SLOBODNA BOSNA br. 839 by Amaha Ya

HA[KA OBRATNICA: LOV NA CARLU DEL PONTE

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

GOSPODAR REKETA Milorad Dodik, lider nove parlamentarne ve}ine www.slobodna-bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornica

dnevnih vijesti u bIh www.slobodna bosna.ba

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd

6.12.2012

0:04

Page 3

SADR@AJ

www.slobodna-bosna.ba

12 SDA ODLU^ILA SAZVATI KONGRES Tihi} poslu{ao strana~ku bazu Redovni kongres SDA najvjerovatnije }e se odr`ati u maju naredne godine, a kao potencijalni kandidati za strana~ko prijestolje spominju se Sulejman Tihi}, Bakir Izetbegovi} i [emsudin Mehmedovi}

promijeniti za njegove `rtve, ali osuda zlo~ina koje je on po~inio daje barem osje}aj da neka pravda postoji. Ipak, naredbodavci zlo~ina po~injenih u Vi{egradu, ukoliko ih ne procesuira doma}e pravosu|e, ostat }e neka`njeni. Na{a suradnica pi{e o jo{ jednoj ha{koj presudi, sau~esnicima Luki}a i zlo~inima koji }e ostati neka`njeni

64 BAJKE BRA]E GRIMM

24 POST FESTUM HA[KIH PRESUDA ZA GOTOVINU I HARADINAJA Carla del Ponte na optu`eni~koj klupi

16 RODITELJSKA PA@NJA Policijska skrb za djecu tuìteljice Kajmakovi} Policijski komesar MUP-a Kantona Sarajevo VAHID ]OSI] na{ao se u posljednjih deset dana pod pritiskom tuìtelja BO@E MIHAJLOVI]A i ENESA KAMENICE koji su, solidariziraju}i se sa svojom kolegicom DIANOM KAJMAKOVI], traìli da njezinu djecu ~uvaju sarajevski policajci; nakon {to je ]osi} odbio da postupi suprotno zakonskim propisima, protiv njega je pokrenuta prava medijska hajka

Komentari Carle del Ponte dati nakon neposrednog izricanja presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Marka~u, kao i Ramushu Haradinaju, duboko su uvrijedili oslobo|ene, ali i uzdrmale region; nekoliko advokatskih timova i Vlada zatra`ilo je od Ban Ki-moona hitno skidanje imuniteta Del Ponteovoj kako bi se ona mogla procesuirati za svoje nedoli~no pona{anje i pristrasnost; Guenael Mettraux, advokat koji je oslobodio generala Antu Gotovinu, ekskluzivno za na{ list komentari{e ishitrene izjave Del Ponteove

200. godi{njica najpoznatije knjige bajki Prije 200 godina objavljeno je prvo izdanje knjige koja je obiljeìla odrastanje djece u cijelom svijetu: “Ivica i Marica“, “Crvenkapica“, “Pepeljuga“, “Snjeguljica“, “Trnoruìca“, “Carevo novo ruho“, sve su to bajke koje su sakupila i objavila bra}a JACOB I WILHELM GRIMM, cenzuri{u}i eksplicitne seksualne prizore i incest, a poja~avaju}i nasilje; saznajte {ta je zapravo Crvenkapica uradila vuku, a {ta princeza àpcu i za{to su “Bajke“ nakon Drugog svjetskog rata bile u Njema~koj zabranjene

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

54 IN MEMORIAM Zlata Petkovi} (1954. - 2012.)

20 MILAN I SREDOJE LUKI] Kazna kakvu zaslu`uju Milan Luki} ostat }e do kraja `ivota u nekom od evropskih zatvora. To ne}e ni{ta

U Beogradu je 3. decembra u 59. godini preminula ZLATA PETKOVI]; njen kolega Voja Brajovi} ka`e da je Zlata bila ikona svih ovih na{ih prostora po svojoj ljepoti koja je zra~ila i koja se mo`e mjeriti sa ljepotom najljep{ih glumica svijeta

Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

6.12.2012

1:00

Page 4

MINI MARKET KABINETSKI ([)PIJUN

Fikret Muslimovi} osigurao skromnu sinekuru u kabinetu Bakira Izetbegovi}a Fikret Muslimovi}, predratni visoki oficir KOS-a, ratni na~elnik Uprave bezbjednosti Armije BiH i najpovjerljiviji {pijun Alije Izetbegovi}a, ponovno se vratio u kabinet bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH. Neko} najmo}nijeg vojnog obavje{tajca angaìrao je prije nekoliko mjeseci Bakir Izetbegovi} kojeg, ba{ kao i njegovog oca, s Muslimovi}em veù dugogodi{nje, neraskidive veze. Budu}i da se Fikret Muslimovi}, nakon odlaska u mirovinu, formalno prestao baviti {pijunskim poslovima - sada ga se titulira kao vojno-politi~kog analiti~ara, angaìran je da za potrebe bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH pravi analize sigurnosne situacije u regionu. Tako je po nalogu Bakira Izetbegovi}a umirovljeni general Armije BiH angaìran po ugovoru o djelu, koji je zbog zakonskog ograni~enja prestao da vaì nakon tri mjeseca. Kako doznajemo, za Muslimovi}eve je analize sigurnosnih prilika u regionu, {to god to zna~ilo, mjese~no iz dràvnog prora~una ispla}ivano po 600 Fikret Muslimovi}

BUD@ET RS-a: PET DO DVANAEST

Skoro četvrtina budžeta Republike Srpske naredne godine će otići na vraćanje kredita SPAS U POSLJEDNJI ^AS Bud`et je usvojen u utorak kasno uve~er, nekoliko sati prije nego {to bi bio probijen rok koji je Vladi RS postavio MMF za dobijanje novog kredita

Kao {to je i bilo o~ekivano, Narodna skup{tina RS-a usvojila je budèt i Ekonomsku politiku ovog entiteta za 2013. godinu. Budèt je usvojen u posljednji ~as, u utorak kasno uve~er, nekoliko sati prije nego {to bi bio probijen rok koji je Vladi RS postavio Me|unarodni monetarni fond (MMF) za dobijanje novog kredita, ~ija je osnovna svrha otplata starih kredita. Budèt RS-a je sada projektovan na milijardu i 945 miliona maraka, a u potpunosti je zasnovan na prihodima od poreza, entitetskih koji ~ine samo 12,5 miliona maraka, zatim od indirektnih poreza koji su i sama osnova: milijardu i 68 miliona maraka, te primitaka od izdavanja hartija od vrijednosti: 363 miliona maraka. Ovaj recesivni budèt svim uposlenicima javne uprave smanjit }e pla}e za dodatnih deset posto, {to se radi ve} tre}u godinu za redom. Povodom najavljenih u{teda, u Banjoj Luci su pod pokroviteljstvom Saveza sindikata i predsjednice Ranke Mi{i} odràni i protesti na kojima je bilo oko tisu}u radnika ovisnih o budètu. S obzirom da je i sama Mi{i}ka izjavljivala da se radnici dàba bune, nije bilo ni za o~ekivati vi{e nezadovoljnih. A prora~un RS-a za narednu godinu je, kako je to nazvala opozicija nakon dva dana burne rasprave, blago re~eno - katastrofalan. “@eljeznicama RS“, koje su ve} u dugovima koji se mjere stotinama miliona

maraka, opet je dodijeljeno 25 miliona. Stavka koja se ti~e “rashoda na li~na primanja“ umanjena je za 625 miliona maraka i ona predstavlja spornu desetinu u svim organizacionim jedinicama Vlade RS-a, osim u Ministarstvu finansija, gdje prema prednacrtu, smanjenja pla}a ne}e biti. Medijima je pomo} smanjena sa pet na 1, 7 miliona maraka, a grant koji se odnosio samo na RTRS je totalno ukinut. Nije samo to ukinuto. Prekrièni su: Agencija za uzgoj i selekciju u sto~arstvu, Agencija za {ume, Agencija za vode oblasnog rije~nog sliva Trebi{njice, Agencija za bezbjednost saobra}aja, Teku}i grant za subvencioniranje elementarnih nepogoda, Grant za unapre|enje uslova rada u zdravstvenim ustanovama, Agencija za robne rezerve RS, “Sky Srpske” i preduze}e “Trebinjski aerodromi”, Kancelarija RS-a u Mostaru. Ukidaju se i Sekretarijat za vjere i Operativni tim RS-a za traènje nestalih. Samo za vra}anje dugova, RS }e u narednoj godini morati da izdvoji skoro 400 miliona maraka. To se odnosi prvenstveno na kredite i pozajmice MMF-a i Svjetske banke, ali i dio unutra{njih dugova. Omjer je za sada 260 naprema 140 miliona maraka, u korist povrata vanjskih dugova. Ni premijer RS-a Aleksandar Dòmbi}, ali ni ministar finansija RS-a Zoran Tegeltija nisu uspjeli opoziciji objasniti kako }e u 2014. godini vratiti 580 miliona maraka duga koji dospijevaju na naplatu. (N. Dikli}) SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

6.12.2012

1:01

Page 5

MINI MARKET FOTO NEDJELJE

MILUTIN STOJ^EVI]

Diplomatski zimski bazar Humanitarni happening u Sarajevu

KM. Budu}i da je kabinet bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH potro{io sva sredstva koja su im bila na raspolaganju u 2012., ne treba sumnjati da }e suradnja s vojnopoliti~kim analiti~arem Muslimovi}em biti nastavljena naredne godine. (S.M.)

RASIPANJE BUD@ETSKOG NOVCA

Sve~ana proslava desete godi{njice postojanja SIPA-e ko{tala desetine hiljada KM Kako smo ve} objavili, me|u slu`benicima Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) ispotiha se naga|alo koliko je ko{tala proslava desetogodi{njice postojanja te policijske agencije, kupovina skupih poklona i podjela nagrada poslu{nicima direktora. Po svemu sude}i, direktor SIPA-e Goran Zubac na proslavljanje desetogodi{njice rada i postojanja SIPA-e potro{io je desetine hiljada maraka. Naime, direktor Zubac je sam sebi, svom zamjeniku An|elku Hrgi}u i inspektoru Vahidinu [ahinpa{i}u dodijelio zlatne policijske zna~ke i po tri hiljade KM, a srebrne policijske zna~ke i po dvije hiljade maraka dobili su @arko Kalema, Velimir Ra{evi} i Igor Kuja~a, klju~ni za operaciju Lutka. “Skromno“ je nagra|en i aktuelni ministar civilnih poslova BiH kao prvi direktor SIPA-e Sredoje Novi}, kojeg je Zubac “po~astio“ skupocjenim satom marke Rolex. (M.F.)

6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

Iluzije:Iluzije.qxd

6.12.2012

3:35

Page 6

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

ACO, BRACO: MOJI SU DRUGOVI @ESTOKI MOMCI Pi{e: SENAD AVDI]

Prije petnaestak dana u intervjuu koji je dao Radio televiziji Republike Srpske, general Aleksandar Vasiljević, Muslimovićev dugogodišnji šef i pokrovitelj iz vremena svemoći Kontraobavještajne službe Jugoslovenske narodne armije, nije mogao, čak i da je htio, iščeprkati niti jedne ružne riječi za svoga bliskog suradnika - Fiću Muslimovića. Dapače, “Fikret Muslimović i Zdravko Tolimir bili su dvojica najperspektivnijih obaveštajaca u mojoj službi“, kazao je Vasiljević

a{to je bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegovi} odabrao i unajmio ba{ i upravo penzioniranog generala Fikreta Muslimovi}a da (za li~ne, strana~ke, dr`avne potrebe, ostaje to pitanje nejasno) pravi i pi{e stru~nu analizu bezbjednosno-sigurnosnih prilika u regionu? [ta, uop}e, 70godi{njeg umirovljenika Muslimovi}a kvalificira i preporu~uje da se bavi takvim temama? Ne znam, ali dobro mi je poznato {ta ga ne preporu~uje - najprije nekompetencija, a potom i te{ka, vi{estruka kompromitiranost. Nemam previ{e visoko mi{ljenje o akademskoj zajednici, a naro~ito sam rezerviran prema ekspertima za regionalne sigurnosne prilike unutar nje, ali ipak vjerujem da postoji solidan broj ozbiljne i prilje`ne nau~ne ~eljadi

godinama raspleta“, bio svojevrsna avangarda Jugoslovenske narodne armije) u tom televizijskom intervjuu govorio biranim rije~ima. Svi su oni, prema njegovim saznanjima, dok su slu`bovali u KOS-u, bili uzorni, odgovorni, lojalni, radili su vrijedno, od jutra do sutra, uporno kao mravi, da ne ka`em kao krtice.

e|utim, Fikret Muslimovi} je bio ne{to posebno, oba{ka, vanserijski obavje{tajac, nekoliko kopalja iznad svih njih, “high class“. Profesionalnobesprijekorno je Fikret, ne {tedi Vasiljevi} komplimente, vodio “operaciju [pegelj“ i jo{ neke sofisticirane i zahtjevne, poznate i potpuno nepoznate obavje{tajne izazove iz prvih mjeseci rata u Hrvatskoj (vjerovatno misli

Uloga Fikreta Muslimovi}a u porodici Izetbe koja bi takvu Izetbegovi}evu doma}u zada}u neuporedivo kvalificiranije obavila od Muslimovi}a. Istini za volju, prije petnaestak dana u intervjuu koji je dao Radio televiziji Republike Srpske, general Aleksandar Vasiljevi}, Muslimovi}ev dugogodi{nji {ef i pokrovitelj iz vremena svemo}i Kontraobavje{tajne slu`be Jugoslovenske narodne armije, nije mogao, ~ak i da je htio, i{~eprkati niti jedne ru`ne rije~i za svoga bliskog suradnika - Fi}u Muslimovi}a. Dapa~e, “Fikret Muslimovi} i Zdravko Tolimir bili su dvojica najperspektivnijih obave{tajaca u mojoj slu`bi“, kazao je Vasiljevi}. Tolimir, obavje{tajni ratni sufler, nezaobilazni spin doktor za sve pokolje Ratka Mladi}a tokom rata, kao {to znamo, ~eka presudu u Haagu koja }e mu biti izre~ena naredne sedmice. O mnogim je svojim, manje-vi{e dragim suborcima, suradnicima, obavje{tajnim marljivcima koji su kasnije pre{li na “drugu, muslimansku stranu“ (S Seferu Halilovi}u, Enveru Mujezinovi}u, Seadu Reki}u...) dugogodi{nji predratni {ef Kontraobavje{tajne vojne slu{be (a KOS je, reklo bi se, milo{evi}evskim rje~nikom “u 6

na Muslimovi}evu nazo~nost u Kninskom korpusu iz vremena kada je Ratko Mladi} tek po~injao svoj vrtoglavi zlo~ina~ki uspjeh). Nakon {to je ~asno, principijelno i nepovratno, zbog neslaganja sa ~etni~kom ikonografijom koja se uvukla u neokaljane simbole JNA, Muslimovi} podnio zahtjev da napusti vojsku svog ìvota, nai{ao je na puno razumijevanje “pretpostavljenog stare{ine“, generala Aleksandra Vasiljevi}a. “Nakon toga je, siromah, prodavao zeleni{ na nekoj sarajevskoj pijaci“, skoro se raznjeìo poslovi~no hladni i odmjereni Vasiljevi} pred kamerama RTRS-a. Nije ba{ nekoj, bezveznoj pijaci, nego kultnoj pijaci na Stupu, na kojoj se u posljednjim mjesecima mira u Bosni i Hercegovini u dnevnoj ponudi prodavalo mnogo vi{e “kala{njikova“ nego sezonskog/jesenjeg vo}a i povr}a. Ali, ovo je va`no, ovo je, zapravo, jedino relevantno. Tek prividno, fizi~ki, omatorjeli {ef KOS-a, bez ijednog vidljivog znaka senilnosti, zatamnjenja u pam}enju, Vasiljevi}, kojeg je Tuìteljstvo u Haagu prije skoro deset godina svrstalo u sami vrh udruènog zlo~ina~kog pothvata (odmah iza Slobodana Milo{evi}a, Veljka SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

Iluzije:Iluzije.qxd

6.12.2012

3:36

Page 7

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

POSTJENEAOVSKI POSTJENEAOVSKI BO[NJA^KI BO[NJA^KI ZOMBI ZOMBI

Fikret Fikret Muslimovi}, Muslimovi}, od od Ratka Ratka Mladi}a Mladi}a do do familije familije Izetbegovi}, Izetbegovi}, trnovit trnovit put put

Kadijevi}a i Blagoja Adì}a, a daleko ispred Jovice Stani{i}a, Frenkija Simatovi}a, [e{elja, Arkana, Marti}a...) zadrào se i na aktuelnim prilikama u Bosni i Hercegovini. îtao je, nagla{ava svoju upu}enost i besprijekornu obavije{tenost, u “nekim bosanskohercegova~kim medijima“ (Slobodnoj Bosni, gdje bi drugo) Vasiljevi} ru`ne i neosnovane optu`be na ra~un biv{eg kolege Muslimovi}a, u smislu da se

dokazni materijal protiv biv{eg komandanta Armije BiH uvrstilo i denuncijantski pismeni Muslimovi}ev “presjek saznanja“ o svom {efu generalu Deli}u: “Alkoholi~ar, promiskuitetan, korumpiran“, tako je Muslimovi} u kroki “strogo.pov.“ informaciji upu}enoj na ruke Alije Izetbegovi}a “do~arao“ svog pretpostavljenog komandanta. Mislim da je Ferid Buljuba{i}, koji je bio {ef kabineta Rasima Deli}a, u ha{koj sudnici ovaj Muslimovi}ev pismeni

begovi} i kakve veze s njim imaju Iran, Haag, KOS... njegov biv{i najperspektivniji kadar ( uz Tolimira) Fi}a span|ao s odre|enim radikalnim islamisti~kim obavje{tajnim agenturama prisutnim u Bosni i Hercegovini, prije svih iranskim. Ali on u to, (Vasiljevi}) poznaju}i ga (Muslimovi}a), “jednostavno ne veruje“.

skreno, ne vjerujem ni ja do kraja i bezrezervno; iranska obavje{tajna zajednica, ako je prisutna u Bosni i Hercegovini, a postoje sna`ne indicije da jeste, morala bi i trebala biti ozbiljnija, delikatnija i neuporedivo ambicioznija, da ne kaèm inventivnija/ma{tovitija. Fikret Muslimovi} imao je nemalu svjeìnu i energetski potencijal, obavje{tajno-operativno nadahnu}e na po~etku rata u BiH, kada je direktno (“siromah“, {to bi rekao Aca Vasiljevi}) sa stupske pijace utr~ao u kabinet Alije Izetbegovi}a i postao savjetnik za bezbjednost, pa se nametnuo kao “bo{nja~ki intelektualac“, kasnije armijski ideolog, moralista, medijski cenzor, islamski mistik... A u osnovi je ostao isti rigidni, kameleonski sivomaslinasti, jeneaevski spletkaro{, bezdu{ni, slijepo odani odurni “profesionalac“ fanati~no privrèn i vje~ito odan vi{em cilju; s tim {to su se vi{i ciljevi cikli~no mijenjali, samo su fanatizam i sljepo}a ostali konstanta. Na su|enju Rasimu Deli}u u Haagu, Tuìteljstvo je u 6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

izvje{taj obesmislio i dezavuirao. Ameri~ki obavje{tajac sa doktorskom titulom i, {to je mnogo va`nije, te{kim radom na terenu biv{e Jugoslavije, John Schindler u knjizi “Nesveti teror Bosna, Al Qaida i uspon globalnog d`ihada“, koja ima dosta manjkavosti i uop}enih, stereotipiziranih proizvoljnosti, ali i niz lucidnih, nimalo povr{nih opa`anja, ~injenicama potkrijepljenih, Muslimovi}a titulira dosta plasti~no i ta~no: kao “obavje{tajnog zombija“.

Sudu Bosne i Hercegovine, na su|enju “bugojanskoj grupi“, zapovjednicima vojske i policije iz Bugojna koji se terete za zlo~ine nad Hrvatima, Muslimovi}, koji je u vrijeme po~injenja tih zlo~ina bio vrhovni autoritet bezbjednosti Armije BiH, pojavljuje se u iznena|uju}oj ulozi - “vojni ekspert“. Za{to trebaju, osim ako postoji neki vi{i razlog, nacionalni, vjerski, geostrate{ki, Bakiru Izetbegovi}u, stru~ne, analiti~kosinteti~ke intelektualne usluge bespredmetnog, temeljito kompromitiranog “obavje{tajnog zombija“ Fikreta Muslimovi}a? Za{to se iranski kulturno-obavje{tajni krugovi godinama vrte oko izraubovanog generala od kojeg bi svako normalan digao ruke? Ili, ipak, treba, poraditi na “vi{im razlozima“... 7

Iluzije:Iluzije.qxd

5.12.2012

23:52

Page 8

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI da je to sasvim u redu: {a~ici bile}kih partizana nikada nije ni trebalo podizati spomenik; dominantna ~etni~ka ve}ina ga je tek sada dobila samo iz prozai~nog razloga {to je u Drugom svjetskom ratu nezaslu`eno pora`ena…

^ETVRTAK, 29. NOVEMBAR Dvije su teme danas konsternirale srbijansku javnost: onaj zreliji, seriozoniji {okiran je osloba|aju}om presudom RAMUSHU HARADINAJU, IDRIZU BALAJU i LAHIJU BRAHIMAJU u Haagu; drugi tabloidni (ili, pornoidni, kako ga naziva Aleksandar Tijani}) pol srpske javnosti unezvijeren je vulgarno{}u hrvatske pjevaljke i srpske snajke SEVERINE, koja se na nekom derneku u Beogradu ukazala i sa prijestolonasljednicima Kara|or|evi}ima slikala gologuza i nagosisa. “Kako antisrpski sudi i presu|uje Ha{ki tribunal”, gun|a prosje~ni srpski doma}in, “ne bi me iznenadilo da presudi i da je Severina nevina”…

PETAK, 30. NOVEMBAR U predve~erje raspada biv{e Jugoslavije, koji je, navodno, po~eo iz Slovenije, a nije nego je za~et u Beogradu, ugledni slovena~ki sociolog i pisac VELJKO RUS kazao je kako odnos ove republike prema jugoslovenskoj federaciji izravno ovisi o tome ko vodi politiku Srbije. I precizno pojasnio, parafraziram: “Ako je na ~elu Srbije Latinka Perovi} - Slovenci su za federaciju; ako Srbiju vodi Ivan Stamboli}, mi smo za konfederalni model; sa Srbijom ~iji je lider Slobodan Milo{evi} mi ne `elimo biti ni u kakvoj dr`avnoj zajednici.” Vrlo sli~no, usred svesrpske histerije nakon osloba|aju}e presude RAMUSHU HARADINAJU u Haagu, danas rezonira VESNA RAKI]-VODINELI], profesorica Pravnog fakulteta u Beogradu. “Vlasti Srbije izgubile su bitku za Kosovo kada su umjesto da sara|uju sa njim, uhapsile, mudrog, dobronamjernog politi~ara AZEMA VLASIJA, kada su kasnije istinskog mirotvorca, intelektualca IBRAHIMA RUGOVU tako|er uhapsile, pa ponizile osloba|anjem iz ku}nog pritvora. Dobile su tako za partnere sa albanske strane ratnike HASHIMA THACIJA i RAMUSHA HARADINAJA.” Taman tako: sa Vlasijem, autonomija Kosova, sa Rugovom vi{e od autonomije, manje od samostalnosti, sa Thacijem i Haradinajem - ni{ta! A sad adio, “dovi|enja Marijana!”, “dovi|enja Sandokan…”

UTORAK, 4. DECEMBAR

kantona: ~itavu tvornicu [ipad Grme~ u Drvaru dobio je besplatno Filipovi}, plus slobodne ruke da mo`e sje}i milione i milione stabala najkvalitetnije {ume u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. “Zbrinuo sam svoju obitelj i potomke, red je da vratim dug ovim divnim ljudima”, ponavlja drveni filozof Filipovi}…

NEDJELJA, 2. DECEMBAR Zgodno se dru{tvo danas okupilo u kafani u sklopu OBN-ove zgrade. ZORAN @U@A, novinar iz RS-a, ESAD HE]IMOVI], novinar Dana, VI[NJA STARE[INA, novinarka iz Zagreba, i ja. Gospo|a Stare{ina se protekle decenije bavila raznim temama, jedna od va`nijih i opsesivnijih bilo je djelovanje mudàhedina u srednjoj Bosni u sastavu Tre}eg Korpusa Armije BiH. U to vrijeme @uà i He}imovi} bili su angaìrani u press slu`bi Korpusa. Ja u Press slu`bi Glavnog {taba Armije BiH. Htio, priznao, ukabulio ili ne, moja zapovijedna odgovornost, nije za potcijeniti!

PONEDJELJAK, 3. DECEMBAR Op}inske vlasti u Bile}i odlu~ile su ukloniti spomenik partizanima koji je u toj

SRIJEDA, 5. DECEMBAR

SUBOTA, 1. DECEMBAR Neprikosnoveni medijski heroj u Hrvatskoj danas je tajkun-dobro~initelj MARIJAN FILIPOVI], vlasnik drvoprera|iva~ke tvrtke FINVEST iz Gorskog Kotara, koji je kr{}anski milosrdno zna~ajan dio svoje imovine i firme poklonio radnicima. Sitan je taj “socijalno odgovoran” filantropski dar tajkuna Filipovi}a u pore|enju sa poklonom-milodarom koji mu je u prvim godinama mira uru~io HDZ Livanjskog 8

I da imam deblje ìvce i tanje pam}enje, iz pameti bi me istjerali iskazi svjedoka odbrane RADOVANA KARAD@I]A u Haagu. Danas je, tako, u korist dokazivanja nedu`nosti Vrhovnog komandanta svjedo~io ratni {ef Kriznog {taba Pala ZDRAVKO ČVORO. “Etni~kog ~i{}enja na Palama nije bilo”, izri~it je. Ju~er su svjedo~ili komandanti Grbavice i [picaste stijene, Dragan Maleti} (“snajperisanja sa Jevrejskog groblja nije bilo”) i Bla{ko Ra{evi} (“odgovorno tvrdim da nijedan metak nije ispaljen sa poloàja pod mojom komandom”). Bijesan sam na Tribunal u kojem se takve mustre u sudnici nalaze na mjestima za svjedoke, a ne za optuène. Ogor~en sam na pravosu|e BiH koje Čvoru, Maleti}a, Ra{evi}a i desetine drugih Karadì}evih svjedoka nije procesuiralo. Na sve sam ljut, bijesan, ogor~en, najvi{e na sebe samog. Evo najnovijeg razloga za ovu posljednju ljutnju. Ju~er na jutarnjoj kafi za susjednim stolom u kafani usred Sarajeva sjedi osoba koja se zove JOVAN [KOBO. Ratni komandir policije na Palama. Jedan od klju~nih poratnih kumova krvave mafija{ke bratije u Isto~nom Sarajevu. “Pisao si ti u svojim novinama o meni sva{ta”, obra}a se [kobo meni usred Sarajeva i {eretski, dobrodu{no me umiruje: “ali, ja ti ni{ta ne zamjeram.” Ali, zamjeram ja sebi, zamjeram Sarajevu, zamjeram svakome ìvom (radi mrtvih!) {to je postalo skoro normalno da ratni komandir paljanske policije i hladnoratovski kriminalac u epicentru grada ima priliku da bilo kome, bila {ta zamjera, ili ne zamjera...

varo{i stajao {est decenija, pa umjesto njega instalirati 12 metara visok spomenik ~etnicima palim za slobodu Bile}e. Mislim

Dvije dana{nje vijesti. “Besim Mehmedi} i Mirsad Pindò isklju~eni iz Stranke za BiH zbog prodaje ugleda stranke.” Mora da su grdne pare zgrnuli - ni{ta tako danas na politi~koj pijaci ne ide dobro, ko halva, kao ugled Stranke za BiH! “Centri civilnih inicijativa (CCI) i Centar za progres (CPP) danas u Tuzli gra|anima dijelili cekere u sklopu akcije uklanjanja plasti~nih kesa koju podràva Evropska unija.” “ A {ta to fali plasti~noj kesi?!”, stoji u saop}enju Saveza za bolju budu}nost koje potpisuje njegov lider Fahro Kesedìja. SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

5.12.2012

21:55

Page 2

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

6.12.2012

0:19

Page 10

MINI MARKET KRATKA LISTA LOBISTA

Uprkos silnom lobiranju, Josip Bevenda obezbijedio skromnu podr{ku kandidaturi za predsjednika NS BiH Direktor NK [irokog Brijega Josip Bevanda u panici je ovih dana hodao {irom zemlje sa primjerkom Slobodne Bosne u ruci. Naime, nakon {to smo objavili da je Zlatan Mijo Jeli}, dugogodi{nji predsjednik ovog kluba i Bevandin “izumitelj“, napustio BiH u strahu od optu`nice za ratne zlo~ine, Bevanda, koji je naumio postati predsjednikom Nogometnog saveza BiH, po~eo je optu`ivati Elvedina Begi}a i Ivana Beusa, ~lanove Komiteta za normalizaciju NS BiH za “organiziranje“ medijskog lin~a. Bevanda je u panici jer njegov i plan Mileta Kova~evi}a, predsjednika FS RS, da ga se izabere na du`nost predsjednika NS BiH ne nailazi na “razumijevanje“ delegata Skup{tine koji }e o tome glasati 13. decembra. Bevanda je, usprkos `estokom lobiranju i vatrenim intervjuima u medijima u Republici Srpskoj, u kojima poziva na zajedni{tvo Srba i Hrvata u Savezu, uspio skupiti jedva desetak sigurnih glasova! Za razliku od Mostarca Beusa koji se nametnuo kao prvi kandidat iz reda hrvatskog naroda na du`nosti potpredsjednika Saveza. Kako saznajemo, ve} je gotovo izvjesno da }e Begi} biti predsjednik NS BiH a

Josip Bevanda

TEVE KANALIZACIJA

Generalni direktor BHRT-a Muhamed Bakarević suspendirao direktora BHT1 Marija Pejića jer se požalio na diskriminaciju Hrvata [est mjeseci nakon {to je Marijo izabran za direktora BHT1, Peji} Marija Peji}a do~ekala je odluka o suspenziji do pokretanja disciplinskog postupka, koju je potpisao generalni direktor BHRT-a Muhamed Bakarevi}. Sukob izme|u Bakarevi}a i Peji}a traje ve} izvjesno vrijeme, ali je kulminirao prije nekoliko dana, kada je Peji} poslao pismo svim ~lanovima Upravnog i Poslovodnog odbora BHRT-a, àle}i se na diskriminaciju hrvatskog naroda u programu dràvnog javnog servisa. Skandal na koji se direktor Peji} poàlio dogodio se 29. novembra, kada je u prime time terminu, u 22,45 sati trebao biti

emitiran snimak Sve~ane akademije u povodu 110. godi{njice Hrvatskog kulturnog dru{tva Napredak, koja je odr`ana osam dana ranije u Sarajevu. No, tome se o{tro usprotivio direktor marketinga Nermin Durmo, uz obja{njenje kako je u istom terminu (u kojem se, ina~e, emitira strani film) ve} zakupljeno cijelih dvije i po minute marketin{kog prostora?! Dovoljno da generalni direktor Bakarevi} presudi da se snimak Sve~ane akademije Napretka pomjeri u off time termin, u subotu (1. decembra), u 13.45 sati, a dr`avni javni servis, koji bi trebao biti u slu`bi svih gra|ana BiH, ostvari prihod od 150 KM?! (S.B.)

TRGOVINSKI ZASTUPNICI

Besim Mehmedić i Mirsad Pindžo izbačeni iz Stranke za BiH zbog zakulisne trgovine poslaničkim glasovima Stranka za Bosnu i Hercegovinu isklju~ila je iz svojih redova Besima Mehmedi}a i Mirsada Pind`u, zastupnike SBiH u Skup{tini Kantona Sarajevo. Kako je navedeno u saop}enju, Mehmedi} i Pind`o “svoje li~ne interese stavili su ispred interesa stranke”, a isklju~eni su i zbog “prodaje ugleda Stranke za BiH, ~ime su izvr{ili te{ku povredu Statuta SBiH”. Kako doznajemo, Mehmedi} je samoinicijativno, bez zananja Stranke,

pregovarao i trgovao s SDP-om oko formiranja vlade Sarajevskog kantona, a kasnije i sa ~elnicima Kantonalnog odbora SDA. Za podr{ku SDP-ovoj a kasnije i SDA-ovoj vladi Sarajevskog kantona, Mehmedi} je tra`io posao za svog sina u Vije}u ministara BiH a Pind`o za sebe funkciju zamjenika direktora Sarajevskog aerodroma! (A.M.) SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

6.12.2012

0:20

Page 11

MINI MARKET Priredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

Smatrate li da je primjerena kazna CIK-a za Nikšića i Lijanovića? DINO ABAZOVI] Profesor FPN-a

NE Mislim da kazna nije primjerena i da svaki nosilac javne politi~ke funkcije mora biti vi{e pod lupom javnosti kada su takve stvari u pitanju. CIK treba ovim primjerom pokazati kako se treba efikasno suprostavljati ovakvim negativnim pojavama u bh. dru{tvu.

VEHID [EHI] Biv{i predsjednik Izborne komisije

by MARIO BRANCAGLIONI

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

Smatram da nov~ane kazne nisu primjerene jer se radi o visokopozicioniranim politi~arima u BiH koji obna{aju vrlo zna~ajne funkcije. Trebalo bi, radi op{te generalne prevencije, izre}i vi{e kazne koje mogu uticati da ubudu}e niko i ne pomisli da kr{i zakon.

6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

EDHEM BIBER Predsjednik Ekonomskosocijalnog vije}a

NE Principijalno smatram da treba da se po{tuju propisi u dr`avi. Smatram da nije primjerena kazna kojom je CIK kaznio Nik{i}a i Lijanovi}a zbog kr{enja zakona o sukobu interesa.

SR\AN BLAGOV^ANIN Izvr{ni direktor “TI”

NE Mi{ljenja sam da je apsolutno neprimjerena i smatram da se takvom kaznom apsolutno ne ispunjavaju svrhe ka`njavanja. Dijelom je kriv i sam zakonski okvir i zato ga treba mijenjati, ali dijelom je kriva nesposobnost institucija da preuzmu odgovornost.

DENNIS GRATZ Predsjednik Na{e stranke

NE Sramotno je da postoji konsenzus o tome da neko mo`e postaviti svog brata na mjesto direktora i da se javnost kolektivno ne pobuni oko toga. Sramotno je da CIK izri~e takve kazne za ne{to {to predstavlja o~it sukob interesa i pokazuje svu amoralnost politi~kog anga`mana u BiH.

DRAGAN JERINI] Novinar “Nezavisnih novina“

NE Mislim da su kazne neprimjerene. Kaznena politika u BiH je veoma lo{a, nema nikakve odgovornosti i zbog toga se ovakve stvari de{avaju. Kazne su neprimjereno niske i smatram da bi vlast trebala da ih poo{tri.

potpredsjednici Ivan Beus i Darko Ljubojevi}. Van Hercegovine i dijela RS, Bevanda za sada ima podr{ku jedino iz FK Sarajevo, iako je poznato da ga navija~i ovog kluba, nakon ubistva Vedrana Pulji}a u [irokom Brijegu, blago re~eno, preziru. No, ~lan Uprave Sarajeva Irfan Red`epagi} ve} danima lobira za glas delegata, prvo da bi se direktora Sarajeva Dinu Selimovi}a izabralo u IO NS BiH, ~ime bi bio eliminiran Begi}, kao kandidat iz istog kantona. Eliminacijom Begi}a bio bi otvoren put Bevandi ka mjestu predsjednika, no taj im je plan neslavno propao. (N.H.)

IZBORNA (ZLO)VOLJA

Relativni pobjednici izbora u Srebrenici, SDA i SBiH, eliminirani iz op}inske vlasti Mada je zajedni~ka lista SDA i SBiH za Op}insko vije}e Srebrenica osvojila uvjerljivo najve}i broj mandata, ~ak tri puta vi{e nego SDP i SBB zajedno, vlast u ovo op}ini konstituirat }e ~etvorka SNSD, SDS, SDP i SBB. SDA }e prvi put u ovoj op}ini biti u opoziciji, a nije posve izvjesno da sli~nu sudbinu ne}e do`ivjeti i op}inski na~elnik ]amil Durakovi}, dugogodi{nji kadar SDA, koji je na posljednjim lokalnim izborima nastupio kao nezavisni kandidat. Po svemu sude}i, Durakovi} }e nakon izvjesnog vremena izgubiti podr{ku op}inske ve}ine pa }e se novi na~elnik Srebrenice birati na vanrednim izborima. To je navodno ranije dogovoreno izme|u strana~kih ~elnika SNSD-a i SDP-a, Dodika i Lagumd`ije. No, dvojac je izgleda previdio mogu}e komplikacije - naprimjer da izabrani na~elik ]amil Durakovi} uop}e ne prihvati mandat s ograni~enim rokom trajanja. (M.A.)

Asim:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

23:34

Page 12

SDA ODLU^ILA SAZVATI KONGRES

SLIJEDI DRUGO POLUVRIJEME @ESTOKOG OKR[AJA IZETBEGOVI]A I TIHI]A

SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

Asim:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

23:35

Page 13

TIHI] POSLU[AO STRANA^KU BAZU Foto: Milutin Stoj~evi}

Redovni kongres SDA najvjerovatnije će se održati u maju naredne godine, a kao potencijalni kandidati za stranačko prijestolje spominju se Sulejman Tihić, Bakir Izetbegović i Šemsudin Mehmedović Pi{e: ASIM METILJEVI]

trana~ki vrh najve}e bo{nja~ke, ali i op}enito najve}e partije u BiH, ve} neko vrijeme mu~i se s odlukom ho}e li naredne godine odràti redovni strana~ki kongres ili konvenciju. Razlika je velika: kongres podrazumijava izbor novih strana~ih organa vlasti od dna do vrha partijske piramide a konvencija samo manje kadrovske intervencije. Statutom SDA izri~ito je propisano da se strana~ki kongres mora odràti svake ~etvrte godine, izuzev u vanrednim okolnostima u dràvi, kada se umjesto redovnog kongresa moè odràti i strana~ka konvencija.

TIHI] ZA KONVENCIJU Lider SDA Sulejman Tihi} zagovara konvenciju. Istina, stanje u dràvi nije vanredno, ali nije ni daleko od toga, s obzirom na dubinu i razmjere politi~ke krize koja ve} pune dvije godine blokira ekonomske i socijalne reforme i napredak dràve prema Evropskoj uniji i NATO-u. Takve ocjene aktuelnog stanja u dràvi Tihi} nije izmislio nego ih je jednostavno preuzeo iz posljednjeg izvje{taja Ekonomske komisije EU-a o napretku BiH koji je bez sumnje najnepovoljniji do sada. Sli~ne, krajnje negativne ocjene stanja u dràvi, ~ule su se i na posljednjoj sjednici Vije}a za implementaciju mira, a ne{to ranije i u Izvje{taju koji je {ef OHR-a Valentin Inzko podnio Vije}u sigurnosti UN-a. Osim toga, u narednoj godini, kada bi se trebao odràti redovni kongres SDA, rje{avat }e se neka izrazito te{ka, dulje vremena otvorena pitanja, kao {to su, primjerice, statutarni ustroj Mostara, ili pak presuda Evropskog suda u slu~aju presude “Sejdi} i Finci“, koja }e, po svoj prilici, obuhvatiti ne samo problem diskriminacije nacionalnih manjina nego dobrim dijelom i problem ustavnopravne neravnopravnosti Hrvata. Kao partija s ubjedljivo najve}om podr{kom bo{nja~kog naroda, SDA mora

aktivno sudjelovati u predstoje}im politi~kim sporovima. Upravo to je i glavni Tihi}ev argument protiv sazivanja strana~kog kongresa u maju naredne godine. Osim toga, Tihi} je osokoljen odli~nim rezultatima koje je SDA ostvarila na minulim lokalnim izborima. Njihov glavni politi~ki rival, SDP, potu~en je do nogu a SDA je nakon nekog vremena ponovo postala najve}a politi~ka partija u dràvi. A kako tim koji pobje|uje ne treba mijenjati, i Tihi} smatra da }e SDA, s postoje}im strana~kim rukovodstvom, jo{ ubjedljivije pobijediti i na narednim parlamentarnim izborima, u jesen 2014. godine. Tihi}eva argumentacija, ma kako izgledala logi~na i racionalna, sudara se s va`nim pravilom definiranim strana~kim Statutom, prema kojem se izborni strana~ki kongres mora odràti svake ~etvrte godine. U dvadesetogodi{njoj povijesti SDA od tog se pravila odstupilo samo jednom, i to za vrijeme minulog ~etverogodi{njeg rata. U cijelom ostalom razdoblju strogo je po{tovana statutarna odredba o sazivanju izbornog kongresa, ~ak i u vremenu neposredno nakon rata kada su politi~ke prilike u dràvi bile jednako sloène kao danas.

TIHI] NA ^ELU SDA DULJE OD IZETBEGOVI]A Tog se pravila pridr`avao i najve}i autoritet u povijesti SDA, njen osniva~ i prvi predsjednik Alija Izetbegovi}. Uprkos golemoj popularnosti ne samo u strana~kim redovima nego i u bo{nja~kom narodu, {to je potvr|eno u vi{e navrata na neposrednim izborima na kojima je redovno dobijao vi{e od 700 hiljada glasova, Izetbegovi} senior redovno je svake ~etvrte godine sazivao strana~ki kongres i organizirao izbor strana~kog rukovodstva izme|u vi{e kandidata. To je va`na demokratska vrijednost od koje ni SDA, ali ni bilo koja druga demokratska partija, ne bi smjela ni pod koju cijenu odstupiti. Tihi}evi argumenti protiv sazivanja redovnog strana~kog kongresa izgledaju

Iako se na ~elu SDA nalazi ve} punih 12 godina, Tihi} }e se vjerovatno natjecati za jo{ jedan mandat 6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

Asim:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

23:35

Page 14

SDA ODLUÎLA SAZVATI KONGRES puno manje uvjerljivi kada se posmatraju u kontekstu njegovih li~nih ambicija. Aktuelni predsjednik SDA Sulejman Tihi} preuzeo je strana~ko rukovodstvo u jesen 2001. godine, kada se dotada{nji predsjednik Alija Izetbegovi} odlu~io povu}i iz aktivne politike. Osniva~ i prvi predsjednik SDA Alija Izetbegovi} strankom je rukovodio 11 godina, dakle godinu kra}e nego {to }e, do odràvanja kongresa 2013., strankom rukovoditi aktuelni predsjednik Sulejman Tihi}. Mada strana~kim statutom nije ograni~en broj mandata, Tihi}u ne}e biti nimalo jednostavno obrazloìti svoju eventualnu ponovnu kandidaturu za strana~ko prijestolje, na kojem bi, ako bi bio izabran, proveo punih 16 godina, odnosno pet godina dulje od Alije Izetbegovi}a!

TRI KANDIDATA ZA STRANA^KOG [EFA

Tihić protiv Izetbegovića i Mehmedovića Rije{ena je dilema ho}e i SDA naredne godine odr`ati kongres ili konvenciju, no nije rije{ena dilema ho}e li se Tihi} ponovo kandidirati za funkciju strana~kog predsjednika, ili }e pak, poput svog prethodnika Alije Izebegovi}a, bez borbe napustiti strana~ko prijestolje. Na proteklom kongresu, Tihi} je imao dva protukandidata - Bakira Izetbegovi}a i Adnana Terzi}a. U me|uvremenu, Terzi}

je promijenio strana~ki dres, no Izetbegovi} je ostao vjeran partiji svoga oca i gotovo je izvjesno da }e se i na narednom kongresu natjecati za ~elnu strana~ku funkciju. Kandidaturu za strana~ki vrh najavio je i [emsudin Mehmedovi}, dugogodi{nji ~lan naju`eg strana~kog rukovodstva i predvodnik “te{anjskog lobija“ koji dr`i prili~no jake pozicije u strana~kim organima vlasti.

TEŠKI PROBLEMI: U narednoj godini, kada bi se trebao održati redovni kongres SDA, rješavat će se neka izrazito teška, dulje vremena otvorena pitanja, kao što su, primjerice, statutarni ustroj Mostara, ili pak presuda Evropskog suda u slučaju presude “Sejdić i Finci“ No, u slu~aju da se umjesto kongresa odr`i konvencija, Tihi} bi mandat strana~kog predsjednika produljio za “samo“ dvije godine, {to izgleda kao puno prihvatljivije rje{enje.

KANDIDATURA IZ DRUGOG PLANA Gotovo izvjesno da }e se za funkciju strana~kog {efa kandidatirati i [emsudin Mehmedovi}, predvodnik tzv. te{anjskog lobija

Nasuprot Tihi}u, koji preferira konvenciju, glavnina strana~ke baze instistira na

IZETBEGOVI]EV ADUT “ZAMOR MATERIJALA“

Politički rivali spremili Izetbegoviću “vruć doček“ Izetbegovi} je na proteklom strana~kom kongresu pretrpio te`ak izborni poraz, no njegove akcije unutar SDA naglo su porasle nakon parlamentarnih izbora 2010. godine na kojima je voljom gra|ana izabran za ~lana Predsjedni{tva BiH. U me|uvremenu, Izetbegovi} je oja~ao i svoju poziciju u strana~kom vrhu, iz kojeg je bio skoro potpuno eliminiran. Izetbegovi} ima velike izglede na pobjedu i zbog ~injenice da je Tihi}, ako se uop}e ponovo kandidira, ve} 12 godina na 14

~elu stranke i da je SDA, sticajem razli~itih okolnosti, eliminirana iz vlasti uprkos odli~nim izbornim rezultatima. U slu~aju pobjede Bakira Izetbegovi}a, ve} je razra|en scenarij prema kojem }e glavni politi~ki rivali, SDP i SBB, demonizirati SDA kao “deni~arsku“, “radikalnu“, “islamisti~ku“ partiju koja }e, ako preuzme vlast, “vratiti dr`avu dvije decenije unazad“. Dio tog otrovnog arsenala ve} se sru~io na Izetbegovi}a.

odràvanju redovnog izbornog kongresa. To je pokazao i upitnik koji je iz strana~kog vrha oti{ao prije desetak dana u sve kantonalne odbore SDA. Za golemu ve}inu kantonalnih odbora nije bilo dileme, listom su se izjasnili za odràvanje redovnog strana~kog kongresa, s izuzetkom KO SDA Livno i nekoliko manjih organizacija SDA iz Republike Srpske, koje ve} tradicionalno i bespogovorno podràvaju Tihi}a. Pri takvom rasporedu politi~kih snaga, Tihi} je popustio. Na sjednici Predsjedni{tva SDA, koja je odràna sredinom sedmice u Sarajevu, jednoglasno je usvojena odluka o sazivanju redovnog strana~kog kongresa u maju naredne godine. Nije neva`no napomenuti da je upravo takvu odluku formulirao, predloìo i za nju glasao lider SDA Sulejman Tihi}. Iako kona~nu odluku o sazivanju kongresa, prema strana~kom Statutu, mora usvojiti Glavni odbor, ve} je sada izvjesno da }e kongres biti odràn u redovnom terminu, dakle u maju 2013. godine. SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

5.12.2012

22:08

Page 3

Policija:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

21:35

Page 16

RODITELJSKA PA@NJA

Policijski komesar MUP-a Kantona Sarajevo VAHID ĆOSIĆ našao se u posljednjih deset dana pod pritiskom tužitelja BOŽE MIHAJLOVIĆA i ENESA KAMENICE koji su, solidarizirajući se sa svojom kolegicom DIANOM KAJMAKOVIĆ, tražili da njezinu djecu čuvaju sarajevski policajci; nakon što je Ćosić odbio da postupi suprotno zakonskim propisima, protiv njega je pokrenuta prava medijska hajka

POLICIJSKU PRATNJU ZA DJECU DIANE KAJMAKOVI] NIJE UKINUO VAHID ]OSI] NEGO HIMZO SELIMOVI] Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

ako su novinari Dnevnog avaza posljednjih mjeseci ulo`ili silan trud kako bi kompromitirali policijskog komesara MUP-a Kantona Sarajevo Vahida ]osi}a, njihove su isfabricirane medijske afere ponovno ostale bez o~ekivanog efekta. Komesaru ]osi}u se, 16

podsjetimo, najprije spo~itavalo da je bez prethodne sigurnosne provjere omogu}io pristup bazi tajnih podataka trojici novih uposlenika MUP-a, potom je bez ijednog argumenta optuèn za nezakonito prislu{kivanje, a prije nekoliko dana i za ukidanje policijske pratnje djeci dràvne tuìteljice Diane Kajmakovi}. Prema najnovijem “otkri}u“ novinara Dnevnog avaza, Vahid ]osi} je ignorirao naredbe Tuìteljstva BiH i Kantonalnog tuìteljstva u Sarajevu i,

unato~ prijetnjama njihovoj sigurnosti, obitelj tuìteljice Kajmakovi} ostavio bez policijske za{tite, na (ne)milost okorjelim kriminalcima. Konstruiraju}i, nadalje, navodni skandal, novinari su upozorili kako nije nimalo slu~ajno {to je tuìteljicinoj djeci, u me|uvremenu, u sudnici Suda BiH prijetio Zijad Turkovi}, vo|a zlo~ina~ke organizacije protiv kojeg Diana Kajmakovi}, zajedno s kolegom Olegom âvkom, zastupa optu`nicu. Na koncu su ustvrdili SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

Policija:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

21:35

Page 17

POLICIJSKA SKRB ZA DJECU TU@ITELJICE KAJMAKOVI] ZAR JE VA@NO KO JE KRIV Policijsku za{titu za djecu dràvne tuìteljice Diane Kajmakovi} do sada je osiguravala Direkcija za koordinaciju policijskih tijela na ~ijem je ~elu Himzo Selimovi}, nakon {to je osiguranje povu~eno tuìteljica se okomila na komesara MUP-a Kantona Sarajevo Vahida ]osi}a

da su, zbog osjetljivosti cijelog slu~aja, o nezakonitom pona{anju policijskog komesara upoznati OHR i Veleposlanstvo SAD-a, premda je jedina ]osi}eva “krivnja“ {to se dr`ao zakona.

STO POLICAJACA NA DVOJE DJECE Policijsko osiguranje za dvoje djece tuìteljice Diane Kajmakovi} nije, kako zlonamjerno navode novinari Dnevnog avaza, ukinuo komesar sarajevske policije Vahid ]osi}, nego direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH Himzo Selimovi}, i to jo{ sredinom oktobra. Kako doznajemo iz izvora bliskih Direkciji, ta je odluka donesena zbog nedostatka sredstava i vozila, budu}i da policajci iz Sektora za osiguranje VIP osoba i objekata ve} duè vrijeme pruàju za{titu i tuìteljici Kajmakovi} i njezinoj djeci, uklju~uju}i i stalni 6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

nadzor nad njihovim stanom. I mada je, prema istoj odluci, Diana Kajmakovi} zadràla stalnu pratnju, ~injenica da njezina djeca vi{e ne}e imati policijsku za{titu uzrujala je dràvnu tuìteljicu, koja se za pomo} obratila komesaru ]osi}u. Kako je u to vrijeme bila na bolovanju, tuìteljica Kajmakovi} je telefonom pozvala komesara ]osi}a i zamolila ga da za njezinu djecu osigura privremenu pratnju, najduè desetak dana, dok se ona ne vrati na posao i rije{i problem s direktorima Dràvne agencije za istrage i za{titu i Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, Goranom Zupcem i Himzom Selimovi}em. Reagiraju}i ùrno na zamolbu dugogodi{nje kolegice, jo{ iz vremena kada je Diana Kajmakovi} radila kao tuìteljica u Kantonalnom tuìteljstvu u Sarajevu, komesar ]osi} je odmah naloìo da sarajevski policajci preuzmu za{titu njezine obitelji. Tako su po ~etiri policajca dnevno (sve skupa je na za{titi bilo angaìrano preko sto pripadnika MUP-a Kantona Sarajevo) u dva terenska vozila pratila dvoje djece tuìteljice Kajmakovi} dok se nije ispostavilo da je “privremena pratnja“ od desetak dana potrajala gotovo cijeli mjesec. Budu}i da se tuìteljica Kajmakovi} u me|uvremenu vi{e nije javljala, komesar ]osi} je 13. novembra poslao

dopis da }e 19. novembra ukinuti policijsku za{titu, nakon ~ega zapo~inju pritisci iz Tu`iteljstva BiH, a onda i medijska haranga.

TU@ITELJI U SUKOBU SA ZAKONOM Najprije se, dan poslije, oglasio {ef Posebnog odjela za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Tuìteljstva BiH Boò Mihajlovi}, koji je komesaru Vahidu ]osi}u naloìo da nastavi s osiguranje djece njegove kolegice Kajmakovi}, iako za takvu naredbu nije imao nikakvih ovlasti, niti zakonskog upori{ta. Kako je osiguranje glavnog dràvnog tuìtelja i, po potrebi, drugih tuìtelja Tuìteljstva BiH u isklju~ivoj nadle`nosti Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, ]osi} je od direktora Selimovi}a zatraìo da i ubudu}e pruà policijsku za{titu obitelji Diane Kajmakovi}, ali nije dobio pozitivnog odgovora. U narednih se nekoliko dana u prepisku uklju~io i Enes Kamenica, zamjenik glavne sarajevske kantonalne tuìteljice Nives Kanev~ev, koje je nakon dopisa Boè Mihajlovi}a, zatraìo da MUP Kantona Sarajevo {titi djecu Diane Kajmakovi} sve do 19. decembra. No, unato~ pritiscima dràvnog i kantonalnog tuìtelja, komesar ]osi} je 17

Policija:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

21:35

Page 18

RODITELJSKA PA@NJA

NEZAKONITA NAREDBA Tuìtelj Tuìteljstva BiH Boò Mihajlovi} naloìo je sarajevskom policijskom komesaru Vahidu ]osi}u da ~uva djecu njegove kolegice Diane Kajmakovi} iako za takvu naredbu nije imao zakonskog upori{ta

inzistirao na po{tivanju zakonskih odredbi koje, izme|u ostalog, propisuju da

jedino Vlada Kantona Sarajevo mo`e donijeti odluku koje }e osobe u`ivati

ZA[TITARI O DR@AVNOM TRO[KU

Sarajevski policajci više od godinu dana čuvaju odvjetnika Senada Krehu i članove njegove obitelji

SIGURNOSNA SIGURNOSNA PROCJENA PROCJENA

Odvjetnika Odvjetnika Senada Senada Krehu Krehu jo{ jo{ ~uva ~uva policija, policija, mada mada uu posljednjih posljednjih godinu godinu dana dana nije nije imao imao neugodnosti neugodnosti

Po naredbi Kantonalnog tuìteljstva u Sarajevu, sarajevski policajci vi{e od godinu dana osiguravaju i odvjetnika Senada Krehu i ~lanove njegove obitelji. Kreho je napadnut po~etkom septembra 2011. u sarajevskom kafi}u Pravda, {to je Tuìteljstvo okvalificiralo kao poku{aj ubojstva, nakon toga je prije}eno njegovoj obitelji, zbog ~ega su i dobili policijsku za{titu. No, iako u proteklih godinu dana ni odvjetnik Senad Kreho, niti njegova obitelj, nisu imali nikakvih neugodnosti, i mada sve policijske procjene upu}uju da im ìvoti nisu ugroèni, Kantonalno tuìteljstvo ve} mjesecima ignorira zahtjeve iz MUP-a o ukidanju poja~anih mjera osiguranja koje, izme|u ostalog, podrazumijevaju i goleme tro{kove.

policijsku za{titu sarajevske policije. No, da situacija bude jo{ apsurdnija, tuìtelji koji su inzistirali da pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo osiguravaju djecu njihove kolegice tuìteljice Kajmakovi} svjesno su prekr{ili i vaè}u Uredbu Vije}a ministara BiH koja jasno propisuje koji dràvni du`nosnici imaju pravo na policijsku za{titu. Prema toj se Uredbi, naime, osim glavnog dràvnog tuìtelja, policijska za{tita moè osigurati i drugim tuìteljima Tuìteljstva BiH, u slu~aju kada postoji opasnost za njihov ìvot. Procedura, tak o|er, nalaè da glavni dràvni tuìtelj - odnosno Jadranka Lokmi}-Misira~a, obrazloènje o ugroènosti tuìtelja dostavi Direkciji za koordinaciju policijskih tijela, nakon ~ega bi direktor Himzo Selimovi} trebao donijeti procjenu i odluku o poja~anim mjerama osiguranja. I mada bi u tom slu~aju policijsku za{titu trebali pruàti isk lj u~ivo pripadnici Sektora za osiguranje VIP osoba i objekata, trakavica oko za{tite djece Diane Kajm akovi} je na koncu rije{ena tako {to je njezin {ef Boò Mihajlovi} naredbu istog sadràja poslao Federalnoj upravi policije (FUP). Kako, me|utim, osiguranje dràvnih tuìtelja i njihovih obitelji nije ni u nadle`nosti federalne policije, direktor FUP-a D ragan Luka~ je pristao da djecu Diane Kajmak ovi} {titi narednih trideset dana, ali je Boì Mihajlovi}u jasno naz na~io kako je njeg ova naredba nezakonita. SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

5.12.2012

22:08

Page 4

Milan i Sredoje Lukic:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

21:36

Page 20

MILAN I SREDOJE LUKI]

LUKI]I NA DRINI MONSTRUMI Milan Lukić ostat će do kraja života u nekom od evropskih zatvora. To neće ništa promijeniti za njegove žrtve, ali osuda zločina koje je on počinio daje barem osjećaj da neka pravda postoji. Ipak, naredbodavci zločina počinjenih u Višegradu, ukoliko ih ne procesuira domaće pravosuđe, ostat će nekažnjeni. Naša suradnica piše o još jednoj haškoj presudi, saučesnicima Lukića i zločinima koji će ostati nekažnjeni 20

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

ilan Luki} je druga osoba koju je Ha{ki tribunal, u skoro 20 godina postojanja, osudio na do`ivotnu robiju zbog ratnih zlo~ina. Pored Milana, istu kaznu dobio je samo jo{ Stanislav Gali}, komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) od septembra 1992. do augusta 1994. godine. SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

Milan i Sredoje Lukic:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

21:37

Page 21

KAZNA KAKVU ZASLU@UJU

Do`ivotna Do`ivotna kazna kazna Milanu Milanu Luki}u Luki}u ii 27 27 godina godina zatvora zatvora Sredoju Sredoju Luki}u Luki}u djelimi~no djelimi~no je je zadovoljenje zadovoljenje pravde pravde za za `rtve `rtve njihovih njihovih bestijalnih bestijalnih zlo~ina zlo~ina

Foto: REUTERS

O^EKIVANA O^EKIVANA KAZNA KAZNA

Pravosna`na presuda Milanu i Sredoju Luki}u izre~ena je 4. decembra ove godine. Sredoju je kazna preina~ena sa 30 na 27 godina zatvora, {to je tako|er jedna od najvi{ih kazni koje je Tribunal izrekao. Jo{ uvijek se ne zna gdje }e Luki}i sluìti zatvorsku kaznu. Tribunal, trenutno, ima ugovor sa 17 dràva u Europi. U neke od tih zemalja, kao {to su Albanija, Poljska i Slova~ka, jo{ niko nije upu}en na sluènje kazne. Gali} kaznu sluì u Njema~koj.

OSUDA ZLO^INA

NAJSVIREPIJI ZLO^IN U EX-YU RATOVIMA Milan Luki} (desno) 113 civila u Vi{egradu zapalio `ive

6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

Milan Luki} (ro|en 1967. godine u Fo~i) tokom 1992. godine bio je na ~elu paravojne formacije Beli orlovi ili Osvetnici, koja je djelovala u Vi{egradu, ~esto uz jedinice tamo{nje regularne vojske i policije. U tom periodu, njegov ro|ak Sredoje (ro|en 1961. godine u Ruji{tima) zvani~no je bio u tamo{njoj policiji, ali se ~esto pridruìvao Milanovim ubicama. Prema presudi koja je izre~ena u Haagu, Milan Luki} snosi odgovornost za smrt najmanje 150 civila. Puno je onih ~ija imena nisu spomenuta u optu`nici, a i za njihovu smrt je kriv. U nekim slu~ajevima, tijela ubijenih nisu jo{ uvijek prona|ena. Milan Luki} kriv je za progon, ubistva, protjerivanje i druga nehumana djela. Najokrutnija su masovna ubistva ljudi u ku}ama na Bikavcu i u Pionirskoj ulici u koje je on u junu 1992. godine, sa svojim vojnicima, satjerao na desetine civila, me|u kojima i djecu (na Bikavcu 60, a u Pionirskoj 53), te ih spalio u ìvoj loma~i. Najmla|a `rtva je imala dva mjeseca. O ovim zlo~inima je u sudnici detaljno svjedo~ila Zehra Turajli}, koja je preìvjela loma~u na Bikavcu. “U toj ku}i su uglavnom bile mlade majke sa djecom. Bilo je nekoliko starijih ljudi, dva-tri starija ~ovjeka, dvije starije ène... Ja sam zaradila opekotine tre}eg stepena, otkinuti su mi dijelovi u{iju, a ruke su hendikepirane sto posto... Na ku}u su najprije bacali kamenje, potom ru~ne bombe, a po~eli su i da pucaju po zidovima i ljudima koji su bili unutra. Na kraju su ku}u zapalili”, pri~ala je Zehra u ha{koj sudnici. O istom zlo~inu su svjedo~ili i neki od Vi{egra|ana koji su skrivaju}i se u okolnim ku}ama gledali kako Milan i njegovi vojnici, pijani i bijesni, slave svoje zlo~ine. U sudnici su se prisjetili jauka koji su odjekivali do kasno u no}. Milan je, pored ostalog, odgovoran i za ubistvo pet civila na obali rijeke Drine, ubistvo sedam radnika fabrike “Varda“, te ubistvo Hajre Kori}, kao i brutalno zlostavljanje zato~enika logora u kasarni u Uzamnici kod Vi{egrada. Sredoje Luki} osu|en je kao pomaga~ Milanu i ostalima u izvr{enju zlodjela, ali i 21

Milan i Sredoje Lukic:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

21:37

Page 22

MILAN I SREDOJE LUKI] UHAP[EN U ARGENTINI Milan Luki} skoro deceniju i po bje`ao je od ruke pravde

sam je u~estvovao u ~injenju nekih, uklju~uju~i i zlo~in u Pionirskoj ulici. @albeno vije}e poni{tilo je sve optu`be protiv Sredoja Luki}a vezane za logor Uzamnica.

SRSPKI OSVETNICI Broj pripadnika Luki}eve jedinice se stalno mijenjao, a povremeno su mijenjali i naziv jedinice. Sjedi{te im je bilo u Vilinoj vlasi, banji u blizini Vi{egrada, ali su koristili i prostorije stanice policije, hotela Vi{egrad i brojne druge objekte u i oko grada. Neki od pripadnika jedinice su identifikovani, a dio njih i procesuiran. U Haagu je proces vo|en protiv Mitra Vasiljevi}a, koji je osu|en na 15 godina zatvora. On je 2010. godine prijevremeno oslobo|en i danas ponovo ìvi i radi u Vi{egradu. Kantonalni sud u Sarajevu osudio je Novu Rajaka na 14 godina. Sud BiH osudio je na 16 godina zatvora @eljka Leleka, biv{eg policajca iz Vi{egrada, a u toku je su|enje Oliveru Krsmanovi}u, s kojim je Milan Luki} bio gotovo nerazdvojan tokom 1992. godine. Za razliku od Luki}a, Krsmanovi}u se sudi i za zlo~ine po~injene u Vilinoj vlasi, logoru za ène. Pretpostavlja se da je u ovom logoru silovano, a potom ubijeno, oko 200 djevojaka i èna. Preìvjele su ~etiri, a prona|ena su tijela tek nekolicine. Izme|u ostalih, i tijelo Jasmine Ahmetspahi} koje je na|eno 2010. godine u jezeru Peru}ac. Ove godine sahranjena je u Vi{egradu. Jasmina je 1992. godine imala 24 godine. Nakon {to vi{e nije mogla izdràti torture u Vilinoj vlasi bacila se kroz zatvorena staklena balkonska vrata. Ha{ki tribunal nikada nije podigao optu`nicu za zlo~ine na ovom mjestu jer, kako je to jednom prilikom rekla biv{a SLJEDE]E SEDMICE U HAAGU

Presuda Zdravku Tolimiru za zloÄ?ine u Srebrenici SAM SE BRANIO General Zdravko Tolimir

Ha{ki tribunal bi 12. decembra trebao izre}i presudu generalu Zdravku Tolimiru, Mladi}evom pomo}niku za sigurnost i obavje{tajne poslove u Glavnom {tabu VRS optuènom za zlo~ine u Srebrenici i @epi. Tuìla{tvo je traìlo doìvotni zatvor, a Tolimir, koji se sam branio, da bude oslobo|en. Uskoro se o~ekuje i prvostepena presuda optuènim ~elnicima HercegBosne - Jadranku Prli}u,

Slobodanu Praljku, Brunu Stoji}u, Milovoju Petkovi}u, Valentinu ]ori}u i Berislavu Pu{i}u. Tako|er se o~ekuje pravosna`na presuda za generala Mom~ila Peri{i}a koji je 2011. nepravosna`no osu|en na 27 godina za zlo~ine u BiH i Hrvatskoj. Na presudu ~eka i Vojislav [e{elj, optu`en za zlo~ine u Hrvatskoj, Bosni i Vojvodini, te Stojan @upljanin i Mi}o Stani{i} za zlo~ine u Bosanskoj krajini.

SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

Milan i Sredoje Lukic:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

21:37

Page 23

KAZNA KAKVU ZASLU@UJU

KAZNE I ZLO^INCI Pored dvije do`ivotne, najvi{e izre~ene kazne pred Tribunalom u Haagu su 40godi{nja Goranu Jelisi}u (Br~ko), te 35 godina na koliko su osu|eni Radoslav Krsti} (Srebrenica) i Milan Marti} (Republika Srpska Krajina). Dugogodi{nje kazne dobili su i Radoslav Br|anin (Bosanska krajina) 30 godina; Dragomir Milo{evi} (Sarajevo) 29 godina; Dragoljub Kunarac (Fo~a) 28; Dario Kordi} (La{vanska dolina); Zoran @igi} (Prijedor) 25 godina; Miroslav Bralo (La{vanska dolina), Radomir

Kova~ (Fo~a), Mladen Naletili} (Mostar), Mile Mrk{i} (Vukovar), Dragan Nikoli} (Su{ica), Momir Nikoli} (Srebrenica), Du{ko Tadi} (Prijedor) i Mom~ilo Kraji{nik (BiH) po 20; Ranko ê{i} (Br~ko), Hazim Deli} (êlebi}i), Vinko Martinovi} (Mostar), Vladimir [anti} (La{vanska dolina) po 18; Dragan Obrenovi} i Ljubomir Borov~anin (Srebrenica) po 17; Esad Landò (êlebi}i), Du{ko Sikirica (Keraterm), Vidoje Blagojevi} (Srebrenica), Dragan Zeleno-

tuìteljica Carla del Ponte, â&#x20AC;&#x153;nismo mogli na}i svjedoke koji bi o tome govoriliâ&#x20AC;?. Sve ~etiri preìvjele ène su jo{ uvijek ìve i pri~aju o zlo~inima po~injenim u ovom logoru. Neprocesuiranje zlo~ina u Vilinoj vlasi ostat }e jo{ jedna mrlja u radu ha{kog tuìla{tva jer je prvostepeno sudsko

6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

Radoslav Krsti}

Goran Jelisi}

vi} (Fo~a), Milorad Krnojelac (Fo~a), Blagoje Simi} (Bosanski [amac), Mitar Vasiljevi} (Vi{egrad) na po 15 godina zatvora. Ostali su osu|eni na manje od 15 godina, a me|u

vije}e na su|enju Luki}ima zaklju~ilo da je tu`ila{tvo moglo iznijeti i te dokaze i tako zavr{iti i ovo stra{no poglavlje zlo~ina po~injenih u isto~noj Bosni tokom rata. Prema podacima Istra`iva~ko-dokumentacionog centra u Sarajevu, u Vi{egradu je ubijeno vi{e od 1.500 ljudi. U optu`nici

njima su i Biljana Plav{i} (11) i Dra`en Erdemovi} (5) koji su dobili ni`e kazne jer su priznali zlo~ine. Ve}ina osu|enih je dobila kazne u rasponu od 3,5 do 10 godina.

protiv Ratka Mladi}a ne spominju se ovi zlo~ini, dok je iz optu`nice protiv Radovana Karad`i}a Vi{egrad izba~en kada ju je tu`ila{tvo kratilo uo~i po~etka su|enja. Nije procesuirana nijedna osoba koja je imala komandnu odgovornost nad snagama koje su djelovale u ovom gradu.

Carla:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

23:14

Page 24

POST FESTUM HA[KIH PRESUDA ZA GOTOVINU I HARADINAJA

Komentari Carle del Ponte dati neposredno nakon izricanja presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, kao i Ramushu Haradinaju, duboko su uvrijedili oslobođene, ali i uzdrmale region; nekoliko advokatskih timova i Vlada zatražilo je od Ban Ki-moona hitno skidanje imuniteta Del Ponteovoj kako bi se ona mogla procesuirati za svoje nedolično ponašanje i pristrasnost; Guenael Mettraux, advokat koji je oslobodio generala Antu Gotovinu, ekskluzivno za naš list komentariše ishitrene izjave Del Ponteove

GOTOVINA, HARADINAJ I HALILOVI] TRA@E DA SE CARLA DEL PONTE STROGO KAZNI! Pi{e: MIRHA DEDI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI] I ARHIVA “SB”

“[okirana sam. Bila sam vrlo iznena|ena i zaprepa{tena. Potpuno je nevjerojatno {to se dogodilo nakon presu|ene kazne od 24 godine za Gotovinu i 18 za Marka~a. Ne mogu to prihvatiti. Osje}am punu solidarnost sa srpskim `rtvama prema kojima je po~injen zlo~in. Zlo~in, koji smo ~vrsto dokazali ~injenicama“, komentarisala je Carla del Ponte u intervjuu za beogradski

Blic izricanje osloba|aju}e presude hrvatskim generalima. Prava lavina reakcija u regionu ukazuje da bi ovaj intervju u kojem je izrekla dosta nepromi{ljenih ocjena biv{u glavnu tuìteljicu mogao skupo stajati. Prije svega zbog toga {to su Gotovinini advokati Luka Mi{eti} i Guenael Mettraux uputili zahtjev Ban Ki-moonu, generalnom sekretaru UN-a, da se protiv biv{e tuìteljice Haa{kog suda Carle del Ponte provede istraga i odredi kazna! Gotovinin advokatski tim navodi kako je biv{a tuìteljica prekr{ila

cijeli niz pravila UN-a koja je obavezuju i nakon prestanka mandata. Biv{a tuìteljica, danas komesarka UNove komisije za istrage zlo~ina u Siriji, ne samo da presudu i obrazloènje jo{ nije bila pro~itala, bez ~ega pravnici rijetko komentari{u odluke, nego je izjavila da je Gotovina kriv! “Ovo nije pravda, ovo je negiranje velikog zlo~ina. Srpska vlada i Srbi ne mogu prihvatiti takvu presudu... Ja se slaèm s njihovim izjavama, jer je jasno da je zlo~in po~injen. Ovo sigurno nije pravda“, rekla je.

BIV[I OPTU@ENI U ULOZI TU@ITELJA Oslobo|eni pred Ha{kim tribunalom, general Ante Gotovina, Ramush Haradinaj, biv{i vo|a OVK, i general Sefer Halilovi} koji su u pritvoru proveli zajedno oko 12 godina, tu`i}e Carlu del Ponte pred me|unarodnim sudovima po vi{e osnova 24

SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

Carla:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

23:15

Page 25

CARLA DEL PONTE NA OPTU@ENI^KOJ KLUPI CARLA CARLA ODGOVORNA ODGOVORNA ZA ZA BLAMA@U BLAMA@U HA[KOG HA[KOG TU@ILA[TVA TU@ILA[TVA Hrvatska, Hrvatska, Albanija Albanija ii Kosovo Kosovo zahtijevaju zahtijevaju utvr|ivanje utvr|ivanje odgovornosti odgovornosti Carle Carle del del Ponte Ponte zbog zbog podizanja podizanja neutemeljenih neutemeljenih optu`nica optu`nica ii zloupotrebe zloupotrebe ovlasti ovlasti

Ukoliko joj Ujedinjene nacije skinu imunitet Carla del Ponte }e za svoju pristrasnost, neprofesionalnost i fabriciranje laì odgovarati pred nekoliko me|unarodnih sudova Prema stavu Gotovininih zastupnika, Del Ponte je time ozbiljno prekr{ila Gotovinina osnovna prava, a kao tuìteljica, pa i kad joj mandat prestane, bila je obavezna “izbjegavati izvan sudnice davanje javnih komentara o meritumu su|enja ili o krivnji i nevinosti pojedinog osu|enika, dok traje postupak pred Sudom”. Biv{a tuìteljica, navode odvjetnici Mi{eti} i Mattraux, optuìla je àlbeno vije}e i za korupciju. Na pitanje, mislite li da je politika, novac ili lobiranje uticalo na presudu, rekla je: “Ne znam, ali takva sum6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

nja je opravdana.“ Advokati podsje}aju i da je biv{i predsjednik Suda Antonio Cassese rekao da su tu`iteljicine izjave prije su|enja, kako ima neoborive dokaze protiv Slobodana Milo{evi}a, njemu omogu}ile da Haag iskoristi kao politi~ku pozornicu, te da Del Ponteova ima naviku da su|enja pretvara u politi~ke afere. [vajcarski advokat Guenael Mettraux jedan je od najboljih stru~njaka za zapovj ednu odgovornost i smatra se da je najzaslu`niji {to su hrvatski generali oslobo|eni.

U Haagu je ve} radio na odbrani oslobo|enih Sefera Halilovi}a, biv{eg generala Armije BiH, i Ljube Bo{koskog, biv{eg makedonskog ministra policije, koji su tako|e bili optu`eni po zapovjednoj odgovornosti. Nakon osloba|aju}e presude hrvatski zvani~nici su kazali da }e ovog advokata nagraditi jednim jadranskim otokom. Gotovinin advokatski tim podsje}a da je devet visokorangiranih du`nosnika iz regiona oslobo|eno na temelju optu`nica Del Ponteove nakon {to su u pritvoru 25

Carla:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

23:15

Page 26

POST FESTUM HA[KIH PRESUDA ZA GOTOVINU I HARADINAJA EKSKLUZIVNO ZA SB: GUENAEL METTRAUX, ADVOKAT KOJI JE OSLOBODIO GENERALA ANTU GOTOVINU

Carla del Ponte je zaslužna što u Haagu neće biti kažnjeni pravi krivci [vajcarski advokat Guenael Mettraux priklju~io se timu odbrane hrvatskog generala Ante Gotovine u maju pro{le godine. Time je advokatski tim na ~elu sa Lukom Mi{eti}em poja~an jednim od najve}ih eksperata za “komandnu odgovornost“ me|unarodne advokatske ku}e ICLB-a (International Criminal Law Bureau). Advokati ove poznate ku}e savjetovali su, izme|u ostalog, i odbranu hrvatskog generala Ivana êrmaka i oslobodili su pred ha{kim sudom i kosovske Albance Fatmira Limaja, optuènog za ratni zlo~in nad srpskim i albanskim civilima, ina~e desnu ruku Hashima Thacija, kao i biv{eg premijera Kosova i vo|u OVK 1999. godine Ramusha Haradinaja. Advokat Guenael Mettraux nalazio se i u timu odbrane generala Armije BiH Sefera Halilovi}a i makedonskog ministra unutra{njih poslova Ljube Bo{koskog. Obojica su bili optuèni “po komandnoj odgovornosti“, ali ha{ki sud ih je oslobodio po svim ta~kama optu`nice. Za njihovo osloba|anje najvi{e zasluga ima upravo Guenael Mettraux. U ekskluzivnom intervjuu Mettraux za Slobodnu Bosnu otkriva za{to je pala optu`nica protiv Gotovine i zbog ~ega je biv{a glavna tuìteljica burno reagovala na njihovo osloba|anje.

im vojnim napadima. Da bi se do{lo do takvog zaklju~ka, bilo je potrebno napraviti zapanjuju}u konstrukciju pravnih regulativa i ~injenica koje su se na kraju pokazale potpuno neta~nim. Da li ste posjedovali tzv. “topni~ke dnevnike“? Imao sam uvid samo u onaj materijal koji je zvani~no uklju~en u proces su|enja. To je bilo vi{e nego dovoljno da se zaklju~i i poka`e da je su|enje bilo pogre{no i obmanjuju}e. Za{to je nakon presude biv{a ha{ka tu`iteljica Karla del Ponte tako

burno reagovala, da li je u pitanju povrije|ena sujeta {to je njena optu`nica sru{ena? Mislim da gospo|a Del Ponte treba da po~ne da ~isti ispred svojih vrata prije nego {to krene da kritikuje sudije za osloba|aju}u presudu. Ako je ve} optu`ila pogre{ne ljude i ako je pravda u tolikoj mjeri uskra}ena srpskim `rtvama, ona bi trebala da uradi ispravnu stvar: da se izvini `rtvama, a ne da okrivljuje sudije koji rade svoj posao. Prevelikom broju ljudi, generalu Seferu Halilovi}u, Ljubi Bo{koskom i sada generalu Gotovini, su|eno je jer su bili simboli u o~ima svog naroda, a ne zato {to je bilo dokaza da su po~inili zlo~ine.

Gospodine Mettraux, da li je ta~no da ste nakon ~itanja optu`nice generalu Gotovini odmah kazali da je optu`nica slaba i da je generala Gotovinu mogu}e osloboditi? Ta~no je, izjavio sam to kada sam ~uo optu`nicu. Sada je o~igledno da je ona bila slaba i pogre{na. Vi ste bili zaduèni za ekspertizu granatiranja, koja je bila klju~na u odluci @albenog vije}a da ne prihvati prvostepenu odluku da je granatiranje Knina, Obrovca, Gra~aca i Benkovca bilo nezakonito, sa svrhom ga|anja civila i civilnih meta i, na kraju, progona stanovnika srpske nacionalnosti. [ta je bio klju~ni argument na osnovu kojeg ste traìli osloba|aju}u presudu za generale? Razlog za traènje osloba|aju}e presude bili su navodi Tuìla{tva, koji su bili o~igledno slabi i to {to nijedan zlo~in za koje su osumnji~eni na{i klijenti nije imao veze s njima. Tuìla{tvo je uporno traìlo krivicu za odlazak srpskih civila u legitimn-

EKSPERT EKSPERT ZA ZA KOMANDNU KOMANDNU ODGOVORNOST ODGOVORNOST

Advokat Advokat Guenael Guenael Mettraux Mettraux bio bio je je dio dio tima tima odbrane odbrane Ante Ante Gotovine, Gotovine, Sefera Sefera Salilovi}a Salilovi}a ii Ljube Ljube Bo{koskog Bo{koskog

SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

Carla:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

23:15

Page 27

CARLA DEL PONTE NA OPTU@ENI^KOJ KLUPI Praksa gospo|e Del Ponte da optuùje individualce trebalo bi pomno da se prou~i, kako bi se nau~ila lekcija da se ovako ne{to nikada ne ponovi u praksi me|unarodnih tuìlaca. Kako komentari{ete izdvojeno mi{ljenje ~lana @albenog vije}a Ha{kog suda Fausta Pocara da su njegove kolege napravile fatalne gre{ke u odluci da oslobode dvojicu hrvatskih generala i presudu nazvao “grotesknom”? To je njegov stav i nemam namjeru da to komentari{em. Samo }u re}i da je, po mom mi{ljenju, ve}ina u pravu, a da on nije. Va{e mi{ljenje je da je presuda pravi~na. Ali, {ta je sa Srbima ubijenim tokom akcije? Ko za njih treba da odgovara? Nikada ne}ete dobiti pravdu za `rtve presu|uju}i nevinoj osobi. Razumijem osje}anja frustracije `rtava koje vjeruju da }e odre|eni zlo~ini pro}i neka`njeni. Kako sam rekao ranije, odgovore bi trebali potraìti kod gospo|e Del Ponte: za{to ona nije bila u stanju da krivi~no goni prave krivce i za{to se i dalje pretvara da je imala validne optu`be, a da je sudije prosto nisu razumjele!? Da li je ta~no da vas je Sefer Halilovi}, u ~ijem timu odbrane ste tako|e u~estvovali, preporu~io timu advokata generala Gotovine? On mi je prijatelj i mo`da je vjerovao da je dobra ideja da se pridruìm timu odbrane generala Gotovine. Dopustite mi da kaèm ovo: temelj odbrane generala Gotovine napravili su oni koji su bili njegovi savjetnici na su|enju, Luka Mi{eti}, Greg Kehoe i Payam Akhavan. Svi smo mi radili kao tim i naposlijetku uspjeli u svom naumu. Hrvatske vlasti su rekle da }e Vas za anga`man u odbrani, koji je po njihovom mi{ljenju bio klju~ni, nagraditi hrvatskim ostrvom. Da li o~ekujete takvu nagradu od Hrvatske? Ne o~ekujem nagradu. Niti ostrvo. Ni{ta. Neopisivo sam sretan da vidim na{ rad nagra|en osloba|anjem generala Gotovine. Vi{e od toga ne traìm. Ne sumnjam da }e general mnogo doprinijeti u popravljanju veza izme|u ljudi koje su naru{ene tokom rata. On je pozvao Srbe iz Krajine da se vrate na svoje posjede. Mogu samo da se nadam da }e oni ~uti njegov poziv i vratiti se, te da }e ljudi ponovo nau~iti da ìve zajedno. Ako bi to bila posljedica su|enja, bio bih nagra|en milion puta vi{e.

6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

DOKUMENTACIJA DOKUMENTACIJA O O SREBRENICI SREBRENICI UNI[TENA UNI[TENA

Zapisnici Zapisnici sa sa sjednica sjednica Vrhovnog Vrhovnog savjeta savjeta odbrane odbrane uu vrijeme vrijeme srebreni~kog srebreni~kog masakra masakra nikada nikada nisu nisu dospjeli dospjeli uu Tribunal Tribunal niti niti su su iza{li iza{li na na o~i o~i javnosti javnosti

proveli ukupno preko 40 godina, a to su Ante Gotovina, Mladen Marka~, Ivan Čermak, Ramush Haradinaj, Idriz Balaj, Lahi Brahimaj, Sefer Halilovi}, Naser Ori} i Ljube Bo{koski. “Ona se mora zaustaviti da koristi UN imunitet za nastavak uni{tavanja reputacije ljudi koje je krivo optu`ila, nepo{teno progonila i sad ih nastavlja klevetati. To kreira konfuziju i {tetno je za Tribunal“, navode Gotovinini advokati u svom pismu kojeg su uputili Ban Ki-moonu. Advokati zahtijevaju da se provede istraga i Del Ponte smijeni iz Povjerenstva za Siriju, i da vi{e ne komentari{e slu~aj Gotovina. Tra`e i ukidanje imuniteta kako bi se mogli pokrenuti sudski postupci protiv nje.

I HALILOVI] PRIPREMA TU@BU Budu}i da je slu~aj generala Sefera Halilovi}a nekoliko puta pomenut u zahtjevu za istragu protiv Carle del Ponte koju je uputio Gotovinin advokatski tim, a da se u istom timu nalazi advokat Guenael Mettraux, koji je pred Tribunalom zastupao Halilovi}a, kako na{ list saznaje, i Halilovi} }e uskoro uputiti zahtjev za istragu i sankcionisanje biv{e tuìteljice Carle del Ponte. Gotovo istovremeno i Vlade Albanije i Kosova zatraìle su istragu protiv biv{e glavne tuìteljice Carle del Ponte, zbog podizanja optu`nice protiv Ramusha Haradinaja i Fatmira Limaja, iako su je saradnici upozorili da nemaju dovoljno dokaza u ovim slu~ajevima. Dvije vlade su opet reagovale nakon Carline izjave da protiv Haradinaja nije bilo dokaza te da nije iznena|ena presudom. Podsjetimo, Carla del Ponte je bila autor optu`nice protiv Ramusha Haradinaja. “Naj{okantnija vijest ovih dana su posljednje izjave dobro poznatih tuìtelja

tog suda da optu`nica protiv biv{eg kosovskog premijera Ramusha Haradinaja i njegovih saradnika, koju je podigla Carla del Ponte, nije bila zasnovana na dovoljno dokaza“, navodi se u saop{tenju kabineta albanskog predsjednika Bujara Nishanija. Čelnici dvije vlade podsje}aju da je Kosovo “usko sura|ivalo s Haa{kim tribunalom”, a tu je spremnost Carla del Ponte zloupotrijebila i “sada priznala kako optu`nica protiv Haradinaja nije bila potkrijepljena dokazima koji su mogli dovesti do njegove osude”. Albanija i Kosovo najavili su da }e traìti od me|unarodnih institucija nezavisnu istragu protiv Del Ponteove, za zlopotrebu ovla{tenja kao glavne tuìteljice u slu~aju Haradinaj, Limaj i drugima 2003. godine i u vezi s njenim “znanstveno-fantasti~nim fabrikovanjem“ optu`bi Dicka Martyja i drugih o trgovini ljudskim organima. Kosovska vlada smatra da je biv{a glavna tuìteljica “svoja ovla{tenja i privilegije prekora~ila i zloupotrijebila do te mjere da je dozvolila podizanje neutemeljenih i tendencioznih optu`nica, ~ime je na{tetila imidù Kosova”.

CARLINA RAVNOTE@A Carla del Ponte imala je, prema tvrdnjih upu}enih iz Ha{kog tribunala, puno propusta u svom radu. Ono {to je od samog po~etka zabrinjavalo advokate i sudije Tribunala jeste da “ravnoteà zlo~ina” koju je traìla Del Ponte nije imala pravno upori{te. Kako na{ izvor iz Ha{kog tribunala tvrdi, saradnici iz Ureda tuìla{tva u Haagu upozoravali su Del Ponteovu da u nekim slu~ajevima kao {to su Gotovina, Haradinaj i Halilovi} nema elemenata za podizanja optu`nice, jer nema konkretnih dokaza za njihovu krivicu, te da bi u tom slu~aju to bile klasi~ne politi~ke optu`nice. 27

Carla:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

23:22

Page 28

POST FESTUM HA[KIH PRESUDA ZA GOTOVINU I HARADINAJA

Od tada je tinjao i sukob izme|u nje i njenog prvog zamjenika Geoffrea Nicea, kao i nje i drugih tuìlaca, jer je ona, uprkos svim upozorenjima ljudi s kojima je radila da }e odre|ene optu`nice izgubiti, insistirala da ih podigne. To se nije moglo druga~ije nazvati nego kao poku{aj izjedna~avanja strana. Istina, istrage koje su vo|ene dovodile su do odre|enog nivoa odgovornosti. Recimo, u predmetu Halilovi}, slu~aj Grabovica, optu`nica je dovodila do Zulfikara Ali{page, tada{njeg komandanta jedinice “Zulfikar”. Sli~no je bilo i u druga dva slu~aja, me|utim Del Ponteovu je predmete “na guranje” htjela podi}i na vi{i nivo, gdje u sudnici nije bilo mogu}e dokazati krivicu i zato je predmete gubila. Kada je u predmetu Halilovi} trebalo po~eti su|enje, branioci Guenael Mettraux i Peter Morrissey su sat prije po~etak jo{ jednom oti{li i rekli joj kako }e optu`nicu izgubiti i da bi bilo racionalno da je povu~e, kako bi se u{tedio novac, vrijeme, ljudski resursi itd. Ona je to arogantno i bijesno odbila, lupaju}i {akom po stolu. Hrvatski, ali i albanski mediji sve ~e{}e govore o Carlinoj pristrasnosti i naklonjenosti Srbima. Povodom odnosa Del Ponteove prema Srbiji, svojevremeno je i Vladimir Vuk~evi}, srbijanski tuìlac za ratne zlo~ine, rekao da iskreno misli da je glavna tuìteljica “veoma naklonjena Srbiji ~ak i kada predlaè uslovljavanje potpisivanja sporazuma s EU izru~enjem ha{kih optuènika Tribunalu”. Kao njenu popustljivost prema Srbima, upu}eni izvori navode to {to je tokom svog mandata dozvolila vlastima u Beogradu da dokumenti koji bi bili klju~ni u su|enju Slobodanu Milo{evi}u, ali i mnogim visokim funkcionerima iz vojske i policije, ostanu u njihovim arhivama pod pe~atom “dràvna tajna”. Poseban interes kod nekih tuìlaca iskazan je za zapisnike sa sjednica Vrhovnog savjeta odbrane iz ljeta 1995., kada je Srebrenica bila okupirana od vojnih i policijskih snaga, od kojih je ve}inu pla}ala Srbija. Tokom masakra u Srebrenici Savjet se sreo tri puta, a Ratko Mladi} je prisustvovao posljednjoj sjednici. Kada su beogradski advokati traìli od sudija tajnost za svoje arhive, donijeli su pismo podr{ke od Carle del Ponte. Ona je u jednom intervjuu potvrdila da je u maju 2003. biv{em ministru vanjskih poslova Srbije Goranu Svilanovi}u rekla da }e prihvatiti da “razumni” dio materijala ostane pod pe~atom. U to vrijeme ti dokumenti su bili klju~ni za su|enje Milo{evi}u. Me|utim, on je umro prije nego {to je njegovo su|enje bilo zavr{eno. “Nepotrebni deal“, kako je Geoffrey Nice, glavni tuìlac na su|enju Slobodanu Milo{evi}u, nazvao 28

DOKAZI DOKAZI PROTIV PROTIV MILO[EVI]A MILO[EVI]A U U SEFOVIMA SEFOVIMA

Del Del Ponte Ponte je je tvrdila tvrdila da da ima ima ~vrste ~vrste dokaze dokaze protiv protiv Milo{evi}a, Milo{evi}a, me|utim me|utim srbijanskim srbijanskim zvani~nicima zvani~nicima je je dozvolila dozvolila da da kompromituju}e kompromituju}e dokumente dokumente protiv protiv njega njega ne ne predaju predaju Tribunalu Tribunalu

nagodbu koju je Del Ponte postigla sa Beogradom, “samo je posluìo Beogradu da prikrije dokaze o umije{anosti Jugoslavije u ratove u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od ICJ-a, ali i od vlastite javnosti. Nova vlast u Beogradu nije imala ni{ta protiv da se na zatvorenim sjednicama ti materijali upotrijebe kao dokazni materijal protiv Slobodana Milo{evi}a”, isti~e Nice. “Tuìla{tvo, ne samo da nije ni{ta dobilo od tog ‘deala’ nego je stvorilo nepoèljan presedan, jer je poslije toga Beograd po~eo primjenjivati iste uslove za sli~ne dokumente i to s uspjehom, jer je gospo|a Del Ponte opet li~no odobravala takve inicijative”, kazao je Nice. Da je nagodba glavne tuìteljice najvi{e odgovarala Srbiji, postalo je jasno nakon presude Me|unarodnog suda pravde u Tu`bi BiH protiv Srbije i Crne Gore. Da je srbijanski predsjednik osu|en za genocid, {to je bilo skoro potpuno izvj esno, ICJ bi te{ko mogao donijeti presudu kontradiktornu presudi ICTY-ja, odnosno da i dràva na ~ijem je ~elu bio nije odgovorna za genocid.

Pomenuti zapisici sa Sjednica vrhovnog savjeta odbrane iz vremena srebreni~kog masakra ni dan danas, zahvaljuju}i Carli del Ponte, nisu dospjeli do Ha{kog tribunala.

SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

Skandal:Skandal.qxd

6.12.2012

0:07

Page 20

SKANDAL NEDJELJE

Uprkos mnoštvu dokaza o Nikšićevom i Lijanovićevom kršenju Zakona o sukobu interesa, CIK BiH odgodio raspravu o sukobu interesa federalnog premijera i dopremijera

Već punih 16 mjeseci CIK utvrđuje činjenice o sukobu interesa Nikšića i Lijanovića! JASNI DOKAZI Na temelju raspolo`ivih ~injenica CIK mo`e presuditi postojanje sukoba interesa i odrezati kaznu Nik{i}u i Lijanovi}u

Pi{e: ASIM METILJEVI]

koro punih 16 mjeseci Centralna izborna komisija bezuspje{no poku{ava utvditi ~injenice i presuditi u slu~aju vi{e nego o~iglednog sukoba interesa federalnog premijera Nermina Nik{i}a i njegovog zamjenika Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a. Prije 16 mjeseci Vlada Federacije BiH imenovala je Mirsada Nik{i}a za izvr{nog direktora u Javnom preduze}u Autoceste Federacije BiH a Ivana [akotu za finansijskog direktora u tom preduze}u. Mirsad je brat federelnog premijera Nermina Nik{i}a, a Ivan [akota je zet Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a. Ovo su nesporne ~injenice koje niko ne pori~e, uklju~uju}i i prozvane ~elnike federalne Vlade, premijera Nik{i}a i dopremijera Lijanovi}a. 6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

No, premijer Nik{i} i dalje tvrdi da nije u sukobu interesa, jer je navodno, kada je Vlada FBiH odlu~ivala o spornim imenovanjima, napustio salu, prepustiv{i vo|enje sjednice tada{njem dopremijeru Desnici Radivojevi}u. On, dakle, ho}e re}i da je napu{tanjem sjednice kada se glasalo o njegovom bratu, omogu}io svojim kolegama ministrima da hladne glave i bez ikakvog pritiska sa strane izaberu najboljeg kandidata za funkciju izvr{nog direktora u JP Autoceste FBiH. Federalni ministri, me|utim, nisu imali puno izbora: Mirsad Nik{i} je bio jedini predlo`eni kandidat a pismeni prijedlog za imenovanje Mirsada Nik{i}a potpisao je premijer Nemin Nik{i}! Nije neva`no napomenuti da dnevni red za svaku sjednicu federalne Vlade predla`e i utvr|uje kolegij - premijer i dva dopremijera - i da je premijer Nik{i} za svog

brata “glasao“ i prije formalnog odlu~ivanja na sjednici federalne Vlade. Neosporna je i ~injenica da je Nermin Nik{i}, puno prija spornog glasanja, uklonio sve formalne prepreke za izbor svoga brata Mirsada. Pored ostalog, njegovom je bratu prilago|en ~ak i statut JP Autoceste - pro{irena je statutarna odredba kojom je bilo predvi|eno da za funkciju izvr{nog direktora mogu konkurirati samo gra|evinski inìnjeri s najmanje osam godina radnog staà u struci. Izmijenjenim statutom dopu{teno je da za ovu funkciju mogu konkurirati i ma{inski inìnjeri bez i jednog dana u struci. A povrh svega, Mirsada Nik{i}a i Ivana [akotu izabrala je federalna Vlada mimo konkursne procedure koja je ina~e predvi|ena statutom preduze}a. I koje jo{ ~injenice CIK mora utvrditi da bi dokazao sukob interesa!? 29

Zolja:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

22:29

Page 30

ZLO^IN I NAGRADA

RASEMA HANDANOVIĆ zvana ZOLJA, ratna pripadnica Specijalnog odreda ZULFIKAR, osuđena je proljetos na sramno blagu kaznu od pet i pol godina zatvora, nakon što je priznala krivnju za sudjelovanje u strijeljanju šest hrvatskih vojnika i civila u hercegovačkom selu Trusina i pristala da svjedoči protiv nekadašnjih suboraca; šest mjeseci kasnije odvjetnice Edina Rešidović i Vasvija Vidović podnijele su protiv Zolje novu kaznenu prijavu, na temelju dokaza koje su Tužiteljstvo i Sud BiH ignorirali iz neobjašnjivih razloga

ZOLJIN KRVAVI POHOD NA TRUSINU Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

asema Handanovi} zvana Zolja, ratna pripadnica Specijalnog odreda za posebne namjene pri [tabu Vrhovne komande Armije BiH “Zulfikar“, uskoro bi mogla biti optuèna za svirepa ubojstva jo{ sedam civila u hercegova~kom selu Trusina, ranjavanje èna i djece, i maltretiranje dvije osobe koje je, pod prijetnjom smr}u, tjerala na boji{nicu u vrijeme najè{}ih sukoba. Prva Bosanka koju su vlasti Sjedinjenih Ameri~kih Dràva potkraj 2011. izru~ile bh. pravosu|u zbog po~injenog ratnog zlo~ina, 30. aprila ove godine osu|ena je na pet i pol godina zatvora. Simboli~na zatvorska kazna monstruoznoj ubojici izre~ena je nakon {to je Rasema Handanovi} priznala da je 16. aprila 1993. sudjelovala u strijeljanju {est zarobljenih vojnika HVO-a i pristala da svjedo~i u sudskim procesima protiv nekada{njih suboraca.

SIMBOLI^NA SIMBOLI^NA KAZNA KAZNA ZA ZA MONSTRUOZNE MONSTRUOZNE ZLO^INE ZLO^INE

Suprotno Suprotno tvrdnjama tvrdnjama Tuìteljstva Tuìteljstva BiH BiH popis popis stravi~nih stravi~nih zvjerstava zvjerstava koje koje je je po~inila po~inila Rasema Rasema Handanovi} Handanovi} Zolja Zolja znatno znatno je je duì duì od od onih onih navedenih navedenih uu optu`nici optu`nici

POTRESNA SVJEDOÊNJA ZOLJINIH @RTAVA Tuìteljstvo BiH je, podsjetimo, za zlo~ine nad hrvatskim vojnicima i civilima u Trusini do sada optuìlo Zulfikara Ali{pagu Zuku, ratnog zapovjednika Specijalnog

Rasema Handanovi} zvana Zolja ubila je deset hrvatskih civila, tri vojnika, pucala u `ene i djecu, Tu`iteljstvo i Sud BiH “nagradili“ su je sa pet i pol godina zatvora!!! 30

SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

Zolja:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

22:29

Page 31

RASEMA HANDANOVI] ZOLJA, UBOJICA, DOMA]ICA, POKAJNICA KO JE KRIV ZA PROGON HRVATA IZ TRUSINE U hercegova~ko selo Trusina kod Konjica nakon rata vratila se tek nekolicina prijeratnih stanovnika

odreda “Zulfikar“, njegovog zamjenika Nihada Bojadì}a, te vojnike Mensura Memi}a, D èvada Sal~ina, N edàda Hodì}a, S enada Hakalovi}a i E dina Dèku. “@elim izraziti svoje duboko kajanje za sve {to sam po~inila. @ao mi je {to sam prisustvovala pogubljenju i izjavljujem veliku su}ut svima kojima sam nanijela zlo. Po~inila sam krivi~no djelo i èlim zavr{iti i odsluìti svoju kaznu {to prije“, skru{eno je, doimaju}i se poput skromne doma}ice, priznala Rasema Handanovi} Zolja u obra}anju Sudskom vije}u, prije nego {to joj je izre~ena sramno blaga kazna, koju bi valjalo preispitati iz nekoliko krupnih razloga. Osim {to je, barem u dosada{njem toku sudskog procesa optuènima za zlo~in u Trusini, njezino svjedo~enje apsolutno precijenjeno - nije otkrila ni{ta vi{e od nekolicine drugih svjedoka insidera, tako|er biv{ih pripadnika Specijalnog odreda “Zulfikar“, Tuìteljstvo i Sud BiH su iz posve neobja{njivih razloga ignorirali druga, jednako stravi~na zvjerstva koja je Zolja, prema iskazima preìvjelih mje{tana, po~inila. Svjedokinja-pokajnica je, naime, priznala da je, zajedno s ostalim pripadnicima odreda, strijeljala vojnike 6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

HVO-a Ivana Drlju, Nedeljka i Peru Kre{u, koji su se ranije predali, te civile @eljka Blaèvi}a, Zdravka i Franju Drlju. No, prema kaznenoj prijavi koje su ovoga tjedna protiv Raseme Handanovi} podnijele sarajevske odvjetnice Vasvija Vidovi} i Edina Re{idovi}, ina~e braniteljice Nihada Bojadì}a, popis zlo~ina za koje je odgovorna danas 40-godi{nja ratnica puno je duì, {to potvr|uju svjedo~enja njezinih preìvjelih `rtava. Rasema Handanovi} Zolja se tereti da je 16. aprila ‘93., kada je zapo~eo napad Armije BiH, na samom ulasku u selo Trusina kod Konjica zatekla Tomu Drlju, koji je u to vrijeme imao 66 godina. Iako je Drljo bio nenaoruàn civil, u podmakloj ìvotnoj dobi, Zolja je odmah pucala u njega, a nakon {to je pao mrtav, pri{la je nesretnom ~ovjeku i ispalila mu jo{ jedan metak u usta. O stradanju Tome Drlje na su|enju Edinu Dèki svjedo~ile su njegova k}erka Mara Delinac i Milka Drljo. “@elim da kaèm da mi je Tomina supruga Ruà Drljo prije smrti rekla da je njezinog muà ubila èna vojnik“, navela je u iskazu datom Tuìteljstvu BiH Milka Drljo. U kaznenoj prijavi se nadalje navodi da je Rasema Handanovi}, zajedno s jo{ jednim

vojnikom (~iji je identitet njoj poznat) do{la pred ku}u Smiljka Kre{e i usmrtila ga sa tri rafala. Nastavljaju}i krvavi pohod u{la je u ku}u u koju su se sklonili ostali ~lanovi obitelji: Smiljkova supruga Mara Kre{o, k}erka Anica Kre{o, susjeda An|elka [agolj, njezin dvoipolgodi{nji sin Mario, petogodi{nja djevoj~ica Arijana Kre{o, osmogodi{nja Irena Kre{o i najmla|a Sandra Kre{o, stara samo dvije godine. Potom je, skupa sa svojim pratiocem, po~ela nasumice pucati po sobi, raniv{i Maru i Arijanu Kre{o, An|elku [agolj i njezinog sina, a onda je sve istjerala iz ku}e i natjerala da pre|u preko mrtvog tijela Smiljka Kre{e. O ubojstvu Smiljka Kre{e kasnije su u Tu`iteljstvu BiH detaljno svjedo~ile Mara i Anica Kre{o, koje nisu imale dvojbe tko je usmrtio njihovog mu`a, odnosno oca.

SKIDAJ HLAÊ DA VIDIM JESI LI MUSLIMAN Nakon terora nad nedu`nim ènama i djecom, Zolja je produìla u ku}u Jele Ljubi}, gdje su, zajedno s djecom, skrovi{te potraìle njezine susjetke Mara Delinac, Anica Blaèvi}, Bosiljka Kre{o i Milka Drljo. Preìvjele su svjedokinje kasnije 31

Zolja:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

22:30

Page 32

ZLO^IN I NAGRADA ODVJETNICE U ULOZI TU@ITELJICA Vasvija Vidovi} i Edina Re{idovi} podnijele su kaznenu prijavu protiv Raseme Handanovi}

izjavile da im je pomahnitala Zolja kazala kako ih “sve treba politi benzinom i zapaliti“, nakon ~ega je natjerala Maru Delinac i Jelu Ljubi} da, dok su se oko Trusine jo{ vodile borbe, odu na boji{nicu i donesu oru`je poginulih vojnika. U istrazi protiv Mensura Memi}a, svjedokinje Delinac, Kre{o i Ljubi} su na saslu{anju u Tuìteljstvu BiH izjavile kako im je Zolja poru~ila “ne}emo vas mi ubiti, neka vas ubiju va{i.“ Vi{e je stanovnika Trusine koji su Rasemu Handanovi} optuìli i da je, u dru{tvu sa Sedinom Mahmi}em zvanim Gala i Albinom Hurti}em zvanim Dèjms bacila bombu u lokalnu prodavnicu te{ko raniv{i nekoliko starijih osoba. O tom je doga|aju dràvnim tuìteljima govorio za{ti}eni svjedok, koji je gledao kako iz prodavnice izvode staricu i starca. “Mogli su imati izme|u 65 i 70 godina. Odveli su ih pet-{est metara od ku}e, vidio sam kako

Gezo i Zolja pucaju u njih i ubijaju ih“, kazao je svjedok. U kaznenoj prijavi protiv be{}utne ubojice navodi se i da je Zolja, zajedno s Izetom Berberi{taninom zvanim Gezo, iz ku}e izvela i mu~ki likvidirala bra~ni par An|u i Iliju Ivankovi}. U razgovoru s istraìteljima Dràvne agencije za istrage i za{titu (SIPA) njihov prvi susjed Selim Memi} je izjavio kako je rafal u Iliju Ivankovi}a ispalila Zolja, nakon ~ega je njegova uplakana èna An|a povikala “ubijte i mene“. Tada je Rasema Handanovi} hladnokrvo okrenula cijev u njezinom pravcu i usmrtila ènu. Susjeda Memi}a koji je poku{ao za{tititi maloljetne unuke Ivankovi}a, dok su Zolja i Gezo sa njih trgali nakit, natjerala je da skine hla~e, kako bi provjerila da li je musliman. Isti je svjedok potvrdio da je Rasema Handanovi} iz ku}e istjerala i ubila tada 66-godi{njeg Juru An|eli}a.

“Sve ih je pobila ènska vojnik, za koju sam u danima nakon ovog doga|aja, a mogu}e i istog dana, saznao da ima nadimak Zolja“, navodi se u slu`benoj izjavi Selima Memi}a koju je dao inspektorima SIPA-e. No, ~ak i da je nije imenovao, dosada{nja je istraga o zlo~inu u Trusini nedvojbeno utvrdila kako je u Specijalnom odredu “Zulfikar“ bila samo jedna èna - Rasema Handanovi} iz Sanskog Mosta, koja je kao dvadesetogodi{njakinja sijala smrt me|u nedu`nim stanovnicima Trusine. Me|utim, iako se o~ekivalo da }e je, nakon {to je ameri~ke vlasti izru~e bh. pravosu|u sti}i i primjerena kazna, skandaloznom je odlukom Tuìteljstva i Suda BiH, koji su na raspolaganju imali na desetke iskaza svjedoka o njezinim monstroznim zlo~inima, Rasema Handanovi} na koncu nagra|ena. Zolja bi se na slobodi trebala na}i za ~etiri godine, dakako, ukoliko protiv nje u me|uvremenu ne bude podignuta nova optu`nica, i to ne samo za zlo~ine u Trusini.

RATNA LJUBAV S PARAGOM Slobodna Bosna je u ljeto 2009. prva pisala da je misteriozna Zukina ratnica, koja se vi{e od deset godina uspje{no skrivala u Americi, mjesec dana poslije pokolja u Trusini, sudjelovala u napadu na konvoj talijanskih humanitaraca, na planini Radovan kod Gornjeg Vakufa. Petorica Talijana: Fabio Moreno, Sergio Lana, Guido Puletti, Cristiano Penochio i Agostino Zanoti tada su upali u zasjedu koju im je postavio ratni zapovjednik Tre}eg bataljona 317. brigade Armije BiH

POTRAGA POTRAGA ZA ZA ODBJEGLIM ODBJEGLIM ZLO^INCIMA ZLO^INCIMA

Marinko Marinko Jur~evi} Jur~evi} prvi prvi je je uz uz pomo} pomo} SFOR-a SFOR-a u{ao u{ao uu trag trag Zolji, Zolji, jo{ jo{ dok dok je je kao kao kantonalni kantonalni tuìtelj tuìtelj uu Travniku Travniku istraìvao istraìvao ubojstvo ubojstvo talijanskih talijanskih humanitaraca humanitaraca

SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

Zolja:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

22:30

Page 33

RASEMA HANDANOVI] ZOLJA, UBOJICA, DOMA]ICA, POKAJNICA @RTVA POLITI^KOG PROGONA

Rasema Handanović je američku vizu dobila kao politička izbjeglica?! Rasema Handanovi} se nakon zavr{etka rata vratila u rodni Sanski Most, gdje je `ivjela kratko, budu}i da je ve} 6. januara 1998. emigrirala u SAD. Prije nego {to je dobila ameri~ku vizu, odbjegla se Zukina ratnica izjasnila kao

politi~ka izbjeglica (?), nakon ~ega je, bje`e}i od zlo~ina~ke ratne pro{losti, promijenila prezime u Yetisen. Sve do aprila pro{le godine, kada je uhap{ena, mirno je `ivjela u ameri~kom gradu Portlandu.

BIJEG BIJEG U U AMERIKU AMERIKU Rasema Rasema Handanovi} Handanovi} je je uu ameri~kom ameri~kom gradu gradu Portlandu Portlandu mirno mirno `ivjela `ivjela od od 1998. 1998. godine godine

Hanefija Priji} zvani Paraga. Nakon {to su humanitarnu pomo} oplja~kali, Paraga i njegovi vojnici su trojicu Talijana ubili, dok su Penochio i Zanoti pre`ivjeli. Hanefija

6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

Priji} Paraga je 2001. za ubojstvo trojice talijanskih dr`avljana osu|en na petnaest godina zatvora, ali na su|enju nikada nije otkrio kakvu je ulogu u tom zlo~inu imala

Rasema Handanovi}. Razumljivo, budu}i da je Zolja u ratu bila njegova ljubavnica, koju je nastojao za{tititi i nakon {to je pobjegla u Ameriku. Prema dokumentaciji Kantonalnog tuìteljstva u Travniku o istrazi koja je vo|ena 2000. godine, upravo su Rasema Handanovi} i Sabahudin Priji} (navodno je odselio u Kanadu) bili uz Paragu kada je u maju ‘93. na putu izme|u Gornje Vakufa i Novog Travnika presretnut konvoj humanitarne organizacije “Bre{anska inicijativa solidarnosti“, dok je vozio pomo} za stanovnike Zavidovi}a. Talijani su tada pod prijetnjom oru`jem istjerani iz automobila i natjerani da se ukrcaju na traktor, dok su njihovo vozilo uzeli Hanefija i Sabahudin Priji} i Rasema Handanovi} Zolja. Potom su skrenuli na sporedni put, sve dok se nisu dovezli na plato planine Radovan, gdje je Paraga naredio svojim vojnicima da zarobljenike strijeljaju u {umi, dok su on, Sabahudin Priji} i Zolja ostali na proplanku. Iako su brojni svjedoci, a me|u njima i ratni vojnici Tre}eg bataljona 317. brigade ARBiH, u iskazima datim Kantonalnom tuìteljstvu u Travniku 2000. godine potvrdili da je u Paraginoj pratnji bila Zolja, u dopisu koji je 2009. Federalnom tuìteljstvu poslao glavni tuìtelj Srednjobosanskog kantona Senad Dautovi} navodi se kako Rasema Handanovi} nikada nije bila pod istragom za ubojstvo talijanskih humanitaraca. Dokumenti do kojih je do{la “SB“, me|utim, potvr|uju da je istragu protiv Raseme Handanovi} u slu~aju mu~kog ubojstva trojice talijanskih humanitaraca jo{ 1999. vodio tada{nji kantonalni a poslije glavni dràvni tuìtelj Marinko Jur~evi}, koji je uz pomo} SFOR-a, tada prvi u{ao u trag odbjegloj Zolji, i uspio do}i ~ak i do njezine nove adrese u Americi.

Ministar:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

22:27

Page 34

LIJANOVI]EVI “POTICAJI”

Na čak 1180 stranica navedena su imena pravnih i fizičkih lica kojima je Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH isplatilo sredstva u ukupnom iznosu od 38,3 miliona KM; Federalna uprava policije trenutno provjerava podatke izuzete iz baze podataka tog ministarstva

JERKO IVANKOVI] LIJANOVI] ZLATNA KOKA PROBRANIH MEDIJA Pi{e: MIRSAD FAZLI]

ije nikakva tajna da Federalna uprava policije, po nalogu tu`ila{tva, provjerava dokumentaciju izuzetu iz baze podataka Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva na ~ijem ~elu je ministar Jerko Ivankovi} Lijanovi}. Iz izuzete dokumentacije, a pod {ifrom

“odobrene i ispla}ene nov~ane potpore u 2012. godini“ na 1180 stranica navedena su imena pravnih i fizi~kih lica kojima su ispla}ena sredstva u ukupnom iznosu od 38,3 miliona KM.

TRO[IMO TU\E, KUPUJMO DOMA]E Iz iste dokumentacije vidljivo je da je ministarstvo na ~elu sa Jerkom Ivankovi}em Lijanovi}em vi{e od dva miliona maraka potro{ilo na promotivnu kampanju

Kupujmo doma}e, koja se najvi{e isplatila marketin{kim agencijama i medijima, umjesto da bude “poticaj poljoprivrednim proizvo|a~ima”. A upravo zbog takvog nenamjenskog rasipanja para namijenjenih za poticaj poljoprivrednoj proizvodnji premijer Nermin Nik{i} zaprijetio je ministru Ivankovi}u Lijanovi}u da }e ga strpati u zatvor. Ubjedljivo najvi{e novca, vi{e od milion maraka, (1.039.116 KM, op.a.) MiniFoto: Mario Ili~i}

PLAKATIRANJE PLAKATIRANJE SAMOG SAMOG SEBE SEBE Ministar Ministar Jerko Jerko Ivankovi} Ivankovi} Lijanovi} Lijanovi} kroz kroz kampanju kampanju Kupujmo Kupujmo doma}e doma}e promovi{e promovi{e samog samog sebe sebe

SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

Ministar:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

22:27

Page 35

FAKTURE BEZ CENZURE

POTICAJ “POLJOPRIVREDNICIMA” Podaci iz baze podataka ministarstva o pla}anju marketin{kih agencija i podobnih medija

starstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva FBiH uplatilo je sarajevskoj agenciji Europlakat sa ~ijih se billboarda, postavljenih u gotovo svim kantonima, mjesecima prepredeno smije{i ministar Jerko Ivankovi} Lijanovi}. Na drugom mjestu je agencija Tim System kojoj je, prema izuzetoj dokumentaciji, u 2012. godini ispla}eno blizu 250 hiljada maraka.

Ivankovi}a Lijanovi}a kako je nalog da skupu reklamnu kampanju promovi{e agencija Nevena Kulenovi}a dobio od federalnog premijera Nermina Nik{i}a.

SVIMA PREMA POTREBAMA Iznos od 190 hiljada maraka ispla}en je i malo poznatoj sarajevskoj kompaniji Puds Allmanah Production, dok je medijskim

druge strane. Pored TV1, mostarskom Dnevnom listu ispla}en je iznos od 37 hiljada maraka, a Ve~ernjem listu BiH ispla~eno je 22 hiljada maraka, a iznosi manji od 10 hiljade KM ispla}eni su i ovim medijskim ku}ama: RTV Q Visoko, Radio Zenit Zenica, Radio Studio N Livno, Studio 88 Mostar, Obi~an radio Mostar, JP RTV BPK Gora`de, JP Radiopostaja Ora{je i RB

Promotivna kampanja “Kupujmo doma}e“ najvi{e se isplatila povla{tenim marketin{kim agencijama i medijima Ina~e, direktorica Tim Systema, biv{a televizijska novinarka Sanela Pra{ovi}Gadò, koja se ni~im izazvana ponovo pojavila na TV ekranima, po svemu sude}i imala je privilegovan status kod ministra Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a. Naime, na ra~un njene agencije je u 2011. godini, u dva navrata, ispla}eno 326.000 KM, s tim da je Sanela Pra{ovi}-Gadò poslove dobila bez javnog konkursa, u direktnim pregovorima s ministrom Ivankovi}em Lijanovi}em. Navodno, ni{ta lo{ije od Sanele Pra{ovi}-Gadò nije pro{ao ni najva`niji SDP-ov ogla{iva~ Neven Kulenovi}, vlasnik marketin{ke agencije S.V.-RSA, koji je federalnom Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva 2011. godine ispostavio fakturu u iznosu od 545.430 KM. Agencija Nevena Kulenovi}a nije me|u onima kojima su vr{ene isplate 2012. godine sa ra~una ministarstva, a tom preokretu prethodila je tvrdnja ministra 6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

ku}ama pod kontrolom Fahrudina Radon~i}a, odnosno njegove biv{e supruge Azre, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva ostalo “kratko” 74 hiljade maraka. Naime, TV Alfa od spomenutog ministarstva potra`uje blizu 31 hiljadu maraka, a Avaz-Roto press ne{to vi{e od 43 hiljade maraka. Nema nikakve sumnje da }e ove medijske ku}e namiriti svoja potra`ivanja ~im novi koalicioni partneri, me|u kojima je i stranka Fahrudina Radon~i}a SBB, rekonstrui{u Federalnu Vladu i (pre)uzmu Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva. Me|u medijima kojima su 2012. godine ispla}ena sredstva za promotivnu kampanju Kupujmo doma}e na{la se i TV1, kojoj je ispla}eno vi{e od 92 hiljade KM. Sredstva su upla}ena na ra~un RTM-TV1 d.o.o. Mostar kako bi se makar prividno izbalansirala podjela sredstava izme|u Sarajeva, s jedne, i ostalih gradova FBiH, s

Best Grude. Agenciji Terra idea iz Mostara upla}eno je vi{e od 12 hiljada KM, firmi PP Kreativnost iz [irokog Brijega upla}eno je 10, a kompaniji Kreativni mediji iz Posu{ja {est hiljada KM. Po istom osnovu Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva medijskim ku}ama du`no je isplatiti jo{ blizu pola miliona maraka. Pored spomenutih, a nepla}enih potra`ivanja TV Alfe i Avaz Roto pressa, ministar Ivankovi} Lijanovi} najve}i iznos od 100 hiljada maraka “duguje“ RTV BiH i TV Pinku BiH. Po 80 hiljada maraka spomenuto ministarstvo du`no je platiti OBN-u, odnosno televiziji Senada Had`ifejzovi}a FACE TV, kojoj duguju 83 hiljade maraka. Oslobo|enju Ministarstvo duguje ne{to vi{e od 34 hiljade KM, a slijede JP Radio-televizija USK 10 hiljada KM, JP RTV Tuzla 15 hiljada KM i JP Unsko-sanske novine 12 hiljada KM. 35

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

5.12.2012

22:10

Page 8

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

5.12.2012

22:11

Page 9

Egipat Ustav:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

21:49

Page 38

EGIPAT DANAS

SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

Egipat Ustav:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

21:49

Page 39

USTAV KAO CENTRALNO PITANJE POLITI^KE KRIZE

Predsjednik Egipta Mohamed Morsi Egipat je zadužio kreditima kod Međunarodnoga monetarnog fonda, nikome ne polažući račune u šta će se ulagati novac, ljudi masovno gube posao, broj socijalnih slučajeva raste...; pouzdano se zna, vidi se, da je sve više ljudi na ulici

USTAV ZA ŠERIJATSKI SUSTAV Pi{e: MEDINA D@ANBEGOVI]MOHAMED (Kairo)

vaka diktatura je oblik vlasni{tva koji odre|uje prirodu jednoga dru{tva, prosto rasprostiru}i svoje “vrijednosti”, a da sebe ~ak i ne imenuje kao takvu. Zapravo se radi o prikrivanju, koje je specifi~no svojstvo autokrativne politi~ke ideologije. [tampa i uop}e svi mediji, sudski sistem i komentari o vremenu vi{e su anonimno nadahnuti reprezentacijom odnosa ljudskih bi}a i svijeta, koji re`im prenosi. To (ne)razumijevanje stanja stvari postaje toliko prodorno da izgleda kao prirodni zakon, a njegove figure, izvr{ioci, svoje vlastite ideale ~esto dalje ne prepoznaju u normama zdravoga razuma.

ZEMLJA RIJETKE PRO[LOSTI Egipat nije zaslu`io ono {to mu se doga|alo posljednjih decenija. Apsolutni egoizam i neodgovornost upropastili su dr`avu Masr, a novi predsjednik, kako demonstranti parolama sada upu}uju - isti je kao Mubarak! Egipatske novine su ovih dana izlazile u znak protesta protiv spornoga novog Ustava, tako {to su se na pojedinim naslovnim stranicama nalazili i

ovakvi naslovi: “Ne diktaturi!” I sudije bojkotiraju referendum o Ustavu. Karikatura na kojoj se nalaze jedne novine u ljudskome obliku, vezane lancima u }eliji, objavljena je na naslovnim stranama vi{e nezavisnih dnevnika, uz konstataciju “da planirani Ustav poni{tava prava i ograni~ava slobode”. Danas nijedne egipatske nezavisne novine nisu izdavane jer nisu ni {tampane. Novi sukobi u Egiptu, zemlji rijetke pro{losti, veli~ine, kulture, ali i ve} du`ega vapaja za demokracijom, najvjerovatnije }e ostaviti nesagledive posljedice s obzirom da je ve} u pitanju velika podijeljenost me|u stanovni{tvom i duboka politi~ka kriza. Demonstracije, kao ponovno bu|enje revolucije, krenule su 22. novembra, kada je famozni predsjednik, ina~e hafiz, potvrdio da ni on, ~uvar vjere, nije li{en ljudske slabosti prema vlasti i novcu, pokazav{i svoje novo lice objavom vlastitoga dekreta, kojim sebi, ni~im izazvan, odjednom dozvoljava “izdavanje bilo kakve odluke ili zakona kao kona~noga, na {to nema dalje `albe”, ~ime se postavio i iznad same sudske kontrole. Dono{enju takvih ustavnih amandmana odmah se usprotivila opozicija, nazivaju}i ih faraonizacijom, te pozvala na demonstracije.

Mnogo je ljudi smijenjeno, pa tako i glavni dràvni tuìlac. Zabranjeno je raspu{tanje Gornjega doma parlamenta i Ustavotvorne komisije! Nare|eno je i ponovno su|enje pripadnicima reìma biv{ega predsjednika Hosnija Mubaraka! Ne smiju se dovoditi u pitanje odluke predsjednika dràve! To su samo neke od ta~aka koje su sadràne u odluci. Sekularne i liberalne aktiviste je naro~ito zabrinuo dio odluke kojim se kaè da “nijedna sudska instanca ne moè raspustiti egipatsku Konstitutivnu skup{tinu”, {to predstavlja izravno nipoda{tavanje sudske vlasti. I dok Muslimansko bratstvo uporno tvrdi da sve ko~e ostaci staroga reìma i njihovi politi~ki oponenti, koji opstruiraju reformske procese, kako bi pokazali da su oni nesposobni “ostvariti snove Egip}ana o nekome boljem dru{tvu”, aktivisti za ljudska prava poru~uju da Muslimansko bratstvo ustvari ima isti politi~ki pristup, kao {to ga je imao i prethodni reìm. Sedam dana poslije, 29. novembra, na pitanje novinara za{to je sebi dao apsolutno vlast, ovaj “demokratski izabran predsjednik”, kako ihvanije i salafisti vole naglasiti, kona~no je odgovorio, bukvalno ovako: “Sada ne mogu da vam kaèm za{to, ali vrijeme }e pokazati za{to sam donio tu odluku.” Nakon toga, skre}u}i sa usijane teme, uslijedila je serija njegovih fantasti~nih pri~a - zamazivanje o~iju javnosti, o tome kako je u ovome momentu Egipat pun turista, pa o ljubavi, koju izme|u kr{}ana i muslimana ni{ta ne moè ugroziti, te sjajnoj budu}nosti. Me|utim, Kairo je bez turista, u stvarnosti sve poskupljuje, Morsi je Egipat zaduìo kreditima kod Me|unarodnoga monetarnog fonda, nikome ne polaù}i ra~une u {to }e se ulagati novac, ljudi masovno gube posao, broj socijalnih slu~ajeva raste, iako ve} odavno nije ta~no zabiljeèn, ali pouzdano se zna - vidi se, da je sve vi{e ljudi na ulici.

NIKADA MODERNIJE ULOGE Treba se podsjetiti na period od pro{le godine, kada je po svrgavanju Mubaraka, Muslimansko bratstvo, tada novoformirane stranke Pravda i sloboda, poru~ivalo da se ne `eli kandidirati na predsjedni~kim izborima, ve} samo `ele razli~it parlament (~ak ni parlamentarnu ve}inu), nakon izbora u septembru. Propagirali su kako im je ambicija ispraviti korupciju koja se pro{irila u Egiptu. Iako je njihov sistem islamski zakon i smatraju ga konkretnom garancijom za pravdu, prava, slobodu i

Liberali nisu naoru`ani, a i ne razmi{ljaju o ratovanju sa islamistima, ve} poku{avaju do}i do kompromisa 6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

Egipat Ustav:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

21:50

Page 40

EGIPAT DANAS demokraciju svih Egip}ana, muslimana i onih koji nisu muslimani, predstavljali su se u ulogama nikada modernijim. Ne prave}i takti~ke gre{ke, Bratstvo je odlu~no tvrdilo kako }e se zalagati za uravnoteèni parlament, a ne jednopartijsku ve}inu, kako èle parlament koji }e biti koalicija kompatibilne ve}ine i efikasne opozicije, ~iji je cilj dobrobit Egip}ana i Egipta u cjelini. Izja{njavali su se da u parlamentu èle vi{e kr{}anskih ~lanova i èna, te da rade na formiranju saveza i uspostavljanju dijaloga sa “bra}om” iz svih frakcija, stranaka, koalicija, nezavisnih, kao i kr{}ana, da bi stvorili novi parlament sa razli~itostima, koji ne}e biti monopoliziran ni od koga.

PRIPREME ZA “PUT” Od svega nabrojanoga nema ba{ ni{ta. Uvezav{i se sa salafistima, kandidirali su svoga ~lana za predsjednika, a parlament im je brojao skoro tri ~etvrtine islamista. Motom Kur’an je na{ Ustav i Samo }ete sa nama u dènnet reìm je dobio nevjerovatnu radikalnu snagu. Po stotinu autobusa se organizira za prijevoz nepismene sirotinje iz ruralnih podru~ja i pla}a im se dolazak na mitinge, koje organiziraju Morsijeve pristalice. Iako se Morsi prije vi{e od pet mjeseci zaklinjao, obe}avaju}i da }e biti “predsjednik svih svojih gra|ana”, ve}ina kr{}ana se pla{i preure|ivanja Egipta u vjersku dràvu, smatraju}i da }e u tome slu~aju ona biti podjednako neuspje{na kao Afganistan, Pakistan ili Sudan. @eljeli su da egipatski Ustav i dràva budu gra|anski i sekularni, da nisu ni u kakvoj vezi sa religijom. Da su uspjeli to napraviti, po njima, cilj revolucije bio bi ispunjen.

POD ISTIM SUNCEM

Valjda će prevladati zdrav razum Danima se protestira protiv Morsija (Trg Tahrir), a od sino} (4. decembar) i na ulicama Heliopolisa. Jo{ uvijek osje}am ju~era{nji duh naroda i nadam se da budu}nost nije uni{tena! Stotine hiljada demonstranata iza{lo je na ulice u blizini predsjedni~koga kompleksa u Heliopolisu i krenulo u sukobe sa policijom, jer je Morsi za 15. decembar raspisao referendum kojim bi se trebao izglasati novi {erijatski ustav. Demonstranti su probili prvi sigurnosni perimetar rezidencije, pro{li ograde od bodljikave `ice, a policija je

BIJEG U PORAZ Kada su neredi eskalirali Morsi je pobjegao iz svoje rezidencije u Kairu

“PRIRODA” I DRUŠTVO: Šerijat se u Egiptu ne može implementirati kao u Saudijskoj Arabiji, gdje dječaci od četrnaest godina vozaju automobile od pola miliona eura, tako da bi njegovo uvođenje bilo neki oblik konzervativnog šerijatskoga modela uređenja države i društva Ve} na prvome sastanku u vezi s izradom novoga egipatskog Ustava, Muslimansko bratstvo i salafisti predloìli su uvo|enje {erijatskoga zakona, nakon ~ega su poglavari kr{}anskih crkava i liberali napustili sjednicu. Me|u njima, Amr Moussa, nekada{nji generalni sekretar Arapske lige, javno je reagirao: “[ta oni èle u~initi od Egipta? @ele ru{iti piramide, zabraniti no}ni ìvot, prodaju alkohola, jo{ malo i zabranit }e ulaz strancima u Egipat. Ne}u nikada podi}i ruku za {erijatski zakon. To bi zna~ilo da deset posto kr{}ana, koliko ih je u Egiptu, ne bi imali nikakva 40

uzvratila suzavcem. U sukobima je ozlije|eno najmanje dvadeset osoba. Zbog èstokih prosvjeda koji su se sino} razbuktali pred palatom, Morsi je na jedan od sporednih ulaza pobjegao iz svoje rezidencije. Stvarnost nas sve doti~e. Historiju ne moèmo izbje}i. Glad vlastodràca je nezasita - oduvijek bila i uvijek }e biti, ali ono u {ta se kao ~ovjek uzdam jeste da }e prevladati zdrav razum i da }e i obi~an ~ovjek mo}i da ìvi kao ôvjek, jer pod ovim Suncem ima mjesta za sve nas.

prava. Zamislite da preko no}i nestane sve po ~emu je Egipat poznat - kinematografija, sloboda, trbu{ni ples, pjevanje, a samo zato {to neki ljudi èle vahabitsku dràvu u kojoj bi se lopovima sjekle ruke, ènama zabranila vo`nja, a nemuslimani smatrali nevjernicima. Nikada ne}u podi}i ruku za takav zakon, jer bi nas on vratio hiljadu godina unazad.” S obzirom o kakvoj se brzini radilo, iskori{tena je situacija, povoljna za ihvanije i salafiste. Svojom ùrbom iznenadili su cijelu naciju, jer je prethodno “Veliki” Morsi Ustavotvornoj skup{tini, kojom su

dominirali islamisti, dao rok do februara 2013. godine. Kako su nacrt Ustava, koji je njima odgovarao, ve} imali pripremljen, on je i usvojen za svega devet sati zasjedanja. Vijest je sa rado{}u podràna i od aktuelnoga vo|e dràve, a i od egipatskoga {ejha El-Karadawija, predsjednika Svjetske unije islamskih u~enjaka, koji ìvi i radi u Kataru. Hvale}i novi Ustav, kao nikada bolji, El-Karadawi je pozvao narod na njegovo usvajanje, jer “svi Arapi i svi muslimani stoje rame uz rame sa Egiptom, èle}i da postigne stabilnost i smirenje stanja kako bi Egip}ani ispunili svoje te`nje i o~ekivanja”. Iza ovakve retorike, u kojoj se zapravo vjera mije{a u politiku, o~ekuje se da “Egipat napokon ide naprijed, u povratak islamu, ~ime }e trasirati put drugim dràvama i narodima u procesu povratka islamu”. To su uvertire (zvane “nigdje veze”; i}i naprijed u povratak!), koje se mogu pro~itati i ~uti po svim dru{tvenim mreàma, pa i kod na{ih Bo{njaka i Bo{njakinja. Naravno, ako SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

Egipat Ustav:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

21:50

Page 41

USTAV KAO CENTRALNO PITANJE POLITI^KE KRIZE

JAD I BEZNA\E Novi sukobi u Egiptu najvjerovatnije }e ostaviti nesagledive posljedice

kaète javno bilo {ta druga~ije, progla{avaju vas “kjafirom” (onaj koji radi protiv islama). Ustav je postao centralno pitanje najteè politi~ke krize kroz koju Egipat prolazi otkako je Morsi, 24. juna, do{ao na ~elo dràve. Dovoljno je pogledati kakvih je to 85 “stru~njaka”, glasalo i usvojilo 234 ~lana najva`nijega pravno-politi~koga dokumenta dràve. Bez namjere da uvrijedim, slika pokazuje dobro uhranjene (a po hadisu je upitno da }e debeli u}i u dènnet!), bradate likove u dèlabejama, sa obaveznom sivom mrljom na ~elu (da se zna kako su stalno na sed`di i u vezi s Bogom!), u dru{tvu samo dviju pokrivenih èna (u Mubarakovo vrijeme ih je sjedilo bar osam u Skup{tini), koje su samo {utjele i pljeskale. Novi Ustav se nalazi na meti kritike zbog slabih garancija iz oblasti za{tite prava i navodne pripreme puta za striktnu interpretaciju islamskoga zakona. [erijat se ovdje ne moè implementirati kao u bogatoj Saudijskoj Arabiji, gdje dje~aci od ~etrnaest godina vozaju automobile od pola miliona eura, tako da bi njegovo uvo|enje bilo neki oblik konzervativnog {erijatskoga modela ure|enja dràve i dru{tva. Poslije Bismille (po~etak svakoga dobrog djela) u novome Ustavu slijedi ~lan: Islam je dràvna religija. Arapski je zvani~ni jezik. Principi {erijata temelj su zakonodavstva. BBC je napravio komparaciju nacrta novoga egipatskog Ustava sa suspendiranim Ustavom iz 1971. godine. Prema toj usporedbi, citirani Član 2, koga su se i u svijetu “upla{ili”, prisutan je vi{e od ~etrdeset godina u egipatskome pravnom sistemu. Religijske manjine su dobile mjesto i dodatna prava novim Ustavom, te je najstariji islamski univerzitet na svijetu, Al-Azhar, dobio tako|er svoje mjesto u Ustavu. Prava i slobode su u 6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

starom Ustavu regulirane sa 24 ~lanka, dok je ista tema u novome Ustavu regulirana sa 51 ~lankom. U svakom slu~aju, Ustav bi se morao po~eti narodu tuma~iti. Daju}i podr{ku Ustavu {erijatskoga reìma, {ejh Muhammed Hassan svojim govorom je zapravo pozivao na dìhad i hilafet. Kaè: “Dolazi, dolazi islam!” (Ne znam {ta je ovo do sada bilo!) Pa nastavlja: “Pomozite svoju vjeru svojim ìvotima i krvlju svojom, va{im ènama, va{im imetkom i va{om djecom! Egipat }emo na{om krvlju ~uvati. Branit }emo ga na{im imecima, djecom i ìvotima. I niko ne smije biti ve}i domoljub od muslimana u ovoj ~istoj zemlji. Egipat vas sada treba, o dobro~initelji!” (Od koga treba Egipat braniti? Liberali nisu naoruàni, a i ne razmi{ljaju o ratovanju sa islamistima, ve} poku{avaju do}i do kompromisa.) Zaista je drskost kada neko sa strane, recimo iz bo{nja~kih krugova, ko ne vidi, pa mu treba otvoriti o~i, po~ne braniti {ejhove ideje i vaziti o povratku “odbjeglih” iz islama svojoj vjeri, dok na drugoj strani toga istoga grada izgleda da ne znaju kako ljudi prolijevaju krv, bore}i se za svoje osnovno ljudsko pravo, jer ne èle diktaturu. Revolucija nije zavr{ena. Dok je Boìji Poslanik s.a.w.s mirno pozivao u islam, a ratovalo se da bi se oslobodila vlastita gruda, nikoga nije prisiljavao, ~ak mu je i èna Marija, koja je rodila Ibrahima, ostala u svojoj vjeri. Zna~i, nema prisile u islamu. Naàlost, ovi islamisti sada teè (i izgleda da }e uspjeti) napraviti “islamsku” dràvu po svojim ar{inima, tipa Irana, gdje je ~etrdeset posto ~uvara revolucije, koji ~vrstom pesnicom provode svoje zakone, a onih ostalih {ezdeset posto stanovni{tva do sada nije uspjelo rije{iti se represije, jer su ~uvari itekako o{tri u provo|enju svoje vjere. 41

EUROPA:EUROPA.qxd

5.12.2012

16:44

Page 42

EVROPA, ODMAH PROTESTI U NATO čeka signal iz BiH o tome SLOVENIJI I nepokretnoj imovini nakon čega POBJEDA BORUTA PAHORA plan za članstvo U ve}im gradovima Slovenije ne prestaju protesti gra|ana zbog nezadovoljstva socijalno-ekonomskom situacijom. U Mariboru, odakle se pro{le sedmice i pro{irio talas demonstracija {irom zemlje, gra|ani ne prestaju zahtijevati odlazak gradona~elnika Franca Kanglera, kojeg optuùju za umije{anost u korupciju. Ovo nisu protesti, ovo je pobuna, op}enarodni ustanak - tako je na dru{tvenim mreàma u Sloveniji najavljivana nova runda protesta u najve}im slovenskim gradovima Ljubljani, Mariboru, Ptuju, Celju... Protesti u Sloveniji trebali bi se odràvati povremeno, a “veliko finale” najavljuje se za 21. decembar. U sjeni javnih protesta protiv vladaju}ih politi~kih i ekonomskih elita, u slovenskim gradovima, biv{i socijaldemokratski premijer Borut Pahor uvjerljivo je pobijedio na slovenskim predsjedni~kim izborima.

BiH NA PUTU KA NATO-u BiH je tokom svog u~e{}a u Partnerstvu za mir uradila vi{e nego neke druge zemlje, a statistike pokazuju da je saradnja na{e zemlje i NATO-a proteklih godina u usponu

BRISELSKA POLEMIKA Vi{e od 11.000 ljudi potpisalo je peticiju protiv apstraktne svjetlosne instalacije koja ove godine zamjenjuje tradicionalno bo`i}no drvo na centralnom trgu u Briselu. Potpisnici peticije optu`uju zvani~nike da su se za apstraktnu instalaciju odlu~ili iz straha

Uprkos političkim preprekama, u tehničkom smislu BiH napreduje prema NATO-u, a njeni predstavnici učestvuju u gotovo dvije stotine programa koje Savez godišnje organizira

rata Atlantskog saveza ostaju otvorena za kandidate za ~lanstvo sa Zapadnog Balkana, Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Makedonija mogu o~ekivati pomo} NATO-a s tim ciljem, ali tako|er moraju ispuniti sve uvjete i standarde NATO-a. Ovo je nakon prvog dana zasjedanja {efova diplomatija Atlantskog saveza, po~etkom sedmice u Briselu, kazao generalni tajnik NATO-a Anders Fogh

Rasmussen: “Ne}emo praviti kompromise oko mjerila za ulazak u na{e savezni{tvo i èlimo da budemo sigurni da zemlje koje teè ~lanstvu u NATO tako|e ispunjavaju nu`ne mjere prije nego {to u|u u na{e redove.” Zapadni Balkan, prvenstveno Kosovo, bio je jedan od tema jesenskog sastanka ministara vanjskih poslova zemalja ~lanica NATO-a koji se po~etkom sedmice odràvao u Briselu. Dràvna tajnica SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

EUROPA:EUROPA.qxd

5.12.2012

16:44

Page 43

e da je proveden dogovor o a bi odmah aktivirao Akcioni

SAD-a Hillary Clinton kazala je tokom posjete BiH krajem oktobra da, ako Predsjedni{tvo donese kona~nu odluku u novembru, li~no }u se obratiti NATO-a na ministarskoj konferenciji u decembru i tra`iti da se odobri Akcioni plan za ~lanst-

6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

vo (MAP), ali za to ipak nije bilo osnova. I dalje se ~eka da bh. politi~ari provedu svoj sopstveni dogovor iz marta ove godine. îm se u institucijama provede dogovor o nepokretnoj vojnoj imovini, BiH bi mogla dobiti Akcioni plana za ~lanstvo, potvr|eno je pro{le sedmice grupi novinara koji su posjetili sjedi{te NATO-a u Briselu. U tehni~kom smislu, BiH je ve} dio struktura ovog vojnog saveza, jer njeni predstavnici u~estvuju u gotovo dvije stotine programa koje NATO godi{nje organizira. Slobodno se moè re}i da je BiH za {est godina u~e{}a u Partnerstvu za mir uradila vi{e nego neke druge zemlje, a statistike pokazuju da je na{a saradnja proteklih godina u usponu, ~uli smo pro{le sedmice u Briselu. Osim toga, Savez je zadovoljan u~e{}em (60-ak) vojnika Oruànih snaga BiH u misiji u Afganistanu. I dok u tehni~kom smislu BiH napreduje prema NATO-u, iz godine u godinu broj aktivnosti Saveza u koje je uklju~ena i BiH je u porastu, taj se proces opstuira na politi~kom nivou. Podsjetimo da je jo{ prije dvije i po godine, na neformalnom sastanku Vije}a Sjeveroatlantskog saveza u estonskoj prijestolnici Talinu, BiH uvjetno primljena u MAP, uz uvjet da 63 lokacije uknjiì na dràvu BiH. Pripreme za knjiènje imovine, koju bi, ina~e, koristilo Ministarstvo odbrane BiH, su obavljene: za sve lokacije prikupljena je potrebna dokumentacija, Ministarstvo odbrane je izradilo i nacrt odluka o raspolaganju nepokretnom vojnom imovinom i nacrt dokumenta kojeg je trebalo odobriti Vije}e ministara. Od majskog samita NATO-a u Chicagu postojala su o~ekivanja da }e se do septembra ispuniti uvjet za aktiviranje MAP-a, jer prema sporazumu predsjednika {est stranaka od 9. marta, Vije}e ministara BiH je u roku dva mjeseca trebalo u saradnji s entitetima donijeti odluku o knjiènju neperspektivne vojne imovine kao vlasni{tva BiH. Sporazum izme|u Vije}a ministara BiH i entiteta o knjiènju imovine nije postignut, tako da on nije ni stigao na usvajanje u Parlament BiH. Ulazak u Akcioni plan za ~lanstvo, na koji zbog politi~kih igara i dalje ~eka BiH, zapravo je prva stepenica ka ~lanstvu. Hrvatska, koja je ~lanica NATO-a postala 2009. godine, prethodno je u MAP-u provela sedam godina. (D. Savi})

da ne uvrijede ljude koji nisu kr{}ani. Gradske vlasti ka`u da je instalacija dio ovogodi{nje teme â&#x20AC;&#x153;svjetloâ&#x20AC;?. Tradicionalno se na centralnom trgu u Briselu Grand Place postavlja 20 metara visoki bor, a ove godine zamijenjen je sa 25 metara visokom konstrukcijom, ali manja bo`i}na drvca jo{ uvijek ukra{avaju trg.

DEBATA O BiH U IRSKOM PARLAMENTU Evropska unija mora insistirati na tome da evropske vrijednosti budu u temelju svih reformi u BiH, poru~ili su Mary Ann Hennessey, {efice Vije}a Evrope Ureda u BiH, Tija Memi{evi}, direktorica Evropskog istraìva~kog centra, i ameri~ki analiti~ar Kurt Bassuener govore}i pred Odborom za evropske poslove irskog parlamenta sredinom ove sedmice. Irsko iskustvo prevladavanja sukoba i prave transformacije kroz evropske integracije, smatra Hennessy, pokazuje snagu evropskih vrijednosti i standarda, a BiH moè imati samo koristi ukoliko izvu~e pouku iz irskog iskustva. Memi{evi}ka je od irskih parlamentaraca zatraìla da otvoreno podrè gra|anske napore na promicanju evropskih vrijednosti i standarda, dok je Bassuener ohrabrio parlamentarce da iskoriste predsjedavanje EU-om za ponovno fokusiranje na EU politiku baziranu na promociji stvarne politi~ke i socijalne dinamike u postizanju istinskih reformi, te ukazao na to da bi EU trebala jasno razlikovati odgovornost ili jasno pripisivanje krivice kada je to slu~aj za one koji su za nju odgovorni na doma}em terenu. Naveo je primjer kako nepostojanje agrikulturne politike moè nanijeti ogromne gubitke poljoprivrednicima u RS-u a zbog odbijanja ovog entiteta da uzme u obzir stvaranje dràvnog ministarstva.

Mary Ann Hennessey

BIZNIS:BIZNIS.qxd

5.12.2012

22:18

Page 44

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

Val protesta {iri se De`elom Poni{tena privatizacija “Feroelektra“ Rusko-ruski rat za naftno tr`i{te BiH Nepovoljan trgovinski bilans

PAD PAD EKONOMIJE EKONOMIJE

Slovenija Slovenija je je uu posljednjih posljednjih deset deset godina godina uve}ala uve}ala ino ino dug dug za za pedeset pedeset milijardi milijardi dolara dolara

Zašto tone Slovenija Vijest objavljena sredinom ove godine, da je bonitetna agencija Moodis snizila kreditni rejting Slovenije za tri stepenice, izazvala je cijelu lavinu komentara i analiza u evropskim i balkanskim medijima. Do ju~er uzorna ekonomija, kojoj su zavidjele ne samo balkanske nego i mnoge srednjoevropske dràve, postala je “novi evropski bolesnik“ ~ije }e “lije~enje“, poput Gr~ke, pasti na teret Evropske unije. U talasu negativnih komentara o slovena~koj ekonomiji isplivali su i podaci o eksplozivnom rastu inostrane zaduènosti ove dràve: i u apsolutnom i u relativnom iznosu Slovenija je najzaduènija dràva nastala raspadom biv{e Jugoslavije. U trenutka ulaska u Evropsku uniju, dakle 2004. godine, inostrani dug Slovenije bio je relativno nizak - 11,3 milijarde ameri~kih dolara. No, ve} naredne godine ino dug Deèle porastao je za oko 4 milijarde, sa 11 na 15 milijardi dolara, a 44

ve} naredne za dodatnih 6 milijardi dolara. Ukratko, nakon ulaska Slovenije u EU njen ino dug rastao u prosjeku za oko 6,5 milijardi dolara godi{nje, pa je na kraju 2011. godine dostigao alarmantan iznos od 61 milijardu ameri~kih dolara! Svaki Slovenac u prosjeku dva puta je zaduèniji od prosje~nog Hrvata, a ~ak 20 puta od prosje~nog stanovnika BiH! Osim zastra{uju}eg rasta ino duga, Slovenija se nakon ulaska u Evropsku uniju suo~ila i s problemom nezaustavljivog rasta vanjskotrgovinskog deficita. Prije osam godina izvoz Slovenije bio je neznatno manji od uvoza - trgovinski minus iznosio je svega 650 miliona ameri~kih dolara. Osam godina kasnije, trgovinski deficit Deèle uve}an je za ~etiri puta, {to je prije svega posljedica postupnog, ali kontinuiranog slabljenja trì{ne konkurentnosti slovena~kih proizvoda na sve otvorenijim trì{tima balkanskih dràva.

Stanić Grupa ispunila 3 posto preuzetih obveza Presudom Kantonalnog suda u Sarajevu raskinut je kupoprodajni ugovor izme|u sarajevske firme Feroelektro i Stani} Grupe iz Kre{eva, koji je zaklju~en prije devet godina uz izravno politi~ko pokroviteljstvo SDP-a. Privatizacija Feroelektra provedena je 2004. godine, kada su Federalnu agenciju za privatizaciju predvodili Re{ad @uti}, direktor Agencije, i Boìdar Mati}, predsjednik Nadzornog odbora Agencije. Ubrzo nakon provedene privatizacije uslijedila je àlba konzorcija tri kompanije iz Visokog, koji je iza{ao s najboljom ponudom za Feroelektro, ali je eliminiran pod krajnje sumnjivim okolnostima. Konzorcij se kasnije àlio drugostepenom organu - federalnom Ministarstvu za trgovinu kojim je u to doba upravljao ministar Desnica Radivojevi}. Uz izravnu podr{ku SDP-a, Stani}i su uspjeli pridobiti ministra Radivojevi}a na svoju stranu, ali time problem nije bio rije{en, budu}i da su radnici Feroelektra pokrenuli sudski spor protiv novog vlasnika iz Kre{eva koji nije u cjelini izvr{io niti jednu od ugovorom preuzetih obveza. To je na koncu i potvr|eno. Kantonalni sud u Sarajevu, nakon punih sedam godina, utvrdio je da Stani} Grupa nije izvr{ila ~ak 97 posto preuzetih obveza: od obe}anih 22,5 miliona KM, Stani}i su investirali svega 1,6 miliona KM, a umjesto zapo{ljavanja novih radnika, Stani}i su dijelili masovne otkaze. Ve} nekoliko godina radnici u Feroelektru primaju “minimalac“ i to neredovno, posljednji su primili u aprilu ove godine! Stani} Grupa ima pravo u roku od 30 dana uloìti àlbu na presudu Kantonalnog suda Sarajevo, a u slu~aju da se “pomire“ s izre~enom presudom, imovina Feroelektra bit }e vra}ena izvornom vlasniku - Vladi Federacije BiH.

SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

BIZNIS:BIZNIS.qxd

5.12.2012

22:20

Page 45

“Zarubežnjeft“ ispred nosa izgubio 36 benzinskih pumpi Nakon preuzimanja potpune kontrole nad naftnim trì{tem Srbije, ruska nafta kompanija Gazpromnjeft ambiciozno je krenula u realizaciju plana poslovnog {irenja na balkanskom trì{tu. Tokom protekle godine “Gazpromnjeft“ je zakora~io na trì{te Republike Srpske, gdje je preuzeo osam benzinskih pumpi, a od prije nekoliko dana i na trì{te Federacije BiH, preuzimaju}i 28 benzinskih pumpi od austrijskog vlasnika OMV-a. Ruski naftni gigant ve}inski je vlasnik Naftne industrije Srbije (NIS), {to uklju~uje mreù od oko 400 naftnih pumpi u Srbiji i najve}u naftnu rafineriju na Balkanu, Pan~evo, ~iji su proizvodni kapaciteti, nakon modernizacije i pro{irenja, neuporedivo ve}i od realnih potreba srbijanskog trì{ta. Ruska naftna kompanija primorana je iza}i van granica Srbije budu}i da je trenutna proizvodnja Rafinerije Pan~evo daleko ispod ekonomske rentabilnosti. Na meti ruskog “Gazpromnjefta“, sasvim logi~no, nalaze se najblià trì{ta, prije svih BiH i Hrvatska. S mreòm od 36 benzinskih pumpi u BiH, “Gazpromnjeft“ }e preuzeti 10 posto naftnog trì{ta BiH, ali i priliku da se s ravnopravne pozicije uklju~i u predstoje}u bitku za izgradnju velikog broja benzinskih pumpi du` cestovnog koridora 5C. Proboj ruskog “Gazpromnjefta“ na trì{te BiH najteè }e pogoditi drugu rusku naftnu kompaniju, Zarube`njeft, koja od

NOVI NAFTNI IGRA^ Jo{ jedna ruska kompanija pretendira na naftno tr`i{te BiH

2007. godine suvereno kontrolira naftno trì{te Republike Srpske, uklju~uju}i Rafineriju nafte Bosanski Brod, Rafineriju ulja Modri~a i najve}u maloprodajnu mreù benzinskih pumpi. “Zarube`njeft“ je tako|er primoran pro{iriti poslovno trì{te da bi poslovao rentabilno i zbog toga je s velikim

ambicijama krenuo u trku za preuzimanje 28 OMV-ovih pumpi u Federaciji BiH. No, “Gazpromnjeft“ je o~ito iza{ao s boljom ponudom. Jednako neizvjesna bitka izme|u dvije ruske naftne kompanije o~ekuje se i na tr`i{tu Hrvatske, gdje je OMV ponudio na prodaju 63 benzinske pumpe.

Zabrinjavajući pad izvoza BiH Obim trgovinske razmjene BiH u deset mjeseci ove godine nije bitno manji, ali jeste bitno nepovoljniji nego u istom razdoblju protekle godine. Desetomjese~ni izvoz u ovoj godini manji je za oko 240 miliona KM, dok je desetomjese~ni uvoz BiH u 2012. godini za oko 67 miliona KM ve}i nego u istom razdoblju protekle godine. Trgovinski deficit BiH na kraju protekle godine (12 mjeseci) iznosio je blizu 7,3 milijarde KM, a u 2012. godini vjerovatno }e prema{iti iznos od 7,6 milijardi KM. 6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

Palestinski leksikon:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

21:33

Page 46

PALESTINA-IZRAEL

PALESTINSKO-IZRAELSKI

LEKSIKON OD A(rafata) DO Ž(idova) Pi{e: AHMED SALIHBEGOVI]

Prošlonedjeljnim glasanjem u Ujedinjenim narodima o priznavanju palestinske državnosti otvoreno je novo poglavlje u višedecenijskoj, krvavoj povijesti odnosa između Palestine i Izraela; Naš suradnik napravio je zanimljiv pregled nezaobilaznih ličnosti, pojmova… koje su obilježile komplicirano izraelsko-palestinsko pitanje

SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

Palestinski leksikon:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

21:33

Page 47

KO, GDJE, KADA, ZA[TO S jedne strane sijamski vezuje Republiku Srpsku uz otad`binu i sestru Srbiju, s druge strane uvjerava Zapad i pogotovo Izraelce da su on i njegov entitet evropska brana protiv poplave teroristi~kih panislamista, a s tre}e strane je Srbija, iz raznih svojih razloga, jedina iz biv{e Jugoslavije dala glas u UN-u za dr`avnost Palestine.

Dž: Dženin

Gradi} i obli`nji izbjegli~ki logor na Zapadnoj obali za Palestince su jedan u nizu primjera kako su ostavljeni na nemilost izraelske vojske koja ih napadne kad po`eli, kao u aprilu 2002. Izraelci tvrde da su `rtve medijskog rata i kao primjer navode tu bitku, isti~u}i da je ona trajala 11 dana zato jer su napredovali “metar po metar” i uz vlastite gubitke da bi smanjili broj civilnih `rtava kojih je bilo puno manje nego {to se prvotno tvrdilo.

Ð: đavo

A: Arafat

Teorije zavjere vjerno ga prate. Dugo su neki njegovi kriti~ari mrmljali da je nejasno i porijeklo Jasera Arafata. Tvrdili su da je “cionist uba~en iz Egipta”, a ne ro|ak jeruzalemskog muftije i `estokog Hitlerovog prista{e Huseina al-Aminija. A sada je, igrom ironije i simbolike, Arafatov grob otvoren pred glasanje u UN-u o palestinskoj dr`avnosti i uzeti uzorci da se utvrdi je li taj nobelovac za mir, biv{i gerilac Abu Amar, ubijen polonijem.

B: Barak

Biv{i {ef izraelskih komandosa, na~elnik general{taba, premijer, a sada ministar obrane, Ehud Barak najavio je ovih dana odlazak iz politike. Krajnji ljevi~ari prigovaraju mu da se iz oportunizma udru`io s “jastrebovima”, a tvrdi desni~ari ne opra{taju mu to {to je Arafatu 2000. nudio cijelu Gazu, skoro cijelu Zapadnu obalu, djeli}e teritorija samog Izraela, i glavninu starog Jeruzalema, te povratak u Izrael dijela potomaka Arapa izgnanih 1948.

C: cionisti

Nastao iz razo~arenja neostvarenom jevrejskom integracijom u modernoj Evropi, cionizam je rje{enje traìo u obnovi dràvnosti. Neke evropske sile smi{ljale su osnutak takve dràve na raznim mjestima u isto~noj i jugoisto~noj Africi te u Ju`noj Americi, ali su cionisti preferirali zemlju iz

6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

koje su im starorimske legije protjerale davne pretke. Mnogi me|u njima bili su tu zemlju skloni podijeliti s Arapima, neki su ma{tali i o zajedni~koj dr`avi.

Č: čekanje

Obostrano je sumnji~enje za strategiju otezanja motiviranu o~ekivanjem vlastite prevlasti kad se “stvari posloè”. Arapi optuùju Izrael da mreòm jevrejskih naselja, zasebnih cesta, putnih blokada i za{titnog zida preplavljuje Zapadnu obalu tako da na njoj nikad ne mogne zaìvjeti odrìva Palestina. Izraelci vjeruju da Arapi odugovla~e pregovore ra~unaju}i da }e palestinski natalitet i dràve kojima je Izrael okruèn dovesti do njegove propasti.

Ć: ćudoređe

Na tradicionalnom moralu, uklju~uju}i “{to ranije i plodnije roditeljstvo”, inzistiraju najpobo`niji u obje vjere (onih tre}ih, kr{}ana, sve je manje u zemlji koju oni zovu svetom). Vjernici imaju puno vi{e djece od ostalih stanovnika. To mijenja demografsku strukturu — na obje strane sve je vi{e religioznih (pa i fundamentalista), koji }e vrlo te{ko mo}i dogovoriti razdiobu zajedni~kih sveti{ta u Jeruzalemu (Kudsu), Hebronu (Halilu) i drugdje.

D: Dodik

Rutiner prikrivanja hladnih kalkulantskih poteza vi{kom buke i “prejakih rije~i” na{ao se sada pomalo u raskoraku.

Dugotrajnost sukoba koji se prelijeva s jedne generacije na drugu, lo{i uvjeti u kojima mnogi Palestinci odrastaju u izbjegli~kim logorima na vlastitom tlu i u arapskim zemljama, uzajamni strah od terora i krvavih stradanja, s vremenom su sve vi{e ja~ali ogor~enost na obje strane i nepovjerenje u izjave suparnika da `ele mir i dogovor. Uvjerenje jednih i drugih da imaju posla s fanati~nim, prevrtljivim, zlo}udnim vragom ubija volju za kompromis.

E: Egipat

Najmnogoljudnija arapska zemlja u savezu s ostalima u regiji vodila je i izgubila ~etiri rata protiv Izraela prije nego {to je postala prva me|u Arapima koja je s jevrejskom dr`avom sklopila mir. Taj sporazum je na snazi i sada, tri i pol decenije kasnije, pa i nakon {to su na vlast u Kairu do{la Muslimanska bra}a, ~ija se palestinska frakcija zove — Hamas. Naizgled paradoksalno, njihov bi utjecaj, na poticaj SAD-a, mogao pomo}i mirovnom procesu.

F: Fatah

Kratica arapskog naziva za palestinski nacionalni oslobodila~ki pokret je rije~ s vi{e zna~enja — “otvaranje” (Fatiha je 1. sura u Kur’anu), “osvajanje” (sultan Mehmed je osvojiv{i Carigrad postao “Fatih”) i “pobjeda”. Fatah predstavlja UN-ovo priznavanje Palestine kao svoju veliku pobjedu, a glavni im je poraz {to vlastitu vladavinu dijelovima palestinskih podru~ja nisu pro~istili od korupcije, te su time konkurentski Hamas u~inili popularnijim. 47

Palestinski leksikon:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

21:33

Page 48

PALESTINA-IZRAEL remisti~ku retoriku. Mogao bi do}i na ~elo desnog bloka. Predla`e djelomi~nu razmjenu teritorija Izraela i Palestine.

Lj: Ljubljana

Pragmati~na Slovenija se, kao jo{ mnoge obli`nje zemlje, suzdr`ala od glasanja u UN-u o palestinskoj dr`avnosti. Nedaleka joj Če{ka bila je protiv, jedina u Evropi. A dok su, prije 25 i vi{e godina, Če{ka (tada jo{ Čehoslova~ka) i cijeli isto~ni blok, ba{ kao i onda{nja Jugoslavija i njene ostale republike, bili nagla{eno skloni arapskoj verziji konflikta s Izraelom, Slovenija je iz inata i autonomnosti jedina imala sluha i za izraelske pozicije. GLAVNI GLAVNI AKTERI AKTERI AKTUELNE AKTUELNE POLITI^KE POLITI^KE SCENE SCENE Benjamin Benjamin Netanyahu, Netanyahu, Barack Barack Obama Obama ii Mahmoud Mahmoud Abbas Abbas

G: Gaza

Mogla je to biti pove}a pla`a nadomak Sinaja (Egipta), Crvenog i Sredozemnog mora. Ali je postala prenaseljena zona doma}eg stanovni{tva i brojnih izbjeglica, uz to s ogromnim natalitetom. Za Arape to je “najve}i konc-logor na otvorenom” na koji se Izrael povremeno okomljuje nadmo}nom silom. Za Izraelce to je primjer kako Palestinci, pogotovo Hamas, i kada im se prepusti neki teritorij, to samo koriste za raketiranje civila i teroristi~ke akcije.

H: Hebron

Arapi, koji ne koriste taj naziv grada, koji aludira na hebrejske korijene, nego ime “Halil”, spominju napad B. Goldsteina na ljude u d`amiji prije dvije decenije kao dokaz sklonosti jevrejskih naseljenika teroru. Izraelci isti~u masakr tamo{njih Jevreja u “nultoj intifadi” pred Drugi svjetski rat. Pe}ina Makpela, grob Abrahama/Ibrahima, Jichaka/Ishaka i Jakova/Jakuba, a po nekima i Adama/Adema i Have, mjesto je i d`amije i sinagoge, i napetosti.

I: islamisti

Dok je svijet bio bipolaran, a komunisti~ki blok po~etnu podr{ku Izraelu brzo po~eo okretati prema strate{kom savezni{tvu s panarapskim snagama u toj regiji, palestinski radikali, koji su arafatovce smatrali preumjerenima, preuzimali su retoriku ekstremne ljevice. Nakon propasti sovjetskog bloka, a uz ja~anje isla misti~kih tendencija u okolnim zemljama, palicu nepomirljive o{trine i me|u Pale-

stincima zgrabili su Hamas, Islamski d`ihad i sli~ni.

J: Jeruzalem

Najve}e sveti{te jevrejstva, gdje je u davnini dvaput stajao i dvaput ru{en Hram, ujedno je i tre}e po va`nosti (nakon Kabe u Meki i poslanikove dàmije u Medini) sveti{te islama. Od drevnog Hrama ostao je samo jedan zid, a obnovu ostaloga oteàva i ~injenica da su sada tu dvije dàmije — AlAksa i “kupola na brdu”. To je mjesto pod upravom tamo{njeg Vakufa, a Izrael, koji je anektirao i taj dio grada, naj~e{}e zabranjuje da mu pri|u nemuslimani.

K: kršćani

Zemlja Isusa i njegovih apostola, novozavjetnih ~uda i prvih mu~eni{tava, te starozavjetne tradicije na koju se kr{}anstvo nadovezuje, zemlja zbog koje su pape pozivale na kriàrske pohode (nazivaju}i ih “sveti rat”), sve je oskudnije naseljena kr{}anima raznih provenijencija. Jedni za to optuùju Izrael, drugi islamiste, ali razlozi su ~esto obi~ni, ìvotni — ti ljudi od neizvjesnosti, rata i krize bjeè na prosperitetniji (i kr{}anskiji) Zapad.

L: Lieberman

Ime mu je Avigdor, porijeklom je iz Moldove u kojoj su i u ruska caristi~ka i u njema~ka invazijska vremena Jevreji istrebljivani, prezimenjak je prvog Jevreja koji je bio kandidat neke od glavnih stranaka za potpredsjednika Amerike. Oslonjen na brojne useljenike iz biv{eg SSSR-a, ubla`io je kao {ef izraelske diplomacije svoju ekst-

M: muslimani

Nedavno su muslimani stradavali od pravoslavaca u Bosni, na Kosovu i u Če~eniji, od katolika u BiH, Libanu i na Filipinima, od hindusa u Indiji i [ri Lanki, od budista u Burmi, od Kineza u Xinjiangu, crni muslimani od arapskih u Darfuru, {ijiti od sunita u Iraku i Pakistanu, itd., ali najbolnije i najburnije reagiraju na stradanja Palestinaca (i to ne kada su krivci drugi Arapi). Ta ~injenica je dodatni pritisak na Izrael da pristane na ustupke.

N: Nazaret

Grad na sjeveru Izraela za Palestince je primjer kako se Izrael jo{ 1948. {irio na podru~ja koja su trebala njima pripasti, a za Izrael podsjetnik kako su Arapi jo{ onda odbijali koncepciju dvije susjedne dràve, kao i ogled kako Arapi koji su ostali u jevrejskoj dràvi imaju gra|anska prava. Sporovi oko gradnje dàmije i crkve u tome gradu Isusove/Isaove mladosti upozorenje su da je idila muslimansko-kr{}anske harmonije u toj zemlji samo privid.

Nj: Njemačka Jo{ pro{le godine Njema~ka je bila me|u tada ne{to brojnijim zemljama Evrope i svijeta koje su glasale protiv prijema Palestine u UNESCO. Sada je i Berlin bio me|u suzdrànima u UN-u. Kancelarka Angela Merkel poùrila je naglasiti privrènost svoje zemlje Izraelu, {to i ne ~udi s obzirom na historijska optere}enja (holokaust). Promjena pozicije Njema~ke i jo{ nekih dràva odraz je nepovjerenja u Netanjahuova obe}anja obnove pregovara~kog procesa.

O: Obama

Sada{nji ameri~ki predsjednik, kao i mnogi drugi dr`avnici, nije ba{ u sjajnim odnosima sa sada{njim izraelskim premiSLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

Palestinski leksikon:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

21:34

Page 49

KO, GDJE, KADA, ZA[TO podru~jem imala je donedavno vrlo bliske odnose s Izraelom jer su imali istog glavnog saveznika (SAD) i iste susjede a time i me|ususjedske sporove (Siriju i op}enito Arape). Odnosi nisu prekinuti ali su sve hladniji otkad se nova vlast u Ankari okrenula zbli`avanju s muslimanima, osobito sunitima, u regiji i u svijetu. Zajedni~ka povezanost s Amerikom ipak i dalje traje.

U: Um-al-Fahm

Arapski gradi} u Izraelu, nedomak Zapadne obale, sa 45.000 ljudi (10 puta vi{e nego 1948.), od kojih je polovica maloljetna, za Palestince je jedan od primjera diskriminacije i pritisaka za koje napominju da poga|aju nejevrejske dr`avljane Izraela. Izraelci uzvra}aju da je biv{i gradona~elnik uhap{en zato jer je obilno financirao Hamas, te isti~u anketu u kojoj se 83% stanovni{tva izjasnilo da `ele ostati u Izraelu a ne biti pripojeni Palestini.

V: voda

jerom Netanjahuom, koji nije skrivao nadu u njegove politi~ke protivnike. Amerika, me|utim, nije ni na trenutak bila u nedoumici oko toga da sada glasa protiv palestinske dràvnosti, jer je stav obje glavne stranke u SAD-u da do te dràve moè do}i samo bilateralnim pregovorima ~iji glavni medijator moè biti jedino Amerika.

P: Palestina

Kakva va{a zemlja kad je ne znate ni izgovoriti, rugaju se neki Izraelci Arapima u ~ijem jeziku nema glasa “p” (koji ~esto, kad govore druge jezike, izgovaraju kao “b”). Dr`ava je to (arapski Filastin) koje mo`da ne bi ni bilo da nije stvoren moderni Izrael (tako je tu mogao biti dio Egipta, Sirije, Jordana, unije tih zemalja...), a ovako je to nacija, zasad jo{ bez do kraja utvr|enih granica i ovlasti, koja se pora|a dugo i bolno za obje strane.

R: razmjena

Jedna razmjena (“zemlja za mir”) odavno je proklamirana kao trajni cilj pregovora, ali se zaplela. Druga “razmjena”, 800.000 Jevreja iz arapskih zemalja za sli~an broj Arapa iz “u`eg” Izraela (~ijih potomaka je oko ~etiri miliona, a Palestinci inzistiraju na njihovom “pravu na povratak”), odavno je provedena. Tre}a razmjena, samoubila~kih napada i sve naprednijih raketa iz Gaze za paljbu

6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

izraelske avijacije i artiljerije, povremeno se razbuktava.

S: Said

Palestinski kr{}anin (anglikan) u ameri~kom egzilu, najistaknutiji kriti~ar orijentalizma kao sistematiziranja negativnih predrasuda Zapada o ve}inski muslimanskom dijelu svijeta, Edward Said je bio uvjeren da je Palestina odr`iva jedino na cijelom prostoru od Jordana do Mediterana i od Negeva do Galileje kroz uspostavu zajedni~ke jevrejsko-arapske dr`ave. Mnogi tu koncepciju vide kao dobronamjernu i simpati~nu, ali posve nerealnu i stoga opasnu.

Š: Šaron

Biv{i izraelski premijer ve} godinama je u komi u koju je pao nakon {to je naredio hitno okon~anje okupacije Gaze. Pobjedni~ki general iz 1967., koji je prodorom u Egipat spasio Izrael od poraza 1973., za Arape on je “zlo~inac iz Sabre i [atile”. Te zlo~ine po~inili su arapski kr{}anski falangisti, ali on ih je propustio u te logore, zbog ~ega su u Tel Avivu odr`ani ogromni protesti kojima je prvo sru{en on kao ministar obrane a potom cijela vlada.

T: Turska

Dr`ava ~ija je prethodnica do prije manje od sto godina vladala cijelim tim

Biblijske lokacije, vjerske svetinje, nacionalni ponos, povreda ~asti, izravnavanje ra~una, sve to mnogima na jednoj ili drugoj strani moè biti “pitanje ìvota i smrti”, ali svima je voda doista “ìvotno bitna” i nezamjenjiva. A nje (i) u tome podru~ju ima razmjerno malo i neravnomjerno je raspore|ena, pa je ~est razlog sporova i okolnih zemalja. Uspostava trajnog, stvarnog mira preduvjet je za strpljivo rje{avanje toga te{kog i hitnog problema.

Z: zemlja

Izraelsko-palestinska saga toliko je u vijestima i komentarima da mnogi vjerojatno misle kako je u pitanju daleko ve}i teritorij nego {to jest. A problem jest i u tome da se radi o malenom podru~ju za sve vi{e ljudi, jo{ manjem nego {to izgleda na mapi jer velik dio Izraela otpada na pustinjsko i polupustinjsko podru~je Negeva na jugu. Oskudnost podru~ja za `ivot poja~ava nervozu obje strane, ali ako nastupi mir tu je jo{ mogu} i pristojan `ivot.

Ž: Židovi

Ime za narod i vjeru nastalo od naziva jednog od najve}ih plemena starog Izraela, J(eh)uda, jednog od dva i pol plemena koja su izbjegla asimilacijski nestanak u pretumbacijama historije, ~e{}e i u ovim krajevima ima negativni prizvuk kod nekih ljudi od drugog uobi~ajenog naziva, Jevreji (Hebreji, Ivri), a jedan od razloga je u vi{estoljetnim tvrdnjama kr{}anskih autoriteta da su @idovi, i to primarno upravo jedan Juda (I{kariot), “izdali Isusa”. 49

Igokea:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

21:53

Page 50

“SB” U LAKTA[IMA

[ERIF IZ LAKTA[A Iako se zbog “sukoba interesa” povukao sa predsjedni~ke du`nosti u klubu, Milorad Dodik i dalje je klju~na li~nost u funkcioniranju KK Igokee

SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

Igokea:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

21:53

Page 51

DODIKOVO KO[ARKA[KO ^UDO

Senzacionalni rezultati košarkaškog kluba “IGOKEA“ iz Laktaša u ABA ligi zaprepastili su sportsku, posebno košarkašku javnost u cijeloj regiji; reporteri “SB“ prisustvovali su posljednjeg vikenda u Aleksandrovcu superderbiju u kojem su igrači iz Laktaša održali čas košarke svojim dojučerašnjim idolima košarkašima “Partizana“ u utakmici u kojoj je beogradski klub imao višestruko brojniju navijačku podršku

KK IGOKEA REGIONALNI SPORTSKI TRIJUMF MILORADA DODIKA

Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

ilo je sat i po prije po~etka utakmice u Aleksandrovcu, naselju pored Lakta{a, a dvorana koja prima tri hiljade gledatelja bila je ve} dupke puna. Na tribinama se natiskalo nekoliko stotina gledatelja vi{e nego {to ih je moglo sjesti. Te je nedjeljne ve~eri u Lakta{ima gostovao Partizan, tim za koji navija “pola Republike Srpske”, pa se ~inilo kako Igokea, zasada najbolji tim regionalne ABA lige, igra na gostovanju u Beogradu. U klupskom kafi}u navija~i Partizana iz nekoliko gradova u RS-u mirno su ispijali pivo, zadirkuju}i malobrojne navija~e Igokee. “Ve~eras vam ne}e ni Allah pomo}i”, kazao je jedan od njih, u majici sa natpisom Ruski obraz. Dva sata kasnije ispostavilo se da je Allah itekako bio blagonaklon prema Igokei. Iskusna, disciplinirana ekipa iz Lakta{a pregazila je Beogra|ane koji su u ~udu gledali semafor na kojem je stajalo minus 23, zbog ~ega su se igra~i izvinjavali navija~ima, a trener novinarima po zavr{etku me~a.

NEKA POBIJEDI... BOLJI U kafi}u su prije utakmice ~aj mirno ispijali i Milorad Dodik, predsjednik RS-a,

klju~ni ~ovjek Igokee i njegov blizak prijatelj, trener Partizana Du{ko Vujo{evi}. Dodiku je, ~ini se, kao velikom navija~u “Partizana“ bilo svejedno ko }e pobijediti u toj utakmici, pa je prije me~a izjavio kako }e u~initi sve “da pobijedi Partizan... ovaj Igokea“. Njihovo prijateljstvo traje ve} dugo, a u~vr{}eno je prije nekoliko godina kada je Dodik finansijski spasio Partizan. “Mile Dodik je navija~ Partizana, ~ovek koji voli sport i koji ima svoj ko{arka{ki klub. On je te godine kada se Partizan zvao Partizan-Igokea finansijski jako pomogao klubu. Iako ja sa Dodikom ne delim politi~ke stavove, volim ga kao ~oveka, jer on voli sport. Osnovni kriterijum koji ima{ prema nekome jeste kako se on pona{a prema tebi i prema onome {to je tebi va`no. Ko zna koliko je on uslovljen nekim situacijama u `ivotu, koliko je izazvan pa se pona{a tako kako se pona{a. Ina~e u `ivotu postoji reciprocitet ljubavi i mr`nje i svega drugoga. Dobro bi bilo da se u Bosni svi malo susretnu sa pame}u i da se prosto upute na kvalitetniju saradnju. O politici i situaciji tamo ne mogu puno da pri~am, ali {to se Dodika ti~e, mogu da pri~am o njemu samo kao velikom navija~u, ~oveku koji je platio da nosimo to ime i koji je pomogao da igramo te godine“, nabrojao nam je jednom prilikom Vujo{evi} razloge prijateljstva sa ~elnikom RS-a.

Ko{arka je jedna od najve}ih ljubavi u `ivotu Milorada Dodika a Igokea, ~ini se, njegov `ivotni projekat. Svoju je suprugu upoznao dok je igrao ko{arku na terenu u Aleksandrovcu, bio je iznimno talentiran za ovaj sport, ba{ kao i njegov brat Goran, sada{nji predsjednik kluba. Me|utim, kako tvrde, otac im je branio da treniraju, tjeraju}i ih da rade na porodi~nom imanju. Igokea je nastala na temeljima malog tima iz Lakta{a koji se od 1973. godine zvao Potkozarje. U njemu su igrali Milorad Dodik, zatim ministar unutra{njih poslova RS-a Stanislav Ča|o, ministar zdravlja Ranko [krbi}, Miloradov brat Goran Dodik, Predrag Vranje{, Rade Grgi}, Ljubi{a Varda, Boris Spasojevi}...

DVA BRATA RO\ENA Kako je klub kasnije dobio ime, niko sa sigurno{}u ne zna. Neki ka`u kako je nastalo spajanjem po~etnih slova Dodikovog sina Igora i nadimka njegove k}erke Gorice - Keja. Sada{nji predsjednik kluba, Goran Dodik, koji je na tu du`nost do{ao nakon {to se Milorad morao povu}i radi mogu}eg sukoba interesa, jednom je prilikom kazao: “Tada smo imali fabriku namje{taja u Lakta{ima, licenciranu od {vedske Ikee i htjeli smo da joj smislimo ime. Brat je do{ao na ideju da je nazove po svom sinu Igoru, pa je prvi dio njegovog

Porodica Dodik je projektom “IGOKEA“ osigurala mjesto u sportskoj istoriji RS-a 6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

Igokea:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

21:54

Page 52

“SB” U LAKTA[IMA CIJENA USPJEHA

O cijeni uspjeha “Igokee“ u RS-u se ne priča Izgradnja dvorane u Lakta{ima i cijena radova je u ovom dijelu Republike Srpske tema o kojoj se ne pri~a. Zvani~no, dvorana koja nosi ime pokojnog Nenada Ba{tinca, jednog od osniva~a SNSD-a, ko{tala je deset i po miliona maraka, no neki tvrde da cijena radova iznosi i ~etiri miliona vi{e. Gradnju su od samog po~etka pratile kontroverze. Investicionorazvojna banke Srpske je kupila 8.129.200 maraka ili vi{e od 80 posto ukupno emitiranih obveznica op{tine Lakta{i za izgradnju dvorane. Gradnja je po~ela u augustu 2008. godine a nakon nekoliko mjeseci ka{njenja, otvorena je 2010. godine. Kako su tada tvrdili mediji, gradnja je po~ela bez prate}e dokumentacije i gra|evinske dozvole. Tada{nji je na~elnik Lakta{a u razgovoru za ATV priznao da dvorana nema gra|evinsku dozvolu, jer zemlji{te na kojoj se gradi nije u potpunosti u vlasni{tvu op{tine, ali to tada nije smatrao posebnim problemom. Nekoliko mjeseci

TAJNA RAZVOJNIH FONDOVA Dvorana Nenad Ba{tinac u Lakta{ima

kasnije, kada je dvorana bila skoro pa zavr{ena, Savjet za razvoj Republike Srpske, kojim je predsjedavao tada{nji premijer RS-a Milorad Dodik, odobrio je za sportsku dvoranu u Lakta{ima jo{ dva i po miliona miliona maraka iz Razvojnog programa RS-a. Odluka je donesena na jednoj od posljednjih sjednica Savjeta

imena spojio sa dijelom naziva {vedske firme i tako je nastao novi naziv i fabrike i kluba.“ Goran je zvani~no predsjednik tima, no svakome je jasno ko je Aleksandrovcu gazda, ne samo kada je o ko{arci rije~. Uo~i utakmice, Milorad Dodik izi{ao je na teren, porazgovarao sa trenerima tokom zagrijavanja ekipa. Usput i (neuspje{no) {utirao nekoliko puta na ko{. Onda je oti{ao pozdraviti navija~e Partizana s kojima se, kasnije kada su napravili bakljadu zbog koje je nestalo struje u dvorani, dogovarao o mirnom nastavku utakmice. Me~ je pratio iz prvog reda, odmah do terena, sa sinom Igorom i k}erkom Goricom, vlasnicom istoimenog sportskog radija. Burno je reagirao na svaki ko{ Igokee, proslavio njihovu ubjedljivu pobjedu, no nakon me~a se pridru`io ko{arka{ima Partizana i sa njima zagrljen, uz neizostavna tri prsta, izi{ao iz dvorane. Dok je trajao prekid utakmice (dim od baklji aktivirao je protupo`arni sistem) nervozno je {etao s kraja na kraj terena poku{avaju}i {to prije 52

za razvoj. Na~in na koji se financira Igokea tako|e je jedna od tabu tema. Nezvani~no, milion maraka u bud`et kluba uplatila je zvorni~ka tvornica Bira~, ne{to novaca za gradnju dvorane izdvojeno je i iz humanitarne donacije iz Gr~ke a dio novca obezbijedila je Hidroelektrana Vi{egrad. Na`alost, ove je

informacije u RS-u gotovo nemogu}e provjeriti. Na dresovima tima su logotipi dva jaka sponzora, Balkan Investment Bank i kompanije M-Tel, u dvorani se mogu vidjeti reklamni panoi jo{ niz drugih firmi tako da je lako zaklju~iti kako, barem ove sezone, Igokea nema finansijskih problema.

FAMILIJA FAMILIJA NA NA OKUPU OKUPU

Igor Igor Dodik, Dodik, vatreni vatreni ljubitelj ljubitelj ko{arke ko{arke

SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

Igokea:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

21:54

Page 53

DODIKOVO KO[ARKA[KO ^UDO REGIONALNI REGIONALNI HIT HIT

Ko{arka{i Ko{arka{i iz iz Lakta{a Lakta{a vode}a vode}a su su ekipa ekipa ABA ABA lige lige

rije{iti neugodnu situaciju. Da, svakom svojom gestikulacijom Dodik je pokazivao ko je {erif u Aleksandrovcu i ~ija je, zapravo, Igokea privatna zabava. Igokea je sa Dodikom pre{la duga~ak put, od tima koji je nekada igrao na {ljakastom terenu u Lakta{ima do vode}e ekipe ABA lige u ~ijim redovima igra Corsley Edwards, nekada{nji ~lan NBA tima New Orleans Hornets. Iskusni centar u karijeri je promijenio nekoliko klubova, igrao od [panije do Kine, od Turske do Hrvatske, no u jednom je novinskom intervjuu kazao kako mu je u Lakta{ima najljep{e. “Bude me pijetlovi“, pojasnio je Edwards, na {to je jedan od ~itatelja komentirao: “Meni Mile odra le|a da bi tebe budili ‘orozi.“

PARTIZAN PARTIZAN U U DU[I DU[I

Dodik Dodik je je nakon nakon poraza poraza tje{io tje{io ko{arka{e ko{arka{e beogradskog beogradskog kluba kluba

drugog, za tim na terenu. Druìmo se nakon me~a. To su razlozi na{eg uspjeha.“ Trener Igokee Dragan Baji} nekada je sa ovim timom bio kadetski prvak BiH. Pomalo iznena|uju}e, ostvario je niz od {est uzastopnih pobjeda u ABA ligi i sada svi koji prate ko{arku na njega i njegov tim gledaju sa respektom. No, Baji} je oprezan, ne èli govoriti o Euroligi. “Na{ je cilj opstanak u ABA ligi. Mislim da smo to ostvarili i èlimo osvojiti titulu prvaka BiH. To su glavni ciljevi, o ostalom ne razmi{ljamo.“ Jasno, klju~ Igokeinih uspjeha, pored izvanredne organizacije kluba, svakako je, za ove prilike, uloèn ogroman novac. Za

razliku od mnogih timova, Igokea nema problema sa isplatom pla}a. Iako su ugovori tajna, Cliff Hammond, trenutno najbolji playmaker ABA lige, nezvani~no, ima godi{nji ugovor od 250 hiljada dolara. Najomiljeniji igra~ Igokee izniman je profesionalac, sa suprugom i troje djece `ivi u Lakta{ima, nakon igranja u Gr~koj i Turskoj. U Lakta{ima su odu{evljeni njegovom profesionalno{}u. “Sat prije i sat nakon treniga ostaje sam vje`bati u dvorani. Zato valjda i igra tako dobro“, pri~aju nam poznavatelji prilika u klubu. Igokea svoje utakmice igra u prekrasnoj dvorani, uz zeni~ku Arenu, svakako najljep{em ovakvom objektu u BiH.

ZAJEDNO SMO RASLI... Igokea je rasla onako kako je rastao i politi~ki uticaj Milorada Dodika. Krajem ‘90-ih godina pro{log stolje}a bila je mali tim koji je zdu{no podràvao formiranje bh. lige i kojem je bilo najva`nije savladati konkurentski banjalu~ki Borac. Desetak sezona kasnije postali su ekipa koja veoma lako moè zaigrati Euroligu naredne sezone. Da bi se to desilo, trebaju igrati finale ABA lige, a kako stvari stoje, ne bi bilo ~udno da se to i desi. “Mogu}e je, ali kako bi to rekao jedan stru~njak, ne osvajaju se trofeji u jedanaestom mjesecu. Idemo polako, iz utakmice u utakmicu. Dokle }emo do}i, vidjet }emo“, kaè nam je Sini{a [temberger, jedan od najboljih ko{arka{a Igokee. Nekada{nji igra~ Zadra, [irokog i Splita uìva, kaè u sezoni koju igra u Lakta{ima. “Zbog zajedni{tva koje je klju~ na{ih rezultata. Ginemo jedan za 6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

Zlata Petkovic:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

21:47

Page 54

IN MEMORIAM

U Beogradu je 3. decembra u 59. godini preminula ZLATA PETKOVIĆ; njen kolega Voja Brajović kaže da je Zlata bila ikona svih ovih naših prostora po svojoj ljepoti koja je zračila i koja se može mjeriti sa ljepotom najljepših glumica svijeta

AVE MARIJA! Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

i~im izazvani, pomislili su mnogi, uletjeli su Zlata Petkovi} i Voja Brajovi} na scenu Narodnog pozori{ta Sarajevo ba{ kao u filmski kadar, te oktobarske ve~eri 2001., kada se igrala predstava Bure baruta. I barem pola sale natjerali da se u djeli}u sekunde ukrca na brod zvani vremeplov. Brod je u rekordnom roku doplovio do obale u Gornjem Milanovcu, gdje su nastale samoljepljive sli~ice na kojima je, izme|u ostalih i ostalog, “teta s benom”, kada su se neki od putnika prisjetili da je u Sarajevu Marija u jednom trenutku imala basnoslovnu vrijednost. Da pojasnimo: skupljale su krajem sedamde-

NA NA STEPENICAMA STEPENICAMA JAT-a JAT-a

Zlata Zlata Petkovi} Petkovi} odlazi odlazi na na izbor izbor za za Miss Miss svijeta svijeta 1971. 1971. godine godine

SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

Zlata Petkovic:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

21:47

Page 55

ZLATA PETKOVI] (1954. - 2012.) ZLATNA ZLATA

Misica iz “Povratka otpisanih” Bila je to odli~na klasa na Odseku za glumu Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu. Zapravo, kada su glumu upisali Zlata Petkovi}, Bogdan Dikli}, Lazar Ristovski, Sne`ana Savi}, Ljiljana Stjepanovi}, Rado{ Baji} i Ivica Klemenc ta {kola se zvala Akademija za pozori{te, film, radio i televiziju, a klasu je vodila profesorica Ognjenka Mili}evi}. Zlatu je {ira jugoslovenska javnost upoznala kada je 1970. izabrana za prvu pratilju na Izboru za Miss Jugoslavije. Te godine ostvarila je i svoju prvu filmsku ulogu, u ostvarenju Buba{inter, da bi sljede}e godine bila progla{ena za Miss Jugoslavije.

Gimnaziju je vanredno zavr{ila u Zagrebu, da bi potom upisala glumu. Bilo je to 1972. godine. Tek nakon {to je diplomirala, ~etiri godine kasnije, reditelj Aleksandar \or|evi} ponudio joj je ulogu u filmu Povratak otpisanih, nakon ~ega je snimljena i istoimena TV serija. Na njenoj oficijelnoj stranici pi{e da je odigrala bezbroj uloga na filmu, pozori{tu i televiziji. No, nije se Zlata ba{ previ{e naigrala. Ili, nije koliko je mogla. O tome smo za potrebe ovog teksta i razgovarali sa njenim kolegama iz Otpisanih Draganom Nikoli}em i Vojom Brajovi}em. Ro|ena je 11. februara 1954. i majka dva sina.

SLAVNA I MAESTRALNA Uloga Marije najpoznatija je u karijeri najljep{e beogradske glumice

setih sli~ice kojima se popunjavao album Povratak otpisanih, a zbog Marije se, tokom kockanja sli~icama u haustorima, tuklo, zbog Marije se mrelo.

Voja Brajović: “Vreme odnosi sve, pa i lepotu, ali ono što vreme kod Zlate nije odnelo bila je ta njena zlatna duša”

NA GUBITKU SMO SVI! Uglavnom, Zlata Petkovi} i Voja Brajovi}, odnosno Marija i Tihi, uz muziku iz Povratka otpisanih u kojem su igrali te likove, pro|o{e scenom i nestado{e. Bila je to, vjerovatno, indikacija reditelja Slobodana Unkovskog, koji je Bure baruta re`irao po tekstu Dejana Dukovskog i u produkciji Jugoslovenskog dramskog pozori{ta iz

Dragan Nikolić: “Zlata je imala sreću da je ipak igrala neke prave uloge, a imala je i nesreću da nije bila dovoljno angažovana” 6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

Beograda. Dramski ansambl ugledne teatarske ku}e gostovao je te godine na MESS-u. “Zaista se ne moè pobe}i od toga da se kaè koliko je Zlata bila jedna ikona, svih ovih na{ih prostora, po svojoj lepoti koja je zra~ila i koja se moè meriti sa lepotom najlep{ih glumica sveta. Vreme odnosi sve, pa i lepotu, ali ono {to vreme kod Zlate nije odnelo bila je ta njena zlatna du{a. Bila je jedna tako dobra, pozitivna osoba. I zaista joj je najbolje pristajalo ime Zlata! Naravno, najve}i je to gubitak za njenu porodicu, za njenu decu i decu njene dece. I sada je njen suprug Sanja Ili} suo~en sa najozbiljnijim vlastitim ìvotnim gubitkom”, govori za na{ magazin Voja Brajovi}. 55

Zlata Petkovic:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

21:48

Page 56

IN MEMORIAM

SRBIJANSKA GLUMA^KA IKONA Zlata Petkovi} snimljena na pla`i Ohridskog jezera

Kontaktirali smo jo{ jednog “otpisanog”, Dragana Nikoli}a Prleta: “Na{a saradnja bila je samo u Otpisanima, odakle je krenula Zlata, ali i mnogi drugi. Tu je ona postavila neke norme, ne samo kao jedna od najlep{ih glumica, nego mislim i na prijateljske varijante. Bila je èna od poverenja na koju smo uvek mogli da se oslonimo, bez obzira {to je bila mla|a od svih nas kada smo snimali Otpisane. Kasnije, ~ini mi se da nije bila dovoljno zastupljena, naro~ito na filmu. Mada je imala uspehe, naro~ito u nekim muzi~kim emisijama. Me|utim, Zlata je bila najvrednija kao osoba. Svi smo na gubitku!” I u Beogradu, ~ijim je stanovnicima bila “na oku”, najpoznatija je kao Marija, da ne govorimo o drugim dijelovima biv{e dràve. Ta uloga ju je, naprosto, obiljeìla. Ba{ kao i ben na njenom prekrasnom licu.

Stojanovi}evu re~enicu: “Ali, mislim da je to pitanje samo ove na{e sredine, svuda na svetu potpuno je druga~ije tuma~enje. Vi{ak lepote, naravno, nije ne{to {to moè da se na bilo kojim drugim meridijanima postavi kao mana. I, naravno da je u karijeri mogla vi{e napraviti. Ali, to u nekoj na{oj sredini ne zavisi samo od nas, nego zavisi i od nekih drugih ljudi. Zlata je imala sre}u da je ipak igrala neke prave uloge, a imala je i nesre}u da nije bila dovoljno angaòvana.” Voja Brajovi}, pak, govori: “Ona je do svoje smrti bila ~lan Jugoslovenskog dramskog pozori{ta. Zajedno sa koleginicom Radom \uri~in dosta dugo smo u JDP-u igrali predstavu Alfreda de Misea Romanti~ne }udi, koju je reìrao Branko Ple{a. Iako je u pitanju Alfred de Mise, dakle ne{to {to ljudima moè da deluje hermeti~no, ta predstava je imala jedan dug

VI[AK LJEPOTE îtav svoj radni vijek Zlata Petkovi} provela je u jednoj ku}i, Jugoslovenskom dramskom pozori{tu u Beogradu. “Zlatu pamtimo po Otpisanima, Partizanskoj eskadrili, Grlom u jagode, brojnim {ou programima Televizije Beograd. Pamtimo je kao majstora komike u predstavama poput Nu{i}evog izgubljenog vodvilja Ne o~ajavajte nikad u reìji Miroslava Belovi}a ili Tuce svilenih ~arapa, spleta Nu{i}evih jedno~inki u reìji Steve @igona. Ja }u je pamtiti po zanosnoj lepoti, vedrini duha i po {etnjama Vra~arom sa njenim psi}em Aronom. Gluma~ka sudbina tako lepih èna u zemlji bez filmske industrije je upravo poput Zlatine - vi{ak lepote zna~i manjak uloga”, tvrdi Gor~in Stojanovi}, umjetni~ki direktor Jugoslovenskog dramskog pozori{ta. “Mogu}e je i tako da se tuma~i”, komentari{e Dragan Nikoli} posljednju 56

DRUGARICA DRUGARICA JELENA JELENA

Zlata Zlata Petkovi} Petkovi} igrala igrala je je ii uu filmu filmu Partizanska Partizanska eskadrila eskadrila Hajrudina Hajrudina [ibe [ibe Krvavca Krvavca

`ivot. Igrana je sedamdeset pet, {est puta, {to je za pozori{te jako veliki uspeh.”

[IBINA “ESKADRILA” Snimanje filma Partizanska eskadrila, Hajrudina [ibe Krvavca, po~elo je 21. maja 1977., na dvadeset i prvi ro|endan sarajevske glumice Suade Ahmeta{evi}, tada Avdi}, u kojem je igrala ulogu seljan~ice Milje. “Sje}am se da je na snimanju bila nesretna i tu`na, mislim da se bila razvela, a sin joj je ostao u Beogradu. Od po~etka rata nisam imala kontakta s njom. Nakon rata nekoliko puta sam bila u Beogradu, ali se nisam vidjela sa Zlatom. Naàlost! Dobro smo se druìli, zajedno kartali na snimanju Partizanske eskadrile, Ljubi{a Samardì}, Bekim Fehmiu, Faruk Begolli, Zlata, ja... Bila je divna, imale smo super odnos na snimanju i uvijek smo razumjele jedna drugu, ba{ kao prave prijateljice. Zlata je ba{ bila zlatna, upravo tako kako joj ime govori”, prisje}a se Suada Ahmeta{evi}. Dragan Nikoli} ve} je rekao da je Zlata Petkovi} imala nesre}u da nije bila dovoljno angaòvana, a njegov kolega Voja Brajovi} kaè: “Glumci nikada ne znaju {ta ih ~eka. Bez obzira u kom dru{tvenom sistemu ìveli uvek smo negde na trì{tu i uvek smo ne~iji izbor. Jer, ne biramo mi, nas biraju. Mislim da Zlata, naàlost, nije doìvela da se oproba u onim ulogama koje ~ekaju glumice kada do|u u te godine. Jednostavno, to {to je radila na televiziji kao neka karakterna glumica nije imala priliku da pokaè u pozori{tu.” Zlata Petkovi} preminula je 3. decembra u Beogradu, u 59. godini od posljedica mo`danog udara. “Bila je tako lijepa, uvijek se sje}am nje, bila je tako lijepa, kao tog jutra dan...” SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

5.12.2012

22:09

Page 5

Bonaca:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

21:51

Page 58

HA[KI PROCESI I KNJI@EVNOST

Osuđenici za ratne zločine i dalje ostaju rijetko opservirani književni junaci na ovim prostorima, a baviti se njihovim moralnim posrnućima, grižnjom savjesti i općenito “humanim“ osobinama je tabu koji ni književnost, niti bilo koja forma umjetnosti ne mogu prevazići

HUMANA LICA RATNIH ZLOČINACA Pi{e: MAJA RADEVI]

ada se u ljubavnu pri~u izme|u dvoje mladih intelektualaca, Nijemca hrvatskog porijekla Roberta i Srpkinje Ane, studentice germanistike iz Beograda, koje je sudbina spojila u Berlinu, uplete te{ki teret pro{losti i zlo~ina po~injenih u Vi{egradu tokom rata u Bosni i Hercegovini, koji svoj epilog dobijaju u su|enju Aninom ocu pred Tribunalom u Den Haagu, nastane zaplet romana Bonaca je tuga njema~kog novinara i pisca hrvatskih korijena Nicola Ljubi}a. Stalni saradnik vode}ih njema~kih listova i ~asopisa kao {to su Die Zeit, Süddeutsche Zeitung i Geo, Ljubi} je ro|en 1971. godine u Zagrebu, a djetinjstvo i mladost proveo je u [vedskoj, Gr~koj, Rusiji i Njema~koj, gdje mu je otac radio kao aviomehani~ar za kompaniju Lufthansa. Studije politi~kih nauka zavr{io je u Bremenu, a novinarsku naobrazbu stekao je u Hamburgu.

ratne zlo~ine (ne)pravedno nose biljeg onoga {to su u~inili njihovi o~evi. Ljubi} je u romanu koristio transkripte sa su|enja za dva stravi~na zlo~ina po~injena u Vi{egradu 1992. godine. Prvi se dogodio u no}i sa 14. na 15. juni u ku}i u Pionirskoj ulici, kada su zlo~inci predvo|eni Milanom i Sredojem Luki}em, te Mitrom Vasiljevi}em ìve spalili vi{e od 60 ljudi, ve}inom staraca, èna i djece. Drugi, jednako uàsan zlo~in je ìva loma~a u naselju Bikavac 27. juna 1992., kada je tako|er ubijeno 70 civila bo{nja~ke nacionalnosti. Preìvjela je samo jedna djevoj~ica. Ljubi} je koristio transkripte sa su|enja na engleskom jeziku koji se sada mogu na}i i na web stranicama Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine po~injene na podru~ju biv{e Jugoslavije, a njegov prevodilac, slavist i sociolog iz Berlina Mirsad Maglajac koristio je transkripte koje

NEKOM NEKOM HEROJ, HEROJ, NEKOM NEKOM ZLO^INAC ZLO^INAC

Grafit Grafit podr{ke podr{ke ha{kom ha{kom optu`eniku optu`eniku Ratku Ratku Mladi}u Mladi}u

NA[ HEROJ Kroz preplitanje fikcije i dokumentanog materijala, u romanu Bonaca je tuga Ljubi} kreira svojevrsni psiholo{ki portret fiktivnog lika Zlatka [imi}a, intelektualca i ljubitelja Shakespearea, kojem se u Ha{kom tribunalu sudi zbog ratnih zlo~ina u Vi{egradu. Glavno pitanje koje se provla~i kroz cijelu pri~u, a ujedno i Ljubi}ev motiv da napi{e ovu knjigu, jeste kako jedan ~ovjek za nekoga mo`e biti heroj, a za druge zlo~inac, te u kojoj mjeri porodice i djeca zlo~inaca ili optu`enika za 58

PSIHOLO[KI PROFILI ZLO^INACA Hrvatska spisateljica Slavenka Drakuli} izazvala je kontroverze svojom knjigom eseja Oni ne bi ni mrava zgazili

SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

Bonaca:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

21:51

Page 59

BONACA JE TUGA

PSIHOLOŠKI ODBRAMBENI MEHANIZAM: “Nakon svakog rata, pa tako i ovog, ratne traume se artikuliraju, i to prije svega iz vizure žrtve. Međutim, kad se radi o zločincima, naš je prvi impuls da ih jednostavno proglasimo monstrumima, a ne da se s njima identificiramo kao što je slučaj sa žrtvama”, kaže Slavenka Drakulić je objavio beogradski Fond za humanitarno pravo. “Prije nekoliko godina, 2006. objavio sam knjigu pod naslovom Zavi~ajni roman ili kako je moj otac postao Nijemac. U njoj sam pisao o svom ocu, o tome kako je kao mladi} preko Italije i Francuske pobjegao iz Jugoslavije, da bi na kraju dospio u Njema~ku. Tom sam se prilikom po prvi put intenzivnije pozabavio svojom poro6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

di~nom istorijom. Tako se u meni probudio i osje}aj bliskosti prema ovom dijelu svijeta, pa sam u nekoliko navrata putovao u Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Upoznao sam mnoge ljude i razgovarao s njima. U Hrvatskoj sam vidio plakate s likom Ante Gotovine, iznad ~ije je fotografije pisalo: Na{ heroj. Pitao sam se kako je mogu}e to da isti ~ovjek za jedne bude junak, a za druge ratni zlo~inac. A

potom sam se zapitao i kako li je biti zaljubljen, primjera radi, u k}er takvog ~ovjeka. I tako sam, misao po misao, na kraju napisao ~itav roman“, ispri~ao je Nicol Ljubi}. Za roman Bonaca je tuga Ljubi} je pro{le godine dobio nagradu Adalbert von Chamisso koja se dodjeljuje piscima ~iji jezik ili kultura nisu izvorno njema~ki, a koji su dali poseban doprinos knji`evnosti 59

Bonaca:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

21:51

Page 60

HA[KI PROCESI I KNJI@EVNOST na njema~kom jeziku. Uslijedila je i knjièvna nagrada berlinsko-brandenbur{kog ogranka velikog njema~kog sindikata Verdi, a po~etkom maja ove godine ovo je djelo objavila sarajevska izdava~ka ku}a Connectum. Kriti~ari su Ljubi}ev roman ~esto upore|ivali sa poznatim djelom njema~kog pisca Bernharda Schlinka Čita~ - obje pri~e otvaraju sli~ne moralne dileme i bave se pitanjem ljudskosti onih koje naj~e{}e ne doìvljavamo kao ljude poput nas samih, jer su sposobni u~initi nepojmljivo - ubiti nedu`no dijete ili ènu. “P Po~eo sam od fikcije, a zatim sam traìo konkretan odnos sa realno{}u. Po~eo sam putovanje kroz Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, a zavr{io u Den Haagu, gdje sam pregledao hiljade stranica transkripta sa raznih su|enja. Tako je nastalo sve {to je bazirano na stvarnim doga|ajima u mom romanu“, kaè ovaj autor. “Tema je vrlo komplikovana i nisam znao na kakve }e reakcije nai}i kod publike na prostorima biv{e Jugoslavije. Zbog toga mi je bilo va`no da u ovoj knjizi imam i dokumentarni dio, a ponajvi{e kako bi njema~ki ~itatelji pobliè shvatili de{avanja u proteklom ratu.“ Uprkos tome {to je dio romana zasnovan na stvarnim doga|ajima, Ljubi} nagla{ava kako je lik ratnog zlo~inca Zlatka [imi}a isklju~ivo produkt fikcije, kao i ostali likovi u romanu. Ljubi}ev “negativac“ zapravo to nije - on je intelektualac {irokih svjetonazora, omiljeni profesor i {ekspirolog, briàn otac, a mo`da je ~ak i krivo optuèn za jezive zlo~ine koje mu pripisuju... Portretiranjem ratnih zlo~inaca, odnosno optuènika za ratne zlo~ine u knjièvnom djelu iz veoma zanimljive, po mnogima provokativne i kontroverzne

FILMSKA “OLUJA“

Film Hans-Christiana Schmida uvjerljiv je prikaz haških zakulisnih igara i birokracije Lice i nali~je Ha{kog tribunala tematizira i ugledni njema~ki scenarista i reditelj Hans-Christian Schmid. Njegova drama Oluja, koju je prije tri godine vidjela i publika Sarajevo Film Festivala, veoma je uspje{an i uvjerljiv prikaz komplikovanih procesa koji se vode u Tribunalu, a posebno u onom segmentu koji se odnosi na istrage protiv osumnji~enih za ratne zlo~ine, prikupljanje iskaza svjedoka i zakulisne igre sudske birokracije. Glavna junakinja filma je ha{ka tu`iteljica Hannah Maynard, koja vodi postupak protiv Gorana \uri}a

optu`enog za deportaciju i ubijanje muslimanskih civila u jednom gradi}u u dana{njoj Republici Srpskoj. Kada klju~nog svjedoka “uhvate“ u ko ntradiktornom iskazu, Tribunal {alje delegaciju u Bosnu kako bi dobili ta~nu sliku doga|aja... Schmidov film snimljen je u koprodukciji BiH, Danske, Njema~ke, Holandije i [vedske. Prikazan je na festivalu u Berlinu, a osvojio je, izme|u ostalih, nagradu Amnesty Internationala, nagradu njema~kih art kina, kao i priznanje ~itatelja njema~kog dnevnika Berliner Morgenpost.

ANGA@IRANA ANGA@IRANA DRAMA DRAMA Film Film Oluja Oluja osvojio osvojio je je ii nagradu nagradu Amnesty Amnesty Internationala Internationala

IZME\U IZME\U FIKCIJE FIKCIJE II REALNOSTI REALNOSTI

Za Za roman roman Bonaca Bonaca je je tuga tuga Nicol Nicol Ljubi} Ljubi} koristio koristio je je transkripte transkripte sa sa ha{kih ha{kih su|enja su|enja

SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

Bonaca:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

21:52

Page 61

BONACA JE TUGA perspektive svojevremeno se bavila i najprevo|enija hrvatska spisateljica, novinarka i feministica Slavenka Drakuli}. Njeni likovi, za razliku od Ljubi}evih, nisu bili izmi{ljeni. U knjizi eseja Oni ne bi ni mrava zgazili, objavljenoj 2003. godine, Drakuli}eva predstavlja psiholo{ke profile ha{kih optuènika i osu|enih pred Tribunalom, me|u kojima su Slobodan Milo{evi}, Ratko Mladi}, Radislav Krsti}, Biljana Plav{i}, Goran Jelisi}, Draèn Erdemovi}... Autorica navodi kako se doju~era{nji ljuti ratni neprijatelji u zatvoru u Scheveningenu druè i slo`no podràvaju jedni druge, “prave}i tako budale od svih nas“. Sli~no kao Ljubi}, i Drakuli}eva poku{ava odgonetnuti kako su se doju~era{nji taksisti, voza~i, konobari, policajci, pretvorili u krvolo~ne ubice. Sakupljaju}i materijal za knjigu, ona je provela pet mjeseci u Den Haagu i tokom su|enja promatrala optuènike, analiziraju}i njihove reakcije, govor, gestikulaciju, odijevanje... “Mislim da je normalno da se nakon svakog rata, pa tako i ovog, ratne traume artikuliraju, i to prije svega iz vizure `rtve. Takve je literature kod nas bilo najvi{e devedesetih i obi~no je rije~ o memoarima, ali ima i kratkih pri~a pa i romana. Me|utim, kad se radi o zlo~incima, na{ je prvi impuls da ih jednostavno proglasimo monstrumima, a ne da se s njima identificiramo kao {to je slu~aj sa `rtvama“, rekla je Slavenka Drakuli} u intervjuu za hrvatski Nacional 2004. “To je psiholo{ki obrambeni mehanizam. Tako rje{avamo dva problema: prvo, s monstrumima, dakle izrodima od ljudskog roda, nema se smisla baviti jer su oni naprosto iznimka, patolo{ki slu~ajevi. Drugo, ne moramo razmi{ljati {to bismo sami u~inili da se na|emo u istoj situaciji, jesmo li sami sposobni za zlo~in, je li zlo dio ljudske prirode itd. Dakle, efikasno uklanjamo sva ta neugodna razmi{ljanja i zato se ne èlimo baviti zlo~incima.“

javnosti, ali i knji`evnih kriti~ara u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji bile su prili~no mlake i suzdr`ane, {to je mo`da upravo posljedica psiholo{kog odbrambenog mehanizma o kojem govori Drakuli}eva. Ljudi poput Zlatka [imi}a iz knjige Bonaca je tuga, ~ija je “fiktivna“ optu`nica blisko vezana sa onom stvarnom vi{eg-

radskog ratnog zlo~inca Milana Luki}a kojem je ovih dana potvr|ena doìvotna kazna zatvora, i dalje ostaju rijetko opservirani knjièvni junaci, a baviti se njihovim moralnim posrnu}ima, gri`njom savjesti i op}enito “humanim“ osobinama je tabu koji ni knjièvnost, niti bilo koja forma umjetnosti ne mogu prevazi}i.

ÛDOVI[TA ILI (SAMO) LJUDI Dodaje kako joj je glavni problem bio raskorak izme|u pojave optuènika i opisa zlo~ina za koje su optuèni. Posebno joj je to, kako kaè, bilo problemati~no u slu~aju Gorana Jelisi}a, “zgodnog i naizgled simpati~nog mladi}a“, vr{njaka njezine k}eri koji je, prema svjedo~enjima, ustvari hladnokrvni ubojica, osu|en na 40 godina zatvora. “[to sam se vi{e bavila pojedina~nim slu~ajevima ratnih zlo~inaca, sve manje sam bila u stanju povjerovati u to da su oni ~udovi{ta“, kaè Slavenka Drakuli}. Zanimljivo je da su njena knjiga, kao i Ljubi}ev roman, ve}u pa`nju izazvali u zemljama izvan podru~ja biv{e Jugoslavije nego na ovim prostorima. Reakcije 6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

Milorad Pejic:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

21:45

Page 62

EKONOMISTA I POETA

MILORAD PEJIĆ, Bosanac koji je već dvadeset godina nastanjen u Švedskoj, prvi je dobitnik novoutemeljene godišnje nagrade Grada Sarajeva SLOVO MAKOVO/MAK DIZDAR; široj javnosti gotovo nepoznat, tuzlanski pjesnik prvu zbirku poezije objavio je još 1985. godine

ZAPIS O MILORADU “Nikad se sam ne bih usudio prevoditi Maka Dizdara na {vedski jezik, toliko hrabrosti nemam“

Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

odsjetio je prijatelj iz Praga pjesnika Milorada Mi{u Peji}a da “knji`evne nagrade ne treba shvatati za ozbiljno ni kad se ne dobiju a naro~ito ako se dobiju”. Da li je prvi dobitnik nagrade Grada Sarajeva Slovo Makovo/Mak Dizdar veliko priznaje shvatio ozibljno, jer ipak nosi ime Maka Dizdara? “Moj prijatelj iz Praga puno je vi{e anga`ovan nego ja i daleko bolje informisan kad je u pitanju to {to je

aktuelno i {to se vezano za knjièvnost i oko knjièvnosti doga|a u Bosni i Hercegovini”, kaè Milorad Peji} za na{ magazin.

MAK JE “NEIZBJE@AN” “Budu}i da ve} vi{e od dvadeset pet godina `ivim u jednoj dobrovoljnoj izolovanosti od svih knji`evnih tokova, njegovo mi je upozorenje do{lo kao neka vrsta sasvim dobronamjernog savjeta da me spasi od eventualnog razo~arenja. Sama nominacija za Nagradu ne mora, naravno, ni{ta da zna~i budu}i da nisam znao kvalitet ostalih knjiga. Pa mi je zato drago {to

poslije odluke o Nagradi nigdje nisam vidio ili ~uo komentare ili {pekulacije u smislu osporavanja vrijednosti moje knjige niti rada Odbora za Nagradu. Budu}i da sam ubije|en da mi je Nagrada Slovo Makovo dodijeljena isklju~ivo na osnovu knji`evnih kriterija i da stoga nemam nikakvog razloga da imam lo{u savjest ovo priznanje mi zna~i puno. Tim vi{e {to se dodjeljuje po prvi put, {to nosi ime velikog Maka Dizdara i {to je, izgleda, ponajja~a nagrada za poeziju u Bosni i Hercegovini danas”, veli Peji}. Nagrada je njenom prvom laureatu va`na i zbog toga {to je Mak Dizdar bio njegov pjesni~ki uzor: “Ne vjerujem da ima NA DAN DR@AVNOSTI

Gradona~elnik Gradona~elnik Sarajeva Sarajeva Alija Alija Behmen Behmen uru~io uru~io je je nagradu nagradu Miloradu Miloradu Peji}u Peji}u

SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

Milorad Pejic:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

21:45

Page 63

TUZLAK MI[O I “HYPERBOREA” PJESMA IZ NAGRA\ENE ZBIRKE

“The Story Of Bonnie And Clyde”

BOSNA U SKANDINAVIJI Pjesnik Milorad Peji}, dvadeset godina stanovnik [vedske, do sada je objavio tri knjige pjesama

iko iz moje generacije pjesnika kome Mak nije veliki i neosporni autoritet. Makovu poeziju ne morate ni voljeti ni razumijevati, ali je Mak jednostavno ‘neizbjeàn’. Njemu ne treba ‘reklama’, a oko Maka se nema svrhe ni otimati. Nema {anse ni da ga ‘prodajemo’ jer ne postoji na svijetu jezik na koji }e{ prevesti ‘tma i tmu{a neprebolna’. Za mene je Mak ‘neizbjeàn’ zato {to volim njegovu poeziju a mislim da podosta i razumijem. Koliko znam, Makove knjige pjesama Kameni spava~ i Modra rijeka postoje u prevodu na engleski jezik, ali ne i na {vedski. Ja poznajem dobro {vedski ali nikad se sam ne bih usudio prevoditi Maka na ovaj jezik. Toliko hrabrosti nemam.” Milorad Peji} ro|en je u Tuzli 1960. godine. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, a 1985. objavio je prvu zbirku poezije Vaza za biljku krin. Ve} dvadeset godina ìvi u [vedskoj. “Ja sam uvijek pisao poeziju. Sporo i po malo, knjiga pjesama za deset godina. Obi~avam re}i da u [vedskoj imam jedan manje zanimljiv, ~inovni~ki posao ekonomiste koji je solidno pla}en tako da ne moram da ìvim od literature. Zahvaljuju}i tome ne pi{em u gr~u i ne ùrim da objavljujem. Sve {to napi{em ~inim za svoju du{u a ako pretekne podijelim malo i sa prijateljima. Tako se dogodilo da se {tampala i ova sad nagra|ena knjiga”, obja{njava Milorad Peji}. Za svoju tre}u knjigu po redu koja se zove Hyperborea i osvojio je nagradu Slovo Makovo/Mak Dizdar, a drugu knjigu pjesama, O~i klju~aonica, objavio je prije jedanaest godina.

LIJEPO JE U BOSNI DO]I A, {ta je Hyperborea, pitamo njenog autora. Na po~etku obrazlo`enja `irija pi{e: Milorad Peji} je knjigom pjesama Hyperborea majstorski poetizirao su~eljenje subjekta opusto{enog povije{}u s mitskom Hyperboreom... “Hyperborea je prema gr~kom mitu daleka zemlja na sjeveru gde 6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

sunce nikada ne zalazi. Hiperborejci su bili mudar narod koji nije znao za sukobe ili ratove i koji je ìvio sre}no u izobilju. Njihovo ìvotno doba je bilo vi{e od hiljadu godina, pa se doga|alo da se oni koji odlu~e da ranije okon~aju svoj ìvot bacaju dobrovoljno sa visoke stijene u more. Ova mitska relacija izme|u Anti~ke Gr~ke i Hyperboree je u mojoj knjizi ‘dekodirana‘ u modernom vremenu na moj intimni odnos vezano za Bosnu u kojoj sam ro|en i Skandinaviju u kojoj ìvim ve} vi{e od dvadeset godina.” Tvrdi Peji} da ga je po povratku u [vedsku, bez imalo pretjerivanja, do~ekao interes tamo{njih medija za njegov uspjeh. Kako su oni doznali i za Maka i za Vas? “Ne znam! [ve|ani su naprosto izuzetno radoznali, sistemati~ni i veoma dobro informisani. Sreo sam neke od njihovih ‘{pijuna’ i u Tuzli i u Sarajevu. Za njih je to interesantno iz razloga {to sve ovo oko nagrade i oko same knjige ima veze i sa njihovom zemljom Hyperboreom, a pri tom im je promaklo da pjesnik kojeg tek sada otkrivaju ìvi ve} dvadeset godina s njima a da to, zbog njegove nezainteresovanosti za publiciranje na {vedskom jeziku, nisu primje}ivali. O Maku Dizdaru se ovdje zna odranije, ali ga [ve|ani kao pjesnika ne poznaju budu}i da je, kako sam ranije rekao, neprevodiv.” U prolje}e naredne godine planira publikovati svoju ~etvrtu knjigu pjesama. “Imam ve} mnogo godina ideju za jedan roman, ~ak sam napisao i dva poglavlja, ali nisam u prvi mah bio zadovoljan, tako da poslije nije bilo ni{ta od toga. Ta me ideja nije napustila, ali osje}am da mi je za pisanje romana potrebna jedna druga vrsta duèg ‘slobodnog vremena’ u komadu kojeg za sada jo{ nemam”, kaè Peji}. U novembru je desetak dana boravio u Gor~in Sarajevu i u svojoj rodnoj Tuzli... “G Dizdar me zamolio da za sajt Fondacije Mak Dizdar napi{em jedan mali osvrt vezano za moje utiske iz Sarajeva povodom

Frank Hamer je volio svoj posao ali mi se ~ini da je imao duha. To su osje}ali i Bonnie i Clyde mada ga nikada nisu sreli. Dani bi postajali dosadni i bez smisla kada bi posumnjali da njihov progonitelj gubi kontrolu i zaostaje. Ona bi tada namjerno zaboravljala klju~ u vratima ili nehotice postavljala ~a{u vi{e za neo~ekivanog gosta. Prolje}e u Bienville Parish ne umijem do~arati u boji. Krv je pala u crnobijeloj tehnici, Amerika je odahnula. Pretpostavljam da jedino Frank nije mogao zaspati, le`ao je svuno} otvorenih o~iju kao da slu{a jastuk. @ivot je postao prazan i besmislen. Prestao je ucjenjivati raznosa~e novina, prestao je {pijunirati kom{ije, prestao je smi{ljati zamke... Malo po malo izgubio je sasvim svoje ljudsko lice.

Nagrade. Jedan dio od toga {to sam napisao mo`e poslu`iti i kao odgovor na ovo pitanje, a ti~e se izme|u ostalog i kulture: Katastrofalno siroma{tvo i socijalna nesigurnost velikog broja ljudi uz istovremeni luksuz i neobja{njivo bogatstvo i egoizam poslijeratne ‘bosanske elite‘ je o~igledna u Bosni. U takvom poretku stvari malo je naravno novca za kulturu ali me impresionirao i u Sarajevu i u Tuzli entuzijazam sa kojim se oni koji nemaju mnogo bave i proizvode, unato~ svemu, kulturu na vrhunskom nivou. Izgleda da u ‘nedostatku hljeba‘ Bosna poku{ava i uspijeva jo{ uvijek utoliti glad koncertima, izlo`bama, knjigama, filmskim festivalima, pozori{nim predstavama... Zato mi je lijepo u Bosni pa bih za kraj da malo preformuli{em onu opasku mog pra{kog prijatelja - u Bosnu je lijepo oti}i kad se dobije kakva nagrada a naro~ito ako se ne dobije”. 63

Adisa Bajke:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

21:30

Page 64

BAJKE BRA]E GRIMM

Prije 200 godina objavljeno je prvo izdanje knjige koja je obilježila odrastanje djece u cijelom svijetu: “Ivica i Marica“, “Crvenkapica“, “Pepeljuga“, “Snjeguljica“, “Trnoružica“, “Carevo novo ruho“, sve su to bajke koje su sakupila i objavila braća JACOB I WILHELM GRIMM, cenzurišući eksplicitne seksualne prizore i incest, a pojačavajući nasilje; saznajte šta je zapravo Crvenkapica uradila vuku, a šta princeza žapcu i zašto su “Bajke“ nakon Drugog svjetskog rata bile u Njemačkoj zabranjene

HAJKE NA BAJKE

Pi{e: ADISA BA[I]

ekada davno, davno, u jednoj dalekoj zemlji, `ivjela su dva brata, Jacob i Wilhelm. Bili su najstariji od {estero bra}e i sestara i po{to im je otac rano umro, morali su se na razne na~ine dovijati kako da zarade novac za studiranje. Dru`e}i se sa piscima, zainteresovali su se za narodne pri~e kakve su slu{ali jo{ od djetinjstva. Po~eli su sakupljati te pri~e i zapisivati ono {to su im pripovijedali razni ljudi, od usamljenih starica u bolnici, do drugarica njihovih sestara, djevojaka francuskog porijekla koje su od svojih baka slu{ale neke malo druga~ije pri~e. Preko ~etrdeset

Na bajke su se obru{avali psihoanaliti~ari, feministice, antifa{isti, bri`ni roditelji... 64

SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

Adisa Bajke:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

21:31

Page 65

200. GODI[NJICA NAJPOZNATIJE KNJIGE BAJKI ljudi je pri~alo, a Jacob i Wilhelm su bilje`ili. Me|utim, ne uvijek doslovno i ne uvijek onako kako su ~uli. Obdareni knji`evnim darom, kao i darom za jezik, neke pri~e su prepravljali, dora|ivali po svom ukusu. Dvadesetog decembra 1812., prije dvije stotine godina, objavljeno je prvo izdanje njihovih bajki, koje su od tada prevedene na stotinu i {ezdeset jezika! Iako na po~etku uop{te nisu bile namijenjene za zabavu djeci, nego su skupljane kao folkloristi~ka gra|a, bajke su postale nezaobilazan dio odrastanja miliona dje~aka i djevoj~ica {irom svijeta. Knjiga je na po~etku {tampana u 900 primjeraka, traljavo se prodavala i nije bra}i donijela nikakvo bogatstvo. Tek u dvadesetom vijeku }e bajke bra}e Grimm osvojiti svijet.

SLADUNJAVE DISNEYJEVE VERZIJE ULJEPŠANE ULJEPŠANE VERZIJE VERZIJE

Bundeva Bundeva koja koja se se pretvara pretvara uu ko~iju ko~iju Disneyjev Disneyjev je je dodatak dodatak prili~no prili~no surovoj surovoj bajci bajci Pepeljuga Pepeljuga

Do danas su bajke za neke njema~ke istra`iva~e ostale smrtno ozbiljna stvar. Profesor Hans-Jörg Uther iz Göttingena po~eo je jo{ kao student raditi na izradi Enciklopedije bajki: on je u me|uvremenu

ORIGINALNE VERZIJE BAJKI BRAĆE GRIMM: Pepeljuginim polusestrama golubice iskopaju oči, zla maćeha iz Snjeguljice na kraju bude prisiljena da obuje usijane gvozdene papuče i pleše u njima dok ne umre, a vještica iz Ivice i Marice bude živa spaljena kad se mala Marica otme njenoj kontroli BAJKE BAJKE ZA ZA DJECU DJECU II KU]U KU]U

“U “U davna davna vremena vremena dok dok su su se se `elje `elje jo{ jo{ ispunjavale...“, ispunjavale...“, ovim ovim rije~ima rije~ima po~inje po~inje slavna slavna zbirka zbirka “Kinder“Kinder- und und Hausmärchen“ Hausmärchen“ bra}e bra}e Grimm Grimm iz iz 1812. 1812.

6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

oti{ao u penziju, a kolosalni istraìva~ki poduhvat na kojem radi skoro ~etrdeset godina trebao bi uskoro biti zavr{en. Za 2015. godinu planirano je objavljivanje petnaest tomova ove Enciklopedije, a profesor Uther kaè da mu je jasno kako }e ona ostati njegov projekat do kraja i da }e dok god bude ìv raditi na njenom usavr{avanju. “Crvenkapicu vuk zapravo pojede i originalna bajka tako zavr{ava. Wilhelm Grimm je, me|utim, dopisao ovu verziju sa lovcem koji raspori vukov trbuh i spasi djevoj~icu: on je dodavao logiku i harmoniju u bajke“, kaè njema~ki profesor, jedan od najve}ih poznavalaca bajki na svijetu. Ali poznata pri~a o Crvenkapici ne zavr{ava kod bra}e Grimm onako kao {to zavr{ava u ve}ini slikovnica: nakon {to se jednom spasi, Crvenkapica opet sretne vuka idu}i baki. Pou~ena prvim iskustvom, ne upusti se sa njim u razgovor, nego produì kod bake, a starica smisli kako da ga se rije{e. One otvore veliki lonac u kojem je baka kuhala kobasice a vuk, privu~en mirisom, upadne u njega i udavi se. “Crvenkapica sretna ode ku}i a da joj niko nije u~inio ni{ta naào“, kaè se na kraju... Ovo je samo jedna od bajki ~ija je prava verzija malo poznata. Sli~no je i sa princezom koja sretne za~aranog princa pret- 65

Adisa Bajke:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

21:31

Page 66

BAJKE BRA]E GRIMM

OMILJENA OMILJENA DJE^IJA DJE^IJA KNJIŽEVNOST KNJIŽEVNOST Bajke Bajke vole vole sva sva djeca, djeca, bez bez obzira obzira na na uzrast uzrast ii nivo nivo njihovog njihovog intelektualnog intelektualnog razvoja razvoja

vorenog u àbu. Op{te je poznato da princeza spasi princa poljupcem, ali to je sladunjava verzija kakve je osmi{ljavao Disney. U pravoj bajci, princezi se àbac umiljava i poku{ava uvu}i u krevet a ona ga zga|ena ljutito omlati o zid: time ga spasi, ot~ara i pretvori u krasnog princa. Aktivna princeza koja stvar uzima u svoje ruke mnogo je blià duhu dana{njeg vremena, ali je, naàlost, pri~a o tome {ta za~arane prin~eve zaista spa{ava malo poznata.

vezni~ki ideolozi su bili zabranili {tampanje Bajki, smatraju}i da je njihova brutalnost doprinijela nastanku nacizma. Ove tvrdnje bile su utemeljene u ~injenici da su ideolozi Tre}eg Rajha bajke interpretirali i zloupotrebljavali u svoju korist: oni su tako Crvenkapicu progla{avali simbolom njema~kog naroda, spa{enog od pohlepnog jevrejskog vuka. Ali to nije jedini primjer da su bajke bile predmet razli~itih ideolo{kih (zlo)upotreba. Sedamdesetih godina pro{log vijeka femi-

nistice su se na bajke obru{ile zbog stereotipnog predstavljanja rodnih uloga, pasivnosti ènskih likova i preozbiljnog shvatanja tradicionalnih vrijednosti kao {to su marljivost i pobo`nost. Danas se na bajke gleda sa ne{to vi{e razumijevanja, a imaju}i na umu kakvim su brutalnim prizorima djeca izloèna u medijima i putem filmova, bajke bra}e Grimm ~ak i u izvornoj verziji zvu~e bezazleno. Uprkos svim prigovorima, prou~avaoci knjièvnosti i psiholozi su odavno primije-

RODITELJSKA PA@NJA Bajke koje su bra}a Grimm sakupila obiluju neprijatnim detaljima zbog kojih su brojni roditelji od samog nastanka knjige smatrali da ona nije podobna za djecu. Ti detalji u adaptiranim izdanjima naj~e{}e izostaju. Pepeljuginim polusestrama tako golubice iskopaju o~i, u drugoj bajci ma}eha odrubi glavu svom pastorku, a u tre}oj vje{tica ubije svoju sopstvenu k}er. Zla ma}eha iz Snjeguljice na kraju bude prisiljena da obuje usijane gvozdene papu~e i ple{e u njima dok ne umre. Vje{tica iz Ivice i Marice bude `iva spaljena kad se Marica otme njenoj kontroli. “Ove pri~e su pro`ete istom onom ~isto}om koja djecu ~ini tako divnom i blagoslovljenom“, napisao je Wilhelm Grimm u predgovoru za jedno izdanje Bajki. Krajem Drugog svjetskog rata, sa66

GOETHE INSTITUT

Konkurs za savremenu bajku

Goethe institut i studenti germanistike Filozofskog fakulteta u Sarajevu sa svojim profesorima raznim manifestacijama obilje`avaju 200. godi{njicu objavljivanja prvog izdanja Bajki bra}e Grimm. Tako }e 12. decembra studenti odigrati predstavu

na osnovu kolaà iz Grimmovih bajki, a profesori iz zemlje i inostranstva }e dràti predavanja o zna~aju bajki za istraìvanje njema~koj jezika i knjièvnosti, kao i o bajkovitom u knjièvnosti. Studenti germanistike iz Banje Luke }e predstaviti svoje moderne verzije bajki inspirisanih bra}om Grimm, a konkurs za savremenu bajku otvoren je jo{ koji dan za sve one koji pi{u na njema~kom. Posebna poslastica za ljubitelje njema~kih bajki i njema~kog jezika bi}e nastup Micaele Sauber, poznate pripovjeda~ice bajki iz Hamburga.

SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

Adisa Bajke:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

21:31

Page 67

200. GODI[NJICA NAJPOZNATIJE KNJIGE BAJKI BEZBROJNE EKRANIZACIJE

Samo u ovoj godini snimljene su čak dvije Snjeguljice Ovogodi{nja Snjeguljica jedna je od mnogih ekranizacija bajki iz knjige bra}e Grimm, a interes filmskog svijeta za ovu knjigu izgleda ne jenjava. Zla lijepa kraljica ovaj put je oskarovka Charlize Theron, a Snjeguljica je mlada Kristen Stewart, proslavljena ulogom u ekranizacijama sage Sumrak. Ista bajka ekranizirana je ove godine jo{ jednom: u filmu Ogledalo,

NOVI NOVI FILM FILM "SNJEGULJICA "SNJEGULJICA II LOVAC" LOVAC"

Ljepotice Ljepotice se se otimaju otimaju za za uloge uloge zlo~aste zlo~aste ma}ehe ma}ehe

ogledalce Julia Roberts glumi zavidnu oholu ma}ehu. Najstarija ekranizacija neke bajke bra}e Grimm poti~e iz 1906. godine, a od tada su one nastajale nezaustavljivo: od nijemog i crno-bijelog filma, preko animiranog filma, pa do dana{njih najsavremenijih specijalnih efekata, tehnologija filma se razvijala, ali je odu{evljenje bajkama ostajalo.

sklonostima zapravo personifikacija destruktivnih aspekata oralnog. Vuk nije samo mu{ki zavodnik, nego otjelovljuje i sve asocijalne, animalne tendencije u nama. Crvenkapicina ugroènost po~iva u njenoj propupaloj seksualnosti, za koju jo{ uvijek nije zrela: njena fascinacija smr}u prikazana kroz vuka predstavlja edipalnu ~e`nju djevoj~ice za ocem. Stabljika graha koja naraste do neba prikazuje magi~nu sposobnost falusa da se uspravi. Kapljice krvi u bijelom snijegu su kod Snjeguljice nevinost suprotstavljena seksualnim nagonima. Sluzava àba i njena sposobnost da se napu{e kad je uzbu|ena, predstavljaju polne organe; penjanje uz stepenice seksualni doìvljaj; zatvoreni prostor je vagina, a okretanje klju~a u bravi polni akt. Likovi i doga|aji iz bajki mo`da su i suvi{e interpretirani kao simboli i arhetipi, a premalo kao plod fantazije koji nema nikakva dalja, {ira, dublja ili alegori~na zna~enja. “Su{tina je u prepoznavanju jasne granice izme|u dobra i zla. Djeca to vole, pravda pobje|uje, dobro bude nagra|eno, zlo ka`njeno, i to je vjerovatno tajna univerzalnog uspjeha ovih pri~a i njihove neprolazne popularnosti kod djece“, obja{njava profesor Uther. Bajke su ohrabrenje jer time {to se junak pokrene, pre|e granicu poznatog i ome|enog svijeta, on zapravo ostvaruje svoje èlje, uspijeva posti}i nemogu}e, pokre}e radnju i ~ini da ~uda postanu mogu}a. “Bajke su knjièvna remek-djela, ali nisu recept za ìvot“, rekao je direktor muzeja bra}e Grimm u Kasselu Bernhard Lauer. Mo`da bi ih zaista trebalo manje mjeriti dana{njim ar{inima a vi{e ~itati zbog uìtka u pripovijedanju o vremenu kad su ~uda bila mogu}a, a èlje se jo{ uvijek ispunjavale...

tili da djeca vi{e uìvaju u bajkama nego u bilo kojoj drugoj vrsti knjièvnosti za djecu. I to sva djeca, na razli~itim stupnjevima intelektualnog razvoja: i nadarena, i prosje~na, i ona koja zaostaju u razvoju. Jo{ je sedamdesetih godina austrijsko-ameri~ki psihoanaliti~ar Bruno Bettelheim iznio teoriju kako su bajke djeci neophodne za normalno emotivno i intelektualno sazrijevanje. On je smatrao opasnom zabludom negiranje i pre{u}ivanje mra~nog i nasilnog dijela dje~ije podsvijesti. Po njegovom mi{ljenju, dje~ija ma{ta je od po~etka nasilna, opsjednuta strahom, destruktivna, ponekad ~ak i sadisti~ka. Ove emocije treba shvatiti ozbiljno, a bajke upravo omogu}avaju da se destruktivnost podsvjesnog konstruktivno iskoristi za izgradnju li~nosti. Njegova psihoanaliti~ka interpretacija bajki, knjiga Djeci trebaju bajke, do danas je doìvjela preko petnaest izdanja. U toj knjizi Bettelheim je objasnio kako je vje{tica iz bajki sa svojim kanibalisti~kim 6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

Cezanne:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

21:28

Page 68

PAUL CEZANNE U BUDIMPE[TI

Naša novinarka posjetila je izložbu “Cezanne i prošlost - tradicija i kreativnost”, otvorenu u Muzeju lijepih umjetnosti u Budimpešti; do sredine februara tu će biti izložena djela velikog francuskog slikara PAULA CEZANNEA, posuđena iz svjetskih muzeja

CEZANNE UMJETNIK KOJI JE ŽELIO UMRIJETI SLIKAJUĆI Pi{e: DANKA SAVI] (Budimpe{ta)

“Slikati ne zna~i kopirati objekat, ve} utiske o njemu do~arati bojom”, tako je govorio Paul Cezanne, jedan od najzna~ajnijih umjetnika sa kraja devetnaestog i po~etka dvadesetog vijeka koji je impresionizam `elio pretvoriti “u ne{to ~vrsto i trajno poput umjetnosti iz muzeja”. Engleski povjesni~ar umjetnosti Herbert

Read u svojoj kratkoj povijesti modernog slikarstva (Porijeklo moderne umjetnosti) ka`e da je nedvojbeno da “ono {to nazivamo modernim pokretom u umjetnosti po~inje prostodu{nom odlukom jednog francuskog slikara da svijet vidi objektivno”. U ~ast ovom, jednom od najintrigantnijih umjetnika na prelazu izme|u dva stolje}a, Muzej lijepih umjetnosti u Budimpe{ti je 25. oktobra otvorio izlo`bu koja }e trajati do 18. februara naredne godine i predstavio

stotinjak djela Paula Cezannea kao i drugih autora poput Rafaela, Michelangela, Goye, Delacroixa, Chardina, Poussina koji su ostavili traga na njegov rad. Brojni Cezannovi radovi, recimo, ukazuju da je na njegovo stvarala{tvo veliki utjecaj imao Michelangelo.

PRIJATELJSTVO SA EMILOM ZOLOM Djela izlo`ena u muzeju u Budimpe{ti posu|ena su iz presti`nih svjetskih muzeja

PRAZNIK PRAZNIK ZA ZA O^I O^I

U U ~ast ~ast Paulu Paulu Cezanneu, Cezanneu, jednom jednom od od najva`nijih najva`nijih slikara slikara na na prelazu prelazu izme|u izme|u dva dva stolje}a, stolje}a, Muzej Muzej lijepih lijepih umjetnosti umjetnosti uu Budimpe{ti Budimpe{ti je je 25. 25. oktobra oktobra otvorio otvorio izlo`bu izlo`bu koja koja }e }e trajati trajati do do 18. 18. februara februara naredne naredne

SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

Cezanne:TEKST osnova.qxd

5.12.2012

21:29

Page 69

ODA VELIKOM FRANCUSKOM SLIKARU poput Musée d’Orsay, Musée du Louvre, Musée de l’Orangerie i Petit Palais u Parizu, The National Gallery i British Museum u Londonu, gallerije d’Arte Moderna u Milanu, Pushkinovog muzeja u Moskvi, Albertina iz Be~a, Metropolitan Museum of Art iz New Yorka... Pored navedenih, na izlo`bi koja po prvi put predstavlja Cezannea u Ma|arskoj izlo`ena su i djela iz privatnih kolekcija, te Muzeja lijepih umjetnosti u Budimpe{ti gdje je i otvorena izlo`ba.

POVRATAK U PROVANCEU U jednom njenom dijelu predstavljeni su portreti najva`nijih figura iz Cezanneove mladosti, ~lanovi obitelji, prijatelji, poput francuskog pisca Emila Zole. Cezanne, rodom sa juga Francuske (Aix-en-Provence), poti~e iz imu}ne obitelji, a od vremena kada je upisao College Bourbon, 1853., datira njegovo prijataljstvo sa ~uvenim francuskim piscem sa kojim je, sve do Zolinog odlaska u Pariz 1858., odlazio u duge {etnje. Tri godine kasnije pridru`uje mu se Cezanne, a u ve~ernjim slikarskim sesijama u Parizu Zola mu je ~esto i pozirao. Pari{ki period

za njega nije bio uspje{an - ne polazi mu za rukom da se upi{e u Ecole des Beaux-Arts, a nakon {to je ponovno pao na prijemnom ispitu, prelazi na Académie Suisse. Izla`e na prvom Salonu odba~enih 1864., a ni nakon nekoliko poku{aja ne uspijeva izlagati na oficijelnom Salonu. To }e mu po}i za rukom svega jednom, 1882., kada je njegov prijatelj Guillemet koji ga je proglasio u~enikom, izabran za ~lana suda, u kojem je svojstvu smio izlo`iti jednu sliku svog u~enika. Dugogodi{nje Cezanneovo prija teljstvo sa tvorcem naturalizma Zolom }e se okon~ati 1886., sa objavljivanjem Zolinog romana L’Śuvre, u ~ijem }e se glavnom liku, neuspje{nom slikaru Claudeu Lantieru, prepoznati Cezanne. 6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

BIOGRAFIJA PAULA CEZANNEA

Cezanne je cijeli život posvetio traganju za jednim novim slikarstvom Paul Cezanne je ro|en 1839. na jugu Francuske u Aix-en-Provenceu. Kao dvadesetdvogodi{njak odlazi u Pariz, gdje se upisao na najjeftiniju slikarsku {kolu, {vajcarsku akademiju. U Parizu se sre}e sa impresionistima s kojima izlaè 1874. i 1877., ali njegovi radovi nisu dobili posebnu pa`nju publike. Cezanne, ipak, nastavlja slikati, napu{ta Pariz, vra}a se u svoje rodno mjesto Aix i do kraja ìvota traì zakone jednog novog slikarstva kome je htio udariti temelje. @elio je stvoriti “ne{to trajno i solidno kao {to je muzejska umjetnost”. Umro je 22. oktobra 1906. u Aixu, od groznice koju je dobio slikaju}i u prirodi. Nije mogao ni slutiti da }e postati jedan od najcjenjenijih umjetnika izme|u 19. i 20. stolje}a.

Jedna od naj~e{}ih Cezanneovih modela bila je njegova supruga Marie-Hortense Fiquet koju kao devetnaestogodi{nju djevojku upoznaje 1869. godine. Vjen~ali su se tek 1886., jer je u strahu da ne izgubi o~evu finansijsku podr{ku krio ovu vezu ~ak i nakon ro|enja njihovog sina 1872. godine. Cezanne je ovo, ipak, saop{tio majci, a otac je za ro|enje unuka saznao 1878., nakon ~ega mu je jo{ vi{e pomagao. Ova pomo}, te nasljedstvo nakon o~eve smrti, Cezanneu je omogu}ila da se posveti umjetnosti. Najva`niji stvarala~ki period ovog velikog umjetnika vezan je za jug Francuske, gdje se nastanio nakon {to je o`enio Marie Hortense. Njeni portreti, poput Cezannea u crvenoj fotelji iz 1877.,

te portret gospo|e Cezanne u plavom, predstavljeni su na ovoj izlo`bi. Ovaj vrsni slikar krajolika, mrtvih priroda, portreta od 1870. u sebi je na{ao jednog od omiljenih modela. Na izlo`bi je predstavljen Cezannov portret iz 1875., kao i njegove verzije ~uvenih Karta{a, koje se danas nalaze u muzejima. Jedina od pet verzija Karta{a, koja je ostala u privatnim rukama, prodata je krajem pro{le godine, za nevjerovatnih 250 miliona dolara. Cijenom je oborila rekord na svjetskom tr`i{tu umjetnina te postala najskuplja slika na svijetu. Cezanne je za ovu sliku, koja se nalazi u svim pregledima povijesti umjetnosti, odabrao dvije figure koje je vi|ao u susjedstvu svog imanja na jugu Francuske. Upravo se Karta{i ubrajaju u njegove najomiljenije teme. 69

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

5.12.2012

16:06

Page 70

KULT MARKET VOLKSMETAL

Volksmetal Europska metal scena bogatija je za jo{ jedan band. Volksmetal band, sa istoimenim albumom, dolazi iz najbogatije njema~ke pokrajine Bavarske. Tako da sada pored Volkswagena imamo i Volksmetal. “Narodni” metal kombinira bavarsku narodnu glazbu, harmonike i trube sa `estokim metal riffovima. Album sadr`i dvanaest pjesama.

MUZIKA Album “Anastasis”, grupe “Dead Can Dance”

Kad mrtvi zaplešu

THE ROLLING STONES

Grrr! Iako smo ve} spomenuli izlazak trostrukog i peterostrukog albuma besmrtnih Stonesa, evo jo{ nekoliko informacija. Pored najve}ih hitova tog kultnog banda na albumu se nalazi i novi hit Doom&Groom. Saznali smo i cijene kompilacija. Standardna kompilacija stoji 35 ameri~kih dolara, dok peterostruko delux izdanje stoji 135 dolara.

BLACK PISTOL FIRE

Big Beat ’59 Nekada na tragu pravog `estokog grungea, ameri~ki rockeri Black Pistol Fire snimili su potpuno druk~iji album. Big Beat ’59 je album s “naftalinskom” produkcijom i potpuno odgovara naslovu, ~ini ga jedanaest pjesama, a dobio je opre~ne kritike. Dok se nekim kriti~arima svi|a retro zvuk, velika je ve}ina onih koji su album negativno ocijenili.

POVRATAK POVRATAK OTPISANIH OTPISANIH

Nakon Nakon 2006. 2006. godine godine duo duo Dead Dead Can Can Dance Dance ponovno ponovno su su se se okupili okupili za za potrebe potrebe snimanja snimanja novog novog albuma albuma

Iako je godina na izmaku prepuna revivala, remixa i raznoraznih povratni~kih albuma, jedan vrijedi posebno izdvojiti. Rije~ je o povratni~kom albumu po mnogo ~emu specifi~nog banda Dead Can Dance. Za one malo mla|e, to je australski duo sa londonskom adresom, koji ~ine Lisa Gerard i Brendan Perry. Band je oformljen 1981. u Melbourneu. Od samih po~etaka do danas jedan su od najva`nijih i najkvalitetnijih svjetskih bandova na podru~ju ambijentalne glazbe. U karijeri, koja je u nekoliko navrata prekidana, okitili su se brojnim nagradama, me|u kojima je vrijedno spomenuti 1996., kada je njihov album Spiritchaser bio broj jedan na Billboardovoj svjetskoj top ljestvici glazbenih albuma. Za sad drè rekord sa {estim studijskim albumom Into the Labyrinth koji je prodat u pola milijuna primjeraka, {to je za ovakvu vrstu glazbe izniman uspjeh. Anastasis je deveti po redu studijski album toga neobi~nog dua. Iako ga ~ini samo osam pjesama, to ne umanjuje njegovu vrijednost. Album traje ne{to manje od sat vremena, a otvara ga pjesma Children Of The Sun. Uvodnu pjesmu zorno oslikava naslovnica albuma koja prikazuje uvela polja suncokreta uz sumorno nebo u pozadini. Duboke poruke o prolaznosti ìvota, djeci sunca koja simboliziraju ljude na planetu Zemlji, i pohlepi i lijenosti kao najve}im neprijateljima, obiljeìle su pjesmu. Slijedi naslovna tema, prepuna melodi~nih back vokala i

molskih tema, koje neodoljivo vuku na bliskoisto~nu ambije ntalnu tematiku. Agape je pjesma koja zvu~i kao da je pobjegla iz egipatske pustinje, a u nju se stapa zvuk starog bizanta. Dead Can Dance su oduvijek znali spojiti nespojivo. Slijede pjesme Amnesia i Kiko. I dok je Amnesia kao moderni rock ambijent, Kiko je suptilna isto~nja~ka misti~na melodija koja bi idealno “egla” nekom filmskom povijesnom spektaklu. Album zatvara pjesma All In Good Time. Kad se sve zbroji, odli~ni aran`mani prepuni guda~a, neobi~ne teme i izvrsna produkcija, preporuke su za album Anastasis. Iako njihovu glazbu slu{a probrana publika u posebnim prigodama, novi album Dead Can Dancea preporu~ujemo svim ljubiteljima dobre glazbe. (M. Ili~i}) TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Goose: Control Muse: Madness Karin Park: Restless Alex Clare: When Doves Cry Divine Fits: Would That Not Be Nice Jack White: Freedom At 21 The Wallflowers feat Mick Jones: Reboot The Mission 8. Yannah Valdevit: Gotta keep me goin’ 9. Two Gallants: My love won’t wait 10. Alt-J: Breezeblocks

SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

4.12.2012

19:25

Page 71

KULT MARKET KINO KRITIKA Film “Kauwboy” (Nizozemska, 2012.), režisera Boudewijna Koolea

NJEZINA POSLJEDNJA PJESMA

Juan de Orduna

Jojo i čavka FILM O TE[KOM ODRASTANJU Da li je ovaj dje~ak iz filma poput mnogih koji su ostali bez svog ili svojih roditelja?

Maria Lujan nekada{nja je me|unarodno poznata pjeva~ica, koja se sprema na veliki povratni~ki koncert. U garderobi joj dru{tvo pravi menad`er i nekada{nji ljubavnik, Juan. I{~ekuju}i koncert, njih dvoje prisje}aju se prvog susreta prije ~etrdeset godina, svega {to su pro`ivjeli i {to ih je dovelo do sada{njih odnosa. Izuzetno zanimljiv film. Ocjena: 4

PASTIR KOSTJA Divna pri~a koja mo`da moè pomo}i svima onima koji i dalje ne razumiju zna~aj ìvotinja i njihov pozitivan utjecaj na nas. Dakle, nije rije~ o “dje~ijem, obiteljskom...” filmu. Rije~ je o drami, tragediji, koja u svom fokusu ima nedu`no plemenito bi}e, dijete. Dje~ak Jojo ima deset godina i ìvi sa svojim ocem koji radi kao no}ni ~uvar. Od dje~aka saznajemo da mu je majka country pjeva~ica koja je na turneji po SAD-u. Uskoro }e ro|endan njegovoj majci i on èli da ju iznanadi. Otac to odbija te saznamo tako da je njemu majka, naàlost, mrtva. Paralelno s tim dje~ak nalazi ~avku, ispalu iz gnjezda, koju spa{ava. âvka se veè uz njega i postaju pravi prijatelji. Trauma zbog smrti majke nestaje, dje~ak Jojo je bolje. Sve to uz pticu koja je uz njega. Otac ne dopu{ta to. Izbacuje pticu. Dje~ak tuguje. Po~inje da mrzi. Dobiva ideje za agresivne stvari. Pomi{lja i na to da ubije oca! Ovo je film o te{kom odrastanju nemo}nog djeteta koje nema majku. Kauwboy je dobio nagradu za Europsko otkri}e godine. Ina~e, nagrada za Europsko otkri}e godine Prix Fipresci dodjeljuje se svake godine mladim redateljima u usponu, za prvi dugometra`ni film. Film Kauwboy premijerno je prikazan na Berlinskom filmskom festivalu 2012., gdje je osvojio nagradu za najbolji debitantski film i Grand Prix mladih kriti~ara koji ~ine ìri Generacija K plus. Boudewijn Koole, reìser te koscenarist filma, autor, ro|en je u nizozemskom Leidenu 1965. godine. Diplomirao je industrijski dizajn na Sveu~ili{tu u Delftu. Reìrao je i producirao mnoge dokumentarne filmove, uklju~uju}i Gilliard (1998.) i 6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

Things to Remember (2007.). Kauwboy (2012.) je njegov debitantski film. Molio bih trenutak potpune pa`nje. Prebitno je. Dakle, da li su nakon rata djeca ta koja najvi{e ispa{taju, jer su nedu`na, neupu}ena, nje`na, fizi~ki nemo}na? Da. Da li je ovaj dje~ak iz filma poput mnogih koji su ostali bez svog ili svojih roditelja? Da. Da li ovom dje~aku ìvotinja pomaè da se bolje osje}a? Da. Da li ìvotinje mogu i trebaju biti prijatelj na{e zemlje, zavi~aja, pa i dràve jer nju ~ine i ta djeca? Da. Za{to onda dopu{tamo sve ovo {to se de{ava? Sada svjesni da je to u korist njihove i na{e - {tete. Promislite... (D. Jane~ek)

Grigorij Vasiljevi~ Aleksandrov Grigorij Vasiljevi~ je re`irao ovaj film i bio koscenarista. Ovo je komedija o ~obaninu kojeg zabunom zamijene za poznata dirigenta. Kada ga na jednoj zabavi zamole da poka`e glazbeno umije}e, on odsvira pjesmu na fruli i time izazove potpuni kaos. Dobar film. Direktor fotografije je bio Vladimir Nilsen. Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

SLJEPO]A

1. The Twilight Saga: Breaking Dawn Part 2 (Bill Condon) 2. Skyfall (Sam Mendes) 3. Rise of the Guardians (Peter Ramsey) 4. Lincoln (Steven Spielberg) 5. Life of Pi (Ang Lee)

Fernando Meirelles

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA 1. Arthur Bo`i} (Sarah Smith, Sony Pictures Animation, Aardman Animations, Blitz film i video) 2. Titanic (James Cameron, Paramount, Continental film) 3. Ledeno doba 4: Zemlja se trese (Steve Martino & Mike Thurmeier, 20th Century Fox/Continental film) 4. Osvetnici (Joss Whedon, Marvel, Continental film) 5. Vitez tame: Povratak (Christopher Nolan, Warner Bros. Pictures, Continental film)

Film Sljepo}a re`irao je Fernando Meirelles, scenarij je napisao Don McKellar, a baziran je na romanu Josea Saramaga. U gradu se desi slu~aj misteriozne sljepo}e, vlasti oboljele zatvaraju u karantenu smje{tenu u napu{tenoj umobolnici. Me|u tamo izoliranim ljudima, bez prikladne zdravstvene njege i nadzora, ubrzo }e zavladati kaos i anarhija. Kriminalci i fizi~ki ja~i nadvladat }e slabije i prisvojiti ionako male zalihe hrane ucjenjuju}i ostale. Me|u slabijima su doktor i njegova supruga, koja taji ~injenicu da jedina me|u njima vidi. Mnogo dobar film! Ocjena: 5

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

5.12.2012

21:21

Page 72

KULT MARKET AUTOMOBILI

Toyota

SPORT Niski udarci i van ringa

Ćatić protiv WBA ADNAN ADNAN ]ATI] ]ATI]

Te{ki Te{ki dani dani uu privatnom privatnom biznizu biznizu

Du`i, {iri i ni`i od svog prethodnika, Toyotin kompaktni i svestrani RAV4 ~etvrte generacije se odlikuje novom siluetom koja nagla{ava njegovu svestranost, prostranost i pobolj{ane dinami~ke karakteristike. Bi}e dostupan u devet boja karoserije, uklju~uju}i 3 nove: sivoplavu metalik, tamnozelenu i crnu metalik.

MOTOCIKLI

Honda NSS 300 Forza je skuter srednje klase i predstavlja evoluciju 12 godina starog modela. Koristi 279 ccm jednocilindri~ni pogonski agregat koji je evoluirao iz modela SH 300i. U pitanju je ekonomi~an agregat uparen sa V-Matic mjenja~em.

DESIGN

Jeep Nekoliko mjeseci prije zvani~ne premijere, snimljen je 2014 Jeep Grand Cherokee tokom testa bez kamufla`e. Snimci otkrivaju redizajn prednjeg kraja, sa ne{to manjom re{etkom nego do sada. Chrysler je potvrdio da }e u Grand Cherokee po~eti da ugra|uje i dizelski agregat.

Biv{i svjetski boksa~ki prvak Adnan ]ati}, alias Felix Sturm, ponovo je na meti njema~ke sportske javnosti. Naime, prvi poku{aj da se u svijetu boksa predstavi kao promotor nije mogao pro}i lo{ije. Prvo je me~ otkazao te{ka{ Mike Perez iz Kube. Zatim biv{i svjetski prvak Ruslan Chagaev, koji je radije ostao u SAD-u kod supruge Viktorije, koja je rodila tre}eg sina. Nakon toga, kao zamjena, Firat Arslan ga samo 24 sata prije me~a preko odvjetnika obavje{tava da ne}e u}i u ring. I na kraju Susi Kentikian, iako je po ocjeni mnogih, ali ne i sudaca, bila bolja, nije uspjela vratiti naslov svjetske prvakinje. “Uvijek i ne ide sve kako treba. Svaki po~etak je te`ak. Ni jedan {ampion nije pao s neba“, ka`e ]ati}. Carina Moreno je iz ringa, u kojem je svladala Susi Kentikian, iza{la kao pobjednica. Komplicirana boksa~ka aritmetika je ipak Susi Kentikian natjerala na pla~. Iako je bila dosta preciznija, ali ne i aktivnija od Carine Moreno, suci su se ponovo pobrinuli za glasine i teorije zavjere. Sudac Leszek Jankowiak iz Poljske je glasao za Kentikian, 97:93. Njegov sunarodnjak Pawel Kardyni i Finac Erkki Meronen su Morenovu bolje ocijenili i to sa 96:94. Na kraju je dakle bilo 2:1 za 31godi{nju Amerikanku. Za 25-godi{nju Susi

Kentikian je ovo bio drugi poraz. Prvi put je izgubila u maju ove godine od Melisse McMorrow kada joj je morala predati dva od ukupno tri pojasa koji su bili u njezinom vlasni{tvu (WBO i WIBF). Tre}i pojas (WBA) joj je Susi dobrovoljno dala. “To je smije{no. Svato je vidio da je Susi prava {ampionka. Sve mi ovo li~i na dogovor. Mo`da suci ne razlikuju boje, pa su uvijek ocjenjivali djevojku u plavom. @alit }emo se i vidjet }emo {to }e biti na kraju. Ono {to sigurno znam je da neko ima ne{to protiv nas“, izjavio je ]ati}. Taj “neko“ je po svemu sude}i Svjetska boksa~ka asocijacija (WBA). “Odre|eni jednostavno rade protiv nas. To je o~igledno. Dobro ih pla}amo. Me|utim, na{ novac vjerojatno smrdi. WBA ìvi od {ampiona kao {to smo Susi i ja“, kaè ]ati}. ]ati} je u septembru u Oberhausenu izgubio od Daniela Gealea. “Bila je to tijesna pobjeda. Tada sam napravio gre{ku. Taj poraz prihva}am. Me|utim, Susi nije izgubila. Zbog toga }u se boriti“, kaè ]ati}. U polute{koj kategoriji je Patrik Dobro{i svladao Romana Jareova, u te{koj Adnan Redòvi} Ladislava Kovarika i u superte{koj Alex Born Piotra Tomaszeka. Dakle, ipak tri pobjede za ]ati}evu promotorsku ku}u. (priredio: N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

5.12.2012

15:20

Page 73

KULT MARKET LIFESTYLE

[VICARSKA

Uz Međunarodni dan osoba s invaliditetom

Pokušaj biti JA

FIZI^KE, FIZI^KE, MENTALNE MENTALNE II DRU[TVENE DRU[TVENE BARIJERE BARIJERE

Osobe Osobe ss invaliditetom invaliditetom uu BiH BiH ii dalje dalje su su na na samoj samoj margini margini dru{tva dru{tva

I ove godine u Bosni i Hercegovini, kao i u ve}ini zemalja svijeta, obiljeèn je 3. decembar, Me|unarodni dan osoba s invaliditetom. U Sarajevu je organizovana {etnja podr{ke pod nazivom “Poku{aj biti JA“, koja je okupila nekoliko stotina ~lanova udruènja, saveza i drugih nevladinih organizacija koje okupljaju osobe s invaliditetom. Me|unarodni dan osoba s invaliditetom obiljeàva se svake godine sa ciljem promicanja razumijevanja problematike invaliditeta i mobilizacije podr{ke koja omogu}ava dostojanstvo, ostvarenje prava i dobrobiti za osobe s invaliditetom. Generalna skup{tina Ujedinjenih naroda je jednoglasno usvojila Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom 13. decembra 2006. godine. Konvencija je stupila na snagu 3. maja 2008. godine, nakon {to je ostvaren dovoljan broj ratifikacija. Do sada je Konvenciju potpisalo 145, a ratifikovalo 87 dràva ~lanica Ujedinjenih naroda. Bosna i Hercegovina je tako|er potpisnica ove konvencije. Iako ne postoji ta~an registar osoba s invaliditetom, niti zvani~na statistika, procjenjuje se da u Republici Srpskoj ìvi oko 100.000 osoba s invaliditetom, a u Federaciji BiH 250.000 osoba. Naàlost, u na{oj zemlji njima su nerijetko uskra}ena osnovna ljudska prava, poput pristupa obrazovanju, zdravstvu, uslugama podr{ke, zapo{ljavanju i drugim za kvalitet ìvota bitnim resursima koji su na raspolaganju ostalim gra|anima. U Informativnom centru za osobe sa invaliditetom Lotos iz 6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

Tuzle izrazili su protest i nezadovoljstvo odnosom dru{tva prema osobama sa invaliditetom. “Uprkos usvojenim me|unarodnim i na{im dokumentima kojima se ure|uje oblast invalidnosti, stanje osoba sa invaliditetom je promijenjeno, ali nagore“, kaè Suvad Zahirovi}, izvr{ni direktor centra Lotos. Sveprisutna kriza u BiH negativno se odraàva i na poloàj osoba sa invaliditetom i njihovih porodica. “Kao odgovor na krizu, institucije vlasti planiraju sprovo|enje reformi kojima bi bili zna~ajno smanjeni ili u potpunosti ukinuti dosada{nji vidovi podr{ke osobama sa invaliditetom, a {to je neprihvatljiv odnos“, dodaje Zahirovi}. Organizacije koje okupljaju osobe sa invaliditetom u na{oj zemlji su tako|er u sve gorem poloàju. Ove godine u potpunosti su izostala, ili su drasti~no smanjena sredstva za podr{ku realizovanju njihovih aktivnosti. Inicijator prvog regionalnog portala za osobe o{te}enog vida i slabovidne osobe Amir Mujezin predstavio je web portal koji je za samo mjesec dana imao 40.000 posjeta i vi{e od 5.000 objavljenih vijesti, te najavio kako je jedan od ciljeva slabovidne osobe angaòvati kao saradnike ovog portala. Mujezin je naveo i poraàvaju}i podatak da od 2009. godine, kada je BiH ratificirala Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, do danas nijedna osoba o{te}enog vida ili slabovidna osoba nije dobila stalno zaposlenje. (Priredila: M. Radevi})

Miris Mirisi podsti~u sje}anja, ali i kupovnu mo}, tvrde stru~njaci za marketing. U okviru istraìvanja u [vicarskoj, stotine kupaca bilo je izloèno jednostavnom mirisu narandè, te kompleksnoj kombinaciji narandè, bosioka i zelenog ~aja. Analiza ra~una pokazala je zna~ajan porast prodaje dok je u prodavnici “vladao“ miris narandè.

FRANCUSKA

Eko-moda Takozvanu ekolo{ku ili eti~ku modu, kako se druga~ije naziva, u Pariz }e narednog prolje}a donijeti {vedska marka Monki u vlasni{tvu grupacije H&M. Brend Monki slijedi principe eti~ke mode koji podrazumijevaju izradu modela od materijala koji se proizvode uz manju potro{nju energije i uz znatno manje zaga|enje `ivotne sredine, te od materijala dobijenih recikliranjem.

VELIKA BRITANIJA

Alkohol Britanski znanstvenici otkrili su genetsku varijaciju zbog koje su neki tinejd`eri skloniji zloupotrebi alkohola. Tim znanstvenika utvrdio je da gen RASGRF-2 igra klju~nu ulogu u tome kako alkohol stimulira mozak na otpu{tanje dopamina, koji je odgovoran za osje}aj zadovoljstva nakon konzumiranja alkohola. Osobama koje imaju genetsku varijaciju tog gena alkohol daje sna`niji osje}aj zadovoljstva, zbog ~ega je ve}a vjerovatno}a da }e se opijati.

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

5.12.2012

21:19

Page 74

KULT MARKET CRVENI FENJER

AUSTRALIJA

Anthea Page

Ispovijest čuvenog fotomodela

Mračna strana manekenstva

Lijepa Australka jedan je od najseksi modela dana{njice. Njene nove seksi fotografije zabilje`io je David Bellemere za Treats! Magazin.

BRAZIL

[OKANTNA PRI^A Ameri~ki model Sara Ziff

Carine Felizardo

Ova 25-godi{njakinja od sada se mo`e pohvaliti da ima najljep{u guzu u Brazilu! U izboru koji se odr`ao u brazilskom gradu Sao Paulu mlada ljepotica potukla je konkurenciju od 15 prelijepih djevojaka s vrlo atraktivnim stra`njicama.

ENGLESKA

Rosie Jones Nebrojeno puta su je prozvali najboljim grudima Velike Britanije. Rije~ je o zavodljivoj Rosie koja, osim {to je predmet mu{kih ma{tarija u svim poznatim ~asopisima, rado poka`e svoje atribute i na Twitteru.

Modeling je naizgled glamurozna profesija a ljepotice svakako nisu osobe koje vam prve padnu na pamet kad pomislite na lo{e uslove na radu, pi{e ameri~ka manekenka Sara Ziff u svojoj kolumni objavljenoj na sajtu BBC-ija. “Sa svojih 30 godina vi{e od pola ìvota sam radila kao model, od 14. kada me je jedan fotograf ugledao na ulici dok sam se vra}ala iz {kole”, po~inje Sara svoju ispovijest. “Imala sam sre}e da budem za{titno lice mnogih brendova. Uìvam u manekenstvu, poslu koji ne samo da mi pla}a ra~une, ve} mi je omogu}io da upi{em fakultet i u~inio me je finansijski nezavisnom. Ve}im dijelom to je zabavan posao, tako da naizgled nemam razloga da govorim lo{e o industriji koja mi je toliko dala. A opet, prije nekoliko godina sam rije{ila da ne mogu vi{e da pre{utkujem neke sistemske zloupotrebe koje smo moje kolegice i ja iskusile iz prve ruke. Prije dvije godine objavila sam dokumentarni film Picture Me koji se bavi mojim i iskustvima drugih modela u ovom biznisu - i dobrih i lo{ih. Tokom pet godina, koliko sam nosila sa sobom malu kameru na sva snimanja i modne revije kako bih zabiljeìla {ta se doga|a iza kulisa, dobila sam 300 sati materijala. Pri~e o seksualnom zlostavljanju su, naàlost, bile vrlo uobi~ajene. Jedna manekenka je svjedo~ila kako je oti{la na casting

kod svjetski poznatog fotografa koji ju je zamolio da se skine a onda se i sam svukao i zahtijevao da ga seksualno dodiruje. Moj film je ozna~io prekretnicu - prvi put manekenke su bile sa druge strane objektiva i pri~ale su o svom vi|enju industrije koja nas ~esto ostavlja na cjedilu i u~ini da se osetimo nijemima. Drugi problem su uslovi rada. Otkad mi je iza{ao film manekenke mi same prilaze i dijele svoje pri~e sa mnom. Iako mnogi misle da je manekenstvo unosna karijera, velika ve}ina ne dobija velike honorare. Neke su izgubile ìvotne u{te|evine zbog beskrupuloznih agencija. Druge su primoravane da se slikaju bez odje}e protiv svoje volje. Sve ve}e prisustvo neobi~no mr{avih manekenki na pistama je dobro poznato. Ono {to se manje zna jeste da se dugo vremena na{a industrija oslanjala na dje~iju radnu snagu koja je cijenjena zbog svog adolescentskog izgleda. Ta opsesija ne samo mlado{}u, ve} veoma ekstremnom mlado{}u, je problem. Jedna 13-godi{njakinja moè da bude prirodno mr{ava, kao grisini, na na~in na koji razvijena èna, sa bokovima i grudima, ne moè - niti treba tome da teì. I mislim da treba da pitamo sebe za{to je to postao ideal. Za{to imamo tu perverznu fascinaciju slikama devojaka koje su premlade i neiskusne i veoma ranjive?“ (N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

4.12.2012

17:07

Page 75

KULT MARKET PREKO EX-YU GRANICA Izložba u Muzeju istorije Jugoslavije

Fenomeni koji su nas obilježili

PRI[TINA

Ime i grad Politika nacionalnog identiteta kosovskih Albanaca uticala je, posebno ’70-ih i ’80ih, na fenomen davanja imena djeci po gradovima u Albaniji, {to je inspirisalo umjetnika Albana Muju za izlo`bu Moje ime, njihov grad, koja je otvorena u Stacionu - Centru za savremenu umjetnost u Pri{tini. Muja je na sedam fotografija predstavio kosovske mu{karce i `ene koji dr`e fotografije albanskih gradova po kojima su dobili imena.

SPLIT

Skandal

JUGOSLAVIJA, OD PO^ETKA DO KRAJA Izlo`ba predstavlja osnovu budu}e stalne muzejske postavke

U Muzeju istorije Jugoslavije 1. decembra otvorena je izlo`ba pod nazivom Jugoslavija od po~etka do kraja, koja predstavlja osnovu budu}e stalne postavke tog muzeja. Rad na novoj stalnoj postavci Muzeja istorije Jugoslavije po~eo je 2009. godine javnim konsultacijama i konferencijom Novi stari muzej, uz brojne razgovore i radionice kojima su prisustvovali stru~njaci iz razli~itih oblasti. Nakon toga je uslijedio je rad sa uìm me|unarodnim timom kako bi se do{lo do koncepta izlo`be. Kada je koncept usvojen, oformljen je regionalni kustosko-autorski tim, koji ~ine sociolog dr. Jovo Baki}, istori~ari dr. Hrvoje Klasi}, dr. Ivana Dobrivojevi}, dr. Vladimir Petrovi}, dr. Sr|an Cvetkovi} i Ana Pani}, kustosica Muzeja istorije Jugoslavije. Recenzenti izlo`be su Tvrtko Jakovina iz Hrvatske, Husnija Kamberovi} iz Bosne i Hercegovine, Oto Luthar iz Slovenije i Predrag J. Markovi} iz Srbije. “Na Balkanskom poluostrvu je tokom najve}eg dela 20. veka postojala dràva inspirisana nastojanjem da u zajednicu okupi Ju`ne Slovene. Jugoslavija, koja je vi{e puta nastajala i nestajala, menjala ime i granice, politi~ko i dru{tveno ure|enje, obeleèna je izuzetnom kompleksno{}u 6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

nacija i vera, kultura i obi~aja na srazmerno malom geografskom podru~ju“, navode autori izlo`be. Prema rije~ima organizatora, cilj izlo`be je stvoriti prostor koji }e na moderan, atraktivan i objektivan na~in upoznati posjetioce sa jednim od najzanimljivijih i najkontroverznijih dràvotvornih eksperimenata u 20. vijeku. Ideja nije da se hronolo{ki prikaè slijed najva`nijih doga|aja, nego da se obrade bitni fenomeni i elementi koji su obiljeìli dràve i dru{tva na podru~ju koje se tokom vi{e od 70 godina zvalo Jugoslavija. “Ova izlo`ba je veliki izazov i vidimo je kao predstavljanje na{eg dosada{njeg istraìvanja koje èlimo da podelimo sa posetiocima. Istraìvanje nije zavr{eno, ovo je samo jedna od mnogih pri~a o Jugoslaviji i za nas jo{ jedna stanica na putu ka budu}oj stalnoj postavci o istoriji Jugoslavije“, nagla{avaju autori. Izlo`ba }e biti otvorena tri mjeseca, a tokom njenog trajanja kroz debate, okrugle stolove i anketiranje posjetilaca prikuplja}e se komentari i sugestije koji }e biti uzeti u obzir kao smjernice u formiranju budu}e stalne postavke Muzeja istorije Jugoslavije. (Priredila: M. Radevi})

Imenovanje maestra Ton~ija Bili}a na mjesto intendanta HNK Split proteklo je u sjeni skandala vezanog za Ivicu ^ike{a, koji bi trebao biti {ef Opere i u Bili}evom ~etverogodi{njem mandatu. Naime, proteklog vikenda ^ike{ je u alkoholiziranom stanju izazvao incident u kazali{nom kafi}u, prijetio jednom djelatniku teatra, te preno}io u zatvoru.

NOVI SAD

Kandidatura Novi Sad kandidova}e se za evropsku prijestolnicu kulture 2020. godine, a iz Odbora za realizaciju ove inicijative tvrde kako, prema signalima iz Brisela, imaju ozbiljne {anse da dobiju ovu titulu. Odluka }e biti objavljena 2016. godine, a 2020. bit }e prva godina u kojoj i zemlje koje nisu ~lanice EU-a mogu da kandiduju svoje gradove za evropske prijestolnice kulture.

Cetri oka:Cetri oka.qxd

5.12.2012

21:18

Page 76

U ÊTIRI OKA BH. INFO Premijera filma Body Complete, austrijskog reditelja Lukasa Sturma, bi}e odràna 6. decembra u 19 sati u sarajevskom Cinema Cityju. Istog dana, samo u 12 sati, na konferenciji za {tampu u Centru za djecu i mlade Novo Sarajevo govori}e reditelj filma, potom izvr{ni producent Jasmin Durakovi}, producent Robert Hofferer, te glumci Asli Bayram, Senad Ba{i}, Adi Hrustemovi}. Tu no}, ali sat kasnije, po~inje premijera predstave Samo nek’ ne puca, koju je po tekstu Emira Imamovi}a reìrao Dino Mustafi}. Igraju: Alen Muratovi}, Dàna Pinjo, Elma Ahmetovi}, Ajla Cabrera, Sanin Milavi}, Mirza Dervi{i}, Adnan Goro i Edhem Husi}. Dramaturg je Segor Hadàgi}, a scenografi Tanja i Stjepan Ro{. U ponedjeljak, 10. decembra, u Galeriji Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, u 19 sati, bi}e otvorena internacionalna izlo`ba Gender Equality Now! Izlo`ba je dio projekta Poster for Tomorrow, internacionalne, nezavisne, neprofitne organizacije 4tomorrow sa sjedi{tem u Parizu. Odli~ni plakati, pisali smo ve}... Istog dana jo{ jedna izlo`ba u Sarajevu. U Umjetni~koj galeriji BiH svoje slike predstavi}e Boris Hodak. Dreamlike je Hodakova druga samostalna izlo`ba, na kojoj }e izloìti slike nastale od 2000. do 2012. godine. Autorica postavke izlo`be i teksta za katalog je kustosica Umjetni~ke galerije BiH Dragana Brki}. Je l’ ono smak svijeta 21. decembra? [ta kaète, jeste? Pa, {ta }emo sad? A, ni{ta, {ta }emo. Gleda}emo zagreba~ki Elemental 21. decembra u sarajevskom Cinemas Clubu - Sloga, a dan kasnije u Klubu Palma u Tuzli. Organizator je Ku}a muzike i zabave Panta Rhei.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

Grupa KARMA GURU iz Tuzle

Otvorili su nam se apetiti

U Cinemas Clubu - Sloga u Sarajevu 30. novembra odr`ano je finale Programa Jaeger Music Night 2012. U samu zavr{nicu plasirali su se bendovi Big Brothers i Karma Guru. Pobijedili su ovi drugi. Iz Tuzle su, a nagradu im je uru~io pjeva~ grupe Hladno pivo iz Zagreba Mile Kekin. “Nakon osvajanja Jaeger Music Nighta, koji je za nas samo jo{ jedan dobar rezultat u nizu ove godine, moramo priznati da se fenomenalno osje}amo i da trenutno u bendu vlada velika euforija. Mnogo smo se trudili i ulagali u sebe u posljednjih dvanaest

mjeseci, a 2012. za Karma Guru definitivno predstavlja godinu promjena. Obi{li smo mnoge festivale u regionu, pokazali {ta znamo i ostvarili jako dobre rezultate, ali nekako najdraà nam je ova posljednja pobjeda na Jaeger Music Nightu. Nakon ove pobjede apetiti su nam se otvorili i mi obe}avamo da na ovome ne}emo stati. @ao nam je {to vi{e kompanija u BiH ne prati ovaj pozitivan primjer Jaegermeister brenda i ne podràva mlade umjetnike”, kaù nam ~lanovi benda Karma Guru. Tako je, Karma Guru. Samo naprijed!

EDINA PAPO, direktorica “Baleta” Narodnog pozorišta Sarajevo EDINA PAPO “Koreografiju Davidea Bombana ne mogu ba{ laici igrati”

Evo i jedne informacije koju smo dobili u sudijskoj nadoknadi vremena: “Organizacioni komitet 5. Beijing International Art Biennalea ove godine je uvrstio Irfana Handuki}a, na{eg istaknutog akademskog grafi~ara i profesora na ALU Sarajevo, u svoju izlo`bu internacionalnih umjetnika u Pekingu.

SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

Cetri oka:Cetri oka.qxd

5.12.2012

21:19

Page 77

HAMO SALIHBEGOVIĆ, lider sarajevskog “Konvoja”

Vra}amo se s obrazom U sarajevskom Cinemas Clubu - Sloga 6. decembra }e biti promovisan novi singl grupe Konvoj koji se zove O slobodi, {to uklju~uje i premijerno prikazivanje va{eg novog spota. Pa, gdje ste vi? Tu smo, iza kulisa. Mi nikada nismo bili bend koji se pojavljuje u medijima kada nema {ta da kaè novo. Na sceni nas nije bilo jer se nismo ni bavili Konvojem. U me|uvremenu smo ostvarili suradnju s glumcem Mikijem Trifunovim i snimili album poezije koji je izdat u BHT produkciji, komponovali muziku za vi{e od dvadeset pozori{nih predstava, osmi{ljavali radijske dìnglove i TV reklame, pokrenuli udruènje gra|ana Suncokreti, pod ~ijim okriljem je dje~iji hor i {kola gitare itd... A evo sada, odvajamo vrijeme za Konvoj i vra}amo se s obrazom, zreliji i odre|eniji u onom {to radimo najbolje. [utnju smo, dakle, prekinuli i dat }emo sve od sebe kako bi {to ve}i auditorij ~uo na{a nova djela. Je li O slobodi uvod u va{ novi, peti studijski album? Jeste i na njemu predano radimo, a zvuk nam je sada siroviji i ~vr{}i. Pjesma O slobodi govori o borbi protiv tjeskobe uzrokovane na{im na~inom ìvota i okruènjem koji nas

svakodnevno priti{}u. Zarobljeni u unutra{njim okvirima dru{tveno nametnutih normi, trendova, konzumerizma, me|usobnog nepovjerenja, postajemo hladni i tupi. Otu|enje i povr{nost nas primorava da gradimo vlastite mikrosvjetove kao posljednja uto~i{ta slobode. Ne mora biti tako! Pored Ne}ka Merdànovi}a i mene, u bendu su i Haris Varaji} na bas gitari ve} dvanaest godina i Bojan Crnogorac za bubnjevima posljednjih osam godina. Vi i pjeva~ i ritam gitarista Konvoja Ne}ko Merdànovi} ste, da tako kaèm, ku}ni kompozitori Pozori{ta mladih u Sarajevu. Moè li se re}i da odràvate formu komponuju}i za inspirativne pozori{ne forme? Pa, pored toga {to stvaramo za Konvoj zajedno, taj tandemski odnos smo jo{ vi{e unaprijedili kroz suradnje na ostalim projektima. Kreativnost se treba vje`bati kao i sve u ~emu èli{ biti dobar, tako da se moè re}i da je rad u pozori{tu svojevrsno odràvanje forme, a isto tako unapre|ivanje ste~enog znanja i otkrivanje novih muzi~kih rje{enja. Razlike izme|u rediteljskih pristupa, samog rada s glumcima na sceni i u studiju, oboga}uju nas kao muzi~are i kreativce.

Balet o nama Premijera baletne predstave Mare Nostrum bi}e odràna u Narodnom pozori{tu Sarajevo 6. decembra, u 19.30 sati. Prva repriza je na repertoaru dan kasnije. “Balet Mare Nostrum italijanski koreograf Davide Bombana posvetio je nama u Sarajevu. On je prvi puta u Bosnu i Hercegovinu i u njen glavni grad do{ao u junu ove godine i ostao je fasciniran na{om tradicionalnom, da tako kaèm, gostoljubivo{}u i razli~ito{}u ljudi koji ìve na tako malo prostoru kao {to je Sarajevo. Dakle, ova baletna predstava na drugi na~in govori o nama. Muzika koju }ete ~uti ustvari je muzika civilizacija koje su pro{le ili ìve i dan-danas ovdje, u Sarajevu, u Bosni i Hercegovini”, obja{njava Edina Papo, direktorica Baleta Narodnog pozori{ta Sarajevo. Na konferenciji za {tampu Edina Papo je izjavila i da je Davide Bombana igra~ima “vratio” tijelo. [ta to zna~i? “On je vrlo ekspresivan i igra~ i koreograf. [kolovan je u stilu klasi~nog baleta. Svoje najljep{e igra~ke dane proveo je u milanskoj Scali, kao i u baletskim ansamblima u Berlinu, Münchenu... Kao koreograf svoju je kreativnost ispoljio na jedan sasvim druga~iji na~in, ne bjeè}i od onoga {to se zove akademizam. Njegovu koreografiju ne mogu ba{ laici igrati, ne mogu je igrati moderne baletne trupe koje nemaju osnove klasi~nog baleta, odnosno tu vrstu discipline u tijelu”, odgovara Edina Papo.

6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

SARAJEVSKI BALET Nata{a Pavlovi} u sceni iz baletne predstave Mare Nostrum

Pa, hajde, ba{ da vidimo {ta nam je to pripremio “Mister Bombana”. I, naravno, ansambl Baleta Narodnog pozori{ta Sarajevo. 77

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd

5.12.2012

Page 78

AIDA ČORBADŽIĆ: “U prošlom životu bila sam vjeverica”

Foto: Mario Ili~i}

by DINO BAJRAMOVIC

22:12

1. Kada }ete zaigrati i zapjevati u novoj operskoj predstavi? Februar 14. 2013., u ulozi Hanne, opereta Vesela udovica.

2. Da li ste kao m ali sa }ete biti ljekar op{te njali da prakse? Nisam.

15. Opi{ite Halida Muslimovi}a u tri rije~i? Halid umjesto Halida.

rajevu? 3. Kako se osje}ate u Sa . di” vo u Kao “riba

16. S kim biste voljeli otplesati tango? Sa Banderasom.

4. [ta ne morate imati u fri`ideru? Majonezu.

17. Osoba koja vas `ivcira? Nema je... bar ne trenutno.

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Ne `elim da idem na pusto ostrvo. 6. [ta obavezno nosite na pla`u? Kremica i {e{ir. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Psiholog.

8. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Vjeverica.

9. Da je danas smak svijeta, {ta biste sutra u~inili? Krenula ispo~etka. 10. Jeste li meteoropata? Ne hroni~ni. Mislim da svima nai|e “dan” pa tra`imo konkretan razlog. 11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?” Moramo se potruditi oko sebe i svojih `elja... Mo`da i “on” jednom stigne.

12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Mislim da u svima nama ima pone{to od gore navedenog. Balans je bitan. 13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”? Zastanem, duboko udahnem i krenem dalje. 14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Ne bi ignorisala puko pre`ivljavanje ljudi u Bosni.

18. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno? U {tiklama se osje}am moderno. 19. Tange ili badi}? Tange. 20. A, begova ili {kembe ~orba? Begova, definitivno. 21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Komunicirajte jedni s drugima. Dru`ite se i na|ite vrijeme za sebe.

SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

Fadila:Iluzije.qxd

4.12.2012

19:23

Page 79

KLIN ^ORBA

LJUDI BEZ ADRESE Pi{e: FADILA NURA HAVER

Među ove pohlepurene genijalce u prvi saf idu sarajevski stanodavci. To je neviđena bagra koja svakog podstanara tretira kao da je ovog trena dopješačio odnekud iza Karpata, u plemenu južnih Slavena. Usudiš li se kazati - za što god uhvatim, otpadne - evo ih s nabusitim: Ma, ništa to nije, samo malo dotegni, i pazi, bogati, nemoj ovu roletnu da mi oboriš, jedva sam je zakačio

adala je ki{a; ja {ta bi se drugo moglo o~ekivati kad selidbu smjesti{ u petak popodne. Ovaj put }e biti nafakali, prvi put vas selim po ki{i, kazao je Bajro, glasom smiruju}im i uvjerljivim, kao prorok koji je iz saàljenja namolio Vrhovnog da se napokon obazre i na ljude bez adrese. Ja nisam kazao ni{ta, jer kraj je do{ao svemu... otpjevali bi Kemo i Prijatelji, i otpjevali su pro{le sedmice u Zetri. A i njima je padala ki{a. Pa sam se mislila: ako se moè pjevati (i plesati) na ki{i, {to se ne bi moglo seliti? I to s pjesmom. Kad ima{ pozitivan stav, tvrde Oni Pametni Ljudi, onda ti se i najgora mora okrene na dobro. Pa se i meni okrenulo na kud }e{ bolje: preselila sam dva dana prije snijega iz ledare u stan s centralnim grijanjem. Zar to nije s neba dar? U pravu je Bajro. On je uvijek u pravu, svih ovih mojih petnaest sarajevskih godina. Zato sam o njemu prije hejbet godine napisala pjesmu naslova Selidba, i uvrstila je u najbolju knjigu poezije za 2011. godinu, moj dragi, nek’ se zna ko su svi pobjednikovi ljudi. I sad }u ovdje serbez prepisati vlastitu pjesmu. Pod jedan, jer je vlastita. Pod dva, jer nemam vremena u istoj sedmici sve svoje prnje spakirati i o~istiti iza sebe, a potom o~istiti ispred sebe i sve svoje prnje raspakirati. Pa se onda smjestiti, razmjestiti i priklju~iti na ostatak svijeta, koji se i dalje jednako vrtoglavo vrti. Tre}e, Bajru sam isplatila iz crnog fonda, pa moram upotrijebiti sve znane mi trikove da zaradim nove {u{ke za crne dane, jer bez crnih nema ni bijelih. Toliko o tome. Ide Selidba... Oti{la sam, to se moralo desiti/Seobe su prirodno ~ovjekovo stanje/Nije me mrzio grad iz kojeg sam oti{la/ Nije me volio grad u koji sam do{la/A i {to bi, sve sam svoje provincijske òhare/Ostavila u gradu koji me nije mrzio/Da mi ondje izjedu grob/Da se nemam kome vratiti// Samo sam se nastavila seliti dalje/Iz kvarta u slijede}i/Iz ulice u ulicu, ovo mi je {esnaesta ulica/Selila sam cvije}e ormare i ptice/Drè}i krletku u krilu, a knjige su i{le za mnom/U paketima u kamionima/Novac se selio s onim ko mi ga je ~uvao/Za crne dane, i za sve ostale, mrke i sive, dakle/[u{ke su putovale u Dedijerovim dnevnicima/Ko bi to danas pokrao, bljak!/I niko me ina~e nikad nije pokrao/ Sve mi je valjda bilo bljak, {to je stanovita/Prednost u svijetu prepunom dragocjenosti//Od 6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

svih telefonskih brojeva najduè ~uvam onaj {to/Iz bloki}a u bloki} prepisujem pod Bajro Selidba/(Selidba mu do|e kao prezime). Volim da me/Bajro razmje{ta u svemiru/On to radi vrlo duhovito, kaè: Gospo|o/Nemojte sve raspakivati, da nam je brè slijede}i put/Vi ste moja redovna mu{terija, jo{ koji put pa }u/Vas seliti dàbe, a ja mu kaèm: Bajro dragi/Jo{ koji put platit }e Dedijer, u njega su pare za/Crne dane, a kad stigne sve~ani Dan Bijeli/Sve je i tak i tak gratis// Tako se, eto, Bajro i ja svako malo namudrujemo, i u du{u se znamo. ûla sam da u Sarajevu ima i naka agencija za selidbe umjetni~kog imena Nosa~ Samuel. Kao, ti ode{ taksijem u “novi” stan, a oni ti sve spakiraju i dovezu za tobom. ‘Ajde bjeì! [to }e meni samo strogi ledeni profesionalac? Meni je Bajro antistresni melem u mojoj nomadskoj sudbi, ina~e na skali traumati~nih doìvljaja poznatoj kao: Triput selit, jednom gorit. Proljetos, u martu ~ini mi se, bilo ne{to nas pisaca u Banjoj Luci. Pred spavanje, dam vanzemaljskom Mustafi Zvizdi}u svoju knjigu, a on mi ujutro za kafom, sav eufori~an, pokaè na mobilnom broj koji je numerirao pod Bajro Selidba. Pa se i ja obeznanim od sre}e. Ja mo`da i ne znam, ali hipersenzibilni Muki zna sve sarajevske an|ele; prave i la`ne. Čovjek koji je napisao Muziku zidnih satova zna da se dunjaluk okre}e na onoj bogdi ljudske du{e, unato~ svim majmunima ovog svijeta koji se uzdaju u mi{i}e, umi{ljenu genijalnost i srodnu joj pohlepu. Me|u ove pohlepurene genijalce u prvi saf idu sarajevski stanodavci. To je nevi|ena bagra koja svakog podstanara tretira kao da je ovog trena dopje{a~io odnekud iza Karpata, u plemenu ju`nih Slavena. Usudi{ li se kazati - za {to god uhvatim, otpadne - evo ih s nabusitim: Ma, ni{ta to nije, samo malo dotegni, i pazi, bogati, nemoj ovu roletnu da mi obori{, jedva sam je zaka~io. Ali zato lahko zaka~i pet stoja u padè, bez validnog ugovora i poreske prijave prihoda od rentiranja. [to zna~i da pored svakog zvona na ~iji zvuk otvorim vrata pi{e tu|e ime, pa - znaju}i kako i u ~iju korist radi ova dràva (kad radi) danono}no strepim da }e me oplesti po mom crnom fondu zbog neprijavljivanja novog mjesta boravka. Trenutno je crnjak prazan, rebnu li me, slijede}a adresa mi je Centralni zatvor. 79

CRNA:CRNA.qxd

5.12.2012

15:21

Page 80

PUT OKO SVIJETA Priredio: Nedim Hasi}

U`asi Kambod`e

rejpi~ Lo~ se sje}a doma koji je izgledao rasko{no spolja, ali zloslutno iznutra, mra~an lavirint izolovanih odaja. Sje}a se defilea mu{karaca koji su je, jedan za drugim, dan za danom, primoravali na seks. Sje}a se da je razmi{ljala o smrti. A nije imala ni 10 godina. Bila je robinja u jednom kambodànskom bordelu. Ukoliko ne bi pristala na seks, ili bi je batinali, mu~ili elektro{okovima, uskra}ivali joj hranu i vodu. “[to sam drugo mogla?“, pita Lo~ova. Uspjela je da pobjegne iz tog svijeta a danas radi na spasavanju drugih djevojaka. Pomaè u njihovom izbavljivanju iz bordela i autor je radio-emisije u Pnom Penu, na kojoj biv{e robinje pri~aju svoje ìvotne pri~e. To su po~etni~ki napori mlade ène i biv{e robinje u dru{tvu kojim dominiraju mu{karci. O~uh ju je silovao kad je imala nekih sedam godina. Zaprijetio je da }e je ubiti ako ispri~a nekome. Te godine je jo{ jednom silovana, kada ju je stranac odvukao sa ulice. Ponovio je istu prijetnju. “Ubi}u te ako kaè{ nekome.“ I {utila je. “Bila sam mala. Bila sam upla{ena“, rekla je nje`nim glasom. “U Kambodì, mnogi o~evi siluju svoje k}erke, bra}a siluju svoje sestre.“ Rangirana kao jedna od najsiroma{nijih i najkorumpiranijih zemalja u svijetu, Kambodà se i dalje oporavlja od brutalnog reìma Crvenih kmera, koji je 1970-ih pobio i do dva miliona ljudi. Njihova meta su bili intelektualci i gradsko stanovni{tvo, koji su mu~eni u poku{aju da se stvori u potpunosti agrarno dru{tvo. 80

Lo~ova je jednog dana smogla snage da kaè svojoj majci za silovanja. “Udarila me. Nije mi vjerovala. Mislim da me ne voli“, rekla je. Lo~ova je pobjegla od ku}e, jer je, kako kaè, izgubila povjerenje u svoju porodicu. Prisjetila se jakih pljuskova i osje}aja da ne zna gdje se nalazi. “Plakala sam i plakala“, rekla je. A onda ju je na{la banda. “Pet mu{karaca me silovalo na ulici“, ispri~ala je. “@eljela sam da umrem.“ To bi mo`da i bila njena sudbina da nije nai{la jedna èna i ponudila pomo}. Primila je Lo~ovu u svoj dom – ili je Lo~ova bar tako mislila. To je ustvari bio bordel. Zaklju~ali su je u jednu sobu u podrumu i primorali da “svakog dana spavam sa velikim brojem mu{karaca“, rekla je. “Nisam mogla da vidim svjetlost, samo mrak.“ Godina su pro{le dok jedan klijent nije do{ao u bordel i odveo je u svoj dom. Lo~ova je na{la otvoren prozor i pobjegla, kriju}i se dok je nije na{ao jedan policajac. “Moje tijelo je bilo u lo{em stanju, uàsnog mirisa“, prisjetila se. Po{to je ispri~ala svoju pri~u, policajac je stupio u kontakt sa kolegama koji se bave trafikingom. Oni su je uputili na centar koji vodi biv{a robinja Somali Mam, isti~e portparolka istoimene fondacije, koja ima uto~i{ta {irom Kambodè. Protiv Lo~inih otmi~ara nije preduzeta nikakva akcija. Pri~a Lo~ove je sli~na pri~ama mnogih izbavljenih Kambodànki, koje su bile drogirane, zatvarane u kov~ege, {ibane ili ~ak prekrivene insektima samo da bi pristale na seks. Me|u lokalnim stanovni{tvom, seksualna èlja je ~esto podgrijana mitovima da odnos sa djevicom donosi sre}u ili dobro zdravlje. SLOBODNA BOSNA I 6.12.2012.

Reagiranja:Reagiranja.qxd

5.12.2012

16:50

Page 81

REAGIRANJA Muhamed S. Mujki} - Uredni{tvu

Petar Ðokić bio je komandir stanice milicije u srpskom Brčkom od početka maja ’92. do januara ’93. i bespogovorno je izvršavao zadatke brčanskog SDS-a (“Uspon i pad ministra Petra \oki}a“, SB, br. 838)

U kratkoj biografiji Petra \oki}a, koja je pomenuta uz tekst u va{oj informativnoj reviji pod naslovom “Uspon i pad Petra \oki}a“, nedostaju podaci i poja{njenja o komunisti~koj i ratnoj karijeri Petra \oki}a. U periodu od 1986., kada je od aktivnog pre{ao u rezervni sastav br~anske milicije pa do aprila 1992. godine, Petar \oki} je radio kao profesionalni politi~ar u Op{tinskom komitetu SK i SSD-a Br~kog. Bio je jedan od najistaknutijih ~elnika br~anskih komunista i socijalista. Njegova komunisti~ka aktivnost ostala je zapam}ena od u`eg rukovodstva SDS-a Br~kog – dr Milenka Vojinovi}a-Belog, \or|a Ristani}a i Bo{ka Mari~i}a, koji su P. \oki}a smatrali “nepodobnim Srbinom“. Svjestan te ~injenice, \oki} se veoma brzo od ortodoksnog komuniste i socijaliste, transformisao u ortodoksnog srpskog nacionalistu, koji je od aprila 1992. pa do kraja rata bespogovorno izvr{avao zadatke br~anskog SDS-a. U aprilu 1992. \oki} je pristupio srpskoj policiji i po~eo izvr{avati zadatke novoformirane Stanice javne bezbjednosti (SJB) samoprogla{ene Srpske op{tine Br~ko. U toku maja 1992. P. \oki} je pokazao svoje policijske sposobnosti. To je bio mjesec u kojem je srpska policija, uz podr{ku oru`anih jedinica SDS-a Br~kog, bila me|u glavnim izvr{iteljima genocidnog plana srpskih civilnih i vojnih vlasti na okupaciji grada, masovnih progona i hap{enja civila nesrpskog stanovni{tva u 20-tak mjesta nezakonitog zato~enja, kao i formiranja konclogora Luka i geta u Brezovom Polju. Zbog sve obimnijih zlo~ina~kih poslova srpska SJB u Br~kom je krajem maja 1992. pristupila pripremama za organizovanje Stanice milicije srpskog Br~kog, koja je formirana 2. juna 1992. Za prvog komandira ove policijske Stanice imenovan je Petar \oki} (zajedno sa pet pomo}nika), koji se tokom maja potvrdio kao jedan od najboljih policijskih kadrova u srpskom Br~kom. Zajedno sa Draganom Veseli}em, na~elnikom SJB Br~kog, P. \oki} (kao druga li~nost srpske policije), sa ekipama sara6.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

dnika – pomo}nika i policijskih inspektora, bili su u maju, junu i julu 1992. gospodari ìvota i smrti za nesrpsko stanovni{tvo u Br~kom i Brezovom Polju i odgovorni za stotine zlo~ina protiv ~ovje~nosti, uklju~uju}i i genocid nad Bo{njacima. Pripadnici SJB i Stanice milicije srpskog Br~kog ne samo {to su nezakonito hapsili i islje|ivali nedu`ne civile nesrpske nacionalnosti u zgradi SUP-a/MUP-a i drugim strati{tima: Fiskulturnom domu, preduze}u Laser, Bijeloj i Hadì Pa{inoj dàmiji, podrumima Bolnice i Doma zdravlja, Garnizonu JNA, Hotel Posavini, konclogoru Luka i getu u Brezovom Polju (gdje je nasilno preseljeno oko 2.000 Br~aka) ve} su srpski policijski inspektori obavljali i pravosudne funkcije - tuìtelja i sudija, te donosili nezakonite kaznene presude, uklju~uju}i i smrtne kazne, koje su odmah izvr{avane, npr. nad Huseinom Kr{om, Hajrudinom Muzurovi}em, Ahmetom Hadì}em, Amirom Novali}em, itd. Trojica najve}ih srpskih zlo~inaca, kojima su izre~ene pravosna`ne sudske presude u Hagu i Br~kom, Goran Jelisi}, Ranko ê{i} i Kosta Kosti}, priznali su da su kao policijski dèlati izvr{ili smrtne kazne nad 38 civila, uglavnom Bo{njaka, me|u kojima je bila i Naza Bukvi}, majka petero (ènske) djece. Ovo je samo mali dio ratne pro{losti srpskog policajca i komandira Stanice milicije Petra \oki}a u srpskom Br~kom u periodu po~etak maja 1992. - januar 1993. Za svoja zlodjela srpska policija Br~kog je od predsjednika RS-a Radovana Karadì}a odlikovana “Kara|or|evom zvezdom“. U tom odlikovanju ugra|ene su i zasluge policajca i komandira Stanice milicije \oki}a i njegovih pet pomo}nika. Bitno je spomenuti i da je \oki} nakon rata u vi{e navrata organizovao mitinge podr{ke ratnim zlo~incima Radovanu Karadì}u i Ratku Mladi}u. Muhamed S. Mujki}, Br~ko

Narodna stranka Radom za boljitak - Uredni{tvu SB

Petar Jurčić nije član stranke, niti ga je Boljitak ikada imenovao ili predložio za bilo koju dužnost (“Pare na sunce“, SB, br. 838)

U cilju izgradnje boljitka za gra|ane BiH, unapre|enja demokratskog dru{tva, po{tovanja novinarske etike i principa istinitog

izvje{tavanja, te za{tite digniteta Narodne stranke Radom za boljitak, traìmo da u prvom sljede}em broju objavite demant u skladu sa Zakonom o za{titi od klevete FBiH (“Slu`bene novine FBiH“, br. 75/02 od 1. novembra 2002. godine), u vezi sa objavljenim tekstom “Pare na sunce“ autora Mirsada Fazlagi}a, u Slobodnoj Bosni, broju 838, od 29.11.2012. godine. Narodna stranka Radom za boljitak ovom prilikom podsje}a javnost da je spomenuti predsjednik Nadzornog odbora Razvojne banke FBiH Petar Jur~i}, zajedno sa ostalim ~lanovima NO, imenovan na sjednici Vlade FBiH shodno Statutu Razvojne banke FBiH. Na osnovu zaprimljenih aplikacija i biografija, Vlada FBiH je imenovala jo{ 6 ~lanova NO, imaju}i u vidu iskustvo i kvalifikacije na temelju pristigle dokumentacije. Odbacujemo sve navode o tobo`njim pritiscima bilo kog Boljitkovog du`nosnika prilikom Jur~i}evog imenovanja. Kako se u va{em tekstu sugeri{e na Jur~i}evu bliskost sa Narodnom strankom Radom za boljitak, koristimo mogu}nost da vam ukaèmo na ~injenicu da Jur~i} uop}e nije ~lan stranke, nije obavljao nikakve strana~ke du`nosti niti ga je Boljitak ikada imenovao ili predloìo za bilo koju du`nost. Narodna stranka Radom za boljitak uvijek je podràvala rad pravosudnih organa i uzdràvala se od komentara i davanja pau{alnih izjava, posebno o istra`nim procesima koji su u toku. U ovom slu~aju, evidentno je da se radi o montiranim procesima i pritiscima odre|enih medija na pravosudne organe. Nikada ne}emo stati u odbranu bilo koga ko je po~inio krivi~no djelo, ali smo du`ni da reagujemo na poku{aje diskreditacije na{ih strana~kih du`nosnika, nedokazanih optu`bi i stvaranja negativne slike o Narodnoj stranci Radom za boljitak. U vezi sa odlukom premijera FBiH da samostalno, bez ostalih ~lanova Skup{tine Razvojne banke, donese odluku o produènju mandata aktuelnom direktoru i poni{ti odluke NO o pokretanju procedure za izbor novog direktora, stav Narodne stranke radom za boljitak ostaje nepromijenjen, a to je striktno po{tivanje zakona i procedura, na ~emu }emo insistirati i traìti od na{ih du`nosnika da se pridràvaju zakletve kojom su se obavezali na po{tovanje Ustava i zakona, isto kao {to to traìmo i od premijera FBiH. Ured za odnose s javno{}u 81

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

5.12.2012

22:10

Page 7

U[TEDITE NOVAC! PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., â&#x20AC;&#x153;Slobodna Bosnaâ&#x20AC;?, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

Omot-4:CRNA.qxd

4.12.2012

13:35

Page 78