ara, ~iju desetominutnu uvodnu pri~u apsolutno nisam razumjela (nisam jo{ svje{tila iscjeliteljsku terminologiju), ali se uva`eni utom odva`i zboriti tako da i laici razumiju. Taj mi se dio magije toliko dopao da sam ga stenogramski pribilje`ila: Ja znam da ja veoma lepo pri~am i znam da je vama zadovoljstvo da me slu{ate, ali ja sam nezadovoljan ukoliko vi ne nazovete. Prema tome, zovite odmah!

Namah dohvatim telefon i nazovem. Dobili ste to i to - ka`e magi~ni glas iz druge galaksije. Molimo sa~ekajte prvu slobodnu liniju... Ide muzikica. Čekam, ~ekam, ~ekam... Zbrajam, mno`im... Tri marke, trideset maraka, sto pedeset maraka... Nema vi{e maraka. Kol’ko para, tol’ko muzike. Isklju~i{e muziku, uklju~i{e pip-pip-pippip-pip...

Probudim k}erku. Sje}a{ li se one Sretne @ene iz Prijedora? Sje}am, ka`e. Eh, u prvi petak koji do|e, vodit }e{ me kod nje na lije~enje. Ali u taj petak ti je Bajram.

Ba{ zato, ka`em. Bajram ide, Bajramu se nadam.

79

CRNA:CRNA.qxd

23.10.2012

18:09

Page 80

PUT OKO SVIJETA Priredio: Nedim Hasi}

Da li je vrijeme poludjelo?

K

i{e izazivaju gotovo biblijske potope, a talasi vru}ine ne prestaju, tornada udaraju divlja~kim rojevima - vremenska prognoza se drasti~no mijenja. [ta se doga|a? Vrijeme se mijenja, tvrdi National Geographic. Ekstremni doga|aji, poput masivne poplave u Nashvilleu 2010. godine, opisane u zvani~nim izvje{tajima kao ne{to {to se de{ava “jednom u milion godina“, sve su ~e{}i. Mjesec dana prije Nashvillea, olujne ki{e zasule su Rio de Janeiro sa 28 cm vode za samo 24 sata, pokre}u}i klizi{ta i slijevanje blata {to je odnijelo hiljade `ivota. Oko tri mjeseca poslije Nashvillea, nezapam}ene ki{e u Pakistanu uzrokovale su poplave koje su ugrozile `ivot i imovinu 20 miliona ljudi. Krajem 2011. godine poplave na Tajlandu su zaustavile rad stotina fabrika u okolini Bangkoka, uzrokuju}i svjetsku nesta{icu kompjuterskih hard diskova.

A nisu samo obilne ki{e ono {to dospijeva na naslovne strane novina. Tokom prethodne dekade bili smo svjedoci ekstremnih su{a u Teksasu, Australiji, Rusiji, kao i u isto~noj Africi, gdje su desetine hiljada ljudi morale da potra`e uto~i{te u izbjegli~kim kampovima. Smrtonosni udari vru}ine su zahvatili Evropu, a rekordan broj tornada protutnjao je Sjedinjenim Dr`avama.

Gubici izazvani ovakvim doga|ajima podigli su tro{kove za saniranje katastrofa uzrokovanih vremenskim nepogodama 2011. godine na 150 milijardi dolara {irom svijeta, {to predstavlja porast za oko 25 posto u odnosu prethodnu godinu. [ta se to doga|a? Da li su ovi apokalipti~ni naleti signal opasnosti, klimatskih promjena na Zemlji koje je uzrokovao ~ovjek? Ili samo prolazimo kroz prirodni period lo{e sre}e?

80

Glavna sila koja stoji iza ovih katastrofa su prirodni ciklusi, kao {to su dva El Ninja zaredom, 2010. i 2011. godine, koja su uzrokovali oluje daleko od su{nih dijelova Sjeverne Amerike, kao i masivni sistem visokog pritiska, koji se oformio iznad SAD-a ovog ljeta i ostao tu.

Ali tu ima jo{ puno faktora, ka`e John Nielsen-Gemmon, klimatolog iz Teksasa, ameri~ke savezne dr`ave koji prolazi kroz najgoru su{u u svojoj istoriji. Nisu u pitanju samo prirodni ciklusi, obja{njava on. Globalno zagrijavanje uzrokovano ljudskim faktorom tako|er treba kriviti.

Od 1970. godine prosje~na globalna temperatura je porasla za 0,5°C, prije svega kao rezultat efekta staklene ba{te, tvrde mnogi nau~nici. Ova dodatna toplota u atmosferi pove}ala je {ansu za surove toplotne talase, su{e i druge forme ekstremnih nepogoda.

Ali to nije sve. Kako se okeani zagrijavaju, iz njih u atmosferu isparava vi{e vlage - oko ~etiri posto vi{e nego 1970. godine, potvr|uju novi podaci. Ova dodatna vla`nost u vazduh pove}ava vjerovatno}u da }e oluje, poput one koja se dogodila u Pekingu, krajem jula ove godine, izazvati prave katastrofe. Vlasti su ovaj doga|aj opisale kao najdramati~niju ki{u koja je pala u posljednjih {est decenija.

Slu~ajnost i (ne)sre}a, uvijek }e igrati zna~ajnu ulogu u odlu~ivanju da li }e odre|eni dan biti ki{an ili sun~an. Ali faktori poput pove}anja temperature i pove}anja vla`nosti u atmosferi daju {ansu ekstremnim nepogodama da nastupaju ~e{}e nego ikada ranije.

SLOBODNA BOSNA I 25.10.2012.

Reagiranja:Reagiranja.qxd

23.10.2012

18:13

Page 81

REAGIRANJA Ru`dija Metanovi} - Uredni{tvu

Teške optužbe o mojim finansijskim malverzacijama u potpunosti su lažne i neistinite (“Lake note i te{ki kriminal”, SB, br. 832)

Po{tovani, Obra}am vam se povodom istra`iva~kog teksta “Lake note i te{ki kriminal” objavljenog na ~etiri stranice u Slobodnoj Bosni pro{log ~etvrtka (broj 832 od 18.10.2012. god.). Kao dugogodi{nji uredni ~italac i konzument Slobodne Bosne ostao sam blago re~eno {okiran i frapiran izuzetno optu`uju}im navodima o kriminalnim radnjama, finansijskim manipulacijama i reketiranju poznatih BH muzi~ara, te doajena BH sevdalinke, gospo|e Zehre Deovi}, koje mi se imputiraju. Moram re}i da sam muzi~ki urednik i izvr{ni producent preko 30 godina i da nikada do sada nisam do`ivio ne{to sli~no. Za~u|uju}a je i ~injenica da se potpisani autor navedenog teksta, izvjesna Maja Radevi}, uop{te nije udostojila da prema osnovnom pravilu profesije koju obavlja, konsultira i drugu, te{ko optu`enu stranu. Mislim da je ~ak i objavljena fotografija na kojoj se nalazim ispred Doma mladih, tendenciozno i namjenski odabrana. Objavljeni tekst je namjerno jednostran, uperen protiv menad`menta BHRT-a, a ja sam apsolutna kolateralna {teta. E, pa ne}e mo}i. Zarad istine i pravde u prilogu vam dostavljam iscrpnu finansijsku dokumentaciju iz koje se nedvojbeno vidi da su navodi i te{ke optu`be za finansijske malverzacije u potpunosti la`ne i neistinite.

Po|imo redom: Navedeni ~lanovi orkestra MP BHRT: Eshar Hrelja, Dragoljub Savi}, Sead Avdi}, Mustafa Behmen i Vladimir Stanojevi} su u okviru manifestacije “Sevdah u Lisinskom” i “Sevdah u Sava centru” od strane producenta iz Zagreba Tomislava Ka{ljevi}a pozvani da budu dio narodnog orkestra na navedenim programima 17.11.2010.g. u Zagrebu te 18.11.2010.g. u Beogradu. Obzirom da su uposlenici BHRT-a i da su navedeni termini radni dani u mati~noj ku}i, zbog klasi~nog sukoba interesa (tezga za vrijeme radnog vremena), zamoljen sam da pomognem da se ispo{tuje zakonska procedura u skladu sa Pravilnikom o radu BHRT-a. Ispred svoje firme sam 19.10.2010.g. uputio zvani~ni 25.10.2012. I SLOBODNA BOSNA

dopis i zahtjev Muzi~koj produkciji BHRT-a koji vam dostavljam u prilogu) u kojem, a prema pravilniku BHRT-a, stoji da tro{kove njihovog anga`mana fakturi{u mojoj firmi.

Napominjem da sam navedenu uslugu izvr{io bez ikakve provizije i nadoknade, isklju~ivo da pomognem “kolegama” muzi~arima. Navedeni muzi~ari su u Zagrebu i Beogradu inkasirali na ruke vrlo pristojan honorar,a jedan manji dio u iznosu od 1.100 KM su mi po povratku predali i ja sam ga uplatio na `iro ra~un BHRT-a (u prilogu vam dostavljam fakturu BHRT-a, uplatnicu i izvod sa moje poslovne banke kao potvrdu o izvr{enoj transakciji). Identi~na procedura je ispo{tovana u slu~aju Eshara Helje, Mustafe Behmena i Seada Avdi}a za istu manifestaciju u Lisinskom i Sava centru 21.11.2011.g. i 22.11.2011.g. (u prilogu vam dostavljam dopis, fakturu, uplatnicu i izvod sa ra~una o izvr{enoj transakciji).

U ovom slu~aju se radi o iznosu od 600 KM uredno upla}enom BHRT-a, bez ikakve moje provizije.

Problem pojedinih, uglavnom starijih muzi~ara MP BHRT-a je u ~injenici, da bez obzira {to imaju “trudni~ko” ~etvero~asovno radno vrijeme za razliku od ostalih uposlenika BHRT, `ele da tezgare u okviru postoje}eg radnog vremena. Kada je novo poslovodstvo insistiralo na po{tovanju radne discipline, grupa nezadovoljnika (Sinan Alimanovi}, Eshar Helja, Dragoljub Savi} itd.) putem medija i sindikata su imputirali mobing, finansijske malverzacije i torturu. Pa svima je poznato da moralna vertikala, maestro Eshar Helja nastupa u renomiranim ugostiteljskim objektima za dnevnicu od 15 do 30 KM, a da se gospodin Sinan Alimanovi} jo{ uvijek nije odrekao ambicija da bude generalni direktor BHRT-a, ili barem MP BHRT-a: Oni stariji se zasigurno sje}aju njegove strahovlade, direktorovanja i “unapre|enja” muzi~ke scene BiH, za direktorskog mandata SDA medijskog eksperta Amile Omersofti}. To je ona simpati~na nana {to ju je opjevala grupa “Zabranjeno pu{enje”.

U drugom dijelu va{eg teksta se neprovjereno navodi da sam od doajena BH sevdalinke Zehre Deovi} tra`io da donirani novac za izdavanje njenog CD sevdalinki, od strane Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, uplati na `.r. moje firme (u prilogu vam dostavljam odluku o uplati namjenske donacije navedenog ministarstva na `.r. BHRT-a broj 12-14-8629-1-28/11 od 09.12.2011.). Naime, sa gospo|om Deovi} sam se na inicijativu rukovodioca MP BHRT-a, gospodina Admira \ulan~i}a, u prostoru kafe- slasti~arne “Ko{evo” susreo sredinom mjeseca juna ove godine.

Predmet razgovora je bio snimljeni CD gospo|e Deovi} u produkciji i izdanju MP BHRT-a i mogu}i na~ini promocije istog.

U razgovoru se pojavila opcija da se organizira veliki promotivni koncert koji bi promovirala i snimila BHRT. Moja malenkost je trebala imati funkciju izvr{nog producenta navedenog koncerta. Osnovna tema je svakako bila i finansijska konstrukcija koncerta. Moj stav je bio da se navedeni promotivni koncert ne mo`e realizirati bez potpore jakog sponzora i u tom smislu smo diskutirali ko bi potencijalno mogao biti.

Me|utim, iz daljnjeg razgovora ja sam zaklju~io da je navedeni promotivni koncert u trajanju od 90 minuta nemogu}a misija zbog naru{enog zdravlja i starosne dobi gospo|e Deovi}. Gospo|u Zehru Deovi}, doajena BH narodne muzike, izuzetno cijenim i po{tujem, na`alost faktor vrijeme je neumitan, ponekad nemilosrdan. [to se pak ti~e ostalih optu`bi i kriminalnih imputacija upu}enih mend`mentu BHRT-a, znam da su proizvoljne i neargumentovane, ali nemam ni mandat da o njima polemi{em putem medija. Kao legalista po{tujem proceduru.

Nadam se da }ete ovaj moj demanti objaviti u cijelosti. Za bilo kakve dodatne informacije dostupan sam i stojim vam na raspolaganju, a “Slobodnu Bosnu” }u i dalje i kupovati i ~itati.

Srda~no vas pozdravljam, Ru`dija Metanovi}

81

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

23.10.2012

21:24

Page 11

Omot-3:CRNA.qxd

23.10.2012

12:35

Page 78

Omot-4:CRNA.qxd

22.10.2012

15:01

Page 78