SLOBODNA BOSNA br. 837

GENERAL [LJIVAN^ANIN: MOJI PRIJATELJI GOTOVINA I MARKA^

fksarajevo NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

www.slobodna-bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornica

dnevnih vijesti u bIh www.slobodna bosna.ba

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd

21.11.2012

21:36

Page 3

SADR@AJ

www.slobodna-bosna.ba

64 KAD LUTKE O@IVE

12 NOVA “[ESTORKA“, STARI PROBLEMI

40 godina “Tigri~eka”

Za{to je propao mostarski sastanak Mostarski sastanak strana~ke “{estorke“ jasno je pokazao namjeru Dodika i ^ovi}a da preko rje{enja presude “Sejdi} i Finci“ osiguraju uspostavu tre}e izborne jedinice

38 ROMI, BiH, SRBIJA, BALKAN

Lutkarska predstava “TIGRI^EK“ sarajevskog Pozori{ta mladih, koju je davne 1972. godine na scenu postavio JURISLAV UCO KORENI], 21. novembra proslavila je svoj ~etrdeseti ro|endan; o magiji lutkarstva, “Tigri~eku“ nekad i danas i hiljadama mali{ana koji su ga odr`ali na repertoaru pune ~etiri decenije, govore glumci Pozori{ta mladih Sarajevo

Predrasude, diskriminacija, borba Romski aktivist, akademik DRAGOLJUB ACKOVI], potpredsjednik Svjetskog parlamenta Roma u Svjetskoj organizaciji Roma, generalni sekretar Evropske organizacije Roma, direktor Muzeja romske kulture i zamjenik direktora Kancelarije Vlade Srbije za ljudska i manjinska prava, bio je u~esnik Konferencije o standardizaciji romskog jezika u Sarajevu. Za “Slobodnu Bosnu“ govori o statusu Roma na Balkanu i u Evropi, sramnoj diskriminaciji Roma u Ustavu BiH, osnivanju velike romske regionalne stranke koja }e okupiti sve Rome Balkana...

22 ODBRANA I POSLJEDNJI DANI Budimli}ev zavr{ni obra~un s policijom Smijenjeni ministar policije Kantona Sarajevo MUHAMED BUDIMLI] iskoristio je posljednje dane ministarskog mandata za fabriciranje jo{ jedne la`ne afere, optu`uju}i policijskog komesara VAHIDA ]OSI]A za zapo{ljavanje strana~kih kadrova i pristup tajnim podacima policajcima koji nisu pro{li sigurnosne provjere; Budimli} je u proteklih godinu i pol dana zaposlio preko pedeset dr`avnih slu`benika, ro|aka i prijatelja svojih strana~kih kolega

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

56 BOSANSKO KULTURNO BLAGO U SLOVA^KOJ Ostav{tina Safvet-bega Ba{agi}a

26 NAJVE]I ^UVAR DODIKOVOG SOCIJALNOG MIRA Ranka Mi{i}, ~elnica sindikata RS-a Najve}i {trajkbreher u Republici Srpskoj je nesumnjivo ~elnica Sindikata Ranka Mi{i}, kojoj je glavni zadatak da sprije~i izlazak na ulice nekoliko stotina hiljada nezaposlenih i nezadovoljnih radnika RS-a; na{a novinarka istra`ila je bliskost aktuelne predsjednice Sindikata RS-a sa Miloradom Dodikom 22.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

Na{a novinarka pi{e o ~udesno lijepoj, raritetnoj zbirci orijentalnih rukopisa SAFVETBEGA BA[AGI]A, bosanskog orijentaliste, histori~ara, pisca, prevoditelja, folkloriste, etnologa koju ve} gotovo devedeset godina Univerzitetska biblioteka u Bratislavi bri`ljivo ~uva kao svoju najve}u vrijednost

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d.

137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.

Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

3

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

22.11.2012

0:16

Page 4

MINI MARKET BOGOM DAT MANDAT

Lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija odbio sazvati redovni kongres SDP-a prije 2015. godine Prije ravno godinu dana SDPBiH odr`ao je vanredni kongres uz formalno obrazlo`enje da to ~ini “zbog ozbiljnog politi~kog trenutka i evidentno najve}e politi~ke krize u zemlji nakon Daytona“.

No, pravi razlozi zbog kojih je sazvan vanredni kongres SDP-a, posve su drugi. Lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija `elio je kapitalizirati odli~ne izborne rezultate koje je SDP ostvario na izborima 2010. godine. U tome je i uspio: osigurao je ostanak na ~elu SDP-a jo{ jedan mandat - ~etvrti zaredom!

Problem je, me|utim, {to duljina mandata osvojenog na vanrednom kongresu nije precizirana. Lagumd`ija naime tvrdi da je rije~ o ~etverogodi{njem mandatu, no njegovi malobrojni oponenti u strana~kom vrhu tvrde da mandat osvojen na vanrednom kongresu mo`e trajati do redovnog kongresa koji se prema strana~kom statutu mora odr`ati svake ~etiti godine.

Dakle, redovni kongres SDP-a trebao bi se odr`ati najkasnije u prvoj polovini naredne godine, tim prije {to je “politi~ki trenutak“ danas puno “ozbiljniji“ nego prije godinu dana i {to “evidentno najve}a kriza u zemlji nakon Dejtona“ nije razrije{ena nego je jo{ i produbljena.

Zlatko Lagumd`ija

4

(NE)RIJE[ENI SLU^AJEVI

Policija na tragu ubojicama Cvijana Radića i Amine Šabanagić

ZLO^IN KOJI JE POTRESAO KRAJINU Mlada recepcionarka Amina [abanagi} ubijena je 2004. u blizini svoje ku}e u Sanskom Mostu, ubojice bi uskoro trebale biti uhap{ene

Zajedni~ki policijski tim sastavljen od inspektora Federalne uprave policije (FUP) i MUP-a Unsko-sanskog kantona kona~no je priveo kraju istrage o umorstvima Cvijana Radi}a iz Biha}a i Amine [abanagi} iz Sanskog Mosta, ~ije su ubojice godinama bile na slobodi. Cvijan Radi}, prijeratni gra|evinski inspektor u Op}ini Biha}, usmr}en je po~etkom februara 1997., po povratku u taj grad, koji je s urednim dozvolama civilnih i vojnih vlasti napustio u jesen ‘94. i oti{ao u Banju Luku.

Radi}a su policajci uhapsili u zgradi Op}ine Biha}, kada je krenuo posjetiti nekada{nje radne kolege, zna se i da je odveden na saslu{anje u MUP Unskosanskog kantona, a nakon {to je oslobo|en, izgubio mu se svaki trag. Njegovo je tijelo prona|eno nekoliko dana poslije, na povr{ini Crnog jezera kod Bosanske Krupe.

Obdukcija je pokazala da je ubijen hicima iz vatrenog oru`ja, ispaljenim iz neposredne blizine, a potom svezan za betonski blok i ba~en u vodu. Po~initelji tog monstruoznog zlo~ina, me|utim, nikada nisu otkriveni, jer je istra`ni postupak od samog po~etka opstruiran, kako se sumnjalo, upravo od strane lokalne policije i pravosu|a. Nakon {to je po naredbi direktora FUP-a Dragana Luka~a istraga o tom zlo~inu proljetos ponovno aktivirana, prvi rezultati su otkrili

kako je u ubojstvu Cvijana Radi}a sudjelovalo vi{e osoba, me|u kojima i nekolicina biv{ih, ali i jo{ uvijek aktivnih pripadnika MUP-a Unsko-sanskog kantona?! Kako, me|utim, ni obnovljena istraga nije pro{la bez problema (najvi{e su smetnji inspektorima pravili pojedini uposlenici Kantonalnog tu`iteljstva u Biha}u), direktor federalne policije Dragan Luka~ je tra`io da se predmet ustupi u nadle`nost drugog tu`iteljstva. Odlukom Federalnog tu`iteljstva dalju istragu o ubojstvu Cvijana Radi}a vodit }e Kantonalno tu`iteljstvu u Sarajevu, dok se jo{ ~eka ho}e li i Vrhovni sud Federacije BiH uva`iti zahtjeve FUP-a i nalo`iti da se i procesuiranje odgovornih nastavi na sarajevskom Kantonalnom sudu.

Budu}i da se i istraga o smrti Amine [abanagi}, mlade recepcionarke iz Sanskog Mosta, nalazi u zavr{noj fazi, o~ekuje se kako bi ve} za nekoliko dana trebao biti spreman sudski nalog za hap{enje osumnji~enih.

Nesretna je djevojka, podsjetimo, ubijena u no}i izme|u 19. i 20. maja 2004., u blizini svoje obiteljske ku}e, ali unato~ opse`noj istrazi i saslu{anju na desetke svjedoka, ubojica nije otkriven. No, ~ini se kako su nalazi DNA analiza policijske istra`itelje doveli na pravi trag, budu}i da je broj mogu}ih po~initelja sveden na nekolicinu stanovnika Sanskog Mosta?! (S. Mijatovi}) SLOBODNA BOSNA I 22.11.2012.

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

22.11.2012

0:17

Page 5

MINI MARKET FOTO NEDJELJE

MILUTIN STOJ^EVI]

Inauguracija novog reisa

Kako dozanjemo, Lagumd`ija se tome odlu~no protivi - strana~ki redovni kongres sazvat }e ~etiri godine nakon vanrednog, dakle koncem 2015. ili po~etkom 2016. godine!

(M.A.)

POBR^KANI LON^I]I

Skup{tinska manjina u Br~kom, predvo|ena SDP-om, opstruira rad zakonodavne vlasti Konstituiraju}a sjednica Skup{tine Br~ko Distrikta prekinuta je nakon {to su izabrani zastupnici dali i potpisali sve~anu izjavu.

Poslije sve~ane izjave data je polusatna pauza, nakon ~ega se trebalo pristupiti izboru predsjednika i dopredsjednika Skup{tine Br~ko Distrikta, ali je predsjedavaju}i Radoslav Bogi}evi} prekinuo sjednicu jer se u skup{tinskoj sali nije pojavilo 14 zastupnika iz SDP-a, SBB-a, te koalicije SP-PUP-DP te PDP-SNS. Kao razlog za prekid Skup{tine Bogi}evi} je naveo nedostatak kvoruma od 19 zastupnika koliko je potrebno da bi se pristupilo proceduri izbora.

Sedamnaest zastupnika iz SDA-SBiH, SNSD-DNS-SDS i HDZ BiH-HSS-a zahtijevali su nastavak sjednice i izbor sku{tinskih ~elnika, no skup{tinska manjina predvo|ena SDP-om to je sprije~ila odlaskom iz sale.

Kada je prije nekoliko dana lider SDA Sulejman Tihi} najavio da }e upotrijebiti sve raspolo`ive mehanizme, uklju~uju}i i nedolazak na sjednice Doma naroda Parlamenta BiH, kako bi sprije~io usvajanje {tetnog sporazuma SDP-a i SNSD-a, iz SDP-a je zasut najgorim uvredama - optu`en je za destrukciju demokratskih institucija.

A Tihi} je zaprijetio da }e mo`da upotrebijeti i one mehanizme koje SDP uveliko koristi u Br~kom!

(A.M.)

22.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

5

Iluzije:Iluzije.qxd

22.11.2012

0:27

Page 6

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

MOSTARSKO SAVJETOVANJE O NI^EMU Pi{e: SENAD AVDI]

Logika govori da lideri stranaka, od koje se barem dvije, SDP BiH i SNSD, ne pozicioniraju kao ekskluzivno nacionalne, ne mogu odlučivati i arbitrirati o tome koga će “njihov narod birati“, nego isključivo o tome koga će njihove stranke kandidirati, predlagati za pojedine dužnosti. Kako, recimo, Lagumdžija, a osobito Radončić, mogu garantirati da “njihov narod“ ubuduće nikada više neće birati hrvatskoga člana Predsjedništva BiH?

D

a ovda{nji novinari, generalno i pojedina~no, imaju samo malo vi{e odgovornosti prema javnosti, gra|anima, cehovske solidarnosti, a manje poniznosti prema svojim gazdama, poslodavcima, pokupili bi se i napustili gotovo svaku press konferenciju koju zaka`u i odr`e Milorad Dodik i Zlatko Lagumd`ija. I jedan i drugi, po pravilu, ne dr`e konferenciju za novinare, oni novinarima dr`e lekcije. Koje podrazumijevaju {irok spektar poni`avanja, vrije|anja, uli~arskog omalova`avanja i i`ivljavanja. Napisala je (izvrstan!) tekst prije dvije nedjelje, a u povodu glasovite “preko vode do slobode“ Lagumd`ijine epizode na Federalnoj televiziji, u Ve~ernjem listu zagreba~ka profesorica Mirjana Kasapovi}. Akcenat je bio na “odmetnutom novinarstvu“, ili kako se to jo{, ne bez osnova, zove i “novinarstvu iz zasjede“. To je takav model novinarstva, i u bosan-

n~i}a, recimo. Koji, iz pozicije lidera jedne od vladaju}ih stranaka samog sebe, kao medijskog tajkuna, poziva na brifing!?

“Zaboli me k..c za Federalnu televiziju“, dreknuo se u mikrofon i kameru Dodik prije tri godine kolegici sa ovog entitetskog javnog servisa. “Ne znam ko je tebe uop{te pozvao na ovu pres konferenciju, hajd’ bri{i odavde“, mar{nuo je |ilko{ki, ned`entlmenski, ne tako davno iz zgrade Vlade Republike Srpske dopisnicu beogradske agencije BETA. “To ti sa svojim pile}im mozgom ne mo`e{ skontati“, prije koju nedjelju je poru~io ljubopitljivoj novinarki u Banjoj Luci. I niko ni{ta, i nikome ni{ta; novinari i dalje dolaze na njegove konferencije, kao na gubili{te, o~ekuju}i ko }e biti sljede}a `rtva predsjednikove mrzovolje i kome }e narednom novinaru “mater zakukati“ , kada Dodik bude “malo nervozan“,

Lideri nove parlamentarne ve}ine jo{ se samo, naroda ubudu}e bira skohercegova~koj i hrvatskoj, pa i globalnoj praksi, pi{e profesorica Kasapovi}, “koje ne `eli biti korektiv politike, nego njezin mo}an, pa i najmo}niji akter“, koje “ne `eli prenositi izjave politi~ara nego ih `eli samo sastavljati“, koje, pri tom “ne ide na brifinge politi~arima, nego politi~ari dolaze na brifinge novinarima“, novinarstvo koje, ukratko “ne analizira, nego sudi, ne komentira nego presu|uje“.

I

ako joj se ne mo`e osporiti temeljan uvid u prilike u Bosni i Hercegovini (pa i medijsko-politi~ke), profesorica Fakulteta politi~kih znanosti (ro|ena u Vare{u) Kasapovi} ipak je presko~ila odre|eno, a bitno, gradivo, neophodno za cjelovit, vrlo slo`en i po svemu nepoznat, samo za BiH specifi~an lokalni fenomen: da u jednoj li~nosti imate i “odmetnutog novinara“ i “bahatog politi~ara“, F ahrudina Ra do -

6

odnosno kada mu latentne prijepodnevne migrene koje su ljekari u regiji, naposljetku i u Izraelu pa`ljivo izu~avali, pomute razboritost i pristojnost.

“Ne razumijem za{to vas vi{e interesuje to oko ~ega se nismo dogovorili, nego pitanja oko kojih smo se usaglasili“, okomio se bahato, sa visine, i cini~no nisko Zlatko Lagumd`ija, lider SDP-a BiH, na novinare koji su izvje{tavali sa sastanka u Mostaru lidera {est stranaka, nove, novope~ene parlamentarne ve}ine. (Kada se prije ~etvrt stolje}a Lagumd`ija po~eo uspinjati po komunisti~koj vertikali, stepenicama jednopartijske vlasti i mo}i, jedan njegov tada{nji {ef je u televizijskoj emisiji na neo~ekivano {kakljivo pitanje novinara, drsko odgovorio: “Va{e pitanje, kao prvo, nije ta~no!“) “A dogovorilo smo se o najva`nijoj stvari - o principima“, kazao je novinarima okupljenim u Mostaru lider SDP-a BiH. Kojim, kakvim principima, zanimalo je SLOBODNA BOSNA I 22.11.2012.

Iluzije:Iluzije.qxd

22.11.2012

0:28

Page 7

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE novinare, a uznemirilo Lagumd`iju. Kako kojim, pa onim najva`nijim turbosudbonosnim: “principima sudjelovanja u vlasti“.

Prvi princip, oko kojeg su se dogovorili Dodik, Lagumd`ija, Dragan Čovi}, Bo`o Ljubi}, Mladen Bosi} i Fahrudin Radon~i} u Mostaru je ovako formuliran: “Potpisnici se obvezuju da }e raditi na izradi i dono{enju ustavnih rje{enja koja }e osigurati punu ustavnu i institucionalnu jednakopravnopravnost sva tri konstitutivna naroda, odnosno gra|ana koji se ne izja{njavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini, uklju~uju}i i uskla|ivanje Ustava BiH sa odlukom Evropskog suda u Strazburu“.

S

ve dovde (do pola “principa“) stvar oko koje se liderska {estorka dogovorila koliko-toliko doima se “principijelno“ razgovijetno, ~itko, pa i i neupitno: dakle implementirat }e presudu Suda iz Strasbourga u predmetu “Sejdi}- Finci“. A , potom u drugom dijelu ta~ke jedan “Zajedni~ke izjave“ sa “mostarskog dogovora“ stoji da je postignuta suglasnost da “}e se osigurati izbor legitimnih predstavnika u Predsjedni{tvu BiH i Domu naroda BiH, da pripadnici jednog naroda ne biraju predstavnike drugog naroda“. [ta ovo su{tinski zna~i, pitanje je na koje novinari, dakle javnost, moraju dobiti kvalificiran i precizan odgovor, poja{njenje, kojeg, naravski dobili nisu. Zna~i li to da su Zlatko Lagumd`ija i Fahrudin Radon~i} obe}ali da “pripadnici njihovog naroda“ ubudu}e ne}e birati @eljka Kom{i}a za ~lana Predsjedni{tva BiH, @ivka Budimira za predsjednika,a Svetozara Pudari}a za potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine. Odnosno da Milorad Dodik i Mladen Bosi} preuzimaju odgovornost da “njihov narod“ nikada vi{e ne}e birati Emila Vlajkija za hrvatskog potpredsjednika Republike Srpske, a razne protuhe D`erarde Selmane (i sli~ne Amore Buki}e) za ministre pravde i tu`itelje u Republici Srpskoj. Jesu li se Dragan Čovi} i Bo`o Ljubi} obvezali da HDZ BiH i HDZ 1990 ubudu}e ne}e insistirati da “njihovi Srbi“ preuzmu barem dvije predvi|ene ministarske funkcije u Vladi Federacije?

L

ogika govori da lideri stranaka, od koje se barem dvije, SDP BiH i SNSD, ne pozicioniraju kao ekskluzivno nacionalne, ne mogu odlu~ivati i arbitrirati o tome koga }e “njihov narod birati“, nego isklju~ivo o tome koga }e njihove stranke kandidirati,

[UTITE KAD SA NAMA RAZGOVARATE! Zlatko Lagumd`ija i Milorad Dodik

nedogovoreno i neusugla{eno - treba li se BiH raspasti, ima li zemlja ~iju proevropsku i proreformsku “mapu puta“ iscrtavaju i trasiraju smisla i perspektivu, ili je ne treba ni tra`iti.

o, izgleda, trebaju usuglasiti koji }e od tri konstitutivna irati Fincija, a koji Sejdi}a! predlagati za pojedine du`nosti. Kako, recimo, Lagumd`ija, a osobito Radon~i}, mogu garantirati da “njihov narod“ ubudu}e nikada vi{e ne}e birati hrvatskoga ~lana Predsjedni{tva BiH? [to bi njihov narod odlu~io ukoliko bi, ovoga puta, SDA predlo`io Kom{i}a, ili nekog drugog “svoga Hrvata“ za hrvatskog ~lana kolektivnog dr`avnog vrha?!

O

ko svih bitnih principa su u tripartitnim dogovorima na~elno suglasni Dodik i Čovi}, Lagumd`ija i Dodik, Čovi} i Lagumd`ija. Pri tom, dok u petak-subotu Dragan Čovi} eufori~no ispija pjenu{ac i nazdravlja oslobo|anju hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Marka~a, Milorad Dodik, s kojim nema nijednoga “otvorenoga pitanja“, do neba vri{ti i jadikuje poru~uju}i kako o~ekuje da }e biti uhap{en pod optu`bom da je ratni zlo~inac; Lagumd`ija trijumfalno poru~uje da je sa Miletom, Mi}om Dodikom na{ao zajedni~ki jezik, ostvario strukturalni dogovor oko svih bitnih pitanja, samo je jedno ostalo 22.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

U takvoj politi~ko-strana~koj ilegali, konspirativnim, skoro okultnim seansama lidera, javnost naga|a, pretpostavlja, naslu}uje, kvalificiranih odgovora nema, jer novinari zamuckuju prestra{eni, u{utkani robusnom, totalitarnom retorikom politi~kih {ampiona.

T

e{kom sam se mukom do~epao dijelova strogo. pov., “top secret“ medicinskih parametara koje su uspostavljeni lideru SDP-a BiH Lagumd`iji one dramati~ne no}i kada je u studiju FTV-a tra`io ~a{u vode, pa jedva `iv, teturaju}i brzinom Usaina Bolta utekao iz televizijskog studija u Klini~ki centar Univerziteta u Sarajevu. Pritisak, puls idealni. Volio bih da neko, barem na minimalnom uzorku njegovih bira~a, napravi letimi~nu anamnezu, nakon {to je njegov drug, partner iz “vladaju}e {estorke“ Milorad Dodik, odmah nakon sastanka u Mostaru, po hiljaditi put u ovoj godini ponovio da “ne vidi nijedan razlog zbog kojeg postoji Bosna i Hercegovina“. Dr`ava za ~ovjeka u kojoj su jedino izvjesni “principi sudjelovanja u vlasti“...

7

Iluzije:Iluzije.qxd

21.11.2012

21:59

Page 8

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 15. NOVEMBAR Poznanica iz Srbije me pita mogu li ikako nabaviti dvije karte za ve~era{nju premijeru filma “Smrt ~oveka na Balkanu” re`isera Miroslava Mom~ilovi}a u beogradskom Sava centru. “Nisam siguran”, ka`em, “najbolje da ode{ u Sava centar

potra`i{ ovoga, pozove{ se na onoga …”

“Ja sam u Americi, ne mogu oti}i nego mi treba za…” Kad ti neko iz SAD-a tra`i da mu iz Sarajeva ne{to sredi{ u Beogradu, bude ti, istovremeno i neobi~no i drago...

Odnosno: neobi~no drago!

PETAK, 16. NOVEMBAR Uru~ena su mi posljednjih dana dva sudska papira kojim me se poziva da se naredne godine (najprije u januaru a potom i u augustu) moram pojaviti na sarajevskom Op}inskom sudu “u statusu svjedoka”, a po tu`bama FAHRUDINA RADONČI]A. Pardon, ministra sigurnosti Radon~i}a, jednog od {estorice lidera nove parlamentarne ve}ine. Imam jo{ dosta vremena fore do tih ro~i{ta: do januara, a pogotovo do augusta u zemlji u kojoj Radon~i} brine o sigurnosti gra|ana, ko `iv, ko budimir?!

SUBOTA, 17. NOVEMBAR Ve~era u, ka`u upu}eni, najboljem sarajevskom ribljem restoranu LIBERTAS. Dru{tvo za stolom, a i za svim okolnim stolovima, gu{ta u morskim plodovima, delicijama, prste li`e dok tamani prstace, kamenice, {kampe… Nekako se izvu~em da nisam gladan, a, zapravo, ne znam kako se uop}e “postupa” s tim morskim gastronomskim spektaklukom; ne stidim se toliko svoga neznanja, koliko me je uhvatio strah da ne povrijedim dru{tvo koje radosno u`iva.

8

[to bi rekao onaj zatucani Bosanac kad su ga pitali {ta najvi{e voli od morskih plodova: “Kad janje upadne u more!”

NEDJELJA, 18. NOVEMBAR VUK JEREMI], predsjedavaju}i Generalne Skup{tine UN-a, najavljuje za prolje}e naredne godine raspravu o Me|unarodnom krivi~nom sudu za biv{u Jugoslaviju u Haagu u Ujedinjenim nacijama. Izbor Jeremi}a na ovu du`nost olak{ao je bud`et Srbije za vi{e od pet miliona dolara.

Jeremi} je bio inicijator i diplomatski moderator sudskog procesa koji se pred drugim ha{kim sudom, Me|unarodnim sudom pravde, vodio o pravnoj (ne)valjanosti progla{avanja nezavisnosti Kosova.

Srbijanska tu`ba je odba~ena, a sudski tro{kovi su se mjerili milionima dolara.

Srbija je, dodu{e prije dolaska Jeremi}a za {efa diplomacije, (kontra)tu`ila Hrvatsku za agresiju i genocide, u rasponu od Jasenovca pa sve do “Oluje”. Osloba|aju}e presude generalima Gotovini i Marka~u, suglasni su srpski politi~ari i stru~na javnost, ne ulijevaju previ{e nade da bi taj sudski spor, tako|er basnoslovno skup, Srbija mogla dobiti.

Danas glavni i odgovorni urednik Politike predla`e vlastima te zemlje da krenu i diplomatsku ofanzivu i da {irom planete, od Washingtona do Tokija, zapo~nu kampanju {irenja (vlastite) istine o malignom karakteru i politi~koj pozadini Tribunala u Haagu. Pa koliko ko{ta, da se plati.

Ne znam zbog ~ega, ali sjetih se anegdote iz komunisti~ke prahistorije. Nakon {to su 1968. godine trupe tada{njeg Sovjetskog saveza okupirale Čehoslova~ku i u krvi ugu{ile tamo{nju revoluciju, tada{nje komunisti~ko rukovodstvo SFRJ o{tro je osudilo taj (zlo)~in. Pa je za tim primjerom posegnula i izvjesna mjesna komunisti~ka }elija u Crnoj Gori, koja je na sjednici odr`anoj tim povodom jednoglasno izglasala sljede}i zaklju~ak: “Energi~no pozivamo politi~ki i vojni vrh SSSR-a da u roku od 24 sata povu~e okupacione trupe iz Čehoslova~ke. U slu~aju da se to ne desi, komunisti na{e mjesne zajednice zasjeda}e }e i sjutra”…

Raditi je, dakle nepatriotski, izdajni~ki ~in, a ne raditi je trijumf domoljublja, patriotizma.

Blizu ~etiristo hiljada nezaposlenih ljudi ima samo u Federaciji BiH i ne poznajem zemlju, pa ni entitet, na svijetu koja ima toliki broj dokazanih, uredno registriranih patriota!

UTORAK, 20. NOVEMBAR Biv{i hrvatski premijer IVO SANADER nepravomo}no je danas presu|en na jedinstvenu zatvorsku kaznu od deset godina zbog ratnog profiterstva. Nekako mi presuda, a pogotovo njeno dvosatno usmeno obrazlo`enje od strane predsjedavaju}eg Sudskog vije}a sudca IVANA TURUDI]A ne djeluju pretjerano uvjerljivo i dore~eno.

Hrvatska je jedina dr`ava u okru`enju koja u kaznenom zakonu ima krivi~no djelo “ratno profiterstvo”- uvr{teno je tek sa po~etkom mnogobrojnih procesa protiv Sanadera. U Bosni i Hercegovini takvo krivi~no djelo ne postoji, iako je, za razliku od Hrvatske, BiH proglasila ratno stanje.

U Srbiji, tako|er, nikoga nije mogu}e suditi za ratno profiterstvo, {to je krajnje logi~no: Srbija, op}e je poznato, nikada nije u~estvovala niti u jednom ratu…

SRIJEDA, 21. NOVEMBAR Ponovo MIRZA TELETOVI] nije za BROOKLYN NETSE odigrao niti jednu jedinu sekundicu u jutro{njoj utakmici protiv LOS ANGELES LAKERSA. D`aba stari korka{ki ma~ak Mirko Novosel mudro podsje}a da je isti status i tretman imao pokojni genije DRA@EN PETROVI]A u prve dvije sezone igranja u NBA ligi.

Sasvim je sigurno da sjedenje na klupi iz utakmice u utakmicu Teletovi}a sna`no frustrira, onespokojava. Kad meni ovako nesno{ljivo pada zurenje u ekran jutros od pola pet do pola osam i ~ekanje da on iza|e na parket, mogu zamisliti {ta se u Mirzi nakupilo!

PONEDJELJAK, 19. NOVEMBAR NERMIN NIK[I], premijer Federacije BiH, protivno zaklju~ku vlastitog Ministarstva za rad i socijalnu politiku da se Dan dr`avnosti, 25. novembar obilje`ava samo toga dana, dakle u nedjelju, predlo`io da neradni dan bude i 26. novembar. “To je va`an datum u na{oj istoriji”, otkrio je Nik{i}, “pa ga treba obilje`iti u patriotskom duhu”. Odmah ga je podr`ao i premijer Unsko-sanskog kantona Hamdija Lipova~a proglasiv{i ponedjeljak neradnim dano, u svom kantonu.

SLOBODNA BOSNA I 22.11.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

21.11.2012

21:33

Page 2

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

21.11.2012

23:48

Page 10

MINI MARKET SVRSISHODNA SURADNJA

(N)ELEZI VRA@E

U~vr{}en savez SDP-a i marketin{ke agencije SV-RSA u vlasni{tvu Nevena Kulenovi}a

Darko Elez zatražio izručenje pravosudnim organima BiH od kojih bježi još od 2006. godine

Vi{e nema nikakve sumnje da je lider Socijaldemokratske partije Zlatko Lagumd`ija nakon pobjede na pro{lim op}im izborima sa direktorom marketin{ke agencije SV-RSA Nevenom Kulenovi}em postigao dogovor o podjeli marketin{kog prostora i medijskoj promociji njegovog SDP-a. Na sastanku spomenutog dvojca, Lagumd`ija je rekao kako su se medijske promocije stranke amaterski vodile, te da je do{lo vrijeme da se taj ozbiljan projekat povjeri profesionalcima kakav je Kulenovi}. Zauzvrat, kadrovi SDP-a koji zauzmu rukovode}e pozicije u javnim preduze}ima marketin{ki kola~ “ustupit“ }e agenciji SV-RSA koja }e dalje sklapati marketin{ke ugovore sa “poslu{nim“ medijima koji poka`u spremnost za “usputno“ reklamiranje i hvaljenje SDP-a. Ovo su nam potvrdili i Neven Kulenovi}

Iako optu`nica protiv Darka Eleza i njegovih ortaka u kriminalnim poslovima jo{ nije ni podignuta, vo|a zlo~ina~ke organizacije iz Sarajeva i Isto~nog Sarajeva ve} je najavio kako }e tra`iti da mu se sudi u BiH. Budu}i da se trenutno nalazi u zatvoru, Elez je preko svojih odvjetnika pokrenuo postupak za prekid izdr`avanja kazne u Srbiji, kako bi mogao prisustvovati su|enju na Sudu BiH. Presudom Specijalnog suda u Beogradu Darko Elez je u novembru 2010. osu|en na devet godina zatvora, zbog kaznenih djela trgovine drogom i iznude.

No, uzmu li se u obzir te{ke inkriminacije koje mu se u dosada{njoj istrazi Tu`iteljstva BiH stavljaju na teret (ubojstva, poku{aj ubojstva, vi{emilijunske plja~ke, trgovina drogom...), kao i ~injenica da su neki od njegovih kompanjona postali svjedoci-pokajnici, jasno je koji su razlozi natjerali Eleza da sam zatra`i izru~enje bh. pravosu|u, od kojeg je, ina~e, bje`ao od 2006. godine.

(S.M.)

Darko Elez

MILO ZA DRAGU

Sanja Jokić zaposlila suprugu Jove Ðurice, a Ðurica zauzvrat pripazio Sanjinog brata U jeku op}e nezaposlenosti, recesije, krize i kroni~nog nedostatka para, Jovo \urica, na~elnik Uprave za operacije Grani~ne policije, uspio je zaposliti svoju {ezdesetogodi{nju suprugu Bosiljku u Slu`bi za zajedni~ke poslove Vije}a ministara BiH. Bosiljku \uricu u Slu`bi za zajedni~ke poslove radno je “zbrinula“ {efica kabineta ministra finansija i trezora 10

Nikole [piri}a Sanja Joki}. Za protuuslugu, Jovo \urica je Sanjinog brata Bojana Joki}a, ina~e nastanjenog u Isto~nom Sarajevu, ni`eg inspektora Grani~ne policije iz Neuma prebacio u Centar za obuku u Sarajevu koji u posljednje ~etri godine nije izbacio niti jednu generaciju kadeta.

(E.H.) SLOBODNA BOSNA I 22.11.2012.

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

21.11.2012

23:48

Page 11

MINI MARKET Priredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

Da li ste zadovoljni rezultatom sastanka šestorke u Mostaru? @ELJKO KOPANJA Glavni i odgovorni urednik “Nezavisnih novina”

NE/DA Nisam zadovoljan jer ne znam kako }e se provesti ono {to je dogovoreno. U BiH se politi~ari ~esto dogovore da bi za par dana do{lo do promjene dogovora. U su{tini, neka ljudi razgovaraju.

IBRAHIM NADAREVI] Poslanik u Predstavni~kom domu federalnog Parlamenta

NE Nisam jer {estorka samo uobli~ava izjave za javnost za stvari za koje se nisu uspjeli dogovoriti. Ne vidim da imaju rje{enja za ovu slo`enu situaciju.

DINO MUSTAFI] NEVEN KAZAZOVI] Vojnopoliti~ki analiti~ar

NE

by MARIO BRANCAGLIONI

V

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

Mi{ljenja sam da politi~ka osnova na kojoj je ovaj dogovor napravljen ne odgovara onome {to bismo mi kao gra|ani BiH trebali u budu}nosti.

22.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

^lan Predsjedni{tva Na{e stranke

NE Od svakog sastanka petorke, {estorke mene hvata jeza. Svi potpisani sporazumi i dogovori uglavnom se kre}u ka samo jednom cilju - daljnjoj etnizaciji BiH, kontroli finansijske i poli-

ti~ke mo}i od onih koji vladaju ovom zemljom.

BRANISLAV BORENOVI] Potpredsjednik PDP-a

NE Smatram da je ovo jedan od niza neuspje{nih sastanaka. To je sastanak na kojem nije bilo konkretnih dogovora i o~igledno je da nastavljaju po starom.

MESUD LAKOTA Direktor “Narodnih du}ana”

NE Nisam zadovoljan sastankom {estorke u Mostaru jer u javnost nije plasiran dovoljan broj informacija koje bi se odnosile na ono {to su se dogovorili, kao i na implementaciju dogovorenog.

u~esnici spomenutog sastanka, sada biv{i ~lanovi SDP-a. A da se suradnja Lagumd`ije i Kulenovi}a uspje{no nastavila, svjedo~i i podatak da su se bra~ni parovi Lagumd`ija i Kulenovi} pro{loga ljeta vi|ali po dubrova~kim restoranima.

Ostaje samo otvoreno pitanje dokle se stiglo sa istragom sumnjivih poslova i tajnih ra~una u stranim bankama Nevena Kulenovi}a koje istra`uje INTERPOL i Agencija za istrage i za{titu BiH (SIPA)?

(M.F.)

JEL’ TO NAMA ALI FALI

Poslovni ortak Nasera Kelemendija, Ali Kocak, javio se iz Makedonije i nestao bez traga Opskurni turski biznismen Ali Kocak, vlasnik kompanije Turkoil Sarajevo, kojem je Slu`ba za poslove sa strancima ljetos izdala Rje{enje o protjerivanju iz BiH, nakon policijske akcije “Lutka“ i potrage za odbjeglim regonalnim narko-bossom Naserom Kelmendijem kontaktirao je Dr`avno tu`iteljstvo. Kocak se Tu`iteljstvu BiH javio iz Makedonije, nude}i pomo} u istrazi protiv svog nekada{njeg sarajevskog doma}ina Kelmendija, kod kojeg je boravio sve dok nije uhap{en koncem pro{le godine, po me|unarodnoj policijskoj tjeralici iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Istra`itelji su tada, podsjetimo, me|u zaplijenjenom dokumentacijom prona{li i petogodi{nji ugovor o zakupu hotela Casa Grande na Ilid`i koji je Kocak zaklju~io s Kelmendijem. Tako|er se sumnjalo da je Ali Kocak samo formalni vlasnik tvrtke Turkoil Sarajevo, odnosno, da su tu kompaniju kupili Naser Kelmendi i njegovi sinovi. No, iako su u Tu`iteljstvu BiH odmah izrazili spremnost da uz posredovanje Ambasade Turske omogu}e Kocaku dolazak u Sarajevo, njemu se, u me|uvremenu, ponovno izgubio svaki trag.

(S.M.)

11

Asim:TEKST osnova.qxd

21.11.2012

22:35

Page 12

NOVA “[ESTORKA”, STARI PROBLEMI

LAGUMD@IJA RAZAPET IZME\U DR@AVNIH, STRANA^KIH I PRIVATNIH INTERESA Za{to Dodik insistira na izravnom a Lagumd`ija na neizravnom izboru ~lanova Predsjedni{tva BiH Mostarski sastanak stranačke “šestorke“ jasno je pokazao namjeru Dodika i Čovića da preko rješenja presude “Sejdić i Finci“ osiguraju uspostavu treće izborne jedinice

12

SLOBODNA BOSNA I 22.11.2012.

Asim:TEKST osnova.qxd

21.11.2012

22:36

Page 13

ZA[TO JE PROPAO MOSTARSKI SASTANAK Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MARIO ILI^I]

O

cjena visokog predstavnika Valentina Inzka izre~ena nedavno pred Vije}em sigurnosti UN-a da je “BiH u posljednjih {est mjeseci napravila malo pomaka u pravcu evroatlantskih integracija“ dobila je i slu`beni pe~et na sastanku nove “{estorke“ u Mostaru. Nakon sastanka odr`anog u Mostaru, posve je jasno da se dogovor ne nazire i da strana~ki lideri ne}e u zadatom roku realizirati ni jednu odredbu iz Mape puta koju su prihvatili i potpisali na sastanku u Briselu krajem juna ove godine.

Pored ostalog su se obavezali da }e do kraja augusta dogovoriti a do kraja novembra usvojiti ustavna rje{enja kojima bi se eliminirala diskriminacija manjina, kako je nalo`io Sud za ljudska prava u Strazburu u slu~aju presude “Sejdi} i Finci“.

Komesar za pro{irenje Evropske unije [tefan Füle najavio je dolazak u “inspekcijsku“ posjetu Sarajevu 27. novembra, no ~e{ki diplomata samo }e konstatirati da se BiH ni za milimetar nije pomaknula na putu EU integracija.

To je nevoljko priznao i lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija nakon sastanka u Mostaru. “Nismo se dogovorili o konkretnim modalitetima kako se bira koji dom naroda i ~lanovi Predsjedni{tva BiH, ali smo se dogovorili o principima i u narednom periodu radit }emo na njihovoj razradi. Kada je u pitanju izbor ~lanova Predsjedni{tva BiH, ostalo je jo{ puno toga da se dogovorimo“, rekao je Lagumd`ija.

SPRIJE^ENA REPRIZA “SLU^AJA KOM[I]“ Prema informacijama kojima raspola`e Slobodna Bosna, “{estorka“ strana~kih lidera u inoviranom sastavu prihvatila je va`an princip prema kojem jedan narod ne mo`e birati predstavnike drugog naroda (“slu~aj Kom{i}“), ali time nije rije{en glavni problem: kako osigurati istovjetan izbor ~lanova Predsjedni{tva BiH iz dva entiteta.

Lider SNSD-a Milorad Dodik do{ao je na sastanak s poznatim stavom od kojeg, sve su prilike, nema namjeru odustati. U najkra}em, Dodik tra`i da se jedan ~lan Predsjedni{tva BiH iz Republike Srpske bira kao i do sada, na neposrednim izborima izme|u vi{e kandidata, mada je posve jasno da je model direktnih izbora neprihvatljiv za Federaciju BiH, zbog opravdanog straha hrvatskih stranaka bi se “slu~aj Kom{i}“ mogao ponoviti. Jedini na~in da Federacija BiH zadr`i direktni izbor ~lanova Predsjedni{tva BiH jeste uspostava dvije (etni~ke) izborne jedinice 22.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

13

Asim:TEKST osnova.qxd

21.11.2012

22:36

Page 14

NOVA “[ESTORKA”, STARI PROBLEMI

KAMEN SPOTICANJA Lideri nove strana~ke “{estorke” nisu uspjeli rije{iti glavni problem presudu Sejdi} - Finci

u Federaciji BiH iz kojih bi svaka, kao i RS, birala po jednog ~lana Predsjedni{tva BiH, ne navode}i nacionalnu pripadnost izbornih kandidata. U Izbornom zakonu i Ustavu BiH pisalo bi da svaka izborna jednica bira jednog ~lana Predsjedni{tva BiH, ~ime bi se formalno eliminirala pritu`ba Evropskog suda za ljudska prava o izbornoj diskriminaciji nacionalnih manjina. Svi gra|ani s pravom glasa, uklju~uju}i i pripadnike nacionanih manjina, mogli bi se kandidirati za funkciju ~lana Predsjedni{tva BiH, mada je posve jasno da bi iz tri izborne jednice uvijek bio izabran kandidat iz ve}inskog naroda - Srbin, Hrvat i Bo{njak.

UVOD U NOVE PODJELE No, uspostava dvije izborne jedinice u Federaciji BiH, po liniji etni~kog razgrani~enja ve}inskih Bo{njaka i Hrvata bila bi uvod u definitivnu podjelu Federacije BiH i uvod u konstituiranje tre}e federalne jednice s hrvatskom ve}inom. Lideri bo{nja~kih stranaka Lagumd`ija i Radon~i} protive se takvom prijedlogu, ali ne samo zbog principijelnih razloga nego i zbog vlastitih strana~kih, pa ~ak i personalnih interesa.

Lagumd`ija i Radon~i} zagovaraju neizravan izbor ~lanova Predsjedni{tva BiH, po mogu}nosti u cijeloj BiH, a u krajnjem slu~aju u Federaciji BiH. Neizravni izbor zna~i da ~lanove Predsjedni{tva BiH ne bi birali gra|ani nego parlamentarne stranke iz reda izabranih zastupnika, {to otvara neslu}ene mogu}nosti za postizbornu trgovinu i prekrajanje izborne volje naroda. Član Predsjedni{tva BiH mogao bi biti bilo koji zastupnik u Parlamentu BiH, ~ak i onaj ~ija je stranka na izborima jedva presko~ila izborni prag, 14

RA^UN BEZ KR^MARA

Nova “šestorka“ ne može osigurati dvotrećinsku podršku ^ak i u slu~aju da je “{estorka“ u Mostaru uspjela prevladati razlike oko izbora ~lanova Predsjedni{tva BiH, veliko je pitanje bi li usugla{ena rje{enja “pro{la“ u Parlamentu BiH, ali i u Parlamentu Federacije BiH. Za promjenu ustava potrebna je dvotre}inska ve}ina u oba parlamentarna doma, a novouspostavljena “{estorka“ jedva ima prostu (51 posto) ve}inu.

Lider SDA Sulejman Tihi} ve} se oglasio stavom da }e SDA iskoristiti

sva legalna sredstva kakao bi sprije~ila usvajanje “{tetnih rje{enja za dr`avu“.

Tek }e se u budu}nosti pokazati stvarne razmjere gre{ke koju je prije dvije godine napravio lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija, kada je po svaku cijenu izbjegavao konstituirati vlast po principu 2+2+2 (SDP- SDA+SNS-SDS+HDZ-HDZ 1990) koja bi imala komotnu dvotre}insku ve}inu u Parlamentu BiH i u Parlamentu Federacije BiH.

[TETNA RJE[ENJA Lider SDA Sulejman Tihi} upotrijebit }e sva sredstva kako bi sprije~io usvajanje rje{enja {tetnih za Bosnu i Hercegovinu SLOBODNA BOSNA I 22.11.2012.

Asim:TEKST osnova.qxd

21.11.2012

22:38

Page 15

ZA[TO JE PROPAO MOSTARSKI SASTANAK MRTVO SLOVO MAP-a

Demilitarizacija potisnula NATO Upadljiva je ~injenica da se na sastanku u Mostaru “{estorka“ skoro nije ni dotakla problema zastoja u pregovorima BiH s NATO-om. Prije ne{to vi{e od dvije godine, BiH je na samitu NATO-a u Talinu “na kredit“ dobila MAP, akcijski plan za pristupanje, uz uvjet da

naravno pod uvjetom da ima ~vrst koalicioni dogovor s ostalim strankama parlamentarne ve}ine.

A upravo takav dogovor postignut je izme|u SDP-a i SBB-a, odnosno izme|u njihovih strana~kih ~elnika, Lagumd`ije, koji }e nakon narednih parlamentarnih

22.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

izbora pretendirati na funkciju predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH, i Radon~i}a koji bi se uz pomo} glasova SDP-a i SBB-a u Parlamentu BiH napokon mogao dokopati funkcije bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH. Čak i u slu~aju relativne pobjede na izborima, SDA bi mogla ostati praznih rukava - bez ijedne funkcije u izvr{noj vlasti.

Me|utim, dogovor Lagumd`ije i Radon~i}a ostvariv je samo pod uvjetom da Milorad Dodik odustane od izravnog izbora ~lana Predsjedni{tva iz RS-a i omogu}i simetri~an izborni model u oba entiteta. No, uz pre{utnu podr{ku Čovi}a i Ljubi}a, Dodik istrajava na izravnom izboru ~lana

naknadno rije{i problem vojne imovine koja }e pripasti Oru`anim snagama BiH. Taj problem, me|utim, nije rije{en ni do danas, pri ~emu je upadljiva ~injenica da je u me|uvremenu “pravo gra|anstva“ dobila ideja lansirana iz RS-a o demilitarizaciji BiH.

Predsjedni{tva BiH iz RS-a, ra~unaju}i da }e Lagumd`ija i Radon~i} na koncu ipak odustati od asimetri~nih rje{enja i prihvatiti izravni izbor tri ~lana Predsjedni{tva BiH iz tri izborne jedinice.

No, Lagumd`ija i Radon~i} na takvu mogu}nost i ne pomi{ljaju, svjesni da bi pristankom na tri izborne jedinice nepopravljivo ugrozili vlastitu politi~ku budu}nost, ali i politi~ku budu}nost partija kojima su na ~elu.

To je glavni razlog {to je mostarski sastanak “{estorke“ okon~an bez opipljivih rezultata. Najve}u krivicu za takav ishod snose Dodik i Čovi}, a tek potom Lagum d`ija i ostali ~lanovi “{estorke“.

15

Valentin:INTERVJU - osnova.qxd

21.11.2012

21:58

Page 16

INZKO KONTRA DODIKA

INTERVIEW

Valentin Inzko

visoki predstavnik u BiH

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, austrijski diplomata VALENTIN INZKO, odgovara na optužbe predsjednika RS-a Milorada Dodika i lidera HDZ-a Dragana Čovića, otkriva ozbiljnu zabrinutost međunarodnih zvaničnika nakon otvorenog zagovaranja raspada BiH od strane pojedinih političara iz Republike Srpske, ali i zbog najava izmjena zakona o VSTV-u koje bi mogle narušiti neovisnost pravosuđa

Nisam iznena|en, ali jesam razo~aran kritikama Milorada Dodika Razgovarala: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

N

akon {to je pro{log tjedna Vije}u sigurnosti Ujedinjenih naroda podnio najnovije izvje{}e o stanju u BiH, visoki predstavnik Valentin Inzko na{ao se na udaru do sada naj`e{}ih kritika doma}ih politi~ara. Prvi se, o~ekivano, oglasio predsjednik RS-a Milorad Dodik, koji je izjavio kako je visoki predstavnik najve}i ru{itelj Dejtonskog sporazuma, a potom i lider HDZ-a Dragan Čovi} tvrdnjama da je OHR glavni krivac za trenutno stanje u Federaciji BiH. U razgovoru za Slobodnu Bosnu visoki predstavnik poja{njava kako je izvje{}e OHR-a napisano na temelju ~injenica o stanju u BiH, kategori~ki negira da su on ili njegovi suradnici ikada vr{ili utjecaj na suce Ustavnog suda BiH i najavljuje koje }e teme dominirati na narednoj sjednici PIC-a.

NISAM NEPRIJATELJ REPUBLIKE SRPSKE

Mo`ete li, za po~etak, sumirati rezultate Va{eg boravka u New Yorku i reakcije nakon podno{enja izvje{}a o stanju u BiH Vije}u sigurnosti Ujedinjenih naroda?

Klju~ni rezultat mog obra}anja Vije}u sigurnosti UN-a bilo je usvajanje Rezolucije 2074 (2012). Ovom rezolucijom, Vije}e sigurnosti UN-a je jo{ jednom produ`ilo mandat EUFOR-u i podvuklo 16

punu podr{ku visokom predstavniku da nastavi obavljati svoju ulogu u Bosni i Hercegovini i ovlastima visokog predstavnika u skladu s Aneksom 10, uklju~uju}i pravo na dono{enje kona~nih odluka. U toj istoj rezoluciji, Vije}e sigurnosti UN-a upu}uje va`nu poruku politi~arima u BiH, a to je da vlasti BiH snose primarnu odgovornost za daljnju uspje{nu implenentaciju Mirovnog sporazuma, koja se, pored ostalih zadataka, odnosi i na ja~anje zajedni~kih institucija, koje poma`u izgradnju potpuno funkcionalne samoodr`ive dr`ave, sposobne da se integrira u evropske strukture.

Jeste li iznena|eni o{trinom reakcija iz Republike Srpske i kritikama koje je na Va{ ra~un iznio Milorad Dodik?

POSEBNA PAŽNJA: Pitanje otvorenog i sve češćeg zagovaranja raspada Bosne i Hercegovine od strane zvaničnika Republike Srpske doseglo je tačku u kojoj zahtijeva posebnu pažnju međunarodne zajednice

Ne, nisam bio iznena|en, ali razo~aran jesam. Razo~aran sam `estinom, pogre{nim predod`bama i preovladavaju}im izjavama kojima se visoki predstavnik predstavlja kao najve}i neprijatelj Republike Srpske. Ja nemam ni{ta protiv Republike Srpske, upravo obrnuto: za mene je Republika Srpska jedan od entiteta u ovoj zemlji, njeni gra|ani su gra|ani ove zemlje. Mislim da je rje~nik kori{ten u nekim od izjava uvredljiv i ne pokazuje po{tovanje ne samo prema mojoj poziciji nego i prema uredu (poziciji) predsjednika Republike Srpske.

Predsjednik Republike Srpske nazvao Vas je manipulatorom, najve}im ru{iteljem Dejtonskog sporazuma i optu`io da ste UN-u plasirali la`no izvje{}e o stanju u BiH. Koji je Va{ odgovor na Dodikove optu`be?

Moj mandat je jasno definiran Dejtonskim mirovnim sporazumom i moj primarni zadatak je da podr`avam taj sporazum. To je upravo ono {to i ~inim i ja izvr{avam svoje obaveze imaju}i na umu moj mandat i budu}nost ove zemlje. U pogledu odgovornosti koju imam na ovoj funkciji, ja dajem svoju procjenu ~injenica onakvih kakve jesu. Ako je razvoj politi~ke situacije pozitivan, ja tako izvje{tavam.

Ako je negativan, ja o tome isto tako izvje{tavam. U tome se sastoji moj izvje{taj Vije}u sigurnosti UN-a. Nije gre{ka u ogledalu ako odraz u njemu nije privla~an kako smo se nadali da }e biti.

Pitanje otvorenog i sve ~e{}eg zagovaranja raspada Bosne i Hercegovine od strane zvani~nika Republike Srpske do SLOBODNA BOSNA I 22.11.2012.

Valentin:INTERVJU - osnova.qxd

21.11.2012

21:59

Page 17

NIJE KRIVO OGLEDALO AKO ODRAZ NIJE PRIVLA^AN

VISOKI PREDSTAVNIK KAO DE@URNI KRIVAC Austrijski diplomata Valentin Inzko na{ao se nakon povratka iz New Yorka na udaru ~elnika SNSD-a i HDZ-a Milorada Dodika i Dragana ^ovi}a

22.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

17

Valentin:INTERVJU - osnova.qxd

21.11.2012

21:59

Page 18

INZKO KONTRA DODIKA

ODGOVOR MILORADU DODIKU: Mislim da je rječnik korišten u nekim od izjava uvredljiv i ne pokazuje poštovanje ne samo prema mojoj poziciji nego i prema poziciji predsjednika Republike Srpske seglo je ta~ku u kojoj zahtijeva posebnu pa`nju me|unarodne zajednice. Ovo je ve} izvjesno vrijeme glavna tema razgovora unutar me|unarodne zajednice o Bosni i Hercegovini, a bit }e predmet razgovora unutar Vije}a za provedbu mira kada se ovo tijelo bude sastalo krajem mjeseca. I ponovo ka`em, izvje{tavam o ~injenicama.

Ako se situacija popravi, bit }e mi zadovoljstvo da o tome izvje{tavam.

DODIKOVE UVREDE I POLITI^KE FIKCIJE

Milorad Dodik tvrdi i da je osoblje OHR-a utjecalo na suce Ustavnog suda BiH, kako bi se presudama mijenjao ustavno-pravni poredak. Budu}i da su posrijedi iznimno ozbiljne optu`be, molim Vas da objasnite da li ste Vi ili Va{i suradnici imali kontakata sa sucima Ustavnog suda BiH i na bilo koji na~in usmjeravali njihov rad.

Jasno i glasno: NE. To je ~isto politi~ka fikcija i uvreda. Ja ih ne poznajem i moje je duboko uvjerenje da se ne vr{i uticaj na pravosu|e, {to je i temeljni dio na{e civilizacije. Prema tome, OHR i me|unar18

odna zajednica se sna`no protive naporima da se pravosudni sistem u ovoj zemlji podredi politi~kom utjecaju.

Uporedo sa Va{im, u Vije}e sigurnosti sti`u i izvje{}a koje iz Banje Luke {alju vlasti Republike Srpske. Da li Vam je

poznato gdje te informacije zavr{avaju, da li ih iko ~ita?

Jedini zvani~ni izvje{taj Vije}u sigurnosti UN-a je onaj koji podnosi visoki predstavnik. Ako je Milorad Dodik uputio izvje{taj u New York u privatnom svojstvu, onda je to jo{ jedan dokaz da on ignorira

KOLIKO ZARA\UJE INZKO

Plata visokog predstavnika se nije promijenila već 15 godina I za kraj jedno osobno pitanje, nadam se da ne}u biti nepristojna. S obzirom na spekulacije o visini Va{e zarade, mo`ete li re}i kolika je Va{a pla}a i iz kojih se izvora financira?

Prije svega da ka`em da je to pitanje pokrenuto u javnosti u neke druge svrhe.

Cifre koje su se pojavile u medijima nisu ta~ne. Plata visokog predstavnika se nije promijenila ve} 15 godina. Na istoj je visini kao i plate komesara EU-a, {to isti~e koliko

me|unarodna zajednica vrednuje ovu poziciju. Ne pla}a se ni iz kakvog bud`eta koji bi bio namijenjen BiH nego iz doprinosa koji Upravni odbor PIC-a upla}uje u bud`et OHR-a. Dajte da se koncentriramo na to kako da BiH kona~no nepovratno krene ka evroatlantskim strukturama.

Politi~ari, svi politi~ari, imaju samo jedan zadatak: kako rije{iti probleme gra|ana.

Ovo treba da bude glavno i svakodnevno pitanje.

SLOBODNA BOSNA I 22.11.2012.

Valentin:INTERVJU - osnova.qxd

21.11.2012

22:01

Page 19

NIJE KRIVO OGLEDALO AKO ODRAZ NIJE PRIVLA^AN dr`avne institucije, kao {to su Predsjedni{tvo BiH i Ministarstvo vanjskih poslova.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čovi} pozvao Vas je da priznate gre{ku i povu~ete odluku na temelju koje je pro{le godine formirano vodstvo Federacije BiH. Ho}ete li to u~initi?

Nije bila gre{ka. U martu 2011. godine, nakon neuspje{nog procesa medijacije, me|unarodna zajednica se uklju~ila, uz punu podr{ku Upravnog odbora Vije}a za provedbu mira, da sa~uva stabilnost i funkcioniranje institucija na entitetskom nivou, koje su ve} devet mjeseci bile paralizirane neustavnim i politi~ki motiviranim bojkotom Doma naroda Parlamenta Federacije BiH i omogu}i Ustavnom sudu FBiH da donese odluku o ustavnim pitanjima koja su pokrenuta. Me|utim, zvani~nici HDZ-a koji su prvobitno podnijeli zahtjeve Ustavnom sudu su kasnije povukli svoje `albe, ~ime je onemogu}en najvi{i sud u Federaciji da rije{i ovu stvar.

ZABRINUTOST OHR-a I EU-a

Kako }e predstavnici me|unarodne zajednice u BiH, a prije svih specijalni predstavnik EU-a Peter Sorensen i Vi, reagirati ukoliko ~elnici SDP-a i SNSD-a, zajedno sa njihovim koalicijskim partnerima, budu inzistirali na provo|enju pojedinih rje{enja koja su navedena u me|ustrana~kom sporazumu. Ovdje mislim na izmjene zakona o VSTV-u i izbornog zakona BiH koje, prema ocjenama stru~ne javnosti, predstavljaju korak unazad? @elim se nadati da }e se sporazum izme|u SNSD-a i SDP-a dalje definirati

GLASA]U ZA SREBRENICU

Nadam se da će CIK što prije potvrditi izborne rezultate u Srebrenici Ho}e li OHR reagirati ukoliko Centralna izborna komisija poni{ti rezultate izbora u Srebrenici, ili ako SNSD nastavi s bojkotom izabranog na~elnika ]amila Durakovi}a?

Dopustimo da procedura koja se trenutno vodi pred nadle`nim doma}im institucijama ide svojim tokom. Nadam se da }e CIK {to je br`e mogu}e provesti do kraja proces potvr|ivanja rezultata, u skladu s relevantnim zakonima. Kona~na potvrda Op{tinskih izbora u Srebrenici omogu}it }e izabranom politi~kom vodstvu da kona~no po~ne raditi na pitanjima koja su va`na za stanovnike Srebrenice.

kako se bude razvijao u program budu}e vladaju}e koalicije. Tokom tog procesa, mislim da }e politi~ki lideri uzeti u obzir i zabrinutost koju su izrazili akteri iz me|unarodne zajednice, uklju~uju}i i OHR i EU, koji `ele da pomognu vlastima da postignu dugoro~ne ciljeve i ispune svoje obaveze, kako one koje ve} postoje tako i one koje su u vezi s tim dugoro~nim ciljevima. Sporazum sadr`i neka pitanja koja se doti~u moga mandata i ja sam javno rekao da }u ocijeniti njegovu provedbu u svjetlu principa demokrati~nosti, dobre uprave i vladavine zakona, a svi ti principi su u sredi{tu kako Mirovnog sporazuma

REALNA SLIKA ILI FALSIFICIRANJE ^INJENICA Predsjednik RS-a Milorad Dodik optu`io je visokog predstavnika da je UN-u plasirao la`no izvje{}e o stanju u BiH 22.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

]amil Durakovi}

tako i napora Bosne i Hercegovine na putu evroatlantskih integracija.

Ho}e li, primjerice, izbor glavnih tu`itelja u entitetskim parlamentima, odnosno kantonalnim skup{tinama, budu}i rad tu`itelja staviti pod politi~ku kontrolu?

Promjene Zakona o VSTV-u koje se predla`u u sporazumu izme|u SNSD-a i SDP-a u vezi s imenovanjima u tu`ila{tvima su ono zbog ~ega su i doma}i i me|unarodni akteri izrazili zabrinutost, zbog toga {to potencijalno mogu naru{iti nezavisnost pravosu|a. Moramo vidjeti kako }e se razvijati ovaj politi~ki dogovor i koje }e zakonodavne prijedloge izroditi prije dono{enja kona~ne ocjene. Ali, princip koga se dr`i me|unarodna zajednica je da pravosudni sistem u ovoj zemlji ne smije biti podlo`an politi~kim utjecajima i da takav razvoj situacije ne bi i{ao u prilog dugoro~nim ciljevima ove zemlje.

Tako|er smo svjedoci da se u javnosti razli~ito interpretiraju zaklju~ci sa sastanka u Briselu i poruke direktora Direkcije EU-a za pro{irenje Stefana Sanninija koje se odnose na “Elektroprijenos BiH“. Da li je Europska komisija, kako tvrdi federalni premijer Nermin Nik{i}, stala na stranu dioni~ara te kompanije, odnosno entitetskih vlada, i podr`ala rje{enja iz Sporazuma SDP-a i SNSD-a?

Smatram da je stav direktora Sannina bio vrlo jasan, ali molim Vas da ovo pitanje uputite Evropskoj komisiji kako biste od njih dobili odgovor o sastanku i njegovom ishodu.

19

Skandal:Skandal.qxd

21.11.2012

18:18

Page 20

SKANDAL NEDJELJE

Roditeljska pažnja: kako je bivši ministar Emir Suljagić iskorišten i ostavljen

Bivši ministar Suljagić u akciju protiv vjeronauke u školama krenuo po sugestiji sina lidera SDP-a Zlatka Lagumdžije!

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

E

mir Suljagi} je u maju 2012. godine podnio neopozivu ostavku na mjesto ministra obrazovanja i nauke u Kantonu Sarajevo. Ostavci su prethodila neslaganja sa predsjednikom Socijaldemokratske partije BiH Zlatkom Lagumd`ijom i nekoliko drugih ~lanova te stranke, a Suljagi} je ostavku podnio zbog stalnih pritisaka te prijetnji smr}u. Podsje}anja radi, Suljagi} je dobio kovertu s bojevim metkom nakon {to je krajem aprila zvani~nim dopisom uputio instrukciju svim osnovnim i srednjim {kolama na podru~ju Kantona Sarajevo kojom ih je obavijestio da ocjena iz vjeronauke ubudu}e ne}e ulaziti u prosjek za op}i uspjeh u~enika.

Biv{i ministar Suljagi} dosljedno je branio svoju odluku zbog ~ega se sukobio s vjerskim zajednicama, tada{njim koalicionim partnerima iz SDA, ali i sa pojedincima iz sopstvene stranke, zbog ~ega je na kraju i podni ostavku. Me|utim, kako se biv{i ministar Suljagi} upustio u aferu vjeronauk, koja ga je na kraju ko{tala ministarske fotelje, jo{ uvijek je neispri~ana pri~a.

Naime, iza inicijative za izbacivanje vjeronauke iz op}eg uspjeha u~enika stoji niko drugi do sin lidera SDP-a Zlatka Lagumd`ije, maloljetni Salko Zlatko Lagumd`ija!

Naime, Salko, koji poha|a Me|unarodnu {kolu, nije bio zadovoljan izborom koji je ponu|en u~enicima; `ele li izu~avati vjeronauk ili etiku. Stoga se mla|ahni Lagumd`ija po`alio i za pomo} obratio svome ocu, “starom“ lideru Zlatku Lagumd`iji, ~iji je SDP voljom bira~a upravo bio osvojio vlast. Dugo je Lagumd`ija ubje|ivao sina da izabere jednu od dvije mogu}e opcije, ali se Salko nije dao pokolebati pa je Zlatko nazvao tada{njeg ministra Emira Suljagi}a kojem je izdao partijsku direktivu da kako zna i umije rije{i problem vjeronauke u osnovnim i srednjim {kolama u Sarajevskom kantonu.

Vjeruju}i da provodi politiku svoje stranke, Suljagi} se obru{io na vjeronauku koju, dodu{e, nije mogao izbaciti iz srednjih i osnovnih {kola, ali je izdao instru20

BIV[I MINISTAR I SDP-ov JURI[NIK Emir Suljagi} (pro)pao ispunjavaju}i hirove Salka Zlatka Lagumd`ije

kciju da ocjena iz vjeronauke ne}e ulaziti u prosjek za op}i uspjeh u~enika. Mnogo kasnije, kada je Suljagi} podnio ostavku i napustio SDP, jedan tako|er biv{i SDP-

ovac mu je rekao da u aferi vjeronauka on nije provodio politiku SDP-a nego je zapravo udovoljavao hirovima liderovog sina Salka Zlatka Lagumd`ije!

SLOBODNA BOSNA I 22.11.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

21.11.2012

21:34

Page 3

Policija:TEKST osnova.qxd

21.11.2012

21:57

Page 22

ODBRANA I POSLJEDNJI DANI

Smijenjeni ministar policije Kantona Sarajevo MUHAMED BUDIMLIĆ iskoristio je posljednje dane ministarskog mandata za fabriciranje još jedne lažne afere, optužujući policijskog komesara VAHIDA ĆOSIĆA za zapošljavanje stranačkih kadrova i pristup tajnim podacima policajcima koji nisu prošli sigurnosne provjere; Budimlić je u proteklih godinu i pol dana zaposlio preko pedeset državnih službenika, rođaka i prijatelja svojih stranačkih kolega

MUHAMED BUDIMLI] ODLAZAK PRVOG SDP-ovog PENDREKA Foto: Mario Ili~i}

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

S

ada ve} biv{i sarajevski ministar policije Muhamed Budimli} uspio je u vi{emjese~ni sukob sa policijskim komesarom Vahidom ]osi}em uklju~iti ~ak i Obavje{tajno-sigurnosnu agenciju BiH (OSA), odnosno dr`avno Ministarstvo sigurnosti, a sve kako bi osporio zapo{ljavanje ~etiri namje{tenika u Upravi policije MUP-a Kantona Sarajevo. Iako je za svog kratkog ministarskog mandata raspisao desetak konkursa i zaposlio preko pedeset novih dr`avnih slu`benika, uglavnom na administrativnim poslovima, Budimli}u je zasmetalo {to je jedan jedini oglas za prijem namje{tenika u Upravu policije u posljednjih godinu dana proveden bez njegovog znanja i odobrenja. Isfabriciranu je aferu Budimli} u javnost plasirao prije desetak dana, uz potporu jedinih preostalih medijskih saveznika - novinara Dnevnog avaza, kojima je obra~un izme|u ministra i policijskog komesara MUP-a Sarajevskog kantona poslu`io samo kao zgodan povod da se ponovno obru{e na doskora{njeg dr`avnog ministra sigurnosti Sadika Ahmetovi}a.

SIGURNOSNE I STRANA^KE PROVJERE Tako je u Dnevnom avazu objavljena informacija da je Tu`iteljstvu BiH podnesena kaznena prijava (ali ne i od koga) protiv Sadika Ahmetovi}a i Vahida ]osi}a, zbog navodnog nelegalnog zapo{ljavanja strana~kih kadrova i omogu}avanja pristupa tajnim podacima osobama koje nisu pro{le nikakve sigurnosne provjere. Prema istim izvorima (a zapravo tvrdnjama ministra Budimli}a) komesar ]osi} je proljetos u Upravu policije zaposlio ~etiri 22

NESLAVAN KRAJ POLITI^KE KARIJERE Muhamed Budimli} je funkciju kantonalnog ministra policije u Sarajevu obavljao ne{to vi{e od godinu i pol dana

SLOBODNA BOSNA I 22.11.2012.

Policija:TEKST osnova.qxd

21.11.2012

21:57

Page 23

BUDIMLI]EV ZAVR[NI OBRA^UN S POLICIJOM namje{tenika, a da prethodno nije izvr{io njihovu sigurnosnu provjeru, ~ime je, kako se navodi u prijavi, prekr{io zakon, ali i ugrozio privatnost i sigurnost gra|ana.

Sigurnosna je provjera za sporne uposlenike MUP-a Kantona Sarajevo, tvrde novinari Dnevnog avaza, zatra`ena tek poslije izvjesnog vremena, zbog ~ega je ministar Muhamed Budimli} zahtjev vratio komesaru Vahidu ]osi}u. Nadalje je ]osi} prozvan da je zahtjev za sigurnosnu provjeru samoinicijativno proslijedio OSA-i, nakon ~ega se u spor uklju~io i tada{nji ministar sigurnosti Ahmetovi}, urgencijom prema obavje{tajnoj agenciji.

OTAC NA ROBIJU, SIN U POLICIJU No, prema informacijama Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo, procedura zapo{ljavanja ~etiri nova uposlenika provedena je prema va`e}im zakonima, {to je potvrdio Odbor za `albe. Na konkurs koji je objavljen potkraj pro{le godine prijavilo se tristo kandidata, od kojih je 14 kasnije podnijelo `albe, ali su sve odbijene kao neosnovane. Tri nova uposlenika: Emina Zuki}, Fehim Kurtovi} i Sadrudin Hod`i}, za koje se navodi da su posao dobili prije izvr{enih sigurnosnih provjera, morali su (ponovno sukladno zakonu) zavr{iti probni rad u trajanju od tri mjeseca, prije nego {to su dobili rje{enje o zasnivanju stalnog radnog odnosa. Istodobno je Uprava policije pokrenula proceduru na provo|enju sigurnosnih provjera, ali su tek sredinom jula obavije{teni da zahtjev nije ni stigao do OSA-e. Razlog je {to ministar Budimli}

POLICIJADA I CIRKUSIJADA

Lojalnim suradnicima smijenjeni ministar podijelio novčane nagrade od 600 do 1.300 KM Ostaju}i dosljedan u pusto{enju policijskog bud`eta, Muhamed Budimli} je i posljednje dane ministarskog mandata iskoristio kako bi pripremio rje{enja o nagra|ivanju ~lanova {est komisija, koji su sudjelovali u pripremi i obilje`avanju “Dana policije“ Kantona Sarajevo. Lojalne je kolege smijenjeni ministar nagradio nov~anim iznosima od 600 do 1.300 KM, koliko je dobila Amela Me{i}, predsjednica Tenderske komisije koju je formirao

Budimli}. Ministar se prethodno pohvalio kako je uspio u{tediti 700.000 KM, te da }e taj novac biti utro{en za izgradnju {altersale i rekonstrukciju zgrade Tre}e policijske uprave Novi Grad. Prava je istina, me|utim, da je za istu namjenu u prora~unu za sljede}u godinu planirano 800.000 KM, i to iz sredstava Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo koja su bila namijenjena za kupovinu slu`benih vozila i policijske opreme.

nije potpisao komesarov zahtjev, nego je dokumente spremio u ladicu, skrivaju}i ih skoro dva mjeseca?! Nakon skandaloznog otkri}a, policijski komesar Vahid ]osi} zatra`io je pomo} ministra sigurnosti Sadika Ahmetovi}a. “Sadik Ahmetovi} je postupao na na~in da se obezbijedi po{tivanje odredbi Zakona o za{titi tajnih podataka u pogledu provo|enja sigurnosnih provjera, obzirom da je ministar Budimli} u dogovoru sa svojim strana~kim kolegom Matom Mileti}em iz Ministarstva sigurnosti BiH neovla{teno i nezakonito dostavio OSA-i zabranu provo|enja sigurnosnih provjera za navedene namje{tenike koje je OSA ve} bila provjerila i utvrdila da Foto: Milutin Stoj~evi}

[TA JE “SKRIVIO” VAHID ]OSI] Policijski komesar MUP-a Kantona Sarajevo tra`io je pomo} ministra Sadika Ahmetovi}a nakon {to je Muhamed Budimli} sakrio zahtjeve za sigurnosnu provjeru policajaca 22.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

nema nikakvih sigurnosnih smetnji“, naveo je komesar ]osi} u slu`benoj izjavi za medije.

I dok je, bez ijednog ~vrstog argumenta, osporavao zapo{ljavanje novih policajaca, odlaze}i ministar Budimli} je bez javnog konkursa (da ne spominjemo sigurnosne provjere), pa ~ak i uz naknadne izmjene zakonskih propisa, u MUP Kantona Sarajevo primao ro|ake i prijatelje svojih strana~kih kolega. U slu~ajevima kada su raspisivani javni konkursi, nije se po{tivala rang-lista prijavljenih kandidata, ve} su posao dobijali oni koji su imali podr{ku ministra. Tako je pro{le godine na radno mjesto referenta u Odjelu za administraciju Novo Sarajevo primljen Neboj{a Kure{, koji je, prema broju osvojenih bodova, bio deseti na listi prijavljenih kandidata. No, Neboj{a Kure{ je posao dobio zahvaljuju}i dugogodi{njem prijateljstvu svoga oca Miodraga Kure{a (biv{eg ~elnika Nogometnog saveza BiH osu|enog na ~etiri godine zatvora) s visokopozicioniranim SDP-ovcima. Jednako je tako u Odjeljenju za administraciju Centar posao dobila vi{a referentica Marizela Mehanovi}, ina~e prijateljica Alme Had`i}, supruge Budimli}evog bliskog strana~kog kolege Damira Had`i}a, koja je na popisu prijavljenih kandidata bila tek na petnaestom mjestu?! Podsjetimo da je Kantonalno tu`iteljstvo u Sarajevu protiv smijenjenog ministra Muhameda Budimli}a pro{log mjeseca otvorilo istragu, jer je kao savjetnike zaposlio Emira Jesenkovi}a i Lejlu Karahasanovi}-M Muminovi}, premda nisu ispunjavali propisane zakonske uvjete.

Kako, me|utim, ministrovi savjetnici nisu i jedini slu`benici koje je Budimli} nezakonito zaposlio u MUP-u Kantona Sarajevo, ~ini se kako }e Tu`iteljstvo imati jo{ puno posla.

23

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

21.11.2012

21:35

Page 5

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

21.11.2012

21:35

Page 7

Ranka:TEKST osnova.qxd

21.11.2012

21:54

Page 26

NAJVE]I ^UVAR DODIKOVOG SOCIJALNOG MIRA

RANKA, RANKA, RODILA TE MAJKA Sve dok je Ranka Mi{i} na ~elu Saveza sindikata RS-a Milorad Dodik ne mora da brine za socijalni mir u Republici Srpskoj

Najveći štrajkbreher u Republici Srpskoj je nesumnjivo čelnica Sindikata Ranka Mišić, kojoj je glavni zadatak da spriječi izlazak na ulice nekoliko stotina hiljada nezaposlenih i nezadovoljnih radnika RS-a; naša novinarka istražila je bliskost aktuelne predsjednice Sindikata RS-a sa Miloradom Dodikom Pi{e: MIRHA DEDI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI] I ARHIVA SB

RANKA MI[I], DODIKOVA P JOVANKA ORLEANKA

remijer RS-a A leksandar D`o mbi} priznao je krajem pro{le nedjelje da }e naredna godina biti izuzetno te{ka, da novca nema i da Vladu RS-a o~ekuju izuzetno te{ki pregovori sa sindikatom i drugim socijalnim partnerima o nepopularnim mjerama, izme|u ostalog, smanjenju plata i otpu{tanja zaposlenih u javnim preduze}ima.

Vlada Republike Srpske pripremila je rigorozan paket mjera za sve zaposlene u javnom sektoru, po kojima }e oko 40.000 radnika idu}e godine imati plate manje za 10 posto. Kresanje li~nih zarada ne}e

26

SLOBODNA BOSNA I 22.11.2012.

Ranka:TEKST osnova.qxd

21.11.2012

21:54

Page 27

RANKA MI[I], ^ELNICA SINDIKATA RS-a

ARMIJA ARMIJA NEZADOVOLJNIH NEZADOVOLJNIH II GLADNIH GLADNIH RADNIKA RADNIKA

U U Republici Republici Srpskoj Srpskoj svakodnevno svakodnevno uu prosjeku prosjeku ostane ostane 117 117 radnika radnika bez bez posla, posla, aa samo samo uu posljednih posljednih godinu godinu dana dana posao posao je je izgubilo izgubilo oko oko 28.500 28.500 radnika radnika

mimoi}i ni prosvjetu i policiju, koji su do sada bili po{te|eni rezanja tro{kova, kazao je D`ombi}.

Drasti~no rezanje tro{kova, najve}e u poslijeratnom periodu, predvi|eno je prednacrtom ekonomske politike i bud`eta RS-a za 2013. godinu. D`ombi} tvrdi da je Vlada morala da povu~e ovako radikalan potez kako bi o~uvala stabilnost u isplatama bud`etskim korisnicima i vanbud`etskim fondovima, prvenstveno penzionom i zdravstvenom, budu}i da su ekonomske prognoze za idu}u godinu veoma pesimisti~ne. Me|utim, sindikalci ve} najavljuju sve mogu}e oblike borbe protiv smanjenja plata jer kako ka`u, ni s ovim ne mogu da pre`ive!

Republi~ki odbor Unije sindikata bud`etskih korisnika i javnih slu`bi u Savezu sindikata Republike Srpske odlu~io je da zbog najavljenog smanjenja plata bud`etskim korisnicima 30. novembra u Banjoj Luci odr`e masovne proteste.

Sindikati obrazovanja, nauke i kulture, radnika unutra{njih poslova, zdravstva i socijalne za{tite, te uprave i pravosu|a poru~uju da }e od svojih namjera odustati jedino ukoliko Vlada Srpske promijeni svoju odluku o smanjenju plata.

Primanja ~elnice Sindikata RS-a vi{a su od 4.000 KM, {to je skoro dvostruko vi{e od ministarske i pet puta vi{e od prosje~ne radni~ke plate Predsjednik Unije sindikata bud`etskih korisnika i javnih slu`bi Du{ko Jandri} ka`e da }e se i}i u sve oblike sindikalne borbe te da }e Republiku Srpsku zapljusnuti veliki talas {trajkova.

KO SE U RS-u BORI ZA RADNI^KA PRAVA?

DODIK DODIK SLAB SLAB NA NA RANKU RANKU Saradnja Saradnja Milorada Milorada Dodika Dodika ii Ranke Ranke Mi{i} Mi{i} datira datira jo{ jo{ od od sredine sredine devedesetih devedesetih kada kada su su zajedno zajedno ru{ili ru{ili SDS SDS 22.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

Ina~e, Sindikat RS-a, sa Rankom Mi{i} na ~elu, svojom pasivno{}u pre{utno je davao podr{ku kriminalim privatizacijama, zbog kojih u prosjeku 117 radnika dnevno u RS-u ostaje bez posla. U Republici Srpskoj je pro{le godine bez posla ostalo oko 28.500 radnika, tako da manji entitet ukupno broji oko 160.000 nezaposlenih.

Me|utim, to predsjednici sindikata ne predstavlja alarm da poduzme konkretne mjere.

I pored ekonomskog i socijalnog sunovrata RS-a, Mi{i}ka je nedavno izjavila: “[ta }e radnici na ulici, kada im je ionako lo{e“ i dodala da }e se “ulica desiti“ ako ne bude investicija i novih radnih mjesta.

Upu}eni izvori tvrde da Milorad Dodik ne treba da brine za socijalni mir u RS-u sve 27

Ranka:TEKST osnova.qxd

21.11.2012

21:55

Page 28

NAJVE]I ^UVAR DODIKOVOG SOCIJALNOG MIRA dok na ~elu Sindikata RS-a ima Ranku Mi{i} i da }e po svemu sude}i dugogodi{nja {trajkbreherka Mi{i}ka i sada prona}i na~in da sprije~i masovan izlazak radnika na ulice.

Kako tvrde upu}eni izvori, Mi{i}ka je po Dodikovom nalogu godinama fingirala {trajkove, izmi{ljala sastanke sa “poslodavcima”, radnicima koji su ostali bez posla govorila da su sami krivi za to i ~inila sve da svi oni koji su ostali “na ulici” na ulicu ne iza|u.

Oglu{ila se Mi{i}ka i na brojne manipulativne privatizacije u RS-u. Zatvarala je o~i pred privatnim i partijskim monopolom brojnih firmi. Pod njenim vodstvom Sindikat RS-a je postao organizacija koja ponajvi{e brani prava re`ima. U Republici Srpskoj je zovu sindikalni Sejdo Bajramovi}.

DUGOGODI[NJA BLISKOST SA DODIKOM Mi{i}ka ima platu ve}u od ministarske, a skoro pet puta ve}u od prosje~ne plate u RS-u. Po struci je ina~e nastavnica srpskog jezika i knji`evnosti. Ro|ena je 1960. godine, jedno vrijeme bila je u~iteljica u seoskoj {koli kod Prnjavora, a u borbu za prava radnika, ka`e, upustila se sasvim slu~ajno.

Sve je po~elo 1996. godine kada, rade}i kao prosvjetni radnik, sedam mjeseci nije primila platu. Istovremeno, radila je dodatne poslove kako bi prehranila svoju porodicu. Kada fizi~ki vi{e nije mogla izdr`ati napore, zaputila se u kabinet direktora i zatra`ila platu.

“Direktor mi je rekao da platu tra`im od dr`ave i Vlade, onda sam ja krenula i do{la da tra`im platu. Tu su mi rekli, ’ne ide to tako, morate vi da se organizujete u sindikat’, onda sam se vratila u {kolu i tako je krenula ta pri~a. Animirala sam jo{ neke moje kolegice i kolege iz drugih {kola, te smo formirali sindikalnu organizaciju”, prisje}a se Mi{i}.

U Savezu sindikata je anga`ovana od 1997. godine, a u dva mandata je bila predsjednica Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS-a. Tada je zajedno sa kolegama povela veliki broj {trajkova.

“Samohrana sam majka, mu` mi je poginuo u ratu i moj sin je najvi{e trpio zbog mog posla. No i pored svega toga {to je trpio, nedostatak majke, drugog roditelja nema, izrastao je u zdravu osobu i to je moj najve}i uspjeh”, ka`e ona.

Mi{i}ka je zapravo jedna od stubova Dodikove vlasti i to joj se sude}i po njenom materijalnom stanju itekako isplatilo.

Ranka Mi{i} je do izbora za predsjednicu Samostalnog sindikata RS-a bila podstanar u banjalu~kom naselju Sunce. Kao supruga poginulog borca i samohrana majka imala je pravo da bude stambeno 28

RESTRIKTIVNE MJERE NA D@OMBI]EV NA^IN

Aleksandar Džombić ukinuo nepostojeći Aerodrom Trebinje U okviru mjera {tednje, D`ombi} je, da bi umirio radni~ku klasu, odlu~io da ukine {est republi~kih agencija i dva zavoda, tako {to }e ih pripojiti resornim ministarstvima. Predvidio je, ka`e i ukidanje nacionalnog avioprevoznika Skaj Srpska, “Aerodroma Trebinje” i Kancelariju RS-a u Mostaru.

Da je rezanje tro{kova izazvalo burne reakcije i u samoj Vladi, a ne samo me|u sindikalcima, svjedo~i i to

zbrinuta, me|utim ona je svoje stambeno pitanje rije{ila kupovinom stana na kredit.

Kao predsjednica Granskog sindikata obrazovanja nauke i kulture uspjela je da dotada{njeg predsjednika Sindikata RS-a Čedu Vola{a otjera iz Doma sindikata i sjedne na njegovo mjesto. Mi{i}kina bliskost s Dodikom datira jo{ od sredine devedesetih, kada je zajedno sa Dodikom kovala planove o skidanju SDS-a sa vlasti.

Kada su u tome uspjeli, vlast vi{e nije bio njihov problem, ve} radnici.

VELIKA PLATA ZA VELIKU FARSU Njena primanja su drasti~no rasla od 2005. do danas. Tako joj je neto plata u 2005. iznosila ukupno 17.258 KM, da bi se ta cifra ve} naredne godine popela na 22.172 KM. Plata joj je rasla i narednih go-

da je ministar nauke i tehnologije Jasmin Komi} ponudio ostavku upravo zbog smanjenja grantova za pomo} nau~nim projektima. Kako saznajemo, na sjednici Vlade RS-a, na kojoj je razmatran prednacrt ekonomske politike za 2013. godinu, Komi} je revoltiran smanjenjem bud`eta ovom resoru ponudio ostavku, da bi u nastavku sjednice popustio pred molbama ostalih mini stara i povukao je.

dina, pa je sa 24.966 KM u 2007. sko~ila na 34.920 KM u narednoj godini. Za potrebe Sindikata, iz bud`eta RS-a te godine je na ra~un SSRS-a upla}eno 204.000 KM. Uz redovne ~lanarine, ova dotacija omogu}ila je Mi{i}evoj da sebi i saradnicima zna~ajnije podigne plate. I dok je prosje~na radni~ka plata u RS-u polovinom 2008. iznosila tek 779 KM, njena mjese~na neto plata iste godine bila je 2.910 KM. No, bez obzira {to je RS i zvani~no u{la u recesiju, po primanjima predsjednice Sindikata to se ne bi dalo zaklju~iti. Ve} 2011. njena plata je prema{ila 3.000 KM. Kada se tome dodaju primanja po osnovu ~lanstva u upravnom odboru Zavoda za zapo{ljavanje RS-a i Ekonomsko-socijalnom savjetu RS-a, mjese~na primanja Ranke Mi{i} prelaze 4.000 KM, {to je vi{e od ministarske plate!

VRU] KROMPIR D@OMBI]U Premijer D`ombi} odlu~io je da }e oko 40.000 radnika iz javnog sektora idu}e godine imati plate manje za 10 posto SLOBODNA BOSNA I 22.11.2012.

Ranka:TEKST osnova.qxd

21.11.2012

21:55

Page 29

RANKA MI[I], ^ELNICA SINDIKATA RS-a ~ega je mjesecima trajala agonija zaposlenih koje je Mi{i}eva smirivala.

Danas govori na~elno, dr`e}i se standardnih fraza o kriminalnoj privatizaciji i tajkunizaciji, ne idu}i dalje od zahtjeva da se neispla}ivanje plata i neupla}ivanje doprinosa proglasi krivi~nim djelom.

Jasno je da je Savez sindikata produ`ena ruka vlasti koja “vodi socijalni dijalog“ s ciljem da po svaku cijenu osigura socijalni mir. Stoga od najavljenih masovnih uli~nih protesta, po svemu sude}i, ne}e biti ni{ta jer }e se za to svesrdno pobrinuti Dodikov borac za radni~ka prava Ranka Mi{i}.

[TRAJKBREHERKA MI[I]KA DA LI ]E MASOVNI PROTESTI U RS-u BITI MINIRANI

“[ta }e radnici na ulici kada im je ionako lo{e“

Zbog najavljenog smanjenja plata bud`etskim korisnicima, 30. novembra u Banjoj Luci najavljeni su masovni protesti

Tu nije kraj. Na Mi{i}kin ra~un redovno se slivaju i sredstva s ra~una granskog Sindikata obrazovanja, nauke i kulture, kojim rukovodi njen prijatelj Stevan Mili}. Po kom osnovu, nije poznato. Mi{i}ka ka`e da obo`ava da obilazi butike, ali da se lijepo obla~ila i kada je bila nastavnica u {koli.

Vrtoglavi uspon prve sindikalke bio je pra}en i sticanjem mo}i, pa je Mi{i}ka pro{la put od podstanarke do stroge predsjednice Ekonomsko-socijalnog savjeta RS-a i pripisuje joj se da, osim ministarskih primanja, ima i ministarske mo}i. Dokazala ih je u vi{e navrata, ali se zloupotreba pozicije prve sindikalke u jednom slu~aju pokazala posebno bahatom.

Prilikom osnivanja Agencije za mirno rje{avanje radnih sporova RS-a pokazala je koliki je njen stvarni uticaj na Dodika. Za prvog direktora agencije odmah po njenom uspostavljanju bio je postavljen Stjepan Macanovi} Pepa, slu`benik Ministarstva rada i bora~ko-invalidske za{tite. Me|utim, nije se ni “opustio” u fotelji, a za vr{ioca du`nosti direktora Agencije napre~ac je postavljen Borislav Radi}.

Upu}eni tvrde da je Mi{i}ka kod Dodika li~no isposlovala ekspresnu smjenu direktora Agencije za mirno rje{avanje radnih sporova, kako bi na njeno ~elo do{ao njen blizak prijatelj Borislav Radi}.

Sudionici ovih doga|anja svjedo~e da je tada{nji ministar rada Rade Ristovi} morao da popije tabletu za smirenje, kako bi smogao snage da Macanovi}u, ~ije imenovanje je ve} bilo objavljeno u Slu`benom glasniku, saop{ti da vi{e ne}e biti direktor.

Dodik ga je prethodno li~no pozvao “na raport” i nalo`io da smijeni Macanovi}a i imenuje Radi}a. Ina~e, obojica su slu`bovala u Ministarstvu rada.

22.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

Ovakvim gestom Dodik je pokazao koliko mu je stalo do du{evnog mira predsjednice Sindikata, koja je itekako zainteresovana za rad pomenute Agencije koja sa ~etvero zaposlenih ima godi{nji bud`et ve}i od 140 hiljada maraka.

SKLONOST KA FINGIRANJU Ovako revnosnom nije se pokazala u za{titi radni~kih prava, nastoje}i da {to je vi{e udovolji onima koji odlu~uju o tokovima novca. Zato redovno pazi da se kod izra~unavanja sindikalne korpe i objavljivanja statisti~kih podataka na sajtu SSRS-a ne potkrade kakva “gre{ka”.

Tako je cenzurisala podatke Zavoda za statistiku koji govore o industrijskoj proizvodnji za septembar ove godine, odnosno izostavila podatak da je zabilje`en pad proizvodnje od 4,6 odsto u periodu januar-septembar 2012. u odnosu na isti period prethodne godine.

Mi{i}ka, osim verbalno, nikada ozbiljnije nije zaprijetila ni jednoj SNSD-ovoj vladi, ve} je uvijek “prona|en kompromis”. To isto se ne bi moglo re}i za vladu Pere Bukejlovi}a, posljednjeg SDS-ovog premijera, na koju je redovno sipala drvlje i kamenje.

Lojalnost Dodiku dokazala je u vi{e navrata. To se mo`da najslikovitije pokazalo na primjeru robne ku}e Boska, koju je Dodikova vlada 2008. prodala konzorciju Delta-Zekstra nakon 29

Sindikat:TEKST osnova.qxd

21.11.2012

21:56

Page 30

SINDIKAT NAMJE[TENIKA

Udruženje državnih službenika FBiH uputilo je zahtjev Ministarstvu pravde FBiH u kojem traži provjeru zakonitosti rada Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika FBiH. Nelagalno izabrani članovi rukovodstva Sindikata sami sebi isplaćuju novčane “nagrade“, kupuju “poklone“ i plaćaju razne “troškove“, pa su takvim rasipničkim ponašanjem u 2011. godini utrošili više od 280 hiljada maraka mimo plaća i drugih troškova

SINDIKAT, ILI DRU[TVO JEDNOG LICA Foto: Milutin Stoj~evi}

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

K

ada se Udru`enje dr`avnih slu`benika Federacije BiH obrati nadle`nom Ministarstvu pravde FBiH sa zahtjevom za provo|enje nadzora nad zakonito{}u rada Samostalnog sindikata dr`avnih slu`benika i namje{tenika FBiH, onda to najbolje govori o odnosu Udru`enja i Sindikata ~iji bi zajedni~ki cilj trebao biti za{tita interesa dr`avnih slu`benika i namje{tenika u Federaciji BiH. Naime, prema navodima Zlatka Kova~evi}a, predsjednika Udru`enja, jedna od registrovanih djelotnosti je i “pru`anje pomo}i organizacijama Sindikata u organima uprave FBiH u ostvarivanju programskih ciljeva“. Samim tim, s ciljem za{tite interesa dr`avnih slu`benika, a na osnovu ve}eg broja zahtjeva ~lanova Sindikata, Udru`enje je uputilo zahtjev za provo|enje nadzora nad zakonito{}u rada Sindikata Ministarstvu pravde, na ruke pomo}nika ministra Ivana Mate{i}a. Iako je dopis upu}en krajem septembra, ni poslije vi{e od dva mjeseca iz spomenutog ministarstva nije stigao nikakav odgovor.

SINDIKALCI PROTIV SINDIKATA “Imamo prijave da se u radu pomenutog Sindikata kr{i i sindikalni Statut, ali i zakon. Prema na{im podacima, nestatutarno i nezakonito pona{anje, kao i nenamjensko tro{enje finansijskih sredstava, vr{eno je od strane aktuelnog predsjednika Saliha Kru{~ice i pojedinih ~lanova Upravnog odbora Sindikata izabranih u ranijem sazivu, a koji obna{aju tu funkciju i sada“, tvrdi Kova~evi}.

Prema njegovim rije~ima, grubo je prekr{en ~lan 25 Zakona o udru`enjima i fondacijama FBiH koji izri~ito zabranjuje 30

PREDSJEDNIK (NE)OGRANI^ENOG MANDATA Predsjednik Samostalnog sindikata Salih Kru{~ica

licima zaposlenim u fondacijama i udru`enjima da budu ~lanovi upravnih odbora.

Tako|er, grubo je prekr{en i ~lan 29 Statuta spomenutog Sindikata u kojem doslovno stoji: “Mandat organa i tijela Samostalnog sindikata, te predsjednika i generalnog sekretara Samostalnog sindikata traje ~etiri godine, s mogu}no{}u jednog reizbora.“ “Dakle, postupaju}i suprotno Statutu i Zakonu, izvr{eni su i postupci imenovanja

kandidata i izbori na Izbornoj skup{tini odr`anoj krajem juna 2012. godine u Sarajevu“, ka`e Kova~evi} navode}i da je Salih Kru{~ica istovremeno i predsjednik Sindikata i ~lan, zapravo predsjednik Upravnog odbora Sindikata. Dakle, prima nov~anu naknadu za rad u Upravnom odboru u iznosu od 600 maraka mjese~no kao i ostali ~lanovi, a i na platnom spisku je Sindikata. “P Pored Kru{~ice, ~lanovi UpraSLOBODNA BOSNA I 22.11.2012.

Sindikat:TEKST osnova.qxd

21.11.2012

21:56

Page 31

DIKTAT BIJELIH OKOVRATNIKA Foto: Mario Ili~i}

DOM SINDIKATA Sumnjiv izbor i finansijska rastro{nost (i)legalnog rukovodstva Samostalnog sindikata

kona~nog prijedloga. To u slu~aju ponovljenog izbora Kru{~ice i Jovanovi}a nije bio slu~aj.

SINDIKALNI (NE)MIR U izvje{taju o radu Nadzornog odbora Sindikata za period od prvog januara 2008. godine do 31. decembra 2011. godine stoje i podaci o tro{kovima, iz kojeg se i na prvi pogled vidi da rukovodstvo Sindikata dr`avnih slu`benika i namje{tenika u FBiH nezakonito raspola`e znatnim finansijskim sredstvima. Pored ostalog, ~lanovi rukovodstva sami sebi ispla}uju nov~ane “nagrade“, kupuju “poklone“ i pla}aju razne “tro{kove“, pa su takvim rasipni~kim pona{anjem u 2011. godini utro{ili vi{e od 280 hiljada maraka mimo plata i drugih tro{kova. U istoj godini je rukovodstvo Sindikata za “samonagra|ivanje“ utro{ilo preko 37 hiljada maraka, a o pla}anju ugostiteljskih usluga prilikom neformalnih sastanaka u kafanama, pla}anju smje{taja u motelima i hotelima, rasipni~kom i vjerovatno nezakonitom pona{anju, da i ne govorimo. “Iz strukture rashoda u pomenutom izvje{taju uo~ljivo je da ‘rukovodstvo’ na{eg Sindikata nalazi razne

U 2011. godini rukovodstvo Samostalnog sindikata dr`avnih slu`benika i namje{tenika FBiH za “samonagra|ivanje“ utro{ilo vi{e od 37 hiljada maraka! vnog odbora Sindikata su i Mehmed Boloban, Zlatan Pre{lji} i Esad Grahi} koji su tre}i, odnosno ~etvrti put u mandatu“, tvrdi Kova~evi}. Poja{njava da Esad Grahi}, pored ~lanstva u Upravnom odboru, obna{a i profesionalno pla}enu funkciju generalnog sekretara u Sindikatu, kao i funkciju predsjednika Sindikalne organizacije i funkciju predsjednika Koordinacionog odbora Zeni~ko-dobojskog kantona, {to je tako|er nezakonito.

Upitno je i to ko su predlaga~i Saliha Kru{~ice za predsjednika, odnosno Zorana Jovanovi}a za zamjenika predsjednika Sindikata, jer su prijedlozi za njihov izbor stigli iz koordinacionih odbora Sindikata i federalnih organa, {to je suprotno zakonskim propisima prema kojima koordinacioni odbori daju samo saglasnost na listu kandidata koju je predlo`ila baza, sindikalna organizacija, i proslje|uje je Upravnom odboru Sindikata na utvr|ivanje

SVAKOM PREMA POTREBAMA

Sindikalni jubileji i nagrade Me|u posljednjim intervencijama predsjednika Samostalnog sindikata dr`avnih slu`benika i namje{tenika FBiH Saliha Kru{~ice nalazi se zahtjev upu}en Vladi FBiH da se van snage stavi zaklju~ak o obustavi isplate jubilarnih nagrada uposlenicima u federalnim organima uprave i federalnim upravnim organizacijama. Navodno, takav zaklju~ak Vlade je u suprotnosti sa Kolektivnim ugovorom, a ukoliko Vlada 22.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

ostane pri svome, Kru{~ica je najavio da }e poni{tavanje zaklju~ka pokrenuti pred nadle`nim sudom. Borba Kru{~ice za prava uposlenika na jubilarne nagrade dobija pravi smisao ako se uzme u obzir da Kru{~ica sam sebi odre|uje iznos, potpisuje i ispla}uje godi{nje “nagrade“. To bi izgubilo svaki smisao ako oni ~ija prava i interese zastupa i brani Kru{~ica ne bi imali prava makar na simboli~ne, jubilarne nagrade.

na~ine da potro{i godi{nji prihod od preko milion KM, dok istovremeno sindikalne organizacije u bazi nemaju dovoljno sredstava za podr`avanje osnovne uloge Sindikata“, navodi Kova~evi}.

Pored problemati~nog tro{enja novca, upitna je i politi~ka neovisnost Sindikata jer je zamjenik predsjednika Sindikata Zoran Jovanovi} ujedno i poslanik u Domu naroda federalnog Parlamenta i poslanik u K a n t o n a l n o j s k u p { t i n i Tu z l a n s k o g kantona. Naime, u{av{i u politi~ki profesionalizam, Zoran Jovanovi} izgubio je status “namje{tenika“, a prelaskom u drugi organ trebao mu je prestati i mandat u Sindikatu. Pored Jovanovi}a, “profesionalni“ sindikalac je i pomo}nik op}inskog na~elnika u Lukavcu Amir Sejdinovi}, koji je politi~ki aktivan, a nosilac je ~etiri klju~ne pla}ene funkcije u Sindikatu. Sejdinovi} je predsjednik Koordinacijskog odbora u Tuzlanskom kantonu, ~lan je Kantonalnog odbora Samostalnog sindikata u Tuzli, ~lan je Upravnog odbora Sindikata dr`avnih slu`benika i namje{tenika u FBiH i ~lan Glavnog odbora Samostalnog sindikata BiH! 31

Sljivancanin:TEKST osnova.qxd

21.11.2012

21:47

Page 32

HA[KO BRATSTVO I JEDINSTVO

Jedina osoba u Srbiji koja je pozdravila oslobađanje hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markača je osuđeni ratni zločinac, pukovnik VESELIN ŠLJIVANČANIN; on za naš list ekskluzivno govori o danima koje je provodio u Haagu sa hrvatskim generalima, reakcijama u Srbiji na njegovu čestitku hrvatskom narodu i generalima i pokušaju vojnog puča u predvečerje rata u bivšoj SFRJ Razgovarala: MIRHA DEDI]

D

ok se u Srbiji ne sti{ava antiha{ka histerija nakon osloba|aju}e presude Gotovini i Marka~u, ~estitku zbog izlaska na slobodu dvojici hrvatskih generala uputio je, sasvim neo~ekivano, Veselin [ljivan~anin, biv{i pukovnik JNA, koji je u Haagu osu|en na 10 godina zatvora zbog pomaganja i podr`avanja u mu~enju zarobljenika nakon pada Vukovara 1991. godine. “Čestitam Gotovini i Marka~u {to su na slobodi, {to su do{li svojoj ku}i, svojoj porodici. Posebno im ~estitam {to ih njihova dr`ava {titi i {to ih narod slavi kao heroje. O Hrvatima mo`e da misli {ta ko ho}e, ali su nam odr`ali lekciju iz dostojanstva i trebalo bi da u~imo od njih”, ka`e [ljivan~anin koji je nakon izdr`ane dvije tre}ine kazne iza{ao iz zatvora 7. jula 2011. godine.

VESELIN [LJIVAN^ANIN “^estitao sam Gotovini i Marka~u osloba|anje jer po{tujem ~ojstvo i juna{tvo”

Gotovina i Marka~ su mi ~esto donosili u }eliju hranu koju su kuhali, a kada sam po{ao ku}i, Gotovina mi se bacio u zagrljaj i iskreno ~estitao 32

SLOBODNA BOSNA I 22.11.2012.

Sljivancanin:TEKST osnova.qxd

21.11.2012

21:47

Page 33

SRBIJANSKA PODR[KA HRVATSKIM GENERALIMA

MNOGI SU MI U SRBIJI ^ESTITALI [TO SAM JAVNO PODR@AO OSLOBA\ANJE GOTOVINE I MARKA^A Gospodine [ljivan~aninu, kako komentari{ete odluku Ha{kog tribunala koji je izrekao osloba|aju}u presudu za hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Marka~a?

Nisam merodovan da komentari{em odluke Me|unarodnog suda. Nisam dovoljno upoznat sa optu`nicom, niti izvo|enjem dokaza u prvostepenom postupku. Čestitao sam hrvatskim generalima izlazak na slobodu, a hrvatskom narodu podr{ku koju su dali svojim generalima. Upoznao sam generale Gotovinu i Marka~a u zatvoru. Prema meni su se korektno odnosili i imali smo dobre odnose. Nikad mi nijedan od njih ni{ta ru`no nije rekao, a kamoli vrije|ao. Kada sam ja iza{ao na slobodu, ispratili su me i ~estitali mi. Ako su oni kao oficiri svoje dr`ave izvr{avali nare|enja rukovodstva zemlje i svog predsednika, pri ~emu je hrvatska vojska ubila preko 2.000 civila i proterala preko 250.000 ljudi sa svojih ognji{ta, a @albeno ve}e me|unarodnog suda, kojim je predsedavao sudija Theodor Meron, ka`e da su generali pravilno izvr{ili zadatak i da nisu napravili zlo~in, verovatno sudije tog suda znaju ko je po~inio taj zlo~in!?

DIVIM SE DR@AVI HRVATSKOJ

Vi ste jedini iz Srbije ~estitali hrvatskim generalima izlazak na slobodu, da li su Vas zbog toga u Srbiji kritikovali ili osu|ivali?

Ne znam ko je {ta rekao iz Srbije za generale. Čuo sam da se komentari{e odluka @albenog ve}a. Meni li~no niko nije uputio nikakvu kritiku. Naprotiv, mnogo ljudi mi je ~estitalo na korektnom gestu. Te komentare mo`ete pro~itati na internetu.

Narod Srbije uvek je po{tovao ~ojstvo i vite{tvo. Nisu generali sami sebi sudili, niti im je sudila hrvatska dr`ava. Verujem da su hrvatske vlasti u~inile sve da pomognu svojim generalima. Po meni je to normalno. Čini se da na neki na~in zavidite hrvatskim generalima zbog toga {to se 22.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

“NISU GENERALI KRIVI ZA PRESUDU” Dok u Srbiji rastu tenzije izazvane presudom Ha{kog tribunala, biv{i oficir JNA Veselin [ljivan~anin druga~ije gleda na epilog su|enja za vojnu operaciju “Oluja”

dr`ava zauzela za njihovu odbranu. Kakav je bio odnos Srbije prema njenim ha{kim optu`enicima, konkretno prema Vama?

Ne zavidim hrvatskim generalima.

Mene je iz Haaga na aerodromu do~ekala samo porodica, advokat i nekoliko prijatelja, a Gotovini i Marka~u je klicala cijela Hrvatska, od predsjednika do premijera. A kako mi je bilo dok sam gledao radovanje u Hrvatskoj, to moja du{a zna. Je li to pravda, ne znam. @elim i Gotovini i Marka~u sre}u na slobodi, kao {to su i oni meni. Odnos srpskih politi~ara prema ha{kim optu`enicima bio je razli~it, zavisno kako je ko i da li je hteo da se dodvori me|unarodnim mentorima. Odnos prema meni bio je lo{.

Recimo kao penzionisanom oficiru nisu mi dozvolili da u Domu Vojske odr`im promociju knjige ili, recimo, morao sam da pi{em i tra`im odobrenje od biv{eg ministra odbrane [utanovca da kao vojno lice koris-

tim propusnicu za bazen. E, to je na{a nesre}a.

Ako je suditi po Va{oj knjizi “Branio sam istinu” u Tribunalu je me|u zatvorenicima postojala odre|ena vrsta bratstva.

Naime, zatvorenici su, bez obzira na vjeru i naciju, sara|ivali i dru`ili se. Recimo, Slobodan Milo{evi} je savjetovao Pa{ka Ljubi~i}a. Mo`ete li nam ne{to vi{e re}i o Va{em prijateljstvu i dru`enju sa generalom Antom Gotovinom, koji vas je u Haagu zvao \uka?

Dru`io sam se sa svima, zavisno kako su me gde i kada zatvorske vlasti preme{tale u zgradu ili na sprat. Jedno vreme bio sam i na spratu sa tri Albanca, Mikeom iz Ruande, Naserom Ori}em i Enverom Had`ihasanovi}em. Imali smo vrlo korektne odnose. Gotovina je bio dosta miran i povu~en ~ovek. Uglavnom je vreme 33

Sljivancanin:TEKST osnova.qxd

21.11.2012

21:47

Page 34

HA[KO BRATSTVO I JEDINSTVO provodio u }eliji, dru`ili smo se u sportskoj sali. Nije puno komunicirao ali se dru`io sa svim zatvorenicima i bio korektan. Bili smo na tre}em spratu, on je bio u odeljenju D2, a ja u D1. I{li smo zajedno u {etnju i sport.

Igrali smo fudbal, kada bi me faulirao, pru`io bi mi ruku i kazao - \uka, izvini.

Iskreno, ne znam za{to me je tako zvao.

Volio je da sprema hranu sa morskim plodovima, rakovima i {koljkama. Tanjir sa {pagetama bi mi donio u }eliju. Tokom {etnji ni s kim nije `elio da {eta. Pitao sam Ivicu Raji}a za{to je takav, a on mi je kazao da ga ne diram jer je Gotovina dosta pobo`an i tokom {etnji moli se Bogu. Kada sam oslobo|en, do{ao sam do njegove }elije da se pozdravimo. Stra`ar je otvorio vrata, on je le`ao u zamra~enoj sobi, ali kada me je vidio bacio mi se u zagrljaj i rekao: “\uka, svaka ti ~ast, `elim ti svaku sre}u. Sre}an ti put.“ Na rastanku me poljubio, a ja sam njemu rekao: “Ante, `elim ti da doka`e{ pravdu i da iza|e{ iz zatvora.“ S kojim hrvatskim oficirima ste jo{ bili bliski i {ta Vas je zapravo zbli`ilo s njima?

Dru`io sam se sa svim Hrvatima koji su bili u pritvoru, posebno sa Jadrankom Prli}em, Brunom Stoji}em, Slobodanom Praljkom, Ivicom Raji}em, Marka~em... To su ljudi pribli`nih godina kao i ja. Rasli smo u istoj dr`avi. Imamo mnogo sli~nih navika: govorimo isti jezik, volimo sli~nu muziku, imamo sli~an izbor hrane i pi}a...

Recimo, Prli} je na mene ostavio veliki utisak. Tokom {etnji pri~ao mi je o doga|ajima iz rata. On ima izuzetna zapa`anja.

Pokazivao mi je svoje slike sa mnogim ameri~kim zvani~nicima. Poklonio mi je i svoju knjigu. Marka~ mi je pri~ao o njegov sastanku sa Tu|manom uo~i jedne va`ne vojne akcije, znao sam da mi je to ispri~ao dobronamjerno. General Ivica Raji} mi je

POSLJEDNJA SJEDNICA PREDSJEDNI[TVA SFRJ

Priveo sam u podrum Belog dvora Tuđmana, Kučana… da se dogovore Javnosti je malo poznato da ste Vi 11. marta 1991. godine doveli, bolje re~eno priveli ~lanove posljednjeg Predsjedni{tva SFRJ i tra`ili da oni budu zatvoreni u podrumu Belog dvora sve dok se ne dogovore da li }e vojni vrh preuzeti vo|enje zemlje ili }e oni preuzeti odgovornost za nastalu krizu?

Kako je to zapravo izgledalo i kako je zavr{ilo?

Moja ideja je bila da se svi ~lanovi Predsjedni{tva dovedu, zatvore i da ih obezbe|uje vojska sve dok ne postignu dogovor ko }e biti funkcioner ili da vojska preuzme tu funkciju. Ja sam uspio da dovedem sve ~lanove Predsjedni{tva. Svi su tu bili Tu|man, Ku~an..., svi do jednog.

Admiral Stane Brovet je dr`ao neke me|usastanke. Na kraju su ti ljudi pu{teni i nikada se nisu sastali. Ja verujem da je odluku o njihovom pu{tanju doneo general Kadijevi}. Verujem da bi bilo druga~ije da smo ih te ve~eri premestili u Beli dvor i dr`ali ih dok se ne dogovore. Mo`da ne bi bilo me|unacionalnih sukoba. SFRJ ne bi opstala, ali bi se politi~ari dogovorili da se narod me|usobno ne ubija.

Ko je inicirao taj pu~ i {ta je bio njegov cilj?

Pu~a nije bilo. Pukovnik Mile Mrk{i}, zanesen nekim nepromi{ljenim idejama nacionalizma i strahom od zadataka koji su ga o~ekivali, poku{ao je da neke mlade ljude zloupotrebi kako bi uneo paniku me|u pripadnike General{taba JNA. Generali Kadijevi} i Ad`i} su bili jugoslovenski opredeljeni oficiri. U to vreme takav pu~ nije bilo mogu}e izvesti. O ovome sam detaljno pisao u svojoj drugoj knjizi koja se zove “Sine, budi ~ovek”.

Franjo Tu|man

U predve~erje rata na prostoru biv{e Jugoslavije poku{an je vojni pu~ kada je trebalo da bude smijenjen general Kadijevi} i postavljen Blagoje Ad`i}.

ispri~ao dosta pikantnih doga|aja iz njegovih susreta sa srpskim generalima i visokim srpskim rukovodiocima. Bio je

ogor~en {to smo u zatvoru. Govorio je da smo `rtvovani. Smatrao je da su nas posva|ali stranci. Od mene je tra`io CD sa

SRPSKI OFICIR OSU\EN ZA RATNE ZLO^INE U VUKOVARU Pukovnik Veselin [ljivan~anin odle`ao je dvije tre}ine desetogodi{nje kazne za po~injene ratne zlo~ine nad Hrvatima u Vukovaru 1991. godine 34

SLOBODNA BOSNA I 22.11.2012.

Sljivancanin:TEKST osnova.qxd

21.11.2012

21:48

Page 35

SRBIJANSKA PODR[KA HRVATSKIM GENERALIMA Foto: Mario Ili~i}

PRIJATELJSTVA IZA RE[ETAKA Naser Ori} je me|u prvima ~estitao Veselinu [ljivan~aninu izlazak na slobodu

narodnom muzikom srpskih peva~a koje je rado slu{a. Hrvatski oficiri i generali su sve vreme bili korektni i prema Slobodanu Milo{evi}u. Kada je Milo{evi} umro, Gotovina i ostali oficiri dali su ~itulju.

Naser Ori} Vas je nakon izlaska na slobodu pozvao da Vam ~estita izlazak. S kim od ha{kih optu`enika ste ostali u kontaktu?

Da, istina je, Naser mi je ~estitao slobodu. Po izlasku iz zatvora uglavnom sam posve}en porodici, prijateljima i sportu.

Najvi{e kontaktiram sa Miroslavom Radi}em.

POMOGAO MI JE RASIM LJAJI]

Kada Vam je izre~ena presuda na 17 godina zatvora, ~lan @albenog vije}a bio je Theodor Meron, sudija koji je glasao za osloba|anje Gotovine i Marka~a...

Ja sam u prvostepenoj presudi osu|en na pet godina zatvora. Progla{en sam krivim za: kr{enje zakona i obi~aja ratovanja — pomaganje u mu~enju. @albeno ve}e kojim je predsedavao sudija Theodor Meron, bez i jednog dokaza, preglasavanjem sudija 3 naprema 2 (sudije Pocar i Vaz izdvojili su mi{ljenje i glasali protiv kazne), osudilo me je na 17 godina zatvora. Upornim radom mojih advokata Novaka Luki}a i Stefana Burbona, podr{kom porodice, ministra HA[KI DRUGARI

Vojislav Šešelj i Tuta Naletilić bili su bliski kao braća rođena Kada je u Tribunalu prikazan film o Vukovaru, Vi ste se sukobili sa Vojislavom [e{eljem. Ina~e, sukob me|u vama ve} du`e vrijeme tinja. [ta je uzrok tog sukoba i kako se [e{elj pona{ao na rati{tu u Vukovaru?

Nikada se nisam slagao sa njegovim stilom pona{anja i mi{ljenja. Dok je jedinica kojoj sam ja pripadao bila u Vukovaru, [e{elj je boravio samo jedan dan. O tome sam pisao i u svojoj knjizi. U Haagu su me provocirali on i Tuta Naletili} koji su me zvali - Titino gove~e. Ja sam im govorio da je Tito `iv da bi letovao na Brionima, a ne s njima se povla~io po belosvetskim zatvorima. Ja sam bio u Gardijskoj brigadi koji je obezbe|ivala Ku}u cve}a. [e{elj je prije izbijanja rata sa grupom svojih pristalica krenuo da u Titov grob, koji je ina~e od

22.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

ZATVORENI^KI ANIMOZITET PREMA TITU “Mladen Naletili} Tuta i Vojislav [e{elj zvali su me Titino gove~e, jer sam uva`avao lik i djelo Josipa Broza”

mermera, zabode glogov kolac.

Me|utim, ja sam ga naoru`an sa svojim vojnicima do~ekao na jednoj uzvi{ici kod Ku}e cve}a i rekao ’da niko ne}e pro}i dok se zadnji pucanj ne ~uje’, nakon ~ega su se oni stavili ko~eve na

ramena i razbe`ali. Ja kao Titov pitomac izuzetno sam uva`avao Josipa Broza. Mladen Naletili} Tuta je tako|er gajio animozitet prema Titu. Kada sam mu jednom prilikom kazao da je Tito najve}i sin hrvatskog naroda,

njemu je toliko pozlilo da je morao u ambulantu. Ina~e, Tuta je stalno govorio da je usta{a i donosio neku knjigu i ube|ivao nas da je [e{elj Hrvat. Dok su bili na istom spratu, njih dvojica su bili najbolji drugari.

35

Sljivancanin:TEKST osnova.qxd

21.11.2012

21:48

Page 36

HA[KO BRATSTVO I JEDINSTVO Rasima Ljaji}a i predsednika Srbije, uspeo sam da dobijem reviziju. Isto `albeno ve}e ukinulo mi je krivi~no delo, ali izreklo kaznu od 10 godina zatvora. Protiv kazne je bio sudija Pocar i izdvojio mi{ljenje.

U Va{oj drugoj knjizi pi{ete o doga|ajima u Vukovaru. Ne mogu a da vas ne pitam da li biste s ove vremenske distance postupili isto kao prije dvije decenije kada je o vojnim operacijama u Vukovaru rije~?

Kao oficir Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije sa svojom jedinicom u svojoj zemlji, u~estvovao sam u deblokadi kasarne u Vukovaru, osloba|anju zarobljenih vojnika i razoru`anju paravojnih formacija koje su u to vreme pucale na pripadnike JNA. Pred pretresnim ve}em Me|unarodnog suda izjavio sam:

ZLO^INCI ZLO^INCI II HEROJI HEROJI

“Na{i “Na{i oficiri oficiri uu Tribunalu Tribunalu su su odba~eni odba~eni od od dr`ave dr`ave za za koju koju su su se se borili, borili, za za razliku razliku od od hrvatskih hrvatskih koje koje dr`ava dr`ava slavi slavi kao kao heroje” heroje”

Veljka Kadijevi}a, Blagoja Ad`i}a, @ivotu Pani}a, nije optu`io Ha{ki tribunal?

General Ad`i} je u Vukovaru boravio samo nekoliko sati i nikada nije imao pu{ku u ruci.

Ne znam ~ime se rukovodilo Tu`ila{tvo Me|unarodnog suda u pisanju optu`nice.

Uveren sam da su na{li bilo kakve osnove, propuste ili razloge, optu`ili bi i navedene generale.

OFICIRSKI RASTANAK: “Kada sam oslobođen došao do njegove ćelije da se pozdravimo. Kada me je vidio bacio mi se u zagrljaj i rekao – “Ðuka svaka ti čast, želim ti svaku sreću. Srećan ti put.“ Na rastanku me poljubio, a ja sam njemu rekao: “Ante želim ti da dokažeš pravdu i da izađeš iz zatvora“ “... da je Hrvatska bila nezavisna dr`ava u to vreme, ni moji vojnici ni ja ne bismo do{li na teritoriju Hrvatske...“ Nikada nisam u vojnim {kolama u~en da vodim agresorski rat, ve} isklju~ivo da branim svoju zemlju i svoj narod. Veliko je zlo za sve narode tada{nje Jugoslavije {to su izbili me|unacionalni sukobi koji su prerasli u gra|anski rat u kome je nastradalo

mnogo nedu`nih `rtava. Sramota. Mogli smo da se druga~ije razi|emo i ne otvaramo nove rane.

Zanimljivo je da Vam se u Vukovaru s pu{kom u ruci nekoliko dana pridru`io i na~elnik General{taba JNA general Blagoje Ad`i}. Kako komentari{ete ~injenicu da ni jednog na~elnika General{taba, mislim na Foto: Mario Ili~i}

HA[KE [ETNJE I RAZGOVORI “Puno vremena u {etnji sam proveo sa Jadrankom Prli}em koji je na mene ostavio veliki utisak” 36

Da li je JNA mogla da sprije~i krvoproli}e u SFRJ i na koji na~in?

Nije mogla. Sve republike imale su jedinice teritorijalne odbrane, u to vreme dobro naoru`ane. Pored toga, imale su i republi~ke jedinice MUP-a. Nacionalizam je ja~ao iz dana u dan. JNA je bila popunjena mladi}ima do 20 godina ~iji je vojni rok kratko trajao. Napadi na kasarne JNA u Sloveniji i Hrvatskoj po~injali su kada se generacija obu~enih vojnika otpusti ku}ama, a u kasarne do|u mladi vojnici. JNA je obu~avana da zajedno sa Teritorijalnom odbranom brani zemlju od spoljne agresije.

Nacionalisti u republikama tada{nje Jugoslavije, uz podr{ku stranih mentora, imali su svoje sitnosopstveni~ke interese. Mislim da nam sada nedostaje tako lepa zemlja kakva je bila SFRJ. Svi sada ho}emo u Evropsku uniju a nismo mogli kao kom{ije da `ivimo zajedno. Dok sam bio u Vukovaru, verovao sam da je on opomena za sve i da }e sukobi u Jugoslaviji prestati. Me|utim, buknuo je gra|anski rat i najvi{e je stradala Bosna i Hercegovina. @alosno je {to smo imali za vo|e nacionaliste koji su slu{ali strane mentore. Za BiH me ve`u lepe uspomene po{to sam srednju {kolu zavr{io u Sarajevu. To je jedan od najlep{ih gradova moje mladosti.

Verujem da }u ponovo do}i u taj grad. Ovom prilikom pozdravljam sve gra|ane Sarajeva i sve ~itaoce va{ega lista. Padaju mi na pamet stihovi jedne pesme koju sam nau~io u Sarajevu: Svi su ljudi na svijetu bra}a, to je vjera prava i najkra}a. Oni koji okaljaju prste za{to da se klanjaju i krste...

SLOBODNA BOSNA I 22.11.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

21.11.2012

21:34

Page 4

Panjeta Romi:TEKST osnova.qxd

21.11.2012

23:05

Page 38

ROMI, BiH, SRBIJA, BALKAN

Romski aktivist, akademik DRAGOLJUB ACKOVIĆ, potpredsjednik Svjetskog parlamenta Roma u Svjetskoj organizaciji Roma, generalni sekretar Evropske organizacije Roma, direktor Muzeja romske kulture i zamjenik direktora Kancelarije Vlade Srbije za ljudska i manjinska prava, bio je učesnik Konferencije o standardizaciji romskog jezika u Sarajevu. Za “Slobodnu Bosnu“ govori o statusu Roma na Balkanu i u Evropi, sramnoj diskriminaciji Roma u Ustavu BiH, osnivanju velike romske regionalne stranke koja će okupiti sve Rome Balkana...

38

SLOBODNA BOSNA I 22.11.2012.

Panjeta Romi:TEKST osnova.qxd

21.11.2012

23:05

Page 39

PREDRASUDE, DISKRIMINACIJA, BORBA

ROMI, BORCI BEZ PU[KE “U {koli sam morao da znam tri puta vi{e od ostalih da bih bio ravan sa njima. Ako bi se desilo da nekome ne{to u na{em odjeljenju fali, znalo se ta~no koga }e optu`iti za kra|u“ Razgovarao: ALMIR PANJETA Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

Kako je danas biti Rom u Srbiji i na Balkanu?

Uvek je bilo te{ko, a ni danas nije mnogo bolje. Trudimo se kao narod da na svaki mogu}i na~in pobolj{amo svoje `ivote na taj na~in {to menjamo uslove `ivota i {to menjamo ljude i poglede ljudi na ono {to mi u `ivotu radimo i {to }emo raditi. Jer, bez promene pogleda drugih na nas, te{ko }emo bilo {ta da uspemo. Naravno, postoje i me|u nama Romima predrasude, ali su one daleko manje nego ostale.

NA[A TOLERANCIJA ^ESTO NIJE PREDNOST

Me|usobno, ili prema drugima?

Postoje me|usobne predrasude, postoje predrasude prema neromima, i postoje predrasude neroma prema Romima, dakle, op{ta konfuzija.

Vidite li vi rje{enje i kako se nositi s tim?

Vidim re{enje i trudim se. Poslednjih 40 godina bavim se upoznavanjem drugih sa Romima. Pi{em knjige o kulturi, istoriji i jeziku svoga romskog naroda koja je do sada gotovo nepoznata. Nepoznato je, primera radi, da se Romi prvi put na ovim prostorima pominju 330 godina pre nove ere. Pominje ih ni manje ni vi{e no slavni gr~ki istori~ar Herodot, koji ka`e da s vojskom Aleksandra Makedonskog do|o{e neki ljudi imenom Singini. Odakle su do{li?

Pa s njegovog osvajanja iz Indije. A, po ~emu su karakteristi~ni? Po tome {to se bave uzgajanjem konja, rade kovanje konja, a njihove devojke imaju divan obi~aj i pravo prema kojem ako znaju da upravljaju kolima, onda mogu da biraju mu`a, a ako to nisu nau~ile, onda im roditelji biraju mu`a.

Koliko sami Romi potpadaju pod stereotipe koji se za njih ve`u?

22.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

Veoma potpadaju jer nemaju mogu}nost da se brane, to je jedna stvar. Drugo, nisu navikli na direktan otpor. Romski narod ima jedan problem, a to je da su veoma, veoma tolerantni. Ta tolerantnost ne mo`e uvek da bude dobra kada su u pitanju neki koji su zlonamerni. Tolerantan mo`e{ biti prema ~oveku koji je dobronameran, i takvih je najvi{e, ali ima i onih koji itekako znaju da to zloupotrebe. Ima jedna pri~a iz davnoga vremena koja govori kakav je na{ odnos prema drugima. Kada je jedan muslimanski vladar 1120. godine napao indijsku pokrajinu u kojoj su `iveli Romi, izgubio je bitku od romskog vladara koji ga je pustio, nije ga ubio uop{te i pustio ga je da ode. Kada je slede}i put ovaj vladar do{ao, i pobedio romskog cara, on ga je odmah ubio.

Da se vratimo u sada{nje vrijeme.

Kako ste vi li~no uspjeli kao Rom do}i do visokog obrazovanja i svih funkcija koje imate?

Nisam ba{ normalno kroz sve prolazio. Često umem da ka`em re~enicu koja zvu~i grubo, ali i nije toliko gruba: Ja sam morao da znam tri puta vi{e od ostalih da bih bio ravan s njima. Bio sam odli~an |ak i sedeo sam u zadnjoj klupi, jo{ sam i pomalo }orav pa ne vidim, i to je bio veliki problem. Svi moji drugari u prvom, drugom i tre}em razredu sedeli su u prvom redu, i ja sam ~eznuo da sedim u toj prvoj klupi, ali nije mi se ba{ dalo mnogo... Ako bi se desilo da je nekome ne{to u na{em odeljenju nestalo, znalo se ta~no koga }e optu`iti za kra|u. Ako bi neko napravio kakav problem, odmah bi se to vrlo brzo meni pripisalo. Ipak, sre}a je pa sam bio u generaciji koja je uspela.

U prvom razredu u mom odelenju je bilo osam Roma, sva osmorica smo zavr{ili osnovnu {kolu, mnogi srednje {kole, a neki fakultete. Od tih osmero Roma nekoliko njih su najbogatiji ljudi na prostoru nekada{nje Jugoslavije. Imao sam sre}e.

A, ovi {to nemaju ba{ tu sre}u?

Oni pate, mu~e se i dan danas i uvek }e se mu~iti. Jo{ uvek se prokazuje romsko dete, i tako }e biti dok druga strana ne shvati da to nije u redu i korektno te da treba biti tolerantan koliko je to mogu}e.

Kako je mogu}e biti tolerantan? Pa tako {to }emo se poznavati. Ja moram da znam kulturu Bo{njaka, Srba, Amerikanaca i svih mogu}ih i nemogu}ih, ali drugi, ne znaju moju kulturu, moj jezik, i moju istoriju. Ne znaju da je moj jezik jedan od najstarijih na svetu jer dolazi posle sanskrta, ne znaju da smo na ove prostore do{li mnogo pre drugih, da imamo svoje obi~aje, verovanja, da nismo lopovi i kradljivci, da smo u nekada{njim vremenima bili odli~an narod koji je imao sve ono {to jedan narod ima: svoj jezik, kulturu i istoriju. I da jednu stvar nikada nismo koristili za svoju slobodu, a to je pu{ka! Uvek smo koristili re~, razgovor i sve ono {to je miroljubivo, sledbenici smo Mahatme Gandhija.

USTAV BiH JE RASISTI^KI PREMA JEVREJIMA I ROMIMA

U Svjetskoj ste organizaciji Roma, u kojem dijelu svijeta je Romima danas najbolje?

Te{ko, nigde nije dobro. Sada je posebno veliki problem takozvanih azilanata, mi u Srbiji imamo taj problem, stalno govore kako }e nam ponovo uvesti vize, i ko je kriv?

Krivi su Romi! E, pa, nije ta~no. Ne bi trebalo tako da bude. Ako gledamo svet, bio sam u [paniji nekoliko puta i tamo sam video ne{to {to mi se mnogo dopalo. Mo`da `ivot tamo nije ba{ najbolji, ali ja sam video mnogo Roma studenata, mnogo univerzitetskih profesora, prvi Rom ~lan Evropskog parlamenta je bio Rom iz [panije. Video sam njihove igre, slu{ao “Cante hondo“, gledao sam kako lepo igraju, i mislim da je `ivot Roma u [paniji najbli`i onome {to bismo mogli nazvati lepim.

Slo`i}emo se da Romima nije lako nigdje u svijetu, ali kako u svemu tome 39

Panjeta Romi:TEKST osnova.qxd

21.11.2012

23:06

Page 40

ROMI, BiH, SRBIJA, BALKAN gledate na situaciju u BiH gdje su Romi diskriminirani zvani~no, kroz ustav koji je potpuno diskriminiraju}i ne samo prema Romima ve} i prema ostalima koji nisu Srbi, Hrvati ili Bo{njaci?

Upoznat sam, i to je jako te{ko. Znam da je bila i tu`ba koju su pokrenuli Romi i Jevreji, i da }e biti mnogo problema oko toga. Mislim da to za jednu Bosnu koju svi znamo iz nekih boljih vremena nije lepo, nije dobro. Ja se Bosne se}am kao ne~ega {to je bilo najfinije, najsuptilnije. Da sad meni neko ka`e da se ja ne mogu kandidovati za predsednika dr`ave? Za{to?!

Samo zato {to sam Rom ili Jevrej? To ne mo`e, to nije u redu! Naravno da ima drugih, ekonomskih problema koji su daleko te`i, ali se nadam da }e razumevanje kod jednog broja, hajde da ka`emo politi~kih ljudi na svim stranama, biti jako korisno. Ovakvi skupovi kao {to je ovaj skup o standardizaciji romskog jezika veoma doprinose tome. Pri~a o tome }e se ra{iriti, jer kada nakon skupa bude formiran Evropski institut za izu~avanje romskog jezika, onda }e to biti velika stvar, izuzetna stvar za romski narod u ~itavom svetu.

Ovde }e se tra`iti izvori, jer ja moram da podsetim da je sve to po~elo mnogo ranije nego kod drugih naroda i dr`ava. Se}am se da sam 1986. bio u Sarajevu na velikom skupu na kojem je zapo~eto sve ovo {to danas radimo.

Koliko ste konkretno upoznati sa sadr`ajem tu`be Sejdi}-Finci protiv BiH? Naravno da sam upoznat, pratim je od prvoga dana, vidite i sami da znam da dr`ava ne dozvoljava da se neki ljudi kandiduju za najvi{e organe vlasti, Sud u Strasbourgu je doneo odluku tako da }e ona morati da bude provedena kad-tad, odnosno ustav }e morati biti promenjen u skladu s tom odlukom.

40

“Prva “Prva knjiga knjiga na na romskom romskom jeziku jeziku objavljena objavljena je je uu Prijedoru Prijedoru 1927.

1927. godine!” godine!”

PJESMOM DA TI KA@EM

Muzika je univerzalni jezik Roma Romi su u mnogim segmentima diskriminisani i gurnuti u drugi plan, ali je ~injenica da kada je muzika u pitanju, posebno folk, da tu definitivno vladaju...

Jeste, i to kroz razne vrste muzike. Od svog dolaska iz Indije pa do dana{njeg dana Romi su bili vrlo veliki i zna~ajni muzi~ari. Da vam ka`em jedan interesantan podatak o kojem malo ko zna: ka`u da Rom mo`e da svira koju ho}e{ muziku i da je vrlo brzo shvati ta~no. Evropsko uho razlikuje ~etvrtinu i osminu tona, dok isto~nja~ko uho razlikuje 16-tinu i 32-ojku, i zato je Romima lako da sviraju bilo {ta.

Na{ univerzalni jezik, romski univerzalni jezik je muzi~ki jezik, i mi smo na taj na~in otvorili mnoga vrata, vrata kod svih naroda. Pokazali smo da preko muzike

mo`emo da u|emo u du{e i srca svih ljudi.

Ne samo to, pomogli smo i sebi kroz to Romi muzi~ari su prvi uveli kulturu `ivljenja u svoje porodice. I{li su svirati na svadbe, videli kako `ive Srbi, Bo{njaci, Englezi... i onda su to unosili i primenjivali u svojoj ku}i. Tako su i `ene koje su radile kao pralje po ku}ama, i tako se prenosila kultura, mi nismo u {koli nau~ili kulturu `ivljenja jer nismo mogli.

Ipak, nedavno je ~ak i na festivalu u Gu~i na kojem romski truba~i dominiraju bilo nekih problema...

To je tu`no. To {to se u Gu~i doga|alo je veoma tu`no i to bi trebalo ispraviti. Ne mo`e za jednog ~lana orkestra, ili za jedan orkestar, da ima mesta u hotelu, a da Romi moraju da spavaju gde se sna|u.

Foto: Mario Ili~i}

Kakvo je stanje u Srbiji? Tamo je sistemski rije{eno mnogo toga, ali imamo pojavu skinhead pokreta, homofobiju...

Imamo raznih problema, od toga da su Romi te{ka sirotinja, do toga da se ka`e da nas u Srbiji `ivi oko 100.000 , a stvarni broj je oko 600.000 Roma. Pokreta ima koliko vam du{a ho}e, i ti nacionalisti~ki pokreti uglavnom nisu naklonjeni romskoj populaciji, me|utim, u poslednjih nekoliko meseci ima jedna tendencija da se ra{~i{}ava stanje me|u nama Romima.

Me|u Romima, gde spadam i ja, bilo je mnogo problema jer smo se priklanjali razli~itim stranama. Poslednjih 10-15 godina sam izbegavao da se bavim politi~kim radom, napravio sam nekoliko institucija kulture, Muzej romske kulture u Beogradu, napravio sam Roma Art Gallery, i takve institucije postoje samo jo{ na

STANDARDIZACIJA STANDARDIZACIJA ROMSKOG ROMSKOG JEZIKA JEZIKA

DISKRIMINACIJA I NA GU^I “Ne mo`e za jednog ~lana orkestra, ili za jedan orkestar, da ima mesta u hotelu, a da Romi moraju da spavaju gde se sna|u”

SLOBODNA BOSNA I 22.11.2012.

Panjeta Romi:TEKST osnova.qxd

21.11.2012

23:07

Page 41

PREDRASUDE, DISKRIMINACIJA, BORBA APSOLUTNO ROM-ANTI^NO

“Reč ciganin znači prljav, gubav ili kljast“ Kako vi vidite upotrebu rije~i Ciganin, koja se upotrebljava u romskim pjesmama, ali i kao pogrdan naziv?

Re~ ciganin zna~i prljav, gubav ili kljast. Ja razumem moje drugare, imam

puno drugara koji ka`u “hajde da ka`emo ciganin“, a ja im ka`em “hajde da ne ka`emo, jer ciganin zna~i to i to“. S druge strane, nikada ne bih naterao peva~a da u pesmu umesto ciganin ubacuje re~ Rom, ne, jednostavno je tako.

ROMALE, ROMALE, ^AVALE... ^AVALE...

“Stalno “Stalno govore govore kako kako }e }e nam nam ponovo ponovo uvesti uvesti vize, vize, ii ko ko je je kriv? kriv? Krivi Krivi su su Romi!

Romi!

E, E, pa, pa, nije nije ta~no.” ta~no.”

nekoliko mesta u svetu. Meni kao antropologu to nije bilo te{ko, ali je veoma te{ko obezbediti pare. Uspeo sam, ne znam ni sam kako, a sada je do{lo vreme kada sam i sam na nekim pozicijama, i ja kao zamenik direktora Kancelarije za ljudska prava ne mogu da na|em novac i to je i dalje problem.

ROMI ROMI II GANDHI GANDHI

“Nikada “Nikada za za svoju svoju slobodu slobodu nismo nismo koristili koristili pu{ku! pu{ku! Uvek Uvek smo smo koristili koristili re~, re~, razgovor razgovor ii sve sve ono ono {to {to je je miroljubivo, miroljubivo, sledbenici sledbenici smo smo Mahatme Mahatme Gandhija” Gandhija”

22.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

A, ima li uop{te romske kulture i umjetnosti?

Ima! U Srbiji imamo jedno 20 likovnih umetnika Roma koji su vrhunski nivo, imamo jedno 10-ak pisaca koji su srpska knji`evnost, imamo nekoliko desetina sportista, neki kriju da su Romi, neki ne kriju, ali mi ih uglavnom prepoznajemo...

Imamo i dnevni radio program na romskom i srpskom jeziku, 40 minuta na prvom programu Radio Beograda! To je dobro, ali bi moglo da bude jo{ bolje i jo{ korisnije.

Imali smo tri privatne televizije i nekoliko radija, sad imamo samo jednu...

Kako da Romi nemaju svoju politi~ku stranku?

Imali su i imaju. Jedno vreme su Romi imali tri narodna poslanika iz tri razli~ite stranke, sada imaju jednog poslanika iz jedne stranke...

NIKOLI]EV SNS TOLERANTAN JE PREMA ROMIMA

Mislio sam na stranku Roma, ka`ete da samo u Srbiji ima 600.000 Roma, bio bi to nezanemariv broj glasova. Jeste razmi{ljali o osnivanju takve stranke?

To je zaista velika cifra, i ja li~no mislim da }e Romi jednoga dana, kad bude do{lo neko drugo vreme, imati svoju veliku jedinstvenu romsku politi~ku partiju. Sada imamo desetak politi~kih partija, i nisam za to da se glasa~ko telo cepka. Zato sam sada u Srpskoj naprednoj stranci jer kroz jednu takvu partiju mogu da delujem i obezbedim {to je mogu}e vi{e za svoj narod. Za mene znaju da sam materijalno obezbe|en, da sam od {kole zavr{io to {to sam zavr{io, i potrebno mi je da ove tri godine, koliko imam do penzije, uradim ne{to.

Nije li to neobi~no, s obzirom da se ba{ radikalni pokreti me|u kojima i oni koji su protiv Roma ve`u ba{ za naprednjake i ljude poput Tome Nikoli}a?

E nije ba{ tako! Sa radikalima da, ali me|u naprednjacima ih nema! Ja bih prvi iza{ao iz stranke!

Vratimo se standardizaciji romskog jezika. Sve to poku{avate na jednom podneblju gdje se i oko ostalih jezika vode polemike, brojni ne priznaju bosanski jezik... Kako u takvom okru`enju standardizirati romski jezik?

Dobro je to {to ni drugi nisu sve do kraja re{ili i onda u to, eto, i mi spadamo.

Ima to predistoriju, 1927. godine, na ovim prostorima, u Prijedoru, {tampana je prva knjiga na romskom jeziku, pesmarica sa 100 pesama na romskom jeziku autora akademika Rade Ukliha.

Od tada je proteklo mnogo vremena, pa je u Sarajevu 1986. bio veliki simpozijum o romskoj kulturi i jeziku, Uklih je napisao 44 knjige o Romima... Ima danas i savremenih pisaca, nekoliko savremenih dobrih pisaca, umetnika, Romi su ~lanovi akademija, i ovo je pogodno tlo.

41

EUROPA:EUROPA.qxd

21.11.2012

15:29

Page 42

EVROPA, ODMAH EU TREBA “Dobrodošli u Evropu 21. vijeka!

PRONA]I NOVU PARADIGMU ZA BiH Eduard Kukan, slova~ki zastupnik i predsjednik Delegacije Evropskog parlamenta za odnose sa Albanijom, BiH, Srbijom, Crnom Gorom i Kosovom, nedavno je u razgovoru za EuActiv, iznio utiske o posjeti BiH, u kojoj je zbog postoje}eg sistema “te{ko vladati”: “Iz perspektive Evropskog parlamenta i Evropske komisije mogu re}i da se svi trudimo da pomognemo toj dr`avi, kako bi se prona{le mogu}nosti za rje{enje problema, te za stabilizaciju i pridru`ivanje. No, postoje odre|eni uvjeti za to koji se moraju po{tovati. Ako me pitate o budu}nosti te zemlje, bez nekih ve}ih reformi, koje bi trebale biti dalekose`ne, ne mo`emo o~ekivati razvoj dr`ave prema EU. Ne treba gubiti nadu da }e se stvari promijeniti, ali za sada ne postoje nikakve naznake za to”, kazao je Kukan. Ipak, on se nada da }e }e u 2013. godini EU precizirati novu paradigmu za BiH jer se dosada{nja nije pokazala uspje{nom.

NAJRAZVIJENIJI REGIONI NAJBOLJE KORISTE EU FONDOVE Istra`ivanje Evropske komisije pokazuje da najve}u apsorpcijsku mo} za kori{tenje okvirnih i strukturnih fondova Evropske unije imaju najrazvijeniji regioni, uglavnom zapadne Evrope.

Najbolji evropski regioni su grad Brisel, Ille de France (Pariz), Be~, Stokholm, Etela Suomi u Finskoj, te unutra{nji London i grad Prag. Iz analize podataka koji su uzeti u obzir za period od 2006. do 2012. godine proizlazi da su najvi{e sredstava iz strukturnih fondova povla~ile upravo najrazvijenije i najbogatije evropske regije. ^ak i u slu~aju kada svi ili ve}ina regiona neke zemlje nisu “inovacijski lideri“, {to predstavlja slu~aj u skandinavskim zemljama, onda ti regioni postaju “inovacijski sljedbenici”. To pravilo, koje va`i u skoro svim zemljama zapadne Evrope, ka`e da podjednak razvoj 42

Iako ukupan trošak upravljanja EU-om, programima pomoći i istraživanja i pomoćnim programima iznosi svega jedan posto BDP-a EU-a, štednja se u EU doživljava kao imperativ i ona se traži i novim budžetom EU-a

Z

bog dramati~nog pada `ivotnog standarda radnici u [paniji, Portugalu, Gr~koj, Belgiji i Italiji ponovo su na ulicama. [trajkovi postaju svakodnevnica jer ve}ina evropskih vlada u posljednjih je nekoliko godina morala rezati potro{nju, mirovine i beneficije, i podi}i poreze kako bi javni dug stavili pod kontrolu. Dok na jugu Evrope traju {trajkovi a lideri EU-a se nadaju da }e, uprkos suprotstavljenim stavovima oko bud`eta EU-a, dogovor biti postignut na sastanku koji }e se odr`ati krajem ove sedmice, britanski Guardian upozorava da “ne pro`ivljavamo krizu ve} epohalne promjene, ali, Evropa kao da je tek po~ela shvatati {ta to zna~i.”

”Mora}emo da se naviknemo na {tednju. Relativna oskudica i potreba da se sa manje uradi vi{e ne}e brzo nestati. [tednja obnavlja na{ svijet. Poenta je da se izvu~e najbolje iz nje. Dobrodo{li u Evropu 21. vijeka.” List upozorava da je tek objavljeni kvartalni izvje{taj Banke Engleske o inflaciji “samo posljednji u nizu pokazatelja koji podsje}aju vlade i narode {irom Evrope i dalje da su stari dani jednostavno pro{li”. Banka je, naime, upozorila da }e oporavak biti odr`iv, ali spor, te da stvari mogu biti lo{e du`e vrijeme. Jedino, dakle, {to je izvjesno jeste dalja neizvjesnost.

“Mo`da smo ponovo iza{li iz recesije, ali ideja da Britanija, a kamoli zemlje u euroSLOBODNA BOSNA I 22.11.2012.

EUROPA:EUROPA.qxd

21.11.2012

15:30

Page 43

a!”

[TA [TA ^EKA ^EKA EVROPU EVROPU

Svjetska Svjetska privreda privreda }e, }e, prema prema predvi|anjima predvi|anjima OECD-a, OECD-a, zabilje`iti zabilje`iti rast rast od od oko oko 33 posto posto godi{nje, godi{nje, ali ali uglavnom uglavnom uu Aziji Aziji ii zemljama zemljama uu razvoju, razvoju, dok dok }e }e rast rast uu Evropi Evropi ~esto ~esto opadati opadati

zoni, mogu da o~ekuju bilo kakav nastavak stopa rasta na koje smo se svi navikli od Drugog svjetskog rata je iluzorna.” Kao vijest koja zapravo ilustruje {ta je u pitanju, Guardian navodi onu koja se bavi tek objavljenim izvje{tajem Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) o privrednom rastu. Tokom narednih 50 godi-

na, navodi se u ovom izvje{taju, OECD-a o~ekuje se da }e svjetska privreda zabilje`iti rast od oko 3 posto godi{nje. Ve}ina tog rasta }e, me|utim, biti u Aziji i zemljama u razvoju. Rast u Evropi, uklju~uju}i Veliku Britaniju, bit }e mnogo manje robustan i ~esto }e zapravo bilje`iti pad.

Rast u Britaniji }e ~esto opadati u narednih pola stolje}a. Tokom narednih 50 godina, rast }e biti neujedna~en i ponekad negativan. Dakle, dok svjetska privreda raste, zaklju~uje OECD, evropski udio u njoj }e opasti. “Ekonomska mo} se pomjera ka Kini, ~ija }e privreda naredne godine presti}i privrede eurozone i Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava prije nego {to Barack Obama napusti Bijelu ku}u 2016. godine.

To zna~i da }e svijet imati vi{e, a mi manje.

Suo~avamo se sa oskudicom na koju smo zaboravili…”, zaklju~uje Guardian.

Podsjetimo da su brojne evropske vlade ve} bile prisiljene da zamrznu tro{kove ili ih snize za nekoliko procenata na godi{njem nivou. Iz Evropske komisije je, me|utim, zatra`eno pove}anje bud`eta od {est posto za period 2014 - 2020. U Evropi je sve ve}i broj onih koji smatraju da je {tednju potrebno provesti u Briselu, a Komisija je objavila da je sama napravila rezove u potro{nji. Osam dr`ava EU-a, me|u kojima se posebno isti~e Velika Britanija, a u toj grupi su i Njema~ka i Francuska, tra`e da Komisija novim bud`etom u{tedi izme|u pet i 15 milijardi eura tokom navedenog perioda. Iako ukupan tro{ak upravljanja EU-om, programima pomo}i i istra`ivanja i pomo}nim programima iznosi svega jedan posto BDP-a EU-a, dakle, neuporedivo manje od samih dr`ava ~lanica koje tro{e gotovo polovinu BDP-a, {tednja je jednostavno postala termin o kojem se ne prestaje govoriti u EU. (D. Savi})

ve}ine regija omogu}ava da se stvore jedna ili dvije liderske regije u inovacijama, {to za sobom povla~i cijelu zemlju. Svi regioni koji prednja~e u inovacijama i razvoju nauke imaju najve}i procenat visokoobrazovanog stanovni{tva i doktora nauka, oni izdvajaju najvi{e sredstava iz BDP-a u razvoj i istra`ivanje.

BRITANIJA ODOBRILA NAJVI[E DR@AVLJANSTVA U EU U 2010.

Prema podacima Eurostata, Velika Britanija, Francuska, [panija i Njema~ka (105.000) dodijelile su 70 posto od ukupno 810.500 novih dr`avljanstava koliko je izdato u EU tokom 2010. godine. U Velikoj Britaniji najve}e grupe su Indijci i Pakistanci, u Francuskoj Marokanci i Al`irci, u [paniji Ekvadorci i Kolumbijci, a u Njema~koj Turci. Statistika pokazuje da je u usporedbi s 2009. broj dobivenih dr`avljanstava 2010. pove}an za 4 posto u EU - 27, uglavnom zahvaljuju}i brojkama zabilje`enim u [paniji. U toj je zemlji broj dodijeljenih dr`avljanstava narastao sa 79.600 na 123.700. U nekim ~lanicama veliki broj dr`avljanstava je odobren gra|anima iz samo jedne zemlje, u Ma|arskoj je 65% dr`avljanstava odobreno gra|anima Rumunije, a u Gr~koj 65% gra|anima Albanije, navodi se u saop{tenju Eurostata.

FRANCUSKE STIPENDIJE ZA BiH DR@AVLJANE Do kraja ovog mjeseca Francuski institut u Sarajevu }e primati prijave za kandidature za stipendije Master 2 (postdiplomski studij) i doktorske studije Francuske vlade, otvorene za dr`avljane BiH za 2013. godinu. Na ovaj poziv mogu se odazvati svi dr`avljani BiH koji su diplomirali ili su u toku dobijanja diplome na kraju studija (Master 2, ili peta godina poslije mature), te studenti koji su ve} upisani na doktorske studije ili zaposlene osobe pod uvjetima koji su detaljno navedeni u objavi o stipendijama na sajtu Francuske ambasade u BiH.

22.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

43

BIZNIS:BIZNIS.qxd

21.11.2012

21:43

Page 44

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

Tuzlanski “Menprom“ otvorio novi pogon EIB, EBRD i SB pripremili paket finansijske podr{ke Delegacije BiH i Hrvatske postigle dogovor Alarmantan trend vanjske trgovine

NOVI PROIZVODNI PROGRAM Nakon izgradnje novog proizvodnog pogona Menprom na tr`i{te izlazi s raznovrsnijom paletom proizvoda

“Menprom” ušao u posao s gotovim jelima Mesna industrija Menprom iz Tuzle privela je kraju izgradnju nove hale i monta`u suvremenih postrojenja za proizvodnju konzerviranih proizvoda od pile}eg i gove|eg mesa. Rije~ je o investiciji ~iji ukupni iznos prelazi 2 miliona eura, pri ~emu je blizu milion eura investirano u nabavku suvremenih ma{inskih postrojenja iz Njema~ke. Uz postoje}ih 115 radnika, “Menprom” je zaposlio jo{ 30 i svrstao se uz bok najve}ih mesoprera|iva~a u BiH. - Iako je na{ plan razvoja podrazumijevao izgradnju fabrike konzerviranih proizvoda, odluka da to zapo~nemo ranije posljedica je zahtjeva poslovnih partnera iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) s kojima ve} imamo ugovoren izvoz na{ih proizvoda. Zatra`ili su, naime, da za njihovo tr`i{te proizvodimo i konzervirano meso i pa{tete - pojasnio je Mensur Ali}, direktor i vlasnik “Menproma” iz Tuzle.

44

“Menprom” je ina~e prva mesna industrija iz BiH vlasnica ISO 22.000, ~ime je uvjete proizvodnje uskladila s propisima Evropske unije, gdje ve} du`e vremena izvozi svoje proizvode.

Nova proizvodna hala izgra|ena je za desetak mjeseci a zaprema blizu 2.000 kvadratnih metara. Izgradnja je ve}im dijelom finansirana iz akumulirane dobiti “Menproma” a manjim dijelom iz kreditnih sredstava. U novoizgra|enoj hali smje{ten je suvremeni pogon za pakiranje proizvoda u aluminijskoj i limenoj ambala`i.

Suvremena, digitalizirana oprema i tehnologija omogu}ava vrhunsku standardizaciju i kvalitetu proizvoda pa }e svi proizvodi zadovoljavati standarde kvaliteta ISO 22.000, 2005, halal standard i bit }e proizvedeni u skladu s HACCP principima. Kapacitet proizvodnje pogona je 24.000 limenki i 40.000 aluminijskih posuda u jednoj radnoj smjeni.

I BiH u grupi država koje čekaju finansijsku pomoć Kako bi ubla`ile negativan utjecaj krize u srednjoj u jugoisto~noj Evropi, tri finansijske institucije - Evropska investicijska banka, Evropska banka za obnovu i razvoj te Svjetska banka pripremile su finansijski paket te`ak 30 milijardi eura. Na pomo} iz ovog paketa mo`e ra~unati i BiH, te jo{ 16 evropskih dr`ava me|u kojima su Albanija, Bugarska, ^e{ka, Hrvatska, Estonija, Makedonija, Ma|arska, Kosovo, Latvija, Litva, Crna Gora, Poljska, Rumunija, Srbija, Slova~ka i Slovenija.

“Pa`nja je usmjerena isklju~ivo na probleme u zapadnoj Evropi, ali ne smiju se zanemariti ni opravdani zahtjevi ‘nove Evrope’, koja je stavila puno toga na kocku kako bi sudjelovala u ekonomskoj i finansijskoj integraciji”, izjavio je predsjednik EBRD-a Suma Chakrabarti, koji je posebno istakao ~injenicu da nove ~lanice Evropske unije i zemlje koje joj `ele pristupiti, posebno one u ju`noj i isto~noj Evropi, ponovo trpe zbog problema koje velikim dijelom nisu same skrivile.

Program je skrojen po uzoru na sli~an plan kojim su EIB, EBRD i SB 2009. i 2010. podr`ali ekonomiju srednje Evrope, pogo|enu krizom likvidnosti, najaviv{i u po~etnoj fazi ukupno 24,5 milijardi eura pomo}i.

Novi program pomo}i usmjerit }e se na projekte restrukturiranja i konsolidacije a prioritet }e imati projekti iz oblasti obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti.

Najve}i udio u najavljenom paketu ima EIB, koji je najavio 20 milijardi eura, uglavnom kroz dugoro~ne kredite privatnom i javnom sektoru. Svjetska banka najavila je 6,5 milijardi eura a EBRD paket vrijedan ~etiri milijarde eura, iz kojeg }e kreditirati ulaganja u vlasni~ke udjele i projekte usmjerene na integraciju regije i ekonomski rast utemeljen na izvozu.

SLOBODNA BOSNA I 22.11.2012.

BIZNIS:BIZNIS.qxd

21.11.2012

21:43

Page 45

CEFTA ostaje na snazi još šest mjeseci

OBOSTRANI INTERES [ef bh. delegacije na pregovorima u Zagrebu Mirko [arovi} zadovoljan je ostankom CEFTA sporazuma do jula 2013. godine

Jo{ {est mjeseci ostaje na snazi Ugovor o slobodnoj trgovini (CAFTA) izme|u BiH i Hrvatske, a sli~an aran`man Hrvatska }e poku{ati isposlovati i s ostalim ~lanicama asocijacije CEFTA. To bi, ukratko, bio rezime dogovora koji su delegacije BiH i Hrvatske po~etkom sedmice postigle u Zagrebu. [ef bh. delegacije Mirko [arovi} dobio je niz ~estitki za uspje{no obavljeni posao, no dogovor i nije bilo te{ko posti}i budu}i da je Hrvatska puno vi{e nego BiH zainteresirana za nastavak trgovine po odredbama CEFTA asocijacije.

Naime, nakon {to Hrvatska iza|e iz CEFTA-e, carine na uvoz hrvatskih proizvoda u zemljama regije sko~it }e u rasponu od jedan do ~ak 60 posto! A ve}e carine na hrvatske proizvode dovest }e do djelomi~ne neisplativosti izvoza u susjedne dr`ave.

Hrvatska s dr`avama CEFTA-e sada ima pozitivnu trgovinsku bilansu: u susjedne dr`ave izvozi petinu ukupnog izvoza u vrijednosti od skoro dvije milijarde eura. Nakon izlaska iz asocijacije CEFTA

i uvo|enja carina, hrvatska trgovina sa susjednim zemljama pretrpjet }e ozbiljne posljedice. Prema nekim procjenama, {teta za hrvatsku privredu mogla bi iznositi oko stotinu miliona eura godi{nje.

Hrvatski privrednici se pribojavaju da }e zapadne dr`ave osvojiti izvozne poslove Hrvatske u BiH i drugim ~lanicama CEFTA asocijacije, da }e uvoz iz EU-a u Hrvatsku sna`no narasti te }e na taj na~in jo{ vi{e biti naru{ena negativna ekonomska bilanca.

U analizi Hrvatske narodne banke istaknuto je da }e u izvozu prema BiH i Srbiji najve}e {tete pretrpjeti poljoprivreda i prehrambena industrija, pri ~emu }e najvi{e stradati mlije~na, mesnoprera|iva~ka i duhanska grana.

Izvoz mesa i `ivih `ivotinja u BiH, primjerice, bit }e 21 posto vi{e optere}en carinama, carine na mlije~ne i prehrambene proizvode narast }e 8 posto. Povr}e }e pak poskupjeti tek 1,7 posto, ali }e zato mesne i riblje prera|evine imati ~ak 43,5 posto ve}e carinske namete.

Pokrivenost uvoza izvozom pala na svega 51,3 posto Nastavljen je negativni trend u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH: devetomjese~ni pokazatelji uvoza, izvoza i deficita znatno su lo{iji nego na kraju prvog polugodi{ta ove godine. Izvoz je u devet mjeseci 2012. godine manji za 3,7 posto u pore|enju s istim razdobljem protekle godine, dok je uvoz porastao za 0,5 posto, pa je pokrivenost uvoza izvozom pala na zabrinjavaju}i nivo od svega 51,3 posto.

22.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

45

Centar:TEKST osnova.qxd

22.11.2012

0:32

Page 46

BOSANSKI COVERCIANO

Nekoliko kilometara od centra Zenice i stadiona Bilino polje, na Kamberovića ravni, u toku su završni radovi na gradnji trening centra nogometrnih selekcija BiH; reporteri SB posjetili su Centar, jedan od rijetkih takve vrste u regionu i podsjećaju na mučnu historiju njegovog nastanka

ZENIČKA KOLIJEVKA BH. NOGOMETA Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

U

koliko sve bude po planu, nogometna reprezentacija BiH za klju~nu utakmicu kvalifikacija za odlazak na Svjetsko prvenstvo 2014. godine, koju protiv Gr~ke BiH igra u martu naredne godine u Zenici, spremat }e se u novom trening centru NSBiH u Zenici. Na objektu vrijednom osam miliona maraka, koji zajedni~ki finansiraju UEFA, FIFA, NSBiH i Vije}e

ministara i kakav u regionu posjeduju tek Crna Gora i Srbija, ovih se dana izvode zavr{ni radovi. U toku je kre~enje, postavljanje plo~ica, zavr{nih instalacija i namje{taja, sve kako bi se reprezentacija u miru, na savr{eno oblikovanim terenima, spremila za utakmicu decenije.

^OLAKOVI]EVA RAVAN Ideja o gradnji trening centra nogometnih reprezentacija BiH stara je dulje od decenije. No, nekada{nji du`nosnici NS BiH nikada se nisu mogli slo`iti oko mjesta na kojem je centar trebao biti izgra|en.

Za historijsku utakmicu protiv Gr~ke Papetovi “Zmajevi“

46

SLOBODNA BOSNA I 22.11.2012.

Centar:TEKST osnova.qxd

22.11.2012

0:32

Page 47

ZMAJEVO GNIJEZDO Pominjale su se razne lokacije, od Blagaja kod Mostara preko sarajevskog Pa{inog brda, Vrbanju{e i Stoj~evca, no prvi korak u tom pravcu napravio je Jusuf Pu{ina, tada{nji predsjednik NSBiH, koji je dogovorio gradnju centra u Brezi. Lokalne su vlasti objeru~ke prihvatile ovu ideju, dodijeliv{i teren gradskog stadiona na upravljanje Savezu. Teren i prostor oko njega je ~ak i uknji`en na NS BiH. No, nakon Pu{ininog pada, zamrla je i ideja o gradnji centra u Brezi. Nekoliko godina kasnije, kada su upla}ena prva sredstva od me|unarodnih asocijacija, ideja je intenzivirana, no Breza kao centar je arhivirana. Teren je i danas u gruntu upisan kao vlasni{tvo Saveza, no odlu~eno je da se kamp gradi u Zenici, na Kamberovi}a ravni iznad tamo{njeg naselja Crkvice. Prema nekim informacijama, centar se trebao graditi u Sarajevu, u okolici Ilid`e, no navodno su ilid`anske vlasti za prodaju terena i dozvole za gradnju i komunalije tra`ile oko tri miliona maraka. Ipak, presudilo je lobiranje Zeni~anina Sulejmana Čolakovi}a, smijenjenog predsjednika Saveza, uz svesrdnu podr{ku tada svuda prisutnog Muniba U{anovi}a. U to se vrijeme birao generalni sekretar, zbog sve dulje niske U{anovi}evih skandala tresla mu se stolica i sa Čolakovi}em je sklopio

pakt - on }e ga podr`ati u poku{aju novog osvajanja novog sekretarskog mandata, a U{anovi} }e izlobirati gradnju u Zenici, iako je ve} tada bilo dosta prigovora na odabir te lokacije. Kako zbog zaga|enosti zraka, tako i zbog visokih tro{kova putovanja selekcija na ra~un Saveza. Kako god, Breza, Sarajevo i Mostar su zaboravljeni, U{anovi} i Čolakovi} obnovili su mandate a gradnja Centra po~ela je u Zenici.

OSAM MILIONA MARAKA Nakon nekoliko godina planiranja, postavljanja kamena temeljca pa obustave radova, gradnja trening centra NS BiH, idejno rje{enje poznatog zeni~kog arhitekte Zvjezdana Turki}a, bli`i se kraju. Za sada su izgra|ena dva terena po standardima UEFA-e, jedan sa vje{ta~kom travom i centralni objekat. Ure|uju se prilazi, parking i ulica koja iz centra Zenice vodi do kampa. Sve na ukupnoj povr{ine od oko 30 hiljada kvadratnih metara. U planu je gradnja terena za mali nogomet i restorana, u daljnjoj budu}nosti i ledene dvorane te bazena, za {to ima dovoljno prostora u okolici. Najva`nija pri~a, pored terena, svakako je centralni objekat. Zami{ljen ne{to grandioznije nego {to sada izgleda, sa drvenom fasadom od koje se odustalo

tokom gradnje zbog {tednje, i ovako izgleda fantasti~no. Ravnih linija, drvenog krova, savr{eno uklopljen u okoli{, sastoji se od prizemnog dijela i sprata na kojem su sve~ana lo`a, tribina za 1.500 gledatelja i hotelske sobe. Na spratu su 24 luksuzno gra|ene sobe, sa dva apartmana u kojima mo`e boraviti selektor tokom priprema. U prizemlju, centralno mjesto zauzima recepcija. U prizemlju su i moderne svla~ionice, sala za sastanke, restoran, dvorana za slobodno vrijeme, u kojoj }e biti postavljeni stolovi za bilijar, ra~unari... Tu su i luksuzne svla~ionice, trim sala i sala sa jacuzzijima. Isprva se planirala ugradnja velikih zajedni~kih jacuzzija, no od toga se odustalo zbog higijenskih razloga pa se trenutno ugra|uje osam posebnih jacuzzija.

Pored prostorija za trenere, sudije, tu su i tehni~ke prostorije, kakve su garderoba, kuhinja, ve{eraj, ali i veliki restoran. “Po{to je cijeli prostor okrenut ka jugu, ulazna

“ spremat }e se u novom kampu Nogometnog saveza BiH!

22.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

47

Centar:TEKST osnova.qxd

22.11.2012

0:33

Page 48

BOSANSKI COVERCIANO Zvjezdan Turki}

Recepcija Recepcija ii restoran restoran Centra Centra

Prostorija Prostorija za za jacuzzije jacuzzije

Tehni~ke prostorije

Sobe nogometnih reprezentativaca

48

Teren sa vje{ta~kom travom

SLOBODNA BOSNA I 22.11.2012.

Centar:TEKST osnova.qxd

22.11.2012

0:34

Page 49

ZMAJEVO GNIJEZDO strana objekta je upotpunosti otvorena, tako da se u ljetnjim mjesecima dobije utisak boravka na otvorenom prostoru“, poja{njava Turki}, dodaju}i kako se uspjelo u namjeri ugra|ivanja najkvalitetnijih dostupnih materijala. Zanimljivo, osim ograde oko terena, kamp nije, za razliku od sli~nih centara u Evropi, izoliran od ostatka grada.

“Igra~i ne vole izoliranost, mladi su to momci. Osim toga, reprezentaciju svi vole, svi `ele do}i i pogledati trening, pa nismo `eljeli zidove i zatvorenost kampa. Ekipe }e ovdje imati privatnost, ali }e biti dostupne navija~ima. Stoga u budu}nosti planiramo i gradnju jo{ jedne tribine sa koje bi ljudi gledali treninge, ali i koja bi omogu}ila igranje utakmica na vje{ta~koj travi“, ka`e Turki}. Ono {to odu{evljava svakako je odli~na iskori{tenost prostora i izvanredno ure|en teren, stoga nije nimalo pretjerano re}i kako ovaj centar spada u jedan od najljep{ih u Evropi. Ono o ~emu nakon otvaranja treba razmi{ljati svakako je na~in

U BOJ, U BOJ: U centar u kojem će nogometna reprezentacija BiH dočekati utakmicu sa Grcima do sada je uloženo osam miliona maraka; u planu je i gradnja ledene dvorane i velikog bazena Zavr{ni radovi na ulazu u centar

odr`avanja i pla}anja ra~una, jer kamp nije nimalo jeftin objekat.

BAKIJE I PAU[ALI U{minkavanje ulaza i parkinga

22.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

Dvojica ljudi odgovornih za gradnju Centra, Veelid Imamovi} i Nihad Hod`i}, dugo su u latentnom sukobu s institucijom u kojoj su zaposleni, a sve je rezultiralo podizanjem ~ak i tu`bi protiv NSBiH. Imamovi}, nekada{nji prevodilac u NSBiH, koji je zahvaljuju}i znanju engleskog jezika munjevito napredovao u Savezu, u NS je stigao na preporuku “raje iz Bakija“, u vrijeme dok je Savezom vedrio i obla~io Jusuf Pu{ina. U to vrijeme Bakije, pogrebno dru{tvo iz Sarajeva, donedavno neformalni centar mo}i, bile su mjesto odakle su regrutirani kadrovi za najva`nije politi~ke, ekonomske, kulturne, pa i sportske du`nosti. Iz istih je Bakija Imamovi} i imenovan. U hijerarhiji Saveza dobro je kotirao, postao delegat na utakmicama UEFA-e, sekretar za me|unarodne odnose. No, onda mu se valjda osladilo. Kada su Munib U{anovi} i Jusuf Pu{ina od NSBiH dobili beskamatni kredit 49

Centar:TEKST osnova.qxd

22.11.2012

0:35

Page 50

BOSANSKI COVERCIANO za gradnju zajedni~ke vile u starom dijelu Sarajeva, Imamovi} je smatrao da i njemu tako ne{to pripada. No, kako nije uspio dobiti kredit, okrenuo se protiv Pu{ine koji mu je i na{ao mjesto u Savezu, rade}i sve {to je mogao da mu ubrza odlazak iz Saveza. Dugo se spominjao i kao izgledan kandidat za generalnog sekretara, no ta mu je du`nost izmakla imenovanjem Jasmina Bakovi}a na tu du`nost. Kasnije, kada su imenovani ~lanovi Komiteta za normalizaciju, reorganizirani su poslovi i odjeli Saveza. Imenovani su rukovodioci ukupno pet odjela, a Imamovi} i Hod`i} smatrali su kako su nepravedno istisnuti iz utrke za ~elne ljude nekih od odjela. Pa su onda podigli tu`be protiv NS BiH, smatraju}i kako su naru{ena neka od njihovih prava?!

Sudski procesi koje ova dva uposlenika Saveza vode protiv ku}e u kojoj su zaposleni jo{ su uvijek u toku. No, to nije sve kada je u pitanju njihova pohlepa. Naime, obojica po struci gra|evinski in`injeri, imenovani su za koordinatore gradne trening centra u Zenici.

Inicijalni novac za centar obez bijedile su me|unarodne nogometne asocijacije, no kako je Savez bio pod sankcijama zbog odbijanja Statuta, radovi na gradnji centra dugo su bili u prekidu a novac blokiran na ra~unima. Bez obzira na to, Imamovi} i Hod`i} sebi su obezbijedili mjese~nu naknadu od po dvije hiljade maraka za koordinatorske poslove, uz dnevnice i

50

putne tro{kove. Mo`da ne bi bilo ~udno da koordinacija poslova izgradnje centra nije spadala u opis posla Imamovi}a i Hod`i}a.

Kao i da su svoje dvije hiljade maraka uredno napla}ivali ~ak i u vrijeme kada je gradnja bila obustavljena. Zahvaljuju}i tome, obojica su “vanredno“ zaradili, svaki ponaosobo, vi{e od stotinu hiljada maraka za posao koji su svakako morali raditi?!

Gradnja trening centra nogometnih selekcija BiH svakako je ogroman iskorak za BiH, jer centar nema ni vi{estruko bogatija Hrvatska. No, istra`iti na~in na koji su se neki od du`nosnika obogatili tokom radova svakako je jedan od zadataka koji stoje pred novim rukovodstvom Saveza nakon izbora zakazanih za 13. decembar ove godine.

SLOBODNA BOSNA I 22.11.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

21.11.2012

21:36

Page 6

Nurija:TEKST osnova.qxd

21.11.2012

21:50

Page 52

FELJTON “SB-a”

Po odluci komisije Muzeja holokausta “Yad Vashem” u Jerusalimu, broj “pravednika među narodima” u BiH se povećao sa 47 na 49, a nova imena su NURIJA i DEVLETA POZDERAC; i u ovom broju SB-a objavljujemo priču o Nuriji Pozdercu, predratnom političaru i ratnom partizanu, čiji ćemo 120. rođendan obilježiti u januaru naredne godine

PODRŠKA DOSTOJANSTVU Mi{o Ajaz: “Ako neko nema pravo da tra`i da se kosti Nurije Pozderca prebace u njegov Cazin, onda su to Cazinjani“

Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: PRIVATNI ARHIV MI[E AJAZA

^

im do|e{ do porodi~nog stabla, gotovo u pravilu zaboravi{ poneki plod. Tako smo nabrajaju}i imena unu~adi N urije Pozderca u pro{lom broju izostavili ime ~ovjeka koji je po njemu dobio ime i Eminin je sin, te J asminu Had`iabdi}, Seidinu k}erku. Meho Pozderac, pak, Nurijin brat, imao je dvije `ene i osmero djece. U njegovom prvom braku ro|eni su Zuhra i Ismet, a u drugom, sa Safijom, i Hakija, Hamdija, Fatima, Sakib, Hasnija i Bakira Pozderac. E, sad, previ{e je Mehine unu~adi i praunu~adi da bi ih sve nabrajali ovom prilikom. Spomenu}emo samo na{e sagovornike: Hakijinog sina Mehmeda Pozderca, direktora kompanije McDonald’s za BiH, te Hamdiju Lipova~u, nekada{njeg na~elnika Op}ine Biha} i aktuelnog premijera Unsko-sanskog kantona.

TITOV IDENTITET “Nurija Pozderac bio je sna`na li~nost koja je u jednom trenu obilje`ila istoriju ovoga kraja. Jevreje su u Cazinu ljudi dobro primili. Na{li su stanove, svaka porodica za sebe. Po gradu su se mogli slobodno kretati.

52

Nije bilo pote{ko}a za hranu. U Cazinu je `ivio dr. Isidor Levi sa suprugom Klaricom.

Kao ljekar, zbog svog savjesnog rada, stekao je vrlo veliki ugled u gradu i okolini.

Juda Levi sa porodicom na{ao je uto~i{te kod svoje k}erke Erne Levi, u~iteljice koja je `ivjela u Cazinu. Naro~ito su veliku moralnu pomo} izbjeglicama pru`ili ~lanovi ugledne porodice Pozderac, koji su otvoreno ispoljavali svoje neslaganje sa

HUSNIJA KAMBEROVIĆ: “Postoje podaci o tome da je Nurija Pozderac imao određenu ulogu u spašavanju Jevreja u Cazinskoj krajini, bilo da ih je sklanjao u Cazin iz drugih krajeva gdje su bili ugroženi, bilo da ih je slao iz Cazina u druge krajeve kada tu više nisu bili sigurni”

nasiljem koje su usta{e sprovodile. To sve je doprinijelo da ni mjesne vlasti nisu proganjale Jevreje, nisu ih gonili da nose zna~ke sa slovom ‘@‘, pa su ih ~ak i posredno obavje{tavali da se ‘sklone’ kad su o~ekivali dolazak usta{a iz Biha}a. Sloboda kretanja van Cazina bila im je ograni~ena.

Kao primjer pomo}i navodimo da je Mehaga Pozderac li~no do{ao u Prijedor, na molbu dr. Levija, i doveo jedan broj Jevreja iz Prijedora u Cazin, a i porodica Jake Kavesona na{la je u ku}i Mirka Turi}a srda~no gostoprimstvo”, obja{njava Eli Tauber, vi{i stru~ni saradnik u Institutu za istra`ivanje zlo~ina protiv ~ovje~nosti BiH: “Jevreji su u Cazin stigli poslije raspu{tanja logora Bukova~a kod Bosanskog Petrovca.

To su bili, uglavnom Jevreji iz Biha}a. Neki su ostali u Cazinu, a neki su oti{li u Prijedor.

Drugog septembra 1942. u Cazin je prodro 3. bataljon tre}eg Kraji{kog NOP-a. Isti dan, partizani su se povukli, a sa njima je oti{lo dosta naroda i sedam Jevreja. Ve} 3. septembra usta{e su pokupile sve Jevreje koji su ostali u Cazinu, njih dvadeset i dvoje, i odveli natrag u Biha}, a potom ih pobili u selu @egar, blizu Biha}a. Dok su 6. septembra preostali skriveni Jevreji u Cazinu oti{li u partizane.”

Ku}e bra}e Nurije i Mehe u Cazinu blizu su jedna drugoj i jo{ uvijek im zidovi SLOBODNA BOSNA I 22.11.2012.

Nurija:TEKST osnova.qxd

21.11.2012

21:50

Page 53

STVARNI I MITOLO[KI NURIJA POZDERAC (II) BEOGRAD, TRIDESETIH GODINA Senator Nurija Pozderac, ~lan Jugoslavenske muslimanske organizacije

~vrsto stoje na temeljima. A na osnovu pri~a koje smo ~uli od ~lanova porodice Pozderac i Meho zaslu`uje medalju Pravednik me|u narodima, jer ima iste kao zasluge kao Nurija i Devleta. S tim da je Meho ostao u Cazinu sve vrijeme rata, pa i kad je Nurija oti{ao s partizanima. “Ali, nisu se samo Jevreji ~uvali i skrivali u Cazinu. Bili su tu i Srbi i drugi koji su skrivani od pogroma i pokolja koji je bio okolo. A kad je Nurija oti{ao s partizanima, u Cazinu je ostala njegova `ena Devleta”, govori Mehmed Pozderac: “Sje}am se iz djetinjstva da su ~lanovi na{e porodice ~esto pri~ali o Nuriji Pozdercu. Zato {to je on bio stub, okosnica svega toga. On je generisao svu tu energiju i snagu. Nije to bio neki kult li~nosti, ali su svi gledali u njegovu moralnost, u njegovu ~ast, po{tenje, {irokogrudost, na~in kako je rje{avao probleme.

Tako da si ti od malih nogu u~io o nekoj veli~ini, vi{e si u~io o Nuriji nego o Titu.

U~io si, dakle, o nekome ko je bio toliko zaslu`an za spa{avanje muslimana tog kraja, pribli`io im antifa{isti~ku borbu, primio Tita u Cazinu...”

Prisjetimo se i u ovom broju teksta kolegice Medine Delali} o porodici Pozderac koji je onomad objavljen u Slobodnoj Bosni. “Titu nije smetalo njegovo nepripadanje Komunisti~koj partiji. Nurija Pozderac je imenovan za potpredsjednika Prvog zasjedanja AVNOJ-a, aktivno u~estvuju}i u obnavljanju bosanske dr`avnosti, zapo~etom na ovom skupu na kojem su, kako su govorili komunisti, ‘postavljeni temelji nove Jugoslavije i BiH kao posebne republike u njoj’. Partizanski vrhovni komandant, do tada jedino poznat po misterioznom nadimku Tito, tek je druge ratne godine rije~ima: ‘Ja sam Josip Broz, metalski radnik, Hrvat iz Zagorja’ jednostavnom formulom za samolegitimiranje i pam}enje - u Cazinu prvi put javno razotkrio svoj identitet.” Nakon tog skupa Tito je posjetio ku}u Pozderaca, koju je sagradio Murat-aga, a na vratima ga je do~ekao [erif Buljuba{i}, mu` Nurijine k}erke Sadete.

NURIJIN “NESTANAK” Partizanska “Biha}ka republika” ostala je kratkotrajna ratna tvorevina, kojoj je sudbina zape~a}ena po~etkom 1943. godine. Pozderac je s malodobnim sinom Seadom, nakon {to je Krajina ponovo stavljena pod nadzor NDH, krenuo na put bez povratka. “Kako je do`ivio ~injenicu da je ve}ina kraji{kih muslimana odbila krenuti njegovim putem, ve} su ostali u svojim domovima, a {to je dovoljno vidjeti u popisima sudionika i poginulih partizana na Neretvi i Sutjesci, ostat }e nepoznanicom. Pozderac je stigao sve do Sand`aka, a njegov je politi~ki nastup prvotno ostao 22.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

53

Nurija:TEKST osnova.qxd

21.11.2012

21:51

Page 54

FELJTON “SB-a” MAJKA I SIN Supruga Nurije Pozderca Devleta i njegov sin dr. Sead

bez {ireg odjeka, jer je ve} u ljeto 1943. umro od posljedica ranjavanja na Sutjesci, pa time nije niti mogao sudjelovati u dalekose`nim doga|ajima koji su nastupili nakon kapitulacije Italije. Usta{ke vlasti su zbog Pozder~eva ‘nestanka’ zato~ili njegovu udovicu, prvo u ku}ni pritvor, a zatim u Staru Gradi{ku, odakle je kasnije razmijenjena, ali koja nije pogubljena zahvaljuju}i i brojnim intervencijama muslimanskih prvaka bliskih NDH, me|u kojima je bio i D`afer Kulenovi}“, isti~e dr. Z latko Hasanbegovi}, povjesni~ar,

MEHMED POZDERAC: “Nisu se samo Jevreji čuvali i skrivali u Cazinu.

Bili su tu i Srbi i drugi koji su skrivani od pogroma i pokolja koji je bio okolo. A kad je Nurija otišao s partizanima, u Cazinu je ostala njegova žena Devleta” 54

znanstveni suradnik Instituta dru{tvenih znanosti Ivo Pilar i autor knjige Jugoslavenska muslimanska organizacija 1929.-1941. (u ratu i revoluciji 1941.1945.).

MEHAGINE ZASLUGE Vojni istori~ar i general JNA pokojni Mirko Turi} iz Cazina pisao je i govorio 1983. godine: “U bici na Sutjesci poginulo je i 45 narodnih heroja, 1743 prvoborca narodnooslobodila~kog rata, odnosno blizu 1.500 ~lanova Komunisti~ke partije i 1.400 ~lanova Saveza komunisti~ke omladine Jugoslavije. Prema kazivanju o~evidaca, Nurija je i u posljednjim ~asovima svoga `ivota, koji je trajao tek pedesetak godina, po svemu bio dostojan ovih svojih saboraca, najboljih sinova i k}eri porobljene ali nepokorene zemlje, koja je, pod vo|stvom revolucionarne radni~ke avang arde, upravo tada, jedinstvenom antifa{isti~kom, narodnooslobodila~kom borbom, ispisivala zvjezdane ~asove svoje mukotrpne povijesti.

Te{ko ranjen 11. juna, Nurija je izdahnuo dan kasnije, ali je, ka`u svjedoci, do posljednjeg ~asa hrabrio okupljene drugove i drugarice, o~evidno u te`nji da, kad vi{e drugo ne mo`e, dostojanstvom vlastitog umiranja u borbi da rje~itu podr{ku dostojanstvu `ivljenja onih

koji `ive, to jest onih koji se bore. Na samrtnom ~asu je osamnaestogodi{njeg sina jedinca Seada, s kojim je krenuo u partizane, u amanet ostavio prisnom drugu i prijatelju Ivanu Milutinovi}u - Milutinu, ~lanu Izvr{nog odbora AVNOJ-a. Tako je, na kraju svog `ivotnog puta, Nurija i svojom smr}u potvrdio da je popularna pjesnikova misao ‘mrimo slavno kad mrijet moramo’ zaista bez altnernative.”

SLOBODNA BOSNA I 22.11.2012.

Nurija:TEKST osnova.qxd

21.11.2012

21:51

Page 55

STVARNI I MITOLO[KI NURIJA POZDERAC (II)

SAHRANA DR. SEADA POZDERCA U CAZINU 1981. GODINE Hamdija Pozderac i njegova supruga Milka, potom njegove sestre Fatima i Hasnija, onda k}erke Nurije Pozderca Seida, Emina i Sadeta, iza njih unuk Nurija, te Hakija Pozderac i Nurijin zet [erif Buljuba{i} (zdesna na lijevo)

O svom djedu pri~a Mi{o Ajaz: “Nurija Pozderac je ranjen na Vu~evu, a umro je na Drago{ sedlu, na rukama svog sina Seada.

Tetka mi je pri~ala da je na Drago{ sedlu i sahranjen, a kasnije su njegove kosti preba~ene u zajedni~ku grobnicu na Tjenti{tu. Odatle su premje{tene u posebnu sobu, mislim da je to bio jedan mali muzej, lijevo od centralnog spomenika. Kad su neki dru{tveno-politi~ki radnici iz Cazina prije desetak godina htjeli da Nurijine kosti premjeste u njegov rodni grad, pojma nisu imali da one nisu na Drago{ sedlu ve} tu.

Tada sam oti{ao u Beograd, sjeo sa svojom mamom, tetkama Sadetom i Seidom, pitao ih {ta oni misle i usput ih podsjetio da mi je majka Devleta, sa kojom sam `ivio dok sam se {kolovao u Cazinu kad su me istjerali iz NA NA DRAGO[ DRAGO[ SEDLU SEDLU Mi{o Mi{o Ajaz Ajaz na na grobu grobu svog svog djeda djeda Nurije Nurije Pozderca Pozderca

tuzlanske Gimnazije, govorila kako nikako ne bi voljela da se Nurijine kosti vrate u Cazin, nego da on treba da bude tamo gdje je i bio 1943. sa svojim borcima. I nijedna od njih tri nije bila za to da se Nurijine kosti vrate u Cazin. Ako neko nema pravo da tra`i da se Nurijine kosti prebace u Cazin, onda su to Cazinjani i ‘ljuti’ Kraji{nici. Jer, kad je SDA do{la na vlast, onda su farbali Nurijinu i Titovu sliku na Gimnaziji, a pojedinci okretali glavu od moje matere i mojih tetaka. Miran je Nurija danas na Drago{ sedlu, ba{ sam bio kod njega u pro{lu srijedu, kad nisam ni znao da ti pi{e{ tekst o njemu.”

Hamdija Lipova~a je Mehin praunuk, Bakirin unuk i Nurkin sin, a kao premijer USK vjerovatno je jedan od najpozvanijih

da odgovori na na{e pitanje kakav je danas odnos stanovnika Cazina i Cazinske krajine prema Nuriji i, uop{te, prema familiji Pozderac: “Kraji{nici, pogotovo oni stariji, Nurije Pozderca se sje}aju s po{tovanjem, jer je on bio kraji{ki senator u Kraljevini Jugoslaviji, iskreni musliman, ali i ~ovjek koji je proglasom Bra}o muslimani poveo Kraji{nike na put antifa{izma. Mla|e generacije se, vjerujem, slabije sje}aju Nurije, jer se obrazovni sistem na{e zemlje nije potrudio da ga dovoljno zastupi u ud`benicima historije. Mislim da je bilo mjesta za to unutar poglavlja o AVNOJ-u. [to se ti~e porodice uop}e, mislim da je puno svje`ije pam}enje o Hamdiji, Hakiji i generalu Sakibu Pozdercu. Ljudi posebno vole i isti~u Hamdiju.” Hajde, kad je ve} “na nogama”, da pitamo Lipova~u i ko bi iz familije Pozderac trebao primiti medalju Pravednik me|u narodima. “Bilo ko iz familije. To uop}e nije va`no. Va`na je ~ast, ali i obaveza porodice da i dalje ba{tini put koji su nam ostavili Nurija, Hamdija, Hakija i Sakib, koje je zajedno sa svojim sinom, dr. Seadom, poveo u partizane. U proceduri je aplikacija i za dida Mehu, koji je u na{oj ku}i ~uvao dr. Isidora Levija i Klaricu, te Moni Fincija. Jer, Nurija je bio u partizanima, pa je Meho, ustvari, u Cazinu skrbio za cijelu porodicu i Jevreje Krajine”, tvrdi premijer USK. Nije malo onih kojima je zasmetalo to {to se posljednjih dana, u kontekstu odluke komisije Muzeja holokausta Yad Vashem u Jerusalimu, o Vuku Jeremi}u, trenutnom predsjedniku Glavne skup{tine UN-a, pi{e ba{ kao da je on dobio medalju Pravednik me|u narodima kao njegov pradjed Nurija i njegova pranena Devleta. “Postoje podaci o tome da je Nurija Pozderac imao odre|enu ulogu u spa{avanju Jevreja u Cazinskoj krajini, bilo da ih je sklanjao u Cazin iz drugih krajeva gdje su bili ugro`eni, bilo da ih je slao iz Cazina u druge krajeve kada tu vi{e nisu bili sigurni. To je ~injenica koja ima dublji historijski smisao i mogu}e ju je objasniti u kontekstu {irih povijesnih procesa. Sjetimo se da su se Jevreji iz Evrope u 15. stolje}u sklonili u Osmansko carstvo. A sada se sve koristi u politi~ke svrhe, pa i ovo o ~emu pri~amo”, veli Husnija Kamberovi}, direktor Instituta za istoriju Sarajevo.

I, kao {to re~e Hamdija Lipova~a, uop{te nije va`no ko }e od familije Pozderac uskoro primiti medalju Pravdenik me|u narodima za Nuriju i Devletu Pozderac. Va`no je da oboje `ive me|u nama. Jeste da u Sarajevu Ulica Nurije Pozderca vi{e nije na Bistriku kao nekad nego na Dobrinji. Ali, dobro je pro{ao.

Mogao je potpuno nestati!

(Kraj) 22.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

55

Basagic:TEKST osnova.qxd

21.11.2012

21:45

Page 56

BOSANSKO KULTURNO BLAGO U SLOVA^KOJ

Naša novinarka piše o čudesno lijepoj, raritetnoj zbirci orijentalnih rukopisa SAFVET-BEGA BAŠAGIĆA, bosanskog orijentaliste, historičara, pisca, prevoditelja, folkloriste, etnologa koju već gotovo devedeset godina Univerzitetska biblioteka u Bratislavi brižljivo čuva kao svoju najveću vrijednost

ZBIRKA KOJA SLAVI BOSNU Du{an Lechner: “Zbirka Safvet-bega Ba{agi}a je ne{to posebno i pru`a nam sliku o islamu u Evropi“ Pi{e: DANKA SAVI] (Bratislava)

D

r`avne delegacije iz svijeta, predstavnici kulturnih i drugih institucija ne propu{taju priliku da tokom posjete Slova~koj obi|u Univerzitetsku biblioteku u Bratsilavi, mjestu gdje se “gotovo nepoznate knjige iz bosanske pro{losti mije{aju sa najpoznatijim djelima islamske civilizacije”. Ve} skoro devedeset godina, ova Biblioteka ~uva prekrasnu zbirku orijentalnih rukopisa Safvet-bega Ba{agi}a, bosanskog orijentaliste, histori~ara, pisca, prevoditelja, kao svoju najve}u vrijednost. Kolekcija je 1997. uvr{tena i u The Memory of the World, UNESCOov program za za{titu i {irenje dragocjenih arhivskih fondova i zbirki biblioteka iz cijelog svijeta, a njene su kopije, na izlo`bama izvan Slova~ke, proteklih godina fascinirale svijet. Za jedinstvenu kolekciju Safvet-bega Ba{agi}a - oko {est stotina djela prete`no bosanske islamske kulture pisanih na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, knjige o islamu, {erijatu, etici, misticizmu, filozofiji, turskoj upravi na Balkanu i srednjoj Evropi, nastala uglavnom izme|u 16. i 19. vijeka - postoji ogroman interes. “Ovo je zaista ne{to posebno. Ba{agi}eva zbirka, sa brojnim unikatnim predmetima koje nije mogu}e na}i u islamskim zemljama, pru`a nam sliku o islamu u Evropi”, ka`e Du{an Lechner, direktor Sekcije Univerzitetske biblioteke u kojoj je smje{tena Ba{agi}eva kolekcija.

OZBILJAN INTELEKTUALAC Safvet-beg Ba{agi} bio je histori~ar, pisac, prevoditelj...

PUTOVANJE OD SARAJEVA DO BRATISLAVE Kolekcija je smje{tena u najstarijoj zgradi u Bratislavi (ina~e, biv{em manastiru), renoviranoj prije {est godina, ~ije je opet glavno sredi{te preure|ena zgrada 56

SLOBODNA BOSNA I 22.11.2012.

Basagic:TEKST osnova.qxd

21.11.2012

21:45

Page 57

OSTAV[TINA SAFVET-BEGA BA[AGI]A

VELIKI VELIKI INTERES INTERES

Na{a Na{a novinarka novinarka uu dru{tvu dru{tvu Du{ana Du{ana Lechnera, Lechnera, direktora direktora Sekcije Sekcije Univerzitetske Univerzitetske biblioteke biblioteke uu Bratislavi Bratislavi

parlamenta nekada{nje Austro-Ugarske monarhije, u starom dijelu grada.

Eksponati se ~uvaju u vitrinama, pod pose bnim re`imom, temperaturom i vla`nosti zraka, bez pristupa vanjske svjetlosti kojim bi se o{tetila, i posebnim pregradama je odvojena od ostalih prostorija Biblioteke. Ovaj dio se mo`e posjetiti uz prethodno dobijene dozvole kulturnih institucija, koje uglavnom tra`e stru~njaci za raritete koji izu~avaju knjige i rukopise. Ljubazno{}u osoblja Biblioteke dozvoljeno nam je da vidimo dio kolekcije. Niti jedan original odavde se ne mo`e iznijeti, a slova~ka Vlada je prije nekoliko godina ulo`ila petnaest hiljada eura kredita dobijenog iz EU-a za ovaj dio Biblioteke.

SIGURNO ODREDI[TE Zgrada Univerzitetske biblioteke u glavnom gradu Slova~ke i samo mali dio iz bogate Ba{agi}eve zbirke

22.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

57

Basagic:TEKST osnova.qxd

21.11.2012

21:45

Page 58

BOSANSKO KULTURNO BLAGO U SLOVA^KOJ

Po prvi put, Biblioteka je predstavila ovu kolekciju {iroj javnosti prije gotovo petnaest godina. Kopije knjiga i rukopisa od neprocjenjive vrijednosti, koje je najprije kupovao Ibrahim-beg, otac Safvetbega Ba{agi}a a potom on sam skupljaju}i ovu vrijednu kolekciju tridesetak godina na prostorima cijelog biv{eg Osmanskog carstva, bile su predstavljene prije dvije godine i u BiH, u Sarajevu i Mostaru.

Rukopisi koje je sakupljao su bili i temelj za njegovo poznato djelo Bo{njaci i Hercegovci u islamskoj knji`evnosti iz 1912. godine. Ba{agi} je svoju kolekciju rukopisa i starih knjiga ovoj najstarijoj slova~koj nau~noj biblioteci prodao deset godina kasnije (1924. godine), a pet godina nakon {to je ona osnovana. U Slova~koj smatraju da je `elio svoju zbirku smjestiti na sigurno odredi{te, u miroljubivu Bratislavu, gdje mogu}nost izbijanja rata kao da nije postojala. Kasnije se ova odluka pokazala dalekovidnom - jer, da je ostala u BiH logi~no je da bi se dr`ala u Orijentalnom instituta u Sarajevu, ~iji je cjelokupni rukopisni fond izgorio tokom granatiranja Sarajeva, maja 1992. godine.

Ipak, izgleda da to nije bio jedini razlog, jer histori~ar Hamdija Kre{evljakovi} je jako davno u jednom od svojih tekstova pisao da je Ba{agi} za prodaju svoje bogate kolekcije imao i druge motive, te da ga je neima{tina natjerala da proda biblioteku, koja je do Bratislave putovala preko Istanbula i Be~a.

INTERES ARAPSKIH ZEMALJA U Ba{agi}evoj biblioteci se nalaze knjige i rukopisi poznatih, ali i anonimnih bosanskih pisaca od 16. vijeka, i to na arapskom, perzijskom i turskom jeziku.

Sadr`i i rijetka historijska djela u stihovima u kojima su opjevani turski bojevi u Evropi u 17. vijeku. U zbirci je i rukopis Janji~arskog zakonika anonimnog autora iz vremena sultana Ahmeda I, koji je vladao od 1603. do 1617., prevodi pjesama Omera Hajama i Nizamija sa persijskog jezika, knjige Ibn Arabija i Al Gazalija, djela iz islamske filozofije, kao {to su Logika poznatog Al-Farabija. Rukopisi, uglavnom napisani italikom, na kvalitetnom papiru, svjedo~e da je islamska kaligrafija pustila korijene u Bosni. Me|u eksponatima koje smo uspjeli vidjeti je i turska enciklopedija, te rijetke knjige ~ije su stranice ukra{ene zlatom.

Podsjetimo da je ostav{tina Safvetbega Ba{agi}a, osim u BiH, predstavljena prije dvije godine u Be~u, Parizu, Ankari, Rimu, Vatikanu, kroz reprinte dijela kolekcije koja je 1997., zbog unikatne vrijednosti, uvr{tena na Listu svjetske ba{tine UNESCO-a. Du{an Lechner iz 58

PROFESOR BA[AGI]

Doktorirao u Beču, živio i radio u Sarajevu Safvet-beg Ba{agi}, jedan od vode}ih bosanskih intelektualaca kraja devetnaestog i po~etka dvadesetog stolje}a, ro|en je 1870. u Nevesinju. Kao dvanaestogodi{ji dje~ak se preselio u Sarajevo, poha|ao je sarajevsku gimnaziju i po~eo pisati pjesme koje su u to vrijeme bile objavljivane u Bo{njaku, Nadi, Viencu i Prosvjeti. Njegov je otac tako|er bio pjesnik i jedan od posljednjih sa Balkana koji je pisao na arapskom i turskom jeziku, a to je svakako uticalo da se u njemu probudi `elja za znanjem ovih jezika.

Znanje koje je stekao iz arapskog, turskog, perzijskog, njema~kog, latinskog i gr~kog jezika pomoglo mu je u istra`ivanju i prou~avanju bogate kulturne historije BiH. Studirao je orijentalne jezike i historiju na Be~kom univerzitetu, od 1895. do 1899. godine. Nakon {to je zavr{io orijentalne studije u Be~u, gdje je i doktorirao, vratio se u BiH i pune ~etiri decenije aktivno

Univerzitetske biblioteke u Bratislavi ka`e da veliki interes za organiziranje izlo`bi koja predstavlja dio Ba{agi}eve kolekcije posljednjih godina pokazuju arapske zemlje. U katalogu izdatom prije skoro petnestak godina, kada je po prvi put ova zbirka predstavljena {iroj javnosti, pi{e da je “Ba{agi}eva kolekcija slavljenje Bosne”.

u~estvovao u njenom kulturnom `ivotu. U Sarajevu, nakon povratka, izdaje svoje djelo Kratka uputa u pro{lost Bosne i Hercegovine (1463-1850.).

Jedan je od osniva~a lista Behar, koji je izlazio od 1900. do 1911., nakon ~ega Zemaljska vlada imenuje Ba{agi}a za profesora arapskog jezika u sarajevskoj Velikoj gimnaziji. Osniva~ je dru{tva Gajret, El-Kamer i Muslimanskog kluba, a 1907. pokre}e list Ogledalo. Godine 1907. objavljeno je djelo Najstariji ferman begova ^engi}a, od kojih je i poticao. Njegova knjiga Bosanci i Hercegovci u svjetskoj islamskoj knji`evnosti bio je i sadr`aj njegovog doktorata, kojeg je odbranio u Be~u 1899. godine.

Bio je i predsjednik Bosanskog sabora, a 1920. godine je imenovan za kustosa Zemaljskog muzeja, te po~inje raditi na obradi i katalogizaciji orijentalnih rukopisa te institucije. Umro je u Sarajevu, u aprilu 1934. godine.

U posjetu Bosni i Hercegovini naredne sedmice dolazi predsjednik Slova~ke Ivan Ga{parovi~. On bi trebao u na{u dr`avu doputovati sa grupom slova~kih biznis mena, koja }e sudj e lovati u radu Poslovnog foruma: Bosna i Hercegovina - Republika Slova~ka, u organizaciji Vanjskotrgovinske komore BiH.

SRETAN VAM 25. NOVEMBAR DAN DR@AVNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE! SLOBODNA BOSNA I 22.11.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

21.11.2012

21:36

Page 8

Prostor Oblik:TEKST osnova.qxd

21.11.2012

21:52

Page 60

PROSTOR, OBLIK

Izložba djela članova bosanskohercegovačke umjetničke grupe “PROSTOR OBLIK“, koja je osnovana polovinom ‘70-ih godina najavljujući dolazak avangarde i novih pravaca na domaćoj umjetničkoj sceni, otvorena je u Kunstmuseumu u Lihtenštajnu; svojim hrabrim likovnim pristupom tih godina mladi umjetnici mijenjali su dotadašnju tradiciju socrealističkog slikarstva, a njihova djela i danas privlače veliki interes javnosti

NOVI ŽIVOT APSTRAKTNE UMJETNIČKE SCENE Exodus, rad Tomislava Dugonji}a

60

SLOBODNA BOSNA I 22.11.2012.

Prostor Oblik:TEKST osnova.qxd

21.11.2012

21:52

Page 61

BH. UMJETNICI U LIHTEN[TAJNU Pi{e: MAJA RADEVI]

P

edeset radova devetorice bosanskohercegova~kih umjetnika - Edina Numankadi}a, Enesa Mund`i}a, Radoslava Tadi}a, Mustafe Skopljaka, Bekira Misirli}a, Ljubomira Per~inli}a, Tomislava Dugonji}a, Voje Dimitrijevi}a i Nikole Njiri}a — predstavljeni su u Kunstmuseumu u Lihten{tajnu u okviru izlo`be Prostor Oblik, nazvane prema istoimenoj umjetni~koj grupi koja je djelovala u BiH od po~etka sedamdesetih godina pro{log stolje}a. Postavka koja je realizirana u saradnji sa Umjetni~kom galerijom BiH, iz ~ijeg su fundusa za ovu izlo`bu “posu|ena“ djela, izazvala je veliki interes javnosti i medija u Lihten{tajnu, {to i nije ~udno s obzirom na ~injenicu da je ovo prvi put da tamo{nji Kunstmuseum sara|uje sa jednom institucijom iz ovog regiona. A ta saradnja po~ela je prije otprilike godinu dana, govori za Slobodnu Bosnu Ivana Udovi~i}, kustosica i autorica izlo`be.

PO^ECI PO^ECI UMJETNI^KOG UMJETNI^KOG DJELOVANJA DJELOVANJA

^lanovi ^lanovi grupe grupe Prostor Prostor Oblik Oblik na na jednoj jednoj od od prvih prvih izlo`bi izlo`bi 1975.

1975. godine godine

DRU[TVENO (NE)PRIHVATLJIVI “Prvi kontakt ostvaren je na konferenciji asocijacije muzeja i kolekcija savremene umjetnosti CIMAM, koja djeluje pri UNESCO-u. U~esnici konferencije, koja se odr`avala u Zagrebu, tada su do{li na jednodnevni izlet u Sarajevo, tako da smo imali priliku da ovdje ugostimo 40-ak direktora muzeja savremene umjetnosti iz cijelog svijeta.

Na`alost, u to vrijeme je Umjetni~ka galerija BiH ve} bila zatvorena, a na{e goste je za~udilo da u Sarajevu postoje takve kolekcije poput djela Ferdinanda Hodlera, kakvu mi imamo“, pri~a Ivana Udovi~i}. “Gospodin Friedmann Malsch, direktor Kunstmuseuma u Lihten{tajnu, tada je izrazio `elju da napravimo zajedno jednu izlo`bu. Najprije smo razmi{ljali o

Hodleru, me|utim, kako je koncept Muzeja u Lihten{tajnu vi{e okrenut ka savremenoj i apstraktnoj umjetnosti, na kraju smo ipak odlu~ili da to bude prezentacija bosanskohercegova~ke apstraktne umjetnosti iz na{eg fundusa.“ Djela umjetnika ~lanova grupe Prostor Oblik bila su logi~an izbor. Premda se radi o autorima koji su danas klasici na{e likovne umjetnosti, u vrijeme kada su tek po~injali svoj umjetni~ki anga`man, Numankadi}, Per~inli}, Dimitrijevi} i ostali do`ivljavani su kao avangarda. Prema rije~ima Straje Krsmanovi}a, direktora Umjetni~ke galerije BiH, svojim hrabrim likovnim pristupom tih ‘70-ih godina oni su mijenjali dotada{nju tradiciju socrea-

listi~kog slikarstva i autorskom odva`no{}u uvodili na likovnu scenu ex-Jugoslavije novi likovni izraz. Prostor Oblik bila je prva umjetni~ka grupa u Bosni i Hercegovini koja se svjesno odredila prema apstrakciji i ne~emu {to je u to vrijeme bilo potpuno druga~ije od svega {to se doga|alo na doma}oj umjetni~koj sceni. Pri tome su ~lanovi grupe od samog po~etka znali i o~ekivali da }e biti neshva}eni i neprihva}eni, s obzirom da je u to doba u Sarajevu vladao neki drugi ukus, gra|anski ili malogra|anski, kako ho}ete... Generacija novih, mladih, buntovnih umjetnika koji su se pojavili na likovnoj sceni `eljela je pokazati ne{to neobi~no, netradicionalno i do sada nevi|eno na ovim prostorima.

POSTAVKA U KUNSTMUSEUMU Na izlo`bi, koja }e biti otvorena do februara idu}e godine, predstavljeno je pedeset radova devetorice bh. umjetnika 22.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

61

Prostor Oblik:TEKST osnova.qxd

21.11.2012

21:53

Page 62

PROSTOR, OBLIK Elementi Cvijeta VI, rad Enesa Mund`i}a

Boja, prostor, vrijeme, rad Edina Numankadi}a iz 1974. godine

Samim tim i njihov rad je, u po~etku, bio “dru{tveno neprihvatljiv“.

“Ja sam ~ovjek koji po{tuje odre|ene principe i kao {to ja imam pravo da slikam na ovaj ili onaj na~in, svako ima pravo da to voli ili ne voli. Ali, taj konzervativni,

provincijalni kompleks, da sve mora biti u onom mimeti~kom, predstavlja~kom, realisti~kom smislu u umjetnosti, uvijek mi je i{ao na `ivce“, ka`e Edo Numankadi}.

“Nikoga nisam `elio da opona{am, `elio sam da stvaram svoju umjetnost, sa tom

OTVORENA VRATA ZA BH. KULTURU I UMJETNOST

Nakon Lihtenštajna, “Prostor Oblik“ u Sarajevu, Austriji, Češkoj...

Izlo`ba Prostor Oblik u Lihten{tajnu bit }e otvorena do 17. februara idu}e godine.

Zanimljivo je da posjetioce kroz izlo`bu vodi li~no direktor Muzeja Friedmann Malsch i upoznaje ih sa postavkom ujedno se referiraju}i i na politi~ku situaciju u biv{oj Jugoslaviji iz tog perioda, odnosno ~injenicu koliko je jugoslovenska umjetnost bila druga~ija, slobodnija i otvorenija u odnosu na ostale socijalisti~ke zemlje. Tako|er, kao prate}i doga|aj prikazuje se i film Angeline Jolie U zemlji krvi i meda, a u planu je i prezentacija rada na{eg Centra za savremenu umjetnost u Lihten{tajnu.

“Prostor Oblik je nekako u Lihten{tajnu otvorio vrata za jo{ mnogo

62

drugih stvari koje su vezane za Bosnu i Hercegovinu, na{u kulturu i umjetnost i nadamo se da }e na{a saradnja i u budu}nosti biti uspje{na“, ka`e Ivana Udovi~i}.

Nakon Lihten{tajna, izlo`ba Prostor Oblik bit }e predstavljena u Umjetni~koj galeriji u Sarajevu, a organizatori su ve} razgovarali o gostovanjima i sa direktorima muzeja u Austriji, ^e{koj Republici... Sve }e, ipak, zavisiti od finansijske komponente, isti~e na{a sagovornica. U Lihten{tajnu je sve bilo o tro{ku doma}ina, a to je, na`alost, trenutno jedini uvjet pod kojim Umjetni~ka galerija BiH mo`e prezentirati radove iz svog fundusa u inostranstvu.

gotovo muzi~kom harmonijom i disharmonijom. Kada sam ‘71. u \uri \akovi}u napravio izlo`bu, to je za ljude u to vrijeme bio {ok — vidjeti glat obojeno platno kako visi! Kriti~ari su me ‘sasjekli’. Ali, onda smo se moje kolege i ja dosjetili: dobro, ako ve} ne mo`emo ‘pro}i’ u Sarajevu, idemo u Beograd, Zagreb, Ljubljanu... I po~eli smo izlagati u tim gradovima, tamo je sve to bilo normalno i veoma dobro prihva}eno, pa su i ovi u Sarajevu odlu~ili da {ute i trpe. I tako je trajalo godinama, gurali smo nekako... Ali, da bi bio umjetnik i imao tu slobodu da slika{ {ta `eli{ na ovim prostorima, mora{ cijeli `ivot raditi i neki drugi posao. To je ona negativna strana, ali nema kuknjave. Mogao sam biti komercijalni slikar, slikati u nekom maniru, u tradiciji, ali taj svoj umjetni~ki i duhovni luksuz ne bih mijenjao ni za kakve pare. To se ne mo`e platiti.“ Osniva~i grupe, pored Numankadi}a, bili su Tomislav Dugonji}, Ljubomir Per~inli} i Enes Mund`i}, a kasnije su im se pridru`ili Vojo Dimitrijevi}, Bekir Misirli}, Nikola Njiri}, Mustafa Skopljak i Radoslav Tadi}.

“To je bila bosanskohercegova~ka grupa u punom smislu, kreirana od ljudi koji su djelovali u Sarajevu, Zenici, Banjoj Luci, Mostaru“, nagla{ava Ivana Udovi~i}.

“Na`alost, najve}i broj ~lanova grupe vi{e SLOBODNA BOSNA I 22.11.2012.

Prostor Oblik:TEKST osnova.qxd

21.11.2012

21:53

Page 63

BH. UMJETNICI U LIHTEN[TAJNU

AVANGARDA EDE NUMANKADI]A “Nikoga nisam `elio da opona{am, `elio sam da stvaram svoju umjetnost, sa tom gotovo muzi~kom harmonijom i disharmonijom”

nije me|u `ivima, ali dobra je stvar to {to smo ve}inu njihovih djela imali u na{em fundusu, tako da smo za Lihten{tajn mogli pripremiti zaista reprezentativnu postavku.“

STRAJO KRSMANOVI] Odva`ni mladi umjetnici mijenjali su tradiciju socrealisti~kog slikarstva

neke druge vrijednosti, mo`da pravedno, a mo`da i ne, izbacuju u prvi plan. Lijepo je

NOVO VREDNOVANJE ISTORIJE Posljednja izlo`ba grupe Prostor Oblik bila je 1986. godine u Collegiumu Artisticumu, a autor izlo`be bio je pokojni Aleksandar Adamovi}. “O toj grupi se zapravo jako malo zna i pi{e u posljednje vrijeme. Struka je poznaje i, naravno, dobro poznajemo rad pojedinih njenih ~lanova, poput Voje Dimitrijevi}a ili Ede Numankadi}a. To jeste ne{to {to pripada istoriji umjetnosti, ali je definitivno zna~ajno u smislu afirmacije bosanskohercegova~ke umjetnosti“, ka`e Ivana. “Dobro je ponekad podsjetiti se te istorije u vremenu kada se

Rad Ljubomira Per~inli}a

ODBACIVANJE FIGURATIVNOG SLIKARSTVA

Put koji vodi ka čistoj ideji “Lako je zamisliti u kakvom se va{ari{tu na{la umjetni~ka scena ’50-ih i 60-ih godina kada se ’raskrstilo’ sa socrealizmom i kada je odjednom sve postalo dozvoljeno, a puno toga jo{ nepro`ivljeno. Nakon vi{egodi{njeg mije{anja najrazli~itijih stilskih odrednica poput (malo)gra|anskog akademizma, socrealizma, intimizma i sli~no, bijeg u potpunu apstrakciju, gledano sa ove distance, dolazi kao logi~an i o~ekivan. Prve ozbiljnije pojave apstrakcije javljaju se u sedmoj deceniji pro{log stolje}a gotovo istovremeno u dva kulturna centra: Banja-

22.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

luci i Sarajevu. Relaciju izme|u ova dva grada povezat }e i ~lanovi grupe Prostor Oblik, {ire}i svoje prisustvo i na druge, manje sredine. Odbacivanjem figurativnog slikarstva i svega onoga {to ide uz njega, poput naracije, deskriptivnosti, pa kona~no i osnovnih elemenata slike poput boje i oblika, ~lanovi ove grupe ne propovijedaju negaciju ili otpor prema stvarnosti, ve} naprotiv, odabiru put koji vodi ka ~istoj ideji nastoje}i doku~iti, ili barem sagledati, njenu bit“, pi{e, izme|u ostalog, Ivana Udovi~i} u katalogu koji prati izlo`bu.

sjetiti se da smo nekada imali takvu jednu grupu, bez obzira na to {to oni sami za sebe ne vole re}i da su bili avangarda, ili buntovnici... A iako su tada djelovali kao grupa, bitno je to da nisu me|usobno utjecali jedni na druge, svako je zadr`ao svoju individualnost. Jedini zajedni~ki imenitelj bila je apstraktna umjetnost, s tim {to neki od autora, poput Enesa Mund`i}a, ~ak nisu nikada ni potpuno oti{li u apstrakciju“, obja{njava kustosica Udovi~i}.

Postavka u Kunstmuseum u Lihten{tajnu sli~na je onoj iz polovine ’80-ih u Collegiumu Artisticumu, ali ipak u druga~ijem svjetlu.

“Uprkos tome {to Muzej ve} ima isplaniran program do 2015. godine, obezbijedili su nam idealne uslove za postavku, tako da je sada ponovo mo`emo predstaviti u jednom potpuno novom, evropskom kontekstu. Za na{e doma}ine iz Liht en{tajna to je bilo svojevrsno otkrovenje, ali i za nas na neki na~in, jer nakon {to smo sakupili sva ta djela, shvatili smo da se radi o jednoj zaista kvalitetnoj izlo`bi koja je mo`da trebala biti prezentovana i ranije. Kunstmuseum Lihten{tajn prvi put sara|uje sa nekom institucijom iz ovog regiona, tako da je njima to potpuno novo, neistra`eno podru~je. Na press konferenciji koju smo imali tamo vladao je veoma veliki interes medija, bilo je puno novinarskih pitanja, brojni novinari do{li su i iz Austrije, [vicarske... Tako|er, mnogi na{i ljudi iz dijaspore su sada po prvi put posjetili Kunstmuseum i upoznali se sa umjetno{}u koja je vezana za njihovo porijeklo. Jo{ uvijek nam pristi`u ~lanci iz strane {tampe o izlo`bi, kritike su odli~ne, a ve} imamo i pozive i `elje za nova gostovanja...“, zaklju~uje Ivana Udovi~i}.

63

Tigricek:TEKST osnova.qxd

21.11.2012

21:39

Page 64

KAD LUTKE O@IVE “TIGRI^EK” PRVI PUT NA SCENI Glumac Safet Had`imehanovi} i tigri} Perica u jednoj od prvih izvedbi predstave 1972. godine

Lutkarska predstava “TIGRIČEK“ sarajevskog Pozorišta mladih, koju je davne 1972. godine na scenu postavio JURISLAV UCO KORENIĆ, 21. novembra proslavila je svoj četrdeseti rođendan; o magiji lutkarstva, “Tigričeku“ nekad i danas i hiljadama mališana koji su ga održali na repertoaru pune četiri decenije, govore glumci Pozorišta mladih Sarajevo

VELIKA PREDSTAVA ZA MALE LJUDE Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

U

vrijeme kada gotovo svakodn evno slu{amo pesimisti~ne izjave o sporom (od)umiranju umjetn osti teatra i kulture op}enito u Bosni i Hercegovini, kada su pozori{ne sale nerijetko poluprazne, a mnoge predstave ne do`ive ~ak ni desetak izvedbi, imati predstavu

64

koja `ivi na pozori{nom repertoaru punih ~etrdeset godina, zaista je fenomen vrijedan divljenja i po{tovanja. A ovdje ne govorimo o bilo kakvoj predstavi: radi se o predstavi za djecu Tigri~ek u produkciji Pozori{ta mladih Sarajevo, koja je prema tekstu autorice Hane Janu{evske i u re`iji velikog teatarskog ~arobnjaka Jurislava Uce Koreni}a 21. novembra 1972. imala svoje premijerno izvo|enje. Na isti dan, ~etiri decenije kasnije, Tigri~ek je u Pozori{tu mladih proslavio svoj ro|endan.

Djeca su najiskrenija publika, njih ne mo`e{ prevariti, niti opravdati lo{u glumu bilo kakvim razlozima, pa je uspjeh sa kojim se Tigri~ek posljednjih 40 godina izvodi u sarajevskom Pozori{tu tim ve}i i zna~ajniji. A osim toga {to je danas, kao i prije ~etiri decenije, pozori{na sala na svakoj izvedbi ispunjena do posljednjeg mjesta, impresivna je i ~injenica da se, izuzev muzike, predstava izvodi u svom izvornom obliku, onako kako ju je zamislio i postavio Koreni} sa svojim tada{njim SLOBODNA BOSNA I 22.11.2012.

Tigricek:TEKST osnova.qxd

21.11.2012

21:39

Page 65

40 GODINA “TIGRI^EKA” saradnicima Vaclavom Havlikom, koji je napravio lutke, te scenografima Ivicom Bilekom i Dobrivojem Samard`i}em.

SMJENE GENERACIJA Za ansambl Pozori{ta mladih najve}e je priznanje, ka`u, pratiti generacije koje su odrastale uz ovu predstavu. Mnogi me|u njima, koji su nekada odu{evljeno aplaudirali avanturama mladog tigri}a Perice, sada na istu predstavu dovode svoje k}erke i sinove. Jedan Sarajlija na Faceboook stranici Pozori{ta mladih napisao je kako je po~etkom ‘80-ih godina dovodio svoju k}erku da gleda Tigri~eka, a sada vodi unuke... A u Tigri~eku i danas igra glumac Safet Had`imehanovi}, jedini iz prve gluma~ke postave ove predstave. Premda je ve} {est godina u mirovini, Had`imehanovi} i dalje izvodi svoju ulogu Komandanta sa jednakim `arom i predano{}u.

“Jo{ prije po~etka rata odigrali smo preko 600 predstava Tigri~eka, a ne znam

STARI-NOVI ANSAMBL Dramaturg Segor Had`agi} i glumci Suada Ahmeta{evi}, Safet Had`imehanovi}, Alma Merunka, Mirza Tanovi} i Nermin Tuli}

IZ POZORI[NE ARHIVE Originalne scenografske skice i nacrti za predstavu Jurislava Koreni}a

22.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

koji je ovo sada put, prestao sam brojati...

Nakon originalne postave predstavu smo obnavljali dva puta, pomalo smo je i osvje`ili, ali nastojali smo da je ostavimo onakvom kakva je izgledala kada je prvi put izvedena. Zapravo, samo smo napravili novu muziku, a sve drugo je ostalo isto“, pri~a Had`imehanovi}.

Jurislav Koreni}, kao pionir teatra na ovim prostorima uop{te, bio je pionir i u mnogim stvarima kada je rije~ o Pozori{tu lutaka. Dok su ~ekali da se izgradi zgrada Pozori{ta u kojoj su danas, glumci tada{njeg Pozori{ta lutaka bili su smje{teni u Kabareu nekada{njeg Malog pozori{ta. Sve do 1965. godine Pozori{te lutaka je radilo isklju~ivo marionetsku tehniku. U to vrijeme produkcija Pozori{ta bila je dosta skromna, malo se predstava radilo...

Me|utim, dolaskom Jurislava Koreni}a na ~elo Pozori{ta stvari su se po~ele mijenjati i ansambl je krenuo sa intenzivnijim radom, sje}a se Safet Had`imehanovi}: “Tada je Koreni} prona{ao tekst Hane Janu{evske na poljskom jeziku i preveo ga, napravio je i muziku za predstavu, lutke je uradio Vaclav Havlik... Predstavu smo napravili takore}i u jednom dahu, za nekih dvadesetak dana.

Pozori{te lutaka je u to vrijeme imalo {est premijera i 250 predstava godi{nje u sezoni, pa se nova predstava morala raditi prakti~no u pauzama izme|u predstava koje su ve} bile na repertoaru.“ Tigri~ek je do sada obnavljan dva puta.

Prva obnova bila je za vrijeme rata, sa `eljom glumaca i direkcije Pozori{ta da ta predstava nastavi `ivjeti u spomen na velikana teatra Koreni}a. Originalnog 65

Tigricek:TEKST osnova.qxd

21.11.2012

21:40

Page 66

KAD LUTKE O@IVE tigri}a Pericu igrao je pokojni Ante Hrka~, a naslovnu ulogu u ratu je preuzela Suada Ahmeta{evi}.

“Sjajno je to {to jo{ uvijek najvi{e publike dolazi na Tigri~eka. Kada je nedjeljna predstava, sala je uvijek krcata.

Dok igramo, ne mo`emo vidjeti djecu, naravno, ali ~ujemo njihove reakcije, navijanje...“, pri~a Suada Ahmeta{evi}.

“Lutke koje koristimo u predstavi, ginjole, tako|er su posebne na svoj na~in. Mislim da su to najjednostavnije lutke za vo|enje i u`ivam u svakoj izvedbi. A bez obzira na smjene nas glumaca i generacija koji su radili i rade na ovoj predstavi, vjerujem da }e Tigri~ek `ivjeti sve dok `ivi Pozori{te mladih“, dodaje Ahmeta{evi}, koja danas u predstavi igra Mamu Tigricu.

Tigri~eka je u aktuelnoj gluma~koj postavi preuzela njena mla|a kolegica Alma Merunka koja, kako ka`e, nije jo{ bila “ni u planu“ kada je ova predstava premijerno izvedena.

“Mislim da je ‘tajna’ dugovje~nosti ove predstave u njenoj jednostavnosti“, govori Alma. “To vam je isto kao kad odrastao ~ovjek ode u hotel sa pet zvjezdica i odu{evi se kako je sve lijepo i ure|eno, a onda ne zna kako da povu~e vodu u vodokotli}u, ili kako da upali TV, i nastane hiljadu problema... A mali{anima koji gledaju Tigri~eka sve je odmah jasno, sve vide i sve razumiju i ne moraju postavljati puno pitanja. To je jedina predstava u kojoj na kraju, kad se zavr{i, ta mala bi}a krenu da galame: ‘Bravooo, bravoooooooo...!‘. I to je zaista fenomen, da djeca tog uzrasta tako reaguju, aplaudiraju i upu}uju ovacije glumcima. Trudimo se to opravdati tako {to se na svakoj izvedbi dajemo maksimalno, a na{i mali gledaoci uzvra}aju nam iskrenim odu{evljenjem.“

SVEVREMENSKA PRI^A Alma ka`e kako }e cijelog `ivota pamtiti onaj momenat kada je prvi put

ANIMATORI I LUTKE Glumci-lutkari ve} ~etiri decenije rade sa lutkama koje je kreirao Vaclav Havlik

spoznala da je lutka na njenoj ruci “o`ivjela“: “Predstava je zavr{ila, a meni je lutka jo{ bila na ruci. Sklanjam je, i u tom trenutku udarim rukom od paravan i ka`em: ‘Au!’. Ne zato {to me je zaboljela ruka, nego zato {to je taj udarac zabolio lutku.

Sve dok je na mojoj ruci, ta lutka je `iva ona osje}a, zna da voli, pla{i se...

Nevjerovatno je kada uspijevate animirati lutke i do`ivljavati ih kao da su `iva bi}a.“ Tigri~ek sarajevskog Pozori{ta mladih spada me|u najdugovje~nije predstave u regionu, a komad Hane Janu{evske ujedno je i najizvo|enija lutkarska predstava u proteklih trideset godina u ovom dijelu Evrope. Safet Had`imehanovi} smatra da je Tigri~ek toliko dugo opstao na repertoaru upravo zbog lako}e igranja ove predstave, aktuelnosti teksta i vitalnosti cijele postavke: “To je postala svevremenska predstava i drago mi je da su svi glumci koji danas igraju u predstavi veoma brzo savladali tehniku animacije lutaka, s obzirom na to da se mnogi od njih nisu

PRVA I AKTUELNA POSTAVA “TIGRI^EKA“

Sve je isto, samo njih nema...

Ve}ina njih, na`alost, vi{e nisu sa nama. Ipak, red je da se prisjetimo imena onih koji su zaslu`ni za po~etak dugog i uspje{nog `ivota Tigri~eka na repertoaru Pozori{ta mladih. Dakle, tog 21. novembra 1972. pred publiku su iza{li glumci: Amalija Dikli} (Mama Tigrica), Ante Hrka~ (Tigri} Perica), Abdulah Ke~o (Prvi Tigar), Me{a Mustafi} (Drugi Tigar i Doktor), Ivo Brnadi} (Tre}i Tigar i Jaha~), Safet Had`imehanovi} (^etvrti Tigar i Komandant), Marija Matija{evi} (Mi{), Renata Baruh (Prva ov~ica), Ismet @olji} (Voza~

66

autobusa), Irena Mulamuhi} (Prva prodava~ica), Vera Habulin (Druga prodava~ica). Muziku i re`iju potpisuje Jurislav Koreni}, lutke Vaclav Havlik, scenografiju Ivica Bilek i Dobrivoje Samard`i}.

U obnovljenoj, aktuelnoj postavi igraju: Suada Ahmeta{evi}, Alma Merunka, Drago Buka, Mirza Tanovi}, Safet Had`imehanovi}, Sead Bejtovi}, Narda Nik{i}, Ajla Cabrera i Elma Ahmetovi}.

Muziku je komponovao Ibrahim Alibegovi}, a scenografskom timu pridru`ila se Mirjana ^istopoljski.

nikada ranije susreli sa lutkarskom tehnikom. Ova predstava danas se mo`e igrati bilo gdje u svijetu, a da se niko od nas ne postidi.“ Glumac i direktor Pozori{ta mladih Nermin Tuli} na pitanje za{to mali{ani toliko vole Tigri~eka, ka`e da su djeci pred{kolskog uzrasta bli`e `ivotinje kao glavni junaci predstave, sve dok ne u|u u zli i ru`ni svijet odraslih, dok su jo{ neukaljani i “~iste glave“...

“Lijepo je raditi, `ivjeti u teatru koji slavi 40 godina izvo|enja jedne predstave koju je re`irao veliki mag teatra Jurislav Koreni}. Emocije su me preplavile. Pamtim i da je prva predstava koju je moja najstarija k}erka, koja sada ima 21 godinu, gledala u ovom Pozori{tu bio upravo Tigri~ek“, ka`e Tuli}.

Ako do sada jo{ niste vidjeli Tigri~eka, pravac u Pozori{te mladih - nema veze ni ako ste malo stariji... Glumac M irza Tanovi}, kojeg smo ostavili kao “{e}er na kraju“, skroman kao i uvijek, tvrdi kako je upravo on zaslu`an {to i starije generacije sa rado{}u gledaju Tigri~eka. “Naime, ja se u predstavi pojavljujem i likom - igram {ofera autobusa, imam svoj kostim i vozim malog Tigri~eka - u grad! To je klimaks cijele predstave. Dovoljno je da se ja samo pojavim na sceni i ne samo djeca, nego i roditelji, dede, bake, reaguju sa odu{evljenjem. Ima, dakle, tih nekoliko gospo|a koje dolaze ve} preko 20 godina na predstavu i uvijek sa istim sjajem u o~ima poprate svaki moj nastup! To je nekako moj dojam, mo`da nije ispravan, ali eto...“, veli u svom stilu Tanovi}.

Dobre stvari ne treba mijenjati, pa stoga glumcima-lutkarima Pozori{ta mladih Sarajevo `elimo jo{ bar 40 godina igranja Tigri~eka, obilje dje~je radosti i uzbu|enja zbog kojih svaki put i izlaze na scenu i naravno, uvijek punu salu - zaslu`ili su!

SLOBODNA BOSNA I 22.11.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

21.11.2012

21:37

Page 9

REM:TEKST osnova.qxd

21.11.2012

21:42

Page 68

VELIKI R.E.M.

Na prošlogodišnjem septembarskom koncertu kada se u ljubljanskim “Križankama” sviralo u čast Boba Dylana, donesena je odluka o budućem muzičkom djelu zvanom PROJEKT R.E.M. - ČISTA ENERGIJA GLASBE; sudionici su Amerikanci, Hrvati i Slovenci, a malo je falilo da im se pridruže i muzičke snage iz Bosne i Hercegovine

GENIJALCI IZ GEORGIJE Peter Buck, Michael Stipe i Mike Mills

Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI]

N

isu se jo{ slegle pohvale nakon odavanja po~asti jednom od istinskih giganata suvremene glazbe Bobu Dylanu, koga su slovenski glazbenici “izveli” u suradnji sa Ambasadom SAD-a u Ljubljani, a koji je uklju~ivao cover verzije nekih od njegovih najpoznatijih pjesama, potom zajedni~ki koncert svih u~esnika na ljetnoj pozornici Ple~nikovih Kri`anki u glavnom gradu Slovenije, suradnju sa dobrotvornim organizacijama, te napokon i dokumentarnji film koji je re`irala nama, sa Sa-

68

BUCK, MILLS I STIPE U GOSTIMA

rajevskog filmskog festivala, dobro poznata Maja Weiss, a skoro ista ekipa se upustila u novu avanturu nazvanu jednostavno Projekt R.E.M. - Čista energija glasbe.

GLAZBENA VRIJEDNOST Za ideju da seriju tribute CD-a i pro{ire, zahvaljujemo nama dragom Christopheru Wurstu, zadu`enom u Ameri~koj ambasadi

u Ljubljani za odnose sa javno{}u, ina~e idejnom pokreta~u svega.

A ideja je “pala” upravo na pro{logodi{njem septembarskom koncertu kada se sviralo u ~ast Boba Dylana u Kri`ankama, jer mu je negdje na polovici spektakla donesena vijest da su trojica ~lanova R.E.M.-a sporazumno odlu~ila da prestanu sa radom. Veliki band, ameri~ki sastav do SLOBODNA BOSNA I 22.11.2012.

REM:TEKST osnova.qxd

21.11.2012

21:42

Page 69

AMERI^KI SASTAV DO KOSTI, OPET kosti, uz to {to su kreirali neke od najljep{ih pjesama u posljednjih 30-tak godina (jelte, osnovani u Atheni, dr`ava Georgia 1980.), a pokazivali su i interes za globalne probleme ~ovje~anstva, njihov je humanitarni rad itekako poznat, a i ~injenica da se, usprkos tomu da su bili dio celebrity dru{tva, nisu libili da na postranskim projektima podr`e one manje poznate od sebe a i da komuniciraju sa lokalnim scenama. Recimo, sa slovena~kom, gdje je njihovo prijateljstvo sa najpoznatijim pop pjeva~em “s ovu stranu Alpa” Vladekom Kreslinom uspostavljena jo{ na koncertu u Kopru 1999., a onda je on sa njima skupa “ru`io” i na nastupu koju godinu potom, 17. januara 2005., u hali Tivoli u Ljubljani.

Jah, treba dodati i da se u Ljubljanu trajno doselio lider The Walkaboutsa Chris Eckman, razviv{i nevjerovatno {iroku aktivnost kao glazbenik, te producent, izme|u ostalih i lokalnih sastava (slovenskih, hrvatskih) sa kojima je sura|ivao bez imalo zazora, u~iniv{i za rock sa ovih prostora vi{e nego itko dosada. O njemu u jednom od skora{njih izdanja Slobodne Bosne.

Dakle, na istom su se poslu godinu po “Bob Dylan projektu” na{li gorepomenuti Ameri~ani, gomila slovena~kih i hrvatskih glazbenika, te organizacije koje se bave za{titom okoli{a. Sve u `elji da nekim od velikih pjesama nama dragog R.E.M.-a daju neku novu zvu~nu sliku. Me|u izabranima smo na{li i one koji su svoj doprinos dali i u prvom projektu: neizostavni Kreslin i Zoran Predin, te

producentski ih drasti~no transformira.

Ovakvi tribute projekti, u posljednje vrijeme izvanredno popularni, i jesu dobri ako poka`u i neko novo, nepoznato lice pojedinih slavnih izvo|a~a i grupa.

A GITARE RE@E LI, RE@E...

I ovaj projekt posve}en R.E.M.-u u dobroj mjeri u tomu uspijeva, iako ga realizira mala, ali zanimljiva i dinami~na slovena~ka rock scena, uz pomo} hrvatskih grupa. Tako slovensko-hrvatska kombinacija Lollobrigida, predvo|ena krasnom Idom Prester, nudi prozra~nu verziju poznate Shiny Happy People, dok su se Zoran Predin i Massimo Savi} udru`ili sa hrvatskim jazzistima mla|e generacije u sjajnoj reinterpretaciji poznatog napjeva Everybody Hurts. Jazz pjeva~ica Mia @nidari~ se sa svojim `ivotnim sudrugom

Kreslin je oti{ao u Zagreb i sastavio se sa sisa~kim surferima The Bambi Molesters.

Izvodila se energi~na, poletna verzija pjesme Texarcana, empatija je na snimanju o~ito bila obostrana, na Youtubeu je pu{ten i odli~an video clip. Chris se Eckman u svom stilu stalnog tra`enja novog ovoga puta udru`io sa mladim hrvatskim gara`nim sastavom My Buddy Moose u isto toliko energi~noj, poletnoj i plesnoj reinterpretaciji naslova Driver 8 sa refrenom koji se pamti ve} nakon prvog slu{anja, dok gitare re`e li re`e i sjeku zvu~ni prostor uzdu` i poprijeko. Grupu Narat predvodi pjeva~ i gitarista Bo{tjan Narat, koji sa ~lanovima i pridru`enom violinisticom Jelenom @drale izvodi eteri~nu verziju The One I Love, CD otvara DJ i producent N’toko sa hip-hop varijantom It’s the End of the World as We Know I (and I Feel Fine), dok nama manje poznati Toronto Drug Bust izvode gitarski tretiranu pjesmu Man on the Moon, a najpoznatiji slovenski rock kolektiv Siddharta nude techno - te{ko-gitarsku verziju pjesme Imitation of Love. Sveprisutna violinistica Jelena @drale je ponovo u kombinaciji sa sastavom Melodrom da bi izveli opskurnu i manje poznatu pjesmu Star MeKitten, a DJ hip-hoperi poznati pod kodnim imenom Murat&Jose su se na{li u pjesmi I’m Gonna DJ. CD zavr{ava sa super sessionom, na kome svi pjeva~i izvode himni~nu varijantu pjesme We All Go Back To Where Belong u maniri klasi~ne americane “skinute” sa kompilacije Part Lies, Part Hearts, Part Truth, Part Garbage 1982-2011, za koju je

“Projekt R.E.M. - ^ista energija glasbe“ uz dominantnu glazbenu vrijednost ima i {ire kulturolo{ke reference pjeva~ice Mia @nidari~ i Severa Djurin, ali i podosta novih protagonista, od kojih su neki do{li i iz Hrvatske - bilo je pregovora da se uklju~e izvo|a~i iz BiH, ali ih autor ovih redaka nije doveo do konca zbog bolesti - dok su se neke pjesme realizirale i po studijima diljem Europe, recimo u Finskoj ili u Njema~koj. Ta stilisti~ka {irina izvo|a~a, razli~iti producentski zahvati i niz propratnih pojekata su uz iznimnu glazbenu vrijednost CD-a ponudili iznova jedan sveobuhvatan i krajnje zanimljiv projekt, koji uz dominantnu glazbenu vrijednost ima i {ire kulturolo{ke reference.

Jo{ jedna pohvala producentima i izvo|a~ima: naime, oni se nisu libili da uz one favorite tipa Everybody Hurts ili Shiny Happy People, Man on the Moon, iskopaju i pjesme koje nisu bile direktne R.E.M. uspje{nice, nego su u drugoj liniji njihova stvarala{tva, a dosta njih se nije libilo da za|e duboko u tkivo pjesama i izvo|a~ki i 22.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

pijanistom Steveom Klinkom i njegovim trijom, potpomognutim truba~em i aran`erom Davidom Jarhom, dohvatila prekrasne balade Find the River , a sli~nim “`enskim rukopisom” progovara i Severa Djurin, koju su u pjesmi Ph, My Heart pratili slovenski jazzisti na ~elu sa bubnjarom i producentom Bla`om Celarecom, kao i mlada Polona Kasal koja se dohvatila napjeva Drive, udru`iv{i se pri tomu sa dje~ijim mje{ovitim zborom ljubljanskog Konzervatorija za glasbo in balet, gdje, ako se ne varam, i sama studira.

Koncertno izvanredno atraktivni i aktivni Elvis Jackson iz Ajdov{~ine, naprosto napadaju poznatu Loosing My Religion, nude}i energi~nu verziju dostojnu njihovih uzbudljivih koncerata, a na tragu su im i novi slovenski koncertni favoriti Tide, koje predvodi odli~ni pjeva~ Toma` [tular, a koji su usporili tempo u naslovu The Ascent of Man. Onda ponovo veterani.

realiziran i video sa scenama akcije ~i{}enja i plesa skupine Kjara’s Dance Project.

CD je opremljen sa opse`nom 72stranskom knji`icom u kome su predstavljeni izvo|a~i, ekolo{ke organizacije u Sloveniji, tu su i fotografije vrhunskog fotografa @iga Koritnika kome je pri srcu glazba, avangardni jazz posebno, popratni tekstovi koji govore o cijelom projektu, upute kako se pona{ati ekolo{ki, bio je i veliki {esto~asovni rock koncert 8. septembra na Kongresnom trgu u Ljubljani, kome je prisustvovalo petnaestak tisu}a posjetilaca, uz ekolo{ki sajam i jo{ koje{ta.

Najbolju ocjenu su svi u~esnici projekta dobili od samih ~laniova R.E.M.-a, koji su ih po~astili pohvalama na svojim slu`benim internet stranicama. Jo{ i ovo: pi{ite na adresu ProjektREM’state.gov i siguran sam da }ete jednog dana na svoju adresu dobiti ovo luksuzno izdanje.

69

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

21.11.2012

19:11

Page 70

KULT MARKET JOSS STONE

The Soul Session Vol. 2

MUZIKA “Troyanac”, novi studijski album Adnana Hamidovića Frenkieja

Iskreno, bolno, brutalno

Nakon devet godina od objavljivanja prvoga albuma The Soul Session, britanska pjeva~ica Joscelyn Eve Stoker ili umjetni~ki Joss Stone snimila je novi album. The Soul Session Vol.2 sadr`i jedanaest pjesama. Zanosna Britanka je poznata i kao glumica, a pored ostaloga radi i kao glasnogovornica ameri~ke modne ku}e GAP.

REGINA SPEKTOR

What We Saw from the Cheap Seats [to zapravo vidimo iz jeftinih sjedala, pitanje je koje Regina Spektor postavlja u naslovu svoga novoga studijskog albuma.

Album sadr`i jedanaest pjesama, uglavnom indie pop zvuka. Regina Spektor ro|ena je Moskovljanka, ali je odrasla u Americi. Do sad je objavila {est studijskih albuma.

GRAVE DIGGER

Clash of the Gods Stari heavy metalci Grave Digger ili po na{ki grobari, snimili su novi studijski album. Clash of the God je petnaesta po redu plo~a u njihovoj tridesetogodi{njoj glazbenoj karijeri.

Album sadr`i jedanaest pjesama, a inspiriran je susretima s mitolo{kim bi}ima. Bi}e da su “grobari” bili na opasnim halucinogenim sredstvima.

70

“SAMO TVRDO BEZ SMEK[AVANJA” Troyanac je ~etvrti album Adnana Hamidovi}a Frenkieja

Poznati bh. reper Adnan Hamidovi} Frenkie snimio je ~etvrti studijski album.

Album Troyanac sadr`i ~etrnaest pjesama a otvara ga pjesma [amaranje. Lokalna je to pri~a o odrastanju jedne generacije koja nosi jasnu poruku. “Nema stajanja, predavanja/Samo tvrdo bez smek{avanja/ Bi}e stradanja, {amaranja.” Slijedi pjesma Gori, zanimljive poruke, uz homoristi~ni stih: “Kad srce ka`e more, nov~anik ka`e nemore.”

U pjesmi Creme de la Creme begins, Frenkiejevi gosti su Edo Maajka i Mar~elo.

Nakon Creme slijedi Francuz, tipi~na ratna pri~a, s osvrtom iz dana{nje perspektive.

Nakon ismijavanja bogatih “babinih” sinova u pjesmi Napa}eni bo{njo, slijedi Teo~ak.

Frenkie se u tekstu na brutalan na~in obra~unava sa lokalnim kriminalcima pristiglim iz bosanskih gudura u gradove.

Stihovi: “Droga, alkohol, kurve, pare, ulazim u klub, muzika staje/Je... vam familiju, pi... {ta je?/Pu{taj odma Seku i gasi to sranje/Gazda kluba i konobari, sklekovehajde.”

Nakon solidnog Lionel Messi rapa slijedi pjesma Situacije. Frenkie i Sale u zajedni~koj akciji s Aleksandrom Anti}em iz TBF-a pjevaju o smije{nim situacijama s policijom.

Nakon pjesme Ko, {ta?, slijedi Pismo Milanu. Stihovi: “Te{ko je drugima izraziti su}ut/Tvoji }e te {utnut, a oni pljunut/Ne}u ti sad srat kako vas Dodik la`e/Uzima lovu, nacionalizmom o~i ma`e”, govore o odnosima ljudi razli~itih nacionalnosti.

Iz neopravdanog razloga, naslovna pjesma Troyanac nalazi se na samom kraju albuma. Definitivno uz Situacije najja~i tekst

na albumu, kvalitetno odabran beat uz stihove: “Od malih nogu pakuju nas u kutije/Sistemati~ki se razli~itost ubije/Budi dobar vjernik i mrzi kom{iju/Ili }emo mi njih ili }e oni nas da pobiju.” Album zatvara pjesma Dinamit.

Generalno, Frenkie je snimio dobar album, okupio dobru ekipu gostuju}ih glazbenika. Jedina zamjerka je {to nakon sedamnaest godina od kraja rata previ{e koristi ratnu tematiku, umjesto da se dr`i “superzanimljivih” tema iz svakodnevnog `ivota, koje mu odli~no idu. Naravno, radi se o dobronamjernom savjetu. Kao i do sada, bez dlake na jeziku, a pre~esto i vi{e od toga, Frenkie se trudi brutalnom iskreno{}u progovoriti o onome {to mu~i sve normalne mlade ljude u na{oj zemlji ali i okru`enju.

Stoga, Frenkie, samo naprijed!

(M. Ili~i}) TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1) 1.

2.

3.

4.

5.

6.

Alex Clare: When Doves Cry Jack White: Freedom At 21 Karin Park: Restless Divine Fits: Would That Not Be Nice Goose: Control Pulled Apart By Horses: Bromance ain’t dead 7. Asaf Avidan & The Mojos: One Day-Reckoning Song (Wankelmut Rmx) 8. Yannah Valdevit: Gotta keep me goin’ 9. Junkie XL feat Datarock: Gloria 10. Major Lazer: Jah No Partial

SLOBODNA BOSNA I 22.11.2012.

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

21.11.2012

19:13

Page 71

KULT MARKET KINO KRITIKA

RADITE LI ONE STVARI?

Film “Lorax: Zaštitnik šume”; režija: Cris Renaud, Kyle Balda

Takeshi Kitano

Šume, šume najljepša vam hvala FILMSKA FILMSKA MAGIJA MAGIJA

Lorax: Lorax: Za{titnik Za{titnik {ume {ume je je edukativan edukativan ii kreativan kreativan film film

Film Takeshija Kitana iz 2004., koji je i potpisnik scenarija.

Asao na pameti ima samo jednu stvar. A to je seks. No, u stvarnosti mu se de{avaju samo neuspjesi. Auto ne uspijeva kupiti jer nema dovoljno novca za onaj koji `eli, lo{iji koji uzima uskoro }e biti uni{ten, prodajom djedovih organa kupit }e kabriolet. Po~inje ma{tati o stjuardesama, avionima...

Ocjena: 4

SUNCE SVIMA JEDNAKO SIJE Film Lorax: Za{titnik {ume jako je edukativan, kreativan, zabavan film za sve uzraste, koji preporu~am svima, naro~ito roditeljima i djeci. Roditelji, obradovat }ete djecu, kao najbitnije ~lanove na{eg dru{tva, a ni sami ne}ete po`aliti gledanjem ovog filma.

Rije~ je o veoma emotivnoj avanturi, koja apelira na druga~iji odnos prema prirodi. Na promjenu navika. Na odustajanje od trke za profitom zarad nesre}e drugoga, pa i sebe samoga. Lorax je strahovito drago bi}e koje nastoji za{tititi `ivot stabala, {ume, `ivotinja. On ne mrzi ljude.

No, uvi|a da ljudi, misle}i samo na sebe, ne biraju {to da naprave. Istaknuo bih da je Danny DeVito odigrao glasovno Loraxa i u {panjolskoj, ruskoj, talijanskoj, njema~koj verziji filma. Likovi Ted i Audrey dobili su imena po dr. Seussu, ~ije je pravo ime bilo Theodor Seuss Geisel (autor novele) i njegovoj `eni Audrey Geisel.

Ovaj film, koji je adaptacija novele, govori i o sukobu suosje}anja i pohlepe.

Me|utim, kako je tada bila aktualna, tako je i danas, a za vjerovati je kako joj ni bliska budu}nost ne}e “odmo}i”. Za{titar, za{titnik {ume, `ivotinja, prirode, `ivota uop}e, svatko je tko se svjesno odnosi prema drugim `ivim bi}ima, naro~ito nemo}nijim.

Autori filma o~ito razumiju {to je to stablo.

Te kako se prema njemu treba pona{ati za{titni~ki kao i prema svim drugim `ivim bi}ima. Na`alost, {umar iz divnog filma velikog Ivice Mati}a @ena s krajolikom vi{e ne postoji, tj. ako postoji, sklonjen je u stranu zarad profita.

Film Lorax jo{ jednom pokazuje zna~aj i primjenu filma kao najutjecajnijeg medija, te kako on mo`e doprinijeti ozdravljenju.

Imam potrebu odlaziti u {ume. Nedavno 22.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

sam pratio kakav je odnos dana{njih gospodara na{ih {uma prema onom {to im je “dano”. Vidio sam kako se putevi kr~e, konji mu~e, kako se opija, `dere te baca sme}e po {umama... Sve od strane ljudi koji su tu da je za{tite i paze. O paljenju vatre za ogrjev usred {ume da ne govorim. O paljenju radi uni{tavanja dokaza o ilegalnoj sje~i, `rtvovanja {uma radi koncesija za puteve, bolje da ne govorim.

Vratimo se na trenutak filmu, imaginarnom, trenutno ljep{em od surove realnosti.

Neka ta filmska magija bude povod da promijenimo neke stvari te budemo zahvalniji.

(D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE 1. Skyfall (Sam Mendes)

2.

3.

4.

5.

Wreck-It Ralph (Rich Moore) Flight (Robert Zemeckis) Argo (Ben Affleck) Taken 2 (Oliver Megaton)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA 1. 101 Dalmatinac (Hamilton S. Luske, Clyde Geronimi, Wolfgang Reitherman, Walt Disney Pictures/Continental film) 2. Nedodirljivi (Olivier Nakache, Eric Toledano, Quad Productions, Chaocorp; Blitz film i video) 3. Titanic (James Cameron, Paramount, Continental film) 4. Ledeno doba 4: Zemlja se trese (Steve Martino, Mike Thurmeier, 20th Century Fox / Continental film) 5. Osvetnici (Joss Whedon, Marvel, Continental film)

Abbas Rafei Scenarij za film je napisao Gholam Abbas Fazeli prema vlastitoj pri~i.

Muslimanka Negar, te kr{}anka Janet idu na putovanje ka sveti{tu Mashad da bi dobile blagoslov, nadaju}i se izlje~enju svojih bli`njih, kojima klasi~na medicina ne mo`e pomo}i. [to{ta }e shvatiti njih dvije na putu do tamo.

Ocjena: 4

UBOJICE SU ME\U NAMA

Wolfgang Staudte Igrani crno-bijeli film iz 1946. godine. Scenarij je napisalo nekoliko osoba.

Nakon Drugog svjetskog rata ovo je prvi film DEFA studija koji govori o pokretanju normalnog `ivota u to vrijeme. Susanne je jedna od protagonistica. Fotografkinja je koja je, na sre}u, pre`ivjela koncentracijski logor. Po povratku u stan nakon rata zati~e u njemu depresivnog kirurga Hansa. Kako je Hansov stan uni{ten, odbija da se iseli. Zapo~inju zajedni~ki `ivot. No, u kom{iluku `ivi zapovjednik koji je kriv za ubijanje `ena, djece, mu{karaca. Tako sli~no na{oj situaciji u kojoj `rtve i zlo~inci `ive skupa.

Ocjena: 5

71

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

21.11.2012

23:26

Page 72

KULT MARKET AUTOMOBILI

Jaguar

SPORT Antonello Venditti želio upoznati Miralema Pjanića

Kraljevi Rima Jaguar je potvrdio da }e na predstoje}em Sajmu u Los Angelesu predstaviti sportsku limuzinu XFR-S, koja je mjesecima testirana u Njema~koj.

Objavljena zvani~na fotografija otkriva agresivno dizajnirane usisnike vazduha i aerodinami~ke elemente od karbonskih vlakana.

NAJPOZNATIJI NAVIJA^ ROME Antonello Venditti sa bh. reprezentativcem Miralemom Pjani}em

MOTOCIKLI

Honda Idealne ma{ine za one koji bi da pre|u sa 125ccm su upravo one koje Honda najavljuje. U pitanju je ~itava gama dvocilindri~nih ma{ina sa 500ccm zapremine: CB 500F, CBR 500R i CB 500X. Zajedni~ki element za sva tri modela je nova generacija vodeno hla|enog dvocilindra{a sa 8 ventila.

DESIGN

Toyota Toyota je objavila video snimak koji najavljuje novi RAV4, sa unaprije|enim stilom i vi{e prostora. Suo~ena sa konkurencijom u vidu modela Kia Sportage, Nissan Qashqai i novog Forda Kuga, video otkriva automobil ugla|enijeg izgleda, inspirisan novim Aurisom.

72

On je jedan od najpoznatijih italijanskih kantautora. I najpopularnijih. ^uven po svojoj socijalnoj anga`iranosti, bolnim temama iz italijanskog dru{tva koje u svojim pjesamama obra|uje posljednjih ~etrdesetak godina. No, Antonello Venditti je poznati, mo`da i najpoznatiji navija~ Rome u Italiji. Autor himne Viva Roma, prekrasne melodije koja slavi Romu ali i sam grad Rim, kao centar njegovog svijeta.

Antonello Venditti je prije nekoliko dana, odu{evljen igrama ali i pona{anjem i odnosom Miralema Pjani}a prema voljenom klubu, poslao bh. reprezentativcu sms poruku. @elio se s njime upoznati i popri~ati. Antonellova molba se ne odbija, bio je to susret na obostrano zadovoljstvo.

Susret legende Rima i momka koji bi to vrlo lako mogao postati u narednim godinama.

“Roma igra platonski fudbal. Tako je lijep, pun ljubavi, zajedni{tva i strasti. Ali tada se pojave neke budale i postignu gol.

To je metafora `ivota.” Ovo je jednom izjavio upravo Antonello Venditti, {to je mo`da i najbolja metafora ikada izre~ena o nogometu.

Vendittijeva karijera obilje`ena je, kako rekosmo, socijalnim temama njegovih pjesama, a u prvi plan su izbijale one koje su tih godina bile u sredi{tu pa`nje. Tako je ’70-ih pisao o mladim ljudima koji su materijalno stavljali ispred bilo ~ega u `ivotu. “Previ{e materijalizma, premalo duhovnosti”, oslikavao je stanje italijanskog dru{tva u svojim intervjuima, a kasnije je pjevao i o ovisnosti o drogama, italij-

anskoj borbi sa terorizmom, ali i o intimnim dramama poput razvoda od supruge Simone koja je sa sobom odvela sina Francesca.

La Roma non si discute, si ama (o Romi se ne raspravlja, ona se voli), napisao je Antonello. A ova njegova izjava, preto~ena u stih, postala je himna Rome, kluba Miralema Pjani}a. Antonello je tekst pjesme napisao nakon {to je Roma 1982. godine, nakon 41 godine ~ekanja, osvojila svoj drugi naslov prvaka Italije.

Neo~ekivano, pjesma je postala veliki hit i u ostatku zemlje. Naziv pjesme je i moto kluba, a navija~i Rome pjevaju je pred svaku utakmicu. Kada tim pobijedi, na kraju utakmice obi~no se pjeva Grazie Roma, koju je, tako|er, napisao Venditti.

Naslov prvaka osvojen je pod vodstvom predsjednika Dina Viole i {vedskog trenera Nilsa Liedholma. Igra~i koji su obilje`ili ovu eru bili su kapiten Agostino Di Bartolomei, bek Carlo Ancelotti, Brazilac Paolo Roberto Falcao, stoper Pietro Vierchovod, genijalni Bruno Conti…

Dvadesetak godina kasnije, 2001. godine, Roma je osvojila tre}i scudeto u historiji. Kapiten je bio Francesco Totti, potpomognut Batistutom, Cafuom, Aldairom, Montellom… I tada je Vendetti bio jedna od zvijezda proslave. Romanisti su titulu proslavljali fe{tama po Rimu ta~no nedjelju dana, a proslava je vrhunac dostigla Antonellovim koncertom u rimskom parku Circo Massimo, pred milion navija~a.

(N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 22.11.2012.

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

20.11.2012

16:02

Page 73

KULT MARKET LIFESTYLE Prvi reality show posvećen umjetnosti

Sve za umjetnost

SRBIJA

Djeca Srbija je ove godine do~ekala 20. novembar, Svjetski dan djeteta, uz oko 400.000 socijalno ugro`ene djece. Prema podacima Ministarstva rada, zapo{ljavanja i socijalne politike, 386.485 djece u Srbiji prima dje~iji dodatak. Na tu nadoknadu pravo imaju one porodice ~ija mjese~na primanja ne prema{uju 7.761 dinar po ~lanu doma}instva.

SAD

Vje`banje MALO DRUGA^IJI REALITY Mladim umjetnicima pru`a se prilika za afirmaciju na savremenoj umjetni~koj sceni

Njema~ko-francuski kanal Arte, posve}en kulturi i umjetnosti, odlu~io je pokrenuti nesvakida{nji reality show pod nazivom Alles für die Kunst/Tous pour l’Art, odnosno Sve za umjetnost, u kojem sedam mladih umjetnika savjetuju poznati kustosi, slikari i galeristi. [ta je u va{em radu umjetnost? Ne bojite li se optu`bi da kopirate Francisa Bacona? Smatrate li da su va{a djela uop}e relevantna? Takva se pitanja u stotinama reality emisija i sli~nih programa diljem svijeta rijetko mogu ~uti, ali to je vjerovatno zato {to me|u njima ba{ i nema onih koji su posve}eni umjetnosti. Takmi~ari se ve}inom izle`avaju danima u izolaciji, natje~u u kuhanju ili pre`ivljavanju na pustom otoku, a ponegdje se tra`i i ljubav `ivota ili barem potencijalni suprug ili supruga, ako ve} druga~ije ne mo`e.

Zbog toga je kasting show posve}en savremenoj umjetnosti svakako neobi~na pojava. U njemu sedam mladih umjetnika iz Francuske, Njema~ke i Belgije imaju zadatak unutar odre|enog vremenskog okvira dovr{iti naru~ene umjetni~ke radove, te ih onda predstaviti i braniti pred stru~nim `irijem u kojem, izme|u ostalih, sjedi i poznati njema~ki slikar Norbert Bisky. Ko od nadobudnih umjetnika izdr`i do kraja, mo}i }e svoje radove izlo`iti u 22.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

Centru za umjetnost i medijske tehnologije u Karlsruheu.

Iako bi se na prvu loptu moglo o~ekivati da reality show u ~ijem je fokusu savremena umjetnost bude s jedne strane povr{an, a s druge nezanimljiv za neupu}ene gledatelje, kriti~ar njema~kog sedmi~nika Die Zeit pi{e kako je Alles für die Kunst/Tous pour l’Art “inteligentna prilagodba formata reality showa, jer u prvi plan stavlja rad kandidata, a ne njih same“. U {est epizoda koje se nedjeljom popodne emitiraju na Arteu obra|uju se va`na pitanja savremene umjetnosti, poput {ta je zapravo umjetni~ko djelo, kakav je polo`aj umjetnika u dana{njem dru{tvu i ima li danas umjetnost jo{ veze sa zanatom?

Naravno, nijedan reality show ne mo`e bez drame, pa toga ne manjka ni u ovom koji je posve}en umjetnosti. Naprimjer, zadatak u prvoj epizodi je bio naslikati autoportret, {to je francuska umjetnica Alice Mulliez odbila, s obja{njenjem da “ne `eli samu sebe inscenirati“ jer ona nije tema svog umjetni~kog rada. Umjesto toga je `iriju ponudila skulpturu od prona|enog materijala koja stru~njake nije ba{ odu{evila, ali su kritike bile mnogo humanije nego brutalno poni`avanje koje je postalo obavezno u muzi~kim takmi~enjima i sli~nim emisijama. (Priredila: M. Radevi})

Istra`ivanje provedeno u SAD-u pokazuje kako osobe koje redovno vje`baju imaju ve}u o~ekivanu `ivotnu dob. Podaci prikupljeni od 431.479 ispitanika starijih od 40 godina sugeriraju kako osobe koje umjereno vje`baju oko 30 minuta dnevno `ive u prosjeku 3,5 godine du`e od tjelesno neaktivnih osoba, dok oni koji vje`baju sat vremena dnevno `ive prosje~no du`e jo{ 4,2 godine.

ITALIJA

Katedrala Milanska katedrala, remek-djelo goti~ke ahitekture, zainteresovanima pru`a priliku da svoje ime ure`u u kamen od kojeg je sagra|ena, ali samo pod uslovom da doniraju preko 128.000 dolara za restauraciju ove gra|evine. Najve}a katedrala u Italiji i ~etvrta po veli~ini u svijetu nedavno je pokrenula javnu kampanju za prikupljanje 32 miliona dolara potrebnih za restauraciju.

73

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

21.11.2012

23:28

Page 74

KULT MARKET ENGLESKA

CRVENI FENJER

Darelle

Japanske igračke za odrasle

Umijeće masturbacije

Donedavno nepoznata Darelle se prijavila na Nutsov natje~aj i pobijedila! A kao nagradu je dobila goli{avo poziranje gdje je pokazala sve svoje ~ari.

SAD

Jessica Burciaga

DUGI ZIMSKI DANI Porasla prodaja igra~aka za odrasle u japanskim i kanadskim specijaliziranim prodavnicama

Twitter profil rasko{ne ljepotice prepun je njezinih goli{avih fotografija, a dodatnu pa`nju 29-godi{nja Jessica je izazvala kada je objavila najnovije fotke - one sa snimanja za Maxim.

ENGLESKA

Rhian Sugden BodyMind.com snimio je niz fotografija na kojima lijepa i prirodna Rhian pozira ispred ogledala i promatra svoje golo tijelo.

74

Japanci su osmislili krajnje prakti~an izum za sve usamljene mu{karce. U pitanju je takozvani jastuk za seks koji se prodaje uz poruku Od sada }ete uvijek biti zadovoljni, ~ak i ako sami ostanete zauvijek.

A {ta je, ustvari, u pitanju? Jastuk za seks je specijalna vrsta ortopedskih jastuka koji omogu}avaju lak{e spavanje i osloba|aju od stresa na vi{e na~ina. Oni omogu}avaju udobnost, a autenti~nim jastu~nicama sa likovima djevojaka stvara se utisak kao da le`ite na svojoj partnerki.

Jastuci koji su nalik na seksi lutke prosje~ne su visine ~ovjeka a spolja{nost je prekrivena likom `ene {to dodatno upotpunjuje do`ivljaj samog odnosa. Ova vrsta jastuka zove se Ku jastuk i korisniku omogu}ava seks u bilo koje doba zahvaljuju}i “rupi” u donjem dijelu jastuka.

Da u`itak bude potpun!

Jastuk je napravljen od najfinijih materijala i od takozvane meke plastike koja ne iritira ko`u. Ovaj “alat” za seks se mo`e nabaviti i online i ko{ta 25 dolara.

Uz jastuk je potrebno da kupite i jastu~nicu sa likom djevojke koju `elite da “gledate” tokom ~ina kako bi u`itak bio autenti~niji.

U isto vrijeme kada je jastuk u{ao u modu u Japanu, i Kana|ani su poludjeli za pomagalima. Naime, u vrijeme kada je po~eo {trajk hokeja{a porasla je prodaja u trgovinama koje nude seksualna pomagala, seksi igra~ke, izazovno donje rublje…

Barem je tako u trgovini Hush Lingerie and More u Edmontonu kojoj su prihodi narasli za 15 posto u oktobru. “Sada bismo se pripremali za sezonu hokeja koje nema pa mislim da trebamo prona}i na~in kako da bolje potro{imo na{e vrijeme“, objasnio je vlasnik spomenute trgovine V inay Morker.

Sli~ne poslovne brojke zabilje`ila je i trgovina sa stvar~icama za odrasle koju vodi Hal Roseberg. “Smatram kako je jedan od razloga takvog poslovnog stanja to {to nema hokeja““, jasan je bio Roseberg.

I tako dok hokeja{i miruju, njihovi navija~i iz Kanade su prona{li na~in kako da nadomjeste “akciju“ na ledu. I sigurno im nije lo{e. Izostanak dogovora zna~i da }e gotovo sigurno biti otkazano jo{ utakmica u najja~oj svjetskoj ligi u hokeju na ledu.

Dosad su, podsje}amo, otkazani svi dvoboji do kraja studenog i Winter Classic, okr{aj koji se trebao odigrati na Novu godinu na stadionu u Michiganu.

(N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 22.11.2012.

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

21.11.2012

19:10

Page 75

KULT MARKET PREKO EX-YU GRANICA O budućnosti crnogorskog teatra

Posljednji prostor slobode

BEOGRAD

Ordenje Glumica Mirjana Karanovi} i reditelj Goran Markovi} dobili su francuski Orden umjetnosti i knji`evnosti, koji im je 19. novembra sve~ano uru~io ambasador Francuske u Beogradu Francois-Xavier Deniau.

Orden umjetnosti i knji`evnosti ustanovljen je 1957. godine, a dodjeljuje se zaslu`nim stranim umjetnicima.

ZAGREB

Wonder Women

VASKO RAI^EVI] “Vjerujem u generacije koje dolaze“

Duboko promi{ljanje svevremenih tema i nada da }e crnogorski teatar promijeniti nove generacije dramaturga, reditelja i glumaca kojima se mora na}i mjesto - tako bi se, ukratko, moglo mapirati stvarala{tvo i anga`man crnogorskog dramskog pisca Vaska Rai~evi}a. Rai~evi} je autor Dobre smrti, koju je pro{le godine na scenu Crnogorskog narodnog pozori{ta postavio reditelj Filip Grinvald, a ove godine dobio je nagradu za najbolji doma}i dramski tekst - Kalinin proces, koju bijenalno dodjeljuje nacionalni teatar uz podr{ku Ministarstva kulture Crne Gore.

“Pri~a po~inje tako {to bra~ni par, koji nema djece, upozna djevoj~icu koja tvrdi da je njihova k}erka. Nakon toga radnja ulazi u neke ~udne tokove. Dolazi do postepenog naru{avanja klasi~ne dramske forme, a mijenja se i struktura dijaloga. Kalina je ime djevoj~ice, ali je ‘Kalina proces‘ tako|er i naziv jednog procesa poznatog u fizici. Sve to ima veze sa strukturom komada, a dalje analize bih prepustio drugima“, ka`e Rai~evi} za crnogorske Vijesti.

Vrijeme u kojem `ivimo i pi{emo svakako }e ostaviti tragove na na{e pri~e i savremeni pisci u tom smislu ne moraju pretjerano da se trude, smatra ovaj autor: “Naravno, ovo ne va`i za tzv. politi~ko pozori{te ili bilo koju vrstu direktno anga`ovanog teksta. Mislim da je sa moje strane dovoljno anga`ovano ako uvijek javno ka`em ono {to mislim, bez obzira na to koliko to bilo neprijatno, i na to }e svaki novinar mo}i da ra~una. U komadima me, 22.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

ipak, vi{e zanimaju neke `ivotne misterije, pitanja koja odre|uju na{u egzistenciju i u tom smislu, ~ini mi se da se ~ovjek nije mnogo promijenio - onaj koga opisuju Sofokle i Euripid jednako nam je blizak kao i likovi kod Bonda ili Pintera“, obja{njava Rai~evi}.

Na pitanje da prokomentira nedavno zavr{eno Bijenale crnogorskog teatra, na kojem je najboljom progla{ena predstava Konte Zanovi} u re`iji Radmile Vojvodi}, Vasko Rai~evi} ka`e: “Ne znam kojim se kriterijumima rukovodio `iri, ali odluka o pobjedi predstave u kojoj se 15 minuta ma{e zastavicama i jedna re~enica izgovara na razli~itim jezicima, najbla`e re~eno je ~udna.

Ne mogu se ba{ sve dramatur{ke manjkavosti opravdati postdramskim efektima. Sli~no je i sa jednom blijedom predstavom po Kamijevom tekstu. Da ne govorim o predstavama u kojima se kreveljenjem i podrigivanjem zasmijavaju gledaoci. Ne znam je li tu vr{en neki pritisak, ali ako nije, onda neko od nas slabo razumije pozori{te.“ Uprkos dru{tvu kojim u velikoj mjeri vladaju nepotizam i poltronske hijerarhije, umjetnost je posljednji prostor slobode, zaklju~uje ovaj dramski pisac: Vjerujem u na{e pozori{te i mislim da prema njemu imamo ogromnu odgovornost.

Prije svega, vjerujem u nove generacije koje dolaze. A mnoge stvari }e morati da se promijene, naro~ito odnos prema onima koji se smatraju centrima mo}i, tim prije ako tu ‘mo}‘ nijesu stekli umjetni~kim dometima svojih djela.“ (Priredila: M. Radevi})

Projekcijom dokumentarnog filma Wonder Women! Neispri~ana pri~a ameri~kih superjunakinja 21. novembra u kinu Europa po~eo je {esti Vox Feminae Festival. Festival ove godine predstavlja 17 ostvarenja iz 11 zemalja koji se, osim superjunakinjama, bave i tranvestitima, prvom generacijom transseksualnih bakica koje su se jo{ ’50-ih i ’60-ih godina podvrgnule operaciji promjene spola, te pripadnicama lezbijskog pokreta.

ZAJE^AR

Manojlovi} Najboljim glumcem 21. Dana Zorana Radmilovi}a progla{en je Miki Manojlovi}, za ulogu Milana u komadu Kumovi Du{ana Kova~evi}a u izvo|enju Zvezdara teatra iz Beograda. Istoj predstavi pripala je i Nagrada publike, dok drugo i tre}e mjesto dijele predstave Zbogom SFRJ Ateljea 212 i Tajna Grete Garbo Opere i teatra Madlenianum.

75

Cetri oka:Cetri oka.qxd

21.11.2012

23:31

Page 76

U ^ETIRI OKA BH. INFO

MILAN PAVLOVIĆ, glumac

Sarajevski “Balkanski {pijun” Aleks, koji se zove Padaju kesteni.

Otkud to i kako to?

Spletom ~udnih i divnih okolnosti.

Aleks, koja ima devetnaest godina i ~ije je pravo ime Aleksandra Tahirovi}, i njena porodica dugo su `ivjeli u Australiji, pa su se vratili u Bosnu i Hercegovinu ne bi li ona ovdje poku{ala ostvariti ozbiljniju muzi~ku karijeru. ^uo sam nekoliko pjesama koje je Aleks komponovala, do{li smo do Padaju kesteni, a onda sam se hrabro prihvatio re`ije. Mislim da je spot kvalitetan i da }e se ljudima dopasti.

Foto: Milutin Stoj~evi}

Dok na{e novine “doputuju” do Travnika, tamo }e ve} biti otvorena izlo`ba Jesenji salon 2012. Mjesto doga|aja je Zavi~ajni muzej. “Vi{egodi{nju tradiciju nastavlja osamnaest ~lanova Udru`enja likovnih stvaralaca Travnik, oni ne posustaju...

Podvla~e crtu na ovogodi{nju aktivnost udarnih programa, a to su - Proljetni salon 2012., Drugo bijenale Me|unarodne likovne kolonije - Travnik 2012. i izlo`ba radova nastalih na likovnoj koloniji”.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

U petak, 23. novembra, u Muzeju II zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu bi}e predstavljena mapa crte`a slovena~kog umjetnika Bo`idara Jakca. Ve} smo pisali o predstavljanju mape u Muzeju savremene umjetnosti RS-a u Banjoj Luci u septembru ove godine, ali da podsjetimo kako su Jak~evi crte`i od 1995. ~uvani upravo u toj instituciji.

Tako|e 23. novembra, ali u sarajevskoj galeriji Mak, bi}e otvorena fotografska izlo`ba Na{i roditelji su iz Bosne.

Organizator je Ambasada Republike Slovenije, a izlo`ba }e biti otvorena do 3. decembra.

Ve} ste negdje vidjeli i slu{ali Maximum Power iz Sarajeva. To je onaj bend ~iji ~lanovi jo{ nisu ni punoljetni. U konkurenciji sa 252 benda za Eurock maraton uspjeli su u}i me|u osam najboljih. Na velikom koncertu/takmi~enju, koje }e 24. novembra biti odr`ano u Berlinu, poku{a}e izboriti finale. Sretno, djeco!

Do~ekasmo i to... U februaru ove godine pisali smo o bendu ~iji su ~lanovi {ti}enici Doma Bjelave u Sarajevu, a njihova {efica Sabina [abi}, dok sada najavljujemo i njihov prvi autorski singl.

Promocija je zakazana za 24. novembar, u 15 sati, a gdje drugo do na slobodarskim Bjelavama.

76

RASIM KADIĆ, predsjednik UG-a “Ars tragovi” iz Visokog Foto: Milutin Stoj~evi}

Jo{ traje petak... Hrvatski film Sonja i bik, rediteljice Vlatke Vorkapi}, otvara ovogodi{nje, {este Dane filma Mostar.

Zapravo, otvara ih predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Vjekoslav Bevanda, a onda slijedi film. Prvi put u krakoj istoriji Dana filma Mostar jedno ostvarenje }e biti prikazano u “pravom kinu”. I to CineStarovom.

Do sada ste nam bili nepoznati kao reditelj, pa je, izgleda, do{lo vrijeme za promjene, odnosno za nadopunu karijere. Re`irali ste spot za premijerni singl na{e mlade pjeva~ice

Uz Izudina Bajrovi}a, Ejlu Bav~i}, Aldina Omerovi}a i Zanu Marjanovi}, igrate u predstavi Balkanski {pijun Du{ana Kova~evi}a, u re`iji Sulejmana Kupusovi}a. Bi}e to malo druga~iji [pijun?

Da, to }e biti Balkanski {pijun u Sarajevu. Premijera je zakazana za 29. novembar u Narodnom pozori{tu.

Nadam se da }e za publiku, koje je navikla na predstave Sulejmana Kupusovi}a onakve kakve one jesu, ovo biti posebno osvje`enje.

RASIM KADI] “UG Ars tragovi evo ve} devet godina uspijeva organizirati ovu manifestaciju zbog imena Zaima Muzaferije”

SLOBODNA BOSNA I 22.11.2012.

Cetri oka:Cetri oka.qxd

21.11.2012

23:32

Page 77

EMIR HADŽIHAFIZBEGOVIĆ, glumac

Uradili smo pravi posao!

U trenucima kada budemo zavr{avali ovaj broj Slobodne Bosne ansambl predstave }e premijerno izvoditi Zvornik. Ja Vas, sedam sati prije premijere, pitam jesu li poslo`ene sve kockice u ovoj kompleksnoj doma}oj zada}i?

Sude}i po generalnoj probi koja je bila otvorena za javnost, a imali smo je ju~e (20. novembar, op.a.), uradili smo pravi posao.

Bilo je to, da tako ka`em, na{e vatreno kr{tenje pred publikom.

Nikad se posao glumca ne mo`e analizirati dok se ne razmijeni ta hemija sa publikom. Sude}i po toj razmjeni, sve ovo je imalo smisla. Zaista sam u`ivao rade}i sa ostalim kolegama. Sjajna je to ekipa, posve}ena poslu koji radi do kraja.

Nadamo se da }e ovaj Zvornik imati vi{e izvedbi od onog koji je prije jedanaest godina postavljen u produkciji Narodnog pozori{ta Sarajevo.

Gledao sam Zvornik koji je u Narodnom pozori{tu Sarajevo re`irao Elmir Juki}. I mislim sve najbolje o toj predstavi. Čak

Foto: Milutin Stoj~evi}

Reditelj predstave U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce Sulejman Kupusovi} govorio mi je, ve} nakon prvih ~ita}ih proba, da je scena Kamernog teatra 55 u Sarajevu idealna za izvedbu ovog teksta Abdulaha Sidrana...

Dramaturgija je koncipirana u hotelskoj sobi i ne postoji primjerenija scena na prostorima biv{e Jugoslavije za ovaj Sidranov tekst od Kamernog teatra 55. I stvarno je privilegija igrati ovakvu vrstu predstave u Kamernom teatru.

mogu re}i da sam bio i njen fan, gledao sam je nekoliko puta.

Za{to se ona prestala igrati ne znam, ali znam da se velike predstave i veliki tekstovi trebaju igrati na raznim geografijama i u raznim teatrima. O~ekujem da za izvjesno vrijeme Zvornik napravi jo{ neko pozori{te u BiH, da ga napravi jo{ neko pozori{te izvan na{e dr`ave, kao {to ga je napravila Slovenija i Zijah Sokolovi}.

Ostavljamo svoje tragove u ovom vremenu Zaista, tonemo u kulturno-umjetni~ku katastrofu! Ko god u ovoj dr`avi ne{to organizuje, a da nije na turbo-folk bazi, kuka kao crna kukavica. Ba{ nas interesuje kako UG Ars tragovi uspijeva, evo ve} deveti put, organizovati Dane Zaima Muzaferije u Visokom.

“UG Ars tragovi evo ve} devet godina uspijeva organizirati ovu manifestaciju zbog imena Zaima Muzaferije, jer prvenstveno zbog toga uspijevamo do}i do nekih sredstava koja su nam potrebna. Tako|e, njegovo ime i na{a upornost nam otvaraju vrata prema onome najboljem {to se u bh. kulturi napravi, pa nam je u proteklih devet godina kroz Visoko pro{la plejada najboljih filmova, predstava, reditelja, glumaca, slikara, dragih gostiju... [ta je, dakle, kombinacija za uspjeh? Zaimovo ime, na{a spremnost da ovaj projekat ne napu{tamo, podr{ka sponzora i Op{tine, podr{ka viso~ke publike koja se ve} navikla na Manifestaciju i `eljno je ~eka. Tako }emo nastaviti do desete koja je sljede}e

22.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

godine, a poslije, vidje}emo {ta }e biti, i ho}u li i ho}emo li imati snage za dalje”, veli Rasim Kadi}, predsjednik UG-a Ars tragovi.

A, {ta su nam pripremili, od 22. do 24. novembra? “Po obi~aju, imamo dvije teatarske, i jednu filmsku no}. Teatar Total, kojeg je prije pedeset i {est godina utemeljio sam Zaim Muzaferija, i ove godine priprema premijeru predstave Bi}e, bi}e, ali, po prvi puta nakon dvadesetak godina, i to je doga|aj. Na sceni ne}e biti legende viso~kog glumi{ta - Faj~e, \ani i Mil~e, ve} novi, mladi glumci koji nastavljaju tradiciju viso~kog teatra. Na samom otvorenju, u lijepom prostoru Zavi~ajnog muzeja, ima}emo izlo`bu slika Lazara Drlja~e iz fundusa Umjetni~ke galerije BiH, promociju Kataloga Tragovi 2011, sa pro{logodi{nje Manifestacije, kojom ostavljamo svoje tragove u ovom vremenu. Dane }e otvoriti nova na~elnica Visokog, Amra Babi}, koja je ve} postala najzna~ajniji na~elnik nakon lokalnih izbora u BiH”, tvrdi Rasim Kadi}.

77

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd

21.11.2012

18:13

EMINA DELIĆ: dnoj “Škembiće ostaviti u hlaan ja” vodi dva sata prije kuh

1. Kada }ete po~eti ure|ivati modni magazin na TV1?

U utorak najvjerovatnije, mada ni ~etvrtak nije isklju~en.

2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete biti ljekar op{te prakse ? ^esto, ali nikada ni sa zapravo specijaliz m vjerovala da }u se irati u ortopedskoj grani. Čudni su `i votni putevi. rajevu?

3. Kako se osje}ate u Sa e|u jablanova i izm evo raj Inspirativno. Sa n grad. ptica. Sarajevo je ozbilja

4. [ta ne morate imati u fri`ideru?

Nutela ne valja. Stvrdne se.

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?

Raspisala bih konkurs.

15. Opi{ite Selm u Bajrami u tri ri je~i?

Selma je pjeva~ ica.

6. [ta obavezno nosite na pla`u?

Kupa}i kostim naj~e{}e.

16. S kim biste voljeli otplesati tango?

Radije bih u kolu zaigrala sa Ban Ki Moonom.

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?

Pa valjda mu{karac.

8. [ta ste bili u pro{lom `ivotu?

Bila sam menad`er Lepo mi vlasnicima hitova “Iza ob Haki Obi}u, laka” i “K’o na }ilimu”.

9. Da je danas smak svijeta, {ta biste sutra u~inili?

Gledala Dnevnik iz skrovi{ta koji prave ove sile svjetske. Obe}ali su mi ostaviti jednu kartu kod portira.

10. Jeste li meteoropata?

Nemojte tako, ni ja vas ne vrije|am.

11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?”

Sve {to mogu da ka`em jeste da nije istina.

78

17. Osoba koja vas `ivcira? Čika Fehim iz Ulice, ni `enu mu ne gotivim.

12. Da li je bo lje pametan ili ru`a biti lijep i n Pa da, svakako i glup? da jeste.

13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”?

Ako je crveno stanem, ako nije crveno ne stanem.

14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili?

Produ`ila mandat na jo{ 15 minuta.

18. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno?

Ja ne `elim, ja izgledam.

19. Tange ili badi}?

Burek ili nektarine?

20. A, begova ili [kembi}e osta {kembe ~orba? viti u hladnoj vo di dva sata prije ku hanja.

21. Poruka ~itaocima na{eg magazina?

Zdravlja i veselja.

SLOBODNA BOSNA I 22.11.2012.

Foto: Mario Ili~i}

by DINO BAJRAMOVIC

Page 78

Fadila:Iluzije.qxd

21.11.2012

19:14

Page 79

KLIN ^ORBA

KISELO GRO@\E Pi{e: FADILA NURA HAVER

Ezopov surovi završni dodir glasi: Najlakše je prezirati ono što ne možeš dobiti. Što smo svi shvatili kao ličnu uvredu, osim jarebice, koja još uvijek uporno pita: Šta je to državnost?

P

ripremili smo pe~enu }urku na podvarku i prave zagorske mlince, sos od brusnice na slovena~ki na~in, {opsku salatu i dimljenu vje{alicu, makedonski ajvar, dalmatinsku lozu, crnogorska vina i sarajevski kiseljak, {arene bure~i}e, dolmicu i japrak, u`i~ki kajmak i sremske kobasice. Poslali pozivnice na svim jezicima konstitutivnih naroda BiH i ne-BiH gostiju, i u reljefno-zlatnom tisku otisnuli poruku: Srda~no Vas pozivamo na sve~ano zasjedanje ZAVNOBiH-a.

Pitate se ko je do{ao. Pa, bogme mnogi: zec-lisicajarebica, je` sa svojom ku}icom, medo brundo s medolino kutije, ono pa~e il’ je pile {to reklamira toalet papir, svi sarajevski uli~ni psi skupa s nezbrinutim javnim ma~kama, konj profesora Baltazara koji je volio leptiri}e u dru{tvu s psom koji je voleo vozove, Lesi koja je slu~ajno nabasala vra}aju}i se ku}i, letimi~no i orlovi {to rano lete, divlje svinje koje jo{ uvijek ne znaju kuda idu, ~okole{nikova vjeverica, jedna ljupko nakarminisana kravica s ambala`e za mlijeko i to ruku pod ruku s ljubi~astom Milka prijateljicom.

M

alo su odocnili svi iz ~uvenog aristokratskog Ezopovog plemena, jer ih je negdje u Hercegovini ponapio onaj Gatalov avlijaner koji se la`no predstavlja kao Ja sam pas i zovem se Salvatore. Istina, pokazali su pismenu ispri~nicu koju im je Salvatore prepisao iz jedne gotovo nepoznate i dosadne basne, dok je ~ekao da mu vlastita (basna) dosegne nebesa regionalne slave. Salvo sad mo`e {ta ho}e, pa i presretati naivne bjelosvjetske delegate koji su se uputili na sve~ano zasjedanje ZAVNOBiH-a. Ba{ ga briga {to se na{a a javna ve~era hladi i aperitiv grije.

Me|utim, vo|a Ezopove delegacije, izvjesni gospodin Magarac u lavljoj ko`i, prilo`io je uz ispri~nicu pismo nekakvog (ne i bilo kakvog) Milorada (rukopis ukazuje da je u pitanju Velika Zverka), kojim se akreditiranim inozemnim ~imbenicima nala`e da nipo{to ne sudjeluju na sve~anostima povodom 25. novembra, jer se tim zasjedanjem “grubo ignori{e stvarnost i postoje}i pravni okvir i prisvajaju ste~evine antifa{isti~ke borbe u kojoj je srpski narod dao najve}e `rtve”. Pouzdanom metodom ugljikovog izotopa C-14, verifikaciona komisija je utvrdila da je pismo staro najmanje godinu dana, ali se mastilo na papiru jo{ dr`i kao da je malo~as ispisano.

22.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

Nakon ovog pismena s porukom: ve~erajte, mene ne ~ekajte, ako ne i mnogo prije toga, definitivno se otisnula mast u propast. Sve je po~elo od Ezopove (~ije bi ina~e) Lisice, koja je s gnu{anjem izjavila da pe~ena }urka nije prava nego je plasti~na. I to od one odvratne jeftine kineske plastike, dodala je s gnu{anjem. Kuda idu divlje svinje? - upitao je potom merhametli gospodin Je`, koji je i ovu priliku iskoristio da udijeli prilog za besku}nike.

Nek idu u ..., nejse, jednoglasno je lanuo ~opor sarajevskih pasa lutalica. Nisu ni trebale dolaziti u na{ multi`ivotinjski grad, dodao je jedan lova~ki [arov, na {to je sve~ano zasjedanje `urno napustio i Baltazarov konj koji je voleo i jo{ uvijek voli leptiri}e, mnogo vi{e od udobne strana~ke fotelje.

[

ta }e biti od ove dr`ave i njene dr`avnosti ako i ti ode{? - vikao je za njim onaj Drugi Konj. A onda je podvio rep i konjski se nasmijao najbli`oj kameri nepristrasne dr`avne televizije, od ~ega su orlovi pogubili vozni red i zlatne satove dodijeljene im na pro{logodi{njoj sve~anosti, pa su, ne shvataju}i da je kasno za niske letove, stali ganjati malodobno lakomisleno pa~e il’ je pile {to reklamira toalet papir.

Ljubi~asta Milkica je pozelenila od srd`be, glasno pitaju}i: Ko }e za{tititi nejake, nezaposlene, bolesne, obespravljene, prevarene, izigrane gra|ane?

Dr`ava, naravno, ispalio je onaj Drugi Konj. Zato i jesmo sazvali sve~ano zasjedanje ZAVNOBiH-a da proslavimo Dan dr`avnosti, dometnuo je namiguju}i skrivenoj kameri jedne strane televizije.

U

slijedio je kulturno-umjetni~ki program u kojem je Ezop klevetom nanosio du{evnu bol Lisici.

Svjedo~imo da je tom prilikom rekao: “Lutala lisica jednoga vru}eg ljetnog dana kroz vinograd, lutala, kad ugleda jedan prekrasan svje` grozd kako se nji{e na visokoj lozi. E, ba{ mi ovo treba da ugasim `e|, re~e.

Povu~e se nekoliko koraka, pa se zaleti i sko~i, ali proma{i grozd. Sko~i ponovo - opet ni{ta. Poku{avala tako i poku{avala dohvatiti zamamne bobice, no napokon odustane i ode visoko podigav{i nos, s rije~ima: Ma to gro`|e je sigurno kiselo.”

Ezopov surovi zavr{ni dodir glasi: Najlak{e je prezirati ono {to ne mo`e{ dobiti. [to smo svi shvatili kao li~nu uvredu, osim jarebice, koja jo{ uvijek uporno pita: [ta je to dr`avnost?

79

CRNA:CRNA.qxd

21.11.2012

21:33

Page 80

PUT OKO SVIJETA Priredio: Nedim Hasi}

Monte Cristo iz Donjecka

U

krajinski prvak [ahtar iz Donjecka na pragu je plasmana u drugu fazu Lige prvaka, no pri~a nedjelje je nevjerovatno nesportski potez Luiza Adriana, napada~a [ahtara na utakmici LP-a kod danskog Nordsjaellanda. Cijela Europa bruji samo o golu za 1:1 u 26. minuti utakmice, koji je Brazilac postigao nakon {to je njegov suigra~ Willian loptu sportski iz auta vratio protivniku. Adriano ju je uzeo i pored doma}ih igra~a, ukipljenih u nevjerici, zabio gol. „Adriano nije vidio ko je mu je dodao loptu.

Mislio je da se radi o gre{ci doma}ih igra~a, koji su mu zabunom poslali loptu i zato je zabio gol. Bilo je stvarno ru`no, nismo to `eljeli“, pojasnio je kapiten [ahtara Darijo Srna. Kako god, ukrajinski prvak ide dalje a korak u naredni krug je jo{ jedan dio pri~e o ispunjenju sna gazde ovoga kluba.

Pri~a o uspjehu Rinata Ahmetova, Tatara porijeklom, sli~na je onoj Romana Abramovi~a, samo su mjesta radnje druga~ija.

Ahmetov je po~eo svoj uspon do zvijezda u 29. godini `ivota, osnovav{i Gradsku banku u Donjecku. U to doba on je ve} bio jedan od klju~nih ukrajinskih biznismena, no na dru{tvenoj skali mo}i nalazio se tek na petom mjestu, ali kako su godine prolazile situacija se mijenjala u Ahmetovljevu korist. Po~etkom 1995. godine, distributeri gasa [vid~enko i Momot ubijeni su u Donjecku, a njihova su ubistva povezana sa poku{ajem ulaska velikih kompanija na ukrajinsko tr`i{te gasa i nafte. Pola godine kasnije Akhat Brahin, u Ukrajini poznatiji kao Alek Grk, predsjednik [ahtara i kompanije Lux, ubijen je ispred svoje ku}e.

Nekoliko mjeseci kasnije, ~etvrti mo}nik Mariupol Mayor odstupio je sa svih du`nosti i povukao se u osamu, dok je peti na listi mo}nika, Jevhen [erban, ubijen u teroristi~kom napadu. Ahmetov je ostao sam na vrhu, jedini mo}nik u zemlji prebogatoj nalazi{tima nafte i gasa. Zemlji kojoj je trebalo reda i on ga je odlu~io uvesti.

80

Jedan od njegovih prvih poslovnih poteza bio je kupovina [ahtara. Jednom je prilikom kazao kako je sve poslove zaklju~ivao nakon dugog razmi{ljanja i pregovaranja, no da je kupovina omiljenog kluba bio potez koji je u~inio srcem. Ve} godinu dana nakon ulaska njegovog novca u klub, [ahtar se plasirao u Ligu prvaka. Jedino mjerilo za Ahmetova je uspjeh i on za njega nema cijenu.

Visok i elegantan, obu~en u skupa odijela i profinjenih manira, Ahmetov se ~ini idealnom osobom. Uspje{an poslovan ~ovjek, japi, izuzetno uticajan, nekoliko je puta u Ukrajini progla{avan osobom ili biznismenom godine. Daje mnogo novaca u humanitarne svrhe, posebno porodicama poginulih rudara (njegov je otac `ivot skon~ao na takav tragi~an na~in), no njegov je privatni `ivot misterija, stoga ga u njegovoj zemlji nerijetko nazivaju Monte Cristom iz Donjecka. Oko njega je u svakom trenutku dvadeset tjelohranitelja koji ~uvaju njegovu suprugu Lidiju te dva sina, Damira i Almira. Ne pije, nikada u `ivotu nije okusio kap alkohola i priznaje da nema pojma kakvog je ukusa votka. Ne pu{i, radni dan zavr{ava vje`banjem sa privatnim trenerima. Slobodno vrijeme provodi uglavnom u [ahtarovom sportskom centru, za koji svjedoci tvrde kako je po svojim sadr`ajima ravan onima koje posjeduju najbogatiji evropski klubovi. Voli isto~nja~ku hranu, posebno japansku, ali dodaje kako voli sate provoditi ne rade}i ni{ta. I biti idol mladim Ukrajincima. Nova generacija igra~a u{la je u rusku i ukrajinsku politiku i ekonomiju. Ahmetov i Abramovi~ su idealni predstavnici te generacije. Pragmati~ni, jaki, uspje{ni i sa jasno postavljenim ciljem. Isto~nja~ki milijarderi su krenuli u pohod kojim `ele zavladati nogometom, omiljenom zapadnja~kom igra~kom. I ne `ele ovladati samo nogometom, nego i poslom i novcem koji se oko njega vrti.

SLOBODNA BOSNA I 22.11.2012.

Reagiranja:Reagiranja.qxd

21.11.2012

18:15

Page 81

REAGIRANJA Ago Prlja~a - Uredni{tvu

Zvanični Iran nikad nisu interesovali Bošnjaci muslimani niti država BiH, nego samo njihovi državni i nacionalni interesi („Tajna diplomatska ofanziva Iranaca u BiH“, SB, br. 833) U reagovanju u “Slobodnoj Bosni” (SB) ne `elim da ulazim u detalje objavljenog, izuzetno dobro istra`iva~ki i metodolo{ki obra|enog posebno po pravcima i ciljevima djelovanja, vrlo sadr`ajnog i analiti~nog teksta o djelovanju iranske diplomatije i obavje{tajne slu`be (ObSl) u BiH koja je evidentna. A ono {to `elim da u javnosti uka`em je ~injenica da su Bo{njaci muslimani i BiH postali taoci zdru`enog djelovanja iranske obavje{tajne slu`be i spregnutog dejstva srpske i hrvatske ObSl u BiH. S obzirom da su iste tokom rata na{le zajedni~ki interes da podijele BiH i stvore islamski dio u kome }e predominantnu ulogu imati iranska ObSl i srpski dio koji }e u}i u sastav Velike Srbije, kao i hrvatski dio koji }e u}i u sastav Velike Hrvatske. Ono {to je SB ~ini mi se dokumentovano uo~ila jeste vrlo za~u|uju}a ~injenica da se spojnica tog zajedni~kog djelovanja ObSl-i nalazi u liku Fikreta Muslimovi}a u vladaju}oj bo{nja~koj politi~koj stranci (PS) SDABiH. I zahvaljuju}i upravo toj spojnici u vladaju}oj SDA, do{lo je do neustavne podjele BiH 1995. godine u Deytonu. A ve} re~ena spojnica svojim uticajem i djelovanjem je fenomenalno udovoljila zahtjevima sve tri ObSl. Te na taj na~in portretirani obavje{tajac stvorio je prostor u Evropi za sigurno djelovanje iranske ObSl u muslimanskom djelu BiH, pro{irio Srbiju na BiH i stvorio pretpostavke za pro{irenje Hrvatske na dio BiH i sve to uokvireno je u Me|unarodni mirovni sporazum na neustavan na~in u kome se sve do danas samo svi zajedno u BiH gu{imo. I stvarno u zabludi je me|unarodna zajednica, ako to i ne vidi, {to iskreno sumnjam...

Ono {to jednako treba da zabrine sve u BiH jeste ~injenica nazna~ena u ozna~enoj ObSl da u njoj djeluju Bo{njaci muslimani za{ti}eni od navedene vladaju}e PS Bo{njaka, koji u`ivaju sve benefite ste~ene u ovoj dr`avi, a ~ije pogre{ke na kraju treba da plati bo{nja~ka sirotinja koja je u ratu i poslije njega izgubila imovinu, djecu, radna mjesta i sve drugo {to uz to ide. I na kraju krajeva, treba da bude optu`ena u Evropi za nasilje nad drugima radi svoje 22.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

vjere kojoj pripada po svom ro|enju i niza{to drugo...

Ovo je zaista preozbiljna stvar koju je otvorila SB i to se mora dovesti do kraja. Mora se ta~no znati ko i u kolikoj mjeri pripada stranim ObSl, koliku {tetu nanosi svom narodu i drugima i da u vezi s tim bude primijenjeno adekvatno sankcioniranje. Moje mi{ljenje kao gra|anina, a vjerujem da je tako i kod drugih, da je doista mogu}e u BiH staviti pod kontrolu ve} re~ene ObSl, samo vra}anjem ustavnih nadle`nosti BiH, koje je imala prije po~etka rata, odnosno Ustavom 1974. godine...

Iz svega se da zaklju~iti, a {to proizilazi i iz objavljenog teksta, da zvani~ni Iran nikad nisu interesovali Bo{njaci muslimani niti dr`ava BiH, nego samo njihovi dr`avni i nacionalni interesi. Isto tako o~ito je da su interesi Bo{njaka muslimana, Srba pravoslavaca i Hrvata katolika, kao i drugih naroda i konfesija BiH, stavljeni u interese nekih drugih. A sve to, na`alost, rade za novac, na{i ljudi iz na{e zemlje ne brine}i se za svoju djecu, unu~ad niti potomstvo BiH uop}e, pa za{to bi se onda brinuli za svoje kom{ije? ...

Sada je valjda svakom normalnom gra|aninu BiH jasno da je njihova zemlja BiH neustavno podijeljena upravo radi stvaranja upori{ta, oslonaca i pozicija ObSl na tri prostora pod kontrolom tri vjerske zajednice, slobodnog djelovanja stranih ObSl, ~iji su interesi potpuno suprostavljeni interesima gra|ana BiH...

Iz navedenih zastra{uju}ih razloga, neophodno je od me|unarodne zajednice zatra`iti da sve ove ~injenice uva`i i da ponovo vrati BiH u ustavnu poziciju iz neustavne pozicije, {to }e re}i da BiH, postane jedinstvena, multieti~na i multikonfesionalna zemlja, na svakom svom pedlju svoje teritorije. Na kojoj vi{e ne}e imati prilike da djeluju ozna~ene inostrane ObSl jer }e se na svakom par~etu zemlje BiH, na}i pod udarom zajedni~kih interesa tri religijske konfesije i nacije...

Na kraju bih zaklju~io da me kao gra|anina BiH zabrinjava da na sve ove poznate ~injenice {ute nadle`na tu`ila{tva BiH i Ministarstvo sigurnosti BiH s obzirom da se radi o izdaji i prodaji dr`ave i interesa sopstvenih gra|ana, stranim ObSl. I pored toga {to je vidljivo da je zemlja na neustavan na~in podjeljena od strane udru`ene zlo~ina~ke organizacije, imovina oplja~kana i u gruntovnicama prevedena na poznata imena koja su sve to ~inila i radila.

Dovoljno bi bilo da SIPA i nadle`na tu`ila{tva BiH (koja skupo ko{taju dr`avu za koju o~ito ne rade) pregledaju gruntovne knjige u dr`avi i vide {ta je sada ~ije, {ta su imali prije rata i da ih na sudovima priupitaju odakle im sve to i je li to od prodaje dr`ave i njenih interesa stranim ObSl???...

Ago Prlja~a 81

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

21.11.2012

21:38

Page 13

U[TEDITE NOVAC! PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna�, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

Omot-4:CRNA.qxd

20.11.2012

13:21

Page 78