SLOBODNA BOSNA br. 842 by Amaha Ya

DODIK, MI[KOVI], RADON^I]: DVA I PO MU[KARCA

www.slobodna-bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornica

dnevnih vijesti u bIh www.slobodna bosna.ba

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd

27.12.2012

0:38

Page 3

www.slobodna-bosna.ba

SADR@AJ 16 EKSKLUZIVNO: OPERACIJA „VRANDUK“

50 NAJZABAVNIJI GRADONAÊLNIK NA PLANETI ZA “SB” Vojna tajna ~uvana sedamnaest godina Jon Gnarr, gradona~elnik Reykjavika Po~etkom maja 1995. godine tada{nji komandant Armije BiH RASIM DELI] i ministar policije BAKIR ALISPAHI] odobrili su provo|enje Operativnog plana akcije VRANDUK, koji su u najve}oj tajnosti izradili {efovi vojne i dràvne bezbjednosti JUSUF JA[AREVI] i NED@AD UGLJEN: nakon vi{e od sedamnaest godina “SB“ prva otkriva za{to je propala vojnopolicijska operacija protiv pripadnika odreda EL MUD@AHEDIN i tko su glavni krivci {to mudàhedini nisu na vrijeme protjerani iz BiH

JON GNARR, prvi ~ovjek Reykjavíka, prijestolnice Islanda , ”punker” u politici, biv{i komi~ar i neumorni borac za ljudska prava, odgovorio je na pitanja na{e novinarke o tome kako je postao najintrigantniji gradona~elnik na svijetu od kojeg danas mogu u~iti (i u~e) sve njegove kolege

64 NEKAD I SAD

OBAVJEŠTENJE Zbog novogodišnjih praznika, sljedeći broj “Slobodne Bosne” u Sarajevu će biti 10. januara, a u drugim dijelovima BiH 11. januara

BiH, ~etiri decenije ranije

40 MEMOARI TITOVOG SAVJETNIKA /II/ Bla`o Mandi} otkriva Titove tajne

SLOBODNA BOSNA je pretra`ila Historijski arhiv BiH i arhiv sarajevskog “Oslobo|enja“ kako bi uporedila pisanje onda{njih i dana{njih novina i saznala da li se, zaista, `ivjelo bolje u Titovoj Jugoslaviji

Blaò Mandi} bio je vi{e od ~etvrt vijeka Titov savjetnik. U knjizi “S Titom“, koju je upravo objavila beogradska izdava~ka ku}a “Dan Graf”, Mandi}, kao jedan od najdugovje~nijih saradnika i najpouzdanijih svjedoka, pi{e i o nepoznatim detaljima iz Titovog javnog, privatnog i ljubavnog 70 LP POZDRAV ìvota; na{ list donosi najzanimljivije dijelove ove knjige koji govore o posljedVinil je opet na cijeni njim godinama Titovog ìvota

U glavnom gradu Bosne i Hercegovine 20. decembra otvorena je prva radnja s gramofonskim plo~ama “Kibela Vinyl Music Shop”; INES ERCEG i JASMIN KADRI], par i privatno i poslovno, vlasnici su prodavnice koja je smje{tena u samom srcu Ba{~ar{ije

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LONÂRI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

27.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

27.12.2012

0:59

Page 4

MINI MARKET BESPO[TEDNA [TEDNJA

NEPRIMJERENE KOMUNIKACIJE U PARLAMENTU BiH

Direktor BHRT-a Muhamed Bakarevi} uskratio voditeljicama {minkanje i friziranje o tro{ku televizije

Nermina Kapetanović optužila direktora OSA-e Almira Džuvu da je špijunira

Na konstituiraju}oj sjednici novog Upravnog odbora BHRT-a koja je odr`ana pro{le sedmice nije bilo govora o suspenziji direktora BHT1 Marija Peji}a. Iako su novoizabrani ~lanovi Esad Gotovu{a, Valentina Rup~i} i Vladimir Mar~eta o odluci generalnog direktora Muhameda Bakarevi}a `eljeli raspravljati (odluku je donio bez saglasnosti UO), ta }e se tema, na prijedlog direktora BH Radija1 Milana Trivi}a, na}i na dnevnom redu naredne sjednice. Trivi} je, naime, kazao kako ne bi bilo korektno i eti~ki raspravljati o Peji}u ako on nije prisutan. Kako saznaje Slobodna Bosna, sukob izme|u Muhameda Bakarevi}a i Marija Peji}a eskalirao je nakon {to se direktor BHT1 usprotivio Bakarevi}evom planu izlaska iz krize, koji predvi|a otpu{tanje nekoliko stotina radnika, rezanje plata i smanjenje programa u vlastitoj produkciji. No, ~im se, barem na odre|eno vrijeme, rije{io Peji}a, generalni je direktor BHRT-a Bakarevi} krenuo s u{tedama. Prve su stradale urednice i voditeljice na BHT1, kojima je Bakarevi} ukinuo pravo na friziranje i odijevanje kod sponzora! (S.B.) Muhamed Bakarevi}

PRIJETNJE DR@AVNOJ PARLAMENTARKI Nermina Kapetanovi} i Almir D`uvo imali su neugodnu raspravu, ali nije bilo ni naznaka prijetnjama

Ve}ina ~lanova Zajedni~ke komisije za nadzor nad radom Obavje{tajno-sigurnosne agencije BiH (OSA) ostali su {okirani kada su u medijima pro~itali {to se de{avalo na njihovoj posljednjoj ovogodi{njoj sjednici, koja je odràna u ~etvrtak, 20. decembra. Dràvni se parlamentarci, naime, nisu jo{ ni razi{li, a na pojedinim je internet portalima ve} objavljena vijest da je direktor OSA-e Almir Dùvo prijetio njihovoj kolegici, izaslanici SDA u Domu naroda Parlamenta BiH Nermini Kapetanovi}. Prema krajnje slobodnoj interpretaciji polemike izme|u Nermine Kapetanovi} i Almira Dùve, direktor obavje{tajne slu`be je ~lanici Komisije zaprijetio objavom “neprimjerenih komunikacija“?! “Nakon Dùvine prijetnje sam javno upitala - da li su to zastupnici i delegati Parlamenta BiH pod tajnom pratnjom?“ poàlila se Nermina Kapetanovi} u izjavi za Oslobo|enje i otkrila kako o~ekuje da }e uskoro postati meta politi~kog progona?! Izaslanica SDA je jo{ dodala da }e traìti hitnu reakciju, odnosno za{titu Kolegija Doma naroda Parlamenta BiH, kao i da je odlu~ila napustiti ~lanstvo u Komisija za nadzor nad radom OSA-e. No, prema tvrdnjama njezinih kolega iz Komisije (koji su zamolili da ostanu neimenovani), pro{lotjedna sjednica nije bila ni izbliza tako dramati~na, niti je bilo kakvog skandala. Raspravu o kriminalu i korupciji koja, ina~e, uop}e nije bila planirana, zapravo je inicirao zastupnik SDP-a Mirsad Me{i}. Zastupnik Me{i} se tako dosjetio da, ravno godinu dana nakon

{to je direktor OSA-e u Parlamentu BiH upozorio da je organizirani kriminal za{ao u sve pore dru{tva, zatraì od Almira Dùve vi{e informacija, inzistiraju}i na konkretnim podacima. Kada mu je Dùvo replicirao da je o porastu organiziranog kriminala govorio u decembru pro{le godine, i da ta tema nije na dnevnom redu posljednje sjednice Komisije, rije~ je uzela Nermina Kapetanovi} i traìla da se objave imena kriminalaca. Nagla{avaju}i kako je ona majka maloljetnog djeteta i da je zabrinuta za sigurnost svoje obitelji, Kapetanovi}eva je traìla da joj direktor OSA-e kaè tko to krade i predstavlja prijetnju bh. gra|anima. Dùvo je odgovorio da su posrijedi povjerljivi podaci koje OSA moè dostaviti samo nadle`nim tuìteljstvima, odnosno drugim policijskim agencijama, a da Nermina Kapetanovi}, kao ni drugi ~lanovi Komisije, nisu pro{li sigurnosne provjere (kojih su se ranije sami odrekli) da bi imali uvida u informacije iz istraga. Direktor je OSA-e jo{ zapitao Nerminu Kapetanovi} i Mirsada Me{i}a kako bi se osje}ali kada bi se, primjerice, njihovi ili privatni razgovori samog Dùve, presretnuti u nekoj komunikaciji, objavili. Iako je Dùvino pitanje bilo hipoteti~ko, Ma{i} i Kapetanovi} su reagirali burno, upitav{i direktora OSA-e da li to i njih netko prislu{kuje. Neugodnu su situaciju na koncu smirili ~lanovi Komisije za nadzor nad radom OSA-e Martin Ragu`, Slavko Jovi~i} i K rstan Simi}, upozoriv{i parlamentarne kolege da ne dramatiziraju bez razloga. (S. Mijatovi}) SLOBODNA BOSNA I 27.12.2012.

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

27.12.2012

1:00

Page 5

MINI MARKET FOTO NEDJELJE

MILUTIN STOJ^EVI]

Božićni i novogodišnji prijemi

Kardinal Pulji} ugostio je i vjerske velikodostojnike i politi~ke du`nosnike

Prijem kod predsjedavaju}eg Vije}a ministara Vjekoslava Bevande prisustvovao je i Valentin Inzko

KRIMINAL NA KRIMINALISTICI

Inspektori Federalne uprave policije na tragu ozbiljnog kriminala na Fakultetu za kriminalistiku Nakon {to su inspektori Federalne uprave policije (FUP) koncem oktobra izuzeli financijsku dokumentaciju sarajevskog Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, ve} su u{li u trag ozbiljnim malverzacijama. Ranije smo pisali da je istraga o kriminalu na Fakultetu za kriminalistiku pokrenuta poslije prijave jednog profesora, koji je upozorio na brojne nezakonitosti, posebice prilikom upisa i {kolovanja studenata sa Kosova. Kako nezvani~no doznajemo iz izvora bliskih istra`iteljima, utvr|eno je kako su studenti sa Kosova, umjesto 800 KM, godinu studija pla}ali vi{e od 2.500 eura. Inspektori FUP-a su tako|er otkrili da je iznos od 800 KM upla}ivan na redovne ra~une Fakulteta, a razlika od preko 4.200 maraka na tajni ra~un u Raiffeisen banci. No, o~ekuje se kako }e prava drama nastati nakon {to bude poznat spisak privilegiranih profesora kojima su sa tajnog ra~una ispla}ivani visoki honorari. (S.M.)

Ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumd`ija uprili~io je novogodi{nji prijem za predstavnike medija 27.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

Iluzije:Iluzije.qxd

27.12.2012

3:11

Page 6

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

BiH NA KRAJU GODINE; “CRNO KAO U IGLI“ Pi{e: SENAD AVDI]

Nekako je, na početku godine, izgledalo logično i predvidivo da ništa, ili barem ništa suštinsko, ne može spojiti Fahrudina Radončića i Zlatka Lagumdžiju. Osim, eventualno, narkomagnata Nasera Kelmendija koji ih je iz najdubljih, najplemenitijih mafijaških pobuda spajao i pomirivao po jahtama i primorskim dalmatinskim biranim mjestima “Bilo je mra~no, kao u igli“, stih je Josifa Brodskog, nobelovca, napisan bogtepita kada, ali mu (stihu), pisao ga Brodski u Americi ili Rusiji, ni{ta nije u stanju okruniti svevremenost, ili bezvremenost, univerzalnost. Jeste, istina je, bila je ovo godina u kojoj je u Bosni i Hercegovini bilo jo{ mra~niji nego u igli. U plastu sijena, dodali bi ovi pastoralni komentatori lokalnih, a i op}ih “fenomena“.

a me je neko na po~etku ove kalendarske godine, dobronamjeran ili zlonamjeran, maliciozan ili oprezan, pravovremeno obavijestio o nekoliko va`nih stvari koje na njenom kraju moram akceptirati, uva`iti, prihvatiti, prilagoditi se njima, suo~iti se sa “surovom realno{}u“, “fakti~kim stanjem“, {ta bih uradio? Ponovio istu gre{ku, iz principijelnih uvrije`enih - profesionalnih i visoko moralnih razloga? Ima jedna, preciznije jedinstvena, neponovljiva genijalna pri~a, iz slavne ko{arka{ke prahistorije Bosne i

iglama ovogodi{nje bh. stvarnosti. Pu{tati ih jednog po jednog. Da mi je neko na po~etku ove kalendarske 365-dnevne epopeje rekao da }e me na njenom kraju u sigurnosnom smislu do~ekati Fahrudin Radon~i}, kao ministar sigurnosti, ne bi to ba{ bila totalna negativna utopija, ali mi, u svakom slu~aju, ne bi bilo ni pravo, ni ugodno, pogotovo logi~no. Realno, da }e taj likovni umjetnik, sa zamr{enim/zavr{enim strukovnim metalostrugarskim zanatom, kojeg je kasnije ~udnim konverzijama preveo u Visoku likovnu {kolu u Nik{i}u, postati ministar sigurnosti malo ko je o~ekivao. Vijest da }e se “likovni umjetnik“ iz okoline Nik{i}a (ne Nermina, da ne bude zabune, federalnog premijera) vinuti u dràvne strukture, te{ko bi iko ozbiljno doìvio. Ali, dobro, ima ministar sigurnosti Radon~i}, provjerenog notara, Samir Musli} se zove, dozlaboga mutan lik (ured mu je u Ulici Salka Lagumdìje); taj mu je kroz papire, sve po zakonu, proveo da se razveo od ène, po cijeni sto miliona ve}oj od “nabavne“

Lagumd`ija, Radon~i}, Dodik, ^ovi}... besmis kada se grupi{u u “ud Hercegovine. Nekih je ranih sedamdesetiih godina pro{log stolje}a ko{arka{ki klub Bosna na zaprepa{tenje doma}ina pobijedio stanoviti favorizirani hrvatski mediteranski klub na “strani“, doma; Zadar, Rijeka, neva`no, isto je to bilo u sferi negativnog naboja i huliganskog barbarizma. Hiljade i tisu}e ogor~enih doma}ih navija~a navalilo na svla~ionicu sarajevskih zvjezdanih sportskih diverzanata, koji su se zabunkerisali, isprepadani, prestra{eni, lin~ je izvjestan kao u najjezivijim vestern filmovima. Apsolutnu prisebnost u te{kim trenucima ispoljava jedino gost-simpatizer “Bosne“, slu~ajni prolaznik Davorin Popovi}: “Ni{ta ne pani~arite, momci, pu{ta}emo ih jednog po jednog, pa }emo vidjeti...“ Tako }u i ja, tom provjerenom jalija{kom, jedinom vite{ki dosljednom i “sportskom“ tehnikom i metodom, krenuti u obra~un sa malim, mra~nim 6

Ali, ostavimo ih kolektivno, pu{tajmo jednog po jednog u svla~ionicu: ministar sigurnosti Radon~i}, realno, nema {kolskih drugova, svaku {kolu koju je zavr{io polo`io je sa odgo|enim pla}anjem, izvan svake razumne sumnje. Notar koji ga je zakonski razveo, pa mu `enu uveo u posjed Samir Musli} je, da barem karakteristi~an dio izdvojimo iz njegove bogate burne poratne biografije, okon~ao karijeru pristojnog ~ovjeka kao pripadnik kontigenta bosanskohercegova~kih mirovnih snaga u Isto~nom Timoru, po~inio je te{ko krivi~no djelo, plja~ka, silovanje..., pa vra}en u jedinu mu domovinu u kojoj takvi uljezi mogu postati uzorni gra|ani, notari Bosnu i Hercegovinu. Otada se posvetio pravnoj nauci, otvorio notarski ured, razvodi ugledne tajkune “po ku}ama“. Mislio sam, naivan i na po~etku ove godine da }e do njenog okon~anja ne{to biti pravno rije{eno ili krivi~ni SLOBODNA BOSNA I 27.12.2012.

Iluzije:Iluzije.qxd

27.12.2012

3:12

Page 7

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

POJEDINA^NO I GRUPNO

Interesno Interesno povezivanje povezivanje za za kolektivni kolektivni o~aj o~aj

biti pokrenuto: da }e iza re{etaka okon~ati stubovi, nosioci plja~ke ogromnog naslije|a Adila Zulfikarpa{i}a - stotina miliona maraka - za po~etak ~lanovi Upravnog odbora Bo{nja~kog instituta. Ni{ta od toga. Jeste da je nekima od njih odlukom vlasti neutralne [vicarske blokirana imovina, zamrznuti im ra~uni, ali istina je, tako|er, da predsjednik Upravnog odbora Bo{nja{kog instituta Zlatko Lagumd`ija, barem do sada, nije ni okrznut lokalnom niti me|unarodnom istragom. Nekako je, na po~etku godine, izgledalo logi~no i predvidivo da ni{ta, ili barem ni{ta su{tinsko, ne mo`e spojiti Fahrudina

svijetu ne bi po`eljela, osim multietni~ke Stranke demokratske akcije? Naser Kelmendi je utekao iz Bosne i Hercegovine, ljetos, bezbri`no i neometano, ~im mu je neko, povjerljiv i od povjerenja, rekao da }e biti uhap{en. Prije toga je metnut na “crnu listu“ ameri~ke administracije. Vjerovalo se da je to kraj ne samo njegov, nego i njegovog strate{kog partnera - Radon~i}a. Ne znam na osnovu ~ega, kojih inkriminacija administracija Baracka Obame nekoga stavlja na “crnu listu“ nepo`eljnih gostiju. U Bosni i Hercegovini, Kelmendi je bio generalno uzoran i ka`njivo

misleni su i ranjivi kada djeluju pojedina~no: opasni su udru`eni zlo~ina~ki projekat“ Radon~i}a i Zlatka Lagumd`iju. Osim, eventualno, narkomagnata Nasera Kelmendija koji ih je iz najdubljih, najplemenitijih mafija{kih pobuda spajao i pomirivao po jahtama i primorskim dalmatinskim biranim mjestima.

o je mogao pretpostaviti na po~etku ove godine da }e blokada ili deblokada Federacije ovisiti od dobre ili lo{e volje predsjednika Federacije @ ivka Budimira u odnosu/glede odmetnutog ministra Desnice Radivojevi}a. I da }e, gra|ani, na kraju odahnuti, bez obrazloènja i potrebe, kada predsjednik @ivko uvaì argumente ministra Desnice i pruì mu jo{ jednu {ansu da se popravi i “djeluje u ime svih gra|ana i naroda“. Ko je, uop}e, @ivko Budimir, osim {to znamo da je bio valjda jedini oficir JNA sa mjestom ro|enja u Posu{ju? A ko je, pogotovo, Desnica Radivojevi}, nesolidni srebreni~ki prevarant, sa mjestom prebivali{ta, poslovima, dugovima, kriminalnim zaostav{tinama u Srbiji kojeg nijedna stranka na

27.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

neogreban gra|anin, sve dok nije neke ljude po Tuzli premlatio, {to svojeru~no, {to preko svojih povjerljivih batina{a, prijateljski ih ubje|uju}i da odustanu od tendera za zemlji{te koje su zapikali Fahrudin Radon~i} i Miroslav Mi{kovi}. Dakle, da sam na po~etku ove godine znao da }e Fahrudin Radon~i}, Zlatko Lagumdìja, Naser Kelmendi, Milorad Dodik, Miroslav Mi{kovi}, Naser Kelmendi... postati va`ne li~nosti, odre|ivati sudbinu dràve, naroda, pu{tao bi ih jednog, po jednog, pa ih ko od {ale prijavljivao tuìteljstvu, policiji. Kao {to sam prije tri godine prisilio monstruma koji je pravio “grobnice subotnje ve~eri“ Zijada Turkovi}a da sam ode u policiju i izvini mi se zbog prijetnji, ili barem neugodne kampanje koju je vodio protiv mene. Ovo, me|utim, nisu ishitreni, usamljeni pojedinci; ovo je organizirana zlo~ina~ka organizacija sa dràvnim atributima i prerogativima, s kojom se nije ni {aliti, ni zajebavati. Zato narednu godinu do~ekujemo sa zebnjom, zbog toga je kod nas “mra~no kao u igli“. 7

Iluzije:Iluzije.qxd

26.12.2012

21:59

Page 8

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 20. DECEMBAR “Mislila sam pozvati u goste LIDIJU KORA] i @IVKA BUDIMIRA, ali ne znam bi li njih dvoje pristali da budu u istom studiju?“, tra`i kolegica savjet od mene.

NEDJELJA, 23. DECEMBAR GRADIMIR GOJER je napisao, i {to je jo{ gore, nedopustivije, obnarodovao pjesmu o generalu ANTI GOTOVINI. Ovako pjesma nekako ide: “Stoji okomit bor/ Umjesto njegovih odrastanja/i zrenja/ Stoji nasuprot “Orkanima“ i /Strijelama neljudi i nesoja/Okomit u svojoj ljudskosti.../ Ponesi stijeg ljudskosti/Generale Gotovina/Poka`i nam put/ Van inferna. Sva{ta je preko glave u svom `ivotu general Gotovina preturio, sva{ta ga je tralo, ali zar ba{ mora trpjeti i poetske nasrtaje Gradimira Gojera. Ubije|en sam da u njegovim nepostoje}im topni~kim

“Ne vidim razlog zbog kojeg bi im to predstavljalo problem, pa pola stolje}a su proveli zajedno“, umirujem je. “Kako, {ta, otkud?“, nije joj jasno. “Lijepo, Lidijin otac Ante i @ivkov }a}a, ime mu ne znam, ro|ena su bra}a.“ “Ajme, ti mene zajebava{, ili...?“ “Ne zajebavam ja tebe, nego njih dvoje zajebavaju i tebe i mene i sve nas.“

PETAK, 21. DECEMBAR Specijalno tu`ila{tvo u Banjoj Luci pozvalo ja na informativni razgovor urednicu Glasa Srpske MIRJANU KUSMUK. Spontano su se okupile male, ali odabrane nezavisne novinarske snage da prosvjeduju protiv toga akta DR@AVNE represije nad novinarskim kolegama. Kolegijalno bih i ja dao podr{ku gospo|i Kusmuk, ali nisam siguran da bi se to pravilno shvatilo: nisam ja re`imski novinar ni u Federaciji, a kamoli u Republici Srpskoj, da bih bio dobrodo{ao u toj iznu|enoj manifestaciji koja slavi slobodno i neoptere}eno novinarstvo.

SUBOTA, 22. DECEMBAR “A ho}ete li za novogodi{nji broj opet Radon~i}a staviti na naslovnu?“, pita me ~ar{ijski {eret. “Ne}emo, dosta ga je bilo, dojadio je Bogu i narodu, Allahu i pu~anstvu, a nemam ba{ neku originalnu ideju“, otfikarim ga, odnosno mislim da sam ga otka~io. “A imo sam ti ja plaho rje{enje, metnete njega, Lagumdìju i Dodika i turite naslov: DVA I PO MU[KARCA.“ “Draèsno, duhovito“, priznajem. “A zna{ li onaj kad je supruga Azra izvela Fahru u Cinema City?“ “Jok, nastavi!“ “Traì Azra dvije karte, pita je blagajnica: Je li za Hobita?“ Ljutnu se Azra: “[ta ti je, bona, to mi je mu`.“ 8

UTORAK, 25. DECEMBAR Nezavisne novine, dnevni list iz Banje Luke, danas najavljuju: “Ko{arka{ki spektakl, utakmica selekcije Republike Srpske i Srbije bi}e odigrana u Palama.“ Čuj, u Palama, do sada je bilo uobi~ajeno “na Palama“. Sve me to podsjeti na onaj vic u kojem je djevojka do{la u Urgentni centar na Ko{evu drè}i se za stomak, prenemaù}i se od bolova. Na pitanje doktora {ta joj je, kroz suze je procijedila: “UPALA SLIPE“. Doktori nekoliko puta pregledaju, okre}uobr}u: nigdje àri{ta ne na|o{e, nikakvu upalu ne otkri{e. A cura, drì li se za stomak, drì, pla~e li, pla~e i samo ponavlja UPALA SLIPE. Kad je ve} he}ime uhvatila nervoza i kada su je ve} odlu~ili izbaciti na ulicu, cura objasni svoju nevolju: PENJALA SE NA LIPU PA UPALA. Nesretnoj djevojci se, ne treba sumnjati, taj “upad“ desio U PALAMA.

SRIJEDA, 26. DECEMBAR

dnevnicima ima vi{e logi~ke smislenosti i poetskog nadahnu}a nego u Gojerovim pjesni~kim sastavljotinima o “okomi tom(!?) boru“.

PONEDJELJAK, 24. DECEMBAR Predboì}no jutro u kvartovskoj kafani, nedaleko od Katedrale, izgleda ko u najsretnija mirnodopska vremena - stara, ugla|ena sarajevska urbana gospoda spontano donose razne gastronomske delicije i ~udesa: umirovljeni pravnik Dragan za dru{tvo je spremio nevjerojatno ukusno, pikantno jelo - “bumbar“ se zove, Zvonko tek nao{trenim noèm reè jare}u stelju, odvjetnik Mladen obuo elegantne, ispod ~eki}a nove ~izme (napravio mu ih Marko, postolar specijaliziran za gradsku gospodu), ~eka se Mir~e sa gitarom - oti{ao u posjet prijatelju Boì u Kiseljaku... Sve li~i na toplu blagdansku idilu, sve dok stara gospoda ne po~e{e pominjati djecu, unu~ad; jednom je obitelj u Zagrebu, drugome sin u Londonu, tre}em se dijete sna{lo ama-ha, bolje ne moè, u [vicarskoj, ~etvrtom... Kako }e sve ovo izgledati za ~etiri-pet godina, kada se ova gerijatrijska kafanska }elija raspr{i, ko }e od danas prisutnih slaviti radost boì}nog okupljanja i ~uvati vatricu suìvota, vjerske tolerancije, otmjene zajebancije...? Ne znam, ustvari znam, ali me strah i pomisliti, a kamoli izgovoriti i napisati.

Skoro 200 hiljada maraka morati }e platiti sarajevska kantonalna zastupnica MIRJANA JURI] obe{te}enja Socijaldemokratskoj partiji BiH jer je napustila stranku koja je u njenu predizbornu promid`bu uloìla crno iza nokata, da bi ona, nezahvalna, promijenila strana~ki dres, pa jo{ sudjelovala u ru{enju SDP-ove vlasti u Kantonu Sarajevo. Kakav biznis neslu}enih razmjera se nalazi pred nosom SDP-ovim ~elnicima a oni nikako da ga cjelovito operacionaliziraju! Ima SDP BiH, stranka za ~ovjeka, u ùpanijskim i kantonalnim skup{tinama u Federaciji BiH stotinjak zastupnika - treba ih samo svim sredstvima prisiliti da istupe iz SDP-a BiH, pa im sudskim putem naplatiti po 200 hiljada maraka. To je ve} okruglih, slatkih 20 miliona maraka. Pa se onda bez razmi{ljanja i oklijevanja baciti na federalne zastupnike i dovesti ih, {to bi rekao Radovan Karadì} u Direktivi sedam vezanoj za okupaciju Srebrenice, “neizdrìv poloàj“. Prisiliti ih da bjeè glavom bez obzira iz SDP-a, ili u neku drugu stranku, ili u nezavisne klubove; i tu bi se finih 5-6 miliona maraka moglo u redovnoj sudskoj proceduri nahvatati. I op}inski poslanici ne bi smjeli mirovati i njih bi se dalo iscijediti, “presvu}i“ za finu konvertibilnu svoticu parica. Bilo bi to sasvim dovoljno, barem do narednih izbora, grabe`ljivom, pohlepnom, kleptomanskom, klijentelisti~kom dru{tvu jednog lica (L Lagumdìje): Hadì}u, Ivani{evi}u, Kora}ki, Be}irevi}u, Ma{i}u...; ne bi morali smi{ljati rekete, namje{tati tendere, grebati po kazanima javnih resursa koje su prethodne vlasti dobrano ispraznile! SLOBODNA BOSNA I 27.12.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

26.12.2012

21:48

Page 2

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

27.12.2012

1:16

Page 10

MINI MARKET LOVA OD KROVA

FUP istraùje jesu li biv{i premijer Musi} i direktor “Skenderije“ Be}irovi} profitirali na sru{enom krovu Ledene dvorane Pripadnici Federalne uprave policije posljednjih nedjelja intenzivno istraùju jo{ jedan kriminalni skandal u ~ijem su sredi{tu, prema dosada{njim rezultatima istrage, Fikret Musi}, biv{i premijer Kantona Sarajevo, Hajriz Be}irovi}, direktor KSC “Skenderija“ i Muris Ali}, vlasnik gra|evinske firme Muraj gradnja iz Ilija{a. Nakon {to se u februaru ove godine pod teretom ogromnog snijega sru{io krov Ledene dvorane “Skenderija“, premijer Musi} i direktor Be}irovi} su bez ikakve tenderske procedure angaìrale firmu “Muraj gradnja“ da ra{~isti ru{evine koje su ostale nakon pada krovne konstrukcije. Za taj posao vlasniku ove firme Murisu Ali}u ispla}eno je 60 hiljada maraka. Uprkos tome {to su se neke gra|evinske firme nudile da taj posao urade besplatno uz uvjet da mogu raspolagati ostacima krovne konstrukcije, Musi} i Be}irovi} su odlu~ili posao dati “Muraj gradnji“. Prema dosada{njim rezultatima istrage, nakon 15-ak dana ra{~i{}avanja Ali}eva kompanija je nekoliko stotina tona èljeza, bakra i drugih metala od kojih je bila sa~injena krovna konstrukcija prodala kao staro èljezo za 600 hiljada maraka! Dodatnu istragu inspektori FUP-a vode u Neumu gdje je posljednjih godina firma “Muraj gradnja“ izgradila nekoliko stambenih zgrada. U jednoj od tih zgrada apartmane navodno imaju i biv{i kantonalni premijer Fikret Musi} kao i direktor “Skenderije“ Hajriz Be}irovi}. (S. Avdi})

POMOZI, MI[KO!

Dodik potvrdio da se sa Miškovićem čuo 15 sati prije hapšenja; očekuje se i potvrda Radončića

PRIJATELJSKA PODR[KA Milorad Dodik priznao je da je s Miroslavom Mi{kovi}em ugodno }askao dan prije njegovog hap{enja

Pro{lonedjeljno otkri}e Slobodne Bosne, prema kojem je najve}i srbijanski tajkun Miroslav Mi{kovi} jedan od posljednjih telefonskih razgovora uo~i hap{enja imao s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, predstavljalo je pravu senzaciju u regiji. Kao {to je pisala “SB”, Mi{kovi} je telefonom pozvao Dodika koji je na kraju razgovora rekao: “Evo ho}e da te ~uje jedan na{ zajedni~ki prijatelj” i prepustio slu{alicu Fahrudinu Radon~i}u, ministru sigurnosti BiH i predsjedniku Saveza za bolju budu}nost koji je po`elio mnogo sre}e i uspjeha svom poslovnom partneru Mi{kovi}u. Ovu ekskluzivnu informaciju Slobodne Bosne u razgovoru za beogradski Kurir potvrdio je Milorad Dodik li~no. “Da, ~uo sam se s Mi{kovi}em. To je moje pravo i ne vidim da je to bilo ~iji problem, pa tako nije ni problem medija“, kazao je za Kurir Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske. On je potvrdio i navode “SB” da je sa Miroslavom Mi{kovi}em razgovarao telefonom 15 sati prije njegovog hap{enja. “Radio sam s njim i zamolio ga za pomo} u Republici

Srpskoj. Mislim da je veoma va`no to {to je ‘Delta’ investirala i u{la u posao obnavljanja robne ku}e u Banjaluci. Mislim da on, isto kao i ja i bilo ko drugi, treba da odgovara za bilo koje djelo ako postoji sumnja. Ali ne mogu da ka`em bilo {ta lo{e o njegovim poslovima”, kazao je on. Dodik se osvrnuo i na pisanje Slobodne Bosne o tome da je Mi{kovi}eva Delta upropastila sarajevsku fabriku namje{taja Standard i kazao da ne zna {ta se de{ava u BiH, niti da je znao da je Mi{kovi} „tamo investirao“. “Ne znam {ta se de{ava u BiH, niti sam znao da je on tamo investirao. Federacija je za mene inostranstvo, a Slobodna Bosna je sranje. ^udi me da Kurir interesuje {ta pi{e taj antisrpski list. Treba imati u vidu da se mnogi slu~ajevi u BiH naj~e{}e zavr{avaju na sudu u Strazburu, {to govori ne{to o institucijama”, kazao je Dodik. Zanimljivo }e biti vidjeti ho}e li i “zajedni~ki prijatelj”, ministar sigurnosti BiH, Fahrudin Radon~i}, potvrditi svoje prijateljsko }askanje sa uhap{enim srpskim tajkunom. (S. A.) SLOBODNA BOSNA I 27.12.2012.

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

27.12.2012

1:16

Page 11

MINI MARKET Priredila: Ma{a ]osi}

HELEZ NEJSE

PRO ET CONTRA

Podržavate li ideju da se kriza u FBiH rješi raspisivanjem prijevremenih izbora? ADNAN TERZI] Potpredsjednik SBBiH

NE Mi{ljenja sam da predsjednik FBiH @ivko Budimir treba prihvatiti realnost i smatram da dosada{nja parlamentarna ve}ina treba poslu{ati zahtjeve nove parlamentarne ve}ine.

BAKIR NAKA[ Direktor Op}e bolnice

by MARIO BRANCAGLIONI

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

Podr`avam i smatram da je ve} ranije trebalo raspisati prijevremene izbore, jer je besmisleno ovo dosada{nje nadmudrivanje sa ve}inom koja je nekoliko dana manjina i, obrnuto, manjinom koja preraste u ve}inu preko no}i. Novi izbori i ve}ina koja bi

27.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

imala podr{ku naroda bi bila jedino kompetentna da vodi BiH u Evropu.

priliku nakon ovog svega {to se izde{avalo da se odrede prema svim akterima.

SANJIN BE]IRAGI]

AHMED @ILI]

Direktor Programa TV1

DA Smatram da je raspisivanje prijevremenih izbora dobro rje{enje. Pored raspisivanja prijevremenih izbora, rje{enje krize se nalazi i u smanjenju sujete politi~kih lidera u FBiH.

BERIZ BELKI] Poslanik Stranke za BiH

DA Ne vidim na drugi na~in rje{enje. Mi{ljenja sam da bi dobro bilo da gra|ani imaju

Advokat

DA Raspisivanje prijevremenih izbora je sigurno najmanje zlo kojim se mo`e rije{iti ova agonija institucija, uostalom, izbori su demokratski put.

ASIM MUJKI] Profesor FPN-a

DA Mi{ljenja sam da je davno, mo`da jo{ prije godinu dana, trebalo iza}i na izbore. U slu~aju nerje{ivog konflikta ili pat pozicije se raspisuju izbori u svakoj drugoj zemlji pa ne vidim razloga za{to mi ovdje prolongiramo ovu patnju.

Sve je vi{e dokaza da ministar Helez provodi selektivnu reviziju ratnih vojnih invalida Nakon pro{lotjedne odluke sudaca Ustavnog suda Federacije BiH da je ~lan 9. Zakona o reviziji branitelja protuustavan, sve je vi{e dokaza koji potvr|uju kako federalni ministar za pitanja branitelja Zukan Helez nije imao jednak odnos spram biv{ih pripadnika Armije BiH i HVO-a. Posljednji primjer o~evidne diskriminacije su zaklju~ci sa sastanka koji je ministar Helez krajem novembra odrào sa predsjednikom Saveza ratnih vojnih invalida BiH Aletom Ho{i}em i direktorom Instituta za medicinsko vje{ta~enje Zijadom Hadìomerovi}em. Tada je, naime, dogovoreno da se, i to po nalogu federalnog Ministarstva za pitanja branitelja, odmah obustavi medicinsko vje{ta~enje ratnih vojnih invalida iz Srebrenice, Bratunca, Gora`da, Zvornika, Vlasenice, @epe, Konjevi} Polja, Prozora/ Rame, Sanskog Mosta, Klju~a i Odàka. Medicinski pregledi biv{ih pripadnika Armije BiH tako }e se, prema odluci ministra Heleza, ubudu}e obavljati samo na zahtjev i inzistiranje ratnih vojnih invalida. Znakovito je, me|utim, da na sastanku koji je organizirao ministar Helez nije bilo predstavnika udruga HVO-a, kao i da je odluka o obustavi medicinskog vje{ta~enja donesena tek nakon {to su rigoroznu provjeru pro{li gotovo svi hrvatski ratni stradalnici?! (S.M.) Zukan Helez

Asim:TEKST osnova.qxd

27.12.2012

0:06

Page 12

SDP TRENIRA STROGO]U TALAS TALAS NOVIH NOVIH PREBJEGA PREBJEGA

Vrh Vrh SDP-a SDP-a strahuje strahuje da da }e }e Kom{i} Kom{i} nakon nakon osnivanja osnivanja stranke stranke uu svoje svoje redove redove prevesti prevesti znatan znatan dio dio SDP-ovih SDP-ovih kadrova kadrova

SLOBODNA BOSNA I 27.12.2012.

Asim:TEKST osnova.qxd

27.12.2012

0:06

Page 13

PANI^NI STRAH ZLATKA LAGUMD@IJE OD @ELJKA KOM[I]A

Najava masovnog prelaska SDP-ovih kadrova u novu stranku, koju će uskoro osnovati Željko Komšić, prisilila je lidera SDP-a Zlatka Lagumdžiju da aktivira tajne ugovore o prisilnoj lojalnosti stranci

SUDSKI PROGON LAGUMD@IJINIH NEISTOMI[LJENIKA Svim disidentima SDP-a prijeti finansijska kazna u iznosu od 200.000 KM! Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

vadesetak mjeseci nakon {to je promijenila strana~ki dres, nekada{nja zastupnica SDP-a Mira Juri} dobila je (nepravomo}no) sudsko rje{enje prema kojem SDP-u mora nadoknaditi materijalnu {tetu u iznosu od oko 200 hiljada KM! Mada niko u vrhu SDP-a ne vjeruje da }e njihova nekada{nja zastupnica platiti kaznu, jer }e izre~ena presuda sigurno pasti na vi{oj sudskoj instanci, sli~an postupak prisilnog partijskog discipliniranja pokrenut je protiv jo{ desetak izabranih zastup nika na razli~itim nivoima zakonodavne vlasti koji su kao i Mira Juri} otkazali lojalnost partijskoj centrali SDP-a. Akciju masovnog progona unutarpartijskih neposlu{nika centrala SDP-a nije pokrenula kako bi popunila partijsku kasu jer ova partija, i u uvjetima “globalne recesije“ i rasprostranjene nelikvidnosti, nema finansijskih problema. Akcija je pokrenuta radi odvra}anja i obeshrabrivanja velikog broja SDP-ovih vije}nika, delegata i zastupnika koji se u skoroj budu}nosti namjeravaju priklju~iti politi~kom projektu @eljka Kom{i}a.

DVOVLA[]E U SDP-u I nakon razlaza sa Zlatkom Lagumdìjom i formalnog istupanja iz partijskih redova SDP-a, Kom{i} je zadrào mreù kontakata s velikim brojem aktivista i du`nosnika SDP-a. U razmjere Kom{i}evog ugleda i utjecaja u SDP-u Lagumdìja se mogao uvjeriti i nedavno, kada je, zahvaljuju}i upravo Kom{i}evim pristalicama, oborena SDP-ova vlada Sarajevskog kantona. U bo{nja~kom klubu Doma naroda federalnog Parlamenta Kom{i} je “stavio pod kontrolu“ ~ak 50 posto delegata SDP-a, 27.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

o ~emu svjedo~i i ~injenica da su Kom{i}eve pristalice u ovom klubu u dva navrata osujetile inicijativu partijske centrale SDP-a da preuzme politi~ku kontrolu nad federalnim televizijskim servisom. No, najve}i utjecaj Kom{i} je zadrào u partijskoj bazi. Prema nezvani~nim, ali prili~no pouzdanim informacijama, u njegovu stranku pre}i }e desetak kompletnih op}inskih odbora SDP-a, uklju~uju}i i stotinjak op}inskih vije}nika izabranih nedavno na lokalnim izborima. Lagumdìja strahuje da bi SDP mogao doìvjeti

havariju sli~nu onoj koju je u Srbiji ne tako davno do`ivjela Srpska radikalna stranka nakon {to je iz njenih redova istupio dotada{nji dopredsjednik Tomislav Nikoli}. Nakon razlaza s Radikalima, Nikoli} je formirao vlastitu stranku pod nazivom Srpska napredna stranka kojoj se, doslovno preko no}i, priklju~ila bezmalo cijela partijska infrastruktura Radikala. Na posljednjim parlamenternim izborima u Srbiji Nikoli}eva novoosnovana partija SNS odnijela je ubjedljivu izbornu pobjedu dok su njegove biv{e kolege iz Srpske

DRAKONSKA KAZNA ZA PREBJEGE

SDP od Mire Jurić traži povrat 200.000 KM Svi kandidati SDP-a za bilo koju funkciju i izvr{noj i zakonodavnoj vlasti jo{ od 2006. godine bili su prisiljeni potpisati tipski “Ugovor o ure|enju odnosa SDPBiH i izabranih kandidata“. Cijeli se ugovor zapravo svodi na definiranje finansijskih obaveza koje prema SDP-u imaju izabrani kandidati u slu~aju kada svojevoljno napuste partijske redove. U tom su slu~aju du`ni SDP-u vratiti novac uloèn u predizbornu kampanju, platiti pau{alnu kaznu u iznosu od 20.000 KM i, povrh svega, nadoknaditi sredstva u visini “umanjenih prihoda po osnovu sredstava iz budèta“. Pojedina~na visina od{tete utvr|uje se tako {to se ukupna suma novca koju je SDP uloìo u predizbornu kampanju podijeli s brojem mandata osvojenih na izborima. U konkretnom slu~aju zastupnice Mire Juri}, utvr|ena je “kazna“ u ukupnom iznosu od 190 hiljada KM, a s pripadaju}im

zateznim kamatama - ne{to vi{e od 200.000 KM!

DRAKONSKA KAZNA Zastupnica Mira Juri} du`na je platiti SDP-u 200.000 KM

Asim:TEKST osnova.qxd

27.12.2012

0:07

Page 14

SDP TRENIRA STROGO]U

ZAR JE LJUBAV SPALA NA TO, EKONOMSKO-PRAVNI EKSPERTI SDP-a BiH Marin Ivani{evi} i Lidija Kora} pretendiraju na isto upra`njeno mjesto dopredsjednika SDP-a

radikalne stranke jedva presko~ile izborni prag! Na nedavno odrànim lokalnim izborima u BiH, SDP je pretrpio teàk izborni poraz u samo dvije godine izgubio je podr{ku 100.000 glasa~a! Suprotno zvani~nom stavu SDP-a, koji je nametnuo Lagumdìja, a prema kojem je “SDP zadovoljan izbornim rezultatima“, {ef Izbornog {taba Marin Ivani{evi} na posljednjoj sjednici Glavnog odbora SDP-a, prije desetak dana, rekao je da su izborni rezultati “katastrofalni“ i da SDP pod hitno mora konsolidirati partijske redove i smijeniti op}inska rukovodstva partijskih organizacija koja su podbacila na izborima. Predstoje}a ~istka partijskih redova, za koju se zalaè golema ve}ina ~lanova Glavnog odbora SDP-a, izazvat }e novi unutarstrana~ki potres i, posve sigurno, pokrenut }e cijelu lavinu kadrovskog osipanja i promjena strana~kih dresova.

Logi~no je zaklju~iti da }e najve}i broj smijenjenih kadrova SDP-a prvo zakucati na vrata svog doju~eranjeg kolege @eljka Kom{i}a.

TALAS STRANA^KIH PREBJEGA I u najuèm vrhu SDP-a predstoji obra~un koji bi mogao destabilizirati partijske redove i potaknuti nova osipanja partijskog ~lanstva. Rije~ je o krajnje zao{trenoj borbi za preuzimanje pozicije hrvatskog dopredsjednika SDP-a koja je ostala upra`njena nakon odlaska @eljka Kom{i}a. Za ovu poziciju, s poprili~no jednakim izgledima, nadme}u se dvije osobe iz najuèg strana~kog rukovodstva: Lidija Kora} i Marin Ivani{evi}. Mada je {ef SDP-a Zlatko Lagumdìja otvoreno stao na stranu Lidije Kora}, ne treba potcijeniti ni {anse Marina Ivani{evi}a, direktora privatne revizorske ku}e Revicon, koja je

UGOVORI NA STAKLENIM NOGAMA

“Disciplinski ugovori“ SDP-a nisu verifikovani kod notara Nekolicina pravnih eksperata koje smo konstatirali jednoglasni su u ocjeni da su SDP-ovi ugovori potpisani s kandidatima pred izbore vi{estruko sporni. Rije~ je o internom dokumentu sumnjive autenti~nosti budu}i da nije verificiran kod notara.

Osim toga, ugovor je sporan i zbog ~injenice da se kosi s elementarnim na~elima slobode govora i politi~kog udu`ivanja zajam~enim i nacionalnim Ustavom i Evropskom konvencijom o za{titi ljudskih prava i temeljnih sloboda.

posljednjih nekoliko godina bila zna~ajna kadrovska i finansijska baza SDP-a. U ovoj revizorskoj ku}i svojeremeno je radio i @eljko Kom{i}, ali i jo{ nekoliko istaknutih SDP-ovih du`nosnika koje je Ivani{evi} ranije uhljebio i zaduìo. Od prije nekog vremena, Ivani{evi} je ispao iz povla{tenog kruga Lagumdìjinih najbliìh suradnika, {to je sujetni Ivani{evi} doìvio kao smrtnu uvredu pa je u trenu pre{ao put od partijskog apologete do partijskog opozicionara. Rivalstvo Lidije Kora} i Marina Ivani{evi}a potaknulo je nove podjele u vrhu SDP-a koje bi u kona~nici mogle rezultirati novim kadrovskim osipanjem. Nema sumnje da su ~elnici SDP-a duboko svjesni ~injenice da }e afera sa sudskim presudama protiv unutarpartijskih disidenata i prebjega ozbiljno kompromitirati demokratski imid` SDP-a, tim prije {to su se upravo ~elnici SDP-a ne tako davno javno zgraàvali nad “nedemokratskim metodama“ SDA koja vlastite strana~ke du`nosnike disciplinira preko potpisanih bjanko ostavki, ali su o~ito procijenili da bi puno ve}a {teta za SDP nastupila ako bi strana~ko rukovodstvo sjedilo skr{enih ruku i mirno posmatralo masovni prelazak strana~kih kadrova u novu partiju @eljka Kom{i}a. I prije formiranja vlastite stranke, Kom{i} je privukao znatan broj ~lanova i simpatizera SDP-a, no masovni prelasci tek }e uslijediti, vjerovatno sredinom naredne godine, kada bi Kom{i}eva stranka trebala po~eti s radom i raspodjelom strana~kih funkcija. SLOBODNA BOSNA I 27.12.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

26.12.2012

21:49

Page 4

Suzana:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

22:17

Page 16

EKSKLUZIVNO: OPERACIJA “VRANDUK”

Početkom maja 1995. godine tadašnji komandant Armije BiH RASIM DELIĆ i ministar policije BAKIR ALISPAHIĆ odobrili su provođenje Operativnog plana akcije VRANDUK, koji su u najvećoj tajnosti izradili šefovi vojne i državne bezbjednosti JUSUF JAŠAREVIĆ i NEDŽAD UGLJEN: nakon više od sedamnaest godina “SB“ prva otkriva zašto je propala vojno-policijska operacija protiv pripadnika odreda EL MUDŽAHEDIN i tko su glavni krivci što mudžahedini nisu na vrijeme protjerani iz BiH

OBRA^UN S MUD@AHEDINIMA U LJETO 1995. SPRIJE^IO JE FIKRET MUSLIMOVI] Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

atni komandant Armije BiH Rasim Deli} i njegovi bliski suradnici, zajedno s nekolicinom visokopozicioniranih du`nosnika tada{njeg republi~kog MUP-a i Slu`be dràvne bezbjednosti (SDB), bili su u prolje}e 1995. spremni za obra~un s pripadnicima odreda El Mudàhedin. Jednu od najpovjerljivijih ratnih operacija SDB-a i Uprave vojne bezbjednosti kodnog naziva “Vranduk“ odobrili su po~etkom maja general Rasim Deli} i ministar unutarnjih poslova Bakir Alispahi} sa ciljem dokumentiranja i presijecanja subverzivnih, protuustavnih i protuzakonitih radnji odmetnutih mudàhedina. Operativni plan akcije “Vranduk“ izradili su Alispahi}ev pomo}nik

Ned`ad Ugljen i general Jusuf Ja{arevi}, u to vrijeme na~elnik Uprave Slu`be vojne bezbjednosti, i prema tom su dokumentu svi strani dobrovoljci trebali biti demobilizirani ve} do kraja juna ‘95. No, zbog nedostatka spremnosti unutar bo{nja~kog politi~kog establi{menta i otvorenih opstrukcija u obavje{tajnim strukturama, operacija “Vranduk“ nije nikada do kraja realizirana. Slobodna Bosna prva donosi detalje vojne tajne koja je strogo ~uvana vi{e od sedamnaest godina i otkriva glavne krivce {to mud`ahedini nisu na vrijeme ispra}eni iz BiH.

DEMOBILIZACIJA I ISPRA]AJ ALLAHOVIH RATNIKA Prema operativnom planu ~iji je klju~ni autor bio Ned`ad Ugljen (ubijen u septembru 1996.), bilo je predvi|eno formiranje

General Mehmed Alagi} tra`io da se problem s odmetnutim stranim ratnicima rije{i radikalnim mjerama, Sakib Mahmuljin inzistirao na politi~kim pregovorima sa “bra}om“ 16

SLOBODNA BOSNA I 27.12.2012.

Suzana:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

22:18

Page 17

VOJNA TAJNA ^UVANA SEDAMNAEST GODINA IZOSTANAK POLITI^KE I VOJNE PODR[KE Zbog nedostatka spremnosti unutar bo{nja~kog politi~kog establi{menta i otvorenih opstrukcija u obavje{tajnim strukturama, operacija “Vranduk“ nije nikada do kraja realizirana

zajedni~kog tima Uprave Slu`be vojne bezbjednosti i SDB-a koji je trebao biti upu}en u zone odgovornosti Tre}eg i Sedmog korpusa ARBiH, gdje je u prolje}e ‘95. bio stacioniran najve}i broj stranih dobrovoljaca. Zajedni~ki tim vojne i dr`avne bezbjednosti imao je zada}u da do 15. maja, u suradnji s komandama korpusa, izradi plan konkretnih aktivnosti, kako bi se 27.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

odred El Mudàhedin kona~no stavio u sistem rukovo|enja i komandovanja. U slu~aju otpora, plan je bio da se odred El Mudàhedin rasformira - doma}i bi vojnici bili raspore|eni u postrojbe Tre}eg i Sedmog korpusa ARBiH, a strani dràvljani, kao i pripadnici humanitarnih i drugih organizacija, demobilizirani. Istodobno su drugim planom trebale biti usu-

gla{ene primjene posebnih mjera prema nekolicini najopasnijih pripadnika odreda, za koje je jo{ ranije utvr|eno da su se, izme|u ostalog, bavili i {pijuna`om (vidjeti okvir). Pojasnimo kako su posebne mjere podrazumijevale njihovo hap{enje i, u kona~nici, protjerivanje iz BiH. Konkretno su za realizaciju akcije “Vranduk“ bili zadu`eni pukovnik Himzo 17

Suzana:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

22:18

Page 18

EKSKLUZIVNO: OPERACIJA “VRANDUK” Popovi} i kapetan Izet Mustafi} (Uprava Slu`be vojne bezbjednosti), te Muhamed Su{i} (SDB MUP-a RBiH).

MUSLIMOVI]EVA “MIROVNA MISIJA“ Po dolasku u Zenicu tro~lana delegacija iz Sarajeva sastala se sa predstavnicima tamo{njeg SDB-a, na~elnikom Fevzijom Babi}em, njegovim zamjenikom Sejom Top~i}em i nekolicinom operativaca, kao i vojnim bezbjednjacima iz Tre}eg i Sedmog korpusa Osmanom Vlaj~i}em i Senadom Miki}em. Na tom je sastanku, pored ostalog, formiran tim koji je dobio zadatak da obavi razgovore sa komandantima korpusa. Za pregovore sa komandantom Tre}eg korpusa Sakibom Mahmuljinom zaduèni su Himzo Popovi} i Muhamed Su{i}, na~elnici Centra slu`bi bezbjednosti i SDB-a u Zenici [efik Dàferovi} i Fevzija Babi}, te Osman Vlaj~i}. Razgovore s tada{njim zapovjednikom Sedmog korpusa Mehmedom Alagi}em vodili su Himzo Popovi}, Izet Mustafi} i Senad Miki}. I mada je akcija “Vranduk“, sve do sredine maja, provo|ena prema planu, na prvom je sastanku s generalom Sakibom Mahmuljinom postalo jasno kako nema spremnosti za discipliniranje stranih dobrovoljaca. Ratni zapovjednik Tre}eg korpusa, koji je ve} bio poznat po bliskim vezama s mudàhedinima, traìo je da se prije poduzimanja vojno-policijskih mjera prednost da pregovorima. S pripadnicima odreda El Mudàhedin, prema Mahmuljinovom prijedlogu, pregovarali bi politi~ki du`nosnici i predstavnici Islamske zajednice?!

POLITI^KI POLITI^KI DIJALOG DIJALOG S S MUD@AHEDINIMA MUD@AHEDINIMA

Glavni Glavni ideolog ideolog islamizacije islamizacije ARBiH ARBiH Fikret Fikret Muslimovi} Muslimovi} otvoreno otvoreno se se usprotivio usprotivio demobilizaciji demobilizaciji stranih stranih ratnika ratnika

Za razliku od Sakiba Mahmuljina, zapovjednik Sedmog korpusa ARBiH Mehmed Alagi} imao je jasan stav da se problemi s mud`ahedinima nikako ne mogu rije{iti politi~kim pregovorima, ve} poduzimanjem radikalnih mjera. General Alagi} je, u tom smislu, bio spreman da u realizaciju akcije “Vranduk“ uklju~i vojnike Sedmog korpusa, ali je prethodno inzistirao na odobrenju dr`avnog i vojnog vrha. Suglasnost komandanta Glavnog {taba ARBiH je stigla ubrzo, budu}i da je general Rasim Deli} dao punu podr{ku svim poduzetim aktivnostima u pripremi akcije “Vranduk“, ali nije poznato da je

TAJNA OPERACIJA DR@AVNE I VOJNE BEZBJEDNOSTI Ratni ministar policije Bakir Alispahi} izradu plana akcije “Vranduk” povjerio je svom kolegi Ned`adu Ugljenu i {efu vojne bezbjednosti Jusufu Ja{arevi}u 18

obra~un sa mudàhedinima odobrio i predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Alija Izetbegovi}. Izetbegovi}ev je neformalni izaslanik na pregovorima bio u to vrijeme najmo}niji vojni obavje{tajac general Fikret Muslimovi}, koji je, po svemu sude}i, i presudio da do obra~una s mudàhedinima nikada ne do|e. Na sastanku koji je odràn 15. maja 1995. Muslimovi} je podrào Mahmuljina, predlaù}i da se incidenti sa stranim dobrovoljcima rje{avaju “politi~kim djelovanjem“. Predratni visoki oficir KOS-a, ratni na~elnik Uprave vojne bezbjednosti ARBiH i najbliì vojni savjetnik Alije Izetbegovi}a, tada je izrazio spremnost da se li~no angaìra. Od ostalih je sudionika sastanka traìo da mu se napravi popis zahtjeva koji bi mu pomogli u kontaktima sa predstavnicima Islamske zajednice, lokalnim zeni~kim politi~arima i samim mudàhedinima. Potom su nadle`ni za realizaciju akcije “Vranduk“ napisali izvje{}e o svim nezakonitim postupcima pripadnika odreda El Mudàhedin, koje je dostavljeno Fikretu Muslimovi}u i, prema njegovom nare|enju, njegovom zamjeniku u Upravi za moral Glavnog {taba Armije BiH Zijadu Ljevakovi}u. No, do odlu~nog obra~una sa mudàhedinima tada nije do{lo, ba{ kao ni pola godine ranije, kada je zapovjednik Armije BiH Rasim Deli} od Komande Tre}eg korpusa, tako|er, traìo da se postrojbe sastavljene od stranih dràvljana stave pod efikasnu kontrolu. U dopisu koji je Komandi Tre}eg korpusa ARBiH uputio 9. decembra 1993., general Deli} je naredio poduzimanje neophodnih mjera na rje{avanju problema sa mudàhedinima, unato~ njihovom vojnom anga`manu. “To ne smije biti prepreka da se i u tim SLOBODNA BOSNA I 27.12.2012.

Suzana:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

22:18

Page 19

VOJNA TAJNA ^UVANA SEDAMNAEST GODINA SAUDIJSKI VAZAL

Emir odreda El Mudžahedin Abu Maali Hasan špijunske izvještaje iz BiH slao u Saudijsku Arabiju Na~elnik Uprave Slu`be vojne bezbjednosti Armije BiH Jusuf Ja{arevi} traìo je koncem maja 1995. suglasnost od generala Rasima Deli}a za provo|enje operativne akcije kodnog naziva “Vazal“, ~ija je glavna meta bio komandant, odnosno emir odreda El Mudàhedin Abu Maali Hasan. Tajno pra}enje i prislu{kivanje tog Alìrca zatraèno je nakon {to je Vojna bezbjednost do{la do informacija da Abu Maali pod krinkom navodnog prikupljanja sredstava za mudàhedine, u Saudijsku Arabiju {alje pisma i audio-zapise s izvje{}ima o stanju u BiH. U brojnim kontaktima s nepoznatim osobama iz Alìra, Saudijske Arabije i Italije, od Abu Maalija je traèno da po{alje detaljna izvje{}a o de{avanjima u BiH, s posebnim akcentom na politi~ko i vojno stanje, i podatke koji se odnose na

ZLO^IN KOJI SE MOGAO SPRIJE^ITI Brutalna ubojstva srpskih zarobljenika u Vozu~i

Ambasadu SAD-a u Sarajevu. Budu}i da su prikupljene informacije nedvojbeno upu}ivale da je zapovjednik odreda El Mud`ahedin bio {pijun i da se u BiH bavio obavje{tajnim poslovima, Deli}

jedinicama energi~no ne ra{~i{}ava sa kriminalom, ratnim profiterstvom ili bilo kakvim ekstremizmom, ~ime se u su{tini

podriva borbena sposobnost i ugled na{e Armije. Tako|e, svim raspolo`ivim mjerama osigurajte potpuno stavljanje tih

PODR[KA GENERALU DELI]U Mehmed Alagi}, komandant Sedmog korpusa Armije BiH 27.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

je odmah odobrio akciju “Vazal“. Koncem 1995. Uprava Slu`be vojne bezbjednosti zavr{ila je obimno izvje{}e koje je sadr`avalo sve podatke o hijerarhiji odreda El Mud`ahedin. Tada je precizno

utvr|eno da su pored emira Abu Maali Hasana, klju~ne uloge u odredu imali Avad Aiman, zaduèn za sigurnosne poslove, i njihov ideolog {ejh Enver [aban, direktor Islamskog kulturnog centra u Milanu. Prislu{kivanjem Abu Maalijevih telefonskih razgovora, tajnim kontrolama njegovih po{iljki i pretresom stana, otkriven je identitet petorice Saudijaca kojima je emir mudàhedina redovito slao {pijunske raporte o svim borbenim akcijama, uklju~uju}i i video zapise. Tako|er je dokumentirano da je za Abu Maalija u Sarajevu {pijunirao Abu Hamza, dok je logisti~ku potporu i prebacivanje Arapa iz Hrvatske u BiH organizirao Musab Abdurahman al Dezairi. Najve}i donatori odreda El Mudàhedin u to su vrijeme Arapi iz Velike Britanije, Kanade, Sjedinjenih Ameri~kih Dràva i Austrije.

jedinica pod jedinstven RIK Armije BiH, kao i to da u tim jedinicama vlada potpuni vojni~ki red, kakav je propisan u na{oj Armiji, a ne kako bi `elile prokrijum~ariti i nametnuti neke njihove centrale iz inostanstva“, pi{e u Deli}evoj naredbi koja, dakako, na terenu nikada nije provedena. No, unato~ izjavama brojnih svjedoka i sa~uvanim vojnim dokumentima koji potvr|uju da je ratni zapovjednik Armije BiH odobrio svaku akciju koja je za cilj imala obra~un s odmetnutim afro-azijskim dobrovoljcima i njihovo stavljanja pod kontrolu, Rasim Deli} je dvije godine prije smrti (umro je u aprilu 2010.) presudom Haa{kog suda osu|en na trogodi{nju zatvorsku kaznu zbog zlo~ina mud`ahedina nad srpskim zarobljenicima. Oni koji su u prolje}e 1995., prije nego {to su se ratni zlo~ini desili, sprije~ili Deli}a da sve strane borce demobilizira i vrati odakle su do{li, a prije svih Fikret Muslimovi} i Sakib Mahmuljin, nikada nisu odgovarali. Muslimovi} je kasnije “promoviran“ u vojnog eksperta i jo{ uvijek aktivnog analiti~ara (u kabinetu Bakira Izetbegovi}a), dok je Mahmuljin nagra|en funkcijom doministra obrane Federacije BiH. 19

kONGRES:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

23:18

Page 20

NOVI PROJEKAT MUSTAFE EF. CERI]A

Samo godinu i po dana od osnivanja Kongresa Bošnjaka svijeta u Sarajevu, na čijem čelu se nalazi biznismen Mustafa Hajrić, Mustafa ef. Cerić i muftija Muamer Zukorlić osnovali su Svjetski bošnjački kongres, čija će se osnivačka skupština održati 29. decembra; kako naš list saznaje osnivanje Cerićevog kongresa izazvalo je duboke podjele i raskol unutar Islamske zajednice BiH

RESAVSKA [KOLA BIV[EG REISA Mustafa ef. Ceri} na ~elu Kongresa koji ve} postoji sa prepisanim njihovim programom! Pi{e: ISTRA@IVA^KI TIM “SB” Foto: MARIO ILI^I]

snivanje Svjetskog bo{nja~kog kongresa na ~elu sa Mustafom ef. Ceri}em izazvalo je burne reakcije i podjele unutar Islamske zajednice BiH. Naime, u IZ-u BiH dominira mi{ljenje da je formiranje jednog takvog tijela nepotrebno, te da predstavlja privatnu igranku efendija Ceri}a. Sumnje u taj projekat podgrijalo je i osnivanje Bo{nja~ke nacionalne fondacije koje }e, prema mi{ljenju Ceri}evih neistomi{ljenika, na izvjestan na~in sluìti za pranje novca. Naime, u ovu Fondaciju bi trebalo da se slivaju milioni eura od dobrovoljnih priloga dobrostoje}ih Bo{njaka iz cijelog svijeta. Raskolu su, po svemu sude}i, najvi{e kumovali osniva~i SBK koji su selektivno slali pozivnice za izbornu skup{tinu i prvo zasjedanje Svjetskog bo{nja~kog kongresa, koje }e se odràti 29. decembra 2012. godine u Domu mladih u Skenderiji. Prema programskoj povelji osniva~a, mogu}nost ~lanstva i u~e{}a u radu ima}e nevladine organizacije i udruènja s bo{nja~kim predznakom ili ona koja rade na prosperitetu bo{nja~kog naroda. Tako|er, istaknuti pojedinci mo}i }e biti ~lanovi Svjetskog bo{nja~kog kongresa. Me|utim, zanimljivo je da osniva~i na prvo zajedanje i izbornu skup{tinu ovog “svebo{nja~kog tijela” u Sarajevo nisu pozvali ni jedno bo{nja~ko udruènje iz Hrvatske. Na osniva~ki kongres, naime, nije pozvan niko iz Bo{nja~ke nacionalne zajednice, koja ima svoje organizacije {irom Hrvatske. Vije}a bo{nja~ke nacionalne manjine nisu dobila nikakav poziv, kao ni Savez bo{nja~kih asocijacija Hrvatske (SABAH). Izuzetak je Aziz Hasanovi}, novi muftija IZ-a u Hrvatskoj, koji je na tu poziciju

do{ao uz veliku podr{ku biv{eg reisa Ceri}a i glavnog muftije IZ-a u Srbiji Muamera Zukorli}a. Dobro upu}eni u prilike u IZ-u ka`u da Hasanovi} IZ u Hrvatskoj vodi netransparentno i konspirativno. Hasanovi} je doktorirao na Zukorli}evom Univerzitetu u Novom Pazaru na temu “Marketing u funkciji vjerskog menad`menta”. U svom inaugurativnom govoru je rekao da je stekao sva akademska zvanja, samo jo{ ~eka da bude profesor emeritus. Glavni njegov saradnik je Mirza [abi}, sin Salima [abi}a, jednog od osniva~a svih bo{nja~kih asocijacija Hrvatskoj (SDA, Preporoda, Merhameta).

CERI]EV PROJEKAT JE PLAGIJAT U posljednjih nekoliko dana vodi se korespondencija me|u ~lanovima IZ-a BiH u kojoj se osporava formiranje ovog Kongresa, jer je on ve} formiran prije godinu i po dana od legitimnih organa i nosi naziv Kongres Bo{njaka svijeta. Naime, osniva~ka skup{tina Kongresa Bo{njaka svijeta odr`ana je 15. jula pro{le godine na istom mjestu gdje je Ceri} zakazao formiranje svog kongresa. Na tom kongresu bilo je prisutno vi{e od 200 delegata iz 20 zemalja svijeta. Da se radi o paralelnom tijelu, govori i ~injenica da je Ceri} prepisao gotovo kompletan program KBS. Na{ izvor iz IZ-a BiH tvrdi da su Ceri} i Zukorli} u programskoj povelji zapravo samo prepisali program ve} postoje}eg Kongresa Bo{njaka svijeta te da iza ovog projekta ne stoji Islamska zajednica BiH niti bilo ko u sastavu ove institucije, nego Mustafa Ceri} i muftija Zukorli}. Njih dvojica su za sekretara Bo{nja~kog kongresa imenovali Ekrema Tucakovi}a, glasnogovornik Rijaseta IZ-a BiH, me|utim to nikako ne zna~i da IZ stoji iza ovog projekta. U prilog tome govori i ~injenica da je ve}ina ljudi iz IZ-a jedva ~ekala kraj mandata reis

Ceri}a, koji je ~itavu kadrovsku politiku u IZ-u vodio po kriteriju poltronstva, a ne sposobnosti. Formiranje Svjetskog kongresa Bo{njaka, tvrdi na{ izvor, nije ni{ta drugo nego tra`enje nove pozicije Mustafi Ceri}u i to ne u Sarajevu nego u New Yorku, pri UN-u. Na{ izvor blizak IZ-u BiH ka`e da ve}ina ljudi iz IZ-a BiH jedva ~eka da vide Ceri}u le|a i da }e se tim ste}i uslovi da se pomire Fakultet islamskih nauka i Gazi Husrev-begova medresa sa Rijasetom i novim reisu-l-ulemom.

“CERI] NIJE DOBAR INSAN” Nihad Krupi}, knji`evnik i publicista iz Vankuvera i jedan od osniva~a Kongresa Bo{njaka svijeta, uputio je ~lanovima Glavnog odbora Kongresa Bo{njaka svijeta mail u kojem decidirano govori koje su namjere ef. Ceri}a. ”Dosta sam se puta susreo sa Mustafom ef. Ceri}em kao reisu-l-ulemom i bio mu doma}in ~etiri dana 1997. godine u Vancouveru. Ne samo njemu nego i tada{njem predsjedniku Sabora, ~asnom ~ovjeku Hilmi Neimarliji, kao i tada{njem {efu ureda Rijaseta za dijasporu Mirsadu Mahmutovi}u. Meni je 50 godina i nisam dijete da ne mogu procijeniti ljude. Mustafa Ceri} nije human ~ovjek i nije dobar insan. On je uvijek programiran da bude iznad. To je odlika ruralnih ljudi koji su pozavr{avali visoke {kole, pa im se unutra{nji primitivni nagon spojio sa visokom naukom. Ti ljudi ne znaju biti ni{ta drugo nego diktatori. To je moje mi{ljenje, a opet Allah najbolje zna. Dalje, reis Ceri} je oko sebe u vrhu IZ istjerao sve koji imaju ~asti i ponosa. Ostavio je samo poltrone. Kako u Sarajevu tako i u dijaspori. On je direktni krivac za raspad Kongresa u Americi, za protjerivanje glavnog imama u SAD dr. Senada ef. Agi}a i za raspad sistema u na{im SLOBODNA BOSNA I 27.12.2012.

kONGRES:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

23:18

Page 21

SVI BO[NJACI POD JEDNOM KAPOM

POSLU[NOST NA PRVOM MJESTU ^lan Svjetskog bo{nja~kog kongresa mo`e da postane svaki pojedinac i organizacija koji }e bespogovorno slu{ati direktive ef. Ceri}a i muftije Zukorli}a

27.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

kONGRES:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

23:18

Page 22

NOVI PROJEKAT MUSTAFE EF. CERI]A bo{nja~kim organizacijama ovdje. Ja po{tujem instituciju reisu-l-uleme, ali o Mustafi ef. Ceri}u kao ~ovjeku imam druga~ije mi{ljenje. Evo, da bi bilo sve mirno i da imate uspje{an rad u KBS ja se povla~im, jer nema potrebe da tro{imo vrijeme na usagla{avanje mi{ljenja i stavova glede mojih stavova o biv{em reisu Ceri}u i muftiji Zukorli}u. Oni, da mogu, bi sve one koji su u~estvovali u formiranju KBS u Sarajeva svilenim gajtanom zadavili. Eto, predlo`ite im da stanu sa ovom svojom osniva~kom skup{tinom i ponudite im da vode ovaj KBS…” Klju~na prednost Kongresa Bo{njaka svijeta, na ~ijem ~elu se nalazi Mustafa Hajri}, biznismen iz Njema~ke, jeste njegova slu`bena registracija u Sarajevu koja ga stavlja u poziciju orginalnosti, a Ceri}ev kongres u poziciju kopije. Upu}eni u prilike ka`u da }e Ceri}u zapravo biti jako te{ko registrovati istu organizaciju s istim programom. Čelni ljudi Bo{nja~ke zajednice kulture (BZK) Preporod, kako saznajemo, tako|er smatraju da je osnivanje Kongresa Ceri}eva privatna igranka i da nema potrebe na njoj u~estvovati. Ceri} i Zukorli} su na prvi Svjetski bo{nja~ki kongres pozvali uglavnom svoje

CERI]EVA CERI]EVA PRIVATNA PRIVATNA IGRANKA IGRANKA

Ve}ina Ve}ina ~lanova ~lanova IZ-a IZ-a BiH BiH smatra smatra da da je je osnivanje osnivanje kongresa kongresa ni{ta ni{ta drugo drugo nego nego tra`enje tra`enje nove nove pozicije pozicije Mustafi Mustafi Ceri}u Ceri}u

prijatelje ili saradnike, izme|u ostalih Ejupa Gani}a, biv{eg ministra odbrane BiH Selmu Cikoti}a, generala D`emu Najetovi}a, akademika Ferida Muhi}a, D`emaludina Lati}a… Prema Ceri}evoj programskoj povelji, Svjetski bo{nja~ki kongres se osniva „u cilju ostvarenja pune slobode Bo{njaka u domovini i dijaspori, o~uvanja i afirmacije suverene i jedinstvene Bosne i Hercegovine te doprinosa regionalnom i me|unarodnom miru i

stabilnosti“. U povelji se nagla{ava da }e SBK, kao nacionalna nadstrana~ka organizacija, pratiti politi~ka kretanja u zemlji, regionu i svijetu s fokusom na polo`aj i uticaj bo{nja~ke nacionalne politike u osiguravanju vitalnih nacionalnih interesa Bo{njaka. Dakle, Svjetski bo{nja~ki kongres }e se baviti vjerskim i politi~kim pitanjima a ~lan ovog kongresa mo`e postati svaki pojedinac i organizacija koji }e bespogovorno slu{ati direktive ef. Ceri}a i muftije Zukorli}a.

SLOBODNA BOSNA I 27.12.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

26.12.2012

21:50

Page 6

Nadja:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

22:39

Page 24

KAMO DALJE, RO\A^E

Prva zvanična posjeta “novog” srbijanskog državnog vrha Banjoj Luci, čak sedam mjeseci nakon što je inaugurisan Tomislav Nikolić, dogodila se dan prije zaključenja ovog izdanja “Slobodne Bosne”; naša novinarka iz Banje Luke piše o aktuelnim problemima kao i rješenjima za manji bosanskohercegovački entitet koji je ogrezao u organiziranom kriminalu

DODIK U NEMILOSTI SRBIJE SMRKNUTI SMRKNUTI II NEDRU@ELJUBIVI NEDRU@ELJUBIVI

Ivica Ivica Da~i}, Da~i}, Tomislav Tomislav Nikoli}, Nikoli}, Milorad Milorad Dodik Dodik ii Aleksandar Aleksandar D`ombi} D`ombi}

Pi{e: NA\A DIKLI]

rbijanski predsjednik Tomislav Nikoli} i predsjednik Vlade Srbije Ivica Da~i} do{li su u svoju prvu posjetu Banjoj Luci. Razlog za posjetu ovom bh. entitetu, te predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku je Ugovor o specijalnim i paralelnim vezama, potpisan jo{ davne 2007., koji podrazumijeva ja~anje odnosa izme|u RS-a i na{ih isto~nih susjeda. Koliko ova posjeta zna~i rukovodstvu RS-a, mo`da najbolje pokazuje ~injenica da je premijer Aleksandar D`ombi} visoke zvani~nike ~ekao na aerodromu u Mahovljanima, da bi se nakon sigurnog 24

slijetanja svi zajedno zaputili u Banju Luku. Nikoli} je prije svog dolaska u Banju Luku posjetio i Makedoniju i Ma|arsku, pa tek nakon toga entitet koji u Srbiju gleda kao maticu. Ovakva vrsta ignoriranja vlasti RS-a, koje su mu za to vrijeme i{le dva puta u Beograd, ne samo da predstavlja kr{enje diplomatskog protokola koji podrazumjeva uzvratni posjet, kojeg nije bilo do srijede, ve} i odre|enu vrstu otklona Srbijanaca prema vlastima RS-a.

HAP[ENJE MI[KOVI]A [ta je ovda{nja vlast uradila da tako naljuti predstavnike Srpske napredne stranke koji sada vode Srbiju, zajedno sa socijalistima? Kao prvo, predsjednik RS-a i

SNSD-a se sve vrijeme predizborne kampanje mije{ao u unutra{nje odnose Srbije te glasno i jasno potencirao svog favorita i Nikoli}evog protukandidata - biv{eg predsjednika Demokratske stranke Borisa Tadi}a. I{ao je toliko daleko da je na posljednjoj centralnoj tribini DS-a, poru~io Srbijancima u Beogradu da glasaju za Tadi}a, nikako za Nikoli}a, te da to od njih o~ekuju “i njihova bra}a u RS-u”. Iako su mimoi{li Sarajevo, a Nikoli} do sada dao vi{e izjava da ne priznaje genocid u Srebrenici ({to je bilo za o~ekivati od “naprednjaka”), predsjednik Srbije je kona~no do{ao u BiH. Ipak, pitanje je tajminga. Slobodna Bosna saznaje da je u posljednja tri mjeseca SLOBODNA BOSNA I 27.12.2012.

Nadja:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

22:39

Page 25

RS NA RUBU PONORA

Dragan ^avi}: “Najbolje je rekao Tomislav Nikoli} sve sam; dolazi na teritoriju BiH, ~im je pokazao da u potpunosti uva`ava Dejtonski mirovni sporazum i teritorijalni integritet BiH“ ~lan Predsjedni{tva BiH i funkcioner SNSD-a Neboj{a Radmanovi} ~etiri puta i{ao u Beograd da zamoli Nikoli}a da do|e. Pristao je tek kada je na insistiranje aktualnog prvog zamjenika predsjednika Vlade RS-a i predsjednika SNS-a Aleksandra Vu~i}a uhap{en Dodikov poslovni suradnik, vlasnik Delta holdinga i najbogatiji Srbin Miroslav Mi{kovi}. Vu~i} nije uradio samo to. On je najavio i pro{irenje istrage organiziranog kriminala i njegovu uvezanost i sa ove i sa one strane Drine. A {ta je to {to bi moglo isplivati kada srbijanska policija zapo~ne istragu? Kao prvo, da nije bilo samo ulaganja u RS i BiH (Mi{kovi} - Boska, ve} i Mi{kovi} Federacija BiH, odnosno aktualni ministar sigurnosti i lider SBB-a Fahrudin Radon~i}

i famozno preduze}e President nekretnine, o ~emu na{ list pi{e ve} u vi{e nastavaka). Koliko je ovaj trojac bio blizak, mo`da najbolje svjedo~i ~injenica da je posljednje pozive sa svog mobitela prije hap{enja, koji su se “gre{kom” omaknuli BIA-i i procurili u javnost, Mi{kovi} uputio upravo Dodiku i Radon~i}u. Me|utim to nije sve. Najavljuju se istrage protiv Vuka Hamovi}a, vlasnika EFT-a, preduze}a sa sjedi{tem u Londonu koje je kupovalo struju od RS-a i FBiH, a koje je ve} bilo pod istragom, zatim Agroprom banke koja je posebno zapala za oko Vu~i}u i iz koje su isparile stotine miliona maraka, a Vu~i} i dalje vr{i kontinuiran pritisak da afere koje se godina spominju u odnosima Srbije i RS-a, ali i

“SLU^AJ HAMOVI]“ ^EKA EPILOG

Najveći izvoznik struje u regiji pod istragom Posebna stavka u cijeloj pri~i jeste izvoz struje, odnosno njena prodaja Vuku Hamovi}u, koju je struju kupovao i od RS-a i od Federacije BiH, ali i od Srbije i od Crne Gore, te ostalih dr`ava u regionu. Svojevremeno je njegovo preduze}e, koje sada istra`uje srbijanska policija, provjeravalo i posebno odjeljenje engleske policije za organizirani kriminal (SFO), jer je sjedi{te EFT-a u Londonu. OHR je napravio poseban izvje{taj i dostavio ga tada{njem premijeru Draganu Mikerevi}u, u kojem se tvrdilo da ovakvim na~inom poslovanja RS godi{nje gubi blizu 160 miliona maraka. Dragan Mikerevi}, pak, sada tvrdi da nikakav izvje{taj nije dobio i da se ni~ega ne sje}a. “Ne znam za{to zovete mene. Ja sam sa EFT-om upoznat samo preko sredstava javnog informisanja i ne znam ni{ta vi{e nego vi”, tvrdi Mikerevi}, ~iji je tada{nji {ef i prethodnik na mjestu premijera Mladen Ivani} i sklopio ugovor sa EFT-om Vuka Hamovi}a. Ivani} je bio nedostupan za razgovor o ovome. Ipak, nekih detalja se sje}a tada{nji ministar industrije Pero Bukejlovi}: “Nisam imao 27.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

uticaj tada ni na {ta, ali mi se ugovor nije nikako svi|ao. Moj prijedlog je bio, ako ve} imamo vi{ak struje, da ga ne prodajemo, ve} da smanjimo cijene doma}instvima i privredi, a ne da neko profitira na tome. Naravno, uvijek sam bio preglasan.” Vuk Hamovi}

Srbije i drugih dràva kona~no privedu kraju. Tu je i neizbje`ni Komgrap, o kojem smo ve} pisali, nekada najve}e beogradsko preduze}e, koje je kupio vlasnik Integral inènjeringa Slobodan Stankovi} i skoro pa mu ukinuo djelatnost (o tome smo tako|er pisali). Ovaj prijeratni gigant koji je zapo{ljavao skoro ~etrnaest tisu}a radnika, bavio se svim komunalnim i gra|evinskim radovima u Beogradu i biv{oj SFRJ, a Dodikov bliski prijatelj Stankovi} kupio ga je za 4, 3 miliona eura, iako samo zgrada na Terazijama u kojem je sjedi{te Komgrapa vrijedi trideset miliona. Sada ga vode Darko Matija{evi} i Rade Bulatovi}, biv{i obavje{tajci, a uveliko se spekulira da preduze}e nije Stankovi}evo ve} Dodikovo, koji je svoj kapital podigao na 64 posto vlasni{tva. Na udaru srbijanske kriminalisti~ke policije je i preduze}e Zekstra, vlasni{tvo drugog Dodikovog prijatelja Dragana \uri}a, kojem su ve} blokirani svi bankovni ra~uni, a njegovo hap{enje se najavljuje u srbijanskim obavje{tajnim krugovima. Tako|er, u RS-u se spominje mogu}nost da se RK Boska, vlasni{tvo \uri}a i Mi{kovi}a, stavi pod hipoteku, jer nisu otplatili IRB-u ni prvu ratu od 2,3 miliona maraka za obveznice Boske. U vrijeme najve}e krize, a prema nalogu Aleksandra Dòmbi}a, predsjednika Vlade RS-a i Nadzornog odbora IRB-a RS-a, upumpano je petnaest miliona maraka kapitala u Bosku, koja je ve} u tom momentu poslovala sa gubicima.

VRH KRIMINALNE PIRAMIDE U Srbiji se aktivno provodi istraga oko Agroprom banke, o ~emu SB tako|er pi{e. Ono {to jo{ nije objavljeno jeste da je izme|u Vlade RS-a i Vlade Srbije potpisan ugovor o osnivanju podru`nice ove banke za ovaj bh. entitet. Agroprom , kao srbijanska dr`avna banka, nikada nije zvani~no postao pravno uknji`en u RS-u, jer nije ni osnovan, ali po~etni osniva~ki kapital je preba~en u RS. Ta~nije, petnaest miliona maraka, koje su predstavljale minimum za osnivanje banke. Novac koji je uplatila Srbija nestao je preko no}i, kao i ideja o zajedni~koj banci. Ipak, iako nije osnovana, imenovan je vr{ilac direktora 25

Nadja:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

22:39

Page 26

KAMO DALJE, RO\AÊ ove banke za RS, pa{enog aktuelnog premijera RS-a Dòmbi}a. Iako danas, osim slu`benog protokola, nije bilo ni{ta {to bi moglo rasvijetliti sve ove afere, koje se proteù od 1998. naovamo, jedno je jasno: RS do sada nije pokazala volju da sama rje{ava svoje kriminalne radnje. Stanislav Ča|o, ministar unutra{njih poslova RS-a, u ponedjeljak je izjavio da u RS-u “ne postoje organizirane kriminalne grupe kojima bi se RS trebao baviti” i time stavio ta~ku i na budu}e istrage. Ocjenjuju}i posjetu srbijanskog vrha RSu, lider opozije Dragan Čavi} kazao je za Slobodnu Bosnu da ni{ta vi{e osim protokolarno dogovorene suradnje i nije o~ekivao. “Najbolje je rekao Nikoli} sve sam. A to je da izme|u RS-a i Srbije postoje neraskidive veze, ali da dolazi na teritoriju BiH, ~im je pokazao da u potpunosti uvaàva Dejtonski mirovni sporazum i teritorijalni integritet BiH. On je tako|er naglasio da postoje politi~ka neslaganja njega i Dodika, ali za razliku od njegovog prethodnika Borisa Tadi}a, on posjeti nije dao nikakvu privatnu notu i istaknuo je da dolazi stanovnicima RS-a.” Stav doktora ekonomskih nauka koji od 1998. izu~ava korupciju u BiH, s posebnim osvrtom na RS, prof. dr. Slobodana Luki}a, ipak je druga~iji. On vjeruje da Nikoli}, koji je svojevremeno izjavio da je “kao ~etni~ki vojvoda ujahao u RS”, nije trebao ni dolaziti. “Uvaàvam napore srbijanskih vlasti da kona~no rije{e pitanje korupcije i kriminala u Srbiji. Ipak, za takvo ne{to u BiH nema za sada adekvatnog rje{enja osim nacionalizacije imovine. Ja sam bio u ekspertnom timu koji je 1998. trebao da uradi procjenu imovine RS-a pred privatizaju. Na{a procjena je bila tada{njih 20 milijardi maraka, {to bi bilo ekvivalentno sada{njih

SPORAZUM LAGUMD@IJA - DODIK

Prof.dr. Slobodan Lukić: “Predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija je kontrolu nad cijelom državom prepustio Dodiku” Prof. dr. Slobodan Luki} se pita za{to je uop}e predsjednik SDP-a Zlatko Lagumd`ija dozvolio da mu Dodik preuzme kontrolu nad cijelom BiH. “Sporazum SDP – SNSD je ne{to naj{tetnije {to sam ja vidio od Dejtona

NEPRINCIPIJELNI DOGOVORI Predsjednik RS-a Milorad Dodik i predsjednik SDP-a Zlatko Lagumd`ija

60 milijardi. Znate koliko smo dobili gotovine, ako izuzmemo staru deviznu {tednju? 76 miliona maraka, na po~etku”, isti~e sagovornik Slobodne Bosne. On ^AVI] ^AVI] ZA ZA “SB” “SB”

“Tomislav “Tomislav Nikoli} Nikoli} istaknuo istaknuo je je da da dolazi dolazi uu posjetu posjetu stanovnicima stanovnicima RS-a” RS-a”

naovamo. Predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdìja je kontrolu nad cijelom dràvom ovakvim sporazumom prepustio Dodiku, kojeg odlikuje neprikriveni {ovinizam, mr`nja prema sopstvenoj dràvi, te elementi nacionalsocijalizma koji se provla~e kroz stavove njegove partije. Uostalom, sada kada pogledam, ni ona ’{estorka’ nije bila mnogo bolja. Ali, ovo je definitivno zlo, koje se ne}e mo}i rije{iti na miran na~in”, isti~e Luki}.

vjeruje da RS ne mo`e krenuti naprijed dok se aktuelni predsjednik RS-a i SNSD-a Milorad Dodik zakonski ne procesuira. “Prema podacima koje ja imam, Dodik je van BiH izbacio vi{e od milijardu maraka. To nisu samo moje procjene, ve} procjene i stranih obavje{tajnih slu`bi koje se razlikuju u stotinu miliona vi{e - manje. Svi znamo da su sva preduze}a koja su privrednici iz RS-a pokupovali u Srbiji njegova, ali ~ekamo dokaze. A i kad ih dobijemo - ni{ta se ne desi. Ovo je sistem vladavine koji se zasniva na sistemu u kojem je onaj koji je na vrhu kriminalne piramide napravio sebi sistem koji }e ga {tititi. Da li }e srbijanska policija mo}i da uradi ne{to po tom pitanju, zaista ne znam”, nagla{ava Luki}. [ta je rje{enje za ovu situaciju i za entitet koji je ogrezao u organiziranom kriminalu? Poni{tenje privatizacije, oduzimanje imovine ratnim profiterima i procesuiranje odgovornih. Pitanje je samo da li }e RS sama smo}i snage da to i odradi ili }e se ipak prepustiti na milost i nemilost Srbiji. SLOBODNA BOSNA I 27.12.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

26.12.2012

21:51

Page 7

Iskrene ~estitke za vjerske i novogodi{nje praznike u `elji da ih provedete u zdravlju, miru i blagostanju

Federalno Ministarstvo rada i socijalne politike

Skandal:Skandal.qxd

27.12.2012

0:40

Page 28

SKANDAL NEDJELJE

Budimir “pomilovao“ prevrtljivca Radivojevića

Povratkom Desnice Radivojevića u federalnu Vladu neće profitirati ni jedan od dva zaraćena tabora, profitirat će samo nepouzdani i prevrtljivi ministar Radivojević POVRATAK NEPOUZDANOG MINISTRA Niko pouzdano ne zna u ~ijem }e timu igrati Desnica Radivojevi}

Pi{e: ASIM METILJEVI]

lanice ~etvoro~lane parlamentarne ve}ine u Federaciji BiH predvo|ene SDP-om proteklih su mjeseci na sve mogu}e na~ine poku{avale ubijediti predsjednika @ivka Budimira da poni{ti odluku o smjeni federalnog ministra i dopremijera Desnice Radivojevi}a i da na taj na~in “deblokira rad federalne Vlade“. Kada je Budimir, suprotno o~ekivanju, poslu{ao zahtjeve vladaju}e ve}ine i vratio Radivojevi}a u federalnu Vladu, atmosfera se stubokom promijenila: “Povratak Desnice Radivojevi}a nije ono {to Vladi 28

Federacije BiH treba“, procijedio je kroz zube Fehim [kalji}, jedan od istaknutijih du`nosnika SBB-a, dakle partije koja je najgrlatije prizivala povratak Radivojevi}a u federalnu Vladu. Obrat u raspolo`enju posve je logi~an: zagovornici povratka Desnice Radivojevi}a zanijemili su od straha da je njihov favorit u me|uvremenu ponovo promijenio strana~ki dres i odlu~io u nastavku mandata igrati u timu SDA. No, s istim strahom, Radivojevi}ev povratak u federalnu Vladu do~ekan je i u taboru SDA. Iz pouzdanih izvora doznajemo da niko u vrhu SDA ve} dulje vremena nije kontaktirao Radivojevi}a, niti

je znao kakvu odluku priprema predsjednik Budimir. Odgovor na pitanje u ~ijem }e timu igrati Desnica Radivojevi} u nastavku mandata podjednako zaokuplja i jedan i drugi strana~ki tabor. Potpuno smo uvjereni da pouzdan odgovor na ovo pitanje ne mo`e ponuditi ni predsjednik Federacije BiH @ivko Budumir, koji je posljednjih dana u tajnosti kontaktirao Radivojevi}a prije nego {to je donio odluku o njegovom “pomilovanju“. Zapravo je i nebitno je li Budimir dobio od Radivojevi}a neko ~vrsto obe}anje, budu}i da je Radivojevi} vi{estruko dokazani prevrtljivac. SLOBODNA BOSNA I 27.12.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

26.12.2012

21:53

Page 10

Demineri:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

22:06

Page 30

KRIMINAL U BHMAC-u

ŽELJKO VESELINOVIĆ, vlasnik i direktor deminerske kompanije GAMA DEMINING sa Pala, koji je godinama radio kao inspektor u Centru za uklanjanje mina, dostavio je Tužiteljstvu BiH pisanu izjavu o kriminalu i korupciji u BHMAC-u; Veselinović je otvoreno, bez okolišanja, priznao kako su po nalogu direktora DUŠANA GAVRANA na namještenim licitacijama vozila BHMAC-a po sramno niskim cijenama prodavana povlaštenim kupcima

DIREKTOR BHMAC-a DU[AN GAVRAN POKLANJAO SLU@BENE AUTOMOBILE POLITI^ARIMA I POLICAJCIMA Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

eljko Veselinovi}, vlasnik i direktor deminerske kompanije Gama Demining sa Pala, prvi je biv{i inspektor Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) koji je javno posvjedo~io o vi{egodi{njem kriminalu i korupciji svojih nekada{njih {efova. U izjavi koju je pro{log tjedna uputio Tuìteljstvu BiH, ali i dràvnim ministrima civilnih poslova i sigurnosti Sredoju Novi}u i Fahrudinu Radon~i}u, Veselinovi} je otkrio kako su se proteklih godina namje{tale licitacije za prodaju rashodovanih automobila BHMAC-a, tko je sve bio umije{an u nezakonite poslove, ali i imena povla{tenih kupaca koji su do skupih vozila dolazili po bagatelnim cijenama. U pismenoj izjavi koju je @eljko Veselinovi}, uz kaznenu prijavu, dostavio Tuìteljstvu BiH navodi se i kako po nalogu direktora Du{ana Gavrana, izme|u ostalih, slu`beni automobil BHMAC-a u privatne svrhe koristi ~ak i biv{i glavni inspektor u Ministarstvu sigurnosti BiH a danas zamjenik direktora dràvne Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije Sreto Peki}?!

SKUPI TERENCI PO BAGATELNIM CIJENAMA Direktor BHMAC-a Du{an Gavran osobno je nadzirao licitacije rashodovanih automobila koje je prodavao odabranim kupcima, visokopozicioniranim dr`avnim slu`benicima

TOYOTA COROLLA ZA DRAGI[U MEKI]A “Sve javne licitacije za prodaju vozila BHMAC-a su bile namje{tene od strane direktora Du{ana Gavrana. Prva licitacija na kojoj sam u~estvovao kao direktor Gama Demininga bila je 2009., u krugu 30

SLOBODNA BOSNA I 27.12.2012.

Demineri:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

22:06

Page 31

LICITACIJE PO MJERI DR@AVNIH SLU@BENIKA

Foto: Milutin Stoj~evi}

Regi onalne kancelarije BHMAC-a na Palama. Dogovor izme|u direktora Gavrana, predsjednika Komisije Senada Osmanagi}a, vi{eg referenta u Regionalnoj kancelariji Pale Ratka Vitkovi}a i mene je bio da se prijavim za licitaciju jedne Toyote Land Cruisera sanitet i jednog Nissana Pick-Upa. Ja sam u kovertu stavio potpisan prazan papir na koji je predsjednik Komisije Senad Osmanagi} upisao iznos od 12.050 KM, jer je najvi{a ponuda bila 12.000 KM, da bi je potom Du{an Gavran smanjio na 5.400 marka, koliko sam mu ja platio. Za Nissan je upisana cijena 4.550 KM, ali sam stvarno platio 2.700 KM“, priznao je, bez okoli{anja, @eljko Veselinovi}. Poja{njavaju}i, nadalje, kako je direktor BHMAC-a za odabrane kupce organizirao prodaju vozila metodom slobodne pogodbe, vlasnik paljanske tvrtke Gama Demining je naveo da je automobil ISUZU, ~ija je cijena na prvoj licitaciji bila devet tisu}a maraka, na koncu platio samo 1.900 KM. Prethodno je, me|utim, direktor Gavran nazvao vlasnike kompanija UXB Balkans iz Isto~nog Sarajeva i Detektor iz Banje Luke i naredio im da njihove ponude ne smiju pre}i iznos od 1.900 KM. “Na isti na~in sam slobodnom pogodbom kupio i vozilo Toyota Corolla, koje je na prvoj licitaciji bilo osam a na drugoj {est hiljada maraka. Ja sam ga platio 2.300 KM, ali sam automobil, po nalogu Du{ana ISKAZ SVJEDOKA INSIDERA Gavrana, morao dati Dragi{i Meki}u, ~lanu @eljko Veselinovi}, vlasnik kompanije Gama Demining sa Pala, tvrdi da su na namje{tenim Komisije za deminiranje“, napisao je licitacijama automobila bh. demineri o{te}eni za najmanje 100.000 KM @eljko Veselinovi}. Dragi{a Meki} je, ina~e, dugogodi{nji pomo}nik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH za Sektor vanjskotrgovinske politike i stranih ulaganja (i jedan od klju~nih aktera afere s {vercom oru`ja iz BiH), i prvi susjed Du{ana Gavrana u novoj vi{ekatnici na Palama, u kojoj direktor BHMAC-a uz stan ima i poslovni prostor. No, kako je dalje svjedo~io Veselinovi}, Meki} je poklonjeni automobil vozio samo tri mjeseca, nakon ~ega je Toyotu Corollu vratio Centru za uklanjanje mina, jer nije `elio platiti carinu. Prema tvrdnjama Veselinovi}a, na~in na koji su vozila prodavana na licitacijama nije se promijenio ni nakon {to je za predsjednika Komisije imenovan Viktor Filipovi}, kojeg }e poslije naslijediti Tarik [erak. “Pouzdano znam da su Du{an Gavran i Viktor Filipovi} na na{timanim licitacijama pro-

Skupe Toyote u vlasni{tvu BHMAC-a dobili pomo}nik ministra vanjske trgovine Dragi{a Meki} i zamjenik direktora Agencije za prevenciju korupcije Sreto Peki}?! 27.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

Demineri:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

22:07

Page 32

KRIMINAL U BHMAC-u dali Mla|i Zelenovi}u iz Gacka desetak automobila. Kada je do{ao Tarik [erak, sa njim je Du{an Gavran dogovorio prodaju automobila Toyota Runner. Vozilo je kupio ro|ak Gavranove supruge, ali ga je koristila gospo|a Gavran. Ja sam trebao kupiti vozilo Suzuki Jimmy za Dragana [krbi}a, {efa kabineta ministra Sredoja Novi}a, ali je Tarik [erak napravio gre{ku pa smo obojica bili naru`eni od strane Du{ana Gavrana.“

KAKO JE BHMAC O[TE]EN ZA NAJMANJE 100.000 KM Obja{njavaju}i detaljno kako je vr{ena prodaja automobila u vlasni{tvu BHMAC-a, @eljko Veselinovi} je otkrio da je u operativnom smislu najva`niju ulogu imao referent u Regionalnoj kancelariji na Palama Ratko Vitkovi}, koji je uvijek bio ~lan Komisije za licitaciju. Vitkovi} je, ina~e, prvi susjed Du{ana Gavrana, njegova

SLOBODNA POGODBA: “Na isti način sam slobodnom pogodbom kupio i vozilo Toyota Corolla, koje je na prvoj licitaciji bilo osam a na drugoj šest hiljada maraka. Ja sam ga platio 2.300 KM, ali sam automobil, po nalogu Dušana Gavrana, morao dati Dragiši Mekiću, članu Komisije za deminiranje“

POSLOVNE I PRIVATNE VEZE

Sreto Pekić poslovni prostor na Palama izdao deminerskoj kompaniji DOK-ING Osim {to poslovni prostor na Palama izdaje deminerskoj kompaniji DOK-ING, aktualni je zamjenik direktora Agencije za prevenciju korupcije Sreto Peki} i obiteljski povezan s deminerima. Peki}eva je k}erka, naime, udata za sina Radomira Koji}a, ranije vlasnika deminerske tvrtke Unipak sa Pala, koji je godinama dr`ao monopol nad najve}im i najunosnijim poslovima. Du{an Gavran i njegov bliski prijatelj Dragi{a Meki} su, opet, stanove kupili u novoj stambeno-poslovnoj zgradi na Palama koju je sagradila firma Macrohard. Jedan od suvlasnika te kompanije, koja se tako|er bavi deminerskim poslovima, je Velibor Lu~i}, {ef Odsjeka za kontrolu vanjskotrgovinskog prometa strate{kih roba u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, odnosno, jedan od najbli`ih Meki}evih suradnika.

direktor Gavran vozila daje na kori{tenje odabranim prijateljima, kao {to su Sreto Peki}, ili sin Dragana [krbi}a. Peki}u je na kori{tenje prije {est mjeseci dato vozilo Toyota Auris, u vlasni{tvu BHMAC-a, o ~ijem tro{ku to~i i gorivo“, tvrdi @eljko Veselinovi}, napominju}i da nije slu~ajno da poslovni prostor u vlasni{tvu Srete Peki}a na Palama iznajmljuje deminerska

BORBA PROTIV KORUPCIJE Sreto Peki} ve} pola godine u privatne svrhe koristi automobil BHMAC-a

kompanija DOK-ING ~iji je vlasnik hrvatski dr`avljanin Josip Tuli~i}, a jedan od tajnih ortaka, navodno, sam Du{an Gavran. Dodajmo tome da je hrvatsko-bosanska kompanija DOK-ING, upravo zahvaljuju}i lobiranju direktora BHMAC-a Du{ana Gavrana, nedavno dobila posao na tenderu Europske komisije, vrijednom milijun i 250.000 eura.

k}erka tako|er radi u BHMAC-u, dok je supruga zaposlena kao tajnica u Dràvnoj agenciji za istrage i za{titu (SIPA). Ratko Vitkovi} je po nalogu Du{ana Gavrana, nakon {to bi mu prethodno dao klju~eve automobila, s ispravnih vozila skidao osnovne dijelove, kako bi ih u~inio neispravnima. Potom bi direktor Gavran angaìrao sudskog vje{taka Nedeljka Veselinovi}a, kako bi automobile procijenili na najniù vrijednost. Nakon {to bi probrani kupci vozila kupili po nerealno niskim cijenama, Ratko Vitkovi} im je vra}ao ili prodavao skinute dijelove. “Cijenim da je na ovaj na~in u zadnje ~etiri godine prora~un BHMAC-a o{te}en za vi{e od 100.000 KM, koje su Du{an Gavran, predsjednici i ~lanovi Komisije stavili u svoj dèp. Drugi na~in manipulacije je da 32

SLOBODNA BOSNA I 27.12.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

26.12.2012

21:53

Page 11

Dodikova direktiva:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

22:04

Page 34

@IVOT U SJENCI

Iako teza da iza uspješnog muškarca stoji sposobna žena važi i za supruge političara u RS-u, one se gotovo nikada ne pojavljuju u javnosti; naša novinarka istražila je da li je u pitanju sindrom balkanskih žena koje ne vole eksponiranje ili puki muški egoizam koji nalaže da suprugama nije mjesto u društveno-političkom životu

PO DODIKOVOJ DIREKTIVI @ENE POLITI^ARA RS-a STAVLJENE U IZOLACIJU Pi{e: MIRHA DEDI]

upruge srpskih lidera svoje ìvotne saputnike birale su jo{ dok su bili samo mladi i ambiciozni, i godinama ih podràvale na putu do mo}i i bogatstva. Ve}ina njih danas u nedostatku istinskog dèt-seta izigravaju dame iz visokog dru{tva. @ive na visokoj nozi, raspolaù pozama{nom imovinom, obilaze atraktivne destinacije, ali se vrlo rijetko pojavljuju u pratnji svojih muèva na prijemima, koncertima, pozori{nim predstavama... Kada je rije~ o njihovoj finansijskoj samostalnosti u protekloj deceniji i danas, prema podacima iz imovinskih kartona koje su popunjavali njihovi muèvi li~no, primjeri su razli~iti: od onih koje nikada nisu radile do onih koje se svog posla nisu odricale ~ak i kada su im muèvi bili na visokim funkcijama; onih koje su prili~no bogate do onih na ~ije ime nije uknjièno apsolutno ni{ta, pa i primjera gdje su kreditno zaduène za prili~ne svote.

ZNA SE GDJE JE @ENI MJESTO Rijetke su prilike, a jo{ rje|e fotografije, na kojima se predsjednik RS-a Milorad Dodik pojavljuju u paru sa svojom suprugom. S njeàna Dodik u javnosti se pojavljuje rijetko, nema je ~ak ni kada to protokol nalaè. Supruga predsjednika Dodika ne pojavljuje se ~ak ni u prostorijama stranke u Lakta{ima, gdje porodica ìvi, a nije zabiljeèno da je do sada u{la u predsjedni~ku palatu. Rodom je iz Aleksandrovca, a na pitanje za{to je, osim na dane glasanja, nema ~e{}e u javnosti, od Dodika godinama stiè isti odgovor: “Supruga mi je takva, ne}e da se javno eksponira!” 34

OSU\ENA NA IZOLACIJU Snjeàna Dodik ne pojavljuje se ~ak ni u prostorijama stranke u Lakta{ima, gdje porodica ìvi, a nije zabiljeèno da je do sada u{la u predsjedni~ku palatu

Me|utim, upu}eni u privatni ìvot bra~nog para Dodik tvrde da stvari ne stoje onako kako ih on predstavlja. Rijetko pojavljivanje u javnosti bra~nog para Dodik nije stvar njihovog zajedni~kog dogovora ve} isklju~ivo autoritarno-patrijarhalnog Dodikovog odnosa prema supruzi. Dodik je, kako sam kaè, ponovio o~evu sudbinu, koji se oènio u osamnaestoj godini. Milorad se oènio prije nego {to je oti{ao u vojsku, a Snjeàna je napustila fakultet kada je bila na tre}oj godini. A onda je i Dodik ekspresno zavr{io svoje studije, samo kako bi se {to prije vratio ku}i po{to je ubrzo dobio k}erku. Dok je njen suprug gra-

dio politi~ku karijeru, Snjeàna je bila doma}ica. Vodila je brigu o djeci, k}erki Gorici i sinu Igoru, a izbivanje iz ku}e zbog strana~kih i dràvni~kih obaveza suprug joj je nadomje{tao zajedni~kim putovanjima u inostranstvo. Tako je bilo ranije. Me|utim, i tu su se stvari znatno promijenile. Snjeànino sklanjanje iz vidokruga {ire javnosti, kaù kom{ije iz Lakta{a, nije nikakva la`na skromnost, ve} je glava ku}e tako postavio stvari. Snjeànu, koju ocjenjuju kao mudru i razboritu, Dodik drì podalje od znatièljnih novinara, a istovremeno je drì u izolaciji od svojih strana~kih kolega iz Vlade RS-a. SLOBODNA BOSNA I 27.12.2012.

Dodikova direktiva:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

22:05

Page 35

KAKO @IVE @ENE NAJPOZNATIJIH POLITI^ARA RS-a

RADMANOVI]I IZ IZ PO^ASNE PO^ASNE LO@E LO@E

Doma}ica Doma}ica Dijana Dijana Radmanovi} Radmanovi} glumi glumi srpsku srpsku Lady Lady Di Di ii koristi koristi svaku svaku priliku priliku da da se se uu javnosti javnosti pojavi pojavi pored pored poznatog poznatog mu`a mu`a

Dodik svoju suprugu ne pu{ta u kabinet, Dòmbi} zbog obaveza bio pred razvodom, Radmanovi} radi na imidù svoje Lady Di, âvi} nije prepisao na suprugu ni{ta od imovine, [piri} najve}i papu~ar U dugogodi{njoj nametnutoj izolaciji jedinu satisfakciju joj moè pruìti to {to je, sude}i po imovinskim kartonima njenog supruga, u posljednjih deset godina vi{estruko pove}ala svoju imovinu. Naime, 2002. godine Dodik je upisao da njegova supruga nema primanja, ali da ima suvlasni{tvo nad porodi~nim naslije|em vrijednim 50.000 KM. Ve} 2010. godine Dodik upisuje da njegova supruga ima godi{nja primanja od 45 hiljada KM od korporacije u okviru poljoprivrednog imanja, dionice u Banji Lakta{i, poslovni prostor u Lakta{ima vrijedan 100 hiljada KM, automobil vrijedan 30 hiljada KM, naslije|e od 100 hiljada KM i suvlasni{tvo nad imovinom u RS-u, BiH i Srbiji! Iako daleko od suprugovog kabineta, Snjeàna, kako tvrde upu}eni, ima potpuni uvid u njegov odnos prema saradnicima. To 27.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

D@OMBI] SLIJEDI DODIKOV PRIMJER Rijetke su prilike kada se bra~ni par D`ombi} pojavljuje zajedno u javnosti

je bio razlog {to je u januaru pro{le godine u napadu ljubomore od supruga izri~ito zahtijevala da njegovoj tada{noj specijalnoj savjetnici @eljki Dragi~evi}, kojoj je Dodik odobrio kredit od pet miliona KM od IRB RS-a, hitno na|e drugi posao. Porodi~na drama Dodikovih zavr{ila je tako {to je @eljka Dragi~evi} ekspresno â&#x20AC;&#x153;prekomandovanaâ&#x20AC;? u D`ombi}ev kabinet. Ljubica, ina~e u~iteljica u penziji, bila je ~esto vi|ena u pratnji supruga Rajka Kuzmanovi}a u vrijeme dok je bio predsjednik RS-a. Me|utim, odlaskom Kuzmanovi}a s medijske scene ta se praksa potpuno promijenila. Upu}eni izvori tvrde da Dodik ni svoje najbli`e saradnike ne voli na prijemima i javnim mjestima da vidi u pratnji njihovih ljep{ih polovina. Kada ih ugleda, zna da uputi neprijatan komentar, {to je razlog da 35

Dodikova direktiva:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

22:05

Page 36

@IVOT U SJENCI

I OPOZICIJA SLIJEDI PRIMJER VLADAJU]IH Rijetke su prilike, a jo{ rje|e fotografije, na kojima se Mladen Ivani} i Dragan ^avi} pojavljuju u paru sa svojim suprugama

se prve dame SNSD-a klone Dodikovog dru{tva.

BRA^NE KRIZE D@OMBI]EVIH Supruga premijera RS-a Aleksandra Dòmbi}a, Sana, najvje{tija je u izbjegavanju javnog eksponiranja. Zajedni~ko pojavljivanje zabiljeèno je tek u nekoliko navrata; na sve~anoj ve~eri banjalu~kog Rotary kluba, kao i osve{tenju crkve u selu Dòmbama, kojoj je porodica premijera kumovala, te upisana u ktitore. U kuolarima se nedavno moglo ~uti da su Dòmbi}i pred razvodom, me|utim, oni su to demantovali nedavnim pojavljivanjem na svadbi sina Petra \oki}a. Sani iskustva sa medijima ne manjka, jer je svojevremeno, jo{ dok joj je suprug bio ‘samo’ ministar finansija, bila zaposlena u marketin{koj agenciji, a prije toga novinar kulturne rubrike na ATV-u. Imovina Dòmbi}a za javnost je nepoznanica jer se aktuelni premijer nikada nije kandidovao za funkcije u zakonodavnoj vlasti koje podlijeù obavezi predaje imovinskog kartona. Zna se da je Dòmbi}eva supruga Sana suvlasnik produkcijske ku}e, a bila je i koproducent

RADOJI^I]I RADOJI^I]I

Sanja Sanja Radoji~i} Radoji~i} ka`e ka`e da da ne ne voli voli pokazivanje pokazivanje uu javnosti javnosti niti niti fotografisanje fotografisanje 36

filma Gorana Markovi}a Turneja. Par se upoznao jo{ na fakultetu. Četiri godine bili drugovi, pa su se tek onda po~eli zabavljati. U braku su dobili k}erku Isidoru, koja je ve} gimnazijalka. Supruga srpskog ~lana Predsjedni{tva BiH Neboj{e Radmanovi}a jedna je od rijetkih koja “ne bjeì” od obaveza koje se podrazumijevaju uz funkciju muà. Dijana se ~esto ponosno, ili mo`da prkosno pojavljuje u javnosti sa suprugom, a kada to protokol dozvoljava putuje s njim i u inostranstvo. Fotografije supru`nika Radmanovi} gotovo svakih petnaest dana se u Nezavisnim novinama objavljuju u rubrici dètset. Mediji u RS-u su pisali da je Dijana ~est gost pozori{nih i filmskih premijera i drugih kulturnih doga|aja, te da voli hortikulturu. Zavr{ila je srednju muzi~ku {kolu i nikada nije bila zaposlena. “Nikad nisam poàlila {to nisam bila zaposlena i {to sam ìvot posvetila muù i k}erkama”, kaè Dijana, te dodaje da joj jedino smeta {to nema dovoljno privatnosti, jer svaki njen izlazak sa suprugom prate tjelohranitelji.

“Srpska Lady Di” kako su je nazivali neki mediji u RS-u, podilaze}i na taj na~in njenom muù, poku{ala je da glumi veliku humanitarku. Organizovala je humanitarnu prodaju dèmpera iz radionice Udruènja èna Duga, kojoj su pored porodice prisu stvovali samo oni iz uskog kruga Dijaninih prijatelja. Poslije ovoga nije se vi{e oku{avala u humanitarnom radu. “Čitav ìvot se bavim humanitarnim radom, ali ne javno. Ne volim da se slikam i da to bude medijski popra}eno, jer to radim da bih pomogla ljudima kojima je pomo} potrebna. To je stvar vaspitanja. Jedino sam dijete mojih roditelja i dugo sam bila jedina i u {iroj porodici. U~ili su me da ne treba biti sebi~an, da treba pomagati. Dijeliti s drugima! Preko puta moje {kole je bio Dom za nezbrinutu djecu ‘Rada Vranje{evi}‘ i mnogi su i{li sa mnom u razred. Druìla se s njima i ~esto slu{ala te tu`ne ìvotne pri~e. Ve} tad sam znala moj nov odjevni predmet pokloniti nekoj od drugarica iz razreda, jer joj se svidio, a uzeti njen stari i tako do}i ku}i. To je ne{to {to je u ~ovjeku, ali i to je do vaspitanja”, kazala je jednom prilikom gospo|a Radmanovi}.

ZALJUBLJENI [PIRI] O ljubavi bra~nog para [piri} sa mnogo hvale pri~aju oni koji ih poznaju SLOBODNA BOSNA I 27.12.2012.

Dodikova direktiva:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

22:05

Page 37

KAKO @IVE @ENE NAJPOZNATIJIH POLITI^ARA RS-a VOLJELO SE DVOJE STARIH

Ljubomorna Ljiljana nije se odvajala od Radovana POSESIVNA LJILJANA Ljiljana Zelen-Karad`i} u stopu je pratila Radovana zbog sumnje da je vara

Oni koji je poznaju kaù da srpskoj Lady Di tjelohranitelj prijaju jer joj daju na va`nosti te da je Dijana moderna verzija Nu{i}eve Gospo|e ministarke. Kod nje je sve poza. Od pri~e o navodnom aristokratskom porijeklu, ~ipkanim rukavicama, loè u pozori{tu i prvog reda na koncertu banjalu~ke Filharmonije. Neboj{a i Dijana u braku su vi{e od 30 godina i imaju dvije k}erke, Borjanu i Anu. K}erka Ana zaposlena je u Ministarstvu lokalne uprave, k}erka Borjana glavna je urednica u Nezavisnim novinama, zet Danilo je Neboj{in savjetnik za SAD, {to mu je prvo radno iskustvo u ìvotu, a njegova mama Seka Kuzmanovi} direktorica je Elektrokrajine. Dijana Radmanovi} 2002. godina nije imala ni prihoda niti imovine. Me|utim, 2010. njen mu` upisuje da Dijana u vlasni{tvu ima naslije|enu ku}u u BiH vrijednu 100.000 i stan u Herceg Novom od 100.000 KM. U popis njene imovine dodate su tako|er umjetnine i osiguranje. Najmla|a me|u “prvim damama” Republike Srpske je Sanja Radoji~i}, supruga predsjednika Narodne skup{tine RS-a. Diplomirani je ekonomista i radi u Ministarstvu finansija RS-a. Od kada je Igor na funkciji predsjednika Narodne skup{tine RS-a, kaè da se u njenom ìvotu samo promijenio spisak obaveza i raspored aktivnosti, jer Igor ima vi{e obaveza i manje vremena nego ranije. 27.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

Jedina prva dama RS-a koja se ~esto pojavljivala u javnosti bila je Ljiljana Zelen-Karadì}. U ratu je preuzela ulogu predsjednice Crvenog krsta, ali je i pored toga u stopu pratila muà i na zvani~nim i nezvani~nim sastancima. Kako je Radovan Karadì} bio sklon preljubi, bolje upu}eni tvrde da je to ~inila iz ljubomore i da je poku{avala uvjeriti ljude oko sebe da je njihova ljubav bila poput one Slobodana Milo{evi}a i Mire Markovi}.

U vrijeme vladavine SDS-a Sanja Radoji~i} je bila na visokoj poziciji u Carini RS-a. Odatle je pre{la u Upravu za indirektno oporezivanje, a sa dolaskom Dòmbi}eve Vlade napredovala je na mjesto pomo}nika ministra finansija RS-a. Kaè da ne voli pokazivanje u javnosti, ni fotografisanje i da se na manifestacijama pojavljuje jedino ako je protokolom predvi|eno da prisustvuje doga|aju kao supruga predsjednika Parlamenta. U kojim situacijama se po protokolu supruge predsjednika Parlamenta pojavljuju u javnosti, Sanja Radoj~i} nije precizirala. Igor i Sanja su roditelji Filipa i Anastasije. Sanja Radoji~i} je 2002. godina imala platu na godi{njem nivou od 8.524 KM i stanarsko pravo za stan u Banjoj Luci, ali 2010. godine stvari su se promijenile. Njena godi{nja plata pove}ana je na 26.443 KM, postala je vlasnica ra~un u Volksbanci od 15.000 KM i suvlasnica stana od 80 kvadrata. Ni supruga dràvnog ministra financija Nikole [piri}a, Nada, navodno ne voli javni ìvot, a visoki funkcioner SNSD-a po{tuje supruginu èlju da zadrì privatnost i da se ne eksponira u medijima. Po struci je muèva koleginica - diplomirani ekonomista i zaposlena je u poslovnici Raiffeisen banke u Banjoj Luci. Upoznali su se u Sarajevu, a udajom za njega, ta~nije u ratu, Na(i)da Salkovi}, sestra

poznatog pjeva~a Nedàda Salkovi}a, nije samo promijenila prezime nego je “izostavila” jedno slovo u imenu. O ljubavi bra~nog para [piri} pohvalno pri~aju oni koji ih poznaju. Kaù da se niko nije tako ludo volio kao njih dvoje i da su stalno bili zajedno. Imaju dvoje djece: k}erku Jovanu i sina Aleksandra. U javnosti nije poznato da li je Naida promijenila i vjeru, ali ono {to se zna jeste da njenog supruga bije glas najve}eg papu~ara i da udovoljava gotovo svakom supruginom zahtjevu. Nada [piri} je 2010. godine imala platu na godi{njem nivou 22.800, audi A3 vrijednosti 15.000 KM i ra~un u banci 23.700 dolara. Lider PDP-a Mladen Ivani} suprugu Gordanu, za koju kaè da mu je najve}i oslonac u ìvotu, upoznao je prije skoro tri decenije, na drugoj godini fakulteta. Zavr{ili su studije i u brak u{li tri godine kasnije. Dok je Ivani} obavljao visoke funkcije, Gordana je to maksimalno koristila i izbjegavala pojavljivanje u javnosti, kao i mnoge njene “koleginice”. I ona je po zanimanju diplomirani ekonomista i zaposlena je u Komercijalnoj banci u Banjoj Luci. Imaju sina Vladimira i k}erku Jelenu. Ivani} je jedan od rijetkih lidera koji u javnosti govori o svojoj supruzi. “Od po~etka braka bio sam dosta odvojen od porodice; za ~lana Predsjedni{tva BiH izabran sam 1988. i dvije godine bio u Sarajevu, a supruga u Banjaluci. Radila je ujutro od {est, a prije posla, iz podstanarske sobe, dvoje djece vodila u obdani{te. Vladimira smo dobili dok sam bio u vojsci, a Jelena se rodila dok sam pisao doktorat, tako da je supruga porodiljsko odsustvo provela kod roditelja u Srpcu. Rat smo proveli zajedno, kao i dobar dio vremena do formiranja PDP-a. Ponovna odvojenost je po~ela kada sam postao premijer pa cijeli dan provodio na poslu, a pogotovo kada sam bio ministar inostranih poslova, u Sarajevu…” Gordana Ivani} je 2002. godine imala godi{nja primanja od 12.500 KM i bila je vlasnik stana od 35 kvadrata u Srbiji. Osam godina kasnije postala je vlasnik stana u Srbiji od 45 kvadrata vrijednog 53.000 eura, ali i du`nik kredita od 90.000 KM, kojeg je podigla u Komercijalnoj banci sa rokom otplate do 2022. godine. I nekada{nja prva dama Republike Srpske Ljiljana, supruga Dragana Čavi}a, rijetko se pojavljivala u javnosti u predsjednikovoj pratnji, kako u zvani~nim tako i nezvani~nim prilikama. Mnogi je znaju kao visoku i zgodnu plavu{u sa njihovih ranijih novogodi{njih proslava, a ostala je u sje}anju Banjalu~ana i idila iz gimnazijskih dana. Imaju sina Tibora i k}erku Sonju. Na Ljljinanino ime nije uknjièno apsolutno ni{ta od imovine. 37

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

26.12.2012

21:50

Page 5

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

26.12.2012

21:58

KANTON SARAJEVO

SRETNU I USPJE[NU NOVU 2013. GODINU @ELI VAM KANTON SARAJEVO

Page 15

Tito:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

22:12

Page 40

MEMOARI TITOVOG SAVJETNIKA /II/

Blažo Mandić bio je više od četvrt vijeka Titov savjetnik. U knjizi “S Titom“, koju je upravo objavila beogradska izdavačka kuća “Dan Graf”, Mandić, kao jedan od najdugovječnijih saradnika i najpouzdanijih svjedoka, piše i o nepoznatim detaljima iz Titovog javnog, privatnog i ljubavnog života; naš list donosi najzanimljivije dijelove ove knjige koji govore o posljednjim godinama Titovog života

TITO JE TVRDIO DA ]E SE PRIJE RAZI]I PLANINE OKO SUTJESKE NEGO NARODI JUGOSLAVIJE Priredila: MIRHA DEDI]

vrijeme nacionalisti~ke euforije u Hrvatskoj, u ljeto 1970. godine na ru~ku na Biogradskom jezeru Tito je rekao: “Evo sada }e, na primjer, biti popis stanovni{tva kod nas. I tamo unutra imate nekoliko rubrika. Ja vam kaèm. Za mene je sada problem {ta ja tamo da pi{em.” “I oko identiteta i statusa muslimana se razgovara”, podsjetio je Veljko Vlahovi}. Na to }e Tito: “Nema muslimanske nacionalnosti! Ne moè se nacionalnost praviti vje{ta~ki na religijskoj osnovi. Oni su tu, narod kao i svi drugi. Neka se zovu Bosanci. Dakle, narod!” Vidjelo se da Tito izme|u pojmova “narod” i “nacija” pravi razliku ve}u nego {to postoji. “Ko ho}e da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven. Ali ne forsirati. Ne kao nacija, nego on je Jugosloven. U razno nema smisla da ih me}emo. Gro na{e omladine }e biti Jugoslaveni. Samo je meni te{ko u ovom poloàju da kategori~ki kaèm ovako i ovako. Jer, onda }e me prokleti ovi drugi tamo razni, koji ho}e da se nacionalizam razvija. Meni su ve} prebacivali, kaù, lako je tebi, ti si internacionalista. Ti si davno izgubio smisao za nacionalnost. Rekoh, to je ta~no.“ Tito je insistirao na jugoslovenstvu, ponekad do mjere koja je mnogima smetala. Iako je do kraja ìvota govorio o bratstvu i jedinstvu, isti~u}i da je nerazru{ivo, da }e se prije razi}i planine oko Sutjeske

nego narodi Jugoslavije, dosta rano su se mogli registrovati znaci njegove rezignacije: “^uo sam od nekih Hrvata da ih `acne kad ~uju ‘Mar{ na Drini’. Za{to, pitam se. Ja volim taj mar{, muzika je lijepa. Kad sam nedavno bio u posjeti Bosni, sa zadovoljstvom sam ga slu{ao. A u Bosni, opet, tada ~uo sam da im je zasmetalo {to je na sve~anoj sjednici Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu svirana ‘Lijepa na{a domovino’. I ja sam se za~udio za{to je poslije ’Hej Sloveni’ svirana i ta himna. Htio sam da sjednem. Pomislio sam da je to vi{e nepromi{ljeno nego namjerno… Sli~no je bilo u Sloveniji. Na jednoj sve~anosti, poslije himne, ja sam sjeo. A orkestar je nastavio sa ‘Naprej zastave slave’. Ja sam sjedio, a muzi~ari su uporno svirali. Na kraju sam i ja morao da ustanem… Nisam se ja zanosio iluzijama. Ali sam ipak mislio da }e i}i lak{e u pogledu nacionalnih odnosa. U toku rata sam se toliko toga nagledao i povjerovao sam da vi{e ne}e biti problema te vrste. Malo sam se u tome prevario.”

TITO BJE@AO NA ULICU OD OBEZBJE\ENJA Titu, najprije kao ilegalcu, a zatim kao ratniku, uvijek u pokretu i promjeni stani{ta, te{ko je padalo “zatvaranje“ u rezidenciju, bez slobode da iza|e na ulicu kad za`eli, da se pro{eta po svojoj volji i bez ikakve pratnje. Nije se na to lako privikavao. Poznato je da se, neposredno po oslobo|enju, dva-tri puta iskradao i obezbje|enje dovodio u velike neprilike. Povremeni izlasci gdje se moglo i raditi i odmarati bili su neophodni.

Tu potrebu su dovoljno zadovoljavali ve} postoje}i objekti iz vremena biv{ih monarhija, i Austrougarske i Kara|or|evi}a: na Brdu kod Kranja, u Kara|or|evu i na Brionima. Budu}i da je jedna od ove tri lokacije skoro uvijek uklju~ivana u programe posjeta {efova dràva i drugih visokih dostojanstvenika iz inostranstva, moè se re}i da su, pored Beograda i dvorova na Dedinju, Brioni, Brdo i Kara|or|evo bili vaàn dio na{e prezentacije pred svijetom. Propu{ta se, me|utim, hotimi~no ili nenamjerno, koliko je i li~no svojim sugestijama i angaòvanjem doprinosio njihovom unapre|ivanju i ukupnom izgledu. Nijedno od tri pomenuta stani{ta nije imalo niti je moglo dobiti Titovo ime: postojala su odranije. I na tome je trebalo ostati. Ali, naàlost - nije. Po~elo se sa izgradnjom vila za Tita, {to je, jo{ za njegova ìvota, pra}eno ogovaranjem i kritikama. Srbi ih nisu pravili; nisu za to ni imali razloga: Tito je ìvio u Beogradu, a kad bi, radi mirnijeg rada i odmora, bilo poèljno negdje iza}i - Kara|or|evo nije bilo daleko. Ni Slovenci; postojao je taj dvorac na Brdu kod Kranja. Samo su ga ne{to rekonstruisali i u~inili udobnijim. I Hrvati su mogli biti zadovoljni: Brioni su se nalazili na njihovoj teritoriji... Ali, to ih nije zadovoljavalo: bili su daleko, a uz to su nekako smatrani objektom zajedni~kog vlasni{tva jugoslovenske dràve. Tako su Hrvati krenuli prvi, ne obavje{tavaju}i ga, o~igledno i ne traè}i unaprijed saglasnost. Zatekao sam se u pratnji kad su ga prvi put doveli u vilu. Bilo je to krajem oktobra 1964. godine. Ne sje}am se da sam ga ikad vidio u takvoj SLOBODNA BOSNA I 27.12.2012.

Tito:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

22:13

Page 41

BLA@O MANDI] OTKRIVA TITOVE TAJNE

TITO: ”Imam dvanaest zlatnih sablji, neke opto~ene dijamantima imaju neprocjenjivu vrijednost, vi{e od deset ogrlica od zlata i dijamanata, preko 1.200 slika, me|u kojima i Pikasa, razne dragocjenosti iz cjelog svijeta, {teta bi bilo da to neko razgrabi” 27.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

Tito:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

22:13

Page 42

MEMOARI TITOVOG SAVJETNIKA /II/ ljutnji. Nisam se tada sna{ao da izvadim notes i doslovno zapi{em njegove rije~i. Ali to {to je kazao svodilo se na slijede}e. “Ja ovdje dolazim, ili u prolazu kratko boravim, jedanput-dvaput godi{nje. Meni je ona vila dolje (na Tu{kancu) bila dovoljna; ni{ta mi tamo nije falilo... Ovo ste pravili za sebe, a ne za mene...“ Nije mu se ni sâma lokacija dopala. Vila sagra|ena visoko iznad grada. Poput kakve ogromne pe~urke, postavljena na vrh brda, izmje{tanjem ku}i{ta u privatnom vlasni{tvu, i kr~evinama ogoljenog. Nije, dodu{e, nazvana Titovom, ve} joj je lukavo dato ime njegovog zavi~aja - “Zagorje“. Hrvate su ubrzo slijedili Bosanci, dodu{e sa dosta skromnom ku}om kod Bugojna. Pa Crnogorci... Titovim su tako|e nazvane vile u Skoplju i Ohridu. I niz drugih. U stvari, gradili su ih lokalni rukovodioci, sami ih koristili, a Titovim zvali. Sje}am se da se Tito mnogo ranije àlio {to svaka ku}a u kojoj preno}i dobija njegovo ime. To je, doista, tako i bilo. Najve}im dijelom sve te vile su gra|ene kad je Tito ve} bio u poodmaklim godinama i kad je, {to se njega ti~e, razloga za to bilo manje nego ikad. Sticao se utisak da se, zamoren od svega, na kraju tome naprosto predao. Poslije Zagreba, nisam vi{e nikada bio u prilici da ~ujem njegovo reagovanje. Da li se tome mogao suprotstaviti? Ne znam da li je mogao, pa ne znam da li je vi{e i htio, ali mislim da je to morao sprije~iti. Kao ~ovjek sa ogromnim ìvotnim iskustvom, morao je znati da ljudi ne}e ~uvati u pam}enju njegova ilegalna skloni{ta. Ili u ratu pe}ine i barake, boravi{ta u hladnim mlinovima ili stani{ta u vagonima napu{tenih èljezni~kih stanica. Ni{ta od toga ne}e im zasmetati. I - zaboravi}e! Ali, dvorce i vile - ne}e! Morao je znati da }e se, kad ga ne bude, praviti inventar, i da }e maliciozni protivnici svih profila jednog dana sve to zbrajati i na njegova le|a tovariti. Pokloni Titu, kako doma}ih tako i stranih darodavaca, veliko su bogatstvo. Nije u njima samo nemjerljiva materijalna vrijednost. U njima je nesaglediva koli~ina osje}anja i èlja nekoliko pokoljenja. Sa puno estetike i simbolike. Ali, i podataka o ljudima i zemljama, o jednom vremenu i mjestu biv{e zajedni~ke jugoslovenske dràve u svijetu.

“DAROVI MENI, POKLONI SU MOJI DR@AVI I PARTIJI” Titu ni na kraj pameti nije bilo da i{ta od toga ostavlja sinovima, porodici. Vi{e puta je govorio: “Darovi meni, pokloni su moji dr`avi i partiji; ne}u to ja nositi u grob.“ Mnogo toga, a pogotovo ono najvrednije, dr`ao je u glavi i dobro znao kad mu je 42

MAR[ALOV STRAH OD KRA\E Tito je bio zaokupljen budu}im muzejem u kojem }e biti izlo`eni svi vrijedni pokloni koje je dobijao iz ~itavog svijeta

DUGOVJEČNOST BROZOVIH: Titova tetka koja je živjela u Americi preminula je, u 114. godini života, a otac mu je umro u 86. godini od posljedica udarca konja {ta i gdje poklonjeno. U jednom razgovoru, samo mjesec i po dana prije nego {to }e se na}i u Klini~kom centru u Ljubljani, dodirnuta je i ova tema. “Sada, u Beogradu vojska gradi ku}u. To je jedna okrugla zgrada u kojoj bi trebalo da stanujem (Nije rekao: u kojoj }u ja stanovati, prim. a.). Ali, to }e biti muzej, sa riznicom, ~uvanjem najskupocjenijeg. Jer, ja imam stra{no mnogo toga. Toliko dobivam tih zlatnih plaketa. Ponekad, i po nekoliko dnevno. Ima vrlo dragocjenih stvari. U Venecueli sam, na primjer, dobio kopiju Bolivarove sablje. Sva je oblo`ena brilijan-

tima. Kad je gledate, vidite da su tu, unutra, milioni... A osim toga — historijska stvar. Imam trinaest zlatnih sablji. Dvije sam dobio od Vrhovnog sovjeta (SSSR-a). Jednu jo{ u toku rata, a drugu po oslobo|enju. Brilijantsku sablju imam iz Kaira, a dvije ili tri zlatne iz Etiopije. Jedna sablja, tako|e zlatna, poklonjena mi je u Sudanu. I ona ima historijski zna~aj. Poti~e iz vremena borbi izme|u Sudanaca i Egip}ana, i poraza ovih posljednjih. Vezuje se za godine (1801. - ‘83.) kad se pojavio Muhamed Ahmed, koji se proglasio Mahdijem (vo|om islama).“ “Pa onda“ - nastavio je Tito - “ima mnogo slonova~e. Posebnu bi prostoriju za to trebalo predvidjeti. Razne su tu dragocjenosti iz cijelog svijeta. A najvi{e ih je, naravno, iz na{e zemlje. Mnogo folklornog blaga jo{ uvijek je u sanducima, tamo gore u onim paviljonima, iznad muzeja (“25 maj“). Prije nekoliko dana dobio sam alkarsku uniformu. Kako je to precizan rad, divan rad! Imam tako|e rudarske i razne druge uniforme... I za folklor }e biti potreban poseban prostor.“ SLOBODNA BOSNA I 27.12.2012.

Tito:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

22:13

Page 43

BLA@O MANDI] OTKRIVA TITOVE TAJNE

REZIDENCIJE URE\ENE TITOVOM RUKOM Brdo kod Kranja, Kara|or|evo i Brioni, gdje je primao {efove dr`ava, za Tita su imali poseban zna~aj

“Me|u poklonima je“ - posebno je naglasio - “oko 1.200, i vi{e slika. Razumije se, i veoma dobrih. Imam i Pikasa. To mi je poslao CK KP Francuske, posredstvom @orà Mar{ea, generalnog sekretara. Pa, eto, da ne nabrajam vi{e. Bi}e potrebno dosta rada da se sve to sredi i dobro obezbijedi. Mora}e postojati i specijalna signalizacija...“ Jednom drugom prilikom govorio je o odlikovanjima. Podsjetio je da ima 90 ordena, od kojih 16 doma}ih, jugoslovenskih. “Kod nekih stranih su posebna vrijednost ogrlice. Desetak, a mislim i vi{e ih je od zlata i brilijanata. Ima jako lijepo ura|enih. Naro~ito je prefinjena jedna koju mi je poklonio iranski {ah Reza Pahlavi. Izvanredna je i jedna iz Koreje, ali ova [ahova je bogatija... To tako|e u muzeju moè biti zanimljiv dio. Zanimljiv u tom estetskom smislu, a posebno informativnom. Interesantno je vidjeti koje su motive pojedine zemlje utkivale u ta odlikovanja, kakva je sve simbolika u njima sadràna.“ Da li se sve od poklona i sa~uvalo kako je to Tito zami{ljao? Bojim se da se to ne bi moglo re}i. Nije rije~ o sumnji~enju bilo koga za bilo {ta, ve} o normalnoj potrebi da se stanje s vremena na vrijeme provjerava i postoje}e upore|uje sa svojevremeno pa`ljivo i pedantno evidentiranim. 27.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

Tito je bio zaokupljen budu}im muzejem. Pribojavao se, o~igledno, nestru~nih rje{enja u pogledu za{tite i o~uvanja onog {to }e mu biti sadr`aj. Ali, sigurno ni on niti iko drugi u to doba nije mogao predvi|ati da }e se jednog dana taj Memorijalni centar tiho i postepeno rasturati, da }e pojedini eksponati nestajati. Bilo provalom i kra|om, kao {to se dogodilo sa tolikim satovima rijetkih, unikatnih vrijednosti, ili na druge na~ine. Pored ostalog i va|enjem iz Centra njegovog esencijalnog dijela — arhivske gra|e i preno{enjem u drugu instituciju. Ukratko, nije se moglo ni pomi{ljati na takav vid nasilja nad istorijom i kulturom.

TITO RADI NA MEMOARIMA [to se rada i obaveza ti~e, do kraja se nije predavao. Dovoljno je samo pogledati kako je izgledao program u 1979., posljednjoj godini njegove aktivnosti. Ne samo do samita u Havani nego i poslije njega. Ali, prvi put sâm priznaje i posustajanje. Rad na memoarima uz pomo} Tihomira Ti}e Stanojevi}a, tek malo je bio odmakao od po~etka, i odlu~io je da taj posao ubrza. Stanojevi} je do{ao kod njega (20. XI 1979.) u Bugojno (gdje je trenutno boravio) sa uobi~ajenim podsjetnikom. Dijalog na samom po~etku bio je {aljiv, ali su{tinski i vrlo ozbiljan.

Tito: “Valjda }e do kraja ovog stolje}a biti gotovo?“ Ti}a: “Na memoare mislite?“ Tito: “Da.“ Ti}a: “Pa, ja i mislim da Vam ‘99. donesem tekst na kona~nu redakciju.“ Tito: “Dogovoreno.“ Ti}a: “Kad bismo mogli napraviti takav sporazum dok se ovo ne uradi, onda bismo odlagali jedno trideset godina jo{.“ Tito: “Fiziolo{ki proces ide...“ Ti}a: “...Ponekad se kod Vas osjeti umor. Ali, i Vi imate pravo da budete umorni.“ Tito: “Ta~no.“ Ti}a: “Ljudi znaju, vide koliko Vi radite, koliko ste optere}eni...“ Tito: “Morao bih vi{e da radim, ali vi{e ne mogu.“ Mo`da je ovom prilikom prvi put i rekao: “Ali - vi{e ne mogu.“ Ina~e, na ra~un svog zdravlja ~esto je pravio i {ale. Jednom prilikom }e re}i: “Osamdeset sedma, a ve} - i{ijas!“ Tito se, ve} poduè, uostalom kao i svi drugi ljudi u tada{njim njegovim godinama, nalazio izme|u osje}anja biolo{ke realnosti i normalne ljudske te`nje da se poìvi {to duè. Na pitanje da li je li~no predosje}ao blizak kraj, te{ko je odgovoriti. Pominjao je, recimo, vi{e puta dugovje~nost Brozovih. Jedna njegova tetka koja je ìvjela u Americi preminula je, navodno, u 114. godini ìvota. A i druge dvije, kako je jednom ispri~ao, doìvjele su duboku starost. Otac mu je umro u 86. godini od posljedica udarca konja, itd. Na osnovu ovih pri~a i nagla{avanja pozitivnih efekata teku}eg medicinskog tretmana, pa i planiranja rada na memoarima, sticao se jedan utisak. Istovremeno na ru~ku u dru{tvu saradnika po zavr{etku XI kongresa SKJ dva puta isti~e da je to njegov posljednji kongres. Kardelj mu je na to odgovorio da se to moè re}i za svakoga od njih, a opet — ni za jednog. Za njih obojicu }e se obistiniti. U jesen 1979. Titov dosta obiman program tekao je bez ikakvog rastere}enja, iako je postajalo sve vidljivije da mu zdravlje ubrzano slabi. Novu, 1980. godinu do~ekao je u Kara|or|evu u krugu nekoliko bliskih saradnika i ~lanova svoje porodice. U dru{tvu manjem od ranije uobi~ajenog. Nije bilo nekog slavlja ni bu~nog veselja kao prethodnih godina. Da se Tito ne osje}a dobro, bilo je jasno i manje obavije{tenim, iako se on li~no trudio da to ne pokaè i da ostalima na kvari raspoloènje. Zaèlio je na kraju da svi prisutni, {to nije bilo predvi|eno, budu i sutradan njegovi gosti na ru~ku. Tada }e se i poàliti da je prethodne ve~eri imao jake bolove u lijevoj nozi. “Danas mi je bolje“, rekao je. A potom je odrào i zdravicu, koju je zavr{io slijede}im rije~ima: “Uvjeren sam 43

Tito:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

22:13

Page 44

MEMOARI TITOVOG SAVJETNIKA /II/ da ste sa mnom saglasni kad ka`em da u 1980. godinu ulazimo jedinstveni, kao {to smo to bili u ratu i u poslijeratnim periodima. Zahvaljuju}i tom jedinstvu mi se ni~eg ne bojimo.“ Ve} slijede}eg dana je odlu~eno da predsjednik ide u Ljubljanu, u tamo{nji Klini~ki centar radi hitnih pretraga. Tre}eg januara to je i ura|eno. Oti{ao je potom na Brdo kod Kranja, ali na kratko. Dvanaestog januara ponovo je primljen u Centar, a ve} sutradan izvr{en je prvi hirur{ki zahvat na krvnim sudovima lijeve noge.

IZGUBLJENA POSLJEDNJA BITKA Dok se Tito nalazio u Klini~kom centru u Ljubljani, {ef kabineta Berislav Badurina i ja smjenjivali smo se u deùrstvu, borave}i na obli`njem Brdu kod Kranja. Lako je pretpostaviti u kakvom se osje}anju Titu na{ao u trenutku suo~enja sa istinom, sa neizbje`nom amputacijom noge kao jedinim na~inom da mu se spasi ìvot. ]utao je i razmi{ljao… “I {ta sad?” - upitno je pogledao u admirala Kosti}a, nakon {to su se ljekari povukli. “Zar se to isplati zbog godine-dvije…” O ~emu to govorite druè Mar{ale” brzo }e na to Kosti} - “ o kakvoj godinidvije? A treba valjda o tome da zauzme stav i rukovodstvo zemlje, Predsjedni{tvo SFRJ.” “Ne}u s tim nikoga da optere}ujem; sam }u donijeti odluku.” I odluku je donio, te{ku odluku - te{ka srca! Pri jednom ranijem pomenu mogu}nosti i takvog zahvata, odbacio je i pomisao na to: “Sa ovog svijeta mogu oti}i samo na obje noge…” Nakon {to je turobno dvoumljenje ostalo iza njega i kad je ura|eno ono {to se uraditi moralo, brzo se vra}ao u svoju poznatu formu. Po~eo je da pravi {ale na svoj ra~un: “Sada }u kada budem i{ao u Igalo, imati popust kao invalid.” Fizikalne vje`be je radio uz pomo} Slovenke Marije, fizioterapeuta Klini~kog centra, vrlo fine i spretne ène. Jednoga dana, kada je trebalo da vje`baju, zatekla je predsjednika kako leì dosta nisko na uzglavlju, pa je rekla: “Druè predsjedni~e, zagrlite me oko vrata i oslonite se na desnu nogu, a ja }u vas pomeriti nagore.” Na to je on, krajnje ozbiljan, upitao: “A jel’ ne}u imati posle nekih obaveza zbog toga?” Uslijedio je smijeh svih prisutnih. Biljeìm i svoj kratki dijalog s Titom kad sam prije pogor{anja stanja (4. februara) u{ao u bolesni~ku sobu u kojoj je leào. “Nisam znao da ste tu”, rekao je prisnim tonom i pruìo mi ruku. “Sve nas raduje, druè predsjedni~e, {to se brzo oporavljate.” “Sit sam bolnice”, odgovorio je kratko. 44

TITO MERAKLIJA

“Šteta za dan kad bez užitka mine” “U ~emu je Tito najvi{e uìvao? Pa moglo bi se re}i - u muzici. Imao je sluha, a i prili~no obrazovanje za ~ovjeka koji nije profesionalac. Podjednako je volio klasi~nu i zabavnu muziku. S rafiniranim ukusom birao je arije kad bi koji od umjetnika ponudio da mu ispuni neku èlju. Volio je operu i àlio {to ne moè da je izvorno slu{a ~e{}e. Kad bi za stranog

dràvnika u posjeti bio prire|en umjetni~ki program, obi~no poslije ve~ere, Tito bi se vratio i nakon {to isprati gosta. I jo{ dugo bi ostao sa izvo|a~ima. Podsje}anjima supruge Jovanke i li~nih ljekara da je vrijeme za po~inak opirao se, ponekad i blago sva|ala~ki. Na{li bi se, dabome, i oni na ~iju se ’podr{ku’ oslanjao. Za{to, uostalom, i brinuti previ{e o zdravlju ako je to cijena da se ~ovjek li{ava svakodnevnih ìvotnih radosti. Za{to ne poslu{ati i dobronamjernog Persijanca Omara Hajama, pjesnika rubaija u kojima su i oni poznati stihovi: Ko karavan prolazi ìvot i mo}. Sve {to je na svijetu, sve }e bit i pro}. [teta za dan kad bez uìtka pro|e.“

TITO JE PREDOSJE]AO SVOJ KRAJ “Morao bih vi{e da radim, ali vi{e ne mogu.“

“Ako se ve} u bolnici mora biti, onda je bolje da to pada u zimsko doba, kad je napolju snje`no i hladno.” “Jeste! Ali ja ipak jedva ~ekam da odem na Brdo kod Kranja. Tamo }u biti na ~istom vazduhu i mo}i pomalo u kolicima da {etam okolo.”

TITOV CRNI HUMOR: U Kliničkom centru Ljubljana nakon amputacije noge počeo je da pravi šale na svoj račun: “Sada ću kada budem išao u Igalo, imati popust kao invalid”

TITOV VAPAJ “Vodite me odavde, ako ne drugdje, onda – na groblje!”

Zadrào sam se petnaestak minuta. Ukratko sam ga upoznao kako se stanje njegovog zdravlja prati u zemlji i svijetu, kako se nestrpljivo i{~ekuju saop{tenja ljekarskog konzilija i sa kakvom rado{}u propra}uju ohrabruju}i pomaci. Obradovala ga je vijest da se teku}i razgovori sa Evropskom ekonomskom zajednicom uspje{no privode kraju. “E to je veoma dobro; bi}e to za nas korisno”, naglasio je. Koji dan docnije postao je nervozniji. U jednom, o~iglednom depresivnom trenutku, pozvao je admirala Kosti}a. I rekao mu: “Vodite me odavde.” “Kuda druè mar{ale?” “Kud bilo. Ako ne drugdje, onda - na groblje!” Čini se da je do ovakve reakcije do{lo u predosje}anju ozbiljnog pogor{anja, do koga je i do{lo tri sedmice poslije druge operacije. Stanje je, od sredine februara, dosta naglo krenulo nagore. Prvo su nastupile probavne smetnje. Uslijedili su znaci insuficijencije bubre`ne funkcije. Sve su ~e{}i bili poreme}aji sr~anog ritma. A onda je do{lo, uz visoku temperaturu, i do zapaljenja plu}a, koje se samo povremeno smirivalo. Komplikacije su na kraju pove}ane i spontanim krvarenjem u abdomenu… Te{ko da je ikada bolovanje jednog dràvnika tako dugo i u tolikoj mjeri pra}eno na planetarnoj pozornici. Andre Lakaz u Pari Ma~u u tekstu “Posljednja bitka posljednjeg diva” isti~e: “Istorija je jo{ prije vi{e godina u njemu prepoznala jednog od svojih gorostasa.” (Kraj) SLOBODNA BOSNA I 27.12.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

26.12.2012

21:54

Page 12

EUROPA:EUROPA.qxd

26.12.2012

18:34

Page 46

EVROPA, ODMAH BE^ NAJUSPJE[NIJI Italija kao primjer kako ekonoms I NAJPROSPERITETdruštveni i politički život u Evrop NIJI GRAD Analiza studije Ujedinjenih nacija “Glavni gradovi svijeta 2012/2013” pokazuje da je Be~ na prvom mjestu od 70 svjetskih metropola kao najuspje{niji i najprosperitetniji grad, te da je ispred drugih gradova sa tako|er visokim kvalitetom ìvota, kao {to su Cirih, Brisel ili Toronto. Pomenuta studija je, izme|u ostalog, uzela u obzir faktore poput produktivnosti, odrìvosti, ìvotnog kvaliteta, te infrastrukture.

FIZI^KI OBRA^UNI U MAKEDONSKOM PARLAMENTU Nakon burne sjednice na kojoj je do{lo do fizi~kog obra~unavanja izme|u predstavnika vlasti i opozicije, makedonski parlament usvojio je bud`et za 2013. godinu. Konzervativna vladaju}a koalicija premijera Nikole Gruevskog Nikola Gruevski

(VMRO-DMPNE), koja ima ve}inu u parlamentu (80 od 123 zastupnika), pro{log je mjeseca predloìla budèt u iznosu 148 milijardi denara (3,2 milijarde dolara), a socijaldemokratska opozicija pod vodstvom Branka Crvenkovskog budèt smatra nerealnim u doba ekonomske krize i zatraìla je dodatne rezove. Kad vlada nije odgovorila na njihove zahtjeve, opozicija je u parlamentarnu proceduru poslala hiljadu amandmana na budèt. Sukob je uslijedio nakon {to je vlada zatraìla da se glasa o budètu prije nego {to su se nadle`ni odbori o~itovali o predloènim amandmanima.

[TA ^EKA ITALIJU Zbog ekonomske krize koja je pogodila Italiju, krajem pro{le godine pala je vlada premijera Silvija Berlusconija, a kao spasonosno rje{enje je imenovan Mario Monti kako bi proveo reforme i paket {tednje

Nakon ostavke koja je dovela do objave o nacionalnim izborima u februaru u Italiji, Mario Monti je najavio da je spreman za drugi mandat u slučaju da to zatraži jedna ili više političkih grupa koje usvoje njegov “plan“ preporuka

konomski stru~njaci su uglavnom slo`ni u ocjeni da bi ostavka ekonomiste i biv{eg evropskog povjerenika Marija Montija mogla skupo ko{tati Italiju. Za Le Monde diplomatique Montijev potez otkriva svu nestabilnost politi~kih temelja dana{njeg privremenog rje{enja krize eurozone. ”Italija je osigurala privremenu stabilnost ukidanjem strana~ke politike. Sedamdesetih i osamdesetih godina, ekonomska i politi~ka kriza dovele su do vojne diktature u Gr~koj i Turskoj, dok danas umjesto vojnog re{enja ~e{}e dobijamo

tehnokratska”, navodi ovaj list. Dan nakon njegove ostavke italijanski predsjednik Giorgio Napolitano je raspustio parlament, utiru}i tako put nacionalnim izborima u februaru. Monti je podnio ostavku nakon gubitka podr{ke njegovoj vladi od strane stranke desnog centra Narod slobode, biv{eg premijera Silvija Berlusconija, te najavio da se ne}e kandidirati na vanrednim izborima u februaru. Kazao je, me|utim, i da }e razmotriti ponudu da vodi budu}u vladu ako to od njega zatra`i parlament. Novinarima je Monti rekao da je spreman SLOBODNA BOSNA I 27.12.2012.

EUROPA:EUROPA.qxd

26.12.2012

18:34

Page 47

mska kriza transformira opi

za drugi mandat u slu~aju da to zatra`i jedna ili vi{e politi~kih grupa koje usvoje njegov “plan“ preporuka. Predstavio je glavne ta~ke programa koje sljede}a vlada treba da slijedi da “ne bi uni{tila ono {to je uz veliku `rtvu postigla“ njegova 13mjese~na tehnokratska vlada, uklju~uju}i i

27.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

niz mjera {tednje za rje{avanje ogromnog javnog duga. On je, podsjetimo, uìvao veliko povjerenje me|u evropskim liderima i bio je u stanju dobiti ustupke na koje bi neko drugi te{ko mogao ra~unati, tako da bi cijena koju bi s njegovim odlaskom mogla platiti Italija zaista visoka. Le Monde diplomatique navodi da je Italija na neki na~in mikrokosmos {irih tendencija u Evropi, te kako se ~ini da je “suàvanje politi~kog mainstreama i uspon tehnokratskih i populisti~kih alternativa jedan od glavnih pokazatelja kako ekonomska kriza transformi{e dru{tveni i politi~ki ìvot u Evropi”. Montijeva ostavka se tuma~i i kao poku{aj da se zada udarac o~ekivanoj Berlusconijevoj kampanji koja }e uslijediti, a u kojoj bi on mogao jako kritizirati Montija za nametanje nepopularnih mjera Italijanima. Istina je zapravo da bez prethodne katastrofalne Berlusconijeve vladavine Montijeva vlada ne bi ni morala donositi te{ke mjere na koje je jednostavno bila prisiljena. Podsjetimo da je sama najava o povratku Berlusconija unijela pravu pometnju na trì{tima i “skok” osiguranja italijanskoga javnog duga. Njegov povratak, me|utim, govori o tome da unutar stranke za njega nema protukandidata. Le Monde diplomatique podsje}a da je alternativa strankama lijevog i desnog centra koje dominiraju politi~kom scenom u Italiji, Pokret 5 zvijezda poznatog komi~ara Beppea Grilla “popularni politi~ki pokret koji mobili{e {iroko rasprostranjeno razo~aranje u politi~ki establi{ment, te da bi na narednim izborima, italijanska politika mogla biti svedena na izbor izme|u tehnokratskog programa i li~nosti Marija Montija i populisti~ke alternative koju oli~ava Beppe Grillo. (D. Savi})

ZAKON KOJI JE UZNEMIRIO RUSIJU I SAD Donji dom parlamenta Rusije usvojio je nedavno zakon kojim se zabranjuje Amerikancima da usvajaju rusku djecu, u znak odmazde zbog ameri~kog ka`njavanja ruskih zvani~nika povezanih sa smr}u antikorupcijskog aktiviste, advokata Sergeja Magnickog. Zakon o zabrani usvajanja djece iz Rusije za ameri~ke dràvljane izazvao je o{tre reakcije u obje zemlje. Zakon nazvan Dima Jakovljev, prema de~aku koji je umro u kolima od vru}ine jer su ga tamo zaboravili njegovi ameri~ki usvojitelji, podràva ve}ina Rusa, ali protiv zakona izjasnile su se mnoge javne li~nosti, uz ocjenu da }e na{koditi ruskoj djeci bez roditeljskog staranja, posebno invalidima koji u Rusiji nemaju ni pribli`no dobre uslove za ìvot i lije~enje kao u SAD-u. Ministar vanjskih poslova javno se suprotstavio zabrani da Amerikanci usvajaju djecu iz Rusije. U posljednjih dvadeset godina gra|ani SAD-a su usvojili oko 60.000 ruske djece bez roditelja, a {irom Rusije u domovima ìvi oko 127.000 djece bez roditeljske brige. Reuters navodi da se prema zakonu koji je usvojila Dràvna Duma zabranjuju i lobisti~ke i aktivisti~ke grupe koje finansiraju Sjedinjene Dràve, ~ime je pove}an pritisak na udruènja civilnog dru{tva koja kritikuju predsjednika Vladimira Putina.

U 2013. WIKILEAKS ]E PONOVO [OKIRATI SVIJET Ako se obistine obe}anja osniva~a Wikileaksa Juliana Assangea njegov web site }e i tokom 2013. godine objaviti jo{ milion dokumenata koji }e pogoditi “sve zemlje na svijetu”. On je to izjavio u okviru govora pred Boì}, koji je odrào pred oko 80 pristalica sa balkona ambasade Ekvadora, u kojoj se nalazi ve} {est mjeseci u nastojanju da izbjegne izru~enje {vedskim vlastima, koje ga traè zbog optu`bi za seksualni napad. Assange je poru~io da }e ostati u predstavni{tvu Ekvadora sve dok Pentagon postojanje Wikileaksa bude tretirao kao zlo~in, a Vlada Australije ne bude stala u odbranu novinarstva i rada njegovog web sitea, javio je BBC.

BIZNIS:BIZNIS.qxd

26.12.2012

22:37

Page 48

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

U pripremi novi federalni zakon o privatizaciji Hrvatska i Njema~ka najva`niji trgovinski partneri BiH IPSA priprema dokumentaciju za priklju~ak autoceste @ep~e - Tuzla na koridor 5C Cijena struje u BiH na 60 posto EU prosjeka Foto: Mario Ili~i}

PRAVNA LEGALIZACIJA POLITI^KOG DOGOVORA Novi zakon o privatizaciji omogu}it }e dogovorenu privatizaciju Aluminijskog kombinata Mostar

Otkočena privatizacija mostarskog Aluminija? Federalna Agencija za privatizaciju uskoro izlazi s nekoliko zakonskih novina koje bi, prema o~ekivanjima, trebale deblokirati i dinamizirati vlasni~ku pretvorbu dr`avnog kapitala. Zastoj u privatizaciji je evidentan, osobito u 2012. godini tokom koje nije privatizirano niti jedno zna~ajnije preduze}e, pa su u Agenciji za privatizaciju procijenili da bi trebalo pro{iriti postoje}i zakonski okvir i uvesti neke nove privatizacijske metode, kakav je primjerice model zajedni~kog ulaganja joint venture, ili pak model sporazumnog utvr|ivanja vlasni~ke strukture kapitala, {to bi moglo deblokirati privatizaciju nekoliko preduze}a u kojima nije posve jasna vlasni~ka struktura kapitala. To se u prvom redu odnosi na mostarski Aluminij, ~iji je kapital djelimi~no privatiziran, ali po modelu koji nije uskla|en s postoje}im privatizacijskim zakonima. Prije nepunih {est godina Vlada Federacije BiH s Upravom Aluminija sklopila je sporazum o utvr|ivanju vlasni~ke strukture kapitala (44 posto mali dioni~ari, 44 posto Vlada Federacije BiH i 12 posto TLM [ibenik), da bi se ne{to kasnije ispostavilo kako je 48

postignuti sporazum neprovodiv budu}i da je u suprotnosti s postoje}im zakonima iz oblasti privatizacije. Novim zakonom dopustit }e se privatizacija nekog preduze}a na temelju “politi~kog dogovora“ kakav je bio postignut izme|u Vlade FBiH i Aluminijskog kombinata Mostar. Druga novina odnosi se na preciznije definiranje nadle`nosti 11 agencija za privatizaciju - jedne na razini Federacije i 10 na razini kantona. U najkra}em, federalna Agencija za privatizaciju zagovara centralizaciju procesa i postupno ga{enje kantonalnih agencija za privatizaciju, koje ve} neko vrijeme rade na “toplom re`imu“. Taj }e prijedlog, po svemu sude}i, nai}i na otpor hrvatskih stranaka koje se a priori protive centralizaciji federalnih nadle`nosti. Ako hrvatske stranke u tome istraju, od najavljenih promjena ne}e ostati puno sve privatizacijske promjene svest }e se zakonsku legalizaciju “dru{tvenog dogovora“ kao novog modela vlasni~ke pretvorbe dr`avnog kapitala.

Trgovinska razmjena BiH i Hrvatske premašila 3 milijarde KM Ukupni obim vanjskotrgovinske razmjene BiH ostvaren u 11 mjeseci 2012. godine prema{io je iznos od 21,4 milijarde KM, pri ~emu je ostvareni uvoz za blizu 50 posto ve}i od ostvarenog izvoza. Trgovinski deficit BiH za 11 mjeseci teku}e godine iznosi 6,8 milijardi KM i do kraja godine vjerovatno }e dosti}i pro{logodi{nji iznos trgovinskog deficita od 7,3 milijarde KM. Trend u Federaciji BiH manje je nepovoljan nego u Republici Srpskoj: Federacija BiH je pove}ala izvoz za 0,7 posto, dok je Republika Srpska smanjila izvoz za 4,8 posto. Na drugoj strani, Federacija BiH je smanjila uvoz za 0,3 posto, dok je Republika Srpska pove}ala uvoz za 3,5 posto. Zanimljiv je podatak da je Republika Srpska najvi{e izvozila u Italiju i Srbiju, a najvi{e uvozila iz Rusije i Srbije, dok je Federacija BiH najvi{e izvozila u Njema~ku i Hrvatsku, a najvi{e uvozila iz Hrvatske i Njema~ke. I za BiH u cjelini, Njema~ka i Hrvatska su ubjedljivo najzna~ajniji trgovinski partneri: ukupni obim trgovinske razmjene BiH s Hrvatskom prema{io je iznos od 3,1 milijardu KM, dok je ukupni obim trgovinske razmjene BiH s Njema~kom prema{io iznos od 2,7 milijardi KM, pri ~emu BiH s obje dr`ave ima visok trgovinski deficit - s Hrvatskom cijelu milijardu KM a s Njema~kom blizu 500 miliona KM. Ubjedljivo najlo{iji trgovinski bilans BiH ima s Rusijom: ukupni izvoz iz te dr`ave u 11 mjeseci prema{io je 1,46 milijardi KM dok je izvoz BiH u Rusiju prakti~no zanemarljiv. Kao i ranije, i u 2012. godini najva`niji izvozni adut BiH ostao je mataloprera|iva~ki sektor s trgovinskim suficitom od oko 500 miliona KM i drvoprera|iva~ki sektor s trgovinskim suficitom od oko 330 miliona KM. SLOBODNA BOSNA I 27.12.2012.

BIZNIS:BIZNIS.qxd

26.12.2012

22:38

Page 49

Prometna deblokada Tuzle PROMETNI PRIKLJU^AK TUZLE Autocesta @ep~e - Tuzla povezat }e najmnogoljudniji kanton s koridorom 5C

Sarajevskom Institutu IPSA povjerena je izrada investicionotehni~ke dokumentacije za autocestu @ep~e - Tuzla, preko koje bi se cijeli tuzlanski bazen priklju~io na autocestu 5C. Ideja o izgradnji ovog priklju~ka u du`ini od oko 65 kilometara, stara je ve} cijelu deceniju a nastala je kao odgovor prometnih stru~njaka u Federaciji BiH na izostanak interesa svih prehodnih vlada RS-a za izgradnju koridora 5C kroz Republiku Srpsku. Dapa~e, jo{ prije deset godina Vlada RS-a jasno je istaknula prometne prioritete manjeg bh. entitata. Na prvo mjesto postavljena je izgradnja autoceste od Gradi{ke do Banje Luke, koja je ve} izgra|ena, pa dalje od Banje Luke do Doboja, ~ija se izgradnja upravo ugovara. Za dionica autoceste 5C kroz RS, od Doboja do Svilaja, nije bilo interesa, {to dokazuje i ~injenica da za

taj dio koridora jo{ uvijek ne postoji ni elementarna dokumentacija na nivou idejnih rje{enja. U takvim okolnostima, Vlada Federacije BiH okrenula se alternativnom rje{enju - koridor 5C kod @ep~a â&#x20AC;&#x153;preusmjerenâ&#x20AC;&#x153; je na Tuzlu i dalje na Ora{je, tako da bi se cijela trasa koridora 5C od Save na sjeveru do Zvirovi}a na jugu dr`ave nalazila na teritoriji Federacije BiH. S druga strane, na izgradnji ovog priklju~ka insistirale su i sve dosada{nje vlade Tuzlanskog kantona koji se, iako najmnogoljudniji kanton u FBiH, na{ao u svojevrsnoj prometnoj izolaciji. Jo{ prije pet godina u Tuzli je promoviran idejni projekt prometnog priklju~ka ove regije na koridor 5C, pa je sarajevskom Institutu IPSA preostao te`i dio posla - da idejni projekat proto~i u izvedbeni.

Struja u BiH duplo jeftinija nego u Sloveniji Najava Elektroprivrede HZHB o novom poskupljenju elektri~ne energije izazvala je burne reakcije, osobito industrijskih potro{a~a koji se odranije `ale na previsoke cijene elektri~ne energije. Statistika, me|utim, otkriva da je cijena struja u BiH tek 60 posto EU prosjeka: kilovat-sat u BiH ko{ta 7 euro centi, dok kilovat-sat u EU (u prosjeku) ko{ta 12,7 euro centi. Na prostoru ex - Jugoslavije najskuplju struju tro{e gra|ani Slovenije, Hrvatske i Crne Gore, a najjeftiniju gra|ani Srbije, Makedonije i BiH. 27.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

Gnarr:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

22:07

Page 50

NAJZABAVNIJI GRADONA^ELNIK NA PLANETI ZA “SB” Foto: REUTERS

JON GNARR, prvi čovjek Reykjavíka, prijestolnice Islanda , ”punker” u politici, bivši komičar i neumorni borac za ljudska prava, odgovorio je na pitanja naše novinarke o tome kako je postao najintrigantniji gradonačelnik na svijetu od kojeg danas mogu učiti (i uče) sve njegove kolege

JON GNARR

ISLANDSKI GRADONAČELNIK I MIROTVORAC

SLOBODNA BOSNA I 27.12.2012.

Gnarr:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

22:08

Page 51

JON GNARR, GRADONA^ELNIK REYKJAVIKA

“Stranka koju sam osnovao, Best Party, moja je najve}a {ala do sada, ali borba za ljudska prava, mir i humanost je izgradila moj identitet gradona~elnika!“

DAJTE [ANSU MIRU Gradona~elnik Gnarr je zajedno sa Yoko Ono, udovicom Johna Lennona, i Beatlesovcem Ringo Starrom prije dvije godine otpjevao veliki hit ove britanske legendarne grupe Give Peace a Chance

Pi{e: DANKA SAVI]

ada se u drugoj polovini sedamdesetih pojavio punk, jedan od na~ina da se objasni ovaj buntovni pokret mladih bilo je definiranje punka kao rock’n’rolla ljudi koji ne znaju svirati, nego samo imaju potrebu da se izraze muzikom. Pankeri su ru{ili dru{tvene konvencije, obla~ili se “nakaradno”, odudarali od drugih, nose}i simbole koje su zapravo i sami prezirali. Britanska punk grupa Crass u jednoj od svojih pjesama poru~uje: “Pokret je sistem, a sistemi ubijaju.”

recept za uspjeh u politici je jednostavan: “Politika ne smije biti dosadna. Demokracije je komunikacija, a komunikacija treba biti otvorena i ugodna.” Iako su njegova porodica i prijatelji ono {to mu je najbitnije, od stvari koji su imali najve}i uticaj na njega izdvaja bend Crass, koji ga je u osnovi, a da nije ni znao, i odgojio. “Tome u ~ast, nedavno sam tetovirao njihov amblem na svojoj desnoj ruci“, ka`e Gnarr.

Gra|ani Reykjavíka putem Facebooka mogu saznati ~ime se bavi njihov gradona~elnik. Biv{i komi~ar, naime, preko ove dru{tvene mreè vodi online dnevnik svojih aktivnosti. Za sebe kaè da je turist u politici. “Mogu oti}i na nekoliko godina u Indiju, ali to ne zna~i da }u postati Indijac. Isto je tako u politici, ne smatram se politi~arom. Ja sam politi~ki aktivist a poruka koju promoviram je mir, komunikacija i humanost”, kaè Gnarr za na{ list.

TURIST U POLITICI, A SVE U SLU@BI MIRA I HUMANOSTI Band Crass ne spominjemo slu~ajno, jer je upravo pod njegovim uticajem stasao danas najzanimljiviji gradona~elnik na svijetu, Jon Gnarr, gradona~elnik Reykjavíka, glavnog grada Islanda. Predstavljaju}i se za na{ list, on ka`e: “Ja sam vjerovatno najuspje{niji politi~ki aktivist u svijetu.” Njegov 27.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

BEZ PREDRASUDA, UZOR SVIMA Gradona~elnik Jon Gnarr kaè da se smatra uspje{nim u svom poslu, te da moè posluìti kao primjer za ljude koji èle u~estvovati u politici 51

Gnarr:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

22:09

Page 52

NAJZABAVNIJI GRADONAÊLNIK NA PLANETI ZA “SB” DUHOVITO, DUHOVITO, ZABAVNO, ZABAVNO, INTRIGANTNO INTRIGANTNO Gradona~elnik Gradona~elnik Gnarr Gnarr privukao privukao je je ogromnu ogromnu pa`nju pa`nju kada kada je je na na Gay Gay Pride Pride do{ao do{ao odjeven odjeven kao kao transvestit, transvestit, ss ruèm ruèm na na usnama usnama ii plavom plavom perikom perikom na na glavi glavi

LEKCIJA ZA PAMĆENJE: Parola “ako misliš da je politika dosadna, učini je zabavnom”, pokazala se više nego uspješnom u slučaju Jona Gnarra, gradonačelnika Reykjavika, glavnog grada Islanda, zemlje sa izuzetno visokim nivoom zaštite ljudskih prava

Parola “ako misli{ da je politika dosadna, u~ini je zabavnom”, pokazala se vi{e nego uspje{nom u slu~aju Gnarra jer je on, iako neuk u politici, sa svojom Best Party upravo u tome uspio. Ismijavaju}i politiku, u nju je upao - s nekoliko svojih prijatelja iz ~iste {ale je prije tri godine napravio politi~ku stranku. U svoj politi~ki program i osniva~ki akt unijeli su klauzulu da osnivaju politi~ku stranku koja }e raditi kao otvoreno korumpirano dru{tvo, a ne kao ostale koje to rade prikriveno. “Nisam bio pijan, niti bilo {ta drugo”, tim je rije~ima pravdao njeno osnivanje, 2009. godine. Samo ~etiri mjeseca prije izbora (maj, 2010.) niko mu nije mogao predvidjeti uspjeh - tek dva posto glasa~a je podr`avalo njegovu stranku. Odlu~io je postati “ugla|en“, lijepo se obu}i i pona{ati se kao pravi politi~ar. Kada bi jedan od njih javno izrekao neko obe}anje gra|anima, Gnarr bi obe}ao jo{ vi{e od toga. Obe}ao je privu}i turiste podizanjem statue najpoznatije stanovnice Islanda, pop pjeva~ice Bjork. Ali, prije svega obe}ao je da }e biti zabavan. Me52

|utim, svoj je posao shvatio i vrlo ozbiljno. “Mi smo veoma odgovoran narod, kada sam birao ljude za Best Party, nastojao sam uklju~iti one koji su kreativni, dovitljivi, odgovorni i dobri u komunikaciji sa drugima.” Popularnost mu je uo~i pobjede maja 2010. godine po~ela vrtoglavo rasti. Nakon imenovanja, uradio je va`ne stvari. “Često sam vrlo zabavan i kao gradona~elnik, ali nemam vremena za glumu i stand-up komedije. Best Party je vjerovatno moja najve}a {ala do sada”, govori on.

ISLAND, PRAVI RAJ NA ZEMLJI “Stavio sam naglasak na ljudska prava, mir i humanitarna pitanja u cjelini. To je moj identitet kao gradona~elnika. Postavio sam Reykjavik ~vrsto na karti svijeta kada su ove stvari u pitanju i ja sam na to ponosan.“ Zbog svega {to radi, kaè u razgovoru za SB, “sjajno se osje}a.“ “Ovo je jedinstveno iskustvo koje mnogi nisu imali priliku pro}i. Mislim da sam dobar u svom poslu i da mogu posluìti kao model za ljude koji èle u~estvovati u politici…”

Ogromnu pa`nju medija privukao je kada je do{ao je na tamo{nji Gay Pride odjeven kao transvestit, s ruèm na usnama, plavom perikom na glavi i torbicom fluorescentno ùte boje. Nakon {to je voditelj na otvaranju ove trodnevne sve~anosti pozvao Gnarra na pozornicu, on se pojavio u haljini sa cvjetnim uzorkom i izjavio da gradona~elnik nije mogao do}i. Sa nivoom spolne ravnopravnosti najvi{im u Evropi, Island je poznat kao mjesto koje veoma {titi ljudska prava, posebno LGTB populacije, koja je i u zemljama koja joj garantiraju sva prava ~esto ugroèna. Jo{ 2009. godine ovdje su legalizirani istopolni brakovi, te izabrana prva premijerka u svijetu Johane Sigurdardotir, koja je i deklarirana lezbijka. “Moja je poruka da svako moè i treba biti uklju~en u politiku i doprinjeti demokratiji. Na neki na~in, ja mijenjam ulogu gradona~elnika i politi~ke figure od lidera do onog ko joj sluì — to je neka vrsta izbacivanja iz politike onog {to je skriveno. Mislim da bi politi~ka aktivnost trebala biti prirodni dio na{eg svakodnevnog ìvota i SLOBODNA BOSNA I 27.12.2012.

Gnarr:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

22:09

Page 53

JON GNARR, GRADONA^ELNIK REYKJAVIKA ISLAND I ^LANSTVO U EU

Podržavam ulazak Islanda u EU ukoliko nam sa članstvom ovdje neće stići evropski vojni brodovi i avijacija! Island, koji ima svega 300.000 stanovnika, bi nakon Hrvatske trebao postati naredna ~lanica Evropske unije. Ova ostrvska dr`ava u sjevernom Atlantiku, koja je tokom krize bankrotirala, vodi pregovore o ~lanstvu sa EU-om od 2010. godine. Kao ~lanica Evropskog udru`enja slobodne trgovine (EFTA), Island je ve} i preuzeo mnoge evropske zakone. Pregovori koji bi relativno brzo mogli biti okon~ani, zapinju oko zabrane kitolovstva u EU i otplate kredita Velikoj Britaniji. No, ostaje otvoreno pitanje da li bi na kraju tri stotine hiljada Islan|ana na referendumu glasalo za ulazak u EU.

ZA ZA II PROTIV PROTIV EU-a EU-a Iako Iako Uniju Uniju smatra smatra va`nom va`nom za za mir mir uu Evropi, Evropi, gradona~elnik gradona~elnik Gnarr Gnarr vjeruje vjeruje da da treba treba dobro dobro razmisliti razmisliti oo budu}em budu}em ~lanstvu ~lanstvu Islanda Islanda uu EU EU

Islandski gra|ani su dosta podijeljeni oko pitanja ~lanstva u EU jer se boje da bi zbog preno{enja suvereniteta na

mislim da je to klju~ zdrave demokracije“, ka`e Gnarr.

PISMO MOSKOVSKOM GRADONA^ELNIKU Jon Gnarr je sa sugra|anima protestovao i protiv zatvorske kazne za ~lanice ruske grupe Pussy Riot, koje su ka`njene zbog izvo|enja antiputinovske pjesme u crkvi. Krajem ljeta, nakon {to je u Moskvi

MOJ DOPRINOS POLITICI: “Mi smo veoma odgovoran narod, kada sam birao ljude za Best Party, nastojao sam uključiti one koji su kreativni, dovitljivi, odgovorni i dobri u komunikaciji sa drugima”

27.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

Brisel sa ulaskom u EU ostali bez za{tite ribarske industrije. Ribarstvo je, ina~e, osnova islandske ekonomije.

za stotinu sljede}ih godina zabranjena gay parada, pisao je i gradona~elniku ruske prijestolnice. “Kao gradona~elnik grada koji sara|uje sa Moskvom, `elio bih sa Vama podijeliti svoje pozitivno iskustvo Reykjavik Gay Pridea i da Vas podstaknem u tome da ponovo razmislite o svom odnosu prema gay paradama i LGBT populaciji”, pisao je u pismu moskovskom gradona~elniku Gnarr.

Odgovaraju}i na na{e pitanje podràva li ulazak Islanda u EU, gradona~elnik Gnarr kaè: “Evropska unija je veoma ambiciozna kada je u pitanju za{tita mira u Evropi. Ja to zaista jako po{tujem. Ali, kada govorimo o Islandu u Uniji, zaista ne znam {ta bi sada mogao re}i. @elio bih da Island iza|e iz NATO-a i postane totalno neutralna zemlja i slobodna vojna zona. Ne znam kakvo je stajali{te EU-a o tom pitanju. Moète mo`da njih to da pitate. Ako priklju~ivanje Uniji podrazumijeva da EU vojni brodovi i avijacija do|u kod nas, ja sam onda protiv EU-a!”.

Prva takva parada u Reyjkviku je odràna 1999. godine i tada je na njoj u~estvovalo oko hiljadu i po ljudi. Danas je ova parada jedna od festivala po kojim je grad poznat u svijetu. “Reykjavik Gay Pride je simboli~an doga|aj za sve Islan|ane. Gra|ani svih generacija dolaze ovdje kako bi proslavljali u ime raznolikosti ljudskog roda. Festival odlikuje pozitivan pristup i veselje, ali njegov je cilj ozbiljan — osigurati da svi gra|ani uìvaju ljudska prava bez obzira na njihovu seksualnu orijentaciju”, pisao je tada Gnarr u pismu svom moskovskom kolegi. Iako nema stalne, ili neke posebne kontakte sa drugim liderima, s njima se susre}e na konferencijama. Kaè da su na po~etku bili prili~no obazrivi prema njemu jer nisu znali njegova stajali{ta. “Ali, sada kada sam po~eo da im se svi|am i sada kada uvi|aju da nisam terorista i ja sam mogao odahnuti. U svoj svojoj ‘otka~enosti’ ja zaista èlim pomo}i. Po{tujem ljude i o~ekujem da i oni mene po{tuju.” Gradona~elnik Jon Gnarr nije nikada bio u Bosni i Hercegovini i Sarajevu, ali je dobio dosta reakcija i podr{ke iz balkanskih zemalja na Facebooku. Gnarr kaè da su ga ljudi sa ovih prostora i zvali, izraàvaju}i mu tako podr{ku za ono {to radi. 53

Fikreta:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

22:00

Page 54

NOVOGODI[NJI FOTO SESSION “SB” Frizura i {minka: AIDA ZEN\ILOVI], Frizersko-kozmeti~ki salon AMOR u Sarajevu Model nosi “Rublje i spava}i program”: ALMA RAS d.o.o. Snimljeno 23. decembra u salonu namje{taja ALFEMO, u krugu “Intershopa”, Kolodvorska 12, Sarajevo

SLOBODNA BOSNA I 27.12.2012.

Fikreta:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

22:01

Page 55

U DOBROJ FORMI SMO Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MARIO ILI^I] Art Director: EDIN SPAHI]

Zvijezda novogodi{njeg dvobroja SLOBODNE BOSNE je FIKRETA HUSI] iz Br~kog, aktuelna MISS BiH; pogledajte {ta smo zabilje`li tokom “pin-up” foto sessiona u Sarajevu posljednjeg dana pro{le sedmice

27.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

Fikreta:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

22:02

Page 56

NOVOGODI[NJI FOTO SESSION “SB”

Kada kona~no odlu~i{ da se prijavi{ na izbor za miss, onda ima{ i ambicije da pobijedi{

isicama i manekenkama obi~no neko predloì da se prijave na audiciju, ili kako to kaè pametan svijet, na casting, kako bi mo`da dobile priliku krenuti na duga~ak put prema zvijezdama. Obi~no neko blizak. “ Sestra mi je predloìla da se prijavim na Izbor za miss Br~ko Distrikta. Bila je stvarno smije{na situacija, zato {to je jedna od nagrada bila nekakvo putovanje. Kaè mi sestra: Hajde, probaj, pa da putujemo. Tako sam i u~estvovala na tom izboru, u aprilu ove godine. Pobijedila sam i stekla pravo sudjelovanja na Izboru Miss BiH za Miss svijeta. A Izbor Miss BiH odràn je u junu, u Centru za mlade Novo Sarajevo. [to se ti~e priprema za dràvni izbor, prvo smo deset dana boravile u Opatiji, a onda smo se vratile i u Sarajevu obavile zavr{ne pripreme”, govori nam Fikreta Husi}, aktuelna Miss Bosne i Hercegovine, dva sata prije foto sesiona koji smo u nedjelju, 23. decembra, s njom dogovorili u salonu namje{taja Alfemo u Sarajevu.

MALO TREME, MALO STIDA Kolekciju koju je nosila na snimanju Fikreta je odabrala u prodavnici brenda Alma Ras u BBI centru, gdje kasnije sjedimo i razgovaramo o Izboru Miss BiH: “Kada kona~no odlu~i{ da se prijavi{ na izbor za miss, onda ima{ i ambicije da pobijedi{. Mada, nisam o~ekivala da }u pobijediti na Izboru Miss BiH . Jer, vremenom sam upoznavala djevojke, svaka 56

SLOBODNA BOSNA I 27.12.2012.

Fikreta:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

22:02

Page 57

U DOBROJ FORMI SMO

Kada su me proglasili za Miss BiH sigurno dvije minute nisam bila svjesna {ta mi se de{ava je bila posebna na svoj na~in, pa sam razmi{ljala da se ~ak ne}u plasirati ni me|u dvanaest najljep{ih. A upoznavale smo se na sarajevskom Fashion Weeku i izborima za miss Federacije BiH i Republike Srpske, tako da me|u nama nije bilo ljubomore, {tavi{e super smo se dru`ile. Kada su me proglasili za Miss BiH sigurno dvije minute nisam bila svjesna {ta mi se de{ava. Tek kasnije, kad sad sam vidjela sestru koja je do{la sa drugaricom da mi ~estita, bilo mi je jasno da sam Miss BiH.” A, da li se mnogo toga, ne{to sigurno jeste, promijenilo u njenom `ivotu od kada je prije {est mjeseci progla{ena najljep{om 27.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

djevojkom u Bosni i Hercegovini: “[to se ti~e mog privatnog `ivota nije se ba{ ne{to previ{e promijenilo nakon Izbora Miss BiH za Miss svijeta. Osoba sam koja je na zemlji. Ali se promijenilo ako razgovaramo o svijetu mode. Fashion Weekovi , fotografisanje, intervjui, pa`nja medija, do Izbora za Miss Br~ko Distrikta nisam bila ~lanica nijedne agencije, dok sam danas ~lanica agencije ABC Models iz Tuzle. A mediji su i dalje zainteresovani za moj rad, ba{ kao {to su zainteresovani i za anga`mane pro{logodi{nje Miss BiH Sne`ane Kuzmanovi} iz Lakta{a.” No, bez obzira na iskustvo u radu sa medijima i na

modnim pistama posljednjih mjeseci, a i u samom petosedmi~nom procesu Izbora za Miss svijeta, Fikreta Husi} je na{eg fotoreportera Marija Ili~i}a zamolila za smjernice i savjete tokom foto sessiona u salonu namje{taja Alfemo. “Pa, ipak, nisam ba{ tako dugo u ovom poslu. Uvijek mi treba neko vrijeme da me pro|u trema i stid”. Krajem jula i ~itav mjesec august Fikreta Husi} je boravila u Kini, u Ordosu, gdje je i odr`an ovogodi{nji Izbor za Miss svijeta. “Na pripremama Izbora za Miss svijeta organizatori su bili jako strogi. Samo }u navesti jedan primjer: nisu nam 57

Fikreta:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

22:03

Page 58

NOVOGODI[NJI FOTO SESSION “SB”

Blic pitanja

Voljeno i omiljeno

GRAD: Br~ko DR@AVA: BiH, veliki sam domoljub FILM: “The Notebook” TV SERIJA: “Malcolm u sredini” GRUPA: “Zabranjeno pu{enje” PJESMA: Trenutno “Slu~ajno”, Kikija Lesendri}a SPORT: Odbojka HOBI: Teretana JELO: Pohovani sir KOLA^: Saher torta

dali, nijednoj od ukupno stotinu i dvadeset djevojaka koje su sudjelovale na svjetskom izboru, da odemo do prodavnice, koja je od hotela bila udaljena mo`da minutu hoda! Nismo imale pravo ni iza}i ispred hotela. Od

trideset i pet dana koje smo proveli u Kini samo smo dva puta bile u prilici da organiziramo kupovinu. Ba{ su bili strogi. Čak imaju pravo i da te diskvalificiraju ako se ne pridr`ava{ njihovih pravila. Mada smo obilazile

SLOBODNA BOSNA I 27.12.2012.

Fikreta:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

22:03

Page 59

U DOBROJ FORMI SMO

Tri godine smo bili smje{teni u velikom izbjegli~kom centru u pulskom naselju Veruda. Izme|u ostalih, tu je bilo i sedam, osam stotina djece. Ni brige ni pameti, stalno smo se igrali

Kinu uzdu` i poprijeko. Upoznavale se sa njihovim obi~ajima i tradicijom, ru~ale njihova tradicionalna jela, gledale predstave... I to iz dana u dan. Vi{e smo obilazile Kinu nego {to smo se pripremale za Izbor za Miss svijeta”, veli na{a sagovornica. Izbor za Miss svijeta je, dakle, odràn u Ordosu. “Mislim da je potpisan ugovor da se Izbor za Miss svijeta svake druge, u sljede}ih deset godina, odràva u Ordosu. [to se ti~e samog takmi~enja, moram priznati da sam puno ve}u tremu imala na Izboru Miss BiH nego na Izboru za Miss svijeta. Najvi{e sam se druìla sa Miss Srbije, koja je prije neki dan do{la u Br~ko da me vidi, a planiramo da uskoro odemo u Crnu Goru, kod tamo{nje misice. Nas tri smo ostale ba{ u dobrim odnosima, svaki dan se ~ujemo.”

ONA JE - ONA Po~etkom rata sa roditeljima i sestrom odlazi u Pulu. Tada je Fikreta imala nepune tri godine; ro|ena je 6. jula 1989. godine. U najve}em istarskom gradu zavr{ila je osnovnu {kolu. Sa obaveznim predmetima: engleski i italijanski jezik. “Tri godine smo bili smje{teni u velikom izbjegli~kom centru u pulskom naselju Veruda. Izme|u 27.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

ostalih, tu je bilo i sedam, osam stotina djece. Ni brige ni pameti, stalno smo se igrali. Čak su dolazili volonteri iz Italije koji su s nama ljeti provodili dva do tri mjeseca i organizirali razne radionice. Kada sam bila ~etvrti osnove napisala sam sastav na italijanskom jeziku i pobijedila na takmi~enju, a kao nagradu sam dobila tri mjeseca boravka u Monzi. Mogu re}i da sam stvarno imala prekrasno djetinjstvo. Po zavr{etku rata, mnoge familije su se vratile u Bosnu i Hercegovinu, a mi smo ostali do 2004. godine.” Potom, iz Pule u kontra smjeru u rodno Br~ko, gdje zavr{ava srednju {kolu. “I danas ~esto odemo u Pulu. Ali, kad do|em tamo to mi je kao da sam kod ku}e, a ne na ljetovanju. Dok sam ìvjela u Hrvatskoj tu mi je bio dom, ali sada gdje god da odem jedva ~ekam trenutak kada }u se vratiti u Bosnu. I mogu re}i da su Bosanci dosta konzervativniji nego Istrijani. To je jedino po ~emu se razlikuju”, kaè Miss BiH za 2012. godinu. U Br~kom Fikreta studira ekonomiju, trenutno je tre}a godina. Za sada joj je manekenstvo hobi, mada bi najbolje bilo spojiti modu i ekonomiju. Profesionalno. Gledaj od ~ega ìvi{, naravno, takva su vremena. “Stvarno je lijepo u Br~kom! Svi

èle negdje oti}i, a dok sam bila u Kini, koja je predivna zemlja, jedva sam ~ekala da se vratim ku}i.” Kao u~enica osnovne {kole trenirala je odbojku u Istarskoj banci u Puli. Kada se vratila u svoje Br~ko, grad odbojke jo{ odvajkada, nastavila je trenirati u tamo{njem Jedinstvu. No, kratko, jo{ godinu. A u petak i u subotu u Tuzli je odràn Fashion Week, na kojem je sudjelovala i Fikreta Husi}: “Ba{ je bilo dobro organizovano, sa puno djevojaka koje su sudjelovale na modnim revijama, i odli~no posje}eno. Nisam sudjelovala na modnim revijama vani, tako da ne mogu porediti, ali meni je na na{im modnim doga|ajima super. I ima ih puno, mada ljudi kod nas nisu ba{ previ{e osvije{teni u tom smislu.” Nema uzora nigdje, kaè, pa ni u modnom svijetu. Ona je - ona, odnosno: “Ja sam - ja”, a u ABC Modelsu joj ni{ta ne fali. Sa Direkcijom Izbora Miss BiH za Miss svijeta ugovor ima do juna naredne godine. Do tada, izme|u ostalog, ne smije biti prisutna u medijima bez njihovog odobrenja. Pa, uz njihovo odobrenje, kod nas je Fikreta Husi} prisutna u novogodi{njem dvobroju. Hvala im i hvala joj! 59

Panjeta:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

22:14

Page 60

2012.

U zemlji koju naseljavaju ljudi sa nepogrešivim osjećajem za pogrešno, nije nedostajalo trash događaja tokom 2012. godine, tako da izbor koji slijedi nije bio nimalo lagan. Ali, kad je izbor napokon pao na 10 događaja, nije bilo lako izabrati riječi koje ih najbolje opisuju, a da to stane na nekoliko strana novina. Moglo se tu još dosta toga dodati, skoro ništa oduzeti, ali sigurno je da vjerujemo da ćete uživati čitajući

Top 10 trash doga|aja u BiH 2012.

Pi{e: ALMIR PANJETA

10. Zbrka s Masterchefom: MMF, ti sve znaš, ti si Masterchef Napa}ene narode i narodnosti BiH pred kraj 2012. godine i ulazak u jednu od najneizvjesnijih godina u posljednjih dvadesetak godina zabrinulo je, zgranulo, u neizvjesnosti ostavilo pitanje da li je pobjednik jo{ jednog u nizu besmislenih reality serijala Masterchef izvjesni Nikola Lesar ili jo{ izvjesniji M arko Palfi. Mnogima koji ne prate spomenuti serijal ta dva imena su postala poznata nakon zbrke u kojoj je Federalna televizija, koja serijal otkupljuje od Nove, emitovala pogre{nu, unaprijed snimljenu verziju finalne emisije u kojoj se pobjednik razlikuje od onoga na mati~noj Novoj TV. Odli~na prilika da javnost u BiH jo{ jednom poka`e osjetljivost za tako bitna pitanja i zanemari isti dan odaslano upozorenje da gra|ani Sarajeva zbog enormne zaga|enosti ne izlaze bez prijeke potrebe iz ku}e, sli~no upozorenje u Zenici je na snazi ve} godinama, a nezaposlenost se sprema da u|e u Guinessovu knjigu rekorda. Prajsles!

9. Smak svijeta: Odgođen zbog nevremena Kako u BiH ni{ta ne uspijeva, tako se uspjehu nije mogao nadati ni godinama najavljivani smak svijeta koji se, prema zapadnom tuma~enju kalendara drevnih Maja, trebao dogoditi 21. decembra 2012. godine. Potomci Maja su u vi{e navrata poku{ali urazumiti svijet govore}i kako se radi tek o pukom kraju jednog ciklusa kalendara i po~etku drugog, ali {to je najgore niko im ne vjeruje! Iako u BiH nije zavladala euforija sli~na onoj u svijetu, ipak su mnogi s neizvjesno{}u do~ekali no} 20. na 21. decembar, organizirani su do~eci smaka svijeta po ugostiteljskim objektima, ispred BBI centra je odr`an i protest protiv smaka svijeta pod motom “Ne}emo smak 60

SLOBODNA BOSNA I 27.12.2012.

Panjeta:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

22:15

Page 61

KAKO SMO PRE@IVJELI SMAK SVIJETA

OVO JE PRIČA I ZA SUZE I ZA SMIJEH Foto: Mario Ili~i}

svijeta, dosta nam je na{ih problema“, a Bosanci i Hercegovci su pokazali da su tradicionalno spremni biti dijelom svijeta kad god je neka glupost u pitanju. Pre{z!

REIS NA KRAJU TUNELA Na Allahovom auto-putu

8. Orkestri za tunele, nadvožnjake i druge objekte: Auto-put pod noge Da se federalni premijer pojavi na otvaranju posljednjih 10 kilometara koridora 5C kroz BiH, to bi bio podvig i simboli~an ~in. Ali kada se premijer pojavi na sve~anom otvaranju deset kilometara puta ukupne du`ine 40 kilometara, ili kad se ministar pojavi na otvaranju nadvo`njaka u Reljevu na nedovr{enoj obilaznici, onda je to ni{ta drugo nego ~ista zajebancija. Jo{ kada se tome pridoda biv{i reis a budu}i vladar Bo{njaka Mustafa ef. Ceri} u obilasku tunela Vijenac, onda je smijurija kompletna. Hilerijs!

prije koncerta {to je pukom sre}om pro{lo bez ve}ih posljedica. “To je prejadno! Neko je poku{ao da sprije~i ljude da u|u na koncert, nekih desetak bijednika koji su bacali suzavac. Umjesto {to su ga bacali — bolje da su ga gurali sebi u bulju!“, odgovorio je Lukas u svom stilu i bacanjem suzavca dati mu legitimitet. Nekako u vrijeme najve}e hajke na Lukasa, kada se ~inilo da je BiH puna urbane publike, propao je baletni spektakl u Narodnom pozori{tu na kojem je nedostajalo - publike! Diskasting!

7. Aca Lukas: Suzavac u bulju, znači, suzavac u bulju Ne zna se da li je ve}i trash bio sam koncert Ace Lukasa pred 15.000 posjetilaca u Zetri, ili reakcije fine gradske raje u vidu zgra`avanja, poziva na lin~ publike i raznih uvreda koje su na kraju rezultirale bacanjem suzavca u publiku ACA U ZETRI Zna~i, Aca u Zetri!

6. Stranačka prepucavanja Povratak nesvrstanih Nakon dvogodi{njeg ljubovanja sa SDA i ubje|ivanja stada kako je to dobra taktika i kako je SDA stranka koja se bori za interes svih gra|ana BiH, dovo|enje u opasnost fotelje ministra vanjskih poslova vanjskih poslova dovelo je do potpunog preokreta. Na po~etku je godine SBB pljuvao po {estorki, pa smo imali sedmorku, pa je SDA istisnuta i imali smo opet {estorku, a od svega toga gra|ani su mogli samo dobiti oboljenje dvan a estopala~nog crijeva, a sve je rezultiralo imenovanjem F ahrudina Radon~i}a za dr`avnog ministra sigurnosti. Ne znamo treba li i{ta dalje dodavati i obrazlagati za{to su strana~ke prepucavanja visoko na

27.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

Panjeta:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

22:15

Page 62

2012. listi trash doga|aja u BiH 2012. godine. Patetik.

5. Okretanje janjeta na mostu: Kad jaganjci u Hitnu

OSTAVKOM PROTIV OTKAZA Odlazim, a volim te...

Sli~no kao i sa Acom Lukasom, ne zna se da li je ve}i trash bio poetsko-scenski performans okretanja janjeta na novoizgra|enom skupocjenom i dugo o~ekivanom mostu Festina lente ispred Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, ili opet reakcije “fine gradske raje“ koja se snebivala nad pe~enim janjetom kao da je, neuzubilahned’odragiAllahpomaknisesmjesta, okrenuta, mrska svinja! Sensls!

4. Komšićeva ostavka Idi mi, dođi mi Da je prvi put kad je dao ostavku @eljko Kom{i} ostao dosljedan, to se sigurno ne bi na{lo na ovoj uglednoj, nezaobilaznoj listi. Ali nakon {to je uplakan povukao ostavku, pa je poslije ponovo dao, onda je sav taj cirkus koji se de{avao zaslu`io da visoko kotira na na{oj listi najve}ih trash doga|aja u godini. Potom su uslijedile najave osnivanja nove stranke, pa demantij osnivanja nove stranke, pa najava osnivanja nove stranke... Olsou patetik.

Bo{njaka uo~i predstoje}eg popisa na kojem postoji ogromna opasnost da bi se neki stanovnici Bosne i Hercegovine mogli izjasniti kao Bosanci ili Hercegovci, stao je niko drugi do Sejfudin Toki}, Bo{njak s dna kace, svojevremeno poznat po kravatama s likom Mickey Mousea. Kao kruna svega pojavio se promotivni spot “Ja sam Bo{njak, vjera mi je Islam, jezik mi je Bosanski!“ u kojem ponosni Bo{njaci skidaju samoljepljivu traku s usta i ponosno izgovaraju parolu. O~ekujemo kontru: “Ja sam Bosanac, vjera mi je nevjera, jezik mi je bo{nja~ki!“. Ridikilis!

3. Kampanja ‘Bitno je biti Bošnjak’- Tokmaci i 2. Izbori: I tebe sam drugi Tokići sit, kampanjo Uh! [ta ovdje re}i? Koju posluku porati? U za{titu ugro`enih i majoriziranih

DOK STOJIM SA ŠANKOM Nalazi su pokazali da je CT uredan...

Samo je jedan doga|aj po koli~ini trasha, o ~emu }ete ~itati u nastavku,

koji je mogao nadma{iti kampanju i izbore koji su uslijedili nakon `estoke artiljerijske pripreme iz poznatih i nepoznatih upori{ta. Jedna od najpodlijih, najprljavijih i najjadnijih kamp anja od prvih izbora, nije mogla rezu ltirati ni~im do istim takvim izborima te komentarima na izbore koji su izgledali poput komentara sportskih novinara poslije jo{ jednog izgubljenog bara`a nogometne reprezentacije. Ugla v n om, poslije izbora su svi proglasili pobjedu zanemaruju}i gluposti kakve su: brojevi osvojenih glasova i izgubljenih op{tina. D horor...

1. Novi CT Gorana Bregovića: Svi marš na pregled Eh, ve}i trash od kampanje i izbora je, poga|ate, prvi televizijskom kamerom zabilje`en i emitovan slu~aj korupcije u BiH: Odlazak svjetski poznatog muzi~ara Gorana Bregovi}a na ~aj kod federalnog ministra zdravstva Rusmira Mesihovi}a [anke poslije ~ega je uslijedio odlazak na snimanje CT-a, naravno preko reda. Nalazi su pokazali da je CT uredan, a dodatnim rentgentskim snimcima u Bregovi}evom rektumu prona|ene su odre|ene ~ovjekolike kreature koje su se tu uvukle tokom njegovog boravka u Sarajevu a i{~ezle su ~im je oti{ao iz grada. Bregovi}u se mo`e i oprostiti, ~ovjek je nakon dugo vremena do{ao u svoj grad, preuzeo li~nu kartu, otvorio karton i mo`da mislio da i obi~ni gra|ani imaju sli~ne privilegije, ali za ostale ne}emo komentarisati. SLOBODNA BOSNA I 27.12.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

26.12.2012

21:54

Page 13

Da li je bilo bolje:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

23:37

Page 64

NEKAD I SAD

SLOBODNA BOSNA je pretražila Historijski arhiv BiH i arhiv sarajevskog “Oslobođenja“ kako bi uporedila pisanje ondašnjih i današnjih novina i saznala da li se, zaista, živjelo bolje u Titovoj Jugoslaviji

DAL’ JE BILO BOLJE ZA VRIJEME DRUGA TITA Pi{e: NEDIM HASI]

a{i stari ka`u, otprilike, ovako: lijepi Tito, nekad se `ivjelo bolje. Kad upitate za{to, sje}aju}i se kako niste mogli nigdje kupiti Coca-Colu u konzervi pa ste je, kad bi vam je donio s puta, {to je bio izgovor za kom{iluk kada bi se tajno i{lo u Trst, pili iz dva-tri navrata pa onda pa`ljivo rezali da u nju ostavljate olovke, ljutito bi uzvra}ali. Standard je bio bolji. Od pla}e se i{lo na more. Imali smo bolovanja. Pla}ene {kole i zdravstveno. Svaki petak u kafanu nave~e. Sva su djeca i{la u vrti}e. Nije bilo privatnih {kola. Svako je dobio stan od firme. Ili makar kredit za ku}u. Bogati su nas po{tovali, a neprijatelji respektirali.

SLU[AJ ME DOBRO JOSIPE Drugovi D`emal Bijedi} i Josip Broz Tito

SRCE, RUKE, USTA[A: Dobro. A onda pitate oca {to je u pola no}i, po ki{i i{ao istovarati cement sa voza jer se na njega ~ekalo mjesecima kako bi sagradio ku}u za koju je dobio kredit od firme. [to su ljudi, ako je bilo posla za sve, bjeàli mahom na “privremeni rad u inostranstvu“. Sa kojeg se danas vra}aju samo njihova djeca i to na sedam dana odmora godi{nje, u audijima iz kojih svira Halidov CD i iska~u djeca koja govore samo njema~ki. Vi~u jedni drugima shatzi, shatzi ali nose dresove na kojima pi{e Dèko. I jedva ~ekaju kupanje u Antaliji. Da, imali su posao, kaète ocu, ali si morao s majkom nakon sedmica i sedmica moljakanja i plakanja oti}i u Planiku da ona ispuni hrpu ~ekova i kupi Draènove toptenke. Otac, ve} pomalo ljutit, jer mu se Sarajevo pati sa nekakvim Radnikom iz Bijeljine (fudbal je, zaboga, bio samo kad je on gledao Papeta ili Spensera Musemi}a) kaè da su on i mati od svojih pla}a od{kolovali dvoje djece, kupili polovnog golfa dizela{a i nezahvalna deri{ta vodili na more, da ne bi postali astmati~ari iz sarajevskog smoga. Onda ga priupitate {to su mu direktora zatvorili na 15 godina zbog “privrednog kriminala“, {to poljoprivrednici nisu imali penziju do pred sami rat, {to je partija bila jedini autoritet i 64

SLOBODNA BOSNA I 27.12.2012.

Da li je bilo bolje:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

23:39

Page 65

BiH, ÊTIRI DECENIJE RANIJE bile top teme portala. Manje je bilo saobra}ajnih nesre}a. Ali bilo je manje i automobila. Ta~no, blesavi je Mevlid Ja{arevi} pucao na ameri~ku Ambasadu u Sarajevu usred bijela dana. Ali su te 1972. godine, u junu, po srednjoj Bosni pucali kasnije pobijeni pripadnici usta{ke organizacije Hrvatsko revolucionarno bratstvo, poznatije kao Bugojanska grupa. I to tek nakon {to je, nakon okr{aja sa njima, poginulo 15 jugoslavenskih vojnika, teritorijalaca i milicionera. Samo je jedan od njih, Bugojanaca, Ludvig Pavlovi}, osu|en na 20 godina zatvora. Na smrt je osu|en i Miljenko Hrka~, zbog postavljanja bombe u beogradskom kinu pa mu je te 1972. godine obnovljeno su|enje. Pohap{eni su gvardijan samostana u Tuzli Rafael Bor{i} te Zvonko Bo{njakovi} i Vladimir Divkovi} jer su u zemlju unijeli usta{ki materijal. Op}inska je organizacija na partijskom sastanku u Srebrenici osudila poja~ano djelovanje klera, ocijeniv{i opasnom ~injenicu da su u tom gradu, u posljednje tri godine, izgra|ene tri crkve i ~etiri dàmije. Danas se, kazat }e stariji, kradu milioni, politi~ari su korumpirani i dobijaju stanove i auta za glas u Parlamentu. Ta~no. Ali su u to vrijeme stranice novina bile prepune detalja sa su|enja direktorima dru{tvenih preduze}a za milionske pronevjere novaca kojima su gradili vile i pla}ali {valerke. Su|eno je ~ak i direktorima kina, kao Tuzlaku Hamdi Hadìefendi}u, koji je nekakvom privatniku prodao stolice iz dvorane. Danas se gine na putevima, pje{aci stradaju u

STARTAN I KOMFORAN Reklama za kragujeva~kog Stojadina

“Tokom 1972. Energoinvest je sklapao milionske poslove, @eljo je bio prvak Jugoslavije a pjesma za Eurosong birana je u Skenderiji; u isto vrijeme harala je Bugojanska grupa, honkon{ka gripa, nije bilo mesa i lijekova i uzimani su milionski krediti me|unarodnih banaka“ {to se u zatvor i{lo zbog delikta mi{ljenja. I {to se, kad je bila tako dobra, zaboga, ta zemlja krvavo raspala. [to su se klali ljudi koji su se `enili jedni drugima, bili kumovi svojoj djeci. I kakav bi tek rat bio danas kada njihova djeca koja se i ne sje}aju rata `ive u podijeljenoj zemlji i znaju samo za svoje. Tada je ve} bijesan, jer Sarajevo gubi na nekakvoj livadi a idili~na slika njegove mladosti nestaje pod navalom pitanja. “Eto, nek vi znate jel’ bilo bolje.“ Ne znamo, ne~ega se tek sje}amo, ali znamo ko zna. Historijski arhiv BiH i primjerci Oslo27.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

bo|enja iz 1972. godine. Godine blagostanja, kako ka`u svi, koja je po~ela Titovim slikama na naslovnici sa novogodi{njeg derneka u Ljubljani. Jednostavna usporedba tada{njih de{avanja i onoga o ~emu nas novine (televizija, portali, facebook) bombardiraju danas. Ni{ta ne sugeriramo, tek uspore|ujemo. Da li je, stvarno, bilo bolje za vrijeme druga Tita. Iako se tako ne ~ini, statistika je neumoljiva pa ka`e da je bilo vi{e ubistava i samoubistava tada nego danas. No, o tome se nije pisalo na prvim stranama, to nisu

gradovima pod to~kovima bijesnih automobila jo{ bjesnijih voza~a. No, tada se ginulo u zraku. Avion JAT-a, DC9 sru{io se iznad Če{ke. Poginulo je svih 22 ~lana posade i putnika. Pre`ivjela je samo stjuardesa Vesna Vulovi}. Danas svaka budala, kazat }e na{i roditelji, mo`e do}i na televiziju i lupetati {ta joj god padne na pamet. Jeste. Ali je u vrijeme dok se slavio naslov prvaka Jugoslavije nogometa{a sarajevskog @eljezni~ara ili dok se u Banjoj Luci ili Zenici skupljao novac za anga`man centarfora Zorana Smileskog i Alojza 65

Da li je bilo bolje:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

23:40

Page 66

NEKAD I SAD

Ê[KA SERBSKA KAMENICA Pad JAT-ovog aviona koji je letio iz Beograda za Kopenhagen iznad ê{ke preìvjela je jedino stjuardesa Vesna Vulovi}

Reni}a uhi}eno i osu|eno vi{e od dvije tisu}e Hrvata zbog sudjelovanja u Hrvatskom prolje}u a u toj republici zavedeno skoro pa opsadno stanje.

EKONOMIJA, PROSPERITET: Otvaranje novih pogona, uspjesi kompanija u inozemstvu nisu posebno nagla{avani u bh. medijima. Tekstovi o novim radnim mjestima opremani su i plasirani kao da je to sasvim normalan dio svakodnevnice, pa nije ni ~udo {to je na isti takav na~in plasirana i vijest o dolasku Rinoja Kana, direktora Me|unarodne banke za obnovu i razvoj u Jugoslaviju i njegovim pregovorima sa o uslovima novog kredita iz Washingtona. Rudari srednjobosanskih rudnika prema{ili su plan, u Kaknju su zapo~eti radovi na gradnji cementare, otvoren je “auto-put“ iz Tuzle ka Bijeljini a iz banjolu~kog Jel{ingrada su ponosno objavili kako su polovinu svojih proizvoda plasirali za devize. U aprilu je, zbog Svjetskog prvenstva u stolnom tenisu, po~ela obnova sarajevskog hotela Bristol koji }e tako dobiti 360 stalnih i 144 pomo}na le`aja. Konjuh iz @ivinica isporu~io je milion stolova i predstavio planove za gradnju nove tvornice. Energoinvest je u Zambiji sklopio dva i pol miliona dolara vrijedan posao gradnje dalekovoda. Iz Izraela je do{la ponuda za kupovinu 100 hiljada litara ~uvene kladanjske Mu{ke vode. U Čelincu su banjalu~ki Rudi Čajavec i ameri~ka korporacija Iton otvorili 105 miliona dolara vrijednu fabriku. Jablani~ki Granit je u Ma|arsku izvezao kamen vrijedan 200 hiljada dolara a radnici su odlu~ili samodoprinosom graditi novu halu. U Doboju je dogovorena gradnja nove tvornice dalekovoda, viso~ki Viteks u Prozoru je otvorio pogon sa 200 radnih mjesta. Jedna od najzna~ajnijih vijesti stigla je iz Moskve. Energoinvest je kupio 66

130 miliona dolara vrijedne ma{ine koje }e instalirati u novoj tvornici glinice u Zvorniku. Ukupan posao bio je vrijedan 200 miliona dolara a Energoinvest nije pla}ao gotovinom za ma{ine koje su donijele posao za 10 hiljada radnika. Rusima su ispla}ivane narednih deset godina u naturi, boksitom i glinicom za njihove pogone. Zenica se pohvalila kako je zaposlila 800 pripravnika, Feroelektro je izvezao ma{ine u Ju`nu Koreju, a u Lukavcu su najavili proizvodnju milion tona cementa za tu 1972. godinu. Prema podacima Saveznog izvr{nog vije}a, priliv deviza u Jugoslaviju iznosio je milijardu i 178 miliona dolara. U isto vrijeme, Gorenje je izvezlo robu vrijednu 27 miliona dolara, a po~ela je i gradnja biha}ke Mljekare vrijedne osam miliona dolara. Sarajevska

Fabrika duhana trì{tu je ponudila Drinu sa filterom, ~ija je kutija ko{tala 3,8 dinara, dakle, manje od dana{nje jedne KM. Krajem februara Hazim Hasi}, generalni direktor tuzlanskog kombinata Sodaso, iznio je plan za gradnju tvornice deterdènata koja }e poslovati u sklopu kombinata i godi{nje proizvoditi 50 hiljada kilograma sredstava za higijenu. ([ta bi Hazim danas rekao da vidi radnike Dite koji mjesecima na kapiji firme ~ekaju svoje pla}e, lako je zamisliti.) Po~etkom marta republi~ka vlada utvrdila je budèt BiH za tu godinu. Iznosio je milijardu i 500 miliona dinara a kako je predloèno, vi{e novaca trebalo je biti izdvojeno za kulturu te bora~ku i invalidsku za{titu. Dok je vlada raspravljala o budètu, Privredna banka Sarajevo s ponosom je predstavila svoje

PJESMA JUGOSLAVIJE ZA PJESMU EVROPE Tereza Kesovija pobijedila je na izboru odr`anom u sarajevskoj Skenderiji SLOBODNA BOSNA I 27.12.2012.

Da li je bilo bolje:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

23:44

Page 67

BiH, ^ETIRI DECENIJE RANIJE

BUGOJANSKA GRUPA Jedna od dvije postoje}e fotografije emigrantske teroristi~ke skupine

prve ra~unare. Naru~eni su iz kompanije Anker iz njema~kog Bielefelda i trebali su pospje{iti nivo usluge uposlenika. Jugoslavija je, kako je saop}eno iz SIV-a a prenio Tanjug, te godine zabilje`ila najve}i rast izvoza do tada. Izvezeno je robe i usluga u vrijednosti od {est milijardi i 148 miliona dinara a najve}i rast izvoza zabilje`ila je Bosna i Hercegovina, s 37 procenata u odnosu na period ranije.

CRNA HRONIKA: Listanje sarajevskog Oslobo|enja iz 1972. godine pokazalo je kako su sudari, saobra}ajne

nesre}e, dèparenje i provale u stanove i kioske bili naj~e{}im uzrokom akcija pripadnika tada{njeg SUP-a. U to vrijeme, bez internetskih portala, blogova, Facebooka i ostalih “novih medija” bilo je lako ste}i osje}aj relativne sigurnosti ìvota u Sarajevu, jer su vijesti o ubistvima i presudama za takve zlo~ine bile plasirane na nekoliko redova, u donjem dijelu sarajevske hronike. Dodu{e, valja priznati kako su organi gonjenja u to doba bili iznimno angaìrani a kazne sudova poprili~no visoke. Tako je izvjesni Sead Hajdarevi} osu|en na pet i pol godina PRVACI JUGOSLAVIJE Nakon Sarajeva i @eljo je osvojio Prvu saveznu ligu

27.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

zatvora zbog nekoliko provala u stanove i plja~ku blagajne benzinske pumpe. Ubistva su se tada, barem sude}i prema pisanju novinara Oslobo|enja, de{avala samo zbog me|e, konobarica ili nesretnih ljubavi. Tako su zaratile dvije ~obanice iz Bosanske Krajine, 17-godi{nja Danica Berak i godinu mla|a Bosiljka Kuzmi}, obje zaljubljene u istog momka, Danica je Bosiljku nanamila u {umu, tvrde}i da su u njoj duhovi. “Hajde sa mnom, ne{to mi se privi|a“, kazala joj je. Bosiljka ba{ i nije vjerovala, ali je krenula a u {umarku ju je Danica zatukla dr{kom od sjekire. Tuzlaci su se i{~u|avali izvjesnom Milenku Gli{i}u, “nepopravljivom povratniku u djelu“ koji je zbog razli~itih razbojni{tava, uglavnom provala u stanove, osu|ivan trinaest puta na ukupno 23 godine zatvora. U isto vrijeme sarajevski je sud okon~ao hajdu~iju Ismeta Hasanovi}a, koji je plja~kao trafike i napao dvije ène u parku. Osu|en je na osam godina zatvora. Zbog konobarice iz sela u blizini Ora{ja na 14 godina osu|en je Ivo Mari} koji je nakon dobacivanja u kafani zbo noèm suparnika iz istog sela. Čini se, barem po ~lancima iz hronike, kako su otimanje ènskih torbi, provale u ku}e i plja~kanje benzinskih pumpi bile najopasnije aktivnosti “nesolidnih“, kako ih se tada nazivalo u medijima. Sa zabrinuto{}u se, uz osvrt beogradskih psihologa, pi{e i o porastu maloljetni~kog kriminala i prvim saznanjima od uìvatelja narkotika. Zbog izgreda i tu~a novinari su se zainteresirali i za popularna okupljali{ta mladeì u to doba, pa su posjetili disko klub Bakus u vlasniku [abana Toski}a i porazgovarali sa redarima. Redari su bili [u}ro Pa{i}, “strah i trepet za nesolidne“, i karatista i student stomatologije Ibro Begeta. Četiri decenije kasnije, Begeta je jedan od najpoznatijih sarajevskih stomatologa. Psi luitalice su i tada izazivali zgraànje gra|ana koji su apelirali na njihovo uklanjanje sa ulica a pravi skandal izazvala su trojica mladi}a koji su napravili ne{to do tada nezamislivo. Bacili su petardu u punom tramvaju sarajevskog GSP-a, ~emu je Oslobo|enje posvetilo skoro frtalj svoje hronike. Ne{to kasnije, raspisali su se i o nesvakida{njem pona{anju klinaca novouseljenih solitera na Čengi} Vili. Naime, nakon u~estalih pritu`bi gra|ana da se liftovi ~esto kvare, otkriven je i uzrok. Snala`ljiva omladina isklju~ivala je liftove a onda, “za tri stoje“ gospo|ama u godinama iznosila cekere i kese na vi{e spratove. Nakon {to je ovakvo pona{anje osu|eno a vinovnici pozvani na samokritiku, nadle`ni organi obrazovanja donij eli su odluku o besplatnim sendvi~ima u {kolama. Deset hiljada sendvi~a za {kolarce pripremali su radnici UPI-ja. 67

Da li je bilo bolje:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

23:44

Page 68

NEKAD I SAD

TOP GEAR: Republi~ko izvr{no vije}e donijelo je te godine odluku o najnièm i najvi{em iznosu pla}a u Bosni i Hercegovini. Tako je odre|eno da najmanja pla}a iznosi 750 a najvi{a 6.500 dinara. Po tada{njem kursu, jedan dolar vrijedio je sedamnaest dinara, a stotinu njema~kih maraka vrijedilo je 552 dinara. Dakle, pla}e su bile u rasponu od 140 do 1.200 maraka. Automobili su se kupovali nakon petomjese~nog ~ekanja iz kragujeva~ke Crvene zastave a bilo je to vrijeme kada se pojavio na trì{tu jedan od ponosa jugoslovenske automobilske industrije, Zastava 101, u narodu poznatiji kao kec ili stojadin. Prvi 101 u Sarajevu isporu~en je auto-elektri~aru sarajevskog Feroelektra, Dervi{u [utrovi}u. “[tedio sam dvije godine i sretan sam {to su kolege odlu~ile da meni bude isporu~en prvi“, kazao je sretni [utrovi}. Na auto-pijaci polovnjaka najvi{e je bilo zastava 750, odnosno, fi}a koji su se prodavali po cijeni od pet do 22 hiljade dinara. Dakle, od 900 do 4.000 tada{njih njema~kih maraka. Fiat 1300 star deset godina vrijedio je 10 hiljada dinara (1.820 maraka). Čuveni NSU Princ, star pet godina, vrijedio je 21.000 hiljadu dinara a zabiljeèno je da je jedan od najskupljih polovnjaka na auto-pijaci jednom bila Mazda 1500 De Luxe, za koju je vlasnik traìo tada velikih 50 hiljada dinara, dakle, skoro deset hiljada maraka. @IVOT I RAZONODA: Iako je biljeèn rast proizvodnje a kriminal, barem u novinskim okvirima, sveden na dèparenje i provalne kra|e, nije se ba{ ìvjelo u izobilju. Barem ne sude}i po ~lancima iz novina. Vladala je nesta{ica mesa i lijekova. U vrti}ima nije bilo dovoljno mjesta a djeca su na svijet dolazila u neuslovnoj bolnici Ko{evo pa se glasno traìla podr{ka za gradnju novog porodili{ta. Bh. glavni grad gu{ila je divlja gradnja, privatni poduzetnici nisu pla}ali poreze, taksisti su odbijali vo`nje koje im nisu odgovarale a uveliko su zapo{ljavani radnici “na crno“. Samo u Starom Gradu je prona|eno njih 300. Nakon nekoliko mjeseci zamrzavanja cijena, savezna je Vlada donijela odluku o enormnim poskupljenjima hrane. Tako su, primjerice, ulje, margarin i biljna mast preko no}i poskupjeli za 52 procenta a mlijeko za 14. Uvezeno je vo}a i povr}a u vrijednosti od 500 miliona dolara a novinari su se i{~u|avali ogromnim koli~inama uvezenog bijelog luka. Gubici u privredi iznosili su 800 miliona dolara, uglavnom je rije~ bila o unutarnjem dugu. Poznato, zar ne? Dalje, donesena je i odluka o dje~ijem dodatku koji je iznosio mizernih 95 dinara. Propadala je tekija na Buni, pa je objavljena pri~a o Mustafi i Feridi A{kraba koji su te 68

DRINA DRINA JEDINA JEDINA

Reklama Reklama za za novi novi proizvod proizvod sarajevske sarajevske Fabrike Fabrike duhana duhana

200 hiljada dinara da “lav ne bude neènja“. Ko{arka{ice sarajevskog @eljezni~ara, Olga \okovi}, Esma Smaji{, Vera Blaèvi}..., uìvale su u slavi koju im je donio naslov prvakinja Jugoslavije, njihove kolege iz kluba diza~a tegova Bosna u osvojenom Kupu a Zdravko Milutinovi} u lenti najboljeg sporta{a BiH. Igra~i sarajevskog @eljezni~ara su se za kasnije osvajanje svog prvog naslova prvaka Jugoslavije pripremali na zimskoj turneji po Francuskoj, Kongu, Brazilu i Peruu, a njihovi rivali iz Sarajeva u isto vrijeme harali su na turneji Kolumbijom, gdje su pobje|ivali u prijateljskim utakmicama, zahvaljuju}i golovima raspo loènih Murata [arana ili Dèmaludina Mu{ovi}a. Rafovi granapa bili su uglavnom prazni ili popunjeni robom koja nije zadovoljavala potrebe gra|ana koji su se ~esto zbog toga àlili novinskim redakcijama. Kako bi pobolj{ali ponudu, iz UPI -ja su se odlu~ivali na otvaranje novih prodavnica pa je u po~etkom te 1972. godine, nakon ulaganja od 780 hiljada dinara, otvoren granap u sarajevskom naselju Sedrenik. Isti onaj gdje }e se, koju godinu kasnije, zaposliti Lutka sa naslovne strane iz stihova Zabranjenog pu{enja.

1972. godine iz nje iselili jer je postala neuslovna za stanovanje. U rubrici iz svijeta objavljen je ~lanak o istra`ivanju stru~njaka NASA-e koji su ustvrdili kako }e ljudi 1990. godine sletjeti na Mars. U zimi bez snijega i sa neuobi~ajeno visokim temperaturama, harala je honkon{ka gripa za koju nije bilo cjepiva. No, kao i danas, narod je udario brigu na veselje pa je pohrlio u Skenderiju u kojoj se odr`avao izbor za jugoslovenskog predstavnika na pjesmi Eurovizije. Pobijedila je Tereza Kesovija koja }e na Euroviziji osvojiti solidno deveto mjesto. Poznati sporta{i u novinama su predlagali novele za ~itanje. U Pionirsku je dolinu donesena prva lavica, kupljena iz Subotice za SLOBODNA BOSNA I 27.12.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

26.12.2012

21:55

Page 14

Ploce:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

22:19

Page 70

LP POZDRAV

U glavnom gradu Bosne i Hercegovine 20. decembra otvorena je prva radnja s gramofonskim pločama “Kibela Vinyl Music Shop”; INES ERCEG i JASMIN KADRIĆ, par i privatno i poslovno, vlasnici su prodavnice koja je smještena u samom srcu Baščaršije PLO^E @IVOT ZNA^E Ines Erceg i Jasmin Kadri}

ZLATNE PLOČE NA BAŠČARŠIJI

Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

nes i Jasmin plo~ama zamandali{e portal i vrata u prohladno bo`i}no jutro u Kazazima. Pa, “staklenom stazom”, krenusmo u obli`nju Barhanu na ~a{icu razgovora... Odnosno, kriglicu. Pri~amo o zanimljivom, fri{ko pokrenutom biznisu ovog para. Ne, nema biznis u njihovom slu~aju industrijsku te`inu. Ve} onako, malo, skromno, u pet kvadrata. Ines je iz Zagreba, a preziva se Erceg. Jasmin je iz Kaknja, prezime mu je Kadri}, a zovu ga Jasma. Pro{log ~etvrtka su u srcu Ba{~ar{ije otvorili prvu radnju s gramofonskim plo~ama u Sarajevu. Dodu{e, bio je jedan neuspjeli poku{aj s istom namjerom i gotovo na istom mjestu prije nekoliko godina, ali ne trebamo na to gubiti vrijeme. Jer, nije uspjelo. @elja i ambicija Ines i 70

Ines Erceg i Jasmin Kadri}: “Dru`imo se i promoviramo muziku“ Jasmina, kad su ve} bili hrabri da otvore Kibela Vinyl Music Shop, jeste da opstanu u ova grozna vremena prodaju}i plo~e. Dakle, artikle koje ve`emo za neka, valjda, bolja i sretnija vremena.

RAZLIKA U ZVUKU Ne ba{ tako davno Sejo Sexon je ispri~ao da ga je onomad, nekad osamdesetih godina, familija upitala ~ime se bavi u `ivotu. Kad im je on odgovorio: Pa, eto, sviram, uslijedilo je novo pitanje roda mu bliskog: Dobro to, ali ~ime se bavi{? Ines i Jasminu, pak, ka`emo da je jako lijepo i jako pozitivno to {to prodaju plo~e,

me|utim nas interesuje ~ime se bave: “Dru`imo se i promoviramo muziku”, kratko }e Jasmin. Ne{to je autor ovih redova plo~a i uspio sa~uvati u ratu i tokom nekoliko selidbi. Me|utim, uop{te nema namjeru da kupi gramofon. Mo`da nekad, zbog nostalgije. Ali, kako mla|im generacijama objasniti da je zvuk sa plo~e, jednostavno, najbolji zvuk? “E, to je ve} malo te`e. Najjednostavniji put do toga je upravo zvukom. Da klinci, koji slu{aju i skidaju muziku sa interneta i You Tubea, prije svega imaju priliku da nau~e {ta zna~i original CD, a {ta zna~i originalno i prvo izdanje neke plo~e. SLOBODNA BOSNA I 27.12.2012.

Ploce:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

22:19

Page 71

VINIL JE OPET NA CIJENI Ogromna je razlika u zvuku. Mi smo ba{ nedavno u Zagrebu, na istom ure|aju, poredili zvuk sa plo~e koja je objavljena 1967. i njeno reizdanje. Zvuk sa starije plo~e je kvalitetniji”, veli Ines, a Jasmin ubacuje jo{ jednu re~enicu: “Ali, mla|e generacije prvo trebaju dobiti priliku da to ~uju.” Ako pratite svjetske diskografske novosti, nekada moète i pro~itati da izvo|a~ uz ono regularno izdanje, {to zna~i CD, namjerava objaviti i plo~u. “U Engleskoj se gotovo istovremeno objavljuju CD i vinil izdanja, a i Nizozemci su u tome dosta jaki. Kada govorimo o Evropi. U Nizozemskoj se, u Utrechtu, svake godine odràva Sajam plo~a, koji je najve}i na svijetu. Ogroman je, dolaze dileri plo~a ~ak i iz SAD-a i Japana. Bude ludo, nema {ta ne moè{ kupiti. Odli~ni su i sajmovi plo~a u Münchenu i u Milanu. A prodavnice plo~a postoje svugdje u Evropi, u Nizozemskoj posebno. A u na{oj regiji ima ne{to u Hrvatskoj, Srbiji i u Makedoniji. Zagreb i Beograd su najja~i. Vjerujem da je na{ shop prvi takav u Bosni i Hercegovini. Nedavno je zagreba~ka Croatia Records po~ela raditi reizdanja plo~a”, govori Ines Erceg, ~iji je otac Archie vlasnik najve}e prodavnice plo~a u Hrvatskoj, Karma Music Shopa na Tre{njevci, sa osam hiljada plo~a plus ko zna koliko singlova.

[IROM PLANETE

Kolekcionari ploča ujedinite se! Ko god je kolekcionar plo~a vrlo lako mo`e ste}i brojna poznanstva. Prijateljstva. Djevojku. De~ka. Bra~ne drugove. Mogao je i dok nismo znali {ta je internet, a sada pogotovo. ^uli smo za ovu priliku i jednu anegdotu. “Upoznali smo preko neta kolekcionara plo~a iz Italije koji posjeduje vi{e od 400 razli~itih izdanja plo~e The Dark Side of the Moon grupe Pink Floyd iz cijelog svijeta. Imali smo

“@eljeli smo spojiti ugodno s korisnim. Na{a prva ideja je bila da prodavnicu plo~a otvorimo u Puli. Zapravo, na{a prva ideja je bila da }emo sigurno otvoriti prodavnicu plo~a, pa gdje god. Me|utim, u Puli je kirija za iznajmljivanje poslovnog prostora u blizini Arene bila ogromna. A Zagreb je ve} pun. Tako smo se, uz Mufidovu pomo} i savjete, odlu~ili za Sarajevo. Trenutno Ines i ja `ivimo u Kaknju. Vozarimo skoro svaki dan, ali nadamo se da }emo uskoro iznajmiti i stan negdje u blizini Čar{ije”, ka`e Jasmin Kadri}.

PLOÊ KOJE SPAJAJU Pazite, ona je iz Zagreba, a on iz Kaknja. Nikada ranije nisu ìvjeli u Sarajevu, Jasmin dvanaest godina i u SAD-u. I otvaraju prodavnicu plo~a na Ba{~ar{iji. Oboje su kolekcionari, plo~e su ih spojile. Eh, te plo~e, uz knjige i pse najbolji ~ovjekovi prijtelji. A “zahvaljuju}i” plo~ama, malo i internetu, upoznali su Sarajliju Mufida Hadìsmajlovi}a, tako|e kolekcionara plo~a ali i starih Hi-Fi ure|aja, koji im je pomogao da prona|u poslovni prostor.

PET PET KVADRATA KVADRATA ISTORIJE ISTORIJE

Unutra{njost Unutra{njost Kibela Kibela Vinyl Vinyl Music Music Shopa Shopa

27.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

izdanje zagreba~kog Jugotona, kvadrofonija je u pitanju, ali plo~a nije bila u dobrom stanju. No, imala je naljepnicu, onaj sticker, na pole|ini omota, a ne naprijed, u gornjem desnom ili u donjem lijevom }o{ku, kao {to je uobi~ajeno. Mi smo to stavili na eBay i prodali plo~u za 35 dolara. Kupac iz Italije nam se i specijalno zahvalio”, pri~aju nam Ines i Jasmin.

U Kibela Vinyl Music Shopu moète, za po~etak, vidjeti i preslu{ati tri hiljade plo~a. Na{i sagovornici vele da lagano promovi{u svoju prodavnicu, malo preko nas, malo preko flyjera, ima tu i usmene predaje, iako su na trì{tu tek sedam dana, moète ih prona}i i na: www.kibelavinylmusicshop.webs.com, na Pik.ba, na Facebooku, naravno, pod Kibela su, ali i direktno, u Kazazima na broju 4. Kad god ko poèli. Dobro, ne ba{ kad god, od 10 do 17 sati, svakim danom. A plo~e, uglavnom iz njihove kolekcije, podijeljene su po “kategorijama”... “Imamo rock antologiju, kompletnu Yugo scenu, onda progresivu, krautrock, psihodeliju, blues, jazz, soul, punk, ne{to klasike, manje-vi{e sve glazbene ànrove. Najvi{e je plo~a vezano za progresivu i krautrock, te rock antologiju i hard/heavy, normalno”, isti~e Ines. “Sigurno uskoro planirate ubaciti turbofolk”, dobacuje maloprije spomenuti Mufid. Ve} su Kibela Vinyl Music Shop posjetili gosti Sarajeva iz Hrvatske i iz Slovenije. Nisu ba{ plo~e, ili vinili, kako god ho}ete, potro{ni materijal. Kada plo~e voli{ i kada nisi smotan, one mogu biti “slu{ljive” vijekovima. “Imam originalno izdanje plo~e njema~ke grupe, jazz quinteta Alcatraz iz 1971. godine. Ta plo~a vrijedi 400 eura, vrlo je rijetka. Ko èli moè je po toj cijeni kupiti u Kibela Vinyl Music Shopu. A, generalno, kod nas su cijene plo~a od jednu marku pa do tih 400 eura. Moète, primjerice, kupiti Rolling Stonese ili Doorse vrlo jeftino, ali u lo{em stanju. Recimo da je prosjek na{ih cijena od deset do pedeset maraka. Yugo scena je danas dosta na cijeni. Ne govorim o zabavnoj muzici, ve} o punku, novom valu, progresivi. Naprimjer, plo~a Bra}o i sestre grupe Elektri~ni orgazam ko{ta 25 KM”, obja{njava Jasmin. Doma slu{aju progresivu, krautrock, ali i britanski folk. Imaju posebnu kolekciju za tu varijantu. A za javnost, eno ih u Kazazima. 71

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

26.12.2012

21:52

Page 8

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

26.12.2012

21:52

Page 9

Adisa knjige:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

22:10

Page 74

PO IZBORU NA[E KNJI@EVNE KRITI^ARKE

Koje ste mo`da propustili a niste trebali...

10 KNJIGA

SLOBODNA BOSNA I 27.12.2012.

Adisa knjige:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

22:11

Page 75

KNJI@EVNI REZIME 2012. GODINE

U posljednjim danima godine na izmaku podsjetimo se knjiga koje su je obilje`ile; {ta je to bilo najbolje od doma}e beletristike i publicistike, a {ta od prevedene literature; SB nudi pregled knjiga po kojima }e 2012., uprkos izdava~koj pusto{i, biti vrijedna pam}enja Pi{e: ADISA BA[I]

imski salon knjige kojim se u Sarajevu kalendarska godina tradicionalno privede kraju, otu`na je pijaca bajatih i stupidnih izdanja. Na svoje do|u svi oni koji su propustili mno{tvo ranijih prilika da kupe jeftine misli {tampane na jeftinom papiru. Po ko zna koji put se za sitne pare otkrivaju velike tajne: kako biti omiljen i sretan, kako ustati na rani sabah, zavesti mu{karca, izbje}i rak, nacrtati portret, odgojiti malog genijalca, prodati ferarija ili se posvetiti spiritualnosti. Ako i ne uspije, niko se ne}e zamajavati time da svojih uloènih pet maraka zatraì nazad. Imate li sufaru kao bojanku, da se mogu obojiti harfovi ? pita mu{terija knjiàra. Ne, kao bojanku imamo samo imanske {arte... Na jednom {tandu, rame uz rame, dva nova ekskluzivna izdanja: drug Tito i Marija Antoaneta. Ironijom sudbine i izdava~ko-trì{nom logikom obijesna francuska kraljica na{la se tik do velikog vo|e. Tu su i hiljade ljubavnih knjiga ~ije ruì~aste naslovnice li~e kao jaje jajetu. Vampiri kao da su u ovoj sezoni blago posustali i ustupili mjesto sado-mazo igricama za doma}ice i intrigama plemstva sa otomanskog dvora. Vjerska literatura prodaje se uz izblijedjele klasike sa kioska, biografije sporta{a i pjeva~a su izloène uz edukati vne priru~nike za cementiranje stereotipa u dje~ijim glavama: knjige za prave djevoj~ice, knjige za prave dje~ake... Zimska knjièvna pijaca bofl robe je metafora ne samo trenutne izdava~ke ponude nego i na{ih potreba za knjigom, na{ih interesa i mogu}nosti. Izdava~i koje zanima knjièvnost }e i na idu}em zimskom salonu biti skrajnuti ~udaci, kao ba{~ar{ijski sedlar ili uàr kojih se tv ekipe sjete kad im zatreba prigodan prilog o starim zanatima i bizarnom ljudskom entuzijazmu. Ali ovaj ~angrizavi gorki ton nije prikladan za prazni~ne dane. Prihvatimo li da je ~a{a napola puna, radova}e nas 27.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

planine {arenih knjiga i ne}emo zavirivati {ta je iza njihovih korica. Činilo se da u 2012. nije objavljeno ni{ta, da su odustali i pisci i ~itaoci i izdava~i. A ipak, u rijetkim i nepredvidivim trenucima bi se desio poneki ispad: u moru beznade`nosti i mediokritetstva kao ostrvo bi provirila knjiga, dobro napisana, va`na, dostojanstvena, pametna, neodoljiva. Knjiga koja govori o nama, ali kao da je objavljena u nekoj zemlji sa knji`evnom scenom, produkcijom, piscima, ~itaocima, kritikom, honorarima, stipendijama. Za godinu dana se nakupilo desetak takvih knjiga. Zapravo, i malo vi{e. Neke nisu u{le u ovaj izbor jer su objavljene 2011. godine, ili je o njima ve} dosta pisano. Ovo je kratak pregled onih knjiga na koje vrijedi podsjetiti, pro~itati ih, te zbog njih ipak, svemu uprkos, po dobru zapamtiti godinu koja je za nama.

Dževad Karahasan “Sjeme smrti“ (Connectum) Omar Hajjam, pe r zijski astronom, matemati~ar, filozof i pjesnik, kojeg danas uglavnom spominjemo po njegovim rubaijama, glavni je lik romana D`evada Karahasana Sjeme smrti . Kara hasanova knji`evna imaginacija vodi nas u Per ziju 469. godine hid`retskog kalendara. Iako nije ljekar (ali je poznavalac me dicinske literature), Hajjam pristaje da pregleda M irhonda, naglo onemo}alog oca svoga prijatelja Feriduna. Omar shvata da je ovaj uglednik otrovan i daje se u potragu za po~initeljem zlo~ina. Policija je najprije jako zainteresovana za njegovo u~e{}e u istrazi, ali Hajjam vremenom uvi|a da su njihovi

motivi bitno druga~iji od njeg ovih. Potragu za istinom dodatno oteàva suo~avanje sa ~injenicom da su najbliì i najdraì ljudi vjerovatno ubice. Uz to {to je napeti krimi}, Sjeme smrti je i uzbudljivi historijski roman o islamskoj kulturi od prije hiljadu godina, biografija jednog pjesnika i nau~nika, pa ~ak i ljubavno {tivo. Ovaj roman je i psiholo{ka studija o ~ovjeku koji u dogmati~nom dru{tvu traga za odgovorima i kad ga dru{tvo u tome potpuno obeshrabruje. A obeshrabruje ga uvijek.

Faruk Šehić “Knjiga o Uni“ (Buybook) Razgovori o ovom romanu su, naàlost, ostali u sjeni skandala koji je Abdulah Sidran izazvao uvrije|en time {to njegova knjiga Otkup sirove koè nije u{la u najuì izbor za tuzlansku nagradu Me{a Selimovi} (dodijeljenu Faruku [ehi}u). Mustafa Husar, glavni lik Knjige o Uni, nekad je bio dje~ak zadubljen u oblake, biljke, bube i rije~ne virove. Onda je odrastao, oti{ao u vojsku, izgubio mo} da komunicira sa fantasti~nim bi}ima poput Čudovi{ta iz Sokione. Nakon toga je banuo rat (bez kraja i bez razumnog po~etka), pa je i svijet izgubio ve}inu svojih ~arobnih svojstava. Mnogo godina kasnije kad 1992., nulta godina postane pro{lost, umorni i izranjavani Mustafa, pjesnik u poku{aju i veteran na{eg milog rata, nabasa}e na generalnu probu cirkuske predstave i posluìti kao pokusni kuni} hipnotizeru: hipnoza ga vra}a u davne dane djetinjstva, ali i u godine za vrijeme i nakon rata. Sje}anja se redaju nekom zaumnom logikom, Mustafin ìvot se pred ~itaocem odmotava u nekoj sasvim ~udnoj vrsti 75

Adisa knjige:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

22:11

Page 76

PO IZBORU NA[E KNJI@EVNE KRITI^ARKE monta`e. Mustafina snovi|enja, uspomene i pjesni~ki poku{aji smjenjuju se sa ko{marima njegove ratne stvarnosti.

Ferida Duraković “Pokret otpora“ (Dobra knjiga) Kolumne Feride Durakovi} sabrane u knjizi Pokret otpora prava su rijetkost za dana{nju BiH jer su napisane iz istinske ljubavi prema svijetu koji autoricu okruùje. Na~in na koji Ferida Durakovi} voli skoro da ne pripada ni ovom cini~nom vremenu ni ovom podneblju ogrubjelih ljudi. Posebno mjesto u knjizi zauzima maestralno napisani tekst Dijaspora no}na mora ili Nema ljep{eg kraja od ru`nog zavi~aja. I tuàn i smije{an, i pun ljubavi i blago podrugljiv, ovaj tekst ocrtava bh. svakodnevicu kroz uobi~ajeni godi{nji (obi~no ljetni) susret uro|enika i dijaspore, ljudi toliko bliskih a opet razdvojenih dubokim jazovima. Sa razumijevanjem za obje strane autorica kroz svakodnevne situacije poput poro di~nog ru~ka iskazuje te razlike izme|u jednih koji su se pogospodili pa im se sve ku}no ~ini ~a|avim i nedovoljno ugla|enim, i onih drugih koji ne odustaju od navike da ih neko drugi hrani i pomaè.

Fadila Nura Haver “Kijamet via Vranduk“ (Dobra knjiga) Nihada Ramljak je djevoj~ica kroz ~ije o~i sagledavamo odrastanje u bosanskoj mu slimanskoproleterskoj porodici {ezdesetih i sedamdesetih godina, junakinja uz koju prolazimo put prilago|avanja dru{tvenim konvencijama i sitnim porodi~nim licemjerjima. Uz Nihadu u~imo komplikovanu vje{tinu razlikovanja dobra i zla, vje{tinu koja u praksi podraz u 76

mijeva mno{tvo proturje~ja. Djevoj~ica sa majkom odlazi na sedmu po redu svadbu svoje tetke B ehije, a kroz Behijinu tragikomi~nu bra~nu sudbinu prikazan je pre{u}ivani ìvot stvarne, nestereotipne bosanske ène: ta èna je i `rtva i tla~iteljka, ona je ponornica koja gurnuta pod zemlju uvijek nanovo nalazi na~in da se oslobodi i sitnim pukotinama probije nazad na povr{inu. Roman Fadile Nure Haver Kijamet via Vranduk napisan je duhovito iz pera izvrsne, nepatvorene pripovjeda~ice. Od galerije njenih punokrvnih uvjerljivih likova naprosto se ne moèmo odvojiti, a njeni ma{toviti zapleti nepredvidivi su kao i ìvot sam.

Ahmet Hamdi Tanpinar “Institut za podešavanje vremena“ (Buybook) Roman Institut za pode{avanje vremena djelo je turskog klasika iz prve polovine dva d e setog vijeka Ahmeta Hamdi Tanpinara. Ova svojevr sna antiutopija opisuje nastanak i razvoj institu cije li{ene svakog smisla, ali profitabilne i zavodljive. U kafkijanskom duhu, Institut se {iri zaprepa{}uju}om brzinom, ali on nas ne stra{i tim odsustvom smisla, ve} time {to su njegovi tvorci potpuno svjesni besmisla svog projekta. Veoma brzo glavni lik Hajri Irdal shvata da njegov posao nema nikakvu svrhu, ali su privilegije prevelike da bi od njega odustao. Kroz alegoriju Instituta turski knji`evnik opisuje kako osrednjost i neznanje preuzimaju dru{tvo i u ti{ini, bez prevrata ili mnogo truda, postaju njegovi gospodari. “Znanje nas usporava. Ono ustvari nema ni kraj ni cilj. Su{tina je djelovati i stvarati“, rije~i su Halita Mjeritelja, Hajrijevog gurua i poslodavca. Arogancija, elokventnost, beskrupuloznost i vje{tina presipanja iz {upljeg u prazno su osobine koje vode do uspjeha. Onima koji nemaju

~ak ni to, dovoljni su povodljivost i dr`anje jezika za zubima. Na kraju Institut ipak do`ivljava kolaps, jer koliko god obmana bila vje{to napravljena, ona nije od materijala predvi|enog da traje vje~no.

Tomas Tranströmer “Izabrane pjesme“ (Zalihica); prevod: Refik Ličina “Zatvor za maloljetnike u Roxtuni nije bio posebno strog za mlade kradljivce automobila i narkomane. Jedan je {ti}enik pobjegao i ukrao auto u Linköpingu. Duboko u no}, kad je u{ao u neki mirni hotel blizu Vänesborga, upisao se u knjigu gostiju kao psiholog T omas Tranströmer i smjesta bio otkriven od no}nog portira, jednog budnog i u literaturu upu}enog mladog ~ovjeka. Ve} tada, 1962., bila je objavljena zbirka Poludovr{eno nebo i bilo je ~italaca koji su znali ko je Tomas Tranströmer i kako izgleda“. Izabrane pjesme {vedskog nobelovca na na{ jezik preveo je pjesnik Refik Li~ina koji je, po sopstvenim rije~ima, sa prevo|enjem po~eo prije desetak godina, iz ushita. Ova knjiga je, nakon vi{egodi{njeg ~ekanja, prije nekoliko dana kona~no objavljena - na radost ljubitelja dobre poezije.

Bertolt Brecht “Priče o gospodinu Kojneru“ (Geopoetika) “Jednog saradnika gospodina K. optu`e da prema gospodinu K. zauzima neprijateljski stav. Da, ali samo iza mojih le|a, branio ga je gospodin K.“. Ovo je jedna od {aljivih, minijaturnih pri~a o gospodinu Kojneru, Brechtovom alter egu kroz kojeg je pisac u periodu od 1920. do 1950. iznosio provokativna zapa`anja o svojim sunarodnjacima, nacizmu, SLOBODNA BOSNA I 27.12.2012.

Adisa knjige:TEKST osnova.qxd

26.12.2012

22:11

Page 77

KNJI@EVNI REZIME 2012. GODINE konformizmu, kapitalizmu... Tek je 2000. godine u Cirihu prona|ena fascikla iz Brechtove zaostav{tine u kojoj su bile sve pri~e objavljene u ovom izdanju: beogradska Geopoetika prva donosi prevod ove integralne ciri{ke verzije. Knjiga pripada ediciji retro premijere, grafi~ki je veoma lijepo opremljena, a posebnu dra` imaju stranice na kojima su prikazane razli~ite verzije pojedinih pri~a, pi{~eve ispravke, faksimili njegovog rukopisa...

Thilo Bode “Krivotvoritelji hrane“ (Mozaik knjiga) [okantna i otre`njuju}a knjiga Thila Bodea, njema~kog aktiviste za zdravu ishranu, o kojoj je svojedobno SB op{irno pisala, do~ekala je i prevod na na{ jezik. Knjiga Krivotvoritelji hrane: {ta nam prehram beni koncerni serviraju na tanjur objavljena je u Zagrebu, u izdanju Mozaik knjige, ali je vrijedi pomenuti kao nezaobilazno {tivo za sve one koji razmi{ljaju o tome {ta jedu. Nevladina organizacija FOODWATCH koju Bode predvodi trn je oku mo}ne prehrambene industrije u Evropi. Oni raskrinkavaju bezo~ne prevare kojima smo svakodnevno izlo`eni u reklamama, te upozoravaju ljude da ne nasjedaju na dobra pakovanja. Aktivisti Foodwatcha nas u~e da provjeravamo {ta ka`u reklame a {ta etikete na proizvodima i zbog toga su razbjesnili najve}e prehrambene koncerne kao {to su Nestle, Kraft i Danone.

Geert Mak “U Evropi“ (Buybook) Holandski pisac i novinar G eert Mak obi{ao je bolna mjesta evropske historije 20. vijeka (od Sarajeva do Lenjingrada, od Srebrenice do Auschwitza) i za svoje novine Handelsblat svakodnevno slao po jedan tekst o 27.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

`ivotu na tim mjestima. Rezultat je nesvakida{nja knjiga U Evropi koja je kasnije prerasla i u vrlo gledanu televizijsku seriju. Ova knjiga spaja putopis, reporta`u, historiografiju i svjedo~anstvo. Ona pokazuje kako se ve} za koju deceniju do neprepoznatljivosti izmijene popri{ta najve}ih ljudski drama, kako patnji tako i pobjeda.

Hasan Nuhanović “Zbijeg“ (Mediacentar) Zbijeg je knjiga koja je obiljeìla kraj godine: ovo su memoari Hasana Nuhanovi}a, biv{eg prevodioca UN-a koji je preìvio pad Srebrenice a prije toga je sa roditeljima i bratom mjesecima preko sela i {uma tragao za sigurnim skloni{tem. Prizore opisane u ovoj knjizi nemogu}e je zaboraviti. Dok seljani bjeè u {umu pred najavljenim napadom, dvoje kroz prozor iznose kau~ i ostaju tragikomi~no zaglavljeni sa njim. Drugo dvoje staraca opet svojim tijelima prave unucima zaklon od gelera, kao da ih {tite od sun-

NOVI TRENDOVI IZDAVAČKE MODE: Vampiri kao da su u ovoj sezoni blago posustali i ustupili mjesto puritanskim sado-mazo igricama za domaćice i intrigama plemstva sa otomanskog dvora ca na plaì. Trudnice nisu dobrodo{le u zbijeg, kao ni djeca. Svoju gojaznu nepokretnu majku neki ~ovjek ostavlja na stijenama kuda se treba provu}i kolona: privu~en njenim zapomaganjem ipak se vra}a, a zatim je vu~e niz hridi dok sve na njoj ne podere i ne raskrvari. Dvojica ro|aka postaju u granatiranju rivali koji se bore za rupu ispod drveta u koju se moè skloniti glava. Da, i to je ~ovjek, kao da govori Nuhanovi}, bez bijesa ili èlje za odmazdom.

Svim gra|anima Bosne i Hercegovine u zemlji i inozemstvu iskrene ~estitke za predstoje}e vjerske i novogodi{nje praznike, uz `elju da ih provedu u zdravlju, miru i blagostanju 77

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

26.12.2012

15:41

Page 78

KULT MARKET ADELE

Na pop tronu Zasjeniv{i sve konkurentice Adele se popela na tron pop scene u protekloj godini i to samo jednom pjesmom. Iako nije snimila album u 2012. godini, ponovno je u sredi{tu pozornosti. Novi nastavak kultnog serijala o Jamesu Bondu Skyfall spektakularan je i zahvaljuju}i njezinoj izvrsnoj izvedbi naslovne pjesme.

MUZIKA Najbolji albumi u 2012. godini

Dva mušketira i “Green Day”

NAJZNA^AJNIJA GLAZBENA OSTVARENJA PROTEKLE GODINE

2CELLOS

Svjetski “coveri” Momci iz susjedne Hrvatske {okirali su glazbenu publiku. Luka [uli} i Stjepan Hauser, poznatiji kao 2Cellos, snimili su album svjetskih covera. Neobi~nim aran`manima i temperamentnim interpretacijama velikih hitova rasprodali su koncerte diljem svijeta. U svjetskim okvirima slove za najpopularnije glazbenike s na{ih prostora.

MADONNA

Glazbeni rekord Iako je kriti~ari u posljednje vrijeme ba{ i ne maze, Madonna je apsolutna rekorderka u 2012. godini. Turneja MDNA koju je ~inilo 80 koncerata utr`ila je ~ak 230 milijuna ameri~kih dolara od prodatih ulaznica, {to je apsolutni glazbeni rekord u godini na izmaku. Turneja je zapo~ela u Izraelu, a zavr{ila u Ju`noj Americi prije nekoliko dana.

Svevremenski Bob Dylan, legendarni Bruce Springsteen i divlji Green Day

Do{ao je i taj trenutak. Izbor albuma 2012. godine... Koja u glazbenim krugovima slovi za najplodonosniju u proteklih petnaest ljeta, u kojoj je objavljeno vi{e od tisu}u studijskih albuma, odsvirano deset puta vi{e koncerata, a na scenu se vratili neki zna~ajni autori. Prema izboru magazina Rolling Stone, top album godine dijeli devet autora. Zanimljivo je da smo svih devet albuma recenzirali na ovim stranicama. Jedan od najve}ih pjesnika dana{njice Bob Dylan snimio je povratni~ki album Tempest. Iako njegovi fanovi vole re}i kako najbolje zvu~i kada njegove pjesme pjeva netko drugi, album Tempest ih je demantirao. Ovo izdanje }e zasigurno u}i u glazbene almanahe zbog Dylanove jedinstvene glazbene pojave i na~ina na koji je u blues udahnuo novi `ivot. Veliki The Boss, buntovik s razlogom, idol ameri~ke srednje klase, nepotkupljivi rocker, ponovno ja{e. Springsteenov novi studijski album Wrecking Ball u potpunosti je ispunio sva o~ekivanja. Bruce Springsteen je jo{ uvijek u snazi, pun energije i

elana. Po tko zna koji put pokazao je za{to je najve}a faca svjetske rock scene. Ameri~ka trojka s alternativnim predznakom Green Day, osim {to su snimili izvrstan rock album Uno, pozitivno su {okirali sve fanove najaviv{i jo{ dva izdanja u sljede}ih pola godine. Potentni ameri~ki punk-rockeri albumom Uno zadr`ali su raniju ste~enu reputaciju najatraktivnijeg alternativnog banda mlade generacije. Prema na{em mi{ljenju, rije~ je o najzna~ajnijim glazbenim ostvarenjima u protekloj godini u svjetskim okvirima. Radi se o albumima koji zaslu`uju posebno mjesto na glazbenim policama svih poklonika dobre glazbe. (M. Ili~i}) TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1) 1. Knife Party: Centipede 2. Goose: Control 3. Levthand ft. Mista Good: Shades of grey 4. Plan B feat Labrinth: Playing With Fire 5. will.i.am feat Britney Spears: Scream & Shout 6. Benga feat Marlene: Pour Your Love 7. ALO: Dead still dance 8. The Vaccines: Teenage Icon 9. Danny Bird ft. General Levi: Blaze the fire (Rah!) 10. DJ Yoda ft. A boy called George: Happy

SLOBODNA BOSNA I 27.12.2012.

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

26.12.2012

15:39

Page 79

KULT MARKET KINO KRITIKA Film “The Angels’ Share” (Velika Britanija, Francuska, Belgija, Italija, 2012.), Kena Loacha

O mladim Škotima

NOVI LOACHOV FILM The Angels’ Share je na ovogodi{njem Filmskom festivalu u Cannesu osvojio nagradu za najbolju re`iju

Ken Loach reìrao je film The Angels’ Share. Scenario za film napisao je Paul Laverty, koji je biv{i èljezni~ki radnik te politi~ki aktivista, a suradnja Loacha i Lavertyja traje ve} {esnaest godina. Rije~ je o humornoj drami, koja se bavi ljudima koji su radili gre{ke no kojima se, bar kroz film, nudi nova {ansa. Naàlost, ~esto je u stvarnom ìvotu to rijetkost. Pruànje prilike, davanje neke vrste oprosta koji ima smisla ako }e “grje{nici” postati savjesni nakon toga, tema je ovog filmskog djela. Bjeè}i od zatvorske kazne, Robbie dobiva jo{ jednu priliku. Dok odsluùje kaznu radom za op}e dobro, upoznaje Rhina, Alberta i Mo koji, poput njega, ne mogu prona}i posao zbog kaznene evidencije. Ljubazni nadzornik vodi Robbieja i njegove “kolege” na izlet u destileriju u kojoj Robbie otkriva svoj talent: ima “nos” za whiskey. Robbie i njegovi kolege nisu an|eli. No, nikada nije kasno. Ovaj film se bavi mladim ljudima. U ovom slu~aju, mladim [kotima. Oni su besperspektivni, zaglibili u probleme iz kojih se te{ko sami mogu izvu}i, bez posla su i prihoda, a ekonomska i fizi~ka egzistencija je nesigurna. Uz sve to, neki od njih skrenu u nasilje. A ~injenje nasilja u pravnim, pravim zemljama zna~i sankcije. Dok sankcije, pak, zna~e neki put prema osvje{tavanju s ciljem savjesnog ìvljenja. Mnogo je teè kada tog represivnog sistema nema, ili ga ima, ali je neu~inkovit. Pro{le godine je broj nezaposlenih mladih u Velikoj Britaniji pre{ao milijun, po prvi put u povijesti. Ken Loach je ovaj put odabrao da to bude komedija, po{to je ve} napravio film o mladima s tragi~nim ishodom. No, sam autor kaè da to nije komedija u pravom smislu rije~i ve} drama s povremenim osmjesima. Osnovni pokreta~ promjene kod glavnog lika 27.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

zapravo jeste njegova odluka, zbog ljubavi, zbog djeteta. Briga o drugome u~inila je i njega boljim i ponudila mu prilike i nove spoznaje. The Angels’ Share je na ovogodi{njem Filmskom festivalu u Cannesu osvojio nagradu za najbolju re`iju. Tko ga nije pogledao na 18. Sarajevo Film Festivalu toplo mu preporu~am ovu filmsku pri~u. Loachovi likovi imaju svoje ideje, talent, entuzijazam, posve}enost, me|utim dru{tvo ih je odbacilo. Film je lijepa poruka svim onima hrabrim da budu bolji i ustraju u onim ispravnim stvarima kojima te`e unato~ preprekama, pote{ko}ama, osudama i sli~no. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE 1. The Hobbit: An Unexpected Journey (Peter Jackson) 2. Rise of the Guardians (Peter Ramsey) 3. Lincoln (Steven Spielberg) 4. Skyfall (Sam Mendes) 5. Life of Pi (Ang Lee)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA 1. Arthur Bo`i} (Sarah Smith, Sony Pictures Animation, Aardman Animations, Blitz film i video) 2. Ledeno doba 4: Zemlja se trese (Steve Martino & Mike Thurmeier, 20th Century Fox/Continental film) 3. Step Up 4 3D (Scott Speer, Offspring Entertainment, Blitz film i video) 4. Vitez tame: Povratak (Christopher Nolan, Warner Bros. Pictures, Continental film) 5. Kraljevstvo izlaze}eg Mjeseca (Wes Anderson, Focus Features, Discovery film i video)

GOL ME\U VUKOVIMA

Frank Beyer Ovaj film je napravljen prema autobiografskoj knjizi Bruna Apitza. Radnja se de{ava u ogavnom nacisti~kom koncentracijskom logoru Buchenwald. Dio nedu`nih mu{karaca iz Auschwitza premje{taju u taj logor. S njima dolazi i kofer u kojem je skriven dje~ak od ~etiri godine. Zarobljenici ~ine sve da se dje~aka ne otkrije. To dijete postaje simbol nade. Bilo bi lijepo da brinemo o onima koji su nemo}ni, da ih obrazujemo i da okolnosti za njihov `ivot ~inimo ugodnijima. Ovaj film mo`e biti inspiracija. Ocjena: 5

DRUGA^IJI OD KOGA?

Umberto Carteni Igrani film koji dolazi iz Italije, iz 2009. godine. @ivo bi}e, ~ovjek, deklarirani homoseksualac, kandidira se za gradona~elnika konzervativnog grada. [to }e re}i glasa~i? Zanimljiv film o onima koji i dalje samo zbog seksualnog opredjeljenja do`ivljavaju neugodnosti. Samo jer su druga~iji. I jer se netko boji druga~ijeg. Ocjena: 4

HIJENE

Djibril Diop Mambety Senegalski film iz 2009. godine. Scenario i re`iju za njega potpisuje Djibril Diop Mambety. Gra|ani Colobana saznaju veliku novost. Linguere Ramatou je postala bogata{ica te dolazi ku}i. Ljubavnik juri k njoj. Ona obe}ava da }e ulo`iti u grad ako njenog ljubavnika `rtvuju jer ju je prevario. Surovo! Ocjena: 4

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

26.12.2012

22:00

Page 80

KULT MARKET AUTOMOBILI

Qoros GQ3

SPORT Rasulo u KK Bosna

Kad igrači gladni treniraju EMIR HALIMI] Ostavka ko zna kojeg po redu trenera Bosne

Nova kineska marka Qoros objavila je fotografije svog prvog modela namijenjenog Evropi - GQ3, koji }e imati premijeru na Sajmu automobila u @enevi, u martu 2013. godine.

MOTOCIKLI

Buell

Erik Buell nije, nakon raspada suradnje sa Harley Davidsonom, posustao u svojim ambicioznim namjerama da ipak stvori ne{to prepoznatljivo na dva kota~a. Rezultat su tri nova modela, RX, SX i AX odnosno jeftiniji sportski motocikl, naked i adventure.

DESIGN

Mercedes Mercedes }e predstaviti vrhunski A45 AMG koji bi navodno trebao biti opremljen motorom od 335 KS, a njema~ki je proizvo|a~ za CLA model ve} potvrdio novi tip 4MATIC pogonskog sustava na sva ~etiri kota~a.

Emir Halimi} podnio je ostavku na mjesto trenera Ko{arka{kog kluba Bosna. Halimi} je napustio klupu bh. tima jer nije bio zadovoljan generalnom situacijom u klubu i odnosom rukovodstva KK Bosna prema igra~ima i stru~nom {tabu. “Oti{ao sam jer su otpustili Avdibegovi}a, jer je Hasan~i} mjesecima spavao na podu, jer igra~i nemaju {ta da jedu i gladni dolaze na utakmice. Nagomilalo se mnogo toga {to ja kao ~ovjek nisam mogao vi{e podnositi. Ipak su to ne~ija djeca“, izjavio je Halimi} Feni. “Odluka je isprovocirana katastrofalnim odnosom uprave prema igra~ima i prema treneru. Najavio sam igra~ima svoju odluku i mislio sam da ostavim jedan dan pa da o svemu jo{ jednom razmislim, ali kada sam sve dobro izvagao odlu~io sam da podnesem ostavku. Stvarno nisam mogao da trpim takav odnos. Reprezentativac Avdibegovi} i mladi Hasandi} su napustili klub zbog lo{eg odnosa prema igra~ima. Avdibegovi} je dobio ponudu i oti{ao je, a Hasandi}a sam molio da ostane, ali dijete vi{e nije moglo da trpi”, rekao je Halimi}. Sa druge strane, sportski direktor KK Bosna Goran Terzi} je kazao kako odnos prema igra~ima i treneru nije lo{ te da su sve obaveze prema igra~ima ve}inom ispo{tovane. “Emir Halimi} je neo~ekivano dao ostavku i prihvatili smo je budu}i da je neopoziva. Obaveze prema igra~ima su

ispo{tovane ve}inom. Mislim da kvalitetom zasluùjemo prvo mjesto. Najve}i problem za Halimi}a je bio {to je nemogu}e obezbijediti dobre uslove u Sarajevu. Mi smo obezbijedili maksimum uslova koliko je to mogu}e u ovom trenutku”, rekao je Terzi} te je prokomentarisao odlazak Avdibegovi}a i Hasandi}a. “Avdibegovi} je na{ao bolji anga`man i oti{ao na Kipar. Uprava nije bila voljna da ga pusti i iza{lo mu se na kraju u susret. Rastanak je bio korektan. Oko Hasandi}a jo{ uvijek nije zavr{eno. Uprava }e u~initi sve da ga zadrì budu}i da se radi o kvalitetnom igra~u, a njegov razlog za odlazak iz kluba je neigranje”, rekao je Terzi}. Nakon {to je Emir Halimi} podnio ostavku na mjesto trenera KK Bosne, direktor Admir Bukva je kazao kako }e ekipu do kraja sezone predvoditi Dragoljub Vida~i}, nekada{nji trener KK Varda HE. Halimi} se od januara planira potpuno posvetiti poziciji selektora kadetske reprezentacije BiH. “Sredinom januara nas o~ekuje okupljanje u Tuzli, a potom u Banjoj Luci i negdje u Hercegovini. @elimo se {to bolje pripremiti za Evropsko prvenstvo koje }e biti odràno u augustu“, objasnio je Halimi}. Bosna je trenutno tre}a ekipa bh. Lige 12 sa osam pobjeda i tri poraza. (Priredio: N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 27.12.2012.

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

26.12.2012

22:27

Page 81

KULT MARKET LIFESTYLE Crkva protiv Vlade u Hrvatskoj

Seksualno (ne)vaspitanje @ESTOK @ESTOK SUKOB SUKOB CRKVE CRKVE II VLADE VLADE

Crkva Crkva predvo|ena predvo|ena kardinalom kardinalom Bozani}em Bozani}em dijeli dijeli letke letke protiv protiv uvo|enja uvo|enja zdravstvenog zdravstvenog odgoja odgoja uu {kole {kole

SRBIJA

Doktori Doktori privatnici, kojih je gotovo deset puta manje nego u dr`avnom zdravstvu, pru`aju izme|u 30 i 40 odsto svih zdravstvenih usluga u Srbiji, pi{u Ve~ernje novosti. U Srbiji - ne ra~unaju}i apoteke i stomatolo{ke ordinacije - trenutno rade 1.553 privatne zdravstvene ustanove, me|u kojima su 52 specijalne bolnice, 13 op{tih bolnica, 14 domova zdravlja i 123 poliklinike.

VELIKA BRITANIJA U Hrvatskoj se ve} sedmicama ne sti{ava burna polemika o uvo|enju zdravstvenog odgoja u osnovne i srednje {kole, a Crkva i Vlada su u sve `e{}em sukobu oko ove teme. Dok Ministarstvo obrazovanja taj predmet smatra jednim od svojih boljih poteza, Crkva, predvo|ena kardinalom Josipom Bozani}em, za pojedine segmente zdravstvenog odgoja navodi da “razaraju ~ovjeka“, prenosi Dnevnik.hr. Sukob je kulminirao potezom Crkve koja je letke protiv predmeta zdravstvenog odgoja ovih dana po~ela dijeliti u trgovinama i na kioscima u Hrvatskoj. Predstavnici Hrvatske biskupske konferencije (HBK) isti~u kako je “jasno da taj program name}e svjetonazor koji nije~e i zanemaruje neke temeljne op}eljudske vrijednosti vezane za spolnost, te je protivan vrijednosnom sustavu ve}ine roditelja“. Obra}aju}i se roditeljima, pitaju je li im svejedno {to }e njihova djeca u~iti o pornografiji u {estom razredu, o odgovornom spolnom pona{anju u osmom, o spolnom ~inu kao “posve normalnom za petanestogodi{njaka“. Smatraju da zdravstveni program razara vrednote koje roditelji usa|uju svojoj djeci, te da im name}e stavove “suprotne kr{}anskoj antologiji i hrvatskom narodnom bi}u“. Sa druge strane, hrvatski ministar obrazovanja @eljko Jovanovi} ka`e da letak koji Crkva dijeli “vrvi neistinama i dezinformacijama“, te dodaje kako zdravstveni odgoj u hrvatskim {kolama mora biti uveden da se djeca nau~e osnovnim stvarima, izme|u ostalog i zato {to “ima puno maloljetni~kih trudno}a i abortusa“. Prema planiranom programu, u osnovnoj {koli od 1. 27.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

do 4. razreda u~it }e se uglavnom o higijeni, prehrani, anatomskim razlikama me|u spolovima i rodnim stereotipima. Od 5 do 8. razreda u~i se o pubertetu, promjenama na tijelu, seksualnosti, pornografiji i rizicima preranih spolnih odnosa, dok }e srednjo{kolci u~iti o {tetnosti droga i alkohola, spolnom i rodnom nasilju, diskriminaciji spolnih manjina, homoseksualnosti, transseksualnosti... Vinko Filipovi}, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje, rekao je da je literaturu za predmet pripremalo 14 stru~njaka, te nagla{ava da u toj literaturi “nema govora o pornografiji“. No, predstavnici Crkve potrudili su se da prona|u neke “sporne“ re~enice iz preporu~ene literature, me|u kojima su i ove: Iako prodaja seksa moè ponekad uklju~iti i prisilu, poniènje te druge oblike fizi~kog i emocionalnog nasilja koji degradiraju i {tetni su za prostitutke, nema ni~ega samog po sebi lo{e u prakticiranju prostitucije. U stvari, kada se uzme u obzir sveprisutnost prostitucije u raznim kulturama i povijesnim epohama, mogu}e da u prodaji seksa ima vi{e pozitivnog nego negativnog. Spornom smatraju i sljede}u re~enicu: Djeca moraju nau~iti da je seks prirodan i ugodan na~in izraàvanja ljubavi i pa`nje prema drugoj osobi, kao i da su homoseksualno i heteroseksualno pona{anje jednakovrijedni oblici seksualnog izraàvanja. A okomili su se i na poznatog hrvatskog seksologa Aleksandra [tulhofera, argumentiraju}i njegove stavove tim {to nema djecu: “Predgovor knjizi napisao je A. [tulhofer, koji se (bez brige) zalaè za promicanje ovakvih stavova; mo`da i zato {to sam nema potomaka.“ (M. Radevi})

Trojanski konj Britanski znanstvenici objavili su impresivne rezultate eksperimenata provedenih na mi{evima s rakom prostate. Novi pristup temelji se na primjeni principa “trojanskog konja“ - u uni{tavanju tumora koriste se virusi skriveni unutar imunolo{kog sistema organizma, poja{njavaju istraìva~i, a 40 dana nakon po~etka istraìvanja nijedna testirana ìvotinja vi{e nije imala rak!

NJEMA^KA

Zabrana SMS-a Predsjednik njema~kog Vije}a za pravopis zatraìo je da se kori{tenje SMS-a i Twittera zabrani djeci mla|oj od 14 godina, jer smatra da to “uni{tava jezik“. înjenica je da su kod mladih primije}eni siroma{niji vokabular i nepoznavanje pravopisa, ali neki se lingvisti ne slaù da su za to krivi SMS i Twitter - naprotiv, kaù da ti formati otvaraju nove mogu}nosti izraàvanja i poti~u ma{tovitost.

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

26.12.2012

19:36

Page 82

KULT MARKET ITALIJA

CRVENI FENJER

Amanda Pizzioni

Porno filmovi su beskrajan izvor zabave

Amanda se potpuno opustila pred kamerama, kada je pozirala na novo izdanje ~asopisa Launch. Iza objektiva je stajao Brett Ratner, proslavljeni holivudski redatelj.

Pornić bez seksa

SAD

Paz de la Huerta

PROJEKAT AMERI^KIH AUTORA Bra}a Gunn snimili su, po uzoru na njema~ke kolege, neobi~an porno film u kojem nema seksa

Ameri~ka glumica i model, javnosti najpoznatija po ulozi u seriji Carstvo poroka (Boardwalk Empire), odlu~ila je ponuditi svojim obo`avateljima pravu poslasticu - slikala se za Playboy.

ENGLESKA

Hayley-Marie Coppin Na svojoj web stranici seksi Hayley je objavila nekoliko vru}ih fotografija koje su jednostavno osvojile mnoge fanove. Pozirala je u kuhinji, odjevena u seksi opravicu te u`ivala u osvje`avaju}em jogurtu.

U njima pronalazimo sve mogu}e kli{eje. Pronalazimo najlo{ije mogu}e glumce, najlo{iju mogu}u glazbu, najlu|e i najgluplje ideje, lo{u reìju, nedostatak bilo kakvog scenarija, pijane snimatelje, pijane glumce, nevjerojatno odvratnu scenografiju i u tom bismo smjeru mogli nastaviti unedogled. Ne gledate porni}e? Pojma nemate {to propu{tate. Posebno vam preporu~ujemo stariju njema~ko-austrijsku koprodukciju. Pozovite nekoliko prijatelja i prikaìte neku klasiku. Ve~er }e sigurno biti daleko zabavnija nego da ste gledali nekakvu “smije{nu” komediju iz holivudske produkcije. Uìvat }ete u dlakavim mu{karcima, umjetni~kim brkovima, “vitkim” tijelima mljekarica i {ankerica, planinarskim gojzericama, naramenicama, pumpericama i vrhunskom zapletu pri~e: “Komm, shatzi, gem’ma ficken?” Amerikanci su malo manje smije{ni. Sve je jednako, jedina je razlika u tome {to su maknuli i ono malo pri~e koja je film dràla na okupu. Njihov ki~ nije toliko smije{an koliko odbija. Dobri stari Nijemci ozbiljno su shva}ali svoj posao, a kod Amera nemamo pojma o ~emu se radi?! Izgleda vickasto, umjetno, ki~asto, a nema vi{e niti osje}aja samoironije i distance. Naàlost, sve to ide daleko preko granica smije{noga. Naravno, ostaje i dobra stara produkcija, u kojoj se jo{ uvijek trude

oko pri~e, scene i scenarija. Tamo se jo{ uvijek moète nasmijati svim kli{ejima. Njih su, u svoju korist, upotrijebili i stvaraoci na internetskoj stranici www.spike.com. Trojica bra}e, Gunn, do{la su na ideju snimiti svojevrstan porni}. Porni} bez seksa. Ideja je prekrasna. Snimili su kratak video klip, u kojem preuzmu sve kli{eje pornografskih filmova, ali iza njih nema seksa. Zaposlili su prave porno glumce i glumice (neke od najpopularnijih zvijezda porno industrije - Aria Giovanni, Belladonna i Sash Gray). Novi se ànr naziva PG porn. PG zna~i Parental Guidance Suggested - preporu~ena roditeljska pratnja. Amerikanci imaju vrlo strog sustav rangiranja filmova u odre|ene kategorije, a PR je jedna od najblaìh. Naravno, djeca mogu gledati zombije, oru`je, ubojstva, lomljenje kostiju, ali ne i seks. U oktobru su predstavili svoj prvi uradak. Krasi ga lo{a gluma, ista takva muzika, kli{ej - hamal, kojeg napadne pohotna vlasnica, jer njen ju mu` ne moè zadovoljiti, on je primjereno mi{i}av, a ona bombasti~na. I na sve to prili~no neuobi~ajen kraj. Film moète pogledati i sami, na spomenutoj internetskoj stranici. Mo`da }e se nekome zavr{etak u~initi pretjeranim, ali bizarnost je lijepo uklju~ena u cjelokupan koncept. Osim prisne erotike. (N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 27.12.2012.

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

26.12.2012

22:27

Page 83

KULT MARKET PREKO EX-YU GRANICA Retrospektiva Ljubomira Šimunića u Beogradu

Tajni život beogradske periferije

EROTSKI DISKURS U UMJETNOSTI [imuni}evi radovi promijenili su umjetni~ki prikaz seksualnosti na ovim prostorima

Tematska retrospektiva L jubomira [imuni}a u Salonu Muzeja savremene umetnosti u Beogradu predstavlja od 21. decembra 2012. do kraja februara 2013. godine izabrane eksperimentalne osmomilimetarske filmove, polaroide i crnobijele fotografije koji su temom ili sadr`ajem orijentisani prema erotici. Deklarisani erotoman i voajer, sljedbenik seksualne revolucije ‘60-ih, [imuni} je kao nijedan drugi doma}i umjetnik kontinuirano, intrigantno i provokativno, stilski osobeno razvijao erotski diskurs u umjetnosti, dovode}i ga na samu granicu legitimne erotske kulture, navode organizatori 27.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

povodom izlo`be Tajni ìvot beogradske periferije. Filmovi i fotografije 1973-2012, ~iji je kustos Dejan Sretenovi}. [imuni} se formalno pridràvao pravila erotskog koda reprezentacije koje po~iva na premisi neeksplicitnog prikazivanja seksualnog uìvanja, ali je lukavim i krivudavim kretnjama u tom prostoru uspijevao da otkrije druga lica erosa i doprinese takti~kom pomjeranju, ako ne i preokretu u umjetni~kom prikazivanju seksualnosti na ovim prostorima. Poput velikog kriti~ara nevinog govora o seksu @orà Bataja, [imuni} demonstrira uvjerenje da je eros na djelu samo tamo gdje se iskazuje kao prekr{aj ili subverzija zakona i poretka, odnosno tamo gdje poni{tava razlike u ukusima koje odvajaju uzvi{eno od banalnog, normalno od perver znog, estetsko od opscenog... Sintagma “tajni ìvot beogradske periferije” nije samo aluzija na tzv. “zabranjena uìvanja” koja se svakodnevno odvijaju izvan podru~ja normativizovane i instrumentalizovane seksualnosti, ve} i objava konstitucije posve li~nog, estetski rafiniranog, erotskog svijeta koji poziva na osloba|anje potisnutog libida i seksualnu emancipaciju. Ro|en 1942. godine u Beogradu, Ljubomir [imuni} upisao je Fakultet dramskih umetnosti 1971. godine, kada je kupio i prvu filmsku kameru i po~eo se baviti eksperimentalnim filmom. Fotografijom je po~eo da se bavi sredinom ‘70-ih, paralelno sa filmom. Njegovi polaroidi, uglavnom erotskog karaktera, bili su smje{teni u crne svilene albume, a taj prvi opus nosio je naziv Svilena vremena. Krajem ‘70-ih zapo~eo je rad u oblasti crno-bijele fotografije iz kojeg su nastali erotski ciklusi Tajni ìvot beogradske periferije, Beograd danju i no}u, Foto-pri~e i Prljavi snovi. Fotografije iz tih ciklusa tako|er su bile smje{tene u svilene albume, u ~ijim su dèpovima bili pohranjeni komadi donjeg ve{a (vlasni{tvo modela), bo~ice sa mirisom i kasete sa odgovaraju}om muzikom. Ti albumi nisu nikada bili javno izloèni, ve} su bili dostupni samo uskom krugu umjetnikovih prijatelja. Rad sa digitalnom tehnologijom promijenio je karakter [imuni}evih fotografija i u tom periodu, po~ev od 2000. godine, nastaju i ciklusi posve}eni Henriju Matisseu, Alfredu Hitchcocku i filmovima Michelangela Antonionija. (Priredila: M. Radevi})

VINKOVCI

Matakovi} U dvorani vinkova~kog Gradskog kazali{ta Joza Ivaki} premijerno je izvedena predstava Iz Kabula s ljubavlju TU Dubravka Matakovi}a, u re`iji Dra`ena Feren~ine. Radi se o svojevrsnom nastavku Matakovi}eve humorne groteske premijerno izvedene prije pet godina, koja je jedna od najizvo|enijih predstava u povijesti vinkova~kog Gradskog kazali{ta.

PODGORICA

Chase Mladi podgori~ki umjetnik Mi{o Joski} nedavno je predstavio originalne crteè iz stripa Chase, u kojem je ilustrovao ìvot ameri~kog serijskog ubice Richarda Trentona Chasea, poznatijeg kao “Vampir iz Sakramenta“. Realisti~ne crteè sumanute ìvotne pri~e ubice Chasea Joski} je po~eo da radi na ~etvrtoj godini studija na Cetinju, gdje je zavr{io dizajn.

BEOGRAD

Vuk i Dositej Muzej Vuka i Dositeja, smje{ten u najstarijoj sa~uvanoj stambenoj zgradi u Beogradu, koja poti~e iz prve polovine 18. vijeka, sve~ano je otvoren 24. decembra nakon jednogodi{nje rekonstrukcije. Muzej je otvorio predsjednik Srbije Tomislav Nikoli}, koji se u svom obra}anju prisutnima zapitao “da li bi Vuk Stefanovi} Karad`i} i Dositej Obradovi} mogli da prepoznaju svoje dana{nje sunarodnike“...

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

26.12.2012

21:59

Page 16

Cetri oka:Cetri oka.qxd

26.12.2012

15:42

Page 85

U ^ETIRI OKA

Priredio: DINO BAJRAMOVI]

ZA ”SB” SU U 2012., IZMEÐU OSTALIH, GOVORILE SELMA ^AMPARA

SANDA ME[INOVI]

AMELA REBAC

Centar “André Malraux” iz Sarajeva

rukovodilac Slu`be za komunikaciju i promociju RTRS-a

novinarka iz Mostara

“Cilj konferencije na temu masovnih seksualnih zlostavljanja 9. i 10. marta je rasvjetljavanje posljedica specifi~nih za ovu vrstu zlostavljanja, pronalazak izlaza koji }e omogu}iti da posljedice ne ostanu trajne i razgovor o poukama koje je mogu}e izvu}i iz primjera Bosne i Hercegovine te drugih zemalja koje su doìvjele istu sudbinu. Često izolirane i zaboravljene, ène `rtve rata ne uspijevaju ponovo izgraditi vlastite ìvote. Posljedice ovakve vrste zlostavljanja su brojne i katastrofalne za cijelu jednu populaciju.”

ADRIJANA TODOROVI]-PANJETA

“JJadranka Stojakovi} se, naàlost, iz Japana vratila u invalidskim kolicima, a proteklih vi{e od godinu dana provela je u nekoliko zdravstvenih ustanova, poku{avaju}i da ponovo prohoda. Vjeruje da je to privremeno stanje i da }e jednom, makar i uz pote{ko}e, hodati. @elja Radio Televizije Republike Srpske je da se, odràvanjem humanitarnog koncerta Ima neka tajna veza u dvorani Borik u Banjaluci 12. maja, gdje se moè okupiti oko sedam hiljada posjetilaca, obezbijede sredstva za Jadrankin brì oporavak.”

MAJA ISOVI]

sarajevska umjetnica

PR banjalu~kog festivala “Kratkofil Plus”

“O~ito je da odrasle sve manje zanima umjetnost i zbog njihove nebrige galerije su nam prazne, i svjedoci smo ga{enja galerija i kulturnih institucija. Odlu~ila sam da poku{am ne{to promijeniti i shvatila da je te{ko uticati na ve} formirane stavove ljudi koje umjetnost jednostavno ne interesuje, ali da nije kasno poku{ati utjecati na najmla|e i u galeriji im ponuditi sadr`aj prilago|en njima. Na mojoj Prvoj izlo`bi umjetni~kih slika za djecu u Galeriji Roman Petrovi} u Sarajevu izlo`ila sam vi{e od dvadeset radova, ra|enih tehnikom akril na platnu, s motivima koji }e se sigurno svidjeti djeci.”

“Publiku na {estom Me|unarodnom filmskom festivalu Kratkofil Plus o~ekuju novi i zanimljivi filmovi kako u takmi~arskom, tako i u revijalnom programu Festivala, ali i gosti koji dolaze na Festival, a koji }e okviru njega odr`ati zanimljive radionice. Mo`emo najaviti banjalu~ku premijeru filmova: Klip Maje Milo{ i Hvala za Sunderland Slobodana Maksimovi}a. Festival }e, 18. jula, otvoriti fantasti~an film bra}e Dardenne Dje~ak s biciklom, a tokom pet filmskih dana bi}e prikazana ostvarenja koje posjetioci Festivala nisu imali priliku vidjeti u Banjaluci.”

27.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

“Knjiga Svjedok vremena je, zapravo, transkript nekih mojih emisija koje su nastale u periodu od 2000. do 2008., sa izuzetkom pri~a Podijelite Mostar al’ po vertikali, 2009. i Dan kada je spaljen Kur’an, 2010. godine. U knjizi se, tako|er, nalazi sve ono {to sam uspjela prikupiti, moji tekstovi napisani za AIM, Reuters, Nezavisne novine, Hercegova~ke novine, magazine Start i Women, komentare koje sam godinama radila za emisiju Srijedom u srijedu - Istinite pri~e na mom radiju Studio 88. Istinite pri~e su dokumentaristi~ki materijal koji je izra`avao moj stav o odre|enim situacijama i doga|ajima.”

DALIDA KARI] HAD@IAHMETOVI] docentica na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu “U konkurenciji internacionalnog takmi~enja Poster for Tomorrow, organizacije ~ije je sjedi{te u Parizu, bilo je vi{e od 3.000 plakata iz cijelog svijeta. Internacionalni predselekcioni ìri, sa~injen od stotinu èna i mu{karaca, odabrao je ~etiri stotine radova koji su u{li u selekciju a od kojih su jo{ ~etiri rada iz BiH. Dvanaesto~lani ìri u Parizu u kojem su, izme|u ostalih umjetnika iz oblasti grafi~kog dizajna, Alain Le Quernec, Rene Wanner, Majid Abassi, odabrao je potom deset najboljih, me|u kojima je i moj rad.”

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd

26.12.2012

15:36

by DINO BAJRAMOVIC

1. Kada }ete ponovo zasvirati i zaigrati? “Kad se tikva ugla~a i zasu~e privala obrve”.

2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete biti estradni umjetnici? “1, 2, 3, zvijezda m o{ bit’ ti, gled’o sa m na Hayat”. rajevu? 3. Kako se osje}ate u Sa }u, iz ga}a at le` “Cijelu nedjelju pre u”. ruku vadit ne}

4. [ta ne morate imati u fri`ideru? “Koljenice mlade”. 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? “Melisu i Belkisu, u krznu leoparda”. 6. [ta obavezno nosite na pla`u? “Stare pantole koje ne za{ivam”. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? “Davno rek’o Alija”.

Page 86

“Dvadesetorica”: ’ti, “1, 2, 3, zvijezda moš bit gled’o sam na Hayat” 8. [ta ste bili u pro{lom ìvotu? “Ja pogo|en nisam, ni umro, ni pao”. 9. Nastupili ste u Sarajevu na dan kad je bio zakazan smak svijeta. [ta bi? “[atro ti, {atro on, {atro bilo ko, Alipa{ino”. 10. Jeste li meteoropate? “Moj drugar Ibrahim, prva brada do vrata”. 11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?” “Selamet na dohvat ruke, pod }ilimom viri”. 12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ruàn i glup? Ni Me{trovi} Ivan takvog ne bi izvajo, ljepotom je svojom mnoge ène divio”. 13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”? “Imam rep, imam rep, pravi rep za tebe, do|i vidjet kak‘ je lijep”.

15. Opi{ite Din u [arana u tri rije~i? “To je minimal izam”. 16. S kim biste voljeli otp lesati tango? “U [u{kovom selu, {u{ka li se, {u{ka”.

17. Osoba koja vas ìvcira? “Dva brata }elava u na{em su bendu”. 18. [ta obla~ite kada èlite izgledati moderno? “Jo{ se nisam ni brijao, s de~kima sam zabrijao”. 19. Tange ili badi}? “Sad sam s mevluda, ne znam {to ho}u”. 20. A, begova ili {kembe ~orba? “Kaèm, pa~e”.

14. Da imate 15 m {ta ne biste u~in inuta vlasti, ili? “Ne bi, ne bi, lju di `ivot psoval ne bi sucu maj ii ku jebavali”.

21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? “[ta }e{ bit’ na popisu? Bo{njak il’ Bosanac?” 86

SLOBODNA BOSNA I 27.12.2012.

Fadila:Iluzije.qxd

26.12.2012

15:37

Page 87

KLIN ^ORBA

DA JE BAREM DEVEDESET TRE]A Pi{e: FADILA NURA HAVER

Ima ta antologija u koju je Marko Vešović, Vlašina sa dna kace po đavoljim mjerilima koja ravnaju sivom moždanom masom, razabrao deceniju i po bosanskohercegovačkog pjesništva i sve to naslovio Kikinom pjesmom Da je barem devedeset treća

ivno sun~ano boì}no jutro u Sarajevu. Odskora ìvim me|u drvetima, {to je odvazda moja predstava dènneta i raja. Ovi tzv. urbani elementi, ro|eni na betonu, koji se gnu{aju ~ak i li{aja na nadgrobnom kamenju, moj raj drè posljednjim izdancima ruralnih gena, za {to mi se ìvo he-he-he, pogotovo jutros dok u svojoj isto~noj kuhinji prvu kafu pijem s Marinom Trumi} i Lidijom @. Svakog, pa i ovog jutra izvr{im smotru, da ne kaèm popis ptica na moja tri drveta koja grle kuhinjski prozor. Na lijevom stanuju gospodin Vran i gospo|a Vrana, desno su gospodin Svrak i gospo|a Svraka, a u sredini - na ko~opernoj jeli, obitavaju ve}inske male ptice: vrapci, sjenice i ne{to ìvahno i raspjevano, s fluorescentnim zelenim perjem po trbuhu. Svud uokolo su sivi golubovi, za koje odavno nisam sigurna da spadaju u ptice: sve mi se ~ini da je ta nepregledna siva masa onaj ogromni neiskori{teni dio ljudskog mozga za koji i nauka tvrdi da nekoj svrsi sluì, ali jo{ ne doku~uje kojoj. Premda se ne razumijem ni u ptice ni u drve}e; mislim na rodni/etni~ki/nacionalni i svaki drugi po ljudskim mjerilima konstruirani identitet, s vi{e ih radosti i du{e prepoznajem i jutrom pozdravljam nego rasu kojoj toboè pripadam, i koju svakim danom sve manje razumijem, umijem i hajem. Oduzeli su mi ono {to drve}e i ptice nisu: prirodni poredak stvari u kojem se samo po sebi zna kako nicati, disati, letjeti, listati, voljeti, sanjati, biti... Kako se radovati Boì}u u Sarajevu, koje }e te uskoro popisati kao svoju bezboì}nu pti~urinu, unaprijed osu|enu da pripada beskrajno bezli~noj ve}inskoj sivoj masi? A da sam ja neko, tj. da imam ~izme vremeplovne, iskora~ila bih u njima jutros koracima od sedam milja, sve preko onog u bijelo umotanog parka kod Druge gimnazije, preko mostova pa uz vodu, pa u onaj kasni decembar dvije i desete... A tamo, pred Samostanom sv. Ante na Bistriku, ~ekala bi me Marina, s krznenom kapicom na glavi i obaveznim rukavicama na onim svojim ru~icama zimogri`ljivim, pa bi me udoma}ila na Boì}nom koncertu koji su te godine priredili njeni prijatelji Poljaci. Poslije bismo svako svakome nazdravljali vinom i odgrizali po komadi} hostije, slave}i krv i tijelo Isusovo, nadilaze}i time i krv i tijelo, uspinju}i se na zelenu granu gdje se du{e uzajamno prepoznaju i grle. Tako bismo skupa kliznule u devedeset tre}u. Ondje bismo jo{ mogle sresti Lidiju @ià, ro|enu u

27.12.2012. I SLOBODNA BOSNA

Osijeku od oca Zlatka i majke Mare Bajalo, do te mjere oma|ijanu Bosnom da }e u njoj ostati ~ak i kad je napuste oni koje je ova huda zemljica rodila i koji ne imado{e kuda oti}i a da ne odu na gore. I kao {to to i biva s nerazumnim ljubavima, zauvijek }e u njoj ostati. Dokraj~it }e je sepsa u te{anjskoj bolnici, nakon {to je tri dana strpljivo ~ekala da je, {umskim putem preko brda, usput povezu kolima hitne pomo}i iz opkoljenog be{}utnog Maglaja, kad povezu ranjene borce Armije BiH. Sibirska je subota bila, kraj novembra, ta milion puta prokleta 1993. godina. U bolu od kojeg se ~ovjekova du{a i razum brane nesvije{}u, u svijesti mi, ba{ kao granata, eksplodira re~enica koju u maglajskoj Hitnoj pomo}i izgovara doktor Omer @ujo: Ovo je bogohulno, toliki na{i borci izginuli a ona se prenemaè za tamo nekom Lidijom. ûpam iz vena infuziju, ska~em na noge, ska~em na nebo. Sve moje vri{ti: Mi smo ovaj rat izgubili, sve smo izgubili! Nema pomo}i onome koji ne zna {ta su mu stubovi odbrane. Tad sam proklela, i dok ìvim isto }u re}i: Koliko god da je svjetova u kosmosu i u njima ìvota i nad njima nebesa, nikad nijedan nek’ u svoja njedra ne primi Omera @. koji je ‘93. kao |avolji doktor slu`bovao u opkoljenom Maglaju. Haram mu svaka rije~, misao i djelo, a halal dràva za koju se borio! Eto mu je tamo, neka se u njoj popi{e me|u golubove sive. Ima ta antologija u koju je Marko Ve{ovi}, Vla{ina sa dna kace po |avoljim mjerilima koja ravnaju sivom mo`danom masom, razabrao deceniju i po bosanskohercegova~kog pjesni{tva i sve to naslovio Kikinom pjesmom Da je barem devedeset tre}a. Prdojevi}i od pjesnika re}i }e danas da ni Kiko Sarajli} ni{ta veliko nije kazao ovom svijetu svojom poezijom. Eto, mo`da i nije! Ama jo{ uvijek jeste nemjerljivo vi{e od njih. Jer, strah me je, i jeza me hvata od ovih tehni~ara me|u pjesnicima, kojima su{tina etike, estetike, ìvota, du{e, ~egagod vrijednog, u ~izmama koje ska~u po sedamdeset i sedam milja u bezdan bezdu{ja, izmi~e i odro|uje ljude, sabija u beton i armaturu, potpuno jednako kao {to je to 93. radio nazovi doktor O.@. Bar da je ta stra{na, ta milion puta prokleta 1993. godina! Jo{ punih pet godina mogao bih da te gledam i da te drìm za ruku! To je ‘98. napisao Izet Kiko Sarajli} svojoj voljenoj èni Mikici. Sve vi{e prezirem Bosnu kojoj ovi stihovi nisu va`ni. 87

CRNA:CRNA.qxd

26.12.2012

18:35

Page 88

PUT OKO SVIJETA Priredio: Nedim Hasi}

Prijestolnica silovanja

totine povrije|enih demonstranata i policajaca, jedan ubijeni novinar i obe}anje premijera da }e ène u indijskom dru{tvu biti vi{e za{ti}ene za sada su jedini plodovi vi{ednevnih protesta u kojima revoltirani Indijci traè pravdu za brutalno silovanu djevojku. Sudbina dvadesttrogodi{nje studentkinje, koju su prije nekoliko dana u gradskom autobusu u New Delhiju silovala i pretukla {estorica putnika i potom je izbacili iz vozila u pokretu, samo je jedan u moru primjera nezavidne situacije u kojoj se ljep{i pol nalazi u indijskom dru{tvu. Kako svjedo~e poznanici nesretne djevojke, u glavni grad je do{la iz provincije da bi se {kolovala za psihoterapeuta. Po scenariju tipi~nom za mnoge skromnostoje}e stanovnike potkontinenta, roditelji su prodali dio imanja kako bi k}eri platili {kolovanje u nadi da }e pobje}i od sudbine svojih predaka, da }e zavr{iti fakultet i “biti svoj ~ovjek”. Sve je ukazivalo da }e tako i biti do tog kobnog dana kada je gradskim prevozom krenula ku}i. Kada se pogledaju sve okolnosti u nekom drugom gradu, ~ak i ve}em od Delhija, situacija bi bila daleko od rizi~ne. Kao prvo, djevojka nije bila sama ve} u pratnji mladi}a za kojeg se spekuli{e da joj je bio de~ko, a u autobus nisu u{li u sitne sate ve} oko 9 uve~e - dakle ni traga od “rizi~nog pona{anja”. Da apsurd bude ve}i, nakon {to su metalnim {ipkama onesposobili mladi}a, silovatelji su se iìvljavali nad djevojkom dok je autobus nesmetano krstario gradom, prolaze}i i pored stalnih policijskih punktova. Dosada{nji nalazi policije pokazuju da ni{ta ne ukazuje na vidljivu mentalnu poreme}enost {estorice silovatelja, pa se name}e pitanje otkud tolika sloboda i bahatost. Poznavaoci prilika su saglasni u jednom - kako god da se okrene, ène u Indiji se u ogromnoj ve}ini slu~ajeva nalaze u podre|enom poloàju i lake su mete za sve oblike poniàvanja. Budu}i da je indijsko dru{tvo duboko podijeljeno i optere}eno suprotnostima - s jedne strane se biljeì ubrzan ekonomski razvoj, a istovremeno mnogo ljudi ìve u krajnjem siroma{tvu jedna od rijetkih konstanti je odnos prema ènama.

U brojnim reakcijama na posljednji slu~aj zlostavljanja, feministi~ke grupe ukazuju da silovanja ili bilo kog maltretiranja nisu po{te|ene ni ène koje su uspjele da se obrazuju i postanu finansijski nezavisne. “Nije bitno da li je doma}ica ili doktorica, ako je sama i nema muà da je {titi, indijska èna je laka meta za svakog ko to poèli. Pre{u}uju}i takvo stanje mi postajemo sau~esnici”, pi{e na blogu jedne od indijskih feministi~kih grupa. Prema policijskim podacima, od ukupno 256.329 `rtava zlo~ina prijavljenih pro{le godine u Indiji, ~ak 228.650 su bile ène. Situacija je, makar u pogledu silovanja, posebno dramati~na u New Delhiju, koji je dobio epitet “prijestolnice silovanja”. Biro za evidenciju zlo~ina u izvje{taju za 2011. objavljuje neke po prijestolnicu poraàvaju}e podatke. Oni navode da su u tom periodu u osam velikih indijskih gradova prijavljena ukupno 573 slu~aja silovanja, {to je samo jedan vi{e od 572 zavedena slu~aja silovanja u glavnom gradu. Prava slika je jo{ mra~nija jer zbog straha od stigmatizacije dru{tva ve}ina èna odbija da govori o svojim neda}ama. Igrom slu~aja, iz Indije je stigla jo{ jedna vijest na sli~nu temu. Djevojka kojoj su trojica mu{karaca prije devet godina unakazili lice kiselinom osvojila je nagradu u nacionalnom kvizu Milioner, a novac }e potro{iti na neophodne plasti~ne operacije. Sonali Mukherdì (27) imala je 18 godina i bila perspektivna studentkinja kad joj se ìvot pretvorio u no}nu moru po{to su joj trojica kolega upala u ku}u i dok je spavala prosuli joj kiselinu na lice - samo zato {to je odbila prosidbu jednog od njih. Napada~i su joj kiselinom, koja se obi~no koristi za ~i{}enje zahr|alog alata, sprìli kapke, nos i u{i. âk i poslije 22 hirur{ke intervencije, ona je ostala slijepa i djelimi~no gluha, a krivci, koji su bili uhap{eni, pu{teni su na slobodu uz kauciju i nikad nisu osu|eni. Doma}in Milionera, poznati bolivudski glumac, nazvao ju je simbolom hrabrosti zbog neprestane borbe protiv svih neda}a. “Ponekad mislimo da nam je ìvot bijedan, da je sve protiv nas, a onda kad pro|emo pored nekog kao {to je Sonali shvatimo koliko smo imali sre}e i koliko je ona zapravo hrabra.” SLOBODNA BOSNA I 27.12.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

26.12.2012

21:59

Page 17

@ELIMO VAM SRETNU I USPJE[NU 2013. GODINU

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

26.12.2012

21:49

Page 3

U[TEDITE NOVAC! PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., â&#x20AC;&#x153;Slobodna Bosnaâ&#x20AC;?, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

Omot-4:CRNA.qxd

26.12.2012

15:24

Page 78