SLOBODNA BOSNA br. 838

AFERA RAZVOJNA BANKA: SPA[AVANJE DIREKTORA RAMIZA

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

www.slobodna-bosna.ba

Omot-2:CRNA.qxd

27.11.2012

14:58

Page 78

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd

28.11.2012

21:14

Page 3

SADR@AJ

www.slobodna-bosna.ba

12 IZNEVJERENA OBE]ANJA Vlast SDP-a i SNSD-a rastjerala strane investitore Tokom posljednje dvije godine strane investicije u BiH smanjene su ravno 11 puta; na{ novinar analizira za{to strani investitori zaobilaze BiH i kako se pad priliva stranih investicija reflektira na ekonomiju BiH

54

16 SIGURNOSNE PROVJERE (Ne)autorizirane biografije bh. ministra

26

Socijalisti~ke partije RS-a; na{a novinarka 64 CIJENJEN I OMILJEN istra`ila je koje je sve ustupke \oki} ~inio Bata u Beogradu, Bato u Sarajevu Miloradu Dodiku i kako je zbog toga nagra|en Jedan od najistaknutijih ex-jugoslovenskih muzi~ara, aran`era i producenata KORNELIJE BATA KOVA^ u tri dana je dva puta nastupio u Sarajevu: prvo na koncertu “Indexi i prijatelji”, a onda i samostalno uz, naravno, malu pomo} svojih prijatelja, kako bi obilje`io pedeset godina svoje muzi~ke karijere; za na{ magazin govori o sarajevskim studentskim godinama, anga`manu na Radio Sarajevu i u “Indexima”, EKSKLUZIVNO o Zdravku ^oli}u i Beri}ev dubrova~ki intervju s “Korni grupi”, svojim k}erkama, `ivotu u Marquezom [paniji, pjesmi “^etiri mladi}a idu s Gojko Beri} je prvi bosanskohercegova~ki Trebevi}a”... novinar koji je jo{ 1979. u Dubrovniku intervjuirao jednog od najve}ih pisaca na{e epohe, danas te{ko bolesnog kolumbijskog nobelovca, koji gubi SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija pam}enje; razgovor s piscem kultnog romana IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo “Sto godina samo}e” Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] objavljen je u Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] sarajevskom “Svijetu”, a Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] mi ga ponovo nudimo Ure|uje redakcijski kolegij ~itaocima, uz propratni Novinari Beri}ev tekst Suzana MIJATOVI], Danka SAVI],

Nakon {to su Centralna izborna komisija i Dr`avna agencija za istrage i za{titu poslije `urne, rutinske provjere koja nije ~ak ni do kraja provedena, konstatirali da nema zakonskih smetnji za imenovanje novih ministara u Vije}e ministara BiH, pro{log su tjedna predlo`eni kandidati FAHRUDIN RADON^I], ZEKERIJAH OSMI] i EDITA \APO i zvani~no preuzeli du`nosti; na{a novinarka analizira do sada nepoznate detalje iz (ne)slu`bene biografije 60 GOR^INOVO VELIKO Fahrudina Radon~i}a koje su istra`itelji OTKRI]E SIPA-e „previdjeli“ u dosada{njem procesu Ste}ci iz Armenije provjere i otkriva {to podrazumijevaju sigurnosne provjere ministara sigurnosti i U Bo{nja~kom institutu u Sarajevu 27. obrane koje tek trebaju izvr{iti agenti novembra otvorena je izlo`ba fotografija OSA-e “OROROTS: STE]CI IZ ARMENIJE“ autora GOR^INA DIZDARA, koji je tokom studijskog putovanja u Armeniju nai{ao na nevjerovatno otkri}e: nadgrobne spomenike koji stilom i oblikom umnogome podsje}aju na bosanske ste}ke; za “SB“ Dizdar govori sli~nostima i razlikama izme|u armenskih “be{ika“ i na{ih ste}aka, te kulturolo{koj i istorijskoj vezi koja bi, ukoliko se doka`e, mogla promijeniti ~itavu percepciju srednjovjekovne Bosne i uticaja njene duhovnosti i umjetnosti na Evropu TA^KA NA MINISTARSKU

PLJA^KU Uspon i pad ministra Petra \oki}a Najlojalniji Dodikov politi~ki partner, ujedno i jedan od najbogatijih ljudi u Br~kom je Petar \oki}, ministar rada i bora~koinvalidske za{tite u Vladi RS-a, koji }e po svemu sude}i zbog svojih kriminalnih radnji i manipulacija uskoro biti smijenjen sa ~ela 29.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d.

137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.

Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

3

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

29.11.2012

2:16

Page 4

MINI MARKET GOTOVU[A ZNA DA SLU[A

STRANA^KI RAT ZA JAVNA PREDUZE]A

U Upravni odbor BHRT-a SDP imenovao provjerenog penzionera Esada Gotovu{u

Umjesto Nadzornog odbora, rad JP Autoceste Federacije BiH kontrolira izravno šef SDP-a Zlatko Lagumdžija

Predstavni~ki dom Parlamentarne skup{tine BiH prije nekoliko dana je imenovao novi Upravni odbor Radiotelevizije Bosne i Hercegovine. U UO su imenovani Valentina Rup~i}, Vladimir Mar~eta te Esad Gotovu{a.

Izbor Gotovu{e je najzanimljiviji jer je biv{i direktor Medijskog centra Javnog servisa, odnosno direktor RTV produkcije BHRT-a, na ovu du`nost vra}en iz penzije. Esad Gotovu{a je, ina~e blizak ro|ak Bakira Had`iomerovi}a, doskora{njeg megafona Zlatka Lagumd`ije na FTVu. Had`iomerovi} je znao cijeniti ro|a~ke veze sa Gotovu{om, pa mu je zaposlio k}erku Leu Kosovac na Federalnoj televiziji. Mlada dama je odmah dobila stalni radni odnos, za razliku od desetaka ljudi koji na FTV i BHRT godinama rade na osnovu ugovora o djelu. Ne{to kasnije, prekomandovana je na druge (filmske) poslove u upravi Servisa. Biv{i penzioner Gotovu{a je, ina~e, prije nekoliko godina bio i na izbornim listama kao kandidat SDP-a.

(N.H.)

Bakir Had`iomerovi}

4

POD NADZOROM STRANA^KOG [EFA Direktor javnog preduze}a Ensad Kari} podnosi izvje{taj strana~kom {efu Lagumd`iji

Odluka federalnog premijera Nermina Nik{i}a, kojom je sprije~io smjenu dugogodi{njeg direktora Razvojne banke Federacije BiH Ramiza D`aferovi}a, dodatno je zao{trila odnose izme|u ministara iz suprotstavljenih tabora SDP-a i SDA. No nije D`aferovi} ni jedini a ni glavni razlog zbog kojeg su se posva|eni ministri posljednjih dana uhvatili za vratove. Sukob sli~an onom koji je buknuo oko kontrole nad Razvojnom bankom, ve} dulje vremena tinja i oko kontrole nad JP Autoceste Federacije BiH, kojim suvereno upravljaju kadrovi SDP-a Ensar Kari} i Mirsad Nik{i}.

Iako je rije~ o jednom od najva`nijih javnih preduze}a, ~iji je bud`et neuporedivo ve}i od bud`eta Elektroprivrede BiH ili pak BH Telecoma, Vlada Federacije BiH jo{ uvijek nije imenovala Nadzorni odbor koji bi, u skadu sa zakonskim propisima, kontrolirao rad ovog preduze}a od op}eg dru{tvenog interesa. Ministri iz reda SDA u nekoliko navrata su instistirali na izboru ~lanova Nadzornog odbora u JP Autoceste,

no SDP-ov dio federalne Vlade uvijek je pronalazio nove razloge kojim je pravdao odga|anje izbora.

Umjesto ~lanovima Nadzornog odbora, koji ni do danas nije konstituiran, uprava ovog javnog preduze}a, predvo|ena Kari}em i Nik{i}em, izvje{taj o radu podnosi isklju~ivo strana~kom {efu Zlatku Lagumd`iji, koji je na sebe preuzeo ulogu Nadzornog odbora.

Za razliku od ve}ine federalnih ministara koji se o radu ovog preduze}a uglavnom informiraju preko medija, Lagumd`ija dobiva informacije iz prve ruke. Dnevno ga o radu preduze}a, tenderima, ugovorenim poslovima i provizijama informira direktor Ensad Kari}, koji odnedavno figurira kao Lagumd`ijin suradnik od najve}eg povjerenja. Sli~an status kod Lagumd`ije u`ivaju jo{ samo dvije osobe - direktor Elektroprivrede BiH Elvedin Grabovica i trgovac elektri~nom energijom Damir Fazli}.

(A. Metiljevi}) SLOBODNA BOSNA I 29.11.2012.

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

29.11.2012

2:17

Page 5

MINI MARKET FOTO NEDJELJE

MILUTIN STOJ^EVI]

Mapa puta netaknuta

TRINAEST VAKATA AVAZA

Zastupnik SBB-a Mirza Ustamuji} ponovo tra`i smjenu upravnog odbora FTV-a Po trinaesti put u posljednjih {est mjeseci Parlament Federacije BiH pokre}e inicijativu za smjenu Upravnog odbora Federalne televizije.

Trinaesti, dakle, takav poku{aj ozvani~io je Mirza Ustamuji}, poslanik Saveza za bolju budu}nost Fahrudina Radon~i}a u federalnom Parlamentu.

Ovosedmi~na, sedamnaesta sjednica federalnog Parlamenta, obilovala je poslani~kim inicijativama mimo dnevnog reda, kakva je bila i Ustamuji}eva o smjeni rukovodstva FTV-a “Danas sam uputio inicijative u ime SBB-a BiH i za smjenu rukovodstava preduze}a BH Airlines i Javnog servisa RTVFBiH, na osnovu revizorskih izvje{taja koji su utvrdili neodgovorno poslovanje. O tome }e se glasati u Predstavni~kom domu”, pojasnio je Ustamuji}. (N.H.)

29.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

5

Iluzije:Iluzije.qxd

29.11.2012

6:59

Page 6

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

DIKTATURA PROVINCIJE Pi{e: SENAD AVDI]

Kome konvenira, odgovara ta bezobrazna, nabusita, agresivna, kvarna, činovničko-korumpirana federalna upravna arhitektura; ko je spreman leđa držati, nakon svega, Ramizu Džaferoviću, “dovitljivom”, suštinski bezobzirnom prevarantu, hajduku koji je u istoj štampariji u kojoj sam ja imao kakvu-takvu cesiju, nekažnjeno štampao “zenički dinar”, svjetsko čudo, savršen monetarno-fiskalni zločin? Zavređuje li Džaferović da se oko njega pocijepa federalna Vlada?

N

e mogu se ta~no sjetiti kompletnog personalnog sastava novinarskog ansambla koji je u ljeto 2001. godine u svom uredu okupio tada{nji ambasador Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava Thomas Miller. Pamtim da je bila Vildana Selimbegovi}, tada{nja glavna urednica Dana, sasvim sigurno je bio Mirko [agolj, glavni urednik Oslobo|enja. I, naravno, D`ej: Fahrudin Radon~i}, osniva~, neimar, utemeljitelj, intelektualac, vizionar, apstraktno-konkretni likovni umjetnik ovjen~an diplomom sa presti`ne umjetni~ke katedre u Nik{i}u… Trebalo je, to je bila jedina tema tog jutarnjeg roditeljskog sastanka u ameri~koj ambasadi, spa{avati Radon~i}a i njegovu medijsku neman Avaz pred poreskim inkvizitorima koje im je, po nalogu premijera Federacije Edhema Bi~ak~i}a, na le|a natovario direktor Poreske uprave Federacije Ramiz D`aferovi}. Ameri~ki je tada{nji ambasador Miller (ali i oni koje je State Departmant u Sarajevo poslao prije njega i poslije njega) rezidencijalno bio smje{ten u vili u vlas-

lovu - preko 300 hiljada maraka. Vlasnik te firme, meni u cijelosti nepoznati Ferid Bajrovi}, bio je prijatelj moga druga Muniba Bajri}a Cicka. Pa mi dali neki papir, uredno ovjeren, potpisan, zove se cesija: pojma imao nisam {ta je cesija, jo{ uvijek taj tr`i{no-tranzicijski termin nije u{ao u javni prostor. Uglavnom, toliko sam, ipak, bio osvije{ten da razumijem: ono {to je D`aferovi} du`an Bajrovi}evoj “Ferbi”, tih 300 hiljada maraka, du`an je platiti, ne meni, nego {tampariji za {tampanje Slobodne Bosne.

K

ada sam gospodina D`aferovi}a u njegovom solidno opremljenom uredu Zenici u prvim danima januara polarno hladne zime ’93. suo~io sa “cesijom” dakle dugovima koje je posijao {irom Evrope, zaledio se, sva{ta mi izgovorio, priprijetio, optu`io me, izderao se na mene, prijete}im samouvjerenim, oholim, tonom da sam sarajevski bandit koji po{tene privrednike-patriote sa

Da li je i federalni premijer Nermin Nik{i}, poput dr`avnog minist ni{tvu Radon~i}a u naselju Mla|eni u sarajevskoj op}ini Novi Grad. Starosjedila~ka srpska familija Mla|en `ivjela je u mom kom{iluku, pa tako znam pone{to o toj kupoprodajnoj operaciji, razmjeni dobara. Te{ka je to pri~a, isprepletena privatnim i op}im “saznanjima”.

Trebali smo, dakle, mi vi|eniji novinari, gospo|a Selimbegovi}, kolega [agolj i ja na tom, jutarnjem brifingu podr`ati pa`ljivo izbalansiranu, diplomatski upakiranu sugestiju ameri~kog ambasadora da se treba cehovskoesnafski solidarizirati, ne toliko sa Radon~i}em koliko sa “Avazom”. I, blago re~eno, problematizirati, delegitimizirati profesionalnu vjerodostojnost direktora federalne Poreske uprave Ramiza D`aferovi}a.

Nije me trebalo previ{e nagovarati.

Gospodina D`aferovi}a, a toga se susreta, svakog detalja, svih likova sje}am, upoznao sam u januaru 1993. godine u Zenici pod vrlo stresnim, neprijateljskim okolnostima. D`aferovi} je bio direktor tekstilne konfekcije Kimo koja je ostala du`na firmi Ferba iz Njema~ke veliku 6

“slobodnih teritorija” reketira, ucjenjuje. Iscurilo je vrijeme, gospodina direktora D`aferovi}a su ~ekale nove obaveze: sekretarica Sabrina, atraktivna brineta, najavljuje da na razgovor sa direktorom D`aferovi}em ~eka gospodin @ivko Toti}, zapovjednik brigade “Jure Franceti}” u Zenici. Ovaj je ne{to poslovno petljao, vrtio, “oprihodovao”, odblokrao sa D`aferovi}em oko tekstila kupljenog u Italiji, pla}enog nigdje: krupne su se, neoprostive rije~i i kvalifikacije razmijenile unakrsno. Toti}a uvjeravam kako je, u najmanju ruku, glupo, po op}e interese {tetno da bude komandant/zapovjednik prostorne jedinice HVO-a u svje`e oslobo|enom Jajcu. Isprepadao ljuti bojovnik Toti} ovoga moga druga, povratnika u Jajce; ~ovjek, Hrvat na jedvite jade utekao iz Sarajeva da ga ne bi iz kasarne “Mar{al Tito” pokosio posljednji e{alon Jugoslovenske narodne armije predvo|en neustra{ivim oficirom Toti}em.

Desit }e se nedugo poslije stra{an, grozan zlo~in, koji sa velikim razlogom te{ko optere}uje, onemogu}ava SLOBODNA BOSNA I 29.11.2012.

Iluzije:Iluzije.qxd

29.11.2012

7:00

Page 7

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

RADNIK U OBLASTI LIKOVNE UMJETNOSTI Fahrudin Radon~i} je diplomirao u okolini Nik{i}a

nistra sigurnosti Radon~i}a, diplomirao na Sve~anoj akademiji u Nik{i}u?! potencijalni dijalog me|u stranama: ~etiri momka iz Toti}eve pratnje ubijena su usred Zenice u kojoj je totalnu vlast imala stranka koju je, tako barem tvrdio, osnivao Ramiz D`aferovi}. Ro|en u Vi{egradu, u normalnim neratnim prilikama seoski buka~ D`aferovi} je u Zenicu vjerovatno poslan da izdr`i zatvorsku kaznu.

P

rovincijski mudrac iz ^ajni~a, nezgrapni, ali pragmati~an privrednik Ibrahim Tirak mi je pametno sugerirao da se oko toga “ne treba sekirati”. Taj Tirak, koji zna biti simpati~an, iako neotesan, {ef je inspekcije federalne Vlade, svako malo dadne energi~nu izjavu-poruku, isklju~ivo u “Avazu”. Taj uporni zdepasti tip je u rat u{ao stanuju}i na periferiji Dobrinje, a sad stanuje u centru, Sarajeva, iznad kafane Sirano - lijepih sto-dvjesto kvadrata okupira, {to je vjerovatno legalno i kroz validne papire provedeno.

Kome konvenira, odgovara ta bezobrazna, nabusita, agresivna, kvarna, ~inovni~ko-korumpirana federalna upravna arhitektura; ko je spreman le|a dr`ati, nakon svega, Ramizu D`aferovi}u, “dovitljivom”, su{tinski bezobzirnom prevarantu, hajduku koji je u istoj {tampariji u kojoj sam ja imao kakvu-takvu cesiju

29.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

neka`njeno {tampao “zeni~ki dinar”, svjetsko ~udo, savr{en monetarno-fiskalni zlo~in? Zavre|uje li D`aferovi} da se oko njega pocijepa federalna Vlada?

V

rlo je zanimljiv i slu~aj premijera Vlade Federacije Nerminu Nik{i}u, ovla{tenog da brine o provedbi zakonski preuzetih obaveza. Potrudio se sam se, raspitao i od ljudi iz Konjica ~uo zapanjuju}u stvar: federalni premijer Nik{i} u rodnom Konjicu “oslobodio” je, zauzeo stan Sergeja Beljajeva, savr{enog jednog lika, osniva~a, ravnatelja horske skupine Djevojke sa Neretve.

(Ozbiljni etnomuzikolozi bi samo o jednoj njegovoj vokalnoj bravuri pisali eseje.)

Ali, koga to uop}e zanima, kojoj se javnosti obra}aju provincijalni mastodonti, vlasnici para, medija, stanova, D`aferovi}, Radon~i}, Nik{i}? Oni posredno ili neposredno razumiju samo sebe, savr{eno nas, sinergijski, ubijaju svojom provincijalnom, nezaja`ljivom pohlepom.

Ko zna, da sam znao {ta je cesija u januaru 1993, ne bih se danas bavio naprijed pobrojanim likovima…

7

Iluzije:Iluzije.qxd

29.11.2012

2:30

Page 8

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 22. NOVEMBAR Sjajno danas brani na{ rukometni golman ADNAN [ABANOVI] za svoj novi klub, Atletico Madrid, vjerovatno najbolji {panski i jedan od dva-tri najmo}nija evropska kluba. Pola od udaraca upu}enih na njegov gol, Adnan je odbranio. Sa tribina mu ~estita suigra~ IVANO BALI], na parketu mu priznanje odaje trener TALANT DU[EBAJEV, po op}em ukusu dvojica najboljih rukometa{a svijeta. Ima 10-15 godina otkako, koliko god mogu, pratim

gom: “Zamisli, Fahro ministar sigurnosti, a Muhamed Ali Ga{i finansija: kako bismo reketirali ~itavu regiju!”

Zabrinut je, ljut, ogor~en moj poznanik sa Pofali}a, ratni veteran koji zna koje je od vozila Radon~i} dobio od Nasera Kelmendija, a koje je kupio od svojih para.

A meni je to odli~no i umirim ga: “Pa dobro je to. BiH je pokazala da ima po{tovanja i da pru`a {ansu obi~nom, malom ~ovjeku”…

nimalo mi nije `ao, vrijedilo je. Biblioteke su zatrpane pametnim knjigama, iz razli~itih idejnih vizura i svjetonazorskih diskursa, napisanim o razlici izme|u morala i etike: moralno je raditi, ako ima{ posla, eti~ki nije ba{ korektno, prihvatljivo raditi na Dan dr`avnosti…

UTORAK, 27. NOVEMBAR Pohap{eni su danas u Srbiji neki ugledni privrednici, vlasnici firme SRBOKOP -

SUBOTA, 24. NOVEMBAR “A jesi li gledao u Kamernom predstavu ‘U Zvorniku ja sam ostavio srce svoje’”,

karijeru tog odli~nog, vrijednog, skromnog, dobrog momka - sarajevski @eljezni~ar, dobojska Sloga, reprezentacija Bosne i Hercegovine. Sve se zna o avanturama, flertovima, ljubavnim brodolomima i uspjesima polovnih, razvikanih rukometa{a iz regije, a i {ire.

Pri~a sportska, ljudska Adnana [abanovi}a je jednostavna, medijski neatraktivna, ~ista kao suza, pou~na i dragocjena: trud, krvav rad, odricanje, smjernost, predanost poslu na kraju se, vjerovali ili ne, ipak isplate!

PETAK, 23. NOVEMBAR Opsadno stanje je danas na parkingprostoru televizije OBN gdje imam nekog neophodnog posla. Dva crna, zastra{uju}e skupa d`ipa nakostrije{eno se keze na izraubovani auto u kojem sam do{ao.

Dr`avni ministar sigurnosti FAHRUDIN RADONČI] gostuje u Teleringu kod MATE \AKOVI]A i to je povod za bahatu demonstraciju sile, mo}i, rasko{i. Sino}, kada je Radon~i} voljom nove dr`avne parlamentarne ve}ine izabran, {alim se sa kole-

8

pita me usplahireni poznanik. “[ta gledo, jadan ne bio, ~ito i {tampo!”

NEDJELJA, 25. NOVEMBAR Motorne pile te{kom grmljavinom sasjeko{e jutros rano stablo stogodi{nje lipe ispod moga prozora; majstorski su, profesionalno, akrobatski obavili momci pla}eni da to poravnaju i dovedu u urbanisti~ko postorni sklad; neko iz vlasti im je izdao nalog, oni to obavili. Lipa stara, a pila nova, u~as se taj neravnopravni okr{aj okon~ao. U neposrednom, u`em zavi~aju, barem {to ja znam, 10-ak je bespravno izgra|enih poslovno-stambenih objekata; oni nisu sporni - problemati~na je lipa jer valjda pamti vi{e nego {to treba pamtiti…

opelje{ili bud`et za golemu koli~inu para.

Pratim to na pola uha dok strepim ho}e li na vrijeme sti}i autorizirani odgovori hrvatskog borca CRO COPA - Mirka Filipovi}a. Prije dva dana smo se prijateljski rastali usred Sarajeva i umalo mu rekoh: “Mirko, ako autorizacija intervjua ne stigne na vrijeme, imat }e{ sa mnom posla”…

SRIJEDA, 28. NOVEMBAR Briljira, ni{ta ~udno, o~ekivano, jutros na Radio-televiziji Srbije DAVOR SUČI], Sula, Sejo Sexon najavljuju}i sutra{nji kon-

PONEDJELJAK, 26. NOVEMBAR Danas je neradni dan, odlukom Vlade Federacije, a ja od ranog jutra u poslu i cert Zabranjenog pu{enja u Beogradu u povodu velikog praznika u biv{oj dr`avi, Dana Republike, 29. novembra. Voditeljica MAJA NIKOLI], prekrasna jedna gospo|a, slu{a ga i gleda sa nestvarno svjetle}im o~ima - gotovo kao velikog ZIJAHA SOKOLOVI]A kada ga je ugostila prije 15-ak dana. Maja je, saznao sam, odrasla u Sarajevu, prezivala se Japund`a, imala sretno djetinjstvo, odrastaju}i uz “Zabranjeno pu{enje” i Ziketove predstave…

SLOBODNA BOSNA I 29.11.2012.

U[TEDITE NOVAC! PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna�, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

29.11.2012

1:48

Page 10

MINI MARKET IVAN RASPAROVI^

KOGA ZUBAC UZME NA ZUB...

Slova~ki predsjednik Ga{parovi~ usporedio RS i BiH sa Slova~kom i ^e{kom

Direktor SIPA-e Goran Zubac odnedavno se okomio na svog zamjenika Marka Dominkovića

Bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} uputio je poziv ambasadoru Slova~ke u Sarajevu Miroslavu Moj`iti za hitan sastanak na kojem }e zatra`iti obja{njenje nekih izjava slova~kog predsjednika Ivana Ga{parovi~a tokom posjete Banjoj Luci.

Ga{parovi~ je nakon razgovora s predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom Republiku Srpsku i BiH usporedio sa Slova~kom i ^e{kom, zemljama koje su se mirno razdru`ile iz nekada{nje zajedni~ke dr`ave ^ehoslova~ke.

Usporedba je u najmanju ruku neumjesna i neta~na: Slova~ka i ^e{ka najprije su se udru`ile pa potom razdru`ile, za razliku od BiH koja nije nastala udru`ivanjem entiteta nego su entiteti nastali mirovnim dogovorom kao sastavni dijelovi jedinstvene, suverene i me|unarodno priznate dr`ave.

Nimalo nije nebitno napomenuti da Ga{parovi~ dolazi iz dr`ave ~iju vanjsku politiku trenutno oblikuje donedavni {ef OHR-a u BiH Miroslav Laj~ak. (M.A.)

Ivan Ga{parovi~

10

Nakon Ra{ida Pali}a i Mije Goluba, koji su ranije suspendirani, direktor Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) Goran Zubac odskora se okomio i na svog zamjenika Marka Dominkovi}a. Protiv Dominkovi}a je Zubac pro{log tjedna Tu`iteljstvu BiH podnio kaznenu prijavu, optu`uju}i ga za nesavjestan rad u slu`bi, odnosno jer je njegovom prethodniku Mirku Luji}u omogu}io da novac koji je nezakonito prisvojio kada je bio na du`nosti direktora SIPA-e vrati u nekoliko rata. I dok montiranim internim istragama zbog navo-

dnih povreda slu`bene du`nosti i nesavjesnog rada progoni najbli`e suradnike, robusni je Zubac u prvoj godini direktorskog mandata ve} pokazao kako nikome ne}e polagati ra~una. Tako se me|u slu`benicima SIPA-e ispotiha naga|a koliko je u kona~nici ko{tala proslava desete godi{njice postojanja te policijske agencije, kupovina skupih satova koje je Goran Zubac poklanjao uglednim zvanicama i svojim poslu{nicima, ali i novog luksuznog automobila BMW koji je u godini recesije nabavljen isklju~ivo za vo`nju direktora.

(S.M.)

BIV[I MINISTAR

Ustavni sud Federacije BiH neće Radivojevića vratiti u ministarsku fotelju Donedavni ministar i dopremijer u Vladi Federacije BiH Desnica Radivojevi} neslavno je okon~ao politi~ku karijeru.

Prema pouzdanim informacijama Slobodne Bosne, Ustavni sud FBiH ne}e uva`iti Radivojevi}evu `albu i vratiti ga na posao koji je izgubio u julu ove godine kada je napustio tabor SDA i pre{ao u SDP. Ve}ina sudija Ustavnog suda Federacije BiH stoji na stanovi{tu da minis-

tarski mandat ne pripada ministru nego stranci, za razliku od zastupni~kog mandata koji ne pripada stranci nego zastupniku. Logika je jasna: zastupnike biraju gra|ani dok ministre imenuju, ali i razrje{avaju stranke, u slu~aju kada imenovani ministar ne provodi politiku za koju je stranka dobila povjerenje gra|ana.

(A.M.) SLOBODNA BOSNA I 29.11.2012.

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

29.11.2012

1:49

Page 11

MINI MARKET Priredila: Ma{a ]osi}

OTKRI]A BEZ POKRI]A

PRO ET CONTRA

Vjerujete li da će stranački lideri održati obećanje dato Füleu u vezi s presudom Sejdić i Finci?

HANKA VAJZOVI] Profesor na FPN-u

NE Sude}i po dosada{njem pona{anju te{ko je vjerovati. I ako se to desi, pitanje je na koji na~in }e biti rije{eno ono {to se o~ekuje od BiH. Sve je u njihovim rukama, bojim se, malo preprivatno ostavljeno.

ADIS ARAPOVI] Politolog

DA/NE

obe}anje da }e u roku 3 mjeseca rije{iti to.

FARUK BALIJAGI]

NERMIN PE]ANAC

Advokat

Predsjednik SDU BiH

NE

NE

Ne vjerujem da }e strana~ki lideri odr`ati obe}anje da }e u roku tri mjeseca rije{iti pitanje presude Sejdi} i Finci jer je BiH te{ka i teretna zemlja, i gra|ani BiH ne mogu vi{e da nose ovaj teret na le|ima.

Strana~ki lideri poku{at }e sebe prikazati kao da rje{avaju problem, a u su{tini sve }e uraditi da ne rije{e problem i da ne rije{e implementaciju presude.

BESIMA BORI]

AHMED BOSNI]

Zastupnica u federalnom Parlamentu

DA/NE Vjerujem da }e se potruditi da rije{e to pitanje, ali nisam sigurna da }e rije{iti su{tinski, na zadovoljstvo svih gra|ana i gra|anki ove dr`ave.

O~ekujem da }e ipak ispuniti

Publicista

NE Sva obe}anja lideri stranaka su pomjerali za neka bolja vremena. Ne vjerujem da }e ova {estorka koja je od po~etka neuvjerljiva uspjeti da rije{i taj problem u roku tri mjeseca.

U subotnjem izdanju Dnevnog avaza objavljeno je jo{ jedno “ekskluzivno otkri}e“ o radu sarajevskog policijskog komesara Vahida ]osi}a. Nakon {to su prije desetak dana optu`ili ]osi}a da je bez prethodne sigurnosne provjere omogu}io trojici uposlenika MUP-a Kantona Sarajevo pristup tajnim podacima, novinari su Dnevnog avaza napravili cijelu shemu i osumnji~ili policijskog komesara da je za potrebe SDA zloupotrijebio opremu za prislu{kivanje koju posjeduje Uprava policije. Novinarske bi spekulacije o nezakonitom prislu{kivanju mo`da i imale nekog smisla da autorima teksta nije promakla jedna “sitnica“- MUP Kantona Sarajevo, naime, uop}e nema opremu za prislu{kivanje!

(S.M.) Vahid ]osi}

by MARIO BRANCAGLIONI

V

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

Postoje dokumenti u opticaju koji nominalno rje{avaju neke elemente predmeta Sejdi} i Finci, me|utim, sa druge strane naru{avaju niz drugih dostignutih reformi. Neka od pitanja poput biranja ~lana Predsjedni{tva nisu usagla{ena na nivou stranaka iz razli~itih

entiteta i to mo`e biti razlog da se to obe}anje ne ispuni.

Neuspio poku{aj novinara “Dnevnog avaza“ da fabriciraju “aferu prislu{kivanja“

29.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

11

Asim:TEKST osnova.qxd

28.11.2012

23:42

Page 12

IZNEVJERENA OBE]ANJA

Tokom posljednje dvije godine strane investicije u BiH smanjene su ravno 11 puta; naš novinar analizira zašto strani investitori zaobilaze BiH i kako se pad priliva stranih investicija reflektira na ekonomiju BiH

BiH IZ RECESIJE KLIZI U DEPRESIJU! Industrijska proizvodnja u BiH pada ve} tre}i kvartal uzastopno Pi{e: ASIM METILJEVI]

V

e} nekoliko godina zaredom smanjuje se priliv stranih investicija u BiH, a rekordan pad, najve}i nakon rata, evidentiran je upravo u godini koja je na izmaku. Prema podacima Direkcije za ekonomsko planiranje BiH, u devet mjeseci 2012. godine, u BiH je investirano svega 28 miliona eura, ili 81 posto manje nego u istom razdoblju protekle godine! U pore|enju s 2010. godinom, pad je jo{ dramati~niji: priliv stranih investicija smanjen je ravno 11 puta!

Istina, evi-

12

dentan je globalni pad stranih investicija i ta ~injenica mo`e poslu`iti kao jak alibi vladaju}oj politi~koj garituri u BiH, ali nikako ne mo`e biti utjeha, budu}i da je pad stranih investicija u BiH u prosjeku dvostruko ve}i od bilo koje dr`ave iz okru`enja. Primjerice, {estomjese~ni priliv stranih investicija u Hrvatskoj (oko 154 miliona eura) deset puta je ve}i od devetomjese~nog priliva stranih investicija u BiH! Po razini stranih investicija, ispred BiH je dospjela ~ak i mala ekonomija Crne Gore: u prvom polugodi{tu 2012. godine Crnogorci su privukli 176 miliona eura, dakle 6,5 puta vi{e nego BiH!

SROZAN KREDITNI REJTING Privla~enje stranih investitora i pokretanje investicijskog vala koji }e preporoditi bh. ekonomiju bile su glavne parole vladaju}ih stranaka pred izbore. U famoznom tekstu Platforme, oko koje je SDP okupio parlamentarnu ve}inu u Federaciji BiH po~etkom 2011. godine, zapisano je da }e privla~enje stranih investicija biti “glavni

SLOBODNA BOSNA I 29.11.2012.

Asim:TEKST osnova.qxd

28.11.2012

23:42

Page 13

VLAST SDP-a I SNSD-a RASTJERALA STRANE INVESTITORE LO[E, PA GORE Entitetski premijeri Nik{i} i D`ombi} nemaju odgovor na duboku ekonomsku krizu

NAJGORI U REGIJI: Po razini stranih investija, ispred BiH je dospjela čak i mala ekonomija Crne Gore: u prvom polugodištu 2012. godine Crnogorci su privukli 176 miliona eura, dakle 6,5 puta više nego BiH! ekonomski prioritet“. U SDP-ovoj Platformi tako|er je zapisano da je najva`niji preduvjet za privla~enje stranih investicija “promjena imid`a zemlje i pokretanje novog investicionog ciklusa“, osobito u oblasti elektroenergetskog sektora.

IZOSTAO INVESTICIONI VAL No, me|unarodni imid` zemlje ne samo da nije pobolj{an, kako je obe}ao SDP u Patformi, nego je jo{ i dodatno pogor{an, {to su, pored ostalog, “vrednovale“ i dvije bonitetske agencije koje periodi~no “mjere“ kreditni rejting BiH. Tako je bonitetska agencija Moodys po~etkom aprila ove godine, drugi put zaredom, snizila kreditni rejting BiH sa “B2“ na “B3“ “uslijed zao{travanja politi~kog stanja u zemlji“, a skoro identi~no obrazlo`enje (“politi~ka blokada koja onemogu}ava 29.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

formiranje Vije}a ministara BiH ve} 16 mjeseci“) ponudila je i bonitetska agencija Standard & Poors kada je smanjila kreditni rejting BiH s “B plus“ na “B“. Trenutni rejting BiH ubjedljivo je najnepovoljniji u cijeloj regiji, a ujedno je i najnepovoljniji

otkako se mjeri u BiH. Od prije nekoliko mjeseci, BiH je svrstana u grupu visokorizi~nih dr`ava koje u {irokom luku zaobilaze ozbiljni investitori a koje uspijevaju privu}i jo{ samo mrvice {pekulativnog kapitala.

REKORDNA NEZAPOSLENOST

U dvije godine broj nezaposlenih uvećan za 23.000 Tokom posljednje dvije godine broj nezaposlenih osoba u BiH pove}an je za vi{e od 23.000. U julu 2010. godine, u oba entiteta, nezaposlenih je bilo ne{to vi{e od 516 hiljada, godinu kasnije 528 hiljada, a u julu 2012.

godine broj nezaposlenih prema{io je 539 hiljada!

Entitetski pokazatelji skoro su ujedna~eni - u Federaciji BiH je broj nezaposlenih u dvije godine pove}an za oko 13 hiljada a u RS-u za oko 12 hiljada.

13

Asim:TEKST osnova.qxd

28.11.2012

23:43

Page 14

IZNEVJERENA OBE]ANJA vorenih na auocesti 5C. Iako je aktulena federalna Vlada naslijedila spremne projekte i obezbije|ena sredstva za cestogradnju u iznosu od 485 miliona eura, tokom dvogodi{njeg mandata uspjela je otvoriti tek 6 novih gradili{ta od ukupno 12 za koliko je ranije obezbije|en novac.

No, u cestogradnji je stanje jo{ i dobro u pore|enju sa stanogradnjom, koja je tako|er u SDP-ovoj Platformi ozna~ena kao “prioritetni ekonomski interes“. U Platformi je naime zapisano da }e nova koaliciona vlast predvo|ena SDP-om “uspostaviti mehanizme za stimuliranje izgradnje stanova za mlade i socijalno ugro`ene kategorije“, od ~ega naravno nije bilo ni{ta.

Ekonomija se op}enito pokazala kao najslabija ta~ka SDP-ove vlasti u Federaciji BiH, odnosno SNSD-ove vlasti u Republici Srpskoj. I to je vjerovatno glavni razlog zbog kojeg su ove dvije partije pretrpjele poraz na nedavno odr`anim lokalnim izorima. U slu~aju SDP-a, rije~ je o izbornom debaklu: u samo dvije godine ova je partija ostala bez tre}ine svojih bira~a koji su najve}im dijelom razo~arani izosta nkom vidljivih ekonomskih rezultata.

IZOSTANAK INVESTICIJA U posljednje dvije godine registriran je rekordan pad stranih investicija u BiH

Iako je elektroenergetski sektor ozna~en kao glavni inevesticioni adut SDP-ove vlasti u Federaciji BiH, dvogodi{nji rezultati su pora`avaju}i. Od desetak potpuno spremnih elektroenergetskih projekata vrijednih desetak milijardi KM, koje je SDP-ova vlast naslijedila od prethodne vlasti, nije aktiviran niti jedan! S pune dvije godine zaka{njenja, zapo~ete su pripreme za izgradnju jednog termobloka u Tuzli vrijednog oko 1,6 milijardi KM. Prema ranijem planu, ovaj je termoblok

NA PRAGU DEPRESIJE

Ekonomija BiH na koljenima Prema podacima Agencije za statistiku, BiH je prva dva kvartala 2012. godine okon~ala s padom industrijske proizvodnje ve}im od 5 posto, a kako je sli~an trend nastavljen i u tre}em kvartalu ove godine, mo`e se zaklju~iti da BiH iz recesije tone u depresiju.

Recesijom se definira razdoblje kontinuiranog pada ekonomskih pokazatelja u dva kvartala uzastopno, no kako u BiH negativni trend traje ve} tre}i kvartal zaredom, mo`e se re}i da BiH iz recesije nezaustavljivo klizi u depresiju.

14

trebao biti izgra|en i pu{ten u rad 2015. godine, no malo je vjerovatno da }e do tada zapo~eti njegova izgradnja koja ina~e traje najmanje pet godina. Preostali hidro i termo potencijali ~ak se i ne spominju, mada su u SDPovoj Platformi ozna~eni kao glavni investicioni aduti.

Vlada Republike Srpske ne{to je agilnija na tom planu, no konkretni rezultati jednako su mr{avi kao i u Federaciji BiH. Rekordan pad stranih investicija u 2012. godini prouzrokovao je osjetan pad ukupne industrijske proizvodnje u BiH, osobito industrije gra|evinskog materijala. U prvih osam mjeseci 2012. godine, u pore|enju s istim razdobljem pro{le godine, industrijska proizvodnja je manja za 6,5 posto, dok je pad u industriji gra|evisnkog materijala skoro tri puta ve}i! Industrija gra|evinskog materijala jedva uspijeva dr`ati glavnu iznad vode a od potpunog utapanja spa{ava je nekoliko gradili{ta nedavno otSLOBODNA BOSNA I 29.11.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

28.11.2012

23:10

Page 7

Provjere:TEKST osnova.qxd

28.11.2012

23:40

Page 16

SIGURNOSNE PROVJERE

Nakon što su Centralna izborna komisija i Državna agencija za istrage i zaštitu poslije žurne, rutinske provjere koja nije čak ni do kraja provedena, konstatirali da nema zakonskih smetnji za imenovanje novih ministara u Vijeće ministara BiH, prošlog su tjedna predloženi kandidati FAHRUDIN RADONČIĆ, ZEKERIJAH OSMIĆ i EDITA ÐAPO i zvanično preuzeli dužnosti; naša novinarka analizira do sada nepoznate detalje iz (ne)službene biografije Fahrudina Radončića koje su istražitelji SIPA-e “previdjeli“ u dosadašnjem procesu provjere i otkriva što podrazumijevaju sigurnosne provjere ministara sigurnosti i obrane koje tek trebaju izvršiti agenti OSA-e

VE^ERNJA [KOLA ZA MEDIJSKE TAJKUNE I MINISTRE Ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radon~i} srednju trgova~ku {kolu zavr{io tek u 22. godini, sa prosje~nom ocjenom dobar?!

PROVJERE PO HITNOJ PROCEDURI Novi ministri obrane i sigurnosti, i doministrica financija izabrani su u Vije}e ministara BiH iako provjera njihovih biografija nije do kraja zavr{ena 16

SLOBODNA BOSNA I 29.11.2012.

Provjere:TEKST osnova.qxd

28.11.2012

23:40

Page 17

(NE)AUTORIZIRANE BIOGRAFIJE BH. MINISTARA Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

P

redsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Vjekoslav Bevanda jo{ uvijek nije poslao zahtjev Obavje{tajno-sigurnosnoj agenciji (OSA) za detaljnu provjeru novoizabranih ministara sigurnosti i obrane Fahrudina Radon~i}a i Zekerijaha Osmi}a.

Radon~i} i Osmi} su ministarske du`nosti zvani~no preuzeli pro{log tjedna, nakon {to su Centralna izborna komisija i Dr`avna agencija za istrage i za{titu (SIPA), poslije rutinske provjere, ustanovili kako nema smetnji za njihovo imenovanje, ali }e obojica jo{ pri~ekati prije nego {to dobiju pristup tajnim, odnosno vrlo tajnim podacima. Sigurnosna procedura koju obavljaju agenti OSA-e, naime, u prosjeku traje tri do ~etiri mjeseca, a u slu~ajevima kada podrazumijeva provjeru izvan granica BiH, ~ak i dulje. Aktualni je zamjenik ministra sigurnosti BiH, (pred)ratni oficir JNA Mladen ]avar, primjerice, dozvolu za pristup najpovjerljivijim podacima dobio tek prije mjesec dana, budu}i da su se sigurnosne provjere morale provesti i u Srbiji, gdje je `ivio deset godina (od 1988. do 1997.). Osim doministra ]avara, sve sigurnosne provjere OSA-e ranije je pro{ao tajnik Ministarstva sigurnosti Bakir Dautba{i}.

GORAN ZUBAC, AVAZOVA LI^NOST DANA Kako je i novi ministar sigurnosti Fahrudin Radon~i} do 1991. godine `ivio i radio u Crnoj Gori, gotovo je posve izvjesno da }e i sigurnosna provjera njegove predratne biografije potrajati, posebice jer inspektori Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) nisu do kraja zavr{ili svoj dio posla. U dopisu koji je s oznakom hitno direktor SIPA-e Goran Zubac 21. novembra uputio predsjedavaju}em Vije}a ministara BiH Vjekosla vu Bevandi navedeno je kako iz objektivnih razloga nisu izvr{ene provjere informacija koje se odnose na obrazovanje dva kandidata iz Saveza za bolju budu}nost BiH Edite \apo i Fahrudina Radon~i}a. Iako SIPA nije utvrdila autenti~nost diplome koju je novoizabrana dr`avna doministrica financija \apo stekla na Tohoku Univerzitetu u Japanu (gdje je magistrirala i doktorirala), niti su provjereni podaci koje je ministar sigurnosti Radon~i} dao o svom obrazovanju u Crnoj Gori, direktoru Zupcu to nije predstavljalo smetnju da konstatira kako nema smetnji za 29.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

LIKOVNI UMJETNIK NA ^ELU MINISTARSTVA SIGURNOSTI Iako je njegova omiljena fraza da BiH treba obrazovane i kompetentne ljude, naobrazba doskora vode}eg bo{nja~kog medijskog tajkuna i novoizabranog ministra sigurnosti iznimno je skromna

imenovanje predlo`enih kandidata. Dakako nimalo slu~ajno, tri dana prije zavr{etka provjere direktor SIPA-e Goran Zubac postao je “li~nost dana“ u Dnevnom avazu, ~iji su ga novinari, bez ijednog valjanog argumenta, proglasili najzaslu`nijim {to je ta policijska agencija ostvarila najbolje rezultate u deset godina postojanja?!

Sude}i, me|utim, prema podacima koje je Fahrudin Radon~i} naveo u obrascu Centralne izborne komisije, lider SBB-a i doskora vode}i medijski tajkun u BiH srednju trgova~ku {kolu u Ivangradu zavr{io je tek u 22. godini `ivota, i to s prosje~nom ocjenom dobar (3)?! Pretpostavimo li da trgova~ka {kola u Ivangradu, ba{ kao i u Sarajevu, traje tri godine, ispada da je Radon~i}u trebalo punih sedam godina da stekne diplomu trgovca. Kako se, opet, nikako nije mogao ~ak sedam godina redovno {kolovati (svaki je razred, u prosjeku, poha|ao dulje od dvije godine), sve su prilike da je Fahrudin Radon~i} srednju trgova~ku {kolu zavr{io vanredno, nakon ~ega je upisao Nastavni~ki fakultet u Nik{i}u.

Diplomu nastavnika likovnog vaspitanja Radon~i} je dobio ~etiri godine kasnije (studij, ina~e, traje dvije godine), u martu 1983. U isto je vrijeme 17

Provjere:TEKST osnova.qxd

28.11.2012

23:40

Page 18

SIGURNOSNE PROVJERE

AVAZOV POLICIJSKI FAVORIT Dok je SIPA provjeravala biografiju Fahrudina Radon~i}a novinari Avaza su direktoru Goranu Zupcu pripisali nepostoje}e zasluge u dosada{njem radu te policijske agencije

vrijedni i ambiciozni Radon~i} radio je kao novinar i urednik u republi~kom listu tada{njeg Saveza socijalisti~ke omladine Omladinski pokret u Podgorici, gdje je prema njegovim tvrdnjama bio uposlen od po~etka 1978. do 1985. Budu}i da je tada{nji direktor lista Omladinski pokret Dragan Bajraktarevi} umro, bit }e gotovo nemogu}e provjeriti kako je Fahrudin Radon~i} mogao punu godinu raditi kao profesionalni novinar, ako nije imao ~ak ni srednjo{kolske naobrazbe, nego samo zavr{enu osnovnu {kolu. No, brojne nelogi~nosti u podacima koje je o svojoj naobrazbi i radnom iskustvu u Crnoj Gori dao novi ministar sigurnosti BiH, kako sada stoje stvari, nisu zasmetale nikome u SIPA-i, ve} su zdravo za gotovo uzeli potvrdu o autenti~nosti diploma koje je Radon~i}u izdao sarajevski notar Samir Musli}.

SKROMNI IMOVINSKI KARTON INVESTITORA I GRADITELJA Jednako su tako upitni i navodi o imovinskom kantonu “investitora i graditelja“ (citat preuzet iz autorizirane biografije) Fahrudina Radon~i}a da njegova osnovna pla}a iznosi 1.400 KM, dok je pod stavkom drugih izvora prihoda naveo milijun maraka dividendi, dok je bio vlasnik kompanije Avaz. Od nepokretne je imovine Radon~i}u, valjda poslije razvoda braka, ostala samo ku}a u Sarajevu i seosko imanje kod Ilija{a. Novi ministar sigurnosti tvrdi i kako u svom i vlasni{tvu svoje u`e obitelji nema privatnih tvrtki, pa ~ak ni 18

osobnog automobila?! Stoga }e biti zanimljivo {to }e kada je posrijedi Radon~i}eva slu`bena biografija, njegov bra~ni i imovinski status, pokazati provjera OSA-e, koja bi, za o~ekivati je, trebala biti znatno ozbiljnija. No, ~ak i ako Fahrudin Radon~i} i Zekerijah Osmi} ne pro|u provjeru OSAe, u {to je te{ko povjerovati, oni }e i dalje mo}i obavljati sada{nje poslove, istina, s ograni~enim pristupom povjerljivim podacima.

Prema Zakonu o za{titi tajnih podataka, u osnovnom sigurnosnom upitniku OSA-e (napravljen prema standardima Europske unije i NATO-a) za dobijanje dozvole za

pristup tajnim podacima s oznakom “povjerljivo“, {to je prva razina tajnosti, uz osobne generalije izabranog du`nosnika potrebno je navesti i podatke o (van)bra~nom partneru. Potom slijedi set pitanja o stru~noj spremi, profesionalnom anga`manu, kaznenoj evidenciji, te da li se protiv te osobe vodi sudski proces. Provjera podrazumijeva i pitanja o kontaktima sa stranim sigurnosnim i obavje{tajnim slu`bama, suradnju s organizacijama koje zagovaraju terorizam ili drugo protuustavno djelovanje, a tra`e se i podaci o ovisnosti o alkoholu, drogama... Kandidat je du`an navesti i podatke o godi{njim

OPERATIVNI PODACI I IZJAVE SVJEDOKA

Kako je Bojan Cvijan prošao sigurnosne provjere OSA-e Koliko se nalazi sigurnosnih provjera koje provodi OSA uzimaju zaozbiljno najbolje ilustrira primjer biv{eg {efa Tima za borbu protiv trgovine drogom u Regionalnom uredu SIPA-e u Sarajevu Bojana Cvijana, koji je uhap{en u akciji “Lutka“. Iako su agenti OSA-e u prvom izvje{}u (u prolje}e 2008.) upozorili da je Bojan Cvijan, dok je radio u Centru javne bezbjednosti Isto~no Sarajevo, ~esto kontaktirao s Darkom Elezom i njegovim kriminalcima, sve rezultate istrage je

demantirao Cvijanom nekada{nji {ef, na~elnik CJB Isto~no Sarajevo Predrag Lu~i}, kojeg je taj korumpirani policajac doveo za svjedoka. Nakon {to je Lu~i} posvjedo~io da je njegov biv{i kolega profesionalno i odgovorno obavljao policijski posao, Bojan Cvijan je dobio pristup povjerljivim informacijama koje je, kako se kasnije ispostavilo, dojavljivao Elezovim kriminalcima, sve dok u jesen 2009. nije suspendiran nakon prvog hap{enja.

SLOBODNA BOSNA I 29.11.2012.

Provjere:TEKST osnova.qxd

28.11.2012

23:41

Page 19

(NE)AUTORIZIRANE BIOGRAFIJE BH. MINISTARA NAPOKON SU SRETNI, SAD SU KOMPETENTNI

Nakon arhitekte i defektologa, za ministra sigurnosti izabran nastavnik likovnog vaspitanja Nakon pro{lotjednog imenovanja Fahrudina Radon~i}a za ministra sigurnosti, jo{ je jednom potvr|eno kako se pri raspodjeli najva`nijih ministarskih pozicija u Vije}u ministara BiH ponajmanje vodilo ra~una o stru~nosti i kompetencijama predlo`enih kandidata. Tako je poslije pravnika Bari{e ^olaka, arhitekte Tarika Sadovi}a i defektologa Sadika Ahmeto-

vi}a, ~elna funkcija u Ministarstvu sigurnosti BiH na koncu dopala Fahrudinu Radon~i}u, nastavniku likovnog vaspitanja. I dok niti jedan dosada{nji ministar sigurnosti, prije imenovanja na tu funkciju, nije imao nikakvog radnog iskustva u policijskim poslovima, doministarska su mjesta godinama bila “rezervirana“ za biv{e oficire JNA.

POLITI^KI UMJESTO POLICIJSKIH KADROVA Biv{i ministar sigurnosti Sadik Ahmetovi} po struci je defektolog

detalji iz biografija novopostavljenih ministara, dosada{nja iskustva potvr|uju kako ne bi predstavljali smetnju za njihov dalji anga`man. U tom je smislu dovoljno podsjetiti kako je prije pet godina, unato~ brojnim kontroverzama, za dr`avnog ministra obrane imenovan Selmo Cikoti}, kadar SDA.

SLU^AJ SELME CIKOTI]A Kada je, naime, po~etkom 2007., prije izbora pro{log saziva Vije}a ministara, za ministra sigurnosti predlo`en Selmo Cikoti}, najprije se ispostavilo da prema Zakonu o obrani taj nekada{nji oficir JNA a kasnije Armije BiH tri godine nakon prestanka vojne slu`be nije mogao preuzeti civilnu du`nost. Zakonska je smetnja rije{ena tako {to je Cikoti} na ministarsko mjesto postavljen s dva mjeseca zaka{njenja, dok su ostali elementi sigurnosne provjere ostavljeni po strani. Iako je tijekom provjere koju su vr{ili OSA i SIPA utvr|eno da je protiv Selme Cikoti}a, prema naredbi Tu`iteljstva BiH, u to vrijeme vo|ena intenzivna istraga zbog sumnje da je po~inio ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva i ratni zlo~in protiv ratnih zarobljenika, koja spadaju u katalog najte`ih kaznenih djela, ministar je dobio zeleno svjetlo za obavljanje du`nosti, uklju~uju}i i pristup povjerljivim podacima. U dopisu koji je SIPA tada proslijedila Vije}u ministara BiH doslovno je pisalo kako do po~etka februara 2007., kada je zavr{ena provjera, protiv Selme Cikoti}a nije potvr|ena optu`nica. Istodobno je tuma~enje Centralne izborne komisije bilo da izabrani i imenovani du`nosnik ne mo`e obavljati funkciju ukoliko je pravomo}no osu|en na kaznu zatvora du`u od {est mjeseci.

primanjima, vrijednosti pokretne i nepokretne imovine koju posjeduje i on i supru`nik, koji se kasnije tako|er provjeravaju. Za dobijanje dozvole za pristup tajnim podacima s oznakom “tajno“ du`nosnici moraju navesti i financijske obaveze, odnosno kreditna zadu`enja, dok provjera za narednu razinu “vrlo tajno“ podrazumijeva i imenovanje tri svjedoka koji mogu potvrditi izjave iz upitnika.

Kako, me|utim, prema va`e}im zakonskim rje{enjima, agenti OSA-e mogu koristiti samo zvani~ne dokumente (izvode iz kaznene evidencije, sudska rje{enja, bankovne ra~une), ali ne i operativne podatke kojima raspola`e obavje{tajna slu`ba i druge policijske agencije, gotovo je posve izvjesno da sigurnosna provjera ne}e obuhvatiti i Radon~i}eve kontakte s osobama iz kriminalnog miljea, o ~emu su pojedini mediji posljednjih dana naveliko spekulirali. No, ~ak i da se za trajanja sigurnosne provjere otkriju inkriminiraju}i 29.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

19

Ramiz:TEKST osnova.qxd

28.11.2012

23:46

Page 20

DOSJE SB: RAZVOJNA BANKA

RAZVOJNA RAZVOJNA BANKA BANKA FBiH FBiH

U U tunelu, tunelu, usred usred politi~kog politi~kog mraka mraka

Vladu Federacije proteklih dana potresao je i konfrontirao novi skandal - (re)izbor prvog čovjeka Razvojne banke RAMIZA DŽAFEROVIĆA; novinar “SB“ istražio je kako više nego problematični direktor ove državne banke, mijenjajući političke i stranačke pokrovitelje, uprkos krivičnim prijavama opstaje na dužnosti

REPROGRAMIRANJE SIROMA[TVA

PARE NA SUNCE Najte`e optu`be na ra~un Ramiza D`aferovi}a posljednjih godina su dolazile od njegovih novih pokrovitelja - Nermina Nik{i}a i Fahrudina Radon~i}a 20

SLOBODNA BOSNA I 29.11.2012.

Ramiz:TEKST osnova.qxd

28.11.2012

23:46

Page 21

PARALIZA FEDERALNE VLADE poku{ava ocrniti vrh SDA, izjavljuju}i kako je iz te stranke vr{en gotovo pa svakodnevni pritisak na njega kako bi se osobama za koje su lobirali iz SDA odobrili povoljni krediti.

PO[TENJA^INA PO[TENJA^INA I(LI) I(LI) KRIMINALAC KRIMINALAC Ramiz Ramiz \aferovi}, \aferovi}, vi{egodi{nji vi{egodi{nji direktor direktor Razvojne Razvojne banke banke FBiH FBiH

[TA TO PADA, PADA VLADA Operaciju potpunog preuzimanja kontrole nad Razvojnom bankom inicirala je “oporbena“ ve}ina SDA, HSP i Narodna stranka radom za boljitak, kada je Nadzorni odbor banke, pod rukovodstvom “obiteljskog“ bankara Lijanovi}a Petra Jur~i}a, donio odluku o smjeni uprave banke, odnosno Ramiza D`aferovi}a. Na njegovo mjesto trebao je do}i Mirzet Ribi}, koji je dugo godina obna{ao du`nost zamjenika direktora Hypo Alpe Adria banke na ~ijem je ~elu bio upravo Jur~i}!

Iako po va`e}em zakonu Nadzorni odbor imenuje i opoziva ~lanove uprave banke, to se nije svidjelo premijeru Nik{i}u, odnosno njegovom partijskom lideru Lagumd`iji, po ~ijim je proporukama premijer Nik{i}, u svojstvu predsjednika Skup{tine Razvojne banke, produ`io mandat aktualnoj upravi samo dva dana prije nego {to je direktor Ramiz D`aferovi} trebao biti smijenjen. Ovakvu odluku premijer Nik{i} je donio samostalno, bez saglasnosti Vlade Federacije, koja predstavlja Skup{tinu Razvojne banke. Niko od federalnih ministara koji su, ina~e, ~lanovi Skup{tine Razvojne banke nije sudjelovao u dono{enju ove odluke, a Nik{i} je tako|er stavio van snage i odluku Nadzornog Pi{e: MIRSAD FAZLI] Foto: MARIO ILI^I]

D

rama koja traje oko imenovanja ~elnih ljudi Razvojne banke Federacije BiH zapravo je strana~ko piljarsko prepucavanje “nove parlamentarne ve}ine“ oko kontr o le te institucije i spa{avanja njezinog vje~nog direktora Ramiza D`aferovi}a.

D`aferovi}, koji tvrdi kako je jedan od osniva~a SDA, sada se, potpomognut medijskom artiljerijom Avaza, okrenuo protiv svojih nekada{njih strana~kih suradnika. Podr{ku u njegovim posljednjim javnim istupima daje mu i federalni premijer Nermin Nik{i} koji je, ne tako davno, u vrijeme dok je bio {ef Kluba poslanika tada opozicijskog SDP-a, u federalnom Parlamentu gotovo svakodnevno tra`io D`aferovi}evu smjenu. Danas Nik{i}, slijede}i naredbe partijskog {efa Zlatka Lagumd`ije i koalicijskog partnera Fahrudina Radon~i}a (debelo optere}enog kreditima koje mu je u Razvojnoj banci odobravao upravo D`aferovi}), energi~no staje u D`aferovi}evu za{titu. D`aferovi}, pak, svakodnevno na najbrutalniji na~in

29.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

LET’S TWIST AGAIN

Kako su milioni pomirili “nepomirljivi“ dvojac Džaferović - Radončić U karijeri Ramiza D`aferovi}a nezaobilazna je epizoda i Dnevni avaz utemeljitelja, predsjednika stranke i aktuelnog ministra sigurnosti Fahrudina Radon~i}a.

Naime, po nalogu svog strana~kog kolege i premijera FBiH Edhema Bi~ak~i}a, tada{nji direktor Porezne uprave FBiH Ramiz D`aferovi} je u junu 2000. godine poslao inspektore u poresku kontrolu Dnevnog avaza. Inspektori su najureni iz Avaza uz prijetnje i uvrede, a kontrola poslovanja medijske imperije nikad nije dovedena do kraja. Sa druge strane, Radon~i}ev Avaz medijski je nesmiljeno napadao nesu|enog d`elata D`aferovi}a koji je odlukom visokog predstavnika smijenjen sa svih javnih funkcija 27. jula 2000. “Sticajem posebnih veza izme|u vlasnika Avaza Fahrudina Radon~i}a i odre|enih predstavnika me|unarodne

zajednice, smatram da su zloupotrijebljene njihove ovlasti, {to je rezultiralo mojim smjenjivanjem“, izjavio je D`aferovi} nakon smjene, osporavaju}i odluku visokog predstavnika. Dakle, 2000. godine Ramiz D`aferovi} za svoju smjenu optu`io je Fahrudina Radon~i}a, a deset godina kasnije i nakon odobravanja 22 miliona kredita Radon~i}u za igradnju Twist Towera Avaz je svim sredstvima branio direktora Razvojne banke D`aferovi}a od “montiranih” kontrola i procesa koje su mu navodno podmetali otac i sin Hilmo i Mujo Selimovi}! “Reformirani“ Avaz nastavio je sa pru`enjem medijske podr{ke D`aferovi}u koja }e se definitivno intenzivirati nakon {to se D`aferovi} distancirao od SDA, politi~kog protivnika broj 1. Fahrudina Radon~i}a i njegovog Saveza za bolju budu}nost BiH.

21

Ramiz:TEKST osnova.qxd

28.11.2012

23:46

Page 22

DOSJE SB: RAZVOJNA BANKA MUKE PO LIJANOVI]U

Jurčić, obiteljski bankar Lijanovića, uskoro pred sudom Kontrola nad Razvojnom bankom FBiH Jerku Ivankovi}u Lijanovi}u va`nija je od ministarske i dopremijerske pozicije koje trenutno obna{a u Vladi FBiH. Naime, namjera bra}e Lijanovi} bila je da golema dugovanja prema komercijalnim bankama, u prvom redu Hypo banci, namire parama poreskih obveznika. Stoga je Jerko Ivankovi} svojevremeno ultimativno zahtijevao da se bud`et njegovog ministarstva udvostru~i i da umjesto planiranih 65 bude 120 milijuna KM. U istom paketu je tra`io da se na ~elo Nadzornog odbora Razvojne banke imenuje njegov dugogodi{nji poslovni ortak i finansijer Petar Jur~i}, biv{i generalni direktor Hypo banke Mostar. Me|utim, Kantonalno tu`ila{tvo Sarajevo, a na osnovu prijave Federalne uprave policije, ovih dana }e podignuti optu`nicu protiv

(NE)USPJE[NI FALSIFIKATOR Petar Jur~i}, predsjednik Nadzornog odbora Razvojne banke, na}i }e se pred Sudom zbog falsifikovanja diplome Ekonomskog fakulteta iz Beograda

Jur~i}a zbog falsifikovanja dokumenta i la`nog predstavljanja. Kako smo ve}

odbora o raspisivanju konkursa za izbor novog direktora. U pro{li ~etvrtak, 22. novembra, prije nego {to su ministri iz SDA, HSP-a i Narodne stranke Radom za boljitak napustili sjednicu federalne Vlade, vodila se burna rasprava o Razvojnoj banci, a pale su i te{ke optu`be. Navodno je ministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva i dopremijer Jerko Ivankovi} Lijanovi} optu`io Nik{i}a da je po~inio krivi~no djelo, na {to je premijer uzvratio kako }e Lijanovi}a zbog krivi~nih djela strpati u zatvor. Da stvar bude gora, mogu}e je da su obojica u pravu.

pisali i dokumentirali, Jur~i} je 2002. godine, koriste}i se krivotvorenom fakultetskom

potpredsjednik SDA Adil Osmanovi} koji je od njega, navodno u prisustvu predsjednika stranke Sulejmana Tihi}a, ultimativno tra`io da ministru Jerku Ivankovi}u Lijanovi}u odobri kredit od pet miliona KM kako bi njegova stranka ostala u koaliciji sa SDA na nivou Federacije BiH. Tako|er, prema navodima D`aferovi}a,

diplomom Ekonomskog fakulteta u Beogradu, imenovan na funkciju generalnog direktora Hypo Alpe Adria banke u Mostaru, a nakon raskida ugovora sa Hypo bankom, koriste}i se istom falsifikovanom diplomom, Jur~i} je po~etkom decembra pro{le godine na sjednici Vlade FBiH imenovan na funkciju predsjednika Nadzornog odbora Razvojne banke FBiH. Federalna uprava policije je od Ekonomskog fakulteta u Beogradu tra`ila provjeru vjerodostojnosti Jur~i}eve diplome, a svojim dopisom po~etkom aprila 2012. godine Ekonomski fakultet u Beogradu dostavio je informaciju da Petar M. Jur~i} nije nikada diplomirao na toj visoko{kolskoj ustanovi te da diploma izdata pod brojem 1226, koju je Juri~i} koristio prilikom konkurisanja i izbora na navedene pozicije, nije izdata od strane navedenog fakulteta.

Osmanovi} je od njega tra`io da Razvojna banka kupi objekt Unioninvesta u centru Sarajeva, te da je u vi{e navrata od njega tra`io kredit za Hilmu i Muju Selimovi}a, a istim povodom ga je navodno pritiskao i zamjenik predsjednika SDA Asim Sarajli}.

D`aferovi} je, tako|er, tvrdio da mu je vi{e puta kredit tra`io i predsjednik FBiH @ivko

MINISTARSKA MINISTARSKA OSKUDICA OSKUDICA

Jerko Jerko Ivankovi} Ivankovi} Lijanovi} Lijanovi} parama parama poreskih poreskih obveznika obveznika spa{ava spa{ava obiteljsku obiteljsku tvrtku tvrtku

RAMIZ ZA SLIKU Nakon {to su ministri iz SDA, HSP-a i Boljitka, napustili sjednicu Vlade koja nije mogla nastaviti dalji rad jer nije bilo kvoruma, uslijedila je sjednica Skup{tine Razvojne banke na kojoj je D`aferovi} optu`io svoje strana~ke kolege iz SDA i njihove “koalicione“ partnere iz Boljitka i HSP-a da su vr{ili pritisak na njega kako bi se osobama sa kojima su interesno povezani omogu}ila isplata kredita. Prvi na D`aferovi}evom “ni{anu“ na{ao se ministar za izbjeglice i raseljene osobe i 22

SLOBODNA BOSNA I 29.11.2012.

Ramiz:TEKST osnova.qxd

28.11.2012

23:47

Page 23

PARALIZA FEDERALNE VLADE Budimir, i to za firmu Virtex iz Posu{ja!

Epilog sukoba oko Razvojne banke je izvjestan - blokada rada Vlade FBiH. No vratimo se bogatoj profesionalnoj i politi~koj karijeri Ramiza D`aferovi}a, koji tvrdi da je jedan od osniva~a Stranke demokratske akcije, ali da ne `eli raditi nezakonito! Protiv nesutra{ivog, nepotkupljivog dr`avnog bankara Ramiza D`aferovi}a u posljednjih desetak godina podnesene su tri krivi~ne prijave. O bezgrani~nom po{tenju direktora D`aferovi}a svjedo~i i presuda Op}inskog suda u Vi{egradu. Naime, osamdesetih godina pro{loga stolje}a Ramiza D`aferovi}a, tada{njeg tr`i{nog inspektora, Op}inski sud u Vi{egradu osudio je zbog nezakonitog izdavanja ~ekova. Navodno, D`aferovi}u je izre~ena dvogodi{nja zatvorska kazna, ali nije poznato da li je odle`ao tu kaznu. Tek sa dolaskom demokratije, po~etkom devedesetih, D`aferovi} je svoj ~isto kriminalni ~in, uostalom kao i mnogi drugi, “preimenovao“ u navodni politi~ki progon, {to mu je bila “ulaznica“ za SDA. O “po{tenju“ D`aferovi}a svojevremeno je svjedo~io i Z ufer Dervi{evi}, glavni inspektor Finansijske policije FBiH, koji je izjavio da se sa nedjelima D`aferovi}a susre}e ve} dvadesetak godina. “Uz pomo} odre|enih interesnih i politi~kih krugova D`aferovi} nastavlja pohod na dr`avnu imovinu i sredstva poreznih obveznika“, izjavio je svojevremeno Dervi{evi} ~ija je Finansijska policija protiv D`aferovi}a nade`nim tu`ila{tvima proslijedila tri krivi~ne prijave.

Prva krivi~na prijava protiv Ramiza D`aferovi}a podnijeta je zbog utaje vi{emilionskog poreza dok je bio na ~elu zeni~ke firme Kimo. Tokom 2000. godine Vrhovni sud FBiH donio je presudu kojom je D`aferovi}, kao direktor zeni~ke firme Kimo, progla{en krivim za utaju 1.076.399 KM poreza.

Druga krivi~na prijava protiv “D`aferovi}a i ostalih” Kantonalnom tu`ila{tvu Sarajevo proslije|ena je krajem marta 2003. godine. U toj prijavi D`aferovi} se tereti da je 1997. godine obustavio naplatu poreza od Zavoda za platni promet (ZPP) u iznosu od oko 4,7 miliona KM, ~ime je sebi obezbijedio mjesto u Upravnom odboru ZPP-a. Pored toga, D`aferovi} je sebi i jo{ petorici uposlenika Porezne uprave FBiH parama poreskih obeznika kupio stanove ~ija vrijednost iznosi 724.856 KM. Pored D`aferovi}a, stanovi su kupljeni i Ned`adu Grci}u, Midhatu Arifovi}u, Nikolini Silak, Mustafi Muftarevi}u i Muneveri \edovi}.

Osim toga, istom krivi~nom prijavom Ramiz D`aferovi} se tereti da je u vi{e navrata izdavao naloge za uplate ili prebacivanja milionskih iznosa “~ine}i {tete drugim dr`avnim organima“. Konkretno, 29.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

TAKO JE GOVORIO NIK[I]

Nermin Nikšić, specijalac za dvostruka mjerila Aktuelni premijer Nermin Nik{i}, dok je bio na du`nosti {efa Kluba poslanika SDP-a u federalnom Parlamentu, ultimativno je tra`io da se zaustavi rasipni{tvo Ramiza D`aferovi}a i bio je njegov naj`e{}i kriti~ar.

“Interesantno je kako su se pojedinci specijalizirali za dvostruka mjerila. Dok s jedne strane za sebe (D`aferovi}, op.a.) tvrdi kako nije u sukobu interesa iako su komintenti banke koji su dobili kredite nekim ~udom za revizorsku ku}u uzimali njegovu vlastitu i na ime tih usluga uplatili oko 3 miliona maraka, kao i da radi sve po zakonu iako ve} dvije godine Skup{tina Banke niti je usvojila izvje{taj o poslovanju, niti plan poslovanja za sljede}u godinu, on

uzima sebi za pravo da proziva druge za njihov rad. Prosje~na bruto pla}a u Razvojnoj banci je 3.993 KM mjese~no, {to zna~i da je mjese~na bruto pla}a direktora 17.968 KM, bez nadoknada i nagrada. Pitanje je li moralno da ~ovjek koji raspola`e dr`avnim parama za mjesec dana dobije otprilike godi{nju pla}u jednog radnika poreske uprave koji, pored ostali, rade na punjenju bud`eta o~ito ne poga|a ni direktora banke, ali ni njegove politi~ke mentore koji ga dr`e na tom mjestu“, izjavljivao je svojevremeno oporbenjak Nik{i} ~ija je stranka preuzela vlast, a sam Nik{i} o~igledno je postao novi “mentor“ Ramizu D`aferovi}u!

MORALNA “VERTIKALA” Premijer Nermin Nik{i} u dru{tvu svog lidera Zlatka Lagumd`ije

D`aferovi} je potpisao rje{enje kojim je tada{njem JP PTT BiH nalo`eno da porez na dobit uplati u korist Federalne uprave za pitanje boraca i invalida oslobodila~kog rata i Dru{tvenom fondu penzionoinvalidskog osiguranja. Sudsko vije}e pod predsjedavanjem sutkinje Adise Zahiragi} 23. juna 2011. godine prvostepenom presudom oslobodilo je D`aferovi}a svih optu`bi.

Tre}a krivi~na prijava protiv Ramiza D`aferovi}a kao predsjednika uprave Razvojne banke podnesena je Kantonalnom tu`ila{tvu Sarajevo krajem 2009. godine. Tu`ila{tvo je u februaru

pokrenulo istragu protiv D`aferovi}a i ~lanova Uprave Razvojne banke pod sumnjom da su po~inili krivi~no djelo zloupotreba polo`aja. Istraga je vo|ena i protiv direktora D`aferovi}eve revizorske ku}e D`aferovi} Ned`ada Grci}a. Me|utim, polovinom juna 2011. Kantonalno tu`ila{tvo Sarajevo obustavilo je istragu jer su nakon ispitivanja svjedoka, pregleda dokumentacije, istra`nih ra dnji, te na osnovu nalaza vje{taka, utvrdili da nema elemenata da je po~injeno krivi~no djelo zloupotreba polo`aja ili ovla{tenja i protivzakonito posredovanje.

23

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

28.11.2012

23:08

Page 4

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

28.11.2012

23:09

Page 5

Djokic:TEKST osnova.qxd

28.11.2012

23:30

Page 26

TA^KA NA MINISTARSKU PLJA^KU

SB SAZNAJE IVICA DA^I] SMJENJUJE PETRA \OKI]A Da~i} zamjera \oki}u bliskost s Dodikom, katastrofalan izborni rezultat i na~in na koji je postao vlasnik vi{emilionske imovine 26

SLOBODNA BOSNA I 29.11.2012.

Djokic:TEKST osnova.qxd

28.11.2012

23:30

Page 27

USPON I PAD MINISTRA PETRA \OKI]A

Najlojalniji Dodikov politički partner, ujedno i jedan od najbogatijih ljudi u Brčkom je Petar Ðokić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite u Vladi RS-a, koji će po svemu sudeći zbog svojih kriminalnih radnji i manipulacija uskoro biti smijenjen sa čela Socijalističke partije RS-a; naša novinarka istražila je koje je sve ustupke Ðokić činio Miloradu Dodiku i kako je zbog toga nagrađen

RASKO[AN SVADBENI PIR Petar \oki} je prije dva mjeseca o`enio sina Bojana, a na svadbu su do{le sve vi|enije li~nosti srpske politike

^IJI ^IJI SI SI TI TI MALI MALI

Me|u Me|u socijalistima socijalistima postoji postoji mi{ljenje mi{ljenje da da \oki} \oki} zapravo zapravo ne ne vodi vodi politiku politiku socijalista socijalista ve} ve} SNSD-a SNSD-a Milorada Milorada Dodika Dodika ii da da je je za za to to bogato bogato nagra|en nagra|en

Pi{e: MIRHA DEDI]

S

r|an Ljubojevi}, biv{i direktor [uma RS-a, osu|en je na godinu dana zatvora i nov~anu kaznu od 10 hiljada KM zbog korupcije.

Izre~ena mu je i mjera zabrane obavljanja posla dr`avnog slu`benika u narednih pet godina. Optu`nica Ljubojevi}a tereti da je od Milenka Vra~ara uzeo mito od 10 hiljada KM kako bi odobrio isplatu duga od 140 hiljada KM Vra~arevoj firmi Vralaudit.

Ljubojevi} je uhap{en sredinom augusta, u jeku predizborne kampanje, a Milovan

29.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

Čerek, biv{i na~elnik op{tine Brod i tako|er visoki funkcioner socijalista, mjesec dana kasnije. Na{ dobro obavije{teni izvor tvrdi da su njih dvojica `rtvovani od Petra \oki}a, lidera SP RS-a. \oki} je, naime, napravio ustupak Miloradu Dodiku i dozvolio da se preko ~elnih ljudi SP RS-a poka`e Dodikova spremnost da se obra~una sa kriminalom i korupcijom u jeku predizborne kampanje.

Pored toga {to je dopustio da “padne” Ljubojevi}, direktor Srpskih {uma, \oki} se nije suprotstavio ni kada je navodno zbog primanja mita od 40 hiljada uhap{en i kompromitovan Čerek. SNSD-u je, kako saznajemo, zbog investicija izuzetno bilo stalo do Broda a \oki} je, da bi sebe po{tedio od istrage za kriminalne radnje u koje je upleten, `rtvovao dvojicu najja~ih ljudi u Socijalisti~koj partiji RS-a.

Karikaturalno je zvu~ao \oki}ev poku{aj da opravda uzimanje mita sa ciljem finansiranja partije, pod izgovorom da “to i drugi rade”. Samo za takav trapav istup i poku{aj da opravda ono {to je ka`njivo u svim zemljama svijeta, \oki} ne bi ostao u

ministarskoj fotelji ni 24 sata. Me|utim, u Vladi u kojoj je \oki} ~uvar socijalnog mira, samo je u~vrstio svoj polo`aj.

KAD \OKI] @ENI SINA Jo{ se u Republici Srpskoj prepri~ava svadbeno slavlje u Br~kom, na kome su se na{le sve vi|enije li~nosti srpske politike.

Petar \oki} je prije dva mjeseca o`enio sina Bojana. Na svadbu kod \oki}a do{la je gotovo kompletna ministarska postava Vlade RS-a, premijer i predsjednik RS-a i brojni direktori javnih preduze}a i ustanova. Na veselje je sa velikom pratnjom do{ao i premijer Srbije Ivica Da~i}. Zanimljivo da je \oki} svadbu uprili~io u vrijeme predizborne kampanje, a visoke zvanice trebale su da demonstriraju da je on zapravo nedodirljiv.

Za \oki}evu kriminalnu pro{lost znaju mnogi u Vladi RS-a, ali i lider SPS-a Ivica Da~i}, koji mu je godinama gledao kroz prste. Me|utim, kako saznajemo, i Da~i}u je prekipjelo i odlu~io je da napravi radikalne promjene u vrhu SP RS-a. Zamjenu za \oki}a, kako saznajemo, ve} je na{ao.

27

Djokic:TEKST osnova.qxd

28.11.2012

23:30

Page 28

TA^KA NA MINISTARSKU PLJA^KU

Osim nezakonitog boga}enja Da~i} zamjera \oki}u katastrofalan izborni rezultat u RS-u i veliku bliskost sa Miloradom Dodikom, koji nakon odlaska Borisa Tadi}a s vlasti nije rado vi|en gost u Beogradu. Poznat je i sukob na relaciji Da~i}-Dodik. Nakon serije hap{enja vi|enijih socijalista Da~i} je tokom predizborne kampanje dva puta u mjesecu dolazio u Banju Luku. Prvi put se sastao sa premijerom RS-a Aleksandrom D`ombi}em i govorio na predizbornom skupu ovda{njih socijalista, ignori{u}i Dodikove zahtjeve da se susretne i sa njim. Drugi put, u oktobru, u Banjoj Luci je odr`ana zajedni~ka sjednica Vlada RS-a i Srbije i, prema zvani~nom protokolu, sastanak Da~i}a i Dodika nije bio najavljen. Da~i}, koji je lider prekodrinskih socijalista, Dodiku je jasno poru~io da `eli dokaz kako hap{enja funkcionera Socijalisti~ke partije u RS-u nisu politi~ka, ve} da su odraz istinske opredjeljenosti zvani~ne Banje Luke da se bori protiv kriminala i korupcije.

POKRAO TELEKOM SRPSKE I POSTAO MINISTAR Malo kome je poznato da je Ljubojevi}, ina~e karijerni diplomata i univerzitetski profesor, veoma blizak sa Da~i}em. Osim toga, Ljubojevi} je dio me|ustrana~kog tima za saradnju dvije socijalisti~ke partije i jedan od vatrenijih pristalica raskida koalicije SP-a sa SNSD-om. Nakon njegovog hap{enja Da~i} je Dodiku u Banjoj Luci doslovno poru~io da i on zna da hapsi. “Zna i Da~i} da hapsi ako bude trebalo. Uskoro }u pokrenuti revizuju ste~enog kapitala svih politi~ara poreklom iz RS-a u Srbiji. U odnosu na balvane koji su se vozili danju, a naro~ito no}u, ovo {to smo mi uzeli su ~a~akalice”, kazao je izrevoltirani Da~i}.

Nije Da~i}a moglo umiriti ni to {to je Dodik na dan njegove posjete u Banjoj Luci uhapsio Ne|u Ili}a, dugogodi{njeg direktora [uma RS-a koji je napravio vi{emilionske gubitke u [umama. Naime, Da~i}u je bilo jasno da je Ili}evo hap{enje zapravo predstava za njega, {to se pokazalo ta~nim, jer je Ili} pu{ten na slobodu sutradan.

Me|u socijalistima postoji mi{ljenje da \oki} zapravo ne vodi politiku socijalista ve} SNSD-a Milorada Dodika i da je za to bogato nagra|en.

Prilikom formiranja aktuelne Vlade RS-a nakon op{tih izbora 2010. godine, ohrabren ja~anjem partije koja je u{la u NSRS sa ~etiri poslanika koalicije SP-PUP, \oki} je zahtijevao i jedan zna~ajniji resor. Kao stari policijski kadar, \oki} je pretendovao na poziciju ministra unutra{njih poslova, me|utim sudska presuda za krivi~no djelo prevare, zbog kra|e telefonskih impulsa posredstvom privatnog preduze}a Interma28

RAT RAT IZME\U IZME\U DODIKA DODIKA II DA^I]A DA^I]A

Neprijateljstvo Neprijateljstvo izme|u izme|u Dodika Dodika ii Da~i}a Da~i}a traje traje otkako otkako se se Dodik Dodik sa sa kriminalom kriminalom ii korupcijom korupcijom obra~unava obra~unava preko preko le|a le|a socijalista socijalista

DAČIĆ PRIJETI DODIKU HAPŠENJEM: Ivica Dačić, lider prekodrinskih socijalista, izrevoltiran hapšenjem viđenijih socijalista u RS-u poručio je Miloradu Dodiku da i on zna hapsiti i da će pokrenuti revizuju stečenog kapitala svih političara porijeklom iz RS-a u Srbiji rket iz Br~kog, bila je glavni razlog {to mu je izmakla Ča|ina fotelja.

Petar \oki} je preko ovog svog preduze}a, koje je imalo ugovor sa Telekomom Srpske o kori{}enju Inter Teol servisa, u periodu od septembra 2003. do januara 2005. pru`ao telekomunikacione usluge fiksnih poziva iz inostranstva posredstvom interneta, iako mu to po

ugovoru nije bilo dozvoljeno. Zaobilaze}i me|unarodnu centralu Telekoma i tarifiraju}i pozive kao da su me|umjesni, a ne me|unarodni, \oki} je o{tetio Telekom Srpske za 141.508 KM. Iako je tvrdio da se radi o politi~ki motivisanom procesu protiv njega, \oki} je osu|en pred Osnovnim sudom Br~ko Distrikta 22. januara 2007. na kaznu od tri mjeseca zatvora i naknadu sudskih tro{kova zajedno sa sau~esnicima u krivi~nom djelu.

Ovu presudu potvrdio je i Apelacioni sud Br~ko Distrikta u septembru iste godine.

O{te}eni Telekom Srpske upu}en je na sudsku parnicu, pa je \oki} na kraju morao da vrati ukradeno!

U tu svrhu podigao je i kredit kod Pavlovi} banke od 110 hiljada KM, {to je uredno evidentirano u njegovom imovinskom kartonu, kao i da }e kredit biti vra}en 2018. godine.

Ono {to ne stoji u njegovom imovinskom kartonu jeste da mu je `irant za kredit bio Dragutin Ili}, osniva~ i prvi predsjednik Socijalisti~ke partije, sa kojim je do{ao u konflikt zbog nepla}anja rata.

Ili} je, kao `irant u ime Fonda zdravstvenog osiguranja RS-a, vratio kredit od 163.320 KM, koji je podigla \oki}eva firma na ime gradnje fabrike lijekova u

NEPOTIZAM NA \OKI]EV NA^IN

Ðokić priju udomio u Fond PIO Prija Petra \oki}a, Mira Petrovi}, dvadesetak dana poslije udaje k}erke za ministrovog sina dobila je radno mjesto u poslovnici Fonda PIO RS u Br~kom.

Naime, \oki}u nije dugo trebalo da iz Auto-moto dru{tva u Br~kom, svoju priju Miru prebaci u poslovnicu Fonda PIO. Ona je u Fondu PIO na osnovu srednje stru~ne spreme raspore|ena na mjesto

referenta, iako ima zavr{enu vi{u {kolu.

Rje{enje na to radno mjesto dobila je na dva mjeseca. Na{ izvor ka`e da \oki} vjerovatno namjerava priju Petrovi}ku za dva mjeseca postaviti na ~elo poslovnice PIO u Br~kom, kada Aleksi Mitrovi}u istekne mandat. Br~aci, koji znaju za ovaj slu~aj, nisu iznena|eni \oki}evim potezom.

SLOBODNA BOSNA I 29.11.2012.

Djokic:TEKST osnova.qxd

28.11.2012

23:31

Page 29

USPON I PAD MINISTRA PETRA \OKI]A bescarinskoj zoni u Br~kom, koju je \oki} kasnije prodao za 260 hiljada KM. Nakon {to je prodao objekat, a na osnovu sudske presude Ili} je na{ao na~ina da se osveti svojim doju~era{njim partijskim drugovima. Podnio je tu`bu protiv Socijalisti~ke partije i dobio sudski spor, pa mu je \oki} u ratama morao iz partijske kase da isplati pozama{nu sumu na ime “pozajmica”. \oki} je bio obavezan Ili}u isplatiti 150.800 KM. Me|utim, \oki} ovu sudsku presudu nije do kraja ispo{tovao. Zadr`ao je 30.800 KM, zbog ~ega ga je Ili} ponovo tu`io. \oki}eva sklonost zaobila`enju zakona poznata je i u drugim slu~ajevima: od zloupotrebe slu`benog polo`aja, nepo{tovanja saobra}ajnih propisa, do zloupotrebe slu`benih vozila u privatne svrhe. Iako to sve zna i njegov koalicioni partner Milorad Dodik, dopustio mu je da postane ministar rada i bora~ko-invalidske za{tite.

Iako je sve ovo dobro poznato ljudima iz vrha SP-a, Petar \oki} se i dalje nalazi na ~elu partije, ve} punih deset godina! Za to vrijeme stekao je impozantnu imovinu: poslovni prostor vrijedan 480 hiljada KM, ku}u od 170 kvadrata, stanove od 142 i 36 kvadrata, 1,6 hektra zemlji{ta, vozni park…

\OKI]U BLOKIRANI RA^UNI U HYPO BANCI Kada je Centralna banka BiH objavila spisak blokiranih ra~una privrednih subjekata na 2335 stranica, me|u 58.054 blokirana ra~una na{lo se i pet firmi “Intermarket” koje su vlasni{tvo ministra Petra \oki}a. Blokirani ra~uni su kod NLB, Unicredit, Hypo, Bobar i Pavlovi} banke. \oki} u pomenutoj firmi ima stopostotno vlasni{tvo, a kao osnovna djelatnost je nave-

OD POLICAJCA DO MINISTRA

Ivica Dačić intervenisao zbog Ðokićeve bliskosti s Dodikom U Savez komunista Jugoslavije \oki} se u~lanio odmah po okon~anju srednje policijske {kole, koju je zavr{io u Sarajevu, i do upisa Ekonomskog fakulteta u Beogradu bio policajac u Br~kom. Uz Dragutina Ili}a i Neboj{u Radmanovi}a, jedan je od osniva~a Socijalisti~ke partije (1993.), a od 2002. je njen predsjednik. Na posljednim izborima, iako su socijalisti imali direktnu podr{ku Ivice Da~i}a koji je dva puta u mjesec dana dolazio u Banju Luku, bira~i su ih kaznili zbog prevelike bliskosti sa SNSD-om.

den unutra{nji i spoljnotrgovinski promet.

Upravo preko ove firme \oki} je nezakonito poslovao u oblasti telekomunikacija i kao odgovorno lice osu|en i obavezan da vrati oko 140 hiljada Telekomu RS-a.

U vrijeme dok je bio predsjednik Narodne skup{tine RS-a \oki} je navodno iskoristio svoj polo`aj. \oki}eva firma Intermarket za osnovnu djelatnost ima i spoljnju trgovinu, a poznato je da su firme iz RS-a naj~e{}e poslovale sa Srbijom, u vrijeme vladavine socijalista. Ono {to se pouzdano zna jeste da je Intermarket u doba najboljeg poslovanja bio ovla{teni distributer vode}eg svjetskog snabdjeva~a le`ajeva za vozila - SKF-a, ulja iz Modri~e i klima ure|aja GREE. Borci }e ga zapamtiti po velikim obe}anjima i najgoroj reformi penzijsko-

NEK’ SE ZNA KOL’KO \OKI] IMA Svoje vi{emilionsko bogatstvo Petar \oki} je demonstrirao na svadbi svoga sina 29.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

Rat je proveo u policijskoj uniformi koju je “du`io” od 1980. do 1986. godine.

U maju 1992. je mobilisan i do januara 1993. bio u Centru javne bezbjednosti Br~ko. Od januara 1993. do novembra 1994. imao je radnu obavezu u Op{tini Br~ko kao povjerenik za izbjegla i raseljena lica. Izme|u decembra 1994. i jula 1996. \oki} je obavljao du`nost u tada{njem Komesarijatu za izbjegla i raseljena lica RS-a. Od 1998. godine pa do 2002. bio je predsjedavaju}i Narodne skup{tine RS-a.

invalidskog sistema, te bora~kih prava.

Zapravo, poslu{nijeg i odanijeg saradnika Dodik nije mogao na}i ni u redovima SNSD-a. Upu}eni izvori tvrde da je sve {to je \oki} do sada uradio kao resorni ministar u suprotnosti sa interesima boraca, invalida i porodica poginulih boraca i penzionera.

Niko kao Petar \oki} nije iz skup{tinskih klupa i sa drugih mjesta tako gorljivo branio Dodikove li~ne i partijske stavove. I ne samo to. Iako je rukovodstvo socijalista RS-a bilo spremno za izlazak iz koalicije sa SNSD-om nakon hap{enja Sr|ana Ljubojevi}a i Milovana Čereka, to se nije dogodilo. Naprotiv. \oki} je smirivao situaciju, spre~avaju}i socijaliste da se organizuju i pru`e javni otpor o~iglednoj namjeri da se preko le|a socijalista SNSD-a prika`e pred gra|anima kao borac protiv kriminala i korupcije. To ga je vjerovatno i ko{talo gubitka na~elni~ke pozicije u Brodu, kao i lo{eg izbornog rezultata.

Tri puta je \oki} bio poslanik u NSRS-u, iako uglavnom nije imao vi{e od 2.000 glasova, jedan mandat je i predsjedavao Narodnom skup{tinom. Sve vrijeme je vodio svoju privatnu firmu, ~ime je ulazio i u sukobe interesa, jer je sjedio u Upravnom odboru dru{tvene firme koja je proizvodila kotrljaju}e le`ajeve, dok je Intermarket distribuisao le`ajeve SKF-a.

Aferu sa telefonijom i zvani~nu presudu kojom je \oki} drasti~no osu|en za krivi~no djelo prevare, odnosno zatvora niko vi{e ne pominje?!

Me|utim, onog momenta kad ode s ~ela stranke, a to }e prema saznanjima na{eg lista biti uskoro, i ostanak na ministarskoj poziciji }e mu biti upitan. Tada }e se otvoriti sve njegove kriminalne rabote i lopovluci.

29

Generali:TEKST osnova.qxd

28.11.2012

23:43

Page 30

SB SAZNAJE

Jedan od najglasnijih zagovarača propale hrvatske samouprave, dugogodišnji predsjednik NK ŠIROKI BRIJEG, “sportski radnik“ ZLATAN MIJO JELIĆ već mjesecima se ne pojavljuje u ovdašnjoj javnosti; SB saznaje kako se general Jelić prije nekoliko mjeseci s porodicom trajno preselio u Zagreb u strahu od optužnice za ratne zločine u Mostaru

BIJEG ZLATANA MIJE JELI]A “Predsjednik NK [iroki Brijeg u strahu od optu`nice za ratne zlo~ine ispisao se iz dr`avljanstva BiH, rasprodao imovinu i preselio u Zagreb“ Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

P

enzionirani general Hrvatskog vije}a obrane Zlatan Mijo Jeli}, dugogodi{nji predsjednik NK [iroki Brijeg i biv{i ~lan IO NS BiH, u strahu od optu`nice za ratne zlo~ine preselio se iz [irokog Brijega u Zagreb. Jeli} se, kako saznajemo, ispisao iz dr`avljanstva BiH, djecu upisao u {kolu u Zagrebu u kojem ve} ima svoj privatni biznis i trajno preselio u Hrvatsku.

Navodno, u [irokom je Brijegu u javnosti vi|en posljednji put u maju ove godine, na finalnoj utakmici Kupa BiH, izme|u [irokog Brijega i sarajevskog @eljezni~ara.

sumnji~i Jeli}, u to vrijeme zapovjednik specijalne postrojbe MUP-a HR HB. Me|utim, vodilja mo`e biti svjedo~enje Mostaraca o njegovom pona{anju tokom rata. Jedan od njih, A.B. koji je svjedo~io

anonimno, prije tri godine u Oslobo|enju je govorio o de{avanjima devetog maja 1993. godine, kada su mu vojnici HVO pokucali na vrata stana i pitali ga za ime. “Jesi li musliman?“, provjeravao je vojnik.

ZLATAN MIJO JELI] Dugogodi{nji predsjednik [irokog Brijega dugo godina je va`io za jednog od najmo}nijih ljudi bh. nogometa

JELI]EV POTEZ Iako se dugo spekulira kako }e protiv visokih oficira Hrvatske vojske i Hrvatskog vije}a odbrane zbog ratnih zlo~ina po~injenih nad srpskim civilima u operacijama Maestral i Ju`ni potez, koje su izvedene 1995. godine nakon akcije Oluja, biti podignute optu`nice, Jeli} nije oti{ao iz BiH zbog te istrage Tu`iteljstva. Spekulacije o optu`nicama za Jeli}a, ali i generale Antu Gotovinu, Rahima Ademija, Damira Krsti~evi}a, Miljenka Filipovi}a, Ljubu ]esi}a Rojsa, Stanka Soptu i @eljka Glasnovi}a intenzivirane su posljednjih dana, nakon osloba|anja Gotovine. Razlog Jeli}eva bijega je jedna druga istraga koju ve} godinama vodi Tu`iteljstvo BiH, odnosno, Remzija Smailagi}, tu`iteljica Posebnog odjela za ratne zlo~ine Tu`iteljstva BiH. Rije~ je o zlo~inima po~injenim u Mostaru, tokom sukoba Armije BiH i HVO u tom gradu sredinom ‘90-ih godina. Zasada nema podrobnijih informacija o tome za kakve se zlo~ine 30

SLOBODNA BOSNA I 29.11.2012.

Generali:TEKST osnova.qxd

28.11.2012

23:43

Page 31

KLOPKA ZA GENERALA NA DESNO RAZBROJS’ Luka Bebi}, Josip Bevanda, Ivo Sanader i Zlatan Mijo Jeli}

“Jesam!“, rekao je A.B. Zavr{io je na stadionu Bijeli brijeg. Potom su ga, zajedno s nekolicinom uhap{enih, strpali u autobus koji je trebalo da ih odveze do logora Heliodrom. No, na putu ka logoru, autobus se zaustavlja, u njega ulazi naoru`an, uniformiran tip i vi~e... “Balije, jeb’o vam Alija mater, gazit }ete vi meni strojevi korak [anti}evom ulicom!“ Voza~ autobusa se pobunio, rekao kako ima nalog da uhap{ene vozi u drugom smjeru. Uzalud.

“Ja sam ti nalog, nemoj da te sada upucam!“, proderao se tip koji je zaustavio autobus. “Tom tipu koji je naoru`an upao u autobus“, ka`e A.B., “ime je Zlatan Mijo Jeli}.“ Iskrcani su pred Hotel penzionera, sada{nji hotel Ero. “Odmah su nas gurnuli u `ivi {tit. Trajalo je to nekih ~etiri-pet dana. Nisu birali vrijeme. U `ivom {titu smo bili i po danu i po no}i. Kad god im zatreba. U `ivom {titu sam se osje}ao kao ~ovjek kojem je na jednom ramenu cijev pu{ke pripadnika ARBiH, na drugom ramenu pu{ka bojovnika HVO-a! Ina~e, smjestili su nas u podzemne prostorije hotela. Neke od nas su tukli. Slu{ao sam zarobljenike kako jau~u. Jednog od poznanika, Hrvata koji je radio u hotelu, zamolio sam za pomo}. Vidi{, rekao je, da je hotel pun bojovnika, da ti ne mogu pomo}i“, sje}a se A. B. Njihovo odvo|enje u `ivi {tit, obja{njavao je A.B., bio je eksperiment koji }e bojovnici HVO-a vremenom usavr{iti. General Jeli} }e, ka`e A. B., prisustvovati prvom danu eksperimenta. Sudionici eksperimenta, `ivog {tita, bit }e preba~eni u podrum Ma{inskog fakulteta u Mostaru, nakon dva dana i na Heliodrom. A. B., nakon garancija koje je dobio, zavr{ava u Njema~koj. Nakon rata, vra}a se u Mostar. “Nikako mi nije jasno da general Zlatan Mijo Jeli} nije odgovarao za 29.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

Ratni Ratni dani dani generala generala Jeli}a Jeli}a

zlodjela u ratu. Jedno vrijeme sam mislio podnijeti privatnu tu`bu protiv njega.

Anga`ovao sam i advokata. No, supatnici koji su bili zajedno sa mnom u autobusu nisu ba{ voljni svjedo~iti.“

GENERAL JA Bliski ro|ak pokojnog hvatskog ministra obrane Gojka [u{ka, Jeli} je prije rata radio u trgovini tekstilom. Me|utim, u ratnim, a posebice poratnim godinama, nakon raskola koji je u HDZ-u uslijedio 1998. godine, po~inje strelovit uspon ovog mladog generala. Jeli} je zahvaljuju}i srodstvu sa [u{kom (u njegovu je slavu organizirao memorijalni turnir koji se svake zime odigrava u [irokom Brijegu) naprasno uznapredovao u vojnoj slu`bi. Godine 1995. poslan je na {kolovanje u vojnu {kolu u Zagrebu, odakle se u BiH vratio u vrijeme trajanja vojne operacije osloba|anja Kninske krajine. Nakon povratka u BiH, okitio se ~inom generala, ali i po~eo, zajedno sa naglo oboga}enim {iroko brije{kim poslovnim ljudima, gradnju stadiona na Pecari i organiziranje do tada minornog NK [irokog. Jeli} je, zajedno sa Ljubom ]esi}em, Antom Jelavi}em i Stankom Soptom bio glavni dioni~ar tvrtke Cro-Herc osnovane koncem 1999. godine.

Nedugo po osnivanju ta je firma preuzela monopol u mnogim poslovima, posebice s naftom a nakon ga{enja Hercegova~ke banke koja je trebala postati vlasnica firme, Jeli}a se optu`ivalo za te{ke oblike gospodarskog kriminala, {verc goriva, automobila, hrane i krijum~arenje velikih iznosa ilegalno zara|enog novca. No, iako se dugo govorilo o istrazi i o napisanoj optu`nici, za ta djela nikada nije procesuiran. No, sav novac i po~asti s kojima je iza{ao iz rata nisu mnogo uticale na njegovu, kako tvrde u krajevima zapadno od Mostara, poprili~no nisku razinu inteligencije. Ostao je upam}em po izjavama koje najbolje oslikavaju njegov intelekt. “Mi i Dinamo razigravat }emo za prvaka Nezavisne Dr`ave Hrvatske!“, uzviknuo je 2003. godine nakon {irokobrije{ke promocije knjige Cico Nina [krabe. Jedna od ~uvenijih je i ona, kada je nakon jednog sastanka, kazao da su “razgovoru nazo~ili general ^ur~i} i general ja“. No najbolji dokaz intelektualnog dosega je anegdota koja se jo{ uvijek prepri~ava po zapadnoj Hercegovini.

Naime, kada je Miroslav ]iro Bla`evi} imenovan za selektora nogometne reprezentacije Irana, skupina {irokobrije{kih “sportskih radnika” poslala mu je telegram sa ~estitkama. Telegram je potpisao Jeli}, usput pitaju}i prijatelje: “[ta je ispravno napisati, Irak ili Iran?!” Zahvaljuju}i ratnoj slavi i tada{njem prijateljstvu sa biv{im direktorom nogometnih reprezentacija Ahmedom Pa{ali}em, postao je jedan od najuticajnijih ljudi u bh. nogometu. Koliki je Jeli}ev uticaj u zapadnohercegova~kim nogometnim krugovima dovoljno ilustrira ~injenica da su nogometne lige u Federaciji BiH ujedinjene tek nakon {to je on dao zeleno svjetlo za to. Nije to ~inio zbog napretka nogometa, nego isklju~ivo zbog posla, odnosno, promid`be kluba u evropskim kupovima. No, neki postulati poslovanja [irokog su, ~ak i nakon Jeli}evog definitivnog odlaska u Hrvatsku, i dalje na snazi a dosljedno ih provodi ~ovjek od njegovog najve}eg povjerenja, direktor kluba Josip Bevanda. “Nikome ne}e po}i za rukom da preko nogometa napravi bosansku naciju ili da stvori mogu}nost da reprezentacija BiH uskoro zaigra u [irokom Brijegu ili Banjaluci“, izjavio je jednom prilikom Jeli}, predsjednik kluba u kojem, javna je tajna, ne mogu igrati Bo{njaci ili Srbi. I takav Bevanda, koji se “proslavio“, izme|u ostalog, i govorom na okupljanju u [irokom Brijegu, nakon jo{ uvijek neka`njenog ubistva navija~a Sarajeva Vedrana Pulji}a, sada sa delegatima iz FS Republike Srpske kuje plan o izboru za predsjednika Nogometnog saveza BiH na Skup{tini zakazanoj za 13. decembar?!

31

Florence:TEKST osnova.qxd

28.11.2012

23:36

Page 32

EKSKLUZIVNO

Bivša glasnogovornica Tužiteljstva u Haagu u polemičnom tekstu koji baca novo svjetlo na funkcioniranje Međunarodnog krivičnog suda za ratne zločine ekskluzivno za SB komentira presudu hrvatskim generalima ANTI GOTOVINI i MLADENU MARKAČU

ZAŠTO SU OSLOBOÐENI GOTOVINA I MARKAČ Ha{ki tribunal odavno je prestao biti na strani `rtava ratova u biv{oj Jugoslaviji Tvrde}i da dr`avni vrh Hrvatske 1995. nije vodio politiku sa ciljem protjerivanja, pa i spre~avanje povratak Srba u taj dio Hrvatske, Sud je ustao protiv suo~avanja s pro{lo{}u i hrvatskog dr`avnog aparata i javnosti. Tri od pet sudija koji su ~inili Apelaciono, ili @albeno vije}e su nametnuli sudsku i time sada neosporivu istinu koju manjina me|u sudijama smatra pravno neosnovanom, implicitno sugeri{u}i da je bila politi~ki motivisana.

PRANJE PRLJAVOG RUBLJA

Pi{e: FLORENCE HARTMANN (Pariz)

I

zricanje osloba|aju}e pravomo}ne presude jedinoj dvojici oficira Hrvatske vojske kojima se u Haagu sudilo zbog zlo~ina po~injenih u Kninskoj krajini u ljeto 1995. nije iznena|aju}e. Antu Gotovinu i Mladena Marka~a se teretilo za u~e{}e u protivpravnim artiljerijskim udarima na Knin i jo{ tri grada kao dio udru`enog zlo~ina~kog poduhvata u okviru kojeg su, tokom i nakon operacije Oluja , po~injeni zlo~ini nad srpskim civilima. Po mi{ljenju ve}ine ~lanova Apelacionog vije}a MKSJ, granatiranje gradova nije nezakonito kad se ne ciljaju civili pa time nema ni krivice optu`enih. Skandal koji se dogodio polovinom novembra u Haagu nije u tome nego u ~injenici da je Ha{ki tribunal sveo zlo~ine po~injene u sjenci “Oluje” u izolirane incidente.

32

Budu}i da iznad @albenog vje}a nema vi{e pravne instance kojoj bi sudije bili du`ni da pola`u ra~une, izglede da same sudije revidiraju svoje sopstvene odluke i priznaju da mogu biti “groteskne” i “suprotnom svakom poimanju pravde”.

Prvi put se, me|utim, de{ava da Haag pere javno svoje prljavo rublje i da takvim kriti~kim i o{trim rje~nikom sudije u manjini izraze otvoreno svoje neslaganje sa zaklju~cima ve}ine.

Ali, nije ovo prvi put da dio sudija Ha{kog tribunala hladno ostavlja `rtve bez pravde. Nije tako|er prvi put da @albeno vije}e sprije~i da neugodna istina izbije na svjetlo dana. Sjetimo se famozne afere cenzuriranja zapisnika Vrhovnog savjeta odbrane SRJ-a.

Godine 2005. i 2006., sudije @albenog vije}a Ha{kog tribunala su protupravno uskratili pravo `rtvama, pa i javnosti na pristup tim zapisnicima koji su sadr`avali klju~ne informacije o stvarnoj kontroli koju je Milo{evi}ev re`im imao nad snagama bosanskih i hrvatskih Srba, pa i o direktnoj krivnji vrha Srbije za zlo~ine po~injene u Hrvatskoj i u Bosni tokom ratnih sukoba ‘90-ih. Tada su se, konzensusom, ha{ke sudije slo`ile da treba zata{kanjem istine

pomo}i srpsku dr`avu da ne bude progla{ena krivom na Me|unarodnom sudu pravde za genocid u Srebrenici 1995. tako da ne bude natjerana da plati nadoknadu {tete svojim susjedima.

Prije nekoliko godina, dakle, apelacione sudije su ve} smatrale va`nijim zadovoljiti o~ekivanja jedne dr`ave nego primjenjivati me|unarodne pravne standarde i zakone.

Godine 2006., kad se jo{ moglo ispraviti odluka o cenzuriranju zapisnika Vrhovnog savjeta odbrane prije nego {to Me|unarodni sud pravde zatvori raspravu o ulozi vrha Srbije 1995. u Srebrenici, sudija Theodor Meron predsjedavao je @albenim vije}em koje je naprosto odlu~ilo sprije~iti rasvjetljavanje sukoba i nedavne pro{losti na zapadnom Balkanu, nanose}i {tetu, u o~ima ve}ine u regionu, radu sudstva i potrazi za istinom.

Godine 2011. sudija Meron ponovo je u @albenom vije}u koje ima namjeru, umjesto pravde, zadovoljiti posebne interese. Ovaj put, ne odnose se na jednu dr`avu nego na same ha{ke sudije. Sudiji Meronu ne smeta {to nije kvalificiran da u|e u sastav Vije}a zadu`enog da preispita prvostepenu presudu u jednom predmetu u kojim je sam zainteresirana strana. Va`nije mu je, o~ito, da osigura da zaklju~ci ve}ine idu u `eljenom pravcu. A to je pravomo}no presuditi osobu (ja!) koju je u jednoj knjizi rasvijetlila kako su `albene sudije svjesno i voljno prekr{ili zakon da bi iza{li u susret Srbiji koja je tra`ila cenzuriranje dokumenata Vrhovnog savjeta odbrane.

HRVATSKI TAJNI PLAN Zar nije ve} naprosto groteskno bilo da me|unarodne sudije nekog krivi~no kazne zbog objavljivanje sudskog rezonovanja koje je bespravno progla{eno tajnim i koje je SLOBODNA BOSNA I 29.11.2012.

Florence:TEKST osnova.qxd

28.11.2012

23:37

Page 33

HAAG, PRAVDA, @RTVE

PRESUDA KOJA JE POTRESLA REGIJU Hrvatski generali Ante Gotovina i Mladen Marka~ oslobo|eni su na Tribunalu u Haagu odgovornosti za ratne zlo~ine

THEODOR MERON: U novembru iste godine, institut u Atlanti kojim rukovodi Laurie R. Blank, bivša Meronova saradnica kad je on bio profesor na New York Universityju, organizira grupu pravnih vojnih eksperata, većinom američkih, koji oštro kritiziraju presudu jer sužava pravo ratovanja. Istog mjeseca, sudija Meron ponovo je izabran za predsjednika suda (bio je već na toj funkciji 2003. - 2005.). suprotno svakom poimanju pravde? Dio sudija Ha{kog tribunala ve} dugo ukazuje da, budu}i da ne moraju nikome polagati ra~une, ne smatraju se vi{e obaveznim da obrazlo`e svoje sudske odluke niti da ubje|uju javnost kako za sebe ne smatraju da su iznad zakona.

U aprilu 2011., hrvatski mediji su tvrdili da je Vlada Hrvatske razradila tajni plan za spas Gotovine i Marka~a koji ima za cilj, izme|u ostalog, sru{iti tezu o postojanju udru`enog zlo~ina~kog pothvata prilikom izvo|enja akcije “Oluja”. Nakon ulo`ene `albe na prvostupanjsku osu|uju}a presudu u maju/svibnju 2011., Meron je imenovan za ~lana @albenog vije}a. Sedam dana kasnije, 29.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

sudija Meron sam sebe imenuje de`urnim sudijom za pripremu `albenog postupka u predmetu Gotovine i Marka~a. U novembru iste godine, institut u Atlanti kojim rukovodi Laurie R. Blank, biv{a Meronova saradnica kad je on bio profesor na New York Universityju, organizira grupu pravnih vojnih eksperata, ve}inom ameri~kih, koji o{tro kritiziraju presudu jer su`ava pravo ratovanja. Istog mjeseca, sudija Meron ponovo je izabran za predsjednika suda (bio je ve} na toj funkciji 2003.-2005). Istog dana kad preuzima tu funkciju, on razrje{ava sutkinju Andresinu Vaz iz @albenog vije}a koji treba da slu{a predmet i zamjenjuje je

Patrickom Robinsonom. @alba je trebala da bude razmatrana u toku 2013., ali je kona~na presuda izre~ena tokom 2012., odnosno godinu dana ranije. Sve ukazuje na klju~nu ulogu koju je sudija Theodor Meron imao u zaklju~cima ve}ine u osloba|aju}oj presudi generalima Gotovini i Marka~u.

Legitimitet MKSJ zavisi od integriteta njegovih glavnih aktera, me|u njima i sudije. Svaki propust ne samo delegitimira doti~ne sudske odluke u cjelini nego i sva dosada{nja dostignu}a Tribunala. Zato je neophodno opomenuti Tribunal iako je dio sudije sklon da koristi svoj mo} kako bi u{utkali svaku kritiku.

33

Djilas:TEKST osnova.qxd

29.11.2012

0:06

Page 34

PRESTROJAVANJE NA POLITI^KOJ SCENI SRBIJE

Dragan Ðilas, novi predsjednik Demokratske stranke, istovremeno i gradonačelnik Beograda, važi za jednog od najbogatijih ljudi u regionu; naša novinarka piše kako se obogatio vlasnik regionalno razgranate medijske korporacije “Direct Media” i koje su mu političke ambicije

DRAGAN \ILAS NAJMO]NIJI ^OVJEK U SRBIJI Pi{e: MIRHA DEDI]

D

ragan \ilas, gradona~elnik Beogr ada, nakon {to je pro{le ne d jelje zamijenio Borisa Tadi}a na ~elu Demokratske stranke, postao je najja~i opozicioni lider u Srbiji. Pored toga, \ilas u beogradskoj ~ar{iji va`i za najbogatijeg, a samim tim i namo}nijeg ~ovjeka u Srbiji. Njegovo bogatstvo navodno se procjenjuje na nevjerovatnih 1,2 milijarde eura. \ilas je svoje poslovno carstvo po~eo da gradi od 2004. godine i to uglavnom na poslovima marketinga. \ilas se, naime, po~eo bogatiti od ulaska u Demokratsku stranku na ~ijem je ~elu tada bio Boris Tadi}. Kada je dovoljno politi~ki i finansijski osna`io, postao je pretendent na prijestolje DS-a. To je bio i razlog zbog kojeg je izme|u njega i Tadi}a tinjao vi{emje~ni rat.

PREPRODAJA REKLAMNIH SEKUNDI DR@AVNOJ TELEVIZIJI \ilas je vlasnik kompanije Multicom Group koja je prva po profitu u medijskoj industriji Srbije. Vlasnik je i Direct Medie, najve}eg preduze}a za marketin{ke usluge u Srbiji. Odgovaraju}i na prozivke politi~kih protivnika o porijeklu svoje imovine, \ilas je kazao: “Sva moja imovina je suvlasni{tvo kompanije ‘Multicom Group’ od koje sam pre ulaska u politiku napravio jednu od najuspe{nijih firmi u regionu, a koja u Srbiji nema nijednog dr`avnog klijenta.“

On i Sr|an [aper, nekada{nji ~lan grupe Idoli, svoj osnovni kapital stekli su nakon dolaska DOS-a na vlast, tako {to su se bavili preprodajom sekundi za TV reklame na RTS-u. Naime, zahvaljuju}i svojim politi~kim vezama, kupovali su, za male pare, vrijeme na RTS-u, a onda ga prodavali pojedina~nim kupcima, po mnogo vi{im cijenama. \ilas je, kad je zvani~no u{ao u DS 2004. godine, od kompanije Ovation advertising d.o.o, u kojoj je bio vlasnik 28,55% kapitala, zaradio samo {est hiljada eura.

Tada je \ilas preuzeo poslove od Vladimira Bebe Popovi}a, biv{eg \in|i}evog {efa Biroa za komunikacije, ~ije su firme Ogilvi BUNTOVNIK NA PRIJESTOLU \ilas je uz veliku podr{ku ~lanstva DS-a sjeo u Tadi}evu stolicu

i Spektra izgubile primat nakon dolaska na vlast Borisa Tadi}a. Po~ev od 2004., prihodi marketin{kih firmi Tadi}u najbli`ih ljudi, \ilasa, [apera i Neboj{e Krsti}a, rasli su enormnom brzinom.

Kompanija “Multicom group“, ~iji je \ilas jedan od suvlasnika, od 2005. do 2009. imala je pove}anje dobiti od ~ak 800 posto, a poslovnog prihoda preko 2.000 posto. \ilasova “Direct media“, koja je radila reklamne kampanje za dr`avne firme, poput Telekoma, NIS-a i drugih, imala je 2006. prihod preko ~etiri hiljade puta ve}i nego 2003. godine Drugu \ilasovu firmu, Emotion Production, koja stoji iza rialiti {oua tipa Veliki brat, Menjam `enu, 48 sati svadba, tako|er odlikuje ogroman porast prihoda. \ilas je diplomirani ma{inski in`injer.

Ro|en je u Beogradu, ali ~esto isti~e da je “Srbin iz Bosne”. Bio je jedan od vo|a studentskih protesta 1992. godine. Izjavio je da je prvi ozbiljan novac zaradio pranjem prozora u Londonu i da je njegova kompanija za pravljenje bi`uterije MD International iz Praga u 2004. godini imala prihod od svega 21.000 eura, te da je taj novac izvor njegovog bogatstva koje je unio u Srbiju.

Kada je osvojio prvu strana~ko-dr`avnu funkciju, \ilas je po~eo da uspostavlja monopol nad reklamnim prostorom u svim srpskim medijima, prije svega na RTS-u i drugim najve}im televizijama. Samo u jednoj godini, njegova kompanija Direct Media, koju je vodio sa biv{om suprugom Milicom Delevi}, zaradila je od prodaje medijskog prostora oko 60 miliona eura. Sa pozicije direktora Narodne kancelarije predsjednika Srbije, tokom 2004. i 2005.

Nadimak «Kralj sekundi» Dragan \ilas je dobio po{to je u toj mjeri ovladao marketin{kim prostorom da je postao najzna~ajniji ~ovjek iz ove oblasti u regionu 34

SLOBODNA BOSNA I 29.11.2012.

Djilas:TEKST osnova.qxd

29.11.2012

0:06

Page 35

REGIONALNI TAJKUN DRAGAN \ILAS NA ^ELU DS-a GRADONA^ELNIK, GRADONA^ELNIK, PREDSJEDNIK PREDSJEDNIK DS-a, DS-a, TAJKUN, TAJKUN, HUMANITARAC...

HUMANITARAC...

Dragan Dragan \ilas \ilas va`i va`i za za najuticajniju najuticajniju figuru figuru na na srbijanskoj srbijanskoj politi~koj politi~koj sceni sceni

godine apsolutno je gospodario reklamnim prostorom. Njegov uticaj na cjelokupno oglasno tr`i{te Srbije postao je dominantan, sa skoro 80 posto ostvarenih prihoda od ukupnog prometa u ovoj djelatnosti!

Od 2007. do 2008. godine Dragan \ilas je vr{io du`nost ministra bez portfelja za provo|enje Nacionalnog investicionog plana u vladi Vojislava Ko{tunice. U tom periodu sa Ko{tunicinim savjetnikom za medije Sr|anom \uri}em osniva jo{ jednu marketin{ku i PR agenciju Olaf&McAteer.

Nakon razvoda od prve supruge Milice Delevi}, biv{e direktorke Kancelarije za evropske integracije Vlade Srbije a sada{nje predsjednice Odbora za evropske integracije Skup{tine Srbije, \ilas se 2007. godine odseljava iz porodi~ne vile, ali zajedni~ki poslovi biv{ih supru`nika nikada nisu prekinuti. Najve}i dio poslovanja sam je dr`ao pod kontrolom. Novinarima je tvrdio kako su i ti poslovi i te firme u rukama “drugih ljudi” i da on u svemu tome ima samo mali dio.

Iako je jedan od tih “dijelova” \ilasovih poslova poznat javnosti, barem polovina njegove korporacije i dalje je u sjenci. Tu su, prije svega, poslovi razgranati u zemljama regiona, odnosno u republikama biv{e SFRJ, a rije~ je uglavnom o prodaji medijskog prostora. \ilas ima registrovane firme Direct Media u Beogradu, Skopju, Podgorici i Sarajevu, preko kojih se ogla{avaju uglavnom velike kompanije.

SEKUNDA PO SEKUNDA - MILION Dragan \ilas je u toj mjeri ovladao marketin{kim prostorom da je postao najmo}niji ~ovjek iz ove oblasti u regionu.

Kolokvijalno ga nazivaju “regionalnim kraljem sekundi”. \ilas je vlasnik ili suvlasnik ukupno 15 kompanija koje se bave reklamom, propagandom, konsaltingom i menad`mentom. Njegove firme ogla{avaju svjetski poznate kompanije kao {to su Ford, Sony, Samsung, Peugeot, Pepsi, Mercedes , Microsoft , Campina , Societe General Bank, Woman Secret, Convers, Master Foods… i mnoge druge. U vrijeme najve}e ekonomske krize u Srbiji od 2008. do 2011. godine samo preko pet svojih firmi prihodovao je 24,5 milijardi dinara i imao ~istu zaradu od ~ak 3,5 milijardi dinara odnosno oko 30 miliona eura. No dobar dio profita \ilasovih firmi oti{ao je na finansiranje Demokratske stranke.

Niz pogre{nih politi~kih odluka Borisa Tadi}a, po~ev od raspisivanja prijevremenih predsjedni~kih izbora, preko njegovog kandidovanja za polo`aj premijera poslije izgubljenih predsjedni~kih izbora, {to se nije ostvarilo s obzirom da se SPS opredjelio za koaliciju sa SNS-om, uvelo je 29.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

35

Djilas:TEKST osnova.qxd

29.11.2012

0:07

Page 36

PRESTROJAVANJE NA POLITI^KOJ SCENI SRBIJE Demokratsku stranku u opozicione vode i agoniju koja je eskalirala kao pitanje budu}eg liderstva u stranci.

Izborni poraz Borisa Tadi}a na posljednim izborima \ilasu je poslu`io da zatra`i njegovu smjenu i zauzme stolicu prvog ~ovjeka Demokratske stranke. \ilas je ~ak Tadi}u postavio ultimatum da, ukoliko se ne povu~e sa ~elne funkcije, gradona~elnik Beograda }e dan nakon sjednice Glavnog odbora napustiti DS i sa svojim pristalicama osnovati novu stranku.

Kako bi sprije~io da se iz stranke iznosi prljavi ve{ koji se godinama skupljao, Tadi} je pod izgovorom da ne `eli cijepanje stranke svoju poziciju “d`entlmenski prepustio” \ilasu. Novoizabrani predsjednik Demokrata prigovorio je Tadi}u da je u proteklih nekoliko godina bio pravi autokrata, odnosno da je istovremeno obavljao vi{e funkcija i da nije uva`avao mi{ljenja svojih najbli`ih saradnika. Tadi} je, naime, u pro{lom mandatu kao predsjednik Srbije imao zadnju rije~ i u Vladi Srbije i u stranci.

PRIJATELJSTVO PRIJATELJSTVO SA SA NAPREDNJACIMA NAPREDNJACIMA

Aleksandar Aleksandar Vu~i} Vu~i} dugogodi{nji dugogodi{nji je je prijatelj prijatelj sa sa \ilasom \ilasom

Izuzev \ilasa, na najvi{im strana~kim funkcijama u Demokratskoj stranci na{li su se uglavnom malo poznati kadrovi. Ta-

\ILASOVE VEZE S MI[KOVI]EM

Ðilas je stekao veliki profit sarađujući s Miškovićem Preko \ilasovih mo}nih marketin{kih firmi se ogla{ava i reklamira i kompanija Miroslava Mi{kovi}a Delta. Njih dvojica su bili suvlasnici i nedavno uga{enog dnevnog lista Press. \ilas i Mi{kovi}, prema tvrdnjama srbijanskih medija, ~esto su se sastajali u posljednjih nekoliko mjeseci. Mediji su spekulisali da imaju zajedni~ki biznis, me|utim nisu doku~ili o ~emu je rije~. \ilas se, kako saznajemo, u posljednjih mjesec dana distancirao od Mi{kovi}a.

Razlog tome je Vu~i}eva najava da }e istra`iti poslovanje tajkuna Mi{kovi}a i nje-

\ILAS \ILAS II MI[KOVI] MI[KOVI]

Vlasnik Vlasnik imperije imperije “Delta” “Delta” Miroslav Miroslav Mi{kovi} Mi{kovi} poslovno poslovno sara|uje sara|uje ss \ilasom \ilasom

36

gove veze za narko-dilerom Darkom [ari}em. U medije je ve} procurila informacija da je policija do{la u posjed dokumenta koji dokazuje vezu [ari}a i Mi{kovi}a, odnosno do bankarskog izvoda koji dokazuje da je sa ra~una jedne kompanije Miroslava Mi{kovi}a na ra~un [ari}eve kompanije Financial Angels upla}eno 3,2 miliona eura. Aleksandar Vu~i} je rekao da u Srbiji ne}e biti po{te|enih i da }e hapsiti sve one protiv kojih ima dovoljno dokaza da su umije{ani u kriminal, makar to bio i vlasnik imperije Delta.

di}evi ljudi su potpuno skrajnuti. Istovremeno, svojim strana~kim kolegama, doju~era{njim Tadi}evim ministrima, koji nisu dobro radili svoj posao, \ilas je poru~io da vrate poslani~ke mandate. To je izazvalo prili~nu buru me|u aktuelnim poslanicima DS-a u Skup{tini Srbije, koji razmi{ljaju da se odmetnu, odnosno organizuju svoj poslani~ki klub. Ukoliko bi Dragan [utanovac, Du{an Petrovi}, Bo`idar \eli}, Sne`ana Malovi}, Oliver Duli}, Milan Markovi}, Mirko Cvetkovi} osnovali novi poslani~ki klub kako bi izbjegli vra}anje mandata, to bi, tvrdi na{ dobro upu}eni izvor, neminovno vodilo cijepanju Demokratske stranke.

U \ilasovom imovinskoj kartonu stoji da je vlasnik imovine u zemlji i inostranstvu i {tednih uloga, ali se ne precizira kolikih. Platu gradona~elnika Beograda, koja iznosi oko 1.200 eura, svakog mjeseca daje u humanitarne svrhe.

Pojedini srbijanski mediji koje \ilas ne dr`i pod kontrolom pi{u da je \ilas apsolutni gospodar srpskih medija, prije svega, preko monopola koji ima u prodaji reklamnog prostora, te da se rijetko koji usu|uje napisati bilo {ta protiv \ilasa. \ilas je dugogodi{nji prijatelj Aleksandra Vu~i}a, potpredsjednika Vlade Srbije. Kada je mnogima iz Demokratske stranke bilo “neprijatno” da razgovaraju sa Vu~i}em, \ilas je i{ao njegovom sinu na ro|endan. Dobro upu}eni izvori Slobodne Bosne tvrde da su Vu~i} i \ilas veliki prijatelji, i da }e Vu~i} u narednih nekoliko mjeseci povu}i nekoliko poteza kako bi \ilasa uvukao u Vladu Srbije.

Naime, pouzdani izvori tvrde da bi mogla pu}i koalicija izme|u socijalista na ~elu sa Ivicom Da~i}em i naprednjacima na ~elu sa Vu~i}em. U tom slu~aju, mjesta socijalista zauzeli bi \ilasove demokrate.

SLOBODNA BOSNA I 29.11.2012.

Skandal:Skandal.qxd

28.11.2012

23:09

Page 20

SKANDAL NEDJELJE

Evo zore, evo dana, evo Jure i Bobana

Vlasti Republike Srpske za zločine u vojnoj operaciji “Maestral“ optužile i ustaškog pukovnika Juru Francetića?!

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

V

ijest da bi hrvatski general Ante Gotovina, nakon {to ga je Ha{ki tribunal oslobodio odgovornosti za ratne zlo~ine po~injene u vojnoj akciji “Oluja“ mogao biti uhap{en i procesuiran u BiH, proizvoljna je konstrukcija koja je novinarima srbijanskog dnevnog lista Press plasirana iz politi~kog vrha Republike Srpske. Iako je pro{lotjedni tekst Pressa za kratko vrijeme postao regionalna medijska senzacija, iz Dr`avnog tu`iteljstva je `urno stigao demanti navoda prema kojima bi Gotovina, ili bilo koji drugi general Hrvatske vojske i HVO-a mogli biti uhap{eni u BiH. U Tu`iteljstvu BiH su, naime, potvrdili da se vode istrage protiv nekoliko osoba, zbog sumnje da su odgovorni za zlo~ine koji su se nad srpskim civilima dogodili za trajanja operacija “Maestral“ i “Ju`ni potez“ u septembru i oktobru 1995., ali su istodobno negirali da je za bilo kojim osumnji~enikom raspisana tjeralica.

I mada, prema informacijama iz izvora bliskih Tu`iteljstvu BiH, ova istraga nije ni blizu kraja, {ef Tima MUP-a Republike Srpske za istra`ivanje i dokumentovanje ratnih zlo~ina Simo Tu{evljak izjavio je kako o~ekuje da optu`nice ubrzo budu podignute, a svi osumnji~eni uhap{eni.

Tu{evljak je, tako|er, podsjetio da je Centar javne bezbjednosti Banja Luka kaznene prijave protiv osumnji~enih za ratne zlo~ine nad srpskim civilima i vojnicima na podru~ju Mrkonji} Grada, Glamo~a, Bosanskog Grahova, Bosanskog Petrovca, Drvara, [ipova i Klju~a Tu`iteljstvu BiH podnio koncem juna 2009. Prema navodima iz prijave banjalu~ke policije, za ubojstva najmanje 650 Srba i protjerivanje vi{e od 120.000 civila, tereti se petnaestak visokorangiranih ~asnika HV-a, HVO-a i Armije BiH. Pored Ante Gotovine, kako je novinarima potvrdio upravo Simo Tu{evljak, na listi osumnji~enih su i hrvatski generali Rahim Ademi, Damir Krsti~evi}, Miljenko Filipovi}, Ljubo ]esi} Rojs, Stanko Sopta Baja, Zlatan Mijo Jeli}, @eljko Glasnovi}...

“Ako je BiH pravna dr`ava, a trebalo bi da jeste, onda je potpuno jasno da osu29.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

POTRAGA ZA USTA[KIM ZLO^INCEM Na listi osumnji~enih koju je MUP RS-a dostavio Tu`iteljstvu BiH na{ao se i Jure Franceti}

mnji~eni za najte`e ratne zlo~ine protiv kojih se jo{ vodi istraga pred nadle`nim tu`ila{tvima moraju da budu uhap{eni ako stupe na tlo zemlje u kojoj su po~inili nedjela“, kategori~an je Tu{evljak.

No, prema informacijama do kojih je do{la Slobodna Bosna, prva prijava za ratne zlo~ine koji su po~injeni u operacijama “Ju`ni potez“ i “Maestral“ Tu`iteljstvu BiH je iz RS-a dostavljena jo{ 2007., nakon ~ega je otvorena istraga. Istraga je povjerena dr`avnoj tu`iteljici D`emili Begovi}, ali je zbog nedostatka kvalitetnih dokaza i nemogu}nosti provjere informacija, odnosno uvida u vojne evidencije za vi{e osumnji~enih pripadnika Hrvatske

vojske, gotovo posve izvjesno da, unato~ medijskom pritisku, optu`nice ne}e uskoro biti podignute. Zanimljivo je da su u prvoj prijavi vlasti Republike Srpske navele da je u ovoj vojnoj akciji stradalo oko 130 Srba, ali je u me|uvremenu ta brojka narasla na 650 ubijenih civila. Doda li se tome da istra`itelji ratnih zlo~ina iz Banja Luke nisu bili ni{ta precizniji ni kada su posrijedi osumnji~eni pripadnici HVO-a, jasno je kakva je kaznena prijava tu`iteljici Begovi} dopala u ruke, kao i da je ~eka jo{ dosta posla.

Na popisu 17 ~asnika HVO-a koji se prema prijavi iz 2007. sumnji~e za ratne zlo~ine nad srpskim civilima, barem polovici su pogre{no navedena imena, ratne du`nosti, odnosno nazivi postrojbi kojima su zapovijedali. Prvi je na listi general HV-a i HVO-a @eljko Glasnovi}, potom slijedi general Vlado Juri}, nekada{nji zapovjednik HVO-a u Vitezu, ~ije je prezime krivo napisano pa je prijava podnesena protiv Vlade Jur~evi}a. Tre}i general HVO-a kojeg su srpske vlasti tako|er optu`ile za zlo~ine u akciji Maestral je Ilija Naki}, te ~asnici HVO-a Zoran Marelja, Ivo Turalija, Bo{ko Papi} i Dario Su{i}, premda je po svemu jasno kako se misli na Darija Su~i}a.

Umjesto Pere Barbari}a zvanog Pepi, MUP RS-a je optu`io Petra Berberovi}a. Me|u osumnji~enim su generalima HVO-a i Stanko Sopta Baja, Zlatan Mijo Jeli}, Antun Luburi}, Predrag Mandi} Lija, kao i ~asnici Davor Dodig, Mate Pavlovi}, Drago Marki}, te Amel Durakovi}, pripadnik Armije BiH. No, najzanimljivije je kako se me|u optu`enima za ratne zlo~ine nad srpskim civilima na{ao i Jure Franceti}, za kojeg se tvrdi da je u ljeto 1995. bio zapovjednik 93. domobranske pukovnije HVO-a u Busova~i. Budu}i da u Busova~i nikada nije postojala postrojba HVO-a pod tim nazivom, niti je me|u zapovjednicima bilo kakvog Jure Franceti}a, pretpostavlja se da se istra`iteljima ratnih zlo~ina iz MUP-a Republike Srpske potkrala “mala gre{ka“.

Kada su, naime, pisali kaznenu prijavu protiv Jure Franceti}a (negdje se navodi i Jure Francetovi}), vjerojatno su mislili na vojnike bojne HVO-a iz Zenice, koja je nazvana po usta{kom pukovniku iz Drugog svjetskog rata?!

37

Szegedi:TEKST osnova.qxd

28.11.2012

23:57

Page 38

SLU^AJ CSANAD SZEGEDI

Naša novinarka piše o tome kako je mađarski političar Csanad Szegedi, nekada jedan od najpopularnijih lidera ultradesničarskog Jobbika, čovjek koji zna sve njegove tajne, zadao udarac ovoj radikalnoj mađarskoj stranci javno priznajući da je porijeklom Jevrej

PRIZNANJE IZNUÐENO UCJENAMA Pi{e: DANKA SAVI] (Budimpe{ta)

K

ada se, po~etkom ove godine, nekoliko hiljada ljudi okupilo na demonstracijama u organizaciji ultradesni~arske ma|arske stranke Jobbik, s kojih se pozivalo na izlazak Ma|arske iz Evropske unije, posebnu su odjekivale rije~i jednog od njegovih tada najprosperitetnijih i najsposobnijih

~lanova Csanada Szegedija. “EU je objavila rat Ma|arskoj na jako grub i otvoren na~in”, govorio je tada ovaj ~lan Jobika i Evropskog parlamenta, pred oko dvije hiljade ljudi. Evropska unija i MMF vr{ili su pritisak da Ma|arska ukine promjene Ustava koje su stupile na snagu prvog januara kao uvjet za nastavak pregovora o dobijanju finansijske pomo}i. Pritisci na Ma|arsku budili su nacionalisti~ke strasti, ali zabrinutost koja je proteklih godina rasla

zbog evidentnog rasta popularnosti ultradesni~arske ma|arske stranke Jobbik sada kao da je odjednom drasti~no splasnula. Na demonstracijama odr`anim pro{le subote u Budimpe{ti okupilo se samo stotinjak ljudi spremnih da uzvikuju antisemitske parole i tra`e da “izdajice Ma|arske napuste ovu zemlju.” Ultradesni~arska stranka Jobbik, koja je prema analizama dosegnula ~ak drugo mjesto po snazi u zemlji, od prije nekoliko mjeseci kao da se po~ela sama unutar sebe uru{avati. Javno priznanje Csanada Szegedija, donedavno najpopularnijeg Jobbikovog oratora o tome da je jevrejskog porijekla, zadale su, krajem ljeta, udarac ovoj ultradesni~arskoj stranci od kojeg }e se te{ko oporaviti. Ali, na{i sagovornici u Ma|arskoj smatraju da to nije bilo nikakvo senzacionalno otkri}e jer sve ukazuje da je jedan od najistaknutijih lidera ultradesni~arskog Jobbika, poznat i po izjavama da Jevreji “otimaju” zemlju, te skrnave nacionalne simbole, odranije znao istinu o svojom porijeklu. Nju je javno izrekao tek kada vi{e nije imao izbora, kada se na{ao pod prijetnjama i ucjenama da }e to biti objavljeno.

PRVO, ALI NEZVANI^NO PRIZNANJE To je javno saop{tio u razgovoru za list Barikad, blizak Jobbiku, ~iji je, kako saznajemo od ma|arskih kolega, i sam suvlasnik.

“Nedavno sam doznao da su mi roditelji jevrejskog porijekla. To je va`na vijest”, rekao je Szegedi za ovaj list. Priznao je da su mu maj~ini roditelji @idovi, a to po `idovskim pravilima zna~i da je i sam @idov, bez obzira na to {to je odrastao kao

UCJENE ISTOMI[LJENIKA Prijetnje o tome da }e istina o jevrejskom porijeklu Csanada Szegedija “procuriti” u javnosti po~ele su stizati iz radikalnih krugova jo{ prije dvije godine 38

SLOBODNA BOSNA I 29.11.2012.

Szegedi:TEKST osnova.qxd

28.11.2012

23:57

Page 39

JEVREJSKO PORIJEKLO MA\ARSKOG DESNI^ARA prezbiterijanac. I baka i djed pre`ivjeli su logore, a baka je nakon Auschwitza i Dachaua iz rata iza{la kao jedina pre`ivjela iz svoje {ire familije. Obznanjuju}i istinu o svom porijeklu kazao je da }e mu trebati “neko vrijeme” kako bi “probavio” tu informaciju, te da “nije va`no ko je ~istokrvni Ma|ar, nego kako se pona{a{ kao Ma|ar”.

Njegove rije~i, ipak, nisu zvu~ale nimalo uvjerljivo - nakon priznanja o porijeklu bio je prinu|en dati ostavku na sve funkcije.

Poslije priznanja, predsjednik Jobbika Gabor Vona rekao je na dr`avnoj televiziji da podr`ava Szegedija i da }e on “ostati na svim svojim du`nostima”, ali te{ko da je bilo ko u to mogao povjerovati. Prijetnje o tome da }e istina o njegovom jevrejskom porijeklu “procuriti” u javnosti po~ele su stizati iz radikalnih krugova jo{ 2010. godine. Szegedi je ve} tada najavljivao da mu se istra`uje porodica, da se govori o

Csanad Szegedi dugo je {utio o svom jevrejskom porijeklu a istinu je rekao tek kada nije imao drugog izbora tome da u stranci ima Jevreja te da je to podatak koji se mo`e koristiti protiv njega.

Tada je zapravo nezvani~no i priznao ono {to }e javno kazati 18 mjeseci kasnije. Jo{ nekoliko stvari ukazuje na to da je on pravu istinu znao mnogo ranije, ali ucjene su bile presudne da cijela pri~a iza|e na vidjelo.

Klupko se po~elo odmotavati s audiosnimkom razgovora Szegedija s Zsoltanom Ambrusom, bliskom Jobbiku, ina~e ranije osu|ivanom, koji formalno nije bilo njegov ~lan. Ambrus je uhap{en zbog pucnjave koji su na njegovom imanju izazvali ~lanovi Jobbika i optu`en za nelegalno posjedovanje oru`ja, a i ranije je bio osu|ivan.

KAKO JE UCJENJIVAN SZEGEDI NESLAVNA PRO[LOST Csanad Szegedi je jo{ od osnivanja Jobbika prije gotovo deset godina imao veoma va`no mjesto u ovoj stranici sve dok nije priznao svoje jevrejsko porijeklo

29.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

Vjeruje se da je upravo Ambrus od nekog iz policije i saznao za Szegedijevo jevrejsko porijeklo. Veoma nezadovoljan time {to Jobbik sa svojim vezama nije na{ao na~ina da mu pomogne u osloba|anju od tu`be za nelegalno posjedovanje 39

Szegedi:TEKST osnova.qxd

28.11.2012

23:58

Page 40

SLU^AJ CSANAD SZEGEDI

POKAJANJE BIV[EG JOBBIKOVCA Csanad Szegedi, koji je danas nezavisni poslanik u Evropskom parlamentu u Briselu, izvinio se za sve izjave koje su mogle povrijediti jevrejsku zajednicu

oru`ja, po~eo je prijetiti da }e obznaniti istinu o porijeklu jednog od njegovih najistaknutijih ~lanova. Na{i sagovornici u Ma|arskoj ka`u da se informacije kojima je Ambrus raspolagao jedino mogu dobiti zvani~no i to na zahtjev familije koja ih

zatra`i. Holokaust u kojem je nastradalo oko 550 hiljada ma|arskih Jevreja je do devedesetih bio tabu tema u ovoj zemlji, ali kasnije su porodice pre`ivjelih imale pravo na od{tetu od dr`ave. Na{ sagovornik koji je dobro poznavao Szegedija smatra da je

POVRATAK KORIJENIMA

Poslije priznanja Szegedi se izvinio Jevrejima i počeo posjećivati sinagogu Od osnivanja Jobbika 2003. godine (najprije je pokrenut kao pokret), Csanad Szegedi je u njemu imao va`no mjesto.

Formalno, bio je drugi ~ovjek stranke, ali se o~ekivalo da }e upravo on biti taj koji }e postati njegov vo|a. Jobbik je, ina~e, na parlamentarnim izborima u Ma|arskoj 2005. godine dobio samo oko 2%, ali na izborima 2010. postigao je veliki uspjeh osvojiv{i 17% glasova, {to mu je osiguralo 47 poslanika u ma|arskom parlamentu. Prethodno, na izborima za Evropski parlament, zabilje`io je uspjeh koji je zabrinuo ~itavu Evropu. Nakon ovih izbora, u junu 2009. godine, stranci ma|arskog premijera Viktora Orbana Fidez pripalo je 14 od 22 ma|arska mjesta u Evropskom parlamentu, Socialistima samo ~etiri, a Jobbiku (sa 427.000 glasa) ~ak tri poslani~ka mjesta.

Szegedi je na prvu sjednicu Evropskog parlamenta do{ao u odori Ma|arske

40

garde, nekada{njeg paravojnog ogranka Jobbika, koja je svojim crnim uniformama i zastavom neodoljivo podsje}ala na pronacisti~ku ma|arsku gardu iz Drugog svjetskog rata. Garda ~iji je on bio jedan od osniva~a je raspu{tena jer je Sud donio odluku o zabrani njenog djelovanja. Od tada do danas do`ivio je nevjerovatan preokret. Nakon {to je priznao svoje porijeklo, Szegedi se izvinio za sve izjave koje su mogle povrijediti jevrejsku zajednicu i najavio da }e posjetiti Auschwitz i odati po~ast `rtvama. Sastao se s ortodoksnim rabinom [lomom Kove som. Vratio se svojim korijenima, posje}uje sinagogu, a sada se, prema njegovim rije~ima, nakon priznanja, on sam bolje osje}a. Pri~a o ~ovjeku koji je dugo krio svoj identitet jer je po svaku cijenu `elio ostati na vlasti za Ma|arsku bila je jako va`na i o njoj se puno govorilo, i “nanijela je veliku {tetu Jobbiku.”

njegova porodica takvu od{tetu dobila 1994. godine. Novac mu je, prema istim tvrdnjama, po svemu sude}i poslu`io i za pokretanje privatnog biznisa - prodavnice nacionalnih obilje`ja Turul Bolt. (Turul je, ina~e, simbol ma|arskog borbenog duha, i danas je simbol dr`avne sigurnosti, ali u Drugom svjetskom ratu su ga zloupotrebljavali fa{isti). Na snimci iz 2010. godine, ~uje se Zsoltan Ambrus koji govori Szegediju da ima dokument o njegovom jevrejskom porijeklu. Szegedi se trudio da poka`e kako je iznena|en, a potom mu je ponudio mito u zamjenu za {utnju. Ambrus je mito odbio, a Szegedi je tvrdio da je sve to bilo montirano. Potom je priznao istinu o svojim korijenima, o kojim se prethodno govorilo po desni~arskim sajtovima. Jobbik je kasnije `elio predstaviti da je Szegedi sporan zbog poku{aja podmi}ivanja, ali nikako ne zbog njegove jevrejske krvi.

Zatra`ili su od njega da se odrekne i poslani~kog mjesta u Evropskom parlamentu, {to je on odbio u~initi. Danas je nezavisan poslanik u EP-u, ali primanja koja ima kao poslanik i nadoknade za `ivot u Briselu je, prema informacijama koje smo dobili, ipak bio prinu|en podijeliti sa Jobbikom. Čak i sada, izgleda kao da su u nekom ~udnom savezni{tvu - Szegedi, koji zna sve tajne Jobbika, o njima ne `eli re}i niti jednu rije~. Prema tvrdnjama ma|arskih novinara odbija i svaku pomisao na razgovor za medije, tvrde}i da }e za razgovor biti spreman tek naredne godine. Oni koji ga dobro poznaju tvrde da nikada i nije bio odan Jobbiku zbog njegove idelogije nego isklju~ivo zbog `elje za vla{}u.

SLOBODNA BOSNA I 29.11.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

28.11.2012

22:58

Page 3

EUROPA:EUROPA.qxd

28.11.2012

13:08

Page 42

EVROPA, ODMAH IZBORI UDALJILI Slovački novinari pozivaju: “Free KATALONIJU OD NEZAVISNOSTI Vladaju}a katalonska stranka Konvergencija i unija (CiU) Artura Masa pobijedila je u pro{lu nedjelju na regionalnim izborima, ali nije osvojila apsolutnu ve}inu u parlamentu, nego je izgubila nekoliko zastupni~kih mjesta u odnosu na postoje}i saziv, pokazali su rezultati dobijeni na osnovu gotovo svih prebrojanih glasova. Na regionalnim izborima, uo~i kojih je Artur Mas najavio da }e u slu~aju pobjede raspisati referendum o nezavisnosti, zabilje`en je odziv ~ak 68% glasa~a ili za 10 % vi{e nego na prethodnim prije dvije godine.

NOVI PRIJEDLOG BUD@ETA EU-a Evropska komisija je po~etkom sedmice uputila Vije}u i Evropskom parlamentu novi prijedlog bud`eta za sljede}u godinu, koji se neznatno razlikuje od ranijeg prijedloga. Komisija je za sljede}u godinu predlo`ila iznos od 151 milijardu eura u obavezama, dok je u ranijem prijedlogu stajalo 150,9 milijardi. Sada predla`e 137,8 milijardi eura u stvarnim pla}anjima, a raniji prijedlog je bio 137,9 milijardi eura. Evropski parlament je odbio sredinom mjeseca pregovarati s dr`avama ~lanicama EU-a o bud`etu za sljede}u godinu jer se one nisu mogle dogovoriti oko rebalansa ovogodi{njeg u kojem nedostaje devet milijardi eura. Rije~ je o obavezama koje je Unija preuzela pro{le godine i koje sada treba platiti. Krajem pro{le sedmice, dva dana se poku{avalo posti}i suglasnost izme|u bogatih zemalja koje pozivaju na {tednju, i novijih, siroma{nijih ~lanica koje su tra`ile da u budu}em bud`etu Unije budu predvi|ena ve}a sredstva za poticanje privrednog rasta slabijih ekonomija, ali dogovor nije postignut.

MLJEKARSKI NAPAD NA EU INSTITUCIJE U Briselu su po~etkom sedmice mljekari odr`ali velike demonstracije

42

PROTESTI PROTESTI KOJI KOJI SU SU UZDRMALI UZDRMALI SLOVA^KU SLOVA^KU

Film Film Zuzane Zuzane Piussi Piussi “Bolesti “Bolesti tre}e tre}e sile” sile” govori govori oo korupcionoj korupcionoj aferi aferi poznatoj poznatoj kao kao “Gorila” “Gorila” zbog zbog koje koje su su gra|ani gra|ani uu vi{e vi{e navrata navrata demonstrirali demonstrirali uu Bratislavi Bratislavi

Zbog dokumentarnog filma o korupciji u pravosuđu, slovačkoj rediteljki Zuzani Piussi prijeti dvogodišnja zatvorska kazna, a u znak protesta njene kolege iz Češke uputile su otvoreno pismo predsjedniku Ivanu Gašparoviču

S

vaka zemlja kao da ima neku svoju boljku, a, novinari, intelektualci, umjetnici, analiti~ari s kojima smo razgovarali ovih dana u Slova~koj ka`u da je u slu~aju ove zemlje slaba ta~ka - sudstvo. Hrabri dokumentarac o korupciji u pravosu|u proslavilo je pro{le godine mladu slova~ku rediteljku Zuzanu Piussi, ali zbog ovog filma prijeti joj kazna od dvije godine zatvora. Pozivaju}i se na

za{titu osobnosti i “zloupotrebe privatne konverzacije”, tu`bu protiv slova~ke redateljice podigla je sutkinja Helena Kozikova, ~ije se ime i ne spominje, a ona se mogla vidjeti samo s crnim okvirom preko lica. Zuzana ka`e da je rije~ o sutkinji koja je, ina~e, bila uklju~ena u slu~aj procesuiranja sudije koji je odbio da oslobodi ~lana jedne organizirane kriminalne grupe. “Vrhovni sudija je me|utim SLOBODNA BOSNA I 29.11.2012.

EUROPA:EUROPA.qxd

28.11.2012

13:09

Page 43

ee Piussi Riot” slova~ki politi~ari i njihovi bliski suradnici. Dosje, {to je posebno izazvalo revolt u javnosti, nije predat policiji ({to je ukazivalo na veze ~elnika tajnih slu`bi i vode}ih stranaka), nego je tamo dospio zahvaljuju}i kanadskom novinaru T omu Nicholsonu, koji o cijelom slu~aju, na temelju svojih vlastitih istra`ivanja, napisao knjigu. O istoj temi, Zuzana je snimala film. U i{~ekivanju sudske presude protiv Piussi, koja ga je posebno u~inila popularnim, stotinjak ~e{kih filmskih radnika, reditelja (kao i Asocijacija za ~e{ki film i TV, te za djelovanje protiv korupcije) uputili su nedavno slova~kom predsjedniku Ivanu Ga{parovi~u otvoreno pismo protestiraju}i protiv sudskog gonjenja njihove slova~ke kolegice.

Zatra`ili su, u slu~aju dono{enja sudske presude protiv Piussi, da joj predsjednik

Zuzana Piussi

htio da on bude oslobo|en i poslao joj je podsjetnik na papiru ‘oslobodi ga’. Dakle, ovdje je rije~ o korupciji. Da sam tra`ila dozvolu o tome mogu li je snimiti, nikada ne bih mogla ni napraviti ovakav film.”

Pokretanje sudskog postupka protiv nje, ipak, nije mogla ni zamisliti.

Ve}i dio Zuzaninog filma Bolesti tre}e sile govori o “Gorili”, najve}oj aferi u Slova~koj od njene samostalnosti — kao bomba je pro{le godine odjeknula objava obavje{tajnog dosjea kodnog imena “Gorila” koji otkriva utjecaj finansijskog sektora na politi~are iz vode}ih stranaka u periodu od 2005. do 2006. godine.

Slova~ka obavje{tajna agencija SIS je napravila ovaj dosje prislu{kivanjem, u spisu se, me|u ostalima, spominje ime Jaroslava Ha{~aka, suosniva~a slova~ke financijske grupe Penta , te poznati 29.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

osobno da oprost. Osim pisma, slova~kom predsjedniku su poslali i film zbog kojeg je ona zavr{ila na sudu. I slova~ki tjednik Ty`den pro{le je sedmice, objavljuju}i veliki intervju sa njom, Zuzani posvetio i naslovnicu sa porukom: FREE PIUSSI RIOT! Njen novi film Od Fica do Fica, (nazvan prema slova~kom premijeru Robertu Ficu), premijerno je prikazan pro{le sedmice u prepunoj dvorani u Bratislavi. Gradski bioskopi su, ipak, odbili da ga prika`u. Zuzana ka`e da se tome ne treba ~uditi jer “Slova~ka je mala zemlja i kina ne `ele prikazati ni{ta protiv mo}nog premijera. “To je smije{no jer film, iako je nazvan Od Fica do Fica, nije posve}en njemu, niti slova~koj politici.”

Ona ka`e da film zapravo govori o obi~nim ljudima i nemo}i da se stvari generalno promijene.

(D. Savi})

kakve nisu vi|ene u posljednje ~etiri godine. Demonstranti su stajali na platformama svojih velikih traktora i bacali mlijeko na staklene fasade zgrada evropskih institucija. Demonstranti su se sukobili i sa policijom, upotrijebljeni su i vodeni topovi i suzavac. Ogor~eni poljoprivrednici su, zbog preniske otkupne cijene, (34 centa po litri, dok je proizvodna cijena 40 centi po litri), optu`ili EU da {titi velike proizvo|a~e koji ih uni{tavaju.

USVOJEN SPORNI IZBORNI ZAKON U MA\ARSKOJ Ma|arski parlament, u kojem dvotre}insku ve}inu ima Fidesz, stranka premijera Viktora Orbana, izglasao je novi izborni zakon koji bi, kako strahuje opozicija, trebao premijeru osigurati pobjedu na parlamentarnim izborima 2014. Vjeruje se da novi zakon onemogu}uje brojne neodlu~ne bira~e, a me|u njima je mnogo razo~aranih Orbanom, da se u zadnjem trenutku odlu~e glasati protiv vlade. Najspornija stavka zakona je obaveza bira~a da se prethodno upi{u na bira~ki popis, najkasnije dvije sedmice prije izbora.

Do sada je bilo dovoljno pri glasanju pokazati identifikacijsku ispravu.

Predvi|a se i to da stranke mogu voditi kampanju jedino putem javnih medija i novina, te interneta, ali ne i na privatnim televizijskim kanalima u Ma|arskoj.

Analiti~ari smatraju da bi ipak najve}i problem na narednim izborima za opoziciju moglo biti to {to nije jedinstvena.

Viktor Orban

43

BIZNIS:BIZNIS.qxd

28.11.2012

23:56

Page 44

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

Ekipiran tim za dr`avnu pomo} Samoinicijativna telekom ponuda Ekonomska analiza Raiffeisen banke BiH Rekordna nezaposlenost u BiH

NOVI MODEL DR@AVNE POMO]I Dr. Rajko Toma{ imenovan je za predsjedavaju}eg Vije}a za dr`avnu pomo} BiH

Tomaš na čelu Vijeća za državnu pomoć Upitan koji bi savjet dao premijeru Aleksandru D`ombi}u, banjalu~ki ekonomista dr. Rajko Toma{ ponudio je kratak odgovor: “Da sam u prilici, D`ombi}u bih savjetovao da beskompromisno sprije~i tendencije raznih lobija i tajkuna da gospodare ekonomijom RS-a i da ih gurne {to dalje od bud`eta. Ako ovo ne bi mogao uraditi ili ne bi `elio, savjetovao bih mu da podnese ostavku”, bio je kategori~an dr.

Toma{.

Savjet koji je namijenio D`ombi}u dobro }e do}i i samom Toma{u, koji je u me|uvremenu izabran za predsjedavaju}eg Vije}a za dr`avnu pomo} BiH. Nakon preuzimanja funkcije, Toma{ je rekao da Vije}e za dr`avnu pomo} BiH spada u najzna~ajnije institucije u procesu ispunjavanja uvjeta za evropske integracije BiH i da ono preuzima punu odgovornost za provo|enje Zakona o dr`avnoj pomo}i u BiH, {to zna~i da }e u narednim mjesecima raditi na uspostavljanju regulatornog okvira za potpunu implementaciju tog zakona.

“Predstoji vrlo dug i mukotrpan proces prilago|avanja postoje}eg sistema dr`avne 44

pomo}i u BiH standardima koje je propisao novi zakon, kao i standardima EU-a, i nadamo se da }emo imati podr{ku Vije}a ministara, entitetskih vlada, ali i ni`ih nivoa vlasti u na{em radu”, kazao je Toma{.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko [arovi} naglasio je da }e Vije}e za dr`avnu pomo} BiH funkcionirati do ulaska Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, kada }e njegovu ulogu na sebe preuzeti EU. “Su{tina Zakona o dr`avnoj pomo}i u BiH je uspostavljanje kontrole nad dodjelom javnih sredstava, na dr`avnom i entitetskom nivou, kao i uspostavljanje sistema konkurentnosti preduze}a na tr`i{tu kako bi bilo izbjegnuto postojanje privilegovanih kada je u pitanju dodjela dr`avne pomo}i”, pojasnio je [arovi}.

Potcrtao je da su za dono{enje odluke o dodjeli dr`avne pomo}i potrebni glasovi sedam od osam ~lanova Vije}a.

Podr{ku konstitutivnoj sjednici Vije}a za dr`avnu pomo} BiH pru`ili su ~lanovi Delegacije EU-a u BiH Paola Pampaloni, Renzo Daviddi, Jurgis Vilcinskas i Thomas Sailer.

“Turkcell” zainteresiran za preuzimanje “BH Telecoma” Vijest da je turska telekomunikaciona kompanija Turkcell zainteresirana za preuzimanje najve}eg telekom operatora u BiH, koju je lansirao portal Bussines New Europe, izazvala je veliku pa`nju u poslovnim krugovima regije. Na temelju {ture, nedore~ene vijesti koju je lansirao portal BNE nije mogu}e razabrati da li se radi o samoinicijativnoj, odnosno jednostranoj ponudi turske kompanije ili pak o nekom opipljivom dogovoru s federalnim zvani~nicima koji su turskim partnerima dali signal za akciju. Kako prenosi spomenuti portal, ponuda “Turkcella“ za preuzimanje BH Telecoma sti}i }e u okviru {ire akcije turske kompanije za prodor na balkansko tr`i{te. Prije manje od nedjelju dana Turkcell je iza{ao s ponudom za preuzimanje drugog najve}eg bugarskog operatera mobilne telefonije, a u{ao je i u naju`i krug potencijalnih kupaca za preuzimanje najve}eg telekom operatera na Kosovu, Kosovo Post and Telecommunications Corporation (PTC), “{to o~igledno predstavlja namjeru ovog turskog giganta da pro{iri svoj uticaj na cijelom Balkanu”.

Portal navodi podatak da je “Turkcell” vode}i operater mobilne telefonije u Turskoj, sa 34,4 miliona pretplatnika. U vlasni{tvu je nekoliko partnera, me|u kojim je najzna~ajniji turski poduzetnik Mehmet Emin Karamehmet s udjelom od oko 51 posto te Jevrej ruskog porijekla Mihael Fridman, s vlasni~kim udjelom od oko 13 posto. Prema informacijama kojima raspola`e Slobodna Bosna, Vlada Federacije BiH nije zvani~no promijenila raniju odluku kojom se iz privatizacije privremeno izuzima “BiH Telecom” kao i kompanije iz elektroenergetskog sektora, no u krugovima nove parlamentarne ve}ine u Federaciji BiH ve} neko vrijeme kru`e glasine da }e ta odluka biti promijenjena ako bude rekonstruirana Vlada Federacije BiH ili pak Ustavni sud presudi u korist smijenjenog ministra Desnice Radivojevi}a ~ijim bi povratkom na posao SDP obezbijedio prevlast u aktuelnoj Vladi FBiH. SLOBODNA BOSNA I 29.11.2012.

BIZNIS:BIZNIS.qxd

28.11.2012

23:56

Page 45

Odgođen oporavak bh. ekonomije Dostupni ekonomski pokazatelji zaklju~no s krajem tre}eg kvartala 2012. jasno ukazuju da do o~ekivanog blagog oporavka klju~nih pokreta~a ekonomskog rasta Bosne i Hercegovine do kraja godine ne}e do}i, pokazuje istra`ivanje i analiza Raiffeisen banke d.d. BiH. Tokom tre}eg kvartala do{lo je do zna~ajnog sni`avanja prognoza ekonomskog rasta eurozone i zemalja regije koji su trgovinski partneri BiH i klju~ni pokreta~i ekonomskog rasta - izvoza i industrijske proizvodnje. “Imaju}i u vidu pogor{anje prognoza vezanih za vanjsko okru`enje i smanjenje mogu}nosti za pobolj{anje rezultata izvoza, industrijske proizvodnje, kreditnog rasta, a time i doma}e potro{nje i investicija u drugoj polovini godine, tokom septembra 2012. snizili smo na{e prognoze ekonomskog rasta BiH ka recesijskim okvirima prvi put ponovo nakon 2009., mjereno o~ekivanim padom BDP-a od jedan posto u 2012.“, navodi se u analizi.

Ta o~ekivanja, kako se dodaje, potvr|ena su i u nedavno objavljenim klju~nim ekonomskim indikatorima za period od devet mjeseci ove godine, koji su i dalje duboko na negativnom podru~ju.

Tako je klju~ni pokreta~ realnog sektora - industrijska proizvodnja, zaklju~no sa septembrom 2012. zabilje`ila pad od ~ak 5,6 posto, prera|iva~ka industrija 5,4 posto, proizvodnja i snabdijevanje elektri~ne energije 6,7 posto, te va|enje ruda i kamena 4,6 posto.

S druge strane, sektor gra|evinarstva bilje`i gotovo kontinuirano negativne stope rasta jo{ od 2009., a naznake usporavanja vidljive su u sektoru maloprodaje zaklju~no s tre}im kvartalom 2012.

Negativna kretanja izvozno orijentirane industrijske proizvodnje, kao i obi~no, direktno se reflektuju u pokazateljima izvoza robe BiH, gdje je, zaklju~no sa septembrom, ukupan izvoz za devet mjeseci dostigao vrijednost od 5,9 milijardi KM, {to je pad izvoza od ~etiri posto u odnosu na isti period prethodne godine.

Najvi{e zabrinjavaju pogor{avaju}i pokazatelji tr`i{ta rada, gdje je u augustu oficijelna stopa nezaposlenosti od 44,3 posto

NEPOVOLJNA PROGNOZA Blagi oporavak bh. ekonomije tek u drugoj polovini 2013. godine

dostigla gotovo rekord od po~etka objave podataka od Agencije za statistiku BiH. Rastu}a nezaposlenost popra}ena je o~ekivanim usporavanjem rasta neto pla}a koji je zna~ajno ispod nivoa inflacije u zemlji (1,5 posto vs. 2,1 posto) i ukazuje na sna`no opadanje raspolo`ivog dohotka i kupovne mo}i bh. gra|ana.

Bez posla u BiH 539.000 radno sposobnih osoba Nezaposlenost u BiH trenutno je na rekordnoj razini u posljednjoj deceniji broj nezaposlenih dostigao je zastra{uju}i iznos od 539.366. Prije godinu dana, nezaposlenih je bilo 11.000 manje nego danas, a prije dvije godine 23.000 manje nego danas.

29.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

45

Mirko:TEKST osnova.qxd

28.11.2012

23:32

Page 46

BALKANSKI RATNIK

MIRKO FILIPOVIĆ, najveća zvijezda borilačkih vještina u regiji, heroj svjetskih sportskih arena, bivši zastupnik u Hrvatskom saboru, proteklog je vikenda boravio u Sarajevu i samo za “Slobodnu Bosnu“ govorio o sportskim iskušenjima i izazovima, osobnim dilemama i ambicijama

Tuča ima smisla ako doprinosi viteštvu i pravdi Razgovarao: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

M

irko Filipovi}, Cro Cop, jedan od na svijetu najpoznatijih i svakako najpopularnijih ultimate fight boraca, boravio je pro{log vikenda, nakon trinaest godina, ponovo u Sarajevu.

Razlog nije bila borba, uostalom, povratak u ring zakazao je krajem januara. U Sarajevo je stigao kao gost svog velikog prijatelja, glumca Emira Had`ihafizbegovi}a, na premijeri predstave U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce. Cro Cop je, kako ka`u biografi, “jedan od najopasnijih udara~a u povijesti ovog sporta“ i “prototip modernog borca“. Jedan od najpoznatijih K1, Pride i UFC boraca u ring }e, kako je najavio, krajem januara naredne godine. Ponovo }e nastupiti u SAD-u na K1 turniru na kojem o~ekuje pobjedu {to bi mu, kako ka`e u razgovoru za SB, bila kruna karijere.

“Ako sve bude po planu, 25. januara }u imati borbu. To bih jako volio osvojiti, bila bi to neka kruna karijere, svega {to sam napravio.“

46

Negdje sam pro~itao kako su Vas prije nekoliko godina bra}a Kli~ko posmatrala na treninzima i bila odu{evljena va{im umije}em i spremom?

Ne znam, nisam ~uo za to. Bilo bi mi drago, jer oni danas nemaju konkurenciju u boksu. Odli~ni su momci, dva vrhunska boksa~a. Rezultati pokazuju da su neprikosnoveni danas. Ljudi pri~aju kako nisu atraktivni, me|utim, momci su na svom mjestu i ko misli da ih mo`e pobijediti, neka u|e u ring. A u{lo ih je ve} pedesetak i svi su iza{li sa nogama naprijed. Svi koji su mislili da mogu protiv, zasada su izneseni van iz ringa.

Imaju veli~anstvene karijere koje jo{ uvijek traju i njima kapa do poda.

U ~emu je tajna va{e bezgrani~ne popularnosti u Japanu?

Japan je jedna kultura koju ljudi sa Balkana te{ko razumiju. Ogromna tradicija u smislu po{tivanja drugih, po{tivanja starijih, u smislu po{tivanja tu|eg, u odnosu prema `ivotu, prema poslu, obitelji... Mi, na`alost, takve stavove nemamo. Osim toga, tamo sam proveo najljep{e godine svoga `ivota kada je u pitanju borila~ka karijera, tamo sam se

afirmirao kao borac, stekao slavu, osigurao egzistenciju. Ljudi su me primili kao kralja. Jedini sam zapadnjak, uz Toma Cruisea, kojeg je japanski premijer primio u privatnu audijenciju. Toma zbog filma Posljednji samuraj, a mene jer je moj veliki fan. Na prijem je do{la njegova obitelj i to je bilo ne{to veli~anstveno.

Primio me je na nivou {efa dr`ave. Zaista imam lijep status u Japanu i ljudi me nisu zaboravili.

JAPAN, MOJA DE@ELA

Japanci su ludi za Vama, gledaju na Vas kao na feti{, prodaju suvenire sa Va{im likom...

Njima je sve oko mene dobra pri~a.

Cijeli brand je dobro osmi{ljen, od Cro Copa kao pozitivnog lika. Uvijek sam bio pristojan, nikada nisam pljuvao, nisam poni`avao protivnika. Nisam slavio svoje pobjede jer to nije blisko japanskoj kulturi.

Ljudi su se lak{e identificirali sa mnom nego sa nekim siled`ijama, nasilnicima...

Recimo, Fedorov brat je bio i danas je jedan vrhunski borac, ali je istetoviran po cijelom tijelu. Na le|ima mu je istetovirana smrt koja nosi dijete. U Japanu je tetova`a jedna vrsta sramote, obilje`je

SLOBODNA BOSNA I 29.11.2012.

Mirko:TEKST osnova.qxd

28.11.2012

23:32

Page 47

MIRKO FILIPOVI], CRO COP, SAMO ZA “SB” NAJOPASNIJI HRVATSKI POLICAJAC Mirko Filipovi} u Sarajevu je boravio nakon trinaest godina kao gost velikog bh. glumca Emira Had`ihafizbegovi}a

29.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

47

Mirko:TEKST osnova.qxd

28.11.2012

23:33

Page 48

BALKANSKI RATNIK takozvanih jakuza. Recimo, tetovirane osobe ne mogu u}i na javni bazen. Nedavno sam bio u jednoj teretani tamo i postoji natpis koji ka`e da uprava dvorane zabranjuje ulazak tetoviranima. Mnogi borci su tetovirani {to samo dolijeva ulje na vatru onima koji smatraju da se ovim sportom bave siled`ije, primitivci...

DOBRODO[LICA DOBRODO[LICA NA NA SVAKOM SVAKOM KORAKU KORAKU

Mirko Mirko Filipovi} Filipovi} sa sa sarajevskim sarajevskim prijateljima prijateljima ii po{tovateljima po{tovateljima

Da li ste nekada razmi{ljali da zbog posla preselite u Japan?

Nisam, nikada ne bih mogao `ivjeti bilo gdje van Hrvatske.

Jeste li ikada imali problema sa tim stereotipom ultimate fight boraca kao nasilnika, razbija~a...

Nisam! Posebice me s tim ne mogu povezati ljudi koji su imali priliku da me osobno upoznaju. Za mene je to posao kao

PLIVANJE SA MORSKIM PSIMA: Pregovori o borbama su upravo bili to, plivanje sa morskim psima.

Tako sam završio nekoliko ekonomskih fakulteta i imao par disertacija svaki drugi. Treniram, borim se kada treba, a privatno nisam nikada nastupao fizi~ki.

Nisam takav tip da provociram na ulici ili negdje van. Niti sam ja lik koji izlazi na takva mjesta gdje bi me neko mogao provocirati. Ne izlazim van. Ne volim to.

Nisam iza{ao van 15 godina. Ne znam ni {ta bih radio u nekom bu~nom, mra~nom, zadimljenom lokalu. To me uni{tava, jer sam najve}i profesionalac, po{tujem sport kojim se bavim. Po{tujem jer je taj sport meni i mojoj obitelji osigurao krov nad glavom, rije{io egzistenciju, sve sam stekao zahvaljuju}i tome i zato ga neizmjerno po{tujem. Ne samo sport nego i ljude koji su me pratili tijekom karijere. Pla}ali su mi i omogu}avali borbe jer su ljudi htjeli da me vide u ringu. Nije to slu~ajno da su me zvali na svaki Pride i da sam bio zvijezda ve~eri. Čega se pla{ite u `ivotu, {ta Vas u`asava?

Nepravda, op}enito. Nepravde ima na milion na~ina. Nasilje nad slabijima me u`asava. Nasilje nad nemo}nima. Od ljudi prema ljudima, pogotovo ljudi prema `ivotinjama. Volim `ivotinje, pse posebno.

Udomio sam pet pasa iz azila. @ao mi je, pas je nemo}an, ovisan o ~ovjeku i kada vidim da ih ljudi zlostavljaju, to me i razbjesni i ra`alosti u istom trenutku.

Rastu`i me da vidim ljude da prekapaju po kontejnerima a radili su 40 godina i sada nemaju novca za hranu. Da se poni`avaju pod stare dane jer na`alost u takvom 48

sistemu `ivimo. Imaju neku penzijicu od 2000 tisu}e kuna i kako }e od tog pre`iviti, od 2000 koliko ko{ta ru~ak u boljem restoranu za nekoliko osoba? Od toga padam u depresiju, to mi je u`asno te{ko. I kada vidim bolesnu djecu u novinama...

Da li ste, nakon svih ovih godina treniranja, te{kih borbi, ozljeda uspjeli “naplatiti“ sav trud koji ste ulo`ili?

Mnogi me pitaju koliko sam zaradio. I to je taj na{ ljudski mentalitet. Da sad u nekim novinama ka`em spasio sam 20 djece iz goru}eg autobusa, sto puta sam dao krv, spasio sam 500 pasa, dvoje djece od utapanja i zaradio sam 30 miliona dolara, naslov u novinama }e biti Cro Cop zaradio 30 miliona dolara. Karikiram, na`alost nisam toliko zaradio, ali samo vam poja{njavam kako funkcioniraju mediji i ljudi op}enito. Koliko sam to~no zaradio ne znam, ali znam da sam zaradio oko 250 {avova na glavi, slomljena rebra, sedam operacija, bezbroj {avova na nogama, ogromno `ivotno iskustvo, nekoliko prijatelja za cijeli `ivot i to mi je dosta. Ne `elim ja sad filozofirati i glumiti la`nu skromnost, ali je ~ovjeka zaista bogat onoliko koliko mu malo treba. Jedina moja slabost, moja strast su auti... Osobito njema~ki...

Da, njema~ki auti. Imam sada Porsche Cayennea, jedan prekrasan auto. Auti su zaista porez na budale, jer se na njima puno gubi, ali ja to volim, To je moj ventil koji svaki ~ovjek mora imati u sebi. Da sam sam

na svijetu, uzeo bih auto iz salona i vozio se po cesti. To mi je strast. Velika strast.

SRETAN SAM ^OVJEK

Dobro, da preformuliram pitanje: da li je sve vrijedilo? Jeste li ispunjen ~ovjek?

Jesam. Sretan sam ~ovek i moram kazati da ne znam puno ljudi koji `ive tako lijepo kao ja. Čak su se i ljudi koji su svih ovih godina bili oko mene isprofilirali pa je ostalo ono najkvalitetnije. Bilo je tu svega, ljudi koji su bili iz raznih interesa, uglavnom financijskih. Ali ljudskosti me|u nama nikada nije bilo i osjetio sam to.

Osjetio sam da su tu da bi ne{to zaradili, uslikali se, promovirali se... Ali su sami otpali. Imam sada prekrasnu ekipu i prijatelje, i najgore je {to to op}enito ljudi potcjenjuju. Jer bez tog `ivotnog iskustva si ni{ta. Ako nema{ stabilnost, ako ne hoda{ s obje noge na zemlji, pare }e oti}i brzo.

Sjetite se Mikea Tysona, 300 miliona dolara je zaradio a danas nema banke u d`epu. Radio je u Las Vegasu u klubu, dr`ao fokusere za dnevnicu. Kupovao prijateljima po tri Bentleya, satove, poklanjao tigrove. I niko od tih prijatelja mu nije pomogao, prodao sat koji mu je Mike kupio da mu pomogne. Ne, niko ga danas ne pozdravlja. Meni se to ne}e dogoditi, jer sam nau~io da se prijatelja ne smije kupovati nego ga se mora zaraditi.

Isto tako ljudi svojim pona{anjem, respektom moraju zaraditi moje prijateljstvo. Tako je i sa Emirom. Nismo mi dobri jer je on neka poznata faca, on je meni sjeo kao ~ovjek.

Osoba ste koja se u`asava nacionalizma i ne libi se to javno i kazati?

Nisam ja neko ko la`e okolo o tome kakav sam. Imam neke svoje stavove i gotovo. Mene nije sramota re}i ko sam i odakle sam, ali jadna mu majka onome ko govori jedno a misli drugo. Takav sam. Bila SLOBODNA BOSNA I 29.11.2012.

Mirko:TEKST osnova.qxd

28.11.2012

23:33

Page 49

MIRKO FILIPOVI], CRO COP, SAMO ZA “SB” je jedna svadba na kojoj su po~eli pu{tati neke pjesme kojih se ja u`asavam. Ustao sam i oti{ao odatle. Nije u pitanju moj svjetonazor, to je obi~ni primitivizam.

Slavimo svadbu, po~etak novog `ivota dvoje mladih ljudi i da pjevamo o nekakvom klanju, kamionima... Ma dajte, kako nekoga to nije sramota? To mi je odurno, odurno! I ne interesira me {ta }e takvi likovi, koji su to pjevali, misliti o meni. [ta su va{a mala `ivotna zadovoljstva?

Djeca. Imam dva sina, Filip ima dvije godine, Ivan }e brzo napuniti deset. S njima se nave~er volim igrati i to mi je najve}e

zadovoljstvo. Isto tako volim igrati {ah na internetu. Svaki dan provedem sat ili dva igraju}i {ah. Imam tri psa u Zagrebu, tri psa u Vinkovcima. [etnja s njima me relaksira.

Volim se na}i s prijateljima, iako je to rje|e nego {to bih htio zbog prebrzog tempa `ivota, otkartati belu. Ne volim se kockati, nikada nisam u{ao u kladionicu, ali u`ivam odigrati belu. Imam kafi} u Zagrebu i tu kartamo jednom-dva puta mjese~no.

Jeste li od onih roditelja koji djecu po svaku cijenu guraju u sport?

Ne, nisam od takvih tipova. Moram re}i da je borba protiv Facebooka i sli~nih stvari unaprijed izgubljena. Filip ima dvije godine i ve} zna na}i crti}e na laptopu. Ivan se bavi

MIRKO, PAZI METAK

Nisam se pokajao što sam ušao u politiku Jeste li razo~arani Va{om ulogom i anga`manom u Hrvatskom saboru?

Bili ste zastupnik SDP-a.

Nisam, razo~aran, politika jednostavno tako funkcionira. Mo`da mi na Balkanu imamo neke svoje specifi~nosti, ali politika je svuda na svijetu ista. Bio sam obi~an saborski zastupnik i tako nisam mogao puno toga napraviti. Da sam se javljao za rije~ svaki puta i konstantno mljeo, a bilo je i takvih, jednak je u~inak kao da se nikada nisam ni pojavio u Saboru. Doslovce je tako. Kriv je izborni sustav, da imam mo} to bih odmah promijenio. Da ljudi mogu glasati za osobu koja }e zastupati njihov kvart, njihov dio grada, jer ovako, da opet karikiram,

mo`ete staviti magarca na listu i da on pobjedom neke stranke u|e u Sabor. Zato imamo politi~ku elitu koja je vje~no na pozicijama. Nema puno ljudi koji }e se suprotstaviti. Znate {ta, lijepo je biti saborski zastupnik. Imate privilegije, imunitet od kaznenog progona, mirovina, status u dru{tvu, besplatne karte... A “najljep{e“ od svega toga je jo{ jednom postati saborski zastupnik. Jer to ne}e{ postati ako razmi{lja{ druk~ije od onoga {to se od tebe o~ekuje. Politika ubija individualno razmi{ljanje, ubija osobne stavove a ja sam vrlo individualan igra~.

Bavim se pojedina~nim sportom pa tako volim imati svoj stav o svemu. Ne mogu se zbog ve}ine prilago|avati.

OVO MI JE [KOLA Mirko Filipovi} u dru{tvu biv{eg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesi}a

29.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

hrvanjem, {to je mene iznenadilo, no sam se odlu~io za to. Nadao sam se da se ne}e baviti borila~kim sportovima, jer je to roditeljima muka za gledanje. Znam kako je bilo mojim roditeljima. Da li ostati u sportu kada bude stariji, kada se prvi put zaljubi, vidjet }emo, ali ima ne{to, ima talenta i vidjet }emo. Sport }e ga dr`ati dalje od alkohola i droge koji su danas djeci, na`alost, svuda dostupni. Droga je znak slabosti, a ja ne `elim da budu slabi. I to ne u fizi~kom smislu, `elim da se izgradi kao osoba koju }e ljudi respektirati, koji }e druge respektirati. U~im ga da ljude dijeli, jer se ljudi moraju dijeliti, to je nu`nost. Ali da ih dijeli na dobre i lo{e, pametne i glupe, vrijedne i lijene. A nikako po nacionalnosti, po boji ko`e, vjeroispovijesti... Najve}i mi je primitivizam, pogotovo na na{im balkanskim prostorima, kada te ljudi gledaju kroz ime. To je, na`alost, obilje`je nas Balkanaca. Ljudi su pla}ali glavom zbog imena i ne ponovilo se to vi{e nikada. [okiran sam tim primitivizmom, tom isklju~ivosti. Pa jedan od mojih najboljih prijatelja je crnac sa Surinama, krasan ~ovjek, pravi gospodin.

Da li je Hrvatska iskoristila popularnost svojih sporta{a u svijetu za promid`bu zemlje?

Iskreno, mislim da je promid`ba dr`ave putem sporta{a precijenjena. Znate ko je najbolji ambasador jedne zemlje? Nuklearno oru`je. To vas najboljje predstavlja u svijetu, jer vas onda svi gledaju sa respektom. Kada imate dobre borce, nogometa{e, ko{arka{e, atleti~are svi vas lijepo potap{u po ramenu, ali ste niko.

Dobro, sada malo karikiram, ali je to u su{tini to. Ko ima arsenal bombi dalekog dometa, s njim se razgovara u bijelim rukavicama. Ne bi bili mali balkanski mi{evi, ne bi kao ba{ mali mi{evi ~ekali u redovima za nekakve vize, dok stranci kod nas ulaze kao {erifi. Kada si vani, hrvatski gra|ani imaju poni`avaju}i tretman. Kao da smo svi mi potencijalni emigranti. To pokazuje kako nas gledaju u svijetu.

Ekonomska mo} i sila, to je najbolje.

Budimo iskreni, u dana{njem svijetu samo se sila po{tuje.

Na~in na koji ste izgradili karijeru i uspjeli u sportu je upravo suprotan od onoga {to je danas politika na Balkanu.

Po{tenje, trud, krvav rad, stav, iskrenost...

Pazite, ja to ne bih mijenjao, jer politika je za mene bila jedno lijepo iskustvo.

Upoznao sam mnoge ljude, vidio sam iz prve ruke na~in na koji to funkcionira.

Pomoglo mi je sigurno da se izgradim kao ~ovjek. Bilo je to za mladog ~ovjeka jedno veliko `ivotno iskustvo. Trebalo je plivati me|u tim morskim psima od Amerike do 49

Mirko:TEKST osnova.qxd

28.11.2012

23:33

Page 50

BALKANSKI RATNIK Japana. Jer pregovori o borbama su upravo bili to, plivanje sa morskim psima. Tako sam zavr{io nekoliko ekonomskih fakulteta i imao par disertacija (smijeh). Sjesti sa vlasnicima tih velikih organizacija i s njima pregovarati... Blefiram ja njih, blefiraju oni mene i ko }e prvi popustiti. Često je to li~ilo na kockanje. Sad }u vam ispri~ati jednu anegdotu iz Japana. Imao sam vrlo va`nu, veliku, te{ku borbu. Bio sam u glavnoj borbi ve~eri. Bili su to po~eci karijere i mislim da smo dogovorili da mi plate 130 tisu}a dolara. Karte su odmah rasprodane, vladala je euforija i pitao sam da mi podebljaju honorar. Da dignemo na 150 tisu}a. Uvijek smo se dogovarali, radio sam na rije~, bez ugovora. Nisu htjeli ni da ~uju. Onda je proradio balkanski mentalitet.

Nazovem i ka`em: “De~ki, ni{ta od borbe, bole me le|a, propisano mi je strogo mirovanje.“ Oni se sablazne i onda se po~nu smijati. Ka`u, “OK, sku`ili smo, dobit }e{ 150 tisu}a, samo dolazi.“ “Ali“, ka`em im ja, “niste me razumjeli. Jako me bole le|a. Sada je 300 tisu}a.“ Ka`u oni, dolazi, dobi}e{ 150. Po{aljem im ja faks, doktor prepisao mirovanje i tako se nate`emo. Trenirao sam, znao sam kako }e to zavr{iti. Trebao sam sletiti u Japan u ~etvrtak. Avion sletio, mene nema. Zovu me u panici, pitaju gdje sam, ka`em da odmaram u Zagrebu. Ka`u, sjedaj na prvi avion, plati}emo 300 tisu}a. Ovo je malo smije{na anegdota, ali nikada nisam imao problema sa tim ljudima. Uvijek smo imali dogovor i uvijek smo ispunjavali dogovoreno, bez ikakvog papira.

Za{to ultimate fight nije popularan kao prije nekoliko godina?

Japan vi{e nije ono {to je nekada bio kada je u pitanju borila~ki sport. Mojim odlaskom iz Pridea, ga{enjem Pridea se puno toga promijenilo. Jednostavno, ta publika je dobrim dijelom izgubila interes.

Oti{le su najve}e zvijezde, Minotaur, Fedor, Da Silva, moja malenkost... Publika se raspr{ila, okrenula se nekim drugim stvarima. I Japan je pogodila recesija, ljudi tra`e druge izazove jer vi{e nema takvih karizmatika kakvi su bili ljudi koje sam pobrojao. I mislim da se ti dani najve}e slave te{ko mogu ponoviti.

Zbog ~ega se ugasio Pride?

Iz milion razloga. UFC ga je kupio i ugasio, jednostavno re~eno, eliminirali su konkurenciju. Za UFC se to pokazalo dobrim potezom jer Pride je bio puno ja~i, puno kvalitetniji i popularniji u svijetu.

Poslovali su na druga~iji na~in nego UFC. U tom trenutku se prodaja vlasniku Pridea u~inila pametnim potezom. Rije~ je o milionima dolara a prodao im je ko`nu torbu u kojoj su dokumenti sa trgova~kog 50

LJEVICA I DESNICA

Strašno će mi nedostajati ring...

LJEVICA NAJJA^A NA SVIJETU

Narednu Narednu borbu borbu Filipovi} Filipovi} je je zakazao zakazao za za kraj kraj januara januara

Je li jo{ va`i ona Va{a izjava da va{a desnica {alje u bolnicu, a ljevica na groblje?

Mislim da je tako.

Imate potpisan ugovor za nove

suda o registraciji. Prodao im je ugovore boraca i brand, ni{ta drugo. Te{ko je bilo to organizirati, svaki event sa sobom nosi ogroman posao i obaveze. Psihi~ki treba biti veoma jak da se organizira na visokom nivou. UFC je uradio pravi posao, ali ono {to se meni ne svi|a je hiperprodukcija.

UFC, na`alost, radi prevelik broj evenata, radi se o nekoliko desetaka evenata. Imate UFC u brojevima, zatim UFC On Fuel, UFC On Fox, pa VEC... Ljudi su zasi}eni.

U jednom danu UFC ima dva turnira. To vi{e ni najve}i hardcore fanovi ne mogu pratiti. Jednostavno, previ{e je borbi, ali to tako mora funkcionirati jer su htjeli imati monopol. Imaju stotinjak boraca i zato moraju organizirati toliko borbi kako bi svima ispo{tovali ugovore. Sigurno je da su oni sa svakim eventom u financijskom plusu, ali gledanost pada jer ljudi gube interes. Me|utim, moram kazati kako je rije~ o izuzetno poslovnim ljudima sa kojima nisam nikada imao problema. Sve dogovoreno je vrlo korektno ispunjeno i s te strane sam s njima uvijek bio zadovoljan.

Mislite da vi{e nikada ne}e biti ne~ega tako popularnog kakav je bio Pride?

Pride je bio drugi koncept biznisa.

Odr`avao se samo u Japanu i bilo je

borbe, no jednog dana }e do}i i kraj profesionalne karijere. Ho}e li vam nedostajati ring?

Itekako ho}e. Nedostajat }e mi, iako je svaka borba bila u`asan, neopisiv stres.

nekoliko Prideova u Las Vegasu. Pride je imao {est evenata godi{nje te dva Pride Bushido eventa za momke koji su se poku{avali afirmirati. Ja sam 2004. godine nastupio na svih osam i dr`im rekord jer sam odradio osam borbi. A na takvom nivou se tu}i osam borbi je bio strahovito veliki napor. Pride se odr`avao svaka dva mjeseca i bio je u`asno popularan. Ljudi su s nestrpljenjem ~ekali na borbe. UFC je drugo, sada svaki vikend imate UFC turnir.

Iz marketin{kih razloga je sve to razdijeljeno.

Takav na~in poslovanja doveo je do toga da nema vi{e zvijezda kakve su nekada postojale u borila~kom sportu?

Pa to i jeste koncept, zvijezda je UFC. Napravite anketu me|u najve}im fanovima ultimate fighta i pitajte ih ko je bio vlasnik Pridea, niko ne}e znati. Ali }e 99 postotaka znati da je Dana White vlasnik UFC-a. Sam od sebe radi brand, iako je to ponekada malo i iritantno, po meni, na dulje staze i kontraproduktivno.

Mogu shvatiti da je to ameri~ki na~in poslovanja, ali ugu{it }e tako ljude.

Nekada su dvorane od 55 tisu}a ljudi bile unaprijed rasprodane, sada ne mogu prodati 20 tisu}a ulaznica.

SLOBODNA BOSNA I 29.11.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

28.11.2012

23:11

Page 8

Stonsi:TEKST osnova.qxd

28.11.2012

23:37

Page 52

“STONESI” NA TURNEJI

Naš novinar već je uspio pogledati prvi od dva londonska rođendanska koncerta kojima THE ROLLING STONESI proslavljaju pedeset godina postojanja; mjesto događaja 25. novembra bila je “O2 Arena”, a 29. novembra u istoj dvorani slijedi još jedan koncertni spektakl neponovljivih Engleza

DANI “JEZIKA” I SLAVE “Stonesi“ su u Londonu htjeli napraviti intimnu, ro|endansku atmosferu, {to su na koncu i uspjeli Taman se atmosfera u`arila kad se Keith dohvatio prebiranja po svom Fender Telecasteru i zasvirao Gimme Shelter.

Stonesima je an|eoskim glasom pomogla Mary J. Blige, ponosna vlasnica ~ak devet Grammyja. Pjesmu je napisao Keith Richards u vrijeme kada je (ne)opravdano sumnjao da ga djevojka, ina~e filmska glumica, Anita Pallenberg vara sa Mickom Jaggerom.

Pi{e: MARIO ILI^I]

V

ijest o ro|endanskim koncertima najve}eg `ivu}eg rock banda na svijetu, legendarnih Rolling Stonesa, pro{irila se brzinom svjetlosti ~itavom planetom. Oni najbr`i i najsretniji ve} su imali priliku u`ivo u O2 Areni u Londonu prisustvovati stvaranju povijesti. Prvi koncert pred vi{e od 20.000 fanova zbilja je bio neobi~an rock spektakl.

Mick Jagger, Ron Wood, Keith Richards i Charlie Watts na pedeseti ro|endan banda pozvali su u goste, kao {to i jest red, biv{e ~lanove: Billa Wymana i Micka Taylora.

STARI VUK BILL

INTIMNA LONDONSKA ATMOSFERA Kad su njih {estorica na kraju koncerta iza{li na bis i naklonili se publici, zbrojiv{i njihove godine do{ao sam do brojke 412.

Uistinu je fascinantna `ivotna energija u tijelima vreme{nih rockera, s posebnim naglaskom na Jaggera, koji se samo u rijetkim trenucima koncerta zaustavljao na jednom mjestu. Zvu~i potpuno nevjerojatno i ~injenica kako su uop}e `ivi, pored silnih problema u pedesetogodi{njoj karijeri, droga i alkohola. Keith Richards je u svojoj knjizi @ivot potanko opisao dogodov{tine iz vlastitog `ivota, spomenuv{i da je u jednom `ivotnom razdoblju bio primoran promijeniti svih pet litara krvi u organizmu, kako bi napravio detoksikaciju.

Mick i dru{tvo odlu~ili su otvoriti koncert svojim drugim singlom I Wanna Be Your Man iz 1963., jer su upravo tim autorskim singlom probili led britanske pop rock scene toga doba. Novi menad`er banda Andrew Oldham je sasvim slu~ajno na ulici sreo Paula McCartneyja i Johna Lennona i predlo`io im da napi{u pjesmu za novi singl, za band u nastajanju, {to su ova dvojica bez razmi{ljanja prihvatila i rodio se hit. Zanimljivo je da su nekoliko mjeseci kasnije slavni The Beatlesi snimili 52

istu pjesmu, ali su se izvedbe toliko razlikovale da su ta dva banda trenuta~no prestali biti konkurencija jedni drugima.

Sve je u Londonu bilo spektakularno.

Pozornicom u obliku ~uvenog ispla`enog jezika koji rubovima okru`uje obo`avatelje, Stonesi su se odlu~ili {to vi{e pribli`iti publici. Zapravo, htjeli su napraviti intimnu, ro|endansku atmosferu, {to su na koncu i uspjeli. Uslijedilo je iznena|enje jer su Stonesi odsvirali pomalo zaboravljene pjesme Get Off Of My Cloud i It s All Over Now, koje band nije u`ivo izvodio skoro petnaest godina. Nakon posvete {ezdesetim godinama stolje}a uslijedio je gitarski uvod Keitha Rchardsa u pjesmi Paint It Black. Na scenu se penju prate}i vokali Lisa Fischer i Bernard Fowler, i O2 Arena je na nogama. Rijetko koji band na svijetu posjeduje takvu vrstu energije. Naprosto, Stonesi su jedini u stanju stvoriti takvu simbiozu s publikom.

Nakon burnog uvoda slijedi opu{taju}a, legendarna Wild Horses. Nakon pjesme All Down The Line, na scenu se penje veliki Jeff Beck koji je zajedno s bandom zagrmio svoj stari hit Going Down . Nekada ~lan planetarno popularne trojke iz banda Yardbirds jo{ uvijek je u snazi. Iako u poznim godinama kao i Rolling Stonesi, njegova gitara i danas ima du{u. Odjeven u bijelo, s bijelim Fenderom na koljenu, rame uz rame s Ronnijem Woodom, Beck je grmio kao nekad. Svakako, koncert je kulminirao kada je Mick na scenu pozvao Billa Wymana, nekada{njeg basista banda koji je sa Stonesima svirao od 1962. do 1996. godine. Zajedno su kao nekad otpra{ili It s Only Rock‘n‘Roll i antologijsku Honkey Tonk Woman. Stari vuk Bill Wyman u svom karakteristi~nom “ukopanom stavu” na pozornici “vozio” je bass dionice kao kakav mladi}, a dvorana O2 Arene je drhtala.

Uslijedile su Before Make Me Run i Happy, kao sti{avanje pred buru.

A onda spektakl. Na scenu izlazi Mick Taylor, dvorana se prolama nakon uvodnih taktova legendarne Midnight Rambler. Čini se kako Stonesi sa dvije solo gitare zvu~e jo{ savr{enije, jer se Taylorove godine uop}e ne primje}uju. Gitarski velemajstor Taylor, uz neponovljivog Richardsa i sjajnog Woodsa na bassu u~inili su koncert u Londonu povijesnim. U cijeloj pri~i nikako ne treba zaboraviti velikog gospodina za bubnjevima Charlieja Watsa, koji je poput dobrog duha banda.

SLOBODNA BOSNA I 29.11.2012.

Stonsi:TEKST osnova.qxd

28.11.2012

23:38

Page 53

ZAJEDNO SA BILLOM I MICKOM

IMA IMA LI LI @IVOTA @IVOTA POSLIJE POSLIJE “STONESA” “STONESA”

Na Na ro|endanskom ro|endanskom koncertu koncertu uu londonskoj londonskoj O2 O2 Areni Areni okupilo okupilo se se vi{e vi{e od od 20.000 20.000 fanova fanova

DUGO PRIJATELJSTVO Mick Jagger i Keith Richards

Sveprisutan, konstantan, a u isto vrijeme neobi~nog stila kojim svira ve} vi{e od pola stolje}a. Nakon Ramblera jo{ su zajedni~ki odsvirali i Miss You i ponovno zapalili O2 Arenu. Uslijedile su pjeme Start Me Up, Tumbling Dice i Brown Sugar. Za ovu posljednju pjesmu vezana je i misteriozna pri~a o tajnoj Jaggerovoj ljubavi. Prema svemu sude}i Mick Jagger je pjesmu 29.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

posvetio glazbenici Marshi Hunt, s kojom je bio u vezi iz koje ima i k}erku Karisu. Na kraju dvosatnog ludila uslijedila je pjesma Sympathy For The Devil, s kojom je i zavr{en slu`beni dio mini koncertne turneje.

Naravno, kraj nikad nije kraj. Stare vukove nije trebalo dugo zvati na bis.

Vratili su se i otpra{ili You Can’t Always Get What You Want, i odjavnu Jumpin

Jack Flash, koja je trajala skoro petnaest minuta. Za to vrijeme je u dvorani izmjereno najvi{e decibela. Rolling Stonesi }e mini turneju od ~etiri koncerta nakon dva londonska u O2 Areni, nastaviti u SAD-u. Zakazana su dva koncerta u New Jerseyju sredinom idu}eg mjeseca, te posljednji peti u nizu u New Yorku, kojim bi i zavr{ila ro|endanska turneja tog velikog banda. Stonesi su se itekako spremili za dostojnu proslavu ro|endana.

Samo nekoliko dana prije londonskih koncerata u prodaju je pu{tren Greatest Hits album pod nazivom Grrr!. Uz trostruki album Grrr!, osim 50 pjesama koji simboli~ki predstavljaju 50 godina rada banda, dolazi i bogato opremljena knji`ica od dvanaest stranica sa neobi~nim detaljima iz `ivota glazbenika koji su pro{li kroz band. Naravno, postoje i Delux ali i Superdelux izdanje sa pet CD-ova, 85 pjesama i mini vinilom od 7 in~a, za fanove s malo dubljim d`epovima.

Nakon njujor{koga koncerta najavljeno je i DVD best of izdanje sa zapisima snimljenim na ro|endanskim koncertima.

Iako postoje skeptici koji misle kako Stonesi vi{e nemaju {to re}i na glazbenoj sceni, nova pjesma koja je uvr{tena na best of album Grrr!, a zove se Doom and Gloom, a koja se strelovito penje svjetskim top ljestvicama, u startu ih demantira.

53

Gojko Beric:TEKST osnova.qxd

28.11.2012

23:34

Page 54

EKSKLUZIVNO

Gojko Berić je prvi bosanskohercegovački novinar koji je još 1979. u Dubrovniku intervjuirao jednog od najvećih pisaca naše epohe, danas teško bolesnog kolumbijskog nobelovca, koji gubi pamćenje; razgovor s piscem kultnog romana “Sto godina samoće” objavljen je u sarajevskom “Svijetu”, a mi ga ponovo nudimo čitaocima, uz propratni Berićev tekst

TAKO JE GOVORIO GARCIA MARQUEZ Milioni Marquezovih ~italaca {irom svijeta sada su suo~eni sa krajem njegovog magi~nog pisanja osamdesetih godina bio planetarni hit, `ivi sa svojom suprugom Mercedes u Meksiku.

NOVINAR KOLIKO I KNJI@EVNIK

Pi{e: GOJKO BERI]

N

ema nikakvih vijesti o Gabrielu Garciji Marquezu. Posljednja je obi{la svijet po~etkom jula ove godine, kada je njegov mla|i brat iza{ao u javnost sa informacijom da slavni pisac boluje od demencije, da ima problema sa pam}enjem i da ne}e mo}i da pi{e nastavak svoje autobiografske trilogije Vivir para contarla (@ivjeti da bi se pripovijedalo).

Kao da je pisac u liku Aureliana Buendie naslutio i svoju sudbinu, jer je i Aureliano imao “te{ko}a da se prisjeti svih stvari do kojih je do{ao u svojoj laboratoriji i da je po~eo da ih bilje`i kako bi se sjetio njihovih imena”. Ukoliko se sje}anje izgubi, poru~uje nam Marquez, postoji opasnost i da Macondo nestane sa lica zemlje. Autor besmrtnog romana Sto godina samo}e, koji je sedamdesetih i 54

Milioni Marquezovih ~italaca {irom svijeta sada su suo~eni sa krajem njegovog magi~nog pisanja. Ve}ina ih vjerovatno ponovo prelistava stranice njegovih ~uvenih romana. U mom slu~aju postoji i jedan razlog li~ne prirode koji me sje}a na ovog nobelovca, koji je sebe smatrao novinarom koliko i knji`evnikom. Koliko sam se ovih dana uspio raspitati kod nekoliko kolega koji u novinarskoj profesiji imaju dugo pam}enje, sva je prilika da sam bio prvi, a mo`da i jedini bosanskohercegova~ki novinar koji je intervjuirao jednog od najve}ih pisaca na{e epohe.

Bilo je to polovinom januara 1979. u Dubrovniku, gdje je tih dana u reprezentativnom, novosagra|enom hotelu Libertas , zasjedala Me|unarodna komisija UNESCO-a za probleme komunikacija, a Marquez je, zajedno sa jo{ petnaestak mislilaca i stru~njaka iz cijelog svijeta, bio njen ~lan. To je bio njegov prvi susret s Jugoslavijom, koja }e samo desetak godina kasnije nestati u po`aru krvavog etni~kog rata i u kojem }e i hotel Libertas, projektilima s topovnja~a JNA, biti uni{ten.

Sa “kraljem magi~nog realizma” upoznao me je novinar Bo`o Rafajlovi}, dugogodi{nji dopisnik Tanjuga iz Madrida.

Marquez je pristao na kra}i razgovor, koji }emo obaviti u pauzi izme|u dva zasjedanja.

Dva sata kasnije, pisac je, zajedno sa Rafajlovi}em, iza{ao iz sale za sjednice.

Uskoro smo sjeli na omanji kanabe u uglu prostranoga hola. Napolju je padala ki{a.

Onizak rastom, guste, ku{trave crne kose i brkova, Marquez je bio u svijetlim hla~ama, tamnom sakou i bijeloj ko{ulji, bez kravate. Nosio je kratke ~izmice bordo boje, koje su njegova omiljena obu}a.

Marquez je tada imao pedeset i dvije godine. Tri godine kasnije bi}e ovjen~an Nobelovom nagradom. Garcia Marquez je ro|en 1927. u kolumbijskom selu Aracataci, blizu obale Karipskog mora, koje mu je poslu`ilo kao predlo`ak za oblikovanje mitskog Maconda, naj~uvenijeg izmi{ljenog sela cijele svjetske literature, gdje se naizmjeni~no smjenjuju jake ki{e i nepodno{ljiva vru}ina.

Razgovor s Marquezom objavljen je u sarajevskom Svijetu. Naravno, s Marquezom se i tada i kasnije moglo razgovarati na mnogo na~ina. Kad bih taj jedan sat davnog vremena mogao vratiti, mo`da bih ovog genijalnog pisca propitivao samo o novinarstvu. Tom profesijom bavili su se toliki veliki pisci - od Hemingwaya i Camusa, do Umberta Eca i Orhana Pamuka ali se nijedan nije tako strastveno predavao novinarskom poslu kao Marquez. Gotovo tri decenije je redovno, iz sedmice u sedmicu, pisao kolumne u kolumbijskom listu El Espectador, javljaju}i se redovno ma gdje se u svijetu zatekao. Kada se jedan drugi list, Cambio, u sudaru sa neoliberalnim kapitalizmom na{ao pred ga{enjem, Marquez je novcem od Nobelove nagrade kupio list, da bi on i njegove novinarske kolege imali gdje da pi{u. Mo`ete li danas zamisliti i{ta sli~no? Samo mali dio Marquezovih novinarskih zapisa objavljen je u knjizi Crvena riba. Pisao je o svemu {to `ivot ~ini `ivotom, svjedo~e}i da nema velikih i malih tema, ve} samo dobrih i SLOBODNA BOSNA I 29.11.2012.

Gojko Beric:TEKST osnova.qxd

28.11.2012

23:34

Page 55

BERI]EV DUBROVA^KI INTERVJU S MARQUEZOM BOG BOG GA GA PO@IVIO PO@IVIO

Gabriel Gabriel Garcia Garcia Marquez Marquez

29.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

55

Gojko Beric:TEKST osnova.qxd

28.11.2012

23:35

Page 56

EKSKLUZIVNO INTERVJU S “KRALJEM MAGI^NOG REALIZMA”

Mislim da je veoma mali broj revolucija u svijetu koje su uspjele da to zaista i budu U DUBROVA^KOM “LIBERTASU” Gabriel Garcia Marquez dao je 1979. intervju velikom bosanskohercegova~kom novinaru Gojku Beri}u

Kako obja{njavate svoju ogromnu popularnost u svijetu, a posebno sve ve}e interesovanje koje u Evropi vlada za latinoameri~ku knji`evnost? @elio bih da naglasim da se popularnost mojih knjiga u Evropi ne mo`e odvojiti od popularnosti latinoameri~ke literature, od djela Borgesa, Cortazara ili Vargasa Llose... Pitali ste me {ta je uzrok toj popularnosti? Ja mislim da je latinoameri~ka knji`evnost popularna na evropskom kontinentu u prvom redu zbog svoje istinitosti. Istinitost te literature dose`e do srca i zato je ona tako i popularna. Ali ipak moram dodati da savremena latinoameri~ka knji`evnost nije tako nova kao {to to Evropi mo`da izgleda. Vode}e pisce Latinske Amerike Evropa je upoznala tek prije nekoliko

56

godina. Me|utim, mi smo po~eli da pi{emo i objavljujemo jo{ prije dobrih dvadeset godina.

SVIJET I SOPSTVENO DJETINJSTVO Ipak, mora da postoji jo{ ne{to {to je uticalo da latinoameri~ka knji`evnost tako sna`no prodre i u ostale dijelove svijeta?

Ono {to nas je tako|e u~inilo poznatim i popularnim, to je kubanska revolucija.

Dakle, da objasnim: mi smo radili odavno, pisali smo odavno, ali u Evropu nismo prodrli ranije zato {to nije postojalo “zvono” koje bi privuklo pa`nju i omogu}ilo eho te na{e knji`evnosti. Bilo je potrebno da se dogodi revolucija na Kubi pa da se Evropa i svijet zainteresuju i za ostale

~injenice zelenog kontinenta, koje su Evropljanima do tada bile daleke i nepoznate. Tako je, eto, otkrivena i latinoameri~ka knji`evnost. ^injenica da nam je bio potreban taj historijski doga|aj da bi postigli popularnost o kojoj danas govorimo, istovremeno je i zanimljiva i tragi~na. S druge strane, bilo je potrebno da se eho na{e evropske popularnosti vrati do Latinske Amerike pa da ~itaoci i u na{im zemljama shvate da je rije~ o velikim, poznatim i dobrim piscima.

A, {ta za Vas zna~i rije~ revolucija?

Ja sam vrlo lo{ teoreti~ar. Ja sam, prije svega, posmatra~ stvarnosti, pragmati~ar koji `eli da posmatra stvari u odnosu na ~injenice. Ja nisam dogmati~ar.

SLOBODNA BOSNA I 29.11.2012.

Gojko Beric:TEKST osnova.qxd

28.11.2012

23:35

Page 57

BERI]EV DUBROVA^KI INTERVJU S MARQUEZOM Dobijao sam od njih pisma. I svima njima se ~inilo da ~itaju istoriju svoje sopstvene porodice. U tome je, mislim, stvar.

Imate li potrebu da mladim piscima dijelite savjete?

U principu, nerado to ~inim. Ali to je ponekad nemogu}e izbje}i. U tom slu~aju, nalazim za potrebno da mladom ~ovjeku ka`em da uvijek treba pisati samo o onome {to se poznaje. A sigurno je da ono {to ~ovjek najbolje poznaje jeste svijet i `ivot njegovog sopstvenog djetinjstva.

Terminolo{ki gledano, mislim da bi revoluciju trebalo shvatiti kao pokret kojim je zahva}eno ~itavo dru{tvo. Mislim da je veoma mali broj revolucija u svijetu koje su uspjele da to zaista i budu.

Smatrate li da je politika, u svojoj ukupnosti, ravna umjetnosti?

Mislim da politika, kao i umjetnost, u krajnjoj liniji predstavlja napor i poku{aj da se pribli`imo stvarnosti. Politika me upravo i interesuje kao jedna od mogu}nosti pribli`avanja stvarnosti.

Vjerujem da uspjeh mojih knjiga le`i upravo u tome {to u njima nisam nastojao da o bilo ~emu “filozofiram”, nego da ~itaocu pribli`im jednu stvarnost i postignem da se ona shvati.

Ka`ete: stvarnost. A jedna re~enica u Va{em romanu Jesen patrijarha glasi: “Nije va`no {to vam se to danas ne ~ini uvjerljivim, dan prije ili kasnije bi}e istinito.”

Mislim da bi ta re~enica mogla poslu`iti kao moto cjelokupnog mog knji`evnog postupka. Uzmite roman Sto godina samo}e. Ja ne mislim da je to moja najzna~ajnija knjiga, ali u redu...

Ona je svakako najvi{e prevo|ena i {tampana u najvi{e tira`a. Ljudi su tu knjigu ~itali u raznim dijelovima svijeta.

29.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

Mo`ete li nam, dakle, ne{to re}i o svom djetinjstvu i o eventualnoj vezi tog razdoblja Va{eg `ivota sa Va{im stvarala{tvom?

Dabome, o tome mogu dosta da vam pri~am. ^ini mi se da mogu da ka`em da sve ono {to sam do`ivio u djetinjstvu, otprilike do moje osme godine, da je sve to zapisano i u mojim knjigama. Uvjeren sam da sam imao sre}no i zadovoljno djetinjstvo. Svakako, patio sam kao i svako malo dijete, ali ipak imao sam pristup onome {to mislim da je bila jedna stvarnost. @ivio sam u jednom porodi~nom i dru{tvenom krugu gdje su se mitovi preplitali sa realno{}u, a predrasude mije{ale sa naukom. Moje djetinjstvo je bilo takvo. Takva je Latinska Amerika. To mi je dalo mogu}nost da cijelu tu situaciju objasnim i opi{em kao realnu. Mislim i vjerujem da je taj ambijent bio ono {to je u meni probudilo potrebu da pi{em i da se bavim literaturom. Zapravo, da pi{em i pri~am o realnosti. Zbog toga je razumljivo da je moja osnovna knji`evna forma, u stvari, poetska. Rade}i na svojim knjigama, nastojim da realnost prenesem i uobli~im na poetski, lirski na~in.

STVARNOST - NAJBOLJI IZVOR INFORMACIJA Postoji li, mo`da, jo{ neki aspekt u vezi s Va{im djetinjstvom? Za{to svoje djetinjstvo ograni~avate na svega osam godina?

Djetinjstvo je za mene trajalo svega osam godina, jer je tada nastupila jedna totalna promjena u mom `ivotu. Do svoje osme godine `ivio sam u ku}i mojih djedova gdje sam, u stvari, i do`ivio sve ono {to opisujem u svojim knjigama.

Smr}u mojih djedova, koji su me njegovali i podizali, bio sam primoran da promijenim porodi~ni krug i ~ini mi se da sam cijeli ostatak svoga `ivota proveo nastoje}i da objasnim i protuma~im to moje prvo djetinjstvo. Zato i ka`em da sam imao sre}no i dobro djetinjstvo. Jer,

lo{ih novinara. Smatrao je da su talent i praksa dva najva`nija uslova za uspje{no bavljenje novinarstvom. “Ko nije ro|en za novinarstvo i nije spreman da `ivi samo za to ne mo`e izdr`ati da obavlja jedan toliko nepojmljiv i nezasit posao, koji se iscrpljuje u svakoj vijesti, kao da je to zauvijek, ali koji ti ne dopu{ta ni trenutak spokoja dok ponovo ne po~ne{ sa vi{e strasti nego ikada samo minut kasnije”, pisao je Marquez.

PRIJATELJSTVO S CASTROM Prema Marquezovom kazivanju, na njegovo pisanje sna`no je uticao Ernest Hemingway, “ne samo svojim knjigama, ve} i zadivljuju}im poznavanjem zanatskog umije}a pisanja”. Sreli su se samo jednom, posve slu~ajno. “Prepoznao sam ga iznenada kako kora~a bulevarom St. Michele u Parizu jednog ki{nog dana u prolje}e 1957. godine. Izgledao je tako `iv me|u tezgama sa knjigama da mi je i danas te{ko da zamislim kako su ga tada od smrti dijelile samo ~etiri godine.” Hemingwayevu Ma~ku na ki{i Marquez smatra najboljom ikada napisanom kratkom pri~om. “Njegova sposobnost bila je genijalna, ali, na`alost, kratkog vijeka.”

O svom novinarskom iskustvu i pogledima na ovu profesiju pisao je u madridskom El Paisu, kad je ve} imao sedamdeset godina. Bio je nostalgi~an prema svojoj novinarskoj mladosti i kriti~ki raspolo`en prema modernom novinarstvu: “Prije pedeset godina, nisu bile u modi novinarske {kole. U~ilo se u redakcijama, u {tamparijama, u kafanici preko puta redakcije, na sjedeljkama petkom uve~e.

List je bio fabrika informacija, i u~enja i proizvodila je mi{ljenje u ambijentu kolektivnog rada gdje je moral imao svoje mjesto. Mi novinari bili smo uvijek zajedno, `ivjeli smo zajedno, bili smo toliki fanatici da o drugom nismo ni razgovarali.

Rad je bio neodvojiv od prijateljstva, sa duhom zajednice koja nam je ostavljala veoma malo vremena za privatni `ivot. Bez sazivanja, skoro svi bi se nalazili u pet poslije podne na kafi u jednom baru.

Popodnevno okupljanje bilo je prilika za druge ‘lekcije u pokretu’. Novinarstvo smo nazivali najljep{im pozivom na svijetu.

A oni koji nisu u~ili u tim pasioniranim raspravama, u toj {koli otvorenoj 24 ~asa, ili pak oni koji su se dosa|ivali od tolike pri~e o istim stvarima, bili su upravo oni koji su vjerovali da `ele biti novinari ali stvarno to nisu bili.”

“A danas? Sve se promijenilo”, pi{e Marquez: “Ima {kola za novinarstvo, ili, preciznije re~eno {kola za dru{tvene komunikacije. Ali rezultati nisu ohrabruju}i. U ovim posljednjim godinama kao da se zanat nije uspio razviti istom brzinom kao i njegovi instrumenti. Novinari su se 57

Gojko Beric:TEKST osnova.qxd

28.11.2012

23:35

Page 58

EKSKLUZIVNO da nije bilo tako, ne znam {ta bi onda iz svega toga proiza{lo. Ponekad mi postavljaju pitanje {ta mislim o prolaznosti kao osje}anju `ivota. Ne znam {ta da im ka`em. ^ini mi se da je o tome dosta re~eno u mojim knjigama.

Kako dolazite do ideje za pisanje, s lako}om ili te{ko?

Ni jedna moja knjiga nema za osnovu nekakvu ideju. ^ak mislim da nemam ma{te. Moj knji`evni postupak kriti~ari kvalifikuju kao “magi~ni realizam”. Ja o tome, vjerujte, ne znam ni{ta. U stvari, osnova svih mojih knjiga je slika. Na primjer, u pri~i Ojarasco dajem sliku jednog djeteta koje je prinu|eno da sjedi u jednom }o{ku zato {to su ga stariji upla{ili rekav{i mu da }e duhovi svih mrtvih iza}i ako se ono pomakne odatle. ^ini mi se da sam ja, ustvari, prenio tu sliku vidjev{i samog sebe uz takvu prijetnju. Polaze}i od te slike, konstruisao sam cijelu pri~u. U romanu Pukovniku

informacija za svako umjetni~ko djelo, pa neosporno i za literarno. Mo`da malo pretjerujem, ali mislim da se mo`e re}i da je svako knji`evno djelo dio pi{~eve autobiografije. Svaki junak svake knjige u stvari je samo jedan od aspekata jednog dijela `ivota samog autora.

Da li Vas pisanje mijenja kao ~ovjeka?

Naravno. Onako kao {to stvaram jedno djelo, tako i ono mene samog mijenja i transformi{e. U tom pogledu mislim da poetsko stvaranje dobrim dijelom li~i na stvaranje starih srednjovjekovnih alhemi~ara. Govorilo se i vjerovalo da alhemi~ari tra`e kamen mudrosti. Me|utim, ono {to su oni tra`ili nije bio nikakav kamen mudrosti, nego kamen sopstvene savjesti. Bila je to, zapravo, potraga za sopstvenim savr{enstvom. Mislim da je literarno, poetsko stvaranje, koje polazi od stvarnosti onako kao {to ~inim ja, tako|e

MARQUEZ, ZAUVIJEK Slavni Kolumbijac i nobelovac napisao je neke od globalno najva`nijih romana

izgubili u lavirintu tehnologije lansirane bez kontrole budu}nosti. Do te mjere da su redakcije postale asketske radionice za usamljene navigatore, gdje izgleda lak{e komunicirati sa zvjezdanim prostorima nego sa srcima ~italaca. Dehumanizacija je galopiraju}a.”

Ogor~en re`imom i stanjem u zemlji, Marquez se davno razi{ao sa svojom domovinom Kolumbijom. @ivio je na Kubi i u drugim zemljama tako da je posljednjih pedeset godina proveo u inostranstvu, uglavnom u Meksiku. “Oti{ao sam da bih na{ao mjesto gdje mogu ne{to da u~inim za traganje i te`nja ka sopstvenoj Kolumbiju, a to je da pi{em.” Poznato je savr{enosti. A samim tim, to je i traganje njegovo vi{edecenijsko prijateljstvo sa za savr{enijim dru{tvom. U osnovi, Fidelom Castrom. Marquez je odbio frak i samim tim, pisanje postaje politi~ki rad. u no{nji karipskog seljaka do{ao u kraljevsku pala~u u Stockholmu da primi Koliko poznajete jugoslovensku Nobelovu nagradu. Na pitanje jednog svog literaturu? prijatelja {ta misli o smrti, Marquz je Na`alost, gotovo nimalo. Ali dozvolite odgovorio: “Mu~i me pomisao da bi smrt mi da ka`em za{to. Pitam se koliko je mogla zauvijek da traje.” jugoslovenskih knji`evnika prevedeno na A evo kako je tekao razgovor sa velikim {panski? ^ini mi se, vrlo malo. Ne znam piscem, koji mi je svojim dolaskom u ~ija je to krivica. Ipak, imao sam Dubrovnik pru`io rijetku privilegiju da ga zadovoljstvo da upoznam poeziju jednog li~no upoznam. Čim smo sjeli, Marquez mi jugoslovenskog pjesnika koga smatram je rekao da mogu ra~unati na razgovor od velikim pjesnikom. To je Vasko Popa. najvi{e pola sata, te da }e govoriti na Marquez je ve} drugi ili tre}i put pogledao {panskom, {to uvijek ~ini kad govori o na sat. Iskoristio smo njegovo strpljenje i knji`evnosti. Prevodi}e Bo`o Rafajlovi}. postavio jo{ jedno pitanje: Pru`io sam mu BIGZ-ovo d`epno izdanje njegovog romana Sto godina samo}e i Kao i mnogi veliki pisci i Vi ste zamolio da mi napi{e posvetu. Marquez je po~eli pisati kao novinar. Kako danas oklijevao trenutak-dva i, gledaju}i me u o~i gledate na tu profesiju? upitao: “Vidim da ste kupili moju knjigu, Ja sam ovdje veoma zauzet, nisam ali da li ste je i pro~itali?” Naravno, to se do{ao kao turista, ve} da radim. Pa ipak, podrazumijevalo.

Uzeo je knjigu i na mi razgovaramo evo ve} ~itav sat. Mislim jedinoj ~istoj strani napisao “Para Gojko, de da to dovoljno govori o mom odnosu sui amigo Gabriel”. (Za Gojka, od prijatelja prema novinarstvu. Novinarstvom sam se Gabrijela). Jedan dubrova~ki fotograf, moj bavio u te{kom periodu mog `ivota. Ono ve} pokojni prijatelj, napravio je zajedni~ki mi je pomoglo ne samo da mnogo snimak. Marquez je `elio da odmah putujem i mnogo vidim, ve} i da savladam pre|emo na stvar. “Da vidimo, dakle, {ta te`ak zanat pisanja. vas interesuje? Da po~nemo...”

UVIJEK PRISUTNA POLITIKA: Mislim da politika, kao i umjetnost, u krajnjoj liniji predstavlja napor i pokušaj da se približimo stvarnosti. Politika me upravo i interesuje kao jedna od mogućnosti približavanja stvarnosti nema ko da pi{e polazna osnova opet je bila jedna slika. To je slika ~ovjeka koga sam jedanput kao malo dijete vidio na obali rijeke dok je ~ekao dolazak broda. Iz te davne slike koju nosim iz djetinjstva izgra|ena je cijela knjiga. Roman Sto godina samo}e zasnovan je na upam}enoj slici djeda koji vodi svog unuka da prvi put u `ivotu vidi i dotakne led. U knjizi Jesen patrijarha slika je opet osnova svega, slika ~ovjeka koji se na{ao potpuno sam u prostoriji punoj krava. Ono {to nazivamo nesvjesnim, ima u literarnom stvaranju izuzetan zna~aj. U tom pogledu, slike imaju, barem za mene, posebnu mo} i snagu da pokrenu i konstrui{u. [to se mene ti~e, mislim da nikad nisam stvarao na osnovu ideja. Ne volim da teoreti{em, nego da pi{em.

Teoretisanje sam odbacio kao vlastitu intelektualnu nesposobnost i zato polazim od slike, koja me podsti~e da vidim i sagledam stvarnost. Mislim da je to dobro.

Da li se ba{ s razlogom u djelu svakog pisca tra`i i ne{to autobiografsko?

Postoji dijalekti~ka veza izme|u autora i njegovog djela. Uvijek sam smatrao da je stvarnost najbolji izvor

58

SLOBODNA BOSNA I 29.11.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

28.11.2012

23:11

Page 9

Steci:TEKST osnova.qxd

28.11.2012

23:28

Page 60

GOR^INOVO VELIKO OTKRI]E

U Bošnjačkom institutu u Sarajevu 27. novembra otvorena je izložba fotografija “OROROTS: STEĆCI IZ ARMENIJE“ autora GORČINA DIZDARA, koji je tokom studijskog putovanja u Armeniju naišao na nevjerovatno otkriće: nadgrobne spomenike koji stilom i oblikom umnogome podsjećaju na bosanske stećke; za “SB“ Dizdar govori sličnostima i razlikama između armenskih “bešika“ i naših stećaka, te kulturološkoj i istorijskoj vezi koja bi, ukoliko se dokaže, mogla promijeniti čitavu percepciju srednjovjekovne Bosne i uticaja njene duhovnosti i umjetnosti na Evropu

ZAPISI I SLIKE Gor~in Dizdar radi na doktorskoj disertaciji ~ija je tema simbolika ste}aka

ARMENSKE KOLIJEVKE Bliski srodnici bosanskih ste}aka na Kavkazu Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

A

rmenci ih nazivaju “ororots“, {to u prijevodu zna~i “be{ika“ ili “kolijevka“. Radi se o srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima koje je na dalekom Kavkazu sasvim slu~ajno, tokom studijskog putovanja u okviru kojeg je posjetio isto~nu Tursku, Gruziju i Armeniju, otkrio Gor~in

60

Dizdar, tragaju}i za dokazima kulturolo{kih veza izme|u srednjovjekovnog Balkana i Kavkaza.

SPOMENICI NA CRKVENOM GROBLJU Dizdar trenutno poha|a doktorski program iz humanisti~kih nauka na Univerzitetu York u Torontu. Glavna tema njegove doktorske disertacije je upravo simbolika ste}aka, ali iz jedne {ire, komparativne perspektive.

“Jedan od segmenata mog rada bilo je i istra`ivanje srednjovjekovne armenske umjetnosti. Armenci imaju jedan vrlo specifi~an oblik nadgrobnog spomenika koji se naziva ha~kar, vrlo je poznat i predstavlja neku vrstu njihovog nacionalnog simbola. [efik Be{lagi}, na{ poznati istra`iva~ ste}aka, jo{ 60-ih godina pro{log stolje}a putovao je u Armeniju i napisao ~lanak o ha~karima, spominju}i njihove mogu}e sli~nosti sa ste}cima“, pri~a Gor~in Dizdar.

SLOBODNA BOSNA I 29.11.2012.

Steci:TEKST osnova.qxd

28.11.2012

23:28

Page 61

STE]CI IZ ARMENIJE

ZAPANJUJU]A SLI^NOST Kamene spomenike koji izgledom i stilom umnogome podsje}aju na ste}ke Dizdar je otkrio u armenskom gradi}u A{arak 29.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

Ha~kari su bogato dekorisane kamene plo~e ~iji su naj~e{}i motivi krstovi, solarne plo~e, rozete, te razne floralne i apstraktne arabeske. Upore|uju}i ih sa ste}cima, Dizdar ka`e kako je ubrzo shvatio da su te dvije vrste nadgrobnih spomenika odraz razli~itih, ~ak suprotstavljenih duhovnih koncepcija i shvatanja, te da izuzev perioda u kojem su nastali izme|u njih nema mnogo sli~nosti. Me|utim, kada je stigao u A{arak, gradi} u blizini armenske prijestolnice Jerevana ~ije stanovnike prati reputacija “najglupljih Armenaca“, na starom groblju crkve Surb Marine, sagra|ene u 13. stolje}u, prvi put je vidio kamene spomenike koji su ga istog trenutka asocirali na bosanske ste}ke.

“Te be{ike u Armeniji su vrlo rijetki spomenici - u ~itavoj zemlji ima ih mo`da svega 50 ili 60, a dijele zaista neke zapanjuju}e sli~nosti sa na{im ste}cima“, nagla{ava na{ sagovornik.

Dodaje da u literaturi jo{ nije prona{ao tekstove koji bi govorili o takozvanim “ororots“ ili “be{ikama“, ali ga je na putovanje u Armeniju zapravo i potakla teorija o mogu}oj istorijskoj, kulturolo{koj i religijskoj vezi izme|u Bosne i Armenije.

“Radi se o jednoj od glavnih teorija ste}aka koja se vezuje za Crkvu bosansku, njeno djelovanje i navodno hereti~ko u~enje, odnosno jedan oblik kr{}anstva koji se razlikovao i od katoli~anstva i od pravoslavlja i bio je pod sna`nim uticajem bugarskih bogumila. Ono {to se zna je da je u 7. vijeku u Armeniji nastao pokret Pavli}ana ili Pavlikjanaca. To je bio hereti~ki pokret koji je nagla{avao apostolsko siroma{tvo i imao je neke elemente gnosti~kog dualizma, mo`da i manihejstva. Poznato je da su bizantske vlasti pripadnike tog pokreta u vi{e navrata protjerivale u dana{nju Bugarsku, ve}inom u grad Filipopolis, dana{nji Plovdiv.

Upravo tamo je i ro|en pokret bo gumilstva, tako da postoje neke istorijske naznake o direktnim vezama sa Bosnom.

Naravno, ni{ta od toga jo{ nije dokazano“, obja{njava Dizdar. “Problem je u tome {to o periodu srednjovjekovne Bosne postoji vrlo malo pisanih dokumenata, ali ~injenica je da su Pavli}ani preseljeni iz Armenije u Bugarsku. Čak i danas u Vojvodini i Rumuniji postoji nekoliko sela u kojima `ive Pavli}ani. U Srbiji su oni zvani~no nacionalna manjina i zovu se Pal}ani. Jo{ nisam imao priliku otputovati tamo, ali nadam se da }u uskoro oti}i i na taj na~in zaokru`iti ovo otkri}e iz Armenije. Volio bih i malo detaljnije istra`iti neka podru~ja u Bugarskoj i Makedoniji gdje se zna da su djelovali bogumili. Kada bi se i tamo na{lo ne{to {to li~i na armenske be{ike i bosanske ste}ke, to bi za mene bio kona~ni dokaz direktne 61

Steci:TEKST osnova.qxd

28.11.2012

23:29

Page 62

GOR^INOVO VELIKO OTKRI]E

NOVE INTERPRETACIJE “@elja mi je da ovim istra`ivanjem doprinesem jednom bogatijem i slobodnijem pristupu tematici ste}aka”, ka`e Dizdar

PLANOVI FONDACIJE “MAK DIZDAR“

Makova hiža u Stocu postaje centar za izučavanje stećaka Izlo`ba Ororots: Ste}ci iz Armenije predstavljena je nedavno i u Stocu, u okviru manifestacije Slovo Gor~ina. Dizdar ka`e da se ve} razgovaralo o gostovanju ove postavke u Tuzli, Mostaru, Zagrebu i Ljubljani, a interes je iskazala i armenska zajednica u Veneciji. “Bila bi velika stvar kada bi izlo`bu vidjela i javnost izvan na{e regije. Nadam se da }e ove fotografije u budu}nosti biti dio jedne {ire izlo`be, jer ako budemo i{li dalje u Evropu i svijet, trebalo bi i ste}ke uklju~iti u postavku, s obzirom da {ira evropska javnost nije toliko upoznata sa tom umjetno{}u“, pri~a Gor~in Dizdar.

A za one koji ne znaju, Gor~in je unuk jednog od najve}ih bosanskohercegova~kih pjesnika Maka Dizdara i ujedno direktor Fondacije koja nosi Makovo ime, a

62

koja je osnovana prije deset godina sa ciljem za{tite i promocije poetskog djela Maka Dizdara. Fondacija je vremenom pro{irila svoje aktivnosti na istra`ivanje srednjovjekovne bosanske kulture i umjetnosti.

“Makova hi`a u Stocu polako postaje jedna vrsta centra za izu~avanje ste}aka. U ovoj godini kona~no smo, ~ini mi se, stekli jedno {ire priznanje javnosti i dobili podr{ku nekoliko dr`avnih institucija. @elja mi je da se nakon zavr{etka doktorata vratim u BiH i da se Fondacija Mak Dizdar razvije u jedan ozbiljan istra`iva~ki institut, koji bi se permanentno bavio ovom tematikom i uspostavljao veze sa drugim srodnim institucijama u Evropi i svijetu“, nagla{ava Gor~in Dizdar.

veze. U ovom trenutku, to je jo{ uvijek hipoteza.“ Izlo`ba fotografija armenskih “ste}aka“, koja je otvorena 27. novembra u Bo{nja~kom institutu u Sarajevu, prvo je ve}e predstavljanje Gor~inovih otkri}a i njegovih interpretacija ororotsa bosanskohercegova~koj javnosti. Zanimljivo je da se ni u doma}im nau~nim krugovima do sada nije ~ulo za ovu vrstu nadgrobnih spomenika. Dizdar ka`e da je o tome najvi{e razgovarao sa svojom mentoricom na Univerzitetu York, istaknutom nau~nicom Amilom Buturovi}, koja se tako|er bavi ovom tematikom. “Me|utim, mislim da kod nas u Bosni generalno preovladava jedan vrlo isklju~iv i jednostran na~in bavljenja tematikom ste}aka. Postoji jedno odre|eno vi|enje o tome {ta su ste}ci i kako su oni nastali i bilo {ta {to izlazi van okvira te teorije, za ve}inu istra`iva~a tog perioda nije relevantno, ili je la`, ideologija... Moja `elja je da ovim istra`ivanjem doprinesem jednom bogatijem i slobodnijem pristupu tematici ste}aka i zato sam i organizovao ovu izlo`bu. Volio bih da se i javnost i istra`iva~i iz BiH upoznaju sa tom umjetno{}u i sa postojanjem armenskih ste}aka, a iako sam uz svaku fotografiju ponudio vlastite interpretacije koje }u, nadam se, jo{ obogatiti i razraditi u budu}nosti, `elja mi je da i drugi autori koji se bave ovom temom daju svoj osvrt i mi{ljenje“, isti~e Gor~in Dizdar.

Bez obzira na sve, sli~nosti izme|u bosanskih ste}aka i armenskih “be{ika“ su tolike da se jednostavno ne mogu zanemariti, dodaje Gor~in: “Ne tvrdim da je neminovan zaklju~ak da postoji direktna veza, ali mislim da se na ovu mogu}nost ipak mora odgovoriti ozbiljnim argumentima, a ne unaprijed odbacivati tu tezu.“

TEZA O ZAJEDNI^KOJ KULTURI Na{ sagovornik ka`e da su ga mnogi pitali zna~i li njegovo otkri}e armenskih “ste}aka“ to da bosanski ste}ci nisu posebni i jedinstveni?

“Mislim da su implikacije zapravo sasvim suprotne. Kada bi se dokazalo SLOBODNA BOSNA I 29.11.2012.

Steci:TEKST osnova.qxd

28.11.2012

23:29

Page 63

STE]CI IZ ARMENIJE RAZNOVRSNOST STILOVA I MOTIVA

Od prikaza svakodnevnog života do simbola Sunca i rotirajućih diskova

postojanje jedne takve zajedni~ke kulture, koja se mo`da prostirala ~ak do zapada Evrope gdje su tako|er postojali srodni vjerski pokreti u srednjem vijeku, to bi Bosni i njenoj umjetnosti zapravo dalo jednu od klju~nih uloga u historiji srednjovjekovne umjetnosti i evropske civilizacije uop{te. Istovremeno, to nimalo ne umanjuje vrijednost i zna~aj postojanja bosanskih ste}aka jer, kao {to sam ve} rekao, u Armeniji sam otkrio samo {ezdesetak takvih spomenika, dok ih u Bosni ima 65 hiljada. Po mom mi{ljenju, dokazivanje direktne veze zna~ilo bi da je upravo ovdje u Bosni

29.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

Uprkos malom broju sa~uvanih srednjovjekovnih armenskih spomenika, Dizdar ka`e da postoje najmanje tri razli~ita stila “be{ika“: jedan preovladava na sjeveru Armenije, drugi u centralnoj oblasti oko glavnog grada Jerevana, dok je tre}i stil karakteristi~an za jug zemlje.

“Sli~no kao na ste}cima, nalazimo motive koji bi se mogli tuma~iti kao scene iz svakodnevnog `ivota, ali postoje i vrlo zanimljivi simboli~ki motivi, kao {to je pleter, ili Sunce, odnosno rotiraju}i disk. Takvi motivi, premda su prisutni u kr{}anstvu, veoma su rijetki u umjetnosti katoli~anstva i pravoslavlja“, obja{njava Gor~in. “Me|u pomenuta tri stila, onaj koji sam vidio u ju`nom dijelu Arme-

jedan pokret, jedan duhovni impuls uspio da procvjeta i da se razvije na tlu Evrope u najve}oj mjeri i takav dokaz dao bi

nije najvi{e me je podsjetio na ste}ke.

Recimo, na jednom spomeniku prikazan je ~ovjek s lukom, strijelom i dvije zmije, sli~no kao {to se mo`e na}i u Bosni. Tako|er, mnogo je detalja na armenskim spomenicima koji se puno vi{e ve`u za svakodnevni `ivot iz tog doba nego motivi sa ste}aka – tu su jasni prikazi zemljoradnje, sa plugom, `ivotinjama i sli~no. Me|utim, najva`nija sli~nost je u tome {to su i ste}ci i be{ike monolitni nadgrobni spo menici, {to zna~i da se razlikuju od, recimo, rimskih sarkofaga, koji su izdubljeni. Takva vrsta nadgrobnih spomenika, koliko znam, ne mo`e se prona}i nigdje u zapadnoj, a ni u isto~noj Evropi.“

puno ve}i zna~aj ste}cima od samo regionalnog ili lok alnog“, zaklju~uje Gor~in Dizdar.

63

Bata Kovac:INTERVJU - osnova.qxd

28.11.2012

23:26

Page 64

CIJENJEN I OMILJEN

INTERVIEW

Kornelije Bata Kovač

muzičar

Jedan od najistaknutijih ex-jugoslovenskih muzičara, aranžera i producenata KORNELIJE BATA KOVAČ u tri dana je dva puta nastupio u Sarajevu: prvo na koncertu “Indexi i prijatelji”, a onda i samostalno uz, naravno, malu pomoć svojih prijatelja, kako bi obilježio pedeset godina svoje muzičke karijere; za naš magazin govori o sarajevskim studentskim godinama, angažmanu na Radio Sarajevu i u “Indexima”, o Zdravku Čoliću i “Korni grupi”, svojim kćerkama, životu u Španiji, pjesmi “Četiri mladića idu s Trebevića”.

Mladi bi od “Indexa“ trebali da u~e kako se prave kompozicije Razgovarao: DINO BAJRAMOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI], ARHIV “SB”

B

ila je to u nedjelju, 25. novembra, multimedijalna ve~er u sarajevskom Kamernom teatru 55, kada je Kornelije Bata Kova~ obilje`io pedeset godina umjetni~kog anga`mana! U muzici, dakako. I u glavnom gradu BiH, u kojem je `ivio sedam godina i “usput” diplomirao na Muzi~koj akademiji.

Dva dana ranije nastupio je u sarajevskoj dvorani Mirza Deliba{i}, na koncertu Indexi i prijatelji, kojim je, pak, obilje`eno pet decenija od osnivanja ovog benda. Čiji je ~lan Bata, u Sarajevu - Bato, bio tokom 1967. i 1968. godine. Naravno, “neverne tome” su svuda oko nas te ponekad znaju i upitati koliko Indexi i prijatelji imaju smisla. Pa, imaju pomalo smisla za sviranje, odgovaraju im, a nas je na po~etku razgovora interesovao Batin odgovor na pitanje za{to ideju Indexi i prijatelji treba podr`ati: “Pa, zato da bi se sa~uvala muzika Indexa. I uspomena na Indexe kao jedan sjajan sastav, koji ne samo da je dobro svirao nego su i kao autori bili odli~ni.

Drugo, Indexi su bili jedan zdrav temelj pop muzike u Jugoslaviji. To je betonska baza velike zgrade, cement koji je postavljen i od toga, dalje, mladi bi, ustvari, trebali da u~e kako se prave kompozicije.

Nekada ljudi mo`da nisu ni bili svesni njihovog kvaliteta, verovatno su govorili: 64

Vidi kako lepo sviraju, Bodo je super gitarista itd., ali danas kad to ~uje{, ka`e{: Uh!”

PUBLIKA OBO@AVA “INDEXE”

Neki danas govore da su Indexi i prijatelji kupovanje boli.

A, slu{aj, mo`e danas da ka`e ko {ta ho}e. I ne samo to, mogu da ka`u da je to jugonostalgija, te ne znam {ta. Ne razumem za{to neko poku{ava da to devalvira.

Su{tina je da svi mi, ne samo Sarajlije i Bosanci, trebamo re}i - Indexi su odli~ni!

Svuda po biv{oj Jugoslaviji svirao sam “hommage” Indexima. Publika, naprosto, obo`ava i te ljude i te pesme.

Uka`e li Vam se, ponekad na bini, neka davna{nja slika ispred o~iju?

SKOK U BOLJU BUDUĆNOST: Još dok sam živeo u Subotici sanjao sam da odem u Beograd.

Pošto me nisu primili na Muzičku akademiju znači nisam mogao da odem.

Međutim, Sarajevo mi je bilo prava odskočna daska

Pre svega, na starim fotosima iza nas na pozornici vidimo mlade ljude, koji su dobro izgledali i svirali, i koje svi sad pamtimo. I, se}am se, naravno, davna{njih slika. Naprimer, 1967., i{li smo u London da kupujemo garderobu, instrumente i tehni~ku opremu, sedam dana smo bili u Macari’s Exchange radnji da probamo gitare i poja~ala. Kad smo se vratili u Sarajevo to je bio veliki doga|aj. Fotografisanje u \uri \akovi}u sa sve name{tenim poja~alima i instrumentima, u novoj garderobi, se}am se da sam u Carnaby Streetu kupio neki mantil... I tu fotografiju sam ba{ video na koncertu Indexi i prijatelji.

Kad ka`em davna{nje slike mislim i na 1961., kada ste se upisali na sarajevsku Muzi~ku akademiju. Je li se ba{ bilo tako te{ko upisati na Muzi~ku akademiju u Beogradu?

O~igledno nisam zadovoljio, dok me nisu hteli primiti. E, sad, za{to nisam zadovoljio? U srednjoj muzi~koj {koli u Subotici bio sam odli~an. Do{ao sam u Beograd i pro{ao pet ili {est ispita. Svakog dana su objavljivali listu sa imenima kandidata koji idu dalje, a ja sam na toj listi bio do kraja. Tada su nam rekli da }e kona~ni rezultati biti za tri dana, pa sam se vratio u Suboticu. A onda mi je ujak poslao telegram na kojem je pisalo: nisi primljen.

A, za{to i otkud u Sarajevu?

Jedan student iz Subotice studirao je SLOBODNA BOSNA I 29.11.2012.

Bata Kovac:INTERVJU - osnova.qxd

28.11.2012

23:26

Page 65

BATA U BEOGRADU, BATO U SARAJEVU

LEGENDARNI KORNELIJE Bata Kova~ ro|en je u Ni{u, odrastao je u Subotici, diplomirao je u Sarajevu, a od 1968. `ivi u Beogradu

29.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

65

Bata Kovac:INTERVJU - osnova.qxd

28.11.2012

23:27

Page 66

CIJENJEN I OMILJEN

U KAMERNOM TEATRU 55, 24. I 25. NOVEMBRA Bata Kova~ priprema se za multimedijalnu ve~er u dru{tvu Ismeta Nune Arnautali}a (lijevo); na bini sa svojim prijateljima i kolegama (desno)

violon~elo u Sarajevu, ka`e: odli~no je tamo. A ja nikad pre toga nisam bio u Sarajevu, mislim se, ko zna {ta je sad tamo.

Me|utim, na toj akademiji su predavali sve profesori iz Ljubljane, Zagreba, Beograda.

Primljen sam krajem 1961. u drugom roku, prvi sam propustio zbog toga {to sam se poku{ao upisati na beogradsku Muzi~ku akademiju, na Teoretsko-nastavni~ki odsjek. Onako, malo ru`no zvu~i, a diplomu profesor muzike dobio sam tri godine kasnije. Nikad je kasnije nisam iskoristio, nisam je ~ak ni uramio. Ne zato {to ne vredi.

Vredi, kako ne vredi. Nego, ne mogu da se bavim predavanjima i u~enjem druge dece.

PIMPEK U FIS-u I U “SLOZI”

Vi ste, odmah po dolasku u Sarajevo, postali ~lan jazz trija BKB...

Da, u kojem su svirali i kontrabasista Du{ko Stopari} i bubnjar Zahid D`ihan. U Subotici sam, jo{ dok sam i{ao u srednju {kolu, pomalo slu{ao jazz. Ali je to kod mene bilo, kao i celog `ivota, i crno i belo.

Slu{ao sam i jazz, ali i Elvisa Presleyja.

I to imam celog `ivota. Ovamo sviram progresivni jazz-rock, a ovamo sviram Trla baba lan. Ali, to je tako. Sudbina odredi ~oveku put kojim ide i ti tu ne mo`e{ da se buni{.

Prije nekoliko godina Zlatan Fazli} je obradio pjesmu Četiri mladi}a idu s Trebevi}a, koju ste, i to je sudbina, prije pedeset godina komponovali Vi na tekst @arka Roje a otpjevao ju je Vedo Ham{i}.

Jeste li Vi bili jedan od tih mladi}a?

Hahaha, nisam. Tekst je napisao, dakle, @arko Roje, koji je bio kompozitor i ve} uspe{an krajem pedesetih godina. Napisao je pesmu Ku}ica u cvije}u, koju je na Opatijskom festivalu 1958. pevala Zdenka Vu~kovi}. On je imao neko ime, a ja sam bio mnogo mla|i, pa sam ga upitao: Gosn @arko, ima li ne{to za mene? Ka`e on: “Dobro, ‘ajde, vidje}u ne{to.” Jednom do|e i donese mi tekst Četiri mladi}a idu s Trebevi}a, eno imam sa~uvan taj tekst.

66

Pesmu smo snimili u studiju Radio Sarajeva, u ulici Danijela Ozme.

Bili ste zaposleni na Radio Sarajevu?

Jesam, zaposlio sam se kao muzi~ki producent u Muzi~koj produkciji. Onda se pokazalo da ta produkcija treba vi{e saradnika, vi{e producenata, jer je po~elo da se dosta radi, kad mene {ef pita: “Je l’ ima{ ti nekog da predlo`i{?” Ka`em: Imam, Esada Arnautali}a, zajedno smo svirali na igranci. I on do|e, zaposli se kao producent, ja sam vrlo brzo poslije toga oti{ao iz Produkcije zato {to nisam vi{e `eleo da radim, i, Boga mi, dobro je {to je do{ao. Jer je to bilo pozitivno za Indexe. On je, zapravo, veliki “krivac” {to su Indexi po~eli da komponuju svoje pesme. Bilo je stra{no va`no da neko ko ima poziciju ka`e: pi{ite svoje pesme, pustite engleske i ameri~ke, to nek’ sviraju oni koji ne mogu ni{ta svoje da naprave.

Kojeg ste ~lana Indexa prvo upoznali?

Davorina Popovi}a. Gledao sam ko{arka{ku utakmicu Mlada Bosna - Bosna, na igrali{tu FIS-a. Sedim, navijam i za jedne i za druge, svejedno mi je. Vidim neke momke kako navijaju: Pimpek, Pimpek, a onda vidim i nekog malog, onako k’o Slavni}. A on daje ko{. Oni opet navijaju, a on opet daje ko{. I dobro, ni{ta. Pro|e ko zna kol’ko vremena, mo`da nekoliko meseci, a sastav u kojem sam svirao dobije otkaz u Slozi, kao, “dosta je vas, sad ima druga ekipa”. A pojavili su se ve} u svetu Beatlesi i Stonesi. Do|em u Slogu nekoliko dana kasnije, kad vidim neke tri gitare, bubanj i klavijature. I peva~. To je onaj, ka`em u sebi, Pimpek. Naravno, brzo smo se upoznali. Jer, u Sarajevu su se svi muzi~ari znali. Sve je bilo na Titovoj, u kafani Ko{evo i u Parku{i...

SSSR, 1968. GODINE Bata Kova~, Fadil Red`i}, \oko Kisi} i Bodo Kova~evi} (gore), te Davorin Popovi} i Nuno Arnautali} (dolje) u posjeti za{ti}enoj krstarici Aurora SLOBODNA BOSNA I 29.11.2012.

Bata Kovac:INTERVJU - osnova.qxd

28.11.2012

23:27

Page 67

BATA U BEOGRADU, BATO U SARAJEVU BATA GIGANT

Sedamdeset godina života i pedeset godina muzičke karijere Kornelije Bata Kova~ pisao je za sebe i za druge, puno vi{e za druge nego za sebe, bio ~lan nekih od najva`nijih bendova na ovim prostorima ikad i svirao zajedno s nekim od najboljih muzi~ara ovdje, nekad i sad, mnoge je pjeva~e proslavio, diplomirao je na Muzi~koj akademiji u Sarajevu, a “magistrirao” na produkciji i “doktorirao” na festivalima

{irom SFRJ, uva`en je, cijenjen i omiljen kao malo koji muzi~ar na teritoriji koji se nekad zvao SFRJ, komponovao je, izme|u stotina pjesama, ^etiri mladi}a idu s Trebevi}a i April u Beogradu, otac je tri k}erke, a napisao je i tri knjige, ne{to malo se i novinarstvom bavio, a valjda se za sve to nekad trebao i roditi. Dogodilo se to 1. januara 1942. u Ni{u.

TATA TATA BATA BATA

Kornelije Kornelije Kova~ Kova~ proslavio proslavio je je mnoge mnoge izvo|a~e izvo|a~e na na ovim ovim prostorima prostorima

Je li Vam Sarajevo postalo tijesno pa ste se 1968. odlu~ili preseliti u Beograd, u kojem, zapravo, do tada nikada niste `ivjeli?

Jo{ dok sam `iveo u Subotici sanjao sam da odem u Beograd. Po{to me nisu primili na Muzi~ku akademiju zna~i nisam mogao da odem. Me|utim, Sarajevo mi je bilo prava odsko~na daska.

Ko je najbolji pjeva~ Korni grupe, ~iji ste {ef u Beogradu bili svih {est godina koliko je i postojala?

Mrtva je trka izme|u Dade Topi}a i Zlatka Pejakovi}a. Pejakovi} je imao ve}i raspon glasa, a Topi} je imao dobar taj duboki glas.

A Zdravko Čoli}?

Kako bih rekao, nije da nije valjao Zdravko Čoli}, ali nije se sna{ao. On je 29.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

Spominjete maloprije Dadu Topi}a, a evo ga i sada u Va{em dru{tvu, u projektu Indexi i prijatelji. Pitate li ga mo`da nekada zbog ~ega je opstruirao osnivanje supergrupe, u kojoj su pored vas dvojice jo{ trebali biti Josip Bo~ek, Sloba Markovi}, Čarli Novak i Ratko Divjak?

Ma, nije Dado bio problem. Nego bubnjar Ratko Divjak. Koji je pristao, ali da svira s nama samo subotom i nedjeljom, jer je bio zaposlen u jazz orkestru. Rekao sam mu: izvini, ali to ne mo`e tako, potom nisam mogao bubnjara da na|em, da bih kasnije upoznao Vjekoslava Benzona, bubnjara iz Splita. A onda slu~ajno uleti valjda prva Čoli}eva longplejka i ja uzmem tog Vjekoslava Benzona, koji poslije dvadeset godina prima pare zato {to je svirao na tom albumu.

“RAM...” MIRZE IDRIZOVI]A

Imate dvije Zlatne Arene za filmsku muziku. Je li komponovati za film posebna vrsta inspiracije, radi li tada neka druga polovina mozga?

Druga je polovina mozga zato {to ne trpi{ pritisak ni tr`i{ta, ni onoga {to se tra`i u muzici a to je da bude{ popularan ili da se brzo proslavi{. E, toga na filmu nema. Nema potrebe. Su{tina je da savr{eno funkcioni{e{ sa teksturom slike, sa temom, sa pra}enjem karaktera glumaca. Zlatne Arene sam dobio za filmove Bez, u produkciji Bosna filma i Smrt, `ivot i snovi Filipa Filipovi}a, oba u re`iji Mi{e Radivojevi}a. Radio sam, izme|u ostalog, i muziku za prvi film Mirze Idrizovi}a Ram za sliku moje drage. Mirza je bio sjajan ~ovek, na`alost rano je preminuo.

peva~ za napred, a da je iza njega orkestar.

Koji, nije ni va`no. Va`no je da ga dobro prati. Nije on bio peva~ koji }e u grupi dobro funkcionisati.

Vjerovatno mu ni rock nije prijao. No, {ta je u tom Čoli}u tako jednostavno, a tako kvalitetno i istinski vrijedno sve ove godine koje je proveo u kategoriji zabavne muzike?

Glas, stas. I kompozicije. Naravno, da je pevao lo{e pesme mnogo sporije bi ne{to uradio. Znate, ima ljudi koji tvrde da su ga samo te moje pesme “izbacile”. Ne mo`e tako da se gleda na stvari. Sigurno jeste da te moje pesme ne bi bili toliki hitovi da ih je pevao neko ko slabije peva od Čoli}a. A mo`da ni on ne bi bio takav peva~ da je naleteo na lo{ijeg kompozitora, iako je ve} imao uspeh s Kemom Montenom, koji je napisao pesme Zelena si rijeka bila i Sino} nisi bila tu.

Koliko dugo ste `ivjeli u [paniji?

Od 1989. do kraja 1995. godine. [panci su nama bliski. Tamo sam radio sa mnogo izvo|a~a. Recimo, sa pjeva~icama Rocio Jurado i Rocio Dúrcal. To su velike zvezde.

Nisam komponovao i aran`irao flamenco, ve} zabavnu, gra|ansku {pansku muziku.

Uglavnom, imam dosta plo~a koje sam snimio u [paniji.

Od tri Va{e k}erke dvije su muzi~ki obrazovane i profesionalno se bave muzikom, Aleksandra i Kristina. Poma`ete li im?

U Srbiji su mi uvek name{tali da sam ja sve komponovao svojim k}erkama.

Govorio sam, vi ste nacija koja nema sluha!

Uporedite Pjevam danju, pjevam no}u sa Ajmo u `ivot Aleksandrine i Kristinine nekada{nje grupe K2. Ja, jednostavno, ne znam da napi{em pesmu kao {to je Ajmo u `ivot, nije to moj pravac. Ali, naravno, “sve je to otac namestio”. A one uop{te ne `ele moje savete, ~ak mene kritikuju kad ne{to radim.

67

Sasa:TEKST osnova.qxd

29.11.2012

0:17

Page 68

NA[A DJECA

Prije nekoliko godina skupina Mostaraca koji žive u Velikoj Britaniji osnovala je fondaciju OUR KIDS; potpomognuta SAŠOM PAPCEM ova je fondacija do sada zaposlila petnaestero djece, obnovila stanove za djecu bez roditeljskog staranja, igralište za bolesnu djecu iz Zavoda u Pazariću Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

D

a je bio sjajan nogometa{, dokazuje njegova briljantna karijera koju je okon~ao u ~uvenim Glasgow Rangersima. Da je ~ovjek od rije~i, znaju i navija~i reprezentacije BiH, no iz dana u dan Sa{a Papac, doskora nogometni reprezentativac BiH, dokazuje kako je zapravo veliki ~ovjek. Ve} tri godine Sa{a sura|uje sa humanitarnom fondacijom Our Kids, koju su u Velikoj Britaniji osnovali Mostarci koji `ive u toj zemlji. Sa{a je u~estvovao u nekoliko humanitarnih akcija, donirao potpisane lopte kojima je igrao u Ligi prvaka ili dresove svoga kluba za aukcije, animirao navija~e Rangersa a jedan od najkonkretnijih koraka pomo}i okon~an je pro{le subote u Pazari}u kod Sarajeva. Sa{a Papac je sve~ano, zajedno sa predstavnicima Our Kids i Zavoda za djecu sa posebnim potrebama, otvorio igrali{te izgra|eno za najmla|e {ti}enike Doma. Igrali{te je izgra|eno nakon Sa{ine inicijative koji je, dok je jo{ igrao za reprezentaciju, animirao nekada{nje suigra~e. Onda se inicijativi priklju~io kapiten reprezentacije Emir

VELIKO SRCE SAŠE PAPCA “Biv{i nogometni reprezentativac BiH i Mostarci iz fondacije Our Kids skupili stotine hiljada maraka i zaposlili djecu bez roditelja iz domova“

68

SLOBODNA BOSNA I 29.11.2012.

Sasa:TEKST osnova.qxd

29.11.2012

0:18

Page 69

NEKI BOLJI MOSTAR

Direktor Zavoda u Pazari}u, Davorka Kula{ i Sa{a Papac

Prva Prva igra igra bi}e bi}e ljep{a ljep{a na na prolje}e prolje}e uz uz posa|enu posa|enu travu travu

Spahi} i skupljen je novac, dobar dio od devet hiljada maraka, kako bi se platila izgradnja igrali{ta. Jo{ kada na prolje}e naraste trava, bit }e to prekrasan kutak za najmla|e oboljele {ti}enike Zavoda u Pazari}u. “Nadamo se da }e ovo igrali{te koje smo skupa danas otvorili pomo}i u terapiji ove djece, jer je puno ljep{e kada se igraju vani, u prirodi, nego kada su u zatvorenom prostoru”, kazao nam je Papac.

Sa{a je sa suradnicima iz Our Kids nakon otvaranja igrali{ta obi{ao sve dijelove ovoga Zavoda, koji broji ukupno 400 {ti}enika, i kazao kako se nada budu}oj uspje{noj suradnji, posebice s djecom koje su s odu{evljenjem prvi put proveli dan na igrali{tu sa ljulja~kama, toboganima i klackalicama. Sa{i su na anga`manu zahvalili ~elni ljudi Zavoda, kazav{i mu da osim na terenu zna postizati golove i van terena, poma`u}i djeci. “Znam ja ~esto i sam sebi zabiti gol”, kazao je Sa{a, podsje}aju}i na autogol u prijateljskoj utakmici protiv Brazila, {to je izazvalo Sa{a Papac sa najmla|im {ti}enicima i vaspita~ima u Pazari}u

29.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

smijeh prisutnih. Otvaranje igrali{ta u Pazari}u samo je jedna u nizu akcija koje ve} godinama organiziraju agilni ~lanovi Our Kids. Najva`nija je svakako otvaranje ku}e za djecu bez roditeljskog staranja koja su, nakon navr{enih 18 godina, morala napustititi domove u kojima su do tada bili smje{teni. Akcijom ove fondacije obnovljena je ku}a u mostarskoj Bajatovoj ulici, ku}a koju je Mostarac J ovo Vujinovi} Dje~ijem domu poklonio jo{ 1975. godine. Ku}a je obnovljena, opremljen je stan za novi po~etak Aide, \ane i Zejne, biv{ih {ti}enica Doma.

Akcija je bila vrijedna oko 100 hiljada maraka a velikim dijelom je finansirana i anga`manom navija~a Glasgow Rangersa.

“Djevojke su s posebnim potrebama, zato smo im za po~etak osigurale i 24-satnu skrb. Naravno, nastojat }emo ih {to prije pripremiti za samostalni `ivot. To i jeste cilj, pripremiti ih, osamostaliti za `ivot pred njima”, kazala je nakon otvaranja ku}e Aida Kajan, voditeljica projekta. Ove su tri djevojke nedavno dobile i vlastiti posao. Naime, zaposlene su u second hand prodavnici ~ije je otvaranje tako|er inicirala fondacija Our Kids. Pored garderobe, u ovom se mostarskom du}anu mogu kupiti i ru~ni radovi koje su pravila djeca bez roditelja, sa posebnim potrebama i {ti}enici fondacije. Ovo je drugi korak u njihovom osamostaljivanju nakon {to im je osigurano mjesto za stanovanje. Do sada je fondacija zaposlila petnaestero djece bez roditelja nakon njihovog punoljetstva, pomogli im da stanu na vlastite noge i po~nu sami zara|ivati za `ivot. Otvorili su svojim {ti}enicima i frizerski salon u Mostaru, data je `ivotna prilika djeci da se osamostale, da se bore za sebe. Mostar zaista ima za{to biti ponosan na agilnu Davorku Kula{, jednu od klju~nih osoba u Our Kids, na Sa{u Papca i sve koji sura|uju s fondacijom. Sa pravim Mostarcima, ljep{im licem ovoga grada.

69

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

28.11.2012

15:36

Page 70

KULT MARKET ACOUSTIC PROJECT

Acoustic Project Jedanaest glazbenika odsvirali su jedanaest pjesama. Tako bi ukratko glasio rezime novog albuma Acoustic Projecta. Rije~ je o ~lanovima zagreba~ke filharmonije, dakle {kolovanim glazbenicima, koji su zakora~ili u vode rocka, jazza, soula i moderne glazbe.

Acoustic Project predvodi kontrabasist Dubravko Palanovi}.

MUZIKA Album “Music From Another Dimension” grupe “Aerosmith”

Starci iz druge dimenzije

ZLO^ESTI MOMCI IZ BOSTONA

CONFIELD

Ameri~ki rock band Aerosmith objavio je petnaesti studijski album Music From Another Dimension

Confield To je novi studijski album talijanskih alternativnih rockera Confield.

Istoimeni CD sadr`i deset pjesama, a karakterizira ga perfektan engleski jezik glavnog vokala kao i izvrsna produkcija. Mnogi kriti~ari ve} sad Confield svrstavaju rame uz rame s britanskim rock bandovima. Album je besplatan za preuzimanje sa slu`bene stranice ove grupe.

KYLIE MINOGUE

The Abbey Road Session Australska pop diva Kylie Minogue objavila je svoj dvanaesti studijski album The Abbey Road Session, na kojem se nalazi {esnaest pjesama. Ve} nakon kratkog vremena, ovaj uradak dobio je dobre kritike, iako se Kylie najvi{e zamjera to {to se u produkcijskom smislu vratila u pro{lost.

Kylie je do sada prodala dvadeset i pet milijuna nosa~a zvuka.

70

Neko} slavni rockeri, ameri~ki Aerosmith, objavili su novi, petnaesti studijski album, Music From Another Dimension, koji dolazi nakon osam godina posta i albuma Honkin On Bobo iz 2004. godine. Nekad poznati i kao “zlo~esti momci iz Bostona”, mada nitko nije ro|en u Bostonu, imaju vrlo duga~ku i zanimljivu karijeru koja traje od 1973. godine.

Zapravo, njihova burna karijera, prepuna uspona i padova, obilje`ena je milijunskim nakladama i brojnim nagradama. Band je do sada prodao vi{e od 140 milijuna primjeraka nosa~a zvuka, te i danas dr`e rekord kao najprodavaniji hard rock sastav svih vremena.

Aerosmith je osvojio ~ak ~etiri Grammyja, a 2001. u{li su u rock’n’ roll ku}u slavnih. Band ~ine pjeva~ Steven Tyler, gitaristi Joe Perry i Brad Whitford, basist Tom Hamilton i bubnjar Joey Kramer. Nakon problema sa drogom i alkoholnom ovisno{}u, od 1984.

Aerosmith do danas nastupa u istoj postavi.

Album Music From Another Dimension ~ini petnaest pjesama, plus tri kao bonus track, a otvara ga LUV XXX, jako dobra skladba, na tragu dosada{njih uradaka ovog velikog banda. Izvrsne gitarske dionice, odli~na tema i vokalna interpretacija karakteriziraju tu, prvu pjesmu na albumu.

Slijedi Oh Yeah koja neodoljivo podsje}a na Rolling Stonese iz najboljih dana. Harmoni~no, jednostavno, odli~no. Nakon dosadnjikavih i neuvjerljivih Beautiful i Tell Me slijedi solidna Out Go The Lights.

Ponajbolja pjesma na albumu je svakako Legendary Child. Sjajan uvod, odli~no poredani riffovi, tema prepuna energije, i odli~ni prate}i vokali.

Kakav bi to album Aerosmitha bio kad na njemu ne bi bile barem tri balade. What Could Have Been Love je upravo jedna od njih. Slijedi Street Jesus, nakon neobe}avaju}eg uvoda, starci su zadali vrlo brz tempo i pjesmi dali neophodnu `ivost.

Zanimljiva je i kaubojska saga Cant Stop Loving You u suradnji sa Carrie Underwood.

Vrijedi izdvojiti i pjesme Freedom Fighter i Closer, ako ni{ta onda zbog Tylerovih vokalnih izvedbi. CD zatvara klavirska kompozicija Another Last Goodbye. A od tri pjesme koje se nalaze kao dodatak na albumu najbolje zvu~i Sunny Side of Love.

Aerosmith nije razo~arao, ali nije niti odu{evio, te stoga i zaklju~ak da se radi o solidnom glazbenom ostvarenju, prvenstveno zbog energije koju Steven Tyler jo{ uvijek posjeduje, ali i dobro odabranih gitarskih harmonija.

(M. Ili~i})

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1) 1.

2.

3.

4.

5.

Jack White: Freedom At 21 Goose: Control Alex Clare: When Doves Cry Divine Fits: Would That Not Be Nice Pulled Apart By Horses: Bromance ain’t dead 6. Muse: Madness 7. Karin Park: Restless 8. Yannah Valdevit: Gotta keep me goin’ 9. Asaf Avidan & The Mojos: One DayReckoning Song (Wankelmut Rmx) 10. Junkie XL feat Datarock: Gloria SLOBODNA BOSNA I 29.11.2012.

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

28.11.2012

19:12

Page 71

KULT MARKET KINO KRITIKA Film “Ruby Sparks” (SAD, 2012.); režija: Jonathan Dayton i Valerie Faris

Odgovornost umjetnika

MAGIJA STVARNOG @IVOTA Scenaristkinja filma te glavna `enska uloga je Zoe Kazan, unuka velikog Elia Kazana

Ruby Sparks je divna i kreativna ljubavna drama, plemenit nezavisni film. Kako je film izuzetno zanimljiv tako su i njegovi autori tako|er strahovito zanimljivi. Jonathan Dayton i Valerie Faris su ameri~ki re`iseri glazbenih video sadr`aja. I sve rade udvoje.

Zajedni~ki debitantski igrani film im je bio Mala miss Amerike, koji je bio nominiran za Oscara za najbolji film. Dayton je krajem 70tih studirao filmsku i TV re`iju u filmskoj {koli UCLA. Tamo se upoznao s Valerie Faris koja je bila u~enica plesa. Zbli`ili su se te postali supru`nici. Osim filmskih, primarni su im uspjesi bili kroz glazbene video uratke za Oasis, Red Hot Chili Peppers, Beastie Boys, R.E.M. Scenaristkinja filma te glavna `enska uloga je Zoe Kazan, unuka velikog Elia Kazana, a glavni glumac Paul Dano njen je partner i u filmu i u stvarnom `ivotu. Ovdje nema nepotizma. Ovi ljudi rade skupa zbog velike kreativnosti i ljubavi. Calvin WierFields je nekada bio sjajni mladi pisac. Nakon uspje{nog prvog romana ima problem s nedostatkom inspiracije. Ma{ta je blokirana.

Uz sve to, nema previ{e bogat dru{tveni `ivot i jedino stalno dru{tvo mu je pas. @ivotinja koja }e otvoriti zatvorene kanale ma{te mladog umjetnika. Kad mu u dva uzastopna sna u{e}e nepoznata djevojka, odlu~i o njoj pisati u svom novom romanu. Poku{ava zamisliti glavnu protagonisticu. Ime koje joj daje jeste Ruby Sparks. Uspijeva, pokre}e se te pi{e. No, uskoro uvi|a ne{to jako neobi~no.

Ruby se pojavljuje u njegovoj ku}i, u stvarnom `ivotu.

Po~inje misliti da je lud, da umi{lja, no kada shvati da Ruby i drugi vide, da je uistinu `iva, shva}a magi~nost koju je stvorio. Ali, kada se osvijesti i shvati da on kontrolira ono {to Ruby radi, misli i osje}a, po~inje 29.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

manipulirati, namje{tati, re`irati tu|i `ivot. Tu autori postavljaju prava pitanja, pitanja o moralnosti i eti~nosti pri stvaranju. Ovo je strahovito bitno, naro~ito za autore audiovizualnih djela. U stvaratelju, u ovom slu~aju piscu, budi se savjesnost. Tek kada stisne zube i unato~ tome {to ima priliku natjerati Ruby, svoju djevojku, na ama ba{ sve, on odlu~uje da prestane, da oslobodi Ruby, da joj da stvarni, njen, ne njegov `ivot.

Tada dolazi do jo{ ve}e magije, one stvarnog `ivota. Sre}e istu tu Ruby, koja se bez njegovih intervencija zaljubljuje u njega.

Divan film. Sama ideja o umjetniku koji se zaljubljuje u svoje djelo poznata je otprije, iz mita o Pigmalionu, vajaru koji se zaljubio u prelijepi kip koji je napravio.

(D. Jane~ek)

PRIPYAT

Nikolaus Geyrhalter Rije~ je o dokumentarnom filmu iz 1999. godine.

Pripyat je grad koji se nalazi pet kilometara udaljen od ~ernobilske nuklearne elektrane.

Nekada je tu `ivjelo pedeset tisu}a ljudi.

Nakon strahota koje su se desile taj grad ~uva policija. Razlog je mnogostruko prema{ena dopu{tena koli~ina radijacije.

Naravno, i u takvim uvjetima postoje poslovi, dobro pla}eni, te oni koji bi ih radili.

U okolini su i oni koji su se ilegalno vratili kao i oni koji nemaju doma. Pravila postoje, no radioaktivnost se ne mo`e osjetiti ljudskim osjetilima, tako da se rijetki pridr`avaju upozorenja.

Ocjena: 4

OBLAK NAD GANGESOM

Gabor Detrre Gabor Dettre je napisao scenario te re`irao ovaj film. Juli je `ena koja je napustila mu`a i k}er.

Andras je stru~njak za informatiku i ovisnik o heroinu. Razmi{lja o suicidu, ali sre}e Juli. Skupa ulaze u proces njegovog odvikavanja i sve ono {to to sa sobom donosi. Nepredvidljivost.

Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE 1. The Twilight Saga: Breaking Dawn - Part 2 (Bill Condon) 2. Skyfall (Sam Mendes) 3. Lincoln (Steven Spielberg) 4. Rise of the Guardians (Peter Ramsey) 5. Life of Pi (Ang Lee)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA 1. Titanic (James Cameron, Paramount, Continental film) 2. Ledeno doba 4: Zemlja se trese (Steve Martino & Mike Thurmeier, 20th Century Fox/Continental film) 3. Osvetnici (Joss Whedon, Marvel, Continental film) 4. Ljudo`der vegetarijanac (Branko Schmidt, Telefilm, Blitz film i video) 5. Jako glasno i nevjerovatno blizu (Stephen Daldry, Paramount Pictures, Warner Bros. Pictures/Continental film)

EVA HO]E SPAVATI

Tadeusz Chmielewski Igrani crno-bijeli film iz davne 1958. godine.

Scenario je Chmielewski napisao skupa s Andzej Czekalskim i Jeremi Przyboraom. U mali grad zarad {kolovanja dolazi Ewa Bonecka.

Poku{ava unajmiti stan po svom dolasku no to nije izvedivo, a u hotelu nema slobodnih soba. Sila prilika ju tjera da no} pro`ivi na ulici gdje ima kriminalaca, prostitutki... opasnosti, ali i `ivota.

Ocjena: 4

71

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

28.11.2012

21:25

Page 72

KULT MARKET AUTOMOBILI

Jaguar

SPORT Svjetski prvak Formule 1

Treća sreća

Jaguar je za Sajam u Los Angelesu pripremio model F-Type u Black Pack izdanju. F-Type V8 S ubrzava od 0 do 100km/h za 4,3 sekundi i dosti`e maksimalnih 300km/h.

MOTOCIKLI

Honda NJEMA^KI MAJSTORI Sebastian Vettel, novi - stari prvak Formule 1, nasljednik najboljeg voza~a u historiji, Michaela Schumachera

Skuter srednje klase predstavlja evoluciju 12 godina starog modela. Forza koristi 279 ccm jednocilindri~ni pogonski agregat koji je evoluirao iz modela SH 300i.

Agregat razvija 17,9kW i 25,7Nm, a uz rezervoar od 11,6 l nudi autonomiju od 354 km.

DESIGN

KIA pro_cee’d Objavljena je prva skica kupea pro_cee’d GT, koji se u potpunosti sla`e sa Kijinom filozofijom sportskog duha i u`ivanja u vo`nji. Kupe }e u prodaju i}i u drugoj polovini 2013., a pokreta}e ga 1,6-litarski GDI benzinski motor sa turbom.

72

Drama u Sao Paulu je bila utrka Formule 1 o kojoj }e se jo{ dugo pri~ati i koja je bila neizvjesna do posljednje sekunde. To~nije - posljednje 2,7 sekunde koliko je Jenson Button u McLarenu bio br`i od Fernanda Alonsa pa tako voza~ Ferarrija ipak nije postao ovogodi{nji svjetski prvak.

Prvak je postao voza~ koji je tek 9,4 sekundi kasnije stigao na cilj, voza~ koji se nakon pretrpljenog udesa i posljednjeg mjesta, uporno, tvrdoglavo i lukavo provla~io sve do {estog polo`aja, mjesta koje mu je donijelo dovoljno bodova da u|e u povijest F1: Sebastian Vettel.

U njegovom rodnom Heppenheimu je izbila euforija, pa je tako nakratko naziv mjesta promijenjen u Vettelheim. Samo dva voza~a su prije Vettela uspjela najmanje tri

puta zaredom pobje|ivati Formulu 1 legendarni Juan Manuel Fangio sa ~etiri pobjede (1954. do 1957.), i voza~ koji je upravo ovom, njemu posljednjom utrkom u Sao Paulu oti{ao u legendu, Michael Schumacher, koji je pobjednik postao pet godina zaredom.

Ali Vettel ima jo{ jedan adut pred biv{im prvacima: on je, sa svojih 25 godina, daleko mla|i nego {to su bili tada{nji {ampioni kada su se uspinjali na pobjedni~ko postolje. Povrh toga, zbog brojnih regulacija na vozilima ({arolikost vozila na startnoj poziciji u doba Fangia bi danas doslovce bila nezamisliva), te{ko da }e se ikad vi{e ponoviti uvjerljiva dominacija samo jedne mom~adi - mada Vettelov Red Bull i tu ~ini ~uda i uporno voza~ima stvara bolide koji pobje|uju.

Dok su i Vettel i mnogi u njegovoj domovini slavili, ipak je to slavlje bilo pomije{ano i sa zrncem tuge. Jer tom utrkom se Michael Schumacher - sada vjerojatno ipak kona~no - oprostio od karijere voza~a i od svojih Srebrnih strijela.

Da ipak ne zaboravi kako je to sjediti za volanom Formule 1, od mom~adi Mercedesa kao opro{tajni poklon je dobio posljednji bolid kojim je upravljao.

Naravno sa brojem 7 - koliko puta je bio svjetski prvak.

(N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 29.11.2012.

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

28.11.2012

15:34

Page 73

KULT MARKET LIFESTYLE

[VEDSKA

Pi}e

Gube li printani mediji bitku

Novine protiv interneta Printani mediji nespremno su do~ekali eru interneta.

Dokaz za to je i Njema~ka, zemlja u kojoj je desetlje}ima izlazilo na desetine dnevnih listova, ali sve ih je iznenadio pad prodaje kada su se pojavili podjednako kvalitetni besplatni sadr`aji na svjetskoj mre`i, pi{e Deutsche Welle. Mnogi izdava~i su, umjesto da prihvate izazov i ula`u u elektronske medije, mjerama {tednje poku{avali zadr`ati dobit printanog izdanja lista, {to je prouzrokovalo pad kvaliteta. To su pro{le i novine Frankfurter Rundschau, list ~iji je prvi broj iza{ao 1. avgusta 1945. Kada je postalo jasno da se te novine ne mogu same suo~iti s izazovima novih medija, 2006. je 50 posto prodano medijskoj ku}i iz Kelna u vlasni{tvu Nevena DuMonta. Gotovo smjesta su po~eli “plju{tati“ otkazi, a medijska ku}a je odlu~ila objediniti dopisni~ku slu`bu za sva svoja izdanja. Udru`enje izdava~a procjenjuje da se u posljednjih desetak godina broj pretplatnika printanih dnevnika u Njema~koj prepolovio, a velikom brzinom opadaju i njihovi tira`i. Danas se u Njema~koj svakog dana proda vi{e od 21 miliona primjeraka svih listova, dok je prije deset godina prodavano preko pet miliona primjeraka vi{e. Urednici listova izdava~ke ku}e WAZ su dobili obavijest da moraju smanjiti tro{kove za ~itavih 20 posto i od njih je zatra`eno da na|u na~in kako da to provedu. Jedino rje{enje bi moglo biti ukidanje regionalnih izdanja pojedinih novina, iako je to jedan od razloga za{to su ~itaoci uop{te kupovali te novine.

Premda su regionalna izdanja novina pod prijetnjom ga{enja, glasnogovornica Udru`enja njema~kih novinskih izdava~a Anja Pasquay tvrdi da ih jo{ uvijek ima mnogo: “U Njema~koj ove godine postoji 29.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

MEDIJI PRED NOVIM IZAZOVIMA Tira`i listova konstantno padaju, dok popularnost web portala raste

Mu{karci koji svakodnevno piju bezalkoholne zasla|ene napitke imaju ve}i rizik da obole od agresivne forme raka prostate.

Na uzorku od 8.000 mu{karaca starosti od 45 do 73 godine, koji su pra}eni 15 godina, stru~njaci sa Univerziteta u Lundu utvrdili su da su ispitanici koji svakodnevno popiju oko 330 mililitara slatkih bezalkoholnih napitaka pod 40 odsto ve}im rizikom od dobijanja raka prostate u odnosu na one mu{karce koji to ne ~ine.

NOVI ZELAND

Cigarete

1532 razli~itih lokalnih novinskih izdanja.

To je beskrajno mnogo, ~ak i u pore|enju s drugim zemljama.“ Günther Rager, profesor `urnalistike na Tehni~kom univerzitetu u Dortmundu, smatra da }e printani mediji postojati i u budu}nosti, ali u izmijenjenom obliku. “Mo`da }e printane novine postati ne{to za poznavaoce i ljubitelje novinarstva.

Na osnovu podataka i razvoja doga|aja, vjerujem da }e novine i dugoro~no imati publiku me|u bolje obrazovanim ljudima, koji sebi mogu i `ele priu{titi novine i koji svoje informacije ne `ele tra`iti samo na internetu“, predvi|a Rager. Prve naznake ovakvog razvoja situacije ve} su vidljive: tira`i novina koje zahtijevaju mnogo vremena i pozornosti dok se ~itaju, na primjer sedmi~nika Die Zeit ili nedjeljnog izdanja lista Frankfurter Allgemeine Zeitung - rastu! O~ito su i ~itaoci shvatili: novosti, vijest o ponekom skandalu ili sportskom rezultatu }e lako prona}i i na internetu. A ako `ele neku ozbiljniju analizu, kupit }e novine - ali one prave. Dodu{e, tira`i vi{e ne}e biti kao {to su bili nekad, a ostaje i pitanje ho}e li jo{ uvijek biti kvalitetnih novinara u redakcijama dok i izdava~i ne shvate nova pravila igre.

(Priredila: M. Radevi})

Tekstualne i video poruke sa savjetima koje redovno pristi`u na mobilne telefone mogu udvostru~iti {anse za uspje{no odvikavanje od pu{enja.

Novozelandski znanstvenici pratili su {est mjeseci 9.100 ispitanika koji su poku{avali prestati pu{iti - vi{e od 9% njih koji su dobijali motiviraju}e poruke na mobitelima uspjeli su se odviknuti, te ne{to manje od 5% onih koji nisu primali ovakve poruke.

GALLUP

Emocije Istra`ivanje Instituta Gallup pokazalo je da su Singapurci ljudi koji najmanje na svijetu pokazuju svoje emocije, a slijede ih Gruzijci, Litvanci, Rusi i Madagaskarci. Na listi na kojoj je 151 zemlja, BiH je rangirana na 44. mjestu, Hrvati su na 30. mjestu, Makedonci na 35., Srbija zauzima 41. poziciju, Crna Gora 55., dok su Albanci na 65. mjestu liste. Slovenci su zauzeli mjesto najemotivnijih u regiji - oni su na 86. mjestu.

73

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

28.11.2012

21:24

Page 74

KULT MARKET CRVENI FENJER

ENGLESKA

Elle Basey

Rezultati francuske studije

Žene i pornići [TA @ENE @ELE Vi{e od 80 procenata Francuskinja bar jednom je pogledalo porno film

Kako bi i goli{avi ~asopisi proslavili ameri~ki Dan zahvalnosti, ve}ina njih je izdvojila jednu djevojku na kojoj su “zahvalni“. Tako su Nuts i Esquire odlu~ili kako je Elle njihova goli{ava djevojka kojoj su najzahvalniji.

ENGLESKA

Danica Thrall

Kako bi razveselila brojne obo`avatelje koje ima diljem svijeta, Danica je, pozirav{i za Nuts, pokazala svu ljepotu svojih atributa.

SAD

Patricia Spak Patricia je jedna od brojnih ljepotica koje se bore za komadi} slave koji bi im donio materijalnu sigurnost. Stoga je ~e{}a go{}a naslovnica mu{kih magazina.

74

^etiri petine Francuskinja gledale su porno filmove, a svaka druga ih je gledala bez partnera, pokazuje nova francuska studija. Kako prenosi AFP, vi{e od osamdeset posto ispitanih `ena priznalo je da su bar jednom gledale porno film, u pore|enju sa 99 posto mu{karaca, pokazala je studija provedena u septembru ove godine na 579 `ena.

Njihov broj sko~io je sa 73 posto u 2006. godini i 23 posto 1992. godine, na ozbiljan rezultat, rekao je Francois Kraus iz agencije IFOP koja je provela studiju.

“U roku od nekoliko godina postalo je prihvatljivo da `ene gledaju pornografiju, dijelom zahvaljuju}i internetu, usluge videa na zahtjev u~inile su pornografiju dostupnijom, a istovremeno uklonile faktor stida”, rekao je on. Studija je pokazala i da 62 posto `ena pornografiju gleda kako bi “za~inile” seksualni `ivot sa partnerom, ali jedna od dvije je to ~inila i bez partnera.

Gledanje filmova za odrasle u samo}i `enama je poslu`ilo da osmotre {ta im prija tokom seksa, {ta mu{karci `ele, kao i da saznaju zanimljive trikove koji pale u krevetu i na drugim mestima gdje se rado sre}u strasti. “@ene sada same konzumiraju pornografiju. To ide ruku pod ruku s osna`enim seksualnim pona{anjem i mijenjanjem stavova o seksualnosti“, istakao je Kraus.

Osim otkrivanja seksi tajni, `ene ~esto

biraju porno filmove koji im nude poistovje}ivanje sa akterkama filma naj~e{}e imaju istu boju kose kao akterka ili sli~nu gra|u. Na taj na~in `ene ja~aju samopuzdanje, jer su svjesne da je i njihovo tijelo mnogima privla~no.

Kada je rije~ o tome {ta `ene najvi{e privla~i ovim filmovima, tu je na prvom mjestu (40 posto) “ekipa” koja djeluje prirodno, realisti~ne scene seksa klju~ne su za 35 posto ispitanica, dok 48 posto njih vi{e u`iva da gleda glumce mla|e od 35 godina.

Ve}ina ispitanih `ena, 71 posto, smatra da porno industrija brine samo za potrebe mu{karaca. Njih 72 posto smatra da su porno filmovi “izuzetno degradiraju}i” za `ene, a 57 posto smatra da su previ{e nasilni. Studija je pokazala i da tek pet posto `ena redovno gleda porno filmove (jednom mjese~no ili ~e{}e), dok to ~ini oko 34 posto mu{karaca. @ene koje ~e{}e gledaju porno filmove mahom su mla|e, ispod 25 godina, (17 posto) kao i one koje nemaju seksualno iskustvo - ~ak tre}ina. Iako ova studija pokazuje da sve vi{e `ena rado prati porno sadr`aje, ~injenica je da u utrci vode one dame koje ne haju za raznovrsne scene seksa. Njima preporu~ujemo kuhinjske porni}e koji mogu izazvati efekat poput onog koji stvara seksualni u`itak.

(Priredio: N.H.) SLOBODNA BOSNA I 29.11.2012.

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

28.11.2012

19:23

Page 75

KULT MARKET PREKO EX-YU GRANICA Festival autorskog filma u Beogradu

Vrijeme je za FAF

SUBOTICA

Apolitika Festival Desire Central Station u Subotici u svom ~etvrtom izdanju, od 23. do 30. novembra, donosi pregled regionalne produkcije kroz izbor anga`ovanih predstava iz Srbije, Hrvatske, Slovenije i Ma|arske, objedinjenih temom Apolitika, koje se bave odnosom pojedinca i dru{tva.

Festival je po~eo predstavom Zoran \in|i} beogradskog Ateljea 212 u re`iji Olivera Frlji}a, te koncertom Ramba Amadeusa, a ove godine ugosti}e i Slovensko mladinsko gledali{~e, Pozori{te Jel, SKC Novi Sad…

ZAGREB

Srpska kultura

ZA PO^ETAK, REMEK-DJELO Festival je otvoren filmom Pieta ju`nokorejskog reditelja Kim Ki-duka

Filmom Pieta kultnog ju`nokorejskog reditelja Kim Ki-duka, dobitnikom Zlatnog lava ove godine u Veneciji, 28. novembra po~eo je 18. Festival autorskog filma (FAF) u Beogradu, koji }e do 5. decembra prikazati raznovrstan program sa~injen od pobjednika svjetskih filmskih festivala, novih ostvarenja reditelja koji su miljenici publike, te filmova koji pokazuju nove tokove u autorskom filmu.

Pieta je pri~a o mladi}u koji radi za kamatare i uspijeva da, na ovaj ili onaj na~in, izvu~e od du`nika svaku paru koju duguju. Jednoga dana, pred njim se pojavljuje `ena koja tvrdi da mu je majka i da joj je `ao {to ga je odbacila. Nakon neo~ekivanog susreta, glavni junak odlu~uje da promijeni svoj `ivot koji je do tada bio prepun nasilja. Ali dok se u njemu razvijaju potpuno nova osje}anja vezanosti i ljubavi, istovremeno otkriva zastra{uju}e i tragi~ne tajne... Sli~no kao sa svojim najnovijim ostvarenjem, Kim Ki-duk je i 2000. godine {okirao publiku u Veneciji kontroverznim filmom Ostrvo , a za Provalnika je dobio specijalnu nagradu za najbolju re`iju na 61. Mostri. Poznat i po ostvarenjima Prolje}e, ljeto, jesen, zima... i prolje}e, Vrijeme i Samari}anka, Kim Kiduk je dobitnik mnogobrojnih priznanja, me|u kojima su i berlinski Srebrni medvjed i nagrada za najbolji film u selekciji Izvjestan pogled u Kanu, a ove godine prvi put u karijeri osvojio je Zlatnog lava.

29.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

U konkurenciji za nagradu Festivala autorskog filma “Aleksandar Sa{a Petrovi}“, nazvanu po jednom od najve}ih srbijanskih filmskih autora, ove godine nalazi se dvanaest filmova. Fokus 18. FAF-a je, kako isti~u organizatori, na me|uprostoru izme|u fikcije i dokumenta, poput italijanskog ostvarenja Cezar mora umrijeti bra}e Taviani, dobitnika Zlatnog medvjeda po~etkom ove godine na Berlinalu. Pobjednik Berlinala, posve}en predstavi Julije Cezar koju izvode zatvorenici, pokazuje kako univerzalnu poruku [ekspirovog djela razumiju i ljudi u ekstremnim `ivotnim uslovima. Me|u filmovima u glavnom programu su i Raj: ljubav i Raj: vjera iz trilogije Ulricha Seidla, omnibus 7 dana u Havani sedmorice reditelja (JJulio Medem, Gaspar Noe, Juan Carlos Tabio, Elia Suleiman, Benicio Del Toro...), Iza brda Cristiana Mungiua, Poslije mraka svjetlost Carlosa Reygadasa, U magli Sergeja Loznice... Me|u atrakcijama glavnog programa 18. FAF-a je i dokumentarni film @ivot i smrt Marine Abramovi} koji prati rad reditelja Boba Wilsona, umjetnice performansa Marine Abramovi}, pjeva~a i kompozitora Antonyja Hegartyja i glumca Willema Dafoea na eksperimentalnoj operi zasnovanoj na biografiji Abramovi}eve. Beogradski Festival autorskog filma u svom osamnaestom izdanju predstavlja i retrospektivu Milo{a Mi{e Radivojevi}a, povodom 50 godina aktivnog bavljenja filmom.

(Priredila: M. Radevi})

Sedmi Dani srpske kulture u Zagrebu od 1. do 6. decembra obogati}e hrvatsku kulturnu ponudu filmskim, pozori{nim, muzi~kim i knji`evnim programom srbijanskih autora.

U okviru filmskog programa bit }e prikazana ostvarenja u rasponu od karakteristi~nih crnohumornih filmova (Crna Zorica), preko najnovijih radova iznimno zanimljivog autora Sr|ana Ke~e (Pismo ocu, Mirage), do aktivisti~kih i intimisti~kih kratkih uradaka mladih filma{a...

SKOPLJE

Bez granica Na me|unarodnoj muzi~koj konferenciji “PIN“ u Skoplju u~estvovalo je od 23. do 25. novembra oko 60 predstavnika kulturnih nevladinih organizacija, ministarstava i muzi~ara iz Srbije, Makedonije, Hrvatske, Njema~ke...

Konferencija je zavr{nica dvogodi{njeg projekta Muzika bez granica ~iji je nosilac KulturAktiv iz Drezdena, a partneri su Taksirat iz Skoplja, Mirovna grupa mladih Dunav iz Vukovara i Generator iz Vranja.

75

Cetri oka:Cetri oka.qxd

28.11.2012

20:40

Page 76

U ^ETIRI OKA BH. INFO

SEJO SEXON, frontmen “Zabranjenog pušenja”

“Logorske vatre, u daljini gore...”

Foto: Mario Ili~i}

Mnogi se sla`u da je uz Ay, Carmelu, predstava Helverova no} sarajevskog Kamernog teatra 55 na{e najbolje teatarsko ostvarenje poslije rata. Dramski tekst napisao je Ingmar Vilkvist, Helverovu no} re`irao je Dino Mustafi}, a uloge tuma~e Mirjana Karanovi} i Ermin Bravo. Odigrana je 27. i 28. novembra u Kamernom, po ko zna koji put!

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

U Umjetni~koj galeriji BiH 27. novembra promovisana je zbirka pjesama Korak, autorice Viktorije Ani~i}. Ovu knjigu, koja sadr`i {ezdeset pjesama podijeljenih u {est ciklusa, objavilo je Dru{tvo hrvatskih knji`evnika Herceg-Bosne. Viktorijina druga zbirka pjesama Korak premijerno je predstavljena pro{le godine u Mostaru.

“U petak, 30. novembra/studenog }e u Cinemas Clubu u Sarajevu biti odr`ano finale Programa Jaeger Music Night 2012; u finalnom muzi~kom duelu sukobit }e se dva benda koja su se u proteklih nekoliko mjeseci borila za poziciju u finalu: Big Brothers i Karma Guru”, obavje{tavaju nas iz Agencije Linden. Specijalni gosti Hladno pivo.

Tako|e u petak, 30. novembra, ali u Tuzli i u tamo{njem Narodnom pozori{tu, i u 19.30 sati, bi}e odigrana predstava Pozovi “M” radi u`itka, za koju je tekst napisala, ali ju je i re`irala novinarka Mirjana Bobi}-Mojsilovi}. Produkcija je to beogradskog Zvezdara teatra, a igraju: Sne`ana Savi}, Katarina @uti} i Ivan Jevtovi}.

^ovjeka ne mo`e{ dobiti ni na osnovu dugogodi{njeg poznanstva.

Za{to? Zato {to je prezauzet. A, ko? Pa,

Sejo Sexon, frontmen Zabranjenog pu{enja. Grupe koja }e 29. novembra u beogradskom Domu omladine odr`ati dugo najavljivani i dugo o~ekivani koncert.

Facebook ~ini ~uda, te tako prenosimo i razmi{ljanje Seje Sexona objavljeno upravo tu: “Na koncertu }e biti obilje`ena erotska, 69. godi{njica II zasjedanja AVNOJ-a i udaranja temelja dr`avi koje vi{e nema, a koja budi pozitivna sje}anja i emocije kod mnogih ljudi s ovih prostora. Tako da ovim putem pozivamo sve pionire, pionirke, radne ljude, gra|ane i seljake da 29. novembra do|u u Dom omladine Beograda i na adekvatan na~in uz pjesmu i {alu zajedno s grupom Zabranjeno pu{enje obilje`e taj veliki dan.”

Gostovao je Sexon 28. novembra u Jutarnjem programu Radio-televizije Srbije. Ni voditeljica Maja Nikoli} nije propustila da mu spomene dr. Neleta Karajli}a. “Nele i ja imamo jedan veliki problem. Ja mislim da nijedan grad ne mo`e biti kriv ni za {ta, a Nele misli da mo`e”, kazao je Sejo Sexon. Tako je!

ERMINA SKORUPAN, PR Udruženja “Metamorfoza” iz Sarajeva

Evo nas tog dana i u Mostaru. U Klubu Aluminij }e u 19 sati biti otvorena samostalna izlo`ba radova akademske kiparice Mi{ele Boras. Ova umjetnica ima dvadeset i devet godina, diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti Sveu~ili{ta u Mostaru, a magistrirala na Akademiji likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu.

Centar André Malraux i Agencija za pru`anje jezi~kih usluga Diwan, u saradnji sa SARTR-om, brojnim partnerima i sponzorima, organizuju 2. decembra, u Me|unarodnom centru za djecu i omladinu Novo Sarajevo, zabavni i obrazovni doga|aj Dobrodo{li u ~arobni svijet patuljaka. Dobrodo{li, od 17 do 20 sati, ulaz je slobodan.

76

ERMINA SKORUPAN “Cilj ovog projekta je veoma jasan, a to je da na vi{e na~ina osvje`imo sje}anje na nostalgi~no vrijeme”

SLOBODNA BOSNA I 29.11.2012.

Cetri oka:Cetri oka.qxd

28.11.2012

20:40

Page 77

SELMA ALISPAHIĆ, glumica

Humor je danas jedini na~in da se sa~uva zdrav razum Mi iz SB-a ne mo`emo na premijeru predstave Happy End u SARTR, 28. novembra, zato {to smo u “deadlineu”, a Vi morate, zato {to igrate. Mo`ete li nam, nekoliko sati prije premijere, objasniti {ta je Happy End, osim {to je sretan kraj?

Happy End je tekst koji je nastao na osnovu ~etiri bajke, a bajke same po sebi konkretiziraju odre|ene arhetipske situacije, u ovom slu~aju odnos naroda i vlasti, a mo`e se re}i i `elju pojedinca da u~ini gest promjene kada sve oko njega izgleda beznade`no i nepromjenjljivo. Naravno, sam naslov je ironi~an, i cijela pri~a je jedna vrsta politi~ke alegorije, ali neka se niko ne pla{i, ne mislimo dizati revoluciju, iako je sada potrebnija nego ikada.

Progovorili smo o nekim temama kroz smijeh, uz jedan blagi otklon, jer valjda je humor jedini na~in da se danas opstane i sa~uva zdrav razum.

Je li ovo Va{a prva saradnja s rediteljem Happy Enda Pjerom @alicom?

Ovo mi je prva saradnja s Pjerom i na prvoj probi smo se i sami ~udili da do sada nismo radili zajedno. Pjer je reditelj koji je spreman na rizik i vrlo je ma{tovit, tako da mislim da je kod

svakog glumca u ansamblu otkrio neku do sada neotkrivenu `icu. Jedan je od onih reditelja koji voli glumce i raduje se kada mu glumac ne{to dobro ponudi rade}i na ulozi. Imali smo lijepu saradnju punu kreativnog dijaloga i mnogo smijeha, i svima }e nam ovaj period ostati u lijepom sje}anju, a to je na kraju najva`nije.

Ovaj dramski tekst napisala je grupa autora, studenata na sarajevskoj Akademiji scenskih umjetnosti. Je li poseban ugo|aj igrati doma}i tekst i imamo li dramatur{kog potencijala?

Ja mislim da tekst koji dolazi od doma}ih autora treba uvijek slaviti, ali mi je `ao {to doma}i dramski pisci nisu hrabriji u svojoj ponudi i {to kod nas postoje reditelji koji zaziru od doma}eg dramskog stvarala{tva. Situacija se povremeno promijeni na bolje, a onda opet nastupe su{ni periodi. Naravno da ova zemlja ima dramatur{kog potencijala, ali taj potencijal treba prepoznati i podr`ati i kulturna politika ove dr`ave, a i samih pozori{ta. Kod nas se doma}i dramski tekstovi stavljaju na repertoar da bi se imalo s ~ime oti}i na festivale u Br~ko i Zenicu, pa ako je tako neka je, ali mislim da istinsko po{tovanje doma}eg dramskog teksta i pisaca kod nas jo{ uvijek ne postoji.

Ex-Yu zvuk jo{ uvijek nije ex Ba{ kao i premijera predstave Happy End i prva no} mini- festivala Ex-Yu zvuk nije ex u Sarajevu bila je zakazana za srijedu 28. novembra. Pa smo i{li u susret tim doga|ajima, a kada vi ovo budete ~itali ve} }e se sabirati utisci prisutnih, s tim da Ex-Yu zvuk nije ex traje i 30. novembra. “Zvuk koji je nastajao u periodu od 60-ih do 90-ih godina pro{log stolje}a predstavljao je prikaz jednog dru{tvenog stanja, bunt surove realnosti u kojem je stvaran, kao i provokaciju podre|enih prema nadre|enim.

Ex-Yu zvuk }e `ivjeti me|u nama sve dok ljudi sa ovih prostora budu imali potrebu za iskazivanjem gnjeva prema razli~itim dru{tvenim problemima kojima smo okru`eni. Prema tome, ex-Yu zvuk zaista, jo{ uvijek, nije ex”, tvrdi Ermina Skorupan, PR Udru`enja Metamorfoza iz Sarajeva.

Koji je osnovni cilj organizatora tematskih no}i, ~lanova Udru`enja Metamorfoza? “Metamorfoza je relativno novo i mlado udru`enje na polju kulture, umjetnosti i

29.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

obrazovanja u Bosni i Hercegovini, s obzirom da smo nastali tek 15. februara ove godine. Cilj ovog projekta je veoma jasan, a to je da na vi{e na~ina osvje`imo sje}anje na nostalgi~no vrijeme stvaranja jednog odli~nog zvuka, koji je predstavljao odraz stvarnosti jedne grupe naroda koji su zajedni~ki `ivjeli na prostoru biv{e Jugoslavije”, veli Ermina Skorupan.

Prva tematska no} bila je namijenjena promociji ex-Yu zvuka kroz fotografije, LP plo~e, stihove, citate... “Druga tematska no}, pak, namijenjena je za ‘live‘ predstavljanje samog zvuka, a najbolji na~in za to je definitivno jedna dobra svirka. Stoga, sarajevski bend Sabur je pripremio repertoar od tridesetak najve}ih hitova ex-Yu muzike, koji }e biti izveden 30. novembra. Mjesto doga|aja je sarajevski Club Underground, ulaz je slobodan, a ovom prilikom }emo prikupljati i nov~ana sredstva za Sarajku Nervesu Ejupovi}, kojoj je pomo} potrebna kako bi nastavila lije~enje.”

77

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd

28.11.2012

15:37

Page 78

by DINO BAJRAMOVIC

1. Kad }ete izdati album samoljepljivih sli~ica?

Konto sam jedan dan od srijede. Morebit u petak.

2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete biti astronaut?

To i sad sanjam. A li pravi. Ne k’o on aj Baumgartner, {atro sko~io. I drugo - u moje vrijeme je insan htio gore.

A sa neko postignu}e. M d padne, pa ka`e da je to ada, fino ka`u Pjev a~ i Du{ko Trifunovi} - I pad je leeeeeeeeeeee....t .

rajevu?

3. Kako se osje}ate u Sa pravo mi nedostaje. i Slabo. Nisam bio dugo

4. [ta ne morate imati u fri`ideru?

Bilo je vakta kad nisam im‘o ni fri`ider.

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?

Hanumu i evlada.

6. [ta obavezno nosite na pla`u?

Pare za kafu.

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?

Ono {to nisam.

8. [ta ste bili u pro{lom `ivotu?

Opravdano odsutan.

9. Da je danas smak svijeta {ta biste sutra u~inili?

Da citiram velikana - “u svakom slu~aju, poslije }emo kahvu”.

10. Jeste li meteoropata?

Aha. Patim od meteora.

11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?”

Nimalo.

12. Koja je najljep{a od rije~i: toilette, klozet, hala, abort ili }enifa? ]enifa. Hala je vi{e metafora nego konkretno mjesto.

78

13. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup?

Da citiram velikana - “biti ru`an, pametan i mlad”.

14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili?

Isto {to i kad nemam. Sa~ekam da pro|e - pa na kafu.

19. Tange ili ba di [ta je “badi}“, }? nane ti?!

20. A, begova ili {kembe ~orba?

Begova, vazda. Al’ da stave dovoljno bamije.

15. Opi{ite Acu Lukasa u tri rije~i?

Jebo Te Aca. 16. S kim biste voljeli otplesati tango?

S bilo kim.

17. Osoba koja vas `ivcira?

Ja, uglavnom. A i ti, vala, pomalo, s ovim pitanjima.

18. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno?

Ne `elim.

21. Poruka ~ita oc Ako ste sve ov ima na{eg magazina? o stvarno pro~ ita vama nema po ruke. Ni pomo} li, i.

SLOBODNA BOSNA I 29.11.2012.

Foto: Mario Ili~i}

: GORČIN STOJANOVIĆm “U prošlom životu bio sa opravdano odsutan”

Fadila:Iluzije.qxd

28.11.2012

15:12

Page 79

KLIN ^ORBA

DR@AVNA DJETELINA Pi{e: FADILA NURA HAVER

Ne volim sliku ovog grada koju u nedjeljno jutro vidim sa svog prozora, i mrzim što mislim da nije strašno oprati zube u ledenom kupatilu, skuhati prvu kafu u ledenoj kuhinji, smaknuti zavjesu s prozora i sjesti pored jedine TA peći, otpočeti dan uz neku novu knjigu, s povremenim pogledom na pustu ulicu

N

edjelja je u Sarajevu dan te{kih katanaca, drvenih zaklopaca i gvozdenih re{etki. Lako je prepoznati iza kojih gvo`|urija ~ame ku}ni duhovi dr`avnih i me|unarodnih organizacija i institucija, jer cijelog vikenda, dan-no}, gore mo}ne sijalice nad ulazom u njihove radne odaje.

Naravno, rasko{no dnevno svjetlo u magli velegrada pla}aju sretni bh. porezni obveznici, strogo paze}i da vlastite perilice rublja, bojlere, pegle, usisiva~e, ili nedobog grijalice, uklju~e u no}nim satima.Velike face su veliki potro{a~i, a za sve veliko malima je milo od usta otkidati ne bi li bilo jo{ ve}e. Ni{ta neprirodno. Krtice, sove, mi{evi, raznorazni mali stvorovi, no}u izlaze u potragu za prehrambenim ostacima dana koje usput rasipaju mo}ne i bahate zvijerke.

Ne volim sliku ovog grada koju u nedjeljno jutro vidim sa svog prozora, i mrzim {to mislim da nije stra{no oprati zube u ledenom kupatilu, skuhati prvu kafu u ledenoj kuhinji, smaknuti zavjesu s prozora i sjesti pored jedine TA pe}i, otpo~eti dan uz neku novu knjigu, s povremenim pogledom na pustu ulicu.

Jutros sam spavala malo du`e, valjda me zanio san.

Prvi gutljaj kafe srknula sam u devet i deset, ali nisam odmah metnula nao~are svoje i odala se poroku ~itanja poezije. Nego sam se prisjetila sna, koji nije ni{ta manje zanimljiv za naknadnu analizu od u bobu iste stvarnosti.

U snu sam bila na nekom sve~anom prijemu, {to je mom mentalnom sklopu jednako kao da sam i ina~e bila na sve~anom prijemu. Dakle, bila sam. Protokol je uobi~ajen: face, odijela, govor du`ine {kolskog ~asa o dr`avi (ovoj, onoj, hiljadugodi{njoj, ni srpskoj ni... blabla-bla), strana~ki dirigirani aplauzi razmje{teni po dionicama koje podupiru, nagla{avaju i razmahuju ideolo{ki barjak sada{njih nam vladara. Lijepo, ne mo`e biti ljep{e. Ni odvratnije.

No, sve~ani prijem je da se jede i pije, a onaj ko te hrani ima pravo i da te gnjavi. Razvrsta{e nas za velike stolove sa bijelim stoljnjacima, razli{e u ~a{e vino i himber. Do ovog dijela ne bi ni~ega (iz)vanrednog u mom snu. Spektakl po~e kad pred svakog spusti{e tanjur s predjelom, a ja s velikom nelagodom opazih da se niko osim mene ne ~udi {to su nam poslu`ili po bunti} svje`e djeteline. Svi namah prionu{e kao da su posrijedi u{tipci s kajmakom. Sjedim kako sjedim i kontam da sam cijelu

29.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

jednu kulturnu epohu presko~ila, ~im ne znam da je sto~na hrana postala vrhunska delicija, sude}i po tome {to je uslast jedu zvanice na sve~anom prijemu povodom Dana dr`avnosti. Probudih se te ne stigoh vidjeti {ta je poslu`eno kao glavno jelo.

Dok u budnim mislima naga|am {ta bi to moglo biti, gledam ono svjetlo od najmanje 500 W iznad ulaznih vrata luksuzne dvokatnice gdje radnim danima marljivo rade djelatnici Me|unarodnog crvenog krsta/kri`a, i sjetim se da danas nije nedjelja, nego je neradni prazni~ni ponedjeljak. A kad je ve} tako, ne}u ni ja da u prazni~no jutro ~itam poeziju. Samo }u {pijati kroz prozor i dodatno provjeravati telefonom ko ne radi, i {to je va`nije, ko radi.

Ko god danas radi, taj perfidno podriva ovu napa}enu dr`avu i njenu jo{ napa}eniju dr`avnost i opstojnost.

M

ogla sam i misliti: ta~no u deset jedan mladi i lijepo skockan Rom rovi po kontejnerima, diskretno skrajnutim dvije ku}e ni`e od Crvenog krsta/kri`a. Znam ga, on to radi svakog jutra u isto vrijeme. Prvo izvu~e sav karton i papir iz sme}a, potom sve slo`i u buntove, zave`e {pagom i natovari na ru~na kolica. Moj mladi}u, mislim se, nikad vi iz reda Ostalih ne}ete postati predsjednici dr`ave ~iju dr`avnost podrivate radom na njen takore}i ro|endan!

Nazovem potom PEN Centar BiH, na koji ve} du`e vrijeme postoje pritu`be da ide uz nos velikanima.

Naravno, rade. [ta rade? Imaju, vele, va`ne goste iz Zagreba. Ma nemoj! Znaju li ti gosti da je Praznik u Sarajevu? To nisu ~ista posla. Onda telefoniram svom Dru{tvu pisaca. Ma{ina se odazove, ka`e: Pretplatni~ka linija je u kvaru. Tako je! Ima da je u kvaru i radnim i neradnim danima. [ta ima Dru{tvo pisaca uop}e postojati, a kamoli raditi? Ako pisac valja, neka se bavi politikom.

Ako ne valja, eto ga tamo, nek’ skuplja stari papir s Ostalima, a ne badava kr~mi novi papir.

Utom s obli`nje d`amije pripadnik ve}inskog naroda objavi podne. To mu je posao. Pardon, u njihovu lojalnost ovoj dr`avi nema sumnje. Ja ne sumnjam. Ali zato sumnjam u Slobodnu Bosnu. Nazovem, rade. Eh, javno se ogra|ujem od njihovog rada. Li~no, osim {pijuniranja za dr`avu, ni{ta drugo nisam radila 26. novembra. Niti sam pojela dr`avnu djetelinu. Zato me u snu pozivaju na sve sve~ane prijeme.

79

Reagiranja:Reagiranja.qxd

28.11.2012

17:25

Page 80

REAGIRANJA Zlatko Be}kanovi} - Uredni{tvu

Zaista preozbiljna stvar koju treba dovesti do kraja (“Zvani~ni Iran nikad nisu interesovali Bo{njaci muslimani niti dr`ava BiH, nego samo njihovi dr`avni i nacionalni interesi”, SB, br. 837) Potencirati aktuelno prisustvo u BiH obavje{tajno-bezbjednosne slu`be jedne zemlje izop{tene iz takozvane me|unarodne zajednice samo na osnovu pretpostavki da ta slu`ba stoji iza niza teroristi~kih akata i dovesti to u vezu sa raspadom ustavnog i ukupnog pravnog poretka je “zaista preozbiljna stvar” (g. Ago Prlja~a). Idejni antidr`avni projekat spre~avanja razvoja ustavnog i ukupnog pravnog poretka u BiH nastajao je prije ZAVNOBiH-a, ali je vojnobezbjednosno pora`en sa izgubljenim ratom okupaciono-kvinslin{kih snaga 1945. god.

Od tada pa sve do novembarskih izbora 1990. g. nosioci takvog projekta nisu imali {ansu za potpunu devastaciju pravnog sistema, prirodnih i ljudskih reursa. Kada su glasa~i na tim izborima kaznili jednopartijski sistem, pru`ili su stoprocentnu mogu}nost upravo nosiocima takvih ideja, koju ovi nisu propustili. U tu svrhu deta{mani obavje{tajno-bezbjednosnih slu`bi u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu bili su anga`ovani u pomo}i realizaciji sloma dr`avnosti SR BiH. Tu po~inje inverzija koju dobronamjerni Prlja~a ne uo~ava, jer su obavje{tajnobezbjednosne servise u svoje ciljeve i metode upravo zaposlile bh. dr`avne strukture i to: sedam ~lanova Predsjedni{tva, 240 poslanika u Skup{tini Republike i petnaestak ~lanova Vlade, uz potpunu nemo} sudske vlasti da bilo {ta preduzme na spre~avanju uru{avanja pravnog poretka.

Vi{eslojni odnosi izme|u unajmljiva~a bezbjednosno-obavje{tajnih servisa i nadni~ara iz tih servisa, uvijek je u korist onih prvih, dok drugima ostaje sluganski hljeb/kruh, penzija, prebjeg, krti~arenje, a ponekad i saobra}ajka, injekcija, sa~eku{a i sli~ne nezgode, {to se ponekad dogodi i onim prvim, naprimjer J.F.K. Ali, davaoci usluga najvi{im dr`avnim rukovodiocima BiH imali su i druge poslodavce koji su im stavili u zadatak anga`ovanje upravo rukovodilaca iz BiH za njihove interese koje oni naravno pravdaju pred svojim glasa~ima.

Obavje{taci i bezbjednjaci upregnuti u jednog ili vi{e poslodavaca prona{li su najplodnije tlo u BiH gdje su najvi{i dr`avni rukovodioci u svom prvom petogodi{njem planu, iskoristiv{i manje zna~ajnu ustavnopravno kategoriju “federalnost u SFRJ” od 80

prvog reda rije~i u Ustavu SR BiH iz 1974. g. “...da je to suverena demokratska dr`ava...” (uzgred re~eno, odluka o referendumu donesena je nakon raspada SFRJ) svojski, uz sve pohvale, odradili posao “zava|anja naroda” (~emu se javno protivio pretposljednji predsjednik Predsjedni{tva SFRJ).

Njihovi ciljevi i sredstva podudarali su se u smislu uni{tavanja demokratskog razvijanja samoupravljanja i pravne norme u kojoj je “~ovjek najve}a vrijednost”, u kome nije bilo mjesta pitanju za{tite ljudskih prava jer je pojedinac bio suvereni vlasnik dr`ave-prava.

Gospodin Prlja~a insistira da treba utvrditi “da se ta~no zna ko i u kolikoj mjeri pripada stranim ObSl “ itd:, eskiviraju}i prethodna pitanja ko su pojedinci i kompletne institucije dr`avnog poretka odgovorni za sramno dvodecenijsko protivpravno postupanje. Bezbjednost je kroz sistem op{tenarodne odbrane i dru{tvene samoza{tite bila pod kontrolom svakog gra|anina BiH u onoj mjeri koliko ga je to pitanje interesovalo, odnosno ako nije u njegovoj du{i provejao osje}aj otu|enosti. Slijede}e va`no pitanje odnosi se na sadr`aj bezbjednosnoobavje{tajnih platformi s kojima politi~ke partije/stranke nastupaju pred glasa~ima u predizbornim kampanjama. Tre}e je pitanje kome podnose izvje{taje inaugurisane vojno-obavje{tajne-bezbjednosne slu`be, da li ti izvje{taji dovoljno transparentno iznose sve podatke o operativnim obradama, itd. ^etvrto, bezbjednosna (ne mogu koristiti termin sigurnosna, jer bezbjednost i sigurnost nisu samo sinonimi) provjera radi se prema stavovima iz pozitivnopravnog poretka ili bezbjednosnih platformi partija na vlasti, prema kojima se pretpostavlja da i sami autori mogu “pro}i”. Vrlo bi zanimljivo bilo vidjeti takve provjere izabranih politi~ara na svim nivoima vlasti, pri tome ne treba zaboraviti takve ocjene od strane visokog/niskog predstavnika me|unarodne zajednice, te kriterijume i na~in na koji se danas vr{e bezbjednosne provjere maltene za svako radno mjesto.

Obilje`iti kao dru{tveno opasne i po stabilnost dejtonske dr`avnosti BiH navodne obavje{tajce koji provjeravaju da li se na “Markalama” prodaju: kulen, kranjske kobasice ili titovou`i~ki kajmak, te da li je na putu Kaonik - Busova~a dovoljno uo~ljiv saobra}ajni znak “zabranjeno fotografisanje” objekta Oru`anih snaga BiH u kojem su u {umarku parkirana tri dajca, dva d`emsa i pet-{est picgauera s izlizanim gumama zaista je marginalno. Ali i to je uvezena roba na koju bh. ru{itelji s najvi{ih dr`avni~kih pozicija jo{ uvijek nisu platili porez.

Zlatko Be}kanovi} Sarajevo/Lyon

Husein Jakupovi} - Uredni{tvu

Nikad nisam potpisao bilo kakav dokument vezan za famoznu autonomiju (“Na strate{kim mjestima Babini ljudi”, SB, br. 836) Molim Vas da u narednom broju Va{eg lista objavite moju reakciju na ~lanak objavljen u Va{em listu u broju 836 pod naslovom “Na strate{kim mjestima Babini ljudi”.

Naime, u ~lanku koji potpisuje Va{a novinarka Suzana Mijatovi} izneseno je niz neistina, a i nelogi~nosti vezanih za moje ime. Ja sam Husein Jakupovi}, sin Fehima i majke Sare, ro|en 01.12.1950. godine i kao takav sam zasnovao radni odnos sa SUP-om SR Bosne i Hercegovine jo{ prije rata kada sam raspore|en na poslove zamjenika komandira Stanice javne bezbjednosti Biha}. Na tim poslovima sam radio do kraja 1993. godine, kada sam dolaskom na~elnika CJB Biha} Edhema Be{i}a po~eo obavljati poslove {efa odjela za organizacijsko-odbrambene poslove CJB Biha}.

Dakle, ja sam poslove zamjenika komandira SJB Biha} obavljao i u vrijeme op}epoznatih previranja u CJB Biha}, {to se mo`e utvrditi uvidom u moj personalni dosje.

Va{a novinarka navodi da sam ja bio ~lan i nekog {taba za komandovanje. Odgovorno tvrdim da ja nisam bio ~lan nikakvog {taba ve} sam svjesno i odgovorno obavljao poslove zamjenika komandira SJB Biha}, redovno dostavljaju}i izvje{taje i dnevne biltene u sjedi{te CJB Biha} na izmje{tenoj lokaciji u Robnoj ku}i “Beograd”, a na ~ijem je ~elu bio na~elnik CJB Biha} Zijad Kadi}. Zbog toga sam do{ao i u sukob sa odre|enim ljudima koji su, kako Va{ novinar navodi, podr`avali Sara~evi}a, samoprogla{enog na~elnika CJB Biha}.

Ove moje navode mo`e Vam potvrditi tada{nji na~elnik sektora policije Agi} Mali}, prvi pomo}nik legalnog na~elnika CJB gosp.

Zijad Kadi}, kao i svi operativni radnici koji su obavljali poslove de`urnog u operativnom centru u RK “Beograd”, kojima sam dostavljao biltene, izvje{taje i sli~no. [to je druga strana baratala mojim imenom to je ve} njihov problem, a evo sada se pokazuje da postaje i moj. Nikad, ponavljam nikad nisam potpisao bilo kakav dokument vezan za famoznu autonomiju, ve} isklju~ivo dokumenta vezana za moje neposredne poslove zamjenika komandira (rasporede, patrolne naloge i sli~no).

Napominjem da sam potpisivao liste raspodjele ulja, {e}era, bra{na koje smo dobijali umjesto pla}e, a {to su svi, ba{ svi pripadnici policije potpisivali. Da li se tim potpisom SLOBODNA BOSNA I 29.11.2012.

Reagiranja:Reagiranja.qxd

28.11.2012

17:25

Page 81

REAGIRANJA manipuliralo, ja vjerujem da jeste, {to mogu i dokazati.

Na moje pitanje, primjera radi, koje sam postavio na~elniku sektora policije Agi} Mali}u, da li treba da do|em u RK “Beograd” gdje je bilo privremeno izmje{teno mjesto CJB Biha} na ~ijem je ~elu bio legalni na~elnik Zijad Kadi}, doslovce mi je rekao “Tvoje mjesto zamjenika komandira je uz policiju u staroj zgradi CJB i radi te poslove uz dostavljanje izvje{taja, biltena i sli~no.”

Zbog strahovitih pritisaka, provokacija i prijetnji druge strane, jednostavno sam pobjegao na bolovanje, {to Vam mo`e potvrditi doktor promarijus Osman Kulenovi} iz KB Biha}, koji je detaljno upoznat sa mojim tada{njim problemom.

Tako|e, ovo mo`ete provjeriti uvidom u moj zdravstveni karton.

Jo{ jednom ponavljam, nisam bio ni u kakvom {tabu niti mo`e biti bilo kakav moj potpis vezan za autonomiju.

U nadnaslovu, a i u daljem ~lanku se navodi da je “diskretna rehabilitacija ratnih pripadnika AP ZB simpatizera Fikreta Abdi}a… kada je za policijskog komesara izabran Husein Jakupovi}”… i tako dalje.

Postavljam prakti~ko pitanje da li je komesar mogao nekog rehabilitovati i ko je to od pomenutih imena vra}en u MUP USK, dok sam ja bio komesar.

Vama za informaciju, od pomenutih imena samo su Marijan [imi} i Marinko Turi} u radnom odnosu i na “visokim pozicijama” kako Va{a novinarka navodi. MUP USK-a nije moja privatna pr}ija pa da ja odlu~ujem o sudbinama ljudi.

Ako su se ogrije{ili o ustavno-pravni poredak, neka ih se procesuira.

Nadalje, ka`e se dalje “dok je Muharem Begi} imenovan za komandira Sudske policije u Biha}u” dolaskom mojim za komesara.

Kakve veze ima komesar sa izborom komandira Sudske policije?

Na kraju, iznose}i ove nelogi~nosti i neistine u Va{im novinama, kod mene ste izazvali samo duboko ogor~enje koje se mije{a sa boli, a vjerujem i gnu{anjem kod ne desetine, ve} stotine policajaca kojima sam rukovodio od samog po~etka agresije na BiH, za~epljavaju}i rupe oko dok su jo{ mnogi ispijali pi}e po ljetnim ba{tama i kafi}ima po Biha}u, a tokom agresije prodavali vre}e bra{na po 1.000 maraka i kilo soli po 60 maraka, a istovremeno obavljaju}i visoke politi~ke i policijske poslove.

Moj je problem {to nisam grlat, {to nisam psovao ~etni~ku majku, {to sam savjesno i po{teno obavljao svoje poslove, i {to znam {ta je ko radio.

Niko ipak ne mo`e diskreditovati moj puni tzv. “nov~ani certifikat”, uvjerenje o mojoj pripadnosti Oru`anim snagama BiH tokom agresije i mog pola rata provedenih na “autonomiji” ba{ kao na~elnik stanice SJB Velika 29.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

Kladu{a, gdje sam od potpuno razbijene stanice od strane autonoma{a, napravio novu, potpuno funkcionalnu stanicu javne bezbjednosti sa 207 pripadnika policije, od kojih je svaki dan na liniji bilo njih 70.

Za sve naprijed izneseno imam validne dokaze, svjedoke i sli~no, i stoga od Vas tra`im da ovo moje reagiranje objavite u narednom broju Va{eg lista. [ta je sada i {ta se u MUP-u USK od mog odlaska 2006. godine de{avalo apsolutno me ne interesuje, a Va{oj novinarki stojim uvijek na raspolaganju ukoliko smatra potrebnim.

Tako|er dostavljam Vam i nekoliko stranica mog li~nog dnevnika koji sam radio u ratu, kao i Rje{enja.

Biv{i policijski komesar USK Husein Jakupovi}

Mario Fofi} - Uredni{tvu

Nije istina da JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar od odobrena dva kredita od njemačke KfW banke nije iskoristila ni jednu konvertibilnu marku (“Federacija pla}a milionsku taksu za odobrene a nerealizirane kredite”, SB, br. 836) Svjedoci smo svakodnevnoga nastojanja pojedinih medija da dezinformiraju javnost kad je u pitanju JP Elektroprivreda HZ HB d.d.

Mostar i rad Uprave poduze}a.

Kako se radi o izuzetno va`nom gospodarskome subjektu, obvezni smo reagirati i na neistinu objavljenu u Slobodnoj Bosni 17.11.

2012. godine.

U tekstu pod nazivom “Federacija pla}a milionsku taksu za odobrene a nerealizirane kredite” iznesen je la`ni podatak da JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, od odobrena dva kredita od njema~ke KfW banke za rekonstrukciju Hidroelektrane Rama i izgradnju Vjetroelektrane Mesihovina, nije iskoristila ni jednu konvertibilnu marku.

S obzirom da se radi o va`nim projektima kako za na{e poduze}e tako i za {iru dru{tvenu zajednicu, `elimo informirati javnost da je na temelju sporazuma izme|u Vlade Federalne Republike Njema~ke i Vlade Federacije BiH, JP Elektroprivreda HZ HB d.d.

Mostar zatra`ila i dobila kreditna i grant sredstva za rekonstrukciju HE Rama i izgradnju VE Mesihovina.

Obnova je HE Rama projekt od iznimne slo`enosti jer se radi o objektu izgra|enom 1968. godine, a koji je za poduze}e jako va`an. S ciljem {to bolje pripreme i realizacije toga projekta, Institut za elektroprivredu i energetiku Zagreb izradio je ispitivanje generatora br. 1 i 2 u HE Rama s ocjenom stanja. Na temelju rezultata toga ispitivanja napravljena su dodatna ispitivanja i studije, kojima se do{lo do najbolje varijante obnove HE Rama.

Procijenjena je vrijednost projekta 25,5 milijuna EUR, a poslovi su podijeljeni u tri ugovora i to: Generatori, turbine i On-line monitoring Blok transformatori i 220 kV GIS postrojenje s prate}om opremom i kabelima.

Financiranje je predvi|eno djelom iz vlastitih sredstava, dijelom iz prora~una Vlade FBiH, i dijelom iz navedenih kreditnih i grant sredstava. Ugovori za taj va`an projekt zaklju~eni su s tri isporu~itelja 2011. godine, a do sad je utro{eno od odobrenih 10.000.000,00 EUR kredita 1.973.930,78 EUR, a od odobrenih 7.000.000,00 grant sredstava utro{eno je 6.138.757,20 EUR. Sredstva iz prora~una Vlade FBiH i vlastita sredstva planirana su u 2013. i 2014. godini.

Vjetroelektrana Mesihovina prvi je energetski projekt iskori{tenja energije vjetra koji vodi JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.

Mjerenja se vjetra vr{e kontinuirano preko 10 godina, na temelju ~ega je i ovo poduze}e i krenulo u projekt izgradnje vjetroelektrane. U proteklom su razdoblju u~injeni ogromni koraci na njegovoj realizaciji, a s obzirom da je i prvi projekt takve vrste u BiH s pravom ga se mo`e nazvati i svojevrsnim pilot-projektom.

Ugovor izme|u KfW-a, Vlade BiH, FBiH i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar potpisan je u velja~i 2010. godine. Na temelju potpisanih ugovora objavljen je me|unarodni natje~aj za izbor konzultanta, nakon izbora s konzultantom je u studenome 2010. godine potpisan ugovor. Godine 2011. pripremljen je i objavljen poziv za potencijalne isporu~itelje opreme sukladno pravilima KfW-a, a isti je u tijeku.

Do sada je JP Elektroprivreda HZ HB d.d. na temelju potpisana ugovora od planiranih 1.000.000,00 EUR grant sredstava, utro{ila 491.222,00 EUR. Po potpisu ugovora s isporu~iteljima opreme za VE Mesihovina ve}ina kreditnih sredstava bit }e utro{ena u prvih 12 mjeseci.

Budu}i da je rije~ o vrlo slo`enim i va`nim projektima, sve radnje tra`e dosta vremena a izvode se u realnim i planiranim rokovima.

Navedene ~injenice u potpunosti demantiraju navode u spomenutom tekstu, koji obmanjuje javnost `ele}i stvoriti la`nu sliku o JP Elektroprivreda HZ HB d.d.

Rukovoditelj Sektora Mario Fofi}, mag.

81

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

28.11.2012

22:57

Page 2

portal slobodne bosne

najveca tvornica

dnevnih vijesti u bIh www.slobodna bosna.ba

Omot-4:CRNA.qxd

20.11.2012

13:21

Page 78