TOMISLAV NIKOLI] U D@AMIJI: ALLAH ^UVA SRBIJU
NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA
www.slobodna-bosna.ba
Omot-2:CRNA.qxd
11.12.2012
13:51
Page 78
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd
13.12.2012
0:46
Page 3
SADR@AJ 12 ZDRAVKO TOLIMIR: PRESUDA U SKLADU SA “BO@IJOM VOLJOM”
www.slobodna-bosna.ba
26 POLITI^KA OKUPACIJA FTV-a 66 BERTOLUCCI, OPET “^etvorka” krenula u akciju preuzimanja federalnog servisa
Jo{ jedna do`ivotna kazna zbog genocida po~injenog u BiH ^ovjeka kojeg su svjedoci tokom su|enja u Haagu opisali kao “desnu ruku” Ratka Mladi}a, njegove “o~i i u{i”, Sudsko vije}e osudilo je za genocid. Ovo je prva presuda kojom se detaljno opisuju zlo~ini po~injeni nakon pada @epe. Sudije su genocidom proglasile i ubistva trojice lidera u @epi, {to je presedan u dosada{njoj praksi. Na{a saradnica ukazuje na najzna~ajnije dijelove presude Zdravku Tolimiru u Haagu
Scenarij politi~ke okupacije FTV-a osmi{ljen u vrhu SDP-a: nakon smjene postoje}eg i izbora privremenog Upravnog odbora FTV-a uslijedit }e smjena generalnog direktora D`emala [abi}a, a potom i smjena svih urednika i novinara koji nisu po volji SDP-a i njihovog medijskog namjesnika Bakira Had`iomerovi}a
50 NOGOMET Mladi bosanski lavovi Navija~ka udruga BH FANATICOS organizirala je akciju skautinga i lobiranja mladih nogometa{a iz BiH koji igraju {irom Evrope za povratak u bh. reprezentacije; na desetine talentiranih mladi}a igra za najja~e klubove svijeta, no tek se rijetki od njih odri~u stranih paso{a i komfornog statusa u zapadnim dr`avama
22 PRIJETNJE FEDERALNIM MINISTRIMA Stvarna opasnost ili jeftini politi~ki marketing
Povratak u filmsku trku Italijanski maestro BERNARDO BERTOLUCCI prvog dana ovog mjeseca na Malti je primio nagradu za `ivotno djelo Evropske akademije za film; na{a saradnica razgovarala je s rediteljem koji je bio i ostao vrhunski pjesnik s kamerom, psihoanaliti~ar i tuma~ ljudskih snova i snovi|enja
SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Predsjednik Saveza poljoprivrednih udru`enja Federacije BiH AVDO MUSLIMOVI] priveden je po~etkom ovog tjedna na policijsko saslu{anje u Gora`de nakon {to ga je savjetnik federalnog premijera ADMIR MUJANOVI] optu`io da je prijetio smr}u NERMINU NIK[I]U: poljoprivrednik iz Ustikoline nije, me|utim, i jedina `rtva beskrupuloznih politi~ara koji vlastiti rejting poku{avaju podi}i izmi{ljenim atentatima
Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55
54 ^EMU U^IMO DJECU Kultura mr`nje u bh. ud`benicima (1) Zbog velikog interesa ~italaca, “Slobodna Bosna“ nastavlja sa tekstovima o kvaliteti obrazovanja u BiH; za po~etak, u naredna dva nastavka objavljujemo pri~u o “nacionalno optere}enim“ ud`benicima u nastavnim planovima i programima na prostoru cijele dr`ave 13.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
3
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd
13.12.2012
1:13
Page 4
MINI MARKET UD TA^KA BA
Direktor BHRT-a Muhamed Bakarevi} najbli`im suradnicima prijeti primjenom udba{kih metoda Nakon pro{losedmi~ne suspenzije od strane generalnog direktora BHRT-a Muhameda Bakarevi}a, direktora BHT 1 Marija Peji}a je u utorak (11. decembra) do~ekalo jo{ jedno neugodno iznena|enje. Peji} je, naime, poslije odluke o suspenziji sa sada{nje funkcije do pokretanja disciplinskog postupka oti{ao na bolovanje, a kada je krenuo na ljekarsku kontrolu, saznao je da mu je po nare|enju direktora Bakarevi}a zabranjen i ulaz u zgradu RTV doma?! Osim direktora BHT1 Marija Peji}a, u nemilosti Muhameda Bakarevi}a, koji je zaveo strahovladu u dr`avnom javnom servisu, odnedavno se na{ao i direktor BH Radija 1 Milan Trivi}. Na jednoj od posljednjih sjednica Poslovodnog odbora BHRT-a Bakarevi} je Peji}u i Trivi}u zaprijetio da je bio pripadnik UDB-e i da obojica moraju raditi po njegovim pravilima, ina~e }e imati velikih problema. (S.B.) Marijo Peji}
4
MENAD@ER U TU@ITELJSTVU BiH
Za glavnog tužitelja BiH izabran Goran Salihović, koji nikad nije napisao nijednu optužnicu!!! Skoro pola godine trebalo je ~lanovima Visokog sudskog i tu`iteljskog vije}a BiH (VSTV) da izme|u dvanaest prijavljenih kandidata kona~no izaberu novog glavnog dr`avnog tu`itelja. Nakon vi{emjese~nog lobiranja, intervencija i otvorenog prote`iranja, za glavnog tu`itelja BiH izabran je Goran Salihovi}, predsjednik Op}inskog suda u Sarajevu, koji je jo{ od zatvaranja konkursa (27. juna) va`io za glavnog favorita. Iako u dosada{njoj skromnoj pravni~koj karijeri nikada nije napisao optu`nice, Salihovi} je na jednu od najva`nijih pravosudnih funkcija izabran uz svesrdnu podr{ku predstavnika me|unarodne zajednice (poglavito iz OHR-a), te jedinog stranog ~lana VSTV-a, norve{kog odvjetnika Svena Mariusa Urkea, koji je ve} jedanaest godina na privremenom radu u BiH. No, valja biti po{ten pa kazati da je za Salihovi}ev izbor jednako bespo{tedno lobirao i njegov blizak prijatelj Amir Jaganjac, predsjednik Vrhovnog suda Federacije BiH, koji je u junu ove godine izabran za ~lana VSTV-a. Novi glavni tu`itelj BiH karijeru je zapo~eo kao analiti~ar u tada{njem SUP-u u Lukavcu, a nastavio kao sudac u Op}inskom sudu za prekr{aje u tom gradi}u. Poslije je preselio u Tuzlu, gdje je 1994. izabran za predsjednika Op}inskog suda za prekr{aje, a kasnije i Okru`nog suda za prekr{aje. I dok je u to vrijeme napredovao uz politi~ku potporu lokalnog SDP-a, za njegov iznena|uju}i uspon u karijeri - imenovanje na poziciju predsjednika Op}inskog suda u Sarajevu, najzaslu`niji je Salihovi}ev prijatelj i zemljak Izo Tanki}, sudac Suda BiH i dugogodi{nji ~lan VSTV-a. Premda, sve doskora, Goran Salihovi} nije imao ambicija da se ozbiljnije bavi svojim poslom, njegove kolege u sarajevskom Op}inskom sudu tvrde kako se poslije kandidature za glavnog dr`avnog tu`itelja naglo prihvatio radnih obveza. Dakako u namjeri da “prebaci suda~ku normu“, Salihovi} je uspio da za mjesec dana preuzme ~ak 400 predmeta. No, ~injenica da je kao predsjednik Op}inskog suda sam sebi raspore|ivao najjednostavnije predmete sporazumne razvode brakova, sitne prekr{aje i slu~ajeve izja{njavanja o krivnji, upu}uje da Salihovi} nije ni izbliza u~inkovit kako se predstavlja. [to u kona~nici i nije bilo
DR@AVNI I PRAVOSUDNI SKANDAL GODINE ^lanovi VSTV-a izabrali su Gorana Salihovi}a za novog {efa Tu`iteljstva BiH jer ima dobre menad`erske sposobnosti
presudno, budu}i da se kod izbora glavnog dr`avnog tu`itelja ponajmanje vodilo ra~una o dosada{njim rezultatima prijavljenih kandidata. U naju`i izbor za glavnog tu`itelja u{li su i Zekerija Mujkanovi}, glavni tu`itelj u Distriktu Br~ko, i Bo`o Mihajlovi}, {ef Posebnog odjela za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Tu`iteljstva BiH. Tu`itelj Mujkanovi} je naknadno “diskvalificiran“ jer se izjasnio kao Bo{njak (i predsjednica Suda BiH je bo{nja~ke nacionalnosti), nakon ~ega su ~lanovi VSTV-a birali izme|u Mihajlovi}a i Salihovi}a, koji se izja{njava kao “ostali“. I mada bi njihove reference bilo ~ak i nepristojno uspore|ivati Mihajlovi} u Tu`iteljstvu BiH radi gotovo deset godina, na dugogodi{nje je robije, izme|u ostalih, poslao Ferida Oki}a i Tasima Ku~evi}a, osam ~lanova VSTV-a je svoj glas dalo Salihovi}u, {est ih je bilo protiv, a dva suzdr`ana. Glavni argument onih koji su podr`ali izbor Gorana Salihovi}a bile su njegove menad`erske sposobnosti, ba{ kao da su odlu~ivali o imenovanju direktora u nekoj od stotina propalih dr`avnih kompanija, a ne o {efu Tu`iteljstva BiH, koje se financira iz dr`avnog prora~una. Rijetkim tu`iteljima koji jo{ imaju volje da se po{teno i predano bave borbom protiv kriminala, kolege iz VSTV-a istodobno su poslali jasnu poruku da su ponajmanje bitni rezultati rada, i da se tu`iteljske karijere grade prema posve drugim standardima. (S. Mijatovi}) SLOBODNA BOSNA I 13.12.2012.
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd
13.12.2012
1:15
Page 5
MINI MARKET FOTO NEDJELJE
MARIO ILI^I]
Sportaši godine 2012. Mirza Taletović i Ivana Ninković
[aban Teletovi} primio je nagradu u ime sina Mirze
Ivana Ninkovi} (lijevo)
Neboj{a Radmanovi} i @eljko Kopanja
...A CRVENI PUTUJU
Skroman u~inak dvogodi{nje SDP-ove vlasti u cestogradnji Ministar transporta i komunikacija BiH Damir Had`i} prije neki dan izjavio je da “BiH mora izgraditi autocestu 5C u predvi|enom roku“, dakle do kraja 2020. godine. No, sude}i prema trenutnom stanju na terenu, te{ko da }e se najava ministra Had`i}a obistiniti. Sam ministar je, naime, priznao da se trenutno gradi 27 kilometara autoceste, mada je jo{ prije tri godine zavr{ena projektna dokumentacija i osiguran novac - 485 miliona eura - za izgradnju ~etiri nove dionice, ukupne du`ine 79 kilometara! Dodatni problem predstavlja ~injenica da aktuelna vlast jo{ uvijek nije prona{la niti jedan novi izvor iz kojeg }e finansirati nastavak izgradnje autoceste. Od prethodnika je naslijedila punu a nasljednicima }e, po svemu sude}i, ostaviti praznu kasu! (A.M.)
Damir Had`i}
Asima i Ivica Osim, @eljko Kom{i} i Neboj{a Radmanovi} 13.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
5
Iluzije:Iluzije.qxd
13.12.2012
7:14
Page 6
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
PITANJE MEDIJSKE SLOBODE I RESTRIKCIJE Pi{e: SENAD AVDI]
Indijska useljenica, majka troje djece, digla je ruku na sebe i ostavila beskrajno tešku hipoteku na moderno novinarstvo: dokle se smije ići u poslovima koji su opće naravi, gdje su granice između javnog i i privatnog, sa čime se smije eksperimentirati, šta se, u “datom trenutku“, smije dirati, a šta se, ni za živu glavu, ne bi smjelo iz kraljevske citadele
S
tra{na je, ~udovi{no okrutna, bezobzirna i, na koncu, tragi~na pri~a od pro{le nedjelje: dvoje, provjereno, popularnih, omiljenih i rado slu{anih radijskih novinara iz Australije, na prevaru, la`nim predstavljanjem su “iznudili“ saznanja iz prve ruke, telefonskim pozivom od de`urne medicinske sestre u Londonu. Nije se ba{ taj investigativni “projekat“ odvijao uskla|eno s konvencionalnim, uobi~ajenim tehnikama novinarskog ratovanja sa autokratskim mo}nicima. Nakon {to se uvjerila da je nisu zvali princ Charles i Kraljica, kako su se australijski radijski novinari {ereti predstavili, nego obijesni novinari zajebanti iz Australije, sirota medicinska sestra se ~asno i po{teno, sa povi{enim osje}ajem za samokriti~nost i odgovornost svake vrste, /samo/ubila. Indijska useljenica, majka troje djece, digla je ruku na sebe i ostavila beskrajno te{ku hipoteku na moderno novinarstvo: dokle se smije i}i u poslovima koji su op}e naravi, gdje su granice izme|u javnog i i privatnog, sa ~ime se smije eksperimentirati, {ta se, u “datom trenutku“, smije dirati, a {ta se, ni za `ivu glavu, ne bi smjelo iz kraljevske citadele. (Ima jedna zgodna, pa ~ak i da je neta~na, savr{ena pri~a: Pita o~ajni princ Charles ambasadora Bosne i Hercegovine u Londonu {ta da radi sa dokazano nesta{nom `enom, a ambasador M uhamed Filipovi} mu stru~no obja{njava: “Dragi Charlese, najva`nije je da se, u osnovi, ne zahaterite materi, Elizabeti Drugoj. Ona je je jedna divna i bri`na osoba“.) [ta je koga briga da li je kraljevska mladenka Kate Midlleton, supruga princa Williama, trudna? Ko je tu temu, krajnje delikatnu i rigorozno obiteljsku, privatnu dakle, uop}e u planetarni medijski prostor nametnuo? Ko nam se to poigrava sa va`nim dru{tveno-akademsko-socijalnim “kontroverzama; {to
odgovornost na novinarima, kako australijskim, tako na ovim na{im lokalnim linkovima.
M
o`e biti da je poduga~ak, za lokalne balkanske teorije i pozitivne zakonske okvire prez ahtjevan, pretenciozan moj test nastao u antikuropcijskom transu: “[ta ste bili, prije nego {to ste bili ni{ta?!“ Pi{e dakle profesorica Svetlana Slap{ak, povodom spektakularno-glamurozne inauguracije najnovijeg britanskog kraljevskog para: “Obi~na ku}a, sa recimo troje odrasle nezaposlene dece, ocem na socijalnoj pomo}i i majkom na le~enju od droga, treba da se ukrasi zastavicama, vezenim jastu ~i}ima sa likovima kraljice, njenog mu`a, njihove dece, kuhinjskim krpama sa likovima princa koji za zabavu obla~i uniformu SS oficira, ~etkama za su|e sa dr{kama - glavama princa i supruge mu princeze, ogrlicom za psa sa motivom krune, ~ajnikom i {oljama sa slikama Vindzora, opet kraljice i njenog mu`a, na stolu treba da su jubilejni sir, {unka, buter i sve drugo u jubilejnoj ambala`i (malo skuplje ali od srca), svi ~lanovi porodice treba da nose majice sa istim slikama, nakit, a kada nastane potreba, u kupatilu }e na}i toaletni papir sa britanskim kraljevskim motivima. Sa malo druga~ijeg duha, porodica bi mogla da kupi otira~ za noge na ulaznim vratima sa motivom britanske krune; ostaje girlanda zastavica za sve prostorije, luster sa bojama kraljevske ku}e, kecelja za doma}icu sa duhovitim britanskim tekstom — recimo ‘Dr`ite se mirno i stavite ~ajnik na vatru’, patike sa motivom zastave, pe{kiri, papu~e, teku}i sapun sa britanskom ru`om i slikom kraljice, i, skoro sam zaboravila — posuda za jelo za pravu britansku ma~ku.
Otkriveni nosioci i podstreka~i kriminala u Federacij nam britansku kraljevsku obitelj ocrni{e? “Novinaristrvinari, nesmiljeni medijski magnati - provjereni le{inari? Hm, ne bih se zakleo da je (ba{ sva) 6
S
em ku}nog ure|enja, porodica jedva ~eka da u~estvuje na zabavi bloka, ulice ili celog sela, na koju }e svi doneti pone{to — Viktorijin sendvi~, SLOBODNA BOSNA I 13.12.2012.
Iluzije:Iluzije.qxd
13.12.2012
7:15
Page 7
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
KULTURA MONOLOGA Dokle se smije i}i u poslovima op}e naravi
znani kola~ sa marmeladom od ribizla, napitak od jagoda, sendvi~e umotane u servijete sa motivom zastave. A onda }e svi zapiti pomo}u jubilejnog piva”.
P
reletim, ~askom, informativno kroz “socijalnu prozu“ Charlesa Dickensa, najve}eg pisca iz viktorijanske epohe: ni{ta se su{tinski i strukturalno u konzervativnom poretku nije promijenilo. Taj se moral, licemjerni, nije promijenio ni do dan danas; standardizirane dogme i ustaljene norme ljudskih prava i, naro~ito, sloboda. @ao mi je, iskreno mi je `ao, i australskih novinara koji su “na kvarnjaka“, la`no se predstavljaju}i, zloupotrijebili prostudu{nu medicinsku sestru, osobito sam ganut sudbinom zlosretne medicinske trudbenice koja je sama sebi izrekla najte`u kaznu - samoubistvo. Primjer/slu~aj australijskih novinara, koji su na manje-vi{e neprimjeren, represivan, na~in iskoristili novinarski status i privilegije otvorio je va`nu, te{ku temu. Treba o njoj razmi{ljati oprezno, odgovorno politi~ki i strana~ki neobojeno, dakle hladno nepotkupljivo. Da sam ja novinar australisjkog radija, a nisam,
ciji:Tihi}ev nepoznati donator i Lagumd`ijin punac iz sjene! sre}om, nego sam hroni~ar lokalnog, ograni~enog, karaktera i spektra, ovako bih otpo~eo jutro{nji, za{ti}eni dijalog: “Predsjedni~e svih planetarno unesre}enih Bo{njaka Sulejmane Tihi}u, ko vam je uplatio pola miliona maraka za stan u 13.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
Impoprtane centru i da li vas je stid?“ Zanimljiv bi mi bio odgovor na pitanje kako penzioner Fahrudin Radonja, valjda jedan od najstarijih starih deviznih {tedi{a, zetu Zlatku Lagumd`iji, kad mu usfali para, uspijeva nabaviti sto-dvjesto hiljada maraka. 7
Iluzije:Iluzije.qxd
13.12.2012
1:38
Page 8
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 6. DECEMBAR Presko~io sam sino}, ali jutros nisam nipo{to ni smio ni mogao: njema~ki SKY SPORT najtemeljitije pokriva utakmice nogometne Lige prvaka. U Italiji, na Berlusconijevoj televiziji, ve} godinama je komentator ZVONIMIR BOBAN. Na “Al Jazeeri sportu“ kooptirali su, preoteli od BBC-ja veli~anstvenog GARYJA LINEKERA. Nijemci sino} anga`irali dvojicu vrhunskih nogometnih autoriteta: FRANZA BECKENBAUERA i HASANA SALIHA MID@I]A. Da, da, onoga Hasana, “Cickovog malog“ iz Jablanice...
PETAK, 7. DECEMBAR Sjajan dokumentarac, davno snimljen, o pokojnom VLADI GOTOVCU, piscu, politi~aru, istinskom, autenti~nom intelek-
Ka`e neki dan neki bespredmetni hrvatski sportski komentator komentiraju}i utakmicu rimskog Lazija: “Na klupi Lazija je hrvatski trener Vladimir Petkovi}, ro|en u Sarajevu, igrao za istoimeni klub, koji je uspje{nu trenersku karijeru po~eo u [vicarskoj... Jedno vrijeme je radio i u Caritasu...“ [to zna~i da je Hrvat sa dna face...
NEDJELJA, 9. DECEMBAR “Gleda{ li profesora Zorana Paji}a na BHT-u?“, uznemireno me pita prijatelj pravni znalac. “Ni slu~ajno; gledam Leonarda Messija protiv ‘Betisa’ na Al Jazeera sportu“, odgovorim brzopotezno da obojici skratim muke. Čim ZORAN PAJI], predratni profesor me|unarodnog prava na Pravnom fakultetu u Sarajevu, poslijeratni reformator pravosu|a uposlen u britansko-{pijunskom OHR-ovom uredu PADDYJA ASHDOWNA, kona~no napi{e neku knjigu, knji`icu, bilo {ta, sa zadovoljstvom }u je pro~itati. Do tada }u njegovo brbljanje po medijima, koje, navodno ima te`inu strukturalnog “`argona autenti~nosti“ tretirati upravo tako — kao presipanje iz {upljeg u razno...
PONEDJELJAK, 10. DECEMBAR
tualcu prvi put gledam na Tre}em kanalu Hrvatske televizije. Pri~a hrvatski Mandela kako je nakon izlaska (prvog) sa ~etvorogodi{nje robije gdje su ga komunisti~ke vlasti poslale nakon Hrvatskog prolje}a (1972.) oti{ao da svoja jeziva uzni~ka iskustva prenese MIROSLAVU KRLE@I. Stari majstor oportunizma nije do kraja vjerovao Gotovcu i dobronamjerno ga posavjetovao da se u budu}em javnom radu malo pripazi, da priko~i sa jogunastim nacional-romanti~arskim tlapnjama. Nakon mudrih, neposlu{anih savjeta Klasika sa Gvozda, Krle`e, Vlado Gotovac je ponovo uhap{en i odle`ao dodatne dvije godine zatvora u Lepoglavi. “Oprezan ~ovjek“, citira Gotovac supatnika Aleksandra Sol`enjicina, “nije nikakav ~ovjek“...
U`asan nemar prema novinskim ~ituljama brojne mi je nevolje nanio, u~vrstio mi hroni~nu gri`nju savjesti. Tako tek danas, u ju~era{njim dnevnim novinama na|oh smrtovnicu koju je pisac MILJENKO JERGOVI] objavio povodom sedam dana od smrti svoje majke. A preko vikenda ~itao sam Miljenka u novinama (Jutarnji list), gledao na televiziji (HRT)... Sve
8
UTORAK, 11. DECEMBAR Svi ne{to okolo laprdaju kako je NELE KARAJLI] sa srspkom verzijom Top liste nadrealista pokazao da je u “stvarala~koj
krizi“, “zamoru materijala“; Nele, naime, nikada nije bio duhovit, a male su {anse da to postane. Zaklju~imo ve~eras DINO [ARAN, {ef benda Letu [tuke, i ja, mo`da izmi{ljam, ali ne previ{e i ne zlonamjerno, da objektivno postoji kriza sarajevske poprock muzi~ke doktrine, za {to smo svi podjednako odgovorni. Bacim na papir mogu}u uspje{nicu: pjevaju Dino [aran i Edo Majka: “Tebi, Edo Majko misli letu, letu misli, letu {tuke, letu {tuke, leti Let tri.“ Ispri~am tu fantazmagoriju jednom nepopravljivom ~uvaru “sarajevskog duha“, a on }e: “A zamisli: usred pjesme javi se preko radio-amatera biv{i spin doktor SDP-a REUF BAJROVI] iz Amerike i poru~uje Zlatku Lagumd`iji: Iz daleka primi pozdrav od jedinog svoga spina.“
SRIJEDA, 12. DECEMBAR
SUBOTA, 8. DECEMBAR Kvarni su i neu~inkoviti, potencijalno maligni medijsko-sportski nacionalni manevri, licitiranja, bavljenja, vabljenja... koja se na relaciji ZAGREB-SARAJEVO vode oko 16-godi{njeg dje~aka ALENA HALILOVI]A. Za koju }e ovaj sjajni, nedvojbeno daroviti klinac nacionalnu vrstu igrati, Hrvatsku, ili BiH, postalo je ~vori{te regionalnih prijepora, nesuglasica, te`e od dva glupa, besperspektivna jadransko-jaranska otoka ([kolja)...
Bernhard: MOJE NAGRADE. Pi{e ogromni pisac pred dodjeljivanje jedne od milion nagrada, a ja ~itam u kafani u kojoj preko puta sjedi MIRA FURLAN, predivna, otmjena, malo smrznuta: “ Na hladno}i jasno}a postaje kristalno jasna“...
znam, i koje je nagrade dobio i ko mu je uru~io, osim {to ne znam najva`nije, jedino bitno - da mu je mama umrla. A poznavao sam `enu. Hladno je jutros, u`asno je hladno, ~itam ju~era{nju ~itulju i dana{nju knjigu koju sam nabavio nakon {to sam u jednom Miljenkovom tekstu pro~itao da je prevedena/objavljena u Beogradu: Thomas
“Dva najperspektivnija moja dugogodi{nja saradnika, kojima sam namjeravao povjeriti Slu`bu, bili su ZDRAVKO TOLIMIR i FIKRET MUSLIMOVI]“, kazao je u televizijskom intervjuu biv{i {ef KOS-a Aleksandar Aca Vasiljevi}. Danas je Tolimir u Haagu presu|en za dvostruki genocid, u~e{}e u udru`enom zlo ~ina~kom projektu. Prije izricanja presude Tolimir se nekoliko puta prekrstio, nakon izricanja kazne (do`ivotna robija) jo{ nekoliko puta. Red bi bio da mu njegov biv{i kolega “perspektivni Muslimovi}“ koliko sutra, prou~i, na sebi svojstven na~in Fatihuzadu{nicu... SLOBODNA BOSNA I 13.12.2012.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
12.12.2012
21:08
Page 2
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd
13.12.2012
1:01
Page 10
MINI MARKET BUDIMLI]U SMRKLO, POLICIJI SVANULO
Sarajevski specijalci demonstrirali zavidnu vje{tinu na policijskom takmi~enju u SAD-u Policajci Jedinice za specijalisti~ku podr{ku MUP-a Kantona Sarajevo uspjeli su zauzeti visoko tre}e mjesto me|u me|unarodnim ekipama koje su sudjelovale na presti`nom i iznimno zahtjevnom policijskom takmi~enju SWAT Round –Up International u Orlandu, u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama. Sarajevski su specijalci u ukupnom poretku (gdje se takmi~e i doma}i policajci i gosti iz cijelog svijeta) osvojili osamnaestu poziciju i me|u najbolje su rangiranim ekipama izvan SAD-a. Ekipa specijalne policijske jedinice se u Sarajevo vra}a u ~etvrtak (13. decembra) i kolege im ve} spremaju veseli do~ek. No, gotovo je posve nepoznato da su specijalci u Ameriku otputovali u posljednji ~as, i to zahvaljuju}i smjeni prethodnog kantonalnog ministra policije Muhameda Budimli}a. Iako mu je policijski komesar Vahid ]osi} jo{ krajem oktobra uputio dopis, biv{i je ministar Budimli} uporno odbijao da Muhamed Budimli}
DARABO[ NA DOBO[
Davor Daraboš prva žrtva afere koja već dugo vremena potresa HT Mostar Doskora{nji izvr{ni direktor za nepokretnu mre`u i ~lan Uprave Hrvatskih telekomunikacija Mostar Davor Darabo{ prva je `rtva marketin{kih afera koje godinama potresaju tu kompaniju. Nakon {to je ljetos progla{en glavnim krivcem za skandalozni ugovor sa sarajevskom marketin{kom agencijom Via Media, Darabo{ je prije nekoliko dana, odlukom Uprave Hrvatskih telekomunikacija iz Zagreba, naprasno povu~en iz BiH. Budu}i da su dioni~ari HT-a Mostar protiv Darabo{a jo{ ranije podnijeli kaznenu prijavu, doskora drugi ~ovjek Uprave Eroneta karijeru }e, kako doznajemo, nastaviti izvan svoje mati~ne tvrtke. Na mjesto Davora Darabo{a u HT-u Mostar dolazi novi direktor Jerko Dumani}, koji u`iva punu podr{ku poslovodstva T-HT-a iz Zagreba. Sude}i, me|utim, prema dosada{njem toku istrage koju protiv menad`menta HT-a Mostar vodi Tu`iteljstvo Hercegova~ko-neretvanske `upanije, ~ini se kako prvoosumnji~eni Stipe
Prli} i Zoran Bakula nemaju razloga za brigu. Njih se dvojica, naime, sa tu`iteljem Predragom Tomi}em jo{ uvijek sastaju u mostarskim restoranima, a ne u slu`benim prostorijama Tu`iteljstva?! (S.M.)
SUD, ZBUNJEN, NORMALAN
Općinski sud Sarajevo, prije okončanja sudskog spora, vratio Bakira Hadžiomerovića na bivše radno mjesto Op}inski sud u Sarajevu donio je rje{enje kojim se u slu~aju sudskog spora “Bakir Had`iomerovi} protiv FTV-a“ odre|uje privremena mjera osiguranja i nala`e FTV-u da do okon~anja sudskog postupka Had`iomerovi}a vrati na poziciju odgovornog urednika za tv program i multimediju s koje je smijenjen u junu ove godine. Drugim rije~ima kazano, sudski postupak koji je protiv FTV-a pokrenuo Had`iomeriovi} nije okon~an, no Sud je i
10
Davor Darabo{
prije okon~anja spora vratio Had`iomerovi}a na staro radno mjesto. Presuda Op}inskog suda Sarajevo, gle ~uda!, podudarila se s po~etkom ofanzive koju je SDP pokrenuo s ciljem ponovnog ovladavaja FTV-om. Ve} je smijenjen postoje}i a imenovan novi, privremeni Upravni odbor FTV-a, koji je dobio zadatak da ve} na prvoj sjednici smijeni direktora FTV-a D`emala [abi}a i na njegovo mjesto instalira Bakira Had`iomerovi}a! (M.A.) SLOBODNA BOSNA I 13.12.2012.
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd
13.12.2012
1:02
Page 11
MINI MARKET Priredila: Ma{a ]osi}
PRO ET CONTRA
Odobravate li postupak nove parlamentarne većine koja je smijenila UO FTV-a? ISMET OSMANOVI] Predsjednik Kluba SDA u Parlamentu FBiH
NE Apsolutno sam protiv jer se radilo samo o tome da SDP `eli da FTV stavi pod svoju politi~ku kontrolu kako bi promovisao svoje strana~ke ciljeve.
MARIJA PUTICA Profesor na FFMO
NE
Generalni sekretar Udru`enja BH novinari
NE Smatram da nisu imali nijedan valjan argument za smjenu ovog UO ve} su politi~ki svoje motive i `elju da upravljaju FTVom preto~ili u neargumentovane optu`be o kriminalnom pona{anju ~lanova UO FTV-a.
BESIM SPAHI] Profesor na FPN-u
NE Stranke se previ{e mije{aju i ne mo`e parlamentarna ve}ina mijenjati upravni odbor uz argument da ni{ta ne valja, a svi znamo da ni ranije nije valjalo. Javni servisi znatan dio normativa koji su propisani ne obavljaju kako treba, ali nikog nije briga jer `ele da imaju pod kontrolom
sve medije i da tako dalje {ire nedemokratsku atmosferu.
SENKA KURT Urednica na RSG-u
NE Mi{ljenja sam da je svako zadiranje u medije i ograni~avanje medijskih sloboda neprihvatljivo. Pitanje od milion dolara je za koga se i u ~ije ime mijenja Upravni odbor.
JASENKO SELIMOVI] [ef Kluba SDP-a u Parlamentu FBiH
DA Parlamentarna ve}ina postupila je u skladu sa Zakonom o FTV-u i u skladu sa svojim pravima kao osniva~a FTV-a. Na ovaj na~in parlamentarna ve}ina dovodi u zakonske okvire rad UO FTV-a.
RAVNOTE@A NEMO]I
Niti }e federalni premijer Nik{i} smijeniti osam ministara, niti }e osam ministara smijeniti Nik{i}a Federalni premijer Nermin Nik{i} slu`beno je inicirao smjenu osam ministara iz reda SDA, HSP-a i NS Radom za boljitak a, zauzvrat, osam ministara ~iju smjenu tra`i Nik{i} zatra`ilo je smjenu federalnog premijera protiv koga su pokrenuli i krivi~nu prijavu zbog “zloupotrebe ovlasti“. Ishod obje inicijative ve} je poznat - niti }e Nik{i} smijeniti osam ministara, niti }e osam ministara smijeniti Nik{i}a. U prvom slu~aju prepreka je predsjednik Federacije BiH @ivko Budimir, a u drugom slu~aju prepreka je dopredsjednik Federacije Svetozar Pudari}. Rezultat obje inicijative bit }e dodatno zao{travanje politi~ke krize u Federaciji BiH, koja }e, kako stvari stoje, biti razrije{ena tek za dvije godine, na parlamentarnim izborima! (M.A.) Nermin Nik{i}
by MARIO BRANCAGLIONI
V
SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO
Du`nost Parlamenta Federacije kao osniva~a Radio-televizije jest da aktivno, putem svoje komisije za informiranje, komisije za finansije i oba doma parlamenta, pomogne u radu i razvoju FTV-a. Negativna revizorska mi{ljenja koja oni spominju su i odgovornost parlamenta kao osniva~a a ne samo FTV-a.
BORKA RUDI]
izdvoji novac za avionske karte i smje{taj policajaca u Americi. Na njihovu sre}u, problem je rije{en odmah nakon {to je Muhameda Budimli}a zamijenio novi ministar Nermin Pe}anac, koji je zajedno sa komesarom ]osi}em ispratio sarajevske specijalce na takmi~enje u SAD, a oni se vratili svijetla obraza. (S.M.)
13.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
11
Tolimir:TEKST osnova.qxd
12.12.2012
23:18
Page 12
ZDRAVKO TOLIMIR: PRESUDA U SKLADU SA “BO@IJOM VOLJOM”
Prva ha{ka presuda kojom je, pored Srebrenice, i zlo~in u @epi kvalificiran kao
GENOCID 12
SLOBODNA BOSNA I 13.12.2012.
Tolimir:TEKST osnova.qxd
12.12.2012
23:18
Page 13
JO[ JEDNA DO@IVOTNA KAZNA ZBOG GENOCIDA PO^INJENOG U BiH
Čovjeka kojeg su svjedoci tokom suđenja u Haagu opisali kao “desnu ruku” Ratka Mladića, njegove “oči i uši”, Sudsko vijeće osudilo je za genocid. Ovo je prva presuda kojom se detaljno opisuju zločini počinjeni nakon pada Žepe. Sudije su genocidom proglasile i ubistva trojice lidera u Žepi, što je presedan u dosadašnjoj praksi. Naša saradnica ukazuje na najznačajnije dijelove presude Zdravku Tolimiru u Haagu Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]
H
a{ki tribunal izrekao je nepravosna`nu presudu kojom se Zdravko Tolimir, pomo}nik komandanta Glavnog {taba Vojske Republike Srpske (VRS) i na~elnik sektora za obavje{tajno-bezbjednosne poslove, osu|uje na do`ivotnu kaznu zatvora. Ovo je tre}a nepravosna`na do`ivotna presuda za Srebrenicu. Prije Tolimira istu kaznu sudije su dosudile Vujadinu Popovi}u, pomo}niku na~elnika za bezbjednost u Drinskom korpusu VRS, te Ljubi{i Beari, na~elniku za bezbjednost Glavnog {taba VRS. Zdravko Tolimir osu|en je, pored ostalog, i za ubistva Mehmeda Hajri}a, Avde Pali}a i
Amira Imamovi}a, zlo~in koji je tako|er okarekterisan kao genocid. Vije}e je obrazlo`ilo da su, ve}inom, donijeli zaklju~ak da ”iako se radi samo o trojici ljudi, s obzirom na veli~inu enklave @epa”, oni predstavljaju “jezgro njenog civilnog i vojnog rukovodstva.” Tako|er su zaklju~ili da je ubistvo Avde Pali}a, “zbog njegovog statusa branioca”, trebalo poslu`iti kao simbol da nema nade za opstanak stanovni{tva u enklavi.
JEDNAK MLADI]U Zdravko Tolimir je, prije nego {to je sudija izrekao presudu, rekao kako se nada da }e presuda biti “u skladu sa Bo`ijom voljom”, te se nekoliko puta prekrstio prije nego je sudija pro~itao zaklju~ke Vije}a. Na osnovu iznesenih dokaza, “van razumne sumnje”, Sudsko vije}e je Toli-
NAVODI IZ PRESUDE
“Nepopravljive posljedice koje su zločini ostavili na žrtve i odgovornost optuženog za njihovu patnju moraju se uzeti u obzir” “Ocjenjuju~i te`inu krivi~nog djela, suda~ka ve~ina je naro~ito uzela u obzir doprinos optu`enog stravi~nim masovnim strijeljanjima hiljada mu{karaca i dje~aka u okviru organizovane operacije koja je imala za cilj uni{tenje bosanskog muslimanskog stanovni{tva. Ona je, dalje, uzela u obzir krajnju patnju otprilike 30.000-35.000 `ena i djece koji su prisilno uklonjeni iz te dvije enklave, kao i to da oni ni do danas nisu u stanju da vode normalan i konstruktivan `ivot. Nepopravljive poslje dice koje su ti zlo~ini ostavili na `rtve i odgovornost optu`enog za njihovu patnju moraju se uzeti u obzir. Kada je rije~ o ote`avaju~im okolnostima, suda~ka ve~ina je naro~ito imala u vidu visoki ~in optu`enog i njegov klju~ni
13.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
polo`aj u Glavnom {tabu VRS; njegovu du`nost i propust da obezbijedi sigurnost hiljada ratnih zarobljenika nakon pada Srebrenice; njegovo svjesno i aktivno u~e{~e i klju~nu ulogu u dva udru`ena zlo~ina~ka poduhvata; i to da je optu`eni zloupotrijebio svoj polo`aj prikrivaju~i po~injene zlo~ine. Suda~ka ve~ina je razmotrila vi{e olak{avaju~ih faktora, me|utim nije im pridala nikakvu te`inu, izuzev dobrog vladanja optu`enog tokom pritvora i nakon po~etka glavne rasprave. Suda~ka ve~ina napominje, me|utim, da bi takvo vladanje trebalo da bude uobi~ajeno i, imaju~i u vidu opstrukcionisti~ko pona{anje optu`enog u predpretresnom postupku, tom njegovom dobrom vladanju ne pridaje veliku te`inu.”
mira proglasilo krivim za: genocid, udru`ivanje radi vr{enja genocida, zlo~in protiv ~ovje~nosti, te kr{enje zakona i obi~aja ratovanja, odnosno za istrebljenje, ubistva, progone i ne~ovje~no postupanje prisilnim premje{tanjem. Donose}i presudu, Vije}e je uzelo u obzir njegovu funkciju, te ~injenicu da je znao o svim de{avanjima na terenu tokom akcija u Srebrenici i @epi. “On je bio jedan od sedmorice pomo~nika komandanta u Glavnom {tabu, a njegov neposredni starje{ina bio je komandant Glavnog {taba Ratko Mladi}, s kojim je imao izrazito blizak odnos. Mladi} se ~esto konsultovao sa optu`enim prije dono{enja neke odluke i smatrao ga je dijelom svojeg, citiram, ‘naju`eg jezgra’.” Tokom su|enja svjedoci su Tolimira opisali kao Mladi}evu “desnu ruku”, njegove “o~i i u{i”, te rekli da je bio “prije jednak” Mladi}u negoli njegov pot~injeni. Tolimir je, zaklju~uje dalje Vije}e, bio odgovoran za provo|enje svih Mladi}evih naredbi vezanih za bezbjednost i obavje{tajni rad. “Jedan od njegovih najzna~ajnijih zadataka bio je da sprije~i curenje informacija i, kako je opisao jedan svjedok, prikrivanje stvarnih namjera VRS”, navodi se u presudi te dodaje kako je Tolimir bio odgovoran i za postupanje prema ratnim zarobljenicima i njihovo zato~eni{tvo. Sudije su zaklju~ile da je Tolimir bio sau~esnik udru`enog zlo~ina~kog poduhvata za prisilno uklanjanje stanovni{tva iz Srebrenice i @epe, te da je postao u~esnik udru`enog zlo~ina~kog poduhvata za ubijanje vojno sposobnih mu{karaca iz Srebrenice “najkasnije 13. jula poslijepodne”.
ZLO^INI U @EPI Pored ostalog, Tolimir bio taj koji je izdao naredbu da se “uni{te” svi zarobljenici u @epi, a od 25. do 27. jula je komandovao operacijom prisilnog iseljenja “hodaju}i unaokolo s pi{toljem uperenim uvis, zastra{uju}i tu bespomo}nu grupu prete`no `ena, djece i staraca.” “Optu`eni je podsticao kori{tenje pogrdnih naziva ~ime je raspirivao etni~ku mr`nju me|u pripadnicima snaga bosanskih Srba, {alju}i na taj na~in poruku da su bosanski muslimani ljudi manje vrijednosti””, smatraju sudije. “Jedini razumni zaklju~ak do kojeg je suda~ka veina mogla do~i na osnovu cjelokupnog dokaznog materijala jeste da optu`eni ne samo da je znao za genocidnu namjeru drugih ve~ je i sam posjedovao..” Nakon pada Srebrenice, 11. jula 1995. godine, po~ela su masovna ubistva i progoni civila, a po naredbi Glavnog {taba poduzete su sve aktivnosti da se ti zlo~ini prikriju. “@rtve iz skladi{ta u Kravici, poubijani u Orahovcu, na brani u Petkov- 13
Tolimir:TEKST osnova.qxd
12.12.2012
23:18
Page 14
ZDRAVKO TOLIMIR: PRESUDA U SKLADU SA “BO@IJOM VOLJOM” cima, u Kozluku, na ekonomiji Branjevo i u Pilici - koji su svi nakon ubistava bili pokopani - ponovno su otkopani i zatim pokopani u sekundarnim grobnicama - da ih nabrojimo samo nekoliko - kod puta za Hod`i~e, kod puta Snagovo-Lipje i na ukupno 12 grobnih lokaliteta uz Čan~arski put. Nekolicina podre|enih ovog optu`enog, uklju~uju~i Bearu i Popovi~a, igrala je centralnu ulogu u toj operaciji””, zaklju~ilo je Vije}e.
MOGU]NOST @ALBE U napadu na @epu kori{ten je isti obrazac, a ve}im dijelom su u~estvovale i iste jedinice. Dok su snage VRS napadale, stanovni{tvo se u panici kretalo ka okolnim brdima poku{avaju}i na}i put do slobodne teritorije. Dana 13. jula predstavnici VRS, me|u kojima i Tolimir, sastali su se sa Ratnim predsjedni{tvom @epe, me|u kojima su bili i Pali}, Imamovi} i Hajri}, te ih obavijestili da je “primjena vojne sile jedina alternativa ‘evakuaciji’ stanovni{tva””. Od 14. jula po~inju napadi na taj gradi}, te potraga za civilima koji se skirivaju u {umi. Jo{ jedan sastanak odr`an je 19. jula, a pet dana kasnije, predstavnici @epe primorani su potpisati sporazum o razoru`avanju ABiH u enklavi i o
O^I I U[I UDRU@ENOG ZLO^INA^KOG PODUHVATA Svjedoci na su|enju Tolimira opisivali su ga kao Mladi}evu “desnu ruku”
GENOCIDNA NAMJERA: “Jedini razumni zaključak do kojeg je sudačka večina mogla doči na osnovu cjelokupnog dokaznog materijala jeste da optuženi ne samo da je znao za genocidnu namjeru drugih več je i sam posjedovao.” “evakuaciji“ civila. Pod direktnim nadzorom Tolimira, utvrdilo je Vije}e, od 25. do 27. jula, te~e ova operacija tokom koje je skoro 4.400 `ena, djece i starijih osoba prisilno uklonjeno iz @epe. Vije}e je zaklju~ilo da civili u @epi, kao i u
Poto~arima, nisu imali izbora, “o njihovoj sudbini su odlu~ili drugi”. Svi koji su zato~eni, prije nego {to su pogubljeni, maltretirani su i dr`ani u zato~eni{tvu, “pa sve do trenutka ubistva, ti ljudi su psovani i izlagani poruzi, a ~esto i
DVIJE I PO GODINE SU\ENJA
Tolimir tražio da bude oslobođen smatrajući da tužilaštvo nije dokazalo njegovu krivicu Tolimir je optu`en 2005. godine zajedno sa jo{ sedmoricom biv{ih visokih zvani~nika vojske i policije RS. Godine 2006., njegova optu`nica je izdvojena. Uhap{en je tek 31. maja 2007. godine, negdje na granici BiH i Srbije. Po pojavljivanju pred Sudom, odbio je da se izjasni o
14
krivici, ali je nakon okon~anja procesa tra`io da bude oslobo|en smatraju}i da tu`ila{tvo nije dokazalo njegovu krivicu. Su|enje, tokom kojeg se sam branio, trajalo je dvije i po godine, po~ev{i u februaru 2010. godine, a okon~ano je u augustu ove godine.
tu~eni zbog pripadnosti islamskoj vjeri. Neki su bili prisiljeni da pjevaju srpske pjesme ili izvikuju prosrpske parole neposredno pred svoju smrt. Vije}e je zaklju~ilo da zlostavljanja kojem su bili izlo`eni ti ljudi dosti`u takvu te`inu da se mogu okvalifikovati kao te{ke tjelesne i du{evne povrede i predstavljaju djela genocida..” Prisilno premje{tanje civila, neposredno prije ubistva trojice najistaknutijih rukovode~ih ljudi @epe, prema ovom Vije}u “jeste ~inilac koji potkrepljuje vecinski zaklju~ak o postojanju genocidne namjere”.. “Suda~ka ve}ina je zaklju~ila da je u slu~aju @epe uklanjanje njenog civilnog muslimanskog stanovni{tva, uni{tenje njihovih domova i d`amije i ubijanje trojice najistaknutijih vo|a u~injeno sa ciljem da se osigura da bosansko muslimansko stanovni{tvo ove enklave vi{e ne}e mo}i da se obnovi. Usljed toga suda~ka ve}ina je zaklju~ila da su Mehmed Hajri}, Avdo Pali} i Amir Imamovi} ubijeni u namjeri da se uni{ti ovo stanovni{tvo.” Tako|er je zaklju~eno da patnje `ena, djece i starijih dosti`u takvu te`inu da mogu da se okvalifikuju kao te{ke tjelesne i du{evne povrede “i kao takve predstavljaju genocid”.. Tolimir ima mogu}nost `albe na ovu presudu. U dosada{njoj praksi, samo u slu~aju Milana Luki}a drugostepeno vije}e je potvrdilo do`ivotnu presudu, ali se o~ekuje da bi isto moglo uraditi u slu~aju Popovi}a i Beare. SLOBODNA BOSNA I 13.12.2012.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
12.12.2012
21:10
Page 4
Misko:TEKST osnova.qxd
12.12.2012
23:52
Page 16
RASPAKIVANJE MIROSLAVA MI[KOVI]A REGIONALNI PARTNERI, SAVEZNICI ZA BOLJU BUDU]NOST Miroslav Mi{kovi}, pritvorenik u Srbiji, i Fahrudin Radon~i}, ministar sigurnosti u Bosni i Hercegovini
SLOM IMPERIJE STE^ENE NA BIJELOM PRAHU Najbogatiji Srbin Miroslav Mišković, vlasnik Delta holdinga, i njegov sin Marko uhapšeni su sredinom nedjelje sa još sedam bliskih saradnika koji su im omogućili da preko privatizacije putarskih preduzeća u Srbiji nezakonito dođu do 30 miliona eura; naš list ekskluzivno donosi spisak poslova na kojima je Miroslav Mišković sarađivao sa narkobosom Darkom Šarićem, a koji su predmet opsežnih istraga srbijanske policije Pi{e: MIRHA DEDI]
O
no o ~emu se danima spekulisalo u beogradskoj ~ar{iji dogodilo se 12. decembra rano ujutru: najve}i srbijanski tajkun, vlasnik Delta holdinga Miroslav Mi{kovi} i njegov sin Marko su uhap{eni jer su
16
privatizacijskim malverzacijama putarskih firmi stekli preko 30 miliona eura. Me|utim, kako saznajemo od dobro upu}enog izvora iz MUP-a Srbije, ovo je tek po~etak “raspakivanja” Mi{kovi}evog kriminala. Tu`ila{tvo za organizovani kriminal pokrenu}e paralelno s ovim krivi~nim postupkom i finansijsku istragu protiv Mi{kovi}a za vi{e mahinacija koje je po~inio posluju}i sa narkobosom Darkom [ari}em.
Ameri~ke finansijske vlasti dostavile su srbijanskom tu`ila{tvu i policiji izvje{taje o sumnjivim milionskim transakcijama u koje je umije{an najbogatiji Srbin Miroslav Mi{kovi}. Obimna dokumentacija iz SAD-a dostavljena je na zahtjev istra`itelja i uglavnom se odnosi na kontakte Mi{kovi}evih offshore kompanija s firmama iza kojih se krije odbjegli narkobos Darko [ari}. SLOBODNA BOSNA I 13.12.2012.
Misko:TEKST osnova.qxd
12.12.2012
23:53
Page 17
FINALNI OBRA^UN DR@AVE PROTIV NAJVE]EG SRPSKOG TAJKUNA Foto: VIJESTI
Vlasnik Nibens grupe Milo \ura{kovi} je prije nekoliko dana tako|e saslu{an u policiji. Tom prilikom je, kako na{ list saznaje, u Upravi kriminalisti~ke policije potvrdio da su Mi{kovi} i njegov sin Marko li~no umije{ani u sumnjive milionske poslove Preduze}a za puteve Ni{ i Preduze}a za puteve Beograd! Sin Miroslava Mi{kovi}a, podsjetimo, poku{ao je prije nekoliko dana da privatnim avionom otputuje u London, ali ga je policija u tome sprije~ila i tom prilikom mu oduzela paso{. On je u policiji tako|e ispitivan nekoliko sati o vezama s narkobosom Darkom [ari}em i poslovanju s Milom \ura{kovi}em. Nasljednik najbogatijeg Srbina odbacio je sve optu`be i doslovno kazao: “Ne znam ja ni{ta, tata je odlu~ivao!”
SPREMNA PRVA OPTU@NICA PROTIV OCA I SINA MI[KOVI]A
Prvi potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vu~i} na televiziji je prije deset dana pokazao bankarski svift nalog, koji dokazuje transakciju od 3,2 miliona eura izme|u vlasnika “Delte” i narkobosa. U ovoj transakciji u~estvovala je firma Beneficiary customer, iza koje stoje [ari}i i njihova kompanija Finansial angels. Pored veza sa [ari}ima, Mi{kovi} }e morati da razjasni krajnje sumnjivo poslovanje s Milom \ura{kovi}em, s kojim je preko Preduze}a za puteve Beograd i Nibens grupe pronevjerio vi{e od 30 miliona eura!
Prema navodima krivi~ne prijave Uprave kriminalisti~ke policije, Miroslav i Marko Mi{kovi}, kao i Milo \ura{kovi}, u periodu od 2005. pa do kraja 2010. kao suvlasnici u privatizovanom Preduze}u za puteve Ni{, a preko njega i suvlasnici vi{e preduze}a za puteve, neosnovano su iz tih preduze}a izvukli oko 30 miliona eura. Od toga je Marku Mi{kovi}u pripalo oko 19 miliona eura, Milu \ura{kovi}u 10 miliona eura, a preduze}u Hemslejde, koje je u vlasni{tvu Miroslava Mi{kovi}a, 1,2 miliona eura. Zajedni~ki posao Mi{kovi} i \ura{kovi} zapo~eli su prije sedam godina kupovinom Preduze}a za puteve Beograd za 23 miliona eura koje je platila kompanija Hemslejd Miroslava Mi{kovi}a. Godinu dana kasnije u vlasni{tvo PZP Ni{ u{la je offshore kompanija Mera invest sa Holandskih Antila, koja je u vlasni{tvu Marka Mi{kovi}a, a koja je ulo`ila u dokapitalizaciju PZP Ni{ devet miliona eura i time stekla oko 48 posto akcija tog preduze}a. Novac koji je uplatila offshore kompanija iskori{ten je za vra}anje kredita Hemslejdu i tako prakti~no ostao u kompanijama pod kontrolom porodice Mi{kovi}. Sumnjivi milionski poslovi sa \ura{kovi}em samo su dio opse`ne istrage koja se vodi protiv Mi{kovi}a. Mi{kovi}u najve}i problem predstavljaju dokazi koji policiji dostavili Amerikanci, a koji direktno uka-
MI[KOVI]EVI SUMNJIVI POSLOVI KOJE ISTRA@UJE MUP SRBIJE Poslovanje firme “Delta real estate“ Privatizacija “Preduze}a za puteve” Privatizacija “Luke Beograd” Poslovanje sa Darkom [ari}em Privatizacija “C marketa” Miroslav Mi{kovi}
zuju na povezanost vlasnika “Delte” sa narkoklanom Darka [ari}a. Naime, kako na{ list saznaje, srbijanska policija ispituje jo{ bar tri posla u kojima su nai{li na dokaze da su Miroslav Mi{kovi} i njegov sin Marko poslovno sara|ivali sa klanom bra}e [ari}. To je bio klju~ni razlog nedavnog sukoba Mi{kovi}a i potpredsjednika Vlade Aleksandra Vu~i}a, koji je odlu~io da stvari istjera do kraja. Pravi razlog sukoba Vu~i}a i Miroslava Mi{kovi}a nije, kako se moglo ~itati proteklih dana u medijima, bojazan tajkuna
Mi{kovi}u najve}i problem predstavljaju dokazi koji su policiji dostavili Amerikanci, a koji direktno dokazuju povezanost vlasnika “Delte“ sa narkoklanom Darka [ari}a 13.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
17
Misko:TEKST osnova.qxd
12.12.2012
23:54
Page 18
RASPAKIVANJE MIROSLAVA MI[KOVI]A od provjera sumnjivih privatizacija u kojima je u~estvovao proteklih godina, ve} strah da bi kompanija Delta, a jo{ preciznije njegov sin Marko Mi{kovi}, mogli da budu dovedeni u vezu sa klanom Darka [ari}a. Za sada se radi na tri slu~aja u koje su, osim doma}ih istra`itelja, uklju~eni i eksperti iz Austrije i Holandije. Prva grana istrage odnosi se na pet miliona eura koje je [ari} pozajmio Marku Mi{kovi}u, druga je vezana za ulogu [ari}a u gradnji najmodernijeg beogradskog apartmanskog naselja Belvila i radu Mi{kovi}eve kompanije Delta real estate. Tre}a se odnosi na poslove Marka Mi{kovi}a i vlasnika Nibens grupe Mila \ura{kovi}a sa [ari}ima preko Preduze}a za puteve Beograd. Srbijanska policija u istrazi pranja novca Darka [ari}a uspjela je da u|e u trag dokumentaciji koja dokazuje poslovanje ovog kokainskog bosa, za kojim je raspisana Interpolova potjernica, i Marka Mi{kovi}a, sina najuticajnijeg srpskog biznismena. Istragom je utvr|eno je da [ari} pozajmio Mi{kovi}u pet miliona eura u gotovini i da mu je kasnije taj dug vra}en preko ra~una. Dug od pet miliona eura vra}en je pod formom pla}anja navodnih konsalting usluga za ispitivanje tr`i{ta u Crnoj Gori, i to u dvije transakcije vrijedne tri i dva miliona eura. Ovaj novac transferiran je sa ra~una firme Great Investments Corporation, za koju se vjeruje da posluje pod Mi{kovi}evom kontrolom, na ra~un [ari}eve kompanije “Financial Angels” registrovane u SAD-u. Dokumentacija o obje transakcije prona|ena je prije nekoliko mjeseci u kontroli koju je policija obavila u Metals banci, mati~noj banci [ari}evog poslovanja. Inspektori srpske policije koji rade na ovom slu~aju smatraju da ova transakcija predstavlja klasi~no pranje novca, koji je [ari} zaradio na {vercu i trgovini kokainom. [to se ti~e slu~aja izgradnje elitnog apartmanskog naselja Belvil, Uprava kriminalisti~ke policije MUP-a Srbije ispituje da li je sto miliona eura kreditnog aran`mana ulo`eno u izgradnju ovog naselja u Novom Beogradu obezbije|eno novcem kriminalne grupe Darka [ari}a. U izvje{taju koji je kriminalisti~ka policija uputila Specijalnom tu`ila{tvu za organizovani kriminal navodi se da je potrebno provjeriti “plasman sumnjivog novca od 100 miliona eura koje je organizovana kriminalna grupa u ime Darka [ari}a ulo`ila u izgradnju naselja Belvil”. U izve{taju se navode dvije sumnjive transakcije. Prva tran{a, od 81.566.000 eura, odobrena je 2008. godine, a druga od 17.924.000 eura u 2009. godine. 18
NAKON RAZLAZA SA MI[KOVI]EM MILKA FORCAN ZA SB
“Mišković je prijetio meni i mojoj porodici” Milka Forcan
Milka Forcan, nekada{nji simbol Delta holdinga, prekinula je saradnju sa Miroslavom Mi{kovi}em prije dvije godine i zatra`ila od Mi{kovi}a dio koji pripada njoj i njenom suprugu Branku Forcanu, a to je izme|u ostalog ve}i dio Jugohemije, najve}e veledrogerije u Srbiji, i dio najve}eg trgovinskog lanca u Srbiji Delta Maxija, nekada{njeg C marketa, koji je Mi{kovi} prodao belgijskom Delhaizeu za 932 miliona eura. Mi{kovi} je odmah potom Milku i njenu sestru Smiljku Mileusni}-Ad`i}, koja je generalni direktor Jugohemije, firme na ~ijem se ~elu dugi niz godina nalazio njihov otac Jovan Mileusni}, tu`io za
Postoji sumnja da je rije~ o nelegalnim nov~anim sredstvima koja su preko ra~una otvorenih u Lihten{tajnu transferisana na ra~une u Austriji i Holandiji, gdje su kori{teni za obezbje|enje depozita za dobijanja kredita. Poslije toga devizna sredstva su po izuzetno niskim kamatnim stopama u vidu kratkoro~nih i dugoro~nih kredita data firmama koje investiraju u velike gra|evinske projekte, navodi se u izvje{taju kriminalisti~ke policije.
VU^I] NA METI MI[KOVI]EVIH LJUDI U izvje{taju se podvla~i i da je Darko [ari} za plasman novca koristio offshore kompanije iz SAD-a i firme sa Kipra, kao i da su utvr|eni njegovi boravci u SAD-u, Holandiji i Austriji. Oba kredita od ukupno sto miliona eura, za koje srpska policija pretpostavlja da su obezbije|eni novcem Darka [ari}a, upla}-
zloupotrebu slu`benog polo`aja. Milka Forcan je potom pustila mjenicu od pet miliona eura i time blokirala jednu od firmi neprikosnovenog srpskog biznismena Miroslava Mi{kovi}a i podnijela tu`bu protiv njega. Forcan je za dvedeset godina rada u kompaniji Delta bila klju~ni svjedok privatizacije velikih preduze}a u Srbiji, upoznata je sa ~vrstim vezama krupnog kapitala i politi~ara u Srbiji, ali i na~inom na koji je njen gazda Mi{kovi} kao veliki ogla{iva~ “kupovao” medije u Srbiji kako se ne bi bavili brojnim nelegalnim privatizacijama u koje je bio upetljan. Mo`da je upravo zbog toga dobila od Mi{kovi}a otvorene prijetnje {ta je ~eka ukoliko mu se suprotstavi. Milka Forcan je u iscrpnom intervjuu za na{ magazin govorila o dugogodi{njoj saradnji s Mi{kovi}em, o tome kako je on iscrpio mogu}nosti da kod banaka podi`e kredite, ali i o prijetnjama kojima je o~ito sklon. “Krivi~nu prijavu smatram zastra{ivanjem mene i moje porodice, s obzirom da se odnosi i na moju sestru i da prestavlja pretnju ’sad }e{ da vidi{ kome se suprotstavlja{’. Obra}anje tu`ila{tvu, uz propratne komentare i aluzije na hap{enje, ne mogu nikom biti bezna~ajne, pogotovo kada znate odakle sti`u. Nije mi prijatno”, kazala je izme|u ostalog Milka Forcan za na{ magazin.
ena su na ra~un firme Blok 67 Associates Beograd, koja je nosilac izgradnje naselja Belvil, a ~iji je osniva~ Delta Real Estate. Dosada{njom finansijskom istragom protiv kriminalne grupe Darka [ari}a utvr|eno je da je on novac ste~en prodajom narkotika plasirao kao garanciju ili depozit za plasman nov~anih sredstava kroz kreditne aran`mane. Na taj na~in [ari}i su oprali novac zara|en na {vercu kokaina. U beogradskom naselju Belvil, ~ija je projektovana vrijednost investicije 200 miliona eura, izgra|eno je 2.200 stanova, od kojih je nekoliko stotina i danas neprodato. Policija pretpostavlja da je upravo to dio koji pripada Darku [ari}u. O vezama [ari}a i Mi{kovi}a za na{ list svjedo~io je svojevremeno kontroverzni biznismen Zoran ]opi}, koji je potvrdio da je Mi{kovi} pozajmio [ari}u pet miliona eura. ]opi} je u Banjoj Luci osu|en na pet godina zatvora jer je prao novac Darka SLOBODNA BOSNA I 13.12.2012.
Misko:TEKST osnova.qxd
12.12.2012
23:55
Page 19
FINALNI OBRA^UN DR@AVE PROTIV NAJVE]EG SRPSKOG TAJKUNA FAHRUDIN RADON^I] I MIROSLAV MI[KOVI]
Da li je „treći čovjek“ u zajedničkoj firmi Miškovića i Radončića bio Naser Kelmendi?! Pi{e: MIRSAD FAZLI]
Srbijanski tajkun Miroslav Mi{kovi} je 2007. godine preko svojih kompanija “Delta M“, a kasnije “Delta Real Estatea” u{ao u posao sa aktuelnim ministrom sigurnosti BiH Fahrudinom Radon~i}em, “biv{im“ vlasnikom “Avaz Rotopressa“. Mi{kovi} i Radon~i} potpisali su ugovor o osnivanju President nekretnina u junu 2007. godine, a ugovor je mijenjan u jo{ dva navrata nakon toga. Prema registraciji u Sarajevu, u februaru 2008. godine, “Delta Real Estate” je posjedovala pedeset procenata preduze}a, Radon~i}ev Avaz Roto-press 25 posto, a jo{ 25 posto posjedovala je offshore kompanija registrovana u dr`avi Belize Vanity International Corporation. Ko je zapravo stvarni vlasnik te offshore kompanije niko nikada sa sigurno{}u nije mogao utvrditi. Biv{i zamjenik visokog predstavnika u BiH Raffi Gregorian svojevremeno je s tom kompanijom povezao Radon~i}evog “poznanika“ i poslovnog partnera, bjegunca od bh. pravosu|a, osobu sa ameri~ke crne liste Nasera Kelmendija. Prvi zajedni~ki poslovni projekat Mi{kovi}a i Radon~i}a, odnosno njihove kompanije “President nekretnine“ bila je kupovina atraktivne lokacije stare `eljezni~ke stanice u Tuzli radi gradnje stambenoposlovnog centra. Me|utim, kako ni Mi{kovi}, a ni Radon~i} nisu imali gotovog novca za ulazak i realizaciju projekta vrijednog tridesetak miliona
maraka, za pomo} su se obratili Komercijalnoj banci a.d. Beograd. Odobren im je kredit od desetak miliona KM, a kao garant iza Mi{kovi}a i Radon~i}a stao je tada{nji Telecom Srpske. Me|utim, zbog velikog interesa javnosti za poslovne avanture Mi{kovi}a i Radon~i}a ovaj drugi sebi nije mogao dopustiti dalju kompromitaciju, pa se za pomo} obratio Berislavu Kutli, direktoru UniCredit banke. Kutle je iza{ao u susret Radon~i}u pa je UniCredit banka njegovom “Avazu“ odobrila kredit od 13 miliona maraka. S tim sredstvima, uz malu pomo} prijatelja Selvera Oru~a, vlasnika Robota, “Avaz“ samostalno ulazi u realizaciju izgradnje poslovno-stambenog centra u Tuzli koji je i zvani~no otvoren 5. oktobra 2012. godine pod imenom AvazRobot centar. U slu`benoj dokumentaciji i papirologiji vezanoj za izgradnju spomenutog centra, koju su svojevremeno pregledali nadle`ni policijski organi, nigdje se ne spominju “President nekretnine“, ali se spominje ime Nasera Kelmendija koji je Tuzlake na sebi svojstven na~in ubijedio da lokaciju stare `eljezni~ke stanice treba da kupi niko drugi do njegov poslovni partner Radon~i}.
(OFF)SHORE KOMPANIJE I dok su mnogi spekulisali o mogu}im razlozima i ciljevima poslovne saradnje Mi{kovi}a i Radon~i}a, 2008. godine Mi{kovi}eva “Delta“ preuzela je ve}inski paket dionica sarajevskog proizvo|a~a namje{taja Standard od propale njema~ke firme
[ari}a kupuju}i u njegove ime brojna preduze}a u Republici Srpskoj i Srbiji. O vezama Mi{kovi}a i [ari}a za medije je svjedo~io i Stanko Suboti} Cane, kojem je pred Specijalni sudom u 13.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
MEDIJSKI MEDIJSKI TAJKUN TAJKUN Dugogodi{nja Dugogodi{nja poslovna poslovna saradnja saradnja Fahrudina Fahrudina Radon~i}a Radon~i}a sa sa Miroslavom Miroslavom Mi{kovi}em Mi{kovi}em
Schieder Mobel Holding GmbH. Nakon preuzimanja Standarda, u javnosti su se pojavile spekulacije da je Mi{kovi} tu kompaniju kupio prvenstveno zbog vrlo atraktivnog zemlji{ta na kojem namjerava graditi {oping centar i stambeno-poslovni kompleks. Nakon preuzimanja Standarda, Mi{kovi} je pokazao interes i za kupovinu Sarabona, nekada vode}eg proizvo|a~a slatki{a u BiH. U vlasni{tvu ovog poduze}a nalazi se zemlji{te povr{ine 24.000 kvadratnih metara, te objekti s infrastrukturom na 12.000 kvadrata koji su u neposrednoj blizini Standarda, preduze}a koje je ve} bilo u rukama Mi{kovi}a. Do (pre)uzimanja Sarabona nije do{lo, ali su 2009. godine tada{nji direktor Standarda Adnan ^au{evi} i {efica finansija (sada generalna direktorica) Amira Sipovi} prebacili u offshore kompaniju na Kipru oko {est
Beogradu su|eno zbog {verca cigareta. Suboti} je tvrdio da ga je Marko Mi{kovi} upoznao sa bra}om [ari}, koji su bili njegovi dobri prijatelji, da su ga oni posje}ivali u @enevi a da je on njihove
miliona maraka da “se na|e“ Mi{kovi}u. [ta se desilo sa {est miliona maraka preba~enih na Kipar, za sada ostaje nepoznato, ali ~injenica jeste da je upravo kompanija sa Kipra Olectar Impex Limited postala ve}inskim, 90postotnim, vlasnikom preduze}a Standard Furniture Factory d.d. Sarajevo. Istovremeno, Mi{kovi}eva Delta Real Estate ostala je 90postotnim vlasnikom kompanije Standard nekretnine d.d. Sarajevo. U svim tim operacijama medijsku i svaku drugu podr{ku Mi{kovi}u je pru`ao njegov poslovni partner Fahrudin Radon~i}, koji je tek pred op}e izbore odr`ane 2010. godine prodao svoj udio u “President nekretninama“. Po poslovnim registrima, “Prezident nekretnine” su se preselile u Banju Luku, a vlasnici kompanije su sada “Delta Real Estate” i “Vanity International Corporation“!
posjete prijavio svom advokatu i tu `ila{tvu. Pritisci na Aleksandra Vu~i}a da stopira istragu protiv Mi{kovi}a ovih dana bili su ogromni, saznaje na{ list u vrhu MUP-a 19
Misko:TEKST osnova.qxd
12.12.2012
23:55
Page 20
RASPAKIVANJE MIROSLAVA MI[KOVI]A MI[KOVI]EVA BANJALU^KA AVANTURA
Uz malu pomoć Dodika, Mišković je kupio, pa upropastio Robnu kuću “Boska“ Pi{e: NA\A DIKLI] Miroslav Mi{kovi}, godinama progla{avan za najbogatijeg Srbijanca, nije ulagao samo u Srbiju, zbog ~ega je u srijedu i priveden u beogradsku policiju. Njegove investicije su bile raspore|ene po regionu, od Hrvatske i porodice Todori}, s kojima je poku{ao napraviti poslovni aran`man, do Republike Srpske, koja se dugoro~no pokazala i kao najbolja “investicija“. Naime, kako se sada ispostavlja, Mi{kovi}, vlasnik “Delta holdinga“ nije ulo`io ni feninga, a dobio je robnu ku}u Boska, koju je navodno kupio sa svojim partnerom Draganom \uri}em, vlasnikom Zekstre. Dapa~e, Mi{kovi} je i profitirao na banjalu~koj robnoj ku}i. O ~emu se zapravo radi? Ova dvojica ambicioznih biznismena do{li su u Banju Luku 2008. godine i sa tada{njim premijerom RS-a Miloradom Dodikom dogovorili kupovinu “Boske“. Ponuda je bila i vi{e nego dobra. Novi vlasnici obvezali su se da }e za novoste~enu imovinu platiti tri miliona eura, ulo`iti isto toliko, te zadr`ati radnike. Ulo`ili naravno nisu ni{ta, a radnike, svih 254, poslali su na ulicu. Najve}i vlasnik RK “Boska” je Mi{kovi}eva i \uri}eva “Zekstra grupa” sa 38,9 posto u~e{}a, a 4,1 posto u~e{}a ima i Investiciono-razvojna banka RS (IRB RS). “Boska” je pro{lu godinu zavr{ila sa
PIRAMIDA MO]I Milorad Dodik i Miroslav Mi{kovi} zajedno su upropastili Bosku
gubitkom od dva miliona KM, ukupne obaveze su ve}e od 25 miliona maraka, a zvani~no imaju devetoro zaposlenih. Investiciono-razvojna banka RS-a je pro{le godine velikodu{no iza{la ususret srbijanskim partnerima, a predsjedavaju}i Nadzornog odbora ove institucije i premijer RS-a Aleksandar D`ombi} je donio odluku da IRB RS otkupi obveznice “Boske“ u vrijednosti od 15 miliona maraka! Sada premijer, koji je stranim investitorima dao dva i pol puta vi{e nego {to su oni ulo`ili, najavljuje da }e “Bosku“ staviti pod hipoteku, a u re`imskim medijima po RS-u tvrdi da }e \uri} i Mi{kovi} ipak vratiti svoju prvu ratu od 2,3 miliona maraka, koju ne vra}aju ve} godinu dana. Male su {anse da se taj novac ikada i vrati. Ra~uni
Srbije. U tome se prednja~ili funkcioneri koji su bili u vlasti i u prethodne ~etiri godine. Prilikom privo|enja Mi{kovi} je zaprijetio Aleksandru Vu~i}u da ne}e do~ekati gostovanje na RTS-u koje je bilo planirano istog dana uve~e. Zbog prijetnji 20
“Zekstre“ u Srbiji su blokirani, a \uri} nije vratio ni kredite Agrobanci. Ovdje treba napomenuti i ~injenicu da su \uri} i Dodik, prema saznanjima “Slobodne Bosne” veoma bliski prijatelji, a nerijetko se spominje da je Dodika i porodicu mu, nakon pada Dodikove prve vlade, u Srbiji nerijetko ugo{}avao upravo \uri}, koji ga je prema banjalu~kim spekulacijama i finansirao u istom periodu. Upravo zbog reperkusija koje bi Mi{kovi}evo privo|enje i mogu}e hap{enje moglo imati na RS i BiH, odnosno na njegovu imovinu u na{oj dr`avi (a po Beogradu se pominje da }e ubrzo biti uhap{en i \uri}) kontaktirali smo Branka Draga{a, srbijanskog ekonomskog eksperta i biv{eg savjetnika za ekonomiju pokojnog srbijanskog
nekada najmo}nijeg ~ovjeka u Srbiji kojem godinama niko nije smio da se suprotstavi, a kamoli ispita njegovo poslovanje, obezbje|enje potpredsjednika Vlade Aleksandra Vu~i}a i nekoliko najvi{ih funkcionera Vlade Srbije po-
predsjednika Zorana \in|i}a. Prema mi{ljenju na{eg sugovornika, posao koji je odradila srbijanska policija je “sjajan“ i trebao je biti ura|en mnogo ranije. “Ja sam kao \in|i}ev savjetnik predlagao pokojnom premijeru da se Mi{kovi} uhapsi, me|utim nije me poslu{ao. Tra`io sam da se Mi{kovi}u oduzme sva nelegalno ste~ena imovina. Naime, Mi{kovi} ima jednostavan princip prema kojem djeluje. On se prvo privu~e vladaju}em re`imu, {to je godinama radio kod Slobodana Milo{evi}a, pa onda navodno malo ula`e, ali mnogo vi{e profitira“, poja{njava Draga{. Rje{enje za ovu situaciju Draga{ jedino vidi kroz oduzimanje imovine i njeno stavljanje na raspolaganje dr`avi Srbiji. [ta bi to zna~ilo po BiH? “Upoznat sam sa Mi{kovi}evim ulaganjima u BiH, pogotovo u RK ’Boska’. To bi jednostavno zna~ilo da je i to srbijanska imovina, koja bi na zahtjev dr`ave mogla da se vrati vama, ako se utvrdi da ste o{te}eni Mi{kovi}evim ili ne~ijim drugim ulaganjima iz Srbije. Ali, ako je ovdje sav posao zavr{io Aleksandar Vu~i}, prvi zamjenik predsjednika Vlade Srbije, nemojte o~ekivati da Srbija sada BiH rje{ava problem tajkuna koji su iznikli na profiterstvu tokom rata. To je, ipak, va{ posao“, zaklju~uje sagovornik Slobodne Bosne.
dignuto je na najvi{i nivo. Poznavaoci prilika za na{ list tvrde da Aleksandar Vu~i} ne}e pokleknuti pred prijatnjama najve}eg srbijanskog tajkuna i da je spreman da u istrazi protiv Mi{kovi}a ide do kraja. SLOBODNA BOSNA I 13.12.2012.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
12.12.2012
21:11
Page 5
Prijetnje:TEKST osnova.qxd
12.12.2012
23:09
Page 22
PRIJETNJE FEDERALNIM MINISTRIMA
Predsjednik Saveza poljoprivrednih udruženja Federacije BiH AVDO MUSLIMOVIĆ priveden je početkom ovog tjedna na policijsko saslušanje u Goražde nakon što ga je savjetnik federalnog premijera ADMIR MUJANOVIĆ optužio da je prijetio smrću NERMINU NIKŠIĆU: poljoprivrednik iz Ustikoline nije, međutim, i jedina žrtva beskrupuloznih političara koji vlastiti rejting pokušavaju podići izmišljenim atentatima
PARANOJA BOLEST SDP-ovih MINISTARA Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI] i MARIO ILI^I]
P
redsjednik Saveza poljoprivrednih udru`enja Federacije BiH Avdo Muslimovi} ostao je zate~en kada je u ponedjeljak (10. decembra) dobio poziv iz MUP-a Bosanskopodrinjskog kantona da se mora javiti policiji u Gora`du. Zbunjen, budu}i da se nikada do sada nije na{ao u sli~noj situaciji, Muslimovi} je policijskom slu`beniku koji ga je pozvao telefonom poru~io: “Ako Vam ne{to treba, do|ite po mene“ i ne slute}i o ~emu se radi. Ubrzo se na njegovom imanju u Ustikolini pojavila policijska patrola i Avdu Muslimovi}a sprovela do zgrade MUP-a u Gora`du, kako }e poslije shvatiti, na saslu{anje. “Tada sam ~uo da sam federalnom premijeru Nerminu Nik{i}u prijetio smr}u! Nisam mogao vjerovati {ta mi se de{ava. Nisam kriminalac, nisam mafija{, nikada nisam saslu{avan kao osumnji~eni. To je za moju porodicu i mene bio pravi {ok“, ka`e ovaj poljoprivrednik iz Ustikoline, koji je u svom kraju poznat kao jedan od vode}ih proizvo|a~a vo}a i povr}a na tradicionalni na~in, a nikako kao prijestupnik i siled`ija. AVDO MUSLIMOVI]
MUJANOVI]U NIJE MJESTO U KABINETU PREMIJERA U daljem razgovoru za Slobodnu Bosnu Avdo Muslimovi} obja{njava da su gora`danski policajci prema njemu bili korektni, kako je imao dojam da je i njima bilo neugodno dok su ga sprovodili, ali da su samo postupali po slu`benoj du`nosti, odnosno, prema nalogu Kantonalnog tu`iteljstva iz Sarajeva. “Ljudi su mi pro~itali da me optu`io Admir Mujanovi}, 22
“Nisam kriminalac, nisam mafija{, nikada nisam saslu{avan kao osumnji~eni. To je za moju porodicu i mene bio pravi {ok“
SLOBODNA BOSNA I 13.12.2012.
Prijetnje:TEKST osnova.qxd
12.12.2012
23:09
Page 23
STVARNA OPASNOST ILI JEFTINI POLITI^KI MARKETING
SAVJETNIK ZA SIGURNOST Admir Mujanovi}, biv{i novinar propalog dnevnog lista San a danas savjetnik federalnog premijera Nermina Nik{i}a, prijavio je predsjednika Saveza poljoprivrednih udru`enja FBiH Avdu Muslimovi}a jer je, navodno, njegovom {efu prijetio smr}u
Nakon federalnog ministra za pitanja branitelja Zukana Heleza, koji je precijenio da se za njegovu glavu nudi 100.000 eura, prijetnje smr}u prijavio i premijer Nermin Nik{i} 13.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
23
Prijetnje:TEKST osnova.qxd
12.12.2012
23:09
Page 24
PRIJETNJE FEDERALNIM MINISTRIMA savjetnik Nermina Nik{i}a, koji je prijavio da sam prijetio federalnom premijeru i da sam prijetnju ponovio vi{e puta u toku razgovora. Odgovorio sam da ni{ta od toga nije ta~no, da sam Mujanovi}a vidio dva puta u `ivotu, da sam sa njim razgovarao telefonom samo jednom, prije sedam dana, i neka on doka`e svoje la`i. I jo{ sam dodao da takvom ~ovjeku nije mjesto ni na ulici, a kamoli u kabinetu federalnog premijera“, izri~it je Muslimovi}, nagla{avaju}i kako mu je uskoro postalo jasno da cijela farsa nije izvedena zbog njega osobno, nego je posrijedi Savez poljoprivrednih udru`enja Federacije BiH, koji je posljednjih dana pritiskao federalnu Vladu tra`e}i hitnu isplatu poticaja. “Mi smo imali zajedni~ki sastanak sa premijerom Nerminom Nik{i}em i ministrima finansija i poljoprivrede Antom Krajinom i Jerkom Ivankovi}em Lijanovi}em na kojem smo dogovorili dinamiku isplate poticaja poljoprivrednicima do kraja ove godine. Me|utim, kada smo 4. decembra saznali da od dogovora ne}e biti ni{ta, ja sam istog dana telefonom pozvao kabinet federalnog premijera i tra`io da razgovaram sa njim. Javio mi se savjetnik Admir Mujanovi}, koji mi je rekao da je premijer Nik{i} obustavio sve isplate, jer ministar Ivankovi} Lijanovi} ne `eli razvrstati poticaje. Odgovorio sam da poljoprivrednike to ne zanima, neka oni u Vladi urede me|usobne odnose, a da mi samo tra`imo da se dogovor ispo{tuje.“ Prisje}aju}i se dalje razgovora, Avdo Muslimovi} otkriva kako ga je savjetnik Admir Mujanovi} pitao za{to spominje samo premijera Nermina Nik{i}a, a ne i resornog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva Jerku Ivankovi}a Lijanovi}a. Muslimovi} mu je odgovorio da se Savez obra}a Vladi Federacije BiH, a ako Vlada nije u stanju ispuniti ranije data obe}anja, da }e poljoprivrednici svoja prava tra`iti na drugi na~in, protestima, okupljanjima... “On je onda po~eo spominjati nekakve revizije, zaklju~ke parlamentarnog Odbora za poljoprivredu, na {ta sam ja rekao da poljoprivrednici ne trebaju ispa{tati, a ako premijer misli da ministar ne radi dobro posao, neka povu~e svoje ovlasti, neka ga smijeni, kazni... Mo`e ga ako ho}e i ubiti, to se nas ne ti~e. I tako smo zavr{ili razgovor“, ka`e Muslimovi} i dodaje kako su ~lanovi Saveza poslije odr`ali sastanak s ministrom Ivankovi}em Lijanovi}em i dogovorili da }e isplata oko 30 milijuna KM poljoprivrednih poticaja biti realizirana do 31. decembra. No, istodobno su upozoreni da cijela suma ne}e biti ispla}ena, odnosno, da }e dio sredstava biti prenesen u narednu godinu. “Pou~eni dosada{njim iskustvima znamo da ta sredstva, ako se prenesu, ne}e 24
JARAC, DR@AVNI NEPRIJATELJ NO1 Nakon {to su poljoprivrednici najavili proteste pred federalnom Vladom, njihov predsjednik je pozvan na policijsko saslu{anje
u}i u poticaje i da je to jo{ jedna kra|a“, zaklju~uje Muslimovi}.
SAVEZ POLJOPRIVREDNIKA KAO ZLO^INA^KA ORGANIZACIJA Njegov kolega Ned`ad Bi}o, koordinator Saveza poljoprivrednih udru`enja Federacije BiH, upozorava da su neki poljoprivrednici ve} dobili obavijest od banaka da }e aktivirati hipoteke, jer ne mogu vra}ati kredite zbog neispla}ivanja poticaja. “Katastrofa je {to se problemi u federalnoj Vladi prelamaju preko na{ih le|a. Nemamo drugog izbora nego da u petak organizujemo proteste i podignemo {atorsko naselje ispred Vlade“, tvrdi Bi}o, navode}i kako od obe}anih 68 milijuna KM, do sada nije ispla}eno ni 50 posto poljoprivrednih poticaja. “I zato nije slu~ajno {to oni sada Savez `ele prikazati kao nekakvu zlo~ina~ku organizaciju, a mene kao mafija{a“, konstatira rezignirano
Avdo Muslimovi}. “Imam 53 godine i u `ivotu nisam nikada ni opomenut, a ne da sam krivi~no odgovarao. Čekat }u da se Tu`iteljstvo oglasi, a po{to znam da nisam kriv, unajmit }u advokata i podnijeti tu`bu, jer je nedopustivo da se nevini ljudi optu`uju i kleve}u na taj na~in“, poru~io je na kraju razgovora Avdo Muslimovi} koji je, ni kriv ni du`an, osumnji~en da je spremao ubojstvo federalnog premijera Nermina Nik{i}a. I mada je istraga o prijetnjama smr}u koje je federalnom premijeru navodno uputio doma}in iz Ustikoline tek zapo~ela, gotovo je posve izvjesno da }e zavr{iti kao i raniji skandal, ~iji je glavni akter Zukan Helez, SDP-ov ministar za pitanja branitelja u Vladi Federacije BiH. Ministar Helez je jednako tako, sedam dana prije lokalnih izbora, u javnost plasirao tendencioznu (dez)informaciju da se na njega sprema atentat, i to u samom Ministarstvu
DRAGAN MAJSTOROVI], NESU\ENI “ATENTATOR“
Tih sam dana molio Boga da se Helezu nešto ne desi “Tih sam dana molio Boga da se ministru Zukanu Helezu ne{to ne desi, vi{e sam strahovao za njegov `ivot od njega samoga. Ali sam isto tako strahovao za sigurnost moje obitelji, jer zamislite {to su ljudi mogli pomisliti kada su pro~itali da sam spreman platiti 100.000 eura za ne~ije ubojstvo? Pla{io sam se da mi netko ne otme djecu, da mi ne provali u ku}u“, jedini
je komentar koji smo uspjeli dobiti od Dragana Majstorovi}a. Ovaj slu`benik federalnog Ministarstva za pitanja branitelja nije `elio odgovoriti na pitanje ho}e li, nakon ozbiljnih optu`bi, podnijeti tu`bu protiv ministra Heleza. Njegove radne kolege, me|utim, tvrde da Dragan Majstorovi} uredno dolazi na posao i da ga ministar jo{ nikada nije pozvao na razgovor. SLOBODNA BOSNA I 13.12.2012.
Prijetnje:TEKST osnova.qxd
12.12.2012
23:10
Page 25
STVARNA OPASNOST ILI JEFTINI POLITI^KI MARKETING
DEZINFORMACIJE I PREDIZBORNA KAMPANJA Ministar Zukan Helez je sedam dana prije lokalnih izbora plasirao la`i da se sprema njegovo ubojstvo, iako prijetnje nikada nije prijavio policiji
za pitanja branitelja. Kako je, naime, Helez tvrdio novinarima koncem septembra, prijetnje smr}u je dobio od slu`benika Ministarstva Dragana Majstorovi}a, posredstvom svoga voza~a A mira [abete. “Dragan Majstorovi} je mom voza~u rekao da }u dobiti metak u ~elo. To nisam ozbiljno shvatao, jer sam ve} nekoliko puta takve prijetnje do`ivio od drugih osoba. Bilo mi je ponu|eno da moju ku}u u Bugojnu osigurava policija, ali to sam odbio. Me|utim, posljednji doga|aj me uznemirio, jer sam iz pouzdanog izvora dobio informaciju da Majstorovi} za moju glavu nudi 100.000 eura“, tvrdio je ministar Helez, dakako, bez ijednog ~vrstog dokaza da bi bilo tko, a posebice jedan od slu`benika federalnog Ministarstva za pitanja branitelja, bio spreman za njegovo ubojstvo platiti golemu sumu novca. (Sto tisu}a eura je, podsjetimo, prema nalazima istrage Tu`iteljstva BiH, iznos koji je Naser Kelmendi platio za likvidaciju Ramiza Delali}a ]ele.)
ZA[TO MINISTAR HELEZ NIJE TRA@IO POLICIJSKU ZA[TITU No, najprizemnije spekulacije i neodmjerene optu`be na ra~un radnih kolega, koje je proglasio notornim kriminalcima, nisu sprije~ile federalne ministre da krajnje nepromi{ljeno odmah stanu o obranu Zukana Heleza. Tako su na sjednici Vlade Federacije BiH koja je odr`ana 27. 13.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
septembra ministri najo{trije osudili prijetnje njihovom kolegi Zukanu Helezu, dok je premijer Nermin Nik{i} odmah zadu`io ministra policije Predraga Kurte{a da istra`i cijeli slu~aj. Ubrzo se, me|utim, pokazalo da su svi zajedno naivno nasjeli na Helezove izmi{ljotine, budu}i da je ministar za pitanja branitelja bio toliko “zabrinut“ za vlastitu sigurnost da, prije nego {to je alarmirao federalnu Vladu i novinare, uop}e nije zatra`io pomo} policije?! Za razliku od Avde Muslimovi}a koji je od policajaca u Gora`du saznao da je spremao ubojstvo premijera Nermina Nik{i}a, Dragan Majstorovi} je informaciju o navodnim prijetnjama smr}u ministru Zukanu Helezu ~uo od novinara Dnevnog avaza. Prema tvrdnjama njegovih kolega iz federalnog Ministarstva za pitanja branitelja, Majstorovi}a je, dok se vra}ao sa
slu`benog puta iz Mostara, pozvao novinar i tra`io komentar. Zaprepa{teni je Majstorovi} u prvi mah pomislio da je posrijedi neukusna {ala, no nakon {to je shvatio da ga je {ef optu`io pred novinarima i da je njegove navodne prijetnje osudila Vlada Federacije BiH, odmah se po povratku u Sarajevo zaputio u Federalnu upravu policije (FUP). Kako je, me|utim, do{ao na kraju radnog vremena, de`urni su ga policajci uputili u MUP Kantona Sarajevo, gdje je zbunjenim policijskim slu`benicima najprije morao objasniti razloge zbog kojih je do{ao dati iskaz. Majstorovi} se poslije kolegama po`alio kako je ispao prava budala, jer su ga policajci ljubazno poslali ku}i, objasniv{i mu da protiv njega nije podnesena nikakva prijava. Za svaki je slu~aj “atentator“ dan poslije ponovno oti{ao u federalni MUP, gdje je dobio isti odgovor - da nitko, pa ni ministar Zukan Helez, nikada nije prijavio da Dragan Majstorovi} sprema ne~ije ubojstvo. Majstorovi}u je poziv da do|e u FUP stigao tek poslije dvadesetak dana, pretpostavlja se nakon intervencije federalnog ministra policije Predraga Kurte{a. Tada je policijskim inspektorima dao iskaz, negiraju}i sve optu`be koje je u medijima iznio njegov {ef Zukan Helez, nakon ~ega ga policija vi{e nije kontaktirala.
25
Asim:TEKST osnova.qxd
13.12.2012
0:22
Page 26
POLITI^KA OKUPACIJA FTV-a
OBNOVA POLITI^KO MEDIJSKOG SAVEZA Lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija dovodi Bakira Had`iomerovi}a na ~elo FTV-a
26
SLOBODNA BOSNA I 13.12.2012.
Asim:TEKST osnova.qxd
13.12.2012
0:23
Page 27
“^ETVORKA” KRENULA U AKCIJU PREUZIMANJA FEDERALNOG SERVISA
Scenarij političke okupacije FTV-a osmišljen u vrhu SDP-a: nakon smjene postojećeg i izbora privremenog Upravnog odbora FTV-a uslijedit će smjena generalnog direktora Džemala Šabića, a potom i smjena svih urednika i novinara koji nisu po volji SDP-a i njihovog medijskog namjesnika Bakira Hadžiomerovića
LAGUMD@IJA NA ^ELO FTV-a PONOVO DOVODI BAKIRA HAD@IOMEROVI]A! Pi{e: ASIM METILJEVI]
^
etiri ~lanice nove parlamentarne ve}ine u Federaciji BiH - SDP, SBB, HDZ i HDZ 1990 - ofanzivno su krenule u akciju preuzimanja federalnog javnog servisa. Po kratkom postupku razrije{ili su postoje}i i imenovali novi (privremeni) Upravni odbor koji }e u narednih nekoliko dana, tako|er po kratkom postupku, provesti opse`nu kadrovsku ~istku na Federalnoj televiziji. Prema pouzdanim informacijama Slobodne Bosne, novoimenovani privremeni Upravni odbor FTV-a, sastavljen od medijskih analfabeta, dobio je precizan politi~ki zadatak da u najkra}em roku razrije{i du`nosti generalnog direktora
FTV-a D`emala [abi}a i na njegovo mjesto instalira novog direktora - Bakira Had`iomerovi}a! Novi direktor }e potom “odrubiti glavu“ svom nekada{njem prijatelju i suradniku Avdi Avdi}u, uredniku Redakcije vijesti, i na njegovo mjesto imenovati svog novog favorita - Mirzu Huski}a.
O[TRA UPOZORENJA To je, u najkra}im crtama, scenarij “medijskog blic kriga“ koji je detaljno isplaniran u vhu SDP-a i postavljen kao apsolutni politi~ki prioritet nove ~etvero~lane koalicije u Federaciji BiH, uprkos nebrojenim upozorenjima relevantnih me|unarodnih i doma}ih institucija koje su proteklih dana i sedmica digle glas protiv ponovnog politi~kog podjarmljivanja federalnog javnog servisa.
Dan pred odr`avanje sjednice federalnog Parlamenta i smjenu Upravnog odbora FTV-a, zajedni~kim saop}enjem oglasile su se ~etiri me|unarodne institucije - OSCE, OHR, ameri~ka ambasada u BiH te izaslanstvo Evropske unije u BiH. U zajedni~kom saop}enju ~etiri navedene institucije izra`ava se razo~arenje ~injenicom da se medijski sektor, posebno javni emiteri, “koriste kao izgovor za politi~ko pozicioniranje“. Federalna “~etvorka“ politi~kih vlastodr`aca tako|er je upozorena da je “zamjena svih ~lanova Upravnog odbora FTV-a u suprotnosti s principima dobrog upravljanja i zakonom o RTV-u Federacije BiH“, te da naru{ava princip “neovisnosti FTV-a“. U saop}enju se navodi da “profesionalne, neovisne i nepristrane medijske institucije predstavljaju jedan od najva-
SMJENA U REDAKCIJI VIJESTI Aktuelnog urednika Avdu Avdi}a najvjerovatnije }e zamijeniti Mirza Huski}
OHR, OSCE, EU izri~ito se protive politi~kom podjarmljivanju javnih servisa 13.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
27
Asim:TEKST osnova.qxd
13.12.2012
0:24
Page 28
POLITI^KA OKUPACIJA FTV-a `nijih aspekata demokratskog dru{tva, a predstavljaju i “jednu od temeljnih vrijednosti koje njeguju ove organizacije“. Najva`niji dio zajedni~kog saop}enja svakako je onaj u kojem se nagla{ava da }e Evropska unija “posebno pratiti i ocjenjivati u kojoj mjeri dr`ava BiH po{tuje principe vladavine prava i osigurava profesionalne, neovisne i nepristrane medije“. U saop}enju se izri~ito navodi da }e misija Evropske unije u BiH rezultate ove analize objaviti u narednom izvje{taju o napretku BiH. Posljednji izvje{taj EU-a o napretku BiH za 2012. godini bio je izrazito nepovoljan, no naredni bi mogao biti jo{ nepovoljniji. Politi~ka okupacija FTV-a, u koju je krenula nova federalna “~etvorka“, nije samo problemati~na zbog fragrantnog kr{enja nacionalnog zakonodavstva, nego i zbog brutalnog (omiljeni termin Lagumd`ije i Had`iomerovi}a) kr{enja obaveza koje je BiH preuzela na sebe potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju s Evropskom unijom. BiH se ovim Sporazumom, pored ostalog, obvezala da }e uspostaviti medijski okvir koji omogu}ava politi~ku i finansijsku neovisnost javnih emitera. Suprotno preuzetoj obavezi iz Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju, federalna “~etvorka“ krenula je u pohod ~iji je krajnji cilj potpuno politi~ko porobljavanje FTV-a, odnosno pretvaranje federalnog javnog servisa u propagandni servis vladaju}ih partija i vladaju}eg re`ima.
PROPAGANDNI STROJ Kreator akcije Z latko Lagumd`ija svjestan je ~injenice da }e politi~ka okupacija FTV-a kompromitirati evropske ciljeve BiH postavljene u Sporazumu o stabilizaciji i pridru`ivanju BiH, no jo{ je svjesniji ~injenice da bez sna`ne medijske artiljerije FTV-a ne mo`e zaustaviti galopiraju}i pad podr{ke SDP-u. Na lokalnim izborima prije dva mjeseca SDP je pretrpio te`ak poraz - u samo dvije godine
PRAVNO NASILJE “^ETVORKE“
Preuzimanje FTV-a suprotno zakonima, Ustavu i SSP-u Odluka o smjeni postoje}eg i izboru novog (privremenog) Upravnog odbora FTV-a usvojena je na Predstavni~kom domu federalnog Parlamenta, a u narednih nekoliko dana trebala bi biti potvr|ena i na sjednici Doma naroda. Iako je Ustavom Federacije BiH predvi|eno da sve odluke federalnog
Parlamenta, prije objavljivanja u Slu`benom listu, mora potpisati predsjednik Federacije BiH, federalna “~etvorka“ opredijelila se za kra}i put odluku }e objaviti i po njoj postupati bez obzira na stav predsjednika Federacije BiH @ivka Budimira. Odluka o smjeni i izboru privremenog Upravnog odbora BITKA ZA MEDIJSKU PREVLAST FTV-a Preuzimanje Federalne televizije SDP je postavio kao politi~ki prioritet predstavlja eklatantan primjer pravnog nasilja: u suprotnosti je sa va`e}im zakonom, s va`e}im Ustavom Federacije BiH i s na~elima Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju s Evropskom unijom!
izgubio je podr{ku 100 hiljada gra|ana, a broj SDP-ovih glasa~a koji vjeruju u obe}anu “dr`avu za ~ovjeka“ rapidno je smanjen nakon nedavnog sporazuma Lagumd`ije i Dodika kojim su ozbiljno destruirane centralne institucije dr`ave. Malo je vjerovatno da }e koaliciona “{estorka“ deblokirati evropski put BiH, da
EVROPSKA PRAKSA
Javni servisi u EU u službi građana, a ne političkih oligarhija ^lanice Evropske unije primjenjuju razli~ite modele izbora ~elnih ljudi nacionalnih javnih servisa, ali sve ~lanice po{tuju princip da su javni servisi vlasni{tvo gra|ana a ne vlasni{tvo politi~kih oligarhija na vlasti. Sistem izbora uglavnom se oslanja na “svestrana~ki konsenzus“, {to
28
prakti~no zna~i da kod izbora ~elnih ljudi javnog servisa ravnopravno sudjeluju sve parlamentarne stranke, i one na vlasti i one u opoziciji, jer je to minimum garancija da }e javni servis odr`avati stvarni politi~ki pluralizam u dru{tvu i da ne}e promovirati samo politi~ka stajali{ta partija na vlasti.
}e prona}i op}eprihvatljivo rje{enje kojim }e jednim potezom eliminirati ustavnu diskriminaciju nacionalnih manjina (presuda u slu~aju Sejdi} i Finci) ali i ustavnu diskriminaciju Hrvata, na ~emu tvrdokorno insistiraju Čovi} i Ljubi}. Pune dvije godine Lagumd`ija je pro}erdao u stalnom prekrajanju parlamentarnih ve}ina a taj “proces“ jo{ uvijek nije okon~an i po svemu sude}i nastavit }e se i tokom cijele 2013. godine. Ekonomski rezultati dvogodi{nje vlasti predvo|ene SDP-om vi{e su nego blijedi. Nezaposlenih je puno vi{e nego prije dvije godine, raste broj preduze}a s blokiranim ra~unima (takvih je ve} 60.000!), inostrani investitori u {irokom luku zaobilaze BiH a zvani~ni kreditni rejting BiH nikada nakon rata nije bio slabiji. U takvim okolnostima Lagumd`iji i nije preostalo ni{ta drugo nego da stavi {ljem na glavu i krene u akciju ponovnog osvajanja FTV-a, kako bi u medijskom sadejstvu s Dnevnim avazom ova mo}na televizija kreirala svjetliju sliku sumorne bh. stvarnosti. SLOBODNA BOSNA I 13.12.2012.
Skandal:Skandal.qxd
12.12.2012
20:58
Page 20
SKANDAL NEDJELJE
Tradicionalno okupljanje političko-poslovne elite u Dubrovniku koje organizira SDP-ov financijski mag MARIN IVANIŠEVIĆ obilježili “uvaženi gosti“ koji nisu došli
Ivaniševićevu “korporativnu“ konferenciju u Dubrovniku zaobišli premijer RS-a Džombić, pa čak i Lagumdžija Pi{e: MIRSAD FAZLI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
Revicon, kompanija Marina Ivani{evi}a, SDP-ovog finansijskog gurua, organizirala je dvanaesti po redu “me|unarodni“ seminar Korporativno upravljanje u BiH — perspektive i mogu}nosti izlaska iz krize. Tradicionalno, Revicon seminare organizuje u susjednoj Republici Hrvatskoj, a ovogodi{nji je odr`an u eksluzivnom dubrova~kom hotelu Valamar. Ivani{evi} je planirao da ovogodi{nji zasjeni sve prethodne seminare, a svojom nazo~no{}u ovogodi{nji seminar trebali su uveli~ati dva entitetska premijera, Aleksandar D`ombi} i Nermin Nik{i}, dva dr`avna ministra, Zlatko Lagumd`ija i Damir Had`i}, te nekoliko direktora javnih preduze}a. Me|utim, zbog brojnih (ne)suglasica u vladaju}oj stranci i “op}e“ krize na seminaru koji je odr`an u ~etvrtak i petak, 6. i 7. decembra od najavljenih zvu~nih imena pojavili su se samo ministar prometa i komunikacija BiH Damir Had`i} i premijer FBiH Nermin Nik{i}. @elja Marina Ivani{evi}a da u opu{tenoj, prijateljski prisnoj atmosferi okupi bosanskohercegova~ku (~itaj SDP-u odanu i blisku, op.a.) politi~ko-poslovnu elitu, na njegovu `alost i veliko razo~arenje, nije se ispunila. Premijer RS-a Aleksandar D`ombi} u Dubrovniku je trebao govoriti o planovima Vlade koju vodi o pobolj{anju konkurentnosti u Bosni i Hercegovini, a o istoj temi je trebao govoriti i njegov kolega iz Federacije Nermin Nik{i} u dijelu seminara nazvanom “kutak za aktuelni trenutak”. Me|utim, na seminaru se nije pojavio D`ombi}, a Nik{i} je u Dubrovniku boravio vi{e “turisti~ki“, gdje mu je valjda i sinula ideja da od predsjednika Federacije BiH @ivka Budimira zatra`i smjenu osam ministara federalne Vlade. Umjesto spomenutog premijerskog dvojca D`ombi} - Nik{i}, “kutak za aktuelni trenutak“ popunila je Jasmina Selimovi} sa sarajevskog Ekonomskog fakulteta, koja je govorila o kompetitivnosti BiH u godini koja je na isteku. Na istu temu bilo je predvi|eno da se u~esnicima seminara obrati ministar vanjskih poslova BiH i lider 13.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
PARTIJSKI DVOJAC Marin Ivani{evi} i Damir Had`i}
SDP-a Zlatko Lagumd`ija koji se (ne)o~ekivano nije pojavio u Dubrovniku gdje je tokom posljednje gra|evinske sezone renovirao i pro{irio potkrovlje, mansardu, jednosobnog stana u dubrova~kom naselju Lapad koji dijeli sa svojom sestrom Sanjom Had`i}-Lagumd`ija. Ministar prometa i komunikacija BiH Damir Had`i}, u prili~no zetegnutoj, da ne ka`emo mu~noj, atmosferi govorio je o finansiranju prometne infrastrukture na zapadnom Balkanu i jugoisto~noj Evropi. A seminaru je prisustvovao i Nedeljko ^ubrilovi}, ministar saobra}aja i veza RSa, koji je govorio o javno-privatnom partnerstvu kao alternativi klasi~nom ulaganju. Direktor Elektroprivrede BiH Elvedin Grabovica po partijskoj liniji redovan je gost i predava~ na dubrova~kim
“zimskim igrama“, Revicona. Grabovica je sa svojim kolegom Nikolom Kre{i}em, direktorom Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg- Bosna, govorio o novim energetskim projektima, a nakon “zamornog“ gostovanja u Dubrovniku u nedjelju, 9. decembra, Grabovica se “odmarao“ na olimpijskoj ljepotici Bjela{nici. Vikend na Bjela{nici proveo je i njegov strana~ki kolega Rusmir Mesihovi} [anko, ministar zdravstva u Vladi FBiH, ali je (ne)o~ekivano zanemario sve svoje ina~e bogate socijalne i dru{tvene aktivnosti. Razlog tome mo`da je i ~lanak objavljen na na{em portalu u kojem je Mesihovi} “glavni osumnji~eni“ za smi{ljanje i davanje (ne)doli~nih nadimaka svojim partijskim, koalicionim i poslovnim “partnerima“. 29
Solioz:TEKST osnova.qxd
12.12.2012
23:16
Page 30
BiH IZME\U PODJELE I RASPADA
Uoči sedamnaeste godišnjice potpisivanja Dejtonskog sporazuma, CHRISTOPHE SOLIOZ, generalni tajnik Centra za evropske integracijske strategije iz Ženeve, u tekstu koji u isto vrijeme objavljuju “Slobodna Bosna” i švicarski “Le Temps”, upozorava na odgovornost EU-a i SAD-a da revidiraju Dejtonski sporazum u skladu s demokratskim, a ne etničkim načelima
BOSNA I HERCEGOVINA MORA DOBITI NOVU ŠANSU 30
SLOBODNA BOSNA I 13.12.2012.
Solioz:TEKST osnova.qxd
12.12.2012
23:16
Page 31
APEL ZA NOVI EVROPSKI I AMERI^KI ANGA@MAN NIKAD ISPRAVLJENE GRE[KE Mirovni sporazum potvrdio je etni~ku podjelu Bosne koja je u flagrantnoj protivrje~nosti sa Ustavom sastavljenim u Daytonu
Pi{e: CHRISTOPHE SOLIOZ (@eneva)
U
ni{teni san? Vizija i solidarnost Evrope do`ivljava neuspjeh. Fragmentacija postaje trend: dok ekonomska kriza gura Evropsku uniju (EU) ka slomu, nekoliko saveznih dr`ava blizu je raspada. [panija, Belgija i Velika Britanija, separatisti~ke tendencije u ovim slu~ajevima ne mogu se usporediti s onim ratni~kim kakve su obilje`ile jugoslavenski prostor, me|utim, one, ipak, otvaraju isto pitanje: kako razmi{ljati o federalnom pitanju i potrebi solidarnog ujedinjavanja u kriznim vremenima? Uz stalno banaliziranje, a naro~ito uz nemogu}nost da se prona|e nova ravnote`a odgovornosti izme|u centralne vlasti i periferije, nezamisliva dezintegracija ipak bi se mogla desiti. Dok se Evropska unija istovremeno ponovo pronalazi i izgleda da se njeno pro{irenje ne}e nikada desiti. Tranzicija centralne Evrope nakon 1989. ne mo`e se ponoviti negdje drugdje. Sve vi{e, privla~nost koja se osje}ala prema Evropskoj uniji ustupa mjesto odbojnosti. Ovome treba dodati i to da nedostatak politi~ke volje, mo} uticaja (soft power) i transformacije EU-a otkrivaju njena ograni~enja. Na Balkanu se to ilustrira na razli~ite na~ine.
SAMO HRVATSKA PO[TUJE IMPERATIVE EU-a
Christophe Solioz
Zemlja pristupnica, Hrvatska, `eli da se u njenom slu~aju {to manje koristi mehanizam nametnut (od strane EU-a) Rumuniji i Bugarskoj, koji se ciljano bavi reformom pravosu|a i borbom protiv organiziranog kriminala i korupcije. Dakle, nakon iznena|uju}e odluke @albenog suda Me|unarodnog kaznenog suda za biv{u Jugoslaviju kojom je ukinuta presuda generalima Anti Gotovini i Mladenu Marka~u, hrvatski premijer Zoran Milanovi} je hitno objavio da }e se njegova zemlja suo~iti sa svojom odgovornosti uklju~uju}i i ratne zlo~ine po~injene tokom “oslobodila~kog rata” u 1995. Četiri dana kasnije, ista logika je dovela do izricanja
presude biv{em hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu na deset godina zatvora zbog korupcije. I dok se Hrvatska pot~injava imperativima EU-a, posebno u borbi protiv korupcije, ostale biv{e jugoslovenske zemlje, kako se ~ini, manje su izlo`ene pritisku. U svim ovim zemljama ratni profiteri nisu motivirani da izgube svoje ovlasti i bogatstva tako {to }e zavr{iti u zatvoru. To je osobito izra`eno u Srbiji, gdje povratak na posao biv{eg tjelohranitelja Slobodana Milo{evi}a, pod izlikom kulturnog tra`enja i tra`enja identiteta, po drugi put pokopava nadu u “drugu“ Srbija koju je utjelovio nikad pre`aljeni premijer Zoran \in|i}. Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, sedamnaest godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u Parizu, zemlja je na rubu raspada. Mirovni sporazum, kojim je okon~an zvjerski rat, omogu}io je stabilizaciju zemlje. No, nakon obnove, nastao je zastoj. “Dejtonska Bosna” ne odolijeva testu vremena. Asimetri~ni ustroj entiteta i prekomjerni broj nivoa vlasti (dr`avni, entitetski, kantonalni, op}inski i nivo distrikta) spre~avaju stvaranje funkcionalne dr`ave. “Etni~ke“ podjele vladaju bosanskim dru{tvom i ozbiljno uti~u na njegovu budu}nost.
NAZIV RS U DEJTONU POTVRDIO ETNI^KU PODJELU Od samog po~etka, provedbu sporazuma je spre~avala ~injenica da se u o~ima zara}enih strana radi o nezadovoljavaju}em kompromisu - jedna strana `eli jedinstvenu dr`avu, a druga, ako se ne mo`e posti}i otcjepljenje, onda `eli labavu federaciju. Ovome treba dodati monumentalnu gre{ku Richard Holbrookea, arhitekte Dejtonskog sporazuma, da se prihvati termin “Republika Srpska” za jedan od dva entiteta. Tako se potvrdila etni~ka podjela Bosne koja je u flagrantnoj protivrje~nosti s Ustavom sastavljenim u Daytonu, a Banjoj Luci je data iluzija da }e biti prijestolnica entiteta koji }e nekad biti legalno priznat i dobiti me|unarodni legitimitet. Od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, vlasti Republike Srpske dosljedno prkose ili ignoriraju njegove klju~ne aspekte.
Dok se suverenitet BiH kao jedinstvene dr`ave nagriza iz dana u dan, “me|unarodna zajednica“ se pokazala nesposobnom da uradi bilo {ta ~ime bi se mogla di~iti 13.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
31
Solioz:TEKST osnova.qxd
12.12.2012
23:17
Page 32
BiH IZME\U PODJELE I RASPADA U U ZA^ARANOM ZA^ARANOM KRUGU KRUGU Politi~ka Politi~ka klika klika uu Bosni Bosni koja koja nije nije spremna spremna na na dogovor dogovor ii dalje dalje dr`i dr`i svu svu vlast vlast ii beneficije, beneficije, aa EU EU nije nije uu stanju stanju artikulirati artikulirati suvislu suvislu politiku politiku prema prema BiH BiH
Secesijska retorika je u usponu posljednjih nekoliko godina - to pokazuju vi{ekratni pozivi za nezavisnost entiteta bosanskih Srba. Nedavno se predsjednik RS-a ogla{avao sa najavama o transformaciji Bosne u konfederaciju tri podru~ja - bosanskog, hrvatskog i srpskog. Podjela ili raspad, to su jedine opcije koje predla`e hiroviti Milorad Dodik.
BOSANSKI PAKLENI KRUGOVI Dok se suverenitet BiH kao jedinstvene dr`ave nagriza iz dana u dan, “me|unarodna zajednica” se pokazala nesposobnom da uradi bilo {ta ~ime bi se mogla di~iti. Ni nakon posljednjih poku{aja EU-a nije u stanju artikulirati suvislu politiku koja bi imala jednoglasnu podr{ku zemalja ~lanica. Turska i Rusija su poku{ale izvu}i korist afirmiraju}i se na regionalnoj sceni,
32
bez mogu}nosti da uti~u na sudbinu Bosne i Hercegovine. Tokom tog vremena, politi~ka klika u Bosni i dalje dr`i svu vlast i beneficije koje su za nju vezane. Ismijavaju}i se budu}nosti dr`ave, ta klika je pod pla{tom zakona napravila mehanizme koji joj garantiraju da ne mo`e biti ka`njena. Nakon poslijeratne katarze, Bosna ponovno uranja u paklene krugove. Krajnje je vrijeme da se prekine sa tom |avoljom predstavom i da se formulira vjerodostojna politi~ka alternativa. Zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR) je postalo privi|enje koje ismijava “me|unarodnu zajednicu” uhva}enu u vlastitu zamku. Stoga je va`no da se ubrza prenos ovlasti i odgovornosti na lokalne vlasti i, ako je potrebno, nametnu reforme na koje ova zemlja uzalud ~eka godinama. Po uzoru na
Kosovo, treba biti donijeta odluka o ranom zatvaranju civilne misije (OHR) i uspostavljanju ure|aja za pra}enje (followna) - s civilnim i vojnim komponentama, te jamstva za suverenost unitarne dr`ave. Kona~no, treba stati na kraj apartheidu od kojeg odumire Bosna. To je, dakle, odgovornost EU-a i SAD-a - revidirati Dejtonski sporazum u skladu s demokratskim na~elima, a ne etni~kim. Me|u prioritetima je jo{ jedna podjela ovlasti izme|u razli~itih politi~kih nivoa, reforma teritorijalnog ustroja na regionalnoj osnovi i, kona~no, zapo~injanje procesa preispitivanja ustava. To podrazumijeva ne samo partnerstvo s bosanskim vlastima i stru~njacima nego tako|er i to da “me|unarodna zajednica” prestane sa svojim unutarnjim podjelama i ujedini se iza projekta kojim bi se Bosni dala posljednja {ansa.
SLOBODNA BOSNA I 13.12.2012.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
12.12.2012
21:12
Page 7
Tragedija Trajkovskog:TEKST osnova.qxd
12.12.2012
23:02
Page 34
POSLJEDNJI LET ZA MOSTAR
U januaru iduće godine počet će nova istraga o padu aviona makedonskog predsjednika BORISA TRAJKOVSKOG u mjestu Rotimlje, između Mostara i Stoca 26. februara 2004. godine; ovu istragu će voditi 13 međunarodnih eksperata jer zvanično Skoplje ne prihvata zaključak prethodne bh. komisije da se avion srušio zbog proceduralnih grešaka pilota. Oni smatraju da je riječ o ubojstvu Trajkovskog i da za to imaju dokaze
KOBNI LET MAKEDONSKOG PREDSJEDNIKA Pi{e: \URO KOZAR
N
i vi{e od osam godina nije bilo dovoljno da se dokraja razrije{i enigma zvana “pad aviona Borisa Trajkovskog na podru~ju Hercegovine“. Dodu{e, bh. komisija sa biv{im vojnim pilotom Salkom Begi}em na ~elu nekoliko godina vodila je istragu o pogibiji makedonskog predsjednika, ali njene stavove i obrazlo`enja makedonska strana nikad nije prihvatila. Zvani~no Skoplje je istovremeno vodilo svoju istragu, jer naprosto nisu vjerovali da je pilot Mirko Markovski pogrije{io prilikom slijetanja, budu}i da je mostarski aerodrom znao kao svoj d`ep. On je tu kao oficir biv{e JNA mnogo puta pilotirao. Sumnje Makedonaca najvi{e je izazvalo indikativno pona{anje SFOR-a ~iji su pripadnici tog kobnog dana ne samo vr{ili kontrolu leta i navigaciju na mostarskom aerodromu te osiguravali mjesto nesre}e, nego su na odre|en na~in usmjerili istragu koju }e potom voditi Begi}eva komisija. U Skoplju tvrde da je SFOR imao dovoljno vremena da sve predstavi kao gre{ku pilota. Za svaki slu~aj, francuski kontrolori leta sutradan nakon nesre}e “iznenada“ su
napustili Mostar. Njihovu dokumentaciju imao je samo SFOR.
[TA JE (NE)SPORNO Ima tu jo{ vrlo indikativnih detalja. Naprimjer, na prvu vijest o padu aviona predsjednika Trajkovskog mnogo novinara koji su tada bili prisutni na Donatorskoj konferenciji u Mostaru `eljelo je da ode na lice mjesta, ali ih je SFOR usmjerio na pogre{an pravac. Umjesto da budu u Rotimlju, preciznije na Mati}a brdu, novinari su poslati prema Gornjoj Bitunji, selu izme|u Stoca i Ljubinja, {to je 30 kilometara dalje od mjesta tragedije. I dok su kolege bile na pogre{nom mjestu, dotle su pripadnici SFOR-a, kako su svjedo~ili `itelji Rotimlje, za pola sata stigli na mjesto gdje je pao avion. Za{to je na mjesto nesre}e stigao SFOR, a ne, kao {to propisi predvi|aju, kantonalni tu`itelj, policija i slu`ba hitne pomo}i iz Mostara? To je jedno od relevantnih pitanja, nakon ~ega slijedi drugo: zbog ~ega je SFOR informaciju o mjestu pada aviona javnosti predo~io 24 sata nakon tragedije? Ne pozvati spasila~ke ekipe na Mati}a brdo vrlo je sumnjivo, jer obi~no se polazi od toga da bi netko od onih iz aviona mo`da mogao pre`ivjeti nesre}u. Takvu mogu}nost SFOR je apriori odbacio. [to li?
Makedonski istra`itelji i za ovo imaju svoje obja{njenje. Tvrde da je SFOR obradio mjesto nesre}e, pa tek onda sa danom zaka{njenja omogu}io pristup doma}im nadle`nim slu`bama. Svi podaci va`ni za istragu dobijeni su od SFOR-a, zna~i iz druge ruke. A {to je sa “crnom kutijom“? I ona je prvo pro{la kontrolu stranih stru~njaka, pa je tek onda dostavljena Begi}evoj komisiji. Ispostavilo se da je ta kutija zastarjela i te{ko rije{iva, kao ma|arska kocka, pa se iz nje zapravo ni{ta bitno nije moglo ni saznati. Makedonski odvjetnik Ignjat Pan~evski na temelju nalaza njihove komisije iznio je {okantnu tvrdnju da je avion sa predsjednikom Borisom Trajkovskim sru{en projektilom iz drugog zrakoplova. On je dodao da su na mjesto nesre}e do{li vojnici SFOR-a koji su napalmom ubili putnike koji su jo{ davali znake `ivota. On, ka`e, za to ima dokaze. Svjedo~ili su mu mje{tani Rotimlje, a ima i o~evice koji su mu govorili o tome {ta se na mjestu nesre}e zbivalo izme|u prve i druge eksplozije... Pan~evski je rekao da mu je dokaz i ru~ni sat jednog od putnika. Taj sat je stao u vrijeme kad je avion pogo|en. Analizom je ustanovljeno da pepeo na tom satu nije od sagorijevanja kerozina, nego od druge
U Skoplju tvrde da je predsjedni~ki avion Borisa Trajkovskog pogo|en projektilom, a da su pre`ivjeli ubijeni! 34
SLOBODNA BOSNA I 13.12.2012.
Tragedija Trajkovskog:TEKST osnova.qxd
12.12.2012
23:02
Page 35
MAKEDONCI SFOR-u NE VJERUJU
ATENTAT ILI NESRE]A? U padu aviona kod Mostara 2004. godine poginuo je makedonski predsjednik Boris Trajkovski kao i pet njegovih saradnika, te pilot i kopilot
kemikalije, {to dokazuje da nije izgorio u avionu. Osim toga, stvari jednog od putnika tog aviona su nedirnute dimom, paljevinom i pepelom, {to, smatra ovaj odvjetnik, potvr|uje da taj putnik nije gorio u avionu, premda bi to morao da je letjelica izgorjela pri padu. Navodno postoji i satelitski snimak, popra}en sa dva svjetska jezika, nekih osoba koji ~estitaju na pogotku aviona u kojem je bio Trajkovski, a postoji i video-zapis o tome kako je sve tog dana izvr{eno.
MAKEDONSKO-BOSANSKA NOVA ISTRAGA Od nove komisije, koju predvodi poznati civilni bh. pilot Omer Kuli}, o~ekuje se da }e, uz ostalo, provjeriti i navode makedonskih istra`itelja da je bilo pre`ivjelih u sru{enom avionu na Mati}a bradu. Navodno, nekoliko pre`ivjelih putnika je nakon pada letjelice mobilnim telefonom zvalo svoje obitelji u Skoplju. Jedan se `alio da su mu slomljene obje noge i da ima jake bolove. Nakon sat i pol s njim se vi{e nije mogao uspostaviti kontakt. Iz toga Pan~evski izvodi zaklju~ak da su pre`ivjeli u sru{enom avionu naknadno ubijeni. Kuli}evoj komisiji bit }e dostavljena imena osoba koje su povrije|eni zvali i one koje su taj poziv sa mobilnog dobili. Jo{ jedan detalj u cijelo ovoj pri~i je izuzetno bitan. U Skoplju isti~u da je obavje{tajnim slu`bama u nekim mo}nim dr`avama u svijetu jako stalo do toga da se 13.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
okolnosti pada aviona Borisa Trajkovskog dodatno ne istra`uju. Njima je nalaz koji je utvrdila komisija Salke Begi}a potpuno prihvatljiv. Ina~e, me|u 13 ~lanova ove druge komisije su eksperti iz SAD-a, Njema~ke, Hrvatske, Srbije, Makedonije i BiH. Do Nove godine znat }e se imena svih ~lanova ove komisije kojoj }e sjedi{te biti u Sarajevu. U pripremi ovog teksta razgovarali smo sa Omerom Kuli}em, koji naravno ni{ta konkretno unaprijed nije `elio re}i. Istakao je da }e insistirati na tome da se tokom istrage utvrdi svaki detalj ove avio-nesre}e. Posebno }e se ispitati nalazi makedonskih istra`itelja, ~iji je dio ve} objelodanio odvjetnik Pan~evski. Analizirat }e se i nalazi Begi}eve komisije, za koje Makedonci smatraju da su nedostatani. U Skoplju vjeruju da }e eksperti Kuli}eve komisije sa svojim suradnicima, uz ono {to je ve} utvr|eno, nastojat da kroz istragu do|u do novih saznanja i stupe u kontakt sa relevantnim osobama koje ranije nisu bili dostupne, pa i s onima koji su tada bili u sastavu SFOR-a. Koliko }e trajati ponovna istraga o padu makedonskog aviona u Hercegovini u februaru 2004., te{ko je re}i, a da }e biti sveobuhvatna i objektivna u to, isti~e Omer Kuli}, ne trebe sumnjati. To je ohrabrenje obiteljima poginulog Trajkovskog i drugih koji su bili u letjelici koja se sru{ila. Podsje}amo da je tada poginulo {estero ~lanova delegacije, te pilot i kopilot. 35
Prijedor:TEKST osnova.qxd
12.12.2012
22:57
Page 36
PRIJEDOR, OVIH DANA
U ponedjeljak, 10. decembra, na međunarodni Dan ljudskih prava, ukupno sedam (7) aktivista nevladinih organizacija pokušalo je mirnom šetnjom ulicama Prijedora podsjetiti na zločine koji su se u ovoj općini desili tokom prošloga rata; vlasti Prijedora su ovu akciju energično i efikasno spriječile a organizatore optužile za širenje vjerske i nacionalna mržnje...
PRIJEDORSKA [ETNJA U PRISUSTVU VLASTI NEGIRANJE ODGOVORNOSTI
Pi{e: NA\A DIKLI]
P
ro{le sedmice su u Prijedoru, zbog sumnje da su u~estvovali u ratnim zlo~inima nad Bo{njacima, uhap{eni Velimir \uri} i Dragomir Soldat. Obojica su uhap{eni na zahtjev Tu`iteljstva BiH, a kako su brzo uhap{eni, jo{ br`e su i oslobo|eni, tri dana poslije. I \uri} i Soldat se sumnji~e da su 23. jula 1992. godine sudjelovali u zarobljavanju i strijeljanju deset civila Bo{njaka u selu Čarakovo kod Prijedora. Prema navodima Tu`ila{tva, \uri} je u vrijeme izvr{enja krivi~nog djela bio pripadnik centra za obavje{tavanje, a Soldat vojni policajac 43. brigade VRS. Upkros tome {to je tu`iteljica Ozrenka Ne{kovi} na ro~i{tu zatra`ila pritvor zbog straha da bi osumnji~eni mogli pobje}i i/li/ uticati na svjedoke, sada obojica slobodno {etaju po Prijedoru. U Prijedoru su prije nepunih deset dana slobodno {etali i pripadnici ~etni~kog Ravnogorskog pokreta, u crnim odorama i prikladnim ~etni~kim obilje`jima. Niko ih zaustavio nije. Nije bilo zabrana ni restrikcija. No, u ponedjeljak je ve} bila druga pri~a. Na me|unarodni dan obilje`avanja ljudskih prava, takva {etnja bila je zabranjena udru`enjima koja predstavljaju prijedorske `rtve. Ta~nije, skoro ~etiri hiljade ubijenih i preko hiljadu nestalih i nikada prona|enih Prijedor~ana, Bo{njaka u logorima, Omarska, Keraterm i Trnopolje. Gdje stanuju ljudska prava? U Prijedoru na dan njihovih obilje`avanja sigurno ne. Ipak, i pored zabrane javnog skupa, njih sedmoro je odlu~ilo da simboli~no zalijepe usta flasterom i pronesu kroz centar grada natpis: Gdje se kr{e ljudska prava, gra|anska neposlu{nost postaje du`nost! 36
Prijedorski gradona~elnik tvrdi da on sa zabranom protestne {etnje nema ni{ta
Iako je skup sprije~ila prijedorska policija, predstavnici prijedorskih udru`enja, koji predstavljaju civilne `rtve rata, za sve krive na~elnika op}ine Marka Pavi}a.
NA^ELNIK PAVI] “SB JE IZMANIPULIRANA“ Novinarka “Slobodne Bosne“ je ovim povodom kontaktirala i Pavi}a, koji je ove godine postao poznat kao ~ovjek koji je zabranio odavanje po~asti `rtvama Keraterma i Omarske i svim poginulim, te optu`io lokalne Bo{njake “kako na nedostojanstven na~in prave cirkus od stradanja muslimana u Prijedoru“. Pavi} je u izjavi za na{ list kazao da “nikakav zahtjev za skup nije podnijet, te da ga je o tome obavijestila policija“, te nam pojasnio da smo “prevareni i izmanipulirani“.
“Skup je dozvoljen u glavnoj ulici i na trgu, ne podrazumijeva nikakve {etnje mimo nje, to je ure|eno Zakonom o javnim okupljanjima RS. To {to je organizatorima skup propao, pa sada svaljuju krivicu na mene, ja sa tim nemam ni{ta“, ka`e Pavi}, demantiraju}i sam sebe da nije dobio zahtjev za odr`avanje skupa, te da o njemu do ponedjeljka ni{ta nije znao. Na na{e pitanje {ta }e biti sa svima onima protiv kojih je najavio krivi~ne prijave zbog spominjanja termina genocid, Pavi} je rekao: “Vi ste jedna jako nekulturna osoba“, te zalupio slu{alicu. A skup je odr`an. Mali, ali ipak simboli~an i znak sje}anja. Sudbin Musi}, sekretar Udru`enja gra|ana “Prijedor 1992“, nam je potvrdio SLOBODNA BOSNA I 13.12.2012.
Prijedor:TEKST osnova.qxd
12.12.2012
22:58
Page 37
^UVARI SJE]ANJA U ZIMSKOM PERIODU [ETNJA [ETNJA U U ZNAK ZNAK SJE]ANJA SJE]ANJA NA NA PRIJEDORSKE PRIJEDORSKE @RTVE @RTVE II pored pored zabrane zabrane javnog javnog skupa skupa sedmero sedmero aktivista aktivista je je odlu~ilo odlu~ilo da da simboli~no simboli~no zalijepe zalijepe usta usta flasterom flasterom ii pronesu pronesu kroz kroz centar centar grada grada transparent transparent
Iako je skup sprije~ila prijedorska policija, predstavnici prijedorskih udru`enja, koji predstavljaju civilne `rtve rata, za sve krive na~elnika op}ine Marka Pavi}a da je od njih sedmoro, koji su iza{li na ulicu, bilo ~etvoro Prijedor~ana (dva Bo{njaka i dva Srbina), dvojica pripadnika “dijaspore“ iz Slovenije i jedan Sarajlija. “Ti ljudi nisu odustali. Ne mogu da ne ka`em da mi je drago {to smo mi udru`enje koje okuplja sve `rtve rata iz Prijedora, pa samim time mi je drago i {to su nam se pridru`ili Srbi, koji znaju kroz {ta prolazimo i suosje}aju sa nama“, poja{njava Musi}. A nisu sami. I banjalu~ko Udru`enje gra|ana “O{tra nula“ ju~er su u centru Banje Luke, na Trgu Krajine, zajedno sa predstavnicima Helsin{kog parlamenta RS, kako poja{njava koordinatorica projekta Dra`ena Lepir, odlu~ili da se solidari{u sa Prijedor~anima. 13.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
“[okirani smo odlukom da se zabrani {etnja u Prijedoru. Ina~e, zgro`eni smo negiranjem ljudskih prava u cijelosti, a naro~ito onih koji se odnose na ratne zlo~ine. Zato smo u ‘gerilskoj akciji’ na Trgu Krajine u Banjoj Luci postavili natpise s kojima se na neki na~in solidari{emo sa prijedorskim `rtvama“, ka`e Lepirova. “Slobodna Bosna“ bila je u Prijedoru prije petnaestak dana i na Dan dr`avnosti BiH. Ovo je Prijedor danas, krajem 2012. godine.
^ISTO DO NEPREPOZNATLJIVOSTI Prije nepunih 20 godina, na Dan njene dr`avnosti, 25. novembar, BiH je bila podijeljena dr`ava. Principi ZAVNOBiH-a iz 1943. godine da ova dr`ava nije “ni srpska, ni
hrvatska, ni muslimanska“ nestali su kao da nikada nisu ni postojali. Svako je suvereno dr`ao “monopol“ nad svojim dijelom teritorije, samoproklamovane republike, samootcijepljenih haustora, avlija, njiva i “vjekovnih ognji{ta“, a principi na kojem je godinama po~ivala BiH — nestali su preko no}i. Ugu{eni u potocima krvi, obnevidjeli u mraku straha, pre~uti u kriku o~aja nekoga umiru}eg. Nastali su novi principi, koji su odgovarali “elitama“, a narod koji je u demokratiji “zablistao“, podijelio se na torove. Na{i ~itatelji znaju da se u ovom, “boljem“ dijelu BiH, ovaj praznik ne slavi. Poku{ao je lokalni op}inski vije}nik Mugzad Čirkin iz SDP-a cirkularnim SMS porukama da sazove one koji vjeruju u tekovine ZAVNOBiH-a da zajedno proslave. Na 37
Prijedor:TEKST osnova.qxd
12.12.2012
22:58
Page 38
PRIJEDOR, OVIH DANA sve~anosti se pojavilo izme|u 20 i 50 ljudi (broj prisutnih zavisi od toga koga pitate). Kakav je Prijedor danas? Divan grad. Čist. Ure|en, u{minkan, ulice su ~iste i etni~ki je ~ist. Iako je ovaj grad bio simbol povratka u postdejtonskoj BiH, a Bo{njaci, barem ono {to ih je pre`ivjelo Omarsku, Keraterm i Trnopolj, klanja, ubijanja i silovanja po ku}ama, nagrnuli da se vrate u {to ve}em broju, danas Srbi i Bo{njaci izlaze u zasebne kafane i dru`e se uglavnom me|u sobom. [ta je razlika izme|u 1992. godine i sada? Pa zatvoreni su logori, otvorene fabrike da se zatru tragovi zvjerskih ubijanja skoro ~etiri hiljade ljudi, a vi{e nema ni “bijelih traka“. Barem na rukama. Ostale su u glavama onih kojima su porodice poubijane, sestre, majke i k}erke silovane i u glavama onih istih koji su to radili, a sada prolaze pored svojih `rtava. Ovaj grad je sveden na statistiku. Koliko je Bo{njaka `ivjelo prije rata, koliko ih se vratilo i zaposlilo, odnosno, koliko njih je stvorilo uslove za “normalan `ivot“. Od Banje Luke do Prijedora nema ni 60 kilometara. Čim se iza|e iz Banje Luke, koja je tako|e ~ista i lijepa, nema nijednog traga dr`ave BiH. Sve benzinske crpke, restorani, oblijepljeni su zastavama RS. Čisto da se zna ~iji je teritorij na koji se stupa. Sudbin Musi} poja{njava da zastave BiH i nema nigdje osim na Čar{ijskoj d`amiji. Musi} se u svoj grad se vratio prije 13 godina sa majkom. Sada ima 37 godina i dvije godine radnog sta`a. One koje je proveo kao sekretar Udru`enja, koje je pred ga{enjem i za ~ije odr`avanje jednostavno nema para. Vratio se u svoj grad iako je sa dvije godine mla|im bratom, tek punoljetan, zavr{io u Trnopolju i izveden je pred strelja~ki vod. Pre`ivio je jer je njegov otac, za kojeg nije u tom momentu ni znao da je ubijen, imao radnog kolegu, Srbina, koji je njega i brata izvadio ispred strelja~kog voda i poslao ku}i. A kada se vratio, jedino {ta mu je bilo ostalo jeste da mrtvog oca izvadi iz bunara u koji su ga ratni vladari Prijedora ubacili nakon {to su ga upucali u potiljak.
GDJE SMO, ^IJI SMO? “Pitate nas gdje smo sada? Čiji smo? Kako `ivimo? Nismo nigdje, nismo ni~iji, a od ~ega `ivimo — i ne znam Vam re}i“, po~inje svoju i stotine identi~nih pri~a onih koje predstavlja Sudbin, s kojim se i sudbina poigrala. Ubrzo bi se i sam mogao na}i i pred Op}inskim sudom. Jer je ustvrdio da se u Prijedoru desio genocid, a na~elnik op}ine Mirko Pavi} najavio krivi~ne prijave protiv svih koji iskoriste tu sintagmu za najgori oblik istrebljenja pripadnika jednog naroda po etni~koj ili vjerskoj osnovi. 38
PROTEST UDRU@ENJA GRA\ANA “PRIJEDOR 1992” Udru`enje okuplja sve `rtve rata u Prijedoru, i Bo{njake i Srbe
“Jo{ ih nije podnio, a da li }e, vi{e ni sami ne znamo. I ne interesira me toliko Pavi}, koliko me boli {to sam do{ao me|u prvim povratnicima, radio u Med`lisu IZ, 13 godina potro{io, a ni sam ne znam u {ta. I biv{em reisu-l-ulemi Mustafi ef. Ceri}u, kada je dolazio u Prijedor sam rekao: Osje}am se k’o posljednji Mohikanac. Ovdje se dolazi samo kad je obljetnica stradanja Bo{njaka. Slije}u helikopteri jedan za drugim. Izetbegovi}, Lagumd`ija, strani ambasadori u Keraterm i Omarsku, poslikaju se i odu. Mi ostajemo, kao da se ni{ta nije ni desilo. Ponovo sami. Za sve ove godine,
moja majka je dobila tri puta po 42 marke od RS kao pomo}. Kako smo izbjegli u Sanski Most, pojasnili smo nam da jednom ste~eno pravo ne mo`emo prenijeti, tako da je ona, na ime mene logora{a, `ena nevino ubijenog ~ovjeka koji je samo kosio travu u svojoj avliji, dobila sve skupa manje od 150 maraka za 13 godina. Ma da smo samo mi problem. Ovakvih kao ja je na stotine...“
BITNO JE BITI Na njegovu pri~u se nadovezuju i drugi Bo{njaci, kojima je “muka i od Prijedora i od RS, a najvi{e od dr`ave“.
MUHAREM MURSELOVI]
U javnoj upravi u RS-u Bošnjaka gotovo da nema Muharem Murselovi} nam poja{njava da je cijeli koncept Dejtonskog mirovnog sporazuma pogre{an i da je napravljen tako da se u biti niko ne vrati na svoje te da BiH zauvijek ostane podijeljena. “Dejtonski sporazum se mora mijenjati. Ovo ne vodi nigdje i zakucani smo od 1995. godine. Prisiljeni na entitete, bez ikakvih prava. U RS jeste donesen Zakon o lokalnoj upravi i samoupravi koji obvezuje javnu vlast da zaposlenih mora biti procentualno koliko i 1991. godine. Od 5097 uposlenih u Vladi RS, Bo{njaka je 2, 66 posto. U MUP-u RS 7, 9 posto. Ni u jednoj entitetskoj instituciji taj broj nije ve}i od tri posto, a ponegdje nema nijednog Bo{njaka, Hrvata ili pripadnika ’ostalih’.
Muharem Murselovi}
Iako je Ustav RS to pravno regulirao, ovo pitanje ostaje samo mrtvo slovo na papiru“, napominje Murselovi}.
SLOBODNA BOSNA I 13.12.2012.
Prijedor:TEKST osnova.qxd
12.12.2012
22:58
Page 39
^UVARI SJE]ANJA U ZIMSKOM PERIODU ZLO^INI BEZ KAZNE
Ugledni građani, ratni zločinci Prijedorski Bo{njaci su pogotovo razo~arani ~injenicom da niko nije odgovarao za masovna ubistva i silovanja, te da svoje krvnike i d`elate susre}u svaki dan. “Evo sad su pu{teni na slobodu i Velimir \uri} i Dragomir Soldat. Ja sam
iz ^arakova. U mom selu i oko njega, sa lijeve strane Save, za pet dana ubijeno je 1.850 mu{karaca, `ene i djece. Od 20. do 25. jula. Nikada niko nije odgovarao za taj zlo~in“, isti~e Sudbin Musi}.
NEPRISTAJANJE NEPRISTAJANJE NA NA ZABORAV ZABORAV Odavanje Odavanje po~asti po~asti `rtvama `rtvama Omarske, Omarske, Keraterma Keraterma ii Trnopolja Trnopolja
“Vi ne shvatate jednu ~injenicu kada se pri~a u Prijedoru. Omarska, Keraterm i Trnopolje nisu bili jedini logori. Cijeli grad je do kraja rata bio jedan logor, a ko se spasio, morao je to dobro platiti... Ovdje je metak u ~elo bio nagrada“, dobacuje `ena, gospo|a, logora{ica, koja vi{e ne `eli pred medije. I ona je u 41. godini zavr{ila u Omarskoj, silovana, poni`ena... I zaista. Prema svim presudama za zlo~ine u Prijedoru, isti~e se da je metak uistinu bio nagrada. Prema nalazima patologa, {to bosanskih, {to ha{kih, na podru~ju ove op}ine ubistva su bila naro~ito svirepa i provodila su se na vi{e od stotinu na~ina, ali najrje|e upravo metkom. Ono {to najvi{e boli prijedorske Bo{njake, a {to su nas zamolili da objavimo, jeste to da im je dr`ava okrenula le|a, a i licemjerje me|unarodne zajednice. “Čuli smo da je u BiH stiglo oko stotinu miliona eura donacije iz Turske. Ba{ nas interesira ho}e li nas i ovaj put mimoi}i. Nas su prve pozvali i me|unarodni zvani~nici da se vratimo na svoje, poslu{ali smo ih. Od Pavi}a i RS ionako ni{ta ne o~ekujemo, samo nas ovo interesira. Da znamo... Jer nije nam svejedno gledati 13.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
sau~e{}a i tekbire samo kad je 30. april, kao dan podsje}anja na `rtve zlo~ina u Prijedoru. Tada se svi poredaju, od na{ih politi~ara i stranih ambasadora, ne shva-
taju}i da na{ svijet nije njihov. Na{ je paralelan, a oni sa njim nemaju dodira. Ja kao Bosanac i Hercegovac sam radio i radim sve {ta je u mojoj mo}i da uspostavim kontakt i sa Srbima i Hrvatima. Meni niko ko je dobar ~ovjek ne smeta...“, ka`e Sudbin. Spominju se pri~e o tome kako je ameri~ki ambasador Patrick Moon do{ao da vidi kakvo je stanje u Prijedoru, sjeo u auto i na povratku u Sarajevo, oti{ao sa vrhom entitetske vlasti RS na ru~ak na Ugar, malo dalje od Kori}anskih stijena s kojih je u Ugar ba~eno na stotine prijedorskih Bo{njaka. Kako su pro{lom turskom ambasadoru (V Vehafanu Ocaku) poja{njavali satima {ta se desilo u Prijedoru, te ih ni{ta nije razumio, ali im je pojasnio {to su sretni jer su se vratili ku}i. Naravno, polemika o nacionalnom identitetu “Bo{njak“ ili “Bosanac“ u maloj zagu{ljivoj kancelariji je nastavljena... Nije se mogla sprije~iti, jer popis je blizu, a bitno je definirati se. Prijedor ostaje i dalje paradigma stradanja Bo{njaka u kraju koji je za vrijeme II svjetskog rata dao najvi{e partizana po broju stanovnika. Grad u kojem je rije~ genocid, odlukom op}inske vlasti, i zvani~no zabranjena i ako je spomenete, mo`ete zaraditi samo krivi~nu prijavu. Skoro svi sa kojima smo razgovarali, imali su o~eve, djedove u partizanima, koji nisu mogli gledati kako se potkozarski Srbi ubijaju i odvode u Jasenovac, ve} su uzeli {ta su mogli i oti{li braniti susjede. U ovom ratu, apsolutno niko nije branio njih. Ni sada ih niko ne brani. Dr`avne vlasti su se mijenjale, mijenjale su se partije, ali Prijedor je ostao opet sam, prepu{ten sebi, a svaka ku}a je i dalje jedna neispri~ana tragedija.
39
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
12.12.2012
21:13
Page 8
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
12.12.2012
21:13
Page 9
EUROPA:EUROPA.qxd
12.12.2012
19:27
Page 42
EVROPA, ODMAH ^E[KO-BOSANSKI Kao da nema kraja “narodnom bu JUBILEJI Nizom kulturnih de{avanja i uz podr{ku gradskih vlasti Praga, u ~e{koj prijestolnici se po~etkom ovog mjeseca obilje`ava 120 godina od dolaska ^eha u Bosnu i Hercegovinu i 20 godina od dolaska gra|ana Bosne i Hercegovine u ^e{ku Republiku. Zvjezdana Markovi}, predsjednica Odbora bosanskohercegova~ke zajednice u ^e{koj, tijela formiranog upravo za realizaciju ideje, ka`e da je Prag za obilje`avanje ovih jubileja ustupio jedan od najljep{ih prostora, gdje je prije nekoliko dana nastupao mije{ani hor sastavljen od ^eha i na{ih ljudi. Uz tradicionalno dru`enje po~etkom decembra i sve akcije koje su u okviru “20-120” zami{ljene i realizovane, ove godine je organizovana dodjela zahvalnica jednom broju pojedinaca, uglavnom ^eha, i institucijama koje su, naro~ito u prvim godinama boravka u ^e{koj, omogu}ile na{im gra|anima da se sna|u.
SLOVENIJA NA ULICAMA Naredni protesti najavljeni su i krajem januara naredne godine
NA PROLJE]E PROCJENA O DATUMU PREGOVORA Evropska unija }e na prolje}e procijeniti napredak Srbije i Makedonije u ispunjavanju uvjeta za po~etak pristupnih pregovora,ali bez spominjanja konkretnog datuma kada bi mogle odlu~ivati o po~etku pregovora. U prihva}enim zaklju~cima Vije}a ministara EU-a navodi se }e Komisija i Catherine Ashton, visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku, podnijeti izvje{taj u prolje}e 2013. godine o napretku u ispunjavanju postavljenih uvjeta, u prvom redu rije~ je o “vidljivom i odr`ivom pobolj{anju odnosa s Kosovom”. Vije}e }e o razmotriti napredak u tim pitanjima “sa ciljem mogu}e odluke Evropskog vije}a o otvaranju pristupnih pregovora sa Srbijom”. Zaklju~ci za Makedoniju su gotovo isti. Podsjetimo da se u ranijim nacrtima zaklju~aka za Srbiju i Makedoniju spominjao juni 2013. godine kao datum kada bi se moglo odlu~ivati o po~etku pregovora.
42
Statistika govori da u dvomilionskoj Sloveniji, u kojoj protesti i dalje traju, danas ima više od sto hiljada nezaposlenih te da je njihov broj udvostručen u odnosu na 2008. godinu
N
ezahvalne su sve prognoze oko smirivanja situacije u Sloveniji u kojoj se, i pored podnesene ostavke mariborskog gradona~elnika Franca Kanglera koja stupa na snagu 31. decembra, ne odustaje od daljih protesta. U me|uvremenu, pred gradskom ku}om u Ljubljani demonstiralo je nekoliko desetina gra|ana tra`e}i ostavku gradona~elnika Zorana Jankovi}a. Zbog novih javnih demonstracija {to se u Sloveniji najavljuju za petak, 21. decembra, za jedan dan odgo|ena je sve~ana sjednica Parlamenta u povodu dr`avnog praznika samostalnosti i jedinstva. Ve} je najavljen i jednodnevni {trajk cijelog javnog sektora za 23. januar naredne godine, ukoliko vlada
ne odustane od fiksirane bud`etske pretpostavke da je masu za pla}e javnog sektora u idu}oj godini potrebno smanjiti za 5 posto. Protesti koji sedmicama potresaju Sloveniju do sada nisu vi|eni u ovoj zemlji i imaju veliku podr{ku javnosti. Prema anketi koju je napravio slovena~ki list Delo, 53 posto gra|ana u potpunosti podr`ava proteste, 33 posto proteste podr`ava djelimi~no, a samo 14 posto se izri~ito protivi njihovom odr`avanju. Profesorica antropologije na Filozofskom fakultetu u Mariboru i fakultetu politi~kih nauka u Ljubljani Vesna Godina u izjavama za medije proteste naziva jednom vrstom narodnog bunta protiv “arogancije” vladaSLOBODNA BOSNA I 13.12.2012.
EUROPA:EUROPA.qxd
12.12.2012
19:28
Page 43
buntu” u Sloveniji
ju}e elite.. ”U slovenskoj je tradiciji da se od vlasti o~ekuje po{tovanje svakog ~ovje-
13.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
ka bez obzira na njegov materijalni status, jer svako ima pravo na dostojanstvo. Na{a politi~ka elita odstupa od te logike”, navela je Godina. Ona tvrdi da su se slovenski politi~ari nakon Janeza Drnov{eka promijenili i izolirali od stvarnosti te zato ne razumiju ljude, nego zahtjeve za dru{tvenom solidarno{}u progla{avaju ostacima komunisti~kog mentaliteta pa je bilo samo pitanje vremena kad }e se akumulirano nezadovoljstvo pokazati. Slovenski analiti~ari smatraju da su nove mjere {tednje koje je uvela sada{nja slovenska vlada uzrokovale pobune gra|ana, bijesnih i razo~aranih zbog nesigurne situacije u kojoj se zemlja sada nalazi. Statistika govori da u dvomilionskoj Sloveniji danas ima ~ak 111.471 nezaposleni, dok ih je u novembru 2008. bilo svega 63.363. Broj nezaposlenih ne opada ispod 11 posto, a predvi|anja govore da bi slovenski BDP mogao pasti za jo{ 2 posto u 2012. godini i 1,4 posto u 2013. godini. Mjere {tednje uvedene od strane sada{nje vlade kao lijek za javne financije i sve ve}e pote{ko}e pristupa me|unarodnim tr`i{tima kapitala, tako|er su bile va`an motiv za gra|ane da iza|u na ulice i bore se za svoja socijalna prava. Ervin Hladnik Milhar~i~, slovena~ki novinar i publicista, smatra, ipak, da posljednji doga|aji u Sloveniji nisu rezultat ekonomske, nego politi~ke krize. On vjeruje da su ljudi iza{li na ulice jer imaju utisak da se u Sloveniji ponavlja ma|arski model gdje je ekonomska kriza uzeta kao izgovor za transformaciju demokratskog dru{tva u ne{to drugo. (D. Savi})
OSTAVKA MONTIJA I KANDIDATURA BERLUSCONIJA Izjava biv{eg premijera Silvija Berlusconija da }e se iz osje}aja “odgovornosti“ za Italiju ponovo kandidovati za premijera okon~ala je mandat premijera Marija Montija, koji je rekao da }e podnijeti ostavku nakon {to parlament ovog mjeseca usvoji bud`et za 2013. Montijeva iznena|uju}a najava pove}ala je izglede za jo{ ve}u politi~ku neizvjesnost i tr`i{na previranja u Italiji, ~etvrtoj po veli~ini evropskoj privredi. To je, tako|er, pove}alo mogu}nost da se Monti prijavi kao kandidat koji je otvoren za vladaju}u funkciju ako izbori koji se o~ekuju u februaru ne daju jasnog pobjednika. Analiti~ari smatraju da je Montijeva odluka da se povu~e prije roka usmjerena na spre~avanje Berlusconija da zapo~ne kampanju koja bi ga podrivala. Berlusconi }e, kako se ~ini, voditi populisti~ku kampanju koja }e kritikovati Montija za nametanje nepopularnih mjera Italijanima, a tako|e bi mogao i da usvajanje jedinstvene valute proglasi za naru{avanje italijanskog suvereniteta.
RA^UN KOJI JE UZNEMIRIO GR^KU Gr~ki mediji su objavili vijest o ra~unu na ime Margaret Papandreou, 89-godi{nje majke Georgea Papandreoua, biv{eg gr~kog premijera koji je vodio zemlju od 2009. do 2011. godine, na kojem je polo`eno oko 550 miliona eura u jednoj {vicarskoj banci. Potvrdu te informacije dobio je i Financial Times, ali George Papandreou i njegova majka su je demantirali. Grci koji vjeruju da su upravo njihove elite izbjegavanjem pla}anja poreza i skrivanjem novca u inozemstvu pridonijele te{koj situaciji u kojoj se zemlja nalazi, sada su jo{ vi{e ogor~eni zbog sumnji da je u tome sudjelovao i socijalisti~ki premijer koji je proveo prvi paket pomo}i EU-a. Papandreou je pro{le godine odstupio s mjesta premijera, ali i dalje je zastupnik u parlamentu. Njegov pokojni otac tako|er je bio gr~ki premijer i utemeljitelj socijalisti~ke stranke PASOK, a majka Margaret bila je politi~ki aktivna kao predsjednica ljevi~arske feministi~ke grupe.
43
BIZNIS:BIZNIS.qxd
12.12.2012
20:26
Page 44
BUSINESS
Priredio: ASIM METILJEVI]
“Historijski sporazum“ Slovenije i Hrvatske Odli~ni poslovni rezultati Bosnalijeka Te{ka godina za mostarski Aluminij Federalne banke “po{te|ene” krize OHRABRUJU]I OHRABRUJU]I SIGNALI SIGNALI Slovenija Slovenija je je napokon napokon pristala pristala preuzeti preuzeti obaveze obaveze na na {tedi{ama {tedi{ama Ljubljanske Ljubljanske banke banke
Slovenija pristaje vratiti dug štedišama Ljubljanske banke?! Biv{e {tedi{e Ljubljanske banke obradovala je nedavna presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, koji je pozitivno rije{io tu`be troje bosanskih dr`avljana-{tedi{a Ljubljanske banke. Sud je izrekao presudu prema kojoj je dr`ava Slovenija odgovorna za dug Ljubljanske banke njezinim {tedi{ama izvan Slovenije. Presuda, me|utim, jo{ nije pravomo}na jer je slovenska Vlada na nju najavila `albu, ali po~etak raspleta dugogodi{njeg spora je ohrabruju}i i vjerovatno je utjecao i na sklapanje bilateralnog dogovora izme|u Slovenije i Hrvatske o rje{avanju duga Ljubljanske banke. Naime, prije vi{e od godinu dana, Slovenija i Hrvatska imenovali su svoje finansijske stru~njake i nalo`ile im da prona|u kompromisno rje{enje spora sa starom deviznom {tednjom Ljubljanske banke. Kako zagreba~ki Jutarnji list otkriva, finansijski eksperti dvije dr`ave usuglasili su prijedlog po kojem bi Slovenija dug prenesene {tednje biv{ih {tedi{a Ljubljanske banke u iznosu od 278,7 miliiona eura vratila Hrvatskoj, i to u razdoblju od 30 godina, a Hrvatska bi zauzvrat Sloveniji oprostila zatezne kamate na taj dug. 44
Rije~ je o onom dijelu hrvatskih {tedi{a koji su po~etkom devedesetih, nakon povla~enja Ljubljanske banke iz Hrvatske, odlu~ili {tednju prenijeti na 22 hrvatske banke, od ~ega najve}i dio na Privrednu i Zagreba~ku banku. Na taj je na~in na hrvatske banke prenesen iznos od 278,7 miliona eura {tedi{a Ljubljanske banke, a hrvatska je Vlada taj iznos postupno, od 1994. do 2005. godine, iz dr`avnog prora~una uplatila hrvatskim bankama. Danas spomenutih 278,7 miliona eura prenesene {tednje od Slovenije potra`uje hrvatska Vlada. Ovim sporazumom, me|utim, ne bi se rije{io problem hrvatskih {tedi{a Ljubljanske banke koji po~etkom devedesetih iz razli~itih razloga nisu pristali prenijeti svoju deviznu {tednju iz Ljubljanske u hrvatske banke. Ta kategorija {tedi{a izravno od Slovenije potra`uje oko 160 miliona eura i zatezne kamate, ali ~injenica da je Slovenija (za sada) prihvatila obvezu vra}anja duga jednom dijelu biv{ih {tedi{a zna~i da }e pristati na identi~an na~in tretirati sve {tedi{e, ne samo s prostora Hrvatske nego i BiH.
Bosnalijek povećao izvoz na 55 posto Sude}i prema rezultatima ostvarenim u tri kvartala ove godine, farmaceutska kompanija Bosnalijek poslovnu 2012. godinu okon~at }e sa zavidnim profitom od oko 6 miliona KM. Ukupan prihod od prodaje Bosnalijeka u tri kvartala prema{io je iznos od 76 miliona KM, dok neto profit u tri kvartala iznosi 4,2 miliona KM. Ohrabruju}i je podatak da je prodaja Bosnalijeka na vanjskom tr`i{tu br`e rasla nego na tr`i{tu BiH izvoz Bosnalijeka u tri kvartala bio je vrijedan 41 milion KM, dok je prihod kompanije od prodaje na doma}em farmaceutskom tr`i{tu bio osjetno manji - 34 miliona KM. To prakti~no zna~i da }e Bosnalijek na vanjskom tr`i{tu ostvariti 55 posto prihoda i da }e se plasirati na listu deset najve}ih bh. izvoznika. Ubjedljivo najbolje poslovne rezultate i u 2012. godini Bosnalijek je ostvario na ruskom tr`i{tu. Na to tr`i{te otpada vi{e od 60 posto Bosnalijekovog izvoza: u tri kvartala teku}e godine izvoz na tr`i{te Rusije bio je vrijedan 28 miliona KM, a do kraja godine vjerovatno }e prema{iti 35 miliona KM. Po svemu sude}i, Bosnalijek }e prvi put u posljednjih 15-ak godina ostvariti ve}i prihod na tr`i{tu Ruske Federacije nego na tr`i{tu Bosne i Hercergovine. Struktura vlasni{tva u Bosnalijeku ne{to je promijenjena: najve}i pojedina~ni dioni~ar i dalje je Vlada Federacije BiH sa 19,25% dionica, dok je odnedavno na drugom mjestu tajanstveni luksembur{ki fond HADEN koji je tokom posljednjih nekoliko mjeseci preuzeo blizu 14 posto dionioca - najprije je kupio IFC-ove dionice, a potom i od malih dioni~ara koji su jo{ uvijek ve}inski vlasnici Bosnalijeka.
SLOBODNA BOSNA I 13.12.2012.
BIZNIS:BIZNIS.qxd
12.12.2012
20:26
Page 45
Cijena aluminija nikad niža, cijena struje nikad viša Najve}i privredni sistem u Hercegovini, Aluminijski kombinat Mostar, prolazi kroz vjerovatno najte`e razdoblje nakon rata. Cijena aluminija na svjetskoj berzi nikad nije bila ni`a a cijena elektri~ne energije vi{a i u takvim okolnostima poslovni rezultati Aluminija za 2012. godinu bit }e vrlo lo{i. Visina o~ekivanog gubitka kre}e se u rasponu od 5 do 8 miliona KM. Prethodnu 2011. godinu, Aluminijski kombinat je okon~ao s profitom od 1,1 milion KM, {to je bilo ravno poslovnom ~udu budu}i da je „naslije|en“ golemi poslovni gubitak iz prethodne dvije godine 2009. godine poslovni gubitak iznosio je 18 miliona KM, a 2010. godine 13,5 miliona KM. Mostarski kombinat dijeli zlu sre}u svih tvornica aluminija u svijetu koje prolaze kroz te{ko razdoblje. Naprimjer, vode}i svjetski proizvo|a~ aluminija, ameri~ka kompanija Alcoa zabilje`ila je kvartalni gubitak od oko 172 miliona dolara, prvenstveno zbog strmoglavog pada cijena aluminija na svjetskoj berzi za oko 20 posto. Cijena aluminija na svjetskoj berzi pada ve} 18 mjeseci zaredom. U maju 2011. godine, tona aluminija prodavala se za oko 2.600 dolara, a pet mjeseci kasnije za svega 2.000 dolara! Niska cijena odr`avala se tokom cijele 2012. godine a prema predvi|anjima makroekonomista nepovoljan trend za proizvo|a~e aluminija potrajat }e i skoro cijelu narednu godinu. Po~etak oporavka mogao bi uslijediti tek 2014. godine, kada se o~ekuje sna`nija potra`nja za aluminijem, budu}i da je u prethodnih nekoliko godina osjetno pala proizvodnja i da su neke velike tvornice bile primorane ugasiti dio proizvodnih TE[KO RAZDOBLJE Aluminijski kombinat Mostar dijeli zlu sre}u aluminijske industrije svijeta postrojenja.
U 9 mjeseci federalne banke zaradile 111 miliona KM Mada na prvi pogled izgleda paradoksalno, podaci govore kako je bankarski sektor u Federaciji BiH, unato~ ekonomskoj krizi te padu `ivotnog standarda ve}ine stanovni{tva, u 2012. godini osjetno pove}ao profitabilnost. Zna~ajno su porasli {tedni depoziti gra|ana, ali su osjetno pali kreditni plasmani banaka. Prema podacima Agencije za bankarstvo, federalne banke su u 9 mjeseci 2012. godine zaradile neuporedivo vi{e nego tokom svih 12 mjeseci prethodne, 2011. godine! 13.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
45
Jusufspahic:TEKST osnova.qxd
12.12.2012
23:04
Page 46
TOMINA ME\UVJERSKA TOLERANCIJA
Sretenjski orden prvog reda, najviše priznanje u svom dosadašnjem mandatu, srbijanski predsjednik TOMISLAV NIKOLIĆ dodijelio je prošle nedjelje HAMDIJI JUSUFSPAHIĆU, počasnom reisu-l-ulemi IZ-a Srbije; Hamdijin sin MUHAMED JUSUFSPAHIĆ, muftija srbijanski, i patrijarh IRINEJ za naš list kažu da se ovo priznanje treba posmatrati u širem kontekstu - kao Nikolićevu pruženu ruku prijateljstva prema Bošnjacima u regionu
TOMINO TOMINO ISPRAVLJANJE ISPRAVLJANJE GAFOVA GAFOVA ILI ILI NAGRADA NAGRADA PRIJATELJU PRIJATELJU Najve}e Najve}e priznanje priznanje uu svom svom mandatu, mandatu, Sretenjski Sretenjski orden orden prvog prvog reda, reda, srbijanski srbijanski predsjednik predsjednik Tomislav Tomislav Nikoli} Nikoli} dodijelio dodijelio je je svom svom dugogodi{njem dugogodi{njem prijatelju prijatelju Hamdiji Hamdiji Jusufspahi}u Jusufspahi}u
NIKOLI] MOJ PRIJATELJ HAMDIJA JE PRAVEDNIK! Pi{e: MIRHA DEDI]
N
ajvi{e priznanje u svom polugodi{njem mandatu srbijanski predsjednik Tomislav Nikoli} dodijelio je Hamdiji Jusufspahi}u, po~asnom reisu-l-ulemi Islamske zajednice Srbije. Sretenjski orden prvog reda dodijelio mu je u zgradi IZ-a koja se
46
nalazi u dvori{tu Bajrakli d`amije, 6. decembra, na datum kada je ta~no prije 45 godina tada{nji reis Islamske zajednice Sulejman Kemura postavio Jusufspahi}a za imama beogradskog. Hamdija Jusufspahi} dovezen je u sanitetskom vozilu u pratnji ljekara sa VMA, gdje se ina~e lije~i od posljedica mo`danog udara. Jusufspahi} je danas samo sjena ~ovjeka koji se decenijama nalazio na ~elu beogradskog muftijstva. Me|utim, njegovo
vidno naru{eno zdravstveno stanje nije predstavljalo prepreku da mu Nikoli} tog dana pred brojnim televizijskim kamerama i visokim zvanicama uru~i do sada najvi{e, ujedno i jedino, priznanje u njegovoj karijeri.
PREPI[ITE BAJRAKLI D@AMIJU MUSLIMANIMA Nikoli} je na ceremoniji rekao da se Jusufspahi}u, svom dugogodi{njem prijatelju, zahvaljuje u ime svih gra|ana Srbije SLOBODNA BOSNA I 13.12.2012.
Jusufspahic:TEKST osnova.qxd
12.12.2012
23:04
Page 47
SRPSKO ORDENJE ZA KOM[IJE I BO[NJAKE mani me|usobno vi{e vole, mi }emo dati sve od sebe na tom putu. Tako|e, moj bi otac kazao, povedite ra~una o Islamskoj zajednici Srbije”, rekao je Muhamed Jusufspahi}, podsje}aju}i da Bajrakli d`amija i dalje ne pripada muslimana Srbije, kako bi trebalo, ve} je u vlasni{tvu Republike Srbije. Od pojedinih analiti~ara moglo se ~uti da Nikoli} ovim odli~jem poku{ava “ispeglati“ gafove prema Bo{njacima koje je imao na po~etku svog predsjedni~kog mandata izazvane neodmjerenim izjavama vezanim za genocid u Srebrenici, koje su opet nai{le na osudu politi~ara iz Sarajeva. Njihovu sumnju podgrijavala je ~injenica da je Nikoli} u Predsjedni{tvu taj dan podijelio jo{ nekoliko ordena sve{tenim licima ostalih vjerskih zajednica u Srbiji, ali drugog reda. Jusufspahi}u se pripale posebne po~asti i to u Bajrakli d`amiji pred visokim zvanicama - diplomatskim korom i predstavnicima Vlade Srbije.
PRIZNANJE PRIZNANJE ISLAMSKOJ ISLAMSKOJ ZAJEDNICI ZAJEDNICI SRBIJE SRBIJE ”Ovo ”Ovo priznje priznje koje koje je je dobio dobio na{ na{ otac otac mi mi smo smo shvatili shvatili kao kao priznaje priznaje na{oj na{oj zajednici, zajednici, jer jer mi mi `ivimo `ivimo `ivot `ivot zajednice zajednice ii potpuno potpuno smo smo se se podredili podredili tome” tome”
Muhamed Jusufspahi}: “Mi ovde ne srbujemo i nismo samo grobari, u srcu Beograda {irimo islam i nikoga se zbog toga ne bojimo!“
VJERSKI VJERSKI VELIKODOSTOJNICI VELIKODOSTOJNICI KOD KOD JUSUFSPAHI]A Muftija Muftija beogradski beogradski Muhamed Muhamed Jusufspahi}, Jusufspahi}, reis reis IZ-a IZ-a Srbije Srbije Adem Adem Zilki}, Zilki}, muftija muftija Ruske Ruske Federacije Federacije Talgat Talgat Tad`hudin Tad`hudin ii patrijarh patrijarh Irinej Irinej
i da je jedva do~ekao priliku da mu se odu`i za sve {to je u~inio za svoju zemlju: “On 45 godina poma`e svoju dr`avu i slu`i svom narodu, svaki na{ susret po~injao je bratskim poljupcem. Hamdija je pre`iveo komunizam, socijalizam, demo(n)kratiju. Sve je u Bo`jim rukama, na{e prijateljstvo je danas krunisano. Bog je hteo da do|em u poziciju da ispravim neku od gre{aka svojih prethodnika, a da onima koji dolaze ne ostavim previ{e gre{aka. U staroj Atini bio 13.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
je jedan kojeg su zvali pravednik, a mi bismo za Hamdiju, uz sve {to o njemu govorimo, mogli da dodamo re~ pravednik.” Njegov sin Muhamed Jusufspahi} zahvalio se u o~evo ime i podsjetio Nikoli}a da bi trebao da rije{i imovinsko stanje Bajrakli d`amije. “Neka dragi Allah blagoslovi ovu zemlju i predsednika ove zemlje Tomislava Nikoli}a. Znam sigurno da bi moj otac kazao: u~inite ono {to je najpotrebnije da se isprave gre{ke, da se pravoslavni i musli-
O Jusufspahi}evom i Nikoli}evom dugogodi{njem prijateljstvu svjedo~ili su nam tog dana Bo{njaci iz Beograda koji su na odre|eni na~in imali koristi od njihovog prijateljstva. Naime, prema njihovom svjedo~enju, tokom devedesetih godina, kada se muslimani u Beogradu svoje ime tiho izgovarali i s ku}nih vrata skidali plo~ice sa imenom iz straha da ne budu meta pripadnika militantnih dobrovolja~kih falangi, Jusufspahi} je ~esto odlazio u Zemun i tra`io od [e{elja i Nikoli}a da rije{i neka od brojnih problema koje su tada imali muslimani u srbijanskoj prijestolnici. Kada bi neki Bo{njak u Zemunu ostao bez posla, bio istjeran iz stana, ili nije mogao da prevede imovinu, odlazio bi kod muftije Jusufspahi}a, a on bi se `urno uputio kod Nikoli}a i tra`io da se taj problem rije{i. Nikoli}, tada{nji visoki funkcioner Srpske radikalne stranke, koja je vlast u Zemunu imala od 1996. godine, bespogovorno bi rije{io svaki muftijin zahtjev. O ovom visokom odli~ju koje je Hamdija Jusufspahi} dobio od prvog ~ovjeka Srbije razgovarali smo tog dana s njegovim sinom Muhamedom Jusufspahi}em, muftijom srbijanskim. Nakon {to je ispratio brojne goste diplomate, ministre, predstavnike drugih vjerskih zajednica i imame iz ~itave Srbije (samo iz Novog Pazara do{ao je pun kombi vjerskih slu`benika ) Muhamed je, sa vidnim olak{anjem {to je 47
Jusufspahic:TEKST osnova.qxd
12.12.2012
23:04
Page 48
TOMINA ME\UVJERSKA TOLERANCIJA sve proteklo u najboljem redu, govorio za na{ magazin. “Ovo je mom ocu prvo priznanje. Imao je me|unarodnih, ali prvo iz Srbije. Mo`da je zakasnelo jer je on sada u ovakvom stanju, ali to je njegova `ivotna pri~a. Negde je u ljudskim glavama nespojivo obo`avati Allaha i voleti Srbiju, i slu`iti ljudima i biti od koristi ljudima u ovom gradu i ovoj Srbiji. Neko }e da ka`e da mi ovde srbujemo. To nije ta~no! Mi ovde ustvari islamujemo, a ovo je na{a ulica i mi ne mo`emo biti negde drugde nego ovde. A ima mnogo onih kojima to smeta {to smo mi ovde, i me|u muslimanima i me|u nemuslimanima, me|u Srbijancima i me|u nesrbijancima, me|u Srbima i me|u nesrbima. Me|utim, potpuno su nebitni ti komentari, bitno je da islam ovde `ivi u srcima muslimana, da oni imaju slobodu da to ka`u i da je Allah dao mogu}nost da se do te slobode do|e ovakvim ~asnim i istinskim delovanjem. Ovo priznanje koje je dobio na{ otac mi smo shvatili kao priznanje na{oj zajednici, jer mi `ivimo `ivot zajednice i potpuno smo se podredili Allahu. Zapravo, `ivimo onako kako je `iveo babo i to prenosimo na druge
MUHAMED MUHAMED JUSUFSPAHI] JUSUFSPAHI] “Mi “Mi ovde ovde uu Beogradu Beogradu ustvari ustvari islamujemo, islamujemo, jer jer ovo ovo je je na{a na{a ulica ulica ii mi mi ne ne mo`emo mo`emo biti biti negde negde drugde drugde nego nego ovde” ovde”
DOBRI SUSJED TOMA “Kada su nam 2004. godine zapalili Bajrakli džamiju, Nikolić je svoju presjedničku kampanju te godine započeo upravo iz džamije. Ljudi su to tumačili na razne načine. Međutim, on je tim činom želio da nas podrži prvenstveno kao komšija ljude, muslimane i nemuslimane. Muhamed a. s. je na{ uzor, a on je sara|ivao i sa vla{}u i sa opozicijom. To je pripadanje Bogu, a ne propadanje, to je predanost Bogu, a ne prodanost nebogu. Mi tra`imo Bo`ije blagoslove, a blagoslov Bo`iji vrhovna je uputa.“
NIKOLI] PREDSJEDNI^KI KAMPANJU ZAPO^EO U D@AMIJI Muhamed Jusufspahi} ka`e da je njegov otac vi{e od dvije decenije prijatelj s Tomislavom Nikoli}em. Posebnu podr{ku Nikoli} im je pru`io nakon paljenja Bajrakli d`amije. Naime, huligani su 18. marta 2004. godine, zbog nasilja nad Srbima na Kosovu, probili policijski kordon i uz povike “Ubij [iptara” provalili u dvori{te, razbili prozore i zapalili d`amiju. Tada je d`amija ozbiljno o{te}ena, a do temelja je izgorjela i biblioteka sa vi{e od 7.000 knjiga. Su|enje grupi od 20 optu`enih za paljenje d`amije jo{ uvijek nije zavr{eno, a me|u optu`enima je jedan od vo|a Partizanove navija~ke grupe Alkatraz Milo{ Radisavljevi} Kimi. 48
“Tomo je bio kom{ija mome ocu u ulici Svetozara Markovi}a i njih dvojica su prijatelji bili i dok je Toma bio u radikalima i kasnije u naprednjacima. Kada su nam 2004. godine zapalili Bajrakli d`amiju, on je svoju predsedni~ku kampanju te godine zapo~eo upravo iz d`amije. Ljudi su to tuma~ili na razne na~ine. Me|utim, on je tim ~inom `elio da
podr`i nas. To je u~inio prvenstveno kao kom{ija. Svako od nas ima neke gre{ke i svako od nas ima pravo da ispravlja te gre{ke, i svako od nas ima pravo kod Boga da se pokaje. Negde smo spoznali da i u najte`im situacijama, i tamo gde bi neko kazao da je to prosto nemogu}e, mo`emo da do|emo do najlep{ih me|uljudskih vibracija. Ovo je pokazatelj da muslimani zajedno sa svojim islamom u srcu u Srbiji imaju svoju ku}u. Ne moramo da gledamo ni na istok ni na zapad. I mi se trudimo da taj ambijent ovde {to je lep{e uredimo i sredimo. Boga sebi nadredimo, sebe Bogu podredimo, sebe uredimo i onda nema niko da se uvredi.” Jusufspahi} ka`e da u Beogradu `ivi oko dvjesto hiljada muslimana, ali da njihov ta~an broj nije mogu}e utvrditi jer se
GOSTI NA SVE^ANOSTI
Kod Jusufspahića došli ambasador Boriša Arnaut i Desnica Radivojević Sve~anosti u zgradi Islamskih obrazovnih ustanova u dvori{tu Bajrakli d`amije prisustvovali su Bratislav Petko vi}, ministar kulture, Sulejman Ugljanin, ministar bez portfelja, Aleks andar Anti}, predsjednik Skup{tine grada Beograda, velikodostojnici ostalih vjerskih zajednica, me|u kojima i patrijarh SPC-a Irinej, te predstavnici diplomatskog kora. Specijalno za ovu priliku iz
Rusije je do{ao vrhovni muftija ruske federacije Talgat Tad`hudin, koji je od Tomislava Nikoli}a tra`io da podr`i Islamsku zajednicu Srbije na ~elu za reisom Ademom Ziliki}em. Na prijem kod Jusufspahi}a do{ao je i ambasador BiH u Beogradu Bori{a Arnaut, ali i ministar u Vladi Federacije Desnica Radivojevi}, koji je stajao sa strane ni s kim ne komuniciraju}i. SLOBODNA BOSNA I 13.12.2012.
Jusufspahic:TEKST osnova.qxd
12.12.2012
23:04
Page 49
SRPSKO ORDENJE ZA KOM[IJE I BO[NJAKE PATRIJARH SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE IRINEJ ZA “SB”
Pružena ruka verske tolerancije Patrijarh SPC-a Irinej ekskluzivno za Slobodnu Bosnu je iznio svoje vi|enje dodjele ovog visokog odli~ja Hamdiji Jusufspahi}u od strane predsjednika Tomislava Nikoli}a. “Ovo je pre svega jedno veliko priznanje jednom vrlo fer odnosu prema Republici Srbiji. Jusufspahi}i su shvatili
Srbiju kao svoju zemlju i tako se pona{ali. To odlikovanje je posledica toga njihovog stava. Me|utim, ukoliko posmatramo ovaj doga|aj u naj{irem smislu, mo`emo ga tuma~iti kao pru`enu ruku koja namerava da pomiri dve vere - pravoslavnu i muslimansku. Da jedni druge prihvatimo kao ljude. Gde postoji dobra volja, tu problema nema.”
PATRIJARH PATRIJARH IRINEJ IRINEJ “Treba “Treba jedni jedni druge druge da da prihvatimo prihvatimo kao kao ljude” ljude”
mnogi izja{njavaju kao muslimani ili Bo{njaci samo na samrti. “Mi raspola`emo podatkom da oko deset posto ukupnog stanovni{tva Beograda ~ine muslimani. Zapravo se pravi broj muslimana te{ko mo`e ‘ustatisti~iti’ jer neko }e da ka`e {ta vas briga u {ta ja verujem i bi}e musliman u sebi. Mnogi kriju da su muslimani kao zmija noge, ali }e na samrti pozvati hod`u da mu klanja d`enazu. U Srbiji ima oko 500 hiljada muslimana, ako ne i vi{e. To je mnogo vi{e nego {to je to u statistikama. Četiri do pet razloga ima {to se u statistikama bele`i mnogo manji broj muslimana nego {to je ina~e. Mi znamo taj broj kada do|u da zatra`e da im se klanja d`enaza. Mi nismo samo grobari, ali jesmo i to, mi smo oni koji sahranjuju ljude ali mi smo oni koji ovde uz Allahovu pomo} o`ivljavamo d`amije. Nije samo pobeda sagraditi d`amiju, pobeda je i odr`avati je, osvetljvati je u~enjem Kur’ana i mi to radimo. Beograd ima 17 op{tina i u svakoj od njih mi imamo med`lis. Mnoga na{a zlurada bra}a muslimani odavde i oni koji dolaze sa strane re}i }e - ‘eto dao mu je orden i jo{ da mu da groblje…’ Sre}om, mi smo i taj problem re{ili i ne `elimo puno s tim da talasamo. Mnogima je danas krivo 13.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
{to smo mi re{ili svoje brojne probleme. Nije ovde bilo samo pitanje pravoslavne volje da mi imamo svoje groblje, nego je bilo u nasle|enom ateiziranom komunizmu koji nije nau~io da mi muslimani imamo svoje mezarje. Sada smo mi taj veliki problem re{ili. Ovde je domovina nas muslimana i nema razloga da odlazimo u bilo koje druge domovine. To je na{ osje}aj.” Jusufspahi} se osvrnuo i na lo{e odnose za Islamskom zajednicom BiH i nedavnu fetvu koju je posljednjeg dana svog mandata biv{i reis Mustafa Ceri} bacio na Adema Zilki}a, reisu-l-ulemu IZ-a Srbije. “To nije fetva, to je kletva, iza koje ne stoji nikakva `etva. Istina je da na{a saradnja nije bila dobra. Mi ~ak nismo dolazili u Sarajevo na skupove u kojima je u~esvovao muftija Muamer Zukorli}, jer su znali da ucjenjuju organizatore i ka`u - ako }ete da vam mi do|emo, nemojte zvati one iz Beograda. Ja imam stan u Sarajevu i ~esto u glavni grad BiH dolazim privatno, ali se iz tih razloga retko sastajem s ljudima iz IZ-a BiH. Me|utim, Bog nikada nedobro nije nagradio, nego ga je nagrdio, a ja molim da Allah uputi sve, da jedni druge ne uznemiravamo, da jedni druge umirujemo i pomognemo uspostavljanju mira. Ja se
nadam da }e se na{i odnosi dolaskom reisa Kavazovi}a popraviti i da }emo se mi vrlo brzo razumeti jer ko je musliman, njemu je drago da islam ostane svojstven toj zemlji. Ja o~ekujem da }e reis Kavazovi} na najmudriji na~in promeniti Ceri}eve lo{e tekovine. On je sada u toj problematici, ali i dalje postoji na njega veliki Zukorli}ev pritisak. Svaka politizacija odnosno bilo kakva ‘pljosnatizacija’ BiH za nas je neprihvatljiva, kao i pri~a da Republika Srpska “pre|e” u Srbiju, a da se Sand`ak pripoji Bosni. Ja se jednostavno nadam da tako ne{to nije mogu}e. Celovitost BiH na{ je cilj i na{a je `elja i volja isto kao i celovitost Srbije i mi tome slu`imo. Mi gradimo tu ku}u. Ja sam Bo{njak nacionalno jer je moj babo do{ao ovde iz Bugojna, ali ja sam dr`avljanin Srbije. Mi se trudimo da Srbijanci iz Srbije shvate da postoji distinkcija izme|u srpstva i Srbijanca, ja jesam muftija srbijanski, {to je teritorijalna odrednica koja obuhvata svakog muslimana na teritoriji Srbiji. Me|utim, ja se trudim da islam ovde tuma~im i muslimanima i Srbima. Selam zna~i `elim ti zdravost duha, du{e i tela s Bogom, `elim ti zdravost sveukupnog tvoga odnosa s Bogom. Mi ne mo`emo od nekog da o~ekujemo da nas stalno de{ifruje i razume, mi moramo svoje selam alejkum da prevedemo i na srpski i hrvatski, finski, slovena~ki da bi nas ljudi bolje razumeli.” Hamdija Jusufspahi} je dugi niz godina odr`avao dobre odnose sa patrijarhom Pavlom i dolazio na sve~anosti koji su organizovali visoki zvani~nici Srbije na ~ijem ~elu je tada bio Slobodan Milo{evi}. Dobri odnosi sa dr`avom Srbijom i sa novim patrijarhom Irinejom nastavio je i njegov nasljednik Muhamed Jusufspahi}. “Ne mo`emo da budemo dobri samo sa muslimanima a da se ne susre}emo i ne obilazimo sa ljudima s kojim `ivimo u istoj ulici. Patrijarh `ivi u na{oj ulici ili mi `ivimo u njegovoj ulici. Ulica je na{a zajedni~ka. Mi ne mo`emo biti dobro~initelji ako to nismo mu|usobno. Otac moj slu`io je Bogu i zemlji. Voleti i slu`iti Boga zna~i biti njegov sluga u ulici u kojoj `ivi{. To je moj babo radio i tako je nas odgajao. Nije pripadnost Bogu isklju~iva sa pripadno{}u Srbiji, ljubav prema Allahu ne isklju~uje se ljubavlju prema Srbiji. Mi }emo dati sve od sebe na putu da se pravoslavni i muslimani vi{e vole.” Na kraju na{eg razgovora Jusufspahi} je kazao da se Nikoli}evo priznanje njegovom ocu mo`e posmatrati kao pru`ena ruku prijateljstva Bo{njacima u ~itavom regionu, a ne samo u Srbiji. “Cilj je da prestane nerazumevanje izme|u hri{}ana i muslimana. Me|utim, mi tunel moramo da probijemo sa obe strane, i jedni i drugi, da bismo se negde susreli i zaradili Bo`ije zadovoljstvo.” 49
Sport:TEKST osnova.qxd
13.12.2012
0:51
Page 50
NOGOMET
BAHRUDIN ATAJI] CELTIC
HARIS SEFEROVI] FIORENTINA
ANJUR OSMANOVI] CHELSEA
DINO BISANOVI] KOLN
DENIZ MUJI] BAYERN
ADNAN BAJI] SPARTA
SEAD HAJROVI] ARSENAL
ADMIR TERZI] BORUSSIA (D)
JASMIN SUDI] MALMO
DINO ARSLANAGI] STANDARD
RAIF HUSI] AUGSBURG
50
SLOBODNA BOSNA I 13.12.2012.
Sport:TEKST osnova.qxd
13.12.2012
0:52
Page 51
MLADI BOSANSKI LAVOVI
Navijačka udruga BH FANATICOS organizirala je akciju skautinga i lobiranja mladih nogometaša iz BiH koji igraju širom Evrope za povratak u bh. reprezentacije; na desetine talentiranih mladića igra za najjače klubove svijeta, no tek se rijetki od njih odriču stranih pasoša i komfornog statusa u zapadnim državama
VRATIMO SINOVE DOMOVINI
sve raspolo`ive snage i sredstva ulo`e u akciju vrbovanja na{ih talenata {irom Evrope jer moramo kona~no stati u kraj gubljenju bh. talenata.“
^AST JE IGRATI SA D@EKOM I PJANI]EM Uz proglas, Fanaticosi su naveli listu sa nekoliko desetaka imena bh. nogometa{a koji igraju u nekim od najja~ih klubova Evrope. Na`alost, ve}ina momaka ~ija su imena navedena na listi navija~a bh. reprezentacije vjerovatno nikada ne}e obu}i dres reprezentacije zemlje u kojoj su ro|eni ili iz koje vode porijeklo. Djeca koju je rat u Bosni rasuo po svijetu, odrasla na
Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]
U
druga navija~a sportskih reprezentacija BiH, BH Fanaticos, povela je prije nekoliko dana zanimljivu kampanju pod nazi vom Vratimo sinove domovini. Rije~ je o anga`iranju “svih raspolo`ivih snaga“ kako bi talentirana djeca ro|ena ili porijeklom iz BiH koji `ive i igraju u evropskim zemljama igrala u reprezentacijama svoje domovine. “Ve} godinama smo svjedoci otima~ine i poku{aja otima~ine svakog iole iznadprosje~nog nogometa{a u na{oj zemlji od strane prije svega Hrvatske, Srbije i Slovenije, ali isto tako nam se de{avalo da na{i igra~i biraju dresove nekih drugih nacionalnih selekcija zbog manjka pa`nje odnosno lo{eg ili nepostoje}eg scoutinga onda{njeg ~elni{tva NS. ^inilo se jako malo da bi se ta praksa zaustavila i smatramo da je sada, kada imamo prave ljude na ~elu NS, krajnje vrijeme da se prestane sa ovim ‘rasipanjem talenata’ na kojem bi nam pozavidio i jedan veliki Brazil“, stoji u proglasu BH Fanaticosa. “Ibrahimovi}, Arnautovi}, Marin, Suboti} i mnogi drugi su ve} izgubljeni za na{u zemlju. Neki nisu nikad ni imali namjeru da je predstavljaju, dok drugi jesu, ali nisu imali dovoljno sluha, strpljenja, volje da to realizuju. U nekim
SAFET SU[I] Rijetki su oni koji srcem `ele igrati za BiH; izjavama u novinama uglavnom sebi di`u cijenu
slu~ajevima je kriv nogometa{, u nekima savez, a u nekim je u pitanju bio sklop nesretnih okolnosti“, pozivaju Fanaticosi, zaklju~uju}i: “Zbog svih ovih gore navedenih okolnosti upu}ujemo apel NS BiH da u predstoje}em zimskom periodu
zapadu, te{ko se odlu~uju igrati za zemlju svojih predaka. Nogometni savez BiH godinama se bavio samim sobom i nije organizirao ozbiljnu skautsku slu`bu kako bi imao popis na{e djece koja treniraju i igraju u inozemstvu. Talenti kojih ima u
“Talentirani bh. nogometa{i vi{e ne smiju biti biseri rasuti po cijelom svijetu“ 13.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
51
Sport:TEKST osnova.qxd
13.12.2012
0:53
Page 52
NOGOMET svakoj zemlji zapadne Evrope, rastrgani izme|u udobnog `ivota u [vicarskoj, Skandinaviji, Njema~koj... i `elje roditelja da igraju za Bosnu, nerijetko se odlu~uju igrati za reprezentacije zemalja koje su ih prihvatile i pru`ile im priliku za potpunu afirmaciju. Njima je Bosna daleka, prili~no strana, pomalo egzoti~na zemlja u koju stignu uglavnom na ljetnji odmor. O njima se po~ne pri~ati ozbiljnije tek kada potpi{u kakav unosan ugovor. No, tada je obi~no uveliko kasno. “Napor da se na{i momci dovedu u reprezentaciju svakako je za pohvalu, no mora biti jasno svima da je, ma {ta mi radili, odluka uvijek uglavnom na njima“, ka`e nam Safet Su{i}, selektor nogometne reprezentacije BiH. “Morate znati da se momci koji su ve} igrali za neke reprezentacije veoma te{ko odlu~uju za promjenu. Na`alost, stanje je takvo da tek kada ispadnu iz tih timova, po~inju ozbiljno razmi{ljati o BiH. No, vremena su se promijenila, mi smo sada u situaciji da ne moramo moliti nikoga da igra za nas. I to treba svima da je jasno. Prva i najva`nija stvar je da svi oni moraju biti ponosni da igraju za BiH, da im je ~ast da su u timu sa D`ekom, Pjani}em, Spahi}em i Mismovi}em. Me|utim, takav se ponos kod mnogih ne osjeti. Mnogi od njih itekako kalkuliraju.“ Kada su propisi u pitanju,
GOLMANI Ermin Be{i} - Beauvais (1993), Hidajet Hanki} - Mlada Boleslav (1994), Sulejman Sarajli} - IFK Göteborg (1995), Kenan Mujezinovi} Stuttgart (1995) Germany U17, Raif Husi} – Bayern Munchen (1996) Germany U16, Rene Borkovi} - AC Bellinzona (1991) Switzerland U20,
ERMIN BI^AK^I] Donedavno igra~ Stuttgarta pokrenuo proceduru dobijanja bh. dr`avljanstva
VEZNI RED Anjur Osmanovi} - Chelsea (1994) Sweden U17, Smajl Suljevi} - Stoke (1994) Sweden U17, Zlatko Tripi} - Molde FK (1992), Tino Su{i} - Standard Liege/Hajduk Split (1992) Belgium U19, Maik Naki} - FC Sion (1992) Switzerland U18, Emir Salki} - Grasshoppers Club Zurich (1994), Ibrahim Samard`i} Grasshoppers Club Zurich (1994), Armin Kamenja{evi} - Rapid Wien (1994), Armin Mujaki} - Rapid Wien (1995) Austria U16, Armin Masovi} - SV Kapfenberg (1993), Aldin ^aji} - FK Teplice (1992), Aaron Akrapovi} - Reggina (1994) Italy U17, Mirza Halvad`i} - Malmö FF (1995) Sweden U17, Muhamed Dizdar - IFK Göteborg (1994), Mirza Muj~i} - GAIS Göteborg (1994) Sweden U18, Darijan Bojani} - Östers IF (1994) Sweden U17, D`enis Kozica - Värnamo (1993) Sweden U19, Izet Hajrovi} - Grasshoppers Club Zurich (1991) Switzerland U21, Dragan Mihajlovi} - AC Bellinzona (1991) Switzerland U20, Emrah Kri`evac - AKA OÖ West (1996) Austria U16, Deniz Muji} - Bayern Munich (1990) Austria U20, Zlatko Muhovi} - Schalke 04 (1990), Armin Aljilji - Hamburg (1994), Dino Bisanovi} - FC Köln (1990), Ajdin Mehinovi} - FC Köln (1993), Halil Hajti} -
52
Armin Tvrtkovi} - Hannover 96 (1995), Erman Muratagi} - Eintracht Frankfurt (1991), Elvis D`afi} - Olimpija Ljubljana (1991) Slovenia U21, Adnan Golubovi} - NK Interblock (1995) Slovenia U17, Dejan Gara~a - Malmö FF (1991) Sweden U19, Mustafa Osmi} - Rapid Wien (1994)
FC Kaiserslautern (1994), Marcel Andrijani} - St Pauli (1992), Sascha Struji} - Alemannia Aachen (1991), Demir Tumbul - Fortuna Dusseldorf (1992), Nazif Tulumovi} - Fortuna Dusseldorf (1993), Azur Velagi} - FC Ingolstadt (1991), Alexandar Mastilovi} - FSV Frankfurt (1991), Semir Duljevi} - FSV Frankfurt (1993), Marko Rebi} - FSV Frankfurt (1996), Daniel D`igurski - FSV Frankfurt (1995), Marcel Avdi} - Spvgg Unterhaching (1991), Edin ^oli} - NK Maribor (1993) Slovenia U19, Ervin Agici} - NK Bravo Ljubljana (1995) Slovenia U16, Dino Hoti} - NK Maribor (1995) Slovenia U17, Dino Palju{i} - NK Zagreb (1995) Slovenia U17, Damir Sov{i} - NK Zagreb (1990) Croatia U21, Andrej Modi} - AC Milan (1996), Adel Halilovi} - Red Bull Salzburg (1996), Eldin Had`i} - Hércules (1991), Armin Tankovi} - IFK Norrköping (1990) Sweden U21, Azer Busulad`i} - Vejle Boldklub (1991), Denis Fazlagi} - Vejle Boldklub (1992), Adnan Baji} - Sparta Rotterdam (1994) Netherlands U17, Faruk @eri} - Rapid Wien (1995), Jasmin [}uk - Mlada Boleslav (1990), Mahir Had`iresi} Capital City FC (1991), Adnan [e}erovi} Roda JC (1991)
situacija je jasna. Tek kada neko od nogometa{a zatra`i bh. sportsko dr`avljanstvo, onda NS BiH mo`e krenuti u akciju i pomo}i im da se procedura ubrza. Ispis iz, primjerice, njema~kog dr`avljanstva sa sobom nosi brojne posljedice. Odre}i se paso{a ove zemlje je stvar koja nije tako jednostavna i njema~ke vlasti na takav potez ne gledaju nimalo blagonaklono. Naime, njema~ki zakon u pravilu ne dopu{ta dvostruko dr`avljanstvo. Uzimanjem novog dr`avljanstva njema~ki gra|ani automatski gube pravo na njema~ki paso{. Iznimke postoje, ali one moraju biti prethodno rije{ene s njema~kim vlastima. Njema~ke vlasti su osjetljive i na slu~ajeve kada stranci koji `ive u Njema~koj nakon primitka u njema~ko dr`avljanstvo, za {to im je potrebna potvrda o ispisu iz dosada{njeg, ponovno preuzmu staro dr`avljanstvo. U slu~aju da njema~ke vlasti to otkriju, novope~eni Nijemci automatski gube njema~ku paso{ a u pitanje dolazi i boravi{ni status. Zakon je jedino blag kada su u pitanju gra|ani neke od zemalja ~lanica Evropske unije i [vicarske. U tom slu~aju dvostruko dr`avljanstvo nije nikakav problem.
NJIHOV JE @IVOT [VICARSKA Naravno, ne treba mije{ati sportsko i dr`avljanstvo zemlje, no u ovakvom stavu njema~kih vlasti treba tra`iti neke od razloga zbog kojih mnogi mladi sporta{i bh. SLOBODNA BOSNA I 13.12.2012.
Sport:TEKST osnova.qxd
13.12.2012
0:53
Page 53
MLADI BOSANSKI LAVOVI ODBRANA Sead Hajrovi} - Arsenal (1993) Switzerland U19, Haris Hod`i} - Watford (1994), Dino Arslanagi} - Standard Liege (1993) Belgium U19, Dario Dumi} Bröndby (1992) Denmark U19, Nedim [a}irovi} - Luzern FC (1994) Switzerland U18, Haris Nezirevi} - IFK Norrköping (1994) Sweden U17, Emir Dilaver Austria Wien (1991) Austria U21 Admir Terzi} - Borussia Dortmund (1992) Germany U17, Emir Omerovi} -
Hoffenheim (1993), Damir Kurtovi} Duisburg (1991), Adis Babi} - Duisburg (1993), Benjamin Sabi} - FSV Frankfurt (1995), Alen Vu~ki} - Olimpija Ljubljana (1990) Slovenia U21, Denis Lidjan Olimpija Ljubljana (1993) Slovenia U19, Haris Heljezovi} - NK Bravo Ljubljana (1995) Slovenia U17, Emir Dautovi} - NK Maribor (1995) Slovenia U17, Jasmin Sudi} - Malmö FF (1990) Sweden U21, Allen Suvaki} - AC Milan (1999)
IZGUBLJEN IZGUBLJEN ZA ZA BiH BiH Haris Haris Vu~ki}, Vu~ki}, napada~ napada~ engleskog engleskog Newcastlea Newcastlea
NAPADA^I Adnan Gabelji} - St. Louis University (1992), Irfan Had`i} - SV Zulte Weregem (1993), Muamer Tankovi} - Fulham FC (1995) Sweden U17, Bahrudin Ataji} Celtic FC (1993), Kenan Kodro - Real Sociedad (1993), Senad Karahmet Mechelen (1992), Haris Seferovi} Fiorentina (1992) Switzerland U21, Admir Seferagi} - Basel (1994), Haris Tabakovi} - Young Boys Bern (1994), Armin Hamzi} - Rapid Wien (1993), Dejan Obu}ina - Admira Wacker Mödling (1994), Muamer Gagula - FK Teplice (1992), Samir Nurkovi} - MFK Kosice (1992), Dino Islamovi} - Malmö FF (1994) Sweden U18, Branimir Hrgota Borussia Mönchengladbach (1993) Sweden U19, Mehmed Begzadi} - FC Lausanne Sport (1993) Switzerland U19, Dario Tadi} - Austria Wien (1990) Austria
13.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
U21, Adnan Ramaki} - FAL Linz (1996) Austria U16, Almir Kasumovi} Hannover 96 (1994), Slavi{a Markovi} Hoffenheim (1995), D`enan ]ati} - FC Kaiserslautern (1992), Denis Mrkaljevi} FC Union Berlin (1991), Abid Mujagi} Teplice (1993), Adnan Be{i} - Olimpija Ljubljana (1991) Slovenia U21, Elvis Bratanovi} - NK Rudar Velenje (1992) Slovenia U19, Nikola Sari} - HB Køge (1991) Denmark U19, Kenan Hajdarevi} - AC Horsens (1990), Amar [abanovi} Grasshoppers Club Zurich (1991), Elvis Alibabi} - Red Bull Salzburg (1993), Alen Melunovi} - Teplice (1990), Muris Me{anovi} - FC Vysocina Jihlava (1990), Nail Muski} - FC Wädenswil (1993), Ajdin Perviz - FC Vaduz (1992), Edin Ibrahimovi} - Ried (1991), Mihael Modi} - AC Milan (1998)
korijena, sasvim sigurno i pod pritiskom roditelja i prijatelja, kalkuliraju s odabirom dr`avne sportske selekcije. Na desetine mladih sporta{a bilo je glasno u izjavama da, iako `ive i treniraju u inozemstvu, `ele igrati za reprezentaciju BiH. No, kada je nogomet u pitanju, u ovom su trenutku samo dvojica njih i zvani~no pokrenula tu proceduru. Rije~ je o Anelu Had`i}u, nogometa{u austrijskog Rieda, i Erminu Bi~ak~i}u, brani~u njema~kog Stuttgarta. Ve}ina ostalih jo{ uvijek razmi{lja ili, kada je dovedena pred svr{en ~in, obznani da nema namjeru igrati za BiH. Najbolji primjer za to mo`da su bra}a Izet i Sead Hajrovi}. Rodom su iz {vicarskog gradi}a Birra, odakle je porodica Hajrovi} stigla iz sarajevskog naselja Butmir. Izet je dugo pri~ao kako `eli igrati za BiH, imao jedan nastup za U-19 selekciju i to mu je, kako ka`e njegov brat Sead, kojeg je u londonski Arsenal odveo Mostarac Boro Primorac, “bilo jedno lo{e iskustvo” jer ga tada{nji selektor Zoran Bubalo vi{e nije zvao. Onda su ga, prije mjesec dana, u dogovoru sa selektorom Su{i}em i sekretarom J asminom Bakovi}em, na dolazak u reprezentaciju pozvali Edin D`eko i Emir Spahi}. Me|utim, Hajrovi} je, dan nakon razgovora, D`eki poslao SMS u kojoj mu se zahvalio na vremenu, otkrivaju}i kako je on ipak izabrao [vicarsku, umjesto BiH. “Dugo smo razgovarali, objasnili mu sve procedure, a ostalo je bilo do njega. Da bi igrao za BiH mora promijeniti sportsko dr`avljanstvo kao {to su to uradili Begovi}, Pjani} i Mujd`a, {to smo mu i objasnili. Ostalo je bilo do njega, a on se odlu~io ipak prihvatiti poziv [vicarske. Neka mu je sa sre}om. Svako bira svoj put”, kazao je D`eko. “Puno smo pri~ali o slu~aju Seada Kola{inca, koji je izjavljivao da bi pje{ke do{ao na okupljanje, pa sam se ja na{alio i rekao da }e zakasniti jer je Gelsenkirchen daleko. Ali kada smo poduzeli konkretne korake, kada smo ga zvali da mu pojasnimo proceduru, prestao nam se javljati. I meni i Elmiru Pilavu i ostalim ljudima iz Saveza. I onda ~ovjek jednostavno ne zna {ta da misli“, ka`e nam Su{i}, zaklju~uju}i: “Ljudi to trebaju znati, {ta god da mi uradili, kona~na odluka je uvijek na tim momcima. Tako }e biti i sa Alenom Halilovi}em. Dijete ne treba pritiskati, njemu i njegovoj porodici je dosta pritiska, jer mu je 16 godina. Ro|en je u Zagrebu, igra za Dinamo i vjerovatno je logi~no da }e igrati za Hrvatsku. Ne treba ga sada stiskati, mo`emo mu samo napraviti probleme. Mo`da je za njega najbolje da ode u inozemstvo i onda hladne glave odlu~i koja reprezentacija. Mi se zaista nadamo da }e to biti BiH i poku{at }emo sve da tako i bude.“ 53
Nacionalizam:TEKST osnova.qxd
12.12.2012
23:13
Page 54
^EMU U^IMO DJECU
Zbog velikog interesa čitalaca, “Slobodna Bosna“ nastavlja sa tekstovima o kvaliteti obrazovanja u BiH; za početak, u naredna dva nastavka objavljujemo priču o “nacionalno opterećenim“ udžbenicima u nastavnim planovima i programima na prostoru cijele države
BUDUĆNOST OBRAZOVANJA U BiH JE DOBRA - JER TEŠKO DA MOŽE BITI GORA TAOCI TAOCI NACIONALNIH NACIONALNIH POLITIKA POLITIKA Nastavni Nastavni planovi planovi ii programi programi uu BiH BiH slu`e slu`e kao kao sredstvo sredstvo oblikovanja oblikovanja nacionalnog nacionalnog identiteta identiteta
54
SLOBODNA BOSNA I 13.12.2012.
Nacionalizam:TEKST osnova.qxd
12.12.2012
23:14
Page 55
KULTURA MR@NJE U BH. UD@BENICIMA (1) Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MARIO ILI^I]
“Ko je ikada priznao da kreatori {kolskih planova i programa treba da vode ra~una o interesima i mogu}nostima djece? Njihova osnovna i najva`nija zada}a je odu`iti se nacionalizmu ~iji su do`ivotni stipendisti. \aci su za njih tek sirovina za budu}e mitinga{e, drvna gra|a iz koje treba istesati oklagije za zastave na prazni~nim banderama“, napisao je nedavno sarajevski knji`evnik i profesor Nenad Veli~kovi} u komentaru pod naslovom Za{to tone poezija, objavljenom povodom (sasvim neprikladnog) uvr{tavanja pjesme Za{to tone Venecija Abdulaha Sidrana u nastavni plan i program 9. razreda osnovne {kole u Federaciji BiH.
Internet-portal www.prometej.ba objavio je ovih dana izbor od “44 najgluplja citata iz {kolskih ud`benika“. Čitaoce su pozvali da me|u tim citatima izaberu “jedan koji od svih najvi{e pridonosi sistematskom zaglupljivanju djece, razvijanju rasizma, {ovinizma, mr`nje i nekriti~kog mi{ljenja, pretvaranju djece u savr{ene budu}e podanike i potro{a~e, osaka}ivanju ma{te kod na{ih najmla|ih, te stvaranju atmosfere trajnog straha u kojoj na{a djeca benzinom polijevaju i spaljuju starice, bodu jedni druge u tramvajima, mu~e i sakate `ivotinje, atmosfere straha koja }e omogu}iti stabilnost jedinog ispravnog sistema u kojem svi u strahu jedni od drugih i dalje glasaju za svoje nacionalne i prikriveno nacionalne stran-
dok se sa druge strane isti~e kultura i tradicija samo jednog naroda. Ud`benici iz nacionalne grupe predmeta i vjeronauke nerijetko poti~u segregaciju, u {kolskim knjigama se ne tretiraju pitanja manjina, posebno Roma i ne poti~e se inkluzija u sistemu obrazovanja. Tako|er, u Istra`ivanju stavova o vrijednostima u obrazovanju vi{e od polovine anketiranih u~enika izjavilo je da u svojim {kolama izu~avaju istoriju, kulturu i tradiciju samo jednog naroda. Broj primjera u kojima se nagla{ava ugro`enost vlastitog naroda tako|er je zna~ajan, a u maternjem jeziku ih je najvi{e, s tim da se prete`no potencira ugro`enost naroda i jezika. Poseban problem su ud`benici iz maternjeg jezika. Prema ocjeni istra`iva~kog tima, ve}ina
Nenad Veli~kovi}: “Na{e {kole nisu zami{ljene da slu`e djeci, nego nacionalisti~kim elitama“
ke.“ A sude}i prema citatima koji su se plasirali u polufinale, izbor “pobjednika“ ne}e biti nimalo lagan.
PODOBNOST PRIJE KVALITETA U oktobru 2007. godine, u istra`iva~koj studiji Obrazovanje u Bosni i Hercegovini: Čemu u~imo djecu, koju su zajedni~ki proveli Fond otvoreno dru{tvo BiH i proMENTE, socijalna istra`ivanja iz Sarajeva, objavljena je analiza sadr`aja ud`benika nacionalne grupe predmeta koji se koriste u bosanskohercegova~kim {kolama. Autori studije zaklju~ili su, izme|u ostalog, kako se u {kolskim ud`benicima nalazi veliki broj primjera i sadr`aja kojima se diskriminiraju pojedine dru{tvene grupe, 13.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
ud`benika koji se koriste u nastavi maternjeg jezika, prije svega, promovira kulturu vlastitog naroda, dok su primjeri koji se bave kulturama drugih naroda rijetki. Nenad Veli~kovi} ka`e da se literatura u obrazovnom sistemu u Bosni i Hercegovini koristi prvenstveno kao sredstvo oblikovanja nacionalnog identiteta. “Kad pratite du`e vremena odluke koje se donose s tim u vezi, naprimjer koji se pisci biraju u programe, koja njihova djela, {ta se |ake u vezi s tim pita, prepozna}ete jednu ideologiju koja u svemu tome dominira, time upravlja - nacionalizam. On na univerzitetu bira kadrove, osigurava im egzistenciju, olak{ava napredovanje, ali zauzvrat o~ekuje lojalnost. Takvi kadrovi onda, u prividnim reformama, kao stru~njaci pozvani da odlu~uju u ime svih, kao sastavlja~i programa ili recenzenti ud`benika, odr`avaju status quo. Podobnost progla{avaju kvalitetom“, smatra Veli~kovi}. O~igledan primjer su ud`benici iz istorije. Ve}ina njih pisana je uz pretpostavku da su u~enici kojima su namijenjeni pripadnici samo jednog konstitutivnog naroda, pa se tako u njima obilato koriste 55
Nacionalizam:TEKST osnova.qxd
12.12.2012
23:14
Page 56
^EMU U^IMO DJECU IZBOR IZ UD@BENI^KOG FA[IZMA
Bezbožnički Zapad, glavni gradovi srpskih zemalja, kosovska etika, mali Hrvatići... “Danas su islamske zemlje suo~ene s svojevrsnom ucjenom: naime, ako se `ele u~laniti u organizaciju UN, moraju se bar pre{utno odre}i d`ihada kao organizirane forme op}ih muslimanskih interesa. Uzroke ovakvog odnosa prema muslimanima treba prije svega tra`iti u vlastitim slabostima i njihovom udaljavanju od islama.“ (Islamska vjeronauka, Sulejmanovi}, Kapetanovi}) “Doma}i zadatak nakon lekcije: Ukratko opi{i za{to je kosovska etika ponovo aktuelna?“ (Pravoslavna vjeronauka za 7. razred) “Kad `ena pla~e, pitaj je {ta ho}e.“ (Pravopis bosanskog jezika, S. Halilovi}) “Navika uvezena sa bezbo`ni~kog Zapada je da ljudi `ive u istoj zgradi, a ne
poznaju se. Rezultat takvog pona{anja je depresija, najrasprostranjenija bolest na Zapadu.“ (Islamska vjeronauka za 6. razred osnovne {kole, M. ]atovi}, Sarajevo) “Ja sam mali prva~i}, slatki mali Hrvati}.“ (Hrvatska po~etnica za 1. razred) “Nijedan jezik, me|utim, ne smije imati previ{e posu|enica. Kultura naroda se ne mo`e graditi na tu|im jezicima.“ (Srpski jezik za 9. razred, Kova~evi}-Savi}) “Udaljavaju}i se od Boga, ~ovjek sve manje li~i na ~ovjeka, postaje NE^OVJEK.“ (Pravoslavna vjeronauka za 9. razred, S. Vrhovac) “Psihijatri sa Zapada su prognozirali da }emo u ratu, a zatim poslije rata zapadati u depresije. To se nije desilo jer u ratu smo s kom{ijom dijelili
zamjenice “na{“ jezik, pisac, umjetnik... Ud`benici za hrvatski Nastavni plan i program su ve}im dijelom preuzeti iz Republike Hrvatske, a za srpski Nastavni plan iz Srbije. U potonjim se veli~a pripadnost Srbiji, navode se pisci, pjesnici, knji`evnici samo srpske nacionalnosti, daju primjeri (gradova, sela, ulica, imena, rijeka, planina...) samo iz Srbije i Republike Srpske. Ni ud`benici bosanskog Nastavnog plana i programa tako|er nisu oslobo|eni razvijanja nacionalne svijesti i prikazivanja iz ugla samo jednog naroda, odnosno stereotipa prema odre|enim dru{tvenim grupama. Grupa autora (S Sanja Juri}, Klaudija Vukovi}, Namir Ibrahimovi}, @eljko Alinovi}, Azra Rizvanbegovi}, Eldina Bruli}, Klaudija Vukovi}, Dijana Pupi}, Amer Tikve{a i Nenad Veli~kovi}), potaknuti pomenutim istra`ivanjem kreirali su koncept ~itanke za u~enike od petog do devetog razreda osnovne {kole Svezame, otvori se. @eljeli su, kako navode, ponuditi “alternativnu ~itanku u obrazovanju kojim upravlja nacionalizam“. Me|utim, uprkos tome {to su u~enici mahom veoma poziti56
sve, a sad iza|emo na ulicu i radujemo se svakom pre`ivjelom muslimanu.“ (Islamska vjeronauka za 6. razred, M. ]atovi}) “Srpska }irilica najidealnije je svjetsko pismo, jer svakom glasu odgovara posebno slovo.“ (Srpski jezik za 9. razred, Kova~evi}-Savi}) “Dobro odgojena djeca sakupljaju videokasete islamskog sadr`aja“ (Islamska vjeronauka za 3. razred, ]ati}[tulanovi}) “Sada }e{ u~iti o svim glavnim gradovima srpskih zemalja: Beograd, Podgorica, Srpsko Sarajevo i Banja Luka... Potpisivanjem Mirovnog sporazuma i zavr{etkom rata 1995. godine, dijelovi Srpskog Sarajeva pripali su Sarajevu koje se nalazi na teritoriji Federacije BiH.“ (Poznavanje dru{tva za 4. razred)
vno ocijenili sadr`aj tog ud`benika, recenzenti su imali druga~ije mi{ljenje, a ~itanka na koncu nije dobila odobrenje federalnog
“Svoj kulturni i svekoliki identitet Hrvati nastoje sa~uvati preko hrvatskoga jezika i obrazovanja od vrti}a do sveu~ili{ta. Vi sigurno volite filmove i {portske doga|aje i gledate ih na televiziji. Koji televizijski program vam je najdra`i? Bilo bi vam drago da Hrvati imaju svoj program na dr`avnoj televiziji, zar ne!“ (Zemljopis za 8. razred, A. Markoti} i M. Markoti}) Ovo su samo neki od citata koji su u{li u polufinale Natjecanja za izbor najglupljeg citata iz {kolskih ud`benika, koje je pokrenuo portal Prometej.ba. Kako su najavili organizatori natjecanja, autor najglupljeg citata bit }e nagra|en znanstvenoistra`iva~kim putovanjem u Sjevernu Koreju, “s ciljem upoznavanja i usvajanja novih metoda za {to bolju i uspje{niju manipulaciju ljudima“.
Ministarstva nauke i obrazovanja na ~elu sa ministrom Damirom Ma{i}em. Podsjetimo, Ma{i} je pro{le godine objavio plan o
MANIPULACIJA U [KOLSKIM KLUPAMA Prioritet je {tititi “svoje“, a bilo kakvo razvijanje kriti~kog mi{ljenja kod u~enika smatra se krajnje nepo`eljnim SLOBODNA BOSNA I 13.12.2012.
Nacionalizam:TEKST osnova.qxd
12.12.2012
23:14
Page 57
KULTURA MR@NJE U BH. UD@BENICIMA (1) slu~aju zna~i: neprofesionalno, nestru~no, navija~ki. Ta studija slu~aja je otvoren poziv svakome od njih da nas demantuje. Neka odgovore na pitanja koja smo postavili, o njihovom znanju i objektivnosti. Ne moraju nama, neka odgovore svojim |acima i studentima, naprimjer kako to Molijer opisuje mahane francuskog dru{tva 19. vijeka. Potro{ili smo mnogo vremena i energije da njihovu praksu u~inimo vidljivom. Ovih dana po~injemo kampanju na YouTubeu, video-klipovima koji pokazuju kako su i {ta radili“, ka`e Nenad Veli~kovi}. Prema njegovim rije~ima, kvalitetna, su{tinska reforma obrazovnog sistema u BiH, kakva jedino ima smisla, ne mo`e se dogoditi sama od sebe i ne preko no}i: “Treba uraditi mnogo u pripremi. Ne{to ve} jeste ura|eno, postoje analize koja su ukazale na lo{a mjesta, prepoznate su pozitivne prakse u svijetu, novi kantonalni Zakon o obrazovanju daje dobar okvir... Ali treba uvjeriti ljude da ovo sada{nje obrazovanje nije u najboljem interesu djece, treba pridobiti nastavnike na stranu reforme, {to se ne posti`e birokratizacijom procesa, treba redefinisati ulogu univerziteta koji {koluje obrazovni kadar... To je samo dio posla. Najte`e je dobiti politi~ku podr{ku, jer ovakva politika najvi{e profitira od lo{eg obrazovanja.“
ZAPOSJEDNUTE TERITORIJE
SVEZAME, OTVORI SE “Najte`e je dobiti politi~ku podr{ku, jer ovakva politika najvi{e profitira od lo{eg obrazovanja”, ka`e Nenad Veli~kovi}
racionalizaciji tr`i{ta ud`benika po sistemu jedan ud`benik - jedan predmet. Ipak, mnogi autori i izdava~i, uklju~uju}i autore ~itanke Svezame, otvori se, smatraju kako se procedura po kojoj se biraju ud`benici u su{tini nije promijenila, niti je prema ministrovom planu postala transparentnija i efikasnija. Naprotiv, i dalje se prvenstveno vodi ra~una o “podobnim“ i nepodobnim“ ud`benicima, odnosno autorima, koji zagovaraju isti sistem po kojem ve} godinama egzistira vladaju}a politi~ka elita: 13.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
prioritet je {tititi “svoje“, a bilo kakvo razvijanje kriti~kog mi{ljenja kod u~enika smatra se krajnje nepo`eljnim. O svim peripetijama kroz koje su pro{li u nastojanju da ~itanka Svezame, otvori se bude uvr{tena u nastavni plan i program {kola u Federaciji, njeni autori nedavno su objavili takozvanu “studiju slu~aja“. U njoj su detaljno opisali kako izgleda procedura izbora i odobravanja ud`benika na prostoru FBiH. “Recenzenti su svoj posao uradili ideolo{ki podobno, a to u konkretnom
“Nacionalno optere}eni“ ud`benici samo su jedan od problema u poslijeratnom obrazovnom sistemu u Bosni i Hercegovini. Drugi nosi naziv “dvije {kole pod jednim krovom” - pristojna fraza koja prikriva segregaciju djece u 21. stolje}u i onu ~uvenu tezu o “kru{kama i jabukama“ koju je svojevremeno iznijela biv{a ministrica obrazovanja Srednjobosanskog kantona Greta Kuna. U takvoj atmosferi, {ta uop}e mo`emo o~ekivati od budu}nosti bh. obrazovanja, nastavnih planova i programa? “Mislim da problem nije u dvije {kole pod jednim krovom, nego u tri nacionalna nastavna plana i programa, koja favorizuju ve}inu na zaposjednutoj {kolskoj teritoriji“, govori Veli~kovi}. “Dijeljenje djece po porijeklu je posljedica takve politike. Ono {to ne vidimo jasno jeste da razli~itosti u razredu ima mnogo vi{e nego {to je ta po porijeklu, ali da se ni jednoj ne poklanja ni izbliza toliko va`nosti i pa`nje. Djeca trpe u lo{oj {koli, a {kola je lo{a jer nije zami{ljena da slu`i njima nego nacionalisti~kim elitama, koje }e im sutra svima opet navu}i uniforme samo da bi zadr`ale ovo {to su u proteklih dvadeset godina prigrabile. Budu}nost obrazovanja je, dakle, dobra - jer te{ko da mo`e biti gora“, zaklju~uje Nenad Veli~kovi}. 57
Simo:TEKST osnova.qxd
12.12.2012
23:07
Page 58
ORIGINALNI SARAJLIJA
Još 1826. godine znali su u Parizu za SIMEONA SIMU MILUTINOVIĆA, čovjeka koji se svugdje u Evropi, a često je mijenjao države i gradove, uvijek i samo predstavljao kao - SARAJLIJA; na kraju ove godine, 30. decembra, obilježićemo 165 godina njegove smrti
TU TU JE, JE, GDJE GDJE JESTE JESTE Ulica Ulica Sime Sime Milutinovi}a Milutinovi}a Sarajlije Sarajlije postojala postojala je je prije prije IIII svjetskog svjetskog rata, rata, ime ime joj joj je je vra}eno vra}eno 20. 20. augusta augusta 1945. 1945. ii traje traje sve sve do do danas danas
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
B
ila je to istinska ljudina. U svakom pogledu. A takvu ljudinu nisu dirali ni za vrijeme posljednjeg rata. Iako je Simeon Simo, ili Sima, Milutinovi} Sarajlija preminuo 30. decembra 1847. godine. Nisu ga, odnosno nisu mu, po{tovani ~itaoci, dirali ulicu u jednom od naljep{ih dijelova 58
Sarajeva, u neposrednoj blizini hotela Evropa u op{tini Stari Grad. Niti su je premjestili kao, recimo, Ulicu Nurije Pozderca sa Bistrika na Dobrinju, niti su je - eto, ti neki ~lanovi neke ratne komisije za preimenovanje ulica - potpuno ukinuli i arhivirali kao, naprimjer, Ulicu Ivana Krndelja u Hrasnom. A, ~ime je to Simo zaslu`io? “Pjesnikov otac do{ao je u Sarajevo u XVIII vijeku iz u`i~kog kraja iz istog
razloga zbog kojeg }e i napustiti Sarajevo: bje`e}i od kuge. Ali Simina majka An|elija bila je ro|ena Sarajka, iz porodice Srdanovi}a, doseljenika iz Hercegovine. Milutinovi} je ro|en u Sarajevu, oktobra 1791., i tu je `ivio samo dvije godine. Bez obzira na to, sebe je nazvao po tom gradu, ~ime se sve Sarajlije mogu samo ponositi. Zamislite pjesnika-avanturistu velikog duha i kulture koji krstari po Evropi u to vrijeme i svugdje biva primije}en i zapam}en kao Sarajlija! SLOBODNA BOSNA I 13.12.2012.
Foto: Milutin Stoj~evi}
OJ SIMEONE, SIMO, SARAJLIJO...
Simo:TEKST osnova.qxd
12.12.2012
23:07
Page 59
NEUGASIVI LIK I NEPROLAZNA DJELA kao veliki slavista radila na izu~avanju srpskih narodnih pjesama i objavila poznatu zbirku Volkslieder der Serben. Iako `ivimo u vremenu nevi|enih apsurda i naopakosti i najlu|i apsurd, kakvih je na `alost bilo, morao je da ustukne pred tim produhovljenim i originalnim Sarajlijom. Tako je Sarajevo sre}om sa~uvalo uspomenu na Simu Milutinovi}a Sarajliju, ne mijenjaju}i ime ulice koja nosi njegovo ime”, obja{njava istori~ar Slobodan [oja, nekada{nji ambasador Bosne i Hercegovine u Francuskoj i u Egiptu.
NEMIRNI PUSTOLOV
HVALA OD KATARINE Portret nastao 1840. godine ulje na platnu, 47x61 cm - kao znak zahvalnosti autorice Katarine Jovanovi}, prve srpske akademske slikarke, Milutinovi}evoj posveti pjesme Trojesestarstvo
I{ao je znatno ispred svoga vremena, kao poeta-skitnica, kao poliglota, kao kosmopolita. Dok se mnogi i danas ustru~avaju ljubavi iz vjerski mje{ovitih sredina, Simi
jo{ u ta davna doba nije ‘smetala’ zaljubljenost u lijepu Turkinju Fatimu. Kao {to mu kasnije nisu ‘smetale’ simpatije prema Njemici Terezi von Jakob, koja je
No, kada pro~itate Siminu biografiju shvati}ete da je on bio, valjda, sve vi{e nego Sarajlija, ali ipak je - Sarajlija. “Ro|enje u Sarajevu i majka Sarajka bilo je sasvim dovoljno da se osje}a kao pravi Sarajlija i da se tako predstavlja gdje god da prolazi. Kao nemirni pustolov koga nije dr`alo mjesto i kome je poznati svijet bio mali, Sima je ~esto mijenjao zemlje i gradove pa ga je zato taj nadimak stalno vezivao samo za jedno mjesto, na izvori{te. Nekada nismo ni svjesni kakvu je slavu svom gradu prenosio po Evropi Sima Milutinovi}. Po{to je bio poznat u krugu nau~nika, i na mjestima gdje nije boravio znali su za njega i vezivali ga za Sarajevo. Neobi~no je zanimljivo kako je pari{ka Revue encyclopédique u septembru 1826. zabilje`ila da je u Leipzigu te godine objavljena knjiga Nekolike Piesnize: srpske pjesme. Prikupio, djelimi~no preveo ili sastavio Sima Milutinowitch. U prate}em tekstu o ovom djelu, izme|u ostalog, stoji: Autor knjige, ro|en u Sarailia, zove se Simeon Milutinowitch. U Francuskoj, dakle, ve} od te godine znaju za Simu Milutinovi}a i da je Sarajlija”, veli Slobodan [oja. Simo je u Sarajevo dolazio 1814. i 1830., u posjetu porodici svoje majke. U prostorijama SPKD Prosvjeta u Sarajevu, i to ba{ u ulici Sime Milutinovi}a Sarajlije, 19. novembra ove godine otvorena je tribina posve}ena upravo njemu. Iz uvodne besjede novinara i publiciste Slobodana Staji}a izdvajamo: “Osje}am dragost {to mogu da vas pozdravim u Prosvjetinom hramu kulture, koji poput svjetionika, evo ve} 110 godina, obasjava
Slobodan [oja: “Dok se mnogi i danas ustru~avaju ljubavi iz vjerski mje{ovitih sredina, Simi Milutinovi}u jo{ u ta davna doba nije smetala zaljubljenost u lijepu Turkinju Fatimu“ 13.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
59
Simo:TEKST osnova.qxd
12.12.2012
23:08
Page 60
ORIGINALNI SARAJLIJA svojom uzvi{enom svjetlo{}u, i to u Ulici Sime Milutinovi}a Sarajlije, kome je i posve}ena ova no}, u kojoj }e lelujati njegov neugasivi lik i neprolazna djela”, dok je Slobodan [oja tu no} bio u Parizu: “ Prosvjetina no} posve}ena Simi Milutinovi}u Sarajliji imala je simboli~no, u jednom u`em krugu, i pari{ki eho. Naime, tekst pro~itan te ve~eri u Sarajevu nastao je upravo u gradu na obalama Sene i pro~itan iste ve~eri u Parizu, gdje sam nekoliko sedmica prije u Narodnoj biblioteci saznao da je Revue encyclopédique u Parizu jo{ 1826. godine pominjala Sarajliju. Tako smo na najljep{i na~in povezali Sarajevo i Pariz. A povezao nas je Sima Milutinovi} Sarajlija. Makar i imaginarno. Jer, besmrtni ljudi od duha putuju cijelim svijetom i onda kada ih stvarno odavno vi{e nema.”
REVOLUCIONAR I VIZIONAR Simo je bio buntovnik i poeta. E, haj’mo prvo rije{iti njegovo buntovni{tvo. [ta je njemu smetalo? “Simo nije bio ni~iji podanik i nije se nikome savijao. Bio je svoj i samostalan. Pismen i obrazovan. Zvali su ga pokretna enciklopedija. Sa Vukom Karad`i}em je vodio duge polemike o novom jeziku, rije~ima i izrazima, za koje je imao svoje ~vrsto mi{ljenje, tuma~enje i jezi~ke konstrukcije. Drugima ~esto nerazumljive, ~inile su ovog ~ovjeka uvijek
NJEMA^KO PRIJATELJSTVO Simo Milutinovi} dru`io se i sa Johannom Wolfgangom Goetheom
VISOKA I VEDRA ^ELA
Svjetski putnik, poliglota i političar Ako tra`ite podatke o Simi Sarajliji sigurno }ete nai}i i na tekst koji po~inje sa sljede}e dvije re~enice: Ko bi u burnim danima borbe za narodno oslobo|enje a u ~asovima odmora sreo na beogradskim ulicama mladoga ~oveka, malo ve}eg od srednjeg uzrasta, stasita i ko{tunjava, bela lica i sna`nih prsiju, sa {irokim ple}ima i razvijenim mi{icama, visokog i vedrog ~ela - taj bi sreo Simu Milutinovi}a, ~oveka ~iji je lik bio pun izraza i odlu~nosti, koji bi ~e{}e ustajao od pisa}eg stola, pa bi brzim koracima i{ao po sobi, di`u}i rukom kosu u vis i
60
opet prilaze}i stolu da pribele`i ono {to je smislio. To beja{e Sima Milutinovi} u radu, u po~etku svoga knji`evni~koga delanja. Simo je prve dvije godine od ro|enja `ivio u Sarajevu, narednih {est u Grada~cu, potom u Bosanskom Brodu, Zemunu... [kolovao se u Beogradu, Segedinu i Karlovcima, ali uglavnom se oslonio na samostalno obrazovanje. @ivio je - nema gdje nije, a bio je politi~ar, diplomata, autor lirskih i epskih pjesama, eseja, istorijskih i drugih knjiga, poliglota, svjetski putnik, satiri~ar, pisar, u~enik Dositeja Obradovi}a i u~itelj Petra II Petrovi}a Njego{a. Napisao je Trojesestarstvo, Serbianku, Zoricu, potom Istoriju Srbije 1813.-1815., Trojebratstvo, Tragediju Obili}, Diku crnogorsku, Istoriju Crne Gore od davnih do novijeg vremena... Simo, bosanskohercegova~ki, srbijanski, evropski, svjetski superstar. Preminuo je 30. decembra 1847. u Beogradu.
privla~nim. Prije svega, mladi su ga obo`avali, njemu ravni po{tovali, a stariji cijenili i spominjali kao mudrog mladog ~ovjeka. U svakom slu~aju, bio je i ostao originalan, poseban i za sviju ~udan ~ovjek. ^esto jeste radio za novac i pla}u, ali ga nije stavljao na prvo mjesto u svom `ivotu. Davao je drugima uvijek vi{e nego je sebi ostavljao i ~esto bio bez novaca. Novac je, istina, primarno koristio za {tampanje svojih knjiga na njema~ki i druge jezike. Simeonu je smetala nepismenost, neukost i primitivizam najve}eg dijela puka. Ali, on je samo mijenjao sebe i tako uticao na druge da se po~nu mijenjati”, govori Radoslav Marjanovi}, predsjednik Upravnog odbora SPKD Prosvjeta - Sarajevo. Marjanovi} nam odgovara i na pitanje koje su osnovne poetske vrijednosti Sime Milutinovi}a, po ~emu su ga to mnogi cijenili, pa ~ak i Goethe i Jacob Grim: ”Goethe je, kao {to je poznato, upoznao Milutinovi}a 1827. u Weimaru u Njema~koj. Veliki njema~ki pjesnik je preveo Hasanaginicu, zanimao se za epske pjesme, njihov sadr`aj, istorijske ~injenice i pratio reformu srpskog jezika. Iako Simeon nije govorio njema~ki jezik perfektno kao neke druge jezike, uspio je prevoditi djela koja je sam napisao. Nudio je kvalitetna obja{njenja izraza i stihova iz niza lirskih i epskih pjesama sa ovih podru~ja. Kao sakuplja~ SLOBODNA BOSNA I 13.12.2012.
Simo:TEKST osnova.qxd
12.12.2012
23:08
Page 61
NEUGASIVI LIK I NEPROLAZNA DJELA SRBI U SARAJEVU
Srpska pravoslavna opština imala je 1532. svog mitropolita i crkvu “Srbi su Sarajevu ~esto davali pe~at”, tvrdi Slobodan [oja: “U varo{i su ugla vnom u po~etku djelovali kao zanatlije, trgovci i kirid`ije, a kasnije se pojavljuju Srbi kujund`ije, }ur~ije, dun|eri, pekari, terzije, samard`ije, kova~i... Du}ane su dr`ali najvi{e u Ferhadiji i Velikom }ur~iluku. Srpska pravoslavna op{tina, osnovana u XVI vijeku, imala je 1532. svog mitropolita i crkvu. Uvijek je bila dobro stoje}a i odr`avala je crkvu i {kolu. Srbi u Sarajevu uglavnom su `ivjeli zajedno sa katolicima u Donjoj Mahali, Frenluku i Latinluku, na lijevoj obali Miljacke. U Sarajevu je krajem XVIII vijeka mo`da `ivjelo vi{e od 3.000 Srba. Mula
epskih pjesama po Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji godinama je putovao i to neprocjenjivo blago naroda iz ovih krajeva pamtio, zapisivao i prenosio drugima, ostaviv{i dubok trag. Radi kojeg mu Fran-
13.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
Mustafa Ba{eskija veli da je u sarajevskoj nahiji u vrijeme kad je on vodio zapise (1747.- 1803.) u Sarajevu petnaestina ukupnog stanovni{tva bila hri{}anska. Me|u ve}im trgovcima i uglednijim Srbima u gradu u to doba pominju se porodice Humkovi}, Selakovi}, Budimli}, Kopriva, Burnaz, Arnautovi}, Jovi}, D`omba, ]irkovi}, Ivanovi}, Mileti}, a kasnije Besarovi}, Had`i-Risti}, Sr{ki}, Jeli}, Despi}, Jeftanovi}, Kalu|er~i}, Palavestra... Od poznatih srpskih porodica volio bih posebno pomenuti jednu - Skari} - koja je iznjedrila jednog veoma uva`enog Sarajliju, velikog istori~ara Sarajeva i sarajevskih Srba, Vladislava Skari}a.”
cuska, Njema~ka i Austrija {alju i danas svoje hvale i izraze divljenja.” Te{ko je re}i gdje je Simo `ivio najplodonosnije godine svog `ivota. Ipak... “Gdje god da je boravio ostavljao je
dubok trag, a njegovi savremenici bili su koliko zadivljeni toliko i iznena|eni Siminom pojavom, snagom i energijom. Najprije ga zati~emo u Be~u, kao bliskog prijatelja i saradnika Vuka Karad`i}a. Kao pjesnik, najbolje lirske pjesme napisao je u Vidinu pri ~emu je, na `alost, ve}i dio izgubljen. U Besarabiji je i zapo~eo svoj glavni i najve}i spjev Serbianka objavljen u Njema~koj. Kao narodni ambasador djelovao je veoma plodno u Leipzigu, gdje je naro~ito povezao Evropu sa srpskom duhovnom tradicijom. Kao pedagog, imao je u Crnoj Gori presudan uticaj na Njego{a. Tokom tog boravka radio je na skupljanju narodnog blaga i pisanju istorije Crne Gore. Svugdje je `ivio za duhovni preporod Balkana. Revolucionar i vizionar, Milutinovi} je bio strastveni pobornik oslobo|enja balkanskih Slovena i nedoku~ivi uzor mnogim mladim romanticima njegovog doba, romanticima koji ipak nisu imali onoliko energije i hrabrosti da pro|u ono {to je pro{ao Sima”, isti~e Slobodan [oja. Vratimo se na sami po~etak. Imao je Simo Milutinovi} Sarajlija ulicu u sarajevskoj op{tini Stari Grad i prije II svjetskog rata. A ime joj je vra}eno 20. augusta 1945. godine. I traje jo{ uvijek. Čime Sarajlije treba da se ponose!
61
Sulejman:TEKST osnova.qxd
12.12.2012
22:59
Page 62
(RE)KONSTRUKCIJA ISTORIJE
Izjava turskog premijera RECEPA TAYYIPA ERDOGANA, koji je nedavno oštro kritizirao autore trenutno najgledanije serije u ovom dijelu svijeta “SULEJMAN VELIČANSTVENI“ te pozvao tursko pravosuđe da “poduzme mjere“ protiv njih zbog navodnog iskrivljavanja istorijskih činjenica, izazvala je burne reakcije među svjetskim istoričarima, političkim analitičarima, piscima, novinarima; i dok se turska javnost lomi između podrške Erdoganu i liberalne struje koja osuđuje njegove “antidemokratske“ stavove, popularnost serijala nezaustavljivo raste: u trećoj sezoni emitiranja “Sulejmana“ prati čak 150 miliona gledalaca na Balkanu i Bliskom istoku
SULEJMAN VELIČANSTVENI
BLUDNIK I SVETAC KOJI JE POSVAÐAO TURSKE POLITIČARE Pi{e: MAJA RADEVI]
K
omentar turskog premijera Recepa Tayyipa Erdogana, koji je prije nekoliko dana, govore}i na otvorenju aerodroma “Zafer“ u gradu Kutahyi, o{tro kritizirao trenutno najgledaniju seriju na podru~ju Balkana i Bliskog istoka Sulejman Veli~anstveni, izazvao je burne reakcije u javnosti i medijima {irom svijeta. “Mi `ivimo na planeti sa sedam milijardi ljudi. Koji je na{ zadatak, to dobro znamo. Gdje su na{i preci jahali na konjima i mi }emo i}i tamo, svime }emo se pozabaviti i pomo}i svakome. Ali, ovo {to se prikazuje na ekranima o na{im precima u seriji Sulejman Veli~anstveni, predstavlja se kao dokumentarni film. Mi takve pretke nemamo. Mi takvog zakonodavca, takvog sultana Sulejmana nismo upoznali. On je tri desetlje}a proveo u sedlu, a ne u pala~i, kako nam serija prikazuje“, rekao je Erdogan. 62
Turski premijer nije se zaustavio tek na izno{enju li~nog stava - kako prenose tamo{nji mediji, Erdogan je pozvao tursko pravosu|e da “poduzme mjere“ protiv autora i producenata serije. “U ime svoje nacije, osu|ujem i reditelja te serije i vlasnika televizijske ku}e. O ovome smo ve} izvijestili nadle`na tijela i ~ekamo sudsku odluku“, dodao je Recep Tayyip Erdogan.
VRIJE\ANJE “O^EVA NACIJE“ Serijal o `ivotu najpoznatijeg otomanskog sultana izaziva kontroverze jo{ otkad se pojavio njegov prvi trailer, u januaru pro{le godine. Istovremeno sa ogromnim rastom popularnosti serije (procjenjuje se da svaku epizodu prati oko 150 miliona gledalaca u Turskoj i inozemstvu), sve su glasnije kritike uglavnom u konzervativnom dijelu turske javnosti, prvenstveno na ra~un njenih scenarista. I dok je s jedne strane Sulejman Veli~anstveni nedvojbeno doprinio novom zanimanju za period
Otomanskog carstva, tursku istoriju, kulturu, obi~aje i op}enito na~in `ivota iz tog, po mnogima najslavnijeg povijesnog perioda ove zemlje, najve}a zamjerka kriti~ara jest da je njihova omiljena istorijska li~nost, umjesto kao neustra{ivi vojskovo|a i strogi, ali pravedni i mudri vladar, prikazan kao hedonista i `enskaro{ kojem je glavna preokupacija da tr~i za suknjama po svom haremu. Suprotno tome {to je najavljivana kao “povijesni spektakl“, fokus serije, koja je ve} u{la u tre}u sezonu emitiranja, nije na Sulejmanovim slavnim osvaja~kim pohodima, nego na intrigama i aferama koje se odvijaju u pala~i i me|u sultanovim “miljenicama“. SLOBODNA BOSNA I 13.12.2012.
Sulejman:TEKST osnova.qxd
12.12.2012
23:00
Page 63
SVI SULEJMANOVI GRIJESI
SULTANOVA SULTANOVA SVITA SVITA Kriti~ari Kriti~ari smatraju smatraju da da je je njihova njihova omiljena omiljena istorijska istorijska li~nost, li~nost, umjesto umjesto kao kao neustra{ivi neustra{ivi vojskovo|a vojskovo|a ii strogi, strogi, ali ali pravedni pravedni ii mudri mudri vladar, vladar, uu seriji seriji prikazan prikazan kao kao hedonista hedonista ii `enskaro{ `enskaro{ kojem kojem je je glavna glavna preokupacija preokupacija da da tr~i tr~i za za suknjama suknjama po po svom svom haremu haremu
Erdoganov otvoreni poziv na zabranu serije kritizirali su brojni doma}i i svjetski istori~ari, politi~ki analiti~ari, pisci i novinari. Istanbulski dnevnik Zaman pi{e kako su premijerovu “intervenciju“ mnogi ocijenili kao antidemokratsku, jer producenti i pisci imaju pravo da predstave svoju interpretaciju istorije kao umjetni~ki ~in. No, vladaju}a Erdoganova Partija pravde i razvoja uprkos kritikama ne posustaje: ve} su predlo`ili u Parlamentu nacrt zakona po kojem bi se prekrajanje istorije u TVserijama, filmovima ili knjigama proglasilo krivi~nim djelom. Premda ve}ina ne vjeruje da }e takav zakon pro}i, opre~ni stavovi o Sulejmanu Veli~anstvenom ovih dana 13.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
prijete da prerastu u ozbiljan politi~ki sukob izme|u liberalnih i konzervativnih Turaka, a Erdoganovi stavovi o seriji, koliko god bili radikalni i “antidemokratski“, ve} imaju svoj u~inak: najve}a turska avio-kompanija Turkish Airlines objavila je da na svojim letovima vi{e ne}e emitovati Sulejmana Veli~anstvenog. “Namjeravali smo da emitujemo seriju, ali premijerov negativan stav o njoj naveo nas je da promijenimo odluku“, prenosi list Zaman izjavu jednog zvani~nika ove kompanije. Pojedini analiti~ari, ipak, smatraju kako Erdoganova posljednja izjava o Sulejmanu Veli~anstvenom slu`i samo za zamazivanje o~iju javnosti, odnosno skretanje pa`nje sa
mnogo va`nijih pitanja s kojima se Turska trenutno suo~ava. Me|u njima je i premijerov prijedlog koji je iznio ranije ove godine da se ponovo uvede smrtna kazna i zabrani abortus u Turskoj, {to je {okiralo ~ak i neke od njegovih najvjernijih pristalica. Erdogan je tako|er objavio kontroverzni plan o izgradnji veleljepne d`amije u otomanskom stilu na najve}em istanbulskom brdu Camlica, koji su ~ak i pojedini turski mediji nazvali “banalnim“, podsje}a britanski Daily Mail. Veliki problemi su i u na~inu na koji se turska Vlada nosi sa krizom u Siriji, rastu}im nezadovoljstvom me|u Kurdima te ekonomskom krizom u zemlji. 63
Sulejman:TEKST osnova.qxd
12.12.2012
23:00
Page 64
(RE)KONSTRUKCIJA ISTORIJE
“Ne mogu razumjeti da se kritikuje jedna imaginarna televizijska serija kada ima toliko mnogo ve}ih problema u zemlji“, ka`e glumica Nebahat Cehre, koja u seriji glumi majku sultana Sulejmana. “Erdoganov anga`man vezano uz tu seriju smatram pogre{nim. On nije istori~ar i ovoj temi najvjerovatnije pristupa s ideolo{kog stajali{ta“, izjavio je Ahmet Kuyas, istori~ar na istanbulskom Univerzitetu Galatasaray. “Pozivanje pravosu|a na sankcioniranje odgovornih za seriju predstavlja jo{ ve}u pogre{ku. Na taj bismo na~in jednog dana do{li i do zapljene knjiga“, smatra Kuyas. Ameri~ki novinar Andrew Finkel, dopisnik New York Timesa iz Istanbula i kolumnista nekoliko turskih listova, smatra da premijer Erdogan strahuje kako “bogohulni“ prikaz Sulejmana Veli~anstvenog u popularnoj seriji zapravo podriva njegov vlastiti autoritet i politi~ke ambicije. “U istom govoru u kojem je napao kreatore serije, Erdogan je branio svoju vanjsku politiku od kriti~ara koji ka`u kako pretenzije Turske da uti~e na doga|aje u Siriji ili Gazi nadilaze njegovu kompetenciju. U stvari, sada{nji turski vladari odra`avaju neootomanske te`nje koje se temelje na zlatnom dobu Turske“, pi{e Finkel. Sa Finkelovim mi{ljenjem sla`u se i drugi analiti~ari. Vladaju}a stranka, ka`u, poku{ava forsirati mnogo otvoreniji islamski identitet nacije koju je 1923. godine Mustafa Kemal Atatürk pretvorio u modernu sekularnu dr`avu, a Erdoganovi stavovi, na`alost, potvr|uju da se on ne
LJUBAV IZME\U ROBINJE I SULTANA Prava Hurem imala je 14 godina kad je do{la u sultanov harem, a on je prekr{io sva pravila i obi~aje dvora u~iniv{i je svojom zakonitom suprugom
razlikuje mnogo od kemalista kada je rije~ o slobodi govora. Prikazivanje privatnog `ivota sultana Sulejmana Veli~anstvenog na malim ekranima u po~etku je bilo prili~no {okantno za ve}inu gra|ana Turske, bez obzira pripadaju li konzervativnoj ili liberalnoj struji. Me|utim, Turci su se brzo navikli na lijepe `ene i erotiziranu atmo-
OTVORENI OTVORENI ZAHTJEV ZAHTJEV ZA ZA CENZUROM CENZUROM Premijer Premijer Recep Recep Tayyip Tayyip Erdogan Erdogan pozvao pozvao je je tursko tursko pravosu|e pravosu|e da da “poduzmu “poduzmu mjere” mjere” protiv protiv kreatora kreatora serije serije 64
sferu koji u seriji prate njihovog slavnog pretka, pa se danas mnogi otvoreno ponose ovom serijom koja je i jedan od najuspje{nijih turskih izvoznih proizvoda posljednjih godina, a uskoro, kako najavljuju producenti, kre}e u pohod i na Zapad i televizijsko tr`i{te Sjedinjenih Dr`ava. Ipak, tradicija, povijest, a posebno istorijske li~nosti su ne{to prema ~emu se ve}ina Turaka odnosi s neupitnim po{tovanjem. U Turskoj je i danas na snazi zakon kojim je zabranjeno vrije|anje nacionalnog idola Ataturka, ali sli~an zakon ne postoji kada je u pitanju lik i djelo otomanskih sultana, kao ni zakon protiv “iskrivljavanja“ istorijskih ~injenica, ako je to ve} ono {to, prema Erdoganu, rade autori serije Sulejman Veli~anstveni. Mnogi Turci pretjerano idealiziraju Osmansko carstvo, a Kanuni (Zakonodavac), kako jo{ nazivaju sultana Sulejmana, u kolektivnoj memoriji oduvijek je smatran nekom vrstom sveca. Iako se u su{tini ne razlikuje mnogo od drugih turskih sapunica (ako izuzmemo visokokvalitetnu produkciju), pretjerano melodramati~na i sa prili~no predvidljivim zapletima, najve}i zna~aj serije je mo`da u tome {to je po prvi put ve}ini Turaka prikazala druga~ije Sulejmanovo lice, “gre{no“ ili jednostavno - ljudsko. “Osmanlije su mogli biti dobri ‘sluge islama’, ali oni su, tako|er, bili ljudi sa svim grijesima i isku{enjima“, ka`e za Reuters poznati turski kolumnist Mustafa Akyol. “Uistinu, samo je nekoliko osmaSLOBODNA BOSNA I 13.12.2012.
Sulejman:TEKST osnova.qxd
12.12.2012
23:01
Page 65
SVI SULEJMANOVI GRIJESI BRUTALNE SCENE I “GRE[KE“ U SCENARIJU
Autori serije morali su “postarati“ sultaniju Hurem kako bi izbjegli neprimjeren sadržaj Serijal Sulejman Veli~anstveni u{ao je u tre}u sezonu emitiranja, a ve} se govori o kontroverzama i reakcijama koje }e me|u gledaocima izazvati nove epizode. U jednoj od epizoda koje tek trebaju biti prikazane, Sulejman }e zbog straha od gubitka prijestolja ubiti svog prvoro|enog sina Mustafu. Iako se to dogodilo i u stvarnom `ivotu, Turci unaprijed negoduju zbog predstoje}ih, navodno vrlo brutalnih scena i strahuju da }e gledaoci {irom planete stvoriti sliku o sultanu
FATALNA FATALNA ROBINJA ROBINJA Glumica Glumica Merjem Merjem Uzerli Uzerli kao kao sultanija sultanija Hurem Hurem
nskih sultana pilo vino i njihov harem nije bio mjesto orgija, ~ime su neki od ranih zapadnja~kih orijentalista hranili svoje erotske fantazije. No, harem, tako|er, nije bio ni samostan u kojem nije bilo seksa“, dodaje Akyol. “Od po~etka smo govorili isto: to je fikcija inspirirana povije{}u. Ulaskom u harem u~inili smo sve te nedodirljive i visoko cijenjene povijesne li~nosti bli`ima nama. Dali smo im materijalnu egzistenciju
Sulejmanu kao o be{}utnom ~ovjeku i hladnokrvnom ubojici, {to svakako nije dio imid`a koji su stolje}ima bri`ljivo gradili o svom slavnom pretku. Kriti~ari serije potrudili su se i da prona|u brojne “gre{ke“ u scenariju - od pogre{ne interpretacije istorijskih ~injenica, pa sve do neodgovaraju}e scenografije i kostima... Jedan od takvih “propusta“ odnosi se na glavni `enski lik u seriji, sultaniju Hurem, koji tuma~i glumica Merjem Uzerli. K}erka ukrajinskog sve}enika ro|ena 1506. godine, pravim
kao osobama, sa njihovim strahovima, bijesom i strastima“, rekla je Meral Okay, scenaristica serije, koja je prije nekoliko mjeseci preminula od raka.
POLITI^KE BORBE Turski nobelovac Orhan Pamuk ka`e da je pro{lost uvijek izmi{ljena zemlja, a revizija pro{losti neizbje`no vodi u politi~ke borbe u dr`avi. Čini se da je upravo to po~etak procesa u Turskoj koji je
PRAVEDNI VLADAR ILI BE[]UTNI UBOJICA Turci ve} strepe od novih nastavaka serije u kojima Sulejman ubija svog sina Mustafu i velikog vezira Ibrahim-pa{u 13.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
imenom Rokselana Aleksandra Lisovska, u sultanov harem stigla je kao robinja sa samo 14 godina, {to je bila uobi~ajena dob za djevoj~ice koje su kao bijelo roblje odvo|ene u Osmansko carstvo. No, u seriji je Hurem mnogo starija, kao i ostale djevojke u sultanovom haremu jer su autori ispravno zaklju~ili kako bi anga`man djevojaka, ili bolje re~eno djevoj~ica, koje bi odgovarale stvarnoj dobi sultanovih robinja i “miljenica“ bio, u najmanju ruku, neprimjeren.
pokrenula Erdoganova izjava o ne~emu tako banalnom kao {to je televizijska serija, kreirana prvenstveno da zabavi dokone doma}ice koje, iz ve~eri u ve~er, uzdi{u za nao~itim begovima i vezirima... Me|u Turcima ve} kru`i {ala da su scenaristi serije, kako bi udovoljili razjarenom premijeru, odlu~ili da ubudu}e prikazuju vi{e scena sa Sulejmanom u skru{enoj molitvi nego u haremu. Me|utim, politi~ki analiti~ari ocjenjuju da debata oko “sporne“ serije, uz jo{ nekoliko drugih otvorenih pitanja, dodatno produbljuje jaz izme|u turskih liberala i konzervativaca. U protekloj deceniji ove dvije politi~ke grupacije stvorile su jednu vrstu savezni{tva u borbi protiv kemalisti~kog establi{menta, koji je prijetio da ugrozi i jedne i druge. Sada, kada kemalisti vi{e nisu tolika prijetnja, me|usobne razlike i suprotstavljeni stavovi ponovo izlaze na povr{inu, a tome umnogome doprinose upravo Erdoganovi stavovi. Dobra vijest je da i dalje postoje liberalno nastrojeni konzervativci koji, iako po{tuju islam, otomansko naslije|e i Erdogana, ipak ne podr`avaju premijerove zahtjeve za cenzuru u 21. stolje}u. Za sada je takve zahtjeve odbilo i Tursko vije}e za radiotelevizijsko emitiranje RTUK (unato~ tome {to su navodno dobili vi{e od 100.000 primjedbi na seriju zbog “naru{avanja ugleda li~nosti i institucija koje su od nacionalne i povijesne va`nosti“), pa tako tamo{nji gledatelji i dalje mogu nesmetano u`ivati u aferama i intrigama lijepih sultanija Hurem i Mahidevran, velikog vezira Ibrahim-pa{e i ostalih omiljenih im likova... 65
Bertoluci:INTERVJU - osnova.qxd
12.12.2012
23:11
Page 66
BERTOLUCCI, OPET
INTERVIEW
Bernardo Bertolucci
reditelj
Italijanski maestro BERNARDO BERTOLUCCI prvog dana ovog mjeseca na Malti je primio nagradu za životno djelo Evropske akademije za film; naša saradnica razgovarala je s rediteljem koji je bio i ostao vrhunski pjesnik s kamerom, psihoanalitičar i tumač ljudskih snova i snoviđenja
Vodio sam te{ku bitku da prihvatim ~injenicu da su mi potrebna invalidska kolica kako bih se kretao unaokolo Razgovarala: DUBRAVKA JOVANOVI]
B
io je to najdirljiviji trenutak ve~eri. Trenutak kada su 1. decembra na velikoj sceni Mediteranskog centra u Valletti na Malti, tokom jubilarne 25. ceremonije dodjele European Film Awardsa - najve}ih priznanja Evropske akademije za film (evropski “oskari”), {panska glumica Marisa Paredes i ponovo izabrani predsjednik EFA-e, njema~ki reditelj Wim Wenders, evropsku nagradu za `ivotno djelo uru~ili italijanskom maestru Bernardu Bertolucciju. Ganut do suza i povijen u svojim invalidskim kolicima sa kojima `ivi ve} du`e, zbog posljedica te{kog mo`danog udara, Bertolucci (1941.) se zahvalio svojoj “evropskoj filmskoj bra}i i bratstvu s kojima je dijelio i dobre i lo{e trenutke”, ukazuju}i i na va`nost postojanja i razvoja Evropske akademije za film, u ~ijem je osnivanju i sam svojevremeno aktivno u~estvovao, “kao ku}e autonomnih filmskih autora koji svojim razli~itim i raznovrsnim stvarala{tvom ~ine i estetsko i kulturno i umjetni~ko bogatstvo i snagu Evrope”. “Umjetnost prihvatanja stanja u kojem se nalazi”, ta novootkrivena “umjetnost”, vratila mu je snagu za `ivotnu i stvarala~ku borbu, koju dokazuje i ~injenica da se 66
proljetos u Cannesu, poslije jedne decenije filmskog odsustva, vratio na velika vrata, prirediv{i svojoj armiji po{tovalaca veliko zadovoljstvo - novi film, Ja i ti, ra|en prema romanu italijanskog pisca Niccola Ammanitija. “Od kada sam snimio film Ja i ti osje}am se kao da sam se ponovo vratio u trku i spreman sam da i dalje snimam. [to je prije mogu}e! Kada je moja primorana nepokretnost postala moja normalnost i svakodnevica, pomislio sam da su dani filmskog stvarala{tva zauvijek gotovi. Ideja o tome da vi{e ne radim nijedan film zna~ila je zatvaranje jednog poglavlja i otvaranje drugog, ali kojeg drugog - to
PROFESIONALNO DO KRAJA: Čak i sada kada imam više od sedamdeset godina mene i dalje intrigiraju mladalački likovi. Za mene je izazov da “uhvatim” njihovu vitalnost, radoznalost, taj proces sazrijevanja i laganog odrastanja kroz nevolje
zaista nisam znao. Vodio sam te{ku bitku da prihvatim ~injenicu da su mi potrebna invalidska kolica kako bih se kretao unaokolo, ali malo pomalo nau~io sam ‘umjetnost‘ prihvatanja mog stanja. Od tog trenutka znao sam da je mogu}e da snimam film samo {to }u to ~initi iz druga~ije pozicije - sjede}i, a ne stoje}i”, ka`e Bernardo Bertolucci.
IDEJA TRANSFORMACIJE
Roman Niccola Ammanitija je, dakle, imao neku vrstu terapeutskog dejstva na Vas, izazvao Vas je na ponovno stvaranje? Prije dvije godine Niccolo Ammaniti mi je donio roman Ja i ti pravo iz {tamparije. Pro{lo je trideset godina od kako nisam radio film na italijanskom, mom maternjem jeziku i bio sam se po`elio da ~ujem kako se on govori u mom filmu sa italijanskim glumcima i na italijanskom terenu. Pro~itav{i prve stranice knjige osjetio sam iskru, onaj fini osje}aj da ovo neminovno mo`e biti film. Pri~a romana morala je biti pomalo transformisana kako bi se prilagodila filmu i za to mi je bio potreban Ammaniti da sjedi pored mene i pi{e scenario zajedno sa Umbertom Contarellom i Francescom Marcianom. Me|utim, neke od najve}ih razlika izme|u romana i filma nisu se na{le u scenariju, ve} su se dogodile tokom samog snimanja. U tome i jeste magija filma. SLOBODNA BOSNA I 13.12.2012.
Bertoluci:INTERVJU - osnova.qxd
12.12.2012
23:12
Page 67
POVRATAK U FILMSKU TRKU UVIJEK UVIJEK SPREMAN SPREMAN Bernardo Bernardo Bertolucci, Bertolucci, iako iako uu invalidskim invalidskim kolicima, kolicima, ii dalje dalje snima snima filmove filmove
13.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
67
Bertoluci:INTERVJU - osnova.qxd
12.12.2012
23:12
Page 68
BERTOLUCCI, OPET
[ta je u ovom Ammanitijevom romanu bilo za Vas najinspirativnije? Taj podrumski prostor u kojem brat i sestra `ive, taj ljudski mikrosvemir. Bio sam fasciniran idejom transformacije o~igledne “klaustrofobije” te male, prenatrpane podrumske sobe, u formu “klaustrofilije” ljubav zato~enih u zatvorenim prostorima. U filmu Ja i ti potrudio sam se da ta podrumska “}elija” bude druga~ija u svakoj sceni. Ta podrumska prostorija je dizajnirana tako da do`ivljava konstantne transformacije kada u nju ulazi de~ak Lorenzo i kada ulazi svjetlost, i zato je ona kao `ivo bi}e, kao tre}i lik u filmu.
PO^AST PO^AST VELIKANU VELIKANU Wim Wim Wenders Wenders uru~uje uru~uje priznanje priznanje za za `ivotno `ivotno djelo djelo Bernardu Bernardu Bertolucciju Bertolucciju
I ovaj Va{ film je zapravo posve}en mladima? Da, poput Sanjara, Ukradene ljepote, ~ak i 20. vijeka, Posljednjeg imperatora i Malog Bude i film Ja i ti je o `udnji, razo~arenjima, borbama i snovima mladih ljudi i njihovim specifi~nim emocionalnim stanjima. ^ak i sada kada imam vi{e od sedamdeset godina mene i dalje intrigiraju mladala~ki likovi. Za mene je izazov da “uhvatim” njihovu vitalnost, radoznalost, taj proces sazrijevanja i laganog odrastanja kroz nevolje. Nevjerovatna je stvar i prava privilegija {to sam mogao da vidim i svjedo~im kako moj mali glumac Jacopo Olmo, koji tuma~i lik Lorenza, tako “pazolinijevski” raste i sazrijeva pred na{om kamerom tokom deset sedmica snimanja.
OKO KAMERE I FILMSKI MOZAK Bertolucci Bertolucci na na snimanju snimanju filma filma Konformista Konformista
Gospodine Bertolucci, ho}e li dana{nja mladost razumjeti sve poruke iz Va{ih, uvijek anga`ovanih, filmova? Nadam se da ho}e, mada oni danas `ive druga~ije, ~ini mi se ~esto bez velikih snova. Moja generacija je 1968. godine odlazila na spavanje znaju}i da }emo se
Posljednji Posljednji tango tango uu Parizu Parizu
68
SLOBODNA BOSNA I 13.12.2012.
Bertoluci:INTERVJU - osnova.qxd
12.12.2012
23:12
Page 69
POVRATAK U FILMSKU TRKU probuditi, ne sutra, ve} u budu}nosti. Svake no}i smo imali nadu, da }e vrlo brzo svijet biti druga~iji, da }e svijet biti promijenjen. I znali smo negdje da smo i mi dio tih promjena. To je ne{to {to dana{njoj mladosti nedostaje, ve}i prozor otvoren ka budu}nosti, ka uzbudljivoj vrsti nade.
ISTORIJSKA NEPRAVDA
U filmovima poput Sanjara i Ja i ti, gotovo da ne vidimo roditelje, marginalizovani su. Na~inili ste ih blaziranim intelektualcima koji nemaju kontakt sa realno{}u? Za{to roditelji ~ija su djeca bili protagonisti 68-me nisu znali ni{ta o tome za{to su njihova djeca na barikadama u dobi od dvadeset godina? Mislim, da su procjenjuju}i taj trenutak pomislili da je to proma{aj koji }e pro}i. I to je ogromna istorijska gre{ka! Prava gre{ka i nepravda istorije. Ipak se pona{anje dru{tva veoma promijenilo poslije 68-me. Naprimjer, veoma brzo je buknuo feminizam. I to je sigurno jedna od najva`nijih revolucija 20. vijeka. Roditelji su se mo`da pla{ili kako }e biti tretirani od strane te djece ako ona pobijede. Zbog sopstvenih iluzija nisu znali da prepoznaju iluzije svoje djece... Jesu li ovi filmovi i neka vrsta povratka Va{oj mladosti? Naravno ima mnogo autobiografskog, prije svega u Sanjarima. U snovima, u nekoj vrsti energije, u tome {ta sam tada osje}ao. U to vrijeme bio sam ne{to stariji od ove djece u mom filmu. Imao sam 27 godina. Ali, nije samo u pitanju 68-ma, ve} duh {ezdesetih godina uop{te. Taj duh je u mojoj zemlji do`ivio svoj kraj smr}u Alda Mora, te 1978. kada je Moro ubijen. Tek tada se zaista dogodio prekid i otrje`njenje, bu|enje iz tog dugog sna o boljem,
PO^AST AUTORU
Brine me slika svijeta u kojem trenutno živimo Niko od vi{e od 1.500 prisutnih doma}ina na Malti, ~lanova EFA-e i uglednih evropskih zvanica, nije krio zadovoljstvo {to u Valletti imaju priliku da odaju po~ast autoru ~ije je svako filmsko djelo mala duhovna revolucija u poimanju stvarnosti, politi~kih ideja, ali i filmske estetike i poetike. Nekada{nji vatreni marksista i ~lan Komunisti~ke partije Italije, zajedno sa svojim filmskim “ocem” Pierom Paolom Pasolinijem, ~iji je asistent bio na snimanju Prosjaka, filmski wunderkind koji je “Kosa~a” (1962.) snimio u svojoj 21. godini, a u 23. legendarni film Prije revolucije, sa kojim je po~eo da preoblikuje sveop{ti pogled na svijet, ni danas ne krije da ga “brine slika svijeta u kojem trenutno `ivimo”, bezidejni i obezdu{en put kojim on ide, u kojem su ljudi porobljeni nasilno nametnutom potro{a~kom invazijom. Malte{ki susret sa ovim velikanom filmske re`ije, rasko{nog vizuelnog stila upotpunjenog uzbudljivim pokretima kamere i stilizovanom monta`om, autorom filmova kakvi su Prije revolucije, Strategija pauka, Konformista, Posljednji tango u Parizu, 20. vijek, ili Posljednji kineski car (9 Oscara), Mali Buda i ^aj u Sahari, zna~i i susret i sa dijelom istorije pokretnih slika u kojem je uvijek dominantan bio autorski anga`man i ~vrst autorski stav. Dodjela EFA nagrade za `ivotno djelo bila je i zgodna prilika za podsje}anje na Bertoluccijevu gotovo divlju strast prema francuskom “novom talasu”, kojem je pripadao radije nego mati~nom italijanskom neorealizmu. Poklonik Godarda i Truffauta u svojoj ranoj mladosti, Bertol-
pravednijem svijetu. Jedan od tako|e skrivenih, namjera filma Sanjari, jeste da se vrati ne{to {to je ukradeno dana{njoj mladosti - a to je kolektivna, istorijska memorija. Zavladala je neka vrsta amnezije i ponekad se mislim za{to je tako, za{to znanja i saznanja roditelja - {ezdestosma{a, nisu prenesena na njihovu djecu. [ezdeset i osma godina bila je vrsta jedinstvenog trenutka kada su se politika, seks, muzika pro`imali, kada su se zajedno mu}kali u velikom {ejkeru filma.
Posljednji kineski car 13.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
Film Ja i ti trebalo je da bude i Va{ prvi 3D film, za{to nije? Bio sam toliko uzbu|en i odu{evljen da se oku{am u radu sa novim tehnologijama, koje su do`ivjele pravi procvat tokom ovih deset
ucci je svojevremeno izjavljivao (a ni danas, kako ka`e, od te izjave nije odustao) da je francuski jezik - jezik filma, i da mu evropski film mnogo toga duguje. Bilo da u svojim djelima beskompromisno otvara preispitivanje odnosa srednje klase i fa{izma, pomjera granice prihvatanja erotike i erotskog na velikom platnu, slika grandiozne freske turbulentnog vremena i hrvanja italijanske ljevice i desnice, ili da istra`uje vizuelno bogatstvo, ljepotu ~ovjeka i prirode, Bertolucci je oduvijek bio i ostao vrhunski pjesnik s kamerom, ali i psihoanaliti~ar, tuma~ ljudskih snova i snovi|enja. “Svaki film koji snimam za mene je pjesma koja ima svoju unutra{nju strukturu i pravilni ritam”, re}i }e on rado i danas, kada ga je bolest prikovala za invalidska kolica, {to ga je prisililo da nau~i novu umjetnost - umjetnost prihvatanja stanja u kojem se nalazi.
godina koliko sam ja sa filmske scene bio odsutan. U originalu, namjera je bila da Ja i ti bude u 3D. Čak smo i uradili mnogo testova u ]ine}iti, ali se ispostavilo da je cjelokupan proces za mene suvi{e spor, jer u mojim filmovima svaki kadar ra|a sljede}i, a za laboratorijske tehni~are to nije lako realizovati. Bio sam razo~aran, ali morali smo odustati. Odustali ste i od digitalnih kamera? Da, imali smo `elju da snimamo digitalno, ali je ta nekontrolisana o{trina meni bila neprihvatljiva. [ta da vam ka`em, tek sam tada shvatio koliko nostalgije za impresionizmom sadr`i 35mm! Zato sam nastavio da snimam Ja i ti kao stari dobri dragi film. Ipak, ne odustajem od 3D, samo ga ostavljam za budu}nost. 69
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd
12.12.2012
19:13
Page 70
KULT MARKET ROBBIE WILLIAMS
Take The Crown Robert Peter Williams, ili kra}e Robbie, nekada{nji pjeva~ “boy banda” Take That, a kasnije uspje{an solo izvo|a~ snimio je novi studijski album. Take The Crown njegov je dvanaesti solo album, a ~ini ga jedanaest pjesama. Ho}e li britanska pop zvijezda kona~no i “uzeti krunu”, tek }emo vidjeti.
MUZIKA Album “The Story Of Light” Stevea Vaija
Alien sa “Ibanezom” GITARSKI GITARSKI ^AROBNJAK ^AROBNJAK Nakon Nakon sedam sedam godina godina apstinencije apstinencije Steve Steve Vai Vai snimio snimio je je album album The The Story Story Of Of Light Light
JOHN LORD
Before I Forget Pioniru rocka, jednom od najve}ih rock klavijaturista, nedavno preminulom Johnu Lordu u ~ast objavljen je posthumni album. CD Before I Forget je zapravo reizdanje istoimenog solo albuma Johna Lorda od prije trideset godina, na kome se nalaze rani radovi tog vrhunskog glazbenika.
BULLET
Full Pull Ako ste mislili da je rock band iz sedamdesetih godina pro{loga stolje}a do`ivio reinkarnaciju, varate se. Rije~ je o {vedskim metalcima Bullet, koji su objavili novi studijski album Full Pull. Nakon {to su prije godinu i pol dana objavili album Highway Pirates, `estoki [ve|ani objavili su dvanaest novih pjesama.
70
Jedan od najve}ih svjetskih rock gitarista Steve Vai snimio je novi album. The Story Of Light sti`e nakon sedmogodi{nje stanke i albuma Real Illusions: Reflections iz 2005. godine. Steve Vai jedan je od rijetkih u~enika koji je u potpunosti dostigao, pa i nadma{io u~itelja. A u~itelj je jo{ jedan gitarski velikan, Joe Satriani. Steve je kao dje~ak prva gitarska znanja uz Eddieja Van Hallena iz istoimenog banda i Kirka Hammeta iz Metallice dobio upravo od Satrianija, ali je kasnijim odlaskom na glazbenu akademiju u Boston svoj glazbeni talent do kraja izbrusio. Ve} ‘80-ih godina pro{loga stolje}a Vai zapo~inje suradnju s Frankom Zappom, kada postaje ~lan njegovog banda. U vrlo kratkom vremenu postao je popularan u rock krugovima, jer su njegove koncertne izvedbe naprosto {okirale i publiku i kriti~are. Steve Vai u svojoj glazbenoj karijeri sura|ivao je s brojnim bandovima. Najzna~ajniji gitarski izleti bili su mu u skupinama Alcatrazz, David Lee Roth i Whitesnake, kao i G3 projekt, sa kojim i danas, uz svoje u~itelje Joea Satrianija i Erica Johnsona, nastupa na koncertnim turnejama. Nerijetko im se na turnejama pridru`e Ingwie Malmstein, Eric Clapton ili Paul Gilbert, pa se svirka pretvori u cjelove~ernji gitarski spektakl. Nedavno je s momcima iz 2Cellos snimio sjajan spot za pjesmu Highway To Hell, koja je u rekordnom vremenu na Youtubeu postala hit. Nakon brojnih gostuju}ih nastupa i drugih glazbenih projekata, Steve se po pravilu uvijek vra}ao sebi. Do sada je u karijeri snimio trinaest solisti~kih albuma, koji su
ve}inom instrumentalni. Album The Story Of Light je potpuno razli~it od svih dosada{njih projekata. Na sceni je jedan potpuno novi, ali iskusniji i stariji virtuoz, kojem vi{e nije cilj zadiviti publiku beskona~nim sola`ama, triolama, sinkopama i brzinom izvedbi. Steve se okrenuo gitari kao na~inu umjetni~kog izra`avanja, stoga i ne ~udi havajski intro u pjesmi Creamiscle Sunset ili napjevi na ruskom jeziku u podlozi pjesme The Story Of The Light. Ali, za vjerne fanove nema razloga za brigu. Na albumu su i pjesme Gravity Storm i Sunshine Electric Raindrops, kojima stari majstor podsje}a za{to je gospodar Ibaneza. Pored svega nabrojenog, na albumu se nalazi i pjesma No More Amsterdam, koju pjeva sam Steve Vai. Vrhunski gitarski majstor snimio je odli~an album, koji }e zasigurno znati cijeniti svi poklonici njegove glazbe. (M. Ili~i})
TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1) 1. Karin Park: Restless 2. Goose: Control 3. Muse: Madness 4. Jack White: Freedom At 21 5. Yannah Valdevit: Gotta keep me goin’ 6. Knife Party: Centipede 7. Two Gallants: My love won’t wait 8. Alt-J: Breezeblocks 9. Jake Bugg: Taste it 10. Will.i.am feat Britney Spears: Scream & Shout
SLOBODNA BOSNA I 13.12.2012.
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd
12.12.2012
21:02
Page 71
KULT MARKET KINO KRITIKA Film “Djeca” (BiH, Turska, Njemačka i Francuska, 2012.), rediteljice Aide Begić
Nedužni i jaki
ISKRENA I BRI@NA Glumica Marija Piki} izvrsno je odigrala ulogu Rahime
Glavni akteri ove drame su Rahima (izvrsna Marija Piki}), koja ima 23 godine i njen brat Nedim (IIsmir Gagula) koji ima 14 godina. Nesre}a, sila, nepravda, mr`nja, agresija, destrukcija, rat... doveli su do toga da su siro~ad (kakvih na `alost ima mnogo) prepu{tena sama sebi, u surovim `ivotnim okolnostima tranzicije, plja~ke, java{luka, la`njaka, profitera. Rahima kao divno dijete, kao prejaka `enska osoba i iskrena, nepatvorena vjernica, preuzima brigu za sebe i brata. Rahima nije bila uvijek takva. Do`ivjela je osvje{tenje, te uz pomo} vjere postala savjesno bi}e. Aida Begi} je producentica, re`iserka, scenaristica, prava istinska autorica na kakvima treba biti zahvalan. Svojom smireno{}u te dobronamjerno{}u je izuzetno pozitivan primjer ne samo na na{oj, ve} i svjetskoj filmskoj sceni. Vrijednost ovog filma se vidi u autori~inim prioritetima. [to su djeca? Djeca su najmla|i pripadnici nekog dru{tva. Ako `elimo da dru{tvo ozdravi, na svaki na~in moramo djeci omogu}iti bolju budu}nost. Ona ne smiju odrastati u mr`nji, stalnoj borbi, sekiranju, boli... U samo naizgled siroma{noj zemlji toliko je resursa kojima se mo`e pomo}i djeci i ostalima. Zajedni~ko pomaganje je ono {to zbli`ava, ujedinjuje, smiruje, veli~a dobrotu, moral etiku i `ivot. Zbog estetskog pristupa i poetike autorice, u kojem ima dosta dugih kadrova, zbog gluma~ke koncentracije, igre, preciznosti, mizanscena glumaca i kamere bilo je izuzetno zahtjevno snimiti film. Svaka ~ast sjajnom Erolu Zub~evi}u. Film Djeca je pobjeda nad destrukcijom koja je sve u~inila da razvali bliskost, da otu|i i udalji (zato je jedan od ciljeva suptilnog fa{izma u miru raseliti, udaljiti... druga~ije). Pravi zlo~inci znaju da ubijanjem, raselja13.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
vanjem, neizgradnjom autoputeva, ukidanjem `eljezni~kih linija i sli~no, ljude (koji su zapravo dio jedne velike obitelji sa svim svojim razli~itostima vrlinama i manama) razdvajaju. Komunikacija opada. [um nastaje, problemi se ne rje{avaju ve} gomilaju i dolazi do pucanja. Samo se veliki ljudi, autori, umjetnici, vjernici… uspiju izboriti s demonima i izdi}i iz toga, te raditi na zbli`avanju i komuniciranju. Zato i Aida kao kapetanica ovog filmskog broda mo`e biti svijetli primjer svima onima koji vode takve borbe s demonima, te dati snagu da se iznjedri rezultat koji }e zbli`avati, {iriti ljubav, davati snagu, a ne totalno suprotno. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE 1. Skyfall (Sam Mendes) 2. Rise of the Guardians (Peter Ramsey) 3. The Twilight Saga: Breaking Dawn Part 2 (Bill Condon) 4. Lincoln (Steven Spielberg) 5. Life of Pi (Ang Lee)
SVI POD MJESECOM
Yoichi Sai Scenarij za film napisali su Wui Sin Chong i Yoichi Sai, a prema romanu Sogil Yana. Taksist Kang Chung Nam (Goro Kishitani) podrijetlom je iz Sjeverne Koreje, a ro|en u Japanu. Radi u Niigati za svojeg biv{eg {kolskog prijatelja Kim Seila (Shigemitsu Ogi) zajedno s posve izgubljenim novim taksistom, biv{im boksa~em koji mrzi Korejce (osim Chung Nama) i iranskim imigrantom, koji je ilegalno u Japanu. Chung Nam, ipak, najvi{e zanimaju `ene, ali Korejke su rijetke, a njegovoj majci se ne svi|aju Japanke. U maj~inom se restoranu zapo{ljava Filipinka Connie (Ruby Moreno), koja mu donosi nove nevolje. Ocjena: 4
ISKU[ENJA
Zoltan Kamondi Intrigantan film. Iako iz 2002., rije~ je o crnobijelom filmu. Re`iju i scenario za njega potpisuje Zoltan Kamondi. Anna je slu`benica u banci i samohrana majka glavnoga junaka Marcija, nadarena studenta matematike kojem svi predvi|aju svijetlu budu}nost, no ~ini se da njega samog to previ{e ne zanima. Marci je opsjednut `eljom da prona|e oca i na|e mjesto na ovome svijetu. Tijekom potrage upozna Romkinju Juli, desetogodi{njakinju koju spletom okolnosti kupi. Ocjena: 4
KOCKA JE BA^ENA
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
Sebastian Borenszein
1. Arthur Bo`i} (Sarah Smith, Sony Pictures Animation, Aardman Animations, Blitz film i video) 2. Titanic (James Cameron, Paramount, Continental film) 3. Ledeno doba 4: Zemlja se trese (Steve Martino, Mike Thurmeier, 20th Century Fox/Continental film) 4. Step Up 4 3D (Scott Speer, Offspring Entertainment, Blitz film i video) 5. Kraljevstvo izlaze}eg Mjeseca (Wes Anderson, Focus Features, Discovery film i video)
Kocka je ba~ena je argentinski film iz 2005. godine. Scenario i re`iju potpisuje Sebastian Borenszein. Dva polubrata po ocu, koja se rijetko vi|aju, nalaze se zbog oca na samrti. Karakterno razli~iti, jedan drugome tvrde da su dobro iako je istina u oba slu~aja daleko od toga. Felipea je djevojka netom napustila, a ostao je i bez posla. Guillermo je `ivot posvetio glumi, no ne prati ga sre}a. Znaju}i da mu ostaje tek nekoliko dana `ivota, otac im otkriva svoju neobi~nu posljednju `elju... Ocjena: 4
71
drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd
12.12.2012
20:59
Page 72
KULT MARKET SPORT
AUTOMOBILI
Polo R WRC
Fudbal cijeloga Ĺživota
Nagrada za Biogradlića Foto: Mario Ili~i}
VW je predstavio ograni~enu seriju modela Polo R WRC sa motorom od 220 KS i pogonom na svim to~kovima, koji }e u katalogu biti situiran iznad Pola GTI. VW Polo R WRC u Njema~koj ko{ta 33.900 eura.
MOTOCIKLI
VELIKE KARIJERE
Honda
Fahrudin Prlja~a, Refik Mufti} i Ibro Biogradli}
Honda je zna~ajno poja~ala svoj Dakar program, pa }e na predstoje}em reliju po prvi put od 1989. biti prisutan njen tim. CRF 450 Rally je ma{ina namjenski pravljena za Rally Raid takmi~enja, a ne motokros, tako da je cilj japanskog proizvo|a~a da ostvari pobjedu sa serijskim motociklom.
DESIGN
Qoros Kineski proizvo|a~ automobila objavio je skice svoje nove limuzine namijenjene evropskom tr`i{tu, koja }e biti predstavljena na Sajmu u @enevi. Prodaja po~inje u Kini krajem slijede}e godine, a u Evropu sti`e po~etkom 2014. godine.
72
Fudbalski klub Sarajevo kandidirao je Ibru Biogradli}a za dodjelu Dr`avne nagrade za sport BiH. Biogradli} je punih 17 godina, od 1950. godine do 1967. godine, nastupao za Sarajevo odigrav{i oko 800 utakmica. Za reprezentaciju biv{e Jugoslavije nastupio je na OI u Melburnu 1956. godine, sa kojih se vratio oki}en srebrom. Od bordo tima se oprostio na najbolji mogu}i na~in, osvajanjem {ampionske titule u sezoni 1966./67. Ro|en je 8. marta 1931. godine u Sarajevu. Odrastao je na Skenderiji, pored fudbalskog igrali{ta. Ve} od malih nogu je zavolio fudbal. U njegov svijet je u{ao sa 15 godina, kada je po~eo trenirati u omladincima Udarnika. Kada je u oktobru 1946. godine do{lo do spajanja klubova, te promjene naziva u Sarajevo, Ibro je u istom klubu nastavio svoj fudbalski razvoj. Ve} kao omladinac je pokazao talenat. Bio je neprikosnoveni lider tima, vrijedan radnik i sjajan odbrambeni igra~. U novembru 1950. godine upisao je svoj prvi nastup za Sarajevo, u okviru Kupa, u duelima sa Rabotnikom i Tekstilcem. Ve} u idu}oj sezoni, stigli su i prvi prvoliga{ki nastupi, a upisao ih je ukupno ~etiri. Brzo je postao standardni igra~, te nezamjenjiva karika na lijevom boku. U sezoni u kojoj se Sarajevo borilo za opstanak, upisao je ukupno 12 nastupa, da bi ve} u narednoj sezoni, 1952./53., imao 27 nastupa. Njegova ubojita ljevica postala je jedno od glavnih oru`ja tada{njeg Sarajeva. Biogradli} je nerijetko na sebe preuzimao odgovornost pri izvo|enju
jedanaesteraca i slobodnih udaraca. Iz tog razloga, njegovo ime se ~esto nalazilo na listi strijelaca. Tada{nji trener, Brozovi}, u slu~aju kada rezultat ne bi bio odgovaraju}i po Sarajevo, prebacivao bi Biogradli}a sa beka na lijevo krilo, ili u sami vrh napada, {to je ~esto rezultiralo pogocima u mre`i protivnika. Najbolja nagrada za izvanredne partije u ove dvije sezone, stigla je od selektora mlade reprezentacije Jugoslavije, za koju je upisao ukupno pet nastupa. Ve}i dio nadolaze}e sezone Biogradli} je propustio zbog povrede. Po oporavku, vratio se u fantasti~noj formi. Tada je po~eo mo`da najbolji period njegove karijere, koji je za~injen pozivom u reprezentaciju Jugoslavije. Svoje jedine nastupe upisao je na Olimpijadi u Melburnu u polufinalu izme|u Jugoslavije i Indije. Odigrao je cijelu utakmicu, a Jugoslavija je pobijedila 4:1. Na`alost, u finalu je SSSR slavio rezultatom 1:0. Osvajanjem srebra, Biogradli} je postao prvi igra~ bordo kluba koji je osvojio medalju na OI. U jesen 1957. godine, Biogradli} je morao na slu`enje vojnog roka. Nakon povratka, vra}a se u standardni sastav iako je imao mnoge ponude drugih kluba. Najbli`i odlasku je bio 1964. godine, kada je, zajedno sa Asimom Ferhatovi}em trebao u Holandiju. Ipak, na kraju su obojica ostala na Ko{evu. Jo{ prije zavr{ene karijere, Biogradli} je postao tehni~ki direktor kluba, a od bordo dresa se oprostio na najbolji mogu}i na~in, osvajanjem titule 1966./67. (fksinfo) SLOBODNA BOSNA I 13.12.2012.
drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd
12.12.2012
16:00
Page 73
KULT MARKET LIFESTYLE U svijetu moskovskog podzemlja
Turizam na ruski način
OD OD POTRAGE POTRAGE ZA ZA DUHOVIMA DUHOVIMA DO DO PENJANJA PENJANJA PO PO KROVOVIMA KROVOVIMA
13.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
Rak dojke Novi lijek protiv agresivnog raka dojke mogao bi biti spas za desetine hiljada `ena {irom svijeta. Istra`ivanja su pokazala kako lijek Perjeta farmaceutske kompanije Roche ima bolji u~inak od kemoterapije i Herceptina. Lijek je ve} licenciran u SAD-u, a u Velikoj Britaniji o~ekuje se u januaru, ukoliko ga odobri Evropska agencija za lijekove.
^E[KA
Marihuana
Ruske Ruske turisti~ke turisti~ke agencije agencije nadme}u nadme}u se se uu osmi{ljavanju osmi{ljavanju “egzoti~nih“, “egzoti~nih“, aa ponekad ponekad ii opasnih opasnih ekskurzija ekskurzija
Neobi~ne ekskurzije postaju sve popularnije u Moskvi i drugim ruskim gradovima, te polako potiskuju tradicionalne vidove turizma. Mnoge turisti~ke agencije i vodi~i poku{avaju da privuku klijente intrigantnim oglasima u kojima obe}avaju da }e im pokazati “nepoznatu Moskvu“, “kriminalnu Moskvu“, “pagansku Moskvu“ i sli~no. “Broj na{ih klijenata stalno raste“, ka`e za Glas Rusije Rima Fajzulina, direktorica jedne turisti~ke agencije. “Jedna od na{ih ekskurzija zove se Tragom moskovskih duhova. Pokazujemo ku}e i mjesta u Moskvi koja su u vezi sa legendama o duhovima. To je veoma popularno, jer su ljudi oduvijek bili zainteresovani za misticizam.“ Me|u izletima koje nudi ova i druge agencije u Moskvi su i ture za zaljubljene i usamljene, za ljubitelje mode i muzike, za djecu i penzionere... “Sada pripremamo ekskurziju koja }e se zvati Ukusna Moskva. To }e biti posjete mjestima gdje su nekada bili ~uveni restorani, a posjeti}emo i dana{nje poznate restorane. Naravno, izletnici }e mo}i u}i i probati neke od njihovih specijaliteta“, ka`e {efica jedne privatne moskovske turisti~ke agencije Julija Abramova. Degustiranje specijaliteta mo`e da bude zanimljivo, a traganje za duhovima ekstremno, ali ako `elite ne{to zaista posebno, trebate oti}i u Sankt Peterburg na turu penjanja po krovovima. Inesa Gromova, direktorica agencije Paralelni svijet, ka`e da su ovakvi izleti samo za velikeadrenalinske ovisnike:
VELIKA BRITANIJA
“Na{i vodi~i ne mogu garantovati stopostotnu bezbjednost klijentima. Ne mo`e svako ni da u~estvuje. Uslovi su da ne smijete biti mla|i od 18 godina, morate da ispunite zahtjev mjesec dana unaprijed i da odradite odre|ene pripreme prije samog izleta. Penjemo se na krovove nekoliko zgrada u gradu, odakle se vidi rijeka Neva ili centar grada. Morate da budete veoma oprezni na ovakvim ekskurzijama.“ U posljednje vrijeme veoma su popularne i posjete gradskim podzemnim tunelima, koje su u Rusiji i nezakonite - ali za pravi novac, lako }ete na}i vodi}a koji }e vas odvesti u moskovsko podzemlje, naravno na va{u odgovornost. U Moskvi postoje i legalne podzemne turisti~ke ture, kao {to su ekskurzije u metrou. Inicijator projekta pod nazivom Do|i da vidi{ neobi~nu Moskvu Natalija Leonova obja{njava da ekskurzija po~inje na jednoj od najstarijih stanica moskovskog metroa “Sokolniki“. Vodi~ nosi nao~are i beretku u stilu tridesetih godina 20. vijeka i posjetiocima nudi soda-vodu u boci, a sve to kako bi se vratili u vrijeme kada je otvorena prva linija metroa u Moskvi. “Na{a agencija nudi jo{ jednu ekskurziju koja je veoma popularna, a to je posjeta podzemnom bunkeru na dubini od 63 metra u naselju Taganka u Moskvi. Malo ljudi zna da je ovo naselje, u kojem su `ivjeli mnogi vojni komandanti u vrijeme Sovjetskog Saveza, imalo mnogo tajnih podzemnih skrovi{ta“, ka`e Leonova. (Priredila: M. Radevi})
Donji dom ~e{kog Parlamenta odobrio je zakon kojim se legalizuje upotreba marihuane u medicinske svrhe. Dogovoreno je da }e se marihuana prvo uvoziti, a kasnije }e se njenim uzgojem baviti lokalne firme sa posebnom dozvolom. Upotreba marihuane u medicinske svrhe je legalna u brojnim evropskim zemljama i u dijelu SAD-a.
VATIKAN
Papa na Twitteru Papin profil na Twitteru ’pontifex na kojem }e se Papa od 12. decembra svakodnevno na osam jezika obra}ati vjernicima do Bo`i}a, ve} je skupio blizu milion “sljedbenika“. Njegovi medijski savjetnici ka`u kako }e vjernici i followeri ipak morati biti strpljivi, jer Papa ne provjerava svakog minuta svoj BlackBerry da vidi je li mu stigla nova poruka, niti hoda okolo s iPadom.
73
treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd
12.12.2012
23:47
Page 74
KULT MARKET SAD
Kelly Brooke
CRVENI FENJER Eksplicitni opisi strasti koja ubija
Najgori opisi seksa
Donje rublje koja je manekenka i glumica dizajnirala za New Look zasigurno }e odu{eviti brojne `ene, ali i mu{karce.
KANADA
NAGRADA ZA NANCY HUSTON
Michea Crawford
“Tijelo, to arhai~no kraljevstvo koje donosi suze i u`ase, no}ne more, djecu i zasljepljuju}u vatru“
Kanadska manekenka odlu~ila je ukrasiti stranice najnovijeg izdanja ~asopisa Pain de Sucre Swimwear.
SAD
Adrianne Curry Iako je postala poznata kao prva pobjednica reality showa Top model, Adrianne je ipak jo{ uvijek najpoznatija po stalnom objavljivanju svojih goli{avih fotografija na Twitteru.
74
Po{to je fenomen pornografije za mame potpuno ovladao knji`evnim svijetom zahvaljuju}i erotskom romanu Pedeset nijansi siva, osam pisaca na{lo se u konkurenciji za ne tako presti`nu nagradu za najgori opis seksa koja je ove godine dodijeljena dvadeseti put. Knji`evnu nagradu Bad sex 2012, koja se dodjeljuje za najgori knji`evni opis seksa u protekloj godini, ove je godine dobila kanadska spisateljica Nancy Huston. Huston su notornu nagradu donijeli “eksplicitni opisi“ u njezinu ~etrnaestom romanu Infrared, o `eni koja u trenucima strasti ubija svoje ljubavnike. Suda~ki `iri osvojili su njezini “`ivotni opisi“, koji uklju~uju takve re~enice poput “tijelo, to arhai~no kraljevstvo koje donosi suze i u`ase, no}ne more, djecu i zasljepljuju}u vatru“ ili “moj seks, radosno plivaju}i poput ribe u vodi“. Huston nije nazo~ila sino}njoj sve~anosti dodjele u Londonu, na kojoj se pojavljivanje autora kako bi osobno primili nagradu op}enito smatra znakom posebne hrabrosti. No, nazdravilo joj je 400 nazo~nih gostiju, a najsr~aniji me|u njima bili su ostali nominirani - me|u kojima su se ove godine na{li istaknuti BBC-jev urednik rubrike gospodarstva Paul Mason, nominiran za roman Rare Earth, pjesnik Craig Raine (The Divine Comedy), te knji`evni veteran Tom Wolfe (Back in Blood), dobitnik 2004. godine Nagrada, “poluapstraktan trofej koji predstavlja seks u 1950-tima“, morat }e prona}i svoje mjesto na ve} prili~no popunjenim policama. Huston je ve} dobitnica presti`ne francuske knji`evne nagrade
Goncourt, Prix Femine, a bila je 2010. uvr{tena i u konkurenciju za nagradu Orange s romanom Fault Lines. Autorka koja `ivi u Parizu tek je tre}a spisateljica koja je dobitnica ove nagrade i poslala je kratku poruku zahvalnosti koja je pro~itana na dodjeli. “Nadam se da }e ova nagrada podsta}i hiljade Britanki da fotografi{u tijela svojih ljubavnika“, navela je ona. Roman Infrared je pri~a o `eni koja voli da fotografi{e svoje ljubavnike u naletu strasti. Na listi kandidata na{li su se i Paul Mason zahvaljuju}i pore|enju svog pohotnog heroja sa “zaljubljenim cirkuskim jaha~em” u debi romanu Rare Earth i Nicola Barker, koja je ljubavnika u svom romanu The Yips opisala kao “gladnicu“ u vo}njaku. I pored brojnih poziva da se na listi kandidata na|e i E.L. James, autorka trilogije Pedeset nijansi, to se nije dogodilo jer nagrada ne pokriva “eksplicitno erotsku literaturu”. “Svrha nagrade je da privu~e pa`nju na lo{e napisane i ~esto bespotrebne seksualne opise u modernim romanima i obeshrabri ih“, saop{tio je list Literary Review koji dodeljuje nagradu. Sudije, tako|er, u listu nisu uklju~ile i prvi roman za odrasle Joanne Rawling Upra`njeno mjesto, jer njeni opisi seksa nisu ni{ta u pore|enju sa konkurencijom u kojoj su bili i Tom Wolfe, Nicolas Coleridge i Craig Raine, Ben Masters i Sam Miles. Nagradu je 1993. godine osnovao biv{i urednik Literary Reviewa Oberon Vo jer je smatrao da izdava~i ohrabruju svoje pisce da pi{u scene seksa kako bi pobolj{ali prodaju knjiga. (N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 13.12.2012.
treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd
12.12.2012
16:03
Page 75
KULT MARKET PREKO EX-YU GRANICA Politička komedija Jetona Neziraja
Let iznad kosovskog teatra OD PRI[TINE DO BEOGRADA Predstava je 11. decembra premijerno izvedena u beogradskom CZKD-u
RIJEKA
Deseti HRFF Jubilarni, deseti Human Rights Film Festival predstavlja od 8. do 14. decembra vi{e od 30 ostvarenja, uz prate}i program o Romima i njihovoj marginalizaciji u dana{njoj Evropi. Deseti HRFF, koji se od 12. do 16. decembra odr`ava i u Art-kinu Croatia u Rijeci, otvoren je u Zagrebu ~ileanskim igranim filmom Ne Pabla Larraína, posljednjim dijelom njegove trilogije o diktaturi i svrgavanju Augusta Pinochea.
BEOGRAD
Ulaz u raj
Politi~ka komedija Let iznad kosovskog teatra Jetona Neziraja, u re`iji Blerte Neziraj, pri~a je o Kosovu koje, opusto{eno ratom, bijedom, korupcijom i me|unarodnim tutorstvom, traga za svjetlijom budu}no{}u. Svjetska premijera ovog komada odr`ana je nedavno u Pri{tini, a nakon Tirane i Skoplja, predstava je 11. decembra prvi put izvedena pred beogradskom publikom u Centru za kulturnu dekontaminaciju. Radnja se doga|a desetak godina nakon okon~anja rata na Kosovu, koje je pod administrativnom upravom UNMIK-a, a sprema se da proglasi nezavisnost. Dok najnovija dr`ava na svijetu ~eka da bude uskoro ro|ena, ministar sporta obra}a se Kosovskom narodnom pozori{tu i od ansambla tra`i da priredi ceremonijalnu predstavu koja }e biti izvedena na istorijski dan progla{enja nezavisnosti. Za tu posebnu priliku izdvojeno je dva miliona eura. Pozori{na trupa se osje}a ponosnom i privilegovanom, ali ta radost nije potpuna. Pored niza politi~ki korektnih i „estetskih” zahtjeva koje dobijaju od predstavnika vlasti, trupa se suo~ava sa dva neo~ekivana problema: prvi je {to se dan progla{enja nezavisnosti dr`i u tajnosti, a drugi je taj {to je dio predstave i nenapisani govor predsjednika Vlade, koji }e odr`ati u Parlamentu tog istorijskog dana... I dok glumci ubrzano pripremaju predstavu, 13.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
inspicijent D`ejms ima svoj vlastiti projekat: on po~inje da konstrui{e i sklapa avion koji }e letjeti po cijelom svijetu i lobirati u {to vi{e dr`ava da priznaju Kosovo. Vijest o datumu progla{enja nezavisnosti sti`e iznenada, a te ve~eri Vlada, gosti iz NATO-a, UN-a i EU-a i ostale diplomate do{li su u Kosovsko narodno pozori{te da vide predstavu Kosovo, nacionalna epopeja... Jeton Neziraj, biv{i umjetni~ki direktor Narodnog pozori{ta na Kosovu, autor je vi{e od 15 predstava koje su prikazane na Kosovu i u inostranstvu. Me|u njima je i Patriotic Hypermarket o `ivotu Srba i Albanaca na Kosovu, koju je re`irao Dino Mustafi} prema tekstu Milene Bogavac i Neziraja, u koprodukciji beogradskog Bitef teatra, Asocijacije Kulturanova iz Novog Sada i Qendre. Qendra Multimedia bavi se kulturnom produkcijom, a fokusirana je na savremeno pozori{te. Taj multimedijalni centar osnovali su i vode ga mladi umjetnici koji se bave alternativnom produkcijom, u nastojanju da uti~u na kulturnu politiku i uka`u na osjetljive politi~ke i socijalne teme. U proteklih deset godina organizovali su vi{e od stotinu umjetni~kih projekata u regionu i Evropi i sara|ivali sa pozori{tima u Be~u, Luganu, Londonu, Parizu, Pri{tini, Beogradu, Tirani... (Priredila: M. Radevi})
Konceptualni umjetnik Ra{a Todosijevi} predstavio je u Beogradu novu zbirku pri~a Ulaz u raj ili Kraj istorije. Todosijevi} se jo{ krajem ’90-ih predstavio kao autor zbirke pri~a ^udo u Beogradu u izdanju ku}e L.O.M, koja je objavila i njegovu novu knjigu, a knjiga je ilustrovana grotesknim, ironi~nim autoportretima iz ciklusa Ra{a Überserbe ili Ra{a Srbobolj{evik.
NOVI SAD
Urbanizam Radovi studenata iz Novog Sada i Sarajeva u oblasti urbanizma ~ine izlo`bu Istra`ivanje prostora, koja je otvorena do 26. decembra u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine (MSUV) u Novom Sadu. Izlo`ba je rezultat saradnje profesora i studenata sa novosadskog Fakulteta tehni~kih nauka i sarajevskog Arhitektonskog fakulteta, a ideja je da potvrdi ~injenicu da se prostorom mo`e baviti na razli~ite na~ine, ali da su ciljevi uvijek isti: formiranje kvalitetnih eksterijera i enterijera.
75
Cetri oka:Cetri oka.qxd
12.12.2012
21:03
Page 76
U ^ETIRI OKA BH. INFO U startu sko~ismo na tuzlarije.net. Gdje pro~itasmo da je u utorak, u 19 sati, u Me|unarodnoj galeriji portreta Tuzla otvorena izlo`ba radova nagra|enih autora sa XIV Interbifepa - Slovenija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina - Ivane Mr~ele, Svetislava Cvetkovi}a i Mirana [abi}a. Autori radova predstavili su se na otvorenju izlo`be.
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
MOMČILO BAJAGIĆ BAJAGA, beogradski muzičar
Hajde, Bajo, budi drug pa okreni jedan krug...
U Muzeju knji`evnosti i pozori{ne umjetnosti u Sarajevu u srijedu, 12. decembra, otvorena je izlo`ba Ivo Andri} u diplomatiji. “Novu pri~u o knji`evniku i nobelovcu” organizovali su Arhiv Jugoslavije, Arhiv Bosne i Hercegovine i Arhivisti~ko udru`enje BiH. Izlo`ba sadr`i trideset i ~etiri arhivska dokumenta. U Galeriji Likum ’76 u Visokom 13. decembra u 17 sati bi}e otvorena izlo`ba slika na{eg umjetnika Mirsada Mustajba{i}a. Organizator je Udru`enje gra|ana likovnih umjetnika Likum ’76. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu Mustajba{i} je diplomirao 1984., a preminuo je krajem marta ove godine. Istog dana, ali u 19 sati, jo{ jedna izlo`ba i to u sarajevskoj Galeriji BlackBOX. Zove se Moja Liza, a autor je Marko [aravanja. “Jo{ prije nego je diplomirao na ALU u [irokom Brijegu Marko [aravanja godinama je zapljuskivao mostarsku likovnu publiku svojom posebno{}u na mnogobrojnim eventima i izlo`bama”. Eto.
Beogradski muzi~ar Mom~ilo Bajagi} Bajaga i njegovi Instruktori ponovo sviraju u Sarajevu. Mjesto doga|aja je
Dom mladih, a termin u petak, 14. decembra, nekad poslije 21 sat. Ekskluzivno za Slobodnu Bosnu Bajaga veli: “To }e biti prvi u nizu velikih koncerata na turneji povodom albuma Daljina, dim i pra{ina. Spremili smo potpuno novi program, koji }e premijerno biti izveden u Sarajevu. Odsvira}emo kompletan novi album i izbor najve}ih hitova sa svih prethodnih albuma. Za one ljude koji su dolazili na na{e koncerte bi}e to ne{to sasvim druga~ije, {to se ti~e set liste. Potpuno smo osve`ili program sa ovim novim pesmama, kao i sa nekim starim koje dugo nismo svirali. Tako da o~ekujem super koncert. Volim Sarajevo i uvek sam voleo da sviram u tom gradu, pogotovo u Domu mladih, gde smo kao Bajaga i Instruktori odsvirali na{ prvi sarajevski koncert. To je legendarno rockersko mesto, gde su mnogi po~eli.” A mo`da Bajaga otpjeva i: “Tamara, ~ekanje me stra{no zamara/Bele no}i vetar {amara, a tebe nema...”
MASHA DURKALIĆ, PR Agencije “Linden” iz Sarajeva
“Internacionalni teatarski i filmski festival MESS u saradnji sa Ambasadom Kraljevine Norve{ke, a u sklopu projekta Undiplomatic Art, od 12. do 16. decembra 2012., realizirat }e program MESSchool; program MESSchool predstavlja niz radionica iz domena teatarske umjetnosti za u~enike gimnazije ili srednje {kole”, pi{u nam iz MESS-a. Izlo`ba panoa, njih pedesetak, s fotografijama nacionalnih spomenika sa podru~ja Bosne i Hercegovine, a naziv joj je Kulturno pam}enje - blago koje nestaje, otvorena je do posljednjeg dana ove godine u Umjetni~koj galeriji Br~ko distrikta. ^iji su ~elnici i organizatori zajedno sa ~lanovima Komisije za za{titu nacionalnih spomenika BiH.
76
MASHA DURKALI] “Pozivamo sve gra|ane i gra|anke, ali i posjetitelje Sarajeva, da nam se jo{ jednom pridru`e tokom narednih mjesec dana na Trgu oslobo|enja - Alija Izetbegovi}“
SLOBODNA BOSNA I 13.12.2012.
Cetri oka:Cetri oka.qxd
12.12.2012
21:03
Page 77
IVICA IVANIŠEVIĆ, novinar i publicista iz Splita
Mosor je `iv, a njegovi prijatelji su barem pinkicu “mrtviji” “Utorka{i i prijatelji”, ekipa koja se okuplja u splitskoj Konobi Hvaranin, napisali su i objavili knjigu Na{ Mosor posve}enu njihovom, rekao bih - rano preminulom, Miloradu Bibi}u Mosoru, legendarnom novinaru. Pitam Vas kao jednog od autora, {ta }e u toj knjizi mo}i pro~itati ~italac-namjernik? Kako i prili~i CSI-timu vrsnih forenzi~ara s Mateju{ke, mi smo obavili literarnu ekshumaciju i nakon marljiva rada izolirali DNK Milorada Bibi}a. Rezultate svojih istra`ivanja sabrali smo izme|u korica knjige i ponudili ih na uvid ~itateljima. Prevedeno na lai~ki jezik, to }e re}i da smo ispisali jedanaest ispovjednih pri~a u kojima se podsje}amo na dane ponosa i slave, naime, na godine provedene s Mosorom. Premda se svi tekstovi bave smije{nom stranom na{e prijateljske povijesti, svi koji su do sada imali prilike pro~itati knjigu, kazali su mi kako ih je rasplakala. Bit }e da nam je libar toliko lo{ da ljudima tjera suze na o~i. Autori knjige Na{ Mosor su svi do jednog ostavili neizbrisiv trag u splitskoj i hrvatskoj {tampi. Fali li vam neko? Ne samo da ne fali, nego smo za ovu priliku dobili i dva “opaka” poja~anja u osobama Magdalene Vodopije, direktorice pulskog Sajma knjiga, i Miljenka Jergovi}a. “Utorka{i” su zastupljeni u standardnom sastavu - abecednim redom: Renato Bareti}, Dra`en Čuli}, Alem ]urin, Boris De`ulovi}, Zlatko Gall, Jurica Pavi~i}, @ivko Skra~i}, Ante Tomi}, Goran Zloji} i
Ivica Ivani{evi} (lijevo) i Milorad Bibi} Mosor
moja malenkost. Ajme, skoro sam zaboravio, knjiga ima jo{ barem dvadesetak koautora. Toliko je, naime, fotografa potpisano ispod slika iz zama{noga albuma koji dojmljivo dokumentira neke epizode iz Mosorova privatnog i profesionalnog `ivota. Pisac i novinar Ante Tomi} uvjeren je da je Mosor `iv! Tko god je imao prilike s Mosorom provesti makar dvije minute u `ivotu, mora dijeliti tu vjeru. Je, Mile je `iv, samo smo svi mi, njegovi kumpanji i ~itatelji, od fatalne velja~e barem pinkicu “mrtviji”.
Uzmi sve {to ti “Market” pru`a Sarajevo Navigator i ZUP Ba{~ar{ija ove godine organizuju drugo izdanje Coca-Cola Sarajevo Holiday Marketa u Sarajevu... “Uz pomo} USAID - Sida Firma Projecta, gdje su Sarajevo Navigator i ZUP Ba{~ar{ija koordinatori lanaca vrijednosti, a suorganizator doga|aja je i Grad Sarajevo. Veliko nam je zadovoljstvo {to }emo i ove godine realizirati ovu sajamsku manifestaciju, koja je u istom periodu pro{le godine privukla oko 100.000 posjetitelja”, govori Masha Durkali}, PR Agencije Linden iz Sarajeva, koja medijski pokriva ovaj jednomjese~ni doga|aj. Plan i program je u su{tini isti kao i pro{le godine, s tim da organizatori Coca-Cola Sarajevo Holiday Marketa najavljuju i mno{tvo novih sadr`aja. “Sajamskih ku}ica }e biti mnogo vi{e, tako da }e i ponuda biti ve}a, te }e posjetitelji svakog dana mo}i kupiti suvenire, modne dodatke, odje}u, igra~ke i druge proizvode, savr{ene za zimske poklone. Tu }e biti i sadr`aji za djecu - Argeta Junior Play House, Coca-Cola Ku}ica Djeda Mraza, vrtuljak i Riesenrad. Sarajevsko pivo Holiday Pub bit }e jo{ jednom mjesto gdje }e svi prisutni mo}i popiti pi}e, ne{to pojesti, a ujedno u`ivati i u odli~nom muzi~kom programu. Predvi|ene su mnogobrojne svirke poznatih sarajevskih klupskih bendova, kao i drugi sadr`aji. Ulaz na ove doga|aje }e mahom biti besplatan tokom trajanja Marketa, s nekoliko izuzetaka.
13.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
Novina je Happy :))) Stage - pozornica na otvorenom, koja }e tako|er nuditi mno{tvo zabavnih sadr`aja za djecu i mlade. Pozivamo sve gra|ane i gra|anke, ali i posjetitelje Sarajeva, da nam se jo{ jednom pridru`e tokom narednih mjesec dana na Trgu oslobo|enja - Alija Izetbegovi}, i istra`e sve {to im Market mo`e ponuditi”, najavljuje Masha Durkali}. Coca-Cola Sarajevo Holiday Market broj 2 bi}e otvoren od 15. decembra 2012. do 15. januara 2013. godine. 77
Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd
11.12.2012
15:41
Page 78
by DINO BAJRAMOVIC
1. Kad }ete izdati album samoljepljivih sli~ica? Imam sjajan materijal, upravo pregovaram sa edicijom “Panini“. Nadam se da }e publika u`ivati.
2. Da li ste kao mali sanjali da }ete biti astronaut? Ne, oduvek sam hteo da budem bokser. Mate Parlo v i Bratislav Risti} moji su idoli.
3. Kako se osje}ate u Sarajevu? Kao svoj na svome.
15. Opi{ite Acu Lukasa u tri rije~i? Lep, pametan, {meker.
4. [ta ne morate imate u fri`ideru? Ne moram imati dve fla{e loze. Jedna je dovoljna.
16. S kim biste voljeli otplesati tango? Uvek ple{em sam, ne dodajem nikom i ne dam foru.
5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Televizor je ~ovekov najbolji prijatelj, dakle njega. 6. [ta obavezno nosite na pla`u? Na pla`u obavezno nosim ga}e i pare. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Na`alost, to sam {to sam. 8. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Propovednik ljubavi i bel i mag.
9. Da je danas smak svijeta {ta biste sutra u~inili? Prvo jak doru~ak, kafa pa polako... 10. Jeste li meteoropata? Da. Zaboli me glava od promaje.
17. Osoba koja vas `ivcira? Niko me ne `ivcira. Propovedam ljubav i toleranciju.
jep i bolje biti li je li a D . 12 lup? i ru`an i g pametan il iti lep i glup. b Najbolje je
13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”? Ne idem nikad me~ki na rupu.
19. Tange ili badi}? “Gu~a“ ili “Exit“?
,
vlasti 5 minuta 1 te a im 14. Da te u~inili? {ta ne bis om ni{ta platio. Ne bih nik
11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?” Tu je sabrana sva mudrost sveta. Kao i u misli “na sirotinju i zec {ilji patku“. 78
18. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno? Oduvek sam `eleo da izgledam moderno. Ali ne ide mi. Nesportska elegancija je moj stil.
20. A begova ili {kembe ~orba? Dve ~orbe se nikad ne sva|aju, svaka je dobra kad je na tu| ra~un. 21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Volite se ljudi, jer ljubav nas ~ini zaljubljenima.
SLOBODNA BOSNA I 13.12.2012.
Foto: Milutin Stoj~evi}
VIĆ: MIROSLAV MOMČILO moj stil” “Nesportska elegancija je
Fadila:Iluzije.qxd
12.12.2012
21:01
Page 79
KLIN ^ORBA
SITNA VODA Pi{e: FADILA NURA HAVER
U današnjem Sarajevu brijačnice i kafane samo su marginalni ogranci okupljanja, i to po sitnointeresnim iliti sitnospletkaroškim sekcijama, a glavni centri artikuliranja javnog stava postale su tzv. društvene mreže. Tako smo prošle subote imali priliku čuti prosvjedne glasove Facebook grupe “Marš cajkama i turbo folku iz Doma mladih”
N
e znam kako i gdje nastaju takozvane urbane legende, pa ni one s turbo folk predznakom, ali znam ko ih raznosi me|u {iroke narodne mase. Sje}am se vremena kad smo se na ovim prostorima kolektivno zabavljali uz TV seriju Na{e malo misto u kojoj je `ari{te oblikovanja javnog mnijenja bilo smje{teno u gradsku berbernicu. Visoka stopa gledanosti pomenute serije ukazivala je na to da se, unato~ kulturnim razilikama Dalmacije i ostatka Jugoslavije, prepoznajemo u onome {to nam je zajedni~ko: svaka je pri~a, polemika, humoreska i zavrzlama za~eta u brija~nici ili u kafani. U dana{njem Sarajevu brija~nice i kafane samo su marginalni ogranci okupljanja, i to po sitnointeresnim iliti sitnospletkaro{kim sekcijama, a glavni centri artikuliranja javnog stava postale su tzv. dru{tvene mre`e. Tako smo pro{le subote imali priliku ~uti prosvjedne glasove Facebook grupe “Mar{ cajkama i turbo folku iz Doma mladih”. Bilo bi jako zanimljivo napraviti ozbiljno istra`ivanje javnog mnijenja koje bi moglo biti pokazatelj da li doista “pije vode” izjava koju je u ovom slu~aju dao vo|a protestne grupe Mesud Rizvo: “@elimo poru~iti da je Sarajevo jedna druga~ija sredina, sredina u kojoj se uvijek svirao i u kojoj je nastajao rock.” Da li ovo ‘uvijek’ zna~i i zauvijek, i da li je Sarajevo stvarno ostalo ‘jedna druga~ija sredina’? Moj dodir s novom sarajevskom stvarno{}u govori sasvim druk~ije. Odli~no mi je poznato i ono Rizvino Sarajevo u kojem se svirao i nastajao rock, premda nisam `ivjela u tom i takvom, ali jesam pod njegovim sna`nim uticajem na ostatak Bosne, pa mi je jednako nemilo i grozomorno bilo otkri}e da sam iz turbo folk povampirene kasabe pobjegla u metropolu koja se, gle jada, jo{ dublje i poraznije odala papanluku, od kojeg ~ovjeku starog kova svako malo pamet stane, jer nije u stanju obraditi toliku perverziju duha. Sada i ovdje, u prvi mentalni plan zapravo mi isplivava jedna druga mre`a, prenosna, ona koja ovim gradom {iri i podebljava novi duhovni poredak. Me|u ostalim porukama, imali su subotnji prosvjednici i ovu: “Sklonite turbo folk s na{ih ulica.” A tu, zapravo, sti`emo do mojih najbjednijih (novo)sarajevskih iskustava. Slu~aj prvi, prije dvanaest godina. U op}ini Novo Sarajevo, taksista (tridesetak godina) mi pokazuje zgradu
13.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
u kojoj je “proveo rat”. Pri~a mi potom grozomorne detalje o tome kako mu je ba{ u tom stanu granata usmrtila brata, kako je on prvi u{ao u taj haos, kako je razmrvljene dijelove bratovog tijela skupljao po zidovima, podovima, namje{taju... I taman kad sam se, htjela-ne htjela, i sama rasplakala, on se zada u tra`enje utje{ne radio-stanice s koje zacvili naka pevaljka, bit }e da je ona Arkanova diva. Tu mi je doista mozak stao. Pitam ga kako mo`e nakon svega slu{ati to sme}e. Volim ovu muziku, smiruje me, ka`e. Budibogsnama, ka`em ja, sigurna da smo duboko propali onoj stvari za u{i. Slu~aj drugi, prije ~etiri-pet godina. Dolazi mi prijateljica A.S. koja stanuje u srcu Ba{~ar{ije, a pritom je tu i ro|ena kao tre}a generacija “pravih Sarajlija”. Krenula je, veli, taksijem u kojem tre{ti turbo folk, {to je op}e mjesto muzi~kog ukusa devet od deset sarajevskih taksista. Pri ulasku ga je zamolila da isklju~i muziku, na {to se gospodin tako povampirio da bi ~ak i za jednu “realisti~nu” kolumnu bilo krajnje degutantno navoditi sve psovke i uvrede koje je A.S. do`ivjela samo zato {to usudila kazati taksisti da joj se gadi ta vrsta muzike. Stoga navodim samo ono {to je osnov ovog slu~aja: Vidi se da nisi iz Sarajeva, jer samo papci i papanke koji su u Sarajevo {ljegli iz zadnje vukojebine glume da im se ne svi|a ova muzika. [ta joj fali?! K’o ti mi zna{ Pavarotija, ~ula ti ne|e u {umi... I, naravno, ne isklju~i muziku nego mu{teriju, vjerovali ili ne. Zaustavi vozilo i mar{ne je napolje, uz bijesnu psovku da je ... onaj ko je dovede u Sarajevo. Slu~aj tri, nekidan. Dolazi mi prijateljica F.D., pjesnikinja koja “sred pu{aka bajoneta” uvijek ~uje ono {to pjesni~ko uho dira. Plete, veli, taksista pri~u o nakim papankama koje je istjerao iz taksija jer su u razgovoru lanule Titu, a onda pri~u pro{iri na sveprisutne seljake po Sarajevu koji ono ne{to neznano im u kupatilu nazivaju “sitna voda” a ki{a im je “krupna voda”. Mislim, pjesni~ki uzeto, ove vode zaslu`uju u}i u legendu najmanje i koliko “guma koja gori”, odnosno sarajevska Vje~na vatra. Nagradno pitanje glasi: Mo`e li iko `iv zamisliti da 2012. godine i u najzabitijoj zabiti BiH postoji odrasla razumna osoba koja ne zna {ta je tu{? Ko mo`e, nagrada mu je novi Karleu{in CD. 79
CRNA:CRNA.qxd
12.12.2012
19:15
Page 80
PUT OKO SVIJETA Priredio: Nedim Hasi}
Veliko Hitlerovo bjekstvo H
itler je pre`ivio Drugi svjetski rat. Sa Evom Braun iz berlinskog bunkera pobjegao je kroz sistem tunela podzemne `eljeznice do velikog bulevara na kojem ih je ~ekao avion i prevezao do Danske. Drugim avionom stigli su do Kanarskih ostrva, odakle su se do Argentine prevezli podmornicom. Hitler je zatim u Argentini `ivio do 1962. godine. Ovo su u knjizi Sivi vuk, bjekstvo Adolfa Hitlera, izlo`ili britanski istori~ar Simon Dunsten i poznati novinar Gerard Williams koji je radio za BBC, Sky, Reuters, AP... “Prijatelji su me uvjeravali da }u knjigom o Hitleru, na kojoj sam radio pet godina, uni{titi tridesetogodi{nju ozbiljnu internacionalnu karijeru, ali ova pri~a me je razljutila i morao sam da je objavim. Mo`da nemamo sve detalje, ali pri~a je ta~nija od istorije koja nam je servirana. Do pri~e o Hitlerovom bjekstvu do{ao sam u Argentini, i prvi put u svom internacionalnom novinarskom `ivotu sinula mi je ideju o dokumentarnom filmu u stilu teorije zavjere. Radio sam mnogo ozbiljnih stvari i po`elio sam da uradim ne{to manje ozbiljno. Po~eo sam da istra`ujem i shvatio da ne}e i}i onako kako sam prvobitno zamislio“, ka`e za Politiku Williams. Njegovi glavni dokazi zasnivaju se na ~injenici da zvani~nih dokaza zapravo nema. Naime, ne postoje forenzi~ki dokazi o Hitlerovoj smrti u bunkeru u Berlinu. Lobanja za koju su Rusi tvrdili da je Hitlerova pripadala je mladoj `eni, o~igledno starijoj od Eve Braun. Staljin je na kraju rata govorio da je Hitler pobjegao u Argentinu. Eisenhower je 1945. izjavio da nema dokaza o Hitlerovoj smrti. John Edgar Hoover je poslao agente u Ju`nu Ameriku da ga tra`e, imao je izvje{taje o tome gdje je sve Hitler vi|en do {ezdesetih godina 20. vijeka, obja{njava Williams. “Hitler je ve} u kasnijim fazama rata bio naru{enog zdravlja i zbog toga na fotografijama iz tog vremena vidimo nekoliko njegovih dvojnika, a vjerujemo da ako je uop{te na|eno neko tijelo u bunkeru, to je bilo tijelo dvojnika Gustava Webera, koji je vi|en upravo na posljednjoj slici u martu 1945.“, ka`e Williams i navodi podatke o pilotu Peteru Baumgartu koji je prevezao Hitlera i Evu Braun iz Berlina i koji je iz poljskog zatvora bio pu{ten 1951. godine, da bi bio preba~en u Ameriku, gdje mu se gubi svaki trag. “Mnogi o~evici su svjedo~ili o Hitlerovom prisustvu u Argentini poslije rata, kao i o njegovoj `eni i dvije k}erke. Prva k}erka ro|ena je 1938. u Nema~koj, druga u Argentini krajem 1945., budu}i da je pri kraju rata Eva Braun bila trudna. Ni{ta od ovoga zvani~na istorija ne prenosi, ipak iz intervjua, koji je Evina majka dala za AP poslije rata, znamo da je Eva sa Hitlerom imala jo{ jedno mrtvoro|eno dijete. Ima jo{ mnogo pri~a o djeci koju je Hitler imao sa drugim `enama, jedne izgledaju istinito, druge ne“, dodaje. Slijede}i trag novca, autori navode dokaze o tome da su Nijemci, kada su shvatili da }e izgubiti rat, pripremili 900 kompanija na neutralnim teritorijama, u Siriji, [vicarskoj, Turskoj, Argentini, Paragvaju, ^ileu... “Njema~ke kompanije koje postoje i danas, me|u kojima je i Siemens, povratile su taj novac kasnih ’40-ih kako bi kreirale zapadnonjema~ko ekonomsko ~udo. Me|utim, prije rata, Siemens je britanska obavje{tajna slu`ba ocijenila kao me|unarodno pokri}e za naciste. Ne ka`em da je dana{nja Njema~ka nacisti~ka tvorevina, ali jeste zasnovana na onome {to smo vidjeli u Drugom svjetskom ratu.“ 80
SLOBODNA BOSNA I 13.12.2012.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
12.12.2012
21:12
Page 6
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
12.12.2012
21:09
Page 3
portal slobodne bosne
najveca tvornica
dnevnih vijesti u bIh www.slobodna bosna.ba
Omot-4:CRNA.qxd
20.11.2012
13:21
Page 78