JOVANKA BROZ: TITO JE BIO @ENSKARO[ KAO SULEJMAN VELI^ANSTVENI
dalmirj
www.slobodna-bosna.ba
Omot-2:CRNA.qxd
11.12.2012
13:51
Page 78
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd
19.12.2012
22:02
Page 3
SADR@AJ
www.slobodna-bosna.ba doma}ih “izdajnika“ koji su u ulasku Delte u Standard vidjeli {ansu za vlastito boga}enje. Radi preuzimanja zemlji{ta Mi{kovi} je podijelio Standard na dvije kompanije, a proizvodnju namje{taja i kompletan biznis “prepustio“ je porodici Muhi}, ~iji zadatak je da izmjesti proizvodnju i pogone sa sada{nje lokacije kako bi Mi{kovi}evoj Delti „ra{~istili“ {ezdesetak dunuma zamlje za gradnju stambeno-poslovnih centara, ili jednostavno prodaju
12 POLITIKA KAO BIZNIS Masovna trgovina zastupni~kim mandatima Duboka kriza kroz koju prolazi BiH tokom posljednje dvije godine izravno je povezana s masovnom kupovinom i prodajom zastupni~kih mandata i prekrajanjem izborne volje gra|ana
16 FARIS GAVRANKAPETANOVI], MENAD@ER DECENIJE
60 JETON NEZIRAJ Let iznad kosovskog pozori{ta Autor petnaestak pozori{nih drama i biv{i umjetni~ki direktor Narodnog pozori{ta Kosova, 35-godi{nji JETON NEZIRAJ spada me|u najuspje{nije i najplodnije dramske pisce mla|e generacije na ovim prostorima; predstave su mu izvo|ene u teatrima {irom Evrope i Amerike i prevo|ene na brojne svjetske jezike, a u svojim komadima nerijetko tretira “zabranjene“ teme, poput aktuelnih odnosa izme|u Srba i Albanaca i politi~ke cenzure umjetnosti
46 NOGOMET Nasljednik Ivice Osima
Milijunske dubioze, sudske tu`be, (ne)priznati radnici
SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija
Pola godine nakon {to je imenovan za vr{itelja du`nosti direktora Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu doktoru DAMIRU AGANOVI]U stigao je na neodlo`nu naplatu dug od 17,5 milijuna KM; dok biv{i dugogodi{nji “upravitelj“ KCUS-a, a sada{nji direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo FARIS GAVRANKAPETANOVI] biv{im kolegama preko medija dijeli lekcije, menad`ment najve}e zdravstvene ustanove u BiH o~ajni~ki tra`i sredstva kako bi uposlenicima isplatili pla}e
Protekle nedjelje odr`ana je Skup{tina NS BiH na kojoj su, prvi put u historiji Saveza, izabrani predsjednik i dva potpredsjednika; nakon dvije godine IVICU OSIMA }e na predsjedni~koj du`nosti naslijediti ELVEDIN BEGI] (52), njegov suradnik iz Komiteta za normalizaciju NS BiH
IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]
50 BITI BOGAT NA FRANCUSKI NA^IN Slu~aj Gerard Depardieu
26 MI[KOVI]EVA OPERACIJA “STANDARD“ Kako je sistematski uni{tavana fabrika namje{taja Delta Real Estate, kompanija u vlasni{tvu Miroslava Mi{kovi}a, u svojim poslovnim operacijama vezanim za sarajevski Standard imala je nemalu podr{ku 20.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
Najava o odlasku iz Francuske {ezdesettrogodi{njeg Gerarda Depardieuja, velike zvijezde francuskog filma, izazvala je buru emocija u francuskoj javnosti, ali i otvorila pitanje posljedica uvo|enja drasti~ne porezne stope za bogate u toj zemlji
Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
3
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd
19.12.2012
23:26
Page 4
MINI MARKET I FAHRO JE, KAO DRUG TITO, BIO METALAC
BROZNE IZMI[LJOTINE
Svetlana Broz, samoprogla{ena `rtva napada “nacionalisti~ki ofarbanih pojedinaca“, preko svojih nevladinih i “neprofitabilnih“ organizacija Gariwo i Imam petlju - Gariwo, izdala je saop{tenje za javnost u kojem se okomila i na Slobodnu Bosnu. “Iako se ideolo{ki jo{ uvijek ne uklapa u nabrojane medije, treba podvu}i da ih svojim pisanjem svesrdno podr`ava i sedmi~nik Slobodna Bosna. Naime, u tom listu je 18. 10. 2012. Svetlana Broz optu`ena da je zahvaljuju}i raznovrsnim mahinacijama profitirala preko milion eura! Uz tu optu`bu data je i fotografija njene ku}e te mjesto gdje se ku}a nalazi. To nije ni{ta drugo do indirektni poziv na lin~. Mogu}e je da je upravo taj tekst uzrok rafalnom pucanju iz automatske pu{ke ispod ku}e u kojoj `ivi Svetlana Broz u no}i 29. 10. 2012. Uo~eno je, tako|er, da je u no}i izme|u 17. i 18. 11. 2012. njena ku}a bila pod prismotrom dvojice nepoznatih mu{karaca, {to tako|e dovodimo u vezu s ovdje navedenim medijskim napisima. Ako, pak, nevedeni incidenti i neprijatnosti nisu direktna posljedica novinarskih izmi{ljotina, sigurno su u vezi sa {irom organizacijskom potporom opstruiranju rada NVO Gariwo, FIP i Svetlane Broz.” Slobodna Bosna je u MUP-u Kantona Sarajevo provjerila tvrdnje Svetlane Broz o navodnim incidentima. Re~eno nam je da nikakvu pucnjavu, napad, prijetnje, kidnapovanja... Svetlana Broz nije prijavila nadle`nim policijskim organima. Posljednje suo~avanje humanitarke i stradalnice sa sarajevskom policijom bilo je prije nekoliko godina, ali sasvim drugim, bizarnijim povodom. Humanitarka i prevarantica tada se fizi~ki obra~unala
4
Da li je prva Radončićeva diploma “metalostrugara“ bila falsificirana?! Foto: Milutin Stoj~evi}
Svetlana Broz izmislila rafalno pucanje iz automatske pu{ke ispred njene ku}e u Mi{evi}ima
NIKO SE NIJE NA(V)U^EN RODIO Fahrudin Radon~i}, utemeljitelj, osniva~, predsjednik, likovni umjetni, ministar...
Provjeravaju}i {kolsku spremu Fahrudina Radon~i}a, novog ministra sigurnosti u Vije}u ministara, inspektori SIPA-a prona{li su niz nejasno}a, rupa u njegovom mukotrpnom i dugotrajnom {kolovanju u Crnoj Gori. Kao {to smo ve} pisali, Radon~i} je srednju trgova~ku {kolu (u “ve~ernjem terminu“) zavr{io u poodmaklim godinama, u 22. godini `ivota sa prosje~nom ocjenom “dobar - tri“. Me|utim, godinu dana ranije on je ve} bio zaposlen u crnogorskom omladinskom ~asopisu Omladinska iskra. Dakle, formalno, aktuelni ministar je svoj prvi posao dobio kada je imao zavr{enu samo osnovnu {kolu, {to izgleda prili~no nelogi~no. Dokumentacija koja je stigla iz Crne Gore u SIPA-u, me|utim, svjedo~i da je za svoj
prvi posao Radon~i} prilo`io diplomu “srednje metalostrugarske {kole“. Ta se diploma kasnije nigdje ne spominje, pa se pretpostavlja da je bila falsificirana, privremeno kori{tena, te da ju je Radon~i} povukao kada je, napokon, uspio zavr{iti ve~ernju srednju trgova~ku {kolu. Sve ove nelogi~nosti i mogu}e nezakonitosti u Radon~i}evom {kolovanju trebala je istra`iti SIPA, me|utim one su zata{kane i pre{u}ene, za {ta se, navodno, osobno potrudio Goran Zubac, direktor SIPA-e. Zubac je, ina~e, u vrijeme dok je trajala procedura provjere njegovog budu}eg {efa Radon~i}a, bez ikakvih konkretnih razloga i zasluga, u “Avazu“ progla{en za “li~nost dana“. (S. Avdi}) SLOBODNA BOSNA I 20.12.2012.
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd
19.12.2012
23:27
Page 5
MINI MARKET FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJ^EVI]
Donacija Raiffeisen banke sarajevskoj Onkologiji
sa svojom kom{incom, izvjesnom Lajlom Almasuri, a povod je bio zajedni~ki intimni prijatelj Sulejman \apo. Istina, Svetlana Broz imala je i niz drugih konflikata sa kom{ijama, ali policija nije nalazila za shodno da se mije{a u seoske sva|e u naselju Mi{evi}i u okolini Sarajeva. A o liku i (ne)djelu “moralne gromade“ Svetlane Broz, svjedo~it }e i njeni biv{i saradnici u nekom od narednih brojeva Slobodne Bosne. (M.F.)
ZLATKO OKOM, NERMIN S KOKOM
[ef SDP-a Zlatko Lagumd`ija nalo`io Nik{i}u da produ`i mandat Ramizu D`aferovi}u Premda se federalni premijer Nermin Nik{i}, gostuju}i nedavno u emisiji Face TV Senada Had`ifejzovi}a, silno trudio da opravda produ`enje mandata predsjedniku Uprave Razvojne banke Ramizu D`aferovi}u, prava je istina da je on odluku donio po nalogu lidera SDP-a Zlatka Lagumd`ije. Nik{i} se, naime, prije mjesec dana, nakon {to je u Livnu otvorio poslovnicu Razvojne banke, na povratku ku}i sastao sa svojim zamjenikom, federalnim ministrom poljoprivrede Jerkom Ivankovi}em Lijanovi}em. Sastanku, koji je odr`an u jednom restoranu u Jablanici, prisustvovali su i predsjednik Nadzornog odbora banke Petar Jur~i} i potpredsjednik Uprave Borislav Trlin, ina~e Nik{i}ev zemljak i prijatelj. Tada je Jerko Ivankovi} Lijanovi} predlo`io Nerminu Nik{i}u da se, zajedno sa ministrima iz SDA, poku{aju usuglasiti oko izbora novog predsjednika Uprave Razvojne banke. No, iako se federalni premijer slo`io sa svim kritikama na ra~un dosada{njeg direktora, na kraju je razgovora skru{eno priznao da }e postupiti po nalogu svog strana~kog {efa Lagumd`ije, koji je od njega tra`io da ostavi Ramiza D`aferovi}a. (S.M.)
20.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
5
Iluzije:Iluzije.qxd
20.12.2012
4:27
Page 6
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
A, KAKO JE USTVARI SVE OVO PO^ELO Pi{e: SENAD AVDI]
Prethodni, sa mnogo razloga poraženi režim u Srbiji, personificiran u predsjedniku Borisu Tadiću, započeo je, ali nije mogao, čak i da je namjeravao, privoditi kraju nacionalno, emotivno najbolniji proces po Srbiju - kapitulaciju pred “novom realnošću“. Dakle, priznavanje, de facto, i žestoko opiranje, de iure, činjenice da Kosovo, barem deceniju, živi svojoj paralelni, samostalni ustavnopravni, državni, politički, kulturni, finansijski... život
A
foristi~ari beogradske Politike ovih su dana precizno i jezgrovito, {to im i jeste posao, definirali i plasti~no, “svojim rije~ima“ ome|ili trenuta~no pregovara~ko odmjeravanje snaga, a u osnovi tehni~ko “cicanje“ izme|u vlasti Srbije i Kosova. Su{tinski, za sva vremena, sve je odavno rije{eno. “Ne mo`e i Jarinje i Parinje“, veli prvi aforizam. Njime se ne aludira samo na aktuelne prilike na najglasovitijem “integrisanom grani~nom prelazu“, Jarinju, smje{tenom u vrletima izme|u Srbije i Kosova kojeg su tokom tri te{ka pregovara~ka maratonska }askanja u Briselu “ispregovarali“ premijeri dviju dr`ava, Ivica Da~i} i Hashim Thaci. “I Jarinje i Parinje“ je zapravo obesmi{ljavanje “do koske“ dugogodi{nje besadr`ajne oficijelne srpske dr`avne mantre koju je demago{ki raspirivala vlast biv{eg predsjednika Borisa Tadi}a i
Jarinje, Brnjak..., a Tadi}evi ih ministri poku{ali pacifizirati, urazumiti, pozvati na razumna rje{enja, jedva su, prema svjedo~enju tada{njeg glavnog pregovara~a, vje{tog diplomate sa iskustvom u Ujedinjenim nacijama, Borka Stefanovi}a, `ivu glavu izvukli pred ogor~enim, neobuzdanim lokalnim srpskim liderima.
D
anas takve, pa i krupnije ekscese, predsjednik Srbije Tomislav Nikoli} i prva dva ~ovjeka srpske vlade, Ivica Da~i} i Aleksandar Vu~i}, rje{avaju za ~as posla. (Zanimljivo je, bezmalo dirljivo, barem meni, bilo gledati danono}nu gra|evinsko-operativnu neravnopravnu borbu sa rokovima, dogovorenim u Briselu, na izgradnji integrisanog grani~nog prelaza Jarinje. Izvo|a~ je bila firma Novi Pazar putevi. “Radi}emo 24 sata dnevno, samo da ispo{tujemo rokove koje smo preuzeli“,
U zavr{nom dijelu dijaloga Pri{tine i Beograda Kako }e Srbija ubudu}e diplomacija Vuka Jeremi}a: “I Evropa, i Kosovo“. Ne}e i}i, ka`e strpljiva britanska diplomatkinja Catherine Ashton u Briselu; “Ovuda ne}e{ pro}i“, dopunjuje cijela politi~ka Pri{tina.
P
rethodni, sa mnogo razloga pora`eni re`im u Srbiji, personificiran u predsjedniku Borisu Tadi}u, zapo~eo je, ali nije mogao, ~ak i da je namjeravao, privoditi kraju nacionalno, emotivno najbolniji proces po Srbiju - kapitulaciju pred “novom realno{}u“. Dakle, priznavanje, de facto, i `estoko opiranje, de iure, ~injenice da Kosovo, barem deceniju, `ivi svojoj paralelni, samostalni ustavnopravni, dr`avni, politi~ki, kulturni, finansijski... `ivot. Kada su pro{log ljeta pobunjeni Srbi sa sjevera Kosova danima blokirali grani~ne prelaze prema Srbiji,
6
entuzijasti~ki je poru~ivao u kamere {ef te, bez sumnje ozbiljne firme, ~ije sam ime pribilje`io: Izet Ljaji}. Čovjek je bio suo~en sa dva-tri te{ka izazova. Prvi su rokovi dogovoreni izme|u Da~i}a i Thacija u Briselu, drugi je lo{e vrijeme, a tre}i su spontano organizovani lokalni Srbi sa sjevera Kosova koji su tijelima juri{ali na bagere, teglja~e, rovokopa~e, “buldo`dere“. Nijedna gra|evinska firma iz Srbije, sa ve}inskim srpskim gra|evincima, nije taj, {to bi rekli ozbiljni novinari, “vru} krompir“ htjela uzeti u svoje ruke. Kao {to nijedna firma iz Sarajeva nije prije desetak godina htjela izvr{iti ultimativni sudski nalog prema kojem se Ejupu Gani}u treba sru{iti 300-400 bespravno sagra|enih kvadratnih metara u uzurpiranoj ku}i. Prijavila se na tenderu samo firma iz Isto~nog Sarajeva - ali kako dati Srbima da ru{e ku}u jednog od ve}ih bo{nja~kih autoriteta, Ejupa SLOBODNA BOSNA I 20.12.2012.
Iluzije:Iluzije.qxd
20.12.2012
4:27
Page 7
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE Gani}a; gdje bi njegova k}erka organizirala modne revije za lokalne celebrityje...)
N
ije nijedan ameri~ki predsjednik a da je kandidat iz Demokratske stranke smio ni pomisliti da o~ijuka sa ozlogla{enim represivno-komunisti~kim re`imom u Narodnoj Republici Kini. Me|utim, kada je 1972. godine republikansko-konzervativni prvi ~ovjek SAD-a Richard Nixon, sa svojim desni~arskim, ergo, nesumnjivo patriotskim svjetonazorima sletio u Peking, izljubio se sa, do toga trenutka najve}om prijetnjom po ameri~ku nacionalnu sigurnost, komunisti~kim “fundamentalistom“ Mao Zedongom, stvar je legla, a produktivno otopljavanje bilateralnih odnosa izme|u dvije najve}e svjetske sile uspje{no se odvija do dandanas. “Odrekli smo se svih svojih teritorija, samo da bismo zadr`ali teritorijalnu celovitost Srbije“, drugi je aforizam iz “Politike“. Zgodan, efektan, vrijedan razmi{ljanja i nezlo~estog, dapa~e dobronamjernog, produktivnog karaktera. Prije ta~no dvije godine, dan-dva nakon, ~inilo mi se, jako va`nog, prekretni~kog susreta u Vukovaru hrvatskog predsjednika Ive Josipovi}a i njegovog srbijanskog kolege Borisa Tadi}a, bitnoga i relaksiraju}ega “domjenka“, u emisiji Televizije Srbije razgovaralo se o va`nosti dijaloga. Uklju~io se u emisiju gradona~elnik Vukovara @eljko Sabo, pitom, fin, dobromisle}i ~ovjek; na grdnu ga ranu priviti. Ovih mu dana stigle reakcije; pretukli mu `enu, prijete mu djeci.
S
edamdesetak puta su u toku naj`e{}ih sukoba preko spornog francuskog `igola Hrvoja [arini}a komunicirali njegov {ef Franjo Tu|man i Slobodan Milo{evi}, {to li~no a {to posredstvom Milo{evi}evog francusko-srpskog prijatelja, potpredsjednika SR Jugoslavije, promiskuitetnog, brzo potro{enog @eljka Simi}a. To je, bezbeli, bilo normalno. Nedvosmislenu, otre`njuju}u poruku, da se ~ovjeku sa`ali, {alje srpskoj javnosti na potpuno istom kapitulantskom, iznu|enom proevropskom fonu, premijer Srbije Ivica Da~i}: “Utuvite sebi u glavu da smo izgubili sve ratove koje smo vodili, u Hrvatskoj, Bo..., odnosno Kosovu“, pa onda podigne bradu na na~in na koji je to radio, neko}, na Gazimestanu, njegov {ef Slobodan Milo{evi} i pateti~no, ali ne bez skru{enog
REGIONALNI BLITZ KRIEG Pjesmom da ti ka`em
uspostavljan poredak bezakonja, privilegija na prostorima nekada{nje zajedni~ke zbratimljene tvorevine i prelazi se u jedan potpuno neizvjestan, tranzicijski vrijednosni, u ovom slu~aju finansijski, poreski poredak. “Ne prihvatamo da se severni dio Kosova dovede u status entiteta, poput Republike Srpske“, vri{ti jedan beogradski politi~ki uglednik.
a odigrava se posljednji ~in postjugoslovenske tragedije: }e grani~iti sa samom sobom ?! otklona veli: “Mi nemamo mnogo izbora, posle poraza u ratovima“... “Ja sam protiv Thacija, ratovao, da sam ga mogao uhapsiti, uhapsio bih ga, ali po{to to nisam uspeo, moram sa njim pregovarati“, jada se, krajnje iskreno premijer Srbije Ivica Da~i}. Dakle, nova su vremena stigla a s njima i nova pravila igre.
T
ehni~ki dio pregovora, izme|u Pri{tine i Beograda, vodi jedan racionalan, ugla|en, neostra{}en de~ko, ‘ladan ko {pricer, neosjetljv na spoljne pritiske, Dejan Pavi}evi}. Mo`da je ~lan vladaju}e Srpske napredne stranke, a mo`da i nije. Tehni~ki je potkovan, teorijski obu~en i privatno neumoljiv, djeluje istovremeno i uvjerljivo i ugodno. Ne pri~a zajapurenim, ratobornim jezikom, nego privrednicima sabrano dr`i ~asove o “akciznim robama“, carinskim klauzulama... Zavr{na je to faza. Odvija se na “integrisanim prelazima“, sre}om mirno, bez prolijevanja krvi; raspada se jedan gvozdeni, neprirodno
20.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
Dr. Zlatko Lagumd`ija, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, u me|uvremenu je zaokupljen budala{tinama, teferi~ima, salonskim lamentiranjima “biv{ih predsjednika i premijera“, umirovljenih politi~ara, dokonih besposli~ara okupljenih u Madridskom klubu. A trebao je poslati upozoravaju}u, protestnu notu srbijanskom Ministarstvu vanjskih poslova Srbije, ili barem re}i: “Ne dopu{tam da se na{a Republika Srpska, krvavo ste~ena u Daytonu, na neprimjeren na~in koristi za regionalno potkosurivanje. Va{e ambicije da Srbija bude jedina dr`ava koja grani~i sama sa sobom sa istoka i sa juga su, u najmanju ruku, anahrone i neprimjerene aktuelnom geopoliti~kom trenutku“. Sve je to skupa logi~ki odr`ivo, ali politi~ki nedovoljno racionalno; za{to bi Lakta{i, Aleksandovac... dijelili zajedni~ku sudbinu sa lokalnom bo{nja~kom zajednicom na sjeveru Kosova: je li ikada efendija ijedan iz Srbije, a ima ih dvojica-trojica itekako mo}nih, skrbio nad “tampon zonom“, Bo{nja~kom mahalom izme|u dvije Mitrovice na Kosovu... 7
Iluzije:Iluzije.qxd
19.12.2012
20:59
Page 8
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 13. DECEMBAR Sud je presudio da se ARZIJA MAHMUTOVI] treba vratiti na direktorsko
mnijenje u Hrvatskoj vr{ilo pritisak na vlast da u`asni zlo~in rasvijetli i monstruma Paravinju strpa do`ivotno iza re{etaka. Zlo~in nad {ibenskom djevojkom imao je u obilje`je op}enacionalnog imperativa u kojem je sudjelovalo cijelo dru{tvo i sve poluge dr`ave, tragedija mlade Sanjanke dugo je tretirana kao “lokalni kriminalni fenomen“ koji je, skoro pa uobi~ajeni dio “ma~isti~ko-zlo~ina~kog“, zapu{tenog, skoro folklornog mentaliteta i karaktera “na{ih ljudi“....
NEDJELJA, 16. DECEMBAR mjesto u JU “Djeca Sarajeva“. Sudske presude nije korektno niti prihvatljivo komentirati. Moj komentar bi, da to nije tako, bio: “Dvjesto dajem, otkrijte je, tristo dajem, pokrijte je!”
PETAK, 14. DECEMBAR Ve} me skoro malo omamila “medijska slava“, te ova televizija, ona televizija, ali i za to ima lijeka, ako ga ~ovjek `eli na}i. “Kako si, glumac, {ta ima?“, zasrete me jutros Cigan~i} iz kvarta koji ne{to mulja po pijaci. “Nije lo{e, burazeru, kakav si mi ti ovih dana?“, raspitam se. “Dobro, nego da nema{ marku?“ “Nemam, jebo ga ti, jesam ti prekju~er dao.“ “Kako nema{, glumac, pa ne skida{ se sa televizor.“ [ta }u, dadnem mu.
SUBOTA, 15. DECEMBAR Nakon skoro punih devet godina policiji se predao ubica nesretne 21-godi{nje djevojke AMINE [ABANAGI] iz Sanskog Mosta koja je u maju 2004. godine na divlja~ki na~in silovana pa zadavljena dok se s posla vra}ala ku}i. Admir Karabegovi}, tako se ta divlja zvijer zove, priznao je zlo~in. Od po~injenja zvjerstva do danas mirno je `ivio i radio u Njema~koj; predao se kada je policija nedvosmisleno utvrdila da je on taj zlikovac. Uva`avam obja{njenje policije da je rije~ o najkompliciranijoj kriminalisti~koj istrazi nakon rata, me|utim nisam ba{ siguran koliko imaju razloga za samohvalu i medijsku autopromociju. Iznimno je zahtjevno, mo`da ~ak i kompliciranije, bilo otkrivanje ubice Hrvatice Antonije Bili}, potom hap{enje njenog d`elata Dragana Paravinje, osobito pronala`enje unaka`enog djevoj~inog le{a, pa je cijela ta operacija, uklju~uju}i i sudsku presudu Paravinji od 40 godina robije, trajala nepunih godinu dana. U cijeloj toj pri~i treba priznati i sljede}e: javnost, mediji, osim pojedinih, u BiH nisu ni izbliza bili senzibilirani na ubistvo nesretne Amine koliko je javno 8
Ne znam da li je iko ikada napisao kakav ambiciozan znanstveni, sociolo{ki rad, antropolo{ki, studiju..., na temu “lik `ene u crnogorskim filmovima i televizijskim serijama“. Zahvalna se tu gra|a sama nudi, od filmova @ivka Nikoli}a, televizijske serije “\ekna jo{ nije umrla“, a ovih dana gledam i reprizu neke predratne serije “Volim i ja nerand`e, no trpim“, koja potpuno korespondira sa kanoniziranim patrijarhalnim stereotipima mu{ko-`enskih odnosa u kr{evitoj, okrutnoj crnogorskoj familiji. U karakterologiji postoje dva obrasca: `ene-majke, pa}enice (najbolje ovjekovje~ene u kreacijama glumice LJILJANE KONTI]) i `ene-djevojke `rtve bahate dinaroidne po`ude (tu se najbolje snalazila, druga Ljiljana - Pe}anac). A ko su, onda, ove dana{nje Crnogorkerukometa{ice, prvakinje Evrope, prije toga olimpijske viceprvakinje, koje su u skoro anti~koj drami dokraj~ile suparnice iz Norve{ke? Pobijediti Norve`anke u rukometu podjednak je podvig kao poraziti [panjolce u nogometu, ili ameri~ki “Dream Team“ u ko{arci. Ako rukometni trijumf Crnogorki, vrijednih, odva`nih, pametnih, drskih, nesp utanih, pored ostalog, predstavlja popravljanje imid`a moderne, evropske Crne Gore, ne prostaje mi ni{ta drugo nego da se poslu`im neprolaznim citatom iz [ijanovih “Maratonaca“: “Ala su ga popravile, svaka im ~ast!“
PONEDJELJAK, 17. DECEMBAR Centralna izborna komisija (CIK) danas je definitivno odlu~ila da premijer Federacije NERMIN NIK[I] i njegov zamjenik JERKO IVANKOVI] LIJANOVI] nisu bili u sukobu interesa kada su na javne funkcije postavili svoje srodnike. Dok su kod Ivankovi}a Lijanovi}a stvari nekako i probavljive (zaposlio zeta svoga brata Slave), imenovanje Mirsada Nik{i}a, brata federalnog premijera Nermina Neke Nik{i}a za direktora u Autocestama Federacije, nepotizam je sa dna kace, dakle skoro pa oru`ani sukob interesa. Osim, ako... Osim ako Centralna izborna komisija nije ustanovila da Mirsad i Nermin Nik{i}
uop}e nisu bra}a? Kako je to mogu}e utvrditi: pa vjerojatno najnovijim krikom forenzi~ke nauke: DE EN-(NE)KA analizom...
UTORAK, 18. DECEMBAR “Ja sam, pored ostalog, svojim gra|evinama promijenio arhitekturu Sarajeva i Tuzle“, ka`e ministar sigurnosti FAHRUDIN RADONČI] u “specijalnom intervjuu“ za “TV 1“. (Usput, `ivo me zanima otkud on tamo, ali to vi{e nije ni bitno). [ta god on mijenjao, dr`avu, posao, `enu, ili politi~ke saveznike, arhitekturu ili gra|evinu, njega jo{ ni{ta, ni nabolje ni nagore, nije u stanju bilo promijeniti...
SRIJEDA, 19. DECEMBAR Susjednu Hrvatsku je poput kakvog opakog tajfuna potreslo objavljivanje tzv. registra branitelja koji je obe}ao obnarodovati i to u~inio ministar obrane PREDRAG MATI] FRED. U `ilavu je, opasnu strukturu, privilegiranih, mo}nih kvazibr-
anitelja udario ministar Mati}, ali on to mo`e, ima kredibilitet, ratni, poslijeratni moralni, ljudski. Predratni profesor, organizirao odbranu Vukovara, ranjen, deset mjeseci tamnovao u srbijanskim kazamatima. Dobitnik desetak najva`nijih dr`avnih priznanja i odlikovanja. Niu~em ne~asnom nakon rata nije sudjelovao, privatizacijama, plja~kama..., odmjeren, skroman, u~tiv. A {ta u svojoj biografiji mo`e navesti IRFAN LJEVAKOVI], kojem je federalno Ministarstvo za bora~ka pitanja povjerilo da sa~ini spisak “organizatora otpora“. Recimo sljede}e biografske ~injenice: “Na po~etku rata pobjegao iz Te{nja u Be~, gdje je bio mnogo potrebniji. Tamo se isticao nesebi~nim prikupljanjem novca, {to od dijaspore {to od prijatelja iz islamskog svijeta; nakon rata bio pomo}nik direktora zlo~ina~kog AID-a, privatizirao Ve~ernje novine, kao i doniranu {tampariju; nosilac vi{e krivi~nih prijava, vi{e puta saslu{avan a jednom hap{en.“ SLOBODNA BOSNA I 20.12.2012.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
19.12.2012
21:33
Page 2
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd
19.12.2012
23:23
Page 10
MINI MARKET NEMA @URKE BEZ “]URKE“
Direktor EPBiH Elvedin Grabovica prire|uje uzbudljive `urke u apartmanu na Bjela{nici Direktor Elektroprivrede BiH Elvedin Grabovica od prije nekoliko mjeseci priklju~io se strana~kim kolegama iz vrha SDP-a koji ve}inu slobodnog (a nerijetko i radnog) vremena provode na Bjela{nici. Po nalogu direktora Grabovice, a o tro{ku Elektroprivrede BiH, poslovne prostorije ovog preduze}a na Bjela{nici pretvorene su u luksuzni apartman veli~ine stotinjak kvadratnih metara koji koriste isklju~ivo direktor Grabovica i njegovi strana~ki drugovi. Grabovica se pokazao kao odli~an organizator cjelove~ernjih `urki: uz obilje besplatnog pi}a, svoje partijske kolege nerijetko zna iznenaditi i “svje`im mesom“ - naj~e{}e “ribama“ i “}urkama“ a zalomi se i poneka “tuka“... (M.A.)
Elvedin Grabovica
10
POVRATAK SMIJENJENIH POLICAJACA
Nakon Dragana Vikića, sud presudio da su i Jozo Anđić i Sakib Kurešepi nezakonito smijenjeni Osnovni sud u Sarajevu Dragan pro{le nedjelje donio je Viki} presudu da se smijenjeni du`nosnici Federalne uprave policije, Jozo An|i}, na~elnik odjeljenja za za{titu objekata Federacije, i Sakib Kure{epi, {ef odjela za privredni kriminal FUP-a, moraju vratiti na radna mjesta sa kojih ih je prije vi{e od godinu smijenio direktor Federalne Uprave policije Dragan Luka~. Ne{to ranije isti sud je poni{tio i Luka~evu odluku o smjeni i penzioniranju Dragana Viki}a, biv{eg komandanta Specijalne jedinice FUP-a. Budu}i da se Viki} nakon smjene strana~ki
aga`irao u Savezu za bolju budu}nost (bio je kandidat SBB-a za na~elnika Op}ine Centar), njegov povratak u policiju zakonski nije mogu}. Kako saznajemo, nakon poraza na lokalnim izborima Viki}a je njegov strana~ki {ef Fahrudin Radon~i} postavio za {efa osiguranja Avazovih objekata. O~ekuje se da }e Osnovni sud u Sarajevu, kao i u slu~aju Viki}a, An|i}a, Kure{epija, vrlo skoro presuditi i po tu`bi Zlatka Mileti}a, biv{eg direktora Federalne uprave policije, kojeg je njegov nasljednik Luka~ tako|er smijenio. ( S. A.)
(NE)VLADINA ORGANIZACIJA
Novinar Almir Terzić istupio iz nevladine organizacije TI zbog Lidije Korać Almir Terzi}, novinar Oslobo|enja koji izvje{tava o radu Parlamentarne skup{tine BiH i Vije}a ministara BiH, Ministarstva vanjskih poslova, izbornom procesu, me|unarodnim organizacijama i NGO, posljednje ~etiri godine je bio i ~lan Transparency Internationala (TI), ali je odlu~io nedavno istupiti iz ove organizacije. Svoju je odluku ovako obrazlo`io: “Nakon {to je zvani~no objavljeno da su prijedlozi spornih izmjena zakona dostavljeni u proceduru Vije}u ministara BiH iz SDP-a, a ~ije je promjene zdu{no u izjavi na BHT-u, u petak, 14. decembra, u Dnevniku 1 branila niko drugi do ~lanica Predsjedni{tva i izvr{na direktorica SDP-a i ~lanica TI BiH Lidija Kora}, nema
nikakve dvojbe (nije je bilo ni do sada) da je imenovana jedan od glavnih kreatora i protagonista skandaloznih rje{enja“, napisao je Terzi} u pismu TI. “Obzirom da TI BiH nema snage, ili iz nekog razloga ne `eli da se suprotstavi javno skandaloznim postupnicima g|e Kora}, bio sam prisiljen donijeti vlastiti odluku da nisam vi{e spreman pod takvim okolnostima sudjelovati u radu organizacije. “ Jedan od razloga izlaska iz TI je neslaganje sa tim da u radu bilo koje nevladine organizacije participiraju osobe koje se nalaze na bilo kakvim, a posebno visokim partijskim du`nostima. (S.B.) SLOBODNA BOSNA I 20.12.2012.
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd
19.12.2012
23:23
Page 11
MINI MARKET Priredila: Ma{a ]osi}
ZAJEDNO SMO SKUPA
PRO ET CONTRA
Slažete li se sa odlukom CIK-a da premijer Nikšić i dopremijer Lijanović nisu u sukobu interesa? FADILA MEMI[EVI] Predsjednica Dru{tva za ugro`ene narode
NE
skup{tina bi trebala da se pobrine za probleme unutar zakona.
MIRO LAZOVI] Potpredsjednik SDU-a
NE
Apsolutno se ne sla`em da je to po standardima Evropske unije. Za puno manje stvari od nepotizma se ka`njava i daju ostavke. BiH je previ{e korumpirana zemlja.
Mislim da nije moralno ono {to su uradili Nik{i} i Lijanovi}. Nik{i} kao premijer treba da bude primjer drugima.
SAFET SOFTI]
ZVONKO JURI[I]
Poslanik u Parlamentu BiH
Predsjednik
DA/NE
NE
by MARIO BRANCAGLIONI
V
SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO
U posljednje vrijeme postoje velike pritu`be na nezavisnost CIK-a i u ovom slu~aju ne mogu sa sigurno{}u komenarisati ovu odluku koja je jednoglasno usvojena. Ukoliko postoji problem u zakonskoj proceduri, Parlamentarna
20.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
HSP-a
Odluka CIK-a da dva visoka du`nosnika nisu u sukobu interesa baca sjenu na sve ostale situacije sukoba interesa. Ova odluka je u najmanju ruku za~u|uju}a s obzirom da se radi o nepotizmu vezanom za
visoke du`nosnike u Federaciji.
DULJKO HASI] Ekonomski analiti~ar
NE Ne sla`em se s odlukom CIK-a jer mislim da premijer Nik{i} i dopremijer Lijanovi} jesu u sukobu interesa. Oni su zaposlili svoje bli`nje, {to je suprotno zakonskim odredbama.
D@ENANA KARUP-DRU[KO Novinarka “Dana“
NE Odluka CIK-a da nije bilo sukoba interesa je katastrofalna. Ono {to je jo{ stra{nije jeste poruka koja je poslata javnosti da se time u ovoj zemlji potpuno legalizira nepotizam i korupcija.
@eljko Kom{i} poku{ao ubijediti Faruka Had`ibegi}a da “zaigra“ u njegovom politi~kom timu ^lan Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine @eljko Kom{i} sastao se pro{log vikenda u Sarajevu sa Farukom Had`ibegi}em, doskora{njim ambasadorom Komiteta za normalizaciju NS BiH, kako bi mu predstavio program svoje nove politi~ke partije. Kom{i} i Had`ibegi} razgovarali su u sarajevskom kafeu Tuborg, ina~e u vlasni{tvu trenera @eljezni~ara Amara Osima. Kako saznajemo, Kom{i} je Had`ibegi}a, nekada{njeg selektora nogometne reprezentacije BiH, upoznao sa pravcima svoga budu}eg politi~kog djelovanja, razlozima osnivanja nove partije i odlaska iz SDP-a. Sastanak je trajao oko pola sata a za sada je nepoznato da li je Kom{i} uspio zaintrigirati Had`ibegi}a za anga`man u njegovom novom politi~kom projektu. (N.H.)
@eljko Kom{i}
11
Asim:TEKST osnova.qxd
19.12.2012
23:52
Page 12
POLITIKA KAO BIZNIS
Duboka kriza kroz koju prolazi BiH tokom posljednje dvije godine izravno je povezana s masovnom kupovinom i prodajom zastupničkih mandata i prekrajanjem izborne volje građana
POLITI^KA PROSTITUCIJA IZABRANIH ZASTUPNIKA Promjena strana~kog dresa pla}a se ke{om, radnim mjestima, dru{tvenim privilegijama Pi{e: ASIM METILJEVI]
T
ek {to je prije nepun mjesec dana okon~ana rekonstrukcija Vlade Sarajevskog kantona, otvoren je novi neformalni konkurs za strana~ke prebjege uz ~iju pomo} SDP namjerava oboriti aktuelnu, tek rekonstruiranu vladu i formirati najnoviju, tre}u zaredom u samo dvije godine mandata! Ne{to ranije, zaljuljana je i aktuelna vlada Bosanskopodrinjskog kantona, koja je tako|er nedavno rekonstruirana zahvaljuju}i strana~kim prebjezima, a jo{ je samo pitanje dana kada }e politi~ki “remont“ krenuti i u vladama Tuzlanskog, Zeni~kodobojskog i jo{ nekih kantona s tijesnom skup{tinskom ve}inom. Na posljednjoj sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, ~etvero~lanoj koaliciji sastavljenoj od SDP-a, SBB-a i dva HDZ-a, “za dlaku“ je propao plan o preuzimanju Federalne televizije. Plan je propao zbog samo dva glasa - dva prebjega iz SDP-a koji su odbili poslu{nost strana~koj centrali i stali uz opozicioni blok predvo|en SDA. Sli~ni primjeri trgovine mandatima susre}emo u, doslovno, svakoj op}ini. Rije~ju, cijela politi~ka arena BiH pretvorena je u veliki trgovinski sajam mandatima kakav nikada ranije nije vi|en ni u BiH ni u dr`avama najbli`eg okru`enja.
INSPIRATIVAN “SLU^AJ DESNICA“ Masovna politi~ka prostitucija “legalizirana“ je u ljeto ove godine, kada je SDP, radi prevlasti u Vlade Federacije BiH, poku{ao u svoje redove prevesti SDA-ovog ministra Desnicu Radivojevi}a. Bez obzira na ~injenicu da ovaj transfer na koncu nije uspio, “slu~aj Desnica Radi12
ODBRANA PREBJEGA SDP formirao cijeli ekspertni tim zadu`en za odbranu smijenjenog ministra Desnice Radivojevi}a
vojevi}“ pokrenuo je cijelu seriju sli~nih slu~ajeva na ni`im razinama vlasti u ~ijoj je pozadini stajala trgovina, odnosno unov~avanje mandata. Istina, nije Desnica Radivojevi} prvi visoki du`nosnik koji je usred mandata odlu~io (za novac) promijeniti strana~ki dres, ali Desnica Radivojevi} je prvi politi~ki prebjeg koji nije nai{ao na jednodu{nu moralnu osudu javnosti. Dapa~e, i u moralnu i u pravnu za{titu Desnice Radivojevi}a ustali su istaknuti politi~ari, novinari, intelektualci, koji su branili pravo ministra Radivojevi}a da slobodno trguje mandatom a osu|ivali
pravo SDA da kazni nevjernog ministra. SDP je formirao cijeli tim pravnih stru~njaka koji je mjesecima, {to u javnosti {to pred Ustavnim i Op}inskim sudom, poku{avao dokazati da je Radivojevi}eva trgovina mandatom posve legalna i legitimna, odnosno da smjena ministra Radivojevi}a, koju je pokrenula njegova partija SDA, nije ni legalna ni legitimna. Slu~aj ministra Desnice Radivojevi}a pokazao je da je politika unosan biznis a politi~ko konvertitstvo jo{ unosnije. Stopama Radivojevi}a uskoro su krenuli mnogi izabrani i imenovani du`nosnici koji su promjenu strana~kog dresa unov~avali SLOBODNA BOSNA I 20.12.2012.
Asim:TEKST osnova.qxd
19.12.2012
23:53
Page 13
MASOVNA TRGOVINA ZASTUPNI^KIM MANDATIMA OD MA^A STRADA, KO MA^EM SJE^E
U Komšićevu stranku prelazi trećina zastupnika SDP-a!?
UNOSNA PROMJENA STRANA^KOG DRESA Besim Mehmedi}, biv{i ~lan Stranke za BiH, (gore) i Ibrahim Had`ibajri}, na~elnik Op}ine Stari grad
Pravi potres na politi~koj sceni Federacije BiH mogao bi se desiti ve} sredinom naredne godine kada bi doju~era{nji potpredsjednik SDP-a @eljko Kom{i} trebao ozvani~iti rad svoje stranke. Iz izvora bliskih Kom{i}u, ali i SDP-u, doznajemo da }e u Kom{i}evu partiju kolektivno pre}i najmanje dvadeset op}inskih organizacija SDP-a, te veliki broj SDP-ovih zastupnika izabranih u kantonalnim skup{tinama i Parlamentu Federacije BiH. Prema nezvani~nim informacijama, SDP bi mogao ostati bez tre}ine zastupnika u Parlamentu Federacije BiH, ~ime bi bila ugro`ena i nova parlamentarna ve}ina federane “~etvorke“ u kojoj SDP ima najve}i broj mandata.
“PRELETA^I“ DOKAZ NISKE POLITI^KE KULTURE
Konvertitima na Zapadu niko ne vjeruje Transfer zastupnika iz jedne u drugu partiju u dr`avama razvijene demok ratske kulture predstavlja pravi skandal. U britanskom parlamentu, naprimjer, tokom posljednjih 50 godina samo je {est zastupnika promijenilo strana~ki dres, pri ~emu je vrlo zna~ajno napomenuti da niti jedan od “preleta~a“ nije uspio nastaviti politi~ku karijeru. Izo stanak partijske lojalnosti ima visoku moralnu cijenu - konveritima niko ne vjeruje, po logici “jednom izdajica, uvijek izdajica“.
20.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
U BiH konvertiti nemaju takvih problema, a to dokazuju i rezultati lokalnih izbora na kojima su “preleta~i“ iz jedne u drugu partiju nagra|ivani jo{ jednim na~elni~kim mandatom. O tome svjedo~i i primjer na~elnika op}ine Trnovo Ibre Berila, koji je iz Stranke za BiH pre{ao u redove SDP-a. Njegova promjena strana~kog dresa nije u SDP-u izazvala oprez i nedomunice nego je konvertit Berilo u SDP-u do~ekan s ovacijama i nagra|en novom kandidaturom za op}inskog na~elnika!
NOVE PODJELE U SDP-u Politi~kom projektu @eljka Kom{i}a pristupit }e veliki broj ~lanova SDP-a
13
Asim:TEKST osnova.qxd
19.12.2012
23:54
Page 14
POLITIKA KAO BIZNIS SDP-ova NAGRADA ZA POSLU[NOST
Vjerolomni Prošić dobio ponudu koja se ne odbija
NAGRA\ENA IZDAJA Na~elnik Trnova Ibro Berilo napustio je Stranku SBiH i pre{ao u redove SDP-a
na razli~ite na~ine, naj~e{}e preko zapo{ljavanja najbli`ih srodnika na dobro pla}ena, uglavnom “izmi{ljena“ radna mjesta u javnim preduze}ima i dr`avnoj administraciji.
NAGRADA “PRELETA^IMA“ O tome rje~ito svjedo~i primjer ~etiri zastupnika iz Stranke za BiH (B Besim Mehmedi}, Mirsad Pind`o...) u Skup{tini Sarajevskog kantona, koji su po principu “ko da vi{e“ istovremeno pregovarali i sa SDP-om o cijeni podr{ke aktuelnoj vladi i sa SDA o cijeni podr{ke novoj vladi, koju bi umjesto SDP-a predvodila SDA. Primjerice, zastupnik Mehmedi} je za svog sina tra`io zaposlenje u administraciji Vije}a ministara BiH, dok je zastupnik Pind`o tra`io za sebe atraktivnu funkciju direktora Sarajevskog aerodroma! Trgovina zastupni~kim mandatima uzela je tolikog maha da o tankom koncu visi podr{ka skoro svim kantonalnim vladama, ~ak i onim koje su nedavno rekonstruirane i zamijenjene, a u sli~nim okolnostima nezvjesne stabilnosti radi i golema ve}ina op}inskih vije}a. U tom klju~u treba posmatrati i izbor novog gradona~elnika Sarajeva koji poprili~no kasni zbog toga {to ni jedan od dva strana~ka bloka koja pretendiraju na ovu funkciju nije utvrdio (kaparisao) ve}insku podr{ku. Prije nekoliko dana o tome je javno progovorio i vrh SDP-a. Razo~arani pribli`avanjem Na{e stranke bloku SDA, ~elni{tvo SDP-a tvrdi da je rije~ o “ispunjavanju li~nih interesa nekoliko individualaca iz ove stranke koji trguju glasovima dobijenim na lokalnim izborima, tra`e}i zauzvrat usluge usmjerene isklju~ivo prema sebi“. 14
Dva od ukupno ~etiri SDP-ova zastupnika u Domu naroda federalnog Parlamanta otkazala su poslu{nost partijskoj centrali. SDP-ova zastupnica Hanka Vejzovi} od ranije je pre{la u klub nezavisnih zastupnika a na posljednjoj sjednici ovog Doma SDP je napustio i Ekrem Pro{i}, zastupnik iz Unskosanskog kantona. Pro{i} je ve} dulje vremena u sukobu s Hamdijom Lipova~om, ~elnikom SDPove organizacije u Krajini, pri ~emu je partijska centrala u Sarajevu stala na stranu Lipova~e. Posljednja sjednica Doma naroda federalnog Parlamenta prekinuta je upravo zbog odluke delegata Pro{i}a da ne podr`i smjenu Upravnog odbora FTV-a, ~ime bi bio otvoren put federalnoj “~etvorki“ da preuzme politi~ku kontrolu nad najgledanijom televizijom u BiH. U nastavku zasjedanja, sve su prilike, Pro{i} }e najvjerovatnije glasati za smjenu Upravnog odbora FTV-a, jer je u me|u-
Na kraju saop}enje SDP cini~no nagla{ava da “glasa~i Na{e stranke sigurno nisu o~ekivali da }e, glasaju}i za one koji su obe}ali borbu protiv nacionalizma i kriminala, uistinu svoj glas dati SDA-u i njihovoj destruktivnoj politici!“ No, SDP-ovo saop}enje nema apsolutno nikakvu moralnu te`inu, dolazi naime iz stranke koja je vi{e nego i jedna druga
vremenu iz vrha SDP-a dobio ponudu koja se ne odbija: preuzet }e ~elnu fukciju u SDP-ovoj organizaciji Unsko-sanskog kantona!
VEZANA VEZANA TRGOVINA TRGOVINA
Delegat Delegat SDP-a SDP-a uu Domu Domu naroda naroda Parlamenta Parlamenta Federacije Federacije BiH BiH Ekrem Ekrem Pro{i} Pro{i}
trgovala zastupni~kim mandatima i sklapala neprincipijelne, kratkotrajne koalicije. Duboka politi~ka kriza kroz koju prolazi BiH ve} skoro pune dvije godine uzrokovana je prije svega dramati~nom krizom moralnosti na{eg vi{estrana~ja, ~emu je golemi doprinos dao upravo SDP.
Neka radost Kristovog ro|enja blagoslovi dom i obitelj svima koji se raduju Kristovom ro|enju, a njihova srca ispuni ljubavlju, zadovoljstvom i posebnim mirom. U novoj 2013. godini svim narodima i gra|anima BiH `elim obilje Bo`jeg blagoslova, zdravlja, sre}e, te privatnog i poslovnog uspjeha. Na dobro Vam do{ao Bo`i} i sveto poro|enje Kristovo, sretna i uspje{na Nova godina.
PREDSJEDNIK FBiH @ivko Budimir SLOBODNA BOSNA I 20.12.2012.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
19.12.2012
21:34
Page 3
Bolnica:TEKST osnova.qxd
19.12.2012
21:48
Page 16
FARIS GAVRANKAPETANOVI], MENAD@ER DECENIJE
Pola godine nakon što je imenovan za vršitelja dužnosti direktora Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu doktoru DAMIRU AGANOVIĆU stigao je na neodložnu naplatu dug od 17,5 milijuna KM; dok bivši dugogodišnji “upravitelj“ KCUS-a, a sadašnji direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo FARIS GAVRANKAPETANOVIĆ bivšim kolegama preko medija dijeli lekcije, menadžment najveće zdravstvene ustanove u BiH očajnički traži sredstva kako bi uposlenicima isplatili plaće Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
N
akon dvanaest godina upravljanja Klini~kim centrom Univerziteta u Sarajevu (KCUS) biv{i direktor Faris Gavrankapetanovi} ostavio je svojim nasljednicima dugovanja u iznosu od ~ak 57 milijuna KM!!!
MILIJUNSKA MILIJUNSKA DUGOVANJA DUGOVANJA
Najve}i Najve}i dug dug Klini~ki Klini~ki centar centar ima ima prema prema dobavlja~ima, dobavlja~ima, ukupno ukupno 49,5 49,5 milijuna milijuna maraka, maraka, dok dok se se ostatak ostatak odnosi odnosi na na druga druga potra`ivanja potra`ivanja koja koja je je proteklih proteklih godina godina nagomilao nagomilao prethodni prethodni menad`ment menad`ment
Najve}i dug sarajevski Klini~ki centar ima prema dobavlja~ima, ukupno 49,5 milijuna maraka, dok se ostatak odnosi na druga potra`ivanja koja je proteklih godina nagomilao prethodni menad`ment. No, najve}i problem sada{njem vr{itelju du`nosti direktora KCUS-a Damiru Aganovi}u, koji je na tu du`nost postavljen 1. jula ove godine, trenuta~no predstavljaju dugovanja pristigla na neodlo`nu naplatu. Budu}i da je posrijedi golema svota novca - 17,5 milijuna KM, neodlo`no pla}anje ranijih dugova moglo bi dovesti u pitanje
isplatu naredne pla}e, {to je izazvalo pravu uzbunu me|u 3.500 uposlenika Klini~kog centra u Sarajevu.
FAVORIZIRANJE POVLA[TENIH DOBAVLJA^A Da, me|utim, situacija bude jo{ gora, glavni krivac za milijunska dugovanja najve}eg klini~kog centra u BiH Faris Gavrankapetanovi}, koji je u aprilu ove godine odlukom strana~kih kolega iz SDA nagra|an funkcijom direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo,
Poslije 12 godina vladavine Farisa Gavrankapetanovi}a, Klini~kom centru Sarajevo ostao dug od 57 milijuna KM!!! 16
SLOBODNA BOSNA I 20.12.2012.
Bolnica:TEKST osnova.qxd
19.12.2012
21:48
Page 17
MILIJUNSKE DUBIOZE, SUDSKE TU@BE, (NE)PRIZNATI RADNICI I OD VI[KA BOLI GLAVA
Na kraju direktorskog mandata Gavrankapetanović bez konkursa zaposlio 157 novih radnika Dolaskom nove uprave Klini~kog centra otkriveno je kako je Faris Gavrankapetanovi} u posljednjim mjesecima direktorskog mandata, bez suglasnosti Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo i bez javnog konkursa, zaposlio 157 radnika, me|u kojima najvi{e medicinskih sestara i tehni~ara. Novi uposlenici su primljeni u periodu od aprila do juna ove godine, nakon {to je Gavrankapetanovi}
sada je biv{im kolegama po~eo dr`ati javne lekcije. Premda se o~ekivalo da }e Gavrankapetanovi}, uzme li se u obzir da je najbolje upu}en u milijunske financijske dubioze Klini~kog centra Sarajevo, s nove pozicije barem poku{ati rije{iti brojne probleme koje je proizveo on sam, aktualni je direktor kantonalnog Zavoda zdravstvenog osiguranja najavio jo{ gore mjere.. “Nisam vi{e dio uprave KCUS-a. Koliko znam, pojedinim dobavlja~ima se duguje novac. Zavod }e zajedno sa Ministarstvom zdravstva i Vladom Kantona Sarajevo ponuditi izlaz iz krize. Zavod }e ponuditi da
imenovan na funkciju direktora kantonalnog Zavoda zdravstvenog osiguranja (Vlada Kantona Sarajevo je imenovala Gavrankapetanovi}a na novu funkciju 12. aprila, ali je du`nost preuzeo 1. jula). Za pla}e i doprinose novih 157 uposlenika koje ne priznaje ni kantonalno Ministarstvo zdravstva, ni Zavod zdravstvenog osiguranja, mjese~no se izdvaja oko 300.000 KM.
plati dugovanja za pet ili {est dobavlja~a, a onda bi Klini~ki centar to nama trebao vratiti, naravno bez kamata“, izjavio je po~etkom tjedna, u razgovoru za Dnevni avaz, Faris Gavrankapetanovi}, distanciraju}i se primjetno od svih pote{ko}a sa kojima se novi menad`ment KCUS-a suo~io, nakon {to im je prije pola godine predao du`nost. Istodobno je rje{enje koje je ponudio biv{i direktor da Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo plati potra`ivanja pet-{est dobavlja~a potpuno neprihvatljivo, ako se zna da samo Apoteka Klini~kog centra ima preko 80
STRANA^KA PODR[KA ZA BRA]U GAVRANKAPETANOVI] Nakon {to je KCUS doveo do propasti, SDA je Farisa Gavrankapetanovi}a nagradila funkcijom direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo 20.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
17
Bolnica:TEKST osnova.qxd
19.12.2012
21:49
Page 18
FARIS GAVRANKAPETANOVI], MENAD@ER DECENIJE dobavlja~a, koji su doskora pla}ani asimetri~no - prema jednima su obveze izmirivane odmah, dok su drugi na naplatu ~ekali mjesecima. (U tom smislu ni najnoviji Gavrankapetanovi}ev prijedlog nije ni{ta drugo do nastavak favoriziranja nekolicine dobavlja~a, {to bi upravi KCUS-a stvorilo nove probleme.) “Mi smo napravili plan i trenutno otpla}ujemo tro{kove iz juna i jula. Me|utim, bilo kakvo prolongiranje ne bi bilo dobro, jer se bojim da }emo do}i u situaciju da ne}emo mo}i isplatiti plate. Moj je li~ni stav da do toga ne bi smjelo do}i, jer uposlenici Klini~kog centra rade svoj posao i jer su svi oni zaradili svoje pla}e“, kazao nam je v.d. direktora KCUS-a doktor Damir Aganovi}, uz napomenu kako se nada da }e se u rje{avanje milijunskih dugovanja uklju~iti i nadle`ne kantonalne i federalne institucije: zavodi zdravstvenog osiguranja i ministarstva zdravstva.
GAVRANKAPETANOVI]EV BUD@ET OD 330 MILIJUNA KM U {to je, opet, te{ko povjerovati, sude}i prema dosada{njem ma}ehinskom odnosu Farisa Gavrankapetanovi}a koji, ina~e, kao direktor kantonalnog Zavoda zdravstvenog osiguranja na raspolaganju ima bud`et od pribli`no 330 milijuna KM. U kratkom razgovoru za Slobodnu Bosnu direktor Aganovi} je pojasnio kako je novi menad`ment KCUS-a od Zavoda zdravstvenog osiguranja tra`io da se, zbog pove}anog obima poslova i porasta mate-
DIREKTOR DAMIR AGANOVI] “Vjerujem da bi, ako se pove}a mjese~na tran{a za 1,5 miliona KM, uz restrikcije, racionalniji pristup i priznanje vi{ka kadrova, problem dugovanja mogli rije{iti u naredne tri-~etiri godine“
rijalnih tro{kova, mjese~na tran{a pove}a za 1,5 milijuna maraka, odnosno, na godi{njem nivou za oko 17 milijuna KM. I mada se uprava Klini~kog centra direktoru Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo od augusta s istim zahtjevom obra}ala tri puta, odgovor nikada nisu dobili. “Vjerujem da bi, ako se pove}a mjese~na tran{a za 1,5 miliona KM, uz restrikcije, racionalniji pristup i priznanje
PRIVATNO JAVNO ZDRAVSTVO
Faris Gavrankapetanovićeva odbio laboratorijske usluge sarajevskog Medicinskog fakulteta a potom angažirao privatnu polikliniku U ovotjednom intervju za Dnevni avaz Faris Gavrankapetanovi} je izrazio navodnu bojazan da }e, ako {trajk medicinara bude potrajao a liste ~ekanja za pacijente postanu ve}e, Zavod zdravstvenog osiguranja morati anga`irati privatne klinike. Istodobno je Gavrankapetanovi} pre{utio kako je u prolje}e ove godine, kao direktor Klini~kog centra, ponovno bez provedene tenderske procedure, anga`irao laboratorij privatne poliklinike Moja klinika iz Sarajeva, koju je predstavljao doktor Emir Talirevi}. Anga`manu je prethodio sastanak koji je u oktobru pro{le godine
18
odr`an u Ministarstvu zdravstva Kantona Sarajevo, na kojem se razgovaralo o pru`anju usluga iz oblasti patologije i citogenetike. Iako je tada{nji direktor KCUS-a Gavrankapetanovi} odbio ponudu dekana sarajevskog Medicinskog fakulteta Bakira Mehi}a za pru`anje usluga iz patohistolo{ke dijagn ostike, tvrde}i kako su nabavkom nove opreme rije{ene pote{ko}e na Klinici za patologiju i citologiju, u aprilu ove godine je zaklju~io ugovor s predstavnicima Moje klinike. Ugovor je, zbog visokih tro{kova, raskinut dolaskom novog menad`menta KCUS-a.
vi{ka kadrova, problem dugovanja mogli rije{iti u naredne tri-~etiri godine“, isti~e direktor Damir Aganovi} i dodaje kako je plan rada i financijski okvir za naredne tri godine spreman. No, kako sada stoje stvari, o tom se dokumentu jo{ nije izjasnio ni Upravni odbor KCUS-a, koji bi se, kako je najavljeno, trebao sastati do kraja decembra. O~ekuje se, tako|er, da do kraja godine kona~no bude potvr|eno i imanovanje dr. Damira Aganovi}a za direktora Klini~kog centra, budu}i da je konkurs na kojem je bio jedini kandidat, zatvoren koncem oktobra?! Uz nalog za neodlo`no pla}anje 17,5 milijuna KM, ionako prazni ra~uni Klini~kog centra Sarajevo uskoro bi mogli biti optere}eni za iznos od dodatnih 1,8 milijuna maraka. Toliko se, naime, procjenjuje vrijednost sudskog spora po tu`bama uposlenika KCUS-a (najvi{e ih je sa Klinike za ortopediju), zbog kr{enja kolektivnog ugovora. Iako su i ove tu`be ranije pokrenute, ra~un }e po svoj prilici biti ispostavljen novom menad`mentu Klini~kog centra, koji uz to svakog mjeseca mora izna}i sredstva za pla}e oko petsto uposlenika koje je Faris Gavrankapetanovi} zaposlio u vrijeme dok je bio direktor KCUS-a, ali ih kao direktor Zavoda za zdravstveno osiguranje Kantona Sarajevo nikada nije priznao?! No, zato je Faris Gavrankapetanovi} po~etkom decembra preuzeo laskavo priznanje za najmenad`era decenije koje mu je, dakako bez ikakvih kriterija, dodijelila Direkcija Agencije za izbor najmenad`era BiH, jugoisto~ne i srednje Europe. SLOBODNA BOSNA I 20.12.2012.
U[TEDITE NOVAC! PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba
Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna�, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba
Vi znate za{to smo najbolji!
Ceric i Zuka:TEKST osnova.qxd
19.12.2012
23:06
Page 20
PRONA\EN POSAO ZA MUSTAFU EF. CERI]A
Mjecec i po dana nakon odlaska sa dužnosti reisu-l-uleme IZ-a BiH Mustafa ef. Cerić biće postavljen na novu dužnost koja nadilazi pozicije reisa, 29. decembra postaje prvi čovjek Svjetskog bošnjačkog kongresa; uporedo s tim bivši reis će voditi bogatu Bošnjačku nacionalnu fondaciju
CERI] NA ^ELU SVIH BO[NJAKA SVIJETA Pi{e: MIRHA DEDI]
B
iv{i reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Mustafa ef. Ceri} bi}e prvi predsjednik Svjetskog kongresa Bo{njaka, ~ije je osnivanje predvi|eno 29. decembra u Sarajevu, preciznije u Domu mladih na Skenderiji. Prema rije~ima osniva~a, rije~ je o osnivanju krovne organizacije svih Bo{njaka svijeta, koja }e brinuti o afirmaciji bo{nja~kog nacionalnog identiteta. Odluka o osnivanju ovog tijela, kako na{ list saznaje, donijeta je po~etkom ove godine kada je Ceri}u postalo jasno da }e morati odstupiti sa funkcije reisu-l-uleme Islamske zajednice BiH na kojoj je proveo gotovo dvije decenije. Samom Ceri}u je, kako saznajemo, te{ko palo prepu{tanje funkcije Huseinu Kavazovi}u. U penziju nije `elio i}i, a ispod ~asti mu je bilo prihvatanje bilo koje druge funkcije u IZ-u BiH. Veliku podr{ku u osnivanju Kongresa pru`io mu je preduzimljivi M uamer Zukorli}, glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji. Zukorli}, koji ina~e ima dobre organizacijske sposobnosti i koji je blizak prijatelj ef. Ceri}a, posljednja tri mjeseca potpuno se anga`ovao oko formiranja ovog kongresa. On je u posljednjih petnaestak dana u Sarajevu odr`ao dvije sjednice Odbora za osnivanje Svjetskog bo{nja~kog kongresa, na ~ijem se ~elu ina~e nalazi. Zukorli} je, osim Statuta, pripremio elaborat i programska na~ela Kongresa, a anga`ovao se i oko registracije kongresa. Ina~e, Odbor za osnivanje Svjetskog bo{nja~kog kongresa koji je formiran u Sarajevu ~ini vi{e od dvadeset Bo{njaka iz BiH, Sand`aka, Hrvatske i bo{nja~ke dijaspore. Zukorli} je prije nekoliko mjeseci u Novom Pazaru najavio osnivanje “krovne 20
organizacije Bo{njaka svijeta“ i kazao da i Bo{njaci, poput Jevreja, imaju pravo na svoj svjetski kongres i svoju stolicu u Ujedinjenim nacijama. “Jevreji su dobili svoje mjesto u UN-u jer su pre`ivjeli holokaust. Mi smo pre`ivjeli genocid i imamo pravo na svoj svjetski kongres i svoje mjesto u UN-u“, kazao je Zukorli}. Ceri} }e, dakle, 29. decembra biti postavljen za prvog ~ovjeka krovne organizacije svih Bo{njaka svijeta, koja }e po najavama osniva~a obuhvatiti “svu bo{nja~ku energiju radi o~uvanja i afirmacije bo{nja~kog nacionalnog identiteta“.
“SNAGA BO[NJAKA NIJE U VOJNOJ SILI” Prije mjesec i po dana Ceri} je, na kraju svog mandata, boravio u Novom Pazaru na obilje`avanju devetnaestogodi{njice postojanja Me{ihata IZ-a Sand`aka. Tada je u svom govoru najavio pravce svog novog djelovanja kroz brigu o naciji, ocijeniv{i da “snaga Bo{njaka nije u vojnoj sili, ve} u vjeri i moralu, u kulturi i nacionalnom ponosu, koji zahtijeva od Bo{njaka da
udare ~vrste temelje za svoju sigurnu ku}u na Balkanu. Mi Bo{njaci moramo da podi`emo na{u zajedni~ku ku}u, koja }e biti dovoljno {iroka za sve Bo{njake ma gdje se oni nalazili i dovoljno sigurna i stabilna da za{titi na{ narod od genocida“. Zamisao osniva~a, prvenstveno Ceri}a i Zukorli}a, jeste da Svjetski bo{nja~ki kongres bude krovna organizacija svih postoje}ih bo{nja~kih organizacija u matici i dijaspori, i da afirmi{e bo{nja~ki nacionalni identitet u svijetu. Paralelno sa funkcijom prvog ~ovjeka bo{nja~kog kongresa Ceri} }e upravljati i Bo{nja~kom nacionalnom fondacijom (BNF) koja je prije mjesec dana u Sarajevu zapo~ela s radom. Prema saznanjima na{eg lista, mjese~ni prihodi ove fondacije bi}e milionski, jer }e se u njenu kasu mjese~no slivati dobrovoljni prilozi iz d`emata {irom Evrope i SAD-a. Predsjednik Upravnog odbor ove fondacije je Hako Duljevi}, me|utim po svemu sude}i glavne konce u ovoj fondaciji vu}i }e Mustafa ef. Ceri}. Muftija Muamer Zukorli}a izveo je i ra~unicu koliko bi se mjese~no u kasu ove fondacije trebalo slivati novca. “Danas {irom svijeta `ivi izme|u 7 i 10 miliona Bo{njaka, me|u kojima sigurno ima 10 hiljada Bo{njaka koji su spremni svakog mjeseca izdvojiti po 100 eura za opstojnost, razvoj i za{titu svoje nacije”, ka`e Zukorli}. Bo{nja~ka nacionalna fondacija, ~ije je sjedi{te u Sarajevu, od ~lanstva i donacija namjerava obezbijediti sredstva za finansiranje va`nih nacionalnih programa i projekata Bo{njaka, kao {to je Bo{nja~ka akademija nauka i umjetnosti (BANU). Na veb stranici ove fondacije stoji da }e raditi na podizanju studentskih domova, dje~ijih obdani{ta, osnivanju savjetovali{ta, biblioteka, klubova, fonoteka, videoteka, galerija, izlo`bi, ferijalnih domova… Formiranju ove Fondacije prethodio je dvodnevni skup privrednika porijeklom iz Sand`aka u organizaciji Sand`a~ke biznis SLOBODNA BOSNA I 20.12.2012.
Ceric i Zuka:TEKST osnova.qxd
19.12.2012
23:06
Page 21
KALIF UMJESTO KALIFA BO[NJACI SVIH ZEMALJA UJEDINITE SE! Zamisao osniva~a, prvenstveno Ceri}a i Zukorli}a, jeste da Svjetski bo{nja~ki kongres bude krovna organizacija svih postoje}ih bo{nja~kih organizacija u matici i dijaspori, i da afirmi{e bo{nja~ki nacionalni identitet u svijetu
Ceri} }e obilazati Bo{njake po cijelom svijetu i prikupljati donacije za fondaciju kojom }e sam upravljati
20.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
21
Ceric i Zuka:TEKST osnova.qxd
19.12.2012
23:07
Page 22
PRONA\EN POSAO ZA MUSTAFU EF. CERI]A asocijcije (SABA), sa ciljem da ovu fondaciju pomognu ne samo privrednici iz Sand`aka nego i iz Turske koji su porijeklom iz Sand`aka te BiH. Ceri} tom prilikom nije krio svoje zadovoljstvo {to su se privrednici iz Sand`aka, Bosne i Turske sastali i potpisali sporazume o saradnji i obe}ali da }e finansijski pomo}i Bo{nja~ku nacionalnu fondaciju. On je na tom skupu ispri~ao kako je kralj Abdul Aziz osnovao Kraljevinu Saudijsku Arabiju bez ijednog rijala u d`epu ve} je od svog prijatelja, biznismena, posudio novac za dr`avu. “Ja ovo do`ivljavam kao da smo i mi bez i jedne marke, uz pomo} bo{nja~kih biznismena, krenuli u pravljenje va`nih projekata. Mi moramo imati svoju alternativu za 2040. godinu, a ja mislim da se ona sastoji u zadacima da vjerujemo u na{u budu}nost i na{e kapacitete. Svima onima koji govore da se Bo{njaci ne mogu odbraniti ako Bosna krene da se raspada kao {to se raspala Jugoslavija poru~ujem da Bo{njaci ne}e nestati i da }e se Bo{njaci odbraniti. Izdajstvo je gore od ubojstva, ka`e se u Kur’anu. Ovo vam govorim da bih vam ukazao na jednu opasnu stvar, mi smo Bo{njaci jedini narod u svijetu u kojem izdajnici profitiraju i glorificiraju se kao umije}e pre`ivljavanja. Mi s tim moramo stati i moramo kazati da ne}emo tolerirati izdajnike na{ega naroda koji prodaju na{u ~ast, na{u slobodu, na{u vjeru, i uvode nas u strah, neizvjesnost samo zato da bi oni imali pla}u u parlamentu i da bi imali vlast. Mi moramo kazati onima koji nas izdaju dosta je toga i moramo se svom snagom suo~iti s tim. Mi moramo za na{e vo|e
REAKCIJE U SRBIJI NA FORMIRANJE SVJETSKOG KONGRESA BO[NJAKA
Svjetski bošnjački kongres ne može dobiti stolicu u UN-u Najava glavnog muftije Islamske zajednice Muamera Zukorli}a da }e jedinstvena globalna organizacija, Svjetski bo{nja~ki kongres (WBC), i}i na ujedinjavanje svih Bo{njaka i tra`enje mjesta u UN-u izazvala je razli~ite reakcije u Srbiji. Pojedini eksperti ka`u da pore|enje sa Svjetskim jevrejskim kongresom nije odgovaraju}e, jer je to jedna od mnogih organizacija u UN-u koje, kao nevladine organizacije, ne mogu uticati na odluke UN-a. Me|utim, eksperti tako|er tvrde da tu inicijativu indirektno poma`u zapadne sile, jer `ele pokazati da imaju pozitivan odnos prema muslimanima.
izabrati ljude koji su hrabri, po{teni i nepokvareni.” I Zukorli} smatra da }e Bo{nja~ka nacionalna fondacija odigrati zna~ajnu ulogu u opstojnosti Bo{njaka. “Stalno govorim i u matici i u dijaspori koliko je va`no uspostavljanje bo{nja~kih nacionalnih institucija. Osnivanje BANU je meni vratilo optimizam, ja mislim da je mogu}e uspostaviti i Maticu bo{nja~ku, i Bo{nja~ki nacionalni univerzitet i Svjetski bo{nja~ki kongres kao krovnu organizaciju svih Bo{njaka koja }e po modelu Svjetskog jevrejskog kongresa dobiti svoje
DA LI ]E BO[NJACI DOBITI MJESTO U UN-u Glavni muftija Muamer Zukorli} tvrdi da Bo{njaci zaslu`uju stolicu u UN-u 22
Beogradski muftija Muhamed Jusufspahi}, koji se smatra rivalom Muamera Zukorli}a, uzvratio je postaviv{i preciznu liniju izme|u vjere i nacionalnosti. “Tu borbu za nacionalno pitanje ja shva}am i prihva}am. Me|utim, to nije pitanje Islamske zajednice kao institucije, niti drugih naroda koji su muslimanski. Me|utim, u cilju bolje realizacije, tu ideju moraju podr`ati vjerski autoriteti kod Bo{njaka, ali je oni ne mogu predvoditi,” kazao je Jusufspahi} i dodao da je “ideja o ujedinjenju osnovna potreba svakog naroda koga ugro`avaju njegovi susjedi”.
mjesto u Ujedinjenim nacijama. Formiranje BNF-a zna~i uspostavu jo{ jednog stuba u sklapanju bo{nja~ke nacionalne zgrade. Jedan od osnovnih postulata suvereniteta li~nosti i zajednice jeste finansijska autonomnost. Vakuf je naj~vr{}e tlo pod na{im nogama, zato se postoje}i vakufi brane uspostavom novih vakufa i ovo smatram revolucionarnim ishodom u pravcu uspostave novog poimanja vakufa gdje }emo pored vjerskih imati i nacionalne vakufe,“ kazao je Zukorli}.
IMAM “DE GOL” PODR@AO CERI]A Ina~e, Mustafa ef. Ceri} je tokom svoje posljednje turneje po SAD-u u martu ove godine najavio osnivanje Svjetskog bo{nja~kog kongresa. Ceri} je u Čikagu okupljene d`ematlije ubje|ivao da bi Bo{nja~ki kongres predstavljao svojevrsni “server“ u kojem bi se sticale i razmjenjivale sve informacije i iskustva svih bo{nja~kih organizacija kako u dijaspori tako i u matici. Senad ef. Agi}, biv{i glavni imam Bo{njaka u SAD-u, ~ije je sjedi{te u Čikagu, bio je protiv Ceri}eve inicijative da su uspostavi Bo{nja~ki kongres na ~ijem ~elu }e biti Ceri}. To je bio i razlog zbog kojeg je tada{nji reis Ceri} inicirao njegovu smjenu. Pro{le godine na njegovo mjesto postavljen je Ekrem ef. Mujezinovi}. Vreme{ni ef. Mujezinovi} je ina~e otac na{eg proslavljenog ko{arka{kog reprezentativca Harisa Mujezinovi}a, a svoj radni vijek je proveo kao imam [adrvanske d`amije u Visokom. Mujezinovi} je prema Ceri}u pokazao potpunu lojalnost i pru`io mu punu podr{ku. Ina~e, Mujezinovi}a zbog fizi~ke sli~nosti sa biv{im francuskim predsjednikom Charlesom de Gaulleom zovu hod`a De Gol. SLOBODNA BOSNA I 20.12.2012.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
19.12.2012
21:35
Page 5
Policija:TEKST osnova.qxd
19.12.2012
21:54
Page 24
NOVOGODI[NJI MARKET
U velikoj policijskoj akciji MARKET u kojoj je sudjelovalo stotinjak pripadnika MUP-a Kantona Sarajevo, konačno je, nakon višemjesečne istrage, uhapšeno jedanaest članova kriminalne grupe osumnjičenih za više teških krađa i razbojništava: SLOBODNA BOSNA otkriva imena razbojnika koji su pljačkali prodavnice, kladionice, benzinske pumpe, krali automobile
Uhap{eni bra}a Sanel i Amel Kreho, Almir Grebo, Anel Sejfovi}, Imsad Spahi}... Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
U
velikoj policijskoj akciji kodnog naziva Market, koju su po odobrenju sarajevskog Kantonalnog suda izveli pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo u utorak, 18. decembra, uhap{eno je ukupno jedanaest kriminalaca, osumnji~enih za vi{e te{kih kra|a i razbojni{tava. Kriminalna banda koja je mjesecima terorizirala gra|ane Sarajeva - plja~kali su prodavnice, kladionice, benzinske pumpe, krali skupe automobile, pucali iz vatrenog oru`ja, otkrivena je nakon opse`ne istrage koja jo{ nije zavr{ena. Kako nezvani~no doznajemo iz izvora bliskih istrazi, policija je protiv
uhap{enih razbojnika Kantonalnom tu`iteljstvu u Sarajevu podnijela kaznene prijave, kojima se terete za sedam te{kih kaznenih djela. Budu}i da se ista grupa sumnji~i za jo{ desetak kra|a, gotovo je posve izvjesno da }e prijave u narednim danima biti dopunjene novim informacijama. Dodajmo tome i da ve}ina uhap{enih, ina~e, odranije imaju debele policijske dosjee, i dobro su znani likovi iz crnih kronika.
POVRATNICI U DJELU Nakon {to je u utorak ujutro gotovo sto sarajevskih policajaca zapo~elo pretrese ukupno {esnaest objekata na podru~ju grada (i jo{ jedne lokacije u Zeni~kodobojskom kantonu), jedan za drugim su
privedeni bra}a Sanel i Amel Kreho, Almir Grebo, Muamer Had`i}, Almir Neradin, Dino Mufti}, Almir Li~ina, Imsad Spahi}, Elvir Ma{ovi}, izvjesni A. Bajramovi}, te Anel Sejfovi}. Kod njih su prona|eni jedan pi{tolj, dvije lova~ke pu{ke, ru~ne bombe, ve}a koli~ina municije, radio stanice, uniforme koje su koristili u kra|ama (kapefantomke, maskirne pantalone, rukavice...), ~ak 40 razli~itih mobilnih telefona, 36 SIMkartica raznih operatora, osobna karta na ime Milan Ivanovi}, falsificirani ugovori o prodaji vozila. Organizator ove kriminalne grupe je, prema nezvani~nim informacijama, Sanel Kreho koji je i ranije, kao pripadnik jedne druge kriminalne grupe iz Sarajeva, Mostara i Gruda, osu|ivan zbog kra|e automobila. Kreho je svojedobno
OBRA^UN S ORGANIZIRANIM KRIMINALOM Sarajevski ministar policije Nermin Pe}anac i komesar Vahid ]osi} najavili su nove akcije hap{enja kriminalaca 24
SLOBODNA BOSNA I 20.12.2012.
Policija:TEKST osnova.qxd
19.12.2012
21:55
Page 25
HAP[ENJE BANDE KOJA JE TERORIZIRALA SARAJLIJE
AUTO MAFIJA: Organizator ove kriminalne grupe je, prema nezvaničnim informacijama, Sanel Kreho koji je i ranije, kao pripadnik jedne druge kriminalne grupe iz Sarajeva, Mostara i Gruda, osuđivan zbog krađe automobila nakon {to se na{ao na slobodi Sejfovi} ponovno pucao iz pi{tolja za sarajevske op}inske suce ni tada nije predstavljala dovoljan razlog da ga se vrati iza re{etaka. U martu ove godine Anel Sejfovi} je bio uhap{en zbog sumnje da je pucaju}i iz pi{tolja te{ko ranio Velida Alagi}a na Alipa{inom Polju. Sa Sejfovi}em je u to vrijeme bio Elvir Ma{ovi}, tako|er jedan od kriminalaca koji su po~etkom ovog tjedna privedeni.
ZATVORSKE POGODNOSTI ZA UBOJICU
hap{en i zbog razbojni~kog napada na blagajnicu Avaza, plja~ke zlatare u sarajevskom naselju Dobrinja, vi{e pucnjava. Almir Grebo je priveden u oktobru pro{le godine, poslije bomba{kog napada na ku}u Jasmina Fo~i}a, poduzetnika iz Gora`da, a u sarajevskim je kriminalnim krugovima dobro poznat kao akter nekoliko oru`anih obra~una. Zbog kaznenog djela razbojni{tva ranije je osu|ivan i Almir Neradin, dok se Almiru Li~ini sudilo za bacanje bombe na ku}u Hanefije Toti}a, u sarajevskom naselju Bu~a Potok. Imsad Spahi} je ve} osu|en zbog ubojstva, a prije tri i pol godine je bio u skupini zatvorenika koji su nakon napada na ~uvare u zatvoru 20.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
poluotvorenog tipa u Ustikolini pobjegli. Ubrzo je, me|utim, ponovno uhap{en i poslije sporazumnog priznanja krivnje osu|en na dvije godine i osam mjeseci zatvora. Zasigurno jedan od “kapitalaca“ me|u uhap{enim razbojnicima koji je, isklju~ivo zaslugom sarajevskog pravosu|a, godinama na slobodi je Anel Sejfovi}. U februaru pro{le godine sarajevski su policajci tijekom pretresa njegove ku}e i automobila prona{li dva i pol kilograma marihuane i oru`je, ali je skandaloznom odlukom Op}inskog suda u Sarajevu Sejfovi} nekoliko dana poslije pu{ten iz pritvora. ^injenica da je samo sat i pol vremena
Dvije godine ranije Anel Sejfovi} je bio uhap{en u Podgorici, gdje je kao ~lan kriminalne grupe iz BiH, Srbije i Crne Gore oplja~kao vi{e banaka i kladionica. U Crnu Goru je, ina~e, Sejfovi} pobjegao poslije poku{aja ubojstva policajca iz Tre}e policijske uprave Sarajevo, odnosno, nakon razbojni~kih upada u poslovnicu Lutrije BiH i kladionicu Formula. Dosada{nja je policijska istraga tako|er pokazala da je me|u uhap{enim razbojnicima koji su iz vi{e objekata u Sarajevu oplja~kali ve}u koli~inu novca bio i Dino Mufti}, koji je u razbojni~ke pohode odlazio koriste}i pogodnosti vikend dopusta. Mufti} je, podsjetimo, u julu 2008. osu|en na deset godina zatvora, zbog svirepog ubojstva zeni~kog taksiste Hasana Bilala. Skupa sa svojim ortakom i vr{njakom N ed`adom Mahmutovi}em (kojem je izre~ena zatvorska kazna u trajanju od sedam godina) tada osamnaestogodi{nji Dino Mufti} ubio je nesretnog taksistu hicem u potiljak, nakon ~ega su mu ukrali automobil. Mufti} je kaznu izdr`avao u zeni~kom zatvoru, ali je gotovo svaki vikend provodio u Sarajevu?! 25
Standard:TEKST osnova.qxd
19.12.2012
22:02
Page 26
MI[KOVI]EVA OPERACIJA “STANDARD”
Delta Real Estate, kompanija u vlasništvu Miroslava Miškovića, u svojim poslovnim operacijama vezanim za sarajevski Standard imala je nemalu podršku domaćih “izdajnika“ koji su u ulasku Delte u Standard vidjeli šansu za vlastito bogaćenje. Radi preuzimanja zemljišta Mišković je podijelio Standard na dvije kompanije, a proizvodnju namještaja i kompletan biznis “prepustio“ je porodici Muhić, čiji zadatak je da izmjesti proizvodnju i pogone sa sadašnje lokacije kako bi Miškovićevoj Delti “raščistili“ šezdesetak dunuma zamlje za gradnju stambeno-poslovnih centara, ili jednostavno prodaju
NASTANAK IMPERIJE MUHI] NA KRILIMA MI[KOVI]EVE DELTE Pi{e: MIRSAD FAZLI] Foto: MARIO ILI^I]
P
ri~a o (kupo)prodaji sarajevskog preduze}a za proizvodnju i prodaju namje{taja Standard, koje je po~etkom 2009. godine preuzela kompanija Delta Real Estate kontroverznog srbijanskog biznismena Miroslava Mi{kovi}a, aktuelizirana je nakon njegovog hap{enja i pritvaranja, a na povr{inu su isplivali svi detalji vezani
26
za tu poslovnu operaciju. Naime, prema navodima uposlenika Standarda, Mi{kovi}a je jedino interesovala lokacija i zemlji{te u sarajevskom naselju Stup. Stoga je podijelio Standard na dvije kompanije, Standard Nekretnine i Standard Furniture Company, a proizvodnju namje{taja i kompletan biznis “prepustio“ je porodici Muhi}, ~iji zadatak je da
izmjesti proizvodnju i pogone Standarda sa sada{nje lokacije kako bi Mi{kovi}evoj Delti “ra{~istili“ {ezdesetak dunuma zamlje za gradnju stambeno-poslovnih centara, ili jednostavno prodaju.
(PRE)UZIMANJE STANDARDA Mi{kovi}eva Delta, dakle, u svojim poslovnim operacijama vezanim za Standard imala je nemalu podr{ku doma}ih “iz-
SLOBODNA BOSNA I 20.12.2012.
Standard:TEKST osnova.qxd
19.12.2012
22:02
Page 27
KAKO JE SISTEMATSKI UNI[TAVANA FABRIKA NAMJE[TAJA dajnika“ koji su u ulasku Delte u Standard vidjeli {ansu za vlastito boga}enje. No, krenimo redom. Sve je po~elo kada je njema~ka kompanija koja je bila vlasnik Standarda , Schieder Mobel Holding GmbH, bankrotirala polovinom 2007. godine. Kompanija je bankrotirala zbog la`iranih finansijskih izvje{taja o poslovanju oko 80 podru`nica. Zbog tog skandala Nijemci su se odlu~ili za prodaju kapitala koji su imali u sarajevskom Standardu. Nakon bankrota Schiedera, tada{nji direktor Standarda Adnan ^au{evi}, prema svjedo~enju uposlenika Standarda, uz podr{ku malih dioni~ara i strate{kih partnera namjeravao je preuzeti ve}inski paket dionica od propalog njema~kog giganta. Nasuprot takvim planovima stajao je Suad Muhi}, vlasnik transportne i {pediterske firme Muhi}trans, koja je bila dugogodi{nji poslovni partner Standarda. Prema navodima uposlenika Standarda, Suad Muhi} je zajedno sa Nijemcem, MI[KOVI]EV “PLIJEN”
PREKO DELTE DO ZVIJEZDA
Brzo, lako i naopako bogaćenje Muhića Prema navodima uposlenika firme Standard Furniture Factory, porodica Muhi} je preko kompanije Muhi}trans iz njihove firme “isisala“ milione maraka. Tome u prilog govori i podatak da se vozni park Muhi}transa u posljednjih desetak godina udesetotru~io. Naime, prema zvani~nim podacima, firma Muhi}trans d.o.o. osnovana je 1984. godine u Vi{egradu. Osniva~ firme Suad Muhi} posjedovao je jedno teretno vozilo, marke FAP, i po~eo se baviti transportom
unutar granica biv{e Jugoslavije. Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu firma je uga{ena, a neposredno nakon zavr{etka rata, firma se ponovo registruje u @ep~u sa pro{ir enom djelatno{}u i obavlja transporte u me|unarodnim relacijama. Kona~no, 2003. godine, firma se seli u Sarajevo i tada posjeduje sedam kamiona. Danas firma Muhi}trans ra s pola`e sa 40 kamiona, bavi se {pediterskim i pru`anjem usluga carinskih rje{enja.
SKROMNO SJEDI[TE Muhi}trans Suada Muhi}a u proteklih desetak godina vozni park sa sedam pro{irio na ~etrdesetak kamiona
Proizvodni pogoni Standarda u sarajevskom naselju Stup bit }e preseljeni u Ilija{ radi “~i{}enja” terena za Mi{kovi}evu Deltu
izvjesnim Gerdom, ina~e djelatnikom Schiedera, boravio u Beogradu gdje je sa rukovodstvom Delta Real Estatea dogovoreno i utana~eno preuzimanje Standarda. Slu`beno, kupoprodajni ugovor
izme|u Delte i Schiedera zaklju~en je u junu 2008. godine, a po~etkom februara 2009. godine Delta je kupila 66,6 odsto dionica sarajevskog Standarda za 10,56 miliona maraka. Prema podacima Saraje-
Predsjednik Nadzornog odbora Standard Furniture Companyja Suad Muhi}, Mi{kovi}ev ~ovjek od povjerenja, na klju~na mjesta u firmi postavio je sina i suprugu 20.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
27
Standard:TEKST osnova.qxd
19.12.2012
22:02
Page 28
MI[KOVI]EVA OPERACIJA “STANDARD”
DIREKTOR I MASON Kiparska firma Olectar Impex Limited dala je sve ovlasti Damiru Muhi}u za upravljanje Standard Furniture Factoryjem
vske berze, posao je realizovan vanberzanskom transakcijom i okon~an je preko brokerske ku}e FIMA International iz Sarajeva. O~ekivano, odmah nakon preuzimanja Standarda bira se novi Nadzorni odbor na ~elu sa Miomirom Nikoli}em, a pored njega su u Nadzorni odbor imenovani i Sa{a Markovi} i Nemanja Mi}anovi}, predstavnici Delte. Nadzorni odbor sa mjesta direktora smijenio je Čau{evi}a, a na njegovo mjesto imenovana je Amira 28
Sipovi}, dotada{nja {efica finansija Standarda. Kona~no, dvije godine nakon preuzimanja ve}inskog paketa dionica Standarda, Mi{kovi}eva Delta dijeli Dru{tvo na dva nova dioni~arska dru{tva koja postaju pravni sljednici Standarda. Dakle, u februaru 2011. godine Delta je vlasnik 88,9 procenata Standarda, a 345 malih dioni~ara posjeduju preostalih 11,1 procenat Dru{tva koje se dijeli na Standard Furniture Factory d.d . i Standard Nekretnine d.d. SLOBODNA BOSNA I 20.12.2012.
Standard:TEKST osnova.qxd
19.12.2012
22:03
Page 29
KAKO JE SISTEMATSKI UNI[TAVANA FABRIKA NAMJE[TAJA TAJKUNSKA POSLA
Nekretnine, poveznica Miškovića i Radončića Prema tvrdnjama beogradskih istra`no-policijskih organa koji su prije privo|enja operativno pratili i sigurnosno pokrivali najve}eg srbijanskog i regionalnog tajkuna Miroslava Mi{kovi}a, jedan od posljednjih telefonskih poziva sa slobode, Mi{kovi} je vodio sa svojim prijateljima i poslovnim partnerima iz Bosne i Hercegovine, Miloradom Dodikom i Fahrudinom Radon~i}em. Prema ovim izvorima, Mi{kovi} je u utorak, 11. decembra negdje oko 17 sati (15-ak sati uo~i hap{enja) pozvao telefonom predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika koji se u tom trenutku nalazio na pregovorima lidera {est stranaka koji su se odr`avali u Sarajevu, u Radon~i}evom Twist Toweru. “ \e si, legendo, {ta ti ovo rade, stvarno nema smisla...“, rekao je Dodik, pa nakon nekoliko dodatnih re~enica podr{ke dodao: “Evo ho}e jedan na{ zajedni~ki drug da te pozdravi.“ Slu{alicu potom preuzima Fahrudin Radon~i}, ministar sigurnosti BiH i utemeljitelj
GDJE SI PRIJATELJU
Kontroverzni Kontroverzni srbijanski srbijanski biznismen biznismen Miroslav Miroslav Mi{kovi} Mi{kovi} ii Fahrudin Fahrudin Radon~i} Radon~i} uu opu{tenoj opu{tenoj atmosferi atmosferi
Saveza za bolju budu}nost: “Gdje si, prijatelju, {ta se to tamo kod vas doga|a...ah, da, da... dr`i se!“ Podsje}anja radi, prije preuzimanja Standarda, Miroslav Mi{kovi} je sa svojim tada{njim poslovnim partnerom, utemeljiteljem Avaza, a sada i predsjednikom SBB-a Fahrudinom Radon~i}em, osnovao zajedni~ku kompaniju
President nekretnine. Odmah nakon preuzimanja Standarda, Mi{kovi} je pokazao interes za kupovinu Sarabona, nekada vode}eg proizvo|a~a slatki{a u BiH. U vlasni{tvu ovog poduze}a nalazi se zemlji{te povr{ine 24.000 kvadratnih metara, te objekti s infrastrukturom na 12.000 kvadrata koji su u neposrednoj
blizini Standarda, koji se prostire na 60.000 kvadratnih metara. Da je kojim slu~ajem preuzeo Sarabon, Mi{kovi} bi se s pravom mogao nazvati “vlasnikom pola Sarajeva“. Me|utim, uslijed recesije i krize Mi{kovi} nije preuzeo Sarabon, ali je ostao ve}inski vlasnik Standarda kojim jo{ uvijek suvereno gospodari.
Nakon podjele Standarda na dva nova dioni~arska dru{tva u kojima je ve}inski vlasnik Delta Real Estate , ~lanovi Nadzornog odbora po svemu sude}i u oba novonastala preduze}a ostaju isti, predsjednik Nikoli} i dva ~lana Markovi} i Mi}anovi}. Vr{ilac du`nosti direktora u Standard Furniture Companyju ostaje Amira Sipovi}, dok na mjesto direktora Standard Nekretnina dolazi Naida Bekti}-Muhi}, biv{a supruga Damira Muhi}a, ina~e sina vlasnika Muhi}transa Suada Muhi}a.
GOSPODAR NAMJE[TAJA Sve do kraja pro{le godine Delta Real Estate bila je ve}inski vlasnik oba dru{tva nastala podjelom Standarda. Me|utim, prema zvani~nim podacima Registra vrijednosnih papira u martu 2012. godine kao ve}inski, 88,9 postotni vlasnik Standard Furniture Factory pojavljuje se firma sa Kipra, Olectar Impex Limited. U tom kontekstu valja spomenuti da je Kipar 20.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
29
Standard:TEKST osnova.qxd
19.12.2012
22:03
Page 30
MI[KOVI]EVA OPERACIJA “STANDARD” bio neka vrsta “operativne“ baze Mi{kovi}eve imperije, a da su mali dioni~ari Standarda u svom pismu upu}enom Kantonalnom tu`ila{tvu, dr`avnim i entitetskim policijskim institucijama naveli da je direktorica Amira Sipovi} podigla vi{emilionski kredit stavljaju}i pod hipoteku proizvodne pogone Standarda, a novac prebacila na neku offshore kompaniju na Kipru. Da li je novac preba~en na kompaniju Olectar Impex Limited koja je 2012. postala ve}inski vlasnik Standard Furniture Companyja, utvrdit }e istraga koja je u toku. Istovremeno, uposlenici Standarda, odnosno novonastale firme Standard Furniture Company, navode da je dio kreditnih sredstava utro{en na kupovinu kompanije Intal Bosna iz Ilija{a. Prema tvrdnji uposlenika, kompanija Intal Bosna preregistrovana je u kompaniju Drvoprodukt, a na mjesto direktora postavljena je k}erka Suada Muhi}a, Damira Muhi}. Navodno, Standard Furniture Factory finansirao je nabavku opreme i ma{ina Drvoprodukta, kompanije koja je postala poslovni partner i dobavlja~ Standard Furniture Companyja. “Mi smo kompanija koja mjese~no pravi promet od oko sedam, osam miliona maraka. Me|utim, da se ne bi dijelio profit i ispla}ivala dividenda malim dioni~arima, ve} godinama poslovanje je na nuli, a sav prihod se ‘reinvestira’ u nabavku opreme i ma{ina Drvoprodukta“, tvrdi na{ sagovornik koji je iz razumljivih razloga `elio ostati anoniman. Isti izvor nam je potvrdio da je prije pola godine Amra Sipovi} napustila mjesto v.d. direktora Standard Furniture Companyja, a na upra`njeno direktorsko mjesto usko~io je niko drugi do Muhi}ev sin Damir. “Suad Muhi} je predsjednik Nadzornog odbora Standard Furniture Companyja.
30
OD FAP-a DO FABRIKE Suad Muhi}, vlasnik Muhi}transa, ujedno je i predsjednik Nadzornog odbora Standard Furniture Factoryja
Sin Damir je direktor iste kompanije, k}erka Damira je direktorica Drvoprodukta, a supruga Munira Muhi} preuzela je kuhinju i menzu u Standardu“, ka`e na{ sagovornik navode}i da je na klju~na mjesta Suad Muhi} u protekle dvije godine doveo svoje ro|ake, bliske prijatelje i uposlenike iz svoje kompanije Muhi}trans. A da je Muhi} “preuzeo“ Standard Furniture Company, svjedo~i i dokument kiparske kompanije Olectar Ipex Limited koja je kao ve}inski vlasnik sva ovla{}enja za za zastupanje, odlu~ivanje i upravljanje Standardom prepisala Damiru Muhi}u, koji sam za sebe voli re}i kako pripada masonima. Istovremeno do{lo je i do
promjene predsjednika i ~lanova Nadzornog odbora Standard Furniture Companyja. Tako je prema posljednjoj registraciji predsjednik Nadzornog odbora Suad Muhi}, a ~lanovi su \or|ije Cerovi} i Dobrivoje Baljozovi}. Isti izvor tvrdi da }e proizvodni pogoni Standard Furniture Companyja u roku od godinu dana biti preseljeni u Ilija{, gdje }e nastaviti raditi tristotinjak od sada{njih 700 radnika, ali to je “mala“ cijena koja se mora platiti za osloba|anje zemlji{ta i objekata koji pripadaju Standard Nekretninama za ~ije kori{}enje Standard Furniture Factory Mi{kovi}evoj Delti pla}a najam od 180 hiljada maraka mjese~no!
SLOBODNA BOSNA I 20.12.2012.
Skandal:Skandal.qxd
19.12.2012
19:20
Page 20
SKANDAL NEDJELJE
Imamo loše vijesti: SDP-ova marketinška mafija
SDP BiH za svoju PR kampanju angažovao Nevena Kulenovića, protiv kojeg se mjesecima vodi istraga u Tužilaštvu u Mostaru SUMNJIVI SUMNJIVI POSLOVI POSLOVI VLASNIKA VLASNIKA AGENCIJE AGENCIJE SV-RSA SV-RSA
Neven Neven Kulenovi}, Kulenovi}, SDP-ov SDP-ov marketin{ki marketin{ki mag mag za za izborne izborne pobjede pobjede
Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MARIO ILI^I]
U
Izvje{taju o provedenim izbornim aktivnostima i rezultatima op{tinskih izbora u Bosni i Hercegovini 2012. godine, koji je objavila Socijaldemokratska partija BiH, navodi se, izme|u ostalog, kako su “svi utvr|eni zadaci iz plana iz domena odnosa s javno{}u realizirani od strane PR grupe i Press centra SDPBiH“. Kako pi{e u Izvje{taju, PR grupu koja je realizirala kampanju SDP-a pod sloganom Imamo dobre vijesti ~inili su Damir Ma{i}, Sa{a Magazinovi}, Jasenko Selimovi}, Ema Alagi}, Kemal Beganovi}, Neven Kulenovi}, Sanina Rizvanbegovi}, Samra Lu~kin, Faruk Bori}, Re{ad Dautefendi} i Dubravko Grubi{i}. “Podr{ku u zakupu medija imali smo od strane marketin{ke agencije SV-RSA, u kreativnom dijelu komunikacija od strane agencije Triptih, te u online kampanji od strane agencije HttPool“, navodi se u Izvje{taju SDP-a BiH. Dakle, jedan od klju~nih ljudi koji su pomogli ~lanovima SDP-a u realizaciji 20.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
predizbornih medijskih aktivnosti je Neven Kulenovi}, vlasnik pomenute marketin{ke agencije SV-RSA protiv kojeg, podsjetimo, Kantonalno tu`ila{tvo u Mostaru ve} mjesecima vodi istragu. Istraga se vodi na temelju izvje{taja dr`avne Agencije za istrage i za{titu SIPA o sumnjivim marketin{kim ugovorima koji su sklapani izme|u Eroneta i Kulenovi}eve agencije SV-RSA, te o tajnim bankovnim ra~unima u inozemstvu, a pored Kulenovi}a, predmet istrage mostarskog kantonalnog Tu`ila{tva su i poslovni aran`mani Stipe Prli}a i Zorana Bakule. Nije tajna da je Kulenovi} u vrlo bliskim odnosima sa rukovodstvom SDP-a, {to je njegovoj agenciji priskrbilo i brojne unosne poslove. Tako je aktuelni premijer Federacije BiH Nermin Nik{i}, prema tvrdnjama federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a, uslovio da se kampanja Kupujmo doma}e koja se najvi{e isplatila upravo marketin{kim agencijama i medijima, a najmanje proizvo|a~ima, vodi isklju~ivo preko Kulenovi}eve agencije SV-RSA. ^injenica da Kantonalno tu`ila{tvo Mostar vodi istragu protiv Nevena
Kulenovi}a nije nimalo pokolebala ~elnike SDP-a da anga`uju ovog “marketin{kog maga“ za potrebe realizacije njihove PR kampanje. Nakon {to je pokrenuta istraga, Stipe Prli} kao SDP-ov direktor nastavio je saradnju s Kulenovi}em, koji i dalje ima monopol na sve promotivne medijske kampanje HT-a Mostar. Kulenovi}a, ina~e, u istrazi koja se vodi protiv njega zastupaju advokati V asvija Vidovi} i D ragan Barbari}. Pored toga {to su za svoju kampanju anga`ovali Kulenovi}a, ni{ta manje skandalozna nije ni odluka rukovodstva SDP-a BiH da u svoj PR tim uvrste Faruka Bori}a, aktuelnog direktora Federalne novinske agencije FENA koja bi, bar deklarativno, trebala biti objektivan javni informativni servis oslobo|en strana~kih interesa. U praksi, me|utim, FENA je daleko od toga, a to najbolje znaju uposlenici ove agencije kojima je od dolaska Bori}a na direktorsko mjesto zabranjeno da objavljuju bilo kakve informacije koje prikazuju “aktivnosti“ Lagumd`ije i njegovih saradnika u negativnom svjetlu. 31
Oruzije:TEKST osnova.qxd
19.12.2012
21:56
Page 32
VA[AR ORU@JA GARY HYDE Mirni ~ovjek iz engleskog Yorkshirea presu|en je zbog ilegalnih tokova oru`ja u saradnji sa hrvatskim trgovcem Ivanom Perancem
Prije desetak dana u Engleskoj je na zatvorsku kaznu od sedam godina osuđen GARY HYDE (43) zbog ilegalne trgovine oružjem iz BiH; SB otkriva od koga je i kako Hyde kupovao viškove naoružanja, ko su njegovi hrvatski partneri i gdje su završili kalašnjikovi Oružanih snaga BiH
ZATVOR ZBOG BOSANSKIH KALA[NJIKOVA Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]
D
o prije desetak dana Gary Hyde bio je uzoran gra|anin engleskog Yorkshirea, dobar susjed i prijatelj. Rije~ju, ovaj je 43-godi{njak bio respektabilna figura u lokalnoj zajednici. Stoga je svima bilo nevjerovatno kada su ~uli vijest o presudi engleskog suda kojem se suprugu i ocu dvoje djece izri~e zatvorska kazna od sedam godina. Osu|en je zbog ilegalnog skladi{tenja i trgovine oru`ja, kala{njikova koje je sa svojim njema~kim i hrvatskim suradnicima kupovao prije desetak godina u Bosni i Hercegovini. Na ovaj na~in zaradio je oko {est miliona funti. Istraga protiv Hydea pokrenuta je 2006. godine jer je kontrola transporta i krajnjeg korisnika naoru`anja kupljenog u BiH bila vi{e nego sporna dok je u isto vrijeme Amnesty International upozoravao da je dio tog oru`ja, koje je preba~eno u Irak uz odobrenje ameri~ke vlade, zavr{io u rukama ira~kih pobunjenika. Britanska parlamentarna komisija utvrdila je da je Hydeova firma 2005. godine kupila u BiH 40.000 kala{njikova i prodala ih ira~kom minis32
tarstvu obrane. Kako je parlamentarna istraga utvrdila da postoji sumnja da su prekr{eni britanski zakoni, zastupnici su zatra`ili pokretanje sudske istrage jer tamo{nji trgovci oru`jem moraju imati posebne dozvole vlade, uz dodatne dozvole kada izvoze u zemlje poput Iraka. No u slu~aju prodaje kala{njikova iz BiH parlamentarna komisija nije prona{la niti jedan dokument u Foreign Officeu. U isto vrijeme Amnesty je utvrdio da je dio tog oru`ja zavr{io u krivim rukama, vrlo vjerovatno i na ulicama britanskih gradova {to je u kona~nici dovelo do hap{enja Hydea i osude na zatvorsku kaznu.
JEKYLL I HYDE Hyde je uhap{en krajem 2011. godine u ameri~koj saveznoj dr`avi Nevada nakon {to je za njim raspisana potjernica za {verc desetina hiljada kala{njikova koje je prodavao u Iraku, Libiji i Kinu. Jo{ tada su britanski mediji, a sve nakon izvje{taja organizacije Amnesty International, pisali kako je Hyde, uz pomo} svojih bliskih suradnika, Hrvata Ivana Peranca i Nijemca Karla Klebera, {vercovao vi{kove naoru`anja iz BiH u Irak. Hyde se specijalizirao za trgovanje kala{njikovima diljem svijeta te se povezao s Perancem koji je, u vrijeme
dok je jo{ uvijek postojalo Ministarstvo obrane Federacije BiH, izgradio odli~ne veze sa tada{njim ~elnicima ovog ministarstva. Hyde je, posredstvom Peranca, imao pravo prvenstva kada je u pitanju kupovina vi{kova naoru`anja i municije, posebno kada su u pitanju kala{njikovi. Istragu o Hydeovim poslovima britanske vlasti zapo~ele su nakon {to je 2006. godine Amnesty International u svom izvje{taju objavio da je Scout klju~na kompanija u prodaji oru`ja Iraku. U dijelovima tog izvje{taja navodi se da je od 31. jula 2004. do 30. juna 2005. Peranec posredovao u prodaji nekoliko stotina hiljada komada oru`ja izme|u tada{njeg Ministarstva obrane FBiH i brojnih kompanija koje su oru`je isporu~ivale Iraku, a sve uz dozvolu ameri~kog Ministarstva odbrane. Prema izvorima iz EUFOR-a i OESS-a, Scout je igrao klju~nu ulogu u prodaji oru`ja Iraku. Kasnijim je istragama ustanovljeno da je oru`je prevo`eno preko luke Plo~e i aerodroma u Tuzli, koji je bio pod kontrolom ameri~ke vojske. Njema~ka savezna policija tako je 2008. otvorila istragu protiv Klebera zbog ilegalne prodaje kala{njikova preko Hrvatske u Irak. Prema navodima Amnesty Internationala, posao je bio pod patronatom ameri~ke SLOBODNA BOSNA I 20.12.2012.
Oruzije:TEKST osnova.qxd
19.12.2012
21:56
Page 33
ENGLESKO-BALKANSKA VEZA
“Gary Hyde osu|en je u Engleskoj na sedam godina zatvora zbog {verca oru`ja; u BiH je istraga o ovom slu~aju jo{ uvijek u toku“
20.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
33
Oruzije:TEKST osnova.qxd
19.12.2012
21:56
Page 34
VA[AR ORU@JA vlade kojoj je odgovaralo da se oru`je, koje je stajalo u skladi{tima, upotrijebi u Iraku, gdje ga je trebala koristiti ira~ka vojska. No, ni tada ali ni danas se nije sa sigurno{}u utvrdilo da li su bosanski kala{njikovi uop}e stigli do onih kojima su bili namijenjeni, dakle, do ira~kih vojnika. “Koliko je nama poznato, Gary Hyde i njegovi suradnici bili su dio ugovornog lanca ameri~kog Ministarstva obrane za slanje oru`ja u Iraku i Afganistanu. Mi jo{ uvijek ne znamo {to se dogodilo na svim 70.000 kala{njikova uvezenih iz Bosne“, ka`e za Slobodnu Bosnu Oliver Sprague, {ef programa za oru`je Amnesty Internationala. “Ne znamo radi li se uop}e o ta~noj brojci od 70 hiljada kala{njikova jer su po{iljke bile vrlo neobi~ne i haoti~ne, a nisam siguran da je ispo{tovana sva procedura o kvaliteti provjera i zalihama. Mo`emo samo pretpostavljati da je zna~ajan dio ovog oru`ja poslan u Irak i Afganistan. Me|utim, veoma je zanimljiva jedna fusnota sa nedavnog su|enja Hydeu u kojoj se navodi kako lokalna policija tra`i dopu{tenje da se uni{ti 12 komada oru`ja iz njegovog skladi{ta Hydes. Mislimo da bi to moglo biti oru`je iz Bosne. Ina~e, zna se da je u BiH odgovorna kompanija za trgovanje oru`jem bila UNIS Promex, iako su zalihe nadzirale snage EUFOR-a.“
SKAUTIRANJE MINISTARSTVA OBRANE Izvoz oru`ja iz BiH u Irak po~eo je u prolje}e 2004. godine, nakon {to su SAD dopustile uvoz oru`ja za potrebe ira~kih vojnih i policijskih snaga. U aprilu 2004. godine na tenderu ameri~kog ministarstva odbrane objavljeno je kako je jedan od poslova, vrijedan 34 miliona dolara, pripao firmi Scout koja je kasnije iz BiH u Irak izvezla velike koli~ine raznog oru`ja. Samo u jednom navratu preko Scouta nominalno je u Irak izvezeno 37.000 kala{njikova, 2200 RPG-ova, 600 RPK strojnica i vi{e od 28 miliona okvira municije kalibra 7,62 mm. U tom razdoblju preko Scouta u Irak je otpremljeno vi{e od 200 hiljada kala{njikova. Sedamdeset posto po{iljki otpremljeno je preko aerodroma u Tuzli ili preko luke Plo~e. Me|utim, i tada i danas se smatra da dio toga oru`ja uop}e nije zavr{io u Iraku. Nakon nekoliko godina istrage Britanci su dokazali da je Hyde, koji je blisko sura|ivao sa Perancem, kala{njikove iz BiH koji su trebali biti isporu~eni Iraku, skladi{tio u ovoj zemlji, {to je najstro`ije zabranjeno. Zbog toga je za njim raspisana potjernica i zbog toga je, u kona~nici, nedavno i presu|en na sedam godina zatvora. No, firma s kojom je Hyde sura|ivao i dalje nesmetano posluje u BiH. Peranec se po~etkom ‘90-ih godina po~eo kretati u krugovima trgovaca oru`jem. Kako su pisali hrvatski mediji, Perancu se 34
K’O K’O MINA MINA
U U Hydeovom Hydeovom skladi{tu skladi{tu prona|eno prona|eno je je 12.000 12.000 kala{njikova kala{njikova iz iz BiH BiH
pripisuju i ~esti kontakti sa Senadom Pali}em, biv{im glavnim logisti~arom za nabavu oru`ja za potrebe Petog korpusa Armije BiH. Pali} je dio oru`ja nabavljao preko Peranca. Scout se kasnije pojavljuje kada Slobodan Te{i} i Dragan Kapetina, o ~ijim je poslovima SB pisala u nekoliko navrata i zbog kojih je smijenjen Milorad Bara{in, glavni tu`itelj Tu`iteljstva BiH, izvoz naoru`anja poku{ali maskirati skrivaju}i se upravo iza ove hrvatske firme. Zahvaljuju}i utjecajnim prijateljima u Ministarstvu odbrane, Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i Ministarstvu vanjskih poslova BiH, s kojima su posljednjih godina uspostavili bliske relacije, Te{i} i Kapetina su poku{ali isposl ovati dozvole za nastavak rada. Tako su od Ministarstva odbrane BiH tra`ili suglasnost za zamjenu naoru`anja tvrtki Scout, kako bi naknadno od zagreba~ke firme, preko njihovog poduze}a Bosniaspecexport, otkupili isto naoru`anje i kasnije ga prodali. Dodajmo tome da su Slobodan Te{i} i Ivan Peranec dugogodi{nji poslovni partneri i da su pojedini uposlenici Scouta kasnije po~eli raditi za Te{i}a. Me|u njima je svakako najva`niji Darko Kandi} iz Sarajeva, koji je postao jedan od najbli`ih Te{i}evih poslovnih suradnika, preko kojeg je trebala biti realizirana nabavka ve}e koli~ine
pi{tolja i municije, najvjerojatnije za dogovorenog kupca u Jemenu. Prema informacijama do kojih je ovih dana do{la Slobodna Bosna, Scout je u me|uvremenu izrastao u najve}eg kupca vi{kova naoru`anja u BiH i ima odli~ne veze sa Ministarstvom obrane BiH. Scout je nedavno potpisao aneks ugovora o produ`enju ovih poslova a veoma je indikativno da su predstavnici ove firme aneks ugovora “u ~etiri oka“ potpisali sa nedavno smijenjenim ministrom odbrane Muhamedom Ibrahimovi}em i njegovim najbli`im suradnicima.
SLOBODNA BOSNA I 20.12.2012.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
19.12.2012
21:37
Page 11
Jovanka:TEKST osnova.qxd
19.12.2012
21:45
Page 36
MEMOARI TITOVOG SAVJETNIKA /I/
BLAŽO MANDIĆ bio je više od četvrt vijeka Titov savjetnik. U knjizi “S Titom“, koju je upravo objavila beogradska izdavačka kuća “Dan Graf”, Mandić, kao jedan od najbližih saradnika i najpouzdanijih svjedoka, piše i o nepoznatim detaljima iz Titovog javnog, privatnog i ljubavnog života, a o braku sa Titom Mandiću je po prvi put govorila i njegova supruga Jovanka Broz; naš list donosi najzanimljivije detalje iz ove knjige
TITO JE VOLIO ŽENE VIŠE OD SULEJMANA VELIČANSTVENOG
Jovanka Broz: “Od Tita su me odvojili Stane Dolanc i general Nikola Ljubi~i} koji su me vidjeli kao prepreku u njihovom nastojanju da se domognu vlasti“ Priredila: MIRHA DEDI]
“Tito je volio `ene! I to su mu neki stavili na spisak ‘grijehova’. Bio je zgodan i privla~an mu{karac. I ostao je takav i u starosti, do kraja. Sje}am se na prijemu kod Tita (12. avgusta 1975.) udova ubijenog ~ileanskog predsjednika Salvadora Aljendea, Hortenzija, rekla je upravniku Briona Franji Radi{i}u da {armantnijeg ~ovjeka u `ivotu nije srela. Sa Titove strane, pak, te{ko da je mogla ostati nezapa`ena lijepa `ena. Imao je i dobro oko i nesporno osje}anje za ljepotu u svakom vidu njenog ispoljavanja. Ali i povisok kriterij kada je konkretno rije~ o `enama. Pamtim tako jednu epizodu u programu zvani~ne Titove posjete Francuskoj, u oktobru 1977. u rasko{nom Versajskom dvorcu prire|en je prijem za dvije hiljade zvanica. Prijemu je prethodila baletska predstava, ~iji su izvo|a~i kasnije Titu pojedina~no predstavljeni. ‘Toliko balerina, a ni jedne osobito zgodne’, rekao je po povratku u rezidenciju Tito. Ta je opska propra}ena sa smijehom…” Imao je Tito nekoliko jakih emotivnih veza. Prva njegova ljubav bila je Ruskinja Pelagija Bjelousova. Nije, valjda, imala ni punih {esnaest godina kad je u sibirskom 36
gradu Omsku srela Josipa Broza i ubrzo se, 1920., udala za njega. Zajedno su potom do{li u Jugoslaviju i zapo~eli `ivot u Velikom Trojstvu, u Hrvatskoj, gdje se Josip Broz zaposlio u jednom mlinu kao ma{inista. Od ~etvoro djece koje su izrodili za kratko vrijeme, u `ivotu je ostao samo sin @arko. Po natpisima na nadgrobnim spomenicima vidi se koliko su otac i majka njihovom smr}u bili potreseni. @ivot supru`nika, sticajem okolnosti, krenuo je razdvojenim putevima. Kad je Josip Broz 1928. godine osu|en na pet godina robije i ubrzo oti{ao na izdr`avanje kazne, Pelagija se sa sinom @arkom, vjerovatno egzistencijalno neobezbije|ena, vratila u Rusiju. Nakon izlaska iz zatvora (1934.) i Tito }e se ubrzo na}i u Moskvi. U januaru 1935. Centralni komitet KPJ odlu~io je da ga uputi na rad u Komiternu, odnosno u Balkanski zemaljski sekretarijat, kao referenta za rad po pitanjima KPJ. Tito je o~ekivao da }e to biti prilika da obnovi odnose sa suprugom. Tri mjeseca je ~ekao na poruku koju nije dobio.
Najve}e razo~arenje za njega bilo je saznanje da Pelagija nije bila bri`na majka. Izgredi i nedoli~no pona{anje @arka, smje{tenog u nekom domu za djecu inostranih partijskih funkcionera, bili su razlog za veliku brigu. Slijede}a `ena s kojom se Tito zbli`io po povratku u Jugoslaviju bila je ozbiljna i karakterna aktivistkinja Herta Has, zgodna studentkinja Vi{e komercijane {kole. Poznanstvo je zapo~elo u Parizu, gdje je doputovala kao kurirka sa partijskom po{tom. Rat i okupacija doveli su do njihovog razdvajanja. Tito, za kojim je tragala usta{ka policija, morao je da napusti Zagreb, upravo je u vrijeme kada je Herta bila pred poro|ajem…” “Jovanka Budisavljevi} je svakako u Titovom privatnom `ivotu najva`nije poglavlje. I vremenski najdu`e i osje}ajno najdublje. Emotivno, sa njegove strane, najdublje samim faktom {to je Jovanka od njega bila mla|a trideset i dvije godine.” Bla`o Mandi} u svojoj knjizi pi{e i o jednoj od najve}ih misterija Titovog `ivota: kako je partizanka Jovanka Budisavljevi} postala drugarica Broz. SLOBODNA BOSNA I 20.12.2012.
Jovanka:TEKST osnova.qxd
19.12.2012
21:45
Page 37
BLA@O MANDI] OTKRIVA TAJNE BRA^NOG PARA BROZ
PRVA PRVA ISPOVIJEST ISPOVIJEST JOVANKE JOVANKE BROZ BROZ
“Brak “Brak izme|u izme|u Tita Tita ii mene mene do do sredine sredine sedamdesetih sedamdesetih bio bio je je skladan, skladan, harmoni~an. harmoni~an. Sve Sve dok dok se se uu na{ na{ zajedni~ki zajedni~ki `ivot `ivot nisu nisu umije{ali umije{ali oni oni kojima kojima sam sam zasmetala zasmetala uu njihovim njihovim vlastoljubivim vlastoljubivim ambicijama.“ ambicijama.“
20.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
37
Jovanka:TEKST osnova.qxd
19.12.2012
21:46
Page 38
MEMOARI TITOVOG SAVJETNIKA /I/
“Jovanka je takozvanom ‘prekomandom’ do{la u privatnu Titovu rezidenciju, ne znaju}i ni kako }e izgledati to njeno novo radno mjesto. Malo-pomalo sama ga je oblikovala, uvi|aju}i potrebu da se u ku}i uvede red, u vrijeme kad se jo{ uvijek odr`avao partizanski na~in `ivljenja i stanovanja. Svejedno {to ni sama u tome naumu nije imala iskustva.
TE[KE TE[KE OPTU@BE OPTU@BE PROTIV PROTIV JOVANKE JOVANKE Pod Pod optu`bom optu`bom da da je je htjela htjela da da preuzme preuzme vlast vlast Dolanc Dolanc ii Ljubi~i} Ljubi~i} su su je je razdvojili razdvojili od od Tita Tita
PREKOMANDA ZA JOVANKU Ne ra~unaju}i ‘uvertiru’, Titov i Jovankin brak trajao je bezmalo tri decenije. A kako je do{lo do pribli`avanja me|u njima i na kraju do braka, o tome mi je Jovanka jednom prilikom pri~ala ispovjednim tonom. U ku}u, u U`i~ku 15, u kojoj je Tito `ivio, do{la je iz Komande Armije u Ni{u. Nije ta~no ni znala kakav je posao ~eka. U toku rata bila je najprije u VI li~koj diviziji, pa potom na du`nosti komesara bolnice Prvog proleterskog korpusa. Valjda zbog toga }e je neki na samom po~etku vidjeti na
JOVANKA GLAVNI KADROVIK: Jovanka se brinula za Titovu sigurnost u prvom redu, a on joj je pravio ustupke i dozvolio da se brine o kadrovskim rješenjima u rezidenciji i Kabinetu, uključujući i neke čelne ljude radnom mjestu ‘higijeni~arke’, ~ime je malo bila i zbunjena. Pa, ona je ve}, sa priznatim ratnim zaslugama, dospjela i do respektabilnog ~ina. Protivljenja, ipak, nije moglo biti. Jer, radilo se o slu`bi kod li~nosti koja je bila idol svakom borcu Narodnooslobila~kog rata. Ubrzo je zaklju~ila da se od nje, u prvom redu, o~ekuje uvo|enje reda u Titovom domu. I kao dobra doma}ica tome se savjesno predala. Spisak obaveza se, po nalogu onih koji su o tome brinuli, postepeno pove}avao. I Jovanka zapo~inje pri~u: ‘Jednog dana dok
sam po zadatku, u jednoj kancelariji koja mi je dodijeljena, sre|ivala Titovu li~nu dokumentaciju, njegove paso{e sa raznim pseudonimima, sa~uvane fotografije, i ostalo, u{ao je Mar{al. U nevelikom prostoru ispred moga stola {etao je i po~eo da govori. Ali, sve u nekim aluzijama koje nisam mogla da razumijem, pa sam onako naivno priupitala o ~emu se radi, {ta zapravo `eli? Umjesto odgovora nastavio je da govori kako je njegov `ivot bio te`ak, ispunjen stresovima, li~nim gubicima, svakojakim privatnim neda}ama. ‘I osje}am’ — kazao je bez daljeg okoli{anja —
‘da bih s tobom, najzad, osigurao spokojstvo i sre}u.’ Treba li da ka`em koliko sam bila iznena|ena i zbunjena? Pa, ja sam bila djevojka iz sredine sa patrijarhalnim nazorima. Za mene je, najprije, razlika u godinama isklju~ivala i pomisao na takvu vezu. Osim toga, bila sam - ne}e biti neskromno da to ka`em - dopadljive spolja{nosti i imala sam vi{e udvara~a. I sada, odjednom - pravi {ok! Ne znam vi{e {ta mi je sve u tim trenucima prolazilo kroz glavu. Ali, ne, ne! Nisam se ja brzo s tim pomirila i lako predala. Potrajalo je to. No, blizina i vrijeme, a svakako i moja op~injenost njegovom li~no{}u u~inili su svoje. I poslije nekog vremena zapo~ela je ta na{a veza...” “A govorilo se da je ‘provodad`ija’ bio Ivan Stevo Kraja~i}?“ — upitao sam Jovanku. “Glupost i neistina! Pa mene je Tito predstavio Kraja~i}u, kad je jedanput kod nas bio gost na ru~ku, nakon {to smo mi ve} podu`e bili zajed-
LIJEPE @ENE BILE SU TITOVA NAJVE]A SLABOST Josip Broz Tito u dru{tvu Sofie Loren i Elizabeth Taylor
38
SLOBODNA BOSNA I 20.12.2012.
Jovanka:TEKST osnova.qxd
19.12.2012
21:46
Page 39
BLA@O MANDI] OTKRIVA TAJNE BRA^NOG PARA BROZ @IVOT PORED TITA
Jovanka Broz je bila duboko nesretna “Na kraju, moglo bi se postaviti i ovakvo pitanje: Ima li igdje, u arhivama, ijednog traga da je o Titu neka od njegovih `ena izgovorila ne{to lo{e? Meni nije poznato. Herta Has imala je najvi{e razloga da bude povrije|ena. Lako je zamisliti kako se osje}ala kad je, do{av{i na slobodnu teritoriju 1943., saznala da je njeno mjesto, uz oca njenog djeteta, zauzela druga `ena. Pa ipak, to njeno razo~aranje nikad se nije oglasilo. Kao {to je ve} re~eno, i 60 godina docnije samo se lijepim rije~ima prisje}ala vremena provedenog sa Josipom Brozom. Isti slu~aj je i sa Jovankom Broz. Nezavisno od toga koliko je i njene krivice moglo biti u sumornom epilogu njihovog zajedni~kog `ivota, i Jovanka je imala razloga za prijekore svome suprugu. Pogotovo nakon svega {to je do`ivjela kad njega vi{e nije bilo me|u `ivima. Ali, nijed-
nom ru`nom rije~ju, sa njene strane, nije osjen~ena njihova dugogodi{nja bra~na veza. Nije, dakle, u tom pogledu bilo razlika izme|u Herte i Jovanke. Ali, u drugome - jeste! Poslije Drugog svjetskog rata, Herta je ostvarila svoju karijeru, zaposlila se, udala i osnovala porodicu. I po svemu {to se zna, dobrim smislom i zadovoljstvom je ispunila svoj `ivot. Istovremeno u zna~ajnoj se poziciji i misiji na{la i Jovanka Broz kao `ivotna saputnica jednog od najve}ih dr`avnika 20. vijeka. Ipak, iz razmi{ljanja o Jovanki Broz, jednu misao ve} odavno ne mogu da odstranim. Svojedobno su mnogi, naro~ito iz `enskog dijela populacije, smatrali da je ro|ena pod sre}nom zvijezdom. Ali, uzev{i sve u svemu, usu|ujem se re}i da sudbina Jovanki nije odve} bila naklonjena.
NEUSPJELO NEUSPJELO POMIRENJE POMIRENJE
Tito Tito je je `elio `elio da da prevazi|e prevazi|e razmirice razmirice uu braku, braku, ali ali je je Jovanka Jovanka to to odbila odbila
no. Sva{ta se pri~alo i pri~a. Me|u ostalim, eto, i to.“ “Da li ste se docnije ikada pokajali?“ “Ne, nikada! Razlika jeste bila velika, trideset i dvije godine. Ali, ja tu razliku nisam osje}ala. Tito je bio pun energije, vitalan...“ “Do ve}eg pribli`avanja me|u nama“ nastavila je svoju pri~u Jovanka Broz — “do{lo je u vrijeme prve operacije kojoj je Tito, zbog bruha, bio podvrgnut 1947. na Brdu kod Kranja. Ta operacija nije pro{la lako i jednostavno; u jednom trenutku do{lo je i do ozbiljnih komplikacija. Ja sam tih dana bila stalno uz njega. Kad je po~eo da se oporavlja, da bih mu vrijeme skratila, ~itala sam mu na{e najljep{e epske pjesme. Dosta sam ih i napamet znala. A onda sam 20.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
mu recitovala stihove Alekse [anti}a, Branka Radi~evi}a... Njemu je to bilo nepoznato. Ponikao je i rastao u drugoj sredini. Potom se rano otisnuo u svijet, najprije u bli`e evropske zemlje, da bi kasnije kao ranjenik i zarobljenik dospio u Rusiju i sticajem okolnosti tamo du`e ostao. Uglavnom, to na{e naslje|e mnogo mu se dopalo. Imala sam utisak da u`iva slu{aju}i me.“ Tri godine docnije, kad je Tito, 1951., po drugi put podvrgnut operativnom zahvatu, zbog upaljene `u~ne kese, Jovanka je tako|e stalno bila uz njega. Ovoga puta vidljivije i pred o~ima javnosti. Nedugo potom (aprila 1952.) ozvani~en je brak. “Tito i Vi u mnogo ~emu ste kao li~nosti bili razli~iti: porijeklom, godinama, `ivot-
nim putem, obrazovanjem... Je li lako do{lo do uskla|ivanja naravi i navika?“ — upitao sam Jovanku Broz. “Nikakvih smetnji u tom pogledu nije bilo. Naprotiv! Na dobar na~in mi smo se pratili, posebno kad je rije~ o slobodnom vremenu: Tito igra bilijar; nau~im to i ja uz njega. On ide u lov, odli~an je strelac, ali i ja sam u ratu nau~ila da pucam. Odlazimo u ribolov; mene odlikuje ve}e strpljenje. Plivamo zajedno; ja bolje od njega. On sa vrlo razvijenim osje}anjem za muziku; ja bez sluha. O politici da se i ne govori: on tako nadmo}an, ali ni ja nisam bila apoliti~na. Eto — zaklju~ila je Jovanka — ja vam saop{tih dio svoje intime.“ A onda je, vra}aju}i se na ve} kazano u po~etku, naglasila: “Brak izme|u Tita i mene do sredine sedamdesetih bio je skladan, harmoni~an. Sve dok se u na{ zajedni~ki `ivot nisu umije{ali oni kojima sam zasmetala u njihovim vlastoljubivim ambicijama.“
JOVANKA JE BRINULA ZA BEZBJEDNOST JOSIPA BROZA “Nesporno je da Jovanka nije bila samo supruga Tita i doma}ica u ku}i, nego i va`an oslonac u njegovim zvani~nim aktivnostima. Naro~ito kad se radilo o posjetama stranih dr`avnika i obezbje|ivanju uslova za njihov ugodan boravak. Posebno je brinula o osoblju u rezidencijama i objektima reprezentacije. Jednom prilikom ~uo sam od nje ta~nu opasku da je ugodan smje{taj stranog gosta ve} pola obavljenog posla. U tome je ona bila perfekcionist. Neki od stranih suverena, me|u kojima, recimo, etiopski car Haile Selasije, izra`avali su `elju da im Jovanka, po mogu}nosti, opremi i po{alje ekipu nalik onoj koja ih je opslu`ivala. Da se i ne govori o brizi za jelovnike, sa vo|enjem ra~una o obi~ajima i ukusima u podnebljima iz kojih su dr`avnici dolazili. Tokom posjeta stranim zemljama, Jovanka je bila zaokupljena brigom za svoga supruga, za obezbje|ivanje potrebnih uslova za njegove obaveze i nastupe, i sigurnost u prvom redu. Dok je predsjednik sa svojim saradnicima vodio razgovore sa doma}im zvani~nicima, ona je, u okviru posebnog programa, nastojala da udovolji svim tra`enjima. Posje}ivala je odgovaraju}e institucije, socijalne, prosvjetne i humanitarne prije svega. Ponegdje je imala razgovore i u rukovodstvima `enskih organizacija. Prihvatala je i molbe za intervjue, i dobro se snalazila. Odgovarala je koji put i na politi~ka pitanja, pa`ljivo se ~uvaju}i da ne ulazi u politiku. U posljednje vrijeme sve je ~e{}e prisustvovala i razgovorima predsjednika sa dru{tveno-politi~kim aktivima. Ponekad bi se na Jovankine upadice u pojedinim raz- 39
Jovanka:TEKST osnova.qxd
19.12.2012
21:46
Page 40
MEMOARI TITOVOG SAVJETNIKA /I/ govorima, bilo da su opravdane ili ne, Tito ljutito obrecnuo. Ono {to ostaje izvan svake sumnje jeste da Jovanka na Titove politi~ke odluke nije uticala. Nije to ona ni mogla, a istini za volju — ni poku{avala. Ono u ~emu joj je ponekad pravio ustupke, radi mira u ku}i, bila su pojedina kadrovska rje{enja u rezidenciji, pa i Kabinetu, uklju~uju}i i neke ~elne ljude. Bila je osjetljiva na prigovore na njen ra~un. Lako bi se na{la povrije|ena, ponekad s razlogom, ~e{}e bez opravdanog osnova. I nije bila sklona zaboravu i pra{tanju. U dva-tri slu~aja, najmanje, Tito nije smio popustiti. Ostao je tome nepo`eljan trag, i za njega koliko i za Jovanku. Njen odnos prama meni bio je korektan. U rad Slu`be za {tampu, kao ni drugih slu`bi, ona se nije mije{ala. Glavni Jovankin ‘partner’ u Kabinetu, saglasno njenim obavezama i ovla{}enjima, bio je Protokol, zajedno sa onima koji su se direktno starali o reprezentativnim objektima. Jovankini razgovori, uglavnom telefonski, i prete`no sa {efom Protokola, ili iznimno njegovim zamjenikom, obi~no sa puno zahtjeva i primjedaba, nisu bili laki. Ponekad su trajali po sat i vi{e. Zaokupljenost Jovankina kvalifikacijama osoblja u rezidenciji i reprezentativnim objektima prevazilazila je ~esto okvire neophodne brige. Naro~ito u vrijeme kad je do{lo do problema u ku}i i razmirica u braku. U atmosferi, dakle, njenih pove}anih nervnih tenzija i rastu}e sumnji~avosti. Organizovala je duga testiranja ljudi, sa nepotrebnim cjepidla~enjima, iscrpljuju}i i sebe i one koji su joj u tome pomagali. [to je bilo jo{ gore, ispostavljalo se da nezadovoljstvo ljudima na nekim radnim mjestima nije bilo opravdano, pa i slu~ajeva da boljeg
^ETVRT VIJEKA S TITOM Bla`o Mandi} bio je Titov savjetnik vi{e od dvadeset i pet godina
zamijeni slabiji. Proma{aja u Jovankinim procjenama nesumnjivo je bilo. Tako }e se i desiti da su upravo neki koje je ona svojevremeno favorizovala poslije Titove smrti brzo skinuli maske i prema njoj pokazali svoje ru`no ljudsko lice. U gledanjima na brak, kao instituciju Tito je bio vi{e tradicionalist nego ~ovjek liberalnih shvatanja. “Ako ve} u braku ne ide kako treba“ — govorio je — “tra`i, brate, bolje rje{enje; ima{ {irok izbor.“ Nije svima ta kritika bila po volji. Neki su se {eretski pozivali na Marksa, koji je negdje napisao da protiv preljube, kao ni protiv smrti podjednako — lijeka nema.
TITOVA USAMLJENOST Titova usamljenost poja~ana je raskolom u braku. Poku{aji da se Titu sa raznih strana pri|e bli`e i da mu se u informacijama ponudi {to vi{e svoje ‘istine’ bili
NEMILOST PRVI TITOVIH SARADNIKA Nakon Titove smrti Jovanku su na ulici izbacili ljudi koje je ona svojevremeno favorizovala 40
su sve vidljiviji. Naravno da izvan toga nije mogla ostati ni Jovanka Broz. Uplitanje spolja u `ivot supru`nika Broz bila je gola ~injenica. Svaka naklonost predsjednikove supruge prema odre|enoj li~nosti nije dobro vi|ena. Nije isklju~eno da je Jovanka prema pojedincima pretjerivala i bila netakti~na. Uglavnom, uslijedilo je programiranje prijema i gotovo svih predsjednikovih obaveza izvan Beograda. Sve su du`i bili njegovi boravci u raznim rezidencijama. Istovremeno se vodilo ra~una da mu se slobodno vrijeme ne~im ugodnim ispuni, lovom ili nekim kulturno-umjetni~kim programom. Nije se me|utim sticao utisak da je to doprinosilo Titovom boljem raspolo`enju. Tih su dana bili du`i intervali njegove zami{ljenosti i odsutnosti. Tito nije pomi{ljao na razvod, na {ta su ga neki poku{avali navesti. Ne bi se moglo re}i da je Jovanka Broz u situacijama u kakvim se nalazio Tito, imala za njega dovoljno razumijevanja i strpljenja. U osje}anjima povrije|enosti dominirala je njena nepopustljivost. Titu je, ~ini se, bilo stalo da se poreme}enost u njihovom odnosima prevazi|e. I sa svoje strane je nastojao da do toga do|e. Jovanka nije bila spremna da na njegovo volju pomiriteljski odgovori. Iz Kara|or|eva, gdje je ve} neko vrijeme boravio, Tito je jednog dana, krajem novembra 1979. godine, bez konkretne zvani~ne obaveze neo~ekivano do{ao u Beograd. Tito se kratko zadr`ao u kabinetu i oti{ao u obli`nju zgradu u kojoj je tako|e imao radnu prostoriju, danas je to Ku}a cve}a. Tamo je bio postavljen sto sa priborom za dvoje. Nije bilo dvojbe da je inicijatva za zajedni~ku ve~eru bila Titova. Pogotovo {to su poru~ena jela za koje se znalo da ih je Jovanka volila. Na stolu uz cvje}e nalazio se i jedan paketi}, o~igledno poklon. Ali po~etak ve~ere stalno se odlagao. Čekalo se, ~ekalo…U neko ve} poodmaklo doba, Tito je zatra`io da ga samog poslu`e. Kada je sve to pro{lo i kada Tita vi{e nije bilo, u jednom telefonskom razgovoru, po njenom pozivu, Jovanka mi se po`alila: “Mene su optu`ili da sam htjela vlast. Kakvu crnu vlast sam ja htjela. Ja sam samo vi|ena kao prepreka dvojici ljudi koji su nastojali da se domognu vlasti, jedan uz podr{ku partije, drugi uz pomo} Armije.” Jasno je bilo da misli na Staneta Dolanca i Nikolu Ljubi~i}a. Pomenula je jo{ jednog generala koji joj je, uz istu optu`bu, ‘pomenuo’ srpsku majku. “Na{ brak je bio harmoni~an, sve dok se lopu`e nisu umije{ale”, doslovno je rekla. Jedno ostaje nesporno, na~in na koji je poslije Titove smrti izba~ena iz rezidencije bio je grub i sramotan ~in. (Nastavlja se) SLOBODNA BOSNA I 20.12.2012.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
19.12.2012
21:37
Page 13
EUROPA:EUROPA.qxd
19.12.2012
15:44
Page 42
EVROPA, ODMAH U 2013. Prema prijedlogu Naše stranke, g JEDINSTVEN EU da navedu svoje višestruke ident MEHANIZAM ZA Prema pro{losedmi~nom dogovoru ~elnika EU-a, naredna godina donosi produbljivanje integracija u eurozoni uspostavom jedinstvenog mehanizma za rje{avanje bankarskih kriza, {to je drugi stup bankovne unije. Predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso najavio je da }e tokom sljede}e godine Komisija predstaviti prijedlog mehanizma za rje{avanje bankarskih kriza, koji }e omogu}iti odvajanje zdravih dijelova banke od rizi~nih investicija. Kako je Barroso izjavio za novinare, Komisija }e 2013. predlo`iti jedinstveni mehanizam za rje{avanje bankarskih kriza. ”To }e biti sljede}i va`an stup na{e bankovne unije i to }e zna~iti da porezni obveznici ne}e morati ubudu}e pla}ati ra~une, nego }e finansijski sektor pla}ati rje{avanje svojih problema”, rekao je Barroso. Prema najavama zvani~nika, posao na uspostavi jedinstvenog mehanizma za rje{avanje bankarskih kriza trebao biti gotov do kraja mandata sada{njeg saziva Evropskog parlamenta, do prolje}a 2014.
Foto: Mario Ili~i}
BANKARSKE KRIZE
FRANCUSKA DOBILA SPOR PROTIV EU PARLAMENTA Francuska je na Evropskom sudu pro{le sedmice dobila spor protiv Evropskog parlamenta. Sud je, naime, presudio da je EP prekr{io temeljne ugovore EU-a smanjivanjem broja sjednica odr`anih u Strasbourgu sa 12 na 11, radi u{tede bar malog dijela od ukupno vi{e od 150 miliona eura koliko se godi{nje tro{i na seljenje parlamentaraca i njihovog osoblja iz Brisela u Strasbourg. Francuska je prijavila Parlament Evropskom sudu koji je ustvrdio da takvo spajanje sjednica “ne udovoljava zahtjevima koji proizlaze iz ugovora”, a koji se odnose na sjedi{ta evropskih institucija, a odluka Suda je bila i o~ekivana. Iako je, zbog tro{kova odr`avanja, me|u europarlamentarcima
42
U vrijeme kada istraživanja javnog mnijenja pokazuju da će se veliki broj građana BiH na popisu vezati isključivo za pripadnost BiH, Naša stranka izlazi sa prijedlogom koji bi im to pravo uskratio na popisu naredne godine
S
a zbrkom koja je nastala tokom pro{losedmi~ne posjete Pietera Everaersa, direktora u Uredu za statistiku Evropske komisije EUROSTAT-a, ponovo je otvoreno pitanje spremnosti BiH za odr`avanje popisa stanovni{tva planiranog za april 2013. godine. Podsjetimo da o prolongiranju odr`avanja popisa u BiH, {to je, ina~e, jedan od va`nih uvjeta iz Sporazuma
o stabilizaciji i pridru`ivanju, u kona~nici odluku donosi Vije}e ministra BiH koje je du`no da u tom slu~aju donese promjene u zakonu. Ranije smo pisali o tome kako je Zakon o popisu, na jedvite jade i uz veliko ka{njenje, usvojen po~etkom godine. Nedugo potom na njega je reagiralo desetak nevladinih organizacija, okupljenih u Inicijativu za slobodu izja{njavanja, upozoSLOBODNA BOSNA I 20.12.2012.
EUROPA:EUROPA.qxd
19.12.2012
15:45
Page 43
građani BiH ostaju uskraćeni ntitete objektivna kategorija. Izjedna~avati dr`avljanstvo i nacionalnost imalo bi smisla u
PRIJEDLOG KAKAV NE TREBA PRIMJENITI U BiH: Izjednačavati državljanstvo i nacionalnost imalo bi smisla u razvijenim demokratijama, u kojima su društva definirana kao politička zajednica koja uključuje sve građane i ne diskriminira ih po bilo kojoj osnovi, gdje članstvo u toj zajednici jeste jednako posjedovanju državljanstva U IME, A NA [TETU GRA\ANA BiH Prema prijedlogu Na{e stranke, bh. gra|ani bi svoje vi{estruke identitete sveli isklju~ivo na etni~ke, na pripadnost samo jednom od tri konstitutivna naroda ili nekoj od manjina u BiH
ravaju}i da tri pitanja (23, 24, 25) dovode u pitanje slobodu izra`avanja. Sada, da stvari budu jo{ gore, imamo situaciju da iz stranke koje se jo{ definira kao gra|anska sti`e inicijativa koja tako|er ograni~ava slobodu izra`avanja. Pozivaju}i se na standarde prakti~no neprimjenjive kod nas i ignoriraju}i specifi~nosti BiH, Na{a stranka je nedavno iza{la za zahtjevom da se iz pitanja 24 isklju~i izja{njavanje po nacionalnoj osnovi. S ovakvim prijedlogom gra|ani bi svoje vi{estruke identitete (prirodne u dr`avama kao {to je BiH) sveli isklju~ivo na etni~ke - pripadnost samo jednom od tri konstitutivna naroda ili nekoj od priznatih manjina u BiH. Pri tome su potpuno ignorirali ~injenicu da je pitanje pripadnosti odre|enoj grupi ili zajednici, pogotovo kada su u pitanju nacije, narodi i etni~ke grupe, subjektivno osje}anje, a ne 20.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
razvijenim demokratijama, u kojima su dru{tva definirana kao politi~ka zajednica koja uklju~uje sve gra|ane i ne diskriminira ih po bilo kojoj osnovi, gdje ~lanstvo u toj zajednici jeste jednako posjedovanju dr`avljanstva. U velikom broju dru{tava to, ipak, nije slu~aj, i zna~enje pojmova “nacionalnost” i “etnicitet”, ako su ikako u opticaju ovi termini, specifi~no je i odre|eno jedinstvenim politi~kim i dru{tvenim razvojem. Prijedlog poput ovog koji je stigao iz Na{e stranke (ova sporna izmjena, ina~e, tra`i i promjenu ~lana 8 Zakona o popisu) jednostavno oduzima pravo gra|anima BiH da se izjasne kako `ele i da navedu i svoje vi{estruke identitete. Zaista je te{ko objasniti da takav prijedlog dolazi upravo od onih koji se deklari{u kao branitelji gra|anskih interesa u BiH. (D. Savi})
dosta zagovornika ideje da se sjednice tog tijela odr`avaju samo u Briselu, francuski zastupnici smatraju da je visina tro{kova namjerno prenapuhana te nagla{avaju vrijednost Strasbourga kao simbola poslijeratnog francuskonjema~kog pomirenja.
PORTAL O ZNANJIMA I VJE[TINAMA KOJI NEDOSTAJU U EU EU Skills Panorama, (http://euskillspanorama.ec.europa.eu/) novi je portal, pokrenut od strane EK o znanjima i vje{tinama koje }e u sljede}ih nekoliko godina nedostajati na tr`i{tu rada EU-a. Prva verzija sajta namijenjena je politi~arima, istra`iva~ima i slu`bama za zapo{ljavanje. I pored visoke stope nezaposlenosti, EU ima i oko dva miliona slobodnih radnih mjesta. Prema prognozama ovog portala, broj radnih mjesta koja zahtijevaju ni`i nivo obrazovanja smanjit }e se do 2020. za 20 posto, u ve}ini ~lanica, osim u Letoniji, Danskoj, Litvaniji i [vedskoj. S druge strane, broj radnih mjesta koja zahtijevaju visoko obrazovanje }e rasti za 20 posto u EU. Prema listi najtra`enijih zanimanja, “najbolji dani” u narednoj godini o~ekuju programere.
EVROPSKI PATENTNI SISTEM Nakon glasanja u Evropskom parlamentu i Vije}e je dalo zeleno svjetlo za stvaranje jedinstvenog patenta za za{titu u Evropi, o kojoj se pregovaralo vi{e od 30 godina. Jedinstveni patent vrijedit }e u svim zemljama ~lanicama a mo}i }e ga se dobiti ispunjavanjem jednostavnog zahtjeva evropskom patentnom uredu (EPO) sa sjedi{tem u Münchenu, a zahtjevi }e se obra|ivati na jednom od tri radna jezika EU: engleski, francuski ili njema~ki. Ovaj sistem }e biti mnogo jednostavniji i jeftiniji od postoje}eg tako da }e jedinstveni patent smanjiti tro{kove za dobivanje za{tite patenata u EU za do 80%. Uspostavit }e se jedinstveni pravni sistem za rje{avanje svih slu~ajeva vezanih uz patente.
43
BIZNIS:BIZNIS.qxd
19.12.2012
21:50
Page 44
BUSINESS
Priredio: ASIM METILJEVI]
Sindikat Aluminija pisao FERK-u Pad stranih investicija u cijeloj regiji Cangiz Insaat gradi i tre}u dionicu autoputa Visoka nezaposlenost u dr`avama Balkana
UPOZORENJE UPOZORENJE SINDIKATA SINDIKATA
Aluminijski Aluminijski kombinat kombinat ne ne mo`e mo`e podnjeti podnjeti teret teret novog novog poskupljenja poskupljenja elektri~ne elektri~ne energije energije
Zašto FERK šuti o preprodaji struje Predsjedni{tvo Nezavisnog sindikata zaposlenika Aluminijskog kombinata Mostar uputilo je protestno pismo ~lanovima Regulatorne komisije za elektri~nu energiju u FBiH u povodu, kako navode, “bo`i}ne ~estitke u vidu poskupljenja struje”. Sindikat Aluminijskog kombinata, aludiraju}i na mutni poslovni aran`man s preprodajom struje uz posredovanje beogradske firme Rudnap, pozvao je FERK da objasni “kako to da Elektroprivreda BiH ve} godinama izvozi vi{ak struje da bi tu istu struju Elektroprivreda HZHB morala kupovati od preprodava~a pla}aju}i silne mar`e i cijenu prijenosa, da bi onda tu istu struju nama prodala po znatno ve}oj cijeni nego {to bi nas ko{tala da je kupljena izravno od Elektroprivrede BiH!?” Sindikat podsje}a i na zaklju~ak Parlamenta Federacije BiH iz 2009. godine prema kojem se ne mo`e izvoziti struja dok se ne podmire potrebe u Federaciji kao i na ~injenicu da “svako poskupljenje struje dovodi do lan~anog poskupljenja svega ostalog”. U pismu se konstatira i da svaka politi~ka stranka na vlasti doprinosi pove}anju broja radnika Elektroprivrede HZHB dovode}i svoje strana~ke poslu{nike. 44
“Sad je ve} ustaljena pri~a svakog ponedjeljka me|u radnicima Elektroprivrede o broju onih koji su tog jutra samo osvanuli na poslu, bez stvarne potrebe i bez natje~aja. Mo`e li biti, gospodo, da vi ni toga niste svjesni? Nije bez razloga formirano Vije}e uposlenika Elektroprivrede HZHB. Vide i oni da ih stranke na vlasti polako, ali sigurno vode u propast”, isti~e se u protestnom pismu Nezavisnog sindikata. Po~etkom decembra ove godine, Javno poduze}e Elektroprivreda HZHB najavilo je kako }e idu}e godine podnijeti FERK-u zahtjev za pokretanje novog tarifnog postupka. Uz najavu zahtjeva za pove}anje cijena elektri~ne energije, uprava Elektroprivrede HZHB otkrila je kako je Aluminij tom poduze}u du`an 32 milijuna konvertibilnih maraka za utro{enu elektri~nu energiju i da su dva preduze}a postigla usmeni dogovor o otplati dijela navedenog duga. Ni s postoje}om cijenom elektri~ne energije, Aluminij ne mo`e rentabilno poslovati a svako novo poskupljenje struje odvelo bi mostarski kolektiv u milionske gubitke.
Najveći pad stranih investicija u BiH Sve dr`ave nastale raspadom biv{e Jugoslavije suo~avaju se s padom priliva stranih investicija, koji je osobito izra`en tokom posljednje dvije godine. U Sloveniji i Hrvatskoj, koje su ina~e privukle najvi{e stranih investicija do sada, pad iznosi skoro 50 posto, u Crnoj Gori strane investicije su pale za oko 30 posto, u Srbiji za oko 40 posto, na Kosovu 10 posto... Rekordan pad stranih investicija registriran je u BiH 81 posto. Po razini stranih investija u deset mjeseci 2012. godine BiH se nalazi na posljednjem mjestu me|u dr`avama ex-Jugoslavije, ra~unaju}i i Kosovo, koje je na pretposljednjem mjestu s oko 60 miliona eura stranih investicija u devet mjeseci 2012. godine, {to je 4 miliona eura vi{e od stranih investicija ulo`enih u BiH u istom razdoblju. Prema posljednjem izvje{taju Svjetske banke, u regiji Isto~ne Evrope prosjek direktnih stranih ulaganja “po glavi stanovnika“ iznosi 285 dolara. Hrvatska, Slovenija i Srbija privukle su vi{e od ovog prosjeka (naprimjer Srbija 341 dolara “po glavi stanovnika“), Kosovo je u razini prosjeka regiji, dok su Albanija, Makedonija i BiH znatno ispod prosjeka, pri ~emu BiH zauzima posljednje mjesto sa svega 77 dolara “po glavi stanovnika“, {to je tri puta manje od Albanije gdje je prosje~no “po glavi stanovnika“ investirano 232 dolara, odnosno 4 puta manje od prosjeka regije! Osjetan pad stranih investicija u BiH registriran je u 2009. i 2010. godini, no u 2011. godini negativni trend je prekinut pa je registriran blagi rast stranih investicija. Rekordan pad stranih investicija, najve}i tokom posljednjih 10 godina, registriran je u devet mjeseci godine koju ispra}amo (-81 posto), {to je nesumnjivo tijesno povezano s ve{emjese~nom politi~kom krizom u dr`avi i kontinuiranim padom kreditnog rejtinga dr`ave koji je trenutno najgori u cijeloj regiji.
SLOBODNA BOSNA I 20.12.2012.
BIZNIS:BIZNIS.qxd
19.12.2012
21:50
Page 45
Italijani izigrani na tenderu Vlakovo - Lepenica? Foto: Mario Ili~i}
NEIZBJE@AN SUDSKI PROCES Italijanska kompanija najavila je tu`bu protiv JP Autoceste Federacije BiH
Deset kilometara dugu dionicu autoceste 5C Vlakovo Lepenica gradit }e turska kompanija Cengiz Insaat, mada je na javnom tenderu najpovoljniju ponudu istaknula italijanska kompanija Impresa Pizzarotti&C.S.p.A i Salini S.p.A. Prvorangirana ponuda Italijana bila je 20 miliona eura jeftinija od drugorangirane ponude Turaka, no uprava JP Autoceste Federacije BiH sklopila je ugovor s Turcima uz prili~no nejasno obja{njenje da “ponuda italijanske kompanije nije uskla|ena s projektnom dokumentacijom“. Ponude pristigle na tender otvorene su jo{ prije vi{e od pet mjeseci, ali bi izgradnja navedene dionice mogla ozbiljno kasniti budu}i da je prvorangirana kompanija na tenderu ulo`ila `albu i najavila pokretanje sudskog spora protiv JP Autocesta FBiH ako njihova `alba ne bude prihva}ena. Razlika u cijeni izme|u prvoplasirane i drugoplasirane kompanija iznosi 20 miliona eura, {to i nije tako puno u usporedbi s
razlikom izme|u prvorangirane ponude Italijana i tre}erangirane ponude Hrvata (Viadukt) koja iznosi 40 miliona eura! Ubjedljivo najskuplju ponudu dostavio je austrijski Strabag - za isti posao za koji su Italijani tra`ili 154 miliona eura Austrijanci su tra`ili 213 miliona eura! Turska komanija Cengiz Insaat ranije je sklopila dva ugovora s JP Autoceste FBiH ukupne vrijednosti 190 miliona eura (Suhodol - Tar~in 115 miliona eura i Suhodol - Lepenica 75 miliona eura), a zajedno s tre}om dionicom, Vlakovo - Lepenica vrijednom 170 miliona eura, ukupni obim ugovorenih poslova turske kompanije u BiH iznosi oko 360 miliona eura! Upu}eni tvrde da je italijanska kompanija Impresa Pizzarotti&C.S.p.A i Salini S.p.A. svjesno istaknula prenisku cijenu za izgradnju dionice Vlakovo - Lepenica, budu}i da je uvjerena kako Turci u`ivaju privilegirani status u JP Autoceste FBiH.
Najviše nezaposlenih na Kosovu, najmanje u Crnoj Gori Sve dr`ave iz najbli`eg okru`enja suo~avaju se s visokom stopom nezaposlenosti radnosposobnog stanovni{tva koja je u prosjeku dva puta ve}a od prosjeka 27 ~lanica Evropske unije. Najni`u stopu nezaposlenosti u regiji ima Crna Gora - 12,3 posto, potom Albanija 13,3 posto a najvi{u stopu nezaposlenosti ima Kosovo - 44,9 te BiH - 43 posto.
20.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
45
Dino:TEKST osnova.qxd
19.12.2012
21:40
Page 46
NOGOMET
46
SLOBODNA BOSNA I 20.12.2012.
Dino:TEKST osnova.qxd
19.12.2012
21:40
Page 47
NASLJEDNIK IVICE OSIMA
Protekle nedjelje održana je Skupština NS BiH na kojoj su, prvi put u historiji Saveza, izabrani predsjednik i dva potpredsjednika; nakon dvije godine IVICU OSIMA će na predsjedničkoj dužnosti naslijediti ELVEDIN BEGIĆ (52), njegov suradnik iz Komiteta za normalizaciju NS BiH
ELVEDIN BEGIĆ PREDSJEDNIK NS BiH
Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]
@
ivot se nekada zaista ~udno poigra sa sudbinama ljudi. Nakon {to je u aprilu pro{le godine FIFA i UEFA suspendirala NS BiH, osnovan je Komitet za normalizaciju u koji je imenovano {est ~lanova. [esti ~lan isprva je bio Said Fazlagi}, sekretar Olimpijskog komiteta BiH. No Fazlagi} je odustao od te du`nosti i na njegovo mjesto imenovan je Elvedin Begi}, predsjednik Komisije za sigurnost NS BiH i izvr{ni direktor sarajevskog Aerodroma. Godinu i po kasnije, Begi} je na Skup{tini NS BiH imenovan za novog predsjednika Saveza, naslijediv{i tako Ivicu Osima. “Dva mjeseca prije suspenzije Saveza FIFA i UEFA su pretpostavljali {ta }e se desiti pa su po~eli praviti neku svoju listu kandidata za ~lanove Komiteta za normalizaciju. Na tom preliminarnom spisku je bilo stotinjak imena, nakon toga su slijedile provjere, konsultacije sa svim bitnim faktorima u bh. dru{tvu. U prvi mah je Said Fazlagi} bio imenovan, ali se on u me|uvremenu, zbog mogu}eg sukoba interesa, povukao iz Komiteta. Nakon toga sam ja imenovan kao taj famozni {esti ~lan“, ka`e na po~etku razgovora za SB, Begi}. Jo{ uvijek ne zna kada }e preuzeti du`nost, iako }e taj ~in biti samo formalan. Radno mjesto }e mu i dalje biti na sarajevskom aerodromu gdje radi jo{ od daleke 1983. godine a na posao predsjednika Saveza gleda kao na vo|u tima koji koordinira aktivnosti svih
uposlenika Saveza. “Prvo }u odr`ati sjednicu Izvr{nog odbora i poku{ati da malo bolje upoznam ljude koji su izabrani. Moram vidjeti kako }emo i na koji na~in raditi, s kojim }emo se problemima susretati. Nekoliko ljudi iz IO ve} poznajem i sretan sam {to su neki od ~lanova Komiteta izabrani u novi IO. Sretan sam i {to je formiran ovakav Odbor za savjetovanje i posredovanje i {to se u njemu nalaze ~etiri ~ovjeka koji su i do sada bili u Komitetu. S njima sam protekih 19 mjeseci uspje{no sura|ivao. Ostale ljude ne znam, tek trebam vidjeti kako di{u, u kojem pravcu razmi{ljaju. Moramo dogovoriti kako sura|ivati, napraviti plan i program rada. To je osnovni zadatak, a onda nastaviti i sa poslovima koje smo ve} u Komitetu po~eli. Ipak, osnovna stvar je da se kona~no po~nemo baviti osnovnim poslom Nogometnog saveza, a to je obezbje|enje uvjeta za neometan rad svih reprezentativnih selekcija, da poku{amo sve to podi}i na vi{i nivo.“
SELAMI I POZDRAVI Kako se pribli`avao datum odr`avanja Skup{tine, zahuktavala se i kampanja kandidata koji su sebe vidjeli na ~elnim pozicijama. Osim uobi~ajene promocije u ovda{njim medijima, pribjegavalo se i drugim metodama, ~ak i zastra{ivanju. ^ini se kako je najte`e bilo I vanu Beusu, Mostarcu koji je izabran za potpredsjednika Saveza. No} uo~i Skup{tine na zidu zgrade u kojoj `ivi u Mostaru osvanuo je grafit Ivane, poselamio te Dino Begi}. No, sre}om, osim neugodnosti koje su
“Izbore je obilje`ila prljava kampanja; u naredne ~etiri godine `elimo oti}i na SP, obnoviti stadione i djecu iz inozemstva vratiti u reprezentaciju svoje domovine“ 20.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
47
Dino:TEKST osnova.qxd
19.12.2012
21:40
Page 48
NOGOMET prouzro~ene njegovoj porodici, ovakav izraz protivljenja kandidaturi nije uticao na kona~an ishod glasanja delegata Skup{tine. Begi} danas ka`e kako se nada da sada, nakon Skup{tine, ovakve stvari treba zaboraviti i posvetiti se radu. “Kampanja na ovakav na~in vo|ena prvi put u historiji NS. Prvi put je bilo vi{e kandidata za neku poziciju. Do sada se ~elni{tvo biralo tako {to su kantonalni i podru~ni Savezi delegirali kandidate a Skup{tina to samo ratificirala. Nakon {to smo u maju pro{le godine izmijenili Statut, prvi put se desilo da je baza pro{irena i da je bilo vi{e kandidata. Naravno, ~im delegat ima mogu}nost izbora, da je i kampanja bila druga~ija. Bilo je, da tako ka`em, normalnih kampanja, sa lobiranjima i obe}anjima, ali je bilo i zaista veoma prljavih stvari. Bilo je te{ko, ali pre`ivjeli smo. Biti izabran na ovakav na~in je veliki uspjeh, ne samo za mene nego i za sve ostale ljude koji su birani na neku od du`nosti. Ura|eno je ono {to smo uglavnom i mislili da treba, da jedan dio ~lanova Komiteta za normalizaciju nastavi sa poslom u NS, da ostanu ljudi koji su napravili dobru atmosferu i pomake u na{em nogometu.“ Pomalo iznena|uju}e, najozbiljniji protukandidat na izborima bio mu je Josip Bevanda, direktor [irokog Brijega, koji je ra~unao na glasove ve}ine bo{nja~kih i svih delegata iz Republike Srpske. Bevandin se plan izjalovio, jer je Begi} dobio desetak glasova iz RS-a i veliku ve}inu iz Federacije, pa }e tako Bevanda ostati ~lan Izvr{nog odbora. “Ne o~ekujem da }e Bevanda biti opozicija. O~ekujem, barem sudim tako po onome {to je izjavljivao nakon Skup{tine, da }e poku{ati doprinijeti radu Saveza. Ako, opet, ocijeni da treba pre}i u opoziciju, nadam se da }e biti konstruktivna opozicija koja je uvijek dobrodo{la da nas ostale eventualno korigira“, komentira Begi}. “Nemam problem kada je u pitanu saradnja s bilo kime. Pokazao sam svo ovo vrijeme, u proteklih sedam godina, koliko sam anga`iran u NS BiH, da mogu sura|ivati sa svima. Po~eo sam raditi u vrijeme kada je bila itekako zategnuta situacija, kada je 13 reprezentativaca potpisalo pismo bojkota igranja za reprezentaciju. Nisam se ni tada bojao razgovora sa bilo kime pa tako ni danas. Meni nije problem sura|ivati ne samo sa Bevandom nego i sa svim ostalim ~lanovima IO i uposlenicima Saveza. Samo tako mo`emo od NS napraviti ono {to `elimo.“ Argumente za izbor na du`nost predsjednika Begi} vidi i u odli~nom radu Komiteta za normalizaciju, ~ijim je dijelom bio proteklih dvadesetak mjeseci. U svega godinu i pol dana, mukotrpnim, danono}nim radom ~lanova komiteta, ali i ostalih uposlenika NS BiH ura|en je posao 48
REPREZENTACIJA ]E IGRATI U BANJOJ LUCI
Dodik nam je puno pomogao Iako su, u vrijeme dok je radio u Komitetu za normalizaciju, imali ~este sastanke sa politi~arima, Begi} ka`e kako je u posljednje vrijeme sve manje politike u bh. nogometu. “U BiH je prili~no te{ko politiku odvojiti od bilo ~ega, ali imam utisak da je sve manje politike u sportu. Nisam ba{ ubije|en da politika ciljano ide u nogomet, mislim da direktnog uplitanja politike i politi~ara u sport nema. Ali postoje ljudi iz sporta koji, kako bi sebi dali na va`nosti, svoje politi~ke ideje i stavove provla~e kroz sport“, ka`e Begi}, dodaju}i: “Bili smo spremni posljednjih godinu dana da pri~amo o organiziranju utakmice repre-
zentacije u Banjoj Luci. Mislim da je politika spremna da tu pomogne. Recimo, mi se moramo zahvaliti Miloradu Dodiku na njegovoj pomo}i kada smo skidali suspenziju Saveza. Radi se o ~ovjeku koji prepoznaje va`nost sporta u svakom obliku i koji je dao ogroman doprinos u tom trenutku. Tada se pokazalo da politika nije prepreka. Odigravanje utakmice reprezentacije BiH nije tako daleko od nas, postoji vi{e bezbjednosnih i organizacijskih prepreka nego politi~kih. U svakom slu~aju, najlak{e bi bilo kada bi se reprezentacija plasirala na SP, to bi bio najve}i podstrek svima.“
USPJEH KOMITETA ZA NORMALIZACIJU Elvedin Begi} i Ivica Osim
koji se ~inio nemogu}im - dovesti poslovanje Saveza na pozitivan saldo. “Kada je formiran Komitet, nismo uop}e znali kakvo je zapravo stanje u NS. Bili smo suo~eni sa suspenzijom, sa ~injenicom da je FIFA imenovala Komitet i do prvog sastanka u Be~u nismo znali jasno definisane zadatke. Jednostavno, bavili smo se samo mi{lju da skinemo suspenziju i da obezbijedimo reprezentaciji mogu}nost igranja kvalifikacija. Isto tako, ~inili smo sve da obezbijedimo na{im klubovima pravo na igranje u evropskim kupovima. To nas je vodilo, sve ostale stavke koje su predo~ene pred nas u Be~u, reforme, finansijska stabilizacija i sli~no, za nas u tom trenutku nisu bile prioritet“, ka`e Begi}, dodaju}i: “Nismo imali pojma koliko je Savez du`an. Da smo znali kakva je situacija, mislim da
bismo imali odre|ene zadr{ke kada je na{ anga`man u pitanju. Ali kada se krene raditi, kada na po~etku uspijete u namjeri da se usvoji Statut, da se skine suspenzija, da mlada reprezentacija, koja je krenula na put u vrijeme dok je Savez jo{ uvijek suspendiran, dobije mogu}nost igranja, onda je bilo lak{e, bio je to lijep osje}aj i poticaj za rad. E, onda smo po~eli implementirati neke ideje u doma}em prvenstvu, krenulo je sa loptama, {to je bilo po~etak gradnje nekog sistema, pa smo onda na{li sponzora lige. U isto vrijeme po~ele su dolaziti informacije o dugovanjima, o tu`bama protiv Saveza, duplim ugovorima, hipoteci na zgradu, dugu prema Poreskoj upravi... Po~eli smo se baviti jednim po jednim problemom. Kada danas razmi{ljam o tome, shvatim koliki je trud SLOBODNA BOSNA I 20.12.2012.
Dino:TEKST osnova.qxd
19.12.2012
21:41
Page 49
NASLJEDNIK IVICE OSIMA ulo`en u sve to, ali isto tako se nismo nadali da }emo tako brzo rje{avati probleme koji su nas do~ekali. Moramo zahvaliti kredibilitetu koji je Komitet na ~elu sa Ivicom Osimom imao kod FIFA-e i UEFA-e jer su nam puno pomogli pri rje{enju tu`be Kentara i Sport Fivea, ali i premijeru Federacije Nerminu Nik{i}u koji nam je pomogao pri rje{avanju spora sa Eronetom. Pona{ao se prvo kao navija~ reprezentacije a tek onda kao premijer.“
poma`u kada vide volju dr`ave da se uklju~i u takav jedan projekat. Michel Platini je zato i razgovarao se predsjedavaju}im Bevandom da mu ka`e da se dr`ava mora uklju~iti i napraviti prvi korak a tek onda UEFA mo`e dati novac iz svojih fondova“, poja{njava Begi}. “To je te`ak poduhvat, ne samo finansijski. Platini je kazao tokom posjete Sarajevu kako UEFA i FIFA u naredne ~etiri godine, kroz razne Michel Michel Platini Platini ii Elvedin Elvedin Begi} Begi}
OBNOVA STADIONA I SCOUTING Jedan od klju~nih zadataka u naredne ~etiri godine je gradnja ili obnova stadiona u BiH. Me|utim, Begi} nije optimista kada je takav projekat u pitanju, jer NS rijetko ima razumijevanja u lokalnoj zajednici. “Mislim da smo, kada je stadion u pitanju, svi skupa malo preambiciozni. Realan sam ~ovjek i bio bih sretan kada bismo u naredne ~etiri godine okon~ali poslove oko lokacije, infrastrukture i svih neophodnih dozvola. Kod nas su procedure veoma komplikovane, te{ko je i na}i lokaciju za stadion. Imali smo mnogo problema u Sarajevu kada je u pitanju bila gradnja trening centra, bilo je mnogo `elja, licitirano je sa mnogim lokacijama, ali je stalno postojala neka prepreka. Na kraju smo sve to prevazi{li voljom i `eljom na~elnika Zenice Huseina Smajlovi}a kojem se treba zahvaliti za sve, ne samo za Centar nego i za sve {to je Zenica uradila kada je u pitanju rekonstrukcija Bilinog polja kako bi reprezentacija imala gdje igrati.“ Me|unarodne asocijacije imaju novac kojim poma`u ovakve kapitalne infrastrukturne projekte, no, predsjednik NS BiH ponavlja kako je volja lokalnih vlasti klju~na u svemu. “UEFA i FIFA
NEDJELJA I SVI STE TU Begi} sa nogometnim reprezentativcima BiH 20.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
projekte, mogu pomo}i maksimalno sa devet miliona eura. Ali prvo mi moramo biti kredibilni partneri, moramo aplicirati za te projekte i implementirati ih za {to su namijenjeni. Pitanje je i generalnog opredjeljenja u tim projektima, da li i}i sa gradnjom novog stadiona ili rekonstrukcijom onoga {to imamo. Vlasnik stadiona nama mo`e dati saglasnost da se krene u projekat. Recimo, sarajevska Op}ina Centar, koja je vlasnik stadiona Asim Ferhatovi}, mora prenijeti odre|ena prava na NS BiH kako bi se moglo aplicirati za projekte rekonstrukcije. Mi to ne mo`emo uraditi u ime njih. Tako je, recimo, ura|eno prilikom postavljanja novih stolica na tom stadionu i sve je ura|eno po propisima, veoma transparentno.“ Organiziranje kvalitetne skautske slu`be kako bi djeca iz inozemstva igrala za reprezentacije BiH jo{ je jedan od prioriteta koje je Begi} postavio pred sebe. “To je pitanje svih zemalja, ne samo BiH i mi tome moramo dati vi{e pa`nje kroz na{ tehni~ki sektor. Napravi}emo plan i projekat animiranja te djece na pravi na~in. Mi smo to proteklih godina radili na jedan na~in za koji mislim da nije bio dobar. Neko nam javi da ima talentirano dijete pa ga mi onda zovemo u reprezentacije. Mo`da je i scouting kakav smo imali bio pogre{an. Otprilike, neko od na{ih biv{ih igra~a koji `ivi vani ode da malo pogleda neko dijete. Mi to moramo
(NE)MOGUĆA MISIJA: “Kada je formiran Komitet, nismo uopće znali kakvo je zapravo stanje u NS; bili smo suočeni sa suspenzijom, bavili smo se samo mišlju da skinemo suspenziju i da obezbijedimo reprezentaciji mogućnost igranja kvalifikacija postaviti kao projekat, na}i osobu koja }e voditi tim i projekat provesti od po~etka do kraja. Napraviti filter potencijalnih kandidata za na{e selekcije, provjeriti sve, od njegovog i statusa njegovih roditelja u zemlji u kojoj `ive, vidjeti kakvi su im planovi i `elje“, ka`e Begi}, zaklju~uju}i: “Osnovno je razlu~iti da li je upo}e nephodno neko od te djece anga`irati u reprezentativnim selekcijama, ne gomilati ih tu samo zato {to igraju vani pa nam mogu izma}i a realno mnogi od njih nemaju kvalitet za reprezentaciju. Ponekada zbog toga neargumentirano priti{}emo selektore da pozovu nekoga. Posao Saveza je da uspostavi takav sistem, da napravimo kamp u zemljama gdje ima dosta na{ih ljudi pa da se onda tu napravi prvi filter za dalje. Da tu okupimo na{e stru~njake koji rade vani, da napravimo turnire tih selekcija i onda dobijemo jasnu sliku koga treba pratiti i eventalno anga`irati u reprezentaciji.“ 49
Depardieu:TEKST osnova.qxd
19.12.2012
21:53
Page 50
BITI BOGAT NA FRANCUSKI NA^IN
Najava o odlasku iz Francuske šezdesettrogodišnjeg Gerarda Depardieuja, velike zvijezde francuskog filma, izazvala je buru emocija u francuskoj javnosti, ali i otvorila pitanje posljedica uvođenja drastične porezne stope za bogate u toj zemlji
Za francusku javnost najava o napu{tanju zemlje Gerarda Depardieuja zaslu`uje o{tru osudu i simbol je sebi~nosti najbogatijih! 50
SLOBODNA BOSNA I 20.12.2012.
Foto: Mario Ili~i}
FILMSKA IKONA NA STUBU SRAMA
Depardieu:TEKST osnova.qxd
19.12.2012
21:53
Page 51
SLU^AJ GERARD DEPARDIEU Pi{e: DANKA SAVI]
Z
bog svih ugodnosti koje sebi mogu priu{titi, bogatima je vjerovatno svejedno gdje se nalaze, ali odnos javnosti prema njima bitno se razlikuje od zemlje do zemlje. Biti bogat u SAD-u jednako je biti uspje{an, ali u Francuskoj, zemlji vrlo osjetljivoj na socijalnu pravdu, to jednostavno nije tako - upravo se od takvih o~ekuje da “pravdaju“ {to imaju vi{e od drugih i poka`u svoje drugo, humanije, lice. Zato i ne ~udi {to se tolika pra{ina u javnosti podigla zbog najave Gerarda Depardieuja, jednog od najbolje pla}enih francuskih glumaca i velike zvijezde francuskog filma, da svoj interes stavlja ispred interesa nacije i ide u Belgiju zbog drasti~nog poreza (75 posto na prihode ve}e od milion eura godi{nje) koji bi u Francuskoj na snazi trebao biti dvije godine.
SAMO ZBOG POREZA NE @ELI[ VI[E BITI FRANCUZ? Porez je, podsjetimo najavljen, a potom i uveden nekoliko mjeseci nakon dolaska na vlast Francoisa Hollandea. Iako raste strah od njegovih posljedica, jo{ uvijek se vjeruje da su one neuporedivo manje u odnosu na po~etak osamdesetih pro{log stolje}a, kada su imu}ni Francuzi po dolasku na vlast Francoisa Mitterranda, u strahu od radikalnog programa socijalista, novac po~eli prebacivali u {vicarske banke. Francuska je, ina~e, jedina ~lanica Evropske unije koja je do danas zadr`ala klasi~an porez na bogatstvo, uveden u to vrijeme. Depardieu }e, ma gdje da ode, u Francuskoj i dalje pla}ati porez na dohodak koji je jo{ ve}i u Belgiji nego u Francuskoj. (Maksimalna stopa poreza u Belgiji je 50%, dok je trenutno 41% u Francuskoj.) Zatim, i dalje }e pla}ati porez na imovinu koju ima u Francuskoj (dvorac u Loire Valley i vilu u Normandiji), ali }e izbje}i pla}anje posebnog dodatka za bogatstvo, te porezne stope od 75 posto na prihode ve}e od milion eura godi{nje (njegovi godi{nji prihodi procjenjuje na 2.000.000. eura). Ali, rasprava u javnosti o njegovom odlasku kao da ne posustaje. Preko francuskog Libérationa glumac Philippe Torreton se ovih dana obra}a Depardieu: “Ne `eli{ vi{e biti Francuz? Napu{ta{ la|u Francusku za vrijeme velike oluje? O~igledno je da je na tebe lak{e udariti nego na Bernarda Arnaulta ili na nasljednike Peugeota…“ Prije nekoliko mjeseci, uo~i usvajanja paketa mjera kojim bi se najvi{i prihodi u dr`avi oporezovali po stopi od 75 posto, najbogatiji Francuz i ~etvrti najbogatiji ~ovjek na svijetu s imovinom od 41 milijar20.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
GDJE ODLAZE BOGATI FRANCUZI
London, New York, Ženeva… omiljene su destinacije imućnih Francuza Prije nego {to su uvedene nove, visoke stope poreza u Francuskoj, u francuskoj javnosti se po~eo najavljivati bijeg bogatih o kojem oni sami nisu rado govorili. Ipak, pisalo se o tome da imu}ni Francuzi `ele napustiti zemlju, ali Belgija ~ak i nije bila me|u njihovim omiljenim destinacija, ve} London, New York, @eneva, zatim Kanada, Izrael, Singapur. Brisel se, recimo, pominjao zbog svojih pogodnosti za umirovljenike i olak{ica tokom prepisivanja imovine njihovim nasljednicima. Ali, u isto vrijeme u Velikoj Britaniji se govorilo o tome kako agencije za nekretnine u ovoj zemlji bilje`e veliki rast zahtjeva bogatih Francuza koji prodaju svoju imovinu kako bi se nastanili tamo gdje je porezni sistem za njih prihvatljiviji - u Velikoj Britaniji i [vicarskoj. Procjena je da se u Francuskoj na udaru
zakona o operizivanju (75%) na{lo hiljadu i po francuskih bogata{a. U maju ove godine Francois Hollande je postao prvi socijalisti~ki predsjednik nakon Mitterranda i sasvim je sigurno da je dobio podr{ku za vi{e poreze, ali uvo|enje ovako drasti~no visoke stope otvorilo je pitanje da li su Socijalisti izvukli pouku iz Mitterrandovog vremena? Iako postoji bojazan da su Francuzi uvo|enjem ovolike stope pre{li prihvatljivu granicu, ~injenica je da je uvo|enje poreza za bogate mjera za kojom }e posegnuti i druge zemlje. U [paniji se nadaju da }e na osnovu poreza na bogatstvo biti godi{nje pove}an bud`et za oko milijardu eura. Uvo|enje trajnog poreza na bogatstvo tra`e i Nijemci, a pitanje koliki porez trebaju pla}ati bogati posva|alo je konzervativce i laburiste u Velikoj Britaniji.
London
du dolara, Bernard Arnault, predsjednik uprave multinacionalne kompanije luksuznih proizvoda LVMH, zatra`io je belgijsko dr`avljanstvo, pravdaju}i to namjerom ulaganja u ovu zemlju. Tada je Liberation Arnaultu preko naslovnice poru~io “Gubi
se, bogati idiote!”. Naslov je zapravo parafraza izjave biv{eg francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja, ina~e Arnaultovog prijatelja, koji je poljoprivredniku rekao “gubi se, siroma{ni idiote”. “Iako negira da ide u egzil zbog financijskih 51
Depardieu:TEKST osnova.qxd
19.12.2012
21:53
Page 52
BITI BOGAT NA FRANCUSKI NA^IN motiva, Arnaultov zahtjev za belgijsko dr`avljanstvo predstavlja simbol sebi~nosti najbogatijih”, stajalo je na ovoj naslovnici. Vo|a francuske Ljevi~arske koalicije, radikalnih ljevi~arskih stranaka, Jean-Luc Melenchon je bio jo{ o{triji u izjavama nazivaju}i ljude poput Arnaulta parazitima. Prema podacima belgijskih lokalnih vlasti, objavljenim u francuskim medijima, od pedeset hiljada zahtjeva za dr`avljanstvom u regiji oko Brisela petsto je francuskih. Lokalni zvani~nici su potvrdili da je od ovog broja 120 podneseno tokom ove godine, {to jeste pove}anje od 15 do 20% posto u odnosu na ranije, dakle jedan „umjeren rast koji, ipak, nije bezna~ajan.“
JAVNO SU^ELJAVANJE PREMIJERA I GLUMCA Jean-Marc Ayrault javno je prozivao one koji su preselili iz Francuske a nisu pomogli zemlji da “stane na svoje noge”, a Depardieuja je na televiziji optu`io za kukavi~luk. U pismu objavljenom u listu Journal du Dimanche i upu}enom francuskom premijeru Jean-Marcu Ayraultu, slavni francuski glumac ka`e: “Ne tra`im da iko odobri ono {to sam napravio, ali mislim da bi se prema meni moglo pokazati malo vi{e po{tovanja! Nikoga od onih koji su tako|er napustili Francusku nisu vrije|ali kao mene.” Podsjetiv{i na to kako se probijao kroz `ivot (od kada je kao ~etrnestogodi{nji dje~ak po~eo raditi kao {tamparski radnik, a zatim kao radnik na istovaru i utovaru robe, da bi tek kasnije postao dramski umjetnik), Depardieu je poru~io da je oduvijek pla}ao poreze. “Ko ste vi, gospodine Ayrault, da me prozivate i osu|ujete na ovaj na~in? Nikoga nisam ubio, u 45 godina rada platio sam ovoj dr`avi 145 miliona eura poreza, zapo{ljavam 80 ljudi... Ne `alim se niti se hvalim, ali ne pristajem na to da me se proziva za kukavi~luk”, pi{e Depardieu. “Vra}am vam putovnicu i karticu socijalnog osiguranja kojom se nisam nikada poslu`io. Nas dvojica vi{e nemamo istu domovinu, jer ja sam istinski Evropljanin, gra|anin svijeta, kako me u~io moj otac”, poru~io je poznati glumac. Depardieu je, navodno, ve} kupio ku}u u belgijskom selu Nechinu, samo nekoliko kilometara udaljenom od francuske granice, a premijer Ayrault je javno poru~io da to pravi Francuzi ne rade: “Pravi Francuz voli svoju zemlju i poma`e domovini da opet stane na svoje noge, a ne bje`i u drugu zemlju”. Michel Sapin, francuski ministar rada, pridru`io se osudama: “On (Depardieu) zara|uje jako puno. Oni koji zara|uju vi{e novca trebaju pla}ati vi{e poreza. [to je tu ~udno? On nije navikao na normalno i to je sramota.” 52
POVRATAK MICHELA HOUELLEBECQA
Nije sve u novcu, želim se vratiti svom jeziku!
Michel Houellebecq
Zbog publiciteta koji je dobila pri~a oko Depardieuja kao da je u sjeni ostala nedavno objavljena vijest o tome da se poznati franuski knji`evnik Michel Houellebecq, dobitnik presti`ne knji`evne nagrade Gonkur za 2010. godinu, vra}a u zemlju. On je nedavno za AFP najavio da napu{ta Irsku, te da se vra}a u Francusku. “Recimo da je novac va`an, ali on nije i najva`niji”, kazao je on najavljuju}i da napu{ta Irsku, zemlju idealnu za sve one koji ne `ele da pla}aju porez. Glavni motiv za povratak u Francusku je njegova `elja da svakodnevno koristi svoj maternji jezik.
Gerard Depardieu, me|utim, nije prvi Francuz koji je kupio imovinu u gradi}u
Néchin, poznatom po bogatim strancima. Ovdje je ranije doselilo i nekoliko ~lanova obitelji Mulliez, koja je vlasnik jednog od najve}ih francuskih lanaca supermarketa, Auchana. U Belgiji imaju i svoju ulicu Boulevard des Mulliez. Ali, u me|uvremenu su se stvari promijenile kada je u pitanju procedura dobijanja dr`avljanstva jer se i belgijski zakon promijenio od januara. Poznati francuski glumac, dakle, treba uvjeriti belgijske vlasti da `eli biti njihov dr`avljanin ne samo zbog izbjegavanja poreza u svojoj zemlji. Zanimljiv je slu~aj poznatog pjeva~a Johnnyja Holidaya, ~iji je otac Belgijanac, koji je na kraju odustao od takve namjere i odlu~io ostati Francuz, ali sa {vicarskom adresom.
^estit Bo`i} `eli Vam Op}ina Stari Grad Sarajevo!
SLOBODNA BOSNA I 20.12.2012.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
19.12.2012
21:36
Page 8
Udzbenici 2:TEKST osnova.qxd
19.12.2012
21:42
Page 54
^EMU U^IMO DJECU
Porazna je činjenica da obrazovni sistem u BiH, bar kada je riječ o udžbenicima iz nacionalne grupe predmeta, nije daleko odmakao od 1999. godine, kada je u izvještaju Vijeća Evrope naglašeno kako kao rezultat Dejtonskog sporazuma sektorom obrazovanja u našoj zemlji dominira politika, odnosno prvenstveno interesi nacionalnih grupa
MRŽNJA SE KUHA NA TIHOJ VATRI
Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MARIO ILI^I]
P
olovinom pro{le godine, u tekstu povodom dvadesete godi{njice progla{enja nezavisnosti Slovenije i Hrvatske, reporteri AFP-a pisali su, izme|u ostalog, kako je jedna od posljedica neusagla{enih mi{ljenja na prostoru biv{e Jugoslavije o tome ko je kriv za raspad zemlje (ili pitanja svih pitanja: “ko je po~eo rat?“) ta da su djeca u dr`avama nastalim raspadom Jugoslavije “postala ve}i nacionalisti od njihovih roditelja“. Ovakva tvrdnja temelji se na obrazovnom sistemu kroz analizu {kolskih ud`benika u regiji, posebno onih iz istorije,
54
historije ili povijesti. Autori ud`benika iz tih predmeta, htjeli to ili ne, itekako moraju voditi ra~una o politi~koj podobnosti: zvani~ne verzije istorijskih doga|aja na ovim prostorima, posebno onih vezanih za ratove, nerijetko su dijametralno suprostavljene. I dok su u Srbiji i Hrvatskoj bar slo`ni oko vlastitih interpretacija istorije/povijesti, u Bosni i Hercegovini takvih verzija ima najmanje tri, {to dodatno nagla{ava problem i komplicira stvar kada su u pitanju {kolski ud`benici, odnosno nastavni planovi i programi.
@RTVE, UGRO@ENI I UTEMELJITELJI “Veliki broj autora ud`benika pi{e isklju~ivo o patnjama njihovih nacija i etni-
~kih grupa, a krivnju prebacuju na ‘one‘ druge“, rekao je Damir Agi~i}, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Reporteri AFP-a pi{u kako u Hrvatskoj, recimo, o akciji Oluja djeca u {kolama u~e isklju~ivo kao o oslobodila~koj, a za protjerivanje oko 220 hiljada Srba u ud`benicima povijesti pi{e da su oti{li jer su se “bojali da se suo~e sa posljedicama zlo~ina koje su po~inili“. Prema istra`ivanju koje je proveo Fond za otvoreno dru{tvo o stereotipima koje svaka od tri etni~ke skupine u Bosni i Hercegovini ima prema preostale dvije, Srbi su u svakodnevnom politi~kom diskursu, jednako kao i u {kolskim ud`benicima, prikazani kao konstantne `rtve, Hrvati kao konstantno diskriminirani, a Muslimani-Bo{njaci naglaSLOBODNA BOSNA I 20.12.2012.
Udzbenici 2:TEKST osnova.qxd
19.12.2012
21:42
Page 55
KULTURA MR@NJE U BH. UD@BENICIMA (2) KNJI@EVNOST KAO INSTRUMENT IDEOLOGIJE
Čitanke su postale spomenici beščašća i mentalne okupacije Na promociji knjige Nenada Veli~kovi}a [kolokre~ina - nacionalizam u bo{nja~kim, hrvatskim i srpskim ~itankama u junu ove godine, profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Enver Kazaz rekao je, izme|u ostalog, da su ~itanke u Bosni i Hercegovini “do te mjere glupe da bi se na osnovu njih mogao uspostaviti mjerni sustav gluposti“, te da je u takvim ~itankama knji`evnost instrument ideologije unutar obrazovnog procesa. “Nenad Veli~kovi} je uzeo srpske, bo{nja~ke i hrvatske ~itanke i pokazao da nacionalizam `ivi od gluposti. Glupost je osnova nacionalizma, a ovakve ~itanke su mentalna okupacija kojom glupost kroz obrazovni proces `eli proizvesti odre|ene etni~ke identitete“, smatra Kazaz. Urednik beogradske izdava~ke ku}e Fabrika knjiga Dejan Ili} istaknuo je da cijela regija ima sli~ne probleme s obrazovanjem: “Govorim iz pozicije nekoga ko dolazi iz Srbije. Ono {to je jednu dr`avu devedesetih razorilo i proizvelo ratove, dakle ono {to je srpsku stranu tada odvelo u zlo~ine, vi u Bosni i Hercegovini dobili ste kroz obrazovne programe koji institucionaliziraju sve ono {to je bila osnova za rat i ratne zlo~ine.“ Promotori knjige zaklju~ili su da bi se autori aktuelnih bo{nja~kih, srpskih i hrvatskih ~itanki,
{avaju kako su oni utemeljili nezavisnu BiH, dok su je Hrvati i Srbi poku{ali uni{titi. Nacionalizam i obrazovanje: studija slu~aja Bosna i Hercegovina naziv je istra`iva~kog rada Midhata Kape objavljenog prije nekoliko mjeseci, tako|er uz podr{ku Fonda otvoreno dru{tvo BiH. Rije~ je o jednom od rijetkih istra`iva~kih radova koji daje pregled obrazovanja i {kolstva u Bosni i Hercegovini od doba osmanske okupacije do danas. Fokus je, me|utim, stavljen na period novije istorije, odnosno na recentne politike unutar obrazovnog sistema, te period koji im je prethodio. Istra`ivanje obuhvata odnose izme|u “obrazovanja za sve“ i ovda{njih etnonacionalisti~kih politika, te nudi modele kroz 20.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
koje se taj odnos mo`e prevazi}i. Ustav BiH ne precizira odredbe vezane za obrazovanje, a ne precizira ni odredbe kojim se gra|ani mogu {tititi protiv bilo kakvih oblika diskriminacije u obrazovanju. Iz toga proizlazi da bilo kakav dr`avni zakon u oblasti obrazovanja nema upori{te u Ustavu BiH, {to ostavlja {iroku sivu zonu da ova pitanja reguli{u lokalni nivoi vlasti, i to na na~in kako to odgovara ve}inskoj etni~koj grupaciji, nagla{ava autor studije. O manjkavostima Ustava koje su dobro iskori{tene u nacionalnim modelima obrazovanja u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini pi{e i Adila Pa{ali}-Kreso u publikaciji Ustav i obrazovanje u BiH: “Izgleda da sada{njoj politici, tj. politici pod dominacijom nacionalnih stranaka odgovara ovakva ustavna nedore~enost, pa i nesre|enost, kako bi se uz pomo} politi~ki obojene indoktrinacije moglo lak{e manipulirati obrazovnim sistemom, u~enicima, pa i njihovim roditeljima. Ono {to se,
ENVER ENVER KAZAZ KAZAZ
“Glupost “Glupost je je osnova osnova nacionalizma” nacionalizma”
nadle`ni ministri i drugi koji se u Bosni i Hercegovini bave ud`benicima, nakon knjige Nenada Veli~kovi}a morali zapitati kakav su spomenik sebi podigli. Profesor Enver Kazaz isti~e da je to “spomenik be{~a{}a, diletantizma, koristoljublja i mentalne okupacije“: “Mislim da je na{ obrazovni sistem kova~nica mr`nje i da su navodi iz [kolokre~ine odli~an primjer kako to ustvari sve izgleda.“
dakle, nije ostvarilo u ratu, ostvaruje se sada mirnim putem, i to prvenstveno pomo}u obrazovanja, a ustavi u BiH su tome ostavili {irom otvorena vrata.“ Porazna je ~injenica da obrazovni sistem u BiH, bar kada je rije~ o ud`benicima iz nacionalne grupe predmeta, nije daleko odmakao od 1999. godine, kada je u izvje{taju Vije}a Evrope nagla{eno kako kao rezultat Dejtonskog sporazuma sektorom obrazovanja u na{oj zemlji dominira politika: “Glavne odluke u sferi obrazovanja, uklju~uju}i nastavne planove i programe, ud`benike i pristup obrazovanju, donose se isklju~ivo u kontekstu stalnih politi~kih tenzija izme|u nacionalnih grupa. Ono {to je proiza{lo jesu dva paralelna sistema u Federaciji i tre}i sistem u Republici Srpskoj.“ U svojoj studiji Midhat Kapo nagla{ava kako je jezi~ka politika u Bosni i Hercegovini postala sredstvo za promoviranje etni~ke separacije, a isti princip je 55
Udzbenici 2:TEKST osnova.qxd
19.12.2012
21:43
Page 56
^EMU U^IMO DJECU ugra|en u obrazovanje. Ova ideolo{ka borba unutar obrazovanja manifestira se kroz pomenutu nacionalnu grupu predmeta, u koju spadaju jezik i knji`evnost, historija/istorija/povijest, geografija/zemljopis i vjeronauka, a poti~e je `elja za politi~kom kontrolom tri odvojena obrazovna sistema. Problem razli~itog interpretiranja istorijskih doga|aja u ud`benicima u Bosni i Hercegovini, po svemu sude}i, jo{ dugo }e ostati nerije{en, uprkos tome {to ve}ina istori~ara iz sva tri konstitutivna naroda deklarativno pokazuju dobru volju za njihovim usagla{avanjem. Na okruglom stolu nastava istorije u {kolama u BiH, koji je pro{le godine organizovao Filozofski fakultet u Sarajevu, zaklju~eno je, izme|u ostalog, kako postoje}i ud`benici istorije zahtijevaju temeljitu reformu, te da je potrebno pristupiti izradi potpuno novih ud`benika. “Istori~ari se osje}aju dosta usamljenim i nemo}nim u odnosu na vladaju}e trendove. Kao esnaf smo potpuno podbacili i pustili da pored nas prolaze procesi kao {to su ideologizacija, mitologizacija i zloupotreba istorije u politi~ke i druge svrhe“, rekao je profesor Dubravko Lovrenovi}.
BEZ ALTERNATIVE ZA “OSTALE“ Istori~arka Dubravka Stojanovi} iz Srbije opisala je ud`benike istorije u BiH, Hrvatskoj i Srbiji kao “vatru koja sporo gori i na kojoj se dugo i strpljivo kuha mr`nja“. Stojanovi}eva je svojevremeno u regionalnom projektu okupila {ezdeset istori~ara s ovih prostora, a namjera je bila prikazati povijest na na~in da je svi u~e jednako, te da u~enici potom sami donose zaklju~ke. “ Danas su 15-godi{njaci konzervativniji po pitanju pro{losti i svojih kom{ija od osoba u ‘60-im godinama svog `ivota. Ve}i su ksenofobi i nacionalisti od onih koji su prije dva desetlje}a vodili ratove“, smatra Stojanovi}. “Mnoga su tuma~enja istorije u dana{njim ud`benicima zanimljiva i ‘inventivna’, ali je za mene najpotresnije {to ratove iz devedesetih obja{njavaju isklju~ivo Milo{evi}evom ideologijom i argumentima. Tu i dalje, i u najnovijim knjigama, pi{e da su Slovenci i Hrvati `eleli da naprave svoje dr`ave, ali da je to pravo imao i srpski narod koji je ‘samo `eleo da `ivi u jednoj dr`avi’. To je bilo klju~no opravdanje rata, ali ono i danas deluje na budu}nost, kroz generacije koje to u~e. To je bomba sa odlo`enim dejstvom. Zbog toga ~esto ka`em da se borim za bolju pro{lost, da bi nam i budu}nost postala bolja“, isti~e ova istori~arka. Pored predmeta istorije, jezika i knji`evnosti, jedno od goru}ih pitanja u BiH odnosi se na nastavu iz vjeronauke 56
BUDU]NOST I PERSPEKTIVE Obrazovni sistem u BiH i dalje, na`alost, ostaje dominantno obilje`en etnonacionalnim interesima
LOVRENOVIĆ: “Istoričari se osjećaju dosta usamljenim i nemoćnim u odnosu na vladajuće trendove. Kao esnaf smo potpuno podbacili i pustili da pored nas prolaze procesi kao što su ideologizacija, mitologizacija i zloupotreba istorije u političke i druge svrhe“
Dubravko Lovrenovi}
koja, kako isti~e Midhat Kapo, mo`e biti posebno izvori{te diskriminiranja i segregacije u~enika koji pripadaju manjinskim etni~kim grupama: “Treba imati u vidu da je nastava vjeronauka uvedena u tri obrazovna sistema u BiH preko no}i, jednom tihom revolucijom, bez ikakvih {irih javnih konsultacija ili rasprava u zakonodavnim tijelima bilo kojeg nivoa vlasti. Po pravilu, ova nastava je organizirana kao obvezni izborni predmet samo za pripadnike ve}inske religije/etnije, a ne postoje ili su rijetke {kole koje nude alternativu ostalima: ateistima ili pripadnicima manjinske religijske/etni~ke grupe“, smatra Kapo. A u praksi to obi~no izgleda ovako: nastavnici koji predaju biologiju i fiziku zamje}uju kod u~enika zbunjenost “da li je ~ovjek produkt bo`je kreacije, kako to tvrdi religija, ili je produkt evolucije, kako to nala`e Darvinovo u~enje, ili da li je ki{a od Boga dana, ili se javlja prema zakonima fizike“ (Adila Pa{ali}Kreso). Čak i kada bi se etnonacionalni apetiti za kulturno ~istom teritorijom zadovoljili, unutar Bosne i Hercegovine ostaje otvoreno pitanje “ostalih“ - onih gra|ana koji se ne izja{njavaju ni kao Bo{njaci, ni kao Hrvati, ni kao Srbi, ili onih koji se tako osje}aju, ali im nije u interesu `ivljenje u monokulturnoj zajednici, zaklju~uje Midhat Kapo:: “S obzirom da su trenutni obrazovni sistemi, u svojim lokalnim administrativnim okviri ma, prilago|eni isklju~ivo dominir aju}im etni~kim kulturama, te niko ~ak i ne razmatra pitanje obrazovanja i gra|anskih prava svih onih gra|ana koje trenutno vode pod fluidnim, negativno definiranim pojm om ‘ostali‘, integracija budu}ih imigrantskih skupina na prostoru BiH, posmatrano iz ove prespektive, djeluje kao znanstvena fantastika.“ SLOBODNA BOSNA I 20.12.2012.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd
19.12.2012
21:36
Page 9
Mehmed Porca:TEKST osnova.qxd
19.12.2012
21:38
Page 58
KREATIVNA IGRA
Ovogodišnji dobitnik priznanja “Glumac godine Dramskog i dokumentarnog programa BH radija 1” je MEHMED PORČA; profesionalci su, naprosto, “znali cijeniti glumački angažman, visoke profesionalne standarde i poseban dar i sklonost za radijsku igru” ovog glumca
BUDILA BAJKA MEHMEDA Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
Z
eni~aninu M ehmedu Por~i u ~etvrtak, 20. decembra u 12 sati, u prostorijama sarajevskog RTV doma bi}e uru~eno priznanje Glumac godine Dramskog i dokumentarnog programa BH radija 1. “Odajemo po~ast glumcu koji je svojim anga`manom i kreativno{}u obilje`io na{u produkciju. Priznanje dodjeljuju radijski profesionalci cijene}i gluma~ki anga`man, visoke profesionalne standarde i poseban dar i sklonost za radijsku igru. Mehmed Por~a je svojim gluma~kim doprinosom obilje`io ovogodi{nju produkciju Redakcije dramskog programa u~estvuju}i u va`nim radio dramskim projektima. Posebno mjesto u radiofonskom repertoaru Mehmeda Por~e zauzimaju nadahnute interpretacije proze savremenih bosanskohe rcegova~kih pisaca: Darija D`amonje, Veselina Gatala, Ivice \iki}a”, pi{e u saop{tenju BH radija 1.
PROFESIONALNO I GLUMA^KI INTIMNO Na po~etku na{eg razgovora sa Mehmedom Por~om zadr`a}emo se na imenu Darija Dace D`amonje, bosanskohercegova~kog pisca i genijalnog kolumniste Slobodne Bosne koji je preminuo 2001., i pitamo ga fascinira li ga ta Dacina jednostavnost u re~enici, a opet takva kompleksnost zvana `ivot sami. “Radio sam pri~e koje smo te{ko, zbog vremenskog ograni~enja, selektirali. Stalno je bilo - a, da snimimo i ovu, i ovu, {teta je..., jer je svaka Dacina pri~a prosto svijet za sebe. Nevjerovatna sublimacija `ivota, natopljenog bogatim iskustvom, opa`anjem, izo{trena ma{tom, te izdignuta do jednostavnosti i genijalnosti”, ka`e Mehmed. Ponovo ~itamo saop{tenje BH radija 1: “Kreativna igra Mehmeda Por~e u ovom slu~aju svedena na glas, kao jedino sredstvo gluma~ke ekspresije nije siroma{nija u izrazu, ve} je, u stvari, suptilnija, produbljenija i na kraju iskrenija. Mehmed Por~a u svojoj interpretaciji, svjestan prirode medija i koriste}i ograni~ena sredstva, pri~a pri~u zvukom svoga glasa otkrivaju}i njegov stvarni izra`ajni poten58
VRIJEDAN VRIJEDAN II TALENTOVAN TALENTOVAN
Profesionalni Profesionalni glumac glumac ii pedago{ki pedago{ki radnik radnik Mehmed Mehmed Por~a Por~a
Mehmed Por~a: “Svaka pri~a Darija D`amonje je svijet za sebe“ SLOBODNA BOSNA I 20.12.2012.
Mehmed Porca:TEKST osnova.qxd
19.12.2012
21:39
Page 59
TAJNE POR^INE VJE[TINE PRILAGODLJIV RAZLI^ITIM MEDIJIMA Mehmed Por~i je radiofonski izraz i dra` i izazov i ~arolija
cijal. On glasu mijenja volumen, varira ritam i pokretljivost, {iri i su`ava raspon i na taj na~in neposrednije ~uva jedinstvenost jednog duhovnog svijeta, jednog mi{ljenja, gradi lik ‘iznutra‘ otvaraju}i inspirativni most prema imaginaciji slu{atelja.” A s obzirom da }e dodjela priznanja Glumac godine Dramskog i dokumentarnog programa BH radija 1 biti odr`ana na dan kada }e se ovaj broj Slobodne Bosne pojaviti u prodaji, Mehmeda Por~u smo zamolili da nam otkrije {ta }e to re}i prisutnima u RTV domu: “Nadam se da ne}u morati ni{ta govoriti, dovoljno sam to ~inio kroz sjajne autore u dramsko-dokumentarnom programu. Neka drugi govore o mom radu. Eventualno, mogu izraziti `elju da se podr`i rad i produkcija te redakcije, kako bismo, i dalje, sa ostalim kolegama koje radiodramski izraz zanima, nastavili istra`ivati, kreirati i prenositi radost gluma~ke igre slu{ateljima. U ovih, skoro, deset godina, kao u malo kojoj instituciji i okru`enju i gluma~kom ispoljavanju, sara|ivali smo mirno, profesionalno, gluma~ki intimno, sa rado{}u, obostrano otvoreno i sa velikim povjerenjem i uva`avanjem. I na tome im hvala. I Miralemu Ov~ini i kompletnoj Redakciji dramskog i dokumentarnog programa BH radija 1. I, naravno, volio bih nastaviti saradnju s njima, za{to ne? Uostalom, nije ovo nagrada za `ivotno djelo na kraju karijere.” Radio, eh taj radio, ~udna sprava. Kako je izgledao Va{ prvi “susret” s radijom, kao medijem u kojem }ete ne{to raditi? “Da, ~udna sprava, kao {to je ~udna i moja odluka 1997. da `elim raditi na radiju. Iznenada i potpuno nespremnog me 20.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
obuzela ta ideja, tako da sam oti{ao na jednu novootvorenu radio-stanicu i rekao da `elim ‘ne{to‘ raditi na radiju. Znao sam tek da to nije tehni~ki sektor, pa sam u toj redakciji pro{ao etape spikera, novinara, urednika... U kona~nici, tu se javila i prva ideja o glumi, opet slu~ajno, ~itaju}i oglas iz pozori{ta o dramskom studiju. I eto, petnaest godina poslije, ta dva fenomena objedinjena su u jednom”, odgovara Por~a. Biti dramski glumac je su{tinski kao i biti glumac u pozori{tu, na filmu, TV-u, samo {to dok do|e{ do su{tine ima puno toga da se uradi. I to samo glasom! U kojoj mjeri je takav gluma~ki anga`man izazovan, konstruktivan, mo`da ~ak i misti~an? “Su{tinski da, gluma, prilago|ena razli~itim medijima, s tim da ova vrsta radijskog prilago|avanja elimini{e druga izra`ajna sredstava glumca, i postavlja izazov druga~ijeg traganja u sebi i kompleksnije upotrebe glasa i govora. Poput orkestra ili benda, u kojem su ostala samo dva instrumenta, a zadatak im je i dalje na visokom nivou. U tome je valjda izazov, dra` i ~arolija radiofonskog izraza”, obja{njava junak ove pri~e.
GLUMA KAO VOKACIJA I SU[TINA Mehmed Por~a ro|en je 27. septembra 1977. u Zenici, gdje je zavr{io Op{tu gimnaziju. Diplomirao je na Odsjeku za glumu Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu, u klasi profesora Aleksandra Jev|evi}a i docenta Senada Ba{i}a. Kako vrijeme odmi~e ~ovjek se, i ako mu se desilo ne{to ru`no, sje}a obi~no lijepih stvari. Čega se Mehmed, onako “na prvu”, sje}a sa Akademije scenskih umjetnosti, studija koji je izuzetno te`ak i zahtjevan:
“Uh... Naviru razna sje}anja, paralelno iska~u slike, anegdote, prisje}anja na iscrpni rad, odricanja, trud, opetovane gre{ke i kritike, kratkotrajnu radost uspjehom, drage kolege, divna dru`enja, kreativne ‘rasprave‘, i one druge, i sva ona de{avanja koja nisu akademska, a ipak su sastavni dio divno provedenih godina na Akademiji. Bio sam u jednoj vrlo dobroj i raznolikoj klasi. Sa{a Hand`i} dosta radi u Zenici, Lana Bari} i Tanja Smoje u Hrvatskoj, Alban Ukaj i Amar Selimovi} ovdje... Svi rade svoj posao i to dobro i sa poprili~nim uspjehom.” No, Mehmeda Por~e danas u teatru i nema ba{ previ{e. “Isto mislimo. Malo, sigurno ne koliko bih mogao. Pogotovo u odnosu na period kada sam igrao {est, sedam predstava paralelno i imao petnaest, dvadeset izvo|enja mjese~no, u razli~itim pozori{nim ku}ama. Ali sada je takav period, znamo kakvo vrijeme `ivimo, u svim segmentima, pa i kulturi. Zatim, produkcija je sve manja, pozori{ta se sve vi{e zatvaraju u svoje ansamble sa sku~enim prostorom za gostuju}e glumce. U svakom slu~aju, trenutno se bavim pedago{kim radom, nisam ga zamijenio za teatar, gluma je moja vokacija i su{tina, prvi izbor i izra`aj. A do}i }e i bolje vrijeme, valjda, kada }e se te dvije stvari mo}i podjednako zastupljeno, kvalitetno i uspje{no kombinovati”, nada se Por~a. Spomenuo je pedago{ki rad... Trenutno je zaposlen na sarajevskoj Akademiji scenskih umjetnosti, u kojoj je vi{i asistent na predmetu Govor. Koliko ga, zapravo, ispunjava pedago{ki rad, da li je kao student uop{te razmi{ljao da }e nekada obrazovati generacije glumaca? “Ne mogu re}i da nije bilo i tih razmi{ljanja, ali tada je sve to izgledalo daleko, vi{e kao jedna od opcija, ideja, ma{tarija... Evo, sje}am se da me je, u sali, profesorica Emina Mufti}, s kojom sada radim na Predmetu, znala zvati profesore. A sam pedago{ki rad me ispunjava u tolikoj mjeri koliko studenti uspiju usvojiti, iskoristiti, uzeti {ta im treba, primijeniti moja znanja, iskustva, promi{ljanja i koliko uspje{no im to prenesem i podijelim. Mada, prije bih rekao da na neki na~in zajedno u~imo, sazrijevamo i sanjamo i `ivimo glumu”, veli na{ sagovornik. Dakle, priznanje Glumac godine Dramskog i dokumentarnog programa BH radija 1 Mehmedu Por~i tek treba biti uru~eno. A nas u fini{u razgovora jo{ interesuje i koji bi to bio njegov Top 3 onoga {to je do sada snimio na BH radiju 1: “Pa, sad, nije lako izabrati, ali evo mogu re}i da sam najvi{e u`ivao, a uz to je do{ao i kvalitet, rade}i D`amonjine pri~e, Gatalov Ja sam pas i zovem se Salvatore, Kebin roman Kako je lijepa moja Vektra, pa i \iki}ev Cirkus Columbia.” 59
Jeton Intervju:INTERVJU - osnova.qxd
19.12.2012
21:51
Page 60
JETON NEZIRAJ
INTERVIEW
Jeton Neziraj
dramski pisac i reditelj iz Prištine
Autor petnaestak pozorišnih drama i bivši umjetnički direktor Narodnog pozorišta Kosova, 35-godišnji JETON NEZIRAJ spada među najuspješnije i najplodnije dramske pisce mlađe generacije na ovim prostorima; predstave su mu izvođene u teatrima širom Evrope i Amerike i prevođene na brojne svjetske jezike, a u svojim komadima nerijetko tretira “zabranjene“ teme, poput aktuelnih odnosa između Srba i Albanaca i političke cenzure umjetnosti
Umjetnost se na ovim prostorima vrednuje po tome koliko je patriotska, a dana{nje izdajice su heroji sutra{njice Razgovarala: MAJA RADEVI] Foto: AVNI SELMANI, ERMAL META
D
ok najnovija dr`ava na svijetu ~eka da bude ro|ena, sekretar Vlade obra}a se ansamblu nacionalnog pozori{ta i tra`i od njih da naprave predstavu koja }e biti izvedena na istorijski dan progla{enja nezavisnosti Kosova. Za proslavu neza visnosti iz dr`avnog bud`eta iz dvojeno je dva miliona eura i pozori{na trupa se osje}a ponosnom i privil e govanom... Ipak, njihova radost nije potpuna: pored niza “politi~ki korektnih“ i “estetskih“ zahtjeva koje dobijaju od Vlade, glumci se suo~avaju sa jo{ dva neo~ekivana “problema” - prvi je {to se dan progla{enja nezavisnosti dr`i u tajnosti, a drugi {to je dio predstave i jo{ nenapisani govor predsjednika Vlade, koji }e odr`ati u Parlamentu tog istorijskog dana... Ovo je, ukratko, sadr`aj nove politi~ke komedije Let iznad kosovskog pozori{ta dramskog pisca Jetona Neziraja, koja je u re`iji Blerte Neziraj i produkciji Qendre Multimedia 5. decembra premijerno izvedena u Pri{tini, a potom je gostovala i u Tirani, Skoplju i Beogradu. 60
Politi~ka komedija o nezavisnom Kosovu u Beogradu - za po~etak, mo`ete li nam re}i kakve su bile reakcije beogradske publike na predstavu “Let iznad kosovskog pozori{ta“? Reakcije su bile sjajne, kako od strane publike, tako i od medija i kritike. Mislim da svaki autor jednog pozori{nog komada mo`e samo da pri`eljkuje takve reakcije, tim prije {to smo mi tamo oti{li sa predstavom koja je zapravo i vi{e od predstave. A taj “vi{ak“ jeste politi~ki kontekst pro{losti i sada{njosti u odnosima
VLAST I UMJETNOST: “Postoji ta strašna tendencija politike da uspostavi kontrolu nad umjetničkom scenom Kosova. Možda je gore nego na Kosovu samo u Srbiji, posebno sada kada su na vlast došli ovi mali Miloševići
izme|u dvije zemlje, Kosova i Srbije. Dobili smo sjajne kritike. Zlatko Pakovi} je u listu Danas napisao odli~an i hrabar tekst, a veoma pohvalne kritike objavili su i Goran Cvetkovi} na Radio Beogradu i Ana Tasi} u Politici. Tako|er, bilo je i pozitivnih komentara i ~lanaka i u drugim medijima...
PRIMITIVNI IZRAZI
Gostovanje pomenute predstave u Beogradu bilo je i povod za diskusiju o odnosu vlasti i umjetnosti. Kakav je, po Va{em mi{ljenju, taj odnos danas na Kosovu i u Srbiji, ali i u drugim zemljama na prostoru ex-Jugoslavije? To je te{ko pitanje. Kada je rije~ o Kosovu, smatram da je stanje zabrinjavaju}e. Postoji ta stra{na tendencija politike da uspostavi kontrolu nad umjetni~kom scenom Kosova. I ta se kontrola manifestuje u raznim oblicima: od selektivnog izdvajanja bud`eta za kulturu, instaliranja u javne kulturne institucije, kada god je to mogu}e, politi~kih partizana i ulizica, preko stimulisanja umjetnosti koja prenosi “patriotski duh“ i direktne kontrole javnih kulturnih institucija, nepodr`avanja nezavisnih kulturnih institucija i inicijativa, pa sve do kontrole sadr`aja umjetni~kih ostvarenja. Ja i dalje vjerujem da to nije nekakav organizovani “vladin program“ SLOBODNA BOSNA I 20.12.2012.
Jeton Intervju:INTERVJU - osnova.qxd
19.12.2012
21:51
Page 61
LET IZNAD KOSOVSKOG POZORI[TA
PATRIOTIC PATRIOTIC HYPERMARKET HYPERMARKET “To “To je je bio bio prvi prvi albansko-srpski albansko-srpski projekat projekat nakon nakon 30 30 godina. godina. Pored Pored umjetni~ke umjetni~ke odgovornosti, odgovornosti, imali imali smo smo ii veliku veliku politi~ku politi~ku ii dru{tvenu dru{tvenu odgovornost. odgovornost. Bilo Bilo je je zna~ajno zna~ajno to to {to {to smo smo ovu ovu tabu tabu temu temu stavili stavili na na scenu scenu ii mislim mislim da da smo smo to to uradili uradili sa sa dosta dosta hrabrosti“, hrabrosti“, ka`e ka`e Jeton Jeton Neziraj Neziraj 20.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
61
Jeton Intervju:INTERVJU - osnova.qxd
19.12.2012
21:51
Page 62
JETON NEZIRAJ ZA SU@IVOT I POMIRENJE Iz predstava Let iznad kosovskog pozori{ta (lijevo) i Patriotic Hypermarket (desno)
ve} vi{e izraz primitivnog mi{ljenja koje nije u stanju da shvati ulogu i funkciju umjetnosti u kosovskom dru{tvu. Trenutno imamo lo{eg ministra kulture koji bi, bojim se, Nacionalno pozori{te Kosova radije vidio pod fered`om, nego kao slobodno pozori{te. [to se ti~e susjednih zemalja, ne poznajem dovoljno stanje, ali koliko mogu da primijetim, nema neke velike razlike. Naro~ito ne u Srbiji i Bosni. Mo`da je gore nego na Kosovu samo u Srbiji, posebno sada kada su na vlast do{li ovi mali Milo{evi}i. Ali, mogu da zamislim da je isto sranje i u Bosni, u {ta me je uvjerilo nedavno zatvaranje Zemaljskog muzeja u Sarajevu, skandal u mostarskom Pozori{tu mladih, redukcija bud`eta Festivala MESS itd. Sa sarajevskim re`iserom Dinom Mustafi}em pro{le godine ste radili na predstavi “Patriotic Hypermarket“. U okviru projekta, intervjuisali ste 40 Srba i Albanaca o njihovim sje}anjima na srpskoalbanske konflikte, vizijama budu}nosti i mogu}nostima “su`ivota“, kako se to danas popularno ka`e. Do kakvih ste zaklju~aka do{li tokom istra`ivanja za predstavu - je li taj “mirni su`ivot“ za Srbe i Albance na Kosovu uop{te mogu} i koliko je on u ovom trenutku neizvjestan? Nakon Generala mrtve vojske, Patriotic Hypermarket je druga predstava na kojoj sam sara|ivao sa Dinom Mustafi}em. On je izvanredan profesionalac i fantasti~an re`iser. No, ostavi}u po strani pohvale Dini da bih se vratio na pitanje o Patriotic Hypermarketu, koji je bio veoma te`ak i komplikovan projekat. Zbog osjetljivosti teme radili smo uz maksimalan oprez i odgovornost. Tome treba dodati ~injenicu da je to bio prvi albansko-srpski projekat nakon mo`da 30 godina. Dakle, radilo se o jednom od onih projekata gdje, pored umjetni~ke odgovornosti, ima{ i veliku politi~ku i dru{tvenu odgovornost. Ali bilo bi pretenciozno ako bismo rekli da smo razumjeli slo`ene srpsko-albanske odnose, ili da smo do{li do rje{enja oko stavova Albanaca i Srba o “zajedni~kom `ivotu“. U 62
prvom redu, bilo je zna~ajno to {to smo ovu tabu temu stavili na scenu. I ja mislim da smo to uradili sa dosta hrabrosti. A drugo, va`an je bio kontekst u kojem je ova predstava bila ra|ena. Mislim da je to istorijski projekat koji je u~inio uslugu boljoj budu}nosti Kosova i Srbije, dvije zemlje koje se me|usobno smatraju “neprijateljima“. Pojedini glumci iz predstave prozivani su od svojih kolega kao “izdajice“. Jeste li o~ekivali takve reakcije? Ja sam odavno “operisan“ od takve vrste niske i primitivne stigmatizacije. To ne ostavlja nikakav dojam na mene. Naravno, takve reakcije smo o~ekivali, kako na Kosovu, tako i u Srbiji. Ali, glumcima je bilo te{ko. Jedan od njih imao je ba{ veliku krizu, kada su i njegovi prijatelji po~eli da
se distanciraju od njega. Ali ja sam i ranije govorio (a prije mene su to vjerovatno rekli i drugi) da }e dana{nje “izdajice“ biti heroji sutra{njice. Zapravo su te etikete “izdajnik“ i “heroj“ ve} poprili~no izlizane. Zlatko Pakovi} je u tekstu za predstavu Let iznad kosovskog pozori{ta to sjajno objasnio.
SLOMLJENO SRCE MINISTRA KULTURE
Kako vidite kulturnu scenu Kosova danas - jesu li oni koji promoviraju tzv. patriotsku umjetnost i nacionalnu kulturu u prednosti nad drugima? Naravno, ta kasta umjetnika je dominantna i takva “umjetnost“, na`alost, prevladava na kulturnoj sceni Kosova. Njih finansira dr`ava i niko ih ne mo`e zaustaviti. Stvaraoci koji zastupaju druge forme umjetnosti su u manjini i nisu miljenici dr`ave. Mislim da je to
SUBVERZIVNE AKTIVNOSTI
“Srbija živi u rđi primitivnog nacionalizma, iscrpljena od mržnje i neprijateljstava“ Predstava “Let iznad kosovskog pozori{ta“ izvedena je u prostoru Centra za kulturnu dekontaminaciju (CZKD) u Beogradu, na tzv. “alternativnoj“ sceni, gdje se obi~no organizuju “politi~ki kontroverzni“ programi koje ve}i dio srbijanske javnosti ne podr`ava... Mislite li da je to slu~aj i sa Va{om politi~kom komedijom? Centar za kulturnu dekontaminaciju u {ali nazivam “ambasadom“ Republike Kosovo, ali to je svakako kulturna ambasada. CZKD je na{ partner u mnogim projektima, tako da je bilo prirodno da se predstavimo tamo. I ne samo to - CZKD je idealno mjesto za onu vrstu aktivnosti koje {ira publika u Srbiji percipira kao “subverzivne“, “kontroverzne“ i sli~no. Na-
protiv, iz moje perspektive, taj Centar je neka vrsta oaze u dana{njoj Srbiji koja `ivi u r|i primitivnog nacionalizma, iscrpljena od mr`nje i neprijateljstava, koju vode politi~ari ignoranti, u Srbiji gdje se pojam demokracije nalazi obja{njen ta~no samo u rje~nicima. Ali, da se vratim na va{e pitanje: beogradski mediji su, kao {to sam ve} spomenuo, bili jako korektni i u najavi predstave i u informacijama koje su objavljivali nakon njenog izvo|enja. Naravno, bilo je razli~itih komentara na web portalima, koji su uglavnom bili onakvi kakve smo i o~ekivali - vika i kuknjava kako je “Srbija do{la do dna“ zato {to dozvoljava prikazivanje predstave koja govori o Kosovu kao nezavisnoj dr`avi... SLOBODNA BOSNA I 20.12.2012.
Jeton Intervju:INTERVJU - osnova.qxd
19.12.2012
21:52
Page 63
LET IZNAD KOSOVSKOG POZORI[TA “ANTINACIONALNA DRAMA“ I UMJETNI^KE INTERVENCIJE
Kako je Hashim Thaci “glumio“ u predstavi u Beogradu Pitala sam Vas za reakcije beogradske publike na “Let iznad kosovskog teatra“, a s obzirom da predstava na dosta ironi~an na~in progovara o situaciji na Kosovu danas, kako je bilo na premijeri u Pri{tini? Neki su predstavu ocijenili kao “antinacionalnu“ i zaklju~ili da je uperena “protiv nezavisnosti Kosova“ (zamislite, bilo je i takvih budala). [tavi{e, ~uo sam da je javna televizija Kosova RTK htjela da emituje prilog u kojem se postavlja pitanje kako je “smjela“ ova “antinacionalna“ predstava da se izvede na sceni Nacionalnog pozori{ta. Ali, ve}i dio publike predstavu je prihvatio jako dobro, a isto je bilo na reprizama u Skoplju i Tirani. Ovo je mo`da prilika da ispri~am da smo, dok smo pripremali predstavu, imali i
fazu dodatnih provokacija javnosti. Prije premijere u nekoliko navrata smo slali medijima informacije o projektu gdje smo, pored onih “pravih“ obavje{tenja, plasirali i {aljive dezinformacije, naprimjer da se
panbalkanski fenomen. Ovdje se umjetnost generalno mjeri po tome koliko je “patriotska“. Dovoljno je da stvara{ “patriotsku umjetnost“ i sva su ti vrata otvorena. [tavi{e, bi}e{ u nevolji ako kritikuje{ neko takvo “patriotsko“ umjetni~ko djelo, zato {to te odmah napadnu kao divlje ma~ke: ti si izdajnik, tebi smetaju “nacionalne teme“, itd... Upravo ove odnose sam poku{ao da prika`em i analiziram i u komediji Let iznad kosovskog pozori{ta, koja ima podnaslov “patriotska komedija“, a neki je nazivaju “antinacionalnom dramom“! Na uplitanje politike u rad i repertoar kosovskog Narodnog pozori{ta, ~iji ste biv{i umjetni~ki direktor, upozorili ste svojevremeno u pismu koje ste uputili i kosovskom ministru kulture Memli Krasniqiju. Na koji na~in konkretno politika uti~e na pozori{ni `ivot na Kosovu? Ovo {to }u vam ispri~ati mo`e zvu~ati kao storija iz nekog filma, ali se zaista dogodilo prije nekoliko dana: bili smo dogovorili da premijeru Leta... izvedemo 5. decembra u Narodnom pozori{tu Kosova, u okviru me|unarodnog studentskog festivala Skena Up, a termin je bio davno rezervisan. Ministar za kulturu Memli Krasniqi ulo`io je titanske napore da zabrani predstavu. Naredio je upravi Pozori{ta da predstava ne 20.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
predstava priprema u saradnji sa kosovskom Vladom, da je tekst analiziran i odobren od posebne Vladine komisije, {tavi{e da je naslov komediji dao sam premijer Kosova, te da }emo sa ovom predstavom lobirati po svijetu kako bi Kosovo dobilo jo{ vi{e priznanja i postalo ~lanicom UN-a. Ve}ina medija povjerovala je ovim izmi{ljotinama i onda smo ~uli komentare od opozicionara kako smo postali “sluge Vlade“, da smo “prodali du{u |avolu“, pitali su nas za koje nas je novce kupila Vlada i sli~no. Onda smo u drugom saop{tenju objavili da su nepoznati lopovi upali u na{ Centar i ukrali sve kopije rukopisa komedije, ali da glumci pamte tekst i ona }e biti izvedena. Rekli smo i da je premijer osudio ovaj kriminalni
smije da se izvodi na toj sceni. Ja sam to shvatio kao klasi~nu cenzuru. I bila je cenzura. Alarmirao sam partnere Qendre Multimedia, koja je producent predstave i u danima koji su slijedili dogodio se “teatar po sebi“: ~etiri strane ambasade, uklju~uju}i i Ured Evropske unije na Kosovu, insistirali
akt kra|e teksta. Mnogi su ponovo “progutali“ {alu i dobili smo reakcije podr{ke: “bravo, to je dokaz da radite pravu stvar“, ili “to su srpske {pijunske agenture uradile, one su vam ukrale komediju... nemojte se prodati bra}o, va{ je posao svetinja!“. Na kraju smo objavili i tre}e saop{tenje da }e na gostovanju u Beogradu u predstavi igrati i li~no premijer Hashim Thaci, te da je on u mladosti igrao u predstavi Crvenkapica. Mnogi mediji su shvatili da se radi o {ali, ali neki i nisu, pa su objavili senzacionalnu vijest o kosovskom premijeru koji }e zaigrati u pozori{noj predstavi u Beogradu! Ove na{e “umjetni~ke intervencije“ imale su za cilj senzibiliziranje javnosti i umjetnika o opasnim vezama izme|u politike i umjetnosti, {to je bila i tema same komedije.
su da se predstava igra kako je bilo predvi|eno, ili }e u protivnom oni to shvatiti kao cenzuru i ograni~avanje slobode stvarala{tva. Njihova je poruka bila jasna. I tako sam tih dana imao posla i sa |avolom i s njegovim sinom da bi na kraju, dan uo~i premijere 4. decembra, ministar kona~no popustio. Slomljenog srca odobrio je odr`avanje premijere. Detalje ove afere ne `elim da ispri~am, ali su zaista izvanredni. I mo`ete samo zamisliti ako se ministar kulture ovako odnosi prema nezavisnoj umjetnosti, kako se tek pona{a prema javnim kulturnim institucijama koje kontroli{e i finansira. Posljedice rata, bijeda, korupcija i potraga za sopstvenim putem u budu}nost jedne mlade dr`ave teme su predstave. Kako Vi vidite budu}nost Kosova i teatra u toj zemlji? Eh, nastavljam da budem optimista... Mislim da je pred Kosovom svijetla budu}nost - nema druge, ne mo`e biti drugog puta. Dana{nje te{ko}e i isku{enja su nastavak one duge bitke za slobodu i ljudsko dostojanstvo, za ostvarenje demokratskih vrijednosti i principa. To va`i i za pozori{te. Pozori{te je ~udesno opstalo vi{e od dvije hiljade godina, pa za{to bismo vjerovali da }e se na Kosovu predati pred nekolicinom politi~kih pajaca?! 63
Eurosong:TEKST osnova.qxd
19.12.2012
21:44
Page 64
TREBA LI NAM “EUROSONG”
Poslovodni odbor BHRT-a je odlučio: Bosna i Hercegovina ove godine neće imati svog predstavnika na “Eurosongu”; tu odluku za naš magazin komentarišu muzičari DINO ŠARAN, ATILLA AKSOJ, GROF ÐURAZ, BRANO JAKUBOVIĆ i ADNAN HAMIDOVIĆ FRENKIE
MALO NAM JE TREBALO ZNAJ... ... ali, nismo `eljeli to! Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MARIO ILI^I], ARHIV “SB”
N
e{to se, zaklju~ak je to nakon aktivnog ~itanja, gledanja i slu{anja ovda{njih medijskih prezentacija, niko nije previ{e uzbudio nakon {to je javnost upoznata sa odlukom Poslovodnog odbora BHRT-a da ove godine ne}emo poslati izvo|a~a da nas predstavlja na izboru za najljep{u pjesmu Evrope. Neko zbog toga zato {to tamo ne}e biti izabrana najljep{a pjesma na na{em kontinentu, ima ih ljep{ih u Italiji barem dvije stotine, neko zbog toga {to je Eurosong ili Evrovizija, ~itaj kao {to pi{e{, ki~ manifestacija, a neko zbog toga {to nemamo para pa nije ni red kokuz i}i u svatove. A nekom ta informacija nije ni “doputovala” do mozga jer ga, takvo {to, ni najmanje ne interesuje.
KI^, [UND I TURBO-FOLK Uostalom, muzi~ke, i generalno kulturne, velesile Če{ke nikad nije ni bilo tu, a zbog aktuelne krize ve} su odustale Poljska i Portugal, dok se Gr~ka i Kipar spremaju da nas izvijeste o tome. A treba li nama, uop{te, Eurosong? “Meni, li~no, ne treba. Ja na Eurosong gledam kao na neku {egu, {alu, zajebanciju, malo se smijem s dru{tvom kada se emituje na TV-u. Ali, vidim da je to ljudima postalo bitno, kao da je to neko muzi~ko prvenstvo. A, to {to je BHRT odustao od Eurosonga smije{no je, jebiga, kao {to je, uostalom, smije{no i sve u ovoj dr`avi. I ne znam koliko Eurosong promovi{e dr`avu, sve je nekako artificijelno. Mislim da sport puno uspje{nije i efikasnije promovi{e dr`avu. Ukratko, nikada ne bih nastupio na Eurosongu! Za jednog, haj’mo re}i urbanog, alternativnog izvo|a~a kao {to sam ja Eurosong je ki~, {und i turbofolk manifestacija”, ka`e nam tuzlanski reper Adnan Hamidovi} Frenkie. Pjeva~ i tekstopisac grupe Zoster iz Mostara Mario Knezovi} sa svog Facebook statusa lansirao je vijest da je grupa ~iji je on ~lan spremna Bosnu i Hercegovinu na Eurosongu besplatno predstavljati. A, za 64
Slobodnu Bosnu, pak, govori Atilla Aksoj, gitarista, kompozitor, aran`er i producent Zostera: “Mislim da nam je Eurosong potreban. Zato {to to mo`e biti i kvalitetna promocija na{e dr`ave. Samo {to su se kod nas predstavnici godinama birali po nacionalnom klju~u, a to ba{ i nije neka ozbiljna promocija. A ako se nekada bude biralo po pravoj pjesmi, onda odlazak na Eurosong ima smisla. Htjeli smo da naredne godine u~estvujemo na tom takmi~enju, a na{i razlozi su da se dr`ava u kojoj `ivimo predstavi u najboljem mogu}em svjetlu. Kao kompozitor i producent nikada ne bih pristao na kompromise, bio bi to onaj pravi Zoster. Bilo kakvo podila`enje ne dolazi u obzir, ne samo u ovom slu~aju. A nakon {to je Mario na{u `elju da nastupimo na Eurosongu postavio na svoj
Facebook profil pro{log petka, stiglo je bezbroj komentara. Uglavnom pozitivnih, a kada su se pojavili i negativni komentari, onda nam je bilo jo{ dra`e, zato {to smo skontali da ne mo`e svakome biti pravo.” Ne}emo, zna~i, putovati u slobodarski Malme, u nezavisnu [vedsku, zato {to je tako odlu~io Poslovodni odbor BHRT-a u sastavu: generalni direktor Muhamed Bakarevi}, direktor BH radija 1 Milan Trivi}, te Olivera Dodig umjesto suspendovanog direktora BHT-a Marija Peji}a. Donijeli su, ka`u, odluku koja je finalna i izvr{na, te{ka, ali i jedina realna, a o tome su obavijestili i EBU, ~ija su punopravna ~lanica. “Iz tog ~lanstva proizilazi pravo BHRT-a koje nije prenosivo na tre}a lica, {to zna~i da niko drugi osim BHRT-a ne mo`e donijeti odluku o aktivnom u~e{}u
ADNAN HAMIDOVIĆ FRENKIE: “Nikada ne bih nastupio na Eurosongu”
ATILLA AKSOJ: “Na Eurosongu je Zoster želio učestvovati naredne godine”
SLOBODNA BOSNA I 20.12.2012.
Eurosong:TEKST osnova.qxd
19.12.2012
21:44
Page 65
[TA RE]I, KAKVU PORUKU POSLATI
GROF ÐURAZ: “Neću reći da nikad ne bih nastupio na Eurosongu” Radiotelevizije BiH u Eurosong takmi~enju, na~inu organizacije i realizacije izbora pjesme predstavnice BiH, odnosno BHRT-a. Inicijative, za koje saznajemo u javnosti, o razli~itim ponudama pripreme i organizacije ili ~ak nu|enja gotovih rje{enja od drugih, na`alost, nisu pravovremeno niti zvani~no stigle na adresu BHRT-a”, mo`e se pro~itati u saop{tenju za javnost Poslovodnog odbora BHRT-a.
SLU[AJTE PJESMU “EURO SONG” “Generalno, podr`avam odluku BHRT-a s obzirom da je zaista kriza i da bi se na svim nivoima trebale donijeti odluke da se ne tro{e pare gdje ne treba. Bosnu i Hercegovinu su prethodnih godina predstavljali razni izvo|a~i. Ja sam za varijantu da nas predstavljaju izvo|a~i kojima }e to pomo}i u afirmaciji, u razvoju karijere, zbog toga {to }e se za njih zbog u~estvovanja na Eurosongu ~uti, a nisam za u~estvovanje na{ih izvo|a~a koji su {irom znani, popularni, ostvareni, realizovani, i `ive od toga. Ako ve} neko ide, uvijek bih {ansu dao mla|im ljudima koji bi se na taj na~in podr`ali. Ne}u re}i da nikad ne bih nastupio na Eurosongu, jer se uvijek mogu postaviti okolnosti koje }e mi odgovarati. Nisam isklju~iv, ali kad bi mi neko rekao da }e se Eurosong prestati odr`avati ne bih imao 20.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
DINO ŠARAN: “Letu štuke su dobile nekoliko ponuda da idu na Eurosong” ni{ta protiv. Jeste kontradiktorno, ali je tako”, obja{njava banjalu~ki muzi~ar Grof \uraz. Frontmen i autor pjesama grupe Letu {tuke iz Sarajeva Dino [aran veli da su na{oj dr`avi potrebne neke bitnije stvari nego {to je Eurosong, jer “nije na listi prioriteta”: “Puni smo problema. A, {to se ti~e [tuka, mi smo dobili nekoliko ponuda da idemo na Eurosong, ali ne mislim da smo mi za takve manifestacije. Bio sam autor pjesme kojom nas je Vuka{in Braji} predstavljao na Eurosongu 2010., ali osim toga vi{e nisam imao veze s tim. Nisam ~ak ni oti{ao na
takmi~enje u Oslo. Bilo je i nekih problema... Ali, {ta }e nam Eurosong? Ako se dr`ava ne snalazi sama za sebe, d`aba joj promocija na Eurosongu, Boga mi!”
BRANO JAKUBOVIĆ: “Da se pojavila na Eurosongu, Dubioza kolektiv bi izvela pro-europski političkonudistički performans” Član najtra`enijeg balkanskog benda, Dubioza kolektiv, Brano Jakubovi} vrlo je odre|en, jasan i precizan: “Mislim da nam u ovom trenutku ni najmanje ne treba da tro{imo novac koji nemamo na takmi~enje za najbolju pjesmu Europe, i jo{ kakve smo kur~eve sre}e ovaj put bi nam uvalili da pobijedimo i da ostanemo du`ni organizovati ‘veliku priredbu’ 2014. godine. Sa druge strane, volio bih da gra|ani imaju uvid u dosada{nje tro{kove proteklih Eurosongova, ~ini mi se da se govorilo o ciframa od nekoliko stotina hiljada maraka, a ovih dana saznajemo da je kotizacija za BiH 50.000 maraka. Mi smo imali poziv da se pojavimo na ovom takmi~enju i htjeli smo i}i da izvedemo pro-europski politi~ko-nudisti~ki performans, ali to nije moglo pro}i zbog pravila takmi~enja koja ka`u da nastup ne smije sadr`avati politi~ke konotacije, pa nam to vi{e nije bilo zanimljivo. Drugim rije~ima, nisu nam dali da radimo pizdariju. A do sljede}eg u~e{}a BiH na ovoj euro-paradi poslu{ajte na{u pjesmu Euro Song sa albuma Wild Wild East.” Tako i jest. 65
Ognjen:TEKST osnova.qxd
19.12.2012
21:47
Page 66
VELIKI D.B.
Samo dan prije nego što je trebao napuniti devedeset i dvije godine života preminuo je istaknuti jazz muzičar DAVE BRUBECK; bio je pijanista, kompozitor i vođa malih sastava
PRILOG ZA JAZZ NEKROLOGIJ Dave Brubeck bio je prvi jazzista ~ija se fotografija pojavila na naslovnici magazina “Time“ Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI]
S
vjetska je glazba u posljednjih nekoliko tjedana izgubila neke od svojih va`nih protagonista. Prvo je oti{ao jazz pijanista, kompozitor i vo|a malih sastava Dave Brubeck, potom indijski sitarista Ravi Shankar, prije njega klasi~ni pijanista i pisac Charles Rosen i na koncu i velika ruska sopranistica Galina Vi{njevskaja. Svaka je od tih li~nosti dodirnula na ovaj ili onaj na~in na{e krajeve - bilo svojim prisustvom na koncertnim podijima ili diskografskim izdanjima i knjigama, a uz to su nas napustili i u dubokoj starosti, bivaju}i aktivnima sve do poznih godina.
ISUVI[E “BIJEL” I Brubeck i Shankar dijele neke sli~nosti, makar dolaze iz naoko diferentnih kulturnih svjetova - obojica su bili u jednom trenutku idoli nove pobunjene mladosti, posebno one studentske, obojica su prebacili devedet godina i imali duge i plodne karijere, obojica ostavili iza sebe nasljednike koji su uspje{ni u glazbi. Krenimo redom. Dave Brubeck, dakle. Ro|en 1920. u obitelji kalifornijskog farmera, majka pijanistica, otac ga {alje na studij veterine, on prelazi na odjel za glazbu i vodi male jazz sastave eksperimentalne naravi. Odlazi u vojsku, vodi tamo jazz sastav, vra}a se i studira - gle ~uda, kod velikog francuskog kompozitora Dariusa Milhauda, jednog od mnogih europskih skladatelja koji su morali izbje}i pod nacizmom u SAD. Paralelno, na Zapadnoj obali vodi male sastave i eksperimentalne 66
grupe, ~etrdesete su vrijeme kad se ra|a tzv. Cool jazz oliti West Coast Jazz, tako razli~it od be-bop-hipsteraja iz 52. njujor{ke ulice. Ve} pedesetih on formira trio i svira regularno sa velikim odjekom po jazz klubovima San Francisca, snima za tek ustanovljenu i danas va`nu jazz etiketu Fantasy i u isto vrijeme sre}e alt saksofonistu Paula Desmonda, rafinirana, liri~na tona, sa bogato izvajanim melodijskim improvizacijama. Sviraju skupa, snimaju koncertne plo~e (Jazz at Oberlin, Jazz at the College of the Pacific), po~inju nastupati po studentskim kampusima sa velikim uspjehom i sa razli~itim ritam sekcijama. Spoj klasi~nih glazbenih struktura, novi pristup ameri~koj pjesmarici, rafiniranost izvedbi i jedna nova kultiviranost uop}e ih izbacuju kao jednu od velikih grupa, pa }e se fotografija Davea Brubecka pojaviti na naslovnici tjednika Time 8. novembra 1954. kao prvog jazziste uop}e. Nekoliko dana potom mu je na vrata hotela pokucao osobno Duke Ellington, a Brubeck, skroman kakav je bio i visokoobrazovan, odmah mu je replicirao da je zapravo on trebao biti na naslovnici. I potom mu posvetio jednu od svojih najljep{ih skladbi sa naslovom Duke, koja }e postati standard i biti snimana diljem svijeta; posebno se sje}amo verzije nikog drugog doli Milesa Davisa! Koji }e u dva navrata snimiti jo{ jedan standard nastao u radionici Davea Brubecka, onaj pod naslovom In Your Own Sweet Way. Stvari se zakuhavaju kad u grupu dolazi poluslijepi bubnjar Joe Morello (pisali mu u SB in memoriam svojedobno!) i tamnoputi kontrabasista Eugene Wright. Zapamtite SLOBODNA BOSNA I 20.12.2012.
Ognjen:TEKST osnova.qxd
19.12.2012
21:47
Page 67
JAZZ DO KRAJA @IVOTA
AKTIVAN AKTIVAN DO DO POZNIH POZNIH GODINA GODINA
Dave Dave Brubeck Brubeck iza iza sebe sebe je je ostavio ostavio nasljednike nasljednike koji koji su su uspje{ni uspje{ni uu muzici muzici
tamnoputi, jer }e to biti iznimno va`no za daljnju pri~u. Kvartet je formiran, Columbia ih preuzima od Fantasyja, Brubeckania narasta u drugoj polovici ‘50ih i s po~etka ‘60-ih do nevi|enih razmjera. Ve} Milhaud }e Davea Brubecka zaraziti idejama o poliritmijama, te politonalnosti i sli~nim eksperimentima kojima se suvremena europska glazba ve} uvelike bavila, potom kvartet odlazi na sponzorirane turneje po Europi, Bliskom istoku i Aziji i on, radoznao i inovativan kakvim ga je Bog dao, na ulici u Istanbulu u`iva u sviranju glazbenika i posebno ga odu{evljavaju neparne ritmi~ke strukture koje definitivno `eli inkorporirati u svoju glazbu. U jazz krugovima Brubeckov je jazz ve} nailazio na otpore purista, predbacivali su mu da je preblizu klasi~noj glazbi, da ne swinga dovoljno, da je isuvi{e “bijel”. I sad jo{ uvodi ritmi~ke strukture poput 11/4, 5/4 ili 9/8, koje su totalni opozit 20.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
onoj klasi~noj 4/4. No, dobro, dolazi 1959., po mnogima prijelomna godina za sudbinu modernog jazza - Miles Davis snima sa Gil Evansom Kind of Blue, Charles Mingus Ah, Um, a Dave Brubeck kvartet opet Time Out. Sa skladbama poput Blue Rondo a la Turk (M Mozart na turski na~in - 9/8) i posebno Take Five u 5/4, skladbu koju je donio Paul Desmond i u kojoj }e Joe Morello odsvirati naprosto fasciniraju}i bubnjarski solo. Usprkos svim protivljenjima, plo~a ide u vi{e od milion primjeraka, neke od skladbi su definitivne uspje{nice. Brubeckomania je na vrhuncu.
SRETNE GODINE I opet malo iskliznu}e - Brubeck je bio borac za ljudska prava, stajao je iza svog tamonputog kontrabasiste i u vi{e navrata odbio lukrativne turneje, jer su impresariji inzistirali da ga se zamijeni ritmi~arom bijele puti. O tome svjedo~i sjajna epizoda
u seriji filmova o bluesu, koju je svojedobno producirao Martin Scorsese, kad sa njim razgovara nitko drugi doli Clint Eastwood (~iji je sin Kyle sjajan jazz kontrabasista!). Koncert je i{ao u velikoj sportskoj dvorani u nekom studentkampusu, basista je bio u pozadini scene da ga se ne vidi, nekoliko tisu}a posjetilaca je poludjelo. D.B. je na koncu odjavio sve ~lanove uklju~no sa Eugeneom Wrightom i vi{e nije bilo povratka, aklamacije nisu prestajale. Naredne }e plo~e poput Time Further Out i Unsquare Dance jos vi{e potvrditi njihovu popularnost, osvajaju nagrade na godi{njim rang listama kao najbolji mali jazz sastav, Brubeck radi i na daljnoj fuziji klasi~ne glazbe sa jazzom sura|uju}i sa velikim dirigentom Leonardom Bernsteinom (Bernstein Plays Brubeck Brubeck Plays Bernstein), a kvartet nastupa u presti`nim koncertnim dvoranama. Zlatni period kvarteta prestaje 1967. i D.B. se posve}uje skladanju klasi~ne glazbe - pi{e opere, balete, kantate, mise, za zborove, kao i djela u kojima spaja klasiku sa jazzom - ono {to znamo pod nazivom “tre}a struja”; sve u svemu, vi{e od 250 originalnih skladbi. I ponovo se ‘70-ih vra}a na koncertne podije, sa novom ritam sekcijom, ~esto sa Paulom Desmondom i sa bariton saksofonistom Gerryjem Mulliganom, sa tom }e grupom apsolvirati sjajan nastup u okviru Newport/Newyork Jazz Festivala u beogradskom Domu sindikata sretnih ‘70-ih, nastavlja sura|ivati i sa tenor saksofonistom Jerryjem Bergonzijem, a onda i sa svojim sinovima Dariusom, Chrisom, Dannyjem i Mattom, sve odreda sjajnim solistima, a pod nazivom Brubeck&Sons (gledao ih u sjajnoj formi u Cankarjevom domu u Ljubljani). Njegovi sinovi i danas ~esto nastupaju izvode}i sa uspjehom njegove skladbe. Kombiniraju}i evropsku klasi~nu tradiciju, posebno fuge, te ronda, kao i bachovske polifonije, sa formom jazz pjesme, upotrebljavaju}i iregularne ritmove kombinirane sa temeljnim swingom, isti~u}i melodiju u prvi plan, D.B. je po mom sudu bio premalo cijenjen kao pijanista, nau{trb skladateljskog rada, ali on je itekako dobro znao nabaciti blokove akorada, biti swingerski raspolo`en. Jednu od svojih kasnih plo~a }e nazvati For Iola (Concord, 1985.) posve}enu njegovoj supruzi i dugom braku koji je bio jo{ jedna od svjetski poznatih jazz institucija. Pet sinova i k}erka su bili plod te ljubavi i svi su na ovaj ili onaj na~in zavr{ili u glazbi. Od kojih je prvi dobio ime Darius po profesoru koji ga je u~io na univerzitetu. D.B. je umro 5. decembra u 92. godini `ivota, a samo nekoliko godina prije je nastupao sa uspjehom. 67
Adisa Knjige:Adisa Knjige.qxd
19.12.2012
17:04
Page 68
KNJIGA MJESECA Svjedo~anstvo o uzaludnoj borbi jedne ~estite porodice da u ne~ovje~nim uslovima sa~uva dostojanstvo i `ivot
“Zbijeg” se ne probavlja i ne zaboravlja Pi{e: ADISA BA[I]
a ~itanjem Zbijega sam oklijevala vi{e od mjesec dana. Znala sam da govori o ratnim iskustvima Hasana Nuhanovi}a - njega cijela BiH poznaje kao mladi}a koji je prevode}i za UN pre`ivio genocid u Srebrenici, gdje su mu ubijeni i roditelji i brat (zbog ~ega je tu`io dr`avu Holandiju). Ni{ta od ono malo stvari koje sam mislila da znam o Bosni, ratu, Srebrenici, ljudima ili Hasanu nije me moglo pripremiti na ovu knjigu. Zbijeg se ne probavlja i ne zaboravlja. On ostaje kao ~emerni ugru{ak da trajno kola na{im bi}em. Svijet vi|en o~ima Hasana Nuhanovi}a je toliko zlokobno i brutalno mjesto da je sa tim uvidom te{ko smisleno nastaviti dalje. Ova knjiga nas tjera da redefini{emo pojmove ~ovjek, rat, izbjegli{tvo, strah, ljubav ili glad. Zbijeg po~inje kratkim sje}anjima na dva perioda iz biv{eg predratnog `ivota. Jedno je sli~ica iz JNA-a kad vojni orkestar izvodi Dru`e Tito mi ti se kunemo a publika ostaje vidno uzdr`ana. Drugo je prizor iz studentskog doma u Sarajevu gdje se student ~etvrte godine ma{instva sprema za ispite u aprilskom roku koji se nikad ne}e odr`ati. Mehanika fluida, bliske kolege iz doma, studentska ljubav, sve to osta}e dio svijeta koji od aprila 1992. vi{e ne}e postojati. Nuhanovi} opisuje odlazak u rodnu Vlasenicu i
S
68
posljednju bajramsku posjetu rodbini u Zvorniku. Hasanova ~etvero~lana porodica netom se bila uselila u novu stambenu zgradu. Otac, ugledni direktor u drvnoj industriji, kasno uvi|a stvarnu opasnost rata koji po~inje. Porodica se sklanja u njegovo rodno selo Stoborani. U zaprepa{}uju}e kratkom roku, napustiv{i vlaseni~ku novogradnju, Nuhanovi}i postaju stanovnici koliba i zemunica: oni po~inju da se kao divlje zvjeri me|u stablima ~etinara kriju od ~etnika. vakim danom, i to autor hroni~arski precizno bilje`i, porodica ima sve manje hrane, sve manje hrabrosti i sve manje izlaza. Spas je rizi~an, na granici mogu}eg, ali glad i nesigurnost tjeraju ljude na neizvodljivo. Beskrajna pje{a~enja kroz nemilosrdnu a prelijepu prirodu, potraga za hranom, i sve vrijeme prisutni znoj koji miri{e na strah... Porodica se dr`i zajedno, ali na kraju svako mora misliti na sebe. Ljudsko dostojanstvo postaje rje|e i skuplje od soli, dragocjenije od duhana... Na~in na koji autor knjige govori o pora`avaju}im
S
Memoari Hasana Nuhanovića „Zbijeg: Put u Srebrenicu“ (Mediacentar, Sarajevo, 2012.) prizorima je neostra{}en, ali najiskrenije tu`an. To je tad bilo tako, ka`e, obja{njavaju}i kako gladan do nesvjestice gleda prijatelje koji ru~aju, ali niti on od njih tra`i hranu niti mu je oni nude. Zar je to ~ovjek?, pitao se nakon iskustva koncentracionog logora italijanski knji`evnik Primo Levi, a Nuhanovi} kao da defetisti~ki odgovara, da, upravo to je ~ovjek. rizore opisane u ovoj knjizi nemogu}e je zaboraviti. Dok seljani bje`e u {umu pred najavljenim napadom, dvoje kroz prozor iznose kau~ i ostaju tragikomi~no zaglavljeni sa njim. Drugo dvoje staraca opet
P
O AUTORU Hasan Nuhanovi} ro|en je 1968. godine. Objavio je i knjigu “Pod zastavom UN-a: Me|unarodna zajednica i zlo~in u Srebrenici“.
svojim tijelima prave unucima zaklon od gelera, kao da ih {tite od sunca na pla`i. Trudnice nisu dobrodo{le u zbijeg, kao ni djeca. Svoju gojaznu nepokretnu majku neki ~ovjek ostavlja na stijenama kuda se treba provu}i kolona: privu~en njenim zapomaganjem ipak se vra}a, a zatim je vu~e niz hridi dok sve na njoj ne podere i ne raskrvari. Dvojica ro|aka postaju u granatiranju rivali koji se bore za rupu ispod drveta u koju se mo`e skloniti glava. Da, i to je ~ovjek, kao da govori Nuhanovi}, bez bijesa ili `elje za odmazdom. rebrenica je mjesto prema kojem se Nuhanovi}i kao i toliki drugi upute u potrazi za spasom. Prenapu~enost i oskudica koji ih tamo do~ekaju djeluju postapokalipti~no, a apokalipsa }e zapravo tek uslijediti. Knjiga zavr{ava prije pada Srebrenice. O tome }e govoriti nastavak. Ali, i ova pri~a o `ivotu Srebrenice i okoline prije jula 1995. morala je biti ispri~ana: na nama je da prevladamo konformisti~ko oklijevanje i da je otvorenog srca saslu{amo.
S
SLOBODNA BOSNA I 20.12.2012.
Adisa Knjige:Adisa Knjige.qxd
19.12.2012
VRIJEME KNJIGE
17:05
Page 69
IZ KNJI@EVNOG SVIJETA PJESNI^KI TURNIR
Mamasafari (i ostale stvari) imam prekrasnu k}er/ danas je u svom kabrioletu/ vodim u grad na sajam/ nad nama nebo za piknik/ uz cestu/ ljudi ~vrstih vilica/ `va~u gume/ i podi`u {e{ire na pozdrav// imam prekrasnu djevoj~icu/ umijesila sam je od svijetlog mesa/ od vlastitog zdravlja/ no}u dok spavamo na jastuku/ njena se zlatna kosa u moju crnu zapli}e/ a danju se sretne spu{tamo do pla`e// (...) ka`em vam, imam najdra`u k}er/ vozim je polako da vidi/ svijet koji sam za nju slo`ila/ od najsjajnijih gradova/ a ulicu kojom sam se nekad/ spu{tala do mora/ za nju sam produ`ila u beskraj Cijena je 19 KM.
UZ KAP VESELJA
Za one koji dolaze Novogodišnja Morat }emo kao ljudi poput pjesnička večer bilja/preuzeti odgovornost da od raspadnutog kamenja nastane/ nova zemlja, ostaviti prostor za sadnju, za ki{u, za raspuknute ljuske/ plodova, ostaviti prostor za one koji dolaze... ka`e u svojoj pjesmi Slovenac Franci Novak, pobjednik Evropskog pjesni~kog turnira 2012. Ahmed Buri} i Ferida Durakovi} su u subotu, 15. 12., u ateljeu Figure predstavili ovogodi{nje najuspjelije u~esnike ovog pjesni~kog takmi~enja.
U srijedu, 19. decembra, u sarajevskom Domu pisaca je odr`ana Novogodi{nja pjesni~ka ve~er na kojoj su se uz prigodne stihove u prazni~nom duhu bh. pjesnici dru`ili sa ljubiteljima poezije.
Na~ini povratka ku}i SLAVNA PRELJUBNICA “Dok se zemlja raspadala na par~i}e u~ili smo da govorimo, da hodamo, da pravimo avione i brodove od papira. Dok se roman doga|ao, mi smo se igrali `murke, skrivanja, nestajanja,“ ka`e ~ileanski knji`evnik Alehandro Sambra. Njegov roman Na~ini povratka ku}i (Geopoetika, Beograd, 2012.) govori o generaciji ~iji su roditelji svrgavali Pino~ea a koja se sama u pore|enju s njima osje}ala sporedno, historijski irelevantno. Cijena je 16 KM.
Nova ekranizacija Ane Karenjine U najnovijoj, britanskoj ekranizaciji Tolstojevog romana Ana Karenjina, naslovnu ulogu slavne preljubnice igra Keira Knightley, njenog mu`a glumi Jude Law a Vronski je mla|ahni Aaron TaylorJohnson (22) (u stvarnom `ivotu o`enjen 23 godine starijom suprugom).
Nebeska Jugoslavija Knjigom Nebeska Jugoslavija (XX vek, Beograd, 2012.) jedan sociolog/kulturolog i jedan povjesni~ar kulture udru`enim snagama kroz tri zasebno napisana eseja daju doprinos interdisciplinarnim podru~jima koja su kod nas jo{ uvijek nje`ne bilj~ice, a to su kulturalne studije i studije kulture sje}anja. Cijena je 25 KM.
20.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH
(Amazon)
(Knjižara Interliber)
1. Jeff Kinney: The Third Wheel 2. Stephen Colbert: America Again 3. Bill O’Reilly: Killing Kennedy 4. E. L. James: Fifty Shades Trilogy 5. Daniel Lipkowitz: The LEGO Ideas Book
1. Collin Falconer: Sulejman Veli~anstveni 2. E. L. James: Pedeset nijansi: Oslobo|eni 3. E. L. James: Pedeset nijansi: Siva 4. E. L. James: Pedeset nijansi: Mra~nije 5. Miljenko Jergovi}: Ma~ka, ~ovjek, pas 69
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd
19.12.2012
15:08
Page 70
KULT MARKET LJETNO KINO BIG BAND & VLADA DIVLJAN
4 godi{nja doba Nekada ~lanovi banda Film: Max Juri~i}, Jurij Novoseli} i Marin Pelaji} sada ~ine Ljetno kino big band. Uz pomo} svog prijatalje iz novovalnih dana Vlade Divljana snimili su EP pod nazivom 4 godi{nja doba. Album ~ine pjesme: Najlep{a, Vodim te na more, Samu jednu ljubav imam i Iza osmeha.
MUZIKA Album “Battle Born” grupe “The Killers”
Stadionske himne “The Killersa”
E.N.I & Vava
PRINCIPI I NIJANSE
Ouija
“Ubojice” dje~jeg lica The Killers snimili su novi album Battle Born
Neko} najatraktivniji rije~ki glazbeni kvartet E.N.I. udru`ile su snage s Vladom Simi~i}em Vavom, nekada{njim gitaristom tako|er rije~kog rock banda Laufer. Album Vi d`a sadr`i devet pjesama. Pjesma Ostavljam ti usne dostupna je za besplatano preuzimanje sa njihove slu`bene web stranice.
REPETITOR
Dobro do{li na okean Iako relativno mlada, beogradska rock skupina Repetitor u proteklih sedam godina uspjela je ostvariti zna~ajne rezultate. Nakon odli~nog prvjenca Sve {to vidim je prvi put iz 2008., Ana-Marija Cupin, Milena Milutinovi} i Boris Vlastelica snimili su i drugi studijski album Dobro do{li na okean.
70
Na red je do{ao novi studijski album ameri~kih rockera The Killers. Dakle, Battle Born je njihovo ~etvrto studijsko ostvarenje, a dolazi nakon vrlo uspje{nog CD-a Day&Age iz 2008. godine. U protekle ~etiri godine Killersi su se sastajali i rastajali, radili na samostalnim glazbenim projektima, nastupali po klubovima, kako bi se opet okupili po~etkom ove godine i snimili novo izdanje. Zanimljivo je da se pjeva~ Brandon Flowers na jednoj socijalnoj mre`i pohvalio kako je prije ulaska u studio neko vrijeme uzimao sate pjevanja, kako bi uspje{no otpjevao neke zahtjevne vokalne dionice. Iako su s po~etaka karijere slovili za `estoke rockere, o{tre na jeziku, energi~ne na nastupima, kroz proteklih trinaest godina o{trica se dobrano otupila. Killersi su postali stadionski band, pjesme im nalikuju himnama, a produkcija “gazi” ka komercijalizaciji. No, to u svakom slu~aju nije utjecalo na armiju fanova, koji pune koncertne dvorane i stadione kada oni sviraju, ne obaziru}i se na kritike. Na album Battle Born uvrstili su dvanaest pjesama, a snimljen je u ku}nom studiju banda; a producentsku palicu preuzeli su ~lanovi grupe. Pjevljivi refren, solidna ritam sekcija, dominantna bass gitara, odlika su pjesme Flesh & Bone kojom Killersi otvaraju novi album. Izgleda da se isplatilo i}i na sate pjevanja, jer je op}i dojam kako je glas Brandona Flowersa discipliniraniji nego prije. Posebnu pozornost valja obratiti na pjesmu No Mater Of Time. Izvrstan, divlji gitarski ulaz, odli~an beat, `estok bass, uz melodi~an refren neodoljivo podsje}a na rock produkciju s kraja ‘80-ih godina pro{loga stolje}a.
Ocjenu odli~an zaslu`ile su i pjesme Deadline And Comitemments i Hearth Of a Girl. Prva zbog izvrsne produkcije i prate}ih vokala, a druga zbog stingovski otpjevanih laganih dionica stopljenih sa stadionskim prate}im vokalima. Be Still, zapo~inje kao da je pobjegla iz kova~nice Brucea Springsteena, pjesma je pomalo mra~nog i melankoli~nog ambijenta, odli~nih vokala. Jedina zamjerka je bespotrebno kori{tenje ritam ma{ine. Album zatvara naslovna pjesma, ne{to dinami~nijeg uvoda, i neo~ekivanog refrenskog riffa. Na albumu se nalaze i tri bonus tracka koji }e posebno obradovati fanove. Kona~no, Killersi su snimili dobar album. Zanimljivo je kako je u prvom tjednu prodaja dosegla nakladu od 113.000 prodatih nosa~a zvuka. I ovoga puta momci iz banda dobrano su se naslonili na rock produkciju s kraja ‘80-ih godina, {to se do sada pokazalo kao dobitna kombinacija. (M. Ili~i})
TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1) 1. Knife Party: Centipede 2. Yannah Valdevit: Gotta keep me goin’ 3. Goose: Control 4. Two Gallants: My love won’t wait 5. Alt-J: Breezeblocks 6. Muse: Madness 7. will.i.am feat Britney Spears: Scream & Shout 8. Benga feat Marlene: Pour Your Love 9. Levthand ft. Mista Good: Shades of grey 10. The Vaccines: Teenage Icon SLOBODNA BOSNA I 20.12.2012.
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd
19.12.2012
22:25
Page 71
KULT MARKET KINO KRITIKA
LJUBAVNO PISMO
Film “Cosmopolis” (Francuska, Kanada, Portugal i Italija, 2012.), scenariste i reditelja Davida Cronenberga
Tatsumi Kumashiro
Zrno nade
Igrani film iz 1985. godine. Film je re`irao Tatsumi Kumashiro, koji je napisao scenario sa Jun Takadaom, a prema romanu Mikihiko Renjo. Pjesnik kojem ide i koji je o`enjen po`eli na}i ljubavnicu. Desi se trudno}a. Desi se inzistiranje na poba~aju... Ocjena: 4
PRIVIDNA PRIVIDNA MO] MO]
Skladatelj Skladatelj Howard Howard Shore Shore ii kanadski kanadski indie indie rock rock band band Metric Metric zadu`eni zadu`eni su su za za glazbu glazbu uu Cosmopolisu Cosmopolisu
Cosmopolis je drama koju je re`irao kanadski re`iser David Cronenberg. Scenario je adaptacija istoimenog romana kojeg je napisao Don DeLillo. Cronenbergu adaptacije nisu strana stvar. Do sada je snimio nekoliko filmova na osnovu scenarija koji su bili adaptacije romana: The Dead Zone iz 1983., Naked Lunch 1991., Crash 1996., Spider 2002. Nakon {to je prikazivan u Kanadi i SAD-u Cosmopolis je pravu svjetsku promociju imao 2012. na Cannes Film Festivalu, gdje je bio uvr{ten u slu`benu takmi~arsku selekciju za Zlatnu palmu. Skladatelj Howard Shore i kanadski indie rock band Metric zadu`eni su za glazbu u ovom filmu. Snimanje se odvijalo u Torontu. Colin Farrell je bio po~etni odabir za glavnu ulogu, no zbog ranije preuzetih obveza nije mogao raditi na ovom filmu. Robert Pattinson je tako dobio priliku za tuma~enje glavne uloge, u ovom izuzetno zanimljivom kreativnom filmskom ostvarenju. Pattinson tuma~i ulogu Erica Parkera, koji ima dvadeset i osam godina, multimilijuna{ je, “kralj” Wall Streeta. Pattinson uspje{no prikazuje sirovost i hladno}u glavnog lika. Eric je besramno bogat me{etar s burze. Ima luksuzni penthouse sa 48 prostorija, akvarij sa morskim psima, dva osobna dizala. U jednom se slu{a samo Satie, u drugom slu{a rap zvijezdu Brutha Feza. On je na neki na~in odraz onih {to se igraju tu|im sudbinama u dana{njem trenutku. Mnogo toga mu je jako dobro i{lo, no ni~ija nije do zore gorjela. I najve}i padaju. Pitanje je samo kada }e Karma odraditi svoje. A stvari nisu onakve kakvima ih takvi smatraju. 20.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
PRE@IVJET ]EMO: PUT SUZA Izuzetno je zanimljiv filmski prostor koji se koristi u ovom filmu. To je u najve}oj mjeri interijer limuzine u kojoj se on vozi. Ona mu je prakti~ki ured. Unato~ svoj gu`vi on `eli da se, iako mu nije potrebno, o{i{a. U limuzinu mu ~ak dolazi i doktor koji ga redovno pregledava. Sjajan je detalj saznavanje da ima asimetri~nu prostatu. Ne zna {to je to... Kao da ne mo`e shvatiti kako u svoj svojoj prividnoj mo}i neke stvari nije uspio izbje}i. Tu se krije zrno nade za sve koji trpe nepravdu. No pasaran! (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE 1. The Hobbit: An Unexpected Journey (Peter Jackson) 2. Rise of the Guardians (Peter Ramsey) 3. Lincoln (Steven Spielberg) 4. Skyfall (Sam Mendes) 5. Life of Pi (Ang Lee)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA 1. Arthur Bo`i} (Sarah Smith, Sony Pictures Animation, Aardman Animations, Blitz film i video) 2. Titanic (James Cameron, Paramount, Continental film) 3. Ledeno doba 4: Zemlja se trese (Steve Martino & Mike Thurmeier, 20th Century Fox/Continental film) 4. Step Up 4 3D (Scott Speer, Offspring Entertainment, Blitz film i video) 5. Vitez tame: Povratak (Christopher Nolan, Warner Bros. Pictures, Continental film)
Chris Eyre Dokumentarni film iz 2009. godine. Autor scenarija je Mark Zwonitzer. Iako su domoroci nacije Cherokee prihvatili “civilizaciju” i Vrhovni sud im je priznao suverenitet, nisu se uspjeli oduprijeti prisilnom iseljenju iz zavi~aja. Tisu}e njih bilo je prisiljeno na opasni mar{ u Oklahomu. Na`alost, metode suptilnog fa{izma kod nas u mirnodopsko doba vrijedno odre|uju zapo~eti posao raseljavanja i iseljavanja odre|enih. Pre`ivjet }emo! Ocjena: 5
POTREBA ZA DUBOKIM DISANJEM
Tetsuo Shinohara Igrani film iz 2004. godine. Scenario je napisao Yasuo Hasegawa. Nekoliko mladih ljudi dolazi na otok Okinawa u `elji da pobjegne od pro{losti. Pred njima je naporan posao. Moraju po`njati 70.000 {e}ernih trski da njihovi poslodavci ne bi propali. Pred njima je naporan period. Ocjena: 4
71
drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd
19.12.2012
22:04
Page 72
KULT MARKET AUTOMOBILI
Renault Zoe
SPORT Trenerska karijera košarkaškog genija
Povratak Tonija Kukoča
Nakon {to je prezentacija modela Zoe odgo|ena zbog po~etka prodaje ~etvrte generacije modela Clio, Renault je zapo~eo promociju svog novog elektri~nog automobila. Prvi primjerak simboli~no je uru~en francuskom ministru za industrijski razvoj Arnou Monteburgu.
MOTOCIKLI
Pierobon X60R TONI KUKO^ Legendarni ko{arka{ Chicago Bullsa najavio je po~etak trenerske karijere u SAD-u
Talijanska tvornica ili mo`da ipak manufaktura iz Bologne, poznata po proizvodnji sigurno jednih od najboljih rama za motocikle, predstavila je svoj novi uradak, X60R Bazni model se u Italiji kre}e oko 27.000 eura dok je dostupan i kit s kojim cijena ska~e na 50.000.
DESIGN
BMW 2 Potpuno novi BMW kabriolet serije 2 snimljen je tokom testiranja uo~i premijere krajem slijede}e godine. BMW uvodi nove oznake za nove modele po jednostavnom sistemu - kupe i kabriolet verzije Serije 3 posta}e modeli Serije 4, a kupe i kabriolet Serije 1 nosi}e oznaku Serije 2.
72
Toni Kuko~, biv{i proslavljeni reprezentativac Jugoslavije i Hrvatske, u intervjuu za Jutarnji list izjavio je da planira povratak u ko{arku i to kao trener. “Nakon dvije decenije igranja, super je bilo uzeti pauzu od pet-{est godina. Ipak, kada pogledam svoj `ivot jasno je da ne mogu biti in`enjer kemije. Ko{arka je jedino {to stvarno znam, jedino u ~emu se mogu prona}i. Sposoban sam da u~im mlade, mogu im dosta pokazati.“ Nekada{nji ~lan Jugoplastike, Benettona i Chicago Bullsa je dodao da }e karijeru po~eti najvjerovatnije u Americi gde ve} dugo `ivi: “Evropa nije opcija prvih godinu-dvije, dok je k}erka Stela jo{ kod ku}e. Ali, nakon toga vrlo je mogu}e da se
vratim. U SAD bih krenuo kao asistent, ali samo u NBA ligi, dok bi me u Evropi zanimalo isklju~ivo da postanem prvi trener.“ Kuko~ se nadovezao: “Za po~etak bi bilo dobro bilo koje trenersko mesto, ali u su{tini svi gledaju da vode neki veliki klub. Ako bih se upustio u ne{to ovakvo, normalno da bih `eleo da postanem trener dobrog tima koji cilja osvajanje prvenstva, Evrope…“ Ipak, prije nego {to obu~e odijelo i uzme tablu za crtanje akcija, proslavljeni ko{arka{ planira povratak na male ekrane, vjerovatno kao stru~ni konsultant: “Ove sezone }e to biti te{ko, ali vjerovatno slijede}e. Ne znam jo{ u kojoj ulozi. Da mogu da biram, bio bih glavni na ESPN televiziji. To bi ba{ bilo super (smijeh). Vidjet }emo jo{“, zaklju~io je Kuko~. Kuko~ je boravak u Hrvatskoj iskoristio da pogleda utakmicu regionalne ABA lige izme|u Cedevite i [irokog. Ipak, nije bio ba{ prezadovoljan onim {to je vidio: “Ima dobrih stvari, ali ko{arka bi bila mnogo kvalitetnija i zanimljivija da su igra~i bolje fizi~ki pripremljeni i kada bi vi{e obra}ali pa`nju na detalje. Te dvije stvari su usko povezane. Kada si fizi~ki spreman da izdr`i{ napore, onda vi{e pa`nje mo`e{ pos(N. Hasi}) vetiti pojedinostima.“ SLOBODNA BOSNA I 20.12.2012.
drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd
18.12.2012
16:07
Page 73
KULT MARKET LIFESTYLE Kako spriječiti nasilje među mladima
Ideologija nasilja Nasilje me|u mladima u Bosni i Hercegovini poprima zabrinjavaju}e razmjere, a stru~njaci ka`u da dru{tvo nema efikasne instrumente za njegovo suzbijanje. Profesor Fakulteta kriminalisti~kih nauka u Sarajevu Elmedin Muratbegovi} smatra da devijantna pona{anja djece u BiH nisu komparabilna sa ostatkom moderne Evrope, odnosno Zapada. On tvrdi da BiH ima relativno nisku stopu prestupni{tva mladih “iako mediji ~esto navode suprotno“, ali upozorava da dru{tvo nema kapacitete da tretmanskim pristupom uti~e na djecu koja su u sukobu sa zakonom. “Ta su djeca prepu{tena sama sebi. Nadle`ne slu`be ili nemaju dovoljno iskustva ili su njihove metode nedjelotvorne, a mjesto gdje mi gubimo bitku su {kole, koje su izgubile odgojni karakter“, ka`e Muratbegovi} za Deutsche Welle. Komentiraju}i fenomen nasilja nad djecom u {kolama u SAD-u, ba nja lu~ki sociolog Ivan [ijakovi} ka`e da “u Americi svako ima oru`je koje mo`e biti upotrijebljeno u svakom trenutku“. Kompanijama je va`no da prodaju oru`je, bez obzira na to kome }e ono do}i u ruke, a odrastanje u takvoj atmosferi prije ili kasnije navodi ljude na pomisao da oru`je treba i upotrijebiti“, smatra [ijakovi}. “Zapadnja~ki tempo `ivota mnoge je izbacio iz ‘igre‘, u koju se mogu vratiti samo preko nekakvog spektakularnog poduhvata, a oru`je mo`e biti sredstvo afirmacije. Takva vrsta zarobljenosti, tjeskobe i osje}aja straha mo`e dati inerciju za masakr kao obra~un sa drugima. Ideologija neograni~ene slobode, ideja da mo`ete ~initi {ta god ho}ete, posebno kod mla|ih ljudi stvara utisak da mogu po~initi i ubistvo“, tvrdi ovaj sociolog. [ijakovi} upozorava na neadekvatnu edukaciju i socijalizaciju kroz koju djeca prolaze, te uticaje pojedinih zapadnih trendova: “Pogledajte samo filmove ili kompjuterske igre koje sugeriraju kako je 20.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
SAD
Vakcina Nau~nici na Institutu Roswell Park u SAD-u razvili su vakcinu za koju tvrde da uni{tava }elije raka i spre~ava ponovno vra}anje bolesti, a ameri~ka agencija za kontrolu hrane i lijekova FDA odobrila je proizvodnju eksperimentane terapije namijenjene testiranju na ljudima. Od pacijenta se uzimaju kancerogene }elije koje se izmijene i “nau~e“ da ubijaju kancerogene }elije, a potom se vra}aju u tijelo pacijenta u vidu vakcine dizajnirane da stvori vojsku }elija ubica koje tra`e i uni{tavaju rak.
VELIKA BRITANIJA
Sport Sportisti `ive prosje~no 2,8 godina du`e od drugih ljudi, pokazalo je istra`ivanje objavljeno u ~asopisu British Medical Journal. U okviru istra`ivanja prou~avan je `ivotni vijek oko 25.000 sporta{a koji su sudjelovali na Olimpijskim igrama od 1896. godine. Oni koji se bave sportovima poput boksa najbli`i su “obi~noj“ populaciji po `ivotnom vijeku, dok najdu`e `ive biciklisti i vesla~i.
ZABRINJAVAJU]I TRENDOVI Dru{tvo nema adekvatne mehanizme da se izbori sa maloljetni~kom delinkvencijom koja nezaustavljivo raste
jedini na~in dolaska do cilja pravljenje loma i kr{a, ubijanje ljudi i uni{tavanje imovine. Mislim da je ta vrsta ideologije zavladala dana{njom kulturom.“ Bosanskohercegova~ki eksperti upozoravaju na porast maloljetni~ke delinkvencije, kriminala i ina~e osionog pona{anja mladih. Problem su i velike koli~ine nelegalnog oru`ja u na{oj zemlji. Prema nekim analizama, u BiH je trenutno oko 750.000 komada nelegalnog oru`ja u posjedu gra|ana, {to se uglavnom smatra posljedicom minulog rata. (Priredila: M. Radevi})
JAPAN
Raj za turiste U anketi sajta TripAdvisor turisti su Tokio proglasili najatraktivnijom destinacijom me|u 40 ponu|enih gradova. [oping je najbolji u Njujorku, a odnos kvalitet-cijena najbolji je u Lisabonu. Tako je glasalo 75.000 posjetilaca sajta koji su vrednovali gradove kroz devet kriterija - od gostoprimstva, preko ~isto}e, do taksi slu`be i {opinga.
73
treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd
18.12.2012
16:03
Page 74
KULT MARKET MEKSIKO
Jessica Burciaga
CRVENI FENJER Život je kratak, imajte aferu
Portal za prevaru MILIONSKA ZARADA Stranica za “{aranje” godi{nje zaradi 120 miliona dolara
Playboyeva ze~ica ima 29 godina, korijene vu~e iz Meksika. Dosad je krasila naslovnice mnogih mu{kih ~asopisa, no uvijek su joj najdra`a razgoli}enja za Playboy.
DANSKA
Nina Agdal
Jedna od najtra`enijih manekenki dana{njice pozirala je za novi katalog donjeg rublja i bikinija Aerie 2013.
JAPAN
Anri Siguhara Njene su najve}e strasti kaligrafija, {oping i pop glazba, a njeni najve}i aduti nevino lice i doista bujno poprsje koje je pokazala u editorijalu za magazin Young.
74
Ako `elite da prevarite stalnog partnera, online slu`ba za zabavljanje Ashley Madison prava je adresa za vas, poru~uje ovaj sajt koji je od pojavljivanja u Brazilu prije 15 mjeseci privukao milion pohotnih gra|ana ove dr`ave. Tako je ju`noameri~ka zemlja od 194 miliona stanovnika postala najve}e tr`i{te ove kanadske kompanije. Stvoren prije deset godina, sajt Ashley Madison i slogan @ivot je kratak, imajte aferu sada posluje u 24 zemlje i ima osam miliona korisnika samo u SAD-u i {est miliona u Kanadi. Brazil je, me|utim, tr`i{te u razvoju kada je rije~ o broju klijenata - od kojih su 70 posto mu{karci - i novcu koji koriste kako bi finansirali isku{enja koja sajt nudi. “Brazilci su naklonjeni zadovoljstvu, seksu i zabavi. Dodajte na sve to fascinaciju tehnologijom, komunikativnost i `elju da upoznaju ljude. To je kombinacija koja ne promovi{e nevjeru, ali nudi alternative“, rekao je Eduardo Borges, predstavnik kompanije. Brazil ima 80 miliona korisnika interneta i me|u vode}im je zemljama po kori{tenju dru{tvenih mre`a. “Po~eli smo u Brazilu u augustu 2011. godine. O~ekivao sam godi{nje oko 500.000 ~lanova, dobili smo preko 800.000, a ove godine vi{e od milion“, rekao je on. Sa 17 miliona pretplatnika {irom svijeta,
sajt }e ove godine zaraditi 120 miliona dolara. Borges odbija da ka`e koliko novca je zara|eno samo u Brazilu. “Brazil je na{e drugo tr`i{te po veli~ini, kada je rije~ o prihodima“, tajanstven je on. Sajt Ashley Madison stvoren je za `ene. One ne pla}aju pretplatu, niti kontaktiraju s mu{karcima, ve} su pripadnici ja~eg pola ti koji moraju da plate da po{alju mail, chat poruku ili na drugi na~in koriste tehnologiju za virtuelno udvaranje. Sajt zapravo zara|uje na kreditima vi{e nego na mjese~noj pretplati. Za razgovor dva ~lana, jedan od njih mora da plati pet kredita kako bi uop{te pokrenuo razgovor, a dalje poruke su besplatne. Paket od 100 kredita, koji mu{karcu omogu}ava da kontaktira s 20 `ena u prosjeku, ko{ta 25 dolara. Na sajtu je sve dozvoljeno, od golih grudi do zna~ajnih pogleda. “Po{alji mi fotografiju”, odgovorio je pretplatnik Guto kada ga je AFP kontaktirao. On tvrdi da je u braku 21 godinu i da se sajtu priklju~io u martu. Od tada je imao “dva neobavezna seksa, {to je bilo prili~no zabavno”. Zvani~nici kompanije smatraju da je nevjera savr{en recept za spas braka. “Ako vam ne{to nedostaje u braku, a ne `elite razvod, mi imamo {ta vam treba“, tvrdi Borges. (N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 20.12.2012.
treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd
18.12.2012
16:04
Page 75
KULT MARKET PREKO EX-YU GRANICA NSK, premijerno u Prištini
Slovenačka kutija
ZAGREB
Bre{an U hrvatskim kinima po~etkom januara po~et }e prikazivanje nove komedije Vinka Bre{ana Sve}enikova djeca. Film je snimljen prema dramskom tekstu Mate Mati{i}a, a govori o mladom sve}eniku u slu`bi na jednom otoku, koji bu{i prezervative kako bi pove}ao natalitet. Ve} se naga|a o burnim reakcijama koje bi novi Bre{anov uradak mogao izazvati u crkvenim krugovima...
BEOGRAD
Merlinka NOVO VREDNOVANJE KULTURNOG FENOMENA Grupa Laibach nedavno je prvi put nastupila pred pri{tinskom publikom
Stacion - centar za savremenu umjetnost iz Pri{tine nakon nedavnog, prvog nastupa grupe Laibach pred pri{tinskom publikom, predstavlja izlo`bu Slovena~ka kutija (The Slovenian Box), posve}enu uticajnoj umjetni~koj grupi Neue Slowenische Kunst (NSK). Izlo`ba pru`a uvid u arhivu o NSK, ~ija je politi~ka i socijalno anga`ovana umjetni~ka estetika prerasla u jedan od najzna~ajnijih kulturnih fenomena na prostoru biv{e Jugoslavije posljednjih decenija 20. vijeka. Izlo`ba }e pru`iti mogu}nost pri{tinskoj publici da osjeti dio atmosfere koji je prezentacija NSK donijela ranije ove godine u Veliku Britaniju, zahvaljuju}i arhivskom materijalu iz Slovenije, ali i arhivi Davida Gotharda iz Londona, koji se ‘80-ih godina zainteresovao za savremenu kulturu u Jugoslaviji i skrenuo na nju pa`nju londonskoj i {iroj britanskoj publici. Kustos izlo`be Michele Drascek iz Ljubljane u Londonu je i otkrio prije dvije godine kutiju sa arhivskim materijalom iz Slovenije. Gothard mu je pokazao materijal koji je nazvao Slovena~ka kutija, a onda su do{li na ideju da srede tu arhivu, koja se mahom odnosila na NSK iz perioda ‘80-ih. Istra`ivanje koje je uslijedilo podrazumijevalo je i rad na terenu u Ljubljani, gdje se nalazi najve}i dio materijala o NSK. Nakon razgovora sa ~lanom grupe Laibach Ivanom Novakom, Drascek je dobio pristup 20.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
i arhivi umjetni~kog opusa grupe Laibach u Me|unarodnom grafi~kom likovnom centru (MGLC), a potom i arhivi grupe Irwin na Akademiji likovnih umjetnosti. Istra`ivanje se odnosilo i na Novi kolektivizam, u saradnji sa Darkom Pokornom, te na pozori{nu trupu Scipion Na{ice Sisters o kojoj je Drascek dugo razgovarao sa Draganom @ivadinovim u njegovom ateljeu i u Modernoj galeriji. Uspostavljanje veze sa biv{im ~lanovima NSK doprinijelo je boljem sagledavanju pro{lih doga|aja, ali je prioritet bio definisanje i klasifikovanje arhive, navode autori izlo`be. Kustoski rad na arhivi NSK, kako ka`e Drascek, omogu}io je njenu transformaciju od kolekcije predmeta iz pro{losti u edukativnu zbirku. Arhiva NSK predstavljena je u martu i aprilu ove godine u Londonu, u prostoru Chelsea Space, ~ime je zapo~eta serija uspje{nih doga|aja posve}enih NSK koji su inicirali i novo interesovanje za taj kolektiv i njegovu ulogu na kulturnoj i politi~koj sceni ‘80-ih godina. Izlaganje arhive poma`e umjetnicima, arhivskim radnicima, kustosima i publici da rekonfigurira zna~enje savremenosti. To se, prema Drascekovim rije~ima, desilo u Londonu. S obzirom da svako mjesto ima svoje specifi~nosti, predstavljanje NKS u pri{tinskom Stacionu novi je poziv i izazov u tom smislu. Izlo`ba }e biti otvorena do 26. januara 2013. (Priredila: M. Radevi})
Najboljim filmom ~etvrtog Me|unarodnog festivala queer filma Merlinka u Beogradu progla{en je ameri~ki Gayby Jonathana Liseckog. Festival Merlinka organizuju Gej lezbejski info centar i DOB, uz podr{ku Heinrich Boell Stiftunga, Ministarstva kulture i informisanja Srbije, Kancelarije za ljudska i manjinska prava, Goethe instituta...
MOKRA GORA
Kustendorf Glavna zvijezda {estog Kustendorfa, koji }e se odr`ati od 16. do 22. januara 2013. na Mokroj Gori, bit }e kineski reditelj Zhang Yimou. Filmski i muzi~ki festival ~iji je osniva~ Emir Kusturica ove godine ugosti}e i poznate re`isere Mattea Garronea, Yesima Ustaoglua i Elia Suleimana, a mogu} je i dolazak italijanske filmske zvijezde Monice Bellucci.
75
Cetri oka:Cetri oka.qxd
19.12.2012
22:23
Page 76
U ^ETIRI OKA BH. INFO “Bajke za djecu i odrasle, Francuski kulturni centar André Malraux, Ambasada Njema~ke, agencija Diwan i Sarajevski ratni teatar pozivaju vas da u ~etvrtak, 20. decembra, zajedno proslavimo 200. ro|endan bajki bra}e Grimm”, saop{tavaju iz André Malrauxa. Ulaz je besplatan, u 18 i u 20 sati.
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
SANEL REDŽIĆ, klasični gitarista iz Tuzle
Nagrada za naporan rad i zalaganje na radu
Ba{ u petak, 21. decembra, ba{ u Centru za mlade na Grbavici, i ba{ kada }e se dogoditi smak svijeta a svi mi zajedno oti}i u hela}, e, ba{ tada, sviraju i pjevaju de~ki}i iz sarajevskog vokalnoinstrumentalnog sastava Dvadesetorica. Predgrupa su im Futavci. Dvadesetorica se odri~u svog honorara u humanitarne svrhe.
I oni sviraju u Sarajevu na dan kada }emo svi oti}i u hela}. Samo u Cinemas Clubu. Dolazi Elemental iz Zagreba. Njihov koncert se zove: Najlu|i smak svijeta na Balkanu. A ako se to ne desi, neka idu u Zagreb na smak... Ustvari, imam prijedlog: hajde da otputujemo na koncert grupe Smak u Beogradu, ~ini mi se 29. decembra.
Ako ste u Sarajevu, imamo jo{ jedan prijedlog za 21. decembar: Club Monument. Ovog i narednog petka, dakle 21. i 28. decembra, tu }e, u [trosmajerovoj 3, svirati ansambl 5/4. ^lanovi su: gitarista Dino [ukalo, basista Edvin Had`i}, klavijaturista Adis Sirbubalo, bubnjar Amar ^e{ljar i pjeva~ica Aida Mu{anovi}.
Tuzlanski klasi~ni gitarista Sanel Red`i} osvojio je prvo mjesto na 55. internacionalnom takmi~enju gitare u Tokiju, jednom od najve}ih i najpres-
ti`nijih gitaristi~kih takmi~enja na svijetu, obavje{tavaju nas iz sarajevske Agencije Gramofon. Koja je Sanelu, kada je imao sedamnaest godina, objavila prvi studijski album, a producent je bio Edin Zub~evi}. “Vrlo sam sretan zbog pobjede”, kazao je Sanel Red`i} neposredno prije odlaska iz Tokija: “Ovo mi je, za sada, najdra`a nagrada, jer su u istoriji ovog takmi~enja pobijedila neka od najve}ih imena gitare, poput Kazuhita Yamashite, Scotta Tennanta, Aniella Desiderija i drugih.” Red`i} je progla{en najboljim nakon troetapnog takmi~enja, u ~ijem finalu je u~estvovalo {est gitarista iz Bosne i Hercegovine, Rusije, Franc uske, Kanade, Kine i Ukrajine. Pobjednik je, osim dvije skupocjene gitare, “osvojio i turneju, koja }e naredne godine obuhvatiti dvanaest koncerata {irom Japana, uklju~uju}i i nastupe u nekim od najve}ih koncertnih sala ove zemlje; ukupna vrijednost nagrade procjenjuje se na 50.000 eura”.
ALMA FEROVIĆ, umjetnica
Organizator je Historijski muzej Bosne i Hercegovine, datum je 23. decembar, termin od 10 do 18 sati, a povod je Muzej market. “Posjetioci Muzej marketa mo}i }e pogledati i kupiti umjetni~ka djela, nakit, odje}u i druge unikatne radove dvadeset i pet bosanskohercegova~kih umjetnika, dizajnera i hobista”.
Evo jedan lijepi poziv, ako ste slobodni srijedom. Mi, na`alost, nismo! Promocija knjige Pasivni ofsajd autora Gor~ina Stojanovi}a, beogradskog reditelja ro|enog i osmo i srednjo {kolovanog u Sarajevu, bi}e promovisana 26. decembra u 19 sati, u knji`ari Buybook u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.
76
ALMA FEROVI] “Muzika za film prvenstveno je kreacija kompozitora”
SLOBODNA BOSNA I 20.12.2012.
Cetri oka:Cetri oka.qxd
19.12.2012
22:24
Page 77
DRAGAN KOMADINA, dramaturg
Zaslu`eni finalisti Na Konkurs bh. drame, u organizaciji Udru`enja za unapre|enje i razvoj teatarske i filmske produkcije u BiH Fercera, pristigla su {ezdeset i dva teksta... S obzirom na na{u socijalnu situaciju, vjerujem kako je glavni razlog ovolikog broja prispjelih tekstova ~injenica kako }e pobjedniku ovog natje~aja pripasti najvi{e novca {to je ikad u BiH dodijeljeno za jedan dramski tekst. Tako se barem kvantitativno opovrgnula ~esto plasirana opservacija o tome kako, uz nekoliko ~asnih iznimki, doma}e dramsko stvarala{tvo nema dostatnu {irinu. Ima nade kada je u pitanju kvalitet, ukoliko ovakvi natje~aji ne budu usamljeni poku{aji, nego dio kontinuirane dramske strategije. Prispjeli tekstovi vrlo transparentno iscrtavaju socijalno-psiholo{ki portret ove zemlje. Ve}ina, na`alost, i suvi{e transparentno. Umjesto traganja za teatarskom legitimacijom i nadgradnjom, oni su uglavnom s jedne strane limitirani na politi~ko-tranzicijsko-egzistencijalne traktate ili na dramsku trivijalizaciju ratnih trauma, a s druge strane je rije~ o korpusu koji u te`nji za univerzalnim dramskim svjetovima ostaje preapstraktan i nedore~en. Zajedno sa jo{ dva ~lana `irija, Draganom Jovi~i}em i Muhamedom D`elilovi}om, odlu~ili ste da u naju`i izbor uvrstite tri teksta: Umorih se ru`e trgaju}i Ljubice Ostoji}, Archundia i
Cherundolo Emira Zametice i Bajka koju idiot pri~a Lane Basta{i}. Po ~emu su se izdvojili ovi tekstovi? Ovi tekstovi su se izdvojili ~injenicom da su njihovi autori uspjeli izbje}i zamku trivijalnosti u seciranju postratnih trauma. Tako je, primjerice, Lana Basta{i} svoju dramu Bajka koju idiot pri~a `anrovski odredila kao suvremeni (kvazi)moralitet u jednom ~inu, ali njena su{tinska vrijednost po~iva na vrlo ~vrstoj dramatur{koj strukturi, koja vra}a nadu kako dosada u na{em kazali{tu uglavnom jeftino upakiravan temat ‘identitet’, kona~no mo`e zadobiti doli~no teatarsko ruho. Veliki scenski potencijal nudi i tekst Emira Zametice Archundia i Cherundolo, koji nas osvaja ne samo svojom duhovito{}u i britko{}u, nego nas i vrlo vje{to rabljenom tehnikom teatra u teatru, vodi kroz svijet kazali{ne iluzije. Iznimno teatarsko iskustvo i specifi~na vizura omogu}ila je Ljubici Ostoji} da propitkuju}i izazove koji prijete opstanku obitelji danas, sa svojim tekstom Umorih se ru`e trgaju}i postane zaslu`eni finalist. Kada }e se znati pobjednik? Pobjednik }e se znati u o`ujku 2013., nakon radionica na kojima }e autori koji su u{li u finale imati prigodu nadograditi svoje tekstove.
Neponovljivo muzi~ko putovanje Dobili smo informaciju da je Alma Ferovi} na poziv ameri~kih producenata tokom ovog mjeseca boravila u Hollywoodu, na snimanju muzike za film The Seventh Son. [ta zna~i boraviti na snimanju muzike? “Snimanje muzike za film je op}enito dugotrajan proces, posebno kada se radi o komponovanju originalne muzike. Kompozitori filma A.R. Rahman dvostruki oskarovac iz Indije i Tuomas Kantelinen iz Finske, kao dvije kulturolo{ke krajnosti su se ‘muzi~ki sjedinili‘ u veoma misti~no sazvu~je, jer se radi o `anru fantazije. Moja uloga bila je da u postoje}u partitutru koja prati radnju unesem druga~iji stil i zvuk kroz autenti~ne vokalne improvizacije protkane na{om muzi~kom ba{tinom. Biti na snimanju muzike za film je uzbudljiv, kreativan, ali izuzetno zahtjevan proces i uvijek neponovljivo muzi~ko putovanje“, ka`e Alma Ferovi}. A zbog ~ega su se producenti odlu~ili da se jedan muzi~ki segment snimi ba{ u Sarajevu, pitamo na{u sagovornicu: “Muzika za film prvenstveno je kreacija kompozitora. A.R. Rahman je boravio u Sarajevu u aprilu i veoma razumije i voli na{u muzi~ku tradiciju i melos. Prvo sam u Sarajevu snimila prijedloge vokalnih motiva bez slike a potom smo u studiju u West Hollywoodu, uz scene iz filma razradili ideju, jer tek sjedinjenjem tona i slike mo`ete vidjeti da li ta muzika odnosno stil, dinamika i ritam odgovaraju radnji. Kreirali smo muziku za 20.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
Alma Ferovi} na snimanju muzike za film The Seventh Son
nekoliko filmskih sekvenci, koja pomalo podsje}a na uspavanku i u sebi sadr`i dosta na{e tradicije.” Film The Seventh Son premijerno }e biti prikazan u oktobru naredne godine. “Radi se o impresivnom filmu koji }e, poput Gospodara prstenova, odu{eviti publiku. Scenario je ra|en prema knjizi britanskog autora Josepha Delaneyja The Spook Apprentice, odnosno prvom od jedanaest nastavaka dje~ijeg serijala Wardstone Chronicles i govori o ~etrnaestogodi{njem dje~aku Tomu Wardu, kojeg igra Ben Barns”, veli Alma. 77
Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd
19.12.2012
22:06
Page 78
by DINO BAJRAMOVIC
1. Kada }ete zaigrati u novoj predstavi? Sa Magacinom Kabare kao gost na ljeto.
2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete biti pilot? Nisam. rajevu? 3. Kako se osje}ate u Sa ama. cuk i a Sam me|u kerovim
4. [ta ne morate imati u fri`ideru? Cveklu. 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? “Otkup sirove ko`e” i “Prolje}a Ivana Galeba”. 6. [ta obavezno nosite na pla`u? [kirpe i karte za remi. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Ako ho}e{ da nasmije{ Boga, iznesi mu svoje planove. 8. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Mane toga! Ima samo ahi ret.
9. Smak svijeta je zakazan za 21. decembar, ali {ta }ete sutra raditi? Ne kontam. 10. Jeste li meteoropata? Te{ki. 11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?” Treba pitati usranog. 12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Provaljen fol. 13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”? [tani.
78
14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Ne bih dozvolio da [vabo digne ruke od bosanskohercegova~kog fudbala. 15. Opi{ite Halida Muslimovi}a u tri rije~i? Halid Muslimovi} pjeva~. 16. S kim biste voljeli otplesati tango? Sa Aidom. 17. Osoba koja vas `ivcira? Levat Mancini.
18. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno? Majicu koju mi je poklonio Elmir Juki}. 19. Tange ili badi}? Opet ne kontam. 20. A, begova ili {kembe ~orba? Koko{ija iz kese sa horozom na slici. 21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? ^itajte Slobodnu Bosnu i ne otkazujte joj povjerenje, pogotovo {to se ova rubrika uskoro ukida.
SLOBODNA BOSNA I 20.12.2012.
Foto: Milutin Stoj~evi}
OVIĆ: G E B IZ F A IH Ž D A H IR EM oga, “Ako hoćeš da nasmiješoB iznesi mu svoje plan ve”
Fadila:Iluzije.qxd
19.12.2012
15:21
Page 79
KLIN ^ORBA
SA LOV]ENA VILA PLA^E DO\I NAMA, SVIJETA SMA^E! Pi{e: FADILA NURA HAVER
Svojevremeno, kad nam se ono najaviše holivudske zvijezde, dobri i nadasve dobronamjerni ljudi i žene, pojeli bi koji ćevapčić u Želji i klepe Pod lipom a zauzvrat bi nas počastili veličanstvenim filmom o Veličanstvenom Sulji, Merhametli Muji i suvremenoj pozitivno promiskuitetnoj Fati
D
a novi snijeg nije zavejao pruge, drumove i aerodromsku pistu, danas bih demonstrativno napustila i Sarajevo i moju doskora dragu BiH. Postalo mi je nesno{ljivo `ivjeti u sredini koja odbija gostoprimstvo planetarnim mega zvijezdama i spektaklima. A prije toga, da je sutra smak svijeta, a jeste, danas bih Bosancima i Hercegovcima, napose Sarajlijama, zabranila okupljanje i djelovanje na Facebook mre`i. Svojevremeno, kad nam se ono najavi{e holivudske zvijezde, dobri i nadasve dobronamjerni ljudi i `ene, pojeli bi koji }evap~i} u @elji i klepe Pod lipom a zauzvrat bi nas po~astili veli~anstvenim filmom o Veli~anstvenom Sulji, Merhametli Muji i suvremenoj pozitivno promiskuitetnoj Fati, kad evo ti ovih Faca s dru{tvene mre`e da s neba daru u zube zaviruju: te, vidi him |ece ni jedno nije isti }a}a pravio; te, zipa him aviona - bolji je u na{eg Do|ika; te, vidi u An|e ruku - isko~ile joj `ile k’o u Alije Sirotanovi}a... I sve tako. Mar{ cajkama i turbo folku, mar{ ovom - mar{ onom, imamo mi svoje veli~anstvene politi~are, koji pjevaju i glume i re`iraju da ti pamet stane, i sve da ti stane. Nekako se sve dosada{nje i moglo durati, ali kad su se fejzbukovci okupili u protestnu grupu protivnu dolasku gospodina Smaka Svijeta u na{ kraj, posljednja kap je prelila ~a{u. Ka`u: “Ne `elimo smak svijeta u BiH, pogotovo ne u Sarajevu! [ta }e to nama? Ionako imamo previ{e problema, nema logike.” Pa, zabludjela bra}o i sestre, nije Smak visoki predstavnik za BiH pa da nam svaki mali problem pretvori u veliki. [to se ne ugledate na visprene Crnogorce koji su od svoje kol’k Sarajevo dr`avice na~inili turisti~ki raj. Njihov najnoviji slogan, lansiran pred novu zimsku sezonu, {iri se dru{tvenom mre`om br`e od virusa pti~je gripe: Sa Lov}ena Vila pla~e - do|i nama Svijeta Sma~e! Ni poslovi~no mirna Srbija ovih se dana umirit ne dade. Sve su Tarabi}e iz grobova podigli radi revizije Kremanskog proro~anstva, s naredbom: Neka bude {to biti ne mo`e! Izdigli su se masovno na planinu Rtanj da ga (Smaka) bolje vide i do~ekaju, skupa sa hiljadama turista. Zajedni~ki }e rukama i nov~anicama otkopati prigodnu piramidu te, manje u njoj a vi{e od nje, sretno `ivjeti do slijede}eg smaka. Samo se Bosan~erosi, pametniji u vicevima nego ina~e, sad sjetili zaboraviti da mi ve} imamo spremnu
20.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
piramidu u Visokom plus atomsko skloni{e u Konjicu, sve vrlo prikladno za razli~ite politi~ke opcije upravljanja Smakom. U ovoj su dr`avi od fejzbukovaca samo umjetnici gori i lu|i, premda po~injem sumnjati da je zapravo rije~ o istim hordama. Odaje ih zajedni~ka ignorancija svjetskih tokova i trendova. Kako ina~e tuma~iti poziv koji mi je jutros stigao na email adresu od organizatora performansa “Grah za Iliju Ladina”, zakazan za subotu, 22.12.2012. u 12 sati, u galeriji Charlama? Pa, ljudi dragi, oklen vam Grah nakon Smaka? Ladin i Charlama su duhovne kategorije, ~emu kraja nema, pa je razumljivo da (kad se Zemlja preokrene) me|u novouspostavljenim polovima neko mora o~uvati duhovni kontinuitet. No, Tvorac novog svijeta mora iznova stvoriti grah i, ukoliko ga ikad vi{e stvori, ne}e to u~initi prvog dana. Zar ste zaboravili redosljed: prvo Rije~, pa vode, pa ti{ina i tama nad vodama, pa kopno, pa ne znam ni ja {ta... Uglavnom, nema graha prije {estog dana. Stoga, da mi sad u rubrici Dozvolite da se oblatimo (to je ova prekoputa moje) zadaju pitanje: Sutra je smak svijeta, {ta }ete u~initi danas?, s pika bih odgovorila: Skuhat }u lon~inu graha i jesti ga sve dok ne eksplodiram. Ili, nau~no gledano i kazano, dok mi polovi, tj. zadnjica i prednjica, ne zamijene mjesta. Nakon toga, po~eo bi `ivot kakav do sada nisam poznavala, ne{to kao hod unatrag. Sjetila bih se posljednje pjesme koju sam pro~itala prije smaka, ali ne one verzije koju je Ladin naslovio Je li to sve Gospode, nego one druge, kona~ne Ra~un svode}i. Samo san: o tom san/I obilje mene {to ve} jede mene/Nije po~elo nije jo{ ni{ta ili gotovo ni{ta/Ali jest moja patnja po~ela ona je po~ela: davno/Pod vje|ama moj san: jo{ ni~ega ovdje/Pod nogama moj put: jo{ ni~ega tamo (...) Pod datumima san: ni{ta upisano/Pod naslovima san: sve je prazno ispod/Na svim kazaljkama: vrijeme je odavno/Nije po~elo nije jo{ ni{ta ili gotovo ni{ta/Ali jest moja patnja po~ela ona je po~ela: davno/Pod zvijezdama san: jo{ ni~ega dolje/Pod oblacima san: jo{ ni~ega gore/Na izmaku snaga samo san: o tom san/Nije po~elo nije jo{ ni{ta ili gotovo ni{ta/Ali jest moja patnja po~ela ona je po~ela: kakav divan po~etak! Eto, tako: vidite da nema graha. Ni usta koja bi ga jela. Samo san, o tom san. Na po~etku bija{e Rije~. I Rije~ posta patnja. Sretan vam Smak Svijeta! 79
CRNA:CRNA.qxd
18.12.2012
16:05
Page 80
PUT OKO SVIJETA Priredio: Priredio: Nedim Nedim Hasi} Hasi}
Prolje}e, 17. u decembru
D
vije godine od po~etka Arapskog prolje}a u Tunisu jo{ nema mira i stabilnosti. Ekonomija se presporo oporavlja, gra|ani su i dalje nezadovoljni, a dru{tvo se sve vi{e polarizuje. U nemirima, od kraja novembra do danas, u Tunisu je ranjeno nekoliko stotina osoba. U pokrajini Siliana na sjeveru zemlje policija je protiv sindikalaca vodila vi{ednevne uli~ne borbe u kojim je povrije|eno vi{e od 300 osoba. ^lanovi udru`enja sindikata UGTT su pokrenuli demonstracije zbog lo{eg socijalnog stanja i policijske brutalnosti u zemlji. Radikalni islamisti su 4. decembra ove godine napali u~esnike skupa koji je organizovalo udru`enja sindikata UGTT i pretukli mnoge u~esnike. Situacija je napeta i u drugim dijelovima zemlje. Dvije godine nakon po~etka Arapskog prolje}a (17.12.2010.) jo{ nema mira. Tada je povod za nemire koji su se brzo pro{irili na cijelu zemlju bilo samospaljivanje jednog prodavca u Sidi Bouzidu. Mohamed Bouazizi se zapalio jer mu je policija sru{ila {tand za prodaju vo}a i povr}a za koji nije imao dozvolu. Nakon {to je vijest o Bouazizovom samospaljivanju objavljena u medijima, Tuni`ani su u mnogim gradovima iskazali nezadovoljstvo zbog policijske brutalnosti, besperspektivnosti i korupcije u zemlji. Protesti u Tunisu koji su ozna~ili po~etak Arapskog prolje}a brzo su se pro{irili i na druge arapske zemlje. Predsjednik Zine el-Abidine Ben Ali je po~etkom 2011. godine pobjegao iz zemlje. Bio je to po~etak mukotrpnog procesa stvaranja novog politi~kog poretka. Nakon izbora odr`anih u oktobru pro{le godine najja~a politi~ka snaga je postala islamisti~ka stranka Enhada. Od tada se dru{tvo u Tunisu sve vi{e polarizuje. Stranka Enhada i selefije `ele da islam u politici i dru{tvu ima ve}u ulogu. To izaziva zabrinutost kod onih koji nisu vjerski opredijeljeni. Njihove interese i ideje zastupa vi{e stranaka i vrlo uticajna sindikalna unija UGTT. “Sve je o~iglednija podijeljenost dru{tva u Tunisu, primorani ste da budete ili na jednoj ili na drugoj strani.
80
Situacija se zao{trava“, ka`e William Lawrence, {ef kancelarije Me|unarodne krizne grupe za Sjevernu Afriku. I Raduan Masmudi, {ef Centra za islam i demokratiju u Va{ingtonu i Tunisu, tako|e je uo~io nastajanje sve ve}eg jaza izme|u ova dva tabora. “Ljudi se boje jedni drugih. Strah je dijelom i opravdan. Islamisti su decenijama ugnjetavani i progonjeni. Sekularni Tuni`ani se boje da bi sada njihova zemlja mogla biti islamizirana po iranskom ili saudijskom modelu. Mislim da je rje{enje u dijalogu i pronalasku konsenzusa.“ Ekonomska situacija u Tunisu je mnogo problemati~nija od trenutnog dru{tvenog sukoba. Velika nezaposlenost i bijes zbog diktature i nepotizma bili su razlozi zbog kojih je prije dvije godine na ulice iza{lo vi{e stotina hiljada ljudi. Demonstranti su pored slobode i dostojanstva tra`ili i radna mjesta. Glavni pokreta~ pobune bili su mladi ljudi, fakultetski obrazovani, koji su imali male {anse za zapo{ljavanje. Me|utim, njihova situacija ni danas nije puno bolja. Nepovjerenje u politi~are i vlasti je ostalo. “Glavni razlog za revoluciju je bila korupcija i jo{ uvijek nije jasno je li ona smanjena“, ka`e Lawrence. Tunisu je za o`ivljavanje privrede potrebna me|unarodna pomo}. Lawrence i Masmudi misle da bi prije svih najvi{e trebali da pomognu Evropljani. Mnoge strane kompanije su napustile zemlju. “Oti{le su iz opravdanih razloga. Nemiri, {trajkovi, nasilje. Sada se te kompanije moraju vratiti u Tunis“, ka`e Lawrence. Me|utim, za strane investicije je potrebno uspostavljanje povoljne klime. Neophodne su temeljne strukturne reforme. Masmudi je uvjeren da su stabilnost i blagostanje u Tunisu i u interesu Evropljana. “Tunis mo`e da bude model za ostale zemlje kao {to su Libija i Egipat za put do istinske demokratije. Evropa treba da pomogne Tunisu na isti na~in kako je to u~inila u isto~noj Evropi nakon raspada Sovjetskog saveza.“ SLOBODNA BOSNA I 20.12.2012.
Reagiranja:Reagiranja.qxd
19.12.2012
15:15
Page 81
REAGIRANJA Fondacija “Mulla Sadra“ u BiH - Uredni{tvu
Vaš tekst se zasniva na neosnovanim tvrdnjama i pukim nagađanjima (Tajna diplomatska ofanziva Iranaca u BiH, SB, br. 833) U ime Boga, Milostivog, Samilosnog! U skladu sa va`e}im zakonom o {tampi, zahtijevamo da se ovo reagiranje objavi na istoj stranici na kojoj je objavljen i sporni tekst, radi upoznavanja va{ih cijenjenih ~italaca i vas samih sa ~injenicama koje slijede. Jasno je da dru{tveni ugled i vjerodostojnost svakog sredstva javnog informiranja zavise od mjere ta~nosti i istinitosti tretiranja tema i vijesti o kojima se u njemu pi{e i izvje{tava. Me|utim, izgleda da odgovorni u va{em magazinu, odnosno uredni{tvo va{eg glasila, nisu upoznati sa ovim na~elom, ili ga ne smatraju va`nim, ili se radi o tome da u vezi s nekim pitanjima nemaju potrebnu slobodu. Naravno, u slu~aju ta~nosti bilo koje od navedenih mogu}nosti, za ovo glasilo se ne mo`e ni zamisliti da }e mo}i imati izglednu budu}nost. Bez obzira na sve, zbog osje}anja odgovornosti koji imamo prema bosanskohercegova~kom javnom mnijenju, iznijet }emo neke ~injenice da bismo rasvijetlili neke pojave, a tri su razloga za{to to ~inimo sa zadr{kom. Prije svega, u prethodnom razdoblju – kao Fondacija koja se bavi isklju~ivo konkretnim pojavama – bili smo veoma zauzeti pripremanjem i realizacijom programa “Sje}anje na A{uru”. Koliko je ovaj program bio uspje{an govori odziv ljudi, a to opet svjedo~i i o ugledu i polo`aju koji Fondacija “Mulla Sadra” ima na ovim prostorima. Naime, velika dvorana Bosanskog kulturnog centra, koja mo`e primiti preko 1.000 lica, bila je pretijesna da primi sve posjetioce i, na`alost, mnogo ljudi nije moglo prisustvovati na{em obilje`avanju dana A{ure. Drugo, bili smo zauzeti redovnim izdava~kim projektima te predstavljanjem vlastitih izdanja ~itala~koj publici na sajmovima knjiga u BiH i izvan nje. Tre}i razlog odlo`enog odgovora je nedoumica oko pitanja da li va{ tekst uop}e zavrje|uje odgovor, budu}i da se u njemu ~itaocima ne nude nikakve ~injenice niti kakvi dokazi, nego su donesene samo neosnovane tvrdnje i puka naga|anja. Ipak, zbog spomenutog osje}anja odgovornosti prema javnosti na kraju smo odlu~ili da ipak uputimo odgovor na va{u adresu. 20.12.2012. I SLOBODNA BOSNA
Na po~etku, osvrnut }emo se na va{ navod “o nezakonitom fakultetu u Fondaciji Mulla Sadra”. Nije zgoreg da i vi saznate da je jedan od me|unarodnih nau~nih centara Islamske Republike Iran, Me|unarodni univerzitet “Al-Mustafa”, na ~ijem je ~elu istaknuti profesor u iranskim akademskim krugovima, ajatullah E‘rafi, u~ili{te na kojem – na vi{e od 150 razli~itih smjerova – studira preko 25.000 studenata, iz preko stotinu zemalja u svijetu. Ovaj nau~nonastavni centar ima svoje ispostave i ostvaruje saradnju sa vi{e od osamdeset zemalja u svijetu, a jedna od njih je i Bosna i Hercegovina. Odnosi ovog uglednog nau~nog centra sa Bosnom i Hercegovinom su u potpunosti transparentni, a primjer za to je ~injenica da je prethodni reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH, prof. dr. Mustafa ef. Ceri}, na poziv ajatullaha E‘rafija, posjetio Me|unarodni univerzitet “AlMustafa”. Tako|er je i ajatullah E‘rafi na poziv tada{njeg reisu-l-uleme posjetio Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Fakultet islamskih nauka u Sarajevu. Naravno, treba ista}i da su tom prilikom izme|u dviju strana potpisani korisni ugovori o nau~no-nastavnoj saradnji. Tako|er, s obzirom na okolnost da Fondacija “Mulla Sadra” u BiH ima dobre odnose sa Islamskom zajednicom u Bosni Hercegovini i Rijasetom, kao i sa Me|unarodnim univerzitetom “Al-Mustafa”, razvila je na{a ustanova plodnu saradnju sa obje prethodno spomenute ustanove. Fondacija “Mulla Sadra” u BiH djeluje s namjerom da provodi saradnju u tri smjera na osnovu zvani~nih ugovora koji su potpisani me|u ovim ustanovama. Jedan od tih ozvani~enih oblika saradnje je gostovanje profesora iz Me|unarodnog univerziteta “Al-Mustafa” radi realizacije ciklusa predavanja i u~e{}a na razli~itim seminarima u raznim nau~nim i vjerskim centrima u Bosni i Hercegovini. Drugi vid saradnje je ugo{}avanje profesora, studenata iz razli~itih nau~nih i vjerskih centara iz Bosne i Hercegovine od strane Me|unarodnog univerziteta “Al-Mustafa” u Islamskoj Republici Iran i njihovo u~e{}e na razli~itim ciklusima predavanja i u seminarima radi razmjene znanja i sticanja `eljenih znanstvenih uvida. Tako|er se organiziraju i predavanja za osobe koje `ele vanredno studirati na Me|unarodnom univerzitetu “Al-Mustafa”. Dakle, ono {to vi smatrate nelegalnim fakultetom nije ni{ta drugo nego nau~na saradnja izme|u Fondacije “Mulla Sadra” u BiH i vanrednih studenata Me|unarodnog univerziteta “AlMustafa”. U vezi s va{om tvrdnjom koja se ti~e {irenja {iijskog mezheba, moram vam re}i da je me|u filozofima rasprostranjena
re~enica koja glasi: “Najbolji argument kojim se ne{to dokazuje jeste samo postojanje te stvari.” U skladu s re~enim, ova Fondacija je u svom vi{egodi{njem radu i djelovanju u Bosni i Hercegovini i u ovoj regiji organizirala vi{e od stotinu razli~itih edukativnih kurseva, desetine okruglih stolova, brojne seminare, stru~ne posjete unutar Bosne i Hercegovine te izvan njenih granica u saradnji sa islamskim i drugim nau~nim centrima, objavila je preko sedamdeset knjiga, me|u njima i djela u kojima se odgovara na razli~ita pitanja koja su postavljena od strane obi~nih gra|ana, te izlo`ila ta djela na zvani~noj internet-stranici, {to je najbolji dokaz da Fondacija nije nikada imala za cilj {irenje odre|enog mezheba ili ru{enje nekog pravca, pa ~ak ni onog koji nije islamski. Cilj ove Fondacije je poja{njenje onih vrjednota koje su svim ljudima zajedni~ke, a sve dok zajedni~ke vrijednosti, `elje i potrebe ~ovjeka, “stoga {to je ~ovjek” – zanemaruju}i svaku vrstu specifi~ne te`nje u misaonim, eti~kim, prakti~nim dimenzijama i dru{tvenim odnosima – ne budu razja{njene, nijedna postavka, mezheb ili ideja ni u jednom dru{tvu ne mogu ostvariti napredak. Naravno da u takvim uvjetima dijalog me|u mezhebima, mislima i idejama ne}e mo}i biti ostvaren, i upravo iz ovog razloga su{tina podu~avanja svih Bo`ijih poslanika je bila upoznavanje ~ovjeka sa ~ovjekom, kako bi ~ovjek spoznao sebe i svoje potrebe i razumio put sre}e i nesre}e, da bi zatim mogao izabrati put koji `eli. Prema tome, Fondacija “Mulla Sadra” u BiH ni zbog politi~kih faktora, niti zbog uvjeta dana{njice, nego upravo zbog vlastitih znanstvenih i vjerskih uvjerenja nikada nije ni stupila na put koji vi tvrdite. Radi dokazivanja na{e tvrdnje, pozivam i vas i sve va{e uva`ene ~itaoce da prou~avate na{a pisana, usmena, elektronska i druga o~itovanja. Pozivamo vas da prisustvujete predavanjima koja se odr`avaju u Fondaciji, da potra`ite na{e priloge na televizijskim programima i u arhivama doma}ih i stranih televizijskih ku}a i da ih pa`ljivo prou~ite. Ako na|ete i najmanji dokaz favoriziranja jednog mezheba, a ru{enja drugog, prilo`ite nam ga pa da se izvinimo javnosti, da kaznimo po~inioce tog djela i da promislimo o mjerama koje se mogu preduzeti za sprje~avanje mogu}eg ponavljanja istog. Kamo sre}e da su izvori bliski Islamskoj zajednici (svakako, ta~nost ove informacije je veoma upitna), prije nego su izrekli gornju tvrdnju, koja je u potpunosti neutemeljena, prethodno to provjerili kod Reisu-l-uleme, ili u slu`bi za odnose sa javno{}u u Fondaciji “Mulla Sadra” u BiH, ili da su se barem obavijestili na zvani~noj internet-stranici 81
Reagiranja:Reagiranja.qxd
19.12.2012
15:15
Page 82
REAGIRANJA Fondacije, kako bi im bilo razja{njeno ono {to ih zanima. Time biste u{tedjeli vrijeme i nama i va{im ~itaocima, a ne bi bila nanesena ni {teta ugledu va{eg lista.
pokazati vi{e po{tovanja prema ugledu i vjerodostojnosti va{eg magazina i javnom mnijenju. Na kraju, napominjemo da Fondacija “Mulla Sadra” u BiH zadr`ava zakonska
prava da tra`i satisfakciju i obe{te}enje u vezi s neistinama koje su iznesene u va{em glasilu. Fondacija “Mulla Sadra“ u BiH
A {to se ti~e navoda o {pijuna`i, ta proizvoljna tvrdnja ne bi u sre|enim dru{tvenim prilikama ni zavrje|ivala osvrt. Me|utim, zadovoljit }emo se samo izno{enjem ~injenice da uva`eni autor teksta izgleda nije upoznat sa zna~ajem kulturnih veza izme|u naroda pa misli da svaka kulturna veza mora biti paravan za obavje{tajno djelovanje. U svakom slu~aju, potrebno je da se s vremena na vrijeme poka`e razlika izme|u fondacija i institucija ~ija su djelovanja i izdava~ki poduhvati u potpunosti otvoreni, transparentni, utemeljeni i zakoniti, i magazina i medija koji svoje izvje{taje i informacije dobivaju iz nepoznatih izvora, a ponekad mo`da i iz nekih poznatih centara, i na taj na~in serviraju informacije koje su pune neistina. Na sre}u, jo{ jednom se desilo ovakvo {ta, tako da ljudi mogu znati kome se mo`e vjerovati, a ko je taj ko la` ne smatra sramotom i nedostatkom. Na`alost, ovaj put ovo poja{njavanje se zavr{ilo na {tetu ~asti va{eg magazina. Nadati se da }ete, sprje~avaju}i ponavljanje ovakvih gre{aka,
82
SLOBODNA BOSNA I 20.12.2012.
portal slobodne bosne
najveca tvornica
dnevnih vijesti u bIh www.slobodna bosna.ba
Omot-4:CRNA.qxd
18.12.2012
14:34
Page 78