SLOBODNA BOSNA br. 836

BOSANSKI PRAVEDNICI: POZDERCI, NEKAD I SAD

dalmirj NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

NEKA IGRE POCNU!

Sarajevo 2020

CITIUS ALTIUS FAHRIUS

I Vu~ko sit i kurbani na broju www.slobodna-bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornica

dnevnih vijesti u bIh www.slobodna bosna.ba

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd

14.11.2012

22:31

Page 3

SADR@AJ

www.slobodna-bosna.ba

12 ISTRAGA U MINISTARSTVU 20 FORSIRANJE DRINE OBRANE BiH Voda do grla Gdje je zavr{io vi{ak naoru`anja Dr`avna agencija za istrage i za{titu podnijela je po~etkom novembra Tu`iteljstvu BiH ~etvrtu po redu kaznenu prijavu protiv desetak osoba koje se sumnji~e za brojne nezakonitosti u procesu uni{tavanja vi{kova oru`ja i municije; inspektori SIPA-e koji su dvije godine istra`ivali kriminal u Ministarstvu obrane i Oru`anim snagama ponovno su u{li u trag trgovcu oru`jem SLOBODANU TE[I]U i otkrili kako je bjelosvjetski me{etar, nakon pokretanja istrage, poku{ao zamaskirati svoje poslovanje u BiH

Nakon {to su poslanici (SNSD-a) Narodne skup{tine RS-a pro{le nedjelje podr`ali ugovor o izgradnji ~etiri hidroelektrane na Drini, odnosno ugovor Vlade RS-a i njema~ke firme RWI INNOGY, i dalje su bez odgovora ostala brojna pitanja, kao {to 62 su vrijeme trajanja koncesije, protivljenje Vlade Crne Gore, sudbina ugovora sa firmom iz Izraela od prije 15-ak godina; na{ suradnica istra`ila je {ta }e se dalje de{avati sa “najve}om investicijom u RS-u”

50 FELJTON “SB”-a Stvarni i mitolo{ki Nurija Pozderac (I)

15 SJE^A VLADIKA U SPC-u Seks, la`i i prinudno penzionisanje Srpska pravoslavna crkva krenula je u obra~un sa vladikama razvratnicima, kriminalcima i bludnicima koji su joj posljednjih nekoliko decenija ru{ili ugled; na{i novinari istra`ili su koje vladike }e ostati bez ove titule zbog brojnih afera - od sumnji na ubistva, preko pedofilije, pa do te{kih kriminalnih djela

Po odluci komisije Muzeja holokausta “Yad Vashem” u Jerusalimu, broj “pravednika me|u narodima” u BiH se pove}ao sa 47 na 49, a nova imena su NURIJA i DEVLETA POZDERAC; u ovom i sljede}em broju SB-a objavi}emo pri~u o Nuriji Pozdercu, predratnom politi~aru i ratnom partizanu, ~iji }emo 120. ro|endan obilje`iti u januaru naredne godine

scenariste i reditelja FARUKA LON^AREVI]A; bili smo na prvoj klapi koja je pala u blizini mosta ^obanija i u razgovoru sa rediteljem i glavnim akterima MIROM FURLAN, BRANKOM \URI]EM \UROM i MARIJOM PIKI] poku{ali saznati o ~emu govori ova filmska pri~a...

NA[ BRAT, ALEKSA Leka za svaku bolest Zamoli{ glumca da izjavi ne{to za novine u kojima radi{, a on ti da intervju, ~ist, iskren i potpuno otvoren, ba{ kao da pred tobom izgovara neki od genijalnih monologa; BRANISLAV LE^I] (57), jedan od najve}ih `ivu}ih srbijanskih glumaca, nije nam previ{e pri~ao o svojim ulogama, ve} o nama onakvima kakvi jesmo, {ta nismo a {ta, pak, mo`emo biti, samo ako budemo normalni

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo

58 “BERININE ^AKRE“ Farukova prva klapa U Sarajevu je prije nekoliko dana po~elo snimanje dugometra`nog igranog filma “BERININE ^AKRE“ sarajevskog

Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d.

137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.

Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

15.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

3

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

14.11.2012

23:24

Page 4

MINI MARKET (K)AKADEMSKA ZAJEDNICA

Propali kraji{ki politi~ari Mirsad Veled`i} i Sadik Bahti} okre}u se akademskoj karijeri Nakon {to je Senat Univerziteta u Biha}u proljetos donio odluku da za dekana Ekonomskog fakulteta imenuje Mirsada Velad`i}a, nekada{nji guverner Unsko-sanskog kantona vi{e nema prepreka na putu ka svome cilju presti`noj funkciji rektora. Velad`i}, dugogodi{nja siva eminencija SDA u Krajini uspio je, naime, isposlovati mjesto dekana na Ekonomskom fakultetu, iako je titulu doktora znanosti stekao iz oblasti agronomije i radio kao profesor na Biotehni~kom fakultetu u Biha}u. No, uz dekana Mirsada Velad`i}a na biha}kom je Ekonomskom fakultetu kao profesor anga`iran jo{ jedan propali politi~ar Sadik Bahti}, neko} lider Stranke za BiH u Unskosanskom kantonu, koji je prije rata radio kao trgova~ki putnik u tvornici Saponia iz Osijeka. Za Bahti}ev je akademski anga`man izravno zaslu`an aktualni kantonalni premijer Hamdija Lipova~a, koji je i sebi na vrijeme osigurao mjesto vanrednog predava~a na Pravnom fakultetu u Biha}u, ispravno procijeniv{i kako je i njegova politi~ka karijera na zalasku.

(S.M.) Mirsad Velad`i}

4

DA LI JE MOGU]E UJEDINJENJE OPOZICIJE U RS-u?

Opozicija u RS-u predvođena PDP-om i DP-om dogovara zajedničko rušenje Dodika na općim izborima?

EKONOMSKI INTERES PRIJE SVEGA Okosnica zajedni~kog nastupa stranaka Dragana ^avi}a i Mladena Ivani}a na op}im izborima bit }e ekonomska politika

Opozicija u RS-u, predvo|ena Demokratskom partijom Dragana ^avi}a i PDP-om, strankom Mladena Ivani}a, po~ela je pregovore o zajedni~kom koaliranju za predstoje}e op}e izbore 2014. godine.

Ovo je Slobodnoj Bosni potvrdio predsjednik DP-a Dragan Čavi}, koji ve} ozbiljno ra~una na podr{ku SRS-a RS-a, ali i u mogu}nost da se ovom bloku pridru`i niz manjih opozicionih vanparlamantarnih stranaka, kao i partija koje su trenutno bliske SNSD-u, ali nemaju nikakvu korist od njihove dominantne vladavine.

Program zajedni~kog nastupa na op}im izborima }e se definirati u narednom periodu, ali okosnica }e biti ekonomska politika, koja je sada prema mi{ljenju Dragana Čavi}a u potpunom haosu.

“Mi smo prezadu`eni toliko da je pitanje da li }emo bankrotirati. Dva mjeseca imamo statisti~ki pad BDP-a, a realni i du`e. Prosje~na potro{a~ka korpa je za dva

i po puta ve}a od prosje~ne pla}e u RS-u.

Ve} godinama `ivimo na kredit, bud`et se od 2007. godine naovamo nerealno planira, a o manipulacijama u inostranim ulaganjima da i ne govorim. Ovo stanje se mora mijenjati, a moraju se smanjiti i politi~ke tenzije izme|u entiteta, a pogotovo na dr`avnoj razini koja je od posljednjih op}ih izbora u totalnom kolapsu“, navodi Čavi}.

Predsjednik DP-a ne govori, ali vjerovatno je ohrabren rezultatima lokalnih izbora koji su pokazali da SNSD gubi uticaj, kao i da su se u SNSD-u otvoreno polarizovale dvije struje, ona bliska predsjedniku stranke Dodiku i ona koja se priklonila predsjedniku IO SNSD-a Neboj{i Radmanovi}u. Upravo ovaj jaz unutar najja~e partije u ovom bh. entitetu mogao bi otvoriti “Pandorinu kutiju“ nezadovoljstva unutar SNSD-a, te dio ~lanstva prikloniti opoziciji.

(N. Dikli}) SLOBODNA BOSNA I 15.11.2012.

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

14.11.2012

23:24

Page 5

MINI MARKET FOTO NEDJELJE

MILUTIN STOJ^EVI]

Novi (stari) općinski načelnici

NO]NA (^O)MORA

Biv{i vlasnik “Sarabona“ Vahid ^omor tra`i nadoknadu {tete u iznosu od 5 miliona KM Kantonalno Tu`ila{tvo u Sarajevu ovih dana privodi kraju istragu pokrenutu u slu~aju sarajevske Tvornice ~okolade i kandita Sarabon. Kako nezvani~no saznajemo, Tu`ila{tvo }e podi}i optu`nicu protiv Vahidina ^omora koji je 2000. godine sredstvima sumnjivog porijekla kupio 45,9 posto vlasni{tva Sarabona, a kupoprodajni ugovor potpisan sa Agencijom za privatizaciju raskinut je 2006. godine jer ^omor nije ispunio obavezu ulaganja milion KM, koje su iskori{tene za dokapitalizaciju na osnovu koje je prvobitnih 45,9 posto kapitala ^omor pove}ao na 51 posto u vlastitu korist.

Me|utim, u januaru pro{le godine Op}inski sud u Sarajevu donio je izvr{no rje{enje da se 51 posto kapitala Sarabona vrati biv{em vlasniku ^omoru. ^omor je pozvao radnike da mu se pridru`e u tu`bi za nadoknadu vi{e od pet miliona maraka {tete protiv Agencije za privatizaciju, Vlade Kantona Sarajevo i Odbora povjerilaca Sarabona. Da li }e i ko nadoknaditi {tetu ^omoru, ostaje tek da se vidi, a on }e u me|uvremenu pred Kantonalnim sudom odgovarati za bezo~nu plja~ku, kriminal i uni{tenje nekada uspje{ne kompanije Sarabon.

(M.F.)

15.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

5

Iluzije:Iluzije.qxd

15.11.2012

3:36

Page 6

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

ME\UNARODNA PRAVDA I DRUGE NEPRAVDE Pi{e: SENAD AVDI]

Ne postoje veliki i mali zločini, opravdani i neopravdani, ograničeni i neograničeni, zločini koji su počinjeni pri punoj svijesti i savjesti i drugi, ishitreni, bez iste zločinačke “namjere“. Nemoguće je uspostaviti reciprocitet, matematičko-tehničku jednačinu sa milion nepoznatih u ex-jugoslovenskom krvoproliću

P

ro{le je nedjelje u beogradskom Centru za dekontaminaciju odr`ana debata u kojoj se nastojala podvu}i crta glede uloge Jugoslovenske narodne armije u krvavom raspadu biv{e zajedni~ke dr`ave. Govorilo se o odgovornosti tada{njeg vojnog vrha za stravi~ne ratne zlo~ine, razaranje dr`ava, gradova, uni{tavanje miliona ljudskih sudbina. “U~e{}e u razgovoru“, kako se to ka`e u starim dobrim agencijskim kli{eima, uzeo je “veliki broj istaknutih javnih i kulturnih radnika i neposrednih u~esnika tragi~nih de{avanja s po~etka 90-ih godina pro{log stolje}a“. [aroliko je dru{tvance sudjelovalo u razgovoru, povjesni~ari, odvjetnici, novinari, generali, nevladini aktivisti i {irok, raznovrstan buljuk drugih {to zvanih, {to nezvanih svatova, iznosili argumente i kontraargumente, polemizirali, su~eljavali vlastita objektivna vi|enja i subjektivne dojmove o pogibelji koja je po~etkom 90-ih godina “sna{la“ socijalisti~ku zajednicu “zbratimljenih naroda“, “kova~nicu bratstva i jedinstva“, “bastion nes-

Vukovara, Dubrovnika, preko Mostara, zaklju~no sa Sarajevom, po~inila niz “pojedina~nih propusta“. Ka`e gospodin Jovi}, civilni zapovjednik Vrhovne komande, krnjeg, izmi{ljenog Predsjedni{tva SFRJ, podstreka~ u zlo~inu, dvadeset godina kasnije, da mu je falilo sedamnaest do osamnaest divizija da sa~uva Jugoslaviju!? Jovi}, jedna birokratska postkomunisti~ka ~inovni~ka le{ina (bio je ministar privrede, ili tako neke dirigirane oblasti ~ak i u vrijeme savezne vlade, 70-ih godina pro{log vijeka, na ~ijem je ~elu bio D`emal Bijedi}), veli kako dopu{ta “mogu}nost“ da su se “potkrale neke gre{ke“ vojsci ~iji je, kao, bio civilni komandant.

“Idi, bre, ~ove~e, igraj {aha, domine“, kazao je, izderav{i se pri tom na oronulog vrhovnog komandanta, Milo{evi}evog operativca zadu`enog za mobilizaciju i proceduru Jovi}a, novinar lista Vreme Milo{ Vasi}.

“Upropastio si mi dvadeset godina `ivota i sad jo{ ho}e{ da te slu{amo“.

Da, to je stra{no, da Gotovina i Marka~ robijaju, a Veljko Kadijevi} i vrstanosti“... jedinu nam zajedni~ku domovinu, SFRJ. Zanimljivo, ali ni{ta novo, sve je ostalo zamrznuto na po~etnim pozicijama, malo {ta se pomjerilo, osim unazad, tek su se ta~ke motri{ta promijenile, statusne i socijalne karte pomije{ale, kao da je vrijeme stalo u jesen “devedeset i neke“: Advokat Sr|a Popovi} opetuje da je ustavno-pravno SFR Jugoslaviju obesmislila Srbija, a ne Slovenija, nipo{to Hrvatska, a pogotovo Bosna i Hercegovina, profesorica Vesna Pe{i} nadahnuto, odgovorno i argumentirano vivisecira pomahnitali velikodr`avni militantni ekspanzionizam koji je gejzirskom eruptivno{}u razorio integrativne temelje ex jugoslovenskog dru{tva. Na istim pozicijama, kao i prije svih “nemilih doga|aja“, stoje postojano, kano klisurine, nepomaknuti, okamenjeni, ideolo{kom dogmom zakovani, zadrti konfrontirani blokovi, politi~ki, intelektualni, ljudski. Borisav Jovi}, ~lan zadnjeg, ratnog, ilegalnog Predsjedni{tva SFRJ, papirnatog, civilnog masterminda, vrhovni komandant krvavih vojnih eksperimenata, ne vidi ni{ta lo{e osim “sitnih organizacijsko-proceduralnih, takti~ko nepredvidivih propusta“ u tome {to je JNA od 6

Ambivalentan, podijeljen, u svakom slu~aju nelagodan osje}aj, mje{avina blagosti i jeze, privremenog mira i latentnog nespokoja sedimentira se u ~ovjeku kada vidi, ~uje, uvjeri se da po{ten, razborit, dobar svijet (Sr|a Popovi}, Vesna Pe{i}, Mirko Tepavac, Milo{ Vasi}...) ostaje dosljedan vrijednostima i principima, busijama koje su zauzeli prije 20 godina, ali i da nepatvoreni zlo~inci, kakav je nedvojbeno Borislav Jovi}, uprkos i unato~ svemu, krvavom i u`asnom ratu, stotinama hiljada `rtava, nemaju potrebu prilagoditi se novom mirnodopskom ambijentu i vokabularu; ~ekaju svoju {ansu; kada dokazuju, dvadeset godina kasnije, da je sve {to su radili bilo u skladu s “ustavnim ovla{tenjima“ i drugim pozitivnim zakonskim aktima.

U

jednom filmu, genijalnom, a kakav bi druga~iji bio film iz te vratolomne filmske radionice, ka`e Grucho Marx: “Ovo su vam moji principi: ako vam se ne dopadaju, imam ja druge“.

U isto vrijeme dok je trajalo beogradsko naduravanje izme|u civilno-vojnih “subjekata“ , dakle krajem pro{log SLOBODNA BOSNA I 15.11.2012.

Iluzije:Iluzije.qxd

15.11.2012

3:38

Page 7

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE POJEDINA^NA, POJEDINA^NA, KOLEKTIVNA KOLEKTIVNA ILI ILI KOMANDNA KOMANDNA ODGOVORNOST [ta [ta se se dokazuje dokazuje presudama presudama hrvatskim hrvatskim generalima generalima Anti Anti Gotovini Gotovini ii Mladenu Mladenu Marka~u?

Marka~u?

vikenda, Slavenka Drakuli}, briljantna novinarska primadona iz exJugoslavije i tek ne{to manje dobra knji`evnica, na Hrvatskoj televiziji, bez da imalo sebe {tedi, ritualno se posula pepelom jerbo je prije ~etiri-pet godina blago feministi~ki pozdravila i pohvalila, u~inilo joj se, hrabar i principijelan nastup Biljane Plav{i} u sudnici u Haagu - priznanje krivice za zlo~ine u Bosni i Hercegovini.

Prije tri godine Slavenka Drakuli} je u jednim novinama sama sebe izvrnula “naopa~ke“ kada je napisala: “Prije nekoliko godina sam u knjizi ‘Oni ni mrava ne bi zgazili’ pisala o njoj kao pozitivnom primjeru `ene koja je smogla hrabrost

me|unarodno pravosu|e ne proglasi kao delo genocida“.

Me|unarodno pravosu|e je, davno reklo, Me|unarodni sud pravde u Haagu je to zape~atio, da se u Srebrenici desio genocid, ali to je vi{egodi{nji predsjednik Srbije valjda pre~uo dok je pri~ao sa tatom Ljubomirom, prijateljima Miloradom Dodikom i Emirom Kusturicom.

N

e postoje veliki i mali zlo~ini, opravdani i neopravdani, ograni~eni i neograni~eni, zlo~ini koji su po~injeni pri punoj svijesti i savjesti i drugi, ishitreni, bez iste zlo~ina~ke

} i Borisav Jovi} mirno pi{u knjige u kojima nude dokaze za vlastite zlo~ine...! da prizna svoja nedjela po~injena tokom rata. Divila sam joj se, jer je za takav ~in bilo potrebno mnogo hrabosti i moralne ~vrstine.

Vjerovala sam da je tako o~itala lekciju balkanskim bjeguncima poput Karad`i}a, Mladi}a i Gotovine. U`asno sam se prevarila“.

P

redstoji danas-sutra (u petak, 16. novembra/studenog) pravomo}na presuda hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Marka~u u Tribunalu u Haagu. “Presuda u Haagu hrvatskim generalima utjecat }e na sudbinu i karakter hrvatske dr`ave“, poentira kolumnista va`nog zagreba~kog dnevnoga lista.

Ne}e. Ta presuda, a ka`u mi ne}e se bitno razlikovati od prvostupanjske (24 godine za Gotovinu i 18 za Marka~a), ticat }e se najvi{e, gotovo isklju~ivo dvojice hrvatskih generala. Moj je dojam, mo`e biti pogre{an ili pristrasan, da je hrvatski generalski dvojac u Haagu djelovao sinhrono, vojni~ki, odnosno dr`avno odgovorno.

I Marka~ i Gotovina su, dopu{tam da grije{im, bili iskreniji, suosje}ajniji, uvjerljiviji u svakom pogledu kada su se ispri~avali civilnim `rtvama “Oluje“ nego {to je bio Boris Tadi} prije koju godinu kada je rekao da se “u Srebrenici desio stra{an zlo~in, ali nisam spreman da ga nazovem genocidom dok to 15.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

“namjere“. Nemogu}e je uspostaviti reciprocitet, matemati~kotehni~ku jedna~inu sa milion nepoznatih u ex-jugoslovenskom krvoproli}u: upravo takav raspored stvari, omjer neuporedivih veli~ina u kojima su poistovje}eni Mladen Marka~, lojalni policajac, i njegov {ef Petar Gra~anin, posljednji savezni ministar policije, prvobora~ki komunisti~ki inkvizitor i satrap, tvorac svih parapolicijskih zvijeri (JJovice Stani{i}a, Frenkija Simatovi}a, Arkana).

A

li, {ta da se radi, odnos prema Tribunalu u Haagu je neminovno i odnos prema zlo~inima, koji nikad i nigdje ne bi trebali biti predmet politiziraju}eg manipuliranja.

Zrelost svakog dru{tva se mjeri prema stupnju senzi biliranosti/zgro`enosti na zlo~ine, kriminal i spremnosti da se od tih zlih po{asti distancira. Jeste da djeluje defetisti~ki, slabo utje{no, ali tako je; bolje Gotovina u zatvoru, pokazat }e se, kad-tad, nego Borisav Jovi}, Veljko Kadijevi}, Aca Vasiljevi} kao “stubovi dru{tva“ u kojem je Boris Tadi} umjerenoradikalna opozicija ~etni~kom vojvodi predsjedniku Tomislavu Nikoli}u. Ta vrsta katarze i boli i ko{ta, ali je dugoro~no okrepljuju}a.

7

Iluzije:Iluzije.qxd

14.11.2012

20:21

Page 8

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 8. NOVEMBAR Prije dva dana sam gospo|i koja ispred Vije}a Evrope vr{i monitoring nad medijima u regiji (plus Turska) kao primjer neravnopravnih sudskih procesa koje politi~ari vode protiv novinara naveo i sljede}i: tu`bu MILOVANA CICKA BJELICE protiv “Slobodne Bosne“, proces koji se vodi na Sokocu. Bjelica nas je tu`io prije tri godine kao obi~ni gra|anin, tri godine kasnije presuda jo{ nije izre~ena, a on je izabran za na~elnika Sokoca.

Razumije to, prili~no je upu}ena moja sugovornica, ali ne ba{ toliko koliko prijatelj koji mi jutros, kada sam mu isto to opri~ao, citira i preporu~uje predratnu posko~icu: “Čupaj kolac, idi na Sokolac“.

Ukratko, sumiram, strategija Nikoli}a i Vu~i}a jeste: PRVI SE DAČI]I U VODU BACAJU.

NEDJELJA, 11. NOVEMBAR EDIN D@EKO nije psovao nakon postignutog gola protiv Tottenhama u posljednjim sekundama utakmice, desetak minuta nakon {to ga je trener Mancini po stoti put poslao da spa{ava {to se spasiti dade.

PETAK, 9. NOVEMBAR Kao investitor za izgradnju malih hidroelektrana na rijeci @eljeznici kod Fojnice, ~itam u novinama, pojavila se firma Peeb iz Travnika ~iji je vlasnik ZEJD DUKMENI], dugogodi{nji selektor taekwondo selekcije BiH. Dukmeni} je ro|en u Hrvatskoj kao @eljko, imao je blistavu taekwondo karijeru u biv{oj SFRJ, kao i Njema~koj, prije dvadesetak godina je pre{ao na islam i priklju~io sa Armiji BiH, kao instruktor borila~kih vje{tina u manje poznatim kampovima za obuku u srednjoj Bosni.

Ne znam, mo`da pu{em na hladno, ali me eskalacija kadrovskih i poslovnih rje{enja u posljednjoj godini u kojima se pojavljuju osobe iz istog ratno-duhovnog “~engi}evskog“ kruga (N Ned`ad Poli}, Tarik \o|i}, Velagi}i, [emsudin Mehmedovi}, Bakir Alispahi}, Irfan Ljevakovi}...) tjera na oprez, pa malo i zabrinutost...

SUBOTA, 10. NOVEMBAR ALEKSANDAR VUČI], potpredsjednik Vlade Srbije, ministar odbrane, {ef tima za borbu protiv korupcije, {ef Saveta za nacionalnu bezbednost (“a mo`da i jo{ ne{to“, pi{e u dana{njem Vremenu Mi{a Vasi}) danas prili~no neprohodno iznosi dokaze da su on i predsjednik Srbije TOMISLAV NIKOLI] godinama, pa ~ak i kada su preuzeli vlast, bili prislu{kivani od srpske policije.

Neki dan sam od prijatelja, dobro upu}enog u bezbjednosne prilike u Srbiji, tra`io da mi objasni o ~emu se ovdje, zapravo, radi i {ta je kona~ni cilj ove neuvjerljive afere. “Za po~etak je cilj da se ukloni direktor policije Milorad Veljovi}, potom na~elnik odjela za borbu protiv kriminala Rodoljub Ro}ko Milovi}, apsolutno najbolji policajac u Evropi, a na kraju, vjerovatno i sam ministar Ivica Da~i} i da na njihova mjesta, makar mijenjali koalicionog partnera, do|u Nikoli}evi i Da~i}evi favoriti“, obja{njava mi.

8

MIRALEM PJANI], za kojeg ljudi koji ga znaju ka`u da nije u `ivotu “sastavio je i be“, ispsovao se moma~ki nakon {to je, tako|er ulaze}i potkraj utakmice Rome i Lazija, sa centra pogodio protivni~ku mre`u. Nije pristojno, ali ako je Mire psovao onoga na koga sam u prvih mah pomislio, psovkama se solidarno priklju~ujem!

PONEDJELJAK, 12. NOVEMBAR Dok hrvatska policija cijeli dan hapsi desetine farmaceuta, stotine lije~nika... razmi{ljam o zloj sudbini dr. OGNJENA [IMI]A, koji je prije ta~no pola godine umro u zatvoru na Igmanu tokom izdr`avanja dvogodi{nje zatvorske kazne. Sa Ognjenom sam posljednji put razgovarao mjesec dana prije nego }e ga pokositi infarkt, po~etkom aprila ove godine, kada je zbog posjete obitelji i primjerenog vladanja po~a{}en vikend-dopustom. Nijedan, pa ni taj posljednji razgovor pokojni sarajevski kardiohirurg nije propu{tao da ne ustvrdi da je njegov sudski progon u Rijeci bio samo prino{enje `rtve od strane vlasti Hrvatske na oltar Brisela, tj. Evropske unije. I da u takvoj “selekciji“ nije bilo neva`no {to je `rtva, [imi}, ro|ena u BiH. [imi} je prije nego {to je utekao u BiH u Rijeci osu|en na 9 godina robije. Bio je to proces kojim je tada{nja (Sanaderova!!?)

Vlada slala poruku Briselu da pravna dr`ava funkcionira, da nema za{ti}enih od ruke pravde... Ognjena se procesuiralo za nekih 10-20 tisu}a kuna koliko je (vjerojatno i jeste) dobio mita dok je radio u Rijeci.

Lije~nici koje danas hapse diljem Hrvatske na te novce se ne bi ni osvrnuli. O Ivi Sanaderu da se i ne govori: svaka od

njegovih nebrojenih kriminalnih operacija u posljednjih dvadesetak godina, za koje mu se sudi, vrednija je od cjelokupne imovine pokojnog [imi}a i njegove obitelji...

UTORAK, 13. NOVEMBAR MUSTAFA efendija CERI] je skoro u suda~koj nadoknadi svojeg dvije decenije dugog mandata na du`nosti reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini uputio fetvu u kojoj se obra~unao sa svojim srbijanskim kolegom Ademom ef. Zilki}em. [ta se nas u BiH ti~e, srbijanski reis Zilki} i odnosi u tamo{njem IZ-u? Ni{ta. Eto ih tamo, i njega i Zukorli}a i Jusufspahi}a. Ali nas se zato itekako ti~e MUHAMED efendija IBRAHIMOVI], donedavni ministar odbrane BiH, za kojeg je utvr|eno da je falsificirao ratnu pro{lost i time o{tetio gra|ane ove zemlje za stotine hiljada maraka. Hajde, nije ba{ to dovoljan povod za tako te{ku mjeru - fetvu, ali je odlaze}i reis za te i takve hod`e barem mogao na}i adekvatnu moralnu osudu; recimo: haram mu bilo i na ovom i na onom svijetu!

SRIJEDA, 14. NOVEMBAR Na starim filmovima i televizijskim serijama posljednjih godina se na svim televizijama u regionu naknadno prije prikazivanja titluje upozorenje: “NE PREPORUČUJE SE MLA\IM OD 16, 14, 12...

GODINA.“ Ne preporu~uju se tako djeci svih uzrasta Otpisani, Kuda idu divlje svinje, ~ak ni Kamiond`ije. Pred nedu`nim dje~ijim okicama uklanjaju se, zbog “neprimjerenog sadr`aja“, nasilja, partizanski filmovi koje smo prije nekoliko decenija kolektivno, sa {kolom, prvi puta gledali i, eto, nismo, kada se sve sabere i oduzme, ispali toliko lo{i.

Kakve li je tek “neprimjerene sadr`aje“ gledao klinac-ubica koji je danas u Sarajevu izbo no`em dje~aka? Jesu li ga roditelji udaljavali iz dnevnog boravka tokom emitiranja scena nasilja na televiziji?

SLOBODNA BOSNA I 15.11.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

14.11.2012

22:59

Page 2

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

14.11.2012

22:44

Page 10

MINI MARKET DU[ANOVO CARSTVO

Direktor Centra za uklanjanje mina Du{an Gavran, uz pomo} ministra Novi}a, osigurao do`ivotni mandat na ~elu BH MAC-a Ni javni istupi predstavnika osam deminerskih kompanija koji su otvoreno upozorili na kriminalno poslovanje direktora Centra za uklanjanje mina u BiH (BH MAC) Du{ana Gavrana, ni kaznena prijava koju su podnijeli Dr`avnom tu`iteljstvu, nisu imali utjecaja na odmetnuti menad`ment te agencije koja ve} godinama posluje bez ikakve kontrole i nadzora. Posljednji skandal u BH MAC-u dogodio se nakon {to je na tenderu koji je financirala Vlada Njema~ke posao deminiranja dobila tvrtka DOK-ING sa Pala. Paljanska je kompanija, naime, dobila posao tako {to su prijavili da posjeduju stroj za razminiranje, koji je u vlasni{tvu istoimene firme iz Zagreba, i pro{le je godine kratko (na tri mjeseca) bio uvezen u BiH. No, prevara je otkrivena tek nakon {to su radovi na deminiranju u blizini Doboja po~eli, kada je na terenu zate~ena posve druga ma{ina. O tome je {ef Regionalnog ureda BH MAC-a u Banjoj Luci @eljko Travar 6. novembra napisao slu`benu zabilje{ku u kojoj je konstatiran poku{aj ~injenja kaznenog Du{an djela za koje Gavran je, prema Pravilniku BH MAC-a, tvrtki DOKING trebala biti oduzeta akreditacija.

10

KREDIBILNA VLADA

Vlada premijera Nikšića zadužila Federaciju više nego vlade Brankovića i Mujezinovića zajedno Ukupni dug Federacije BiH zaklju~no sa 30. junom ove godine iznosio je 5,8 milijardi KM. Na vanjski dug odnosi se 4,3 milijardi KM, a na unutra{nji 1,5 milijardi KM, navedeno je u informaciji koju je Vlada FBiH prihvatila na posljednjoj sjednici u Mostaru.

U razdoblju od juna 2011. do juna 2012. godine, vanjski dug Federacije BiH uve}an je za 445 miliona KM, sa 3 milijarde i 853 miliona KM na 4 milijarde i 298 miliona KM, ne ra~unaju}i novi dug nastao po osnovu kreditnog aran`mana s MMF-om koji je BiH zaklju~ila kasnije. Kredit MMF-a ukupno je te`ak ne{to vi{e od 800 miliona KM, a federalni udio u ovom dugu te`ak je 534 miliona KM. Tako dolazimo do ra~unice da je aktuelna federalna Vlada na ~elu s Nik{i}em u samo dvije godine uve}ala dug FBiH za 979 miliona KM, {to je znatno vi{e od duga

Ned`ad Brankovi}

nastalog u prethodne ~etiri godine mandata, kada su federalnom Vladom upravljali Ned`ad Brankovi} i Mustafa Mujezinovi}.

(M.A.)

^ITAJ KAKO JE POTPISANO

MVP tvrdi da ministar Lagumdžija nije autor spornog pisma upućenog Vijeću sigurnosti UN-a Silno se razbjesnio lider SDP-a i {ef bh. diplomatije Zlatko Lagumd`ija zbog “neprofesionalnog“ i “tendencioznog“ priloga emitiranog na FTV-u u kojem se tvrdi da Predsjedni{tvo BiH nije dalo suglasnost ambasadorici BiH pri UN-u da pro~ita pismo ministra Lagumd`ije upu}eno Vije}u sigurnosti.

“Odgovorno tvrdimo da se na radi o pismu ministra Lagumd`ije, ve} o prijedlogu teksta koji je sa~inio nadle`ni sektor MVP-a u konsultaciji sa stalnom misijom BiH pri UN-u“, stoji u o{tro

intoniranom saop}enju MVP-a. Ako smo dobro razabrali, cijeli problem s prilogom FTV-a sastoji se u tome {to je novinar ustvrdio da je sporno pismo upu}eno Vije}u sigurnosti napisao i potpisao Lagumd`ija, dok MVP tvrdi da Lagumd`ija nije napisao nego je samo potpisao sporno pismo.

Razlika je “drasti~na“ ali ipak, nije naodmet napomenuti da je Zakonom o Vije}u ministara BiH (~lan 8) precizirano da je “ministar odgovoran za rad ministarstva u cjelini“.

(M.A.)

SLOBODNA BOSNA I 15.11.2012.

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

14.11.2012

22:45

Page 11

MINI MARKET Priredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

Podržavate li inicijativu Dodika i Čovića o povlačenju OHR-a iz BiH? ALEKSANDAR HR[UM Urednik “Zabranjenog foruma“

NE Ova inicijativa je klasi~na manipulacija bosanskohercegova~kih politi~ara i odnos oko stvarnih problema te nametanje problema koji su totalno trivijalni. Inicijativa je jo{ jedan jeftini trik bh. politi~ara.

[EMSO TUCAKOVI] Profesor na FPN-u

NE

by MARIO BRANCAGLIONI

V

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

Ne podr`avam ovu inicijativu Dodika i ^ovi}a jer me|unarodna zajednica koja je zapo~ela odre|eni posao u BiH taj posao nije okon~ala.

15.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

AMOR MA[OVI] ^lan Kolegija direktora INO

DA/NE Onog trenutka kada BiH postane sposobna da sama vodi brigu o sebi, onda sam za to da se OHR povu~e. U ovom trenutku mi smo daleko od povla~enja OHR-a i nismo pokazali da smo sposobni da se brinemo sami o sebi. Nama o~ito treba neka vrsta patronata a on je iskazan kroz Dejtonski mirovni sporazum.

ADNAN D@EMID@I] Sekretar Udru`enja “Tobacco Press“

NE Ne podr`avam inicijativu Dodika i ^ovi}a bez obzira na sve lo{e strane OHR-a, jer da nije OHR-a,

ne znam kako bi Bosna i Hercegovina danas izgledala.

GORDANA BOBAN

Iako je, pored toga, kontrola utvrdila da stroj za razminiranje nema dokaze o vlasni{tvu, niti carinske deklaracije, Du{an Gavran je poduzeo sve kako bi se prevara favorizirane paljanske kompanije {to prije zata{kala. No, unato~ katastrofalnom poslovanju, prema prijedlogu zakona o protivminskom djelovanju koji je potpisao ministar civilnih poslova BiH Sredoje Novi} stoji da }e novu agenciju za deminiranje do isteka svog mandata voditi direktor BH MAC-a.

Budu}i da direktoru BH MAC-a ranijim zakonom nije ograni~en mandat, ispada da je Novi} predlo`io Gavrana za do`ivotnog direktora?!

(S.M.)

Glumica

NULTIKULTI

NE Dodik i ^ovi} nikad ni{ta nisu dobro uradili za dobrobit ove zemlje nego samo za vlastitu korist.

DARKO BRKAN Predsjednik Udru`enja gra|ana “Za{to ne”

NE Ako i zanemarimo ko su inicijatori, objektivno smo jako daleko od zadovoljavanja uslova za odlazak OHR-a. A po{to inicijativa dolazi od politi~ara koji su velikim dijelom razlog {to ti uslovi nisu zadovoljeni, inicijativa je jo{ besmislenija.

Za na~elnika op}ine Ilid`a izabran Bo{njak Senaid Memi}, a za predsjednika Op}inskog vije}a Crnogorac Denis Muhovi} Na proteklim lokalnim izborima uvjerljivu pobjedu za mjesto na~elnika ilid`anske op}ine odnio je kandidat SDA Senaid Memi}. A kako je mjesto na~elnika pripalo Bo{njacima, mjesto predsjedavaju}eg Op}inskog vije}a trebalo je pripasti nekom od vije}nika iz reda hrvatskog ili srpskog naroda, odnosno iz reda „ostalih“.

Me|utim, od 27 izabranih vije}nika samo dva nisu iz reda bo{nja~kog naroda - Smilja Vite{ki} iz SDP-a i Goran Kapor iz Napredne demokratske stranke biv{eg ilid`anskog na~elnika Huseina Mahmutovi}a.

Budu}i da niti jedan od dva nebo{nja~ka vije}nika nije po volji SDA, na~elnik Memi} i njegovi vije}nici za predsjednika Op}inskog vije}a Ilid`a imenovali su Denisa Muhovi}a, nekada{njeg prvaka Evrope u karateu, koji se izjasnio kao Crnogorac! (M.F.) 11

Istraga:TEKST osnova.qxd

14.11.2012

22:52

Page 12

ISTRAGA U MINISTARSTVU OBRANE BiH

Državna agencija za istrage i zaštitu podnijela je početkom novembra Tužiteljstvu BiH četvrtu po redu kaznenu prijavu protiv desetak osoba koje se sumnjiče za brojne nezakonitosti u procesu uništavanja viškova oružja i municije; inspektori SIPA-e koji su dvije godine istraživali kriminal u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama ponovno su ušli u trag trgovcu oružjem SLOBODANU TEŠIĆU i otkrili kako je bjelosvjetski mešetar, nakon pokretanja istrage, pokušao zamaskirati svoje poslovanje u BiH

TE[I]EV MONOPOL NA BOSANSKO ORU@JE Trgovac oru`jem sa “crne liste“ UN-a Slobodan Te{i} i dalje je glavni posrednik u prodaji oru`ja iz BiH, iako se protiv njega ve} godinu i pol dana vodi istraga u Dr`avnom tu`iteljstvu Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MARIO ILI^I]

D

r`avna agencija za istrage i za{titu (SIPA) podnijela je po~etkom novembra Tu`iteljstvu BiH jo{ jednu kaznenu prijavu protiv jedanaest osoba koje se sumnji~e da su u procesu uni{tavanja vi{kova naoru`anja, municije i minskoeksplozivnih sredstava iz Ministarstva obrane, odnosno Oru`anih snaga BiH, po~inili ozbiljan kriminal. Za trajanja dvogodi{nje istrage o brojnim nezakonitostima prilikom uni{tavanja vojnih vi{kova u poduze}ima Pretis u Vogo{}i, Binas u Bugojnu i pogonu Oru`anih snaga BiH u Doboju, inspektori SIPA-e su Tu`iteljstvu BiH podnijeli tri izvje{}a: 11. novembra 2011., 10. aprila i 30. septembra ove godine, i posljednje 2. novembra.

nalazi paralelna istraga Tu`iteljstva BiH protiv sumnjivih trgovaca naoru`anjem i vojnom opremom koji su posredovali u preprodaji vi{kova oru`ja.

Istra`uju}i, naime, kanale kojima se vi{ak naoru`anja, municije i minskoeksplozivnih sredstava izvozio iz BiH,

inspektori SIPA-e su ponovno do{li na trag me|unarodnom {verceru Slobodanu Te{i}u, koji je zadr`ao primat u tim poslovima, unato~ ~injenici da se protiv njega, vi{e od godinu dana, vodi policijska istraga (SIPA-e i Federalne uprave poli cije). Prema informacijama Slobodne Bosne dobijenih

POSLOVNA KAMUFLA@A No, premda se na listi osumnji~enih nalazi dvadesetak imena (uglavnom du`nosnika Ministarstva obrane i Oru`anih snaga BiH, te rukovoditelja navedenih poduze}a), protiv kojih su prikupljeni ~vrsti materijalni dokazi, jo{ uvijek nije podignuta niti jedna optu`nica.

Jednako je tako nepoznanica u kojoj se fazi 12

S KIM SU I KAKO POSLOVALI SLOBODAN TE[I] I DRAGAN KAPETINA Te{i} i Kapetina su u posljednje tri godine prodali velike koli~ine oru`ja i municije sumnjivim kupcima u dr`avama pod me|unarodnim embargom SLOBODNA BOSNA I 15.11.2012.

Istraga:TEKST osnova.qxd

14.11.2012

22:53

Page 13

GDJE JE ZAVR[IO VI[AK NAORU@ANJA iz izvora bliskih istrazi, srbijanski veletrgovac oru`jem porijeklom iz sela Gojkovac kod Kiseljaka Slobodan Te{i} i njegov bosanski ortak Dragan Kapetina posljednjih su mjeseci poslovanje u BiH poku{ali kamuflirati skrivaju}i se iza drugih tvrtki, ali bez velikog uspjeha. Podsjetimo, Te{i} i Kapetina su, nakon tvrtke Bosniaspecexport koja je ranije registrirana u Isto~nom Sarajevu, u me|uvremenu otvorili novu firmu CTS -Company d.o.o. u Bijeljini (kao nominalni vlasnik je upisan izvjesni Sreten Cvjetkovi}, a direktor je Dragan Kapetina), ali su i njezine aktivnosti nedavno obustavili. Istodobno je Slobodan Te{i} na Cipru registrirao jo{ jednu tvrtku, Charso Limited, a sve s istim ciljem - da zbog katastrofalne me|unarodne poslovne reputacije prikrije vlastiti identitet.

Poznato je, naime, da se Te{i}, od dolaska u BiH prije tri godine, fokusirao na otkup vi{kova naoru`anja od Ministarstva obrane i Oru`anih snaga, koje su kasnije (pre)prodavali krajnje sumnjivim kupcima u dr`avama pod me|unarodnim embargom (o ~emu je “SB“ u proteklih godinu i pol dana op{irno pisala). Nakon {to su, me|utim, njegovi tajni poslovi razotkriveni, a nadle`ne dr`avne institucije od vi{e me|unarodnih organizacija upozorene na kriminalno i po BiH iznimno {tetno djelovanje tog bjelosvjetskog me{etara, Te{i}u je u ljeto pro{le godine, po prvi put, uskra}ena dozvola Ministarstva vanjskih poslova za izvoz ve}e koli~ine oru`ja i municije iz tvornica Bratstvo (Novi Travnik) i Igman (Konjic) za Jermeniju.

POSLOVNA SURADNJA SA ZAGREBA^KIM SCOUT-om Potom su Slobodan Te{i} i Dragan Kapetina izvoz naoru`anja poku{ali maskirati, skrivaju}i se iza hrvatske firme Scout iz Zagreba.

Zahvaljuju}i utjecajnim prijateljima u Ministarstvu obrane, Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i Ministarstvu vanjskih poslova BiH, s kojima su u posljednje tri godine uspostavili bliske relacije, Te{i} i Kapetina su poku{ali isposlovati dozvole za nastavak rada. Tako su od Ministarstva obrane BiH tra`ili suglasnost za zamjenu naoru`anja tvrtki Scout, kako bi naknadno od zagreba~ke firme, preko njihovog poduze}a Bosniaspecexport otkupili isto naoru`anje i kasnije ga prodali. Dodajmo tome da su Slobodan Te{i} i vlasnik tvrtke Scout, samozatajni hrvatski trgovac oru`jem Ivan Peranec, koji je u poslijeratnom periodu imao potpisane ugovore o izvozu vi{ka naoru`anja iz BiH s tada{njim entitetskim ministarstvima obrane, dugogodi{nji poslovni partneri, i da su pojedini uposlenici Scouta kasnije po~eli raditi za Te{i}a. Me|u 15.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

13

Istraga:TEKST osnova.qxd

14.11.2012

22:53

Page 14

ISTRAGA U MINISTARSTVU OBRANE BiH KRIMINALNA HOBOTNICA

Tužiteljstvo BiH još istražuje Tešićevu “poslovnu suradnju“ sa Selmom Cikotićem, Anom TrišićBabić, Adijem Hadžikapetanovićem...

SUMNJIVO POSLOVANJE Istraga SIPA-e je pokazala da su vi{kovi oru`ja u Pretisu fiktivno uni{tavani

njima je svakako najva`niji Darko Kandi} iz Sarajeva, koji je postao jedan od najbli`ih Te{i}evih poslovnih suradnika, preko kojeg je trebala biti realizirana nabavka ve}e koli~ine pi{tolja i municije, najvjerojatnije za dogovorenog kupca u Jemenu. No, kako se i taj Te{i}ev poslovni aran`man na{ao na meti policijskih istra`itelja, ~ini se kako je kupovina u me|uvremenu prolongirana.

TENKOVI ZA UKRAJINCE Prema dosada{njim nalazima istrage, Slobodan Te{i} i Dragan Kapetina su u prolje}e ove godine s menad`mentom Tehni~ko-remontnog zavoda Had`i}i pregovarali o kupovini jednog tenka T-34, koji je muzejski vrijedan eksponat. Budu}i da se u skladi{tima Oru`anih snaga BiH u to vrijeme nalazilo nekoliko takvih starih i rashodovanih tenkova, Kapetina i Te{i} su dogovarali da TRZ Had`i}i ponudi Ministarstvu obrane njihovu besplatnu revitalizaciju.

Nakon {to je pro{le godine, u zajedni~koj akciji Bezbednosno-informativne agencije (BIA) i MUP-a Srbije, a zbog sumnje da se bavio {vercom oru`ja za Sudan, uhap{en \or|e Te{i}, poslovni guru i stric Slobodana Te{i}a, obiteljski je biznis nakratko zaustavljen. No, ne zadugo, budu}i da se \or|e Te{i} (ina~e dugogodi{nji predratni direktor Tvornice konfekcije Globus u Kiseljaku) unosnim poslovima vratio ~im je pu{ten iz pritvora.

Kako se, me|utim, nalazi pod prismotrom srbijanske tajne slu`be, \or|e Te{i} se navodno preko svoje off-shore kompanije, registrirane u egzoti~noj dr`avici Belize, fokusirao na tr`i{te BiH, gdje je ba{ i kao njegov ro|ak, za{ti}en jakim politi~kim vezama. Ranije smo objavili kako se na poduga~koj listi njihovih poslovnih partnera nalaze biv{i ministar obrane Selmo Cikoti}, zamjenica ministra i tajnik Ministarstva vanjskih poslova BiH Ana Tri{i}Babi} i Adi Had`ikapetanovi}, biv{i direktor Uprave za indirektno oporezivanje Kemal ^au{evi}, pomo}nik u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Dragi{a Meki}, koji se tako|er nalaze pod

Aran`man je predvi|ao da, poslije izvr{ene revitalizacije, tri tenka ostanu Ministarstvu obrane, dok su za ~etvrti Te{i} i Kapetina ve} bili prona{li kupca u Ukrajini - radi se o firmi Ukrspecexport.

No, dalja }e istraga pokazati da li je i ovaj ugovor realiziran.

Iako je prije godinu dana, odlukom federalne Vlade, smijenjen s funkcije

SRPSKA VEZA

Nakon državnih, Tešić našao pokrovitelje i u institucijama RS-a Osim utjecajnih “pokrovitelja“ u dr`avnim institucijama bez ~ije pomo}i Slobodan Te{i} i Dragan Kapetina zasigurno ne bi u BiH razvili vi{emilijunski biznis, taj je dvojac mogao ra~unati i na jake politi~ke veze u Republici Srpskoj. U tom su smislu Te{i} i Kapetina ostvarili dobre poslovne

14

veze s direktorom Direkcije za promet naoru`anja i vojne opreme Rajkom ^konjevi}em i pomo}nikom ministra energetike u Vladi RS-a \urom Grbi}em, koji je bio posebno anga`iran u pronala`enju kupca za Tehni~ki remont u Bartuncu.

DEMANTI DEMANTI SIPA-e SIPA-e

Nakon Nakon {to {to su su neki neki mediji mediji objavili objavili da da je je protiv protiv Selme Selme Cikoti}a Cikoti}a podignuta podignuta kaznena kaznena prijava, prijava, uslijedio uslijedio je je brzi brzi demanti demanti

istragom Tu`iteljstva BiH. Slobodan Te{i}, Dragan Kapetina i Dragi{a Meki} ~ak i ne skrivaju svoje prijateljstvo - ~esto se mogu vidjeti zajedno u restoranu Ribnjak u Isto~nom Sarajevu.

direktora tvornice Bratstvo u Novom Travniku, u sumnjive izvozni~ke aran`mane sa Slobodanom Te{i}em i Draganom Kapetinom jo{ je uvijek uklju~en i Abaz Mand`uka. Mand`uka se, istina, u Bratstvo uspio vratiti u prolje}e ove godine, kada mu je povjerena zada}a “razvoja novih artikala“, ali je nastavio biti siva eminencija kada je u pitanju prodaja naoru`anja.

Navodno da, u suradnji s partnerima iz Slovenije, radi na registraciji zajedni~kog poduze}a u Novom Travniku, koje bi se trebalo baviti izvozom naoru`anja i vojne opreme. Osim njihovog dugogodi{njeg partnera Mand`uke, Te{i} i Kapetina jo{ uvijek odr`avaju poslovne kontakte i s Goranom Domuzom, direktorom Tehni~kog remonta Bratunac, ~ija je prodaja najavljena prije dva mjeseca. Pored Domuza i Te{i}a, kao partneri u zajedni~kim poslovima, pojavljuju se i vlasnik Scouta Ivan Peranec, te Srbijanac Goran Todorovi}, predstavnik firme GIM iz Beograda, koja je navodno tako|er zainteresirana za izvoz naoru`anja iz BiH. SLOBODNA BOSNA I 15.11.2012.

Sjeca Vladika:TEKST osnova.qxd

14.11.2012

23:41

Page 15

SEKS, LA@I I PRINUDNO PENZIONISANJE

“OPELO“ ZA VLADIKU VASILIJA KA^AVENDU Srpska pravoslavna crkva krenula je u obračun sa vladikama razvratnicima, kriminalcima i bludnicima koji su joj posljednjih nekoliko decenija rušili ugled; naši novinari istražili su koje vladike će ostati bez ove titule zbog brojnih afera - od sumnji na ubistva, preko pedofilije, pa do teških kriminalnih djela 15.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

15

Sjeca Vladika:TEKST osnova.qxd

14.11.2012

23:41

Page 16

SJE^A VLADIKA U SPC-u Pi{e: ISTRA@IVA^KI TIM “SB” Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

SVI SVI SKANDALI SKANDALI \AVOLJEG \AVOLJEG VLADIKE VLADIKE

J

Sveti Sveti Sinod Sinod SPC-a SPC-a raspravljao raspravljao je je oo Ka~avendinim Ka~avendinim tajnim tajnim sklonostima, sklonostima, raznim raznim perverzijama, perverzijama, boga}enju... boga}enju...

edan od najmo}nijih vladika SPC-a Vasilije Ka~avenda prisiljen je da demisionira pod te`inom optu`bi koje su mu predo~ene na pro{lonedjeljnom zasjedanju Svetog sinoda SPC-a.

Na posljednjem zasjedanju crkvene vlade, kako saznajemo, pominjane su njegove sklonosti raznim perverzijama, nezakonito djelovanje, boga}enje, ali su otvorena i najte`a krivi~na djela koja je ovaj “bolesni” episkop po~inio. Sasvim je jasno da Vasilije ne odlazi u penziju zbog naru{enog zdravlja, kako je to Sinod SPC-a objavio, ve} zbog ucjene da }e u javnost isplivati brojni dokazi o u`asima koje je po~inio.

SVA ZLODJELA VLADIKE KA^AVENDE Lista zlodjela zbog kojih je ovaj episkop davno morao biti ra{~injen veoma je velika.

Na du{u mu se stavlja ubistvo Mili}a Bla`anovi}a, mladog u~enika bogoslovije, koje se desilo 1999. godine u konaku manastira Papra}a.

Prema zvani~noj verziji, Bla`anovi} se ubio bombom u manastiru Papra}a kod [ekovi}a. Me|utim, njegova majka Dragica Jovi~i} tvrdi da je Mili} ubijen jer je odbio da spava sa vladikom Vasilijem, a i namjeravao je progovoriti o seksualnom maltretiranju koje se de{avalo iza zidina manastira. Svjedoci iz Crkve kao glavne krivce za Mili}evu smrt ozna~ili su vladike Vasilija, Pahomija i monaha Arsenija. U manastiru Papra}a prona|en je dnevnik monaha Arsenija, u kojem su svakodnevno bilje`ene bludne radnje koje je po~inio zajedno sa Pahomijem. \avolji vladika

Sredinom 1993. godine Ka~avenda je od popa Radomira Markovi}a iz Zagona tra`io da njegova supruga do|e da ga “slu`i”. Kada je pop Radomir odbio da svoju popadiju prepusti Ka~avendi, ovaj mu je poslao trideset naoru`anih pripadnika Vojske RS-a da ga izbace iz ku}e i popadiju na silu dovuku u njegove dvore.

Markovi}i su pru`ili otpor Ka~avendinim

manastira, crkve i svog groba. Deset godina kasnije, sudskom odlukom, za poru{ene ku}e i dvori{ta od razjarenog vladike, Skup{tina op{tine Bijeljina mora vlasnicima isplatiti dva miliona KM. Vladika se nije zaustavio samo na bo{nja~kim imanjima. Na putu stvaranja njegovog “par~eta neba na zemlji”, kako naziva svoj dvor, vladika je nasilno, iz

Sudbina sli~na Ka~avendinoj narednih mjeseci ~eka i vladike Filareta, Pahomija, Jefrema, Lavrentija...

Ka~avenda iskoristio je svoje veze u politici i policiji da bi se slu~aj zata{kao.

Nekoliko godina nakon smrti Mili}a, kod Mostara je prona|en mrtav i njegov ujak, prevoznik vo}a iz Crne Gore u RS. Tragedija se dogodila nakon {to se u jednoj kafani na putu po`alio kako mu je sestri} nastradao zbog vladike Ka~avende. \avoljeg vladiku, koji je poznat iz vremena agresije kao sve{tenik koji je redovno blagosiljao zlo~ince prije krvavih pohoda, gra|ani Bijeljine pamte i po zlo~inima koje je po~inio nad Srbima tokom rata.

Ka~avenda pred sami rat iz Tuzle bje`i u Bijeljinu, gdje sa svojim crnomantija{ima po~inje ratnohu{ka~ki pohod, govor mr`nje, prijetnje svima koji ne prihvataju njegove skute.

16

vojnicima nakon ~ega su oni pucali. Tom prilikom ranjena je popadija i od dobijenih rana ubrzo umrla, a pop Markovi} je izba~en na ulicu i od Ka~avende anatemisan. Nakon tog obra~una mje{tani pet sela dolaze u Bijeljinu svojim vozilima i blokiraju grad tra`e}i od Karad`i}a da protjera Ka~avendu. Umjesto protjerivanja, Radovan Karad`i}, sa svom svojom bulumentom, dolazi na ve~eru kod vladike i daje mu podr{ku. Pop Markovi} je optu`en zbog podrivanja ustavnog poretka RS-a, zbog ~ega je bio i osu|en na zatvorsku kaznu. Nakon rata bio je sudija u Bijeljini, danas je zamjenik tu`ioca u Tuzli.

U svojoj pohlepi i nezasitosti vladika Ka~avenda u strogom centru Bijaljine ru{i deset bo{nja~kih ku}a i po~inje gradnju

vlastitih ku}a, izbacio dvojicu najuglednijih ljudi u Bijeljini, Dimitrija Čolakovi}a, brati}a Rodoljuba Čolakovi}a, i Boru \urkovi}a, najuglednijeg predsjednika op{tine Bijeljina u posljednjih 50 godina.

Obojica su, zbog toga, pretrpjela mo`dani udar.

Poku{ao je Ka~avenda da svoje dvore pro{iri i na dvori{te Atik d`amije, koja je sru{ena tokom rata, me|utim tome se suprotstavila Islamska zajednica u Bijeljini.

Mra~na karijera vladike Ka~avende otpo~ela je prije nekoliko desetlje}a.

Naime, prije rata je Ka~avenda bio dugogodi{nji saradnik Dr`avne bezbjednosti a po~etkom rata preuzima ga Kontraobavje{tajna slu`ba koja se i zalo`ila da Ka~avenda bude vladika. Na su|enju SLOBODNA BOSNA I 15.11.2012.

Sjeca Vladika:TEKST osnova.qxd

14.11.2012

23:42

Page 17

SEKS, LA@I I PRINUDNO PENZIONISANJE

ODLAZAK NAJMO]NIJIH VLADIKA U SPC-u Najkompromitovanije vladike SPC-a, Ka~avenda, Pahomije, Lavrentije i Filaret, mora}e uskoro u penziju

\AKON BOJAN JOVANOVI] TVRDI

Na sjednici Sinoda SPC-a prikazan video uradak o Kačavendinim zlodjelima Iako je portparol SPC-a, episkop ba~ki Irinej, osudiv{i praksu da se od, “~esto neproverenih vesti pravi ~itava skandalozna pri~a” izjavio da se episkop Ka~avenda povla~i zbog, “zdravstvenih te{ko}a”, pismo koje je Bojan Jovanovi}, biv{i Ka~avendin |akon, uputio Sinodu SPC-a otkriva sasvim druga~iji slijed doga|aja. Jovanovi} Sinod obavje{tava i umoljava da prestane igrati dvoli~ne i prljave igre, obmanjivati vjernike i time unositi pometnju, na {to ih obavezuju kako crkveni tako i dr`avni zakoni. “Molim da javnosti predo~ite punu istinu do koje ste do{li. Znam da ste suo~eni sa te{kim zlo~inima koji su se odvijali u SPC-u, ali to je jedini na~in da se tim stvarima stane na put. Nemojte obmanjivati javnost la`nim izjavama i time jo{ vi{e uru{avati ugled SPC-a u o~ima doma}e i svetske javnosti”, pi{e Jovanovi}.

On tvrdi da je anketni odbor utvrdio stravi~ne stvari, potkrijepljene izjavama

15.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

djece koja su seksualno uznemiravana, kao i sve{tenika koji to potvr|uju. Isto tako podsje}a da je na sjednici prikazan film koji sve to jasno svjedo~i.

Na kraju pisma Jovanovi} moli Sinod da javnost hitno obavijesti od koje bolesti boluje ep. Vasilije Ka~avenda, “jer Vi to znate kao i ja, da bi on mogao nekog da zarazi”.

Kako SB saznaje iz povjerljivih izvora, jedan od inicijatora Ka~avendine smjene je episkop {umadijski Jovan, i to zbog straha da }e u javnost dospjeti istina o njegovoj vanbra~noj zajednici u kojoj ima dvoje djece. Kako tako|er saznajemo, pred Sinodom su saslu{ani i sve{tenici Ka~avendine eparhije koji su potvrdili sve navode o seksualnom napastovanju maloljetnika. Prema istom izvoru, Sinod SPC-a }e uskoro biti prisiljen pokrenuti postupak Ka~ave ndinog ra{~injenja.

Francu Kosu u Sudu BiH, svjedoci su dali iskaz da je monstruozni Deseti diverzantski odred finansirao, izme|u ostalih, i Vasilije Ka~avenda. Duhovni blagoslov je Ka~avenda davao pripadnicima Desetog diverzantskog odreda u Srebrenici kada su strijeljali preko osam hiljada Bo{njaka. Tokom rata Ka~avenda je bio vrlo blizak sa Petrom Salapurom, {efom obavje{tajne slu`be Vojske RS-a, s kojim se tokom rata i savjetovao oko nekih vojnih akcija. Ka~avenda je jedini sve{tenik u historiji Srpske pravoslavne crkve sa ~inom generala, koji mu je svojevremeno dodijelio predsjednik Republike Srpske Mirko [arovi}.

Ka~avenda je vlasnik oko 500 dunuma dr`avnog zemlji{ta u Bijeljini, ali njegovi neimarski poduhvati nisu na tome stali. Kao jedan od najve}ih zemljoposjednika u Republici Srpskoj, on je po~etkom ove godine otvorio najve}e gradili{te u ovom entitetu. Vladika u Bijeljini pored manastira Sveta Petka pravi najgrandiozniji pravoslavni kompleks na Balkanu koji bi trebao u ovaj kraj da privu~e veliki broj pravoslavnih vjernika. U realizaciji ovog megalomanskog projekta u pomo} su mu pritr~ali na~elnik op{tine Mi}o Mi}i} i lokalni tajkuni, kao i sam predsjednik RS-a Milorad Dodik. Osim uzurpacije privatne, vladika Ka~avenda je za svoje ambiciozne planove tra`io i dobijao dr`avnu imovinu.

Tako je za svog mandata tada{nja predsjed17

Sjeca Vladika:TEKST osnova.qxd

14.11.2012

23:42

Page 18

SJE^A VLADIKA U SPC-u

SVI SKANDALI VLADIKA SPC-a Vasilije Ka~avenda, vladika zvorni~ko-tuzlanski Osporavan zbog svoje uloge u ratovima u biv{oj Jugoslaviji, veza s tajnim slu`bama, luksuza u vladi~anskom dvoru u Bijeljini, vezom sa striperom, seksualnim uznemiravanjem monaha i ubistvom mladog u~enika Bogoslovije

Pahomije, vladika vranjski Optu`en za seksualno zlostavljanje ~etvorice maloljetnih dje~aka u dobi od trinaest godina, ali ga je Op{tinski sud u Ni{u oslobodio krivice zbog zastarjelosti slu~aja

Filaret, vladika mile{evski Rekorder po broju `albi koje su vjernici uputili Patrijar{iji na njegovo upravljanje eparhijom, ali i po zahtjevima za smjenu zbog progona sve{tenstva i pru`anja uto~i{ta |akonu pedofilu

Lavrentije, vladika {aba~ki Zamjera mu se {to je nakon afere “Crna Reka” primio u svoju eparhiju sve{tenika Branislava Peranovi}a, optu`enog za ubistvo Neboj{e Zarupca, a prije tragedije ga odlikovao ~inom protojereja

Jefrem, vladika banjalu~ki Pripisuje mu se crkveni fundamentalizam, mije{anje u politiku i javno izno{enje stavova. U svojoj kancelariji dr`i sliku Radovana Karad`i}a

Vladika Vladika banjalu~ki banjalu~ki Jefrem Jefrem

18

VLADIKE KRIMINALCI I BLUDNICI MORAJU BITI RA[^INJENI Patrijarh Irinej odlu~io je da se oslobodi vladika koji kompromituju ugled crkve

nica RS-a Biljana Plav{i} ustupila dio kasarne u Bijeljini za izgradnju nedavno osve{tane Saborne crkve. No, vladika ne staje i ponovo tra`i dio kasarne za pro{irenje kompleksa crkve posve}ene “svim poginulim Srbima u svim ratovima“.

Vasilje Ka~avenda je izuzetno bogat.

Njegova imovina procjenjuje se na preko 70 miliona KM. U Bijeljini ga zovu i Hugo Boss vladika, jer kupuje odje}u isklju~ivo u prodavnici Hugo Boss u Beogradu. Uz novac i mo} gramzivi vladika bio je potpuno nedodirljiv. U svom “srpskom Versaju”, kako naziva svoje vladi~anske dvore, Ka~avenda je primao politi~are, tajkune, ali i stripere… Bojan Jovanovi}, biv{i |akon vladike Vasilija, godinama je javno iznosio delikatne detalje iz `ivota ovog episkopa, me|utim zahvalju}i Ka~avendinim dobrim vezama u policiji i tu`ila{tvu oni nikada nisu dobili svoj epilog.

Pro{le godine nekoliko mjeseci na Cetinju boravila su trojica mladih bogoslova iz zvorni~ko-tuzlanske eparhije. Tom prilikom su svjedo~ili da su Ka~avendini dvori leglo pedofilije. Taj izvje{taj je stigao u beogradsku Patrijar{iju. Anketna komisija SPC-a je razmatrala ovaj izvje{taj kao i ispovijest majke ubijenog Bla`anovi}a i u maju zatra`ila od Ka~avende da odmah ide u penziju. Me|utim, on je vje{tim lobiranjem kod nekih vladika i politi~ara prije {est mjeseci izbjegao penzionisanje. No, na koncu je ipak ostao bez za{tite. Upu}eni

SPC LEGLO PEDOFILA I RAZVRATNIKA: Kačavenda nije jedini razvratnik u SPC-u koji je decenijama rušio njen ugled.

Patrijarh i episkopi u koje ima najviše poverenja donijeli su odluku da sklone sve koji su na bilo koji način doprinijeli narušavanju ugleda crkve izvori tvrde da }e Ka~avenda odmah nakon penzionisanja biti optu`en i vjerovatno i uhap{en zbog ubistva mladog Bla`anovi}a.

Ka~avenda nije jedini razvratnik u SPC-u koji je decenijama ru{io njen ugled.

Patrijarh i episkopi u koje ima najvi{e poverenja donijeli su odluku da sklone sve koji su na bilo koji na~in doprinijeli naru{avanju ugleda crkve. Sudbina sli~na Ka~avendinoj narednih mjeseci ~eka i vladike Filareta, Pahomija, Jefrema i Lavrentija. Patrijarh Irinej definitivno je SLOBODNA BOSNA I 15.11.2012.

Sjeca Vladika:TEKST osnova.qxd

14.11.2012

23:43

Page 19

SEKS, LA@I I PRINUDNO PENZIONISANJE BESPO[TEDNA BORBA ZA SEMBERIJU

Vladika Grigorije dolazi u Bijeljinu da zamijeni Kačavendu!?

Borba unutar Crkve za prevlast i uticaj, kako tvrdi na{ dobro upu}eni izvor, me|u vladikama je bespo{tedna.

Nepomirljivi suparnik Vasillije Ka~avenda je Grigorije, vladika zahumsko-hercegova~ki. Grigorije je, tvrde dobro upu}eni izvori, bio jedan od glavnih tu`ilaca u procesu protiv Vasilija i njegovih sklonosti raznim perverzijama, nezakonitom djelovanju, pa i najte`im krivi~nim djelima.

Ka~avendu, koji je glumio malog Boga na zemlji, nakon penzionisanja bi trebao da zamijeni mla|i sve{tenik.

Navodno je oko na ovu bogatu eparhiju bacio Grigo rije, vladika zahumskohercegova~ki, koji je u svojoj eparhiji napravio milionske dugove. Upravo zbog toga me|u Ka~avendom i Grigorijem ve} mjesecima tinja hladni rat. Obojica su bliska Dodiku i poku{ avaju njegovu naklonost zadobiti na razne na~ine.

Istina, Dodikovu podr{ku Grigorije je izgubio, nakon {to je sjedi{te Eparhije iz Trebinja prenio u Mostar. Pouzdani izvori tvrde da bi odlazak Ka~avende zna~ajno oslabio Dodika kako u RS-u tako i u Beogradu. Svjestan je toga i Grigorije, koji se beogradskim crkvenim vlastima otvoreno nudi da sjedne na Ka~evendinu stolicu u Bijeljini.

odlu~io da se oslobodi vladika koji kompromituju ugled crkve.

SLU^AJ PAHOMIJE Vladika Pahomije bio je optu`en za seksualno zlostavljanje ~etvorice dje~aka u periodu od 1999. do 2002. u slu`benim prostorijama Eparhije vranjske. Trojica o{te}enih su tada imala manje od 14 godina. Četiri godine kasnije, nakon dugotrajnog procesa, prebacivanja predmeta iz vranjskog u ni{ki Op{tinski sud, episkop Pahomije progla{en je nevinim. Presudu je potvrdio Okru`ni sud u Ni{u.

Sada{nji srpski patrijarh vodio je 2003. godine tajnu komisiju Sinoda za ispitivanje slu~aja pedofilije. Pored sada{njeg patrijarha, druga dva ~lana komisije bili su vladika G rigorije iz Trebinja i Milutin Timotijevi}, rektor Prizrenske bogoslovije. Me|utim, nalazi ove komisije nikada nisu predo~eni javnosti. Irinej je bio ljut kada je nekoliko sve{tenika zajedno sa jednim od dje~aka sa optu`bama iza{lo u javnost.

15.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

GRIGORIJE ZAPIKAO KA^AVENDINU STOLICU Ka~avendu, koji je glumio malog Boga na zemlji, nakon penzionisanja trebao bi da zamijeni Grigorije, vladika zahumsko-hercegova~ki

Vladika Pahomije na sudu je oslobo|en optu`bi 6. marta 2007. godine, ali u javnosti se i dalje ~esto ~uju ocjene da su sudije u ovom predmetu bile pod politi~kim pritiskom.

Presudom Vrhovnog suda Srbije iz oktobra 2011. godine stvoreni su uslovi da Ministarstvo pravde zaklju~i poravnanje u slu~aju Pahomije. Četvorici dje~aka koje je u Vranju zlostavljao vladika vranjski Pahomije ispla}ena je od{teta od po milion dinara iako je Pahomije u dva slu~aja oslobo|en odgovornosti, dok je u odnosu na druga dva nastupila apsolutna zastarjelost. I upravo je tom Pahomiju Eparhija mile{evska, kojom rukovodi vladika Filaret, nedavno dodijelila orden “Beli an|eo”.

Javna je tajna da je Filaret postao vladika zahvaljuju}i {vercu za Radovana Karad`i}a tokom Milo{evi}eve blokade na Drini, ali i da je zavr{io Teolo{ki fakultet za dva mjeseca. Poznat je po podr{ci optu`enima za ratne zlo~ine Radovanu Karad`i}u i Ratku Mladi}u i {trajku gla|u

na srpsko-crnogorskoj granici kada su mu crnogorske vlasti zabranile ulazak u Crnu Goru, jer se nalazio na listi osumnji~enih za pomaganje ha{kim optu`enicima.

Pred posljednji Sabor SPC-a u maju 2012. vladika Filaret je tra`io podr{ku od ministra policije Ivice Da~i}a zbog najava da }e ga Sinod penzionisati. Do sastanka Filareta i Da~i}a ipak nije do{lo, iako je vladika insistirao na susretu. Filaret je bio najbli`i vladika Milo{evi}evom SPS-u tokom devedesetih, a tokom ratova na prostoru biv{e Jugoslavije na ulazu u manastir Mile{eva li~no je postavio natpis “dobro do{li, dragi socijalisti”.

Pored njegovog slikanja na rati{tu Slavonije na bornim kolima sa mitraljezom u rukama, poznat je i po tome {to je redovno posje}ivao Slobodana Milo{evi}a u Haagu. Zaintrigirao je javnost i kada je u Mile{evskoj eparhiji kanonizovao dvojicu novih svetaca za koje se utvrdilo da su bili sve{tena lica koje su osudili partizani u Crnoj Gori, ali su prije toga bili poznati kolja~i. Filaret je u manastiru Kumanica pru`io uto~i{te monahu Ilarionu, sve{teniku SPC-a osu|enom na godinu dana zatvora zbog bludnih radnje nad ve}im brojem dje~aka od sedam do 11 godina u Dvorskoj Ba{ti u Sremskim Karlovcima. Zbog brojnih skandala u koje je umije{an ovaj vladika }e vrlo brzo biti penzionisan.

MU^IONICA U CRNOJ RECI Pod svodovima Srpske pravoslavne crkve brojni su primjeri razvrata, pedofilija i brutalnih ubistva. Prije nekoliko mjeseci pop Brana Peranovi} odjeven u sve{tenu odoru ubio je svog {ti}enika u Duhovnom centru za lije~enje od narkomanije. Gvozdenom lopatom mu je bukvalno smrskao glavu.

Peranovi} je u Crnoj Reci imao svoju zvani~nu mu~ionicu i osve{tenom lopatom je prebijao ljude koje je zavisnost od droge dovela tu. To je bio Duhovni centar pod upravom vladike Artemija. Vladika Artemije je pro{le godine ra{~injen jer je javno kleo biv{eg predsjednika Srbije Borisa Tadi}a i bio upleten u malverzacije oko obnove manastira na Kosovu.

Vladika {aba~ki Lavrentije je nakon afere “Crna Reka” primio u svoju eparhiju sve{tenika Branislava Peranovi}a, optu`enog za ubistvo Neboj{e Zarupca, a prije tragedije ga odlikovao ~inom protojerej stavrofor. Zbog ovog skandaloznog ~ina ve}ina vladika u SPC-u tra`i da se vladika Lavrentije ubrzo penzioni{e.

Sinod tra`i da u mirovinu ode i vladika banjalu~ki Jefrem. Pripisuje mu se crkveni fundamentalizam, ali i mje{anje u politiku i javno izno{enje politi~kih stavova. Ovaj vladika, prema tvrdnji o~evidaca, u svojoj kancelariji jo{ dr`i sliku Radovana Karad`i}a.

19

Gornja Drina:TEKST osnova.qxd

14.11.2012

23:33

Page 20

FORSIRANJE DRINE

Nakon što su poslanici (SNSD-a) Narodne skupštine RS-a prošle nedjelje podržali ugovor o izgradnji četiri hidroelektrane na Drini, odnosno ugovor Vlade RS-a i njemačke firme RWI INNOGY, i dalje su bez odgovora ostala brojna pitanja, kao što su vrijeme trajanja koncesije, protivljenje Vlade Crne Gore, sudbina ugovora sa firmom iz Izraela od prije 15-ak godina; naš suradnica istražila je šta će se dalje dešavati sa “najvećom investicijom u RS-u”

N A

D R I N I

N I J E M C I

NEPRIJATELJ PRELAZI RIJEKU 20

SLOBODNA BOSNA I 15.11.2012.

Gornja Drina:TEKST osnova.qxd

14.11.2012

23:33

Page 21

VODA DO GRLA Pi{e: NA\A DIKLI]

Opozicija ogor~ena, stanovnici Podrinja prestra{eni, ekolozi {okirani, Crna Gora internacionalizira pitanje Buk Bijele..., Vlada RS-a ide dalje

Foto: MARIO ILI^I]

P

oslanici Skup{tine RS-a dali su, kako smo ve} objavili u prethodnom broju “Slobodne Bosne”, podr{ku za izgradnju ~etiri hidroelektrane na Drini. Pravni potpisnici ovog ugovora su Ministarstvo privrede, energetike i rudarstva RS-a, Elektroprivreda RS-a, javno preduze}e i njema~ki RWE Innogy (u daljnjem tekstu RWE).

Prema Ugovoru koju je sklopljen izme|u RWE i institucija RS-a, o~ito je da postoje namjerni, ili nenamjerni propusti, koji nisu definirali osnovno pitanje: na koliko godina RWE dobija koncesiju na kori{tenje ~etiri HE koje izgradi?

Nadalje, prilikom formiranja zajedni~kog preduze}a, Upravni odbor ~init }e pet ~lanova, tri predstavnika ve}inskog kapitala iz kompanije RWE i po jedan iz “Elektroprivrede RS-a” i Vlade ovog bh. entiteta. Odluke }e se donositi prostom ve}inom, {to zna~i u startu da je upravlja~ka kontrola u rukama njema~kog partnera.

[TA JE DOGOVORENO? Prema ugovoru, projekat izgradnje ~etiri Hidroelektrane na Drini realizirat }e se po principu BOT (Build-OperateTransfer), pa }e nakon isteka koncesionog ugovora (~ije trajanje nije precizirano), izgra|eno ostati koncedentu, u ovom slu~aju Vladi RS-a, koja nakon isteka koncesionog ugovora dobija HE: Buk Bijelu, HE kod Fo~e, HE Paunci i HE Sutjeska.

Projektna instalirana snaga ove ~etiri hidroelektrane je skoro 410 MW. Tako|er, Vlada RS-a nije ve}inski vlasnik, ve} je to RWE u omjeru 60:40 posto.

Sva ~etiri HE sklopit }e posebne koncesione ugovore sa RWE. Danom stupanja na snagu ovog ugovora, njema~ki partner u korist Vlade RS-a kao bankarsku garanciju mora uplatiti 1,9 miliona eura na ra~un Nove banke. Sva elektri~na energija koja se proizvede u ovim HE prodavat }e se po tr`i{noj cijeni na doma}em i inostranom tr`i{tu.

Iako se u medijima najavljuje da }e koncesioni ugovor trajati 30 godina, a dobit se dijeliti od prodaje struje po tr`i{noj cijeni i na doma}em i na inostranom tr`i{tu, jo{ nije jasno za{to tih 30 famoznih godina nije precizirano ugovorom.

Na ovo pitanje odgovor nema ni prof. dr. Aleksa Milojevi}, direktor Ekonomskog instituta RS-a.

“Ako nije jasno definirano ugovorom, koncesija mo`e biti data i na 30, ali i na 300 godina. Drugo, upravlja~ka struktura je takva da }e u svakom slu~aju RS biti pre- 15.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

21

Gornja Drina:TEKST osnova.qxd

14.11.2012

23:34

Page 22

FORSIRANJE DRINE glasana. U skladu sa osnovama tr`i{ta i kapitala, ~isto sumnjam da }e i dobit biti ravnomjerno raspore|ena kao i vlasni~ka struktura”, ka`e sagovornik “Slobodne Bosne”.

“ELEKTROPRIVREDA” NA DOBO[U Ono {to je i njemu zapalo za oko jeste ~injenica da se “likvidacija Elektroprivrede RS-a” spominje na desetine puta u ugovoru koji ima oko 80 strana. Da li je ovo najavljivani uvod u privatizaciju “Elektroprivrede RS-a”, za koju su, nezvani~no saznajemo, tako|er zainteresirani Nijemci?

“Ovo jednostavno predstavlja prodaju svih prirodnih bogatstava, vjerujem ~ak i Elektroprivrede RS-a”, isti~e Milojevi}.

Ipak, Vlada RS-a se u ugovoru u ~lanu 2, ta~ki 3 i stavci 4, osigurala za tok srednje i donje Drine. Razlog je vi{e nego o~igledan. Pregovori oko davanja CRNA GORA TRA@I OBJA[NJENJE Milo \ukanovi}, stari-novi premijer Crne Gore

EKOLO[KA KATASTROFA

Šteta je dugoročno nesaglediva Miodrag Daki}, koordinator projekta “Energija i klimatske promjene”, upozorava da }e uticaj na `ivotnu sredinu planiranih sedam HE na Drini biti ogroman.

“Ministarstvo nadle`no za za{titu `ivotne sredine }e sigurno dati saglasnost za izgradnju, jer ministarka Srebrenka Goli} je do sada pokazala da je na to mjesto postavljena upravo da bi projekti koji ugro`avaju `ivotnu sredinu {to lak{e dobijali sve potrebne dozvole.

Imaju}i u vidu da se o za{titi `ivotne sredine u RS-u skoro uop{te ne vodi ra~una, te da je svijest javnosti o njenoj va`nosti i dugoro~nim opasnostima

uni{tavanja eko-sustava zanemariva, ovakvi projekti prolaze uglavnom bez otpora stru~njaka i javnosti. Ono {to posebno treba da brine jeste ~injenica da je voda osnovna ljudska potreba, a da vlada daje mogu}nost da strane kompanije odlu~uju o na~inu upravljanja hidroelektranama, jer imaju vi{e od 50% vlasni{tva. U vremenu kada nam klimatske promjene ve} pokazuju da }emo imati ozbiljne poreme}aje u koli~ini i raspodjeli padavina tokom godine, ovakvi potezi vlasti u RS-u su izuzetno neodgovorni prema stanovni{tvu u tom podru~ju”, upozorava Daki} za SB.

koncesije za izgradnju jo{ tri HE su ve} u toku sa italijanskim preduze}em Seci Energia.

Jo{ vredniji energetski projekat procijenjene investicione vrijednost 800 milijuna eura planiran je na srednjem toku Drine, a provode ga zajedno elektroprivrede RS-a, Srbije i Italije. Projekat predvi|a izgradnju tri hidroelektrane - Dubrava, Tegare i

RIJEKA RIJEKA KOJE KOJE NE]E NE]E BITI BITI

^etiri ^etiri hidroelektrane hidroelektrane nepovratno nepovratno }e }e promijeniti promijeniti izgled izgled Podrinja Podrinja

22

[TA SE OTKRIVA, A [TA PRIKRIVA Ugovori izme|u Vlade Republike Srpske i njema~kog investitora RWE Innogy GmbH SLOBODNA BOSNA I 15.11.2012.

Gornja Drina:TEKST osnova.qxd

14.11.2012

23:35

Page 23

VODA DO GRLA BUK BIJELA NA USTAVNOM SUDU

Izraelci traže odštetu od Vlade RS-a

SKUP[TINSKA SKUP[TINSKA POBJEDA POBJEDA

Vlada Vlada RS RS bez bez problema problema je je osigurala osigurala parlamentarnu parlamentarnu ve}inu ve}inu

U dijelu ugovora navodi se da }e “u slu~aju negativne presude u slu~aju Barak na Ustavnom sudu BiH, Vlada RS-a platiti sve tro{kove”, te da ovaj slu~aj ne}e usporiti izgradnju ove HE. Ugovor sa izraelskim preduze}em Barak potpisan je 1997. godine, i podrazumijevao je tako|er izgradnju HE “Buk Bijela”. Na zahtjev rukovodstva “Elektroprivrede RS”, tada{nji institut Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Srpskom Sarajevu uradio je studiju, ispitivanje modela finansiranja izgradnje HE objekata u RS-u sa posebnim osvrtom na tendersku dokumentaciju “Buk Bijela”. Ekonomisti su utvrdili da je ugovor {tetan i zatra`ili raskid. Njegova {tetnost se ogledala u ~injenici da se Vlada RS-a obvezala da }e izraelskom partneru nadokna|ivati “{tetu” u vrijeme niske cijene struje, odnosno pla}ati razliku u cijeni od bud`etskih obveznika!

Ugovor je naknadno raskinut 2002. godine, a sada se ~eka presuda Ustavnog suda BiH da li }e i koliku od{tetu dobiti izraelski investitori.

stanovnike RS-a i BiH”, najavljuje Milojevi}.

U cijeloj zavrzlami oko gradnje HE i milijardama vrijednih investicija, ne smije se smetnuti s uma da Crna Gora jo{ nije dala suglasnost za izgradnju “Buk Bijele”, odnosno, na onom dijelu Drine koji predstavlja grani~ni prijelaz BiH i na{ih susjeda.

Dra`enka Be}irovi}, portparolka ministarstva ekonomije i energetike u Vladi Crne Gore, potvrdila je na{em listu da su na{i susjedi zatra`ili uvid u svu dokumentaciju koja }e dokazati da izgradnja ove HE ne}e imati {tetan uticaj na eko-sustav oko Drine na crnogorskoj teritoriji.

Tako|er, Ambasadi BiH u Crnoj Gori proslijedili su pismo u kojem ka`u da ne dozvoljavaju gradnju dok se ne utvrdi mogu}a {tetnost na ekolo{ki sistem oko sliva Drine.

“Tako|er, insistiramo na trilateralnim sastancima sa predstavnicima Srbije i RS-a.

Mi smo Crnu Goru proglasili eko-dr`avom i na{e je pravo, {to nam je potvrdila i Evropska komisija, da prema Evropskoj povelji o za{titi `ivotne sredine {titimo svoje interese”, jasna je Be}irovi}ka.

Ekonomisti u RS-u upozoravaju na {tetnost ovakvih ugovora, Crnogorci {tite svoje, Srbijanci svoje, ekolozi svoje… Ostaje nejasno ko {titi interese dr`ave BiH?!

Roga~ica, ukupne snage 320 megavata i godi{nje proizvodnje 1.200 gigavat-sati struje koju bi u potpunosti otkupljivali Italijani. Prema utvr|enim principima ulaganja u zajedni~ku firmu koja bi upravljala hidroelektranama, italijanska kompanija “Seci Energia” bi imala 51 posto u~e{}a, a elektroprivrede RS-a i Srbije po 24,5 odsto.

Koji je odgovor i da li postoji na koncesione ugovore, na ~iju je {tetnost upozorio i Hamed Me{anovi}, ~lan Komisije za koncesije BiH, a zbog kojih se buni i Crna Gora?

CRNI LI SE BUK BIJELA Profesor Milojevi} najavljuje da }e se `aliti na ustavnost ugovora koji je usvojila NS RS-a Ustavnom sudu RS-a, pa BiH. “Potom }u u Skup{tinu RS-a uputiti Nacrt Zakona o kri vi~noj odgovornosti Vla de RS-a i poslanika koji daju saglasnost na ovakve ugovore koji su {tetni po 15.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

23

GP Bosna:TEKST osnova.qxd

14.11.2012

23:39

Page 24

GRA\EVINSKO BEZNA\E

Svi prijeratni građevinski giganti, koji pokušavaju izmirivati obaveze prema državi i svojim radnicima i poslovati u skladu sa važećim zakonima, na rubu su opstanka. Radnici gladuju i štrajkuju, vlasnici krčme imovinu firmi, a veliki građevinski poslovi dodjeljuju se stranim kompanijama krajnje sumnjive poslovne reputacije

GP BOSNA I POSLJEDNJI DANI GP BOSNA Od nekada{njeg giganta ostalo je samo ime i vi{emilionska dugovanja

24

SLOBODNA BOSNA I 15.11.2012.

GP Bosna:TEKST osnova.qxd

14.11.2012

23:40

Page 25

NEKADA[NJI GIGANTI, SADA GUBITA[I Pi{e: MIRSAD FAZLI] Foto: MARIO ILI^I]

“S nama se gradi bolja budu}nost“, poslovni je slogan Gra|evinskog preduze}a Bosna (GP Bosna) ~ijih 280 radnika pla}u nisu primili posljednjih pet mjeseca, ~iji radni sta` nije uvezan u posljednjih osam godina, koji nemaju pravo na lije~enje i odlazak u penziju zbog nepla}anja penzionog i zdravstvenog osiguranja i koji {trajkovima i podno{enjem tu`bi poku{avaju rije{iti svoje egzistencijalne probleme. Ovo je primjer kako se “gradi bolja budu}nost“ radnika i uposlenika GP Bosne, ali i “bolja budu}nost“ ve}ine gra|evinaca nekada velikih gra|evinskih firmi poput Vranice, @GP-a, GP Puta, Hidrogradnje....

GRA\EVINSKI (G)LOBI Kompanija GP Bosna, koja je registrovana i osposobljena da gradi sve vrste objekata visokogradnje i niskogradnje, nakon vi{e od 60 godina duge tradicije dovedena je na rub opstanka. “Radnici su za opstanak firme, ali problem je u odnosu ve}inskih vlasnika spram GP Bosne, odnosno investicijskih fondova koju su sve, samo ne investicijski“, ka`e Franjo Rener, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, dodaju}i da nigdje u svijetu ne postoji primjer da radnici svojim nepla}enim radom “finansiraju“ privatni kapital, kao {to je slu~aj u GP Bosni, ali i u drugim gra|evinskim firmama. “Svi prijeratni gra|evinski giganti, koji se trude izmirivati obaveze prema dr`avi i svojim radnicima i poslovati u skladu sa va`e}im zakonima, na rubu su opstanka. S druge strane, u Sarajevskom kantonu ima registrovanih preko 400 gra|evinskih firmi koje rade na crno, koje ne prijavljuju svoje radnike niti po{tuju zakone, a kojima jo{ niti jedna institucija nije poku{ala stati u kraj“, ka`e Rener.

Me|utim, ono {to Rener nije komentarisao jeste ~injenica da su svi prijeratni gra|evinski giganti, me|u kojima je i GP Bosna, bili vlasnici vrijednih nekretnina.

Dakle, investitore koji su postali njihovi ve}inski vlasnici uglavnom su interesovale nekretnine tih kompanija, a manje su bili zainteresovani za pokretanje proizvodnje i

RAD, RAD, RED RED II NEDISCIPLINA NEDISCIPLINA

Direktor Direktor Uglje{a Uglje{a Kisi} Kisi} uu dru{tvu dru{tvu gradona~elika gradona~elika Alije Alije Behmena Behmena ii biv{eg biv{eg ministar ministar kulture kulture ii sporta sporta ii dopremijera dopremijera Vlade Vlade FBiH FBiH Gavrila Gavrila Grahovca Grahovca prilikom prilikom obilaska obilaska Vije}nice Vije}nice

o`ivljavanje firmi na zdravim temeljima.

Najilustrativniji primjer takvog “poslovanja“ je Vranica, me|u ~ijim vlasnicima su svojevremeno bili Avaz, FDS, a ~iji ~lan Nadzornog odbora je bio Zijad Bleki},

vlasnik brokerske ku}e Eurohaus. Uprkos anga`manu Vranice na izgradnji velikih objekata, kakav je primjerice Avazov Twist Tower, firma je dovedena do ste~aja koji je izbjegnut rasprodajom imovine. Na bubnju

VRANICA, VRANICA, GDJE GDJE JE JE NEKAD NEKAD BILA BILA

Na Na mjestu mjestu uprave uprave zgrade zgrade Vranice, Vranice, danas danas je je improvizovani improvizovani parking parking

Kako se “gradi bolja budu}nost“ radnika i uposlenika GP Bosne, ali i “bolja budu}nost“ nekada velikih gra|evinskih firmi poput Vranice, @GP-a, GP Puta, Hidrogradnje...

15.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

25

GP Bosna:TEKST osnova.qxd

14.11.2012

23:40

Page 26

GRA\EVINSKO BEZNA\E su se na{le nekretnine Vranice u Mostaru, sarajevskim Mihrivodama i hotel Palace.

Prethodno, 2005. godine, Vranica je svoju upravnu zgradu u centru Sarajeva prodala jednoj od austrijskih banaka koja je za pet miliona KM postala vlasnikom objekta od 5.000 kvadratnih metara, sa saglasno{}u Op}ine Centar za pro{irenje postoje}eg objekta za dodatnih 700 kvadratnih metara.

Objekat je sru{en do temelja, a na mjestu upravne zgrade Vranice danas je improvizovani parking prostor. Ni{ta bolje radnici Vranice nisu pro{li ni prodajom u~e{}a te gra|evinske firme u VF Komercu, odnosno Wisi. Davne 1997. godine u izgradnju prvog poslijeratnog trgova~kog centra u Sarajevu Vranica je unijela zemlji{te, gra|evinski projekat, urbanisti~ku i gra|evinsku saglasnost op}ine Novi Grad. Pet godina kasnije, pod izgovorom da se ne bavi trgovinom, svoje u~e{}e u Wisi Vranica je prodala Jasminu Selmanagi}u, vlasniku VF Komerca za 1,4 miliona KM. Me|utim, ta sredstva nisu ispla}ena u gotovini, a prema kupoprodajnom ugovoru, iznos od 1,4 miliona KM ispla}en je u bonovima pa su radnici Vranice dvije godine uzimali “besplatnu” fasungu u VF Komercu!

MI (G)RUPA I GP BOSNA Navodno, generalni direktor GP Bosne Uglje{a Kisi}, ina~e biv{i direktor Vranice, spreman je u~initi sve da odr`i u “`ivotu“ GP Bosnu, ali je razvu~en izme|u dugovanja i potra`ivanja radnika, s jedne, i namjera vlasnika firme, s druge strane.

O~ekivano, jedini izlaz iz krive vlasnici GP Bosne vide u (ras)prodaji preostalih nekretnina. Naime, to je zaklju~ak Nadzornog

NEKAD I NIKAD VI[E

IGRE BEZ GRANICA

Radi se, gradi se, samo para nema Krajem avgusta ove godine biv{i predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH i “desna“ ruka Fahrudina Radon~i}a u njegovoj Stranci za bolju budu}nost BiH (SBB BiH) Adnan Terzi} postavljen je na mjesto direktora kompanije GP Put. Ve}inski vlasnik te kompanije je Nexe Group iz Na{ica (Hrvatska), deset posto dionica pripada IGM-u Visoko, a oko pet posto dionica kontroliraju dva bh. investiciona fonda - ve} spomenuta MI Group i Prevent invest, pa ostaje nejasno svojevremeno zalaganje Dnevnog avaza za uklju~enje kompanije GP Put, koju su predstavili kao doma}u, u izgradnju autoputa. Navodno, utemeljitelj Avaza i predsjednik SBB-a Radon~i} u{ao je u vlasni~ku strukturu GP Puta, kompanije koja je prvo polugodi{te 2012. zaklju~ila sa gubitkom od tri miliona KM, a pro{lu godinu zaklju~ila je sa gubitkom od 10 miliona KM!

odbora GP Bosne na ~ijem je ~elu Erol D`ebo, koji je i ~lan uprave ve}inskog vlasnika GP Bosne, Zatvorenog investicijskog fonda MI Group.

Nadzorni odbor donio je odluku o prodaji tre}eg i ~etvrtog sprata poslovne zgrade MIS u Sarajevu te devastiranih objekata i zemlji{ta u Zenici. Prema prijedlogu direktora Kisi}a koji je usvojio Nazorni odbor, u opticaju su dvije varijante. Prva je prodaje tre}eg sprata poslovne

Slika Slika Josipa Josipa Broza Broza Tita Tita uu hali hali GP GP Bosne Bosne podsje}a podsje}a na na dobra, dobra, za za tu tu firmu, firmu, davno davno pro{la pro{la vremena vremena 26

Igre bez granica “igraju se“ i oko iseljenja @GP-a sa zemlji{ta koje pripada Op}ini Novo Sarajevu u naselju ^engi} Vila. Naime, Op}ina je dobila sudski spor, a neizgra|eno gradsko gra|evinsko zemlji{te 2007. godine dodijelila je Miprogradnji, koja je za njega ponudila gotovo tri miliona vi{e nego @GP. Jedna od obaveza budu}eg investitora bila je da vlasniku betonare i ostalih gra|evinskih sadr`aja @GP-a isplati naknadu za eksproprisane nekretnine koje se nalaze na ovom lokalitetu, u iznosu koji je potreban za kupovinu takvih objekata. Miprogradnja nikada nije isplatila naknadu @GP-u, a @GP jo{ se uvijek nije iselio sa posjeda koji mu ne pripada. U posred ni~ke poslove izme|u Miprogradnje i @GP-a navodno je svojevremeno bio uklju~en i biv{i na~elnik Op}ine Novi Grad i sada{nji ministar u Vije}u ministara BiH Damir Had`i}.

zgrade MIS (453 metra kvadratna) za 1,36 miliona KM. Tim sredstvima kreditno zadu`enje kod banaka bilo bi umanjeno za 750 hiljada KM, radnicima bi bila ispla}ena jedna i po neto plata — 300 hiljada KM, 180 hiljada KM bilo bi ispla}eno penziono-invalidskom osiguranju za penzionisanje 10 radnika, a za otpremnine 30 radnika bilo bi odvojeno 130 hiljada KM. U slu~aju prodaje oba sprata poslovne zgrade MIS zarada od 2,48 miliona KM bila bi utro{ena na izmirenje istih obaveza, samo bi se pove}ali iznosi, a otpremninu bi umjesto 30, dobilo 100 radnika GP Bosne, za {to bi se izdvojilo 670 hiljada KM. Prodajom dvije eta`e poslovne zgrade MIS, GP Bosna rje{ila bi se stotinjak radnika, ali bi sudbina preostalih 180 radnika ostala i dalje krajnje neizvjesna. Naime, Nadzorni odbor vjeruje da bi firma mogla da pre`ivi i da bi oko 130 radnika imalo budu}nost, a u “rezervi“ je i proizvodni kompleks GP Bosne u sarajevskom naselju Brije{}e, koji po procjenu sudskog vje{taka vrijedi oko osam miliona KM. Trenutno GP Bosna bankama duguje vi{emilionske iznose, po osnovu doprinosa dug se procjenjuje na tri miliona maraka, a porezno dugovanje firme prelazi dva miliona KM. Kako trenutno stoje stvari, pitanje je dana kada }e ve}inski vlasnici GP Bosne preko Nadzornog odbora pokrenuti i pitanje prodaje jedine preostale nekretnine u vlasni{tvu GP Bosne proizvodnog kompleksa u sarajevskom naselju Brije{}e.

SLOBODNA BOSNA I 15.11.2012.

Skandal:Skandal.qxd

14.11.2012

22:25

Page 20

SKANDAL NEDJELJE

Federacija plaća milionsku taksu za odobrene a nerealizirane kredite

Najveću taksu, više od 810 hiljada KM, u prvih šest mjeseci platila državna kompanija “Autoceste Federacije BiH“, koja je povukla svega 11 posto kredita EBRD-a

PENALI PENALI ZA ZA NEPOVU^ENA NEPOVU^ENA SREDSTVA SREDSTVA

U U prvih prvih {est {est mjeseci mjeseci Federacija Federacija BiH BiH na na ime ime taksi taksi na na nepovu~ena nepovu~ena sredstva sredstva platila paltila je je 1,3 1,3 miliona miliona KM KM

Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MARIO ILI^I]

P

ohvalio se prije nekoliko ve~eri federalni premijer Nermin Nik{i} uspjehom svoje vlade u cestogradnji.

“Izgradi}emo vi{e kilometara autoceste nego sve prethodne vlade“, ponovio je premijer svoj poznati refren, navode}i kao dokaz otvorenih {est gradili{ta na Koridoru 5C i anga`iranih 2.500 gra|evinskih radnika.

Nekoliko dana nakon Nik{i}evog istupa, odr`ana je sjednica Vlade Federacije BiH, na kojoj je, pored ostalog, razmatrana i informacija o javnom dugu Federacije BiH, zaklju~no s krajem juna 2012. godine, a federalnim ministrima predo~ena je i precizna tabela s odobrenim kreditima na koje Federacija BiH pla}a tzv. taksu na nepovu~ena sredstva.

Ukratko, vanjski dug Federacije BiH na dan 30. 6. 2012. godine iznosio je 4 milijarde i 298 miliona KM, i u pore|enju s 15.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

junom 2011. godine porastao je za oko 445 miliona KM, ne ra~unaju}i novi kredit koji je BiH nedavno ugovorila s MMF-om.

No, realizacija odobrenih kredita, i ranijih i novih, nije ba{ za pohvalu. Samo u prvih {est mjeseci Federacija BiH }e na ime taksi na odobrena a nepovu~ena sredstva platiti vi{e od 1,3 miliona KM. Najve}u taksu, u iznosu od oko 810 hiljada KM, platila je direkcija Autocesta Federacije BiH koja je, prema raspolo`ivim podacima, do sada realizirala svega 11 posto kredita koji joj je EBRD odobrio za izgradnju Koridora 5C. U posljednjem samoreklamerskom istupu, premijer Nik{i} je istaknuo {est otvorenih gradili{ta, no pre{utio je tri jo{ uvijek neotvorena gradili{ta na Koridoru 5C (sva tri u Posavskom kantonu) za koja su jo{ prije tri godine obezbije|ena kreditna sredstva i projektna dokumentacija.

Aktuelnoj vlasti ostalo je samo da raspi{e tendere i otvori gradili{ta, no od ukupno devet planiranih, za dvije godine mandata, otvorila je {est gradili{ta.

EBRD je odobrio jo{ ~etiri kredita - dva za Direkciju cesta FBiH, i po jedan za @eljeznice FBiH i BH Gas. Direkcija cesta ne{to je uspje{nija od Direkcije autocesta: jedan kredit je realiziran 78 posto a drugi 68 posto, pa je na ime taksi platila oko 135 hiljada KM. Kredit EBRD-a odobren @eljeznicama FBiH realiziran je 61 posto (taksa 81 hiljadu KM) a kredit odobren BH Gasu svega 29 posto, pa je ovo preduze}e na ime taksi u {est mjeseci ove godine moralo platiti oko 78 hiljada KM. Apsolutni {ampion po neu~inkovitosti je nesumnjivo Elektroprivreda HZHB, kojoj je njema~ka bankarska grupa KfW odobrila dva kredita - jedan za obnovu HE Rama a drugi za izgradnju Vjetroelektrane Mesihovina. Dosada{nja realizacija oba kredita iznosi 0 posto, pa je Elektroprivreda HZHB na ime penala samo u posljednjih {est mjeseci morala platiti oko 200 hiljada KM! Treba li uop}e napominjati da se na ~elu svih navedenih preduze}a nalaze kadrovi koje je odreda imenovala Nik{i}eva vlada.

27

Autonomasi:TEKST osnova.qxd

14.11.2012

23:25

Page 28

REFORMA POLICIJE U KRAJINI, DVADESET GODINA POSLIJE

Diskretna rehabilitacija ratnih pripadnika “Autonomne pokrajine Zapadna Bosna“ i simpatizera Fikreta Abdića koja je započela prije desetak godina, kada je za policijskog komesara u Unsko-sanskom kantonu izabran Husein Jakupović, nastavljena je nakon imenovanja Šefika Smlatića za ministra policije USK: naša novinarka otkriva manje poznate detalje iz biografije Šefika Smlatića, jednog od glavnih aktera neuspjelog policijskog puča u Krajini, i njegovih najbližih suradnika

NA STRATE[KIM MJESTIMA BABINI LJUDI Foto: Mario Ili~i}

Ministar policije USK [efik Smlati}, komesar Marijan [imi} i zapovjednik Sudske policije Muharem Begi} su u ljeto 1993. potpisali pismo u kojem su centrali MUP-a u Sarajevu javno otkazali poslu{nost!!!

28

SLOBODNA BOSNA I 15.11.2012.

Autonomasi:TEKST osnova.qxd

14.11.2012

23:26

Page 29

VELIKI POVRATAK ABDI]EVIH POLICAJACA Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

O

tkako je po~etkom februara pro{le godine na du`nost ministra policije Unsko-sanskog kantona izabran [efik Smlati}, do tada direktor podru`nice Mesne industrije Lijanovi}i u Velikoj Kladu{i i kadar Narodne stranke Radom za boljitak, zapo~ela je diskretna rehabilitacija policajaca koji su se u ratnim godinama stavili u slu`bu Fikreta Abdi}a. Koriste}i vje{to situaciju u kojoj se rukovodstvo MUP-a Unsko-sanskog kantona na{lo, nakon {to je potkraj 2010. uhap{en dotada{nji policijski komesar Ramo Brki}, ministar Smlati} je na ~elne pozicije, jednoga po jednoga, postavljao biv{e autonoma{e, neko} najbli`e suradnike Irfana Sara~evi}a @ileta, ratnog na~elnika Centra slu`bi bezbjednosti Biha} a potom ministra policije u Vladi “Autonomne pokrajine Zapadna Bosna“, odnosno, svoje nekada{nje policijske kolege.

DIREKTOR PROPALE LIJANOVI]EVE FIRME NA ^ELU MUP-a Iako je, naime, [efik Smlati} uporno negirao bilo kakve veze s “autonoma{ima“, isti~u}i kako je u ratu bio pripadnik Petog korpusa Armije BiH, u MUP-u Unskosanskog kantona se otvoreno pri~a da je aktualni ministar u prolje}e 1993. prihvatio Sara~evi}ev poziv, otkazav{i lojalnost zvani~nim strukturama MUP-a RBiH. Navodno je prvi Abdi}ev policajac Sara~evi} tada imenovao Smlati}a za na~elnika Sektora dr`avne bezbjednosti, tajne policije koja je paralelno formirana uz tada{nji SDB BiH. I mada nije poznato koliko se [efik Smlati} na toj du`nosti zadr`ao, ~injenica je da se, iako je u MUP-u radio jo{ u predratnom periodu, u policiju vi{e nije vra}ao. Prema podacima iz njegove slu`bene biografije, Smlati} je u poratnim godinama radio u Fondu za zdravstvenu za{titu, Agenciji za pravne

POLICIJSKE PRIPREME Prije povratka Fikreta Abdi}a Babe u Krajinu na najva`nije funkcije u MUP-u instalirane su njegove pristalice i simpatizeri

poslove i promet nekretninama, Kantonalnom fondu za izgradnju stanova, sve dok ga vlasnici Mesne industrije Lijanovi}i nisu po~etkom 2006. postavili za direktora njihove obiteljske tvrtke Farmko, koja je poslovala u iznajmljenim pogonima Agrokomerca. Nakon {to je i ta firma, kao uostalom i sve druge tvrtke koje su Lijanovi}i osnovali kako bi izbjegli pla}anje carinskih i poreznih obveza, naprasno uga{ena a prevareni radnici ostali bez vi{emjese~nih pla}a, {irokobrije{ka bra}a Ivankovi} su svog operativca Smlati}a kandidirali za kantonalnog ministra policije i tako ga spasila od kaznenog progona. Kompromitirani se ministar, potom, u MUP-u okru`io provjerenim kadrovima, prije svih, vreme{nim Marijanom [imi}em koji je, uz funkciju na~elnika kriminalisti~ke policije, ve} skoro dvije godine i vr{itelj du`nosti policijskog komesara.

Marijan [imi} je, ba{ kao i njegov mla|i kolega [efik Smlati}, pripadao skupini kraji{kih policajaca koji su u aprilu ‘93. stali uz Irfana Sara~evi}a @ileta, kada je tada{nji na~elnik CSB-a u Biha}u

prekinuo svaku suradnju sa centralom MUP-a u Sarajevu. Sara~evi} je, podsjetimo, u to vrijeme izravno rukovodio operacijom instaliranja ilegalnih policijskih snaga na podru~ju Biha}kog okruga, koje su trebale biti u funkciji “AP Zapadna Bosna“, odnosno, formiranja {taba Centra slu`bi bezbjednosti Biha} za komandovanje stanicama i jedinicama policije. Pored Irfana Sara~evi}a, kojeg je Fikret Abdi} postavio za komandanta, u {tabu su bili njegov zamjenik Marijan [imi}, Enes Čizmi}, [efik Smlati}, Jasminko Dervi{evi}, Mustafa Hand`i}, Muharem Begi}, Marinko Turi}, [erif Bajraktarevi}, Husein Jakupovi}... Ve}ina ovih policajaca je po~etkom jula 1993. potpisala otvoreno pismo u kojem su ratnom republi~kom ministru policije Bakiru Alispahi}u otkazali poslu{nost. Kada je, me|utim, u jesen iste godine slanjem poja~anja iz Sarajeva policijski pu~ u Krajini osuje}en, poni{tena su sva Sara~evi}eva imenovanja, nekolicina je neposlu{nih policajaca (me|u kojima i Marijan [imi}) dobila otkaze, dok je ve}ina drugih, nakon pokajanja, ostala u policijskim slu`bama. No, veze s biv{im

RATNI PU^ISTI NA ^ELU POLICIJE USK Ministar [efik Smlati} i vr{itelj du`nosti policijskog komesara Marijan [imi}

15.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

29

Autonomasi:TEKST osnova.qxd

14.11.2012

23:26

Page 30

REFORMA POLICIJE U KRAJINI, DVADESET GODINA POSLIJE na~elnikom Irfanom Sara~evi}em nisu prekinuli ni poslije otpo~injanja ratnog sukoba izme|u jedinica Petog korpusa i autonomo{a.

ABDI]EVI “PETOKOLONA[I“ U POLICIJSKIM REDOVIMA Slobodna Bosna je ranije pisala o iskazu nekada{njeg zapovjednika interventnog voda u SJB Biha} a poslije Abdi}evog operativca Esada Čovi}a, koji je uhap{en krajem ‘93., kada je u neuspjeloj diverzantskoj operaciji, zajedno sa S mailom [abi}em zvanim Pipi poku{ao ispaliti zolju na stan Mirsada Velad`i}a. Čovi} je, prema vlastitom prizanju, tada iz Velike Kladu{e, po nare|enju Rasima Ba{i}a, koji je u {tabu Fikreta Abdi}a bio zadu`en za sigurnost, upu}en u Biha}, da likvidira ratnog predsjednika Izvr{nog odbora Okruga Biha} Velad`i}a i minira prostorije Radija Biha}. Prilikom prelaska linije razgrani~enja njegova je diverzantska grupa likvidirala dva pripadnika Petog korpusa, dok su jo{ dvojica policajaca ranjena u akciji njihovog hap{enja. Kako je tada Čovi} (kod kojeg je prona|en cijeli arsenal oru`ja) izjavio da mu je re~eno kako u slu~aju problema mo`e ra~unati na policajca Muharema Begi}a, tada{nji na~elnik SDB-a u Biha}u Enver Rami} naredio je da se Begi} privede i saslu{a. U me|uvremenu je Begi} suspendiran odlukom na~elnika CJB Biha} Edhema Be{i}a, a potom je Bakir Alispahi} potpisao rje{enje o njegovom otkazu. Begi} se kasnije na tu odluku `alio i dobio spor, ali su ga pripadnici SDB-a ponovno uhapsili godinu dana poslije, za trajanja vojne operacije “Tigar- Sloboda“.

Sredinom 1994., nakon pogibije Rasima Ba{i}a, u njegovoj je torbi prona|en plan blokade Biha}a, s imenima ljudi na koje su Abdi}evi autonoma{i mogli ra~unati u planiranoj akciji zauzimanja grada. Izme|u ostalih prikrivenih Babinih simpatizera, na popisu su bili Marijan [imi} i Muharem

RATNA OD[TETA

Komandir Sudske policije u Bihaću Muharem Begić od ratnog načelnika CSB-a Edhema Bešića traži 90.000 KM?!

Edhem Be{i}

Nakon zavr{etka rata Muharem Begi} je podnio tu`bu protiv Federacije BiH i Unsko-sanskog kantona, tra`e}i da mu se isplati nov~ana od{teta zbog otkaza i hap{enja. No, kako je Op}inski sud u Biha}u odbacio njegovu tu`bu jer su Federacija BiH i USK progla{eni “pasivno nelegitimnim“, Begi} se nastavio tu`akati s ratnim na~elnikom CSB-a Biha} Edhemom Be{i}em. Iako mu je rje{enje o otkazu potpisao nekada{nji ministar policije RBiH Bakir Alispahi}, i mada je svaki put uhap{en od strane biha}kog SDB-a, Begi} tra`i da mu Be{i} iz svog d`epa isplati oko 90.000 KM od{tete, {to je uistinu jedinstven slu~aj u BiH. Sudska trakavica, me|utim, nije zavr{ena ni nakon 19 godina, ponajvi{e zahvaljuju}i ~injenici da je Muharem Begi} kao komandant Sudske policije u Biha}u vr{io pritisak na lokalne suce.

Begi}, koji je iz preventivnih razloga, kraj vojne operacije do~ekao u prostorijama biha}kog SDB-a.

Zahvaljuju}i privatnim vezama Marijan [imi} i Muharem Begi} su prije desetak godina isposlovali povratak u MUP USK, ali je njihov nagli uspon u karijeri zapo~eo dolaskom Huseina Jakupovi}a na du`nost policijskog komesara. Jakupovi}, tako|er jedan od svojedobno najbli`ih Sara~evi}evih suradnika, najprije je unaprijedio [imi}a na funkciju na~elnika uniformirane

DISKRETNA REHABILITACIJA AUTONOMA[A Po nalogu ~elnika MUP-a u Biha}u u policijsku slu`bu se vra}aju do ju~er nepodobni kadrovi 30

policije, dok je Muharem Begi} imenovan za komandira Sudske policije u Biha}u, i na toj se du`nosti nalazi do danas.

I mada je poslije Jakupovi}evog odlaska s mjesta policijskog komesara povratak autonoma{a privremeno obustavljen, dolaskom ministra Smlati}a Abdi}evim su policajcima ponovno {irom otvorena vrata.

Tako je uz na~elnika krim-policije i v.d. policijskog komesara Marijana [imi}a, za na~elnika Administracije za upravu i podr{ku MUP-a USK postavljen Halid Toromanovi}, koji je u Sara~evi}evoj policiji bio krim-inspektor. Jedan od biv{ih kadrova Irfana Sara~evi}a je i Pero Petrovi}, kojeg je Smlati}, odmah po preuzimanju du`nosti, imenovao za {efa svog kabineta. Kako nezvani~no doznajemo, kadrovska politika ministra [efika Smlati}a i policijskog komesara Marijana [imi}a u posljednjih je godinu i pol dana izazvala o{tre reakcije me|u kraji{kim policajcima, koji su navodno na taj problem upozorili i kantonalnog premijera, SDPovca Hamdiju Lipova~u. No, bez ikakvih rezultata, budu}i da je Lipova~a vi{e ra~una vodio o pragmati~nim politi~kim interesima (vladaju}oj je koaliciji u USK neophodna podr{ka Narodne stranke Radom za boljitak) nego o sramnoj ratnoj pro{losti policijskih ~elnika.

SLOBODNA BOSNA I 15.11.2012.

portal slobodne bosne

najveca tvornica

dnevnih vijesti u bIh www.slobodna bosna.ba

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

14.11.2012

23:00

Page 4

Od dru{tveno isklju~enih do aktivnih mladih Sva relevantna istra`ivanja potvr|uju da se mladi u BiH suo~avaju s mnogim problemima u razli~itim podru~jima `ivota: Troje od ~etvero mladih u BiH je nezaposleno, ve}ina njih nije u braku, nemaju djece i nisu rije{ili stambeno pitanje. ^esto na svoju budu}nost gledaju s pesimizmom, svoj `ivotni standard u najboljem slu~aju ocjenjuju “srednjim“, a tr`i{te rada zahtijeva vje{tine koje mnogi mladi ljudi nemaju. Prema globalnom izvje{taju o konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma 20122013, BiH je na 140. mjestu (od 144 zemlje) kada je u pitanju odljev mozgova. U odnosu na 2010. godinu, BiH je do danas pala za 13 mjesta.

Institut za razvoj mladih KULT ve} 11 godina radi na pobolj{anju polo`aja mladih u Bosni i Hercegovini i regiji, te se ubraja me|u vode}e organizacije u na{oj zemlji koje se bave pitanjima mladih. Tajna uspjeha le`i u saradnji s vlastima i partnerstvu s drugim organizacijama i institucijama, za {to je bilo potrebno dokazati kako kompetentnost u oblastima u kojima djeluje tako i ~injenicu da su rje{enja koja nude konkretna i korisna, u interesu svih, a prvenstveno mladih ljudi.

Da rad Instituta donosi rezultate, pokazuju nam mnogi primjeri gdje su se dru{tveno isklju~ene mlade osobe uklju~ile u politi~ke stranke i izborile za mjesto na izbornim listama, a neki su izabrani za vije}nike/ce u svojim op}inama.

Vlast vrlo ~esto kuka i kritizira omladinski nevladin sektor i tvrde da ne postoji predstavni~ko tijelo mladih s kojim bi vlasti mogle sara|ivati. Institut za razvoj mladih KULT, u saradnji sa velikim brojem omladinskih udru`enja iz FBiH, upravo i radi na uspostavljanju takvog jednog tijela - vije}a mladih. Institut za razvoj mlade podr`ao je preko 30 neformalnih grupa koje su se odmah aktivno uklju~ile u formiranje vije}a mladih.

Dvadeset tri op}inska vije}a mladih, koliko ih je formirano u proteklih godinu dana, zabilje`ila su sjajne rezultate: Vije}e mladih op}ine Cazin i op}ine Tomislavgrada rade na izradi op}inskih strategija prema mladima, Vije}a mladih op}ine Gora`de, Novo Sarajevo i jo{ neka izborila su se za prostor za rad, a rad ~lanica Vije}a mladih op}ine Novi Grad Sarajevo finansijski je podr`ala Op}ina Novi Grad. U Tomislavgradu Vije}a mladih ima svoje dvoje predstavnika u Komisiji za pitanja mladih.

Kao {to ne mo`emo re}i da su svi mladi shvatili koja su im prava i obaveze iz Zakona o mladima FBiH i da prema njima postupaju ozbiljno, ne mo`emo tvrditi ni da lokalna vlast svugdje ima dobar odnos prema omladinskim organizacijama i mladima op}enito.

Adnan Hamedovi}, polaznik jedne od obuka koje Institut za razvoj mladih KULT provodi, isti~e: “Nakon zavr{ene obuke omogu}ena je integracija mladih kroz djelovanje, znanje i aktivizam u zajedni~ki prostor lokalne zajednice u cilju ravnopravne participacije u dono{enju odluka i odlu~ivanja kroz osnivanje vije}a mladih. Na lokalnim izborima 2012. osvojio sam mandat vije}nika za Op}insko vije}e op}ine Klju~. Samoj odluci za politi~ki aga`man i politi~ko sudjelovanje presudila je ~injenica da su mladi neaktivni i {to svoju politi~ku i dru{tvenu uklju~enost manifestiraju kroz iskazivanje nezadovoljstva pri~om i slijeganjem ramena. Sama obuka i moduli koje sam pro{ao sa Institutom za razvoj mladih KULT i pasivnost mladih, kakav sam i sam bio, navelo me je da dam svoj doprinos dru{tvenom razvoju kroz politi~ki anga`man.“ “Izi{li smo kao produkt projekta Institucionalni dijalog izme|u mladih i vlasti kroz formiranje Vije}a mladih Instituta za razvoj mladih KULT iz Sarajeva, s kojima imamo izuzetno dobru suradnju. Puno na{ih aktivista je pro{lo kroz obuke Instituta i mogu s ponosom kazati da su sada ti mladi ljudi okosnica razvoja aktivizma mladih u Tomislavgradu. Kroz godinu dana podigli smo na noge Udrugu mladih “Mi mladi Tomislavgrada”, koja je stup Vije}u mladih i svakako jedna od najaktivnijih udruga koje djeluju na podru~ju op}ine Tomislavgrad“, rekao je Luka Krstanovi}.

Rezultati posljednjeg istra`ivanja o mladima, koje je radio Evropski forum mladih, pokazali su da neformalno obrazovanje ima visok utjecaj na razvoj tzv. soft-skills — vje{tina koje su potrebne za svakodnevni posao. Me|u {est vje{tina koje poslodavci naj~e{}e zahtijevaju jesu one vje{tine koje se razvijaju kroz sudjelovanje u aktivnostima omladinskih udru`enja: komunikacijske vje{tine, timski rad,

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

14.11.2012

dono{enje odluka, organizacijske vje{tine i samopouzdanje. Mladi BiH imaju mogu}nost ste}i kompetencije kroz obuke i savjetodavnu podr{ku koje Institut za razvoj mladih KULT provodi. “Nesebi~no poma`emo mladima, udru`enjima, vlastima, pojedincima, neformalnim grupama.

Dakle, imamo sveobuhvatan pristup mladima, od direktnog rada s njima pa do zagovaranja za usvajanja zakonskih rje{enja, sve sa ciljem njihovog potpunog razvoja u aktivne i korisne gra|ane i gra|anke. Doprinosimo stvaranju ambijenta u kojem }e dr`ava biti naklonjena mladima, a oni }e joj na tu naklonjenost uzvratiti svojim uspjesima, od kojih }e koristi imati i pojedinac i dru{tvo“, poru~uju iz Instituta za razvoj mladih KULT. Za one koji `ele saznati ne{to vi{e, Institut predla`e da posjetite njihovu stranicu na internetu www.mladi.org.

23:01

Page 5

Britanac:TEKST osnova.qxd

14.11.2012

23:20

Page 34

KNJIGE STUARTA LAYCOCKA

Stuart Laycock, autor tek objavljenog istraživanja koje govori o tome da je Velika Britanija tokom svoje povijesti pokorila čak 90 posto država na svijetu, već je napisao i narednu knjigu čija je radnja djelimično smještena i u Bosni i Hercegovini, gdje je on tokom rata bio angažiran na humanitarnim poslovima

BOSANSKO ISKUSTVO BRITANSKOG POVJESNIČARA Pi{e: DANKA SAVI]

S

vi su mediji pro{le sedmice objavili vijesti o rezultatima istra`ivanja britanskih vojnih intervencija, britanskog povjesni~ara Stuarta Laycocka, objavljene u njegovoj knjizi Sve zemlje koje smo osvojili: i nekoliko njih koje nismo nikada, koje pokazuje da je Velika Britanije tokom vijekova pokorila ~ak 90 posto dr`ava na svijetu. Njen autor u me|uvremenu je zavr{avao i novi roman, ~ija je radnja djelimi~no smje{tena u BiH, ali ona jo{ nije objavljena. “Knjiga koju sam upravo napisao govori o humanitarnim radnicima, ludoj ljubavnoj aferi i ubistvu, ne temelji se na istinitoj pri~i, radnja se doga|a dijelom u imaginarnom bosanskom gradi}u i bolnici u srednjoj Bosni, a dijelom u centralnom Londonu“, ka`e Laycock za na{ list.

BITI HUMANITARAC U RATU U BiH Nakon izbijanja rata u BiH, Laycock je pomogao osnivanje i vo|enje humanitarne organizacije S.O.S Bosna. Prethodno, tokom ljeta 1992., sa djevojkom je proputovao Evropu, boravio u Hrvatskoj koja mu je odranije bila poznata. Zatekao se u Slavoniji u vrijeme kada su izbjeglice prelazile most iz Bosanskog u Slavonski Brod i tada je zaklju~io da “ trebamo ne{to uraditi da pomognemo.“ Danas se prisje}a: “Po~eli smo prikupljati novac, mislili smo da smo skupili 2.000 funti, ali ispostavilo se da smo prikupili 20.000. funti. Imao sam medicinske kontakte, tako da smo donijeli anestetike i antibiotike, a moja djevojka ih je prebacila u Mercedesovom kombiju kroz Hrvatsku do Tomislavgrada a onda preko planinskog puta dalje. Imali smo kontakt sa bolnicom u Bugojnu, ali zbog borbi u Prozoru, prebacili smo ih u bli`u bolnicu.“ Nakon dolaska u Bosnu u oktobra ‘92., on se ponovo vra}a u zemlju dva puta godi{nje, boravi u Gornjem Vakufu, Vitezu, Travniku, Mostaru, Banovi}ima, Tuzli, gdje je bio anga`iran na organizaciji 34

NA RATNOM ZADATKU Stuart Laycock, britanski povjesni~ar, autor istra`ivanja o invazijama Britanskog carstva, bio je nakon izbijanja rata u BiH anga`iran na poslovima humanitarne pomo}i, dostavi lijekova bolnicama, te organiziranju konvoja

SLOBODNA BOSNA I 15.11.2012.

Britanac:TEKST osnova.qxd

14.11.2012

23:20

Page 35

ROMAN O SREDNJOJ BOSNI I ISTO^NOM LONDONU ODNOS BRITANIJE PREMA BIV[OJ JUGOSLAVIJI

Sada, toliko godina nakon rata, Britanci su počeli ponovo voljeti ovu regiju u kojoj su rado ljetovali prije raspada Jugoslavije Knjiga o britanskim osvajanjima navodi jo{ neke detalje o kojima se malo znalo, recimo, malo je Britanaca znalo da su njihovi preci napali Iran tokom Drugog svjetskog rata zajedno sa Sovjetima.

“Mnogi Britanci to ne znaju, ali sam siguran da je puno Iranaca kojima je to itekako poznato“, ka`e autor ove knjige. Na karti britanskih osvajanja u Laycockovoj knjizi nalazi se i Hrvatska.

Britanci su Vis koristili kao jaku utvrdu iz koje su poku{avali odbiti napade francusko-talijanske flote po~etkom 19. sto-

USPOMENE IZ BiH Stuart Laycock je u ratnoj BiH obilazio gradove u srednjoj Bosni, poput Viteza, koji je posjetio 1994. godine

lje}a, a o vezama Britanaca i Visa nedavno je u Engleskoj objavljena i knjiga o toj temi. [to se ti~e Balkana, on, ipak, nije bio jedno od glavnih podru~ja za koji su se Britanci borili. “Britanci su voljeli Balkan prije rata, mnogo ih je za vrijeme biv{e Jugoslavije tamo odlazilo na odmor, ja, osobno, na svojoj polici imam kopiju Odmor u Jugoslaviji 1990. godine. Mislim da su sada, toliko godina nakon rata, Britanci po~eli ponovo voljeti ovu regiju...“

konvoja. “S.O.S. Bosnia je bila i jo{ je mala dobrotvorna organizacija, grupa nas koji smo `eljeli pomo}i, rade}i na sakupljanju novca i dostavi lijekova. Bili smo u kontaktu sa bolnicama u Bosni i drugim humanitarnim organizacijama koje su ovdje radile... Tokom rata u Bosni uglavnom smo radili sa Hrvatima i Bo{njacima. Posljednjih mjeseci rata, u vrijeme kada je u gradu bilo mnogo izbjeglica, odvezli smo konvoj u bolnicu u Banjoj Luci u saradnji sa organizacijama WarChild i ADRA. Vrlo kratko vrijeme krajem devedesetih radio sam za princezu Katherine, a SOS Bosnia jo{ uvijek ima veze sa srpskom kraljevskom porodicom, rade}i na nekim projektima oko Ni{a u ju`noj Srbiji. Bili smo anga`irani oko velike psihijatrijske klinike nedaleko od Ni{a. Boravio sam i na Kosovu, za vrijeme rata izme|u srpske policije i Oslobodila~ke vojske Kosova, ali i nakon toga...“, nastavlja Laycock.

U Mostaru je tokom rata bio i ranjen, a izgubio je i dvojicu prijatelja, Neila i Tonyja, koji su ubijeni u vrijeme dok su kamionom prelazili preko Igmana. “Znate kako je bilo u ratu, bilo je mnogo onih kojima je trebala pomo}, a mi smo mogli

“Moja nova knjiga govori o humanitarnim radnicima, ljubavi i ubistvu, a sve se doga|a u imaginarnom bosanskom gradi}u i bolnici u srednjoj Bosni, a dijelom i u centralnom Londonu“ 15.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

35

Britanac:TEKST osnova.qxd

14.11.2012

23:20

Page 36

KNJIGE STUARTA LAYCOCKA pru`iti malo toga, ali mislim da je i to malo bolje nego ni{ta. Sarajevo nisam posjetio do 1996. godine, ali sam mnogo puta bio u Mostaru, ~ije je ljepota bila primjetna ~ak i tokom ratnih strahota.“ Prije nekoliko godina on je sa porodicom ponovo posjetio Bosnu. “Bili smo na odmoru u Ba{koj Vodi i posjetili Mostar, ru~ali u Blagaju, zatim nastavili do Jablanice kako bi vidjeli gdje izvire Neretva. To je ne{to prekrasno. Bilo mi je drago biti ponovo u Mostaru koji sada `ivi u miru, ~iji Stari grad posje}uju turisti.

Znam da je tamo jo{ uvijek ima problema, ali ipak je neuporedivo bolje nego {to je bilo.“

KAKO SU BRITANCI POKORILI SVIJET Laycock je na ideju da napi{e knjigu Sve zemlje koje smo osvojili: i nekoliko njih koje nismo nikada do{ao nakon {to je prethodno istra`ivao britanska osvajanja u ranom srednjovjekovnom periodu, a ovaj ga je rad, koji je trajao oko ~etri godine, kako ka`e, doveo do nekih ~injenica kojima se Britanci ne mogu ponositi. Cilj mu, me|utim, nije bio da prosu|uje o moralnosti imperijalisti~kih osvajanja britanskog carstva kroz vijekove, nego da ~itatelji na jedan zabavan na~in nau~e ne{to o njegovoj povijesti. “Razmi{ljao sam, na neki na~in vi{e iz zabave, da bih `elio pisati o britanskim borbama u drugim zemljama.

Tako sam po~eo ovo raditi i po~eo uvi|ati da je sve vi{e zemalja u kojima su djelovale na{e snage, sve dok nisam do{ao do podatka da je rije~ o 90 posto dr`ava svijeta. To je vrtoglavo velika cifra, vjerovatno ve}a nego {to je slu~aj sa bilo kojom drugom zemljom na svijetu, i jednostavno sam smatrao da bi i druge ljude zanimali ovi podaci.“ Laycock smatra da bi i druge zemlje mogle napisati sli~ne knjige, ali da bi bile puno tanje. “Mislim da niko ne mo`e dosti}i britanski rekord, iako su Amerikanci, koji su krenuli puno kasnije u osvajanja, na tome puno radili tokom dvadesetog stolje}a“, ka`e. Zemlja koja je po osvajanjima u povijesti najbli`a Britaniji je Francuska, koja je ujedno i zemlja koja bilje`i najve}i broj britanskih pohoda na svoj teritorij. Laycock smatra da bi kona~an broj zemalja u koje su stupili britanski osvaja~i mogao biti i ve}i, navode}i kao mogu}nost Mongoliju.

Laycock je, abecednim redom, istra`io svaku zemlju tra`e}i informacije o tome jesu li britanske snage ikada stupile na njihov teritorij, prave}i razliku izme|u osvajanja vojnom silom, prijetnjom sile, pregovorima ili pla}anjem. U osvaja~ke pohode uklju~eni su i napadi britanskih gusara, privatnih i naoru`anih istra`iva~a pod uvjetom da su imali odobrenje vlade u Londonu.

36

[TA POVEZUJE RIMSKU BRITANIJU, BALKAN I IRAK

Sa nestankom jake, centralne države otvoren je prostor regionalnim silama da se bore za vlast U jednoj od svojih prethodnih knjiga (The Failed State), Laycock je pisao o tome kako su plemenski sukobi imali glavnu ulogu u raspadu Rimske Britanije, stvaranjem scenarija “neuspjele dr`ave (“failed state“) i tu je situaciju poredio sa de{avanjima na Balkanu i Iraku. Za SB on ka`e: “Problem sa razumijevanjem kraja Rimske Britanije je u tome {to se Rimska Britanija raspala prije dolaska Anglo-Saksonaca. Njihov dolazak nije uzrok te propasti. Kako bismo rije{ili tu enigmu, moramo saznati za{to je rimska kultura nestala u Britaniji, a nije recimo u galskoj Francuskoj. Rimski histori~ar bilje`i da su se u ranom petom vijeku britanski pobunjenici digli protiv Rima i zbacili rimsku vlast.

Tvrdim da je naglo uklanjanje jakog, centralnog tijela, da je sve to vodilo do naru{avanja integrirane rimske britanske ekonomije, a nove su se regionalne sile borile za uspostavu granice u postrimskom svijetu.“

DOBROTVNORNI RATNI ANGAŽMAN: Grupa nas koji smo željeli pomoći, radili smo na sakupljajnju novaca i dostavi lijekova.

Bili smo u kontaktu sa bolnicama u Bosni i drugim humanitarnim organizacijama koje su ovdje djelovale tokom rata

Tako su se na popisu na{le i zemlje za koje se vjerovalo da su imale vrlo malo ili nimalo povijesnih veza s Velikom Britanijom, kao {to su Kostarika, Ekvador, El Salvador, nekada dio {panskog carstva, a na{le su se na putu osvaja~kih pohoda britanskih mornara. Me|u prvim osvaja~kim pohodima s Britanskog oto~ja bio je upad na Gaul, na sjeveru Francuske, koncem drugog stolje}a. Vojni zapovjednik Clodius Albinus je preko Kanala poveo vojsku u poku{aju da osvoji carski dvor.

Pora`en je u bici kod Lyona 197. godine nove ere.

Me|u manje poznatim osvajanjima autor isti~e napad na Island, 1940. godine, kada je ova mala, neutralna zemlja otok odbila u}i u rat na strani Saveznika. U tom osvaja~kom pohodu sudjelovalo je 745 britanskih vojnika, koji su nai{li na sna`ne prosvjede stanovnika, ali bez fizi~kog otpora.

Britanija nije napala samo 22 zemlje, a to su: Andora, Bjelorusija, Bolivija, Burundi, Srednjoafri~ka Republika, Čad, Gvatemala, Kongo, Luksemburg, Obala Bjelokosti, Kirgistan, Lihten{tajn, Mali, Mar{alovi otoci, Monako, Mongolija, Paragvaj, Sao Tome i Principe, [vedska, Tad`ikistan, Uzbekistan i Vatikan.

SLOBODNA BOSNA I 15.11.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

14.11.2012

23:01

Page 7

Asim-pravi:TEKST osnova.qxd

14.11.2012

23:51

Page 38

PROCVAT TURSKE EKONOMIJE

U posljednjih deset godina Turska je uspjela utrostručiti nacionalno bogatstvo i svrstati se u red država s najbrže rastućom ekonomijom na svijetu; naš novinar analizira fenomen munjevitog uspona turske ekonomije na kojem se temelji i njen rastući politički značaj i utjecaj u svijetu

KAKO JE “BOLESNIK SA BOSFORA“ PRERASTAO U “EVROPSKU KINU“ Tajna ekonomskog uspona Turske krije se u mladom, poduzetni~kom dru{tvu Pi{e: ASIM METILJEVI]

V

ijest da je Turska odobrila kredit Egiptu vrijedan milijardu dolara u trenu je obigrala svijet. Samo prije deset godina, turski zvani~nici kucali su na vrata MMF-a tra`e}i kredit za spas uzdrmane nacionalne valute lire i zaustavljanje galopiraju}e inflacije

koja je razarala tursku ekonomiju. Kada je MMF 2001. godine Turskoj odobrio kredit vrijedan 23 milijarde ameri~kih dolara, malo ko je vjerovao u skori oporavak nacionalne valute a jo{ manje da }e turska ekonomija tokom narednih nekoliko godina dospjeti na vrh liste najbr`e rastu}ih ekonomija svijeta. Ve} deset godina zaredom, GDP Turske raste po visokoj stopi iznad 6 posto, dvostruko br`e od

najboljih ekonomija Evropske unije, a to prakti~no zna~i da je ova dr`ava tokom deset posljednjih godina uspjela utrostru~iti nacionalno bogatstvo! Premijer Turske Recep Tajjip Erdogan, koji puca od samopouzdanja, postavio je novi cilj ulazak dr`ave u krug 10 najve}ih ekonomija svijeta do 2025. godine.

Pohvale turskoj ekonomiji sti`u sa svih strana.

NOVI NOVI CILJ CILJ TURSKE TURSKE VLADE VLADE

Premijer Premijer Turske Turske Recep Recep Tajjip Tajjip Erdogan Erdogan obe}ao obe}ao je je da da }e }e Turska Turska do do 2025.

2025. godine godine biti biti deseta deseta ekonomija ekonomija svijeta svijeta

38

SLOBODNA BOSNA I 15.11.2012.

Asim-pravi:TEKST osnova.qxd

14.11.2012

23:45

Page 39

TURSKA PREDVODI NOVE EKONOMSKE TIGROVE - TIMBI

MONUMENTALNA HIDROELEKTRANA HE Deriner, visoka 249, a {iroka 720 metara, druga je najve}a hidroelektrana na svijetu

“Turska se razvila u jednu od pet, {est najva`nijih zemalja svijeta“, izjavio je nedavno biv{i ameri~ki savjetnik za sigurnost Stephan J. Hadley, a najutjecajniji vanjskopoliti~ki magazin Foreign Policy, koji je svojevremeno najavio ekonomsku dominaciju grupe BRIC (Brazil, Rusija, Indija i Kina) identificirao je dolazak nove

grupe najprosperitetnijih ekonomija svijeta pod nazivom TIMBI na ~elu s Turskom.

BAZA - NAMJENSKA INDUSTRIJA Korijeni turskog preporoda znatno su dublji, se`u nekoliko decenija unazad, i uveliko sli~e ekonomskom preporodu BiH nakon Drugog svjetskog rata. Spekta-

TITOIZAM I KEMALIZAM, RAZLIKE I SLI^NOSTI

Titoizam je gušio, a kemalizam poticao poduzetnički duh Tursku i BiH povezuje i sli~no iskustvo s totalitarnim re`imima. Titoizam u BiH bio je po mnogo ~emu sli~an kemalizmu u Turskoj, ali se razlikovao u jednom, iznimno va`nom segmentu. Za razliku od titoizma koji je iznjedrio model socijalisti~kog samoupravljanja i zasnivao se na planskoj ekonomiji i “dru{tvenom vlasni{tvu nad proizvodnim sna-

15.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

gama“, turski kemalizam poticao je privatno poduzetni{tvo i razvoj liberalne ekonomije s minimalnim intervencijama centralne dr`ave. Zahvaljuju}i tome, Turska je danas moderno, poduzetni~ko dru{tvo, za razliku od BiH ~iji gra|ani, sa zaostalim ~ipom titoizma u glavi, jo{ uvijek o~ekuju da im dr`ava “rije{i egzistenciju“.

kularni uspon BiH nakon Drugog svjetskog rata predominantno se oslanjao na ubrzani razvoj energetskog sektora i namjenske industrije kao temeljne grane cijelog sektora metaloprera|iva~ke industrije BiH. Nakon Drugog svjetskog rata, BiH je imala samo jednu “ve}u“ hidroelektranu Bogati}i kod Trnova, instalirane snage 7,2 megavata! Prvi termoblok koji je nakon rata u Kaknju izgradio sarajevski Energoprojekt (kasnije Energoinvest) na ~elu s Emerikom Blumom bio je pet puta ve}i, a ve} naredni bio je 10 puta ve}i! Do kraja ‘80-ih godina pro{log vijeka, BiH je postala najve}i proizvo|a~ i izvoznik elektri~ne energije na prostoru biv{e Jugoslavije, a golemi vi{ak (jeftine) struje potaknuo je razvoj cijele prera|iva~ke industrije, uklju~uju}i i proizvodnju aluminija koja u osnovi po~iva na raspolo`ivim vi{kovima elektri~ne energije.

Metalski sektor BiH, s oko 50 hiljada radnika, uglavnom se oslanjao na namjensku industriju nastalu na modernim tvornicama koje su na temelju ratnih reparacija prenesene iz Njema~ke u Jugo- 39

Asim-pravi:TEKST osnova.qxd

14.11.2012

23:46

Page 40

PROCVAT TURSKE EKONOMIJE slaviju, a predominantno u BiH. Preko namjenske industrije BiH je preuzela i, za to vrijeme, modernu tehnologiju obrade metala. Primjerice, ‘50-ih godina iz Sarajeva je na jugoslovensko tr`i{te lansiran ~uveni pretis lonac, a samo su rijetki znali da se pretis lonac proizvodio na istim strojevima na kojim su se u tada{njem Preduze}u Tito Sarajevo - Pretisu proizvodile granate velikog profila.

Pretis je kasnije, uz namjensku industriju, pokrenuo i autoindustriju koja je procvjetala ‘80-ih godina pro{log vijeka kada je nakon poznate “bube“ krenula proizvodnja “golfa“.

PROJEKAT “GAP“ TE@AK 40 MILIJARDI DOLARA

“Ingra“ spojila Demirela i Tuđmana

GAP, NAJVE]I PROJEKAT U MODERNOJ HISTORIJI TURSKE Nekako u isto vrijeme, po~etkom pedesetih godina pro{log vijeka, kada je BiH pokrenula velike investicije u elektroenergetskom sektoru, Turska je lansirala d`inovski projekat GAP vrijedan preko 40 milijardi ameri~kih dolara, ~iji je cilj bilo iskori{tavanje vode Tigrisa i Eufrata za proizvodnju elektri~ne energije, ali i navodnjavanje su{nih predjela jugoisto~ne Anadolije. Zahvaljuju}i projektu GAP, Turska je izgradila dvadesetak d`inovskih hidrocentrala koje strujom snabdijevaju tamo{nju industriju, ali je o istom tro{ku obezbijedila navodnjavanje golemih prostranstava koja su pretvorena u poljoprivrednu oazu. Turska je danas 17. ekonomija svijeta, ali u poljoprivredi, najve}im dijelom zahvaljuju}i upravo projektu GAP, ubraja se me|u pet najve}ih na svijetu! Vlastitim prehrambenim proizvodima uspijeva zadovoljiti sve tr`i{ne potrebe svog stanovni{tva, a nametnula se i kao jedan od najzna~ajnijih izvoznika hrane u Evropi, s izvozom ~ija godi{nja vrijednost prema{uje 25 milijardi dolara.

Drugi va`an stub ekonomskog procvata Turske nesumnjivo je vojna industrija

OPRO[TAJ OPRO[TAJ S S PRIJATELJEM PRIJATELJEM

Biv{i Biv{i turski turski predsjednik predsjednik Sulejman Sulejman Demirel Demirel bio bio je je bliski bliski prijatelj prijatelj prvog prvog hrvatskog hrvatskog predsjednika predsjednika Franje Franje Tu|mana Tu|mana

Energetsko-poljoprivredni projekat GAP spada u red najve}ih investicionih projekata u posljednjih 100 godina turske dr`ave. Na njemu je stasala moderna gra|evinska operativa, na identi~an na~in kako je na izgradnji elektrana u BiH stasao sarajevski Energoinvest. GAP je privukao na desetine kampanija iz Evrope, Japan i Amerike, a dio poslova pripao je i nekim gra|evinskim kompanijama s prostora ex-Jugoslavije, poput primjerice hrvatske Ingre ~ijih je 350

naslonjena na NATO standarde i najmoderniju tehnologiju koja neizostavno prati vojnu industriju. Kao va`na ~lanica NATO-a, Turska je, primjerice, postala jedna od rijetkih zemalja svijeta koje imaju pravo

STI@E TIMBI - NOVI EKONOMSKI TIGROVI

Ekonomska budućnost pripada mladim nacijama Tezu o dolasku novih privrednih tigrova predvo|enih Turskom pod nazivom TIMBI (Turska, Indija, Meksiko, Brazil, Indonezija) ameri~ki magazin Foreign Policy zasniva na nekoliko elemenata, me|u kojima su pozitivna demografija i otvorena, slobodna ekonomija.

Turska broji 75 miliona stanovnika, a polovina njenog stanovni{tva mla|a je od 30 godina. Turska nacija spada u red

40

najmla|ih nacija na svijetu i u prosjeku je 10 godina “mla|a“ od nacija zapa dnoevropskih dr`ava.

Svake godine Turska otvori milion novih radnih mjesta, a poduzetni~ki duh turskog dru{tva najbolje ilustrira podatak da u Turskoj radi skoro svaki drugi stanovnik.

Pore|anja radi, u BiH danas radi tek svaki peti stanovnik!

radnika, za vrijeme minulog rata, od 1991. do 1994. godine, gradilo hidroelektranu Manzelet.

Tada{nji turski predjednik Sulejman Demirel, ina~e gra|evinski in`injer, ulo`io je golemu energiju u projekat GAP, a sve vrijeme rata, posredstvom Ingre, odr`avao je tijesnu vezu s tada{njim hrvatskim predsjednikom Franjom Tu|manom.

Kada je Tu|man umro 1999. godine, Demirel je bio jedini inostrani dr`avnik koji je do{ao na sprovod u Zagreb.

licencne proizvodnje aviona F-16. Njena vojna industrija op}enito se smatra najboljim segmentom cijele industrije i nesumnjivo je najzna~ajnija platforma za razvoj i upotrebu najsuvremenije tehnologije koja se iz vojne {iri i na civilnu industriju.

U tom kontekstu treba posmatrati i spektakularni razvoj automobilske industrije a jednako tako i industrije ku}anskih aparata. Turska godi{nje proizvodi vi{e od milion automobila i u tom je segmentu {esta u Evropi, a 75 posto proizvoda autoindustrije izvozi na tr`i{te Evropske unije.

Jo{ je uspje{nija na tr`i{tu ku}anskih aparata - pokriva tre}inu evropskog tr`i{ta!

Ukupni izvoz Turske u protekloj godini prema{io je iznos od 145 milijardi dolara, {to je dobrim dijelom rezultat uspje{nog privla~enja stranih investicija, u ~emu je Turska u samom evropskom vrhu s oko 10 milijardi dolara godi{nje!

SLOBODNA BOSNA I 15.11.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

14.11.2012

23:02

Page 8

EUROPA:EUROPA.qxd

13.11.2012

16:48

Page 42

EVROPA, ODMAH Zapadni Balkan nema alternativu EU ZA RASPRAVU O PRAVOSU\U U OKVIRU STRUKTURIRANOG DIJALOGA Pierre Mirel

Pierre Mirel, direktor za Zapadni Balkan u Direkciji za pro{irenje EU-a, u tekstu objavljenom na stranici Delegacije EU-a u BiH, upozorava da svaka rasprava u vezi s nadle`nosti pravosudnih institucija i vlasti BiH mora jasno odgovoriti da li }e predlo`ene promjene ili reforme oja~ati sistem provjera i ravnote`e potrebne zemlji koja razvija demokratiju. “U nedavno zapo~etoj raspravi o ulozi Visokog sudskog i tu`ila~kog vije}a upravo to pitanje jo{ trebamo pojasniti. S na{e strane, Evropska unija je jasno iskazala punu podr{ku integritetu i mandatu VSTV-a. Smatramo da je uloga VSTV-a od posebne va`nosti za ja~anje nezavisnosti, odgovornosti, nepristranosti, stru~nosti i efikasnosti u pravosu|u... Politi~ka debata je va`an i potreban element u reformskim procesima. Me|utim, moraju se izbje}i ’brze popravke’, koje mogu da poni{te rezultate prija{nje reforme, umjesto da ih pobolj{aju”, pi{e Mirel.

Evropska unija, kako je naveo, smatra da se ova rasprava prvenstveno treba odvijati u kontekstu dijaloga koji vodi sa BiH i u kontekstu budu}eg ~lanstva ove zemlje u EU, poznatom kao strukturirani dijalog.

FRANCUSKINJA NA ^ELU INTERPOLA Francuskinja Mireille Ballestrazzi izabrana je u Rimu za predsjednicu Interpola i tako postala prva `ena koja je ikada predsjedavala me|unarodnom organizacijom za policijsku suradnju.

Pedesetosmogodi{nja Mireille Bellastrazzi ve} je bila na du`nosti u Interpolu kao potpredsjednica Izvr{nog odbora organizacije za Evropu. Policijska komesarica 42

Centar za izučavanje Jugoistočne Evrope Univerziteta u Gracu prošlog je vikenda na trodnevnoj konferenciji okupio sedamdesetak lidera iz regiona, pravnika, politologa, sociologa i naučnika iz drugih oblasti, kako bi razgovarali o problemima Balkana na putu ka Evropskoj uniji

K

riza koja vlada u EU mo`e uticati na dalji proces pridru`ivanja, upozorili su u~esnici konferencije “Napu{taju}i ~ekaonicu za Evropu: Prevazila`enje krize pro{irenja EU-a na Zapadni Balkan”, odr`ane pro{log vikenda u organizaciji Centra za izu~avanje Jugoisto~ne Evrope Univerziteta u Gracu. Tim Judah, novinar lista The Economist, konstatirao je kako je do{ao trenutak kada se svi mogu upitati kakav uticaj na region mo`e imati pitanje [kotske, eventualni izlazak Velike Britanije

iz EU-a, pitanje Katalonije...““Mo`emo se svi pitati ~emu to region te`i da se priklju~i?”, rekao je Judah. Prethodni dan govorilo se o tome kako je kriza u Gr~koj uticala na ekonomiju i evropsku perspektivu dr`ava Zapadnog Balkana. “Gr~ka kriza je smanjila vjeru u pro{irenje i diskreditirala cijelu regiju jer je Gr~ka ‘pala’”, ocijenila je Rica Panajot iz Centra za planiranje i ekonomsko istra`ivanje iz Atine. Istovremeno, “de{avanja u Gr~koj su hrana na tanjiru za euroskeptike“, navela je SLOBODNA BOSNA I 15.11.2012.

EUROPA:EUROPA.qxd

13.11.2012

16:50

Page 43

vu nego da se priključi EU AKADEMSKI RAZGOVORI O BUDU]NOSTI REGIJE O izazovima pribli`avanja zemalja Zapadnog Balkana EU pro{log su vikenda govorili stru~njaci iz regije okupljeni na konferenciji u Gracu

Panajot na konferenciji. S njom se slo`io i gostuju}i profesor na dr`avnom sveu~ili{tu u Bukure{tu Franc-Lotar Altman ocijeniv{i

da je gr~ka kriza dodatno rasplamsala ve} postoje}i skepticizam prema pro{ir enju. Stefan Lehne, gostuju}i istra`iva~ na Carnegie Europe u Briselu, napominje da se Evropa koja je trenutno u krizi, mijenja, preoblikuje, ali, da se, ipak, su{tinski, u njenim temeljima nije ni{ta promijenilo.

Principi, dakle, ostaju isti, svaka zemlja koja pretendira na ~lanstvo se pribli`ava EU na temelju svojih zasluga i reformi koje je provela. Bosna i Kosovo, su, me|utim, zemlje koje izazivaju posebnu zabrinutost, prvu jo{ nije ni priznalo pet zemalja ~lanica. BiH zabrinjava zbog svoje disfunkcionalnosti, zbog koje, recimo, iako to Komisija godinama od nje tra`i, nije izvr{ila sve potrebne pripreme za ulazak Hrvatske u Evropsku uniju. Ilir Dugoli, ambasador Kosova u Briselu, govorio je pak o poziciji zemlje ~iji status na me|unarodnom planu jo{ uvijek nije do kraja rije{en. “Za sada je na{ glavni cilj u Briselu da svojim prisustvom uka`emo na na{e odsustvo. Dakle, da organizacijama koje imaju sjedi{te u tom gradu ka`emo da nismo njihovi ~lanovi, a da to `elimo postati i ostati.” Ipak, Kristof Bender, analiti~ar Evropske inicijative za stabilnost, skrenuo je pa`nju na to da proces pro{irenja, sa svim svojim zahtjevima, zaista ima efekta. ”Moglo bi, naravno, sve to biti puno bolje, ali mislim da te{ko da je bilo mogu}e uspostaviti mehanizam koji bi bolje radio”, dodao je on. S njegovim zaklju~kom vjerovatno bi se svi slo`ili: ”Zapadni Balkan nema alternativu nego da se priklju~i EU.” (D. Savi})

jo{ od 1975. godine, poznata je u Francuskoj kao jedna od prvih `ena koja je obavljala visoke du`nosti u policiji. Bila je i na ~elu grupe za suzbijanje razbojni{tva u Bordeauxu 1978. godine, zatim je rukovodila sudskom policijom na Korzici u jednom od najnemirnijih perioda na tom podru~ju 1993. godine.

[VEDSKA I DALJE PREDNJA^I PO REGIONALNIM INOVACIJAMA Izvje{taj o regionalnim inovacijama za 2012. godinu Evropske komisije, koji se odnosi na 190 regija u EU, zaklju~uje da se po stepenu inovativnosti i dalje prednja~i [vedska, na drugom mjestu je Danska, zatim slijede Njema~ka i Finska.

Svi regioni podijeljeni su u ~etiri grupe na temelju stepena razvoja. Gledano po dr`avama, od 16 regija u Njema~koj njih 12 u{lo je u prvu grupu u kojoj su lideri u inovacijama. U Finskoj je tri od pet regiona u{lo u prvu grupu, dok je u [vedskoj u grupu s najboljim u{lo pet od osam regija. Od najrazvijenijih dr`ava samo je u Danskoj ve}ina regije u{la u drugu grupu, dok su dva od pet regiona u{la u skupinu inovativnih predvodnika. Studija je pokazala da stupanj inovativnosti varira zavisno od regionalnih razlika. Skoro sve evropske dr`ave imaju regione na razli~itom stupnju inovativnog napretka.

Najbolji primjer za to su Francuska i Portugal, a najhomogenije dr`ave po pitanju inovativnosti su Ma|arska, Poljska, Gr~ka i Slova~ka.

OSTAVKE NA BBC-u Skandali, izvinjenja i ostavke potresaju BBC, najve}u medijsku kompaniju na svijetu, ru{e}i njen ugled u godini u kojoj treba da proslavi svoj 90. ro|endan.

Direktorica vijesti na BBC-iju Helen Boaden i njen zamjenik Steve Mitchell dali su ostavke o~ekuju}i rezultate unutra{nje istrage, a nakon {to je ostavku podnio generalni direktor Georgea Entwistle. Boaden je bila direktorica BBC Newsa, a Entwistle direktor BBC Visiona u vrijeme kada je donesena odluka da se ne emitiraju optu`be o navodima za zlostavljanje koje je po~inio biv{i BBC-jev voditelj Jimmy Savile.

15.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

43

BIZNIS:BIZNIS.qxd

14.11.2012

23:32

Page 44

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

Bankari razmatraju rast kamata Drina privukla ameri~ke investitore Nepotrebna decentralizacija Ureda za `albe Sve dr`ave regije trguju s minisom NEOPRAVDAN RAST KAMATA Mijo Mi{i}, Izvr{ni sekretar Udru`enja banaka BiH, najavio je rast kamata na kredite

Kamate rastu zbog bankarske pohlepe Izvr{ni sekretar Udru`enja banaka BiH Mijo Mi{i} nije isklju~io mogu}nost da komercijalne banke u skorije vrijeme pove}aju kamatne stope na kredite.

“Ekonomski pokazatelji stanja u BiH ukazuju da bi u narednom periodu komercijalne banke mogle pove}ati kamatne stope na kredite”, rekao je Mi{i}, uz obrazlo`enje kako su banke prisiljene na taj potez jer je, zbog lo{eg kreditnog rejtinga BiH, cijena kapitala na me|unarodnom tr`i{tu jako visoka.

“Imamo najni`e kamatne stope u regionu, {to je te{ko odr`ivo, s obzirom na to da su u pro{loj godini banke koristile svoje rezerve. Kreditni obim je izuzetno skroman, dva do tri procenta, {to zna~i da vi{e nema rezervi i da je zaista cijena kapitala na tr`i{tu izuzetno visoka“, istakao je Mi{i}, dodaju}i da su sve to razlozi koji idu u prilog pove}anju kamatnih stopa.

Mi{i} ka`e da }e se eventualno pove}anje kamatnih stopa odnositi samo na nove kredite, a koliko }e ono biti odluka je svake banke pojedina~no.

Bankarske kamate na dugoro~ne kredite u doma}oj valuti u septembru su za privatna preduze}a prosje~no iznosile 7,76 posto, dok su za gra|ane bile 7,55 posto, {to je najni`i nivo u posljednjih pet godina, podaci su Centralne banke BiH. Kamate na dugoro~ne kredite u KM sa valutnom klau44

zulom za privredu iznosile su 7,14, a za stanovni{tvo 8,38 posto. Nismo ba{ sigurni da je Mi{i} naveo stvarne razloge zbog kojih }e banke pove}ati kamate. Istina, uvjeti na me|unarodnom tr`i{tu kapitala nisu povoljni, ali nisu se ni bitnije mijenjali u posljednjih desetak mjeseci.

O tome svjedo~e i slijede}i podaci.

Banke u Federaciji BiH na kraju prvog polugodi{ta ove godine ostvarile su pozitivan finansijski rezultat u iznosu od 71 milion KM. Trend je identi~an i u Republici Srpskoj: s profitom je poslovalo svih deset komercijalnih banaka, ~iji je zbirni polugodi{nji profit prema{io 36 miliona KM. Kako je identi~an trend zabilje`en i tokom tre}eg kvartala 2012. godine, ve} se sada mo`e predvidjeti da }e ukupni profit komercijalnih banaka na kraju godine prema{iti 200 miliona KM! Ne postoje, dakle, opravdani razlozi za podizanje kamatnih stopa. Ako pak banke ipak pove}aju kamate, to ne}e biti zbog “pogor{anih uvjeta na me|unarodnom tr`i{tu kapitala”, nego isklju~ivo zbog bankarske pohlepe.

A pitanje je i da li bi rast kamata donio ve}i profit - Izvr{ni direktor Udru`enja ekonomista RS-a (Swot) Sa{a Grabovac sumnja “jer }e sve manje privrednih subjekata biti u stanju da iznese tako veliki teret”.

Još četiri elektrane na Drini Vlada Republike Srpske i ameri~ka kompanija New Generation Power zaklju~ile su sporazum o suradnji u istra`ivanju hidropotencijala donjeg toka rijeke Drine i realizaciji izgradnje ~etiri hidroelektrane ukupne vrijednosti oko 1,3 milijarde eura.

Potpredsjednik vlade RS-a Jasmin Komi} precizirao je da se radi o elektranama Kozluk i Drina jedan, dva i tri, i da }e, ukoliko se na osnovu istra`ivanja poka`e opravdanost projekta, do}i do osnivanja zajedni~kog dru{tva izme|u ameri~ke kompanije i Elektroprivrede RS-a, kako bi se projekat realizovao kroz model koncesije.

On je dodao da je ovim sporazumom otvoren proces koji mo`e dati zna~ajne podsticaje novim investicijama i otvaranju novih radnih mjesta.

Prema ranijim projekcijama, ove ~etiri hidroelektrane imale bi instalisanu snagu od oko 400 megavata, a mogu}a godi{nja proizvodnja iznosila bi oko 1.500 gigavat sati elektri~ne energije.

Elektroprivreda RS-a uradila je ranije projektnu dokumentaciju idejnog rje{enja i studiju izvodljivosti, koje }e predo~iti ameri~kim partnerima kako bi se u naredenih godinu dana do{lo do konkretnih projektnih rje{enja i studije ekonomske opravdanosti.

Direktor Centralnoevropske kancelarije ameri~ke savezne dr`ave Ilinois Macej Cibilski istakao je da je ova dr`ava pomogla kompaniji New Generation Power i dodao da je sa predsjednikom Srpske Miloradom Dodikom razgovarao o mogu}em potpisivanju Memoranduma o saradnju izme|u Srpske i Ilinoisa.

SLOBODNA BOSNA I 15.11.2012.

BIZNIS:BIZNIS.qxd

14.11.2012

23:32

Page 45

Izvor korupcije u javnim nabavkama

Rasprostranjeno je uvjerenje da se glavni izvor korupcije u BiH krije u javnim nabavkama dr`ave i dr`avnih preduze}a.

Prema nekim, dodu{e pau{alnim procjenama bez opipljivim podataka, korupcija u javnim nabavkama te{ka je 700 miliona KM godi{nje!

Tako|er je rasprostranjeno uvjerenje da je potrebno pobolj{ati postoje}i Zakon o javnim nabavkama i funkcioniranje Ureda za razmatranje `albi.

Taj je problem dijelom dotaknut i u nedavno potpisanom Sporazumu o programskoj suradnji SDP-a i SNSD-a, ali ponu|ena rje{enja nisu ba{ najsretnija. Cijela “reforma” po zamisli SDP-a i SNSD-a svela bi se na decentralizaciju Ureda za `albe, na taj na~in {to bi se umjesto jednog formirala ~etiri ureda! Uredi u Mostaru, Banjoj Luci i Br~kom odlu~ivali bi po `albama do iznosa od 800.000 KM, dok bi centralni Ured za `albe u Sarajevu

razmatrao i rje{avao prigovore koji se odnose na nabavku iznad 800.000 KM. Sporazum o~igledno nije ciljao na eliminaciju korupcije, nego je usmjeren na “osiguranje efikasnije procedure i dodjele ugovora o javnim nabavkama”, kako doslovno pi{e u dijelu Sporazuma posve}enom problemu javnih nabavki.

Predvi|eno je, naime, “uve}avanje administrativne takse u procesu `albi kako bi se sprije~ile manipulacije fiktivnim `albama”, {to bi u kona~nici trebalo rezultirati smanjenjem broja podnesenih `albi na povredu tenderske procedure.

Ta }e odredba, ako bude usvojena, “osigurati efikasnije procedure”, ali sasvim izvjesno ne}e smanjiti nego potaknuti korupciju u javnim nabavkama. Uve}anje administrativnih taksi ne bi bilo sporno ako bi se na drugoj strani dodatno zao{trila odgovornost onih koji kr{e Zakon o javnim nabavkama.

Polugodišnji minus BiH u vanjskoj trgovini 1,7 milijardi eura Zbirni obim vanjskotrgovinske razmjene BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore u prvom polugodi{tu ove godine iznosi oko 30 miliona eura, no sve ~etiri dr`ave suo~avaju se s golemim trgovinskim deficitom. Najve}i obim uvoza i izvoza ostvaruje Hrvatska, ali ova dr`ava ima i najve}i trgovinski deficit, koji je u {est mjeseci ove godine prema{io iznos od 3,5 milijardi eura.

Udio Crne Gore u vanjskoj trgovini je najmanji - svega 1,1 milijardu eura u pola godine, no i polugodi{nji trgovinski minus Crne Gore je najmanji - 680 miliona eura.

15.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

45

Ubleha:TEKST osnova.qxd

14.11.2012

23:44

Page 46

“PROSPERITET” BEZ POKRI]A

Nakon dvije propale kandidature Sarajeva za organiziranje još jedne OLIMPIJADE, predsjednik SBB-a BiH Fahrudin Radončić ovih je dana lansirao još jednu inicijativu za kandidaturu Sarajeva; novinar SB analizira razloge ove besmislene inicijative, šta je Sarajevo dobilo organizacijom ZOI 84 te zašto je nova kandidatura samo mamuzanje mrtvog konja

SUMANUTA RADONČIĆEVA IDEJA O NOVOJ OLIMPIJADI Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

S

umanuta ideja o jo{ jednom kandidiranju Sarajeva za zimsku olimpijadu ovih se dana diskretno, ali poprili~no vje{to provla~i u medijima u vlasni{tvu Fahrudina Radon~i}a. Vjerovatno ro|ena u glavi Izeta Ra|e, ~elnika Olimpijskog komiteta BiH, koji se mjesecima skrivao od ovda{nje javnosti koja je tra`ila da pojasni razloge sramotnog nastupa bh. olimpijaca u Londonu ali i zbog ~ega je, o tro{ku OK, na Olimpijadu vodio svoju k}erku. Prvi je javno svoju podr{ku ideji dao Enes Terzi}, vi{estruko diskreditirani nekada{nji ~elnik OK BiH (slu~aj novca sa ra~una OK BiH u {vicarskoj Lausannei) a zatim redom ~elnici OK. I nigdje kriti~ke ocjene o razlozima zbog kojih su propale dosada{nje dvije kandidature Sarajeva, ni{ta o potrebnom plebiscitu gra|ana, fizibiliti studijama o opravdanosti projekta... Va`no je lupiti, zaigrati na kartu osje}aja svijeta prema Sarajevu (iako se svijet odavno zadeverao sam o sebi) i spremati se za bacanje jo{ koje stotine hiljada maraka na kandidaturu koja je u startu osu|ena na propast.

famozne samodoprinose kojima su bh. gra|ani dobrano napunili kasu u koju se slijevao novac neophodan za Olimpijadu.

Tada{nji {ef poola ABC-ja Tom Oserton pri~ao je kako je njegova ku}a, osim 91 milion dolara upla}enih za otkup tv prava (od kojih je tre}ina oti{la MOK-u), morala platiti i sve tro{kove ptt veza, transporta vlastitih ure|aja, ili ishrane. Niko se tada nije usu|ivao govoriti koliko su ovda{nje kompanije zaradile na njima, ali se spekuliralo svotom od 10 miliona dolara.

Pokazat }e se kako je za Sarajevo najve}i, mo`da i jedini pravi dobitak bila izgradnja stambenih kompleksa u naseljima Dobrinja i Mojmilo (oko 650 stanova), koji su u vrijeme Igara slu`ili kao olimpijska sela u kojima su bili smje{teni sporta{i i novinari.

No, novinari koji su pratili Olimpijadu ve} su tada sumnjali kako }e Sarajevo mo}i kvalitetno, poput vode}ih svjetskih i evropskih skija{kih centara, iskoristiti pogodnosti koje su mu donijele Igre.

“Vrijeme je da se postavi pitanje mo`e li

TADA[NJIH 140 MILIONA Osim grandiozne promid`be u svijetu i izgradnje olimpijskih objekata i infrastrukture, sarajevske su ZOI imale i svoju drugu stranu. Naime, tada{nje bh. i jugoslovenske vlasti nikada nisu objavile zvani~ni zavr{ni ra~un o sredstvima koja su utro{ena u organiziranje Igara i gradnju olimpijskih borili{ta. [u{kalo se kako je za organiziranje Igara tada utro{eno oko 140 miliona dolara, no to su bila samo naga|anja inozemnih novinara i privatna razmi{ljanja ljudi neposredno uklju~enih u organiziranje. Znalo se, primjerice, kako je ve}inu novca obezbijedilo tada{nje Savezno izvr{no vije}e, te Coca Cola i ameri~ka tv ku}a ABC. Ne treba svakako zaboraviti niti 46

SLOBODNA BOSNA I 15.11.2012.

Ubleha:TEKST osnova.qxd

14.11.2012

23:44

Page 47

SARAJEVO NIJE GDJE JE NEKAD BILO

UNI[TENA UNI[TENA BOB BOB STAZA STAZA

Njena Njena gradnja gradnja za za Olimpijadu Olimpijadu ko{tala ko{tala je, je, prema prema nekim nekim procjenama, procjenama, 14 14 miliona miliona dolara dolara

NEKOM NEKOM ^IMBURIJADA, ^IMBURIJADA, NIKOM NIKOM OLIMPIJADA OLIMPIJADA

Vu~ko, Vu~ko, zaboravljeni zaboravljeni simbol simbol olimpijskog olimpijskog Sarajeva Sarajeva

Na dvije dosada{nje propale kandidature Sarajeva za dobijanje Olimpijskih igara ba~eno skoro milion maraka!

Sarajevo ostvariti svoju `elju da postane centar zimskih sportova nakon {to i posljednja hokeja{ka utakmica bude zavr{ena”, napisa}e Stewart Sidel, tada urednik nedavno uga{enog Newsweeka.

“To }e biti spor i te`ak proces. Bojim se da }e za Sarajevo to biti te{ko. Desetine miliona dolara potro{eno je na organizaciju, ali bi}e potrebno jo{ vi{e da bi se gomile skija{a privukle na Bjela{nicu ili Jahorinu.” Kratko nakon Olimpijade ispostavi}e se kako je Sidel bio u pravu.

Sarajevo nikada nije steklo reputaciju u svjetskim okvirima relevantnog skija{kog centra. Tek jedno finale Svjetskog kupa u skijanju, organizirano na Bjela{nici 1987. godine, potvrda je za to. Mada se u godinama nakon Olimpijade poku{avalo olimpijska borili{ta u~initi profitabilnim objektima, u toj se nakani nikada nije uspjelo. Osim toga, ve}ina borili{ta, zbog kratkih rokova gradnje pred Olimpijadu, nikada nije pro{la proceduru tehni~kog prijema, pa su se brojne gre{ke graditelja morale skupo ispravljati. Svi objekti, osim donekle Zetre, `ivotarili su od dotacija gradskih i republi~kih vlasti. Mo`da i

15.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

najskuplji objekat izgra|en za potrebe Olimpijade bila je bob i sanjka{ka staza na Trebevi}u. Prema tvrdnjama onih koji su nakon Igara radili na njoj, izgradnja je ko{tala sedam miliona dolara. Iako je bila najju`nija staza u Evropi, radila je svega dva mjeseca godi{nje. Ostali su mjeseci kori{teni za remont i ona je u svakom trenutku zapo{ljavala tridesetak ljudi.

Poku{avalo se sa projektima kojim bi se staza koristila 100 dana u godini, no nije se uspjelo. Bob staza se Sarajevu nikada nije isplatila. Potpuno je uni{tena tijekom godina opsade Sarajeva i smatra se kako bi danas za gradnju nove trebalo izdvojiti milione dolara. Sli~nu sudbinu kao i bob staza do`ivjele su i skakaonice na Igmanu, koje je projektirao Janez Gori{ek. Na njima su, poslije Olimpijade, organizirana tek tri Kupa i slu`ile su uglavnom u ljetnim mjesecima, kada je na plasti~noj plohi trenirala tada{nja leta~ka reprezentacija Jugoslavije. Za odr`avanje tih ploha dolazili su ogromni ra~uni za vodu koji su, pak, dogovorom nadle`nih, prebijani sa komunalnim preduze}ima. Jedini profitabilan objekat bila je Zetra, no najvi{e novca nije donosila organiziranjem sportskih natjecanja, nego iznajmljivanjem 7500

kvadratnih metara skladi{nog prostora koji je tada bio glavni izvor prihoda. Me|utim, mo`da i najve}i problem kada je u pitanju kandidatura je pitanje kadrova te naravno novca. Onda{nju je Olimpijadu organizirala Partija koja nije pitala koliko ko{ta, iskoristila ju je kao novi na~in otvaranja ka svijetu nakon Titove smrti. Niko ne}e saznati koliko je novaca utro{eno u organizaciju, koliko su samo besplatnih sati proveli vojnici JNA ure|uju}i staze na planinama. Prodavnice su po direktivi radile po cijelu no}, u pomo} su dolazili hotelijeri i turisti~ki radnici iz Dalmacije...

SARAJEVO, IZME\U RAFALA I LUTALICA Sarajevo je zbog Olimpijade dobilo dva moderna stambena naselja, poslijeratne kantonalne vlasti nisu u stanju obnoviti dva sarajevska stadiona. Nada da }e se ne{to promijeniti pojavila se 1991. godine kada je Roberto Sestra, u ime talijanskih industrijalaca, htio kupiti sarajevske planine i od njih napraviti novi Sestriere. Njegov projekat stopirali su pred rat ~elnici paljanske Op}ine. Nakon rata mnogi su zainteresirani 47

Ubleha:TEKST osnova.qxd

14.11.2012

23:44

Page 48

“PROSPERITET” BEZ POKRI]A

STAZA NA BJELA[NICI Nakon Olimpijade ovdje je odr`ano tek jedno ozbiljnije svjetsko takmi~enje

JAHORINA PLANINA Jedino ozbiljnije skijali{te u blizini Sarajeva svoj status ne duguje Olimpijadi nego stoljetnoj skija{koj tradiciji

dolazili, no brzo su se vra}ali ku}i.

Ovo je ve} tre}i put da se sarajevske vlasti, kojima je valjda sve u Sarajevu, od infrastrukture preko pasa lutalica pa do kriminala, potaman, bave idejom o ponovnom kandidiranju Sarajeva za Olimpijske igre. I ova }e ideja, kao i dvije prethodne, okon~ati neslavno. No, plati}e za to poreski obveznici. Ba{ kao {to su pla}ali i posljednjih desetak godina sto-

tinama hiljada maraka. Zaklju~ci specijalne komisije MOK-a, koja je raspravljala o aplikacijama gradova-kandidata za ZOI 2010, za Sarajevo bili su katastrofalni.

Sagledani su svi aspekti i etape koje svaki ozbiljan grad kandidat treba pro}i. Sarajevo je dobilo najni`e ocjene, u analizi inozemne agencije koju je anga`irao MOK. U najkra}em, tada su, a ni do danas se ni{ta bitnije promijenilo nije, ovda{nje ceste i op}enito putne komunikacije ocijenjene katastrofalnim, a postoje}e telekomunikacijske mre`e najlo{ijim u Evropi. Osim toga, utvr|eno je kako Sarajevo nema nikakve mogu}nosti niti kapaciteta da SKAKAONICA SKAKAONICA NA NA IGMANU IGMANU

Slu`ila Slu`ila tek tek kao kao mjesto mjesto za za ljetne ljetne pripreme pripreme slovena~kih slovena~kih skaka~a skaka~a

48

smjesti sporta{e i sve posjetitelje koji bi u gradu boravili tokom Igara, a procjenjuje se da bi njih bilo najmanje 35 hiljada. Izjave gradskih du`nosnika navedene u aplikacijskom materijalu kako }e do}i do zna~ajnih promjena u tim segmentima, ocijenjene su kao neuvjerljive uz zaklju~ak da se u svakoj kandidaturi razmatra trenutna sposobnost svakog grada kandidata. Pored toga, u poglavlju o kreditnoj sposobnosti BiH, u kojem su drugi gradovi-kandidati zaradili opisne ocjene, primjerice Vancouver, Kanada AAA ili Salzburg, Austrija AA1, Sarajevo i BiH ostali su na posljednjem mjestu, bez ikakve ocjene, ali sa komentarom kako je BiH “zemlja kreditno nesposobna i pod protektoratom UN-a”. Da li se danas, deset godina kasnije i{ta su{tinski promijenilo? Tre}i, mo`da i najbitniji segment istra`ivanja mogu}nosti kandidature Sarajeva odnosio se na politi~ku, ekonomsku i posebice sigurnosnu situaciju u gradu. Nije te{ko zaklju~iti da je situacija u Sarajevu, u kojem gotovo svakodnevno odjekuju rafali i detonacije bombi, izrazito nepovoljna. No, kako i pored katastrofalnih ocjena koje je MOK dao propalom poku{aju kandidature Sarajeva za ZOI 2010, koja je ina~e poreske obveznike u Federaciji ko{tala skoro 700 hiljada maraka, du`nosnici OK BiH sada najavljuju novu kandidaturu, koja mo`e samo ko{tati mnogo vi{e. Su{tina je isklju~ivo u zamajavanju javnosti, u njihovim privatnim interesima i vlastitoj promociji, jer je i njima itekako jasno kako je svaka kandidatura Sarajeva, zbog stanja u kojem se BiH nalazi, u za~etku osu|ena na propast.

SLOBODNA BOSNA I 15.11.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

14.11.2012

23:03

Page 9

Nurija:TEKST osnova.qxd

14.11.2012

23:36

Page 50

FELJTON “SB-a”

Po odluci komisije Muzeja holokausta “Yad Vashem” u Jerusalimu, broj “pravednika među narodima” u BiH se povećao sa 47 na 49, a nova imena su NURIJA i DEVLETA POZDERAC; u ovom i sljedećem broju SB-a objavićemo priču o Nuriji Pozdercu, predratnom političaru i ratnom partizanu, čiji ćemo 120. rođendan obilježiti u januaru naredne godine

DŽENETSKI NURIJA

Husnija Kamberovi}: “Nurija Pozderac je znao odabrati pravu stranu, ali se dr`ao i nekih svojih temeljnih principa“ Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

N

aprosto, velikom brzinom treba od{tampati novo, dopunjeno izdanje knjige Kad su kom{ije bili ljudi Elija Taubera, vi{eg stru~nog saradnika u Institutu za istra`ivanje zlo~ina protiv ~ovje~nosti BiH. Autor je pisao o ~etrdeset i sedam pravednika me|u narodima iz Bosne i Hercegovine, a sada }e ih, po odluci komisije Muzeja holokausta Yad Vashem u Jerusalimu, biti dvoje vi{e: bra~ni par Nurija i Devleta Pozderac.

SVOJEVRSNI USAMLJENIK “^injenica je da o brojevima nikada nije zahvalno govoriti. Naravno, da ni broj ljudi koji su spa{avali Jevreje u Drugom svjetskom ratu u Bosni i Hercegovini nije tako mali - 47. Ali, smatram da je realni broj nekoliko stotina ljudi, koji su direktno ili indirektno utjecali na spa{avanje Jevreja.

Nakon promocije knjige, napisao sam nekoliko ~lanaka o spa{avanju Jevreja i snimio dokumentarno-propagandni film koji je bio bespalatno objavljen na skoro svim TV stanicama. Rezultat je bio impresivan. Javili su mi se mnogi ljudi 50

{irom Bosne. Tragom tih javljanja obavio sam oko pedeset intervjua i utvrdio da je broj pravednika iz BiH daleko ve}i. Knjiga Kada su kom{ije bili ljudi izdata je kao monografija, luksuzno opremljena. Dok }e moja nova knjiga o pravednicima, koju sam ve} po~eo pripremati, nositi opravdani naziv Spa{avanje Jevreja BiH i podnaslov Kom{iluk je presudio”, ka`e Eli Tauber.

A, ko je bio Nurija Pozderac? Prije svega, sin Murat-age iz Cazina i jedne od njegove tri `ene. Imao je i brata Mehmeda, koji tako|e zaslu`uje medalju Pravednika me|u narodima. Čuveni Murat-aga imao je, dakle, jo{ dvije `ene i jo{ pet sinova i ~etiri k}erke. Vojni istori~ar i general JNA pokojni Mirko Turi} iz Cazina napisao je najta~niji biografski tekst o Nuriji Pozdercu. Pro~itao ga je u junu 1983. u Cazinu, na sve~anoj sjednici povodom ~etrdesete godi{njice pogibije Nurije Pozderca, potpredsjednika AVNOJ-a.

“Ro|en 15. januara 1892. u Cazinu, Nurija Pozderac je osnovnu {kolu zavr{io u rodnom mjestu, ~etiri razreda gimnazije u Biha}u i, od 1914. godine, u~iteljsku {kolu u Sarajevu. Potom je oti{ao na odslu`enje vojnog roka. Po{to je izbio Prvi svjetski rat, umjesto u u~ionicu, odlazi u Be~, a onda na front u Galiciju gdje je, ranjen, pao u rusko

zarobljeni{tvo. Nastoje}i da uhvati vezu s bratom Alijom Pozdercem, koji je, tako|e ruski zarobljenik, stupio u Crvenu armiju i, po svjedo~enju doktora Pavla - Paje Gregori}a Brzog, postao njen oficir, Nurija je, vatreni pobornik jugoslovenske ideje, ideje oslobo|enja i ujedinjenja naroda Slavenskog Juga, veoma aktivan u Dobrud`i u stvaranju dobrovolja~kih jedinica za borbu protiv centralnih sila i za stvaranje prve jugoslavenske dr`avne zajednice. Po svr{etku rata vra}a se u svoj Cazin, uklju~uje u politi~ki `ivot i, kao istaknuti pripadnik Jugoslavenske muslimanske organizacije, postaje najmla|i poslanik u Ustavotvornoj skup{tini Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca”, napisao je i izgovorio Turi}, izme|u ostalog, prije skoro trideset godina.

Povjesni~ar iz Zagreba i znanstveni suradnik Instituta dru{tvenih znanosti Ivo Pilar, dr. Zlatko Hasanbegovi}, promovisao je, pak, ove godine knjigu Jugoslavenska muslimanska organizacija 1929.-1941. (u ratu i revoluciji 1941.-1945.), u kojoj je pisao i o “svojevrsnom usamljeniku, mjesnom prvaku JMO-a i skup{tinskom zastupniku i senatoru iz Cazina” Nuriji Pozdercu. “Slom Kraljevine Jugoslavije Pozderca je zatekao u Cazinu, bez ikakvih dodira sa Sarajevom, pa se politi~ki SLOBODNA BOSNA I 15.11.2012.

Nurija:TEKST osnova.qxd

14.11.2012

23:36

Page 51

STVARNI I MITOLO[KI NURIJA POZDERAC (I)

BIJEG BIJEG OD OD TERORA TERORA

Fotografija Fotografija Nurije Nurije Pozderca Pozderca snimljena snimljena 1932.

1932. uu Albaniji Albaniji

15.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

51

Nurija:TEKST osnova.qxd

14.11.2012

23:37

Page 52

FELJTON “SB-a” pasivizirao, nezadovoljan zlo~inima i razli~itim usta{kim prosrpskim postupcima u Biha}u i Cazinskoj krajini. Nakon uspostave NDH u Krajini je na povr{inu isplivalo staro politi~ko suparni{tvo izme|u Pozderca i disidenta JMO-a i na~elnika op}ine u Velikoj Kladu{i, Hasana Miljkovi}a, koji se u novim okolnostima poku{ao nametnuti kao mjesni muslimanski politi~ki autoritet. Miljkovi} je do 1941., kao disident JMO-a, i 1938. kandidat na Me~ekovoj listi u cazinskom kotaru, stajao u Pozder~evoj sjeni. U korist Miljkovi}eva politi~kog uspona u NDH i{la je i ~injenica da je Paveli} u sklopu politike ‘ispravljanja nepravdi iz jugoslavenske pro{losti’ svojom javno objavljenom odlukom u kolovozu 1941. simboli~no poni{tio staru presudu ‘Miljkovi}u i drugovima’, prista{ama JMO-a, su|enima jo{ u kraljevoj diktaturi 1933. zbog izazivanja nereda na op}inskim izborima u Vrbaskoj banovini”, izdvajamo iz Hasanbegovi}evog teksta.

OZBILJNI GOVORI Dugo smo, zaista, i iscrpno putem telefona razgovarali sa Zlatkom Hasanbegovi}em, pa mu postavili i pitanje da li je Nurija Pozderac bio, hajde da to tako ka`emo, kvalitetan predratni politi~ar: “Najto~nije bi bilo re}i da je Pozderac bio tipi~an gra|anski real-politi~ar svoga vremena ~iju su politiku obilje`avali poslovi~ni oportunizam te kopernikanski obrati i prilago|avanje stvarnosti. Strana~ki je pripadao JMO-u i u`em krugu prista{a Mehmeda Spahe. Prihvatio je Spahin politi~ki zaokret 1935. putem ulaska u vladu Milana Stojadinovi}a i Jugoslavensku radikalnu zajednicu i napu{tanje tradicionalnog zahtjeva za autonomiju Bosne i Hercegovine. Pozderac je time u{ao u krug vladinih politi~ara, {to je bilo pra}eno uobi~ajenim poslani~kim i kraljevskim senatorskim sinekurama. Iako se u neznanstvenoj i propagandnoj literaturi i publicistici Pozderac isti~e kao neprikosnoveni vo|a kraji{kih muslimana izme|u dva rata, u stvarnosti Cazinsku krajinu je razdiralo sna`no me|umuslimansko politi~ko suparni{tvo i borba za utjecaj u muslimanskim masama. Glavni Pozder~ev suparnik u Krajini bio je kladu{ki politi~ar i na~elnik H asan Miljkovi}, koga ne treba mije{ati s tada politi~ki bezna~ajnim i nepoznatim Huskom Miljkovi}em. Tek je ~injenica da je popularni Hasan Miljkovi} 1935. ostao u opoziciji prema Spahinoj politici kompromisa s Beogradom otvorila vrata kona~nom Pozder~evu strana~kom usponu. Spahin i Pozder~ev kompromis s Beogra dom postupno je doveo do procesa otu|enja kraji{kih muslimana od politike sarajevskog vodstva. Zato je na skup{tinskim 52

IZVR[NI ODBOR AVNOJ-a PO^ETKOM 1943. GODINE U CRNOJ GORI Mladen Ivekovi}, Veselin Masle{a, Vlada Ze~evi}, Ivan Milutinovi}, Sima Milo{evi}, Mile Peruni~i} (gornji red, slijeva na desno); Nurija Pozderac, Ivan Ribar, Pavle Savi} (donji red, slijeva na desno)

izborima 1938., posebice u Biha}u, ve}ina kraji{kih muslimana glasala za muslimanske kandidate na Ma~ekovoj opozicijskoj listi, dok je Pozderac, osim potpunog poraza u Velikoj Kladu{i, u Cazinu izabran za skup{tinskog zastupnika tek uz pomo} nekoliko stotina srpskih glasova.” Na{ sagovornik je u svojoj knjizi pisao i da je Nurija Pozderac, Hrvat-musliman posjednik iz Cazina, 1932. “morao napustiti familiju i radno mjesto i pribje}i u Albaniju radi terora tadanjih vlasti” (Pozder~eve rije~i, op.a), koje su njega i njegovu familiju progonili kao istaknute Hrvate.

Raznorazne kontroverze svih ovih godina i decenija prate Nuriju Pozderca, mijenjale su interpretacije o njegovom liku i djelu, ba{ kao i “analize” o kompletnoj familiji Pozderac. “Nurija Pozderac je znao odabrati pravu stranu, ali se dr`ao i nekih svojih temeljnih principa. On je znao dr`ati ozbiljne govore u Narodnoj skup{tini u Beogradu, posebno kada je bilo rije~i o agrarnoj reformi, a on se protivio oduzimanju pa{njaka od muslimanskih

ZLATKO HASANBEGOVIĆ: “Određeni mit o Pozdercu nije nastao slučajno već je on bio rezultat zamršenih odnosa među jugoslavenskim i bosanskohercegovačkim komunistima od pada Rankovića”

posjednika i njihovoj dodjeli solunskim dobrovoljcima i sli~no. Pripadao je krugu Spahinin prista{a, ali njegov politi~ki utjecaj, po mom mi{ljenju, nikada nije pre{ao lokalne okvire. Mislim da ni njegov utjecaj u partizanima nije bio pretjerano veliki i da je dobrim dijelom samo bio ‘ikebana’ u tom pokretu, bez obzira {to je bio jedan od potpredsjednika Izvr{nog odbora AVNOJ-a”, obja{njava dr. Husnija Kamberovi}, direktor Instituta za istoriju Sarajevo.

Zlatko Hasanbegovi} pi{e i sljede}e re~enice: “Pozderac je vi{e od godinu dana nakon progla{enja NDH s obitelji `ivio u Cazinu u svojevrsnoj dru{tvenoj izolaciji, ali neometan od vlasti, bez izravnih dodira s ostalim politi~kim i dru{tvenm krugovima u Sarajevu i Zagrebu. Prema nekim navodima, odbijao je odre|ene pozive da promijeni neprijateljsko dr`anje prema NDH, jer bi ‘Usta{e (...) sigurno pre{le i preko njegovih stavova, a to su i poku{ale, ali je Nurija odbio svaku saradnju s njima’.” Kolegica Medina Delali} prije nekoliko godina objavila je u na{em magazinu tekst o Pozdercima, “bo{nja~kim Kennedyjevima”, u kojem je pisala i o susretu Nurije Pozderca i D`afer-bega Kulenovi}a, kojeg je Paveli} imenovao za potpredsjednika Vlade NDH. “Kulenovi} je posjetio Nuriju Pozderca u Cazinu, ‘prenio selame od poglavnika‘ i ponudio mu mjesto u Vladi NDH, koriste}i Paveli}ev {ablon o Muslimanima kao hrvatskom cvije}u.

Pozderac se zahvalio i ‘po~ast‘ odbio, uz jedino logi~no obja{njenje - ‘selam }e{ i ti poglavniku, ali u takvoj }e dr`avi, D`afere, nakon {to zavr{e sa Srbima na red do}i i cvije}e‘.”

I Husnija Kamberovi} i Zlatko Hasanbegovi} vele da treba razdvojiti mit o Nuriji Pozdercu i stvarnog Nuriju Pozderca. [ta SLOBODNA BOSNA I 15.11.2012.

Nurija:TEKST osnova.qxd

14.11.2012

23:37

Page 53

STVARNI I MITOLO[KI NURIJA POZDERAC (I) dalni{tva muslimanskih lidera, koja uklju~uje Mehmeda Spahu, Nuriju Pozderca, D`emala Bijedi}a, Hamdiju Pozderca i jo{ neke istaknute muslimanske politi~are.

MITSKI PRISTUP

Proglas Nurije Pozderca kraji{kim muslimanima 1942. godine

je, dakle, je mit, a {ta stvarnost? “Njegov politi~ki anga`man u okviru Jugoslavenske muslimanske organizacije izme|u dva svjetska rata, te prelazak u partizane 1942. i smrt nakon ranjavanja u bitci na Sutjesci 1943. otvorili su prostor za stvaranje mita o njemu i njegovoj li~nosti. O njemu se uglavnom pisalo kao o uglednom Muslimanu Cazinske krajine koji je opredijeljen za NOP i koji je presudno utjecao na muslimansko uklju~ivanje u partizanski pokret. S druge strane, upravo zbog njegove predratne pripadnosti Jugoslavenskoj muslimanskoj organizaciji neki su gradili mit o tome da je njegova smrt ostala nerazja{njena, odnosno sugerirali su da se radi o mogu}em ubojstvu, {to se, po mom mi{ljenju, odli~no uklapa u teoriju stra-

Ta mitolo{ka dimenzija je uvijek bila atraktivnija i privla~nija za {iru publiku nego ~vrste historijske ~injenice. A ~injenice su da je Nurija Pozderac jo{ pred Prvi svjetski rat ~ak drugovao sa nekim pripadnicima Mlade Bosne u Sarajevu, da je izme|u dva rata bio ~vrsto uz Mehmeda Spahu, koga je slijedio i u vremenu nakon 1935. kada je pristupio Stojadinovi}evoj Jugoslavenskoj radikalnoj zajednici. U to je vrijeme on ~ak do{ao do pozicije potpredsjednika Narodne skup{tine u Beogradu, 1939., a po~etkom rata se pasivizirao i aktivirao se tek nakon partizanskog ulaska u Biha} i Cazinsku krajinu koncem 1942. godine. Činjenica je da je po~etak rata proveo u Cazinu, da nije bio podvrgnut nikakvoj torturi, da nije imao

ELI TAUBER: “Broj ljudi koji su spašavali Jevreje u Drugom svjetskom ratu u Bosni i Hercegovini nije tako mali - 47. Ali, smatram da je realni broj nekoliko stotina ljudi, koji su direktno ili indirektno utjecali na spašavanje Jevreja”

MAJKE KRAJI[KE Hakija Pozderac pored nadgrobnih spomenika svoje majke Safije i supruge Nurije Pozderca Devlete

15.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

nikakve kontakte sa novim vlastima NDH osim administrativne obaveze da doka`e porijeklo svoje imovine - govori o njegovom nezadovoljstvu Nezavisnom dr`avom Hrvatskom”, isti~e Kamberovi}.

“Svatko tko posegne za postoje}om literaturom o Nuriji Pozdercu shvatit }e da zapravo postoje ‘dva’ Pozderca. Jedan je mitski Pozderac, (prvo)borac protiv fa{izma, potpredsjednik AVNOJ-a i sudionik bitke na Sutjesci, a drugi stvarni Pozderac, ~ovjek u svom vremenu.

Klasi~no djelo mitskog pristupa je Pozder~eva romansirana socrealisti~ka biografija autora Vlade Kecmana iz 1987., ina~e poratnog rukovoditelja Udbe, u kojem se na temelju naknadnih ‘sje}anja’ iznose brojne i uglavnom nelogi~ne tvrdnje koje se ne mogu potkrijepiti niti jednim dokumentom ili drugim relevantnim izvorom, te koje su ~esto u sukobu s pame}u i zdravim razumom. Odre|eni mit o Pozdercu nije nastao slu~ajno ve} je on bio rezultat zamr{enih odnosa me|u jugoslavenskim i bosanskohercegova~kim komunistima od pada Rankovi}a. Tada je zapo~ela ustavno-politi~ka debata u sklopu koje su se reinterpretirali ciljevi partizanske i komunisti~ke borbe, a koja je porodila latentni sukob izme|u onih koji su isticali da je primarni partizanski cilj bila obnova Jugoslavije i onih koji su naglasak stavljali na republi~ku dr`avnost. Za muslimanske komuniste, posebice utjecajan kraji{ki klan Pozderaca, mit o Nuriji Pozdercu trebao je biti odre|ena politi~ka potpora, ali i odgovor na latentne prigovore da su pobjeda 1945. u prvom redu bili rezultat srpske ustani~ke borbe u Bosni i Hercegovini, a u kojoj muslimanske, i hrvatske, mase, osim malobrojnih komunista, sve do samog kraja rata nisu gotovo ni{ta pridonijele. Na ovo se kasnije nadogradila i pripovijest kako Nurija Pozderac na Sutjesci zapravo nije umro od posljedica neprijateljskog ranjavanja ve} od pucnja u le|a njegovih ratnih drugova.

Time je Pozder~ev lik u{ao u panteon bo{nja~kih velikana, Mehmed Spaho, D`emal Bijedi}, koji navodno nisu umrli ve} su bili ‘ubijeni’ od ruke ‘neprijatelja’, nagla{ava Hasanbegovi}.

Za kraj I dijela na{eg feljtona o Nuriji Pozdercu, uvijek vjerniku i nikada ~lanu Komunisti~ke partije Jugoslavije, “oti}i” }emo jo{ nakratko do porodi~nog stabla.

Nurija Pozderac otac je tri k}erke: Sadete, Seide i Emine, te sina Seada. Sadeta i Emina su jo{ uvijek `ive i zdrave. Sadetina djeca su Sead i Sena, a Senina djeca Senka i Vuk Jeremi}. Eminin sin zove se Mi{o Ajaz, Seidin Adnan Had`iabdi}, a Seadova djeca Amir i Zlatan. Sa nekima od njih razgovara}emo u drugom dijelu na{e pri~e.

(Nastavi}e se) 53

Vjetenica:TEKST osnova.qxd

14.11.2012

23:52

Page 54

PROJDI VILO

Općinske vlasti Ravnog su na mučan način iz spilje Vjetrenica i projekta njezinog revitaliziranja izgurale speleologe iz UDRUGE VJETRENICA; doktor IVO LUČIĆ, u otvorenom razgovoru za naš list, govori o tome kako je, nakon decenijske borbe za očuvanje ovog jedinstvenog prirodnog fenomena, grubo istjeran iz projekta Vjetrenica

PODZEMNI TURIZAM ZAMELA IH VJETRENICA U HERCEGOVINI 54

SLOBODNA BOSNA I 15.11.2012.

Vjetenica:TEKST osnova.qxd

14.11.2012

23:53

Page 55

JO[ JEDNO UBIJANJE RAVNOG Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

A

sve je izgledalo tako idili~no.

Nakon nekoliko godina muke, moljakanja po svijetu, traganjem za ulaga~ima i donatorima, najljep{a bh. spilja Vjetrenica, jedinstvena takve vrste u svijetu, proteklog je ljeta postala odredi{te mnogobrojnih turista, ovda{njih i inozemnih koji su hrlili zaviriti u nju, istra`iti njene dubine, pogledati ~ovje~iju ribicu, diviti se podzemnim jezerima... Ure|ena je rasvjeta, staze su dotjerane, anga`irani su vodi~i, animirane djevojke-vile... Činilo se kako je projekat Vjetrenice jedna od rijetkih uspje{nih poslijeratnih bh. pri~a, djelo ljudi zaljubljenih u svoj kraj, u mjesto gdje je poginula prva `rtva agresije na BiH. No, ispostavit }e se kako je pri~a o Vjetrenici daleko od idili~ne kakvom ju se predstavlja protekle dvije godine. Jer iz projekta ure|enja i odr`avanja spilje, na bezo~an na~in, protjeran je doktor Ivo Lu~i}, ~elnik speleolo{ke udruge Vjetrenica, najzaslu`niji za njezinu obnovu i stavljanje na kandidatsku listu spomenika UNESCO-a. Sve radi nekoliko stotina hiljada maraka.

POLA MILIONA JE POLA MILIONA

Vladari Ravnog, potpomognuti ministrom Nevenkom Hercegom, odlu~ili su Ivi Lu~i}u zabraniti bavljenje njegovim `ivotnim djelom 15.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

“U biti, radi se o ru{enju jedne autohtone i vrlo plodne ideje-projekta koja je volonterski okupila stru~njake iz regije i svijeta, uklju~uju}i i slu`benu suradnju tri akademije nauka (slovensku, rumunjsku i bh.). Njezin cilj je bio Vjetrenicu stru~no i organizacijski postaviti kao jedno od klju~nih svjetskih znanstvenih, edukativnih i privrednih sredi{ta te vrste“, ka`e nam doktor Lu~i}, poku{avaju}i pojasniti razloge za{to je, nakon decenijskog rada, istjeran iz spilje. Izme|u ostalog, Lu~i} je u Zagrebu objavio i monografiju o Vjetrenici, u dugogodi{njem donkihotovskom poku{aju da Vjetrenicu i njene ljepote pribli`e ljudima. Njegov brat Andrija dugo je radio kao vodi~, no prije nekoliko godina je skinut sa platnog spiska zaposlenih u op}ini. Andrija Lu~i} je osniva~ i direktor op}inskog JP Vjetrenica - Popovo polje, koje je na poticaj Udruge osnovano u Ravnom da premosti nepostojanje sli~ne institucije u BiH. Kada je op}ina preuzela poduze}e, ba~en je na ulicu i od 2009. je nezaposlen i `igosan u op}ini Ravno kao neprijatelj. Danas je te{ko bolestan. Ivo Lu~i}, pak, nastavlja poja{njavati {ta se de{avalo sa njihovim projektom. “Vjetrenica je po preporuci {efa IUCN-a za kr{ prof. dr. Elerija Hamiltona-Smitha trebala postati nacionalni park koji bi zahvatio otprilike ju`nu polovicu op}ine Ravno, a na globalnom planu biti upisana u Svjetsku ba{tinu kao prvo prirodno dobro iz BiH“, 55

Vjetenica:TEKST osnova.qxd

14.11.2012

23:53

Page 56

PROJDI VILO ka`e, nastavljaju}i: “Svjetsko pitanje Vjetrenice svedeno je na interes nekoliko lokalnih i nekoliko skrivenih me{etara, koji su sve pravdali s pet novih radnih mjesta.

Op}ina Ravno nije imala nikakvu stru~nu infrastrukturu ni za puno banalnija pitanja.

Ustvari, klju~no je bilo da je desetogodi{nja ideja Vjetrenice u me|uvremenu priskrbila nekih 500.000 maraka, koje su trebali potro{iti op}inari a ne ljudi na projektu.

Speleolo{ka udruga nikada nije dovodila u pitanja lokalnu upravu kao nominalnog vlasnika i bili smo spremni pripisati joj sve zasluge, ali da sve bude po najvi{im kriterijima, {to prili~i najve}em dobru te vrste u svijetu.“ Da sve pro|e onako kako su zamislili u op}ini, kasnije se pobrinuo federalni ministar Nevenko Herceg. Isprva je podr`avao udrugu, osigurao neka sredstva iz bud`eta no nakon pomirenja dva HDZ-a, Herceg je “okrenuo }urak“ i podr`ao izbacivanje Lu~i}a iz projekta. Sve zbog oko 500 hiljada maraka koje je svojim radom Udruga prikupila kako bi revitalizirala Vjetrenicu. Op}inari su sma-

DOKTOR IVO LUČIĆ: Kada su lokalni moćnici shvatili da silom ne mogu istjerati Lučića i njegove suradnike počeli su ih optuživati za krađu skeleta iz spilje trali da taj novac pripada njima. Anga`irali su lokalne policajce koji su Lu~i}u u nekoliko navrata prijetili a onda ih, kona~no, i fizi~ki odstranili. “Preuzimanje Vjetrenice je ura|eno uz pomo} fizi~kog nasilja, ~este upotrebe policije koja je stavljena u slu`bu lokalne grupe politi~ara, i uz trokratno pozivanje vodstva udruge na kriminalisti~ku policiju“, ka`e nam Lu~i} iznose}i dalje {okantne tvrdnje. “U lokalnoj zajednici je stvorena atmosfera lin~a lansiranjem dvostrukih iracionalnih argumenata: prvo da su ‘bra}a Lu~i}i’ izdajice koji }e Vjetrenicu ‘prodati muslimanima’ i da su, dabome, pokrali sve pare od Vjetrenice. Ministar Herceg, koji je odobrio nasilje na razini sektora, formirao je tobo`e neku komisiju koja je kori{tena kao argument da u Vjetrenici nema ‘invazivnih radnji’. Kori{tena su imena dva biologa koja nisu upu}ena u speleologiju i Vjetrenicu (koja su u neslu`benoj komunikaciji odbacila da su sudjelovali u tome), jedan ~lan WWF iz BiH i neki drugi.

Tako|er, Hercegovo ministarstvo fabriciralo je podatke za odgovor Bernskoj konvenciji koja je na pritu`bu ANUBiH tra`ila obja{njenje od BiH. Dr`avna Komisija za spomenike je la`irala peticiju udruge za za{titu Vjetrenice, pretvaraju}i je iz tipa kulturni pejza` u kulturno dobro, ~ime su se odrekli nadle`nosti. Konzultanti koji su radili studiju izvodljivosti za 56

za{ti}eno podru~je Vjetrenice imali su unaprijed sugestiju da je najbolje da Vjetrenica ostane na razini kantona. Opet, mo`e biti prva u svijetu, ali je drugorazredna u BiH. Nisu uzeti u obzir apeli 4000 najve}ih stru~njaka svijeta,

uklju~uju}i regionalne stru~njake i intelektualce. Policija je bila u rukama politike.“

DOKTOR, A NE [IBICAR Kada su shvatili da prljavi projekat protjerivanja ne}e pro}i ba{ lako, pribjegli su jo{ surovijoj taktici. Optu`ili su Lu~i}a i njegove kolege da kradu kosture `ivotinja iz Vjetrenice. “Vjetrenica ima dugu povijest ozbiljnih istra`ivanja. Godine 1929. na njoj je obranjen prvi doktorat.

Tako|er, ima dugu neslu`benu turisti~ku

Stani{te ~ovje~ije ribice

SLOBODNA BOSNA I 15.11.2012.

Vjetenica:TEKST osnova.qxd

14.11.2012

23:53

Page 57

JO[ JEDNO UBIJANJE RAVNOG SRAMNA ULOGA Federalni ministar Nevenko Herceg

povijest, a slu`beno je otvorena s motelom i elektrificirana 1964. Bila je veliki i zanosni projekt tada mlade Bosne i

Crte`i Crte`i uu unutra{njosti unutra{njosti Vjetrenice Vjetrenice

15.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

Hercegovine. Op}ina Ravno nije zaslu`na za njezino zadnje otvaranje“, pri~a Lu~i}.

“Vjetrenica je dugo nakon rata bila otvorena i neza{ti}ena, pa je Speleolo{ka udruga osnovana s misijom da je o~uva.

Op}ina se uklju~ila kad je sjela lova, i kad je shvatila da je krajnje vrijeme da uni{ti univerzalni okvir i transparentni pristup.

Nakon nasilnog preuzimanja, ostali su projekti i poduze}e za upravljanje koje je razvila udruga, koje su zaposjeli, vodstvo je izba~eno na ulicu, bez posla i pla}e. Nakon {to je imenovana, nova direktorica poduze}a Vjetrenica je izjavila u jednoj tv emisiji da su zatekli praznu Vjetrenicu jer su nezasitni znanstvenici pokupili sve `ivotinje koje su postojale uz stazu, izjedna~iv{i najzaslu`nije, svjetski slavne stru~njake s obi~nim {ibicarima.“ Rezultat op}inskih vlasti? Danas u Ravnom nema nikoga ko ima znanja i sposobnosti odgovorno upravljati spiljom. Ali ima privatnika koji su otkupili staru zgradu `eljezni~ke stanice i okolne objekte, obnoviv{i ih tako da odudaraju od ostalih zgrada. Ura|eno je to sa zgradom stanice na nakaradan na~in, iako je udruga od vlasti u Be~u dobila originalan projekat stanice iz

vremena Austro-Ugarske monarhije, `ele}i na}i sredstva da ju se tako i restaurira i u njoj otvori muzej. “Speleolo{ka udruga je godinama s vlastima razvijala ideju osnivanja federalnog zavoda za za{titu prirode kao institucije koja }e propisati standarde upravljanja i monitoringa te osigurati kontrolu upravljanja i nad Vjetrenicom. Udruga je o~ekivala osnivanje zavoda da mu preda odgovornost nad Vjetrenicom. To se nije dogodilo. Danas u Vjetrenici, pa na`alost ni u cijeloj Hercegovini, nemate nikoga tko bi mogao odgovorno preuzeti Vjetrenicu jer nema zna nja“, ka`e Lu~i}, dodaju}i: “ Ne sumnjam u mlade ljude koji rade kao vodi~i, ne sumnjam u njihov trud, ljudske kvalitete i gostoprimstvo. Ali, {ta ste od njih mogli saznati? Da je u Vjetrenici 55 a ne 101 podzemna vrsta, po ~emu je Vjetrenica ne druga u Evropi nego prva u svijetu; da tamo ima mnogo skeleta medvjeda, a nema nego samo jedan; da se ne zna kako su leopardi u{li, a to je upravo bila tema nedavne doktorske disertacije. Impresionirali su vas besmislenim upozorenjem da ne slikate ~ovje~ju ribicu? Jeftinim mitologiziranjem vila i hajduka? Atestima za turisti~ke vodi~e? Upornim opstrukcijama ideje Vjetrenice i slabljenjem njezina integriteta, bitno je naru{ena mogu}nost adekvatnog upravljanja Vjetrenicom. Strate{ka gra|evina, `eljezni~ka stanica, prodana je privatnoj osobi. Izgra|ene su nove gra|evine koje su naru{ile tradicijski urbanizam, jednu od klju~nih odlika kulturnog pejza`a.

Tokom jednog od brojnih susreta s na~elnikom op}ine, kojem je bila prisutna i biv{a federalna ministrica Čerkez, bili smo uvjeravani da nove gradnje ne}e biti.

Upravljanje koje sebi postavlja za cilj napuniti Vjetrenicu turistima, mo`e se samo nestru~njacima ~initi velikim djelom.

U blizini Dubrovnika to nije nikakav problem. Problem ju je o~uvati.“ Zbog svega u~injenog, doktor Lu~i} odlu~io je podi}i krivi~nu prijavu SIPA-i. Ako ni zbog ~ega drugog, onda zbog kra|e idejnog rje{enja projekta osvjetljenja koje je za Udrugu napravio stru~njak iz Australije, a koju su op}inari iskopirali i predstavili kao svojih ruku djelo. No, kao i mnoge druge, prijava se ve} godinu dana kiseli u nekoj od ladica Tu`iteljstva BiH...

57

Faruk:TEKST osnova.qxd

14.11.2012

23:22

Page 58

“BERININE ^AKRE”

GLUMCI NA SNIMANJU U SARAJEVU Branko \uri} \uro, Mira Furlan i Marija Piki} tuma~e glavne uloge u filmu Berinine ~akre

U Sarajevu je prije nekoliko dana počelo snimanje dugometražnog igranog filma “BERININE ČAKRE“ sarajevskog scenariste i reditelja FARUKA LONČAREVIĆA; bili smo na prvoj klapi koja je pala u blizini mosta Čobanija i u razgovoru sa rediteljem i glavnim akterima MIROM FURLAN, BRANKOM ÐURIĆEM ÐUROM i MARIJOM PIKIĆ pokušali saznati o čemu govori ova filmska priča...

Lon~arevi}: “Ovo je film bez rata, politike, nacionalnog i religijskog problema; mo`da je zato trebalo pet godina da ga isproduciramo“ 58

SLOBODNA BOSNA I 15.11.2012.

Faruk:TEKST osnova.qxd

14.11.2012

23:22

Page 59

FARUKOVA PRVA KLAPA

PRIČA O ODRASTANJU I UMIRANJU Zlatnog medvjeda za Grbavicu Jasmile @bani} i niza drugih priznanja na evropskim i svjetskim filmskim smotrama... Sve skromniji produkcijski uvjeti i bud`eti za razvoj filmskih projekata ustanovljeni kroz Fondaciju za kinematografiju FBiH nu`no diktiraju pronala`enje stranih producenata za svaki novi dugometra`ni igrani film, a ako u scenariju tog filma nemate barem dva, tri elementa nabrojana na po~etku ovog teksta, strane “investitore“ }ete te{ko prona}i.

SUO^AVANJE SA SMR]U I IRONIJA @IVOTA Sa sli~nim problemima suo~io se sarajevski reditelj Faruk Lon~arevi} u pripremama za realizaciju svog novog igranog filma pod naslovom Berinine ~akre, ~ija je prva klapa zvani~no pala proteklog vikenda u blizini mosta Čobanija u Sarajevu.

“Nisam bio spreman na to da se prilago|avam i da pravim neke ustupke u smislu scenarija i mo`da je zato trebalo pet godina da isproduciramo ovaj film. Kada ka`em ustupke, mislim na nacionalni

problem, religijski problem, rat i takve stvari... A kad toga nemate u pri~i koja nastaje u ovoj regiji, onda je realno o~ekivati da }ete jako te{ko prona}i producente. Ipak, uspjeli smo kona~no sklopiti taj bud`et“, ka`e Lon~arevi}.

Svoj prvi dugometra`ni film Mama i tata Lon~arevi} je snimio 2006. godine.

Premijerno prikazan na 12. Sarajevo Film Festivalu, gdje je osvojio Specijalnu nagradu `irija, Mama i tata bio je svojevrstan filmski eksperiment o ostarjelom paru i njihovom me|usobnom odnosu nakon decenija braka i svakodnevnih ustaljenih rituala, snimljen u maniru reality showa. Lon~arevi} je ve} sa svojim prvjencem pokazao autorski interes za filmske pri~e koje se odvijaju na mikroplanu, unutar porodice, a sli~nom putanjom nastavlja i sa svojim novim filmom. Berinine ~akre pri~a su o sarajevskoj porodici ~iji je stub majka Jasna, koja upravo ulazi u terminalnu fazu raka dojke sa kojim se bori ve} devet godina. Njen mu` Mladen ne zna kako da se nosi sa izvjesnim skorim gubitkom supruge, njihova starija k}erka Berina

Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

R

at, tranzicijsko dru{tvo, politika, vjera, nacionalizam - sve su to pitanja koja gotovo neizbje`no prate bosanskohercegova~ku filmsku produkciju u posljednjih dvadesetak godina. Upravo te najva`nije odrednice po kojima je, na`alost, na{a zemlja globalno (pre)poznata u svijetu, bh. kinematografiji i doma}im filmskim autorima donijele su i neke od najve}ih uspjeha u njenoj istoriji, po~ev od Oscara Danisu Tanovi}u za Ni~iju zemlju, koji se sada ve} nostalgi~no spominje, preko berlinskog

15.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

INTIMNA FILMSKA PRI^A Film je dijelom zasnovan na li~nom iskustvu autora Faruka Lon~arevi}a 59

Faruk:TEKST osnova.qxd

14.11.2012

23:22

Page 60

“BERININE ^AKRE” mlada je umjetnica koja tako|er poku{ava prihvatiti neizbje`nu smrt majke, dok istovremeno tek otkriva `ivot i vlastitu seksualnost, a mla|a k}erka Luna izuzetno je povu~ena i djetinjasta... Berina je u potrazi za nadom i poku{ava spasiti majku na jedini na~in koji zna - kroz magiju, obrede, vjeru... Berinine ~akre dijelom su zasnovane na li~nom iskustvu scenariste i reditelja Lon~arevi}a. Ali kako to obi~no biva kod takvih stvari, ispostavilo se da i mnogi ~lanovi filmske ekipe dijele sli~no iskustvo iz vlastitih porodica. Me|u njima je i Mira Furlan, koja u filmu tuma~i ulogu Jasne.

“Na`alost, imam veliko iskustvo sa ovom temom. Moja mama je bolovala od iste bolesti kao Jasna u filmu, tako da sam ovu ulogu negdje shvatila kao dug pro{losti i toj borbi moje majke“, pri~a Mira Furlan..

“Scenarij je vrlo potresan i nisam u ovom projektu od ju~er - to je pri~a o kojoj sa Farukom razgovaramo ve} skoro tri godine i drago mi je {to sada kona~no kre}emo sa njenom realizacijom.“ Prema njenim rije~ima, ovaj film nije ona vrsta projekta u koji se ulazi sa rado{}u, nego jednostavno iz potrebe da se pozabavi ozbiljnom i va`nom temom. “To je jedna mala pri~a o porodici u koju je u{la bolest, a sa njom i nesre}a i bol. To je pri~a o odrastanju i umiranju, o paralelnom otkrivanju `ivota mlade djevojke i umiranju njene mame. Dok se majka priprema za blisku i neizbje`nu smrt, njena k}erka istovremeno otkriva ljubav, seks...

Tako|er, majka ima veoma kompliciran odnos prema svojoj k}erki, koja `eli `ivjeti punim plu}ima i ne `eli se baviti bole{}u, niti razmi{ljati o tome... Sve su to univerzalne, ljudske teme“, obja{njava Mira Furlan. “Posebno je zanimljivo to {to je Jasna ljekar koji se upravo bavi tom bole{}u od koje oboli. To je jedna od onih `ivotnih ironija kroz koju se neizbje`no name}e pitanje koliko uop}e imamo kontrole nad svojim `ivotom. I u stvarnom `ivotu, uprkos tome {to se svakodnevno susre}u sa takvim pri~ama, ljekari ~esto misle da imaju kontrolu nad bole{}u i da se to njima ne mo`e dogoditi... A doga|a se, i bez obzira na to koliko se ~ovjek borio, samo rijetki uspiju pobijediti takvu bolest.“ Partner Furlanovoj u filmu je Branko \uri} \uro, koji tuma~i ulogu njenog supruga Mladena. \uro ka`e da se za ovu ulogu nije morao posebno pripremati.

“Mladen je Sarajlija i ~ovjek vrlo sli~an meni, ~ak i sa sli~nim iskustvom tako da, {to se mene ti~e, nema tu nekog velikog bijega od realnosti. On je poprili~no ‘ravan’ lik od po~etka do kraja pri~e i kod njega nema nekih velikih potresa i promjena, bez obzira na svu tu dramu koja ga okru`uje. Čini mi se da }e kompletan rediteljski 60

MIRA FURLAN O ULOZI JASNE: “Nažalost, imam veliko iskustvo sa ovom temom. Moja mama je bolovala od iste bolesti kao Jasna u filmu, tako da sam ovu ulogu negdje shvatila kao dug prošlosti i toj borbi moje majke“

pristup ovom filmu biti u tom jednom mirnom, odmjerenom maniru“, obja{njava \uri}.

Uloga Berine pripala je mladoj trebinjskoj glumici Mariji Piki}, koju je bosanskohercegova~ka publika upoznala kroz film Djeca Aide Begi}, u kojem je tako|er tuma~ila glavnu ulogu. Upravo joj je ta debitantska uloga donijela i anga`man u projektu Faruka Lon~arevi}a koji je bio impresioniran na~inom na koji je Marija odigrala svoj lik u Djeci, za koji je dobila i Srce Sarajeva za najbolju `ensku ulogu ljetos na Sarajevo Film Festivalu.

“Uloga Berine je veoma te{ka i zahtjevna, kao i cijeli ovaj film, upravo zato

GLUMA^KA I AUTORSKA EKIPA FILMA

Impresivne biografije i naporan rad Film Berinine ~akre je bosanskohercegova~ko-njema~ko-slovena~ka koprodukcija. Producent u BiH je SCCA/pro.ba iz Sarajeva, u Njema~koj Detail film iz Hamburga, a u Sloveniji Vertigo/Emotionfilm iz Ljubljane. Producenti filma su Amra Bak{i} ^amo i Adis \apo, a ukupan bud`et iznosi oko 750.000 eura. Projekat su podr`ali Fondacija za kinematografiju, Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo te evropski fond za podr{ku koprodukcijama Eurimages.

Pored pomenutih glumaca, uloge u filmu ostvari}e i Edina Kordi}, Sanja Vejnovi} i Igor Skvarica. Scenograf je Osman Arslanagi}, kostimografkinja Lejla Graho, a direktor fotografije je rumunski snimatelj Oleg Mutu, koji je radio na filmovima Cristiana Mungiua i Sergeja Loznice.

“Ekipa je zaista fenomenalna, ~ini mi se da ja ovdje imam najslabiju biografiju“, kroz smijeh ka`e reditelj Lon~arevi}. “Posebno mi je drago {to smo uspjeli da dobijemo Olega Mutua za snimatelja, a {to se ti~e glumaca, nikoga od njih ne treba posebno predstavljati. Sretan sam {to imam priliku raditi s Mirom, \urom, Sanjom i vidjeti ih kako ulaze u ne{to sasvim druga~ije od onoga {to su radili do sada. Pre{li su neki prag koji do sada nisu prelazili, {to zna~i da moja ideja ve} dobija neki svoj smisao i `ivot. Sve se odvijalo u jednom vrlo duga~kom kontinuitetu i trebalo je jako puno energije da se cijela pri~a akumulira i poslo`i. Radimo naporno, ali lijepo nam je i osje}amo da pravimo ne{to vrlo zna~ajno“, isti~e Lon~arevi}.

SLOBODNA BOSNA I 15.11.2012.

Faruk:TEKST osnova.qxd

14.11.2012

23:23

Page 61

FARUKOVA PRVA KLAPA MARIJA MARIJA KAO KAO BERINA BERINA

Naslovna Naslovna uloga uloga pripala pripala je je mladoj mladoj trebinjskoj trebinjskoj glumici glumici Mariji Mariji Piki} Piki}

PODR[KA KOLEGAMA Na prvu klapu do{ao je i oskarovac Danis Tanovi}

{to je to jedna intimna pri~a koja se de{ava u okviru ~etiri zida. Na`alost, to je pri~a koja se dogodila jako velikom broju porodica, a mislim da nikada do sada nije ispri~ana na ovako intiman i realisti~an na~in kao {to }e to biti u Farukovom filmu“, nagla{ava Marija. “Nije izostavljen nijedan, pa ~ak ni onaj najte`i i najbrutalniji momenat u svakodnevnoj borbi sa te{kom bole{}u. To suo~avanje sa izvjesnom smr}u svaki ~lan porodice do`ivljava na druga~iji na~in i zati~e ih u razli~itim fazama njihovog `ivota, njihove zrelosti, interesa, ciljeva, me|uodnosa... Berina kao lik i njena interesovanja su dosta jasno napisani, ona je jedna prili~no introvertna, ekscentri~na osoba... Cijeli scenarij je jako slojevito ispisan i na{ zadatak je da ga iznesemo na naj`ivotniji, najljudskiji mogu}i na~in. Veliki je posao pred nama i

veliki izazov, ali vjerujem da }emo uspjeti da ostvarimo ono {to smo zamislili“, zaklju~uje ova mlada glumica.

KOLEKTIVNO ISKUSTVO “Kao valjda i svaka filmska pri~a, i Berinine ~akre su nastale po nekom kolektivnom iskustvu, mada su djelomi~no bazirane na istinitoj pri~i, ali u su{tini to i nije pretjerano va`no zato {to se ispostavilo da dobar dio ekipe, na`alost, ima upravo to iskustvo koje je u fokusu ovog filma“, dodaje reditelj Lon~arevi}. “Mislim da smo i u scenariju i u na~inu na koji radimo film uspjeli izbje}i bilo kakvu vrstu tog ‘tranzicijskog’ pogleda izvana na Bosnu i Hercegovinu i dru{tvo u kojem danas `ivimo. Takva perspektiva mi apsolutno nije bila interes, jer pitanja smrti, seksu-

alnosti i borbe sa karcinomom nisu i ne mogu biti nu`no vezana za Bosnu i Hercegovinu. Dakle, ne pravimo evropski, ni bosanski film - pravimo samo film. A {ta }e na kraju od toga ispasti, vidje}emo. Ja sam u ovom projektu ve} deset godina i te{ko mi je predvidjeti kako }e publika reagovati. Nadam se da }e film imati ono zna~enje koje mu svaki gledalac bude dao, to bi bilo idealno“, zaklju~uje Faruk Lon~arevi}.

Ako sve bude teklo po planu, najve}i dio snimanja filma trebao bi biti zavr{en do sredine decembra, a Berinine ~akre do}i }e pred publiku negdje tokom idu}e godine, najvjerovatnije premijerno na narednom Sarajevo Film Festivalu. Ekipi `elimo sretan i uspje{an rad, a mi se unaprijed radujemo bosanskohercegova~kom filmu bez rata, politike, vjere, nacionalizma...

GILLETTE ODGOVOR NA ZAHTJEVE MU[KARACA ZA UGODNIM IZBRIJAVANJEM JE GILLETTE® FUSION® PROGLIDE™ Gillette Fusion ProGlide je odlu~io okrenuti svijet naglava~ke i predstaviti brija~ koji omogu}ava nevjerovatno ugodno brijanje uz dlaku. [ta mu{karac mo`e vi{e po`eljeti za odli~an po~etak dana?

Mu{karci koriste razli~ite tehnike brijanja. Neki se briju povla~e}i brija~ uz dlaku, neki niz dlaku, ali ve}ina mu{karaca kombinuje ova dva na~ina. Rezultat toga je da se mnoge dlake sijeku suprotno od smjera njihovog rasta.

Gillette Fusion ProGlide™ tehnologija je dizajnirana da osigura nevjerovatnu ugodu pri izbrijavanju, zahvaljuju}i: Tanjim sje~ivima glatkih ivica koje omogu}avaju manji otpor, klize po ko`i i nje`nije sijeku dlaku; Sistemu mikro~e{lja, koji poma`e optimalnom navo|enju dlake na sje~ivo.

Liniija proizvoda za njegu ko`e mu{karca Gillette Fusion ProGlide gel za brijanje Gillette PRO 3u1 Instant balzam za hidrataciju Gillette PRO losion poslije brijanja 15.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

61

Branislav Lecic:INTERVJU - osnova.qxd

14.11.2012

23:24

Page 62

NA[ BRAT, ALEKSA

INTERVIEW

Branislav Lečić

glumac

Zamoliš glumca da izjavi nešto za novine u kojima radiš, a on ti da intervju, čist, iskren i potpuno otvoren, baš kao da pred tobom izgovara neki od genijalnih monologa; BRANISLAV LEČIĆ (57), jedan od najvećih živućih srbijanskih glumaca, nije nam previše pričao o svojim ulogama, već o nama onakvima kakvi jesmo, šta nismo a šta, pak, možemo biti, samo ako budemo normalni

Ne postoji druga podela osim one jesi li pravi ili nisi, jesi li had`ija ili nisi Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

U

na{em pro{losedmi~nom izdanju, u tekst o premijeri dokumentarnog filma Walter: Mit. Legenda.

Stvarnost Andreja A}ina u Beogradu uvrstili smo i izjavu glumca Branislava Le~i}a. No, ta izjava, koju }emo sada objaviti integralno, u beogradskom Jazz Clubu Iguana pretvorila se u intervju, koji je tako|e ispred vas, po{tovani ~itaoci. A na samom po~etku...

“Svi|a mi se ono od Dubioze kolektiva: Vrati}e se Valter, jeba}e vam mater...” ka`e veliki srbijanski glumac.

TEGOVI SU SVE TE@I I TE@I

Po Vama, dokumentarni film Andreja A}ina ima tri nivoa, ako sam dobro shvatio uvod u na{ razgovor?

Da. Prvi je svakako realni Valter, koji je zanimljiv kao ~ovek i kao pri~a, kao istorijska li~nost i pripada, naravno, vremenu u kojem je `iveo. Simboli~no i zna~ajno jeste to {to ba{ na kraju svog puta, kada je trebao da u`iva u plodovima dobijenog, bilo kako da u`iva, biva ubijen.

I to na na~in da se posumnja kako je ubijen od strane svojih, a ne od nekih drugih.

Prosto, takav kapacitet i takav buntovnik ne mo`e a da ne zasmeta onima koji imaju druge planove. Ali, to je sudbina svih buntovnika. Slede}a etapa je pri~a o Velimiru Bati @ivojinovi}u, koji je sam postao Valter, simbol bunta izdr`ljivo{}u, uporno{}u u nekom svom ratu sa `ivotom i okolinom.

62

I tre}i nivo je Va{ odgovor na pitanje kako to sve zajedno sa Valterom funkcioni{e danas?

Danas, posle svih iskustava koje imamo. Svi mi koji smo `iveli u zajedni~koj dr`avi, a sada u vi{e dr`ava, ose}amo sna`nu potrebu da se nekako izrazimo, ne samo kroz svoje profesije nego i kroz jedan vapaj i krik, i da ne bude, {to se ka`e u filmu, na{ bunt izra`en ~itanjem recepata. Ve} da bude kako smo primenili recept, zna~i kako smo uzeli stvar u svoje ruke. A uzeti danas stvar u svoje ruke, kada su toliko iskliznule iz na{ih ruku, zaista je podvig. Kad to ka`em, ne mislim na bilo kakvo formiranje novih dr`ava, ja govorim o jednom zajedni~kom duhu koji ovde postoji, koji je negovan i kojem mi pripadamo. Koliko god se mi protiv toga borili. Taj duh nije samo na{, taj duh po~inje sve vi{e da pripada svetu. I tu se krije srce Valtera. To je njegova du{a. I taj bunt }e da se artikuli{e, siguran sam.

PIR MALOGRAÐANA: Svest malograđanska samo na momente negde izbije u pojedincu, koji je eventualno svestan šta se dešava, ali on biva ugušen. Jer su ove struje jače, zato što je u pitanju interes

Ma, ne{to su ti buntovi preslabi i preblijedi, a mi i dalje siroma{ni.

Siroma{nog, obespravljenog ~oveka, sa novim tegovima koje on ne prime}uje, ohrabruju time {to mu je stan u kome je `iveo - manji. Ali, kao tvoj je. Nije ni{ta na{e. To se mi samo zavaravamo. Dobili smo sobe sa imenima Bosna, Srbija ili Hrvatska, ali to uop{te nije na{e vlasni{tvo.

A to {to mi u tome u`ivamo i mislimo da smo se oslobodili jeste kurac. Ni{ta se mi nismo oslobodili. Mi smo se zarobili.

Ozbiljno. Ta svest do nas tek treba da stigne.

A jesu li ti tegovi s godinama sve te`i i te`i?

Normalno da jesu.

Za{to?

Pa, zato {to je ekonomija u pitanju, jebiga. Ekonomsko ropstvo. Nemamo razvijenu duhovnu svest, prisustvo ravnote`e izme|u realnosti i na{eg autenti~nog duha. E, da smo na tome radili, nas ne bi mogli da jebu kako oni ho}e. Nego bi, jednostavno, imali respekta zato {to razumemo igru. Ali s obzirom da smo podatni naivci koji su se odmah zalepili za nacionalizme, za nove dr`ave, za religijske ratove, za ne znam ni ja {ta sve, mi smo se dali kao materijal ohoho onoliko i sasvim je u redu da se to i desi, kad smo ov~ice za klanje.

Nismo valjda?

Jesmo, a voleo bih da smo ovce sa vu~ijom pame}u. Da imamo du{u pitome SLOBODNA BOSNA I 15.11.2012.

Branislav Lecic:INTERVJU - osnova.qxd

14.11.2012

23:24

Page 63

LEKA ZA SVAKU BOLEST SPREMAN ZA ANTOLOGIJU Branislav Le~i} jedan je od najzna~ajnijih srbijanskih glumaca u istoriji

15.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

63

Branislav Lecic:INTERVJU - osnova.qxd

14.11.2012

23:24

Page 64

NA[ BRAT, ALEKSA

ov~ice, ali i da razumemo {ta to oni ho}e.

Kad ka`em oni, mislim na sve. I na politi~ku, ekonomsku oligarhiju koja vlada svetom, ali i na na{e oligarhije koje nam du{u uze{e, a pokori{e nas i zarobi{e nas.

Sve manje imamo, sve smo sku~eniji, a to se zove na{e. I trebam da u`ivam u tome na{e, a sve sam u manjem prostoru i sve mi se vi{e pamet smanjuje i sve vi{e trebam da mrzim i ne razumem i da podozrevam i da se raspitujem ko je odakle, a govorimo istim jezikom i imamo istu du{u. Ne postoji druga podela osim one jesi li pravi ili nisi, jesi li had`ija ili nisi.

“PROBLEMATI^AN” I “POETI^AN” Scene iz filma Specijalno vaspitanje (gore, lijevo) i TV serija Sivi dom (gore, desno) i Moj brat Aleksa (desno) u kojima je Branislav Le~i} odigrao briljantne uloge

HVALA BOGU

A, jesmo li se pomirili, svi na ovim prostorima, barem kada govorimo u Va{oj profesiji, o nepatvorenoj gluma~koj igri?

Vidi, kultura je uvek i{la korak napred i pravila te veze. Po{to ona po definiciji i jeste komunikacija. Jebe{ kulturu koja ne komunicira. [ta zna~i nacionalna kultura?

Zatvorena, nekomunikativna, sama sebi dovoljna. To zna~i da si potpisao epitaf na grob. I umire{, samo {to nisi svestan toga.

Kov~eg ti je super, uglancan, sjajan, ali si u njemu. Tako da je kultura uvek pravila te iskorake i hvala Bogu da je tako. Ali, ne mislim da je to dovoljno. I ne mislim da je to ve~no. I mi smo ljudi, i mi zavisimo od ovih koji nam ‘leba daju. Zna~i i mi mo`emo da se, kako da ka`em, zatalasamo u onom pravcu koji je njima neophodan i potreban da ih ili slavimo ili veli~amo u njihovim malogra|anskim idejama. Jedan deo umetnika i to }e uraditi zarad opstanka, a ima i onih koji }e rado da slu`e zato {to jednostavno druk~ije ne mogu da se izraze i da budu umetnici osim da su uz vlast.

Mada ste i Vi nekad bili aktivni u izvr{noj vlasti, kao ministar kulture u Vladi pokojnog Zorana \in|i}a. Da li ste se ikada pokajali {to ste u{li u politiku?

Ne, nisam se pokajao. Zato {to sam `ivot uvek shvatao kao pro{irenje svesti, kao nove izazove koji mi omogu}avaju da budem ono {to jesam. A ne da budem neko drugi. Zna~i, kad menjam uloge, nisam tu 64

LEKA, GLUM^INA

Specijalno vaspitan za sve uloge

Prvi dugometra`ni igrani film u kojem je igrao Branislav Le~i} bio je Specijalno vaspitanje Gorana Markovi}a, 1977.

godine. I od tada je glumac kojeg prepoznaju i kao zlog momka na filmskom platnu i televizijskom ekranu. Dijametralno suprotno od Branislava Le~i}a u privatnom `ivotu. A da kao glumac nije uvijek zao, dokaz je uloga direktora Ivana \akovi}a u TV seriji Televizije Sarajevo Pri~e iz fabrike, koju je re`irao Vojislav Mila{evi}.

U toj seriji, onako nevinoj i nepretencioznoj, koja je i metafora za neka ljep{a i sretnija vremena, igrao je izvrsnog ~ovjeka. Ne}emo nabrajati sve njegove uloge, imate valjda internet. Zapravo, ne}emo vi{e nijednu spomenuti. Osim lika Milo{a Radeki}a kojeg je tuma~io u filmu Gluvi barut Bate ^engi}a, snimljenog u sumrak Jugoslavije i praskozorje rata na njenoj nekada{njoj teritoriji. Stalni je ~lan i prvak Jugoslovenskog dramskog pozori{ta u Beogradu. A diplomirao je glumu na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu 1978., kada je imao dvadeset i tri godine.

Ro|en je u [apcu. I ovda{njoj teatarskoj publici Branislav Le~i} - reditelj gotovo da je nepoznat. Posljednja predstava koju je re`irao zove se Indigo, a igra se u beogradskom Domu omladine.

Branislav Le~i} ne gleda filmove i TV serije u kojima je igrao. [teta!

SLOBODNA BOSNA I 15.11.2012.

Branislav Lecic:INTERVJU - osnova.qxd

14.11.2012

23:25

Page 65

LEKA ZA SVAKU BOLEST da bih bio neko drugi, nego da bih pro{irio svoj kapacitet razumevanja du{e i ~oveka.

Da nisam bio u politici, ne bih toliko shvatio prirodu na{eg ~oveka i du{u na{eg ~oveka, bez obzira kako mu je ime, bez obzira {ta je postigao, bez obzira koliko para ima. Iz pozicije vlasti to sam mnogo bolje video nego iz pozicije glumca.

SVE BILO JE POLITIKA Le~i} je bio ministar kulture u Vladi pokojnog Zorana \in|i}a

Vidi li se iz pozicije vlasti bolje i Mostar, grad u kojem ste snimali film i TV seriju o Aleksi [anti}u? [ta snimali, igrali lik velikog mostarskog pjesnika...

Bio sam i na otvaranju Cluba Aleksa, preko puta hotela Bristol, kod Aleksandre Savi}. Jadno je u Mostaru danas, ba{ kao i u svakom gradu u kojem pobedi malogra|an{tina. A mi nismo uspeli da defini{emo, barem ne u ve}ini slu~ajeva, da je sada{nja politi~ka oligarhija na vlasti malogra|anska do koske. Ne samo u Mostaru gradu, nego u celoj biv{oj zemlji. Svest malogra|anska samo na momente negde izbije u pojedincu, koji je eventualno svestan {ta se de{ava, ali on biva ugu{en. Jer su ove struje ja~e, zato {to je u pitanju interes. Ekonomski, pre svega. Danas je taj interes toliko jak da }e ljudi radije prodati dr`avu i njene {anse za budu}nost zarad li~ne koristi. To se vidi na svakom koraku i zabava je za duhovno nezrele.

BOSNA JE PRELEPA

A kako normalnom i ozbiljnom glumcu i ~ovjeku izgleda dana{nja Bosna i Hercegovina?

VAPAJ I KRIK: Svi mi koji smo živeli u zajedničkoj državi, a sada u više država, osećamo snažnu potrebu da se nekako izrazimo, ne samo kroz svoje profesije nego i kroz jedan vapaj i krik, i da ne bude, što se kaže u filmu, naš bunt izražen čitanjem recepata Čovek mora duboko da se zavu~e ili u se}anje ili da stvarno ode u prirodu gde nema mnogo ljudi, pa da ka`e: uh, {to je lepa i uh, {to mi je ovde divno. A jeste, Bosna je prelepa! I uvek je imala taj jedan nevini duh. Ali, vidi{ kako taj nevini duh ume da se pretvori u ne{to {to mo`e da se povampiri i popije krv. Mislim, jedni drugima, je li tako. @ao mi je Bosne, `ao mi je svih ovde. Ponekad mi se i pla~e. Ali, dobro... Stegnem zube pa plivam dalje. A sa pozicije [anti}a to je jo{ tu`nije. [anti} kao da nastavlja svoj `ivot u nepromenjenom obliku. A sva{ta je do`iveo. Ne samo {to je sva{ta za `ivota do`iveo, nego mu je i spomenik do`iveo. Pa i on, kao duh.

Spomenuh maloprije TV seriju, a kad smo ve} kod toga, sjetite li se ikad Sivog doma?

15.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

Nemam {ta da se se}am, drugi me podse}aju. I, ono, Crni. Neki dan sam odvajao de~ije stvari koje sam hteo da bacim u sme}e. Kada sam ih kona~no bacio u jednoj kutiji, shvatih da sam suvi{e luksuzan. Postoje ljudi kojima sigurno treba ono {to ja bacam. Pa sam re{io da to vratim. Zaronio sam glavom u kontejner kako bih prona{ao kutiju, kad prolazi jedan ciganin sa detetom. Gleda me zapanjen kad sam izronio i govori: Auuu, bre ti Crni, pa zar i ti.

Zna~i, vrijedilo je?

Kako da ne!

Stvarno me interesuje koji je najljep{i dramski tekst koji ste pro~itali u `ivotu?

@ivot je san, Calderona de la Barce, {to sam i igrao. U Dubrovniku, na Min~eti, u re`iji Du{ana Jovanovi}a. Dobio sam Orlanda za najbolje ostvarenje u deset godina Dubrova~kih ljetnih igara. Bilo je to godinu pre pojave Franje Tu|mana.

Kako Vam je danas u Dubrovniku?

Nisam bio. Prosto me put nije naneo.

Ali, mislim da je lepo. Dubrovnik je uvek bio lep grad. A, sad, {ta je... Dolaze nove generacije, menja se svest, sve je druk~ije.

Da li se neko se}a i da li uop{te ima potrebu da se se}a? Mo`da neko `eli da zaboravi.

Nekad se brakovi rasture sa ose}anjem: najzad sloboda, a nekad se rasture a da nisi ni svestan {ta si uradio. Pa posle ka`e{: jebemu mater, ova sloboda je mnogo lo{ija nego onaj brak, hahaha...

A ima li gostovanja u susjednim dr`avama?

Ima, ima... [to se toga ti~e: kazali{te, pozori{te, teatar. I dobro se snalazim u svakom od njih. To je moja ku}a i bez obzira kako se zove mi se odmah prepoznamo. Boga mi, ne samo scena i ja, glumci i ja, nego i publika i mi.

65

Laurent:TEKST osnova.qxd

14.11.2012

23:38

Page 66

VAN DER STOCKT U GALERIJI 11/07/95

U organizaciji Centra “ANDRE MALRAUX“ i Galerije “11/07/95“, u Sarajevu je 14. novembra prikazana projekcija serije fotografija LAURENTA VAN DER STOCKTA pod nazivom “UBIJANJE ALEPA“; jedan od najpoznatijih ratnih fotoreportera današnjice za “SB“ govori o svom sirijskom iskustvu i potresnim slikama koje je tamo zabilježio

TEROR NAD CIVILIMA U ALEPU ISTI JE KAO U SARAJEVU ‘90-ih Pi{e: MAJA RADEVI]

B

elgijski fotoreporter Laurent Van der Stockt “pokrivao” je svaki ve}i sukob u svijetu u posljednjih dvadeset godina - od biv{e Jugoslavije do Afganistana, od ^e~enije do Zaljevskog rata, prolaze}i kroz Afriku i Bliski Istok... Njegove fotografije objavljivali su New York Times, Newsweek, Le Monde, Liberation, Stern, Geo, Paris Match, El Pais, Le Figaro, The Independent... Iskustva iz ratnih zona mu svakako ne manjka, ali ono {to je vidio za vrijeme svog boravka u Siriji, u periodu

66

izme|u jula i septembra ove godine, Van der Stockt opisuje kao najte`e iskustvo u svom dosada{njem profesionalnom radu.

NASILJE U SVIM OBLICIMA Uprkos tome {to sirijska vlada i pristalice predsjednika Bashara al-Assada na sve na~ine poku{avaju prikriti, odnosno opravdati koli~inu nasilja pred o~ima svijeta, pojedini ratni izvje{ta~i i fotografi uspjeli su proteklih mjeseci ilegalno u}i u zemlju i prenijeti slike o pravim razmjerama krvavog sukoba. Me|u njima je bio i Van der Stockt.

“U po~etku sam se krio u jednoj privatnoj ku}i, a moji doma}ini koji su

pristali da me sakriju rizikovali su `ivote zbog mene“, pri~a ovaj fotograf. “To je bilo u vrijeme kada su se revolucionari tek po~eli organizovati u borbi protiv re`ima.

Najprije je to bio mirovni pokret, ali veoma brzo su shvatili da ako `ele svrgnuti Bashara al-Assada s vlasti, mora}e da uzmu oru`je u ruke. Nakon {to je Slobodna sirijska vojska preuzela sjevernu regiju, vi{e se nisam morao kriti. Stranim fotoreporterima je gotovo nemogu}e da rade u podru~jima koja kontroli{u vladine snage.“ Van der Stocktove fotografije snimljene u najnaseljenijem sirijskom gradu Alepu, u kojem se i dalje vode `estoke borbe izme|u

SLOBODNA BOSNA I 15.11.2012.

Laurent:TEKST osnova.qxd

14.11.2012

23:38

Page 67

UBIJANJE ALEPA

NAJTE@E ISKUSTVO Laurent Van der Stockt izvje{tavao je iz mnogih ratnih zona, ali ka`e da je nasilje kojem je svjedo~io u Siriji za njega jedno od najpotresnijih iskustava

al-Assadovih pristalica i Slobodne sirijske vojske, imala je priliku vidjeti i sarajevska publika 14. novembra u Galeriji “11/07/95“. Nije to bila klasi~na izlo`ba, nego projekcija fotografija, a za razliku od decembra 2010. kada je posljednji put izlagao u glavnom gradu BiH, tako|er u organizaciji Centra André Malraux , Laurent ovog puta, na`alost, nije mogao do}i i li~no predstaviti svoje najnovije radove Sarajlijama. Ipak, njegove potresne fotografije, kao i uvijek, govore same za sebe.

“Postoji mnogo oblika nasilja u Siriji“, ka`e Van der Stockt. “Jedan oblik koji je vrlo ra{iren i efikasan u gu{enju revolucije je ekstremna, barbarska odmazda prema pojedincu, njegovim ro|acima ili prijateljima koji su na bilo koji na~in uklju~eni ili zainteresirani za antivladine ideje i akcije. Tako|er, podru~ja u kojima su isklju~ivo civili redovno se bombarduju iz aviona i ga|aju tenkovima i drugom artiljerijom. Neki piloti slu{ali su nare|enja od vlade, ali istovremeno su svjesno ciljali nenaseljena podru~ja kako bi izbjegli `rtve.

Vojnici koji `ele da pobjegnu ne mogu to u~initi, ali ne boje se oni za sebe, nego za svoje porodice. Vlada hapsi njihove majke, sestre, `ene... Kada su pobunjenici stavili pod kontrolu sjevernu regiju, veliko podru~je izme|u granice sa Turskom i Alepa, gotovo svi vojnici koji su bili u tom podru~ju pobjegli su i pridru`ili se pobunjenicima.“

NEODLU^NA ME\UNARODNA ZAJEDNICA Procjenjuje se da je od po~etka sukoba u Siriji ubijeno vi{e od 36.000 ljudi, ve}inom civila. Svakog dana sti`u izvje{taji o novim `rtvama. Ipak, Sirijci koji posljednjih mjeseci pro`ivljavaju najte`e dane u svojoj istoriji, unato~ stalnim borbama i granatiranjima, nastoje koliko-toliko zadr`ati privid normalnog `ivota. @ivot u Alepu veoma je sli~an `ivotu u opkoljenom Sarajevu od 1992. do ‘95. godine, ka`e Van der Stockt: “Tih prvih dana sukoba ljudi su ostajali u ku}ama, ali onda su sve vi{e i vi{e po~eli izlaziti na ulice, odlaziti na posao...

Ponovo su se otvorile prodavnice, jer su stanovnici Alepa prosto shvatili da uprkos granatiranju i stalnom riziku kojem su izlo`eni, moraju nastaviti `ivjeti. Granatiranja su svakodnevna, kao {to je bilo i u Sarajevu. Jedina razlika je u tome {to to nije borba izme|u dva ili vi{e razli~itih naroda, nego izme|u vladinih snaga i pobunjenika koji pripadaju istom narodu.

Ali teror nad civilima je isti, samo {to u Siriji jo{ imate i stalna bombardovanja iz aviona.“

15.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

67

Laurent:TEKST osnova.qxd

14.11.2012

23:38

Page 68

VAN DER STOCKT U GALERIJI 11/07/95

68

“Vidio sam dovoljno ratova da znam kako je rat uvijek prljava stvar i da su civili oni koji uvijek ginu prvi“, govorio nam je Laurent Van der Stockt u intervjuu po~etkom decembra 2010. godine, kada je u Galeriji Duplex otvarao svoju izlo`bu U Iraku. Pitali smo ga tada i {ta je to {to ga motivira da stalno putuje iz jedne ratne zone u drugu, uprkos svim rizicima, a Van der Stockt je odgovorio: “Postoji velika razlika izme|u `ivjeti u ratu i i}i u rat. Sa jedne strane, imate svoj paso{ i dozvole i ako stvari postanu gadne, uvijek mo`ete oti}i. Po~injete da radite, onda upoznate neke ljude i razvijete neku posebnu vezu sa tom zemljom u kojoj boravite i kako vrijeme prolazi, osje}ate sve ve}u odgovornost kao novinar, jer znate da imate mogu}nost da govorite o tome {to se doga|a. Na kraju se bijeg po~inje ~initi kao kukavi~ka opcija. U ratu ljude mo`ete do`ivjeti na na~in na koji to ne mo`ete u bilo kojoj drugoj situaciji. Vidite ono najbolje i ono najgore u ~ovjeku. I ~ak i ako postoji rizik, ako ste gladni ili vam je hladno, ta spoznaja onoga {to jeste istinsko zna~enje `ivota vrijedna je svega toga.“ Te{ko je predvidjeti kakav }e biti epilog sukoba u Siriji. Na{ sagovornik smatra da }e predsjednik Bashar al-Assad na koncu ipak biti primoran da ode s vlasti, ali treba}e jo{ mnogo vremena prije nego {to se krvoproli}e kona~no zaustavi: “Me|unarodna zajednica je neodlu~na i reakcija je spora, ba{ kao {to je bio slu~aj u Sarajevu i Bosni i Hercegovini ‘90-ih godina. Sve je oti{lo predaleko. Pitanje nije da li }e Bashar pasti ili ne, nego koliko }e vremena trebati da do toga do|e. Al-Assad nema vi{e dovoljno mo}i i vojske da se bori protiv pobunjenika i njegov jedini preostali na~in borbe za teritoriju je ubijanje i teroriziranje civila. Na`alost, {to du`e sukobi budu trajali, Sirijcima }e biti sve te`e da izgrade slobodno, demokratsko i mirno dru{tvo. I bojim se da }e pasti jo{ mnogo nedu`nih `rtava prije nego {to se to dogodi“, zaklju~uje Laurent Van der Stockt.

SLOBODNA BOSNA I 15.11.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

14.11.2012

23:04

Page 11

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

13.11.2012

16:56

Page 70

KULT MARKET RAZNI IZVO\A^I

Just Tell Me That You Want Me:...

MUZIKA Album “British Lion”, autora Stevea Harrisa

Ne diraj lava dok spava

Svojevrsni “Tribute to” Fleetwood Mac raznih izvo|a~a, punog naziva Just Tell Me That You Want Me: A Tribute to Fleetwood Mac ugledao je svjetlo dana. Na albumu se nalazi 17 pjesama, a zanimljivo je da se na Tribute albumu pojavljuju imena poput Billyja Gibbonsa, Best Coast, Lee Ranaldo Banda i drugih.

VAN MORISSON

Born To Sing: No Plan B I tako svake dvijetri godine nai|e neka inspiracija koja zaka~i Van Morissona i natjera ga u studio. Novi studijski album Bor To Sing ~ini deset pjesama, u trajanju od oko 60 minuta. Album je mje{avina jazza, folka i soula. Sjevernoirskom kantautoru u poznim godinama album Born To Song ukupno je 34. studijsko ostvarenje.

NO DOUBT

Push And Shove Push and Shove povratni~ko je studijsko ostvarenje popularnog kalifornijskog banda No Doubt. [esti je to njihov studijski albumu koji ~ini jedanaest pjesama. Nakon jedanaest godina studijske pauze i albuma Rock Steady, No Doubt se kona~no odva`io vratiti na scenu i ponuditi novi materijal. Samo je pitanje jesu li malo zakasnili?!

70

OSREDNJI PRVJENAC

Legendarni Legendarni basist basist Iron Iron Maidena Maidena Steve Steve Harris Harris objavio objavio je je prvi prvi samostalni samostalni album album British British Lion Lion

Rije~ je o autorskom albumu jednog od najve}ih `ivu}ih rock basista Stevea Harrisa. Poklonicima i poznavateljima heavy metal glazbe poznat je i kao osniva~, vo|a banda Iron Maiden, tekstopisac, skladatelj i virtuoz na bass gitari. Legendarni Steve na jo{ legendarnijem Fender Precisionu snimio je samostalni album British Lion. Na kojemu je ugostio pjeva~a Richarda Taylora, gitariste Davida Hawk insa, Grahama Lesliea i Barryja Fitzgibbona, bubnjare Simona Dawsona, Iana Robertsa i Richarda Cooka. Ina~e, British Lion bio je davni projekt Stevea Harrisa iz 1990. godine. Band kome je Steve bio ne{to poput mentora tako|er je nosio naziv British Lion, ~ak je snimio i jedan album, ali se nije dugo zadr`ao na glazbenoj sceni.

Sve pjesme s albuma snimljene su isklju~ivo pod producentskom palicom samoga Harrisa, a nastale su u proteklih 20ak godina. British Lion sadr`i deset pjesama, u trajanju od pedesetak minuta, a otvara ga pjesma This Is My God .

Generalno, nakon tri slu{anja pjesme, izdvajaju se ritam sekcija i posebice bass dionice, ali je to u su{tini bilo nedovoljno da se pokriju monotone gitarske dionice i jo{ monotoniji prvi vokal.

Slijedi Lost Words, pjesma koja se od prethodne razlikuje samo po psihodeli~noj temi, a u osnovi sve ostaje isto. Na sljede}oj, Us Against the World naslu}uju se maidenovske synth teme ali je na`alost sve ostalo samo na sli~nostima. The Chosen Ones je kona~no pjesma koja zavrje|uje

pozornost. Uz ~vrste i harmoni~ne hard rock melodijske linije, proku{ane u dosada{njem stvarala~kom opusu Stevea Harrisa, pjesmu odlikuje refren izvrsnih back vokala.

Svakako treba izdvojiti akusti~nu baladu The Lesson koja uz Eyes Of the Young ~ini najbolju pjesmu na albumu British Lion. Kona~no, Harrisov “britanski lav” te{ko mo`emo svrstati u neizostavnu ku}nu glazbenu kolekciju. Ima tu svega pomalo, od hard&heavy dionica do orkestriranih balada, ali sve skupa je nekako mlako, bezli~no, i na kraju potpuno bespotrebno.

Steve Harris }e i nakon svog debitantskog solo albuma ostati vanserijski basist, izvrstan producent, tekstopisac i skladatelj, legendarnog britanskog heavy metal sastava - Iron Maiden!

(M. Ili~i}) TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1) 1. Alt-J: Tesselate 2. Alex Clare: When Doves Cry 3. The Jon Spencer Blues Explosion: Bag of bones 4. Karin Park: Restless 5. Alizee: A cause de l’automne 6. Clement Marfo & The Frontline: Champion 7. Jack White: Freedom At 21 8. Pulled apart by horses: Bromance ain’t dead 9. Alabama Shakes: I ain’t the same 10. Junkie XL feat Datarock: Gloria SLOBODNA BOSNA I 15.11.2012.

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

13.11.2012

18:53

Page 71

KULT MARKET KINO KRITIKA Film “Goodbye First Love” (Francuska, Njemačka, 2011.); scenarij i režija: Mia Hansen Love

Grubi rez

NOVE STVARI Ostvarenje Mije Hanse Love mo`e biti izuzetno korisno mladom arhitekti

Film Zbogom prva ljubavi je bio u slu`benoj konkurenciji 2011 Locarno International Film Festivala i drugo je ostvarenje Mije Hansen Love. Izuzetno je zadovoljstvo i ~ast promovirati dobre filmove dobrih autora, naro~ito zapostavljenih autorica. Naravno, ne samo zbog toga {to je autor `ensko, ve} zato {to je Mia rediteljica kvalitetnog ostvarenja, {to je osnova da se neki film na|e u ovoj rubrici.

Radnja filma zapo~inje 1999. godine.

Dvoje mladih, Camille i Sullivan, ljubavnici su koji obitavaju u Parizu. Strahovito su zaljubljeni jedno u drugo. Sullivan planira desetomjese~ni put u Ju`nu Ameriku sa svojim prijateljima, bez Camille, koju to strahovito potresa. ^ini ju nesigurnom i bez povjerenja. Poslije odlaska redovno joj pi{e. No, broj pisama vremenom se smanjuje. Camille studira arhitekturu. Veza sa Sullivanom se prekida.

Ona tra`i sebe. Zbli`ava se s Lorenzom, starijim arhitektom iz Danske. Sullivan se vratio, no ne `ivi vi{e u Parizu. Tek osam godina nakon njegovog odlaska oni se susre}u. Susret je prepun nabijenih potisnutih emocija.

Autorica ima zanimljiv kod montiranja materijala ovog filma. Nerijetko dovede scenu do vrhunca i onda se odlu~i grubim rezom prekinuti istu te sko~iti na narednu.

To mo`e nekome smetati i iritirati ga, jer o~ekuje i `eli da vidi {to }e se dalje desiti.

Ali, rediteljica se odlu~ila u svom autorskom pristupu na grubi rez. To itekako ima smisla zarad teme i ideje ovog filma, kao i cjelokupnog dojma i osje}anja.

Upravo to je ono {to nas u prekidima dira, nervira, dotu~e... Taj grubi rez, prekid, nelagoda, `elja za nastavkom, upravo je ono najto~nije osje}anje na koje se odlu~uje autorica u `elji da to osje}anje postigne 15.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

filmskim izra`ajnim sredstvima, prije svega vizualnim, jer film je vizualna umjetnost, pri~anje pri~e slikama. U ovom slu~aju to je monta`ni zahvat koji uz ostala izra`ajna sredstva “radi” za film, za ideju. Istaknuo bih i segment u kojem se, daju}i nam informacije o zanimanju protagonistice, mnoge bitne stvari glede arhitekture i pristupa njoj prika`u.

Zbogom prva ljubavi, osim svoje osnovne tematike, tim dijelom pru`a saznavanje novih stvari. Izuzetno koristan mo`e biti mladom arhitekti, naro~ito u na{oj sredini, da se ne uljulja u na{e stanje i isprazno “zidanje”. Uz ~estitke autorskom timu preporu~am i film autorice pod naslovom Otac moje djece. Svako dobro.

(D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE 1.

2.

3.

4.

5.

Wreck It Ralph (Rich Moore) Flight (Robert Zemeckis) Argo (Ben Affleck) The Man with the Iron Fists (RZA) Taken 2 (Oliver Megaton)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA 1. 101 Dalmatinac (Hamilton S. Luske, Clyde Geronimi, Wolfgang Reitherman, Walt Disney Pictures/Continental film) 2. Nedodirljivi (Olivier Nakache, Eric Toledano, Quad Productions, Chaocorp; Blitz film i video) 3. Titanic (James Cameron, Quad Productions, Chaocorp, Blitz film i video) 4. Ledeno doba 4: Zemlja se trese (Steve Martino & Mike Thurmeier, 20th Century Fox/Continental film) 5. Osvetnici (Joss Whedon, Marvel, Continental film)

^UDOVI[NE @ENE

Luciano Salce, Antonio Pietrangeli, Mario Monicelli i Mauro Bolognini Film iz 1966., koji je produkt autorskog rada ~ak ~etiri reditelja.

Rije~ je, naravno, o omnibusu. Filmsko djelo je sa~injeno od ~etiri pri~e o ~etiri `ene. Sabina je na putu ku}i te do`ivaljava nezgode, Armenia je prevarantica i dadilja, Elena je udana, a suprug joj je nevjeran, a Marta postaje suluda kada popije, nakon ~ega sve zaboravi...

Ocjena: 4

^OVJEK BEZ SUDBINE

Lajos Koltai Igrani film iz 2005. godine. Lajos Koltai, za one koji ne znaju, priznati je direktor fotografije. Ovo je njegov debitantski film. Drama govori o @idovu, dje~aku, Gyorgy Kovesu. Ima 14 godina i, na`alost, odrasta u surovom koncentracijskom logoru za vrijeme Drugog svjetskog rata. Nakon {to mu oca odvedu u logor, obe}ava da }e se brinuti o ma}ehi. No, idu}i na posao i sam biva odveden u logor od strane podmuklih nacista.

Jo{ jedna stra{na i tu`na storija o onome {to se tada de{avalo @idovima.

Ocjena: 5

DVOSTRUKA IGRA

Chicho Alberto Durant Igrani film iz 2004. godine. Prevarant iz [panjolske dolazi u Peru s namjerom da izvede jo{ jednu prevaru. Pretvara se da je {ef telefonske kompanije, uvla~i se u `ivote odre|enih ljudi te poku{ava od njih izvu}i novac. Nekoliko njih pada na njegov fol... Da li je i~ija do zore gorjela?

Ocjena: 4

71

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

14.11.2012

21:53

Page 72

KULT MARKET AUTOMOBILI

Lamborghini

SPORT Novi klub bh. reprezentativca

Nemanja u Beogradu Predstavljen je model Aventador LP700-4 u formi bez krova, za koji italijanska kompanija tvrdi da je “najuzbudljiviji Lamborghini ikada napravljen“. Ima 690 KS iz V12 motora i ko{ta 300.000 eura.

MOTOCIKLI

Aprilia NEMANJA GORDI] Ko{arka{ki reprezentativac BiH novo poja~anje beogradskog kluba

Piaggio grupa, odnosno Aprilia, predstavila je RSV4 za sezonu 2013. Novi model ima novi ABS, novi APRC, ve}i rezervoar i vi{e snage. Vi{e nego dovoljno da se zadr`i na vrhu RR klase.

DESIGN

BMW M6 BMW je povodom proslave 40. godi{njice M divizije prikazao novi M6 Gran Coupe odabranim gostima, a procurilo je nekoliko fotografija koje najavljuju premijeru ovog modela.

72

Od srijede je Nemanja Gordi}, ko{arka{ki reprezentativac BiH, novi stanovnik Beograda. To osigurava potpisani ugovor sa Partizanom MTS do kraja sezone 2013/2014.

Gordi} }e u crno-bijelom klubu zamijeniti Torija Tomasa. Kona~no }e, poslije vi{egodi{njeg flertovanja, sjajni playmaker obu}i crno-bijeli dres.

“Stvarno sam mnogo puta dovo|en u vezu sa Partizanom, uvijek sam i imao `elju da do|em, ali bi se uvijek ne{to isprije~ilo.

Sada se stvorila mogu}nost, na moju veliku radost!“ O Nemanji Gordi}u se uvijek pri~alo kao o velikom talentu. U Humskoj }e, me|utim, biti jedan od najstarijih igra~a. S odlaskom Tomasa, ^akarevi} je najstariji, ro|en samo ~etiri mjeseca prije Gordi}a.

“U sportu postoji ili dobar igra~, ili onaj koji to nije. Sada imam 24 godine, vrijeme je za ve}u ulogu. Jedan od razloga zbog kojih sam sre}an zbog novog kluba jeste {to

mogu da napredujem. Partizan je idealna sredina, radi se sa igra~ima, postoji procedura stvaranja. Trener Du{ko Vujo{evi} je poznat po tome. U inostranstvu si prepu{ten sam sebi.“ Odgovornost }e sada biti na Gordi}evim ple}ima. “Partizan je veliki klub i to osje}am posebno posljednjih par dana. Sa svih strana mi {alju poruke, dolaze pozivi…

I to pokazuje koliko je Partizan veliki.

Sigurno je da postoji ve}a doza odgovornosti u takvoj ekipi, ali to je normalno za sportiste. Moramo da se nosimo s tim.“ Standardna tema kada novi igra~i dolaze u Partizan jesu i navija~i. “S Suvi{no je to i komentarisati. Partizan je poznat po armiji navija~a, energiji koja sti`e sa tribina…

Sigurno da je za igra~a mnogo bolje da igra u takvoj atmosferi. Ali, to stvara i veliku obavezu. U svakom slu~aju se radujem.“ Gordi} ima 24 godine, a karijeru je po~eo u podgori~koj Budu}nosti, za koju je nastupao od 2005. do 2010. godine. On je sa Podgori~anima osvojio po ~etiri {ampionske titule i trofeja u nacionalnom kupu Crne Gore. Poslije odlaska iz Budu}nosti, dvije godine je zajedno sa Nihadom \edovi}em igrao za rimsku Lottomaticu. Na po~etku ove sezone potpisao je za ukrajinski Azovma{ u ~ijem dresu je prosje~no bilje`io 6,8 poena, 2,8 asistencija i dva skoka po me~u.

(Priredio: N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 15.11.2012.

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

14.11.2012

16:27

Page 73

KULT MARKET LIFESTYLE

HOLANDIJA

Ljudska inteligencija i razvoj

Migrena

Glup, gluplji...

Kod `ena koje pate od migrene ~e{}e dolazi do promjena na mo`danom tkivu, ali to dugoro~no ne ostavlja velike posljedice na njihovo mentalno zdravlje. Holandsko istra`ivanje u kojem je u~estvovalo 286 mu{karaca i `ena pokazalo je da se kod `ena koje pate od migrene pojavljuju svijetle ta~ke na mozgu, ali nisu uo~eni zna~ajni gubici kognitivnih sposobnosti, pad koncentracije ili gubitak pa`nje.

DANSKA KONTROVERZNA STUDIJA Uprkos brojnim sposobnostima, inteligencija ljudske vrste postepeno opada, tvrde nau~nici sa Univerziteta Stanford

Autori studije objavljene u novembarskom broju ~asopisa Trendovi u genetici tvrde da se “evolutivni pritisak da ljudi budu pametni“ izgubio prije nekoliko hiljada godina, kada smo po~eli da `ivimo u gusto naseljenim poljoprivrednim zajednicama, te da zbog toga inteligencija na{e vrste opada.

“Razvoj na{ih intelektualnih sposobnosti i optimizacija hiljada gena zadu`enih za inteligenciju vjerovatno se dogodio u neverbalno doba, dok se preci na{e vrste jo{ nisu ra{irili van teritorije Afrike“, ka`e autor studije Gerald Crabtree sa Stanforda za LiveScience.

A od tada je sve krenulo nizbrdo, tvrdi Crabtree. Ipak, njegova teorija nije pro{la bez kritika, pa ima nau~nika koji sugeri{u da ljudi ne postaju “gluplji“, ve} se danas samo razvijaju razli~iti tipovi inteligencije. Rani ljudi `ivjeli su i umirali u okviru jednog prostora i opstanak je direktno zavisio od njihove sposobnosti da brzo izgrade skloni{te ili umaknu sabljozubom tigru. Danas stvari nisu toliko “jednostavne“, ali i svakodnevni zadaci kao {to su pranje sudova ili ko{enje trave zahtijevaju vi{e mo`dane sposobnosti.

Naravno, za tako usku specijalizaciju mo`emo zahvaliti svojim precima, odnosno strogim kriterijima prirodne selekcije tokom evolucije. U me|uvremenu, kao “kolateralni“ efekti razvijale su se, recimo, na{a sposobnost da igramo {ah ili pi{emo poeziju.

“Lovac-sakuplja~ koji nije bio u stanju da osmisli odgovaraju}e, inteligentno rje{enje za obezbje|ivanje izvora hrane ili skloni{ta umirao je zajedno sa svojim potomstvom, 15.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

ako je uop{te uspio da privu~e `enu sa kojom bi ga izrodio. Ekvivalentno tome, moderni menad`er sa Wall Streeta koji povu~e inteligentan poslovni potez mo`e da o~ekuje zna~ajan bonus i bi}e atraktivniji partnerkama. Jasno, stvari nisu toliko ekstremne, ali su{tina je ista“, zaklju~uje Crabtree u studiji.

Izme|u 2.000 i 5.000 gena odre|uje ljudsku inteligenciju, a ovi geni posebno su osjetljivi na {tetne mutacije, ka`u nau~nici.

Na osnovu istra`ivanja stope mutacija, nau~ni tim koji stoji iza pomenute studije zaklju~uje da prosje~na osoba ima dvije {tetne mutacije koje su nastale u posljednjih 3.000 godina. Hipoteza o “zaglupljivanju“ vrste djeluje nelogi~no na prvi pogled, s obzirom na ~injenicu da je prosje~an IQ ~ovjeka upadljivo porastao u posljednjih stotinu godina. Me|utim, za taj skok su u najve}oj mjeri odgovorne bolja prenatalna njega i kvalitetnija ishrana, tvrdi Crabtree. Dr. Thomas Hills sa Univerziteta Warwick stvari posmatra iz druga~ije perspektive. On smatra da je sama ~injenica da pojedinac vi{e nije pod pritiskom da bude vrhunski “lovacsakuplja~“ omogu}ila razvoj razli~itih vrsta inteligencije, kao i {irokog spektara ljudskih sposobnosti i talenata.

“Nemate Stephena Hawkinga prije 200.000 godina. Prosto ne postoji“, ka`e Hills. “Ali danas imate osobe takvih mentalnih kapaciteta upravo zbog {irenja spektra na{ih intelektualnih mogu}nosti. I zbog same ~injenice da nam inteligencija vi{e nije neophodna za golo pre`ivljavanje.“ (Priredila: M. Radevi})

Porez na hranu Danska vlada objavila je da namjerava ukinuti porez na hranu s visokim udjelom zasi}enih masti, koji je uvela prije godinu dana kao prva zemlja na svijetu.

Vlasti tvrde da je porez doveo do porasta cijena hrane i ugrozio radna mjesta u Danskoj, a jedna od posljedica poreza bila je i ta da su Danci i{li u kupovinu namirnica u susjednu Njema~ku.

VELIKA BRITANIJA

Rak plu}a Broj slu~ajeva `ena oboljelih od raka plu}a raste mnogo br`e u odnosu na mu{karce. Istra`iva~i sa King’s Collegea u Londonu predvi|aju da }e se u sljede}ih 30 godina taj broj utrostru~iti. Od raka plu}a u Velikoj Britaniji godi{nje umre ~ak 35.000 osoba vi{e nego od sr~anih bolesti ili bilo kojeg drugog oblika karcinoma.

73

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

14.11.2012

21:34

Page 74

KULT MARKET BRAZIL

Kamilla Covas

CRVENI FENJER Istraživanje magazine Examiner

Ovisnici o seksu

Brazil je zemlja nogometa i lijepih `ena.

Jedna od njih je i Kamilla, plesa~ica koja je pokazala svoje obline u editorijalu za Sexy magazin.

ANTHONY KIEDIS

ENGLESKA

Frotman Peppersa jedan od najpoznatijih svjetskih ovisnika

Lindsey Strutt

Do sada ste ve} sigurno ~uli ko je Lindsey. Magazin Egotastic donosi novi seksi editorijal u kojem je Lindsey jo{ jednom pokazala sve svoje ~ari.

SAD

Jessica Burciaga Twitter profil rasko{ne ljepotice prepun je njezinih goli{avih fotografija, a dodatnu pa`nju 29-godi{nja Jessica je izazvala kada je objavila najnovije fotke - one sa snimanja za ~asopis Maxim.

74

David Duchovny je dospio na popis zahvaljuju}i svom odvikavanju od virtualnog seksa. Glumac serije Dosje X javno je priznao da je potpuno opsjednut pornografskim internet stranicama i erotskim forumima.

Njegove navike su utjecale na raspolo`enje njegove supruge Tee, koja mu je postavila ultimatum: “Idi na lije~enje ili je braku kraj.”

Sa samozadovoljavanjem prilikom gledanja pornografije navodno je ve} pretjerivao.

Michael Douglas se kao ovisnik o seksu lije~io u klinici u Arizoni. Tada je jo{ bio o`enjen svojom prvom `enom Diandrom.

Zahvaljuju}i njegovim seksualnim problemima, druga je `ena pri sklapanju braka bila ne{to opreznija. Lijepa Catherine Zeta-Jones je u predbra~ni ugovor zapisala da bi joj prilikom razvoda za svaku prevaru, ako bi se dogodila, pripalo 1,7 milijuna dolara.

Na popisu Examinera zavr{io je i biv{i ameri~ki predsjednik Bill Clinton. Charlie Sheen je holivudski playboy i veliki ljubitelj mnogih djevojaka. Sam potvr|uje da je spavao s vi{e od 5.000 `ena. Godine 2006. propao je njegov 4-godi{nji brak s lijepom i seksepilnom Denise Richards, s kojom ima dvije k}eri. Kasnije se o`enio s Brooke Mueller. Amy Winehouse nije bila ovisna samo o zabranjenim tvarima i alkoholu, ve} i o seksu. Njen feti{: bi~evanje. Kanye West je poznat po tome da sitnice pornografije nosi svugdje i uvijek sa sobom. Potreban materijal ima uvijek pri ruci, sa ~ime aludira na novac i pornografske slike.

Anthony Kiedis, pjeva~ Red Hot Chilli Peppersa, navodno ima iste probleme kao David Duchovny. Povezuje ih, dakle, ovisnost o internetskoj pornografiji. Pjeva~ je opazio da njegovi ~inovi postaju ve} opasni za

zdravlje te da je svaki put sve vi{e sli~no opsesiji pa je prestao sjediti pred kompjuterom, budu}i da bi se vru}e igrice mogle pretvoriti u ozbiljan problem. Mo`da bi moto “seks, droge i rock ´n´ roll” trebali promijeniti u “virtualni seks, droge i rock n´roll”. Robbie Williams britanskom je novinaru priznao da se analnog seksa ne mo`e zasititi. Uz to se i na{alio s izjavom da ga nikada nije `edan, po{to ga uvijek mo`e dobiti u Hyde Parku, gdje se {eta od dva do ~etiri ujutro. Hyde Park je park u Londonu, koji je poznat po tajnom sastajali{tu homoseksualaca u kasne no}ne sate. Koliko je {ale, a koliko istine u rije~ima britanskog pjeva~a, presudite sami. Russell Brand. Na popis ga je dovelo 30-dnevno odvikavanje od seksa u klinici Key Stone u Philadelphiji, gdje je poku{ao zaboraviti na u`itke koje nudi promiskuitet.

Russell je objasnio da na kraju napornog dana svako treba ne{to da mu digne raspolo`enje.

Calum Best, sin profesionalnog nogometa{a Georga Besta, na popisu ovisnika o seksu na{ao se zahvaljuju}i svojoj ovisnosti o prostitutkama. Slavni obo`avatelj `ena i kvalitetne droge svoju je ovisnost o seksu i kokainu javno priznao te se od obje ovisnosti neko vrijeme lije~io. Neko vrijeme je njegova partnerica bila Lindsay Lohan, koja bi se isto vrlo lako mogla na}i na popisu. Examiner je zaboravio na Erica Beneta, biv{eg mu`a seksi glumice Halle Berry, kojega je sama `ena prijavila na program odvikavanja od seksa.

Za{to? Jer ju je varao. Njihov razvod bio je naporan, a mnogi komentiraju da je dijagnoza ovisnosti o seksu bila samo isprika i kamufla`a za bezumno Ericovo pona{anje. Mnogi se pitaju, ko bi pobogu varao nekoga kao {to je Halle Berry.

(Priredio: N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 15.11.2012.

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

14.11.2012

16:25

Page 75

KULT MARKET PREKO EX-YU GRANICA

SKOPLJE

56 godina beogradskog pozorišta

Muzeji

Atelje 212 juče, danas, sutra...

Mre`a muzeja u jugoisto~noj Evropi, kojom }e se oja~ati prekograni~na saradnja izme|u tih kulturnih institucija, osnovana je 13. novembra na ministarskoj konferenciji u Skoplju. Ministri kulture su usvojili zajedni~ku izjavu kojom se Mre`i omogu}ava da poma`e saradnju me|u nacionalnim muzejima u jugoisto~noj Evropi i priprema projekte na regionalnom i me|unarodnom nivou.

BEOGRAD NAJBOLJE UMJETNI^KO OSTVARENJE Oliver Frlji} nagra|en je za autorski koncept i re`iju predstave “Zoran \in|i}“

Beogradski Atelje 212 obilje`io je i ovog 12. novembra svoj dan dodjelom nagrada za najbolja ostvarenja u protekloj sezoni. Ipak, ove godine ro|endan Ateljea protekao je u sjeni vi{emjese~nog spora izme|u dosada{njeg upravnika ove pozori{ne ku}e Kokana Mladenovi}a i ve}eg dijela gluma~kog ansambla, na ~ije je insistiranje Mladenovi} kona~no podnio ostavku.

Sve~anosti se nije pridru`ila Katarina @uti}, dobitnica nagrade za najbolju glumicu u protekloj sezoni 2011/12. Mladenovi} nije `elio da komentari{e njen nedolazak, osim {to je, kako prenosi Blic, rekao kako misli da je sjajna glumica i da stoga zaslu`uje nagradu.

Priznanje za najboljeg glumca dobio je Zijah Sokolovi} za ulogu mesara Stojana u predstavi Po{to pa{teta?, kojom je, kako se navodi u obrazlo`enju, “uspeo da na najbolji mogu}i na~in otkrije sme{no jezive krajnosti egzistencije i bizarnosti na{eg identiteta“. Za najbolje umjetni~ko ostvarenje spoljnog saradnika nagra|en je reditelj Oliver Frlji}, za autorski koncept i re`iju predstave Zoran \in|i}. Frlji} predstavom Zoran \in|i}, kako je istaknuto u obrazlo`enju, “bezrezervno postavlja najva`nija dru{tveno-politi~ka pitanja u Srbiji, hrabro i anga`ovano uspeva da konfrontira dru{tvo sa kolektivnim traumama i da uspostavi dramski sukob izme|u scene i publike“. Specijalnu godi{nju nagradu dobio je ansambl predstave Zoran \in|i} (F Fe|a Stojanovi}, Branislav Trifunovi}, Ivan Jevtovi}, Vladislav Mihailovi}, 15.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

Tanja Petrovi}, Milan Mari}, Milo{ Timotijevi} i Tamara Krcunovi}), za “smelu igru, li~ni anga`man i po`rtvovanost da se beskompromisno sa pozornice obra~unaju sa svim javnim tajnama, politikom povezanom sa zlo~inima, ali i gra|anskim kukavi~lukom“.

Atelje 212 je u protekloj sezoni imao rekordnih 120.000 gledalaca, odigrao 560 predstava, 88 puta je bio na gostovanjima i osvojio 30 nagrada na najzna~ajnijim pozori{nim festivalima u zemlji i regionu.

Progla{en je i najboljim pozori{tem srednje Evrope na Festivalu MESS u Sarajevu. Svoj ro|endan Atelje 212 obilje`ava na dan kada je prije 56 godina u maloj sali Borbe izvedena prva predstava tog pozori{ta Geteov Faust u re`iji Mire Trailovi}. Marija Crnobori, Ljubi{a Jovanovi}, Mata Milo{evi} i Viktor Star~i} nastupili su pred predstavnicima tada{nje kulturne javnosti, koji su sjedili na 212 stolica u nevelikoj sali.

A nakon Mladenovi}eve ostavke, za v.d. direktora ovog pozori{ta imenovana je dramaturginja Ivana Dimi}. Povodom razrje{enja Mladenovi}a, gradona~elnik Beograda Dragan \ilas izjavio je da mu je `ao “jer je bio dobar direktor, ali je napravio gre{ku {to se bavio i umjetni~kim radom, {to ubudu}e ne}e biti mogu}e“. \ilas je dodao i da mora prestati praksa odbijanja uloga u velikom broju, kao i to da glumci po deset godina ne odigraju nijednu predstavu u svojoj mati~noj ku}i a primaju fiksnu platu, dok u drugim pozori{tima glume na ugovor.

(M. Radevi})

Ludus Pozori{ne novine Ludus, jedine te vrste u Srbiji, proslavile su 13. novembra svoj 20. ro|endan.

Centralne teme jubilarnog broja Ludusa su samovolja i bezakonje u oblasti pozori{ta, a po~etaka Ludusa prisje}aju se Svetlana Bojkovi}, Dejan \urovi}, Milan Caci Mihailovi}, Aleksandar Milosavljevi}, Vesna Pavlovi}, Gor~in Stojanovi}.

NOVI SAD

Asimetrija Izlo`ba Asimetri~na Evropa, koja se otvara 16. novembra u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine (MSUV) u Novom Sadu, bavi se pitanjima kulturalnih/dru{tvenih identiteta u savremenoj Evropi. Izlo`bu ~ine nove i stare produkcije 12 umjetnika i grupa iz regiona, me|u kojima su Zoran Todorovi}, Dejan Grba, Dragomir Ugren, IRWIN, Polona Tratnik, Nika Radi}, Nata{a Teofilovi}, Tadej Poga~ar...

75

Cetri oka:Cetri oka.qxd

14.11.2012

20:17

Page 76

U ^ETIRI OKA BH. INFO Knjiga se zove Bosanski za strance: sa obimnom gramatikom, ima skoro 350 stranica, promovisana je 14. novembra, a autor je profesor-emeritus engleskog jezika i lingvistike na Univerzitetu u Sarajevu Midhat Ri|anovi}.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

EMIR DŽAMBEGOVIĆ, urednik web portala “Film.ba”

Kad zastava zavijori...

Iz dana u dan bi}e objavljivane vijesti iz svijeta filma, a pod tim ne mislimo na tra~eve, nego ba{ na interesantne vijesti. Naravno, bi}e neizostavne recenzije filmova, ali i eseji o filmovima. Posebnu pa`nju obrati}emo na bh.film.

Od 23. do 25. novembra u Fojnici }e biti odr`ana kulturna manifestacija Susreti Zija Dizdarevi}. U ta tri dana bi}e uprili~ene promocije knjiga, knji`evne ve~eri, susreti pisaca s u~enicima osnovnih i srednjih {kola, izlo`be slika i fotografija...

Kulminacija slijedi progla{enjem pobjednika konkursa za kratku pri~u - pripovijetku.

U novootvorenom klubu u Sarajevu, Studio 1, u Kolodvorskoj ulici, 24. novembra nastupa beogradska grupa Negativ. Ulaznica je u pretprodaji 15 KM, na dan koncerta 20 KM, a paket od ~etiri ulaznice ko{ta 50 KM. “Ne znam {ta se de{ava, ovo je put bez povratka, zemlja je tako malena...”

Vikar Franjeva~ke provincije Bosne Srebrene fra Marijan Karaula poziva na predstavljanje knjige Franjeva~ki izvori.

“Ovdje su sabrani svi najva`niji tekstovi koji se odnose na povijest Franjeva~kog reda.

Knjiga ima 2.272 stranice, tiskana je na finom biblijskom papiru, a na izdavanju je sura|ivalo vi{e od dvadeset ljudi”. Franjeva~ki izvori bi}e promovisani 29. novembra, u Dvorani svetog Franje u Sarajevu.

Dakle, web portal Film.ba uskoro “u na{im krajevima”. Kada ta~no?

Ta~no 25. novembra, na Dan dr`avnosti. Ostalo je jo{ nekoliko detalja, da se “po~e{lja”, zategne, da sve bude spremno kad zastava zavijori... [ta }e publika mo}i ~itati, iz dana u dan?

A, koji je, zapravo, Va{ osnovni cilj?

Osnovna zamisao je da Film.ba zauzme mjesto prve stranice na kojoj }e posjetioci prona}i preporuku za dobar film ili upozorenje za obavezno izbjegavanje. Naravno, ukusi su razli~iti, ali ~ak neki blockbusteri budu prenapuhani reklamama, a neki stvarno dobri, a posebno evropski, filmovi izignorisani. Drugi razlog je `elja da na jednom mjestu sakupimo {to vi{e eseja o bh. filmovima. S obzirom na velik broj ljudi iz BiH i regiona, koji su registrovani na Facebooku, uveli smo Facebook forum, pa }emo vidjeti koliko su ljudi spremni izraziti se, ne samo u komentarima na tekstove i eseje, nego i na druge teme.

TOMISLAV KAŠLJEVIĆ, producent koncerata “Indexi: 50 godina” iz Zagreba

Urednici Punk Cineme, programa projekta Operacija kino, pozivaju mlade, neafirmisane filmske autore da prijave svoje amaterske radove, konkretno kratke filmove, koji }e u okviru Operacije kino biti prikazani na filmskom platnu. Kratki filmovi ne treba da traju du`e od sedam minuta, a prijaviti se mogu svi mladi, osim Sedmorice mladih.

Me|unarodni festival Sarajevo Sarajevska zima 2013 ove }e godine biti odr`an od 7. februara do 21. marta. Tema je: Umjetnost dodira. U programu }e, izme|u ostalog, biti obilje`ene godi{njice ro|enja Alberta Camusa, Richarda Wagnera i Giuseppea Verdija, te pedeseta godi{njica govora Martina Luthera Kinga Ja imam san.

76

TOMISLAV KA[LJEVI] “Ja sam fan Indexa i na ovaj na~in vra}am dug i njima i Bosni”

SLOBODNA BOSNA I 15.11.2012.

Cetri oka:Cetri oka.qxd

14.11.2012

20:18

Page 77

NARCISA CVITANOVIĆ, producentica u Udruženju “Kontakt” iz Sarajeva

[est soba intimne `ivotne ispovijesti Performans Sedma soba premijerno je izveden 7. novembra u Umjetni~koj galeriji BiH. No, tada smo bili u “deadlineu” pa mu nismo mogli prisustvovati. [ta je, zapravo, Sedma soba?

“Sedma soba je performans izlo`beno - scenskog karaktera u produkciji Udru`enja Kontakt, a u suradnji sa Umjetni~kom galerijom BiH i Centrom za zdravo starenje Novo Sarajevo. @eljeli smo da radimo sa starijim osobama i da im pru`imo priliku da budu kreativni, te podijele s nama svoje intimne pri~e iz `ivota koje su se na kraju uobli~ile u performans. Realizacijom performansa skrenuli smo pa`nju na va`nost inkluzije starijih osoba u kulturni `ivot, ali i o~uvanja kulturno-historijske ba{tine.

A, ko je anga`ovan u Sedmoj sobi?

Autorstvo performansa Sedma soba potpisuju: Ermin Bravo, Maja Izetbegovi}, D`ana Pinjo, Jasenko Pa{i}, Boris Ler i Alban Ukaj, zatim ~lanovi i ~lanice Doma za zdravo starenje Suada Filipovi}, Dika Karup, Nezaheta Had`ovi}, Mujo Popr`enovi}, Mubera Ko{, Nazifa Duran i Mehmed Avdi}.

Autorski tim projekta tako|er ~inimo i Selma Spahi}, Mirna Ler, Ira Isovi} i ja.

To je tre}i projekat Kontakta. S obzirom da u ovoj dr`avi vi{e niko nikog ne podr`ava, je li umjesno da Vas upitam da li ste vi iznimka koja potvr|uje pravilo?

Performans je nastao zahvaljuju}i podr{ci Federalnog ministarstva kulture i sporta kao i Fondaciji za muzi~ke, scenske i likovne umjetnosti u BiH. Za budu}e izvedbe potrebno je osigurati finansijska sredstva, ali sam optimisti~na, jer zaista smatram da }e se prepoznati va`nost projekta i omogu}iti {to ve}em broju ljudi da posjete Umjetni~ku galeriju BiH i putuju zajedno s akterima/cama performansa kroz {est soba intimne `ivotne ispovijesti.

Koncerti posve}eni legendama Koncerti Indexi: 50 godina, koji }e biti odr`ani u sklopu obilje`avanja pola vijeka od osnivanja na{eg najva`nijeg benda, bi}e odr`ani 23. novembra u Sarajevu i dan kasnije u Splitu. Mjesto doga|aja u glavnom gradu BiH je dvorana Mirza Deliba{i}.

“Ovo je koncert posve}en legendama. Ja sam fan Indexa i na ovaj na~in vra}am dug i njima i Bosni. Ro|en sam u Zenici i imao sam sre}u da odrastam uz legende kakve su bili Davorin Popovi}, Mirza Deliba{i}, Asim Ferhatovi} Hase, Marijan Bene{“, ka`e Tomislav Ka{ljevi}, producent oba koncerta.

Na koncert dolaze pre`ivjeli ~lanovi Indexa tokom svih ovih godina, Ismet Nuno Arnautali}, Fadil Red`i}, Kornelije Kova~, Neno Jurin, Ranko Rihtman, Miroslav [aranovi}, Peco Petej... a njihove pjesme }e pjevati Arsen Dedi}, Dado Topi}, Tony Cetinski, Maya Sar, Tifa, Kaliopi, Amira Medunjanin, @eljko Bebek, Hari Vare{anovi}, Massimo, Boris Novkovi}, Branko \uri} \uro... “Predstoje}i koncerti, a posebno ovaj sarajevski, koji je pravi ro|endanski koncert Indexa, zapravo su kruna dugogodi{njeg muzi~kog projekta Indexi i prijatelji, koji godinama puni dvorane {irom regije, a cilj nam je da koncertom odamo po~ast velikoj grupi, koja, na`alost, vi{e ne postoji i, naravno, u mislima s preminulim ~lanovima Indexa Davorinom Popovi}em, Bodom Kova~evi}em, \or|em Kisi}em i drugim ~lanovima grupe koji vi{e nisu me|u nama”, nagla{ava Tomislav Ka{ljevi}.

Ulaznice za predstoje}i koncertni jubilej u pretprodaji se mogu nabaviti na sljede}im prodajnim mjestima: Plato Skenderija, blagajna BKC-a, Ferhadija, poslovnice Centrotransa i prodajna mjesta sistema www.kupikartu.ba.

Pokrovitelj koncerta je Grad Sarajevo.

15.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

77

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd

14.11.2012

18:00

: ELVIS J. KURTOVICHd ra u, “Nisam sanjao o poslu ier ” sanjao sam Nedu Arn ić

1. Kada }ete objaviti memoare?

Prvo va{em cijenjenom listu da napi{em odgovore i vidim ho}e li biti ovog smaka svijeta da ne pi{em memoare d`aba...

2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete biti astronaut?

Uh to je te`ak posa o! poslu i radu. Sanjao Nisam sanjao o sam Nedu Arneri} . rajevu?

3. Kako se osje}ate u Sa se obi~no pita nekog to , eva raj Sa Pa ja sam iz akle ste vi rodom? A? ko do|e sa strane. A, od

4. [ta ne morate imati u fri`ideru?

Niste dobro iskopirali pitanje iz Dnevnog avaza.

16. S kim biste voljeli otplesati tango?

Sa va{im ~itateljkama.

Ako su tako naivne da vama daju tri marke, jao {ta }u im tek ja uraditi.

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?

Ovo je dno novinarstva...

6. [ta obavezno nosite na pla`u?

Zna~i, ipak je istina da vas je kupila novinska ku}a Avaz d.o.o.

17. Osoba koja vas `ivcira?

Niko mene ne mo`e i`ivcirat.

Dokazao sam to time {to sam stigao do 17. pi tanja.

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?

Ubijte se!

8. [ta ste bili u pro{lom `ivotu?

Joj... sad mi je jasno! Izv injavam se!

Meni ste gre{kom posla li pitanja namijenjena Milanu Tarot u!

9. Da je danas smak svijeta {ta biste sutra u~inili?

Ho}ete da me prevarite? A da vas nije kupila dje~ja ku}a Vesela sveska?

10. Jeste li meteoropata?

Trenutno mi se povra}a, ali nije povezano sa vremenom. Kad odgovorim na sva pitanja bi}e mi bolje.

11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?”

Previ{e prefinjeno i intelektualno pitanje za moj mali mozak.

78

12. Da li je bo lje pametan ili ru`a biti lijep i n A da vas nije ku i glup? pio Alan Fo

rd?

13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”?

Ima humora u pitanju. Nasmijao bih se da ga nisam ve} 20 puta pro~itao u ovoj rubrici.

14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili?

Ne bih se igrao sa prekida~em za nuklearne bojeve glave koji se nalazi u kancelariji na{eg ministra odbrane.

15. Opi{ite [erifa Konjevi}a u tri rije~i?

Moja u~iteljica: “Smijati se nekom zbog imena i prezimena je neukusno.”

18. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno?

Na`alost, kre}em se tamo gdje je moderno izgledati kao kromanjonac.

19. Tange ili badi}?

Opet ste pobrkali pitanja. Selma Bajrami je ostala s jednim pitanjem manje... popravite to!

20. A, begova ili {kembe ~orba?

Sad znam. Kupio vas je magazin Gusto!

21. Poruka ~itaocima na{eg magazina?

Pi{ite uredniku da po}era novinare na pisanje! Ni{ta od “ganjanja poznatih” sa pitanjima: fri`ider - pusto ostrvo...

SLOBODNA BOSNA I 15.11.2012.

Foto: Milutin Stoj~evi}

by DINO BAJRAMOVIC

Page 78

Fadila:Iluzije.qxd

13.11.2012

18:49

Page 79

KLIN ^ORBA

TE[KI LJUDI Pi{e: FADILA NURA HAVER

Neka mi bude oprošteno, ne mogu da odolim velikom izazovu da od svih ponuđenih i jedino mi dozvoljenih isključivo maglajskih tema i dilema, za prijemni ispit iz novinarstva napišem reportažu o planetarno slavnom Maglajliji Adnanu HAAD-u

K

asna jesen je doba nervoznih ~ira{a i napornih melanholika i depresivaca, koji vam do|u kao biber po pilavu u ionako sumornoj slici svijeta, narisanog bojama krepanog li{}a, gladnih pasa lutalica, studenih vjetrova, unezvijerenih moljaca i handrmoljaca u javnom prijevozu, duga~kih redova svakojakih klicono{a koji vam dah}u za vrat dok poku{avate ovjeriti zdravstvenu knji`icu...

Prvima se u pravilu pridru`uju ili ve} u njima biti{u buljuci hipohondri~nih pijavica, ~ija je dru{tvena igra u psihologiji poznata pod nazivom “da, ali...”, koji prijateljima, kolegama, kom{ijama, rodbini... krv popi{e svojim nevjerovatnim bolestima i problemima kojih se nikako ne uspijevaju kurtalisti. Oni tobo`e tra`e od vas mi{ljenje i pomo}, satima vas iscrpljuju}i detaljnom historijom (i histerijom) svake svoje bolesti, sve dok vas ne navuku da im predlo`ite rje{enje.

Tad uslijedi njihov slavodobitni zavr{ni udarac: Da, ali... Ne zna{ ti da je to mene jednom zamal’ glave ko{talo. Ili: ma, znam ja to, ali to meni izaziva kiselinu, alergiju, tvrdu stolicu, uko~enu vilicu, o~nu mrenu, knedlu u grlu, hripavac, {ugu, no}ne more, vodene ospice, znojenje, drhtavicu, mlitavicu, rutavicu po jeziku ...

Uglavnom, oni raspola`u beskrajnim i nevjerovatno ma{tovitim spiskom svih zamislivih i nezamislivih ali. To su vukodlaci koji su u stanju bli`njima isisati i posljednju kap energije i volje za `ivotom.

P

otom, tu su i neizbje`ni nerealizirani genijalci, koji svakih pet minuta upadaju u tu|e mentalne mape sa sve novim i novim genijalno kretenskim idejama, koje bi sretni dobitnik obavezno i pod hitno morao realizirati, jer sam nikad ne}e nama{tati tako genijalne ideje, niti imati inspiraciju, nadahnu}e i provi|enje.

More, mar{ u ku}icu! - sve ~e{}e govorim ovih dana, preispituju}i vlastite gre{ke u koracima koje su me dovele u situaciju da naglo postanem ~i~ak za budale i bolesnike svake vrste.

I vidim, posrijedi je upravo ovo polje javnog govora, ova kolumna koja se svakojakom svijetu ukazala kao bogomdani poligon za vlastite uzlete, niske letove, nadzvu~ne prelete, zalete, operacije, zahvate, uriniranja i kakve sve ne vratolomije, poduzete s ciljem obilje`avanja medijske teritorije, na koju, jelte, budu}i da je javna, svaki ~itatelj ima pravo prije i vi{e nego kolumnist, jer je kolumnist tu radi slave i love a konzument bogme mora

15.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

izdvojiti jedan posto minimalne bh. penzije po svakom broju. Pa ti ra~unaj ko je Gazdi pre~i. Dobro, evo sam se ve} preznojila od straha.

I

ma da se zna, pi{e mi Jedan Koji Sve Zna (uz obaveznu dostavu kopije nadahnutog spisa Glavnom i Odgovornom), kako moj jezik smrdi jer nije bosanski - a {to je ina~e jezik Bo{njaka, a pogotovo nije sarajevski - a {to je, razumije se, jezik Sveznaju}eg. Uz opse`an spisak skarednih izraza koji ne prili~e jednoj Dami sa {armantim i zavodljivim ben~i}em ({to sam ko biva ja), sve to marinirano nadnaravno nadahnutim stihom “u ben~i} te ljubim”, nudi se kompletna studija za izvo|enje historijskog medijskog projekta Klin ~orba. [to da ne, evo }u ve} od slijede}eg broja (ukoliko me Gazda dotad ne otpusti) po~eti pisati jezikom prave Bo{njakinje i neprave Sarajke o bo`anstveno inspirativnim temama, sve po spisku - duljine, {irine i nebeske visine telefonskog imenika rodnog mi Maglaja.

N

o, neka mi bude opro{teno, ne mogu da odolim velikom izazovu da od svih ponu|enih i jedino mi dozvoljenih isklju~ivo maglajskih tema i dilema, za prijemni ispit iz novinarstva napi{em reporta`u o planetarno slavnom Maglajliji Adnanu HAAD-u. Sram da me bude {to to nisam ve} uradila, kao {to ima da od srama u zemlju propadne svaki eventualni ~itatelj Slobodne Bosne koji ne zna (premda je to nezamislivo) da je mnogopo{tovani HAAD znameniti fashion guru (na bo{nja~kom fe{n guru), i sve {to uz to ide, lijepo nam uzdurisane pa~vork domovine.

Nego, jesenje me sunce ipak iznenada obasjalo: dobila sam poziv za kreativnu radionicu na kojoj se u~e vje{tine pomo}u kojih se mo`emo rje{iti “te{kih ljudi”, svakodnevnih kradljivaca na{eg vremena i energije. A jo{ sam se pride sjetila kako se sa istima nosio na{ drug Sead Fetahagi}, dugogodi{nji kolumnist Slobodne Bosne. Gnjavili ga svi sarajevski genijalci, a jedan ga ~ak pozvao da se hitno i neodlo`no na|u u kafani te mu prezentirao pozama{an spisak ideja i tema o kojima bi morao pisati. Sejo mu na kraju pohvalio neporecivu rasko{ mentalnog sklopa, uz skru{eno: De ti, bogati, uzmi pa sam pi{i, nisam ti ja ni blizu dorastao takvoj genijalnosti.

Pozdrav Seji, gdje god da je.

79

CRNA:CRNA.qxd

14.11.2012

21:26

Page 80

PUT OKO SVIJETA Priredio: Nedim Hasi}

Ja ve{-ma{ina U

ku}i budu}nosti, bar kako je ameri~ki tehnolo{ki gigant Microsoft vidi, kuhar ne}e ~ak morati ni da sjedne za kompjuter i upisuje koje namirnice ima pri ruci. Jednostavno }e ih izvaditi iz fri`idera, spustiti na kuhinjski pult, a tehnologija }e sama da obavi posao. Dobro, ne}e {poret sam kuhati ali }e skener koji je ugra|en u pult skenirati digitalne etikete koje svaka namirnica ima. Na velikom kuhinjskom displeju dobi}ete precizne podatke: {ta ste od hrane izvadili, koliko je ima (u gramima i kilogramima), kad je proizvedena, koliko ve} stoji u fri`ideru i kad bi najkasnije trebalo da je potro{ite.

To da }e rerna sama da se uklju~i po{to ste joj s posla dojavili da po~ne da pe~e pile, ili da se opere dok vi otr~ite do teretane, vi{e nije budu}nost. Ali, nije nemogu}e da }e u bli`oj budu}nosti ~ak i roboti po~eti da se bave termi~kom obradom namirnica. Prvi primjerci ve} su napravljeni i rade, ali jo{ su suvi{e skupi da bi se masovno proizvodili.

Roboti su ionako skoro pa sposobni da za vama pokupe no{ene ~arape, da sklone stvari po ku}i, prirede djeci popodnevnu predstavu u dnevnoj sobi, poigraju se sa ku}nim ljubimcem... Ku}ni roboti iz budu}nosti, me|utim, oti{li su mnogo dalje. Oni kose travnjake, sla`u ve{, bri{u podove, obavljaju kurirske poslove… No, da bi danas dobili ovih pet usluga, potrebno vam je pet robota. U budu}nosti, sve }e zavr{avati jedan.

Futuristi predvi|aju da }e brojni ku}ni poslovi potpuno i{~eznuti, bar iz `ivota ~ovjeka. Roboti }e biti zadu`eni za sve “prljave“ i fizi~ki zahtjevnije poslove, ali se to ne}e dogoditi samo

80

iz ~ovjekovog hira ve} kao nu`nost, jer svjetska populacija, pogotovo u bogatim i tehnolo{ki razvijenim zemljama, ubrzano stari.

Jo{ 2007. Bill Gates predvidio je da }e u razvijenom svijetu, kao {to danas svaka ku}a ima ra~unar, u budu}nosti svaki dom imati bar jednog robota. Do tog trenutka, roboti }e postati mnogo savr{eniji i vje{tiji: bolje }e i “spontanije“ komunicirati sa ljudima, br`e u~iti i prepoznavati objekte koji se pomjeraju i znati da prora~unaju njihovu razdaljinu i predvide pravac kretanja. No, i drugi ku}ni ure|aji po~e}e sve vi{e da li~e na robote. U ku}i budu}nosti ve{-ma{ine o~itavaju etikete na garderobi. Prema onome {to na njima pi{e odredi}e program pranja, temperaturu, koli~inu pra{ka i omek{iva~a… Na fri`ideru se papiri}i, fotografije i spiskovi namirnica za nabavku ne postavljaju pomo}u {a{avih magneta koje uku}ani donose sa putovanja: spiskovi i slike su digitalni, unose se preko ku}ne mre`e i ekrana osjetljivog na dodir. Ova ku}a je za{ti}eno skrovi{te za ~lanove porodice. Njena vrata ne mogu se otklju~ati nijednim klju~em ve} samo skeniranjem zjenice, otiska prsta ili glasa. ^itava unutra{njost ku}e je u raznim ekranima, pa su ~ak i zidovi gigantski displeji sa pokretnim tapetama.

Ne vjerujete da }e se sve ovo desiti? Sjetite se samo robota usisiva~a. Ove zvjer~ice prije samo deset godina izgledale su kao nau~na fantastika, a sada mogu da se kupe u maltene svakoj prodavnici bijele tehnike. Dok ste na poslu, u vrijeme kada vam odgovara, ovi usisiva~i se “pale“ i po~inju da rade – ~iste sve ili samo sobe koje ste odredili.

SLOBODNA BOSNA I 15.11.2012.

Reagiranja:Reagiranja.qxd

14.11.2012

16:29

Page 81

REAGIRANJA Hamdija Muratovi} - Uredni{tvu

Iznijeli ste totalne neistine o mom radu (“Ste~ajna mafija u Gra~anici“, SB, br. 834) U povodu objavljenog ~lanka u Slobodnoj Bosni od 01.11.2012. godine na stranicama 28, 29 i 30 pod naslovom “Ste~ajna mafija u Gra~anici“, po diktatu Reufa Sokolovi}a iz Gra~anice i novinara Mirsada Fazli}a, izjavljujem sljede}e: u ~lanku su iznesene totalne neistine i notorne la`i i ja se pitam da li je to mogu}e u jednoj dr`avi, pa makar to bila Bosna i Hercegovina.

Molim vas, istine radi i radi pravilnog informisanja javnosti, da objavite ovaj demant u va{im novinama, a ujedno obavje{tavam druge organe i dr`avna tijela i to sa sljede}im ~injenicama i dokazima : Nad pravnom osobom “Kokaprodukt“ d.o.o. Gra~anica je otvoren ste~ajni postupak 29.11.2011. godine po Rje{enju Op}inskog suda u Tuzli, koje je pravosna`no, po kojem je za ste~ajnog upravnika imenovan mr. Hamdija Muratovi} iz Gra~anice.

Reuf Sokolovi} je udjeli~ar u ovom pravnom licu u postotku 6,8733 prema Rje{enju Op}inskog suda u Tuzli od 08.12.2011. godine, a koji se cijelo vrijeme pona{a kao ve}inski i apsolutni vlasnik, odnosno je bio stvarni nosilac vlasti i mo}i u ovom kombinatu do otvaranja ste~ajnog postupka dana 29.11.2011. godine.

Do ro~i{ta za ispitivanje potra`ivanja 21.02.2012. godine izvr{ena prijava potra`ivanja povjerilaca prema ste~ajnom du`niku od 25.888.608, 82 KM, te naknadnih prijava je pristiglo u 1.880.105, 86 KM, {to ukupno prijavljena potra`ivanja prema ste~ajnom du`niku “Kokaprodukt“ d.o.o. iznose 27.768.714,68 KM. “Kokaprodukt“ d.o.o. ima blokirane transakcione ra~une od 2005. godine, a u kontinuitetu bez prekida od 2008. godine do otvaranja ste~ajnog postupka, to zna~i da je “Kokaprodukt“ nezakonito poslovala sav ovaj period vrijeme blokade transakcionog ra~una.

“Kokaprodukt“ duguje Poreznoj upravi iznos 3.790.727, 19 KM po osnovu poreza i doprinosa te se nalazi na listi objavljenih du`nika Porezne uprave F BiH. Drugi subjekat pod upravom Reufa Sokolovi}a je “Koko-D`ada“ d.o.o. Gra~anica, ~iji je vlasnik 100% Reuf Sokolovi}.

“Koko-D`ada“ d.o.o. Gra~anica duguje samo po jednom osnovu, tj. bez garancija koje je dala”Kokaprodukt“ iznos 12.397.507, 78 KM, {to je predmet prijave povjerioca 15.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

“Kokaprodukta“ prema ste~ajnom du`niku “Koko-D`adi“ d.o.o. Gra~anica. Nad “KokoD`adom“ je otvoren ste~ajni postupak u decembru 2011. godine. Svi transakcioni ra~uni ove firme su blokirani 02.07.2007. godine do otvaranja ste~ajnog postupka u decembru 2011. godine.

Tre}i subjekat je pod upravom Reufa Sokolovi}a, a iz ovog peradarskog sistema je “VEKO“ d.o.o. Gra~anica, koji je formalno pravno na tre}em licu, a direktor je sin Reufa Sokolovi}a.

“Veko“ d.o.o. sa blokiranim svim transakcionim ra~unima od septembra 2008. godine.

“Kokaprodukt“ potra`uje od “VEKA“ iznos od 787.442, 87 KM. ^etvrti subjekt pod upravom Reufa Sokolovi}a iz ovog peradarskog sistema je firma “DSP company“ d.o.o. Gra~anica, ~iji je formalni vlasnik i direktor snaha Reufa Sokolovi}a.

“DSP company“ ima blokirane transakcione ra~une. Iz gore navedenog se vidi da su iz sistema koje vodi Reuf Sokolovi} blokirani transakcioni ra~uni sva ~etiri subjekta, {to podrazumijeva da je to u cijelosti nezakonito poslovanje.

“Kokaprodukt“ do otvaranja ste~ajnog postupka potra`uje od “DSP company“ iznos 270.504, 16 KM, a ostatak stvarnog iznosa nije knji`en po nalogu Reufa Sokolovi}a, tako da je stvarni dug “DSP company“ puno ve}i.

Od otvaranje ste~ajnog postupka “DSP company“ nije pla}ao svoje obaveze za zakupninu, PDV, kao i za re`ijske tro{kove (struja) osim {to je u dijelu kompenzirano tako da nije platio potro{nju elektri~ne energije za zadnjih pet mjeseci, {to mjese~no iznosi 5.000 KM do 30.09.2012. godine.

“Kokaprodukt“ potra`uje od “DSP company“ od otvaranje ste~ajnog postupka za re`ije, PDV i zakupninu 64.608, 22 KM. Svi objekti koji su bili u zakupu kod Reufa Sokolovi}a, odnosno “DSP company“ su putem javnog natje~aja iznajmljeni novim subjektima, a objekat Klaonice peradi u @ivinicama je u javnoj objavi putem dnevnih javnih glasila.

Ovo pona{enje Reufa Sokolovi}a ima za cilj obmanu javnosti, povjerioca, udjeli~ara o stanju njegovog peradarskog sistema, na na~in kako radi sa ciljem da ometa slu`benu osobu ste~ajnog upravnika u radu i izvr{enju zadataka.

Njegova poslovna filozofija je da je dr`ava troma, da nije bitno koliko ima mase za tro{enje, da nije bitna profitabilnost te da je odre|enim dr`avnim organima bitno da prvi upre{ prstom te “dr`‘ lopova“ a on narednih sedam godina ~eka tzv. ishod situacije i u me|uvremenu odra|uje posao na na~in kako je uradio.

Poslovne knjige koje je odobrio mo}ni Reuf Sokolovi} nisu nikad ni od kakve revizije i ni u kom segmentu revidirane.

Na kraju pitam svekoliku javnost, povjeritelje, udjeli~are i dr`avne organe da se obrate mo}nom Reufu Sokolovi}u, gdje je nestalo iz peradarskog sistema koji je on vodio zadnjih deset godina iznos od 41.291.746, 16 KM po poslovnim knjigama koje je on odobrio, a koji nisu revidirani.

Tvrdim odgovorno da je taj iznos ve}i.

Cjelovit izvje{taj sa svim dokazima {aljem na 40 adresa dr`avnim organima u Bosni i Hercegovini.

Ste~ajni upravitelj mr. Hamdija Muratovi}

81

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

14.11.2012

22:59

Page 3

U[TEDITE NOVAC! PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna�, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

Omot-4:CRNA.qxd

13.11.2012

15:53

Page 78