SLOBODNA BOSNA br. 835

LOGORA[KA VATRA: PROFESIJA - PRE@IVJELA @RTVA

A(J)VAZ DEDIN I LAGUMD@IJIN SAN - IDEMO U PLANINE Mustafa ef. Ceri} na Allahovom autoputu

TUNEL NA KRAJU SVJETLA

www.slobodna-bosna.ba

Omot-2:CRNA.qxd

6.11.2012

12:43

Page 78

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd

8.11.2012

0:55

Page 3

SADR@AJ

www.slobodna-bosna.ba

12 DODIK BOSS DR@AVNIH FINANSIJA Prvi put izjedna~en bud`et RS-a i FBiH Uprkos o~ajnim ekonomskim pokazateljima, Republika Srpska u posljednje dvije godine uspjela pove}ati entitetski bud`et za 12 posto, gotovo duplo vi{e nego Federacija BiH

proro~anski poru~io ZLATKU LAGUMD@IJI: 64 “Prihvati}e{ ti ovo {to mi ka`emo” {to se na kraju ispostavilo ta~nim, dok Lagumd`ijin odgovor “Razbi}u vam paritet na koji ste toliko navalili!” nije nikada do kraja za`ivio u praksi. Prikupili smo neke od najzanimljivijih zaboravljenih izjava nekada{nje socijaldemokratske bra}e, potom ljutih, vje~itih politi~kih rivala koji proteklih godina nisu {tedjeli uvrede, i sada ponovno prijatelja okupljenih oko zajedni~kog interesa: spa{avanje vlastitih stolica i pozicija, iz ~ega se najbolje mo`e vidjeti njihova principijelnost. U`ivajte!

ISKRENO I EMOTIVNO Profesionalni `ivot Olge P. U drugoj polovini pro{log mjeseca u Sarajevu i u Zagrebu premijerno je prikazan film HALIMIN PUT, u kojem je ulogu SAFIJE fantasti~no odigrala OLGA PAKALOVI]; s ovom zaista darovitom zagreba~kom glumicom razgovarali smo nakon {to je sa ansamblom HNK-a ZAGREB nekoliko dana kasnije gostovala u glavnom gradu BiH i igrala u predstavi GOSPODA GLEMBAJEVI

16 OBRA^UN NA LJEVICI Zlatna mlade` SDP-a protiv Zlatka

50 AMERI^KI IZBORI

Rukovodstvo SDP-a izrazilo je po~etkom ovog tjedna zaprepa{tenje sadr`ajem pisma koje su ~lanovi Bosanskohercegova~ko-ameri~ke akademije nauka i umjetnosti uputili njihovom strana~kom lideru ZLATKU LAGUMD@IJI pozivaju}i ga da podnese ostavku; iako su Lagumd`ijini glasnogovornici optu`ili grupu bh. intelektualaca u Americi i Kanadi da su instrumentalizirani od strane SDA, pismo je inicirao i u zna~ajnoj mjeri autorizirao njihov doskora{nji partijski drug REUF BAJROVI], koji je, zajedno s EMIROM SULJAGI]EM, protiv SDP-a okrenuo ~itav nevladin sektor u BiH

Puno sitnih a bitnih koraka

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Inspirativni govori i “razoru`avaju}i” osmijeh, dosada{nja ostvarenja i odmjereni napadi na protukandidata, ali i puno “nevidljivog” mikromenad`menta i makromenad`menta s pravim ritmom i preciznim provedbama planova “na terenu” osigurali su BARACKU OBAMI drugi mandat, a njegovoj partiji zadr`avanje ve}ine u Senatu

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK

60 S KNJIGOM NISI SAM [ta ~itaju, gledaju, slu{aju bh. osu|enici

20 (S)RAT I MIR, DA SE VLASTI NE DOSJETE Lagumd`ija Vs. Dodik: Pljuvanje udalj Rijetko su se direktno suo~avali, mo`da najzanimljivije javno suo~avanje bilo im je u emisiji Presing RTRS-a u novembru 2011. kada je MILORAD DODIK 8.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

Dobra knjiga je najbolji bijeg od stvarnosti a ako je takva vrsta bijega ikome potrebna, onda su to oni koji `ivot provode u zato~eni{tvu; istra`ivali smo u bosanskohercegova~kim zatvorima kakve su kulturne navike osu|enika: koje knjige i novine vole ~itati, koje su im omiljene televizijske emisije i filmovi, kakvu muziku slu{aju...

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d.

137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.

Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

3

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

8.11.2012

0:25

Page 4

MINI MARKET PALI] MORA PASTI

Direktor SIPA-e Goran Zubac uporno skriva razloge zbog kojih progoni policajca Ra{ida Pali}a Novinari koji su u srijedu, 7. novembra, do{li u zgradu Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) kako bi pratili disciplinski postupak protiv policajca Ra{ida Pali}a, ostali su nemalo iznena|eni kada im je re~eno da }e najavljena otvorena rasprava biti zatvorena za javnost?! Protiv suspendiranog na~elnika Regionalnog ureda SIPA-e u Sarajevu aktualni direktor Goran Zubac do sada je pokrenuo nekoliko disciplinskih postupaka, ali i dalje nije do kraja jasno ~ime je to Pali} drasti~no povrijedio slu`benu du`nost. No, kako sada stoje stvari ne}e ni biti, budu}i da je predsjedavaju}i Disciplinske komisije SIPA-e Drago Zovko, nakon {to je maknuo novinare, donio odluku da Ra{ida Pali}a vi{e ne mo`e zastupati odvjetnik Sanel Neziri}, ve} neko od kolega iz Agencije. Pali} i njegov branitelj Neziri} odmah su najavili `albu i upozorili da svako ima pravo na obranu.

(S.M.)

4

INVESTICIJE GDJE IM MJESTO NIJE

Zaoštrava se sukob između Raiffeisen banke BiH i Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH RU[ENJE NACIONALNOG SPOMENIKA GP Bosna po nalogu investitora Raiffeisen banke po~ela je sa ru{enjem vile “Markezi}-Corn”, nacionalnog spomenika, {to je ka`njivo vi{egodi{njom zatvorskom kaznom

U utorak, 6. novembra, u Sarajevu je odr`an sastanak Komisije za o~uvanje nacionalnih spomenika BiH i predstavnika Raiffeisen banke BiH, koji od Komisije ultimativno zahtijevaju da promijeni svoju prvobitnu odluku kojom su graditeljsku cjelinu stambeno naselje Crni Vrh u Sarajevu proglasili nacionalnim spomenikom. Raiffeisen banka insistira na promjeni odluke kako bi mogla nastaviti sa ve} zapo~etim ru{enjem nacionalnog spomenika, vile “Markezi}-Corn“ u Kalemovoj ulici radi izgradnje vlastitog stambenog objekta. Kako nezvani~no saznajemo, Komisija nije podlegla navodnim pritiscima investitora i ne}e mijenjati svoju odluku, jer bi u protivnom, kako navode, bio napravljen presedan pa bi sve odluke Komisije o progla{enju nacionalnih spomenika bile podlo`ne promjenama, odnosno reviziji.

Raiffeisen banka prvo je od porodice Corn za pola miliona maraka kupila vilu gdje namjerava izgraditi stambeni objekat.

Nakon toga u januaru 2011. godine izmjenjen je regulacioni plan da bi u martu 2012. godine kompletan kvart Crni Vrh, uklju~uju}i i Kalemovu ulicu, bio progla{en nacionalnim spomenikom prve kategorije!

To me|utim nije smetalo Almi Sadovi}, pomo}nici na~elnika Op}ine Centar za prostorno ure|enje i komunalne poslove, da tri dana kasnije izda dozvolu za ru{enje vile “Markezi}-Corn“. U junu 2012. godine

Raiffeisen banka dobila je i gra|evinsku dozvolu za novi objekat. Intervencijom `itelja Kalemove ulice, Komisije i nadle`nih inspekcijskih slu`bi, zaustavljeno je ru{enje vile “Markezi}-Corn“, ali Raiffeisen banka ne odustaje od svojih namjera. To je bilo jasno i nakon ve} spomenutog sastanka na kojem je Mario Su{ec, direktor Raiffeisen Lisinga, upozorio ~lanove Komisije da ukoliko ne promjene svoju odluku, i ne dozvole nastavak ru{enja vile “Markezi}Corn“, da }e se banka tu`iti Komisiju i sekretara Mirelu Mulali}-Handan za nadoknadu {tete od oko 2 miliona maraka zbog proceduralnih propusta, odnosno jer Komisija nije blagovremeno upozorila banku da je zgrada koju su kupili i namjeravaju sru{iti zapravo nacionalni spomenik.

Kako saznajemo, Komisija za o~uvanje nacionalnih spomenika ostat }e pri svojoj ranije donesenoj odluci, o ~emu }e javnost obavijestiti na press konferenciji koja }e se odr`ati u ~etvrtak, 8 novembra, dan nakon zaklju~enja ovog izdanja Slobodne Bosne.

Me|utim, prema posljednim neprovjerenim informacijama, federalno Ministartvo prostornog ure|enja na zahtjev i preporuku visokog predstavnika Valentin Inzka, poni{tit }e odluku Komisije, a Raiffeisen banka nastavit }e sa ru{enjem nacionalnog spomenika!

(M.Fazli}) SLOBODNA BOSNA I 8.11.2012.

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

8.11.2012

1:20

Page 5

MINI MARKET FOTO NEDJELJE

MARIO ILI^I]

Reis u tunelu

Odlaze}i poglavar Islamske zajednice u BiH Mustafa ef. Ceri} posjetio je gradili{te tunela Vijenac. Nakon {to su mu doma}ini na ~elu sa Ensadom Kari}em, direktorom JP Autoceste Federacije BiH, dali na uvid planove za izgradnju tunela, reis Ceri} je krenuo u obilazak. Tako se reis Ceri} luksuznim Touaregom uputio u tunel, u razgledavanje. Nakon zajedni~ke izjave za medije uru~io je i prigodne poklone radnicima doma}ih tvrtki, naglasiv{i kako je odli~no {to }e se i sam uskoro voziti novim, kra}im putem prema Zenici, ali i prema inozemstvu. Kazao je i kako se nada da }e se novim putem uskoro po~eti vra}ati Bosanci i Hercegovci koji su napustili BiH. (M. I.) 8.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

KLIP POD MIP

Dodik bez znanja i konsultacija s MIP-om pisao generalnom sekretaru i ~lanicama Vije}a sigurnosti UN-a U najnovijem, osmom po redu Izvje{taju koji je Republika Srpska uputila ~lanicama Vije}e sigurnosti UN-a, ambasadama i zvani~nicima EU-a, Rusije, SAD-a i drugih zemalja, me|unarodnih organizacija i institucija, pored ostalog se navodi da “uloga visokog predstavnika u BiH hendikepira uobi~ajeni proces izgradnje politi~kog konsenzusa koji postoji u demokratskim dr`avama koje upravljaju same sobom”.

Uz izvje{taj je dostavljeno i popratno pismo predsjednika RS-a Milorada Dodika koje je upu}eno Ban Kimoonu, generalnom sekretaru UN-a, a u kojem Dodik, pored ostalog, poziva UN na “ukidanje kontraproduktivne uloge visokog predstavnika u BiH, posebno njegovih o~iglednih nezakonitih bonskih ovla{tenja”.

Ministarstvo inostranih poslova BiH, na ~elu s Lagumd`ijom, nije niti izgleda namjerava reagirati na o~igledno jednostrani izvje{taj koji ne izra`ava volju barem jednog od tri formalnopravno ravnopravna naroda u Republici Srpskoj.

(A.M.) Milorad Dodik

5

Iluzije:Iluzije.qxd

8.11.2012

6:36

Page 6

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

NA PAROVE RAZBROJS: PADAJ SILO, A I [IRE Pi{e: SENAD AVDI]

Krajnje je neproduktivna, nevaljala “inicijativa“ koja traži da se adekvatno nagrade “nosioci otpora“. Ništa nije moralnija, niti uvjerljivija pozicija “žrtava rata“, pogotovo kada se monopolizirajućeg statusa dočepa nesorta. Ne postoji nigdje na svijetu budžet koji bi zadovoljio, obeštetio, utješio žrtve rata, kako god se ta “afera“ definira. Ogromni su finansijski zahtjevi, prohtjevi

N

ije svejedno, dapa~e, osjetljivo je pitanje koje posljednjih mjeseci optere}uje javni prostor i prijeti da te{ko na{teti bud`etu: spisak organizatora otpora koji je nadle`nom federalnom ministarstvu, ministru Z ukanu Helezu (njegovo ime je njegov program!) nametnula otu|ena, nezadovoljna “bora~ka frakcija“ koja je “spontano“ oformljena unutar razvoja~enog krila Stranke demokratske akcije. Spiskove je a`urirao, do perfekcije dotjerao i federalnom bora~kom ministarstvu dostavio lider te neza{ti}ene, skoro izumrle vrste, I rfan Ljevakovi}, a {ta ste drugo o~ekivali.

Budu}i da se stvari, bitne i nebitne, u`urbano zaboravljaju, morat }emo malo rasvijetliti li~nost “predlaga~a“ — Ljevakovi}a, “organizatora otpora“.

Profesor elektrotehnike iz Te{nja, sa nesumnjivim, razumnim referencama, Ljevakovi}, ~im je zapo~eo

Malo je, nedovoljno, za ozbiljnu istragu Ljevakovi} proveo u pritvoru skupa sa sli~nim organizatorima otpora: B akirom Alispahi}em i Enverom Mujezinovi}em. Treba li podsjetiti: zlo~ina~ka organizacija kojoj su, svako na svoj na~in, pripadali Alispahi}, Mujezinovi} i Ljevakovi} sumnji~ila se za najte`a krivi~na djela, koja su, u nedostatku dokaza, a jo{ vi{e politi~ke volje, ostala nerasvijetljena.

P

uno bi, previ{e, trebalo vremena i prostora da se pobroje sve nedosljednosti, nekorektnosti koje je napravila Komisija predvo|ena “bespogovornim autoritetom“, iranskim favoritom i promicateljem Ljevakovi}em. Daleko bi nas odvelo, nezahvalno je i}i od ~ovjeka do ~ovjeka - uglavnom, svi organi zatori otpora, koji su sna`no i bespo{tedno svoj `ivot

Najgore su u zadnjem ratu pro{le “pamet rat stao je na prvu crtu odbrane domovine: u Be~u, naravno. Sav humanitarni kriminal, milioni maraka, tu su se negdje vrzmali, hodale su pare od ruke do ruke: taj je “Brada filozof“ nakon rata ne{to maskirao novinskom djelatno{}u. Kupio je provincijski medijski magnat Irfan Ljevakovi} tada{nje Ve~ernje novine, okupirao nekakvu {tampariju, ostao du`an i Bogu i narodu. Klasi~ni primjer ambicioznog musli mansko-obavje{tajnog, rastro{nog kabadahije, da ne ka`em |ilko{a, {to je, primjerenija kvalifikacija.

B

it }e taj maskirni musliman Ljevakovi} kratko, na`alost prekratko, u pritvoru - zatvoru, po osnovu tu`be da je logisti~ki potpomagao, podsticao iranski samouru{ivi centar za obuku polaznikasamoubica na prigradskom ljetovali{tu, Pogorelici.

6

davali bili su istaknuti ~lanovi Stranke demokratske akcije; koliko je ta stranka organizacijski i operativno pred rat osposobila ~lanstvo za otpor agresoru svjedo~e brojke mrtvih, od Zvornika, Bijeljine, Srebrenice, Prijedora, Sanskog Mosta, Bosanske Dubice.

K

o je bio tako hrabar, kome se dalo da beskompromisno, neustra{ivo pru`i otpor agresoru: pa normalno, ko bi drugi - hrabri ustanici iz Sarajeva. Samo iz familije [ vraki}, prema registru koji razmatra ministar Zukan Helez, u prve borbene linije trojica su se junaka isprsila “Bosnu brane}i“ - jedan iz Turske, drugi iz Italje, a tre}i...

Ne treba biti nepravedan, niti je uputno, red je po{tovati red, zakon, pa i obi~aje ratovanja, ali se i s SLOBODNA BOSNA I 8.11.2012.

Iluzije:Iluzije.qxd

8.11.2012

6:37

Page 7

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE RAT RAT JE JE BIO BIO BOLJI BOLJI

S S prvim prvim danima danima mira mira krenula krenula je je “patriotska” “patriotska” trka trka za za naplatu naplatu ratnih ratnih zasluga zasluga

nelogi~nostima treba suo~iti: hrabri pad, recimo, Donjeg Vakufa treba zahvaliti mudroj politici na~elnika, ~lana rukovodstva SDA K emala Terzi}a: kako bi se Visoko odr`alo pred naletima zdru`enog agresora da nije bilo mudre ekvidistance familije ^ engi}, sina H asana i oca H alida, tako|er kategoriziranih u grupu “organizatora otpora“

federalnim, dr`avnim, treba brutalno sasje}i, skinuti sa dnevnog reda i izbaciti iz javnog prostora; jer je uvredljiv, gramziv, nezaja`ljiv od vrha pa nadolje, i obratno. Ko je i{ta, a bilo je takvih barem hiljade “neuvezanih“ boraca, mislio dobro ovom gradu i dr`avi, sasvim sigurno nije sanjao o slobodi u kojoj }e se za mjesto ministra za bora~ka

le op}ine sa vi{kom patriota koji su imali etne procjene” Krajnje je neproduktivna, nevaljala “inicijativa“ koja tra`i da se adekvatno nagrade “nosioci otpora“. Ni{ta nije moralnija, niti uvjerljivija pozicija “`rtava rata“, pogotovo kada se monopoliziraju}eg statusa do~epa nesorta.

Ne postoji nigdje na svijetu bud`et koji bi zadovoljio, obe{tetio, utje{io `rtve rata, kako god se ta “afera“ definira.

Ogromni su finansijski zahtjevi, prohtjevi.

S

tranka demokratske akcije, koja je sebi priskrbila, monopolizirala “obrambenu poziciju“, nekad }e se morati suo~iti s formalno ~itkim pitanjem pre`ivjelih simpatizera: “Kako to da kada smo najza{ti}eniji bili, najvi{e izginemo?“. Nedostaje tu mudri Vo|a, I zetbegovi}, eno ga na Kova~ima, da ih umiri, svojim blagim, vizionarskim rije~ima: “Dragi moji {ehida, {to nas vi{e ubijaju - sve nas je manje!“ Spisak “najistaknutijih organizatora otpora“ koji se sedmicama vrti po birokratskim kancelarijama, op}inskim, 8.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

pitanja utrkivati rashodovani generali, pozicijskoopozicijski, V ahid Karaveli} (SBB) i kolega mu A sim D`ambasovi}.

N

ije lo{e, prihvatljivo je, da se makne jalova, klijentelisti~ka vlast u Kantonu Sarajevo, da Stranka demokratske akcije poku{a pokrpiti goleme rupe koje su ostale iza Lagumd`ijine kantonalne zamor~adi, “vlade eksperata“ na ~elu sa jadnim {efom mjesne zajednice Musi}em. Sad je ostalo da se SDA identificira, profilira: do sada se nikada nije distancirala od mra~njaka, kriminalaca, ubica, uzurpatora.

Ba{ me briga za stranku u kojoj Irfan Ljevakovi}, mra~ni prigradski uzurpator, sa ratnim be~kim manirima od narodne patnje pravi spiskove patriota i nepatriota; pogledajte spisak SDA-ovih organizatora otpora - najvi{e su se isticali u op}inama, mjesnim zajednicama kojih vi{e nema...

7

Iluzije:Iluzije.qxd

8.11.2012

3:55

Page 8

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 1. NOVEMBAR Federalnu televiziju, Hayat, TV1 ne gledam, grozim se tih nesolidnih, nesolventnih televizija. Ligu prvaka gdje igraju “Inter“ i “Partizan“ gledam, ne vjerujem da

ispao iz konkurencije za evropskog “Oscara“: “Ni{ta drugo nisam ni o~ekivala“.

Nisam ni ja...

jugoslovenske nogom samoodr`ive entropije bio gol koji je Josip [kija Katalinski krvni~ki slo`io [pancima u Njema~koj.

Kada je bio mali, takore}i klinac, pi{e Gor~in, Ivica Osim je pomogao njegovoj mami.

Veli Gor~in, u knjizi, da mu je najsretniji trenutak u bogatoj navija~koj amaeterskoj karijeri kada mu je mami dijete (Gor~ina), negdje na Grbavici, Osim unio u autobus. Dirljiva, nezaboravna scena: neki dan sam se ja, nedu`no, zarakijao sa [vabom Osimom - ne zna se ~ija je `ena vi{e nahoro`ena i ko }e kome pomo}i da u|e u taksi...

UTORAK, 6. NOVEMBAR

Knji`evnu nagradu “Petar Ko~i}“ koja se dodjeljuje u Banjoj Luci dobio je BORO

“Ti si dobar s ovim re`iserom JASMINOM DURAKOVI]EM, {ta ti misli{ o njemu?!“, pita me drug, o{te}en u nekoj producentskoj operaciji filmskog barbarogenija iz Bugojna Durakovi}a.

DE@ULOVI] za blistavo napisanu knjigu Maradona i sedam patuljaka. Sportska je tema, a poruke su univerzalne, stoji u obrazlo`enju `irija. Sve kreteni mogu zamjeriti De`ulovi}u, srbo-komunisti~ku pristrasnost i filo~etni~ku nastranost..., samo lokal fanati~nu mu privr`enost “Hajduku“ ne mogu, i da ho}e.

Vagam odgovore, poku{avam biti uvi|avan pa izustim: “Za po~etak bi mu trebalo zabraniti da pi{e, a u drugostepenoj presudi mu i `eni, Angelini Albijani}, treba izre}i istu mjeru“!

NEDJELJA, 4. NOVEMBAR sam usamljen, osobito ~etvrtkom. Svi sportski razlozi su na mojoj strani, nadam se, ne{to se ve~eras de{avalo, a ja iz kafane reagirao, tromo odgovorio na bezobrazno uporne pozive na moj jadni mobitel.

Pozlilo ZLATKU.

PETAK, 2. NOVEMBAR Danas snimamo neku revijalnu, a po mom sudu va`nu emisiju na TV OBN-u: NINO RASPUDI], univerzitetski profesor

PONEDJELJAK, 5. NOVEMBAR u Zagrebu, VESELIN GATALO, pisac bez zadr{ke, MIMO [AHINPA[I] nam poma`e da neka`njeno brbljamo do mile volje. Nino Raspudi} pri~a kako je prije snimanja natenane i{~itao najsvje`iji broj Coriera dela Sera. Ni u ~emu se ne sla`emo Nino, Veso i ja, ali na{e je neslaganje u~tivo, prijateljsko, uvi|avno, pomirljivo.

Zove me prijatelj iz Italije, prvo me naru`i pa veli: “Odli~no: ba{ ovih dana ~itam takvu knjigu (odli~nu!) kako su Leonardo da Vinci i Michelangelo isto to radili.“

Odli~na je dobronamjerna, vedra, knjiga, pri tome, GOR^INA STOJANOVI]A

SRIJEDA, 7. NOVEMBAR Ne volim okrutne {ege, humor, pa tako prekinuh poku{aj vica koji mi je danas nametnut: “ A zna{ li kad su se Bakirova `ena Seka Izetbegovi} i Lagumd`ijina supruga Amina sporje~kale oko dijamantskog prstena...“ Ne znam, niti me zanima.

SUBOTA, 3. NOVEMBAR Sve se mo`e presko~iti, danas, uklju~uju}i i pakao.

Ka`e, o~ajava, slavna humanitarna redateljica AIDA BEGI], autorica vi{e besmislenih filmova ~iji je film Djeca, eto, 8

Pasivni ofsajd ovih dana tiskana/{tampana u Beogradu. I Gor~in i Boro se sla`u kako je najva`niji, prevratni~ki trenutak ex SLOBODNA BOSNA I 8.11.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

8.11.2012

0:36

Page 2

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

7.11.2012

23:54

Page 10

MINI MARKET MAREKO POKLEKO

Mjerenje gledanosti televizijskih stanica u BiH preuzima svjetski poznata ku}a AGB Nielsen Najreferentnija svjetska kompanija za analizu i mjerenje gledanosti televizijskih stanica AGB Nielsen, koja je ve} odavno prisutna u svim dr`avama regiona, od 1. januara 2013. po~inje raditi i u BiH. Predstavnici AGB Nielsena su ve} instalirali ure|aje za mjerenje gledanosti u 150 ku}anstava u cijeloj BiH, s tim da }e puni uzorak obuhvatiti 550 domova. Ukupno }e biti postavljeno 750 peoplemetara (za svaki tv. prijemnik), a istra`ivanje uklju~uje oko 1800 gledatelja. Tako|er je najavljeno da }e Nielsen tijekom decembra vr{iti provjere kvaliteta instalacija, distribucije uzorka, suradnje ku}anstava, kako bi rezultate istra`ivanja potencijalnim klijentima prezentirali po~etkom naredne godine.

Ulazak vode}e svjetske kompanije za mjerenje gledanosti na bh. tr`i{te kona~no }e ozna~iti kraj vi{egodi{njeg monopola Mareco Index Bosnia, kao jedine agencije koja je kreirala rejting tv. stanica, po principu tko vi{e plati taj je gledaniji.

Budu}i da su u prvim kontaktima s maned`mentom AGB Nielsena interes Reof Kljaji}

10

DALIJA I PARAJLIJA

Veza između Maje Dalije Tarabar i Šemsudina Mehmedovića predmet svakojakih ogovaranja Nakon {to je Slobodna Bosna prije dva mjeseca objavila da je izvjesna Maja Tarabar iz Te{nja jo{ jedna nova uposlenica Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), pojavili su se novi detalji oko anga`mana te mlade aktivistice SDA. Iako je njezina politi~ka karijera neslavno zavr{ila (na pro{lim je parlamentarnim izborima bila kandidatkinja za federalni Parlament), ~ini se kako je za Maju Tarabar neuporedivo va`nija bila podr{ka utjecajnog i bogatog strana~kog kolege i zemljaka [emsudina Mehmedovi}a. Njihova je veza ve} du`e vrijeme tema svakojakih tra~eva i ogovaranja me|u SDA-ovcima, no

sada se ~ini da bi (pre)~esta dru`enja Mehmedovi}a i mlade kolegice, koja se navodno odskora predstavlja kao Dalija Tarabar, mogla postati i strana~ki problem. [emsudinu Mehmedovi}u su, naime, pojedine strana~ke kolege zamjerile da je na sjednicama Komisije za saobra}aj i komunikacije Parlamenta BiH bio previ{e popustljiv kada se raspravljalo o radu i izboru novog rukovodstva RAK-a. Razlog je strana~kog neposluha Maja Dalija Tarabar, koju je na Mehmedovi}evu molbu, zaposlio direktor RAK-a Kemal Huseinovi}.

(S.M.)

[LJAM NA GLAVU

Lagumdžija nije uvažio Škaljićev prijedlog da Radončić preuzme federalno Ministarstvo energetike Prije desetak dana predsjednik Glavnog odbora SBB-a Fehim [kalji} izjavio je da bi njegov strana~ki {ef Fahrudin Radon~i} bio “idealan nasljednik Erdala Trhulja na poziciji federalnog ministra industrije, energetike i rudarstva“. [kalji} je rekao da Federaciji BiH u ovoj te{koj ekonomskoj situaciji trebaju “ministri koji }e nositi {ljem i koji }e na radili{tima i fabrikama stvarati ambijent za ekonomski oporavak“, a poznato je, ka`e [kalji}, “da je Radon~i} osoba koja stvara nove vrijednosti.“ No, lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija ima druk~ije poslagane prioritete. Njemu je prije svega va`no da SBB i Radon~i} li~no bezrezervno podr`e krajnje problemati~an sporazum SDP-a sa SNSD-om, i raniji sporazum SDP-a sa HDZ-om, a za

Fahrudin Radon~i}

~iju }e razradu i realizaciju u kona~nici biti zadu`eno Vije}e ministara BiH. Zbog toga se nije ni osvrnuo na [kalji}evu ideju - predlo`io je da Radon~i} “stavi {ljem“, ali u dr`avnom Ministarstvu sigurnosti, a ne u politi~koj zavjetrini federalne Vlade.

(M.A.)

SLOBODNA BOSNA I 8.11.2012.

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

7.11.2012

23:55

Page 11

MINI MARKET Priredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

Podržavate li odluku Izetbegovića da se ne sastane sa Nikolićem dok on ne promijeni retoriku o BiH? [EFKO BAJI] Projekt menad`er CARE Internationala

NE Mi `ivimo u 2012. godini i smatram da politi~ari u regionu treba da razvijaju dijalog. Red bi bio da Bakir Izetbegovi} ode u Beograd i Tomislavu Nikoli}u ka`e sve {to ima u lice.

SANJIN BE]IRAGI] Direktor pro-

SAFET SOFTI] Poslanik u Parlamentu BiH

DA Smatram potpuno opravdanim ono {to je Bakir Izetbegovi} uradio. La`nu brigu Nikoli}a za sudbinu BiH najbolje demantira ono {to se doga|alo u prethodnom periodu.

ASIM MUJKI] Profesor FPN-a

grama TV1

DA/NE

Nisam za to da se odustane od razgovaranja i dogovaranja.

Bakir Izebegovi} nema mandat da bude privatna osoba. On kao dr`avnik mora da razgovara i pregovara i sa crnim |avolom kako se to obi~no ka`e.

ESAD HRVA^I] Advokat

KOSOVSKI [TIT

DA

Besnik, Liridon i Elvis Kelmendi pridru`ili se ocu Naseru u porodi~nom biznisu na Kosovu

Raduje me stav Bakira Izetbegovi}a i da se po~eo koristiti jednom iskrenom retorikom jer ne `eli pri~ati sa nekim ko lo{e pri~a o BiH. I sastanak i demokratija sa Nikoli}em su nemogu}i.

ADMIR KAPO Predsjednik Udru`enja ”Kupujmo doma}e”

DA Mi trebamo iznijeti jasne stavove i smatram da se ne trebamo sastajati sa predsjednikom Srbije. Nikoli} pori~e genocid i mije{a se u unutra{nju politiku BiH.

Iako je me|unarodna policijska tjeralica za Naserom Kelmendijem raspisana prije skoro dva mjeseca, i dalje nema slu`benih informacija gdje se odbjegli narko-boss skriva. Nezvani~no se bjegunac nalazi na Kosovu, boravi na relaciji Pe} - Pri{tina, a u rodni su se kraj pored oca Nasera vratila i trojica njegovih sinova Besnik, Liridon i Elvis, nastavljaju}i obiteljski biznis.

Sude}i, me|utim, prema dosada{njem pona{anju kosovske policije i pravosu|a, Naser Kelmendi nema razloga strahovati od hap{enja, budu}i da do sada nije ~ak priveden ni na rutinsko saslu{anje.

(S.M.) Naser Kelmendi

by MARIO BRANCAGLIONI

V

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

Ne vjerujem da }e Nikoli} promjeniti retoriku i politiku Beograda kada je rije~ o BiH. Ja sam za otvorene razgovore i sastanke politi~ara u regionu, odnosno za mudriju politiku koja }e dovesti do nekog rje{enja.

NE

za suradnju ve} izrazili ~elnici javnih servisa, ali i brojnih televizijskih ku}a u privatnom vlasni{tvu, nema nikakve dvojbe da }e vlasnik Mareco Index Bosnia Reof Kljaji} u 2013. godini ostati bez golemih prihoda. Proteklih je godina, naime, za svoj neprofesionalni anga`man monopolska agencija Mareco Index Bosnia od javnih i privatnih televizija, odnosno marketin{kih agencija, godi{nje inkasirala oko 1,3 milijuna KM. (S.M.)

8.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

11

Asim:TEKST osnova.qxd

8.11.2012

0:59

Page 12

DODIK BOSS DR@AVNIH FINANSIJA

UNOSNA TRGOVINA Prepu{taju}i Lagumd`iji Ministarstvo vanjskih poslova Dodik je zauzvrat dobio punu kontrolu nad resorom finansija

12

SLOBODNA BOSNA I 8.11.2012.

Asim:TEKST osnova.qxd

8.11.2012

1:00

Page 13

PRVI PUT IZJEDNA^EN BUD@ET RS-a I FBiH

Uprkos očajnim ekonomskim pokazateljima, Republika Srpska u posljednje dvije godine uspjela povećati entitetski budžet za 12 posto, gotovo duplo više nego Federacija BiH

SVE JE STALO, SAMO BUD@ET RS-a RASTE Pi{e: ASIM METILJEVI]

O

dluka Milorada Dodika da se kod raspodjele izvr{ne vlasti na dr`avnoj razini opredijeli za set ekonomskih resora, a prvenstveno Ministarstvo finansija, pokazala se kao jedna od najboljih i najunosnijih ekonomskih investicija u Republici Srpskoj u proteklih nekoliko godina. U posljednje dvije godine ve}ina klju~nih ekonomskih pokazatelja u Republici Srpskoj bila je izrazito negativna, ali je uprkos tome bud`et RS-a pove}an za rekordan iznos od oko 12 posto, odnosno za 225 miliona KM, {to je neuporedivo vi{e nego {to je u istom razdoblju rastao bud`et Federacije BiH. Bud`et RS-a u 2011. godini bio je milijardu i 600 miliona KM, a godinu kasnije milijardu i 825 miliona KM. Prema upravo usvojenoj projekciji Vlade RS-a, u narednoj, 2013. godini bud`et RS-a porast }e za dodatnih 120 miliona KM i prvi put nakon rata prakti~no }e se izjedna~iti s bud`etom Federacije BiH koji je, ina~e, do prije tri-~etiri godine, bio za oko 300 miliona KM ve}i od bud`eta RS-a.

SPORAZUM DODIK-LAGUMD@IJA

Opasan atak na Centralnu banku Kad je u pitanju Elektroprenos BiH, manje-vi{e sve je jasno: Dodik je zainteresiran da iz ovog dr`avnog preduze}a povu~e znatan dio akumulirane dobiti a koja je, ina~e, akumulirana upravo zbog toga {to su predstavnici RS-a u upravi ovog preduze}a blokirali sve predlo`ene investicione projekte.

Kad je u pitanju Centralna banka BiH, pri~a je malo kompliciranija. Ekonomski

analiti~ar iz Banje Luke Damir Miljevi} tvrdi da bi atak Dodika i Lagumd`ije na Centralnu banku BiH mogao biti poguban.

“Posljedice toga ~ina u zemljama tipa BiH su slijede}e: rast inflacije, pove}anje javne potro{nje, porast rizika u bankarskom sektoru i, u krajnjem slu~aju, ugro`ena {tednja. Korist od toga dugoro~no nema niko, a kratkoro~no samo banke i vlast“, tvrdi Miljevi}.

PRIVREDA PRED KOLAPSOM Čak i neizlje~ivi fanovi Milorada Dodika sla`u se u ocjeni da se privreda Republike Srpske nalazi pred potpunim slomom. Vidljivo je to, pored ostalog, i po dramati~nom padu broja zaposlenih: u posljednje dvije godine broj radnih mjesta u RS-u smanjen je za oko 57.000, sa 302 hiljade u 2010. na 245 hiljada u 2012. godini! Istovremeno, u samo dvije godine, broj penzionera u RS-u pove}an je za 35

SPORAN PRIJEDLOG Misija MMF-a izri~ito tra`i nezavisnu poziciju Centralne banke BiH

hiljada, pa se broj zaposlenih skoro izjedna~io s brojem penzionera.

Penzije u Republici Srpskoj najni`e su u regiji i nisu pove}ane ve} {est godina -

prosje~na penzija iznosi svega 312 KM i za samo dvije marke ve}a je od minimalne penzije u Federaciji BiH. Sve manji priliv sredstava u penzioni fond RS-a nadokna-

Zahvaljuju}i Dodikovoj dominaciji u resoru finansija, bud`et RS-a u tri godine pove}an za 345 miliona KM 8.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

13

Asim:TEKST osnova.qxd

8.11.2012

1:00

Page 14

DODIK BOSS DR@AVNIH FINANSIJA NEUJEDNA^EN RAST ENTITETSKIH BUD@ETA

Budžet RS-a povećan za 345, a FBiH za 180 miliona KM Bud`et Republike Srpske za 2013. godinu planiran je u visini od milijardu i 945 miliona KM, {to zna~i da je u samo tri godine uve}an za 345 miliona KM. Istina, porastao je i bud`et Federacije BiH, ali neuporedivo manje, svega nekih 180 miliona KM, dakle skoro dvostruko manje nego {to je porastao bud`et RS-a.

JEDNONACIONALNO MINISTARSTVO Nakon smjene Fuada Kasumovi}a, zamjenika ministra finansija, Nikola [piri} je preuzeo punu kontrolu nad dr`avnim finansijama

|uje se bezglavim zadu`ivanjem kod komercijalnih banaka a sli~na je situacija i u zdravstvenom fondu RS-a, ~iji je akumulirani dug dostigao zabrinjavaju}i iznos od 333 miliona KM.

PRAZNI FONDOVI Fondovi RS-a sablasno su prazni, privreda je pred kolapsom, industrijska proizvodnja pada, ali se bud`et RS-a puni bolje nego ikad. Ovaj apsurd nije te{ko objasniti - “tajna“ se krije u ~injenici da su nekoliko puta u toku dvije prethodne godine korigirani koeficijenti raspodjele prihoda s jedinstvenog ra~una Uprave za indirektno oporezivanje, i to svaki put u korist Republike Srpske.

Iako je rije~ o naizgled sitnim korekcijama, u rasponu od 0,30 do 0,40 posto, u stvarnosti se radi o desetinama miliona maraka. Godi{nji prihod Uprave za indirektno oporezivanje iznosi oko 5 milijardi KM, a to zna~i da samo 1 posto od tog iznosa vrijedi 50 miliona KM! Prije nekoliko godina Republici Srpskoj je s jedinstvenog ra~una UIO pripadalo 31,87 posto ukupnih sredstava, no taj je procenat u protekle dvije godine pove}an za 1,5 posto, odnosno za oko 75 miliona KM! Koeficijenti raspodjele prihoda od PDV-a morali bi se uskla|ivati s krajnjom potro{njom u entitetima, no kako takva 14

analiza ne postoji jer jo{ nije ekipirano ni posebno odjeljenje zadu`eno za kontrolu krajnje potro{nje, koeficijenti se korigiraju na temelju krajnje oskudnih, nerijetko friziranih podataka Uprave za indirektno oporezivanje koju predominantno kontrolira Dodikova kadrovska ekipa, na ~elu s ministrom Nikolom [piri}em, koji je istovremeno, po funkciji, i predsjednik Upravnog odbora UIO. Dodikova dominacija u dr`avnim finansijama do punog izra`aja do{la je protekle sedmice kada su strana~ke delegacije SNSD-a i SDP-a usuglasile i potpisale koalicioni sporazum, ~iji je najva`niji, ali i najsporniji dio vezan upravo za finansije.

Na Dodikovom ni{anu, uz pre{utnu suglasnost Lagumd`ije, na{le su se dvije va`ne dr`avne institucije - Elektroprenos BiH i Centralna banka BiH - odnosno finansijski fondovi ovih dr`avnih institucija koji su (do sada) ostali izvan doma{aja entitetskih vlasti.

Istovremeno, svi vitalni ekonomski indikatori - od broja zaposlenih, industrijske proizvodnje, do izvoza, investicija, krajnje potro{nje - ubjedljivo su na strani Federacije BiH. Taj trend me|utim ne prate entitetski bud`eti, {to je jasan dokaz da se novac ne dijeli prema ekonomskim nego politi~kim kriterijima.

Nema sumnje, Dodik je znala~ki iskoristio i naplatio potpunu dominaciju u sektoru dr`avnih finansija u kojem, da apsurd bude ve}i, nakon nedavne smjene Fuada Kasumovi}a, zamjenika dr`avnog ministra [piri}a, vi{e nema niti jednog visokopozicioniranog bo{nja~kog du`nosnika.

Treba li uop}e podsje}ati da je crvenozelena koalicija SDP-a i SDA pukla upravo zbog sektora finansija. Prva pukotina izme|u ove dvije partije pojavila se kod raspodjele izbornog plijena, kada je SDA predlagala da Lagumd`ija odustane od vanjskih poslova i preuzme dr`avni ministarstvo finansija. Do potpunog raskola u crveno-zelenoj koaliciji do{lo je koji mjesec kasnije, kada su strana~ke delegacije SNSD-a i SDP-a u tajnosti dogovorile “zamrzavanje“ bud`eta dr`avnih institucija sve do 2015. godine, uz istovremeni rast entitetskih bud`eta.

SLOBODNA BOSNA I 8.11.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

8.11.2012

0:37

Page 3

SDP:TEKST osnova.qxd

8.11.2012

0:57

Page 16

OBRA^UN NA LJEVICI

Rukovodstvo SDP-a izrazilo je početkom ovog tjedna zaprepaštenje sadržajem pisma koje su članovi Bosanskohercegovačko-američke akademije nauka i umjetnosti uputili njihovom stranačkom lideru ZLATKU LAGUMDŽIJI pozivajući ga da podnese ostavku; iako su Lagumdžijini glasnogovornici optužili grupu bh. intelektualaca u Americi i Kanadi da su instrumentalizirani od strane SDA, pismo je inicirao i u značajnoj mjeri autorizirao njihov doskorašnji partijski drug REUF BAJROVIĆ, koji je, zajedno s EMIROM SULJAGIĆEM, protiv SDP-a okrenuo čitav nevladin sektor u BiH

BAJROVI] I SULJAGI]

OD SDP-ovih MLADIH LAVOVA DO NAJ@E[]IH LAGUMD@IJINIH KRITI^ARA Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

“Mi u Socijaldemokratskoj partiji BiH zaprepa{teni smo sadr`ajem pisma koje je grupa ljudi iz Bosanskohercegova~koameri~ke akademije nauka i umjetnosti uputila predsjedniku Zlatku Lagumd`iji u vezi s postignutim dogovorom o programsko / projektnoj saradnji izme|u SDP-a i SNSD-a.“ Citiranim su navodom ~lanovi SDP-a zapo~eli posljednje priop}enje, napisano po~etkom tjedna, kao odgovor na o{tro intonirano pismo koje je skupina uglednih bh. intelektualaca u SAD-u i Kanadi uputila njihovom strana~kom {efu Zlatku Lagumd`iji.

LAGUMD@IJA NA ABDI]EVOM PUTU Pozivaju}i ga javno da podnese ostavku, aktivisti Bosanskohercegova~koameri~ke akademije nauka i umjetnosti (BHAAAS) prozvali su Lagumd`iju da je serijom lo{ih politi~kih poteza doveo BiH na rub politi~kog i ekonomskog ambisa, i upozorili kako bi sporazum sa SNSD-om

PODR[KA PODR[KA VO\I VO\I

^lanovi ^lanovi Predsjedni{tva Predsjedni{tva SDP-a SDP-a gotovo gotovo su su jednoglasno jednoglasno podr`ali podr`ali sporazum sporazum sa sa SNSD-om SNSD-om

Nakon najbli`ih strana~kih suradnika @eljka Kom{i}a, Reufa Bajrovi}a i Emira Suljagi}a, Zlatko Lagumd`ija izgubio podr{ku i u diplomatskim krugovima 16

SLOBODNA BOSNA I 8.11.2012.

SDP:TEKST osnova.qxd

8.11.2012

0:57

Page 17

ZLATNA MLADE@ SDP-a PROTIV ZLATKA

UJEDINJENI UJEDINJENI U U OBRA^UNU OBRA^UNU S S LAGUMD@IJOM LAGUMD@IJOM

Reuf Reuf Bajrovi} Bajrovi} je je zajedno zajedno ss Emirom Emirom Suljagi}em Suljagi}em bio bio glavni glavni kreator kreator ii strateg strateg predizborne predizborne kampanje kampanje SDP-a SDP-a uu jesen jesen 2010.

2010. godine, godine, koja koja je je toj toj stranci stranci donijela donijela relativnu relativnu pobjedu pobjedu

otvorio novi proces uru{avanja dr`ave, njezinog ustavnog i pravnog sustava.

“U historiji ove dr`ave Va{e ime bi moglo biti zapisano uz ime Fikreta Abdi}a.

Stoga, u ime bolje budu}nosti BiH koju ona neprikosnoveno zaslu`uje, pozivamo Vas da odmah i neopozivo podnesete ostavku na sve politi~ke funkcije u dr`avi“, poru~ili su bh. intelektualci iz Amerike i Kanade, pridru`uju}i se tako predstavnicima 17 nevladinih organizacija u BiH koji su pro{log tjedna unisono osudili sporazum izme|u SDP-a i SNSD-a.

Iako su u pismu BHAAAS-a taksativno pobrojani, po mi{ljenju autora, svi politi~ki proma{aji Zlatka Lagumd`ije u posljednje dvije godine i iznesena zabrinutost zbog {tetnosti najnovijeg dogovora s predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom, umjesto kontraargumenata u SDP-u su posegnuli za zdravstvenim kartonom njihovog lidera. Pa su tako javnost podsjetili na Lagumd`ijinih dvanaest operacija nakon te{kog ranjavanja u ratu, uz napomenu kako nitko nema pravo da dr`i predavanje o patriotizmu ~ovjeku koji je skoro `rtvovao svoj `ivot time {to je ostao u opkoljenom Sarajevu?!

PODR[KA ZA KOM[I]A “SDP izra`ava `aljenje {to su se ovi ljudi stavili na stranu i postali oru|e u rukama dijela SDA, koji se posljednjih dana slu`i identi~nim medijskim aktivnostima koji su svojevremeno kori{teni u Milo{evi}evoj Srbiji kada je pripreman medijski teren za likvidaciju pokojnog Zorana \in|i}a“, zaklju~uje se u priop}enju Centra za informisanje SDP-a.

No, zanemarimo li to {to Lagumd`ijine glasnogovornike jo{ nitko nije informirao da je pokojni srbijanski premijer \in|i} ubijen u martu 2003., tri godine poslije pada re`ima Slobodana Milo{evi}eva i dvije godine nakon njegovog izru~enja Ha{kom tribunalu, jednako su neuvjerljivi i navodi o instrumentalizaciji bh. intelektualaca u Americi od strane SDA. Istina je, naime, da je javnu reakciju ~lanova BHAAAS-a inicirao i u zna~ajnoj mjeri autorizirao Reuf Bajrovi}, doskora jedan od najbli`ih strana~kih suradnika Zlatka Lagumd`ije, i u toj se skrivenoj ~injenici, po svoj prilici, kriju pravi razlozi zaprepa{tenosti SDP-a. Reuf Bajrovi} je, kao {to smo ve} pisali, zajedno s Emirom Suljagi}em, bio glavni kreator i strateg predizborne kampanje SDP-a u jesen 2010. godine, koja je toj stranci donijela relativnu pobjedu. No, uz izravni anga`man u SDP-ovom izbornom {tabu, agilni je dvojac Bajrovi}-Suljagi} uspio na Lagumd`ijinu stranu okrenuti i ~itav nevladin sektor u BiH, koji je prije tri godine bio iznimno akrivan i izrazito 8.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

17

SDP:TEKST osnova.qxd

8.11.2012

0:58

Page 18

OBRA^UN NA LJEVICI kriti~ki nastrojen spram tada{njih stranaka na vlasti.

U tom je smislu posebno va`nu ulogu imao Reuf Bajrovi}, ~ija je djevojka Ivana Howard anga`irana u ameri~koj fondaciji National Endowment for Democracy (NED), koja je ve} godinama me|u najve}im financijerima nevladinih udruga u BiH. Bajrovi} se sa drugovima iz SDP-a razi{ao nekoliko mjeseci poslije izbora, jer nije `elio prihvatiti ponu|eno ministarsko mjesto u Vladi Kantona Sarajevo, odnosno funkciju doministra civilnih poslova BiH (Bajrovi} je tipovao na poziciju ministra u Vije}u ministara). Emir Suljagi} se iz SDP-a povukao u februaru ove godine, nakon ostavke na du`nost kantonalnog ministra obrazovanja, koja je opet bila o~ekivana, s obzirom na ozbiljna razmimoila`enja sa strana~kim vodstvom. Tada se dvojica SDP-ovih mladih lavova Bajrovi} i Suljagi} okre}u protiv biv{eg strana~kog lidera, prometnuv{i se u kratkom roku u respektabilnu oporbu, koju Zlatko Lagumd`ija nikako ne bi smio potcijeniti.

KAD SRETNE[ HANKU

SDP-ovci molili Željka Komšića da spriječi izbor nove Vlade Sarajevskog kantona Premda je gotovo posve izvjesno da }e SDP do narednih parlamentarnih izbora u Kantonu Sarajevo biti u opoziciji, ~ini se kako se vodstvo te stranke jo{ uvijek nije pomirilo s gubitkom pozicija u kantonalnoj Vladi. Tako su iz centrale SDP-a prije nekoliko dana poslali emisare @eljku Kom{i}u, kako bi nekada{njeg strana~kog kolegu molili da intervenira kod njihove

tako|er biv{e strana~ke kolegice Hanke Vajzovi}. Budu}i da je profesorica Vajzovi}, koja je nedavno napustila SDP i pre{la u nezavisne zastupnice, bliska s Kom{i}em, od hrvatskog ~lana Predsjedni{tva BiH je tra`eno da uti~e na nju, kako ne bi podr`ala izbor novog sastava Vlade Kantona Sarajevo. @eljko Kom{i} je, me|utim, molbu odbio.

UPOZORENJE AMERI^KOG AMBASADORA Nesumnjivi utjecaj na glomazni nevladin sektor u BiH Reuf Bajrovi} i Emir Suljagi} prvi put su demonstrirali ljetos, kada je 18 nevladinih organizacija po prvi put imalo jedinstven stav, izra`avaju}i protivljenje zajedni~kom prijedlogu SDP-a i dva HDZ-a koji se odnosio na ustavne promjene i implementaciju presude “Sejdi} i Finci“. Istodobno su se Bajrovi} i Suljagi} otvoreno svrstali uz hrvatskog ~lana Predsjedni{tva BiH i biv{eg SDPovca @eljka Kom{i}a, stavljaju}i mu na

NOVA NOVA -- STARA STARA POLITI^KA POLITI^KA ZVIJEZDA ZVIJEZDA

@eljko @eljko Kom{i} Kom{i} je je ii prije prije osnivanja osnivanja politi~ke politi~ke stranke stranke dobio dobio podr{ku podr{ku nevladinog nevladinog sektora sektora

PARLAMENTARNA VE]INA NA ^EKANJU

(Re)izbor Denisa Bećirovića blokirali zastupnici iz RS-a Ovotjedna sjednica Zastupni~kog doma Parlamenta BiH na kojoj je trebao biti izabran nasljednik smijenjenog dopredsjedatelja Denisa Be}irovi}a ponovno je pokazala da je savezni{tvo SDP-a i SNSD-a na klimavim nogama. Sjednica je zavr{ena nakon samo pola sata, budu}i da su zastupnici SDP-a zatra`ili odgodu izja{njavanja o izboru novog zamjenika predsjedavaju}eg Zastupni~kog doma. I mada je izbor bo{nja~kog ~lana prolongiran za 22. novembar, do kada bi trebala biti

18

formirana nova parlamentarna ve}ina na dr`avnoj razini, me|u zastupnicima se moglo ~uti kako SDP-ov prijedlog da na istu funkciju ponovno imenuje Be}irovi}a nije dobio potporu stranaka iz Republike Srpske.

Navodno su iz Kluba zastupnika SNSD-a od koalicijskih partnera tra`ili da predlo`e drugog kandidata, dok su zastupnici SDS-a bili rezolutno protiv reizbora Denisa Be}irovi}a. Kako god, ~ini se da }e imenovanje bo{nja~kog ~lana Kolegija Zastupni~kog doma

Parlamenta BiH, ali i novih bo{nja~kih ministara u Vije}u ministara, jo{ biti predmet

me|ustrana~ke trgovine, koja te{ko da }e biti zavr{ena u narednih petnaestak dana.

BEZ BEZ PODR[KE PODR[KE U U PARLAMENTU PARLAMENTU

Denis Denis Be}irovi}, Be}irovi}, smijenjeni smijenjeni dopredsjedatelj dopredsjedatelj Zastupni~kog Zastupni~kog doma doma

SLOBODNA BOSNA I 8.11.2012.

SDP:TEKST osnova.qxd

8.11.2012

0:58

Page 19

ZLATNA MLADE@ SDP-a PROTIV ZLATKA ALEKSANDAR HEMON, BIV[I PREDSJEDNIK BHAAAS-a

Pismo nema veze s Akademijom, to su stavovi pojedinaca Iza pisma grupe intelektualaca Bosanskohercegova~ko-ameri~ke akademije nauka i umjetnosti upu}enog Zlatku Lagumd`iji, u kojem ga pozivaju da podnese ostavku zbog spornog sporazuma sa SNSD-om, ne stoji BHAAAS. Ovo nam je u kratkoj poruci potvrdio bh. knji`evnik Aleksandar Hemon, ~lan BHAAAS-a i njen raniji predsjednik: ”Pismo nema nikakve veze sa Akademijom i ni na koji na~in ne izra`ava stavove ili pozicije Akademije. Potpisnici pisma jesu ~lanovi Akademije, ali njih ima oko 150 ~lanova.”

BHAAAS je organizacija koju je 2007. u SAD-u, (u Charlotteu, Sjevernoj Karolini) osnovala grupa bosanskohercegova~koameri~kih nau~nika, profesora i

Aleksandar Hemon

raspolaganje svoje usluge u najavljenom projektu formiranja nove politi~ke stranke. Ra~una se, naime, da je upravo Reuf Bajrovi} najzaslu`niji {to je za novu Kom{i}u stranku jedna ameri~ka fondacija ve} izdvojila oko dva milijuna KM.

umjetnika sa namjerom da unaprijede razvoj nauke i umjetnosti u bh. dijaspori, SAD-u i Kanadi. BHAAAS okuplja profesore, nau~nike i umjetnike koji su prema ameri~kim standardima postigli uspjeh u svojim profesionalnim karijerama.

Glavni cilj im je da svojim znanjem pomognu Bosni i Hercegovini. “Akademija ima namjeru da pove`e bh. nau~nike, umjetnike i pojedince istaknute u svojim profesionalnim oblastima, kao i da gradi mostove saradnje sa domovinom”, navedeno je na njihovoj web stranici. Proteklih godina, a u sklopu “Dana BHAAAS-a u BiH”, njeni su ~lanovi zajedno sa ovda{njim kolegama odr`avali predavanja, specijalisti~ke kurseve, stru~ne

Sredstva }e biti implementirana u naredne dvije godine, s tim da je glavnina donacije namijenjena za izgradnju strana~ke infrastrukture, obuku i stru~no usavr{avanje, a ostatak je u gotovom novcu.

JEDNOGLASNA JEDNOGLASNA OSUDA OSUDA II O[TRE O[TRE KRITIKE KRITIKE

Bh. Bh. intelektualna intelektualna javnost, javnost, nevladine nevladine organizacije organizacije ali ali ii strane strane diplomate diplomate slo`ni slo`ni su su uu ocjenama ocjenama da da je je sporazum sporazum Lagumd`ije Lagumd`ije ii Dodika Dodika korak korak unazad unazad

8.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

simpozije, te kulturne doga|aje. Me|u njenim ~lanovima su: Amila Buturovi}, profesorica na York univerzitetu u Torontu, Eldin Karaikovi}, ortoped na Univerzitetu u Chicagu, Nenad Brki} sa Insituta za rehabilitaciju u Chichagu, profesor Esad Bo{kailo, direktor za nastavak edukacije u najve}oj psihijatrijskoj bolnici i Associate professor The University Arizona, Snje`ana Buzov, sa dr`avnog Univerziteta Ohio, Odjela za isto~ne jezike. Na popisu po~asnih ~lanovi je i ameri~ki profesor Robert Donia, a od ~lanova iz BiH u Akademiji su Jakob Finci, po~asni konzul Izraela u BiH, Bisera Turkovi}, ambasadorica BiH u Briselu, Jasmila @bani}, bh. rediteljka.

(D.S)

No, nisu se protiv Zlatka Lagumd`ije okrenule samo njegove dugogodi{nje strana~ke kolege, nego i tradicionalni saveznici u diplomatskim krugovima, koji u posljednjih sedam dana nisu krili razo~arenje pojedinim prijedlozima iz Sporazuma o programskoj/ projektnoj saradnji SDP-a i SNSD-a. Odnosi se to prije svega na ovlasti Visokog sudskog i tu`iteljskog vije}a BiH i predlo`ene izmjene u izboru tu`itelja, kojima su se pro{log tjedna o{tro usprotivili {ef Delegacije Europske unije u BiH Peter Sorensen, ali i veleposlanici Kraljevine [vedske i Norve{ke, dr`ava koje su najzna~ajniji donatori ja~anja neovisnog pravosu|a. I dok su ove diplomate reagirale javno, nezvani~no doznajemo kako su predstavnici SAD-a jednako razo~arani najavljenim izmjenama Zakona o VSTV-u, ali i Izbornog zakona. Ameri~ki je USAID, zajedno sa OSCE-om, ulo`io golema sredstva u jedinstveni izborni informacioni sistem, petogodi{nji projekat Centralne izborne komisije BiH. Nezvani~no doznajemo kako je, nakon {to su u javnost procurili prvi detalji s pregovora izme|u ~lanova rukovodstava SDP-a i SNSD-a, ameri~ki veleposlanik u BiH Patrick Moon upozorio Zlatka Lagumd`iju da nikakve izmjene nadle`nosti policijskih i sigurnosnih agencija na dr`avnoj razini ne dolaze u obzir, nakon ~ega su ta pitanja povu~ena iz daljih razgovora.

19

Panjeta:TEKST osnova.qxd

8.11.2012

0:50

Page 20

(S)RAT I MIR, DA SE VLASTI NE DOSJETE Foto: Milutin Stoj~evi}

DVA JARANA ISTO VLAST VOLE Priredio: ALMIR PANJETA

Rijetko su se direktno suočavali, možda najzanimljivije javno suočavanje bilo im je u emisiji Presing RTRS-a u novembru 2011. kada je MILORAD DODIK proročanski poručio ZLATKU LAGUMDŽIJI: “Prihvatićeš ti ovo što mi kažemo” što se na kraju ispostavilo tačnim, dok Lagumdžijin odgovor “Razbiću vam paritet na koji ste toliko navalili!” nije nikada do kraja zaživio u praksi. Prikupili smo neke od najzanimljivijih zaboravljenih izjava nekadašnje socijaldemokratske braće, potom ljutih, vječitih političkih rivala koji proteklih godina nisu štedjeli uvrede, i sada ponovno prijatelja okupljenih oko zajedničkog interesa: spašavanje vlastitih stolica i pozicija, iz čega se najbolje može vidjeti njihova principijelnost. Dobar štek - uživajte!

20

SLOBODNA BOSNA I 8.11.2012.

Panjeta:TEKST osnova.qxd

8.11.2012

0:51

Page 21

LAGUMD@IJA Vs. DODIK: PLJUVANJE UDALJ Slobodan Milo{evi} bili `ivi i zdravi.”

(Dani, decembar 2010.)

KAKO SAM SISTEMATSKI UNI[TEN OD SISTEMA “Mislim da je Dodik odli~an za rad pod nadzorom. Ukoliko ima apsolutnu mo} i ukoliko nije institucionalno i odgovorno sputan, nastaju problemi. Dogovori s njim vrijede samo ukoliko iza sebe imate silu, ali ne argumenata ve} golu silu. On je izuzetno pragmati~an, kad ne{to odlu~i, beskompromisan je, ali nije od velikog sistema. On kreira sistem po svojoj mjeri i taj se sistem raspadne ~im se on izmakne. S obzirom na to da je ovo zemlja u kojoj se prave institucije sistema, bojim se da Dodik bez nekog ozbiljnijeg straha od konsekvenci nije ~ovjek od velikog kreativnog potencijala za kreiranje institucija ove dr`ave.” (Dani, septembar 2006.)

ZAUSTAVITE DODIKA, SILAZIM “SDP BiH je jedina brana Miloradu Dodiku, lideru SNSD-a, i svemu {to on trenutno radi. Nadolaze}oj najezdi nacionalizma u BiH ne mo`e se odgovarati drugim nacionalizmom.“ (Predizborni skup u Vogo{}i, septembar 2006.)

I KONJE BIRAJU, ZAR NE “Milorad Dodik i Haris Silajd`i} su svoju kampanju usmjerili na pitanje referenduma i otcjepljenja, kao i ukidanja entiteta i tako kreirali atmosferu u kojoj se politi~ka scena BiH nepotrebno radikalizuje. Oti{li su predaleko, jer su uzjahali divlje konje i bilo bi im bolje da sa njih sja{u nego da ih ti konji odvedu tamo gdje takvi konji ina~e vole da budu.“ (Prijedor, septembar 2006.)

BOLJE AKT NEGO PAKT: SESTRINSKO PARTNERSTVO

Lagumd`ija o Dodiku: “Dogovori s njim vrijede samo ukoliko iza sebe imate silu“ MILO[EVI], KARAD@I], DODIK… RODITELJSKI NADZOR “Nakon sastanka u Sarajevu vjerovao sam da Milorad Dodik dijeli SDP-ovu `elju da u konstruktivnom dijalogu do|emo do onih koraka koje je potrebno poduzeti kako bi u naredne ~etiri godine gra|ani BiH `ivjeli bolje. A onda se ~ovjek vratio u Banju Luku… Ju~er Milo{evi}u, a danas Karad`i}u nije samo su|enje jednom 8.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

~ovjeku ve} su|enje jednom zlo~ina~kom projektu koji ne mo`e nikoga odvesti ni u {ta dobro. Zato ne vjerujem da je Dodik, zapravo, tako naivan da to i poku{a. Da sam na njegovom mjestu, iza{ao bih pred gra|ane sa rje{enjima za goru}e ekonomske i socijalne probleme, umjesto da {irim iluziju o putu koji uklju~uje masovno nasilje i koji nije uspio ni onda dok su s druge strane Drine i JNA i

“Dodik svojim izjavama: potkopava stabilnost Bosne i Hercegovine; dovodi u opasnost proces evropskih integracija; osporava suverenitet Bosne i Hercegovine; negira Dejtonski mirovni sporazum; osporava Helsin{ki kona~ni akt i dokumente OSCE-a; pobu|uje ultranacionalisti~ke, fundamentalisti~ke, ksenofobi~ne i rasisti~ke trendove; ne suzdr`ava se od aktivnog u~e{}a u pobu|ivanju strahova nesrpskih etni~kih grupa od obnovljenog etni~kog ~i{}enja iako bi se politi~ki insitucionalizovani mehanizmi vlasti morali suzdr`avati od toga; te prekida ve} uspostavljene sestrinsko-partijske i partnerske odnose sa SDP BiH.” (Start, juni 2006.)

POLICIJSKA GUMICA NA DAYTONU “Zahvaljuju}i medijima, obavije{teni smo da su Silajd`i} i Dodik potpisali ‘poli- 21

Panjeta:TEKST osnova.qxd

8.11.2012

0:51

Page 22

(S)RAT I MIR, DA SE VLASTI NE DOSJETE cijski Dejton’. Mi odbijamo ponavljanje Dejtona, naro~ito odbijamo ‘policijski Dejton’. Dvojica lidera u petak su gumicom pobrisala trogodi{nji rad na policijskoj reformi, svoja obe}anja, evropske principe i institucije na{e zemlje. Dva ~ovjeka, koja su obe}ala rje{enje, umjesto toga su ponudili dogovor koji ima samo jednu svrhu, a to je spa{avanje njihovih i fotelja njihovih slijepih poslu{nika”, izjavio je Lagumd`ija.

(Oslobo|enje, septembar 2007.)

IZ PRAZNOG U [UPLJE, GLUPLJE, TUPLJE “O~igledno je Dodik odlu~io da preuzme konce ~itave zemlje. Pona{a se prema ostalim partnerima kao da mo`e da probira s kim }e, a s kim ne}e i raznim intrigama poku{ava da destabilizira sve osim sebe. Shvatio je da ovdje lak{e prolazi ono {to je gluplje i tuplje.” (februar 2007.)

procjenjivanja isteklo. Ovo javno odavanje po~asti, srda~ni zagrljaji i izrazi divljenja i obo`avanja na do~eku osu|enog ramog zlo~inca definitivno otklanjaju svaku sumnju Milorad Dodik i njegov SNSD nisu i nikada ne}e dijeliti na{e zajedni~ke socijaldemokratske vrijednosti. Zbog svega toga, o~ekujem da }ete se li~no zauzeti da se kona~no demaskira Dodikova politika, te da Eti~ki komitet

kona~no zauzme jasan stav. [to se nas ti~e, taj stav treba da bude prijedlog za oduzimanje statusa stalne ~lanice Socijalisti~ke internacionale SNSD-u.

Samo tako se mo`e sa~uvati vjerodostojnost i ~ast Socijalisti~ke internacionale i svih njenih ~lanica.”, (U pismu Socijalisti~koj internacionali nakon {to je Dodik do~ekao Biljanu Plav{i}, novembar 2009.)

Dodik o Lagumd`iji: “Lagumd`ija ne zaslu`uje podr{ku iz RS i ne}e je dobiti“

U SRE]U SE UZDA PRUD, A PAMETAN U SVOJ UD “Ni Dodik nije dobio podr{ku za Prud, nego je dobio podr{ku duhu Pruda, ali je odmah po povratku optu`io Raffija Gregoriana da je na ~elu zlo~ina~ke organizacije. U krajnoj konzekvenci radi se o potrebi da se opere Laj~ak, da Sulejman proda pri~u da je veliki dr`avnik, da je Mile garant dogovora, da je Dragan sklon kompromisu.” (decembar 2008.)

LAJKANJE LAJ^AKA: LAJANJE NA MJESEC “Ovim putem moram Vas podsjetiti na nekoliko ~injenica kako se niko ne bi sutra mogao pravdati da nije znao. Prije 17 godina Radovan Karad`i} je svoj zlo~ina~ki put po~eo zahtjevom za podjelu tada{nje RTVSA po etni~koj osnovi iza koje je tada stajala vi{e od ~etiri decenije duga tradicija.

Ovih dana Milorad Dodik je krenuo u sli~an pohod. Karad`i}u je trebala godina od zahtjeva za etni~ku podjelu RTVSA do prijetnje u tada{njem Parlamentu da }e ‘Muslimani krenuti sigurnim putem ka nestanku’. Kasnije smo iz memoara klju~nih ljudi me|unarodne zajednice mogli saznati da su pogrije{ili jer nisu na vrijeme silom zaustavili zlo~ince zbog kojih je poslije i formiran Me|unarodni sud u Hagu za ratne zlo~ince. Dodik je odlu~io da u istom danu, u istom pismu, javno upu}enom SDP-u, poru~i da }e bez podjele na etni~ke kanale, nestati ne samo BHRT ve} i BiH... Dodik sa svojim la`nim reformatorskim partnerima, s pravom, vidi, kako SDP, tako i mene li~no, kao jedini ozbiljni lokalni remetila~ki faktor.”

(U pismu Miroslavu Laj~aku, april 2008.)

LIJEVO, DESNO, NIGDJE MOGA STAVA Mi u Socijaldemokratskoj partiji Bosne i Hercegovine smatramo da je vrijeme 22

SLOBODNA BOSNA I 8.11.2012.

Panjeta:TEKST osnova.qxd

8.11.2012

0:51

Page 23

LAGUMD@IJA Vs. DODIK: PLJUVANJE UDALJ PROMISKUITETNO MIJENJANJE PARTNERA “Zahtjev za smjenom Lagumd`ije je od su{tinske va`nosti, jer je on ponizio procedure u kojima je ponizio Republiku Srpsku i nije `elio da uva`i Ustav BiH, Dejtonski sporazum, niti raniji dogovor o partnerstvu na nivou BiH.” (Srna, 18. oktobar 2012.)

PUSSY RIOT - IDIOT “Predsjednik RS-a prenio je ruskom veleposlaniku da je pona{anje ministra Lagumd`ije na pitanju glasanja o Rezoluciji o Siriji ne{to preko ~ega RS ne mo`e pre}i”, priop}eno je iz Dodikovog ureda nakon njegovog sastanka s ruskim veleposlanikom u BiH Aleksandrom Bocanom Har~enkom. (august 2012.)

HRVAT SA DNA [ALICE “[to se ti~e vlasti na nivou BiH, mi iz RS rekli smo da }emo podr`ati autenti~nog Hrvata koji dolazi iz jednog od HDZ-a na mjestu predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH i nismo spremni da kalkuli{emo na bilo kojem drugom nivou. Ako nema tog dogovora i ako izostane srpska strana, onda nema nikakvog imenovanja. Lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija ne zaslu`uje podr{ku iz RS i ne}e je dobiti.”

(Srna, decembar 2010.)

SVI SU ISTI, OSIM JEDNOG

LUDI SMO DOGOVORIT ]EMO SE

“U BiH u koaliciju mogu sa svakim osim sa SDP-om Zlatka Lagumd`ije.”

(Dnevni list, oktobar 2010.)

“Ovo {to Zlatko suptilno radi je po~etak uvo|enja neke suptilne pri~e koja treba sutra da zavr{i sa nekim drugim definisanim ve}inama, u kome se sada obra~unava sa hrvatskim narodom kao konstitutivnim koji se svodi na pripadnike a ne predstavnike, a sutra bi to bio srpski narod, ~ime bi se demontirala RS jer su nau~ili da ni sa visokim predstavnikom i njegovom armadom koja ga je pratila svih ovih godina nisu uspjeli da demontiraju RS. Sad se tra`e novi modeli i mi vidimo ranu opasnost od ovoga. “ (RTRS, novembar 2011.)

ZLATKO KURSAD@IJA: ZA KURS ^ASNI I SLOBODU SLASNU “Idu}i predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH bit }e Srbin iz RS, jer ta du`nost sada pripada nama. O~ekujem da moja stranka i na{i kandidati pobijede i dobiju podr{ku za sve nivoe vlasti, a uzdam se i u podr{ku Srba iz Federacije BiH koji su isfrustrirani neispunjenim obe}anjima koja im je davao SDP i njihov lider Zlatko Lagumd`ija. Ne vidimo SDP kao mogu}eg saradnika na bilo kojem pitanju u BiH. 8.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

Lideri na okupu

O~igledno je da su oni izabrali neki kurs koji je druga~iji od svih politi~kih koncepcija koje postoje.” (Dnevni avaz, septembar 2006.)

inacije jednoga naroda koji je sada relativna ve}ina.”

(Ve~ernji list, septembar 2007.)

GORAN EGO-VI]

“Mogu Haris Silajd`i}, Sulejman Tihi} i Zlatko Lagumd`ija da sanjaju da nema RS, ali kad se ujutro probude i pogledaju kroz prozor koji im gleda prema istoku, ugledat }e Isto~no Sarajevo, a zna se gdje se ono nalazi. Oni }e i dalje sanjati, a mi }emo i dalje braniti RS.” (Mart 2007.)

PROZOR MORA KRASTI “Zlatko Lagumd`ija ina~e je taj tip koji smatra da je on taj koji mo`e dati neke ocjene. Njegov ego uni{tio je zna~ajan potencijal koji je njegova partija imala.

Lagumd`ija poku{ava da on bude mjerilo i da odre|uje vrijednosti. Zato sam i formirao partiju da budem nezavisan od njega i da nosi naziv Savez nezavisnih socijaldemokrata. Mislim da SDP ne mo`e posti}i neki zna~ajan rezultat na izborima dok Lagumd`ija promovi{e sebe.” (Dnevni avaz. septembar 2006.)

PREKO ^A[E VODE DO SLOBODE “Za SNSD je Zlatko Lagumd`ija personalno neprihvatljiv. Lagumd`ija je smetnja brzom konstituisanju vlasti na nivou BiH.“ (Dodik, oktobar 2010.)

SE]A[ LI SE, LEPI GROBE MOJ

DALEKO MU LEPA SELA

“Ne vidim ni{ta problemati~no u tome da se u BiH osje}ate Srbinom, Hrvatom ili Bo{njakom. Pri~u o gra|anskom ure|enju na jednak na~in zagovaraju Haris Silajd`i}, Sulejman Tihi} i Zlatko Lagumd`ija. Iza njih stoji ultranacionalisti~ka politika dom-

“Lagumd`ija je smetnja brzom konstituisanju vlasti na nivou BiH, njegove prijetnje i nadmeno pona{anje bitno su ga diskvalifikovali u ovom vremenu tako da se to ne}e mo}i promijeniti u narednim danima.” (Oktobar 2010.)

23

Skandal:Skandal.qxd

7.11.2012

21:57

Page 24

SKANDAL NEDJELJE

Kako je ministar Budimlić spriječio istragu protiv ministra Suljagića

Nježna diplomatija prvih dama SDP-a u misiji spašavanja vojnika Suljagića

TAJNA DIPLOMATIJA

Amina Amina Lagumd`ija, Lagumd`ija, supruga supruga predsjednika predsjednika SDP-a SDP-a Zlatka Zlatka Lagumd`ije Lagumd`ije

Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

Z

bog odlaze}eg ministra unutarnjih poslova Sarajevskog kantona Muhameda Budimli}a, njegov nekada{nji kolega u Vladi Sarajevskog kantona Emir Suljagi} ne}e, vrlo je izvjesno, biti sudski procesuiran zbog porodi~nog nasilja. Emira Suljagi}a, u to vrijeme ministra nauke i obrazovanja u Vladi Sarajevskog kantona, policija je saslu{ala nakon {to su policajci sarajevske PU Ilid`a u kasnim ve~ernjim satima intervenirali na poziv njegove supruge Behije. Gospo|a Suljagi}, ina~e dr`avljanka Austrije, prijavila je kako ju je mu` brutalno premlatio. Kada je policijska patrola stigla na mjesto doga|aja, pred zgradom je zatekla isprepadanu Behiju Selimovi}, udata Suljagi}, koja je ispri~ala da je suprug uhvatio za vrat, te da je polupao namje{taj u stanu iz kojega je ona pobjegla.

Nakon toga je pred policajce iza{ao Suljagi} i ispri~ao svoju verziju doga|aja te oti{ao pozvav{i slu`benog voza~a. Policija je u stanu zatekla pravi haos, a Suljagi}eva supruga je pri~ala kako joj je suprug prijetio strana~kim kolegama, Kokom, misle}i na federalnog ministra policije Predraga Kurte{a, te kantonalnim ministrom Budim24

li}em. Nakon mu~nog incidenta gospo|a Suljagi} je kazala kako je pomo} tra`ila od urednika Federalne televizije Bakira Had`iomerovi}a, sekretara Ministarstva vanjskih poslova BiH Adija Had`ikapetanovi}a i dr`avnog ministra sigurnosti Sadika Ahmetovi}a, ali se oni nisu `eljeli mije{ati u bra~ne razmirice posva|anih supru`nika. Za pomo} se obratila i Ambasadi Austrije. Dan nakon {to je Slobodna Bosna objavila ~lanak, Suljagi} se u Avazu pojavio uslikan sa suprugom u {etnji te sve demantirao slu`benim saop}enjem. Pisanje na{eg lista nazvao je najobi~nijim la`ima. Me|utim, nedugo kasnije ispostavilo se da Suljagi} nije samo kabadahija nego i la`ov. Iz kantonalnog MUP-a su potvrdili pisanje SB te tako demantirali Suljagi}ev demanti. Potvr|eno je da je policija na poziv nepoznate osobe do{la do stana u ulici Silve Rizvanbegovi} u sarajevskom naselju Stup, gdje im se obratila gospo|a Selimovi} te rekla kako je izme|u nje i njenog mu`a do{lo do razmirica nakon ~ega je njen mu` nasrnuo na nju. Na licu mjesta je obavljen razgovor i doti~na je upu}ena u to da mo`e podnijeti prijavu.

Slu`bena zabilje{ka o cijelom doga|aju proslije|ena je Tu`ila{tvu Kantona Sarajevo.

Kada je po~ela istraga Tu`iteljstva u ovom

RO\A^KA RO\A^KA PA@NJA PA@NJA Muhamed Muhamed Budimli} Budimli} ii Alma Alma Had`i} Had`i}

slu~aju, u {to je bila aktivno uklju~ena i ambasada zemlje ~ija je dr`avljanka Suljagi}eva supruga, po~ela je i akcija SDPovih prvaka u spa{avanju svog, kasnije }e se pokazati, odmetnutog ministra. Naime, Alma Had`i} i Amina Lagumd`ija, supruge potpredsjednika i predsjednika SDP-a Damira Had`i}a i Zlatka Lagumd`ije u nekoliko su navrata insistirale kod Behije Suljagi} da povu~e svoj iskaz i prijavu protiv supruga. Obje su i{le razgovarati s njom, no kako Suljagi}eva nije odustajala od istjerivanja pravde, shvatile su da }e cijeli slu~aj okon~ati na sudu. Onda je u cijelu pri~u uklju~en prvi pendrek Sarajevskog kantona Muhamed Budimli}, ina~e blizak ro|ak Alme Had`i}, kome je iz vrha stranke nalo`eno da kako zna i umije okon~a neugodan proces. Budimli} je posao shvatio ozbiljno pa je, kako se tvrdi, na{ao na~ina da se kontaktira susjeda Suljagi}evih, koja je i prijavila tu~u policiji, i “zamoli“ je da promijeni iskaz, {to je svakako ozbiljno mije{anje u rad sudstva. Nakon nedugog uvjeravanja, susjeda je na to pristala pa je u svom novom iskazu navela da tu~u nije ~ula iz stana Suljagi}evih nego iza nekih drugih vrata, ~ime je istragu Tu`iteljstva dovela u }orsokak, a Suljagi}a po{tedjela neugodnog sudskog iskustva.

SLOBODNA BOSNA I 8.11.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

8.11.2012

0:38

Page 4

Miroslav:TEKST osnova.qxd

8.11.2012

1:01

Page 26

NESTANDARDNI KRAJ “STANDARDA”

Mali dioničari kompanije “Standard“ nadležne institucije i policijske agencije upozorili su na bezočni kriminal rukovodstva i većinskog vlasnika firme, kontroverznog srbijanskog biznismena Miroslava Miškovića. Tužilaštvo Katona Sarajevo naložilo je provođenje istrage sa ciljem provjere navoda malih dioničara koji rukovodstvo firme i Miroslava Miškovića terete za nestanak dvadesetak miliona maraka

MIROSLAV MI[KOVI]

26

SLOBODNA BOSNA I 8.11.2012.

Foto: Mario Ili~i}

LAKO JE ZA RAZMJE[TAJ AKO IMA[ “NAMJE[TAJ“

Miroslav:TEKST osnova.qxd

8.11.2012

1:02

Page 27

PROPAST U RE@IJI MIROSLAVA MI[KOVI]A Pi{e: MIRSAD FAZLI]

M

ali dioni~ari nekada uspje{ne kompanije koja se bavi proizvodnjom namje{taja Standard d.d. Sarajevo uputili su pismo na vi{e adrese u kojem nadle`ne institucije i policijske agencije upozoravaju na bezo~ni kriminal rukovodstva i ve}inskog vlasnika firme - kontroverznog srbijanskog biznismena Miroslava Mi{kovi}a. Kako nezvani~no saznajemo, Tu`ila{tvo Kantona Sarajevo nadle`nim policijskim i poreznim organima nalo`ilo je provo|enje istrage sa ciljem provjere navoda iznesenih u pismu malih dioni~ara koje je u posjedu Slobodne Bosne.

(NE)STANDARDNI KRIMINAL Pri~a o kompaniji Standard, koja je bila jedan od najve}ih bh. proizvo|a~a namje{taja, medijsku pozornost privukla je

“Dioni~ari Standarda podigli su vi{emilionske kredite kako bi ’pomogli’ Mi{kovi}u da preuzime fabriku, a za tu uslugu sada sami vra}aju kredite koji su podignuti pod vrlo sumnjivim okolnostima“ krajem 2007. godine kada je njen tada{nji ve}inski vlasnik, njema~ka kompanija Schieder Mobel Holding GmbH, ina~e najve}i evropski proizvo|a~ namje{taja, proglasila bankrot. Godinu dana kasnije, u septembru 2008. godine, Delta Real Estate, kompanija u vlasni{tvu neprikosnovenog srbijanskog tajkuna Mirosava Mi{kovi}a, preuzela je ve}inski udio u firmi Standard Sarajevo. Vrijednost ove akvizicije ostala je tajna, a navodno je Mi{kovi}eva Delta 63,83 posto dionica Standarda od dotada{njeg ve}inskog vlasnika, Schieder Mobel Holding GmbH, kupila za desetak miliona maraka.

Nakon preuzimanja Standarda, u javnosti su se pojavile spekulacije da je Mi{kovi} tu kompaniju kupio prvenstveno radi vrlo atraktivnog zemlji{ta, te da }e se kompletna proizv odnja namje{taja preseliti na neku manje atraktivnu lokaciju, a postoje}e isk-

oristiti za gradnju {oping centara i stambeno-poslovnih kompleksa. Podje}anja radi, prije preuzimanja Standarda, Mi{kovi} je sa svojim tada{njim poslovnim partnerom, utemeljiteljem Avaza a sada i predsjednikom Stranke za bolju budu}nost BiH (SBB BiH) Fahrudinom Radon~i}em, osnovao zajedni~ku kompaniju President nekretnine.

Odmah nakon preuzimanja Standarda, Mi{kovi} je pokazao interes za kupovinu Sarabona,

MUKE PO STANDARDU Nekada uspje{an bh. proizvo|a~ namje{taja pro`ivljava dugogodi{nju agoniju nakon {to ga je preuzela kompanija Miroslava Mi{kovi}a Delta Real Estate 8.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

27

Miroslav:TEKST osnova.qxd

8.11.2012

1:02

Page 28

NESTANDARDNI KRAJ “STANDARDA” ROBA S GRE[KOM

“Ispario“ namještaj vrijedan 14 miliona maraka!

MUKE MALIH DIONI^ARA

“Roba, odnosno namje{taj, u vrijednosti oko 14 miliona maraka, vra}ena je u krug fabrike iz inostranstva kao roba s gre{kom. Me|utim, navedenoj robi gubi se svaki trag. Ista roba nije uni{tena, jer da bi se uni{tila, to se moralo prijaviti nadle`nim organima, {to nije ura|eno. Tada{nja {efica finansija Sipovi}ka tu robu morala je knji`iti na nekom kontu kao robu koja je vra}ena sa gre{kom, a to nije uradila. U toj uigranoj lopovskoj grupi na ~elu sa biv{im direktorom Adnanom ^au-

Faksimil pisma malih dioni~ara Standarda koje je upu}eno nadle`nim institucijama

nekada vode}eg proizvo|a~a slatki{a u BiH. U vlasni{tvu ovog poduze}a nalazi se zemlji{te povr{ine 24.000 kvadratnih metara, te objekti s infrastrukturom na 12.000 kvadrata koji su u neposrednoj blizini Standarda, preduze}a koje je ve} bilo u rukama Mi{kovi}a.

IMA NEKA TAJNA VEZA Uslijed recesije i krize Mi{kovi} nije preuzeo Sarabon, ali je ostao ve}inski vlasnik Standarda, gdje su se vrlo brzo po~ele de{avati te{ko obja{njive, da ne ka`emo stvari koje nisu u skladu sa va`e}im zakonima. “Na{a fabrika podigla je vi{emilionske kredite kako bi ‘pomogla’ Mi{kovi}u da zatvori tender za preuzimanje fabrike, {to je moralo biti ura|eno po zakonu o preuzimanju dioni~arskih dru{tava. Za uslugu koju smo svojevremeno u~inili Mi{kovi}u, mi dioni~ari sada vra}amo te kredite koji su dizani pod vrlo sumnjivim okolnostima“, stoji u pismu

[AMPION BIZNISA Amira Sipovi}, direktorica Standarda, pro{le godine dobila je priznanje [ampion biznisa

malih dioni~ara koji su na ra~un ve}inskog vlasnika Mi{kovi}a i njegovih “satelita“ iz uprave Dru{tva iznijeli niz optu`bi.

“U 2009. godini tada{nji direktor Standarda Adnan ^au{evi} i {efica finan-

STRUKTURA VLASNI[TVA

Kiparsko-beogradska veza Prema posljednim informacijama ve}inski vlasnik kompanije Standard Furniture Factory jo{ uvijek je kiparska firma Olectar Impex Limited, a slijede Raiffeisen banka sa 0,6 posto vlasni{tva i Megamix d.o.o. Sarajevo sa 0,3 posto vlasni{tva.

Ve}inski vlasnik Standard nekretnina je Delta, a kao i slu~aju Standard Furniture Company tu su i Raiffeisen banka i Megamix.

28

{evi}em, bili su i tada{nja {efica finansija, a sada{nja direktorica Amira Sipovi}, biv{i i sada{nji direktor salona Top-Mebio Emir Idrizovi} i Salan Mugdim, kao i vlasnik {pedicije Muhi}trans Suad Muhi}. Oni su vra}enu robu izvezli iz fabri~kog kruga i prodali samo njima ’poznatim’ kupcima za ke{“, naveli su mali dioni~ari u svom pismu uz konstataciju da je lako dokazivo koliko se zapravo robe vratilo iz inostranstva u fabri~ki krug kroz carinsku i {peditersku dokumentaciju.

sija (sada generalna direktorica) Amira Sipovi} prebacili su u neku offshore kompaniju na Kipru oko {est miliona maraka za potrebe Mi{kovi}a. Za ovaj transfer ne postoje odluke organa Dru{tva, a ovu transakciju registrovao je i odbor za reviziju u svom izvje{taju za 2009. godinu.

Ovo pitanje bilo je na Skup{tini dru{tva 2010. godine i niko nije ni{ta preduzeo“, naveli su mali dioni~ari u pismu koje je, izme|u ostalih, proslije|eno i na adresu dr`avne Agenciji za istrage i za{titu (SIPA). [ta se desilo sa {est miliona maraka preba~enih na Kipar, za sada ostaje nepoznato, ali ~injenica jeste da je upravo kompanija sa Kipra Olectar Impex Limited postala ve}inskim, 90-postotnim, vlasnikom preduze}a Standard Furniture Factory d.d. Sarajevo. Istovremeno, Mi{kovi}eva Delta Real Estate ostala je 90-postotnim vlasnikom kompanije Standard nekretnine d.d. Sarajevo. Dugim rije~ima, Standard je podijeljen na dvije kompanije, jednu koja se bavi proizvodnjom namje{taja i drugu koja upravlja nekretninama. Prema posljednim informacijama, kiparska kompanija je krajem pro{le godine, putem bokerske ku}e Zijada Bleki}a Eurohaus, ponudila prodaju svog ve}inskog udjela u kompaniji Standard Furniture Factory. [ta se de{ava sa kompanijom Standard i firmama k}erkama nije jasno ni malim dioni~arima, koji ipak vjeruju da je krajni cilj Mi{kovi}a prebacivanje proizvodnje u Banju Luku i Podgradce, a da }e oni ostati i bez fabrike i bez posla. Preseljenje proizvodnje i “ra{~i{}avanje“ atraktivnih lokacija, koje bi se mogle skupo prodati ili iskoristiti na neki drugi na~in, bio bi logi~an “poslovni“ potez kontroverznog Mi{kovi}a. Me|utim, kako }e se i da li }e se okon~ati agonija Standarda, znat }e se nakon okon~anja istrage koja je u toku.

SLOBODNA BOSNA I 8.11.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

8.11.2012

0:39

Page 5

Afera:TEKST osnova.qxd

8.11.2012

1:52

Page 30

HALO, SLU[AM TE

Afera koja ovih dana potresa Vladu Srbije, izazvana prisluškivanjem predsjednika Srbije Tomislava Nikolić i prvog potpredsjednika Aleksandra Vučića, prijeti da izazove velike potrese na bezbjednosnoj i političkoj sceni Srbije; naša novinarka otkriva šta je bio cilj kreiranja ove afere i ko su njeni glavni akteri

SB SAZNAJE AFERA SRPSKI WATERGATE UVOD JE U ^ISTKU SPS-a IZ VLADE SRBIJE Pi{e: MIRHA DEDI]

P

ro{losedmi~ni napad na kolonu vozila u kojoj se nalazio predsjednik Srbije Tomislav Nikoli}, ali i nedavna afera s prislu{kivanjem najvi{ih dr`avnih funkcionera, Aleksandra Vu~i}a i Nikoli}a, predstavlja samo dio `estoke borbe za prevlast u vrhu MUP-a, saznaje na{ list od dobro upu}enog izvora iz Vlade Srbije.

Kako navode na{i sagovornici, dvije struje u Vladi Srbije, Vu~i}eva i Da~i}eva, ve} izvjesno vrijeme vode rat za kontrolu policije, a u tom sukobu o~igledno se ne biraju sredstva. Tako je incident koji se dogodio na autoputu iskori{ten da bi se diskreditovala druga strana. Naime, Vu~i} je na sebe preuzeo kontrolu svih bezbjednosnih slu`bi u Srbiji, me|utim to mu ne uspijeva sa SPS-ovim kadrovima koji su jo{ od Milo{evi}evog vremena u ovim strukturama. Zbog toga je odlu~io, kako tvrdi na{ izvor, da napravi veliku ~istku i to ne samo po povr{ini ve} i po dubini. Kao povod za to poslu`it }e mu medijski napuhana afera o pra}enju i prislu{kivanju dr`avnog rukovodstva Srbije.

vrha policije. Zbog uznemirenosti prvim ljudima Srbije poja~ano je obezbje|enje.

Srbijansko javno tu`ila{tvo je po hitnom postupku, po nalogu Aleksandra Vu~i}a i Tomislava Nikoli}a, pokrenulo opse`nu istragu o pra}enju dr`avnog vrha, a taj predmet je zaveden pod oznakom slu`bena tajna.

Premijer Srbije i ministar policije Ivica Da~i} izdao je nalog Unutra{njoj kontroli MUP-a da provjeri sve slu`be koje imaju mogu}nost prislu{kivanja, odnosno izdavanja naloga.

Po~etkom nedjelje kabinet predsjednika Srbije saop{tio je da je u no}i izme|u petka i subote pripadnik MUP-a Srbije slu`benim automobilom naletio na kolonu Tomislava Nikoli}a i presjekao im put. Iz vrha policije stiglo je potpuno druga~ije obja{njenje ovog incidenta. Prema zvani~noj verziji iz Predsjedni{tva Srbije, voza~ na~elnika Saobra}ajne policije Dragi{e Simi}a u slu`benom d`ipu “Mitsubishi Pajero” velikom brzinom se zaletio u kolonu predsjednika Srbije. Druga verzija, me|utim, ka`e da je cijela pri~a namjerno

LO[E RE@IRANA AFERA Aleksandar Vu~i} je kazao da ga je BIA informisala kako je prije nekoliko dana dio MUP-a Srbije izdao nalog da mu se prislu{kuje telefon, dok predsjednika Srbije Tomislava Nikoli}a prislu{kuju ve} du`e vrijeme. Nalog za prislu{kivanje Vu~i}a, po njegovim rije~ima, izdat je po zahtjevu mafija{kih krugova, a uz pomo} nekoga iz 30

RAT RAT ZA ZA MUP MUP SRBIJE SRBIJE

Milorad Milorad Veljovi}, Veljovi}, direktor direktor srbijanske srbijanske policije, policije, ubije|en ubije|en je je da da je je afera afera “prislu{kivanje” “prislu{kivanje” namje{taljka namje{taljka

SLOBODNA BOSNA I 8.11.2012.

Afera:TEKST osnova.qxd

8.11.2012

1:53

Page 31

KO PRISLU[KUJE DR@AVNI VRH SRBIJE

VELIKI SKANDAL TRESE VRH SRBIJANSKE VLASTI U vrhu Vlade Srbije bjesni rat za kontrolu nad MUP-om Srbije {to je bio povod da se isfabrikuje afera o prislu{kivanju Tomislava Nikoli}a i Aleksandra Vu~i~a

Aleksandar Vu~i} i Dragan \ilas napravili su dogovor da Vu~i} iz Vlade izbaci ministre SPS-a a na njihovo mjesto postavi \ilasove ljude iz DS-a predimenzionirana, po{to je Simi}ev voza~ sve vrijeme vozio iza Nikoli}eve kolone i ni u jednom trenutku nije ugrozio bezbjednost predsjednika. Bez incidenata se dovezao do Smedereva, a tek ujutro je obavije{ten da je na njegovu vo`nju reagovalo Nikoli}evo obezbje|enje.

Sam general Dragi{a Simi} rekao da su pri~e o u~e{}u njegovog voza~a u incidentu “budala{tina”, te da ne mo`e da vjeruje “{ta su sve ljudi u stanju da izmisle”.

“Te informacije su za crtani film! U jednom trenutku je ispalo da je d`ip vozio moj sin, koji ima devet godina!”, rekao je Simi}.

8.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

I dok pojedine strukture MUP-a poku{avaju da “napu{u” incident s Tomislavom Nikoli}em, direktor policije Milorad Veljovi} tvrdi da isto va`i i za aferu “prislu{kivanje”. Prema njegovim rije~ma, “prislu{kivanja nikad nije ni bilo”!

On nezvani~no navodi da na~elniku Uprave kriminalisti~ke policije Srbije, generalu Rodoljubu Milovi}u, neko poku{ava da smjesti tu “aferu” kako bi smijenio policijsko rukovodstvo! Naime, Veljovi}, kako nezvani~no saznajemo, tvrdi da odre|eni centri mo}i poku{avaju da ubijede Vu~i}a kako treba po~istiti kompletno

rukovodstvo policije da bi onda oni preuzeli va`ne funkcije.

MILOVI] TVRDI DA MU JE SVE POTURENO Na~elnik Uprave kriminalisti~ke policije Srbije general Rodoljub Milovi} zvani Ro}ko kazao je da je najvjerovatnije on potpisao zahtjev za pra}enje, ali da ne zna ko mu ga je dao na potpis, niti je znao ~iji su brojevi telefona u pitanju.

General Milovi}, kako tvrdi na{ dobro upu}eni izvor, va`i za jednog od najja~ih policajca na Balkanu. Milovi} je iz Nik{i}a, 31

Afera:TEKST osnova.qxd

8.11.2012

2:05

Page 32

HALO, SLU[AM TE [TAMPA POD KONTROLOM VU^I]A I NIKOLI]A OTKRIVA

Srpski tajkun u Beču naručio Vučićevo ubistvo

GENERAL MILOVI] ODOBRIO PRISLU[KIVANJE Na~elnik Uprave kriminalisti~ke policije Srbije general Rodoljub Milovi} priznao da je potpisao nalog za prislu{kivanje Nikoli}a i Vu~i}a

zbog ~ega policajci Upravu kriminalisti~ke policije Beograda u {ali zovu Centar bezbjednosti Nik{i}. Milovi} u`iva potpunu podr{ku direktora policije Milorada Veljovi}a, kojem je prije vi{e od godinu dana istekao mandat, ali nova vlada nije na{la na~ina da ga smijeni kako je to zakonom predvi|eno. Veljovi} se na tom mjestu zadr`ao prvenstveno kao veliki profesionalac iako je, kako tvrde obavije{teni izvori, bio naklonjen Tadi}u. Veljovi}, me|utim, namjerava ponovo da se kandiduje za prvog ~ovjeka srbijanske policije, a najve}i konkurent }e mu biti Milan Dimitrijevi}, {ef Uprave za me|unarodnu operativnu policijsku saradnju.

No, vratimo se Milovi}u. Biografija Rodoljuba Milovi}a, najzna~ajnijeg saradnika Veljovi}a i biv{e vlasti, tako|er je impresivna. Sa vi{om {kolskom spremom, u vrijeme ubistva Zorana \in|i}a, nalazio se u odjeljenju za krvne delikte beogradske policije.

Odmah po pokretanju policijske akcije Sablje Milovi} je potpisao desetine rije{enja o pritvaranju osumnji~enih zbog “osnovane sumnje da mogu ugroziti bezbjednost Republike Srbije”, a naro~ito se proslavio vo|enjem istrage oko atentata na premijera Zorana \in|i}a. Samo nekoliko mjeseci ranije inspektor Milovi} bio je desna ruka Slobodana Pa|ina, zamjenika na~elnika Odeljenja za krvne i seksualne delikte SUP-a Beograd. Njega je Milovi} uhapsio u vrijeme “Sablje” pod optu`bom da je pripadnik takozvanog zemunskog klana.

32

Mediji bliski “naprednjacima” Tomislava Nikoli}a tokom pro{le nedjelje objavili su da se nekoliko najve}ih tajkuna u Srbiji na{lo u panici, nakon {to je Vu~i} najavio da }e ispitati kako su stekli svoje bogatstvo. Podsjetimo, Vu~i} je najavio istragu poslovanja Miroslava Mi{kovi}a, Vojina Lazarevi}a i Vuka Hamovi}a.

Nakon toga srpski tajkuni su se, kako pi{e beogradska {tampa, na{li u nevi|enoj panici. “Oni ne}e `aliti para, a ne}e birati ni na~ina da sru{e ovu vlast i sa~uvaju svoje milionske imetke.

Pojedini se sada pona{aju kao ranjene zvijeri sabijene u }o{ak i spremni su doslovce na sve, pa i na najgore”, pi{e list Informer koji je blizak Aleksandru Vu~i}u.

Isti list pi{e da je crnogorska tajna policija obavijestila BIA-u da se jedan mo}ni srpski tajkun nedavno u Be~u raspitivao kod albanskog narko-bosa, jednog od

Rodoljub Milovi} je uspio da se pozicionira na mjesta na~elnika Uprave kriminalisti~ke policije, u ~ijem sastavu je i Slu`ba za borbu protiv organizovanog kriminala. Kada je uhap{ena grupa Darka [ari}a, Milovi} je tvrdio da mu je ugro`en `ivot od strane [ari}evog klana. Biv{i predsjednik Srbije Tadi} na proslavi dva vijeka od osnivanja srpske policije odlikovao je Rodoljuba Milovi}a najvi{im odlikovanjem. Milovi}a je i ministar policije Ivica Da~i} nedavno promovisao u generala.

DA LI DA^I] OSTAJE PREMIJER SRBIJE Ivica Da~i}, premijer Srbije i ministar MUP-a Srbije, najavio je o{tre mjere protiv u~esnika afere

najmo}nijih kriminalaca na Balkanu, kako bi mogao da “ukloni” prvog potpredsjednika Vlade Aleksandra Vu~i}a!

Nedugo zatim, dojava o ovom susretu je stigla do crnogorske Agencije za nacionalnu bezbjednost, iz koje su alarmirane kolege u Beogradu.

Nedavno su zvani~nici Vlade Srbije objelodanili informaciju da najmo}niji srpski tajkun Miroslav Mi{kovi} potajno radi na smjeni Da~i}evog kabineta i na stvaranju novog, bez naprednjaka.

Istovremeno, javnosti je saop{teno da je u tri od 24 sporne privatizacije, ~iju reviziju tra`i Evropska unija, umije{an ba{ vlasnik razgranate Delta kompanije, stvorene na osnovu po~etnog kapitala ~ije porijeklo poti~e iz ’90-ih godina. Uz to Vlada najavljuje i novi Zakon o porijeklu imovine koji bi doveo u pitanje poznato tajkunsko pravilo: ne pitaj samo kako sam zaradio prvi milion.

Me|utim, i pored toga {to je ovaj policijski general Da~i}ev miljenik, ministar MUP-a je kazao da ne}e {tedjeti nikoga i da }e cjelokupan vrh policije biti smijenjen, uhap{en i procesuiran u skladu sa zakonom, bez obzira na kojoj se funkciji nalaze, ako se utvrdi odgovornost policije za prislu{kivanje Tomislava Nikoli}a i Aleksandra Vu~i}a. “Niko ko u~estvuje u prislu{kivanju ne}e vi{e biti na svojoj funkciji”, upozorava ministar policije i premijer Ivica Da~i}.

Kako tvrdi na{ dobro upu}eni izvor, Vu~i}u }e afera sa prislu{kivanjem poslu`iti da sru{i Vladu i napravi novu, bez Socijalista. Naime,Vu~i} i Dragan \ilas imaju aran`mane koji su daleko od politike. Naime, rije~ je o biznisu. \ilas je poznat kao jedan od najve}ih tajkuna u Srbiji, zbog ~ega je prvenstveno interesantan Aleksandru Vu~i}u kao koalicioni partner.

Unutra{nja kontrola MUP-a trebalo bi da istra`i kako je mogu}e da je klju~ni papir u aferi prislu{kivanje jednostavno nestao.

General Milovi} tvrdi da je propratno pismo potpisao po automatizmu po{to su mu papire dostavile stru~ne slu`be. Ta njegova izjava se sada provjerava i do kraja nedelje Vu~i} }e, kako je najavio, objelodaniti ko je to ta~no i za ~iji ra~un poku{ao da prislu{kuje Vu~i}a i Nikoli}a. Potpredsjednik Vlade Srbije Vu~i} o~ekuje da }e to otkri}e odvesti i do nekih mnogo ve}ih zlo~ina i pravih {efova mafije u Srbiji.

SLOBODNA BOSNA I 8.11.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

8.11.2012

0:39

Page 7

Nadza:TEKST osnova.qxd

8.11.2012

1:34

Page 34

RASPRODAJA PRIRODNIH RESURSA

Bez obzira na učestale i sve glasnije pritužbe da je na sceni neodgovorna i bahata rasprodaja prirodnih resursa, sve su prilike da će strani investitori dobiti koncesiju na hidroenergetski potencijal gornjeg toka rijeke Drina a kompanija “Comsar energy limited” kontroverznog ruskog biznismena Rašida Serdarova na izgradnju termoelektrane u Ugljeviku

REPUBLIKA SRPSKA BEZGLAVO SRLJA U KOLONIJALNO ROPSTVO VELIKODU[NI POKLON RUSKOM TAJKUNU Kompaniji “Comsar energy limited” Ra{ida Serdarova pripast }e ~ak 90 posto vlasni{tva u Rite Ugljevik 3

34

SLOBODNA BOSNA I 8.11.2012.

Nadza:TEKST osnova.qxd

8.11.2012

1:34

Page 35

NAKON TELEKOMA, RS PRODAJE I ELEKTROPRIVREDU skoj upotrebi na op{tu dobrobit svih gra|ana. Ni pod kakvim uslovima nije ih mogu}e ustupiti strancima ili doma}im privatnicima. I male hidroelektrane su u prete`nom vlasni{tvu op{tina, regija (dr`ave) u najmanjem iznosu od 51 %”, navodi se u pozivu prof. dr. Alekse Milojevi}a.

Pi{e: NA\A DIKLI]

P

ri~a koju je otvorila “Slobodna Bosna” o rasprodaji prirodnih bogatstava Republike Srpske dobi}e svoj epilog na sjednici Skup{tine RS-a. No, bez obzira na u~estale i sve glasnije pritu`be da je na sceni neodgovorna i bahata rasprodaja prirodnih resursa, sve su prilike da }e strani investitori dobiti koncesiju na hidroenergetski potencijal gornjeg toka rijeke Drina a kompanija Comsar energy limited, kontroverznog ruskog biznismena R a{ida Serdarova, na izgradnju termoelektrane i eksploataciju uglja u Ugljeviku.

Ra{id Serdarov

“Na osnovi odrednice da su prirodna dobra javna dobra sve velike hidroelektre ne na evropskom Zapadu i u SAD-a su u potpunom (100 %) vlasni{tvu dr`ave. Ona je du`na da rijeke privede njihovoj ekonom-

PARTIJSKA UZURPACIJA RESURSA Milojevi} dalje navodi da vlasni{tvo nad prirodnim bogatstvima kod nas nije zakonski regulisano i da je u stvarnosti ovo bogatstvo dospjelo u ruke jednog ~ovjeka koji samovoljno poziva prido{lice iz svijeta da im to rasproda “a nas da ostavi bez budu}nosti, da nas uni{ti.”

Ekonomski autoriteti iz RS-a smatraju da strani investitori ne bi smjeli dobiti ve}insko vlasni{tvo nad prirodnim resursima Vukota Govederica, poslanik SDS-a, i Aleksa Milojevi}, direktor Ekonomskog instituta RS-a, zatra`ili su od skup{tinskog kolegija da u dnevni red Skup{tine ne uvrsti Odluku kojom se stranim investitorima daje ve}insko vlasni{tvo nad prirodnim bogatstvima, ali bezuspje{no, njihov zahtjev je glatko odbijen.

NEDEFINISANO VLASNI[TVO U pozivu Ekonomskog instituta RS-a navodi se stav da je nezakonit “Prijedlog odluke o davanju saglasnosti Vlade RS o izboru strate{kog partnera za realizaciju Projekta hidroenergetski sistem Gornja Drina i na Ugovor o strate{kom partnerstvu u istra`ivanju, izgradnji i kori{}enju hidroenergetskog potencijala gornjeg sliva rijeke Drine”, budu}i da u RS-u ne postoji zakon kojim je utvr|ena svojina nad prirodnim bogatstvima, a prirodna bogatstva su prema tome javna dobra!

Aleksa Milojevi}

NEPOVOLJAN ARAN@MAN

Serdarovu 90, a RS-u 10 posto Milojevi} navodi tri primjera koja su, kako ka`e, sasvim dovoljna za ilustraciju veli~ine ekonomske {tete nastale neodgovornom rasprodajom prirodnih resursa.

1) HE Gornja Drina, 60 posto vlasni{tva pripada strancima, 40 posto RS. 2) RiTE Ugljevik “TE-3“, 90 posto Serdarov, deset posto RS. 3) Rudnik “Stanari“, ~ija je koncesiona naknada deset miliona maraka godi{nje,

8.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

dok je godi{nja neto dobit koncesionara desetak puta ve}a.

“Samo na ova tri projekta stranci }e godi{nje ostvarivati i iznositi iz zemlje 1,3 milijardi maraka neto dobiti. To bi bilo dovoljno da se ostvari materijalno bogatstvo od oko pet milijardi KM i na toj osnovi godi{nje zaposli novih 32 hiljade radnika”, tvrdi Milojevi}.

“Rije~ je o privatnoj partijskoj svojini predsjednika stranke na vlasti (SNSD) koji vr{e}i i ulogu predsjednika Republike ostvaruje najrazli~itije nezakonite (privatne) koncesione i druge dogovore o rasprodaji na{ih prirodnih bogatstava”, tvrdi Milojevi}.

Govedarica, koji je svjestan da }e njegova partija biti preglasana, ka`e da se ovome mora stati ukraj.

“Mi nismo protiv stranih ulaganja, ali da odmah razgrani~imo. Oni ne smiju stranom vlasniku dati vi{e od 50 posto vlasni{tva, {to sada nije slu~aj. Pokrenu}emo inicijativu da se usvoji Zakon o za{titi prirodnih resursa, jer je to jedini na~in da se za{tite prirodna bogatstva RS-a. Tako|e }emo tra`iti izmjenu Zakona o koncesijama, jer nije isto dati koncesiju nekom privredniku na pitku vodu, koju on prepakuje i prodaje, i dati koncesiju na 30 godina za eksploataciju uglja”, ka`e Govedarica za “Slobodnu Bosnu”.

Kao primjer kako se kr~me prirodna bogatstva na{ sagovornik navodi upravo “Ugljevik 3”, termoelektranu koju }e graditi Serdarov, a ~iji je ugovor sa Miloradom Dodikom objavio na{ list.

“Termoelektrana ‘Ugljevik 3’ je klasi~ni primjer netransparentnosti i poligona za korupciju. Li~no sumnjam da su tu ~ista posla, ali postoje zakonske regulative i istra`ni organi, pa neka oni odrade svoj dio posla. Mi odli~no znamo ko ima skup{tinsku ve}inu i znamo da }emo biti preglasani, ali poku{avamo skrenuti pa`nju javnosti da ovako ne ide dalje i da je sve {to se trenutno radi samo uvod u privatizaciju Elektroprivrede RS”, isti~e Govedarica.

35

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

8.11.2012

0:40

Page 8

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

8.11.2012

0:41

Page 9

Dukic:TEKST osnova.qxd

8.11.2012

0:48

Page 38

[OVINISTI^KA FARSA

Udarna pesnica Dodikove šovinističke propagandne mašinerije BRANISLAV DUKIĆ, predsjednik Saveza logoraša Republike Srpske, nedavno je reaktivirao “nevladinu“ organizaciju Spona kako bi Dodiku pomogao da “vrati nadležnosti RS-a koji su nelegalno prenesene na BiH“; naša novinarka istražila je ratni i poratni put ovog Dodikovog plaćenika

BRANISLAV DUKI] JE TOKOM RATA U HRASNICI [VERCOVAO HUMANITARNU POMO] Pi{e: MIRHA DEDI]

M

ilorad Dodik je po~etkom nedjelje najavio da }e vratiti sve nadle`nosti RS-a koje se prenijete na zajedni~ke institucije BiH a ima ih, po Dodiku, preko dvije stotine.

Nedavno je u tom cilju reaktiviran Srpski pokret nevladinih asocijacija Spona ~iji je predsjedavaju}i Branislav Duki}, jedan od najistaknutijih ljudi Dodikove {ovinisti~ke propagande. Duki} ka`e da }e ovaj pokret tra`iti da se “Republici Srpskoj vrate sve nadle`nosti koje su nelegalno prenesene na BiH, posebno institucije koje ne mogu da za`ive, kao {to je izme|u ostalih Uprava za indirektno oporezivanje“. Spona, ka`e Duki}, ne `eli da ima bilo kakvu vezu sa nivoom BiH.

OD PORTIRA DO PREDSJEDNIKA UDRU@ENJA LOGORA[A Duki}, koji je i predsjednik Saveza logora{a RS-a, dugogodi{nji je Dodikov pla}enik. Naime, organizacije `rtava rata u Republici Srpskoj neprikosnoveno kontroli{e Milorad Dodik kroz direktno finansiranje iz bud`eta, ali i razna sponzorstva.

Za Duki}a je poznato da od Dodika ili njegovih najbli`ih saradnika dobija zadatke kada i {ta treba da ka`e ili organizuje.

Duki} ve} godinama, ba{ kao i njegov {ef Dodik, negira genocid u Srebrenici, tra`i ukidanje Tu`ila{tva i Suda BiH, i dokazuje da je u Federaciji BiH tokom rata postojalo 536 logora u kojima su mu~eni Srbi. On sam tvrdi da je proveo preko 700 dana u ~etiri bo{nja~ka logora u Sarajevu.

Na{ list poku{ao je rasvijetliti ratnu i poratnu biografiju Branislava Duki}a, la`nog logora{a i Dodikovog juri{nika.

38

LA@NJAK ME\U LOGORA[IMA

Branislav Branislav Duki} Duki} za za predsjednika predsjednika Saveza Saveza logora{a logora{a RS-a RS-a izabran izabran je je potpuno potpuno nelegalno nelegalno jer jer je je la`irao la`irao da da je je pro{ao pro{ao kroz kroz ~etiri ~etiri logora logora uu kojima kojima je je proveo proveo vi{e vi{e od od dvije dvije godine godine

SLOBODNA BOSNA I 8.11.2012.

Dukic:TEKST osnova.qxd

8.11.2012

0:48

Page 39

LA@NI LOGORA[ BRANISLAV DUKI] DUKI] JE DUGOGODI[NJI DODIKOV PLA]ENIK Organizacije `rtava u Republici Srpskoj neprikosnoveno kontroli{e Milorad Dodik kroz direktno finansiranje iz bud`eta, ali i razna sponzorstva

Milorad Dodik je Branislava Duki}a nagradio izda{nim donacijama i stanom u centru Banje Luke Branislav Duki}, predsjednik Spone, koje okuplja desetak nevladinih organizacija, do prije nekoliko godina bio je ~uvar parkinga, zatim portir u sportskoj dvorani Borik, gdje je povremeno i napla}ivao ulaznice. Me|utim, pozicija predsjednika Spone omogu}ila mu je lagodan `ivot.

Duki} kao predsjednik Udru`enja logora{a RS-a bogato je nagra|en za svoju lojalnost Dodiku, izme|u ostalog nedavno je dobio stan u u`em centru Banje Luke. U Banjoj Luci uvijek se mo`e vidjeti na elitnim mjestima obu~en u skupocjena odijela.

Funkcionerima Spone Vlada RS-a dodijelila je i slu`beno vozilo na raspolaganje, a koje je registrovano na Ministarstvo unutra{njih poslova RS-a.

Duki}, koji je tokom rata svega ~etiri mjeseca proveo u sarajevskom zatvoru, uspio je izlobirati da postane “prvi logora{” Republike Srpske.

Prijeratni, ali i dobrim dijelom ratni stanovnik ilid`anskog naselja Hrasnica, 8.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

dana{nji predsjednik Saveza logora{a RS-a, zapravo i nije bio logora{. To za na{ list tvrdi Nazim Mahmutovi}, ratni komandant Op{tinskog {taba Civilne za{tite na

KARTE, KUPITE KARTE: Branislav Dukić, predsjednik Spone, koja okuplja desetak nevladinih organizacija, do prije nekoliko godina bio je čuvar parkinga, zatim portir u sportskoj dvorani Borik, gdje je povremeno naplaćivao ulaznice

Ilid`i, koji dobro poznaje Duki}a i njegov ratni put.

“Duki} i ja smo zajedno radili u Famosu, on je bio tehni~ki crta~, a ja rukovodilac pripreme monta`e motora i predsjednik Sindikata ~itavog Famosa, a on jednog dijela. U to vrijeme sporje~kali smo se oko nabavke uglja, me|utim kada je po~eo rat ja kao komandant op{tinskog {taba Civilne za{tite u Hrasnici, postavio sam ga za komandira Radne jedinice Civilne za{tite. Duki} je u to vrijeme bio vrlo aktivan u radu Mjesne zajednice. Taj radni vod imao je zadatak da u Hrasnici za{titi prozore od granata, da opslu`i vojnu bolnicu, da pomogne oko humanitarne pomo}i. Duki} je vodio tu multietni~ku jedinicu koja je bukvalno bila za{ti}ena.

On je imao povla{ten polo`aj, nikada nije ni{ta fizi~ki radio, nije i{ao da kopa rovove, dok sam ja recimo kopao tunel.

Pripadnici Duki}evog radnog voda bili su za{ti}eni po zakonu. Imali su osmosatno 39

Dukic:TEKST osnova.qxd

8.11.2012

0:49

Page 40

[OVINISTI^KA FARSA

DUKI] KRIJE SVOJU RATNU PRO[LOST Tokom rata Branislav Duki} je organizovao do~ek Alije Izetbegovi}a u Hrasnici i {vercovao {lepere humanitarne pomo}i

radno vrijeme i redovno dobivali cigarete i hranu. Da se bilo kome od njih ne{to desilo, imali bi ista prava kao i borci Armije RBiH, jer tako je zakon nalagao. Ako je neko ranjen, imao je pravo na invalidninu, ako je poginuo, njegova porodica ima pravo na penziju. Za razliku od moje civilne za{tite koja nije dobila bora~ki status”, ka`e Mahmutovi}.

“Duki} je prvi Srbin koji je pro{ao kroz tunel. On je redovno i{ao na sastanke Srpskog gra|anskog vije}a BiH u Sarajevu.

Toliko je bio privr`en Armiji RBiH da je bez problema dobijao dozvole da prolazi kroz tunel. U to vrijeme organizovao je razne proslave. Imali smo zajedni~ke manifestacije u Domu kulture, recimo na dan brigade ili kada je u Hrasnicu dolazio Alija 40

Izetbegovi}. Sve je to Duki} organizovao.

Istovremeno, kritikovao je srpsku stranu i u toj mjeri nam bio lojalan da su mnogi ljudi znali re}i da je najbolji kandidat za zlatnog ljiljana. U Duki}a se, jednostavno, vjerovalo. Njegova supruga je radila u ratnoj bolnici i tako|er bila lojalna. Kada je i{ao {leper konzervi sa svinjetinom, mi smo odre|ivali da to ide direktno njegovoj radnoj jedinici.

Imao je svoj ured, imao magacin gdje je skladi{tio konzerve. Zadu`ivao je i po 15 tona konzervi i imao zadatak da ih dijeli svojim ljudima. Njegova jedinica ih je koristila, ali kasnije se ispostavilo i da ih je Duki} prodavao, odnosno {vercovao”, pri~a Mahmutovi}.

No, na iznena|enje kom{ija i ~lanova SGV-a, u septembru 1994. godine Duki} se

dao u bijeg preko Igmana sa stotinjak vojno sposobnih mu{karaca.

“Duki} je najbolje `ivio u Hrasnici.

Onda su mu njegovi zaprijetili i prigovarali mu da je Alijin. Kako bi se dokazao, poveo je sa sobom ostale Srbe koji su normalno radili i `ivjeli u svojim stanovima. Poveo je oko 130 Srba preko Igmana autobusom.

Me|utim tamo su ih negdje zaustavili, i onda se on postavio kao njihov za{titnik”, govori Mahmutovi}.

Naime, Duki}ev plan osujetili su bezbjednjaci Armije RBiH koji su u rejonu Osmica uhapsili vi{e od 100 vojno sposobnih mu{karaca. Dio njih je zadr`an u vojnom pritvoru, a dio je zbog nedostatka prostora preba~en u zatvor ‘Viktor Bubanj’ u Sarajevu. Me|u ovim drugima bio je i Duki}. Zbog dezerterstva, odnosno kr{enja Zakona o mobilizaciji BiH, osu|en je na dvije godine zatvora. Na su|enju je nekoliko svjedoka iz Hrasnice svjedo~ilo kako se Duki} nelegalno obogatio {vercuju}i humanitarnu pomo} i reketiraju}i Srbe.

Odle`ao je samo ~etiri mjeseca.

Razmijenjen je 20. januara 1995. godine, ~etiri mjeseca nakon hap{enja. Taj podatak najbolje otkriva koliko je Duki} pretjerivao kada je u medijima tvrdio da je ‘u ~etiri kazamata odle`ao 732 dana’. Petnaestak godina kasnije Duki} je negirao izjave mje{tana Hrasnice da je 1993. dr`ao govor kada im je u posjetu do{ao predsjednik SLOBODNA BOSNA I 8.11.2012.

Dukic:TEKST osnova.qxd

8.11.2012

0:49

Page 41

LA@NI LOGORA[ BRANISLAV DUKI] ISPOVIJEST BRANISLAVA DUKI]A NA JAGODINSKOJ TV PALMI

DUKIĆ: “Nisam nacionalista ni fašista, ali između Srba i Bošnjaka treba postaviti kineski zid“ Gostuju}i prije desetak dana na jagodinskoj TV Palmi Branislav Duki} iznio je gomile la`i i izmi{ljotina o ratu u BiH, Srebrenici i njegovom stradanju u Sarajevu.

“Morao sam da odem iz Sarajeva, po{to sam 32 godine proveo tamo i nikada ne po`elim vi{e da se vratim u taj grad. Bosna i Hercegovina vi{e ne postoji. Postoja}e tek kada u njoj bude zastupljena multikonfesionalnost i multikultularnost, ali to u njoj vi{e ne mo`e biti. Bosna je bila mala Jugoslavija. Nema Jugoslavije, nema ni Bosne. Bo{njaci ili muslimani vi{e nemaju `ivota i su`ivota s nama. Oni mogu da se upinju, ali to ne `eli moj sin, vjerovatno ne}e `eliti ni moje unu~e, zato {to smo mi drugima stvarali dr`avu, a tek smo sada do{li pameti.

Onaj njihov reis javno ka`e u Americi ’dajte nam Bosnu, jer dali ste Srbima Srbiju, Hrvatima Hrvatsku’. Pri tome 67 posto zemlje gruntovno je srpsko. Moj otac, deda i pradeda u Bosanskom Petrovcu imaju 70 dunuma zemlje, a musliman nema ni{ta. Hodao po mojoj zemlji, sijao po mojoj zemlji, hranio stoku po mojoj zemlji, pravio se put AVNOJ-a

GENOCID KAO LEGITIMNO SREDSTVO Duki} tvrdi da je Ratko Mladi} pravilno postupio kada je u julu 1995. godine pobio preko 7.000 Srebreni~ana

preko moje zemlje... Ja nisam nacionalista, niti fa{ista, ali ne `elim da vi{e `ivimo zajedno.

Me|u nama treba napraviti jedan mali kineski zid“, kazao je Duki}.

Na lokalnoj televiziji u Jagodini Duki} je govorio da u Srebrenici nije po~injen genocid i da je zlo~in koji je po~injen nad Bo{njacima bio odgovor na ubijenih 3.256 Srba iz Srebrenice i njene okoline.

“Gospodin Ratko Mladi} naru~io je autobuse za Srebreni~ane, izvla~i ih, odvoze

Predsjedni{tva RBiH Alija Izetbegovi}, priznav{i tek da je njegova jedinica za tu priliku ure|ivala plato ispred kino dvorane FAMOS-a. Nemu{to je Duki} demantovao i da je njegova supruga radila u Ratnoj bolnici u Hrasnici.

U IME OCA I SINA DODIKA Dodiku se Duki} pribli`io tokom njegove predizborne kampanje 2006. godine.

Organizovao mu je mitinge podr{ke, a godinu dana kasnije i skupove koje su okupljali pristalice referenduma u RS-u.

Dodik je, naime, vje{to smislio da preko nevladine organizacije Spona odradi mnoge “poslove“ koje vladine organizacije ne mogu, po~ev od organizovanja raznih mitinga pa do postavljanja iritantnih i provokativnih spomen obilje`ja.

8.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

ih prema Tuzli, Kaknju, Kladnju...

One koji su nosili pu{ku naravno da nije mogao da smjesti u autobuse, jer su oni bili na borbenom polo`aju i ~ekali Mladi}a i srpsku vojsku i sad ka`u da su ih pobili.

Pa to je bio legalni i legitimni cilj i to vojska zna. Srebrenicu je trebalo napraviti da bi se optu`io pokojni Slobodan Milo{evi} i Radovan Karad`i}. Da se ka`e da ne postoji vi{e Republike Srpska i RSK i mnoge druge stvari. Jo{ to nije zavr{eno, na kraju su do{li do Kosova“, govorio je Duki}.

Prije nekoliko godina Duki} je namjeravao, vjerovatno po nagovoru svog {efa Dodika, postaviti veliki krst na Zlati{tu iznad Sarajeva, odakle su ubijani gra|ani glavnog grada. Prijetio je Duki} da ukoliko se neko usudi da izgradi memorijalni centar u Omarskoj za stradale Bo{njake, srpski logora{i }e u tom slu~aju sagraditi 536 memorijalnih centara za srpske `rtve u Federaciji BiH. U Sarajevu }e, prijetio je Duki}, srpski logora{i izgraditi 126 memorijalnih centara za srpske `rtve, koliko je bilo logora za Srbe u tom gradu.

Dodik je Savezu logora{a RS-a odobrio nekoliko stotina hiljada KM za podno{enje tu`be protiv Federacije BiH zbog postojanja 536 logora gdje su navodno na najmonstruoznije na~ine mu~eni i ubijani Srbi.

Duki} je li~no organizovao proteste ispred

Na primjedbu voditelja da svojim izjavama legalizuje osvetu, Duki} je rekao: “Pa to je bio rat, ako su oni pobili 3.256 Srbina, {ta su onda imali o~ekivati?!“ Na pitanje da li zbog svojih izjava ima problema u Sarajevu Duki} je kazao: “Kada do|em u Sarajevo, obi~no se na|e kordon policije, kombi specijale koji me ~eka. Kamermani skidaju slu{alice sa u{iju i tukli bi se sa mnom. Ima tu svega i sva~ega, ali ja se ne pla{im govori}u istinu dok sam `iv.

Nedavno je glavni tu`ilac Ha{kog tribunala Serge Brammerz bio u posjeti Sarajevu i, zamislite, primio samo bo{nja~ke `rtve, dok sa srpskim i hrvatskim nije `elio da razgovara. Kada je Brammerz ~uo da }emo zbog toga da se `alimo Savjetu UN-a, isto ve~e se pravdao da je morao da se sretne s tim ljudima jer su me|u njima bila dva svjedoka koji }e svjedo~iti na su|enju Radovanu Karad`i}u.

Za{to mene nije pozvao kao Karad`i}evog svjedoka? Ja sam ostao sa porodicom u Sarajevu i do`ivio to {to sam do`ivio i ja to ho}u u Haagu u o~i da im ka`em.“

Tu`ila{tva i Suda BiH tra`e~i njihovo ukidanje, li~no nosio predmet Dobrovolja~ka u srbijansko Tu`ila{tvo za ratne zlo~ine, iz Moskve apelovao da Skup{tina Srbije ne usvoji Rezoluciju o Srebrenici...

Duki} je sveprisutan u Dodikovim medijima u Republici Srpskoj i nekoliko posljednjih godina predano radi protiv dr`ave BiH i svega onoga {to je personifikuje. U nevladinom sektoru u RS-u mnogima nije drag. Zovu ga “Dodikov podsekretar za smutnje, la`i i obmane”.

Duki} za Dodika ka`e da mu je i otac i majka, i da je u Federaciji BiH mnogima krivo {to nemaju takvog oca. Ovih dana Duki} je od svog “oca“ Dodika dobio nova zadu`enja, za koja }e ovaj dugogodi{nji prevarant i manipulator nesumnjivo biti bogato nagra|en.

41

EUROPA:EUROPA.qxd

6.11.2012

15:53

Page 42

EVROPA, ODMAH BUGARSKA PROTIV PO^ETKA PREGOVORA, MAKEDONIJE SA EU-om

Velika Britanija u potrazi za novim ug

Bugarska se pridru`ila Gr~koj stavljanjem veta na po~etak pregovora o ~lanstvu Evropske unije i Makedonije, uprkos pozitivnoj preporuci Evropske komisije. EurActiv je objavio da je predsjednik Bugarske Rosen Plevnelijev rekao nedavno evropskom povjereniku za pro{irenje [tefanu Fileu da Makedonija nije spremna za po~etak pregovora o ~lanstvu. Ovo je ~etvrta godina zaredom kako se po~etak pregovora sa Makedonijom odga|a.

RUMUNIJA ODUSTAJE OD UVO\ENJA EURA 2015.

Rumunski premijer Victor Ponta stavio je pod znak pitanja uvo|enje eura u Rumuniji 2015., {to je do sada bio slu`beni cilj vlasti ove zemlje. “Cilj 2015. za ulazak u eurozonu nije uklesan u kamen”, rekao je premijer novinarima. Ponta je ipak istaknuo da se napori za ispunjavanje kriterija za ulazak u eurozonu “moraju nastaviti”. Va`no je po{tivati kriterije konvergencije, koji se odnose na inflaciju i deficit - istaknuo je Ponta. Za ulazak u eurozonu, potrebno

[TA [TA @ELE @ELE BRITANCI BRITANCI

David David Cameron, Cameron, britanski britanski premijer, premijer, ka`e ka`e da da on on osobno osobno nije nije za za izlazak izlazak njegove njegove zemlje zemlje iz iz EU-a EU-a jer jer to to nije nije njen njen nacionalni nacionalni interes, interes, ali ali da da jeste jeste za za redefiniranje redefiniranje postoje}ih postoje}ih odnosa odnosa sa sa Briselom Briselom

Kako se približava kraj novembra kada će biti održan summit EU-a, na kojem bi trebale biti donesene odluke o strožoj fiskalnoj i bankarskoj uniji, u Britaniji sve više raste napetost oko pitanja budućeg odnosa ove zemlje prema EU

D Victor Ponta

42

ublja integracija eurozone u Velikoj Britaniji se promatra kao {ansa za pregovore o njenom novom statusu u EU. Obra}aju}i se novinarima pro{loga petka nakon sjednice Evropskog vije}a, britanski premijer David Cameron poru~io je kako }e ja~anje integracije eurozone promijeniti prirodu britanskog polo`aja u EU. “Dok se eurozona integrira, za Britaniju se otvaraju {anse za sklapanje novog ugovora”, rekao je Cameron. On }e, kako je kazao, osobno insistirati na tome da se Velika Britanija ne povu~e iz EU-a jer “napu{tanje EU-a nije u na{em nacionalnom interesu, mi smo trgova~ka nacija i oko 50 posto na{e trgovine vezano je uz

EU”. Ali, sa planovima da se sna`nijom fiskalnom, bankovnom i politi~kom integracijom prebrodi kriza u EU, desno krilo Konzervativne stranke sve vi{e insistira da se Britancima omogu}i izja{njavanje o tome `ele li ostati u EU ili redefinirati svoj odnos s Briselom. Ministar finansija George Osborne najavio je nedavno za BBC ulaganje veta na usvajanje predlo`enog bud`eta EU-a “na bilo kakav dogovor koji nije dobar za britanskog poreznog obveznika.” Osborne je tako|er naglasio da je euroskepticizam u Ujedinjenom Kraljevstvu sve ve}i jer se porezni obveznici bune protiv sve ve}eg tro{enja u Briselu. “Britanija je postala euroskepti~nija tokom mog SLOBODNA BOSNA I 8.11.2012.

EUROPA:EUROPA.qxd

6.11.2012

15:54

Page 43

ugovorom sa Evropskom unijom

`ivota. Mislim da su ljudi gnjevni kada vide kako se novac tro{i u Evropi”, rekao je.

Govore}i nedavno u Donjem domu parlamenta, Cameron je kazao da je ova vlada zauzela naj~vr{}i stav u ovim pregovorima o bud`etu u odnosu na bilo koju vladu otkad se Britanija pridru`ila EU. Evropska komisija je ve} predlo`ila bud`et od 1,03 triliona eura za period 2014 - 2020, {to je pove}anje od skoro 6% u odnosu na bud`et 2007 - 2013. ”U najboljem slu~aju bismo `eljeli smanjenje, u najgorem slu~aju zamrzavanje i spreman sam ulo`iti veto ako se

8.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

ne postigne dogovor koji je dobar za Britaniju”, kazao je Cameron. Konzervativci su se ujedinili s Laburistima iz opozicije da bi se izvr{io pritisak na vladu u vezi s EU bud`etom. ^lanovi parlamenta su glasali 307-294 u korist amandmana, koji nije obvezuju}i za vladu, u kojem se tra`i znatno smanjenje tro{enja u EU izme|u 2014. i 2020. Ujedinjeno Kraljevstvo je jedna od 12 EU ~lanica koje neto iznosom doprinose EU bud`etu, pla}aju vi{e nego {to dobiju nazad od EU-a, a, ra~unice o tome koliko upla}uju se ne poklapaju sa statistikom EU-a. Evropska komisija ka`e da je neto doprinos Ujedinjenog Kraljevstva bio 7,25 milijardi eura, a Britanija 10,6 milijardi. Kako god, Britanci }e biti pozvani da razmisle o ~lanstvu Velike Britanije u EU, mo`da na referendumu, ali ne prije idu}ih op}ih izbora, koji bi se trebali odr`ati u maju 2015. godine. Najave iz Britanije izazivaju napetost i u Uniji. Komentiraju}i povla~enje Velike Britanije iz EU-a, Romano Prodi, biv{i predsjednik Evropske komisije, i biv{i talijanski premijer, u intervjuu za EurActiv ka`e da Britanija jest druga~ija od ostalih dr`ava ~lanica, ali Cameron ne mo`e zaustaviti EU. “Jedino {to mo`e jest izbje}i dono{enje odluka. Britanija se mo`e segregirati od Brisela, no i dalje }e ostati jaka ~lanica Unije. Ali ukoliko odbije sudjelovati u dono{enju odluka, izgubiti }e svoj uticaj. Velika Britanija `eli sa~uvati svoju snagu i nezavisnost u finansijskom smislu. To je koherentna Cameronova politika kojom on jasno daje do znanja da ne `eli da Britanija vi{e sudjeluje u zajedni~kom bud`etu. Iako ~lanica EU, Cameron smatra kako je Britanija ve} pru`ila dovoljno pomo}i i smatra da ona to vi{e ne mora - ali i ne `eli - ~initi”. Prodi smatra da }e se u tom slu~aju njezin utjecaj znatno smanjiti, te bi se zbog toga mogla na}i u velikim problemima.

(D. Savi})

je ispuniti pet kriterija konvergencije, a najva`niji se odnose na kontrolu inflacije i bud`etsku disciplinu.

[VEDSKA VLADA POMA@E MLADIMA DA NA\U POSAO U NORVE[KOJ [vedske lokalne vlasti u suradnji s vladinim uredom za nezaposlene po~ele su s provedbom plana smanjivanja broja nezaposlenih slanjem mladih [ve|ana na rad u Norve{ku. Planom su obuhva}eni svi mladi izme|u 18 i 28 godina kojima dr`ava organizira boravak i zapo{ljavanje u Oslu, objavio je britanski Daily Telegraph. Oni koji se predbilje`e u projekt “Poslovno putovanje”, od lokalnih vlasti dobivaju kartu do Osla i naknadu za jednomjese~no stanovanje. Paket uklju~uje i {tampani vodi~ s uputama kako se zaposliti u Norve{koj. “Na{a stopa nezaposlenosti pre{la je 25 posto, pa smo prisiljeni tra`iti rje{enja”, rekao je Magus Nilsen, ~ovjek zadu`en za provedbu projekta u vije}u grada Soderhamna, koji je prvi zapo~eo s provedbom ovog plana zapo{ljavanja.

Do sada je oko 100 ljudi odlu~ilo napustiti gradi} Soderhamn, udaljen oko 250 kilometara od Stockholma, i potra`iti posao u Oslu.

DODIJELJENE PRVE NAGRADE “MARIE CURIE” Prve evropske nagrade Marie Curie za velika postignu}a u znanosti dodijeljene su nau~nicima iz Gr~ke, Velike Britanije i Izraela, objavila je Evropska komisija.

U trenutku kada se vi{e dr`ava ~lanica protivi pove}anju vi{egodi{njeg bud`eta EU-a za period od 2014. do 2020., evropska povjerenica za obrazovanje i kulturu Andrula Vasiliu je klju~nim ocijenila nastavak velikog ulaganja u evropska istra`ivanja koja pridonose rje{avanju velikih dru{tvenih izazova u podru~jima kao {to su zdravstvo i okoli{. Dobitnici su Grk Gikas Magiorkinis u kategoriji obe}avaju}i istra`iva~ki talent, Claire Belcher iz Velike Britanije u kategoriji komuniciranje nauke i Sarit Sivan iz Izraela u kategoriji inovacije i poduzetni{tvo.

43

BIZNIS:BIZNIS.qxd

8.11.2012

0:47

Page 44

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

Nova investicija Mostarskog kombinata Poslovni uspjeh Tuzlanske pivare Slovenci ogor~eni presudom Suda u Strazburu Rekordan rast prihoda od PDV-a u oktobru

AMBICIOZNA AMBICIOZNA INVESTICIJA INVESTICIJA

Direktor Direktor Aluminijskog Aluminijskog kombinata kombinata Ivo Ivo Bradvica Bradvica najavio najavio izgradnju izgradnju energane energane vrijedne vrijedne vi{e vi{e od od 500 500 miliona miliona KM KM

Aluminijski kombinat namjerava izgraditi vlastitu energanu Direktor Aluminijskog kombinata Mostar Ivo Bradvica pozvao je Elektroprivredu HZHB na partnersku izgradnju termoelektrane koja bi opskrbljivala elektri~nom energijom najve}eg potro{a~a u Hercegovini. “@elimo izgraditi termoelektranu zajedni~kim ulaganjem. Za to ve} imamo gotovu studiju opravdanosti, uskoro }emo zaokru`iti finansijski plan izgradnje, a iskreno vjerujemo kako }e ~elnici EP HZHB pokazati zanimanje za zajedni~ko ulaganje”, rekao je Bradvica na sve~anosti u povodu 20. godina rada EP HZHB. Ideja o izgradnji termoelektrane u poslovnom krugu Mostarskog kombinata stara je desetak godina a naslonjena je na ideju o plinifikaciji Mostara i izgradnji kogeneracijske energane u tom gradu koja bi istovremeno proizvodila i toplinsku energiju za grad Mostar i elektri~nu energiju za Aluminij. Na mjestima gdje se istovremeno tro{i elektri~na i toplinska energija, najekonomi~niji na~in opskrbe energijom posti`e se s postrojenjima za kombiniranu proizvodnju (suproizvodnju) 44

- parna kogeneracijska postrojenja. Takva postrojenja nazivaju se energane, za razliku od elektrana koje proizvode samo elektri~nu energiju, odnosno od toplana koje proizvode samo toplinsku energiju.

Prva kogeneracijska energana u BiH izgra|ena je u Tuzli prije ne{to vi{e od 40 godina, a po uzoru na Tuzlu svojevremeno je projektovan parovod kojim bi toplinska energija iz Termoelektrane Kakanj stizala u glavni grad BiH. Naravno, prethodno je u Kaknju potrebno izgraditi modernu kogeneracijsku energanu koja bi poput one u Tuzli proizvodila i toplinsku i elektri~nu energiju.

Izgradnjom vlastite energane nadomak tvornice, Aluminijski kombinat Mostar dobio bi znatno jeftiniju elektri~nu energiju a ostvarivao bi i solidan profit od prodaje toplinske energije mostarskim korisnicima.

No, izgradnja energane u Mostaru, uz ~itav niz prednosti, ima i nekoliko ozbiljnih mana: energana bi koristila uvozni plin koji je prili~no skup i bit }e sve skuplji, a zahtijeva i golema investiciona ulaganja - najmanje 500 miliona KM!

Tuzlanska pivara povećala proizvodnju i izvoz Tuzlanska pivara je jedna od rijetkih bosanskohercegova~kih kompanija koje ve} na kraju tre}ega kvartala mo`e 2012. godinu proglasiti izuzetno uspje{nom, saop}ila je Bosanska medijska grupa - BMG. Pove}anje proizvodnje i prodaje, uvo|enje novih proizvoda te zna~ajno pove}anje izvoza u zemlje Evropske unije, rezultati su koje je menad`ment Pivare Tuzla postavio kao svoj visoki cilj, koji se ozbiljnim i odgovornim poslovanjem ve} i realizirao, isti~u iz BMG-a.

Obnavljanje i pu{tanje u rad Pivnice Taverna pokazalo se kao izvrstan poslovni potez, a ovih dana otpo~eo je i izvoz “premium radler lemona” u Sloveniju i to u najve}i trgova~ki centar u ovoj zemlji, francuski lanac tr`nih centara Leclerc.

“Jo{ jedna zemlja EU uvozi na{e proizvode, ~ime smo dokazali da je kvalitet na prvom mjestu. Ovim uspje{nim poduhvatom Pivara Tuzla nastavila je provoditi svoju strategiju baziranu na odr`avanju izuzetnoga kvaliteta proizvoda i planskog osvajanja novih tr`i{ta, {to se pokazuje ispravnim, jer tr`i{te prepoznaje kvalitet i na{i proizvodi sve su prisutniji na policama najuglednijih evropskih i regionalnih trgovinskih lanaca”, istakao je direktor Sektora za marketing i robni promet u Pivari Tuzla Hariz Altumbabi}.

U saop}enju Bosanske medijske grupe se isti~e da Pivara Tuzla planira kvalitetom i poja~anom prisutno{}u zadovoljiti zahtjeve doma}eg tr`i{ta te svoje tradicionalno kvalitetne proizvode ponovno vratiti na tr`i{ta u zemljama regiona.

SLOBODNA BOSNA I 8.11.2012.

BIZNIS:BIZNIS.qxd

8.11.2012

1:21

Page 45

Slovenija ne pomišlja na isplatu štednje i najavljuje žalbu Predstavnik slovena~ke vlade za pitanja sukcesije Rudi Gabrovec izjavio je da je presuda Suda za ljudska prava u Strazburu o odgovornosti Slovenije za neispla}ene {tedne uloge trojice dr`avljana BiH pristrana najaviv{i da }e Slovenija podnijeti `albu.

“Presudu jo{ prou~avam, ali je ona vrlo pristrana i na nju }emo zasigurno podnijeti `albu”, rekao je Gabrovec za Slovensku novinsku agenciju STA. Gabrovec je najavio da }e glavni argument `albe biti da ni Slovenija niti Ljubljanska banka nisu uzeli devizne depozite iz podru`nice Ljubljanske banke (LB) u Sarajevu pa zato nisu du`ni ni vratiti novac {tedi{ama.

“Iz poslovnih knjiga podru`nice LB u Sarajevu proizlazi da je sav taj novac kod njih, i to u investicijama bosanskih poduze}a. Ta poduze}a pak nisu vratila kredite (podru`nici Ljubljanske banke Sarajevo) jer je bio rat. Ali, to ne zna~i da je taj novac u Sloveniji”, rekao je Gabrovec, ustvrdiv{i da }e veliko vije}e Evropskog suda za ljudska prava u vije}anju o slovenskoj `albi morati biti “vrlo temeljito”, jer, kako je naveo, prvostepena presuda predstavlja pojednostavljenje cijelog problema i jer je pristrana.

Presuda Evropskog suda za ljudska prava u korist {tedi{a Ljubljanske banke i Invest banke iz BiH u tu`bi protiv Slovenije i Srbije “pogre{an je signal u

SLOVENCI NE POPU[TAJU Dr`avni vrh Slovenije `alit }e se na presudu Suda za ljudska prava u Strazburu

pogre{no vrijeme”, naveo je u svom odvojenom mi{ljenju uz presudu Bo{tjan M. Zupan~i~, slovenski sudija koji je sudjelovao u dono{enju presude.

Zupan~i~ navodi da }e presuda u korist bh. {tedi{a, iako jo{ nije pravosna`na, dati “politi~ki dojam” o tome ko je u pravu u aktuelnom sporu Hrvatske i Slovenije oko {tedi{a Ljubljanske banke, zbog ~ega Hrvatska mo`da ne}e konstruktivno sudjelovati u rje{avanju tog pitanja.

Uz to, Zupan~i~ navodi da su u sastavu sudija koji su odlu~ivali u predmetu koji je dobio sudski epilog, no koji jo{ nije kona~an, sudjelovalo i pet sudija iz dr`ava sljednica SFRJ (iz Slovenije, Hrvatske, BiH, Srbije i Makedonije), te da je rije~ o kompleksnom pitanju koje se ne mo`e rije{iti presudom u sporu privatnih osoba i dr`ave nego samo pregovorima u kontekstu budu}eg dogovora o sukcesiji.

Smanjen šverc, povećani prihod Uprava za indirektno oporezivanje BiH je u deset mjeseci 2012. godine na jedinstveni ra~un prikupila 4 milijarde i 893 miliona KM indirektnih poreza. Najve}i rast prihoda ostvaren je u oktobru - 540 miliona KM, {to je za 36 miliona KM vi{e u odnosu na oktobar 2011., te za 70 miliona KM u odnosu na oktobar 2010. godine. Na rast oktobarskih prihoda najvi{e je uticala nova Naredba o nadle`nosti carinskih ispostava za carinjenje odre|enih vrsta roba azijskog i afri~kog porijekla, koja je na snazi od 10. oktobra 2012. godine.

Pomenuta naredba }e ostati na snazi sve dok se uvoz „rizi~nih roba“ sa Dalekog istoka u Bosnu i Hercegovinu u potpunosti ne stavi pod kontrolu.

8.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

45

Televizija:TEKST osnova.qxd

8.11.2012

1:05

Page 46

CRVENO USIJANJE

Predsjedništvo SDP-a BiH na svojoj je sjednici proteklog vikenda u Sarajevu naložilo hitnu akciju kontroliranja Federalne televizije i njenih uposlenika; premijer FBiH preuzeo je već prve korake skidajući novac sa računa namijenjenog finansiranju programa ovog javnog servisa

HAD@I]EVA NAREDBA NIK[I]U “Po svaku cijenu preuzeti kontrolu nad FTV-om, a u Upravni odbor i uredni{tvo instalirati svoje kadrove“

PREDSJEDNI[TVO PREDSJEDNI[TVO SDP-a SDP-a

Dok Dok se se lider lider Zlatko Zlatko Lagumd`ija Lagumd`ija oporavljao oporavljao od od iznenadne iznenadne hipertenzije hipertenzije njegov njegov posilni posilni Damir Damir Had`i} Had`i} dijelio dijelio je je zadatke zadatke za za budu}e budu}e djelovanje djelovanje

46

SLOBODNA BOSNA I 8.11.2012.

Televizija:TEKST osnova.qxd

8.11.2012

1:06

Page 47

BITKA ZA DNEVNIK Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

S

ocijaldemokratskoj partiji se, izgleda, opet `uri. Nakon {to su u junu ove godine poku{ali ilegalno imenovati ~lanove Upravnog odbora Federalne televizije , predsjednik Kluba zastupnika SDP-a u federalnom Parlamentu Jasenko Selimovi} pojasnio je eklatantno kr{enje zakona ~injenicom kako se njemu i njegovim kolegama - `urilo. Nekoliko mjeseci kasnije, objavljen je konkurs za imenovanje tri ~lana UO FTV-a, izme|u ostalih nepravilnosti, raspisan mimo saglasnosti sekretara Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Izmira Had`iavdi}a, te bez prethodne objave u Slu`benim novinama. Tri ~lana koja bi SDP imenovao u tijesnoj suradnji sa svojim novim politi~kim partnerima, Savezom za bolju budu}nost i HDZ-om.

Koliko im se ponovno `urilo pokazuje i izbjegavanje parlamentarnih radnih tijela, koji nisu imali udjela u raspisivanju. Uz sve to, navedeno je da je odluka o njegovom raspisivanju donesena na oba doma Parlamenta 24. jula. Neformalna sjednica poslanika stranaka tada novoformirane parlamentarne ve}ine koju ~ine SDP, dva HDZ-a i SBB jeste odr`ana 24. jula, ali su sve takve sjednice i odluke donesene na njima od 26. juna pa do kraja augusta presudom Ustavnog suda Federacije BiH suspendovane.

NERMINE, ZOVI BAKIRA Na tome se, me|utim, nije stalo.

Predsjedni{tvo SDP-a je proteklog vikenda, na svojoj maratonskoj, petosatnoj sjednici, donijelo niz zaklju~aka, uglavnom vezanih za implementaciju sporazuma koji su prije

PROJEKAT PROJEKAT BAKIR BAKIR

Uz Uz pomo} pomo} suda suda na na vlast vlast uu FTV FTV vratiti vratiti Bakira Bakira Had`iomerovi}a Had`iomerovi}a

8.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

STALNA META SDP `eli ponovo pod svojom kontrolom imati Informativni program Federalne televizije

nekoliko dana potpisali Zlatko Lagumd`ija i Milorad Dodik. Ta~nije re~eno, pro{ireno Predsjedni{tvo stranke, jer su, suprotno pravilima ove partije, sjednici prisustvovali i o sporazumu se o~itovali svi imenovani kadrovi SDP-a, poput federalnih, kantonalnih ministara, direktora javnih poduze}a i ostalih... Jedan od najzanimljivijih zaklju~aka s te sjednice odluka je o ponovnom poku{aju preuzimanja kontrole nad Federalnom televizijom, izgubljenom nakon smjene Bakira Had`iomerovi}a i njegovih najbli`ih suradnika. Nedavno raspisani

nelegalni konkurs za imenovanje ~lanova Upravnog odbora bio je samo prvi potez, pa je Damir Had`i}, potpredsjednik SDP-a, na sjednici Predsjedni{tva naredio federalnom premijeru Nerminu Nik{i}u da “sredi stanje“ na FTV-u. Dogovoren je i prvi korak, na Federalnu televiziju u narednim danima poslati inspektore Poreske uprave i detaljno provjeriti poslovanje menad`menta ove ku}e. Ne{to ranije, poduzeti su i odlu~ni potezi kako bi se u informativni program ove ku}e vratio Bakir Had`iomerovi}. Naime, novinar i urednik magazina 60 minuta podnio je sudsku tu`bu protiv svoje mati~ne ku}e. Tvrdi da je nezakonito smijenjen sa du`nosti koje je obavljao na FTV-u. Odre|ena je i sutkinja koja }e voditi ovaj slu~aj. Rije~ je, {to je veoma znakovito, o vi{estruko kompromitiranoj Lejli Fazlagi}, poznatoj kao veoma naklonjenoj SDP-u, ba{ kao {to je to i Bakir Had`iomerovi}. Koji je Informativni program FTV u protekle dvije godine, sve dok nije smijenjen, pretvorio u megafon ove partije. Odvjetnici Federalne televizije, me|utim, tra`it }e izuze}e sutkinje Fazlagi} iz ovog slu~aja, ba{ zbog dokazane bliskosti sa ~elni{tvom SDP-a. Naime, Fazlagi}ka je bila sutkinja u procesu koji su protiv na{eg lista pokrenula trojica (tada{njih) ~elnika SDP-a, Zlatko Lagumd`ija, Damir Had`i} i @eljko Kom{i}.

Slobodnu Bosnu i njenog glavnog i odgovornog urednika Senada Avdi}a ovaj je trojac tu`io zbog teksta u kojem su izneseni podaci po kojima je Federalna 47

Televizija:TEKST osnova.qxd

8.11.2012

1:06

Page 48

CRVENO USIJANJE uprava policije (FUP) podnijela krivi~nu prijavu protiv tada{njeg na~elnika op}ine Novi Grad Damira Had`i}a i direktora gra|evinske firme Butmir Huseina Seje Hasibovi}a, a na osnovu prijave tada{njeg direktora ASA Holdinga Nihada Imamovi}a. SB je zbog fotografije kojom je ilustriran tekst progla{ena krivom, dok o aferi Reket vi{e nije bilo ni govora. Nedugo zatim, Fazlagi}kin (nevjen~ani) suprug Goran Ceri}, kao kadar SDP-a, imenovan je na mjesto direktora sarajevske direkcije BH Po{te.

DURAKOVI]EVA DEPO(NIJA) Shvativ{i kako im bezrezervna “podr{ka“ Avaza nije dovoljna, iako su imali debelu logistiku iz Radon~i}evog tornja, SDP-ovi su ~elnici krenuli u akciju. Prvo je Nermin Nik{i} poslu{ao direktivu strana~kog potpredsjednika Had`i}a pa je 380 hiljada maraka sa ra~una namijenjenog za finansiranje rada Federalne televizije bez

LEJLA LEJLA FAZLAGI] FAZLAGI]

Vi{estruko Vi{estruko kompromitirana kompromitirana sutkinja sutkinja jedan jedan je je od od va`nih va`nih kota~a kota~a uu SDP-ovoj SDP-ovoj viziji viziji “neovisnog” “neovisnog” pravosu|a pravosu|a

SREÐIVANJE STANJA: Nedavno raspisani nelegalni konkurs za imenovanje članova Upravnog odbora bio je samo prvi potez, pa je Damir Hadžić na sjednici Predsjedništva naredio federalnom premijeru Nerminu Nikšiću da “sredi stanje“ na FTV-u ikakvog poja{njenja prebacio na ra~un hroni~no posrnule Air Bosne. U isto vrijeme, krenula je i artiljerijska podr{ka iz ovoj partiji bliskih medija. Naime, nakon nekoliko mjeseci koliko su kadrovi SDP-a bojkotirali novinare FTV-a i izbjegavali gostovanje u njihovom programu, Zlatko Lagumd`ija je po~etkom mjeseca gostovao u Dnevniku D ove televizije, gdje je poku{ao odbraniti sporazum potpisan sa

Miloradom Dodikom. Me|utim, pozlilo mu je tokom emisije i preba~en je na Kliniku za urgentnu medicinu sarajevskog Klini~kog centra. Jo{ tokom gostovanja Lagumd`ije portal Dnevnog avaza osudio je na~in na koji je voditeljica Antonija Avram vodila emisiju. Simpati~no, prvo su demantirali da njihov vlasnik ima ikakve veze sa Sarajevskom burzom a tek onda, skoro sat kasnije, objavili vijest da je Lagumd`iji

DEPO DEPO TELE-NOVELA TELE-NOVELA Angelina Angelina Albijani} Albijani} ii Jasmin Jasmin Durakovi} Durakovi}

48

pozlilo. Dva dana kasnije, oglasila se i Angelina Albijani}, komentatorica portala Depo, u vlasni{tvu njezinog supruga Jasmina Durakovi}a, biv{eg direktora Federalne televizije. Nakon {to je Avaz Avramovu i Avdu Avdi}a, urednika vijesti na FTV-u, proglasio jednostrana~kim novinarima(?!), paljbu po na~inu na koji je vo|ena emisija osula je i Albijani}.

Nagla{avaju}i kako su “razlozi za ovu vrstu kriti~kog stava isklju~ivo principijelne prirode”, Albijani}eva pi{e: “Iako se plata u javnom servisu mora zaraditi bez obzira na to ko je urednik i {ta on od vas tra`i, uvijek ostaje pravo na (pri)govor vlastite savjesti.

Ali nije na{e da naga|amo pod kakvim ure|iva~kim okolnostima je radila novinarka FTV-a u trenutku kada je njenom gostu pozlilo. Ipak, jedno je sigurno - ono {to su gledaoci tu no} vidjeli ne mo`e da slu`i na ~ast niti novinarskoj profesiji niti javnom servisu.” No, razlozi tog komentara ali i ranijih napada na ure|iva~ku politiku i menad`ment FTV ipak nisu tako principijelne politike. Naime, kako saznaje SB, rije~ je o nervozi Jasmina Durakovi}a zbog krivi~ne prijave koja protiv njega treba biti podignuta ovih dana. Durakovi} je, u vrijeme dok je bio direktor FTV-a sklopio ugovor sa Warner Borthersom vrijedan 280 hiljada dolara za kupovinu televizijskih serija koje su trebale biti emitirane u programu FTV-a. Na takvu samovolju kao direktor nije imao pravo, no ugovor je ipak sklopljen. Za njega se nije znalo sve do prije nekoliko dana kada su iz Warnera zaprijetili tu`bom zbog neizmirenih obaveza. Menad`ment FTV-a je zbog toga odlu~io podi}i krivi~nu prijavu a ugovorene serije }e ipak morati platiti, bez obzira {to za tako nepovoljan ugovor do sada niko na FTV-u nije imao pojma.

SLOBODNA BOSNA I 8.11.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

8.11.2012

0:42

Page 11

Salihbegovic:TEKST osnova.qxd

8.11.2012

1:07

Page 50

AMERI^KI IZBORI

Inspirativni govori i “razoružavajući” osmijeh, dosadašnja ostvarenja i odmjereni napadi na protukandidata, ali i puno “nevidljivog” mikromenadžmenta i makromenadžmenta s pravim ritmom i preciznim provedbama planova “na terenu” osigurali su BARACKU OBAMI drugi mandat, a njegovoj partiji zadržavanje većine u Senatu Pi{e: AHMED SALIHBEGOVI] Foto: REUTERS

U

jednom trenutku Bob Dylan i njegova pratnja iznenada su prekinuli svirku usred pjesme Blowin’ in the wind, da bi se legendarni kantautor obratio nepreglednoj masi publike toga koncerta na otvorenom, u Madisonu u ameri~koj dr`avi Wisconsin, publike u kojoj su dominirali mladi ljudi, ali ih je bilo puno i iz svih ostalih generacija, pa i Dylanovih vr{njaka.

“Ne vjerujte medijima, ja mislim da }e biti landslide”, poru~io je 71-ipogodi{nji, jo{ vrlo vitalni pjeva~, pjesnik i kompozitor, koriste}i izraz za odron zemlje koji u politi~koj terminologiji, pogotovo kada se radi o ameri~kim predsjedni~kim izborima, ozna~ava jasnu i uvjerljivu pobjedu jednog kandidata. Pobjedu od obale Atlantika do obale Pacifika, i od velikih jezera na granici s Kanadom do u westernima proslavljenog Rio Grandea na granici Meksika, a upravo je takav trijumf Baracka Obame i na ovosedmi~nim izborima tim rije~ima najavio stari Bob.

SVJETLA GLOBALNE SCENE Pjesma je nastavljena gdje je prekinuta, a Dylanov glas i muzika prate}ih instrumenata utopili su se u odu{evljenom huku desetaka hiljada grla okupljenih ljudi.

Bilo je to u ponedjeljak uve~er, a dan kasnije, nedugo nakon zatvaranja birali{ta, i slu`beno je potvr|eno da se doista i dogodio novi “landslide” - republikanski kandidat Mitt Romney, velebogata{ i biv{i guverner, uspio je dobiti ve}inu u Indijani i Sjevernoj Karolini, dvjema saveznim dr`avama u kojima je Obama 2008. iznenadio tada{njeg protukandidata, iskusnog senatora Johna McCaina, ali sve svoje ostale trofeje iz trijumfa od prije ~etiri godine Obama je osvojio i ovaj put.

Suprotno mnogim predvi|anjima da }e Romney dobiti ve}inu “obi~nih glasova”, a da }e odlu~uju}i glasovi, elektorski koje dr`ave donose na federalni nivo na osnovi rezultata u svakoj od tih dr`ava, biti 50

ravnopravno raspodijeljeni, Obama je opet dobio i ve}inu “obi~nih glasova” (skoro tri miliona vi{e me|u preko 115 miliona bira~a koji su sudjelovali u izborima) i uvjerljivu ve}inu u “elektorskom koled`u” (332 u odnosu na Romneyjevih 206 elektora).

A tolika nadmo} u “elektorskom rezultatu” u usporedbi sa “samo” oko dva i pol procenta prednosti me|u “stvarnim” glasovima rezultat je ne samo takvog izbornog sistema, koji poku{ava odr`ati ravnote`u izme|u SAD-a u cjelini i autonomije 50 saveznih dr`ava (i glavnog grada Washingtona, odnosno distrikta Columbija, ~iji gra|ani ne glasaju za ameri~ki Kongres i nemaju guvernera, ali sudjeluju u predsjedni~kim izborima), nego i superiornosti i samog Obame i njegovog mo}nog, mnogobrojnog i raznovrsnog tima u pripremi za ovakve velike izborne bitke.

Pri vrhu te operacije i ovaj put, kao i prije ~etiri godine, bio je David Axelrod, Jevrej iz Čikaga i ekspert za politi~ke kampanje, koji je bio zaslu`an za uspon Roda Blagojevicha, ameri~kog Srbina ~iji je otac useljenik iz [umadije (iz Kragujevca) a majka iz Hercegovine (iz Gacka). Blagojevich je izabran u Kongres a zatim i za guvernera Illinoisa (i to kao prvi demokrat na toj poziciji u tri decenije), i bio je obe}avaju}a nova zvijezda, ali mu je karijera naglo propala zbog mre`e korupcijskih skandala. Razo~aran time da nije prepoznao kako se radi o podmitljivom i nekarakternom ~ovjeku, Axelrod je deprimirano odlu~io ne baviti se vi{e politi~kim taktikama i izbornim strategijama, ali ga je supruga Susan Landau, koju je kao 24-godi{njak o`enio 1979., nagovorila neka poku{a jo{ jednom. Eto, pojavio se ovaj mladi univerzitetski profesor i organizator humanitarnih i edukativnih akcija u siroma{nim kvartovima, Barack Obama, koji se oku{ao i u politici i poku{ao u}i u Senat Illinoisa, ~ini se da je neki po{ten i pametan tip, rekla je Susan Davidu, koji je osjetio da bi “tu moglo biti ne{to”, te je s jo{ nekima nagovorio Obamu neka se sljede}i put kandidira za ameri~ki Senat, u ~emu je i uspio. Dotad {iroj javnosti nepoznati aktivist i intelektualac egzoti~-

nog imena i prezimena prvi je put stupio pod svjetla nacionalne i globalne scene u neuspje{noj predsjedni~koj kampanji Johna Kerryja kojom su demokrati poku{ali sprije~iti Georgea W. Busha da na vrhu vlade ostane jo{ ~etiri godine, nakon {to je prve ~etiri “ukrao” Alu Goreu u onim ~udnim izborima 2000. godine.

I ve} je tu prvu {ansu Obama iskoristio da bude primije}en i zapam}en, isti~u}i “svi smo Amerikanci, a ne primarno SLOBODNA BOSNA I 8.11.2012.

Salihbegovic:TEKST osnova.qxd

8.11.2012

1:08

Page 51

PUNO SITNIH A BITNIH KORAKA

ODLUKA DONESENA OBAMA POLOVICAMA MOZGA

Baracku Obami jedino je ostalo udariti svoj zavr{ni pe~at u ameri~koj i svjetskoj povijesti demokrati ili republikanci, ili bijelci crnci hispanci...”, te “mi nismo zbroj ili podjela crvenih i plavih dr`ava” (crveno i slon su boja i simbol republikanaca, a plavo i magarac boja i maskota demokrata) “nego 8.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

jedna zajednica Sjedinjenih Dr`ava”. I jo{ otad prati ga me|u kriti~arima, pa i nekim prista{ama, glas da je “prije svega govornik”, kao i da takve slogane ponavlja sve do danas, pa uklju~uju}i i pobjedni~ki

govor ove sedmice. A tako su ga do`ivjeli i mnogi “eksperti” koje je upravo zato i nadigrao u njihovim prognozama i kalkulacijama i prije ~etiri godine i sada.

Jer, on i njegov naju`i krug jesu “svilena 51

Salihbegovic:TEKST osnova.qxd

8.11.2012

1:08

Page 52

AMERI^KI IZBORI rukavica” ali i “~vrsto rukovanje”, otvoreno i vedro lice ali i o{tar fokusiran pogled, eruditska {irina ali i pedantnost u detaljima, trubadurska “raspjevanost” ali i filigranska hladna minucioznost. Tako su postupili i u pripremi, razmahivanju i fini{u ovih izbora.

Mogao je Obama poku{ati do}i do ve}ine i u dr`avi Missouri koju je pro{li put tijesno izgubio, i zadr`ati Indijanu koju su republikanci tada izgubili prvi put u ~etiri i pol decenije, pa i osvojiti jo{ poneke elektore koji nisu u anketama bili potpuno zagarantirani Romneyju (iz Montane, Arizone, Georgije ili jedne od dviju Dakota), ali tada bi se njegova kampanja “razbacala” na previ{e mjesta, i te{ko bi se u zavr{nici nosila s ogromnim korporativnim donacijama i napada~kim oglasima suprotne strane. Ili je mogao s druge strane svesti “bitku” na samo nekoliko “neodlu~nih” dr`ava, ali bi time pre{ao u defanzivu i na premalom terenu previ{e “stavio na kocku”. Umjesto tih dviju krajnosti Team Obama izabrao je srednji put - “igranje” na ve}inu ali ne na sve “prijelomne” dr`ave, a u njima strpljiva opse`na tiha posve}enost detaljima: npr. bjela~ko radni{tvo u Michiganu i Ohiju podsje}ati da je Obamina vlada spasila njihov posao u automobilskoj industriji za koju su Romney i republikanci tra`ili “neka bude prepu{tena zakonu tr`i{ta”; hispance u Nevadi i Coloradu poticati da ne bojkotiraju izbore i podsje}ati da Obamina vlada `eli ilegalnim useljenicima (uglavnom iz Latinske Amerike) omogu}iti da dobiju dr`avljanstvo, a da se republikanci tome protive; podr{ku ve}ine `ena zadr`ati tra`enjem da ne budu manje pla}ene od mu{karaca i da mu{karci ne odlu~uju o njihovom zdravlju ili npr. o kontracepciji, te pritom ponavljati zgra`anje nad verbalnim ispadima nekih republikanaca o tome da je “dijete odraz bo`anske milosti i kad je za~eto silovanjem” ili da “`ena kad `eli mo`e fiziolo{ki i anatomski sprije~iti da zatrudni dok je siluju”.

Poku{avali su Obami protivnici “oteti” jevrejske glasove tvrdnjama da on nije prijatelj Izraela, pa i da je jedva prikriveni antisemit, ili katoli~ke glasove (u to su se uklju~ile i neke crkvene institucije) tvrdnjama da Romneyjev kandidat za potpredsjednika Paul Ryan ima prava vjerni~ka stajali{ta (tra`enje zabrane abortusa itd.). Ali nisu im uspjeli ti gambiti - oko 70% jevrejskih glasa~a povjerovalo je predsjedniku da dijeli njihove vrijednosti i da je Izraelu dao sredstva za obranu od raketnih napada umjesto da je tamo i{ao samo po donacije i jeftino politikantstvo, a malo vi{e od polovice katoli~kih glasa~a povjerovalo mu je da on i njegov potpredsjednik Joe Biden (katolik, kao i Ryan) dijele njihove osje}aje solidarnosti sa 52

OD IZVORA DVA MANDATA Predsjednik SAD-a Barack Obama i potpredsjednik Joe Biden

siroma{nima, karitativnosti i potrebe da ni dr`ava prema najslabijima ne bude bezosje}ajna. Dobio je ovaj put Obama oko 39% bjela~kih glasova (~etiri posto manje nego pro{li put ali dovoljno za ukupnu ve}inu), pri ~emu taj pojam “bjela~ki” tu ne uklju~uje “Latinose” ili mje{ance kakav je i sam predsjednik (~iji su davni preci s maj~ine strane bili i robovlasnici, a daleki ro|ak Obami je i Jefferson Davies, predsjednik Konfederacije odnosno vo|a Juga u gra|anskom ratu protiv Lincolna i rasne emancipacije).

PRKOSNI, BORBENI IMPULS A s druge strane postigao je President Barack da odaziv crnaca na ove izbore, pogotovo u odlu~uju}im dr`avama, bude jo{ ve}i nego prije ~etiri godine kada je bio rekordan i kada se mnogim Afroamerikancima ostvario san kakav se nisu ni usudili sanjati. Kada je bio pravi tajming, zadnji petak pred ove izbore, izvukao je predsjednik prkosni i borbeni impuls iz mase svojih prista{a, iz onoga dijela me|u njima koji se osje}aju poni`eno zbog siroma{tva, diskriminacije ili nekih tre}ih razloga.

Spominju}i protukandidata, kao i obi~no nije dopustio da masa okupljenih zvi`ducima i povicima “buuu” reagira na to ime, ali taj put nije kao ina~e po`urio re}i da je Romney “dobar ~ovjek koji tako|er voli ovu zemlju”, nego im je poru~io: Glasanje je najbolja osveta.

I odmah su ultrakonzervativni radijski voditelj Rush Limbaugh i sli~ni mrzitelji Obame poku{ali u tome detalju “zasko~iti” predsjednika, isti~u}i da se eto kona~no odao (kao “bijesni crnac koji se samo pravi fin i ulju|en”, iako to uglavnom nisu ba{

tako izrekli), a nisu pritom shva}ali da su se time uhvatili na udicu koju im je bacio {ire}i tu njegovu poruku o dolasku na birali{ta kao najboljoj osveti, a ba{ ta je poruka trebala do}i i do onih “47 posto stanovni{tva” za koje je Romney na zatvorenom sastanku rekao da na njihove glasove ionako ne ra~una jer su to ljudi koji su preko socijale i na druge na~ine navikli `ivjeti na teret dr`ave. Takvim je hu{kanjem na “osvetu glasanjem” Obama dobio nekoliko klju~nih procenata glasova, da bi odmah nakon pobjede opet mogao biti tolerantan i velikodu{no obe}ati uva`avanje i blisku saradnju s Romneyjem i republikancima. Nije to o “osveti” bio lapsus kako su pomislili Limbaugh i ostali zapjenjeni “komentatori”, nego samo jo{ jedan “pravi ritam kro{ea” u Obaminom rutinskom pletenju pobjedni~ke paukove mre`e. To je isti Obama ~iji je izborni {tab prije ~etiri godine rasporedio u Floridi pet hiljada advokata na birali{ta da odmah interveniraju i tra`e zaustavljanje brojanja ili glasanja ako uo~e bilo kakve nepravilnosti, da se ne bi dogodili trikovi kao 2000. godine. To je isti Obama koji je postigao da sudski ultimatum ove jeseni sprije~i republikanskog dr`avnog sekretara dr`ave Ohio, Jona Husteda, da zabrani vi{ednevno prijevremeno glasanje (me|u takvim bira~ima ve}ina je bila za demokrate).

To je pravi Obama iza koprene konfeta, bljeskova fotoaparata i veselih melodija nije podmukao ali ni naivan, nije pokvaren ali ni ~ovjek koji bi olako dopustio da ga pokvarenjaci prevare. A sebi sli~nim umovima se i okru`io, od kojih ve}ina “ne pati od slave” pa se o njima u naj{iroj javnosti uglavnom i ne zna puno. Neki od takvih jo{ SLOBODNA BOSNA I 8.11.2012.

Salihbegovic:TEKST osnova.qxd

8.11.2012

1:08

Page 53

PUNO SITNIH A BITNIH KORAKA su davno tada mladom Obami, punom u~enih konstrukcija i studentske stidljivosti, savjetovali neka vi{e vremena provodi u slu{anju vatrenih propovjedni~kih fraza u crna~kim crkvama, {to je i u~inio, i tako je do{lo do sinteze ta “dva stila” u njegovim govorima, za koju su mnogi mislili da je samo oratorski talent iza kojeg “nema ni~ega”. Ali nije malo ni onih koji su odavno prepoznali slojevitost Obaminog dr`avni{tva i njegove ekipe.

Dylanovo predvi|anje s po~etka ovog teksta pokazalo se ispravnim, ali nije bilo usamljeno. Kada je list Financial Times, pod ideolo{kim utjecajem vlastite nesklonosti Obaminim najavama ve}ih poreza za najbogatije a i na tragu drugih “autoriteta”, pred ove izbore najavio potpunu neizvjesnost njihovog rezultata, odmah im se narugao kolumnist New York Timesa da je ta njihova prognoza primjer glupog novinarskog izvje{tavanja. Taj

Obami da glas i za drugi mandat jer on prepoznaje va`nost obrazovanja, nauke i istra`ivanja za sada{njost i budu}nost SADa i svijeta. Njujor{ki gradona~elnik, milijarder Mike Bloomberg, pozvao je na glas za Obamu u interesu ekologije.

U DRU[TVU SA “THE BOSSOM” Obama, Dylan i Bloomberg, ve} i time {to su vrlo mr{avi u naciji i eri (pre)debelih, a i time {to je jedan od njih mulat a druga dvojica Jevreji, nisu statisti~ki ba{ pravi reprezent ve}ine svojih sugra|ana. Nisu ni nobelovci ba{ primjer prosjeka stanovni{tva. Ali uz puno precizne i strpljive metodologije, uz pedantne planove i njihovo disciplinirano provo|enje, Obama je i “politi~ka zvijer” koja zna da je “posao Amerike posao” (business of America is business), da “nema biznisa kao {to je {oubiznis”, a i da je politika veliki, ako ne i najve}i {oubiz. Zato toliko pa`nje

ZNA ČOVJEK...: Čak 69 nobelovaca zajednički je apeliralo da se Obami da glas i za drugi mandat jer on prepoznaje važnost obrazovanja, nauke i istraživanja za sadašnjost i budućnost SAD-a i svijeta kolumnist nije neki neafirmirani Jenki koji bi htio ravnopravno “razgovarati” s uglednim londonskim listom nego Paul Krugman, ~ije su se prognoze sada{nje krize toliko ostvarile i njegove analize pokazale toliko kompetentnima da je dobio i Nobelovu nagradu za ekonomiju. A ~ak 69 nobelovaca zajedni~ki je apeliralo da se

posve}uje i scenskim nastupima, i retorici, a i tome s kime se pritom pojavljuje u dru{tvu. Me|u takvima je ovih dana, kao i 2008., bio “the boss” Bruce Springsteen, vrlo cijenjen diljem SAD-a (a i svijeta).

Springsteen, s kojim se mo`e poistovjetiti ona “tiha ve}ina” kojoj }e Obama na vi{e na~ina uvijek ostati “dalek”, pa i kad SPRINGSTEEN I OBAME “The Boss” dao je bezrezervnu podr{ku dvostrukom predsjedniku najja~e svjetske sile

8.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

nose njegove plakate i ponose s njime, bio je na tri zavr{na predizborna nastupa s predsjednikom - u Madisonu (Wisconsin) gdje je Dylan izrekao svoju ispravnu prognozu, u Columbusu (Ohio), gdje je utvr|ena ukupna prevaga i na ovim izborima, te u Des Moineu, u ruralnoj bjela~koj Iowi gdje je Obama prije pet godina zapo~eo svoj put prema Bijeloj ku}i.

Tada je bio uvjerljivo pobijedio u borbi za demokratsku nominaciju na iznena|enje mnogih koji su sve to pratili samo slabo i povr{no, te je tada{nji govor, koji je okupljena masa prekidala poklicima podr{ke, po~eo rije~ima (ponavljaju}i ih i poja~avaju}i efekt upravo zato {to se tako i pripremio znaju}i da }e biti prekidan ushitom mno{tva): “Govorili su... govorili su... govorili su da ovaj dan nikad ne}e do}i”, {to je izazvalo erupciju odu{evljenja Iowljana. Sada je ba{ me|u njima, ovaj puta i u suzama, odr`ao i svoj zadnji nastup u nekoj kampanji, jer nakon ovih izbora na sljede}e vi{e ne}e i}i bez obzira na njihov ishod (ustav omogu}uje jednoj osobi da bude predsjednik SAD-a u samo dva mandata, a po odlasku iz Bijele ku}e ne natje~e se za ni`e funkcije). Ponovio im je {to je rekao i dan kasnije u pobjedni~kom govoru, da je ovo njihov a ne njegov uspjeh, da pa`ljivo slu{a i argumente onih koji nisu za njega glasali, i da }e sa svima raditi na op}u dobrobit.

Kako je to bio njegov zadnji predizborni miting, i ovo njegova zadnja kampanja, sada, odnosno nakon inauguracije (igrom simbolike i slu~ajnosti, na Dan Martina Luthera) za dva mjeseca, Barack Obama i Joe Biden po~inju svoj zavr{ni mandat oja~ani - u Senatu su demokrati zadr`ali pa i pove}ali ve}inu, u Zastupni~kom domu zadr`ali su je republikanci ali oni za dvije godine idu pred bira~e (a kredibilitet Kongresa, 9 posto, me|u Amerikancima je sada tek malo ve}i nego omiljenost Fidela Castra, koja je na 5 procenata), i ve} im je sada pokazano da su zamorili stanovni{tvo svojim ekstremizmom (~iji je talac u prevrtljivoj `elji da “~ar{iju pozdravi na sve ~etiri strane” postao i Mitt Romney), pa oni vi{e ne}e smjeti toliko kao dosad blokirati i opstruirati sve Obamine inicijative.

A Obama je i mimo njih ve} u prvom mandatu uspio “progurati” historijski va`no pro{irenje zdravstvenog osiguranja na sve Amerikance, uspio sprije~iti ekonomsku depresiju, obuzdati recesiju, zaustaviti porast nezaposlenosti, uspio je “rat protiv terorizma” ubita~nom precizno{}u usmjeriti na Bin Ladena i teroriste a ne na cjelinu arapskog ili muslimanskog svijeta. On vi{e na nikakve izbore ne ide, ne mo`e biti ucjenjivan uskra}ivanjem podr{ke ili mogu}im porazom, pa mu je jedino ostalo udariti svoj zavr{ni pe~at u ameri~koj i svjetskoj povijesti.

53

Sport:TEKST osnova.qxd

8.11.2012

1:35

Page 54

NOGOMET

Iako je nedavno najavio kako se povlači iz bh. nogometa, IVICA OSIM ipak će i u naredne četiri godine ostati u NS BiH; SB saznaje šta će biti nova Osimova dužnost, ali i imena kandidata za IZVRŠNI ODBOR te najvećih favorita za mjesto predsjednika Saveza

PROMJENE U NS BiH “Ivica Osim ‘visoki predstavnik’ UEFA-e i FIFA-e, Elvedin Begić novi predsjednik NS?“ Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

I

vica Osim, predsjednik Komiteta za normalizaciju NS BiH, najavio je prije nekoliko dana kako se definitivno povla~i sa svih du`nosti u bosanskohercegova~kom nogometu. Gostuju}i

na Radiju BiH Osim je poru~io kako se povla~i iz Nogometnog saveza BiH i da ne}e vi{e imati nijednu drugu funkciju u nogometnim strukturama. “U~inili smo {to smo trebali u~initi. Skinuta je suspenzija Saveza, uspjeli smo omogu}iti i reprezentaciji i klubovima da se natje~u, a uspjeli smo i financijski stabilizirati Savez“, naglasio je Osim. Biv{i trener

sarajevskog @eljezni~ara, selektor Jugoslavije, trener Partizana, Panathinaikosa, Sturma, JEF Uniteda i selektor Japana stigao je za kormilo Komiteta za normalizaciju 18. aprila pro{le godine nakon {to su Evropska (UEFA) i Me|unarodna nogometna federacija (FIFA) suspendirali Savez jer tada{nji ~elnici NS BiH nisu `eljeli ukinuti trojno predsjedni{tvo. Suspenzija je ukinuta

IVICA IVICA OSIM OSIM

^elni ^elni ljudi ljudi UEFA-e UEFA-e insistiraju insistiraju na na njegovom njegovom daljnjem daljnjem anga`manu anga`manu uu NSBiH NSBiH

54

SLOBODNA BOSNA I 8.11.2012.

Sport:TEKST osnova.qxd

8.11.2012

1:35

Page 55

BITKA ZA FOTELJE 30. maja, a predsjednik UEFA-e Michel Platini tada je naglasio kako je “zahvaljuju}i Osimu nogometna organizacija spa{ena od propasti“.

OSIM OSTAJE Me|utim, Ivica Osim se ipak ne}e povu}i sa svih du`nosti u bh. nogometu.

Kako Platini sa svojim suradnicima insistira na njegovom anga`manu, svjestan itekako da se bez Osimovog autoriteta, bez obzira na kvalitet ljudi anga`iranih u Komitetu za normalizaciju, ne bi mogao u protekle dvije godine napraviti ovakav napredak, odlu~eno je da se, barem u prve ~etiri godine, formira Komitet za posredovanje, koji }e voditi upravo Osim.

U nogometnim je krugovima ovaj odbor ve} prozvan OHR-om a Ivica “visokim predstavnikom“ u ovda{njem nogometu.

Odbor bi, pored Osima, trebali ~initi dosada{nji ~lanovi i ambasadori Komiteta koji nemaju namjeru kandidirati se za bilo kakve du`nosti u NS BiH. Dakle, ljudi poput Du{ka Bajevi}a, Seada Kajtaza, Faruka Had`ibegi}a... Jo{ uvijek, me|utim, nije poznato za {to }e se odlu~iti Sergej Barbarez, tako|er ambasador Komiteta.

Barbarez je napre~ac zamrznuo svoje aktivnosti u Komitetu, jer se `elio na druga~iji na~in, krivi~nim prijavama i sudskim tu`bama, obra~unati s onima koji su NS doveli do propasti. Iako je do izbora ostalo jo{ mjesec dana, ve} sada se znaju glavni, skoro pa izvjesni kandidati u utrci za novog predsjednika. Najve}u podr{ku za sada imaju Elvedin Begi}, Ivan Beus i Darko Ljubojevi}. Prema prvim projekcijama, Bo{njak bi trebao biti prvi predsjednik a Hrvat i Srbin potpredsjednici.

Begi} za sada ima najve}u podr{ku, {to je va`no u oba bh. entiteta, a rastu akcije Ivana Beusa, iako se donedavno mislilo, uglavnom zbog lobiranja Mileta Kova~evi}a, predsjednika FS Republike Srpske, kako je glavni hrvatski kandidat za tu du`nost Josip Bevanda, generalni sekretar [irokog Brijega. U Republici Srpskoj je situacija jo{ uvijek poprili~no nepoznata, a Ljubojevi} je posljednjih dana isko~io kao glavni kandidat, iako se za istu stolicu bori i Milorad Sofreni} iz Bijeljine.

LOBIRANJE KOD UEFA-e Lista kandidata, barem kada je federalni Savez u pitanju, odnedavno je definirana.

Ono {to je zanimljivo jeste da na njoj, vjerovatno po prvi put u historiji Saveza, nema osoba koje su inkriminirane na bilo koji na~in. Odnosno, barem javnosti za sada nije poznata takva njihova pro{lost. Po prvi put iz Ora{ja nije kandidiran Iljo Dominkovi}, umjesto njega za mjesto u IO borit }e se Mato Jozi} i i Ilija Mari}. Iz Bosanskopodrinjskog kantona na listi su 8.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

ELVEDIN BEGIĆ: Član Komiteta za normalizaciju NS BiH i dugogodišnji komesar za sigurnost Saveza najizgledniji je kandidat za novog predsjednika; njegovi prvi suradnici trebali bi biti Mostarac Ivan Beus i Banjalučanin Darko Ljubojević Muhidin Ra{~i}, jedini “povratnik u djelu“, odnosno, jedini koji je bio ~lan suspendiranog IO te Senad Islam, vlasnik firme za promet gra|evinskim materijalom. Kada je u pitanju Hercegbosanska `upanija, kandidati su Ivan Peri} i Stipe Duvnjak, iz Mostara kandidrani su Ivan Beus i Mile Prusina. Kada je rije~ o Sarajevu, kandidati su dosada{nji ~lan Komiteta za normalizaciju Elvedin Begi} i direktor FK Sarajevo Dino Selimovi}. Tuzlanski }e kanton na izborima predstavljati Nurdin Pe{tali} i D`evad [e}erbegovi} a Unskosanski Ibrahim Adilagi} i Asim Selimovi}.

U Zapadnohercegova~koj `upaniji siguran je Josip Bevanda, Predrag ]ori} je ipak samo dekor. Kona~no, Zeni~ko-dobojski kanton predstavljaju Muhamed Begagi} i Muhamed Islamovi}.

Iako je lista kandidata poznata, strasti onih kojima ambicije nisu ispunjene se i dalje ne smiruju. Hamdija Abdi} Tigar jo{ uvijek smatra da mu je mjesto u Izvr{nom odboru, iako je tek nedavno iza{ao iz zatvora nakon odle`ane kazne za otmicu.

Cirkus u Travniku pravi i konfliktni Behudin Nane Trbovi}. On je, naime, prije nekoliko godina odle`ao zatvorsku kaznu koja mu je izbrisana iz kaznene evidencije.

I upravo na osnovu tog brisanja Trbovi} smatra kako su mu povrije|ena ljudska prava jer novi Statut NS BiH ne dozvoljava osobama koje su pravosna`no presu|ene za bilo kakvo inkriminiraju}e djelo kandidranje za bilo kakvu du`nost u nogometu.

Trbovi} svakodnevno {alje mailove nadle`nima u UEFA-i, tra`e}i svoja “prava“, lobira kod predstavnika FS Republike Srpske, ra~unaju}i najvi{e na podr{ku Mileta Kova~evi}a, predsjednika tog Saveza a oti{ao je i korak dalje pa anga`irao advokaticu Senku No`icu koja ga zastupa u parnici protiv NS BiH. No, ~ini se, uzalud jer je komisija Saveza koja o tome odlu~uje presudila kako se ne mo`e kandidirati. Nakon {to je Trbovi} ispao iz igre, umjesto njega su kandidirani gra|evinski poduzetnik Amer Halep te Begzudin Bekta{. Halepa Trbovi} odavno optu`uje da je “igra~“ inkriminiranog Mirsada Ibri{imbegovi}a, tako|er biv{eg ~lan IO, osumnji~enog zbog ilegalne gradnje na Vla{i}u. Ibri{imbegovi}ev sin Senad je, ina~e, za samo nekoliko godina, od najni`eg ranga dospio na listu sudija Premier lige, iako je stru~na sudijska komisija nekoliko puta predlagala da ga se skine sa liste zbog lo{eg su|enja.

55

Valter:TEKST osnova.qxd

8.11.2012

0:53

Page 56

BEOGRADSKA PREMIJERA

Dvije hiljade posjetilaca prisustvovalo je premijeri dokumentarnog filma WALTER: MIT. LEGENDA. HEROJ, koja je u beogradskom “Sava centru” održana u nedjelju, 4. novembra; jedan je to u nizu dokaza da VLADIMIR PERIĆ VALTER nije samo sarajevski, već heroj svih nas

VALTER U BEOGRADU, UMORNO SE SMIJEŠI...

Gor~in Stojanovi}: “Meni je Valter prvi superheroj iz djetinjstva“

Pi{e: DINO BAJRAMOVI] (Beograd)

O

vako vam to nekako ide... Lafice i laf~ine! Premijera dokumentarnog filma Walter: Mit. Legenda.

Heroj., o fenomenu dugometra`nog igranog filma Valter brani Sarajevo Hajrudina [ibe Krvavca, koji je re`irao srbijanski umjetnik Andrej A}in, bila je zakazana za nedjelju, 4. novembra, u beogradskom Sava centru. Tamo smo jo{ u 19.45 sati, skoro pa nigdje nikog u holu ispred Velike dvorane, gotovo da smo ubije|eni kako }e film pro}i nezapa`eno.

Ipak, u samo petnaest minuta shvati{ da je to - Grad, u kojem premijeri dokumentarca o Valteru, koji je u tom gradu uvijek bio iza, ili ispod, Prleta i Tihija, junaka TV serija Otpisani i Povratak otpisanih, u prohladno nedjeljno ve~e, kada si lijen i mrzovoljan jer ti se spava jo{ od kada si se probudio, prisustvuje 2.000 ljudi!

TOPLO I LJUDSKI “Mit o Vladimiru Peri}u Valteru dobio je novo zna~enje [ibinim filmom Valter brani Sarajevo, a film Walter analizira vreme u kojem su ta dva zasebna mita 56

nastajala i prenosi poruku o pravim vrednostima novim generacijama, koje tek treba da prona|u i prepoznaju heroje u sebi”, govorio nam je prije tri mjeseca Andrej A}in, a dan nakon premijere, dok sjedimo u ba{ti kafi}a Liquid u Njego{evoj ulici u Beogradu, on odgovara i na pitanje

kako mu izgleda film uz “soundtrack” sastavljen od komentara prisutnih te no}i u Sava centru: “Sada sam u fazi gde poredim novinarsku projekciju u sredu i ovu od sino}. Novinarska sala u Cineplexu u Delta Cityju je bila znatno manja, ali je kvalitet same projekcije i zvuka bio daleko iznad

REDITELJ REDITELJ IMA IMA [TA [TA DA DA KA@E KA@E

Andrej Andrej A}in A}in snimljen snimljen neposredno neposredno prije prije premijere premijere svog svog filma filma oo heroju heroju Valteru Valteru

SLOBODNA BOSNA I 8.11.2012.

Valter:TEKST osnova.qxd

8.11.2012

0:54

Page 57

PRI^A O ZAJEDNI^KOM HEROJU

KREACIJE I “SAVA CENTAR” Ekipa filma Walter: Mit. Legenda.

Heroj (gore); oficijelni plakat (skroz lijevo) i plakat Damira Nik{i}a (lijevo)

onoga {to smo sino} videli u Sava centru.

Bavim se, ustvari, pore|enjem reakcija ljudi koji su do{li u salu da vide film ne o~ekuju}i ni{ta, a to su novinari, sa reakcijama koje smo sino} imali u Sava centru. Porede}i te dve krajnosti, jer s jedne strane ima{ ljude koji ne o~ekuju ni{ta od filma i koji su vrlo nao{treni da ka`u sve {to misle pa ~ak i ono najgore, a s druge strane ima{ ljude koji su do{li da nas podr`e i u neku ruku navijaju za film koji je gotov, ~ini mi se da je jedna osnovna emocija preovladala u oba slu~aja. A to je jedno emotivno sagledavanje svih slojeva filma kroz koje smo zajedno pro{li. I mi kao naratori i pripoveda~i, i publika kao direktna adresa na koju je ta poruka usmerena. Vidim da film na mnogim 8.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

nivoima funkcioni{e sa publikom i to je ono {to me nekako ispunjava. Negde sam sada potpuno miran i siguran da sam uradio upravo ono {to sam `eleo da uradim.

Jednu toplu, ljudsku pri~u koja je satkana od niza ispovesti raznih ljudi koji su `iveli jedno vreme kojeg vi{e nema.”

I glumac Branislav Le~i} nam je koji sat kasnije, u Jazz Clubu Iguana, besjedio o nivoima filma: “Za mene film Andreja A}ina ima tri nivoa: prvi je svakako realni Valter, koji je zanimljiv kao ~ovek i kao pri~a, kao istorijska li~nost; slede}a etapa je pri~a o Velimiru Bati @ivojinovi}u koji je sam postao Valter; i tre}i nivo je odgovor na pitanje kako to sve zajedno sa Valterom funkcioni{e zajedno. Svi|a mi se ono od Dubioze kolektiva - “Vrati}e se Valter, je-

ba}e vam mater...” Mislim da ako postoji potreba za buntom ona sve vi{e raste. Kad ka`em bunt, ne mislim na sve one sa`vakane buntove raznobojnih ideja nacionalizama koje smo pro{li ili religijske podele... Ili bilo kakve podele. Mislim da }e ovo, jednostavno, biti glad za osloba|anjem od okova koji su nametnuti sa svih strana, u ekonomskom smislu. Da ova globalizacija valjda ima i bolju stranu, a ne samo jednu te istu, mu~nu, ru`nu i sveprisutnu sa lisicama i lancima na nogama i du{i. Tako da Valter u tom smislu ima neko zna~enje koje je, naravno, prerastao.”

U filmu Walter: Mit. Legenda. Heroj. govore Bata @ivojinovi}, snimljen na Kubi, Valterova sestra, pokojna Ilinka Golubovi}, [ibina supruga E{refa Krvavac, direktorica Kinoteke BiH Devleta Filipovi}, bas gitarista grupe Dubioza kolektiv Vedran Mujagi}, potom Emir Kusturica, filmski teoreti~ar i reditelj Bo`idar Ze~evi}, istori~ar Predrag Markovi}, producent Filip Dautovi}, istori~ar filma Aleksandar Jankovi}, vajar Dragan Radenovi}...

UJKA VALTER “O~ekivao sam neku tremu na premijeri. Nisam je imao. Bio sam spokojan, ne zato {to sam previ{e samouveren, ve} zato {to sam ovim filmom ispunio neki svoj intimni cilj do kog mi je stalo.

Drago mi je, u svakom slu~aju, {to je na premijeri jednog dokumentarnog filma bilo toliko ljudi. Naravno, da sad budem i 57

Valter:TEKST osnova.qxd

8.11.2012

0:55

Page 58

BEOGRADSKA PREMIJERA

GOR^IN I VUK Umjetni~ki direktor Jugoslovenskog dramskog pozori{ta u Beogradu Gor~in Stojanovi} i scenarista filma Walter: Mit. Legenda. Heroj Vuk R{umovi}

skroman, iskreno verujem da je jedan od glavnih razloga tolikog odziva, taj {to se film bavi likom i delom Velimira Bate @ivojinovi}a”, ka`e koscenarista ovog dokumentarnog filma Vuk R{umovi}, koji je u direktnom krvnom srodstvu sa Valterom Peri}em: “Ilinka Golubovi} je moja tetka, pa samim tim do|e da mi je Vladimir Peri} Valter bio ujak. A evo i kako. Moja baka Ljubica, mamina mama, i Labuda, Vladova i Ilinkina majka, bile su ro|ene sestre, a po{to je to bila velika familija od ukupno trinaestoro bra}e i sestara, otuda i ta velika razlika u godinama.”

i Slavko padnu u drugi plan. Ti si se mogao malo identifikovati sa Mirkom i Slavkom, ali oni nisu bili ve}i od `ivota. A Valter je bio ve}i! Mene je uzubu|ivalo to {to on ska~e po Begovoj d`amiji, {to se penje na Sahat-kulu... To je taj grad u kojem `ivi{, koji prepoznaje{, na kraju krajeva to ima{ i u naslovu filma...”

O Valteru nam, za {ankom u Sava centru, a gdje drugo, pri~a i crnogorski pisac i novinar \uro Radosavovi}, autor hvaljenog romana Budva, bagra i blud.

“Meni je Valter, iskreno, lik koji predstavlja sve na{e prethodnike koji su se borili za jednu pravu stvar, dali `ivot za to, a

TESTAMENTARNA IZJAVA O Valteru, filmu Valter brani Sarajevo i dokumentarnom film Andreja A}ina, govori beogradski reditelj i umjetni~ki direktor Jugoslovenskog dramskog pozori{ta Gor~in Stojanovi}, koji je ro|en u Sarajevu i prvih devetnaest godina svog `ivota proveo u tom gradu: “Meni je Valter prvi superheroj iz djetinjstva. Imao sam {est godina kada sam bio na premijeri filma Valter brani Sarajevo u Skenderiji. Bilo je to 6. aprila 1972. godine. I toga se jako, jako dobro sje}am: veliki broj ljudi na jednom mjestu, uzbu|enje, platno, eksplodiraju vozovi, ~uda, Sarajevo, panorama... I onda sam, po{to je moj otac bio i filmski kriti~ar pa me vodio sa sobom, isti film gledao na otvaranju Festivala jugoslovenskog igranog filma u Puli. Valter je, dakle, bio superheroj i nekako je u~inio da Mirko 58

potpuno su anonimni. To je ono {to u filmu pominje i Bata @ivojinovi}. Valter je pravi mit! To je ono {to nas opominje, to je duh koji mo`e da te uhvati za uvo, podigne i onda odjednom o{amari, da te vrati u neku stvarnost kada mo`e{ da ka`e{: ipak imam za ne{to da se borim. No, da li ovaj film ima neku manu? “Ovaj film ima jednu manu, a to je o{trina slike. Samo, nemojte to re}i Andreju A}inu. Ma, ja sam navikao da gledam filmove na vrlo jeftinim televizorima”, obja{njava Radosavovi}.

Nije u Sava centru tu no}, dragi prijatelji, bilo nekih “posebnih” celebrityja.

Ali, ako `elite da pokrijemo i taj dio ove pri~e, evo nekoliko imena: poslanica Demokratske stranke Jelena Trivan, biznismen Miroslav Mi{kovi}, supruga Bate @ivojinovi}a Lula, teatrolog i knji`evnik Jovan ]irilov, fudbaler Nikola Lazeti}...

Ve}ina posjetilaca kupila je ulaznicu za tu no} po cijeni od 300 dinara, {to je pet, {est maraka, ko }e sad ra~unati. Da li je u Sarajevu iko ikada kupio ulaznicu za premijeru? Ne da nije, nego ne do|e ni kada dobije pozivnicu. No, vratimo se mi filmu.

“Meni se film dopao zato {to nadrasta pri~u o glumcu koji je igrao Valtera. Pa ~ak i pri~u o samom Vladimiru Peri}u. Koji je ovdje mo`da zanimljiviji zato {to nisu znali ko je on. Mi smo u Sarajevu jako dobro znali ko je Vladimir Peri}. Film Andreja A}ina iz dokumentarca prelazi u jedan nenametljiv i nepretenciozan esej o tome {ta je mit, da li su mitovi potrebni, {ta je odnos mita i stvarnosti... Bio sam pod blagom strepnjom na koji na~in }e se neke stvari tretirati, prije svega tragedija Sarajeva. Čini mi se da je izbjegnuto unov~avanje tragedije Sarajeva da bi postigao atraktivnost svog projekta. Dopalo mi se i to {to jedan ostarjeli glumac, na nekoj izgubljenoj Kubi, koja je valjda posljednje groblje i uto~i{te nekih iluzija, uspijeva da stigne do re~enice da je Valter

LJUT K‘O ZIS

Ni Ljubiše ni Bate Generalno, malo je pre`ivjelih glumaca koji su igrali u filmu Valter brani Sarajevo.

Od onih, pak, koji bi mogli biti dostupni ima i onih koji su “nedostupni”.

Velimir Bata @ivojinovi} oporavlja se od posljedica mo`danog udara, Ljubi{u Samard`i}a niko nigdje ne zove jer je, valjda, takav ~ovjek, Relja Ba{i} je tako|e naru{enog zdravlja, Etela Pardo je u Londonu, ka`u, “u svom svijetu”, Igor Galo je stanovnik Pule i prisje}a se godine kada je film Valter brani Sarajevo bio prikazan u Areni, Aleksandar Mi~i} negdje je u Italiji,

a mikro epizodista u tom filmu Emir Kusturica nije do{ao u Sava centar zato {to je oti{ao u Sibir.

“Malo sam se vi{e identifikovao sa Zisom nego sa Valterom. Dok nisam dosta dobro upoznao glumca koji je igrao Zisa, pa sam onda zaboravio da sam se ikada identifikovao, jer mi se taj ~ovjek nije dopao kao - ~ovjek. A imao sam ogromnu sre}u da nikada nisam upoznao Batu @ivojinovi}a, pa mi ni{ta nije moglo ni pokvariti mit o Valteru”, veli Gor~in Stojanovi}. Zisa je, da podsjetimo, igrao Ljubi{a Samard`i}.

SLOBODNA BOSNA I 8.11.2012.

Valter:TEKST osnova.qxd

8.11.2012

0:56

Page 59

PRI^A O ZAJEDNI^KOM HEROJU KUBANSKA KUBANSKA STORIJA STORIJA

Bato Bato @ivojinovi} @ivojinovi} na na snimanju snimanju filma filma uu Havani Havani

sve ono {to on nije. Govore}i o herojstvu, o ~asti, o ~asnosti. Ne `elim nikom ni{ta r|avo, ali mo`da je to testamentarna izjava”, ka`e Gor~in Stojanovi}.

“Valter je, pre svega, jedan veliki mit.

Emir Kusturica u filmu isti~e va`nost mita za svakog ~oveka u psiholo{kom smislu. I to je su{tina. Mitovi su `ivi i va`ni samo

8.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

onoliko koliko u njih verujemo. Za onog ko ne veruje, mit je mrtav, pa samim tim nema nikakvu psiholo{ku va`nost. Mo`da je to glupo re}i, ali ta osoba je svakako siroma{nija za jedno iskustvo. Naravno, ta osoba mo`da veruje u neke druge mitove koji za njega onda nose i mnogo ve}u te`inu”, isti~e Vuk R{umovi}. Pitamo ga i

da li se ve} po~eo spremati za sarajevsku premijeru, za koju ne znamo kada }e biti, ali }e biti sigurno: “Proletos sam proveo sa porodicom mesec dana u Sarajevu, i imao sam priliku da malo bolje upoznam grad i ljude u njemu. To mi je drago, ali iskreno mogu da ka`em da mi je te{ko da predvidim reakcije, ne samo Sarajlija, ve} bilo koga ko gleda ovaj film. Prvenstveno zbog toga {to svako ima neki svoj background i neku svoju pri~u koja neminovno boji i njegov odnos prema Valteru kao liku i toj temi. Ono {to znam, to je da niko od autora, na ~elu sa rediteljem Andrejom A}inom, nije imao nameru bilo koga da uvredi ovim filmom. Naprotiv, film je napravljen kao pri~a o zajedni~kom heroju, o onome {to nas i danas, nakon svega {to je bilo, povezuje i ~ini bli`ima.”

“Verujem da imamo vrlo dobro bazu za svaki konstruktivan razgovor na temu sarajevske premijere. Ovo nije film koji }e izazvati buru bilo kakvih negativnih konotacija ili ose}anja na bilo kom planu”, tvrdi Andrej A}in. A kada }e dokumentarni Walter: Mit. Legenda. Heroj. biti prikazan u Sarajevu najmanje zavisi od ekipe tog filma. Mo`da ba{ 6. aprila. Nakon festivala u Rotterdamu i Berlinu, gdje bi trebao biti prikazan u prva dva mjeseca 2013. godine.

E, pa, vide}emo...

59

Zatvorenici:TEKST osnova.qxd

8.11.2012

0:45

Page 60

S KNJIGOM NISI SAM

60

SLOBODNA BOSNA I 8.11.2012.

Zatvorenici:TEKST osnova.qxd

8.11.2012

0:45

Page 61

[TA ^ITAJU, GLEDAJU, SLU[AJU BH. OSU\ENICI

Dobra knjiga je najbolji bijeg od stvarnosti - a ako je takva vrsta bijega ikome potrebna, onda su to oni koji život provode u zatočeništvu; istraživali smo u bosanskohercegovačkim zatvorima kakve su kulturne navike osuđenika: koje knjige i novine vole čitati, koje su im omiljene televizijske emisije i filmovi, kakvu muziku slušaju...

KULTURA IZA REŠETAKA Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MARIO ILI^I]

K

a`u da je dobra knjiga najbolji bijeg od stvarnosti - a ako je takva vrsta bijega ikome potrebna, onda su to oni koji `ivot provode u zato~eni{tvu. Bez obzira na to izdr`avaju li kazne od tek nekoliko mjeseci, ili je pred njima dugogodi{nja robija, osu|enicima u bosanskohercegova~kim zatvorima, kao i bilo gdje na svijetu, vrijeme prolazi nepodno{ljivo sporo. I za razliku od onih koji su na slobodi, imaju ga napretek.

“ZAKON ULICE“ I DRUGE PRI^E Kako bi potaknuli osu|enike da {to vi{e ~itaju i obrazuju se, vlasti Brazila prije tri mjeseca donijele su zakon prema kojem brazilski zatvorenici imaju mogu}nost da za svaku pro~itanu knjigu dobiju smanjenje kazne od ~etiri dana. Ali postoji i izvjesno ograni~enje: ova odredba predvi|a maksimalno dvanaest knjiga za svaku presu|enu godinu, a kako bi se kvalificirali za smanjenje kazne, zatvorenici moraju napisati kritiku svake pro~itane knjige, koju onda ocjenjuje zatvorska uprava.

“Imamo vrlo elokventne zatvorenike koji ~itaju Nietzschea, Dostojevskog i druge klasike, koji zahtijevaju visok nivo razumijevanja svjetske literature. Vidjela sam zatvorenike koji obja{njavaju kompleksne teme vrlo kriti~no. To me je

zaista impresioniralo“, izjavila je Jocemara Rodrigues iz uprave brazilskog zatvora Katanduvas.

Zakoni u Bosni i Hercegovini jo{ uvijek ne predvi|aju ovakvu vrstu nagrade za “na~itane“ osu|enike. Ipak, mnogi osu|enici rado pozajmljuju i ~itaju knjige iz zatvorskih biblioteka jer tako im br`e prolaze dani, a usput se i nau~i ne{to korisno. Biblioteka Kazneno-popravnog zavoda u Mostaru je skromna, ali sa dosta atraktivnih naslova. Prema rije~ima direktora Romea Zelenike, bibliote~ki fond mostarskog KPZ-a sadr`i oko 700 naslova.

A osu|enici u ovom zatvoru poluotvorenog tipa ~itaju umjereno, ali odabrano.

“Me|u naj~itanijim autorima je britanski pisac krimi}a Edgar Wallace. Tri najtra`enija naslova u ovoj godini su Falsifikator, Potkaziva~ i Osvetnik - sva tri od pomenutog autora“, ka`e Zelenika.

Drugo mjesto na top listi naj~itanijih autora u ovoj godini u mostarskom KPZ-u dr`i hrvatski autor Igor Petri} sa romanom Zakon ulice, dok je na tre}em mjestu knjiga Gomorra italijanskog pisca Roberta Saviana, koja razotkriva mra~ne tajne napuljske mafije. Stanovnike Kaznenopopravnog zavoda Mostar, kako ka`e direktor Zelenika, uglavnom zanimaju savremeni autori i djela koja imaju neku “vezu sa njihovom pro{lo{}u i budu}no{}u“, dok su klasici poput Ive Andri}a, ili Me{e Selimovi}a slabo ~itani.

“To im nije nimalo interesantno“, ka`e Zelenika. “Osim beletristike, dosta se ~itaju

i stru~ne publikacije iz oblasti prava i krivi~nog zakonodavstva, koje smo mi kao uprava zatvora du`ni da im obezbijedimo na njihov zahtjev.“ [to se ti~e dnevnih i sedmi~nih novina, osu|enicima se o tro{ku uprave svakodnevno dostavljaju Ve~ernji list, Dnevni avaz, Oslobo|enje i Dnevni list. Ukoliko osu|enik `eli ~itati neke druge novine, onda to sam pla}a, obja{njava Romeo Zelenika: “Recimo, Branimir Glava{ o svom tro{ku naru~uje i dnevne i sedmi~ne novine iz Hrvatske - Jutarnji i Novi list, Slobodnu Dalmaciju, Globus...

Drugi naru~uju Slobodnu Bosnu i Dane, a dosta se ~itaju i tabloidi kao {to su Bum i Skandal. Osu|enici vole izrezivati fotografije atraktivnih estradnih umjetnica i glumica iz `ute {tampe i onda ih lijepe po zidovima svojih soba.“ Osu|enicima u KPZ-u Mostar na raspolaganju je i kablovska televizija. “Dok nismo uveli kablovsku, puno vi{e se ~italo, a sada najvi{e vremena provode gledaju}i TV“, `ali se direktor Zelenika. Pored dnevnih vijesti i nekih politi~kih emisija, ve}ina ih voli gledati Discovery Channel i Animal Planet, a jedna od omiljenih emisija je Kriminalisti~ka istraga (Criminal Investigation). Uprava mostarskog zatvora je ina~e dosta liberalna {to se ti~e gledanja kablovske televizije pa su tako osu|enicima vikendom, pored omiljenih sportskih, dostupni i porno kanali. “Nema u tome ni{ta lo{e - zahvaljuju}i kablovskoj vikendima, manje imamo problema s njima radnim danima“, kroz smijeh obja{njava Zelenika.

Biblioteka Kazneno-popravnog zavoda Tuzla broji oko 3.700 naslova, a prema rije~ima Joze Vilu{i}a, zamjenika ovog Kazneno-popravnog zavoda, osu|enici najvi{e ~itaju beletristiku.

“Kada je rije~ o dnevnim novinama, najvi{e se ~itaju Avaz, Oslobo|enje i Jutarnji list, a od sedmi~nih novina mu{karci naj~e{}e tra`e Slobodnu Bosnu i Dane, dok je u `enskom paviljonu naj~itaniji magazin Azra“, ka`e za “SB“ Vilu{i}.

Televizijski programi redovno se prate u prostorijama za dnevne boravke osu|enika, a ve}ina osu|enika imaju i televizore u svojim sobama. Najgledaniji su, prema Vilu{i}evim rije~ima, BHT, Federalna televizija, hrvatska Nova TV, TV Hayat, Slon, OBN i TV TK. S obzirom da je Kazneno-popravni zavod Tuzla zatvor poluotvorenog tipa, uprava zatvora omogu}ava osu|enicima da posje}uju i razli~ite kulturne i sportske manifestacije. “Najma-

Otkako nema politi~kih osu|enika, u zatvorima se mnogo manje ~ita i pi{e 8.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

61

Zatvorenici:TEKST osnova.qxd

8.11.2012

0:46

Page 62

S KNJIGOM NISI SAM

KPZ KPZ ZENICA ZENICA KPZ TUZLA

Uprava Uprava zatvora zatvora poluotvorenog poluotvorenog tipa tipa omogu}ava omogu}ava osu|enicima osu|enicima da da posje}uju posje}uju razli~ite razli~ite kulturne kulturne ii sportske sportske manifestacije manifestacije

NIHAD SPAHI] “Onaj osu|enik koji najvi{e ~ita nije ba{ pretjerano popularan me|u dominantnom populacijom”

nje jedanput mjese~no organizujemo im odlaske u pozori{te, kino ili na utakmice“, ka`e Jozo Vilu{i}. “Tako|er, ~etiri do pet puta godi{nje organizujemo i razli~ite muzi~ke priredbe i programe u kojima u~estvuju osu|enici.“ Kazneno-popravni zavod zatvorenog tipa Zenica najve}i je zatvor u Bosni i Hercegovini, pa tako ima i najbogatiji bibliote~ki fond. U Biblioteci KPZ-a Zenica trenutno ima oko deset hiljada knjiga, a fond se s vremena na vrijeme obnavlja i pro{iruje sa aktuelnim naslovima, ka`e direktor KPZ-a Zenica Nihad Spahi}.

“Veliki broj osu|enika ~ita i redovno posu|uju knjige iz biblioteke. Me|utim, otkako je ukinut onaj famozni ~lan 33. koji se odnosio na politi~ke osu|enike, odnosno verbalni delikt, u zatvoru je generalno ne{to ni`i intelektualni i obrazovni nivo“, obja{njava Spahi}. Ipak, osu|enici u KPZ-u Zenica, u pore|enju sa njihovom bra}om po sudbini iz drugih institucija ovog tipa u Bosni i Hercegovini, mnogo su vi{e zainteresirani za ~itanje. Jedan od razloga za to je 62

Stanovnici Stanovnici najpoznatijeg najpoznatijeg bh. bh. zatvora zatvora ne ne bje`e bje`e od od knji`evnih knji`evnih klasika, klasika, pa pa su su tako tako na na top top listi listi naj~itanijih naj~itanijih autora autora ii Ivo Ivo Andri}, Andri}, Me{a Me{a Selimovi}, Selimovi}, Dostojevski, Dostojevski, Hermann Hermann Hesse, Hesse, Jack Jack London...

London...

ROMEO ZELENIKA

“Zahvaljuju}i “Zahvaljuju}i kablovskoj kablovskoj viken vikendima, dima, manje manje imamo imamo problema problema radnim radnim danima” danima”

vjerovatno u visini njihovih zatvorskih kazni, s obzirom da KPZ Zenica ima najvi{e osu|enika koji izdr`avaju dugotrajne kazne - a vrijeme se mora ne~im ispuniti... Osu|enik I.R. trenutno je naja`urniji ~italac u KPZ Zenica: fascinantan je podatak da je samo u periodu od aprila do

novembra ove godine, I.R. iz zatvorske biblioteke posudio i pro~itao ~ak 34 knjige!

“Nekada smo imali praksu da svakog mjeseca progla{avamo najboljeg ~itaoca koji bi onda dobio prigodnu nagradu, kako bismo na taj na~in motivirali osu|enike da {to vi{e ~itaju. Me|utim, onaj koji najvi{e

MUZI^KI (NE)UKUS

Selma, Dragana, Seka, “Zvezde Granda“...

Muzi~ki afiniteti bosanskoherceg ova~kih zatvorenika uglavnom su usmjereni ka novokomponovanoj muzici, ali ima i onih sa ne{to rafiniranijim ukusom koji vi{e vole slu{ati sevdalinke, pop i rock muziku. Kako ka`u na{i sagovornici, redovno se prati “narodnja~ka“ televizija DM, kao i TV Pink i popularna emisija Zvezde Granda, a me|u popularnijima je

i show Hayat tra`i zvijezdu. Mu{ka populacija uglavnom preferira inter pretatorice koje, pored vokalnih sposobnosti, pa`nju privla~e i svojim fizi~kim atributima. Me|u top pet omiljenih pjeva~ica u bosanskohercegova~kim zatvorima svrstale su se Selma Bajrami, Dragana Mirkovi}, Seka Aleksi}, Stoja i Dara Bubamara.

SLOBODNA BOSNA I 8.11.2012.

Zatvorenici:TEKST osnova.qxd

8.11.2012

0:46

Page 63

[TA ^ITAJU, GLEDAJU, SLU[AJU BH. OSU\ENICI ~ita nije ba{ pretjerano popularan me|u dominantnom populacijom, pa smo prestali to da radimo - zbog njegove sigurnosti“, pri~a direktor Spahi}.

Sli~no kao u drugim zatvorima, zeni~ki osu|enici najvi{e vole ~itati krimi}e. Me|u najpopularnijim autorima tako su autor ~uvenog Kuma Mario Puzo, kao i Sidney Sheldon i A gatha Christie. Me|utim, stanovnici najpoznatijeg bh. zatvora ne bje`e ni od knji`evnih klasika, pa su tako na top listi naj~itanijih autora i Ivo Andri}, Me{a Selimovi}, Dostojevski, Hermann Hesse, Jack London... Neki od najtra`enijih naslova su i Salingerov Lovac u `itu, Zlo~in i kazna Dostojevskog, Sto godina samo}e Gabriela Garcie Marqueza, Alkemi~ar Paola Coelha, Da Vincijev kod Dana Browna, Zbogom oru`je Ernesta Hemingwaya... Dosta se ~ita i vjerska literatura, kao i literatura iz oblasti popularne psihologije.

KPZ MOSTAR Tri najtra`enija naslova u ovoj godini su Falsifikator, Potkaziva~ i Osvetnik britanskog pisca Edgara Wallacea

EDIB BULJUBA[I], NAJPOZNATIJI OSU\ENIK-PISAC U BiH

Zatvorska ispovijest “Zašto sam ubio oca“ bila je književni hit u regiji U vlastite spisateljske poduhvate osu|enici u Bosni i Hercegovini rijetko se upu{taju. Ipak, kada to odlu~e napraviti, onda su njihove knjige u pravilu vrlo ~itane: zatvorske ispovijesti redovno privla~e veliku pa`nju javnosti, posebno kada je rije~ o osu|enicima za najte`a krivi~na djela, poput ubistava i ratnih zlo~ina.

Godine 2005. vi{estruki ubica Edib Buljuba{i} objavio je knjigu pod naslovom Za{to sam ubio oca, koja je gotovo preko no}i postala veliki hit u regiji. Zbog ubistava svog oca Hasiba, supruge, snahe i slu`benika osiguranja jednog zeni~kog preduze}a, Buljuba{i} je osu|en na najdu`u ukupnu kaznu zatvora ikada

[OKANTNA ISPOVIJEST VI[ESTRUKOG UBICE Edib Buljuba{i}, koji je osu|en na ukupno 54 godine zatvora, knjigu je objavio 2005. godine

8.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

izre~enu u BiH u trajanju od 54 godine, koju izdr`ava u KPZ-u Zenica. Na promociji svoje knjige 2005. godine ispri~ao je kako mu je ideju da napi{e knjigu dao sudac Mladen Veseljak.

“Cilj mi je da javnost sazna {ta se dogodilo u mojoj obitelji. Ne `elim da bilo ko krene mojim putem, jer je to ru`an put. U knjizi sam samokriti~an, ni u jednom trenutku nisam napisao da sam nevin. Kriv sam i zbog toga trebam biti u zatvoru. Moralo je biti druk~ije i nije se trebalo ovako zavr{iti“, rekao je Buljuba{i}, ~iji je mentor i promotor pomenute knjige bio poznati bh. knji`evnik, akademik Abdulah Sidran.

KONTROVERZNI “DISCOVERY“ U zeni~kom zatvoru prije tri i po godine uvedena je kablovska televizija, na radost osu|enika, ali i muke uprave, koja je u po~etku imala problema sa cenzurisanjem izvjesnih “nepodobnih“ programa. Naime, od prvog dana kada su osu|enici dobili mogu}nost pra}enja TV kanala preko kablovske mre`e, jedan od najpopularnijih bio je Discovery Channel na kojem se, izme|u ostalog, redovno emituju dokumentarne emisije tipa “kako pobje}i iz zatvora na najma{tovitije na~ine“.

“U jednom periodu smo zbog takvih emisija morali zabraniti gledanje Discoveryja, ali onda smo ponovo odlu~ili da im dozvolimo da gledaju, s obzirom da smo posljednje bjekstvo iz zatvora imali 1998. godine, a od 2004. nije bilo pobuna me|u zatvorenicima“, ka`e Spahi}. “Ina~e se najvi{e gledaju sportski kanali, ali i sve drugo je zastupljeno - muzi~ki kanali, igrani i dokumentarni programi, krimi emisije, politi~ke emisije... Smatramo da {iroka mogu}nost izbora TV programa zna~ajno doprinosi edukaciji i pove}anju nivoa op{teg obrazovanja osu|enika“, nagla{ava Spahi}.

Uprava zatvora svakodnevno osu|enicima dostavlja dnevne novine Oslobo|enje, Avaz, Nezavisne i Ve~ernji list, dok ostale publikacije koje ih zanimaju zatvorenici mogu nabaviti u kantini o svom tro{ku. Prema Spahi}evim rije~ima, najvi{e se kupuju enigmatska izdanja, tabloidi Skandal i Bum, ~asopisi za odrasle Sextaza i Smokvin list, dok su od “ozbiljnijih“ novina naj~itaniji Slobodna Bosna i Dani.

Kazneno-popravni zavod Zenica ima i kinosalu koja se danas, istina, ne koristi toliko kao ranijih godina (dok nije bilo kablovske) - u njoj se sada uglavnom organizuju razne priredbe i proslave vjerskih praznika.

63

Olga:TEKST osnova.qxd

8.11.2012

0:43

Page 64

ISKRENO I EMOTIVNO

U drugoj polovini prošlog mjeseca u Sarajevu i u Zagrebu premijerno je prikazan film HALIMIN PUT, u kojem je ulogu SAFIJE fantastično odigrala OLGA PAKALOVIĆ; s ovom zaista darovitom zagrebačkom glumicom razgovarali smo nakon što je sa ansamblom HNK-a ZAGREB nekoliko dana kasnije gostovala u glavnom gradu BiH i igrala u predstavi GOSPODA GLEMBAJEVI

OLGA PAKALOVIĆ

SAFIJA IZ NAŠEG SOKAKA

I danas Almu Pricu zovem “tetka“, a ona mene “zlato tetkino“ Razgovarao: DINO BAJRAMOVI] Foto: JURICA GALOI], HNK ZAGREB, PRODUKCIJA FILMA “HALIMIN PUT”

Z

agreba~ka glumica Olga Pakalovi} zbog brojnih obaveza nije bila na sarajevskoj premijeri filma Halimin put 17. oktobra, ali je zato zbog jedne od tih brojnih obaveza u Sarajevo doputovala dvanaest dana kasnije, 29. oktobra, da bi u Narodnom pozori{tu Sarajevo igrala u predstavi Gospoda Glembajevi u produkciji HNK Zagreb. I bila, kao {to smo od nje i navikli, izvrsna! “Glembajevi su jako stara pri~a, koja se u raznim oblicima ponavlja kroz tisu}lje}a ljudske povijesti. Na neki na~in, to je niz univerzalnih problema koji

64

se na ovaj ili onaj na~in interpretiraju kroz svakodnevicu i umjetnost. Volim Glembajeve, a ne volim to {to ih volim. To je magi~no i ~udno. Glembajevi su uvijek tu negdje i u svakom od `ivotnih razdoblja zna~e mi ne{to drugo, ali nikada prema njima nisam ravnodu{na. U {koli sam se probijala kroz zna~enja samih rije~i, kasnije sam razumjela sukobe i ideje, a danas na`alost razumijem i {iri dru{tveni kontekst”, veli Olga Pakalovi} na po~etku na{eg razgovora.

“BITI” I “JESI”

Radnja Glembajevih je smje{tena u Zagreb, u period od prije stotinu godina.

No, kao da se i dalje ni{ta promijenilo nije.

Problemi sa finansijama, mutni poslovi, potom dekadencija, frustracije, ljubomora,

patologija. Da li Vam dana{nji Zagreb ponekad li~i na onaj iz 1913. godine?

Dodu{e, maloprije izgovoreno odnosi se danas na sve ve}e centre biv{e Jugoslavije...

Apsolutno, vrlo se malo stvari promijenilo, ako izuzmemo kostime. Jo{ je Branko Gavella rekao: “Glembajevi su fikcija, ali je glembajev{tina stvarnost”, ali kao {to sam ve} rekla, pri~a o sinu koji se vra}a u razorenu obitelj stara je gotovo kao i svijet i te{ko da }e se jo{ dugo taj obrazac promijeniti. Na jednoj strani imamo tu pri~u o bogata{koj obitelji pred ste~ajem koja je do svog novca do{la mutnim poslovima, da ne ka`em ubojstvima.

Unutar tog okvira su lica sa sukobima koji se ponavljaju od Orestije, preko Hamleta, pa dalje... Ljudi koje njihove strasti vode u SLOBODNA BOSNA I 8.11.2012.

Olga:TEKST osnova.qxd

8.11.2012

0:44

Page 65

PROFESIONALNI @IVOT OLGE P. propast, ~iji je razum nadja~an ubila~kim impulsima, `rtve vlastitih proturje~ja, sve su to kvalitete intrigantnog dramskog zapleta, ali na`alost i mnogih anonimnih `ivotnih situacija ~ija aktualnost ne jenjava s godinama, a sve je to prisutno na tlu cijele zapadne Europe, osobito u ovo vrijeme rastu}eg kapitalizma.

Igrate sestru Angeliku Glembaj. Ili Beatrix. Kako god ko ho}e. Mislim da Vam je Tomislav ^ade` u Jutarnjem listu, nakon premijere u maju 2011., dao ba{ lijep kompliment. Napisao je da Leonea u jednom dijelu predstave umirujete “nadmo}nim mekim glasom”. Lijepo zvu~i, zar ne?

Svaka dobra kritika zvu~i lijepo, pa se po`elim s njom i slo`iti. Ali Angelica je kompleksan lik, jer i ona je Glembajeva snaha, pa tako i ona ima svoj mrak, svoje podrume i u`ase. Samim tim te{ko je govoriti o mekoj nadmo}i. Mo`da je njezina upisana meko}a obrambeni mehanizam ili moja genetika... he, he.

Te{ko je povu}i crtu.

Da li ste pobornik prirodnog govora u teatru i na filmu, bez obzira na, mo`da ponekad, rediteljske indikacije koje su u okviru nekakve artificijelnosti? [to uop}e zna~i prirodan govor?

Trudimo se biti prirodni u svemu zadanom, zapravo nam je to i zadatak. Pitanje je stila i uva`avanja ne~ijeg vi|enja projekta na kojem radim. Kazali{te dopu{ta velike geste, ne{to {to je prenagla{eno u odnosu na tzv. prirodno, eksperimentira i s artificijalnim, nestvarnim pa sve do nemogu}eg u toj jezi~noj barijeri. Film je ~e{}e preslika realnosti i ono {to bi u kazali{tu naglasili, u filmu svedemo u druga~iju formu tzv. prirodniju pa je i pristup govoru samim time druga~iji. U svakom slu~aju, podr`avam prirodan govor, ali mi zna~i jo{ vi{e ako znam da mogu i sve ostalo.

Prije osam godina pokojna Semka Sokolovi}-Bertok mi je pri~ala o prirodnom govoru, a kazala mi je i da se “u kadru ne igraju karakter i lik, nego se u|e i obavi se posao”. Ne znam je li to ba{ uvijek tako...

Ili je za takvo {to potrebno ogromno iskustvo kakvo je ona imala kad mi je to govorila.

Draga Semka... U zadnjem nekom periodu u `ivotu dogodio mi se odmak od poistovje}nosti s poslom kojeg radim. U smislu napetih priprema, vlastitih sumnji, bavljenja likom kao svojim jedinim partnerom... Dogodila mi se “objava” da je najva`nije - “biti”. I to je ono najjednostavnije {to se poka`e najte`im. Sla`em se sa Semkom da ne treba igrati karakter i lik, jer ako - “jesi” on se doga|a i jedino tako i jest dio tebe. Naravno, uz odre|ene 8.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

VRHUNSKA VRHUNSKA GLUMA GLUMA

Olga Olga Pakalovi} Pakalovi} kao kao Safija Safija uu filmu filmu Halimin Halimin put put

direkcije onog {to bi htio iznijeti. Ako jesam, onda nadma{ujem posao kojeg radim. Onda stvaram umjetnost.

SLOJEVITO I ISTINITO

Fantasti~no ste, zaista, odigrali ulogu Safije u filmu Halimin put, koji je Arsen Anton Ostoji} re`irao po scenariju Fe|e Isovi}a. Ho}emo li krenuti od scenarija?

Da. Prva verzija scenarija nije bila kao ona finalna. Čim sam pro~itala scenarij sna`no me je dirnuo i pomislila sam “ja bih se voljela pozabaviti ovim ljudima i ovim sudbinama”. Likovi su opisani toliko slojevito, istinito i bolno opipljivo da je bilo ponekad zastra{uju}e ulaziti u njih. Hvala Fe|i Isovi}u {to je uspio u}i u `ensku psihu na tako fin i slojevit na~in.

LEONE GLEMBAJ I SESTRA ANGELIKA Milan Ple{tina i Olga Pakalovi}

Niko u tom filmu nije dobio ulogu a da se nije pojavio na audiciji. [ta se u tom dijelu pretprodukcije de{avalo u Zagrebu, {ta je reditelj tra`io od Vas? Jednog dana dobila sam poziv od Arsena i dva dana da pro~itam scenarij i nau~im dvije scene s kolegom Zoranom Pribi~evi}em. S lako}om me intuicija vodila u rje{enje scena i bila je to jedna od ugodnijih audicija. Jedna od onih od kojih ima{ osje}aj da imaju nastavak i da se ova pri~a, bio ti u njoj ili ne, duboko urezala u tebe. Imam osje}aj da je Arsen od po~etka znao {to ho}e i da se trebalo samo pribli`iti njegovoj slici ili idealu. I onda je do{la faza i{~ekivanja za koju sam se ja pravila da ne postoji.

Na koji na~in ste “ulazili u lik”?

Treba tu sva{ta ne{to: od akcenta do emocije...

Starija Safija mi je odmah legla.

Razumjela sam ju na neki neobja{njivi na~in, a mo`da sam i podsvjesno bila inspirirana svojom majkom kao sna`nom `enom koja je imala na ovaj ili onaj na~in sli~nu `ivotnu pri~u - tako da sam imala `ivu sliku kao inspiraciju, ali i veliku odgovornost biti bosanska `ena ~ija patnja nadilazi moje spoznaje o patnjama. Rad na ulozi Safije bilo je na neki na~in i moje osobno ~i{}enje. Radu sam pristupila potpuno otvoreno, mo`da se mo`e re}i da nisam bila ambiciozna nego iskrena. Safija je vrlo kompleksan lik. Ona je i majka i `ena koja je zatrovala svoju budu}nost jer nije rje{ila svoju pro{lost. Sam akcent je pitanje tehnike kojom se nisam previ{e optere}ivala jer sam imala izvrsnu asistenticu u Erni Begatovi} koja nas je vodila kroz snimanje. I danas Almu Pricu zovem “tetka”, a ona mene “zlato tetkino”.

Upravo Alma Prica, koja igra Halimu, jo{ uvijek nije gledala film, jer 65

Olga:TEKST osnova.qxd

8.11.2012

0:44

Page 66

ISKRENO I EMOTIVNO ka`e da ga `eli pogledati u nekoj svojoj ku}noj ti{ini. Da li ste Vi gledali Halimin put?

Jesam. Hrabro i iznimno znati`eljno uva`avaju}i sve unutarnje sudije koji su mi kvarili gledanje vlastitih scena. Za gledanje vlastitog filma mi obi~no treba neko vrijeme, barem da zaboravim anegdote sa seta. Ali iznenadio me osje}aj da sam u jednom trenutku zaboravila na sebe u filmu, da me pri~a uvukla i da sam se u ti{inama filma uspjela naje`iti. E, tada mi je laknulo.

BRILJANTNA KARIJERA

Šesnaest nagrada u šesnaest godina bavljenja glumom Na dan kad ovaj broj Slobodne Bosne bude u prodaji, Olga Pakalovi} }e proslaviti trideset i ~etvrti ro|endan. A ro|ena je u Zagrebu, gdje je i diplomirala glumu na Akademiji dramske umjetnosti, 2001. godine. Olga je mo`da i najdarovitija glumica koja je tu {kolu zavr{ila u ovom mileniju.

Naprosto je briljirala odigrav{i ulogu Safije u filmu Halimin put. To je ono {to je fri{ko, a kada bi imali ambiciju da nabrojimo sve uloge ko je do sada odigrala i u teatru i na filmu i na TV-u, mada nam je na raspolaganju i ta dokumentacija, trebalo bi nam malo vi{e prostora.

Ukupno dvadeset uloga na filmu i TV-u i trideset i devet u kazali{tu. Samo da ka`emo da je Juliju igrala kada joj je bilo sedamnaest godina!

Nagrade koje je do sada dobila tako|e nemamo namjeru nabrajati. Ali }emo ih izbrojiti: {esnaest! U {esnaest godina karijere. Malo li je...

Reditelj Arsen Anton Ostoji} mi je nedavno u intervjuu rekao da je “Halimin put izuzetno dirljiv film koji ostavlja dubok dojam i nakon kojeg }ete dugo razmi{ljati o onome {to ste vidjeli”. Kakve su reakcije Vama bliskih ljudi na film?

Uglavnom mi se javljaju dan poslije kad prestanu plakati. Osjetila sam zbilja iskrene gledatelje u svim ljudima koji su mi pri{li i u ~ijim sam o~ima vidjela da je stisak ruke ne{to najljep{e {to mi mogu dati.

Jedini ste iz ekipe tog filma dobili Zlatnu arenu, za sporednu `ensku ulogu.

Ne}emo sad o toj eventualnoj pulskoj nepravdi, jer ni nemam uvid u ostatak ovogodi{nje hrvatske filmske produkcije, ali haj’mo, ako ho}ete, o va`nosti nagrada u profesionalnom `ivotu glumice Olge Pakalovi}...

Prvo mi do|e onaj osje}aj prihva}anja od struke, onda onaj osje}aj kada mi lijeva ruka tap{e desno rame “bravo curo”, onda do|e gri`nja savjesti za{to si ba{ ti izdvojen od svojih kolega koji su radili na filmu, a onda sve to pro|e i do|e `ivot. @ivot koji te pita {to si nau~io od svega toga i {to ima dalje.

predstava koja mi se uvukla pod ko`u i podsjetila za{to volim ovaj posao. Zijah i ja smo se sjajno poklopili, progovorili o jednoj isto tako aktualnoj temi, pedofiliji, koja je ispri~ana iz vizure ljubavne pri~e.

Zapravo, u~imo i rastemo kroz tu predstavu zajedno. On je sjajan ~ovjek, glumac i

KOD KU]E I U GOSTIMA

[ta do sada niste odigrali u kazali{tu a `eljeli biste? Recimo, da li biste voljeli igrati Barunicu Castelli u Glembajevima, pa da Vam to bude kruna karijere kao Almi Prici?

Ne znam. Pokazalo se da ono od ~ega imam najve}i otpor ima i najve}i utjecaj na moj `ivot. Nema garancije da je ono {to bih izabrala i najbolje za mene.

Sa na{im Zijahom Sokolovi}em igrali ste, izme|u ostalih, u predstavi Kos. Je li ta predstava jo{ uvijek “`iva” i kakva su Va{a iskustva u radu sa Ziketom na predstavi “o seksualnoj vezi koja transformira i paralizira”, a onako ba{ grubo re~eno to je, ustvari, pri~a o seksualnom zlostavljanju?

Kos je, nadam se, jo{ uvijek `ivu}a predstava. Bili smo gosti repertoara Ateljea 212 u Beogradu, gdje smo igrali ne{to vi{e od godinu dana, sada trenutno pauziramo i tra`imo novi dom. To je jedna od onih 66

GLUMICA NADMO]NOG MEKOG GLASA Olga je do sada igrala u {ezdeset naslova nastalih u teatarskoj, filmskoj i TV produkciji

vo|a, i pokreta~ koji posramljuje druge svojom nepresu{nom energijom.

Pitao sam Vas, negdje na po~etku ovog razgovora, da li se Zagreb, mentalno, promijenio u odnosu na 1913., ali me interesuje i da li se promijenio u odnosu na 2002., kada je bio aktuelan film Fine mrtve djevojke Dalibora Matani}a, u kojem ste igrali lik Ive zaljubljene u Mariju?

Mo`da se na tom konkretnom planu doga|aju neki pomaci {to je globalni trend, premda }e na ovim prostorima sigurno pro}i jo{ dosta vremena dok primitivizam ishlapi.

Ni sama ne znam u ~emu je tu zapravo problem - predrasude, zabadanje nosa u tu|e `ivote, strahovi, nei`ivljene vlastite slobode i netolerancija, ne{to drugo ili kombinacija svega navedenoga - u svakom slu~aju homoseksualizam je tema dana{njeg vremena, premda je to oduvijek tu, ali danas se o tome barem puno vi{e govori.

U uvodu na{eg razgovora kazali ste da imate posla preko glave...

Uf... To je period kad gdje god da jesi, trebao bi biti i na drugom mjestu. Imam trenutno dosta gostovanja s mati~nim kazali{tem. U HNK-u spremamo predstavu Tri kralja, koju re`ira Aleksandar Popovski.

Imam predstave u kazali{tu Gavella, u Exitu, u rije~kom HNK-u i u Osijeku. Pa ono {to ostane zove se privatni `ivot.

SLOBODNA BOSNA I 8.11.2012.

U[TEDITE NOVAC! PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna�, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

Adisa Knjige:Adisa Knjige.qxd

8.11.2012

0:43

Page 68

KNJIGA MJESECA Gra|evinska mafija, korumpirani vlastodr{ci, politi~ko potkusurivanje... i to sve u Perziji 11. vijeka

Vrli pitac Omar Hajjam Pi{e: ADISA BA[I]

“Ima dana koji nisu trebali svanuti. A ako su morali, ako je nu`no da svane ba{ svaki dan, morala bi postojati neka mogu}nost da ~ovjek izbjegne dan koji mu sigurno ne treba, recimo da se tog dana ne probudi ili da nekako drug~ije ostane izvan njega.“ Krupno pitanje ~ovjekove slobodne volje i njegova (ne)mogu}nost da na sopstveni `ivot uti~e “barem“ preskakanjem nekih dana, uvedeno je na samom po~etku romana Sjeme smrti le`erno, majstorski, napola u {ali. Jutarnja zlovolja lika, neispavanog i izmu~enog, izazvana je neobi~nim de{avanjima (iznenadna i bizarna prijateljeva smrt, pomr{eni planovi za izgradnju opservatorije). Ve} na prvoj stranici imamo dobro upakovano krupno filozofsko pitanje, tajanstvenu smrt i naizgled besmislenu plja~ku, a kako furiozno roman po~ne, tako se nastavlja i na narednim stranicama koje se ~itaju kao napeti krimi}. Uz to je Sjeme smrti i uzbudljivi historijski roman o islamskoj kulturi od prije hiljadu godina, biografija jednog pjesnika i nau~nika, pa ~ak i ljubavno {tivo. Ovaj roman je i psiholo{ka studija o ~ovjeku koji traga za odgovorima i kad ga dru{tvo u tome potpuno obeshrabruje. A obeshrabruje ga uvijek. ve}ini biografija ~uveni perzijski nau~nik Omar Hajjam pominje se najprije kao pjesnik, iako ga njegovo doba nije smatralo

U 68

Roman Dževada Karahasana “Sjeme smrti“ (Connectum, Sarajevo, 2012.) velikim pjesnikom. Otkrio ga je zapad, tek u devetnaestom vijeku, i dvojbe o autorstvu njegovih pjesama ostale su knji`evnohistorijska pikanterija aktuelna do danas. Ovaj astronom, matemati~ar, filozof i pjesnik, kojeg danas uglavnom pominjemo po njegovim rubaijama, glavni je lik romana D`evada Karahasana Sjeme smrti.

Karahasanova knji`evna imaginacija vodi nas u Perziju 469. godine hid`retskog kalendara. Iako nije ljekar (ali je poznavalac medicinske literature), Hajjam pristaje da pregleda Mirhonda, naglo onemo}alog oca svoga prijatelja Feriduna. Omar shvata da je ovaj uglednik

otrovan i daje se u potragu za po~initeljem zlo~ina. Policija je najprije jako zainteresovana za njegovo u~e{}e u istrazi, ali Hajjam vremenom uvi|a da su njihovi motivi bitno druga~iji od njegovih. Potragu za istinom dodatno ote`ava suo~avanje sa ~injenicom da su najbli`i i najdra`i ljudi vjerovatno ubice. li~no kao {to Umberto Eco u Imenu ru`e oslikava hri{}ansko srednjovjekovlje krenuv{i od krimi zapleta, tako je i ovdje rje{avanje misterije potka za promi{ljanje o jednom vremenu i prostoru koje autor na potpuno neo~ekivan na~in pokazuje toliko sli~nima

S

O AUTORU D`evad Karahasan ro|en je u Duvnu 1953. godine. Predavao je na univerzitetima u Sarajevu, Salzburgu, Göttingenu, Berlinu. Dobitnik je brojnih me|unarodnih knji`evnih nagrada. Autor je knjiga Isto~ni diwan, [ahrijarov prsten, Sara i Serafina, No}no vije}e, Izvje{taji iz tamnog vilajeta, Dnevnik selidbe, Knjiga vrtova...

na{em dana{njem. Gra|evinska mafija, korumpirani vlastodr{ci, politi~ko potkusurivanje, sprega izme|u svjetovne i duhovne vlasti, sve to zvu~i kao prepisano iz dnevnih novina, a zapravo je (vrlo uvjerljivo) smje{teno u Perziju jedanaestog vijeka.

Sumnja i propitivanje nisu dobrodo{li u vremenu jednoglasja i dogmati~ne samouvjerenosti (vjerske kao i politi~ke) a mislilac Hajjam se sa svojom stalnom nesigurno{}u ~ini pravom osobom da tu dogmu poljulja.

U knjizi Sjeme smrti su precizno i minuciozno opisani obi~aji, historijske okolnosti, svakodnevni `ivot drevnog orijenta. D`evad Karahasan nas romanom Sjeme smrti vodi u davno vrijeme i daleko podneblje, ali nam zahvaljuju}i svom razumijevanju ~ovjeka pokazuje njegove svevremene dvojbe, snage i slabosti.

SLOBODNA BOSNA I 8.11.2012.

Adisa Knjige:Adisa Knjige.qxd

8.11.2012

VRIJEME KNJIGE

0:44

Page 69

IZ KNJI@EVNOG SVIJETA BO@ICA JANE AUSTEN

IZ PRVE RUKE

Konvencija obožavatelja

O pravu na samoubistvo

Sjevernoameri~ko udru`enje Jane Austen odr`alo je proteklih dana u New Yorku konvenciju posve}enu ovoj i danas veoma omiljenoj britanskoj knji`evnici i njenim djelima. Nekoliko stotina ljubitelja Austenove se tradicionalno okupilo na trodnevnoj konvenciji na kojoj su profesori dr`ali predavanja o njenom djelu, ali je bilo i izlo`bi, kostimiranja, prodaje prigodne literature i odje}e. Konvencija je kulminirala balom u duhu romana Jane Austen.

Francuski slikar, fotograf i pisac Edouard Leve napisao je knjigu Samoubistvo u kojoj je detaljno argumentovao pravo na ovakav izbor.

Knjiga je govorila o samoubistvu njegovog prijatelja i opravdavala ovakav `ivotni izbor.

Deset dana nakon {to je rukopis predao izdava~u, Leve je sam sebi oduzeo `ivot.

DA[A DRNDI]

Belladonna Knji`evnica Da{a Drndi} (proteklog mjeseca go{}a Sarajeva kao rezidentni pisac) napisala je novi roman Belladonna (Fraktura, Zagreb, 2012.). Tema je opet te{ka i va`na, kako smo od ove autorice i navikli. Andreas Ban, glavni lik romana, ~ovjek je koji nakon razo~arenja mu~nog dvadesetog vijeka treba da se suo~i sa sopstvenom bole{}u. A bolest je danas kao i umiranje, getoizirana, skrajnuta iz `ivota, u~injena dalekom i stranom...

Cijena je 40 KM.

FAREED ZAKARIA

Budu}nost slobode Novi prevod knjige Fareeda Zakarije Budu}nost slobode: iliberalna demokracija u zemlji i u inostranstvu pojavio se kod zagreba~ke Frakture. Ova knjiga indijsko-ameri~kog politologa i novinara govori o slabostima i zamkama demokratskog sistema, te upozorava da se na regularan i legalan na~in mo`e izabrati vlast koja }e za dru{tvo biti pogubna... Cijena je 40 KM.

MILJENKO JERGOVI]

Ma~ka, ~ovjek, pas Nova zbirka pri~a Miljenka Jergovi}a Ma~ka, ~ovjek, pas (Rende, Beograd, 2012.) sastoji se od pri~a koje se doga|aju na razli~itim mjestima i u razli~itim vremenima, ali se u svima pojavljuju psi i ma~ke. Ove `ivotinje svakojako uti~u na tok pojedina~nih ljudskih `ivota, ali i civilizacije op}enito. Autorova nakana je, kako je rekao, bila da nas podsjeti kako na{i {ovinizmi po~inju potcjenjivanjem `ivotinja...

Cijena je 17 KM.

8.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

NAJU@A KU]A NA SVIJETU

Nastamba iz piščeve mašte Proteklih dana izraelski pisac Etgar Keret boravio je u naju`oj ku}i na svijetu izgra|enoj u Var{avi: ku}u je projektovao poljski arhitekta Jakub Szczesny inspirisan Keretovom pri~om o dje~aku ~iji se roditelji smanjuju kako on raste. Ku}a je u naju`em dijelu {iroka 92 cm, a u naj{irem 152 cm a ukupno ima 14 kvadratnih metara. Keret ovim boravkom simboli~ki vra}a u Var{avu svoje pretke koji su pre`ivjeli var{avski geto i odselili u Izrael.

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH

(Amazon)

(Knjižara ZORO, Sarajevo)

1. Jeff Kinney: The Third Wheel 2. Ina Garten: Barefoot Contessa Foolproof 3. Eben Alexander: Proof of Heaven 4. Bill O’Reilly: Killing Kennedy 5. E L James: Fifty Shades of Grey

1. E L James: Pedeset nijansi sive 2. Abdulah Sidran: Otkup sirove ko`e 3. Colin Falconer: Sulejman Veli~anstveni 4. Faruk [ehi}: Knjiga o Uni 5. D`evad Karahasan: Sjeme smrti 69

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

7.11.2012

15:07

Page 70

KULT MARKET THE KILLERS

Battle Born Odnedavno je u prodaji novo studijsko ostvarenje britanskih alternativnih rockera The Killers. Album Battle Born sadr`i dvanaest pjesama. Kao alternativni rockeri slove kao najve}a konkurencija Museu, pa tako i ne ~udi tempiranje izlaska novog studijskog albuma. I Muse i The Killlers objavili su albume u samo trideset dana.

MUZIKA Album “The 2nd Law” grupe “Muse”

Odlični rock trojac

POVRATAK BRITANSKIH ROCKERA

BOB MARLEY

Marley(Original Sountrack) Rije~ je o soundtracku nedavno prikazanog dokumentarnog filma o Bobu Marleyju pod nazivom Marley.

Legendarni Bob ostavio je iza sebe antologijske hitove, a neki od njih su “pokrivali” i dokumentarac.

Od dvanaest pjesama sa ovog albuma vrijedi spomenuti hitove poput: Get Up, Stend Up, Work, Judge Not i druge.

Lynard Skynard

Last of A Dyin’ Breed Nositelji ili mo`emo slobodno re}i osniva~i jednog od najva`nijih glazenih pravaca u SAD-u, ju`nja~kog rocka, Lynard Skynard objavili su novi studijski album. Last of A Dyin’ Breed sadr`i jedanaest novih pjesama, {to }e najvi{e obradovati poklonike mje{avine rocka, bluesa i country glazbe u ju`nja~kom stilu.

70

[esti album grupe Muse The 2nd Law opravdao je o~ekivanja

Prije tridesetak dana na policama glazbenih prodavnica pojavilo se novo studijsko ostvarenje britanskog alternativnog rock banda Muse. CD The 2nd Law, njihov je {esti po redu studijski album, a nasljednik je Resistancea iz 2009. godine.

Muse je band koji ~ine pjeva~ i gitarista Matthew Bellamy, basist i pjeva~ Christopher Wolstenholme i bubnjar Dominic Howard. Osnovani su 1994. u Davonu, a prijateljstvo rock trojca datira jo{ iz {kolskih klupa. Ve} nakon drugog studijskog albuma Origin of Symmetry iz 2001. band se vrlo uspje{no probijao ka vrhovima svjetskih top ljestvica. Osim nekoliko zapa`enih pjesama poput Cave ili Citizen Erased sa prva dva albuma, Muse je plijenio pozornost publike ekstravagantnim scenskim nastupima. U svojoj karijeri vrlo uspje{no kombiniraju alternativni i progresivni rock, heavy metal i elektronsku glazbu u umjerenim koli~inama.

U dosada{njoj karijeri Muse su prodali vi{e od petnaest milijuna nosa~a zvuka, i osvojili gomilu nagrada. Vrijedi izdvojiti tri nominacije za Grammy, od kojih je nagradu za najbolji rock album potvrdio album Resistance. Osvojili su i pet MTV Europe Music nagrada, {est Q nagrada, osam NME nagrada itd.

Album The 2nd Law ~ini trinaest pjesama, a otvara ga Supremacy. Neobi~na je to pjesma, koja ima malo dublju, moglo bi se re}i tamniju tematiku i komotno bi produkcijski mogla le}i kao soundtrack nekog napetog akcijskog trilera. Slijede Madness, odli~na sporovozna pjesma poja-

~ana izvrsnim back vokalima, i Panic Station, ne{to `ivlja rock pjesma. Posebno mjesto na albumu zauzima Prelude. Rije~ je o kratkom uvodu u slu`benu himnu Olimpijskih igara koje su u Londonu odr`ane ove godine, izvrsnu pjesmu Survival. S novog album vrijedi jo{ izdvojiti ludu i divlju kompoziciju Liquid State. Autobiografska je to pjesmu koju je napisao i otpjevao basist banda Christopher Wolstenholme, posve}ena borbi koju je sam autor imao sa alkoholnom ovisno{}u.

U kona~nici, radi se o jako dobrom rock albumu britanskog rock trojca. The 2nd Law je album koji je sigurno po kvaliteti u rangu s prethodnim Resistanceom, ako ne i bolji, a koji toplo preporu~amo svim poklonicima dobre rock glazbe.

(M. Ili~i})

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1) 1. The Jon Spencer Blues Explosion: Bag of bones 2. Sofa Surfers: Word in a matchbox (ft.

Mani Obeya) 3. Alt-J: Tesselate 4. Clement Marfo & The Frontline: Champion 5. Miike Snow: Pretender 6. Alex Clare: When Doves Cry 7. The 2 Bears: Warm & Easy 8. Alabama Shakes: I ain’t the same 9. Alizee: A cause de l’automne 10. Major Lazer: Jah No Partial SLOBODNA BOSNA I 8.11.2012.

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

7.11.2012

21:52

Page 71

KULT MARKET KINO KRITIKA Film “Che - novi čovjek” (Kuba/Argentina/Španjolska, 2010.), reditelja Tristana Bauera

Čovjek ili mit

Che - novi ~ovjek zanimljivo je dokumentarno filmsko ostvarenje koje je stvorio Tristan Bauer. On je, naime, re`irao film, te napisao scenario za njega zajedno sa Carolinom Scaglione. Rije~ je najnovijem filmskom djelu koje se bavi `ivotom Ernesta Che Guevare.

Film je izuzetno intrigantan zbog niza novootkrivenih ~injenica koji se ti~u Che Guevare, kao i do sada nikad vi|enih snimaka. Do mnogih materijala se do{lo na osnovu dopu{tenja predsjednika Bolivije Eva Moralesa. On je dozvolio autoru pristup tajnim dr`avnim dokumentima, dnevnicima, materijalima... Ipak, da ne bi sve zvu~alo idealisti~ki, jer nikada to nije, kao i kod slu~aja Che Guevare koji je nekom heroj, a nekom ubica itd., pristup svim tim materijalima ipak je bio ograni~en, no sasvim je to bilo dovoljno za nova saznanja. Ostatak filmske arhive je “dospio” u film izravno sa strane Che Guevarine obitelji.

Naprimjer, materijal u kojem Che ~ita poeziju Nerude i Vallea svojoj supruzi, kada posje}uje obiteljska dru`enja, te njegov govor na francuskom. Ovaj put gledamo pri~u o pop ikoni revolucije na jedan intiman na~in.

Tristan Bauer je proveo ~ak dvanaest godina istra`uju}i dokumentaciju o Che Guevari, uklju~uju}i i onu obiteljsku.

Ro|en je u Argentini 1959., a re`iju ja zavr{io 1982. godine. Radio je kao direktor fotografije i snimatelj za priznate ju`noameri~ke redatelje. Osnovao je Cine 8.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

INFEKCIJA

Krsto Papi} Film sniman super 16 mm Kodak kamerom, kasnije preba~en na 35 mm. Trajanje filma je 105 minuta. U nekoj tamo neimenovanoj srednjoeuropskoj zemlji demokracija i sloboda tek su prividno uspostavljene, ali iza ugla|ene povr{ine kriju se ubojstva i manipulacija ljudima.

Policija i vlasti glavnog grada nemo}ne su, {tovi{e kriminalci uspiju izvesti atentat na gradona~elnika, sre}om bez smrtnih posljedica. Pisac Ivan Gajski kre}e u potragu.

Ocjena: 4

NOVI FILM O “CHEU”

ISKU[ENJA

Intrigantnost i novootkrivene ~injenice koje se ti~u `ivota Ernesta Che Guevare

Zoltan Kamondi

Testimonio, grupu koja je proizvela nekolicinu filmova koji se bave socijalnom tematikom. Re`irao je dugometra`ne filmove, dokumentarce, igrane filmove te kratke filmove i TV programe, a za svoje radove dobio je mnogo priznanja i nagrada.

Od 2007. predsjednik je argentinskog nacinalnog sustava javnih medija (Sistema Nacional de Medios Publico). Film je dobio nagradu za najbolji dokumentarac na Montreal World Film Festvalu 2010. Rije~ je o filmu koji ne govori o mitu, ve} o ~ovjeku.

(D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE 1. Wreck-It Ralph (Rich Moore) 2. Flight (Robert Zemeckis) 3. Argo (Ben Affleck) 4. The Man with the Iron Fists (Rza) 5. Taken 2 (Oliver Megaton)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA 1. 101 Dalmatinac (Hamilton S. Luske, Clyde Geronimi & Wolfgang Reitherman, Walt Disney Pictures/Continental film) 2. Nedodirljivi (Olivier Nakache & Eric Toledano, Quad Productions, Chaocorp, Blitz film i video) 3. Titanic (James Cameron, Paramount, Continental film) 4. Osvetnici (Joss Whedon, Marvel, Continental film) 5. Ljudo`der vegetarijanac (Branko Schmidt, Telefilm, Blitz film i video)

Crno-bijeli film u trajanju 85 minuta iz 2002. godine. Anna je slu`benica u banci i samohrana majka glavnoga junaka Marcija, nadarena studenta matematike kojem svi predvi|aju svijetlu budu}nost, no ~ini se da njega samog to previ{e ne zanima. Marci je opsjednut `eljom da prona|e oca i na|e mjesto na ovome svijetu. Tijekom potrage upozna Romkinju Juli, desetogodi{njakinju koju spletom okolnosti kupi...

Ocjena: 4

IZA ZAVJESE OD MAGLE

Parviz Sheikh Tadi Igrani film iz 2004. godine.

Morteza je gluhonijemi dje~ak koji `ivi s majkom u selu u sjevernom dijelu Irana. U {kolu u koju ide Mortez dolazi strogi upravitelj Fatahi.

Nastaje niz nesporazuma. Dok poku{ava ukrotiti Mortezin razigrani dje~ji duh, gospodin Fatahi postat }e `rtva {arma Mortezine lijepe majke udovice. [to{ta }e se desiti.

Ocjena: 4

71

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

7.11.2012

16:54

Page 72

KULT MARKET SPORT

AUTOMOBILI

Amarok

Ekipa (ni)je svetinja

Harmandić nije jedini Foto: Milutin Stoj~evi}

VW je osvje`io model Amarok 2.0 BiTDI pove}anjem snage i Bluemotion tehnologijom radi pobolj{anja ekonomi~nosti. Najopremljeniji model je dobio i novi osmostepeni automatski mjenja~.

MOTOCIKLI

Suzuki Kako ve} du`i niz godina zaostaje za konkurencijom na polju Dual Sport ma{ina, Suzuki se odlu~io da V-Stromu podari agregat od 1000 ccm. Osnovna verzija koja }e dolaziti s ABS-om, kontrolom proklizavanja i podesivim modovima rada agregata trebala bi da ko{ta 13.000 eura.

DESIGN

Mazda Mazda je poslije prekida proizvodnje modela RX-8 ostala bez rotacionog motora u svojoj ponudi. Glavni razlozi za tu odluku bili su velika potro{nja goriva i emisija CO2. Sada je iz japanske kompanije najavljeno da }e nova Mazda RX-7 sti}i na tr`i{te 2017. godine.

72

ADNAN HARMANDI] Sramotan potez sada ve} biv{eg rukometnog reprezentativca Bosne i Hercegovine

Nakon {to je u utakmici rukometnih kvalifikacija protiv Srbije odbio u}i u igru 50. minuti me~a, igra~ njema~kog Wetzlara Adnan Harmandi} okon~ao je svoju reprezentativnu karijeru u dresu BiH. Letimi~na pretraga internetom pokazuje da slu~ajevi poput Harmandi}evog nisu izuzetak.

Posljednji takav, kada su u pitanju reprezentativni igra~i, desio se prije dvadesetak dana. Naime, danski selektor Morten Olsen izbacio je iz reprezentacije Patricka Mtigilu jer je odbio u}i u igru u kvalifikacijskoj utakmici s Italijom. “Mtiliga vi{e ne}e zaigrati za Dansku dok sam ja izbornik“, kazao je Olsen nakon utakmice koju su Danci izgubili 1:3, a u prvu postavu je stavio Simona Poulsena, {to se Mtigili nije svidjelo. “Kazao sam Mtiligi u poluvremenu da se po~ne zagrijavati, a on mi je odgovorio da ne mo`e igrati. Istog trenutka sam ga izbacio iz svla~ionice. U nogometu sam ve} 40 godina i nikad nisam do`ivio ovako ne{to. Nije problem {to se prema meni ponio tako, iznevjerio je suigra~e“, kazao je Olsen. “Meni se to u trenerskoj karijeri jo{ uvijek nije desilo”, ka`e za SB selektor nogometne reprezentacije BiH Safet Su{i}. “Ne znam sve detalje slu~aja Harmandi}, okolnosti koje su dovele do toga, pa mi je te{ko to komentirati. Tako da nisam siguran kako bih ja reagirao da sam na mjestu selektora Markovi}a. Meni se to u reprezentaciji nije de{avalo, {to ne zna~i da je nemogu}e da se desi u budu}nosti.

Kakve bi onda sankcije bile, o tome zaista

do sada nisam razmi{ljao.” Najpoznatiji slu~aj svakako je onaj iz septembra 2001. godine, kada je Argentinac Carlos Tevez, igra~ Manchester Cityja, odbio u}i u igru u utakmici Lige prvaka koju je City igrao protiv minhenskog Bayerna. Igra~ zagreba~kog Dinama, crnogorski reprezentativac Fatos Bequiraj, odbio je u}i u igru tokom kvalifikacijske utakmice koju je Crna Gora igrala protiv Albanije. “Beqiraj nije bio u prvom planu. Me|utim, iako je odbio u}i u igru u drugom poluvremenu protiv Albanije, iako mi za Wales nije bio potreban, Beqiraja nisam prekri`io”, kazao je tada{nji selektor Crne Gore Zlatko Kranj~ar. Lista onih koji su odbili u}i u igru tokom utakmica svojih klubova je poduga~ka. Kamerunac Samuel Eto’o odbio je u}i u igru dok je nosio dres Barcelone zbog nesporazuma sa Ronaldinhom i trenerom Rijkaardom. U junu pro{le godine u igru je odbio u}i Mahamadou Diaa rra nakon sukoba sa trenerom madridskog Reala Joseom Mourinhom.

Nekoliko godina ranije, na isti potez tokom utakmice s Malagom odlu~io se Jose Maria Guti zbog sukoba sa tada{njim trenerom Reala Juande Ramosom. Defanzivni veznjak odbio je, naime, u}i u igru u posljednjih pet minuta utakmice kod Malage. Kondicijski trener Jordi Garcia pred kraj utakmice pristupio je Gutiju i rekao mu da se spremi za igru, na {to mu je ovaj odgovorio: “Ne}u u}i u igru sada!”

(N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 8.11.2012.

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

7.11.2012

15:11

Page 73

KULT MARKET LIFESTYLE Ovisnost o internetu uskoro i zvanično na listi mentalnih poremećaja

Internet junkies BOLEST NOVOG DOBA Mo`ete li zamisliti `ivot bez web portala, Facebooka, Twittera...?

HRVATSKA

Pu{enje Zbog bolesti uzrokovanih pu{enjem u Hrvatskoj godi{nje umire 10.000 ljudi, {to je grad veli~ine Umaga ili Makarske, izjavio je hrvatski ministar zdravlja Rajko Ostoji}.

Prema podacima iz 2008. godine 28% mu{karaca i 22% `ena u Hrvatskoj svakodnevno pu{i, a ~ak 55% tinejd`era u dobi od 15 do 16 godina ve} je po~elo pu{iti, naglasio je ministar Ostoji}, dodaju}i kako taj podatak zorno ukazuje da je prevencija zakazala.

SAD

Multivitamini

Bez kompjutera, mobitela i interneta mnogi vi{e ne mogu zamisliti `ivot, a u svijetu je sve ve}i broj ovisnika o dru{tvenim mre`ama poput Facebooka. U zemljama poput Kine, Ju`ne Koreje i Tajvana ve} postoji dijagnoza poreme}aja zbog internetske ovisnosti. Prema nekim statistikama, ~ak 30% tinejd`era u tim zemljama ovisno je o internetu, a internetska ovisnost od idu}e godine na}i }e se i na me|unarodnoj listi mentalnih poreme}aja.

Me|u simptome ove ovisnosti spadaju preokupacija internetom i online igrama, gubitak interesa za druge aktivnosti, nemogu}nost kontrole vremena koje se provodi online, povla~enje u sebe kada nije dostupan internet... Infografika objavljena na Mashabelu obja{njava zbog ~ega ljudi postaju ovisni o internetu i dru{tvenim mre`ama. Smatra se da svaka obavijest koju primimo putem Facebooka uti~e na nivo dopamina, neurotransmitera u mozgu koji je povezan s osje}ajima motivacije i nagra|ivanja, a ~ija se razina pove}ava i tokom seksa i konzumiranja droge. “Rije~ je o sna`nom efektu kojem se te{ko oduprijeti“, ka`e Judith Donath s Univerziteta Harvard. Koliko je opasna ovisnost o internetu i Facebooku najbolje ilustruje podatak da je od 2000. godine do danas “kolektivno vrijeme pa`nje“ u SAD-u smanjeno s dvanaest na osam sekundi, dakle, zbog te ovisnosti smanjena je pa`nja i fokus ljudi za 40 posto. U istom razdoblju 8.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

vrijeme koje tinejd`eri provode ispred kompjuterskog ekrana pove}alo se za ~ak 104 posto - s 3,43 na sedam sati dnevno, a danas ljudi prosje~no provode 8,5 sati ispred raznih ekrana (mobiteli, tablet, televizori, kompjuteri), dok koli~ina vremena koje se dnevno potro{i na ~itanje novina i drugih printanih publikacija iznosi samo dvadeset minuta. Osobe koje su ovisne o internetu imaju 10 do 20 posto manja podru~ja u mozgu zadu`ena za emocije, govor, pam}enje i motori~ke kontrole, a zanimljivo je da korisnici Facebooka s ve}im brojem prijatelja na ovoj dru{tvenoj mre`i (prosje~no 229) imaju razvijenije podru~je u mozgu za emocije i dru{tveno pona{anje. Dr. Elias Aboujaoude sa Stanforda, koji godinama prou~ava ovisnost o internetu, upozorava na jo{ jednu alarmantnu ~injenicu: rezultati testiranja koje je proveo na ovisnicima o internetu sli~ni su rezultatima osoba koje pate od poreme}aja vi{estrukih li~nosti!

Lije~enje ove ovisnosti izuzetno je te{ko jer je internet postao na{a svakodnevnica, te veliki broj ljudi ne mo`e zamisliti svoj poslovni i privatni `ivot bez njega. Jedan od preporu~enih tretmana za lije~enje je kognitivno-bihevioralna terapija, ~iji je cilj preuzimanje kontrole nad kori{tenjem kompjutera, pove}anje motivacije, dru{tvenih aktivnosti, pobolj{anje seksualne funkcije i op}enito uvo|enje vi{e offline aktivnosti.

(Priredila: M. Radevi})

Svakodnevno uzimanje multivitamina ne umanjuje rizik od sr~anog ili mo`danog udara, pokazuju rezultati velikog istra`ivanja provedenog u Americi, u kojem je sudjelovalo 14.500 mu{karaca u periodu du`em od deset godina. Nau~nici su utvrdili da postoji manji rizik od raka kod osoba koje uzimaju vitaminske dodatke.

Vi{e od polovine Amerikanaca redovno uzima vitaminske dodatke, a jedna tre}ina uzima multivitamine svakog dana, pi{e Wall Street Journal.

VELIKA BRITANIJA

BlackBerry knjiga Georgina Campbell iz Londona u samo ~etiri mjeseca napisala je knjigu od 200 stranica na svom BlackBerry telefonu. Njena predanost rezultirala je knjigom od 55.600 rije~i, a prva “BlackBerry knjiga napisana samo s dva palca“ pod naslovom The Kickdown Girls dostupna je i u ponudi Amazona.

73

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

7.11.2012

16:52

Page 74

KULT MARKET JAPAN

Manami Okamoto

CRVENI FENJER Svi su ludi za igračkama

Seksualna revolucija

Manami je japanska ljepotica veoma cijenjena u svijetu modelinga a u svom je posljednjem editorijalu zauzela poze veoma “cijenjene“ u mu{kom svijetu.

ENGLESKA

Jakki Degg BO@I]NI POKLONI Inspirirani knjigom Pedeset nijansi sive

Omiljena djevojka britanskog ~asopisa Zoo je egzoti~na Jakki. I uspjeli su u onom {to su i naumili: pozvati je u svoj ~asopis, gdje bi im pozirala u toplesu.

ENGLESKA

Jessica Davies Tek joj je 20 godina, no njezini atributi ve} su nadaleko poznati…Ona je Jessica Davies a za Zoo Magazine otrkila je sve svoje ~ari.

74

Seksualna revolucija koju je pokrenula knjiga Pedeset nijansi sive ne ogleda se samo u rekordnoj prodaji knjiga, ve} i igra~aka za seks koje nose naziv knjige autorice E. L. James koja ih je i osmislila, a potra`nja za njima s pribli`avanjem Bo`i}a nesmiljeno raste.

Nakon {to su u najve}oj britanskoj online trgovini seks igra~kama, Lovehoney.co.uk, u prodaju stavljene igra~ke koje nose ime popularne knjige Pedeset nijansi sive, obo`avatelji knjige pohrlili su i {oping. Tre}ina cjelokupnih zaliha koje su trebale potrajati i nakon Bo`i}a ve} je rasprodana, a zbog velikog interesa kupaca naru~ena je i nova po{iljka, pi{e Daily Mail.

Prve brojke prodaje nesumnjivo pokazuju kako su obo`avatelji popularne knjige Pedeset nijansi sive i vi{e nego spremni

neke od omiljenih seks igra~aka Christiana Greya isprobati i kod ku}e s partnerom, a igra~ka za seks im se ujedno ~ini i kao savr{en poklon ispod bora.

Na vrhu liste popularnosti nalaze se srebrne kuglice, koje se prodaju gotovo dvostruko br`e od bilo koje druge seks igra~ke te je u samo jednom danu prodano ~ak {est hiljada primjeraka. Na drugome mjestu nalazi se mini vibrator te vibriraju}i prsten.

Autorica knjige Pedeset nijansi sive E. L. James sura|ivala je s dizajnerima prilikom osmi{ljavanja igra~aka koji }e nositi ime njezinog bestselera te kako bi izgledom bile identi~ne onima koje se u knjizi koristili Anna i Christian.

Cijene igra~aka za seks kre}u se od 11,99 funti pa sve do 54,99 funti.

“Ohrabreni knjigom, obo`avatelji kupuju slu`bene seks igra~ke Pedeset nijansi sive kao bo`i}ne poklone, i to u nevi|enim brojkama. ^ini se kako }e Britanci zimu provesti u spava}im sobama igraju}i se!“, ka`e osniva~ Lovehoney.co.uk Neal Slateford.

Dakle, najprodavanije igra~ke za seks Pedeset nijansi sive su srebrne kuglice, pa metalne lisice, zatim mini vibrator, onda bi~ s resama. Na listi su jo{ vibriraju}i prsten, crna i bijela maska za lice, vibriraju}i metak, klasi~ni vibrator, mahalica s perjem i, kona~no, silikonske kuglice.

(Priredio: N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 8.11.2012.

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

7.11.2012

15:09

Page 75

KULT MARKET PREKO EX-YU GRANICA Šesti Festival nijemog filma u Zagrebu

PSSST! Vrijeme je za nijemi film

SKOPLJE

Katarina Zavod za za{titu spomenika Makedonije raspisao je tender za obnovu turbeta posljednje bosanske princeze Katarine Toma{evi} Kotromani}, koja je ukopana u blizini Skoplja, u naselju Gazi Baba. Tender se odnosi na materijal za rekonstrukciju dijela turbeta Kralj K’zi, odnosno turbeta kraljeve k}eri, sru{enog 1963. godine, kada je Skoplje pogodio razorni zemljotres. Krajnji rok za prijavu je 7. novembar.

BEOGRAD

Re:vizija pro{losti

SPOJ SPOJ TRADICIJE TRADICIJE II MODERNOG MODERNOG FILMSKOG FILMSKOG IZRAZA IZRAZA Koncept Koncept Festivala Festivala osmi{ljen osmi{ljen je je kao kao svojevrstan svojevrstan medijski medijski eksperiment eksperiment

[esto izdanje PSSST! Festivala nijemog filma u Zagrebu, koji se odr`ava od 8. do 11. novembra u Centru za kulturu Tre{njevka, otvara ameri~ki film Haoti~an dan reditelja Jeffa Seala. To je ujedno prvo ostvarenje koje }e biti prikazano u okviru ovogodi{njeg takmi~arskog programa Festivala, a publika }e tokom tri festivalska dana vidjeti jo{ 17 filmova iz deset zemalja koji se takmi~e za nagradu Veliki Brcko, nazvanu po prvom junaku hrvatskog nijemog filma.

Neke od filmova predstavit }e sami autori, gosti Festivala, poput Jo Shaw (Velika Britanija) i Radostine Neykove (Bugarska). Organizator Festivala, Centar za kulturu Tre{njevka ove godine nudi najbogatiji program do sada, koji uklju~uje i hrvatske filmske dragulje - filmove Oktavijana Mileti}a - te predstavljanje nijemih klasika danske kinematografije, jedne od najva`nijih u Evropi. Bit }e prikazan i pseudonijemi film Umjetnik Michela Hazanaviciusa, koji daje recentniji pogled na tradiciju nijemog filma.

Prikazivanje nijemih filmova u Zagrebu je u posljednjih par godina postalo pravi trend, za {to je u velikoj mjeri zaslu`na i revija nijemih filmova PSSST!, na kojoj su do sada prikazivani Mileti}, Ejzen{tejn, Dreyer i mnogi drugi majstori nijemog filma.

Nagrada Veliki Brcko stru~nog ocjenjiva~kog `irija dodjeljuje se od pro{le godine, a prvi laureat u me|unarodnoj konkurenciji bio je hrvatski dokumentarist i eksperimentalist Damir Radi}. “Koliko se, me|utim, 8.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

danas snima pravih nijemih filmova, netko se mo`e s pravom zapitati? Dakako, snima ih se jako malo (premda ne mo`emo re}i da ih nema), pa bi se moglo postaviti i pitanje: ~emu konkurencija, ~emu Veliki Brcko?

No, koncept ovoga Festivala valja shvatiti medijskim eksperimentom, uskla|enim s duhom heterogenosti i prikaziva~kog bogatstva nijemog filma, kojem su se projekcije razlikovale ne samo od grada do grada, ve} i od termina do termina u istom kinu.

Autori, naime, mogu poslati na PSSST! filmove za koje misle da }e funkcionirati, komunicirati i kada im skinemo originalni zvuk (o ~emu odlu~uje selekcijska komisija), a na{ je Festival zadu`en za osiguravanje kvalitetne zvu~ne potpore, `ive glazbe koja }e popratiti nijemu projekciju.

Time, dakako, nastaje film sasvim razli~it od izvornog filma, s kojega smo skinuli zvu~ni zapis, i ba{ zato je PSSST! tako uzbudljiv“, obja{njava dr. Nikica Gili}, predsjednik Programskog vije}a Festivala nijemog filma.

Ina~e, Festival PSSST! tradicionalno sara|uje s vrhunskim muzi~arima koji na svakoj filmskoj projekciji daju “`ivu“ pratnju (od rocka, preko klasike, do jazza i elektronske muzike), te je ova filmska smotra tradicionalno veoma zanimljiva i ljubiteljima dobre muzike. Svake godine na Tre{njevci se prikazuju i birani filmski klasici, a ove godine doktorica filmologije Janica Tomi} pozvana je da osmisli predstavljanje klasika danske nijeme kinematografije.

(M. Radevi})

Knjiga Re:vizija pro{losti. Politike sje}anja u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji od 1990. godine, nastala kao rezultat pro{logodi{njeg regionalnog istra`ivanja koje se bavilo politikama se}anja na zajedni~ku jugoslovensku pro{lost i antifa{isti~ku tradiciju, kao i ratove 90-ih i raspad Jugoslavije, bi}e predstavljena 9. novembra u Muzeju 25. maj. Publikacija je objavljena u izdanju ACIPS-a iz Sarajeva i Fondacije Friedrich Ebert, a autori su Darko Kara~i}, Tamara Banjeglav i Nata{a Govedarica.

VINKOVCI

Salon stripa Salon stripa i animacije u Vinkovcima predstavlja od 8. do 11. novembra presjek najboljih radova hrvatske strip produkcije, sa fokusom na autorski pristup stripu. Osnovan 1984. godine, vinkova~ki Salon stripa posljednji put je organizovan 1999. a ove godine, pod vodstvom Dubravka Matakovi}a i Kre{imira Zimoni}a, uz izlo`bu donosi i projekcije animiranih filmova, promocije stripova i knjiga, okrugli sto, radionicu stop animacije...

75

Cetri oka:Cetri oka.qxd

7.11.2012

22:48

Page 76

U ^ETIRI OKA BH. INFO

Drugi dugometra`ni igrani film rediteljice Aide Begi} koji se zove Djeca publika u Sarajevu, Tuzli, Biha}u, Srebreniku i u Gora`du mo}i }e gledati od 8. novembra, od 12. u Mostaru i u Grada~cu, 15. u Gra~anici, 16. i 17. u Jablanici, a od 22. novembra u Banjoj Luci i u Zenici. Djeca su, podsjetimo, na{ kandidat za nagradu Oscar.

Organizatori Jazz Fest Sarajeva poru~uju: “^uveni francuski gitarista vijetnamskog porijekla Nguyen Le ponovo }e nastupiti u Sarajevu, nakon {to je prije devet godina na Jazz Festu odr`ao izvanredan koncert predstavljaju}i projekat posve}en Jimiju Hendrixu”. Dru{tvo }e mu praviti i Edvin Had`i} i bubnjar dr.

Amar ^e{ljar, u Sarajevu 9. i u Tuzli 10. novembra.

“Francuski institut u BiH i Ku}a plamena mira pozivaju na prezentaciju Sarajevske SPIKE i Udru`enja BellArte iz Sarajeva, koja }e se odra`ati u subotu, 10. novembra od 13 do 14 sati, u Ku}i plamena mira u Tuzli”. I to u vidu mini nastupa, radionice i upoznavanja sa svim ljubiteljima plesne umjetnosti. Sa sre}om!

AIDA ČORBADŽIĆ, operska umjetnica iz Sarajeva

Lijepa Alma Foto: Mario Ili~i}

Poguzije gdje ste da ste... Udru`enje gastronoma Gastro kutak do 10. novembra organizuje 1. Internationalni Sarajevo Gastronomy festival Bosanski dukat.

“Prijavljeno je vi{e od 70 takmi~ara iz BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Rumunije, Bugarske, Italije, Azerbejd`ana...”.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

Kompozitor i libretista je Jasmin Osmanagi}, a opera ~iji je on autor zove se Alma. Praizvedba je zakazana za 9. novembar, na sceni Narodnog pozori{ta Sarajevo. Re`iser i koreograf je Ferid Karajica, dok }e dirigovati Dario Vu~i}. Igraju, odnosno pjevaju, Aida Čorbad`i} i Melisa Hajrulahovi}, Denis Isakovi} i Marko Kalajanovi}, Adema Pljevljak-Krehi}, Leonardo i Ivan [ari}.

U~estvuju i Hor Opere i Balet NPS-a, kao i orkestar Sarajevske filharmonije. Prva repriza je dan kasnije.

“Rad na ovoj operi bio je iznimno naporan, ali i jako zanimljiv, a saradnja svih segmenata Narodnog pozori{ta Sarajevo bila je odli~na”, ka`e Aida Čorbad`i}, Alma u istoimenoj operi: “Ona je neshva}ena djevojka, umjetnica.

Ali, va`no je prona}i sebe i vjerovati u svoj san, {to je i ona u~inila.”

Kad ve} razgovaramo sa Aidom Čorbad`i}, napisa}emo i da nas je informisala kako }e od 10. do 16. decembra gostovati u Londonu.

ADNAN HAMIDOVIĆ FRENKIE, šef žirija projekta “Red Bull MC Battle”

Dani AVNOJ-a u Jajcu 2012 bi}e odr`ani od 23. do 25. novembra, ta~nije do Dana dr`avnosti na{e dr`ave. Otvaranje je zakazano za 16 sati, 23. novembra dakle, a na “repertoaru” je izlo`ba crte`a Bo`idara Jakca: Put AVNOJ-a. Ista izlo`ba je u Muzeju savremene umjetnosti RS-a u Banjoj Luci otvorena prije dva mjeseca.

“Nakon vi{emjese~ne borbe bh. bendova za {to bolji plasman u okviru takmi~enja Jaeger Music Night 2012, u Sarajevu }e u petak, 30. novembra, u Cinemas Clubu biti odr`ano i finale Jaeger Music Nighta 2012”. U finalnom muzi~kom duelu snage }e odmjeriti bendovi Big Brothers i Karma Guru. Specijalni gosti: Hladno pivo. D`abe!

76

ADNAN HAMIDOVI] FRENKIE “Titula pobjednika sigurno ne{to zna~i, a svi takmi~ari }e se etablirati na sceni samim tim {to se takmi~e”

SLOBODNA BOSNA I 8.11.2012.

Cetri oka:Cetri oka.qxd

7.11.2012

22:48

Page 77

ANDREJA DUGANDŽIĆ, koordinatorica glavnog programa “7. Pravo Ljudski Film Festivala” u Sarajevu

Guramo i duramo!

Foto: Zoran Kanli}

Mo`da bi najbolje bilo da ne komplikujemo, pa da Vas, u ime svih nas, zamolim za preporuku za gledanje, odnosno {ta to nikako ne bismo trebali propustiti na ovogodi{njem Festivalu koji }e biti odr`an od 7. do 12. novembra?

Film Wavumba u takmi~arskom Extra muros programu prenosi mo} volje i mo} ustrajnosti.

Provirit }emo u svijet Mashouda, kenijskog ribara i pripovjeda~a koji ~eka svoju ajkulu.

Five star existance - @ivot sa pet zvijezdica, rediteljice Sonje Linden, ujedno i ~lanice `irija 7. Pravo Ljudski Film Festivala, istra`uje odnos pojedinca/ke i tehnologije, propituju}i njenu razornu ali i osloba|aju}u mo}. Planet of snail/Planeta pu`eva, korejskog reditelja Seung Jun Yija, predstaviti }e dragi prijatelj Pravo Ljudski FF-a, producent Min Chul Kim. Unutra{nji svijet mo`e biti u simbiozi s vanjskim i samo putem dodira. Film {alje sna`nu poruku mogu}nosti uklju~ivanja slijepih i slabovidnih osoba u javni `ivot i prostor. A better life is elsewhere - Bolji `ivot je drugdje, dokumentarni master Rolanda Colla, donosi nam filmski delikates, otvaraju}i vrata ne samo kubanskog i njema~kog dru{tva, nego i onog na{eg,

bosanskohercegova~kog. Film portretira `ivot pastira u napu{tenom poslijeratnom selu, koji je zato~en u svojim snovima, zaboravljen od svih.

Koliko je to ukupno filmova, u koliko programa i da li su sve projekcije vezane za kino Meeting Point?

Na ovogodi{njem 7. Pravo Ljudski Film Festivalu prikazat }emo vi{e od pedeset filmova, u {est programskih cijelina, uklju~uju}i i program za mlade (extra muros, re-versus, in the hub/women make movies, kung fu shorts, arts and docs i zoom rights/zumiraj prava).

Pored Meeting Pointa, projekcije }e se de{avati i u Art kinu Kriterion.

Direktori i selektori festivala obi~no ka`u da je “ovaj bolji od pro{logodi{njih zato {to...”.

A ja }u Vas pitati da li }e naredni Pravo Ljudski Film Festival biti bolji od ovog?

Direktorice i selektorice Pravo Ljudski Film Festivala obi~no ka`u da je ovaj dobar kao i pro{logodi{nji, da }e sljede}i biti dobar kao i ovogodi{nji. Festival guramo prvenstveno solidarno{}u i ljudskom snagom, a gurati }emo ga sve dok nas prijatelji i prijateljice podr`avaju.

Pokazivanje sile i dokazivanje vje{tina

8.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

OPET “SLOGA” Detalj sa MC Battlea 2011. godine

Foto: Predrag Vu~kovi}

U subotu, 10. novembra, u Centru za mlade Grbavica u Sarajevu u 21.30 sati po~inje finale takmi~enja Red Bull MC Battle. Pristigle su prijave vi{e od pedeset kandidata, od kojih }e {esnaest predstaviti vlastito umije}e sklapanja rima “iz glave”.

“Ve}ina momaka koji su poslali prijave ve} jesu izgra|eni MCji. Ovo dakle nije neki talent show tipa Tra`imo zvijezdu i te pi~ke materine. Ovo je brutalno pokazivanje sile i dokazivanje vje{tina. Ve}inu njih poznajem ili sam ~uo za njihovu muziku i ove godine }emo imati odli~nih {esnaest finalista. Da, prijavilo ih se vi{e od pedeset, to je rekordan broj prijava za sada”, obja{njava Adnan Hamidovi} Frenkie, {ef `irija projekta Red Bull MC Battle.

Predvi|a li Frenkie ve} sada nekom od njih blistavu karijeru: “To {ta }e se s njima desiti nakon takmi~enja ovisi striktno - o njima. Titula pobjednika sigurno ne{to zna~i i oni }e se svi etablirati na sceni samim tim {to se takmi~e, ali ovaj event ne zna~i da su ti od sada sva vrata otvorena i da te ~eka ugovor na stolu. On ti mo`e pomo}i, ali svako mora da nastavi s radom posle battlea i da to iskoristi na najbolji mogu}i na~in.”

A, kakva je, generalno, hip hop scena u BiH, ima li onaj stari, dobri FM Jam iz Tuzle svoje nasljednike? “Pa, moram re}i da nam je i ovaj event dao odre|eni vjetar u krila i da se nalazimo u nekoj uzlaznoj putanji. Trenutno se de{ava neki pozitivni pomak

i osjeti se da ljudi rade. [to se ti~e novih snaga, njih }ete imati priliku i ~uti na samom eventu. Izme|u battleova nastupaju upravo te nove generacije. Tu su, dakle, Buba Corelli, Kontra i [tuka, Jala, dok }emo mi ‘veterani‘, Capital City Crew, Phat Phillie, Dj Soul te moja malenkost, zagrijati ekipu na afteru koji }e biti u Art kinu Kriterion. Vidimo se u subotu”, poziva Frenkie.

Pa, bujrum! Gost ve~eri je divna Remi iz zagreba~kog Elementala.

77

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd

7.11.2012

by DINO BAJRAMOVIC

15:05

Page 78

VIĆ: BRANKICA STOJANO “Meteoropatim kad je prevruće i prehladno”

1. Kada }ete organizovati naredni “Demofest” u Banjoj Luci?

U julu 2013. godine.

2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete biti astronaut?

Kad mo`e Mali Pr inc svoju planetu, za{to imati ne bih mogla ja biti astro naut? rajevu 3. Kako se osje}ate u Sa . no li~ Uvijek od

4. [ta ne morate imati u fri`ideru?

Ajvar.

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?

Ljubav.

6. [ta obavezno nosite na pla`u?

Kupa}i.

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? [to rekao Gibonni: Ja bih bila biljka.

8. [ta ste bili u pro{lom `ivotu?

Mahovina u Portugalu.

9. Da je danas smak svijeta, {ta biste sutra u~inili?

Smijala se {to su ljudi opet povjerovali u smak svijeta.

10. Jeste li meteoropata?

Meteoropatim kad je prevru}e i prehladno.

11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?”

Jako malo.

12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup?

Lijep i pametan sa ru`nim i glupim fazama.

78

17. Osoba koja vas `ivcira?

Brankica Stojanovi}.

13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”?

Isto {to i kad ne pre|e. Ni{ta.

14. Da imate 15 m {ta ne biste u~in inuta vlasti, ili?

Ne bih uzela tih 15 minuta.

15. Opi{ite [erifa Konjevi}a u tri rije~i?

Je li moram?

16. S kim biste voljeli otplesati tango?

S njim.

18. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno?

Ni{ta.

19. Tange ili badi}?

Badi}.

20. A, begova ili {kembe ~orba?

Begova.

21. Poruka ~itaocima na{eg magazina?

Poklonite nekom zagrljaj ba{ sad, em je d`abe, em usre}uje.

SLOBODNA BOSNA I 8.11.2012.

Fadila:Iluzije.qxd

6.11.2012

16:55

Page 79

KLIN ^ORBA

BALKAN ILI ATLANTIDA Pi{e: FADILA NURA HAVER

Turske sapunice su čudotvorne. Raspitala sam se, u svim balkanskim državama, čak i onim rubnim koje ne participiraju u simboličkoj geografiji Balkana, najgledanija sapunica u prošloj sezoni bijaše “Kad lišće pada”, a u tekućoj je “Sulejman Veličanstveni”

P

ro{loga je petka u Sarajevu, povodom obilje`avanja 20. godi{njice PEN Centra u Bosni i Hercegovini, uprili~en razgovor uokviren naslovom Balkan u o~ima spisateljica. Kako je navedeno u pozivu za ovaj skup, tema proizilazi iz stava PEN Centra u BiH jer “smatra da se spisateljicama, posebno na podru~ju Zapadnog Balkana, ne nudi dovoljno prostora za izra`avanje stavova i izgra|ivanje mre`e suradnje i razumijevanja”.

U razgovoru je sudjelovalo trinaest “balkanskih” spisateljica, a otvorila ga je bh. knji`evnica Adisa Ba{i}, duhovitim i naizgled jednostavnim ukazivanjem na jadikovke nam svakodnevne, ali u osnovi prokazuju}i prakse u domeni kulture koje se jo{ uvijek ~vrsto dr`e gliba negativnih balkanskih stereotipa, za razliku od deklarativne podr{ke zahuktalom procesu regionalizacije Balkana ({to podrazumijeva ekonomsko, politi~ko i kulturno povezivanje i suradnju izme|u dr`ava i naroda na ovom geografskom prostoru).

A

disa, izme|u ostalog, veli: “Balkan gleda{ o~ima ovda{nje knji`evnice ako nikad nisi pisala kolumnu, ili si je pisala, ali je akcenat bio na le`ernom tonu.

Ako si barem jednom slu{ala kolege kako nabrajaju na{e najve}e pisce, i dok su se prepirali oko neke dvojice, dobro si znala da ni jedan od njih u svoj naju`i izbor ne}e uvrstiti ni jednu `enu. (...) Ako pije{ kiselo vino jer tobo` voli{ doma}e. Ako ti nude mjesto urednice u izdava~koj ku}i i platu ~ista~ice u javnoj ku}i. Ako misli{ za sebe da nisi lijepa jer si pametna. Iako zapravo sumnja{ i u ovo potonje.”

Ovdje je zapravo rije~ o tome da je balkanskim kulturnim momcima prihvatljiv svaki proces koji se u okviru globalizacije financira bud`etima Zapada, ina~e namijenjenim kultiviranju i standardizaciji Jugoisto~ne Evrope, {to je eufemizam za omra`eni nam Balkan. No, kad ve} ima para, odjednom ima i muzike, a bogme i hitre eksploatacije svega {to nosi prefiks balkansko. U javnom su diskursu na{i kulturnjaci munjevito pretr~ali put od ta~ke kad su se grozili i stidjeli Balkana do ta~ke kad mu se dive i slave ga, dok u praksi nisu na~inili ni pola koraka.

Istovremeno kad su balkanske spisateljice u Sarajevu vlastitim o~ima mjerkale tobo`e preko no}i moderniziranu, ulju|enu i takozvanim kontrakulturnim stra-

8.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

tegijama humaniziranu balkansku kr~mu, pojavio se knji`evni konkurs magazina za kulturu Diogen, s temom Balkan - Jugoisto~na Evropa ili Atlantida pretpostavljenih nadanja. I pored najbolje volje, ne znam {ta bi moglo zna~iti ovo Atlantida pretpostavljenih nadanja, osim ako to nije neka mu{ka pri~a koju `ene ne bi ni sjele razumjeti, jer bi u tom slu~aju shvatile da su nepovratno potonule kad i nesretna Atlantida, nakon ~ega je zauvijek i svoj na svom ostao Haemus Mons, od Turaka preimenovan u Balkan. [to, svejedno, i dalje zna~i planinski lanac, s akcentom na drugoj rije~i.

B

alkan je, dakle, neraskidivo ulan~ani patrijarhalni poluotok, za razliku od propale Atlantide koja na`alost bija{e otok. Pusti otok pretpostavljenih nadanja. Kao onomad, godine 1995., u kojoj je Hrvatska demokratska zajednica izi{la na izbore s parolom Tu|man a ne Balkan (D Dunja Rihtman-Augu{tin, Za{to i otkad se grozimo Balkana). Ni{ta druga~iji kurs nije tada bio na snazi ni u BiH. Uostalom, kao i Tu|mana, sve nas je Tito jednako vaspit’o: mi smo suvereni, emancipirani, nesvrstani i dakako superiorni spram onih s istoka do nas, koji su - daleko im ku}a - ludi, primitivni Balkan.

Ali, turske sapunice su ~udotvorne. Raspitala sam se, u svim balkanskim dr`avama, ~ak i onim rubnim koje ne participiraju u simboli~koj geografiji Balkana, najgledanija sapunica u pro{loj sezoni bija{e Kad li{}e pada, a u teku}oj je Sulejman Veli~anstveni. Doju~era{nje “prokletstvo malih razlika” iznenada se prometnulo u zlatnu `icu multikulturalnosti, kojom bi se mogli rije{iti na{i sada{nji problemi. A oni, sude}i prema medijskim naslovima, zvu~e apokalipti~no, i doista su potpuno u dosluhu sa ili-ovo-ili-ono temom Diogenovog knji`evnog konkursa. Prvi, mu{ki problem, u medijima je naslovljen ^itav Balkan jednom nogom je u bankrotu, dok drugi, `enski, glasi Balkan ima sve manje stanovnika.

B

udu}i da bi prevazila`enje drugog problema neminovno vodilo i onu drugu nogu u bankrot, preostaje nam Atlantida pretpostavljenih nadanja.

Prema tome, balkanske spisateljice, obavezno svoje literarne uratke po{aljite na Diogenov natje~aj. I neka svaka va{a rije~ bude unaprijed osu|ena na propast, sve radi opstanka nov~anih nam tokova i lanaca na brdovitom Balkanu.

79

CRNA:CRNA.qxd

7.11.2012

16:55

Page 80

PUT OKO SVIJETA Priredio: Nedim Hasi}

Pablo, Pablo...

“Pablo, Pablo, Pablo...“, glasno uzvikuje odu{evljena publika. Pauza je na snimanju telenovele u kolumbijskom gradu Medellinu. Stotinjak obo`avatelja, me|u njima puno djece, okupilo se kako bi u`ivo vidjelo svoju zvijezdu. Kad se pojavio Andres Parra, u crvenoj majici s ovratnikom, sa ~upavim brkovima i tamnom perikom za~e{ljanom u stranu, masa ga je do~ekala kao pop-zvijezdu. Ovaj kolumbijski glumac uistinu nevjerojatno li~i na narkobossa Pabla Escobara. Rukuje se s obo`avateljima, grli `ene i djecu, dijeli autograme, slika se s ljudima. “Za narod s ulice ja sam u me|uvremenu postao Pablo Escobar“, obja{njava on.

Narkoboss Escobar nije samo u Kolumbiji postao mit.

Sredinom ’70-ih godina on se uspeo od sitnog kriminalca do najve}eg dilera svog doba. Don Pablo, kako su ga s po{tovanjem nazivali, iz {verca kokainom napravio je pravu industriju i time zaradio milijarde. Magazin Forbes ga je svojevremeno na svojom popisu najbogatijih ljudi svijeta stavio na sedmo mjesto. U svom rodnom gradu Medellinu Escobar je financirao izgradnju stanova za siroma{ne a 1982. je ~ak izabran u kolumbijski Kongres. Onaj tko se Escobaru na{ao na putu, taj je morao umrijeti. Kad su dr`avni organi po~eli pokretati istrage protiv njega, a politi~ari razmatrati mogu}a izru~enja narkobossova SAD-u, Escobar je dr`avi objavio rat. Nare|ivao je podmetanje eksploziva u zrakoplove i naru~ivao likvidacije politi~ara. Na du{i ima na hiljade mrtvih. Sasvim dovoljno za jednu TV-seriju.

Svake ve~eri izme|u 21:00 i 22:00 sata na privatnom kanalu Caracol se prikazuje novela Pablo - {ef nad {efovima. Prvu epizodu, prikazanu u svibnju, gledalo je 11 milijuna Kolumbijaca, ~etvrtina stanovni{tva te zemlje. Caracol je seriju prodao u vi{e latinskoameri~kih zemalja te jednom kanalu na {panjolskom 80

jeziku u SAD-u. U Kolumbiji je ova serija postala predmetom rasprava. “Ona najgoreg kriminalca iz na{e povijesti pretvara u junaka“, kritizira Rodrigo Lara Restrepo. Njegov je otac, tada{nji ministar pravosu|a Rodrigo Lara Bonilla, ubijen 1984. po narud`bi Pabla Escobara. Producenti serije Juana Uribe i Camilo Cano brane se da i oni dolaze iz obitelji koje su bile pogo|ene Escobarovim nasiljem te da publici, posebno onoj mladoj, `ele objasniti tko su bile Escobarove `rtve.

No kriti~ari serije sumnjaju da producenti mogu mladima ovom serijom pru`iti ne{to pozitivno. Serija je dodu{e tehni~ki i financijski jedna od najzahtjevnijih u povijesti kolumbijske televizije. Mnoge su scene snimljene na originalnim lokacijama u Kolumbiji i u Miamiu. U njoj glumi oko 1.300 glumaca. Ali sredi{nja li~nost serije je Pablo Escobar. Sve se vrti oko njega i ostvarenja njegovih ciljeva. “Ovakvom dramaturgijom on automatski postaje junak i figura s kojom se publika identificira“, tvrdi stru~njakinja za komunikologiju sa Sveu~ili{ta Medellin, Alejandra Castaño Echeverri.

S druge strane stoje Escobarovi protivnici koji su prikazani tek kao sitne prepreke u ostvarivanju Escobarovih velikih planova i koje treba svakako ukloniti s puta. A mnogi ka`u da serija samo odra`ava kolumbijsku realnost u kojoj se Escobarove `rtve skoro ni ne spominju. I dok Cano i ribe vjeruju da njihova novela mo`e doprinijeti procesu suo~avanja s krvavom pro{lo{}u, kriti~ari primje}uju da za to nedostaje prava analiza. Za pravu katarzu nije dovoljno samo prikazati {to se dogodilo, ve} bi o tome trebalo raspravljati, posebno u siroma{nim ~etvrtima Medellina u kojima `ivi puno Escobarovih poklonika. A u tom je dvomilijunskom gradu, primjerice 1991., ubijeno 6.500 ljudi.

SLOBODNA BOSNA I 8.11.2012.

Reagiranja:Reagiranja.qxd

7.11.2012

16:44

Page 81

REAGIRANJA Zehra Deovi} - Uredni{tvu

Od Ðulančića i Metanovića dobila sam nelegalne ponude za izdavanje albuma (“Lake note i te{ki kriminal”; “Te{ke optu`be o mojim finansijskim malverzacijama u potpunosti su la`ne”, SB, br. 832, 833) Po{tovani, u cilju rasvjetljivanja i upotpunjavanja informacija vezanih za izdavanje CD-a u Muzi~koj produkciji BHRT-a, `elim Vam se obratiti i dati potpunu informaciju na tekst koji je objavljen u Slobodnoj Bosni i reagovanje Ru`dije Metanovi}a.

Naime, sve opstrukcije i ucjene upu}ene meni po~inju onog momenta kada sam kazala Admiru \ulan~i}u, rukovoditelju Muzi~ke produkcije, da sam za izdavanje novog CD-a dobila obe}anje BH Telecoma da }e mi odobriti donaciju. Rekla sam da prema instrukcijama koje sam dobila iz Telecoma Admir \ulan~i} ispred BHRT-a treba napraviti zvani~nu ponudu sa predra~unom na koji }e BH Telecom uplatiti sredstva i da se odmah krene u realizaciju projekta. Poslije toga Admir me nazvao i predlo`io sastanak u obli`njoj kafani na koji sam pristala. Prilikom tog susreta sa mnom je bila i moja prijateljica Zumreta Muharemagi}, a \ulan~i} je sa sobom doveo Ru`diju Metanovi}a predstaviv{i ga kao njegovog menad`era, a kojeg ja do tada nisam poznavala. Odmah mi je re~eno da ako ho}u privesti projekat kraju i da CD ugleda svjetlo dana, BH Telecom cijeli iznos uplati na ra~un BHRT-a, poslije ~ega bi se sa~inio poseban Ugovor sa firmom Ru`dije Metanovi}a, a dio upla}enih sredstava sa ra~una BHRT-a prebacio na ra~un firme pomenutog Metanovi}a, nakon ~ega bi i meni isplatili odre|eni iznos, na {ta sam ja ostala frapirana kazav{i im da ja nisam od tog posla i da to tako sigurno ne}e i}i. \ulan~i} je istakao da je to skup projekat, te da ko{ta 50.000 KM, na {ta sam rekla da su u pitanju samo tri aran`mana i snimanje nekoliko pjesama u studiju i da to ne mo`e ko{tati toliko. Zate~ena takvim prijedlogom, pitala sam mogu li se sredstva od donacije uplatiti na ra~un BHRT-a, na {ta je \ulan~i} odgovorio da to ne mo`e. Dan poslije sastanka sa Admirom \ulan~i}em i Ru`dijom Metanovi}em sam oti{la u BHRT i potra`ila Ozrenku Kosti}, koja obna{a du`nost pomo}nika generalnog direktora za finansije. Pitav{i da li mo`e gore pomenuta donacija za izdavanje CD-a biti upla}ena na ra~un BHRT-a, a ne na ra~un firme Ru`dije Metanovi}a, jasno i nedvosmisleno je rekla da mo`e, da to ne treba i}i preko privatnika i da }e o svemu obavijestiti direktora Bakarevi}a. Ja sam se u me|uvremenu ~etiri puta najavljivala gen.

8.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

direktoru Bakarevi}u da me primi `ele}i i njemu izlo`iti problem s kojim se susre}em, ali do na{eg susreta nikad nije do{lo uz opravdanje da je ili na odmoru ili na d`umi. Nakon nekoliko poku{aja kona~no dobijam poziv da do|em na sastanak sa gosp. Bakarevi}em, te odlazim do RTV doma. Bakarevi} me ni tada nije primio jer je i tada oti{ao na d`umu s koje se nije vratio.

Ne mogu vam opisati koliko sam povrije|ena takvim odnosom prema meni jer sam ja s mojim kolegama umjetnicima punila arhive RTV doma i to preko 50 godina. Sramna je ~injenica da neki anonimus Ru`dija Metanovi} podr`an od nekolicine ljudi iz RTV doma komentari{e moje zdravstveno stanje i daje “stru~no” mi{ljenje jesam li ja u stanju odr`ati koncert ili nisam. Smatram da ne trebam obrazlagati moj doprinos vezan za afirmaciju i promociju BH sevdalinke jer svima je poznato da su moji albumi prodavani u milionskim tira`ima, a sada sam do~ekala da mi se nudi izdavanje albuma uz nelegalne ponude.

S po{tovanjem, Zehra Deovi}

Sinan Alimanovi} - Uredni{tvu

Tvrdnje Ruždije Metanovića o meni nemaju veze s istinom (“Te{ke optu`be o mojim finansijskim malverzacijama u potpunosti su la`ne”, SB, br. 833) Imam potrebu da reagujem na neistinite izjave koje je iznio gospodin Ru`dija Metanovi} u svom pismu za Va{ list.

Za po~etak, replicirat }u na jedan dio teksta: “Moram re}i da sam muzi~ki urednik i izvr{ni producent preko 30 godina i da nikada do sada nisam do`ivio ne{to sli~no” 25. 10.

2012. Slobodna Bosna, str. 81.

Mo`da je suvi{no nagla{avati, ali za muzi~kog urednika ili producenta potrebna je {kola, odnosno izvjesno znanje, stru~no poznavanje odre|ene oblasti, {to bi u prijevodu zna~ilo aktivno sviranje instrumenta ili bar potrebna stru~na naobrazba o struci unutar koje se djeluje. To ve} dovodi u sumnju kompetenciju djela, ali i izre~enih rije~i gospodina Metanovi}a. Nikada mi nije bila ambicija ocjenjivati ili potcjenjivati tu|i rad i djelo, ali sada sam primoran iznjeti stvarne ~injenice jer imam materijal i argumentaciju kojim mogu pobiti la`i koje su proizvoljno povezali sa mojim imenom.

Gospodin Metanovi} u pismenom obra}anju Va{em listu, iako nije uposlenik Muzi~ke produkcije, iako nije ni profesionalni muzi~ar, navodi da je radno vrijeme mojih kolega i mene “trudni~ko” odnosno ~etverosatno. S tim ne diskriminira samo trudnice, ve} dokazuje da nema kompetenciju da se bavi takvom vrstom

pitanja. Naime, radno vrijeme svih profesionalnih muzi~ara je, tako re}i, klizno tj. 4h + 4h.

Takvo radno vrijeme nije novost, banalno je da takvo {to moram obja{njavati muzi~kom uredniku sa “toliko iskustva”. Radno vrijeme, tog tipa, prakticira se u Be~koj filharmoniji, u Berlinskom simfonijskom orkestru, u cijelom svijetu, pa i u Sarajevskoj filharmoniji. @ao mi je {to gospodin Metanovi} sam sebe dovodi u poziciju neznalice, dok se simultano, sa druge strane, kiti titulama. Zadnjih ~etrdeset godina zastupljen je ovaj koncept radnog vremena, te se primjenjivao ~ak i u onom periodu kad je Muzi~ka produkcija bila u, tako re}i, svojoj najsjajnijoj fazi, jo{ za vrijeme Jugoslavije (~uvena sarajevska pop-rock, folk i jazz scena ). Konkluzija za nepotkrijepljene izjave ovog tipa jeste da tako i rade samo diletanti.

Tre}a replika odnosi se na jo{ jednu la` koju je doti~ni izjavio. U svom pismenom obra}anju, gospodin Metanovi} govori o mojim “ambicijama” za direktorskom foteljom. Da ove optu`be nisu ozbiljne la`i, mo`da bi mi bile simpati~ne, mo`da bi se na njih i nasmijao. Ali, kao gra|anin ove zemlje osje}am moralnu du`nost da se borim za istinu. Da podsjetim, bio sam direktor Muzi~ke produkcije RTVBiH devet godina. Na tu poziciju, svojevoljno sam dao otkaz da bih se mogao posve}enije baviti muzikom.

Interesantno je da sam jedini od direktora koji je dao svojevoljnu ostavku u tom periodu. U tih devet godina, i ptice na grani su znale, Muzi~ka produkcija proizvodila je program koji je direktno podr`avao i afirmirao bh. muzi~ku matricu.

Program je, dakle, bio doma}i. Tada, jo{ uvijek, nismo bili muzi~ka kolonija. U tom periodu bio sam direktor dvadeset muzi~kih festivala, od kojih su neki: Mali [lager, Festival narodne muzike Lukavac, Eurovizija – tada su na{i orkestri svirali u`ivo… Jedan od takvih doga|aja bio je i Najve}i koncert u gradu ( 01. 12. 2000. ) gdje su na{ simfonijski orkestar i bigband pratili soliste (Du{ko Gojkovi}, Indexi, Kemal Monteno, Oliver Dragojevi}, Vlado Kreslin ).

Kao dokaz postoji dvostruki CD koji je izdala slovena~ka diskografska ku}a Nika, postoji i video zapis koji se mo`e na}i i na internetu (youtube )… Danas ve}ina tih festivala ne postoji. Tako|er, za vrijeme mog “direktovanja” broj stalnih uposlenika u Muzi~koj produkciji , tj. ljudi u stalnom radnom odnosu bio je 80, plus 50 honorarnih radnika. Tada su u punom kapacitetu postojali svi orkestri: narodni orkestar, tambura{ki orkestar, simfonijski orkestar, big band (zabavni orkestar). Sada nas ukupno, sa administracijom, u stalnom, radnom odnosu ima 27.

Simfonijski orkestar je rasformiran, zabavni orkestar broji dva ~lana, narodni pet ~lanova, a tambura{ki tri ili ~etiri ~lana. Poznato je da smo ~lanica EBU-a, te je to jo{ jedan od razloga za{to je ovakva situacija ogroman nonsens: sramota je da se jedna dr`avna televizija, u Europi, suo~ava sa katastrofama koje se doga|aju od 2003. godine naovamo. Na kraju, o mom mandatu i moralu, kao i navedenim ~injenicama, najbolje mogu svjedo~iti muzi~ari 81

Reagiranja:Reagiranja.qxd

7.11.2012

16:44

Page 82

REAGIRANJA koji su i dan danas u produkciji: kakav sam bio direktor, da li je bila strahovlada, te da li sam i od jednog muzi~ara primio mito. ^etvrta stavka ovog pisma je tu da navede moje poslovno iskustvo sa gospodinom Metanovi}em. On je organizirao jedan koncert Indexa. Nakon tog koncerta Davorin Popovi}, Slobodan Bodo Kova~evi}, \or|e Kisi} i ja smo prekinuli daljnju saradnju sa tim ~ovjekom.

Koliko sam upu}en, istu stvar je uradio i band Mostar Sevdah Reunion. Kao dokaz neuspjele saradnje, malverzacija gospodina Metanovi}a, prila`em dva albuma njegove firme: Sarajevo Music Forum. Na navedenim CD-ima sebe je potpisao kao izvr{nog producenta turneje Indexi the best of 1 i 2. Albume je nazvao Live tour 1998 – 1999. Ti albumi izdati su bez znanja i saglasnosti banda ( Indexa ). Prava istina o ovim albumima jeste da je menad`er Maksa ]atovi}, direktor produkcijske ku}e Komuna, organizirao koncerte u beogradskom Sava centru. Televizija je snimala koncert Indexa u originalnoj postavi, a gospodin Metanovi} se dokopao vhs trake i prebacio sadr`aj na CD. Taj snimak beogradskog koncerta masterizovao je u @ivinicama i uni{tio zvuk. Interesantno je da gospodin Metanovi} ove koncerte prikazuje kao da su bili u Hrvatskoj. Na coverima ~ak ima markica: cijena 39. 90 KUNA. Sinan Alimanovi}

Nau~noistra`iva~ki institut “Ibn Sina“ - Uredni{tvu

Naučnoistraživački institut “Ibn Sina“ bavi se naučnim i kulturnim radom, a ne špijuniranjem (“Tajna diplomatska ofanziva Iranaca u BiH”, SB, br. 833) List Slobodna Bosna ve} u nekoliko navrata objavljuje neistinite informacije o Nau~noistra`iva~kom institutu “Ibn Sina“ u Sarajevu. Stoga, radi pravilnog informiranja javnog mnijenja, imamo potrebu oglasiti se ovom kratkom reakcijom. Naravno, Institut nema namjeru ulaziti ni u kakve polemike, niti odgovarati ili se pravdati Va{em ili bilo kojem drugom glasilu, jer znamo da su Va{i ~itatelji potpuno svjesni korektnosti, iskrenosti i prijateljstva Islamske Republike Iran, kao i vladinih i nevladinih institucija iz te zemlje, prema BiH. No, nije lijepo ni ostati potpuno nijem na klevete. Nau~noistra`iva~ki institut “Ibn Sina“ osnovan je u Sarajevu 1996. godine, odmah po okon~anju rata u BiH, i to zahvaljuju}i entuzijazmu ljudi zaljubljenih u znanost i kulturu. Glavni ciljevi Instituta bili su i ostali: nau~noistra`iva~ki rad u oblasti humanisti~kih nauka i znanstvena i kulturna saradnja intelektualaca i znanstvenika, kao i 82

nau~noistra`iva~kih ustanova iz Irana sa njihovim kolegama sa {irih prostora Balkana, a posebno iz BiH. U realizaciji ovih ciljeva uspjeli smo u onoj mjeri u kojoj to svjedo~i na{ dosada{nji rad: objavili smo oko 60 naslova knjiga na razli~ite religijske, znanstvene, filozofske i dru{tvene teme; redovno objavljujemo periodi~ni ~asopis Znakovi vremena, ~iji je 55. broj, zahvaljuju}i nesebi~nom zalaganju istaknutih ovda{njih profesora, nedavno ugledao svjetlo dana; organizirali smo desetine nau~nih skupova, okruglih stolova i predavanja na razli~ite teme. To je samo dio onoga {to je Institut za svoga postojanja uradio.

Posebno smo ponosni na objavljivanje prvog bosnaskog prevoda Divana Hafiza [irazija, a ovo je izdanje u februaru 2011. godine u Iranu progla{eno Knjigom godine iz oblasti iranistike i perzijske knji`evnosti. Ponosni smo i {to smo ovda{njoj javnosti i ljubiteljima rije~i i jezika ponudili prvi Perzijsko-bosanski rje~nik, leksikografski poduhvat bez presedana na ovim prostorima, kada je rije~ o perzijskom jeziku. Zna~aj ovih projekata prepoznat je i u BiH pa smo za oba ova projekta nagra|eni na Me|unarodnom sajmu knjige i u~ila u Sarajevu 2010. i 2011. godine. A na ovogodi{njem sajmu knjige u Sarajevu na{ ~asopis Znakovi vremena progla{en je najbojim ~asopisom u 2011. godini. Opet, nekako smo posebno ponosni na objavljivanje ~etverotomnog djela jednog velikog bosanskohercegova~kog autora iz XVII stolje}a, Abdulaha efendije Bo{njaka. Rije~ je o Tuma~enju dragulja poslani~ke mudrosti, jednom od najljep{ih komentara na ~uveno Ibn Arebijevo djelo Fusus al hikam.

Samo ovaj prevod, tj. vra}anje ovog djela u jezik i domovinu njegova autora nakon vi{estoljetnog izbivanja, dovoljan je razlog da, bez la`ne skromnosti, ka`emo kako smo dali svoj doprinos o`ivljavanju najljep{e duhovne ba{tine Bo{njaka.

Saradnja sa nau~nim i akademskim ustanovama svakako je dio na{ih aktivnosti, o ~emu svjedo~e do sada potpisani sporazumi i protokoli o saradnji. Osim toga, kada je rije~ o akademskoj razmjeni, tokom godina na{ega rada, uspjeli smo u saradnji sa Ministarstvom za nauku, tehnologiju i istra`iva~ki rad Islamske Republike Iran, te Institutom „Ibn Sina“ u Teheranu, koordinirati odlazak vi{e bh. studenata u Iran, koji su, nakon uspje{no okon~anog dodiplomskog, magistarskog ili doktoroskog studija iz oblasti perzijskog jezika i knji`evnosti, medicine, tehni~kih nauka, religijskih studija, scenske umjetnosti..., vratili se u svoju zemlju i slu`e svome dru{tvu. Da, ponosni smo i na organiziranje boravaka bh. profesora u Iranu i njihovo u~e{}e na nau~nim skupovima i konferencijama, na kojima dostojno predstavljaju Bosnu i Hercegovinu. Duga~ak je popis tih velikih imena ovda{nje akademske scene, a me|u njima su i rektori, dekani i prodekani, redovni i vanredni profesori, akademici i emeritusi, posebno oni ~iji se znanstveni anga`man ti~e humanisti~kih i islamskih nauka.

Imamo ~ast i sara|ivati sa Islamskom zajednicom u BiH, a ta saradnja se odvija u

okvirima definiranim Protokolom o saradnji kojeg smo potpisali prije nekoliko godina. Pored zna~ajne saradnje sa ovom veoma va`nom vjerskom institucijom, otvoreni smo i za saradnju s drugim vjerksim zajednicama, {to potvr|uju i na{e do sada realizirane inicijative o me|ureligijskom dijalogu i skupovi koje smo posvetili miroljubivom su`ivotu pripadnika razli~itih religija.

Nemamo namjeru nabrajati sve aktivnosti ovoga Instituta. Svim zainteresiranim ~itateljima preporu~ujemo da posjete na{u web stranicu www.ibn-sina.net putem koje mogu pratiti sve na{e aktivnosti. Ostaje nam da se ~udimo autorici teksta povodom kojega pi{emo ovu reakciju. Ona kao da nije znala za sve ove aktivnosti ili glumi neinformiranost.

Ovim se ne odri~emo svoga prava da kod nadle`nih pravosudnih instanci zatra`imo pozivanje na odgovornost autorice spomenutoga teksta i odgovornog urednika lista Slobodna Bosna, ve} smo reakcijom koju ste pro~itali htjeli samo informirati ~itatelje i gra|ane BiH o tome {ta radi i ~ime se uistinu bavi Institut “Ibn Sina“.

Nau~noistra`iva~ki institut “Ibn Sina“ Odnosi s javno{}u

Ambasada Islamske Republike Iran - Uredni{tvu

Sve aktivnosti Islamske Republike Iran odvijaju se potpuno transparentno (“Tajna diplomatska ofanziva Iranaca u BiH”, SB, br. 833) Vezano za tekst pod naslovom “Tajna diplomatska ofanziva Iranaca u BiH”, objavljen u broju 833 ovog magazina, `elimo saop{titi sljede}e: Sve aktivnosti Islamske Republike Iran u Bosni i Hercegovini imaju za cilj razvoj politi~kih, privrednih i kulturnih odnosa dviju prijateljskih zemalja. Shodno tome, sve aktivnosti i postupci Islamske Republike Iran odvijaju se uz nadzor zvani~nih dr`avnih organa BiH i u koordinaciji sa du`nosnicima ove zemlje te potpuno transparentno i putem zvani~nih kanala.

Islamska Republika Iran je tokom proteklih godina svojom pomo}i i konstruktivnim postupcima pokazala da je bila i jeste dobronamjerni i prijatelj od povjerenja za narode BiH u te{kim vremenima. Stoga, Ambasada Islamske Republike Iran u Sarajevu sna`no demantira i osu|uje objavljivanje ovakvih tekstova koji ne odgovaraju stvarnosti i koji impliciraju nezakonite radnje te smatra da objavljivanje ovakvih neta~nih natpisa i neosnovanih optu`bi ne ide u korist naroda dvije zemlje. Jasno je da Ambasada Islamske Republike Iran zadr`ava pravo pravnog gonjenja ovog slu~aja putem nadle`nih sudskih instanci.

Ambasada Islamske Republike Iran SLOBODNA BOSNA I 8.11.2012.

portal slobodne bosne

najveca tvornica

dnevnih vijesti u bIh www.slobodna bosna.ba

Omot-4:CRNA.qxd

6.11.2012

12:45

Page 78