SLOBODNA BOSNA br. 845

MARKETIN[KA MAFIJA: SLOVENIJA PROTIV ERONETA

Da li su ovi ljudi stanovali prije rata?!

BiH SIGURNA KU]A

www.slobodna-bosna.ba

I

portal slobodne bosne

najveca tvornica

dnevnih vijesti u bIh www.slobodna bosna.ba

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd

17.1.2013

0:42

Page 3

SADR@AJ

www.slobodna-bosna.ba

16 EKSKLUZIVNO Kako se u slovenskim bankama prao novac iz BiH Glavni tu`itelj Specijalnog dr`avnog tu`iteljstva Republike Slovenije HARIJ FURLAN obratio se prije mjesec dana Tu`iteljstvu BiH s molbom za pru`anje me|unarodne pravne pomo}i u istrazi protiv ~elnika Uprave HT-a Mostar STIPE PRLI]A i ZORANA BAKULE te vlasnika sarajevske agencije S.V.-RSA i glavnog SDP-ovog medijskog stratega NEVENA KULENOVI]A, ~iji su bankovni ra~uni u Sloveniji blokirani jo{ pro{le godine; na{ list ekskluzivno otkriva kako su slovenski 38 istra`itelji razotkrili marketin{ko-mafija{ku hobotnicu koja je poslovala preko off-shore kompanije na Gibraltaru, te za{to istraga protiv osumnji~enih za milijunsku plja~ku mostarske kompanije u BiH nikada nije zavr{ena

20 Ko to tamo peva Sve o GRAS-u

DE@ELA I KRIZA Smrt neoliberalne dogme Prof. dr. PIRIMO@ KRA[OVEC, mladi slovena~ki sociolog i istaknuti politi~ki aktivist, za Slobodnu Bosnu govori o globalnoj recesiji, budu}nosti Evropske unije, dru{tveno-ekonomskoj situaciji na Balkanu, u EU i SAD-u, perspektivama za izlazak iz ekonomske krize, o stanju u Sloveniji i razlozima zbog kojih je `estoki kriti~ar planetarno poznatog ljevi~ara Slavoja @i`eka

46 “RAK NA DU[I“

Ponovno dovo|enje Hasana Ba{i}a na mjesto v.d. direktora GRAS-a bila je samo kap koja je prelila prepunu ~a{u nezadovoljstva, uzroci propasti GRAS-a i nezadovoljstva radnika mnogo su dublji

34 POSLJEDICE PRESUDE MUJI VATRE[U Srbija kona~no priznala postojanje logora za Bo{njake Istina o strahotama kroz koju su pro{lo oko hiljadu Bo{njaka iz @epe i Srebrenice u srbijanskim logorima presudom Muji Vatre{u po~ela je izlaziti na vidjelo; na{a novinarka otkriva koje su posljedice ove 17.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

prve presude u korist logora{a Bo{njaka, 52 SPORT ko su bili mu~itelji u zloglasnim srbijanskim Pare pokre}u svijet logorima i na kojim pozicijama se oni danas nalaze Nogometni reprezentativac BiH ZVJEZDAN MISIMOVI] (31) prije nekoliko dana potpisao je ~etiri i po miliona eura vrijedan ugovor sa kineskim klubom GUANZHOU REHNE; SB otkriva ko su kineski milijarderi vlasnici tamo{njih klubova i za{to se u posljednje dvije godine odlu~uju investirati milione u tamo{nje timove

Za{to nam se de{ava karcinom Ugledna kirurginja iz Padove dr. NELA SR[EN nedavno je objavila knjigu pod nazivom “RAK NA DU[I“ u kojoj opisuje iskustva svojih pacijenata u borbi protiv najte`ih bolesti, ali i prvi put javno progovara o vlastitom do`ivljaju klini~ke smrti; u ekskluzivnom razgovoru za “SB“ doktorica Sr{en obja{njava kako je svaka tjelesna bolest usko povezana sa karakterom, emocijama i `ivotnim iskustvom ~ovjeka, te za{to kvantna medicina daje bolje rezultate od klasi~nog pristupa lije~enju...

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d.

137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.

Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

3

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

17.1.2013

1:01

Page 4

MINI MARKET BRA]A BEZ GA]A

TOKI] OSTAO BEZ “BRA^NE STE^EVINE”

Bra}a Lijanovi} i bra}a Lu~i} najproblemati~niji du`nici Hypo banke

U parnici za podjelu zajedničke imovine sud donio presudu u korist Dražene Peranić, bivše nevjenčane supruge Sejfudina Tokića

Iako novinari Dnevnog avaza ne posustaju u vi{emjese~noj kampanji protiv najve}ih du`nika Hypo Alpe Adria banke u BiH, najavljuju}i kazneni progon neurednih plati{a, prava je istina, kao i obi~no, bitno druga~ija. Kako Slobodna Bosna doznaje iz izvora bliskih novom menad`mentu Hypo banke, koji intenzivno radi na pove}anju naplate kreditnih sredstava i rehabilitaciji, odnosno reprogramiranju kredita, me|u du`nicima s Avazovog spiska trenuta~no su najproblemati~nije dvije hercegova~ke tajkunske obitelji: bra}a Ivankovi} Lijanovi} sa [irokog Brijega i bra}a Lu~i} iz Ljubu{kog. Kada su posrijedi milijunska kreditna zadu`enja ~lanova obitelji Selimovi} iz Sarajeva i Stani}a iz Kre{eva, Uprava Hypo Alpe Adria banke je zadovoljna postignutim dogovorom i rje{enjima za otplatu kredita. No, kako nam je potvr|eno u Hypo banci, problem im ne predstavljaju veliki du`nici, nego rizi~ni i nenaplativi krediti, odnosno neuredna otplata dugovanja, bez obzira da li se radi o fizi~kim ili pravnim osobama, odnosno milijunskim ili zadu`enjima u manjim iznosima. U

4

Nakon gotovo sedmogodi{njeg sudskog procesa, Op}inski sud u Sarajevu je ovih dana donio presudu za podjelu zajedni~ke ste~evine u korist novinarke Dra`ene Perani}, koja je od 2006. godine vodila vrlo mu~nu pravosudnu borbu sa nekada{njim nevjen~anim suprugom, propalim bh. politi~arom S ejfudinom Toki}em. I dok Dra`ena sada, nakon toliko vremena koje je proteklo u odga|anju ro~i{ta ili mrcvarenju na njima, suo~avanjima sa la`ima i podmi}ivanju svjedoka, pisanju pritu`bi Visokom suda~kom i `albenom vije}u koje su ostale bez odgovora, napokon mo`e odahnuti, Toki}eve strana~ke kolege iz Socijaldemokratske unije BiH ~ekaju pokretanje novog sudskog procesa protiv njega. Podsjetimo da je Dr`avna agencija za istrage i za{titu (SIPA) protiv Toki}a dugo vodila istragu prema prijavi o pronevjeri sredstava koju je Socijaldemokratska unija BiH, stranka na ~ijem je ~elu Toki} bio, podnijela 2007. godine. Provjeravaju}i poslovanje SDU u vrijeme dok je on bio predsjednik ove stranke, SIPA je otkrila da je nezakonito potro{eno preko 80.000 KM, a ukupna sporna suma se, me|utim, penje do 300 000 KM. Po~etkom 2012. predmet protiv Toki}a je otvoren u Kantonalnom tu`iteljstvu. “Pet godina je trebalo da se to dogodi, ali iako ~itav proces sporo ide, nadamo se pokretanju sudskog procesa protiv Toki}a za zloupotrebu polo`aja, la`no predstavljanje, zloupotrebu po~ata”, ka`u nam ovih dana u SDU. Slobodna Bosna je ranije pisala kako ovaj nekada{nji grlati socijaldemokrata, koji je danas predsjednik Bo{nja~kog pokreta za ravnopravnost naroda, nakon proma{ene politi~ke karijere, kao i propasti privatnog biznisa koji je pokretao, nije birao na~ina kako da do|e do novca i izmiri goleme dugove. Protiv monstruoznih la`i i izmi{ljotina Dra`ena Perani} je bila primorana da se bori godinama. Uspjela je,

IZGUBLJENA BITKA Sejfudin Toki} 7 godina je vodio pravosudnu borbu sa biv{om suprugom Dra`enom Perani}

me|utim, a njena osobna drama i presuda za koju se izborila je va`na jer otvara pitanje ako je jednoj obrazovanoj, uglednoj, finansijski nezavisnoj `eni trebalo toliko energije i vremena, {ta da o~ekuju `ene koje nisu u takvoj poziciji? Ovo je, naime, vjerovatno prva presuda koju je neka `ena u BiH, “okovana” zamkom tradicije prema kojoj se i njena imovina upisuje na suprugovo ime, dobila od dono{enja novog porodi~nog zakona 2005. godine. Gotovo nevjerovatno zvu~e argumenti za kojima je Toki}ev advokat Minadir A{~eri} posegnuo protiv Perani}ke u svom zavr{nom izlaganju pred Sudom, da Dra`ena nije uzela Toki}evo prezime iako ju je dva puta molio, a nije mu ni djecu rodila {to je prava uloga `ene, pa stoga ne mo`e i ne treba imati nikakvih prava! Te{ko da bi u bilo kojoj civiliziranoj zemlji mogao izre}i ono ~ime je on zavr{io svoj govor da se “bra~na zajednica i mjesto `ene u njoj mora vratiti tamo gdje je bilo prije minimum 300 godina” a da je Perani}ka o~ito ona vrsta `ene koja bi “ako treba branila i prava gay populacije!” Nije li vrijeme da se zapitamo kako je uop}e mogu}e da se u jednoj pravosudnoj ustanovi ispoljava ovakav primitivizam?!

(D. Savi}) SLOBODNA BOSNA I 17.1.2013.

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

17.1.2013

1:02

Page 5

MINI MARKET FOTO NEDJELJE

MILUTIN STOJ^EVI]

Štrajk Grasa: Kad bi ovo bila država

tom su smislu u Hypo banci poduzeli sve mjere kako bi zaustavili negativan trend plasiranja rizi~nih i nenaplativih kredita, dok su protiv biv{eg direktora Petra Jur~i}a njegovi nasljednici podnijeli kaznenu prijavu. Prijave }e, najavljuju iz Hypo Alpe Adria banke, biti podnesene i protiv svakog klijenta (velikog i malog) za kojeg se utvrdi da je prekr{io zakon.

(S.M.)

HELEZ PI[E, ODBOR BRI[E

Odbor dr`avne slu`be za `albe poni{tio sva “kaznena” rje{enja federalnog ministra Zukana Heleza Pored vi{e stotina sudskih tu`bi biv{ih branitelja, koji su u procesu revizije ostali bez ranijih prava, federalno Ministarstvo za pitanja branitelja odskora je zatrpano `albama dr`avnih slu`benika, koji su prema naho|enju ministra Zukana Heleza raspore|eni na nova radna mjesta. Osioni je ministar, naime, sve nepodobne suradnike, koji nisu pristali da poslu{no izvr{avaju njegove naredbe, po kazni premjestio na nova radna mjesta, ali je njegova rje{enja naknadno poni{tio Odbor dr`avne slu`be za `albe. Me|u desetak slu`benika federalnog Ministarstva za pitanja branitelja koji su se `alili Odboru i dobili rje{enja u svoju korist nalazi se i 63-godi{nji Rifat Agovi}. Iako je Agovi} otac poginulog borca i slu`benik koji bi uskoro trebao u mirovinu, ministar Helez je nalo`io njegovo premje{tanje na radno mjesto u Zavidovi}e, navodno zbog pove}anog broja vojnih obveznika. ^lanovi su Odbora za `albe, me|utim, utvrdili da je Rifat Agovi} bio izlo`en mobingu i maltretiranju, i nalo`ili da se vrati na mjesto vi{eg stru~nog suradnika za logistiku u Sektoru za bud`et i financije u Sarajevu.

(S.M.)

17.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

5

Iluzije:Iluzije.qxd

17.1.2013

4:04

Page 6

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

KALA[ U MALOM RITU, STAN OSVJE@I DAN Pi{e: SENAD AVDI]

Može biti da se ja slabo razumijem u novonastale okolnosti, da me je važan edukacijski talas promašio, zaobišao, ali pitanje koje želim kandidirati je, mislim, i osnovano i legitimno: je li cijela priča u posljednjih dvadeset godina, od ratova i zločina, “spuštena“ na najbanalniju ravan: stambeno-komunalnu? Nezajažljiva pohlepa prema “nekretninama“, surovi stambeni pragmatizam ne dopušta nam luksuz da budemo ravnodušni...

N

isam gledao izvorno na Federalnoj televiziji prilog o stanovima, nekretninama lidera politi~kih stranaka koji tvore ono {to se kolokvijalno naziva parlamentarnom ve}inom; pratio sam, ne bez osvetni~ke sladostrasti reagiranja/demantiranja {ampiona na{e dru{tveno-politi~ke golgote. Jedan od prozvanih za stambeno-infrastukturno-komunalno profiterstvo, Sulejman Tihi}, promptno je reagirao na “tendenciozan i zlonamjeran“ prilog na FTV-u. Sve na stranu, Tihi}u se ne smije osporiti pravna potkovanost i proceduralna umje{nost. I o tome bi on trebao voditi ra~una vi{e od podle i znati`eljne, skoro pa krvolo~ne javnosti: stan od 150 kvadratnih metara u Importanne centru, u koji se prije godinu dana uselio lider Stranke demokratske akcije Tihi}, na njegovu `alost, ne ko{ta 180-200 hiljada maraka, nego mnogo, mnogo vi{e: brat bratu pola miliona maraka.

U zgradu “Importanne centra“ Sulejman se Tihi} preselio iz stana u Alipa{inoj ulici (centar Sarajeva,

[ta mu je (p)oduzeto, od ~ega je li{en, emocionalno i vlasni~ki amputiran Sulejman Tihi}? Na to se Tihi} mo`e `aliti tek kada Poreznoj upravi Federacije uplati porez za “promet nekretnina“, dakle kupovinu stana ~ija je tr`i{na vrijednost ve}a od pola miliona maraka. U sarajevskim sudovima aktuelan je i prili~no `iv proces - kako se Sulejman Tihi} uselio nakon rata u srpski stan u stambenoj zgradi na Darivi: o{te}ena familija tu`i, a Tihi} se u sudskim procesima pojavljuje kao svjedok-pokajnik.

Mogu}e da je sve skupa zakonski prihvatljivo, ali moralni aspekt cijele te vratolomije ne prili~i {efu jedne ozbiljne politi~ke stranke.

I

ma jedna zlo~esta, fatalna, ne mora automatski zna~iti neta~na, nesolidna i nedovoljno ~vrsta pri~a: Alija Izetbegovi} je znao (dojavili mu) da }e biti te{kog, istrebljuje}eg rata u Sarajevu: zbog toga je Izetbegovi}, bri`ni babo, (po)stavio sina Bakira na dalekose`no va`no mjesto: direktora Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo -

Gdje su, prije fatalnih ratnih doga|aja, `iv naravno); prije toga mu je, dok je bio poslanik u Narodnoj skup{tini Republike Srpske odobreno stotinjak hiljada maraka da obnovi obiteljsko imanje u Bosanskom [amcu.

U svom trenuta~nom obiteljskom leglu, “Importane centru“, Tihi} je prisiljen dijeliti stubi{te, komunalije sa neposrednim susjedom Fahrudinom Radon~i}em.

K

ada ga se pita o stambenim, papreno skupim stambenim akvizicijama, predsjednik SDA }e se pravni~ki ~isto, nedvojbeno, uvjerljivo, moralno nadmeno, dakle ne~isto a pratkti~ki odvratno, pozivati na rodbinu, sestre, djecu, ro|ake: svi su oni bili stari superiorni begovi iz Bosanskog [amca, vlasnici “pola Sarajeva“: drugu polovinu ve}inski je kontrolirala familija Izetbegovi}. [to uop}e ne mora biti neta~no: postoji u zavjereni~koj teoriji ozbiljan retro kompleks: vra}amo ono {to nam je oduzeto.

6

da sanira posljedice agresije. Navodno je Zavod kojim je upravljao Bakir Izetbegovi} |uture, ili ciljano, podijelio hiljade stanova: ogromna je to bila koncentracija mo}i okupljena u samo jednoj familiji - Izetbegovi}a.

I

zetbegovi}i su, tradicionalno, nesolidna, pravu i pravnom poretku nesklona obitelj: eventualno im refleks proradi u vezi sa nekretninama: kako je “otac nacije“, Alija Izetbegovi} osmislio. Ni tu stvar, na koncu, rahmetlija sa Kova~a, Izetbegovi}, nije do kraja raspetljao: neko je toksi~nim parama platio komunisti~kom tehnomenad`eru sa Sokoca Milanku Renovica da mu se bo{nja~ki lider, Izetbegovi}, legalno uselili u stambenu zaostav{tinu.

Ima li ijedan anga`iran, manje ili vi{e, bo{nja~ki intelektualac a da nije zauzeo tu|i stan u centru Sarajeva?

Te{ko. Kako }e pametnjakovi}i, bo{nja~ki, naravno, proSLOBODNA BOSNA I 17.1.2013.

Iluzije:Iluzije.qxd

17.1.2013

4:04

Page 7

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE Foto: Mario Ili~i}

POLJINAMA SE [IRI MIRIS LJILJANA Omiljeno izleti{te bo{nja~ke elite

`ivjeli lideri vladaju}e parlamentarne “{estorke“?

mi{ljati socijelnu scenu, ako nisu u `i`i - dakle u tu|em stanu u centru Sarajeva.

Uglavnom, i vlast i opozicija u Sarajevu posljednje su se dvije decenije glo`ili, tukli za stambene prostore.

perspektivnom profesoru Lagumd`iji? Ima Lagumd`ija stan, materin, }a}in, {to je fenomenalno, idealno, i punac mu se aktivno uklju~io u taj bankovno-du`ni~ki aran`man.

L

o`e biti da se ja slabo razumijem u novonastale okolnosti, da me je va`an edukacijski talas proma{io, zaobi{ao, ali pitanje koje `elim kandidirati je, mislim, i osnovano i legitimno: je li cijela pri~a u posljednjih dvadeset godina, od ratova i zlo~ina, “spu{tena“ na najbanalniju ravan: stambeno-komunalnu? Nezaja`ljiva pohlepa prema “nekretninama“, surovi stambeni pragmatizam ne dopu{ta nam luksuz da budemo ravnodu{ni...

ider vladaju}e partije, socijademokratske, koja bi trebala biti alternativa pohlepnim neotranzicijskim elitama, Zlatko Lagumd`ija, dokazuje da je desetak stanova, od Sarajeva do Dubrovnika, stekao u zakonski propisanoj proceduri. [to je mogu}e i ta~no. Ko stanuje u stanu koji je sarajevski Ekonomski fakultet sa vi{e od stotinu hiljada maraka, u ulici ^emalu{a, donirao

17.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

M

7

Iluzije:Iluzije.qxd

17.1.2013

3:22

Page 8

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 10. JANUAR Fenomenalan, senzacionalan, idejno i tehni~ki nestvarno precizan, ta~an, nepogre{iv “pilot-singl”objavio je danas DAVID BOWIE. Kada Bowie napi{e pjesmu, tada

jako komplicirano, zamorno, nerazgovijetno, ali tako je to: niko nema {to Srbin imade, poznato je.

Negdje iza pono}i, taman nakon {to je Emir zavr{ila utakmica Valencia - Sevilla (E Spahi} dobar, Miroslav Stevanovi} izvrstan) srpski parlamentarci su nadmo}nom ve}inom glasova usvojili Rezoluciju o Kosovu.

Ako sam dobro proniknuo u “politi~ki duh”, ali i “tehni~ki aspekt” najnovije Platforme, sve se vrti oko dvije fundamentalne premise.

Prva: Kosovo je suverena, nedjeljiva, samostalna dr`ava, priznali to mi ili ne.

Druga: Ko to prizna, javno, izdajica je; ko ne prizna, radi protiv budu}nosti Srbije…

advokata knji`evne-romaneskne struke Mirnesa Ajanovi}a da tu`i i Nobelov komitet i NIN-ov `iri zbog nano{enja “te{ke materijalne {tete”!

UTORAK, 15. JANUAR Trideset hiljada maraka fali re`iseru HARISU PA[OVI]U da zavr{i film o

NEDJELJA, 13. JANUAR “muze {ute”. Za dva-tri mjeseca mo}i }emo slu{ati sve {to je Majstor smislio u posljednjih desetak godina; jedva ~ekam - sve obe}ava da je odmetnuta gitara sa “Where are We Now” ona koju je u Njema~koj sredinom 70-tih odsvirao genije ambijentalne muzike Robert Fripp.

Sedamdeset centimetara snijega napadalo u Zagrebu, skoto pola metra u Biha}u:

PETAK, 11. JANUAR “Pravom piscu dovoljno je da u|e u tramvaj i sa poda pokupi pri~u”, pisao je James Joyce. Mo`da je to tako bilo u Irskoj; lako je tamo biti genijalan pisac - hajde budi u Bosni i Hercegovini, Sarajevu, gdje su svako malo voza~i tramvaja u {trajku…

SUBOTA, 12. JANUAR Vascijeli bogovetni dan pratim sjednicu Narodne skup{tine Srbije, vanredno saz-

u Sarajevu ni{ta - ki{a bezobrazno zalijeva slu~ajne prolaznike. Jel’ to i Bog od nas digao ruke?!

PONEDJELJAK, 14. JANUAR

vanu zbog usvajanja Rezolucije o Kosovu.

(Jedanaeste po redu u novijoj povijesti srpskog parlamentarizma). U me|uvremenu, dok traju pauze, pogledam poneki film, ne propustim ni skijanje, kako mu{ko, tako ni `ensko, rukometno Svjetsko prvenstvo, {panjolsku Primeru… Me|utim, “gde god da krenem, tebi se vra}am ponovo, ko da mi uzme iz moje du{e Rezoluciju o Kosovu”.

Prije Rezolucije je bila Platforma Vlade Srbije, prije nje bila je Platforma predsjednika Srbije Tomislava Nikoli}a, sve je to 8

Danas je presti`nu NIN-ovu nagradu za roman godine dobio srpski knji`evnik Aleksandar Gatalica za djelo Velik rat. Ponadao sam se da je neka tehni~ko/{tamparska gre{ka - uvjeren da je najbolji srpski roman napisao moj drug iz Mostara Veselin Gatalo: kad, eto, ipak, nije. Nobelovu nagradu za knji`evnost prije tri mjeseca je dobio Kinez MO YAN. Boga mi, da sam na mjestu i dru{tvenoj poziciji akademika ABDULAHA SIDRANA, anga`irao bih

nogometa{u Edinu D`eki; vri{ti tip do neba, samo mu je “Avaz” granica, {to ga dr`ava ignorira - ne daje mu taj sitni{ od para da zave`e svoj genijalni filmski projekat. Ne pla{im se ja za Pa{ovi}a, platit }e to neko, kadli-tadli, ako se na{lo milion maraka za imbecilni film Orkestar Pjera @alice, valjda }e se neko smilovati da Pa{ovi}a pripazi.

Opet jedan drugi nimalo manje dokazani redatelj, JASMIN DURAKOVI] cvili kako je dr`ava (Federacija BiH) nekoj federalnoj Fondaciji na ~ijem je on ~elu (za slikovne, likovne, muzi~ke razibrige i igrokaze) du`na pola miliona (obe}anih) maraka.

Na festivalu alternativnog, anga`iranog filma u New Yorku Sundance Film Festivalu ovih je dana prikazan film Krugovi srbijanskog re`isera Srdana Golubovi}a, posve}en barbarskom ubojstvu an|ela iz Trebinja Sr|ana Aleksi}a. Od tridesetak “diplomiranih re`isera” koje hvali Pa{ovi} i jo{ toliko simpatizera filmske umjetnosti (kakav je besmisleni prevarant {irokog spektra Durakovi}), niko se nije sjetio filomovati vite{ku, anti~ku pri~e u Trebinju koja im je bila pod nosom. Bili, valjda, bud`etski limitirani…

SRIJEDA, 16. JANUAR Dvije nesta{ne, avanturisti~ke bombe na rubovima Zagreba, poja~ane sa 50-70 centimetara snijega, rezultirale su nepatvore nom panikom u glavnom gradu susjedne dr`ave. Umirujem prijatelja u Zagrebu koji se, pani~no sprema za izmje{tanje obitelji “na sigurno“: “Zna{ li kad je prije 20 godina, pod milion granata, sa snijegom do pasa, Mujo u Miljacki uhvatio zlatnu ribicu? Pa ga ribica moli da je pusti a zauzvrat }e mu ispuniti jednu `elju. ‘Pogrije{ila si, ja `elja uop}e nemam’, ka`e Mujo i vrati ribicu natrag u Miljacku...“ SLOBODNA BOSNA I 17.1.2013.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

16.1.2013

23:28

Page 2

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

17.1.2013

1:19

Page 10

MINI MARKET VELI^ANSTVENO DVOLJE]E

Sulejman Tihi} uspio odgoditi strana~ki kongres za dvije godine Umjesto redovnog strana~kog kongresa, koji se prema odredbama strana~kog statuta mora odr`ati svake ~etiri godine, SDA }e u februaru ove godine odr`ati strana~ku konvenciju a redovni kongres odr`at }e dvije godine kasnije, najvjerovatnije u maju 2015. godine.

To je, ukratko, rezime dogovora koji su postigli predstavnici dvije strana~ke frakcije, Sulejman Tihi} i Bakir Izetbegovi}. Frakcija Sulejmana Tihi}a zagovarala je odga|anje strana~kog kongresa, uz obrazlo`enje da je politi~ka kriza u BiH toliko duboka da SDA, kao vode}a stranka bo{nja~kog naroda, ne bi smjela tro{iti energiju na rje{avanje unutarstrana~kih problema.

U pozadini ovog obrazlo`enja krije se stvarni motiv aktuelnog predsjednika SDA Sulejmana Tihi}a i njegovih vjernih sljedbenika, da jo{ dvije godine zadr`e kontrolu nad polugama unutarpartijske vlasti. Oni procjenjuju da }e SDA na narednim parlamentarnim izborima 2014. godine hametice potu}i rivalske partije, SDP i SBB, i ponovo preuzeti ulogu sto`erne partije bh. vlasti.

Izetbegovi} je tra`io kongres, no ostao je u manjini: na koncu je prihvatio Tihi}evu ponudu da preuzme funkciju Suljeman Tihi}

NE ZNA LJEVICA [TA RADI DESNICA

“Pomilovani“ ministar Desnica Radivojević opredijelio se za Lijanovićev blok u federalnoj Vladi Desnica Radivojevi}

Na posljednjoj sjednici Vlade Federacije BiH definitivno je razrije{ena dilema kojem }e se taboru prikloniti “pomilovani“ ministar Desnica Radivojevi}. U SDP-u su strahovali da }e se Radivojevi}, nakon povratka u federalnu Vladu, priklju~iti bloku koji predvodi SDA, dok su u isto vrijeme u SDA strahovali da }e Radivojevi} glasati po nalozima SDP-a.

Radivojevi} je demantirao i jedne i druge: priklonio se svom finansijskom

...[TO SAM DU@AN, TI ODU@I!

Nasamareni žiranti u prošloj godini otplatili 25 miliona KM tuđih kredita Prema podacima Udru`enja za za{titu `iranata BiH, vi{e od 8.000 prevarenih `iranata u BiH tokom protekle godine otplatilo je 25 miliona KM tu|ih kredita, a svaki nasamareni `irant pojedina~no bankama je u prosjeku vratio 3.150 KM! Udru`enje za za{titu `iranata smatra

10

meceni Jerku Ivankovi}u Lijanovi}u, koji je zapravo i najzaslu`niji za Radivojevi}ev povatak u ministarsku fotelju.

Iako najmalobrojniji, blok Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a dobio je ulogu jezi~ka na vagi, {to }e {irokobrije{kom {verceru otvoriti golemi prostor za sklapanje trgovinskih aran`mana i sa jednim i sa drugim blokom, po principu “ko da vi{e“.

(M.A.)

da je situacija u ovoj oblasti alarmantna, o ~emu svjedo~e i najnoviji podaci Agencije za bankarstvo RS, prema kojima su za devet mjeseci pro{le godine banke u RS-u aktivirale hipoteke vrijedne 72,4 miliona maraka, a barem polovinu kredita vratit }e `iranti!

(A.M.) SLOBODNA BOSNA I 17.1.2013.

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

17.1.2013

1:20

Page 11

MINI MARKET Priredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

Podržavate li uvođenje hrvatskog TV kanala?

[EMSO TUCAKOVI] Profesor na FPN-u

NE BiH ima tri slu`bena jezika.

Uvo|enjem hrvatskog kanala mi{ljenja sam da se cijepa jedan od tih slu`benih jezika.

NIKOLINA VELJOVI]

NE Mi{ljenja sam da je na javnim emiterima dovoljno zastupljen hrvatski jezik, ako je do jezika.

Smatram da je uvo|enje hrvatskog TV kanala komplikovanje i ovako zamr{enih odnosa.

IBRAHIM SPAHI] Predsjednik

TV1

GDS BiH

NE

DA/NE I za da i za ne potrebno je obaviti raspravu o ostvarivanju zakona o JRTV servisu u Parlamentarnoj skup{tini BiH. Iz te rasprave treba da proiza|u odluke o ja~anju JRTV servisa i o funkciji interesa javnosti. Po Dejtonskom mirovnom sporazumu slu`beni jezici su bosanski, hrvatski i srpski sa obaveznom upotrebom engleskog jezika kako ne bi do{lo do nerazumijevanja ova tri slu`bena jezika.

ADMIR KAPO Predsjednik Udru`enja “Kupujmo doma}e”

NE Ne podr`avam jer nema ekonomske opravdanosti i sredstava iz kojih bi hrvatski TV kanal bio finansiran.

JOZO PAVKOVI] Urednik “Ve~ernjeg lista” za BiH

DA Pravo na informiranje na materinskom jeziku na javnim RTV servisima je europski standard. Nema niti jednoga suvisloga razloga da bo{nja~ka politi~ka elita to temeljno ljudsko pravo Hrvatima uskra}uje.

Izgovori kako je rije~ o nedostatku financija, daljnjim podjelama su uvrjedljivi i iza takve politike najvjerojatnije se krije opasna tendencija nepriznavanja Hrvata kao politi~ke nacije.

BLATOUBILA^KI RAT

Utemeljitelj Radon~i} i lider Lagumd`ija zaledili me|usobni odnos Kako nezvani~no saznajemo, nakon novogodi{njih praznika na Bjela{nici u jednom od objekata ZOI 84 navodno je do{lo do verbalnog obra~una koalicionih partnera, utemeljitelja Fahrudina Radon~i}a i lidera Zlatka Lagumd`ije. Rasprava je izmakla kontroli kada se Radon~i} povi{enim tonom obratio Lagumd`iji.

“Ti da nas vodi{? Da me nije sramota, ja bih sada iza{ao iz svega ovoga“, rekao je Radon~i} nakon ~ega je konobare po~astio sa petobankom bak{i{a i napustio objekat.

(F.M.) Fahrudin Radon~i} i Zlatko Lagumd`ija

by MARIO BRANCAGLIONI

V

Direktor Studentskog centra

Urednica na

Nisam za formiranje bilo kakvog novog kanala u okviru Javnog RTV sustava nego za rekonstrukciju i modernizaciju postoje}eg RTV sustava li{enog politi~kog utjecaja i po mjeri svih gra|ana. Kanali u okviru RTV sustava, po mom mi{ljenju, ne bi trebali biti ni hrvatski ni bo{nja~ki ni srpski kao ni SDP-ovi, HDZ-ovi, SNSD-ovi SDA-ovi, niti govornice bilo koje politi~ke stranke.

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

EMIR KADRI]

zamjenika predsjednika SDA, uz Tihi}evo obe}anje da se na narednom kongresu ne}e kandidirati za strana~kog {efa.

(A.M.)

17.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

11

Asim:TEKST osnova.qxd

17.1.2013

0:05

Page 12

NOVINARI OCJENJUJU DR@AVNE MINISTRE

Deset vodećih novinara i urednika štampanih i elektronskih medija te internetskih portala u BiH ocijenilo je rad Vijeća ministara BiH u prvoj godini mandata

MIRKO [AROVI] NAJBOLJI, DAMIR LJUBI] NAJGORI DR@AVNI MINISTAR Zahvaljuju}i dobrom radu premijera Bevande i ministra [arovi}a, cijelo Vije}e ministara dobilo prolaznu ocjenu - 2,4 Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MARIO ILI^I]

P

rije ravno godinu dana, nakon maratonskih, skoro 15 mjeseci dugih pregovora strana~kih lidera, odr`ana je prva sjednica Vije}a ministara BiH pod predsjedavanjem aktuelnog premijera V jekoslava Bevande.

Uobi~ajena je praksa da se podvu~e crta pod rezultate prve godine rada, da se ocijene dometi, smjer, uspjesi i proma{aji dr`avne vlade u cjelini, ali i svakog ministra ponaosob.

Ocjenu jednogodi{njeg rada dr`avnih ministara i Vije}a ministara BiH u cjelini prepustili smo vode}im novinarima i urednicima najutjecajnijih medija u BiH. U na{oj anketi sudjelovalo je deset novinara i urednika, koji su prvu godinu rada dr`avne vlade i njenih ministara ocjenjivali numeri~ki, u rasponu od 1 do 5, rukovode}i se principom kompariranja predizbornih obe}anja i postizborne realizacije. Iz ankete su izostavljena dva ministarstva - sigurnosti i odbrane - u kojima su nedavno napravljene kadrovske promjene.

SKROMNI DOMETI DR@AVNE VLADE Ve}ina anketiranih novinara smatra da je jednogodi{nji rezultat rada Vije}a ministara BiH krajnje skroman: nije na~injen ni milimetarski progres prema Evropskoj uniji i NATO alijansi; nije uspostavljena ~vr{}a suradnja sa susjednim dr`avama, u prvom redu s Hrvatskom i 12

Srbijom; nije prekinuta praksa olakog zadu`ivanja dr`ave radi izmirenja rastu}e bud`etske potro{nje; nije popravljen ukupni ekonomski i politi~ki ambijent za privla~enje stranih investicija; nije pobolj {an me|unarodni kreditni rejting dr`ave itd.

Na drugoj strani, lista uspjeha Vije}a ministara BiH u prvoj godini mandata neuporedivo je kra}a. Kao glavni uspjeh anketirani novinari navode ~injenicu da je bud`et dr`avnih institucija BiH, iako umanjen, po prvi put usvojen u zakonom predvi|enom roku i da su s Hrvatskom ispregovarani klju~ni elementi trgovinske suradnje po novim pravilima koja }e stupiti na snagu sredinom godine, kada Hrvatska postane punupravna ~lanica Evropske unije.

Uspjehom se smatra i ~injenica da je Vije}e ministara BiH, za na{e politi~ke uvjete, radilo prili~no skladno, bez ozbiljnijih trzavica, podjela i afera, {to se najve}im dijelom pripisuje diplomatskom talentu predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH Vjekoslava Bevande.

Za prvu godina rada Vije}a ministara BiH u cjelini dobilo je prosje~nu ocjenu 2,4, no tri ministra, Damir Ljubi}, Bari{a Čolak i Nikola [piri}, prema mi{ljenju anketiranih novinara nisu zaslu`ila prolaznu ocjenu. Najlo{iju prosje~nu ocijenu (1,8) dobio je ministar Damir Ljubi}, koji predvodi Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice. Anketirani novinari nisu mogli navesti niti jednu konkretnu akciju, projekat ili inicijativu koju je u protekloj godine pokrenuo ministar Damir Ljubi}.

Prolazni ocjenu nije dobio ni ministar pravde Bari{a Čolak (prosje~na ocjena 1,9), kao ni ministar finansija i trezora Nikola [piri} (prosje~na ocjena 1,9). Ministru Čolaku zamjera se izostanak inicijative i nedovoljno prisustvo u javnosti, dok se ministru [piri}u spo~itava pretjerano prisustvo u javnosti i istupi sa strana~ke umjesto s ministarske pozicije.

NAJUSPJE[NIJI [AROVI] I BEVANDA Na drugoj strani, najvi{u ocjenu (prosjek 3,3) za jednogodi{nji rad dobio je ministar ekonomskih odnosa i trgovine Mirko [arovi}, prvenstveno zbog ~injenice da je uspio privesti kraju pregovore s Hrvatskom oko primjene novog trgovinskog re`ima.

Nakon [arovi}a, najvi{u ocjenu (pro sjek 3,1) dobio je predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Vjekoslav Be vanda, u ~ije zasluge spada bud `etska konsolidacija dr`avnih instit ucija i pregovori s me|u narodnim mon etarnim fondom oko novog kre ditnog ara n `mana.

Jednogodi{nji rad ministra vanjskih poslova BiH Zlatka Lagumd`ije ocijenjen je u dosta {irokom rasponu od 1 do 4, pri ~emu je zanimljiva ~injenica da su tri anketirana novinara Lagumd`iji dodijelila “~istu jedinicu“, jednako kao i njegovom strana~kom kolegi D amiru Had`i}u, koji predvodi Ministarstvo prometa i komun ikacija. Kad se sve zbroji, prosje~na ocjena rada Zlatka Lagumd`ije iznosi 2,2, a pro sje~na ocjena rada Damira Had`i}a 2,4.

SLOBODNA BOSNA I 17.1.2013.

Asim:TEKST osnova.qxd

17.1.2013

0:06

Page 13

MINISTRI LJUBI], ^OLAK I [PIRI] PALI NA ISPITU PROLAZNA OCJENA PRVE GODINE MANDATA Predsjedavaju}i Vjekoslav Bevanda predvodi uspje{niji dio Vije}a ministara BiH

17.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

13

ŠAROVIĆ

HADŽIĆ

ŠPIRIĆ

LAGUMDŽIJA

BEVANDA

4 2

1

1

1 3

2

2

1 4

3

3

4 2

3

1

2

1

1

1

1

3

2

1

2

SENAD HADŽIFEJZOVIĆ

4

1

1

3

AVDO AVDIĆ

4

2

2

3

SANJA BJELICA

4

4

3

3 SEDIN ĆENAN

4

SUZANA IVAN STAMBOL ŠUŠNJAR

3

ZORAN KREŠIĆ

4

DRAGAN SUZANA VILDANA JERINIĆ R.TODORIĆ SELMIBEGOVIĆ

SLOBODNA BOSNA I 17.1.2013.

14

Page 14 0:07 17.1.2013 Asim:TEKST osnova.qxd

NOVINARI OCJENJUJU DR@AVNE MINISTRE

Asim:TEKST osnova.qxd

17.1.2013

0:08

Page 15

MINISTRI LJUBI], ^OLAK I [PIRI] PALI NA ISPITU

LJUBIĆ

NOVIĆ

ČOLAK

ŠAROVIĆ

4

3

3

3

3

1

1

1

4

2

2

1

4

3

3

3

4

2

3

1

1

1

1

1

4

2

2

2

3

1

5

1

3

2

3

3

3

2

2

3

17.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

15

Suza Eronet:TEKST osnova.qxd

16.1.2013

23:38

Page 16

EKSKLUZIVNO

BiH “FIMI MEDIA“ Glavni tužitelj Specijalnog državnog tužiteljstva Republike Slovenije HARIJ FURLAN obratio se prije mjesec dana Tužiteljstvu BiH s molbom za pružanje međunarodne pravne pomoći u istrazi protiv čelnika Uprave HT-a Mostar STIPE PRLIĆA i ZORANA BAKULE te vlasnika sarajevske agencije S.V.-RSA i glavnog SDP-ovog medijskog stratega NEVENA KULENOVIĆA, čiji su bankovni računi u Sloveniji blokirani još prošle godine; naš list ekskluzivno otkriva kako su slovenski istražitelji razotkrili marketinško-mafijašku hobotnicu koja je poslovala preko off-shore kompanije na Gibraltaru, te zašto istraga protiv osumnjičenih za milijunsku pljačku mostarske kompanije u BiH nikada nije završena

SPECIJALNO TU@ITELJSTVO SLOVENIJE PODI@E OPTU@NICU PROTIV KULENOVI]A, PRLI]A I BAKULE Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

B

iv{i me|unarodni tu`itelj u Tu`iteljstvu BiH, a danas glavni tu`itelj u Specijalnom dr`avnom tu`iteljstvu Republike Slovenije za borbu protiv organiziranog i privrednog kriminala, terorizma i korupcije Harij Furlan obratio se prije mjesec dana nekada{njim kolegama u Sarajevu s molbom za pru`anje me|unarodne pravne pomo}i. Slovenski tu`itelj, koji je za svog mandata u BiH ostao upam}en po istrazi protiv aktualnog predsjednika a tada{njeg premijera Republike Srpske Milorada Dodika, ponovno se na{ao u situaciji da istra`uje bh. kriminal, odnosno tajne bankovne ra~une ~elnika kompanije Hrvatske telekomunikacije Mostar i njihovih kriminaliziranih poslovnih partnera.

Harij Furlan, naime, ve} mjesecima vodi istragu protiv vlasnika sarajevske marketin{ke agencije S.V.-RSA Nevena Kulenovi}a, predsjednika Uprave HT-a Mostar Stipe Prli}a i izvr{nog direktora za pokretnu mre`u Zorana Bakule, koji su osumnji~eni za pranje novca u slovenskim i austrijskim bankama.

16

Tu`itelj je Furlan, pozivaju}i se na institut me|unarodne pravne pomo}i i uz obja{njenje da se protiv Kulenovi}a, Prli}a i Bakule u Sloveniji vodi pretkazneni postupak, od Bo`e Mihajlovi}a tra`io podatke koji se odnose na dosada{nji tijek istrage u BiH. U tom je smislu slovensko Specijalno tu`iteljstvo zanimalo u kojoj s fazi nalazi kazneni postupak protiv trojice osumnji~enih, da li je u me|uvremenu donesena tu`iteljska odluka, odnosno, je li Sudu podnesena optu`nica. Slovenski su istra`itelji tako|er zatra`ili i kopiju priloga kaznene prijave koju su inspektori Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) protiv Kulenovi}a, Prli}a i Bakule podnijeli jo{ 1. februara pro{le godine, kao i zapisnike sa njihovog saslu{anja.

ME\UNARODNA BLAMA@A BH. TU@ITELJA Istodobno su zatra`eni i zapisnici sa saslu{anja drugih svjedoka, ~lanova Komisije za javne nabavke u HT-u Mostar, ali i Kulenovi}evih poslovnih partnera Adisa Kadri}a, Nijaza Graci}a, Darka Aleksi}a, Branka Kotarca, Edina Nuhi}a, Rusmira Nefi}a, Senada Zaimovi}a i Sanjina Kulenovi}a, kojima su sa bankovnih ra~una tvrtke 3 Media Ltd. ispla}ivane

goleme sume novca. I mada nije poznato da li je tu`itelj Bo`o Mihajlovi} slovenskim kolegama poslao odgovor, sude}i prema dostupnim informacijama, nije te{ko pretpostaviti kakav bi mogao biti njegov sadr`aj. Nakon {to se, podsjetimo, Tu`iteljstvo BiH skandaloznom odlukom glavne dr`avne tu`iteljice Jadranke Lokmi}-M Misira~a u februaru 2012. `urno proglasilo nenadle`nim za procesuiranje me|unarodnog kriminala u HT-u Mostar, dalja je istraga prepu{tena Tu`iteljstvu Hercegova~ko-neretvanske `upanije. Ne ra~unaju}i ~esta kafanska dru`enja sada ve} biv{eg postupaju}eg tu`itelja Predraga Tomi}a s osumnji~enicima, istraga o fiktivnim marketin{kim ugovorima HT-a Mostar s agencijom S.V.-RSA, koji su bili samo paravan za bezo~nu plja~ku te javne kompanije, jo{ je uvijek u po~etnoj fazi.

Stoga se molba koju je specijalni tu`itelj Harij Furlan uputio {efu Posebnog odjela za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Dr`avnog tu`iteljstva Bo`i Mihajlovi}u mo`e tuma~iti i kao urgencija prema bh. tu`iteljima da se kona~no prihvate posla. Da taj pravosudni skandal bude jo{ gori, a me|unarodna blama`a ovda{njih tu`itelja jo{ ve}a, u Mostaru je prije dvadesetak dana boravio istra`iteljski SLOBODNA BOSNA I 17.1.2013.

Suza Eronet:TEKST osnova.qxd

16.1.2013

23:38

Page 17

KAKO SE U SLOVENSKIM BANKAMA PRAO NOVAC IZ BiH TAJNA BANKOVNIH RA^UNA Off-shore kompanija Nevena Kulenovi}a 3 Media mjese~no je na privatni ra~un predsjednika Uprave HT-a Mostar Stipe Prli}a otvoren u Volksbank upla}ivala izme|u 7.700 i 9.900 eura

Neven Kulenovi} je na poslovima s Eronetom zaradio 13, 6 milijuna KM, provizija Stipe Prli}a i Zorana Bakule iznosila je 740.000 maraka?! tim Specijalnog tu`iteljstva Slovenije koji je, kako se pretpostavlja, od tu`itelja Tomi}a preuzeo kopiju cijelog predmeta?!

MILIJUNSKE TRANSAKCIJE KULENOVI]E TVRTKE 3 MEDIA Za razliku od Tu`iteljstva BiH i Tu`iteljsva Hercegova~ko-neretvanske `upanije koji su, unato~ ~vrstim dokazima Financijsko-obavje{tajnog odjela SIPA-e o kriminalu me|unarodnih razmjera, na sve na~ine poku{ali zata{kati milijunsku 17.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

plja~ku HT-a Mostar, slovenski su tu`itelji istragu gotovo doveli do kraja. Rje{enjem Okru`nog suda u Ljubljani, koje je na prijedlog slovenskog Specijalnog tu`iteljstva doneseno pro{le godine, vlasniku fantomske tvrtke 3 Media Nevenu Kulenovi}u je na ra~unu u UniCredit banci u Sloveniji blokirano gotovo pola milijuna eura. U obrazlo`enju te sudske odluke je navedeno da je zabrana isplate sredstava donesena na tra`enje Specijalnog tu`iteljstva, odnosno, Sektora kriminalisti~ke

policije u Ljubljani, a nakon informacija Slu`be za spre~avanje pranja novca o sumnjivim transakcijama.

Dokazi koje su slovenski istra`itelji prikupili od maja 2011., kada su obavije{teni da milijunski transferi iz BiH predstavljaju pranje novca, otkrivaju kako je off-shore kompaniju 3 Media na Gibraltaru osnovao izvjesni Leonel Ruiz Ramirez iz meksi~kog grada Guadalajara, koji je sebe postavio za direktora. Potom je Meksikanac Leonel Ramirez punomo} za 17

Suza Eronet:TEKST osnova.qxd

16.1.2013

23:38

Page 18

EKSKLUZIVNO vo|enje firme dao Bosancu Nevenu Kulenovi}u, koji je u aprilu 2006. u ime tvrtke s Gibraltara otvorio poslovni ra~un kod tada{nje Bank Austria creditanstalt, danas UniCredit banke. Analiza uplata i isplata sa ra~una Kulenovi}eve fantomske tvrtke je pokazala da je vlasnik sarajevske marketin{ke agencije S.V.-RSA sam sebi uplatio vi{e od 2,5 milijuna eura (preko pet milijuna KM), da je sa ra~una dru{tva Mre`a plus (Darko Aleksi}) stigla uplata u iznosu od nepunih 686.000 eura.

Kompanija Pink BH (Jovo Stani{i}) je u istom periodu firmi 3 Media uplatila 669.000 eura, dru{tvo Ujedinjeni mediji (Senad Zaimovi} i Ejub Ku~uk) 768.000 eura, a UFA Media (Rusmir Nefi}) ne{to vi{e od 60 tisu}a eura. Istodobno je s ra~una 3 Media Kulenovi} sebi isplatio vi{e od 540.000 eura, Branku Kotarcu preko milijun eura, Darku Aleksi}u 214.000 eura, Sanjinu Kulenovi}u 278.000 eura, Edinu

SLOVENSKI ISTRAŽITELJSKI TIM U BiH: Da taj pravosudni skandal bude još gori, a međunarodna blamaža ovdašnjih tužitelja još veća, u Mostaru je prije dvadesetak dana boravio istražiteljski tim Specijalnog tužiteljstva Slovenije koji je, kako se pretpostavlja, od tužitelja Tomića preuzeo kopiju cijelog predmeta?!

Nuhi}u 213.000 eura, Rusmiru Nefi}u 45.000 eura, Nijazu Graci}u blizu 52.000 eura, Adisu Kadri}u 25.000 eura. Direktoru Uprave HT-a Mostar Stipi Prli}u je tvrtka 3 Media uplatila 169.500 eura, a njegovom pomo}niku Zoranu Bakuli vi{e od 225.000 eura.

“Iz prilo`ene prijave proisti~e da su Stipe Prli} kao predsjednik Uprave HT-a Mostar i Zoran Bakula kao direktor Sektora mobilne telefonije u dogovoru s vlasnikom i prokuristom agencije S.V.-RSA Nevenom Kulenovi}em sklopili dva ugovora u suprotnosti s odredbama Zakona o javnim nabavkama i Pravilnika o javnim nabavkama“, pi{e u rje{enju Okru`nog suda u Ljubljani. U tom se smislu navodi da je Uprava HT-a Mostar koncem augusta 2007.

18

POLA POLA MILIJUNA MILIJUNA MARAKA MARAKA ZA ZA BAKULU BAKULU

Pomo}nik Pomo}nik direktora direktora za za mobilnu mobilnu telefoniju telefoniju Zoran Zoran Bakula Bakula jo{ jo{ se se uvijek uvijek nalazi nalazi na na toj toj funkciji, funkciji, iako iako mu mu je je mandat mandat istekao istekao prije prije dvije dvije godine godine

objavila konkurs za izbor marketin{ke agencije, na koji su se prijavile tri tvrtke.

Slovenski su istra`itelji utvrdili i da su, iako su ~lanovi Komisije za javne nabavke ocjenili kako je najpovoljniju ponudu dostavila agencija McCann Erickson, Prli}

i Bakula 27. novembra iste godine potpisali ugovor sa vlasnikom S.V.-RSA Kulenovi}em, premda je njegova ponuda bila najnepovoljnija. Vrijednost ugovora je iznosila 4,4 milijuna KM, s tim da je naknadno uve}ana kroz anekse potpisane

RASPAD ERONET KOALICIJE

Federalna Vlada smjenjuje Prlića i Bakulu?!

Budu}i da je sada{njim ~lanovima Nadzornog odbora HT-a Mostar mandat istekao po~etkom decembra 2012., njihovi bi privremeni nasljednici, do okon~anja izbora novih u redovnoj proceduri, trebali biti imenovani ve} na narednoj sjednici Vlade Federacije BiH. Uz Nadzorni odbor, ministri iz SDA, HSP-a i Narodne stranke

Radom za boljitak postigli su dogovor i o smjeni predsjednika Uprave Stipe Prli}a i izvr{nog direktora za pokretnu mre`u Zorana Bakule, kojem je, ina~e, mandat istekao prije dvije godine. Kao glavni razlog za smjenu Prli}a i Bakule spominje se upravo istraga o milijunskoj plja~ki HT-a Mostar.

OBRA^UN S KRIMINALOM ILI POLITI^KA ODMAZDA Vlada FBiH najavila je za sedam dana veliku ~istku u HT-u Mostar SLOBODNA BOSNA I 17.1.2013.

Suza Eronet:TEKST osnova.qxd

16.1.2013

23:39

Page 19

KAKO SE U SLOVENSKIM BANKAMA PRAO NOVAC IZ BiH po~etkom decembra. Kao nagradu za uspje{no sklopljen posao, ve} po~etkom naredne godine, Neven Kulenovi} sa ra~una 3 Media u UniCredit banci u Sloveniji ispla}uje Stipi Prli}u 170.000 eura, a Zoranu Bakuli 197.800 eura. Kao razlog uplate u obje transakcije Kulenovi} je naveo “dogovor o posu|ivanju“?!

NAGRADA ZA TU@ITELJA TOMI]A Naredni natje~aj za izbor marketin{ke agencije Uprava HT-a Mostar je raspisala koncem decembra 2008., po mjeri S.V.RSA (izme|u ostalog je bilo nazna~eno da agencija mora imati prosje~an godi{nji prihod od tri milijuna KM, ~ime je eliminirana konkurencija), nakon ~ega je obnovljeno partnerstvo s Nevenom Kulenovi}em i potpisan novi ugovor vrijedan 4,5 milijuna maraka. Prema nalazima Specijalnog tu`iteljstva Republike Slovenije, Stipe Prli} i Zoran Bakula su na namje{tenim tenderima marketin{koj agenciji S.V.-RSA osigurali nov~anu korist ve}u od 6,8 milijuna eura, dok je njihova provizija

SUMNJIVA NABAVKA TEHNI^KE OPREME

Protiv Uprave HT-a Mostar prijave podnijela i Financijska policija Nakon pro{logodi{njeg izvje{}a SIPA-e o fiktivnim marketin{kim ugovorima koje su Stipe Prli} i Zoran Bakula zaklju~ivali s agencijom S.V.-RSA, mostarskom je Tu`iteljstvu u me|uvremenu dostavljeno i izvje{}e Federalne financijske policije. Financijski su inspektori, kako nezvani~no doznajemo, jednako

iznosila najmanje 367.800 eura!!! Mjese~no su Prli} i Bakula od Kulenovi}a dobijali od 7.700 do 9.900 eura.

Prema podacima slovenske Slu`be za spre~avanje pranja novca, Kulenovi}eva je sarajevska agencija na ra~un njegove tvrtke s Gibraltara u UniCredit banci u Ljubljani u razdoblju od juna 2008. do februara 2011. mjese~no upla}ivala oko 50 tisu}a eura.

SLOVENSKI TU@ITELJ PROTIV BH. MARKETIN[KE MAFIJE [ef Specijalnog tu`iteljstva Slovenije Harij Furlan ve} mjesecima vodi istragu o pranju novca iz bh. javnih kompanija

17.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

tako utvrdili i brojne nepravilnosti prilikom sklapanja ugovora o nabavci tehni~ke opreme, ~ija se vrijednost tako|er mjeri milijunima maraka. Navodno je financijska kontrola posebno istakla nekoliko {tetnih ugovora s firmom Huawei u kojoj je, kako se spekulira, bio zaposlen brat Nevena Kulenovi}a.

Istodobno Kulenovi}eva off-shore kompanija 3 Media nije imala nikakvih drugih poslovnih aktivnosti (~ak ni tro{kova telefonskih ra~una), osim {to je slu`ila za pranje novca koji su trojica osumnji~enika zaradili na namje{tenim tenderima. Nakon {to su mu po~etkom maja 2012., ra~uni blokirani, a protiv njega u Sloveniji otvorena istraga, Neven Kulenovi} je skoro svakog dana telefonom iz Sarajeva zvao UniCredit banku, ali su svi njegovi zahtjevi da mu se omogu}i raspolaganje novcem odbijeni. U sudskom obrazlo`enju je navedeno kako postoji bojazan da bi Kulenovi}, nakon deblokade ra~una, novac mogao prebaciti na svoj ili ra~un drugih fizi~kih lica u BiH, ~ime bi bilo onemogu}ena njegovo oduzimanje po okon~anju kaznenog postupka.

Vi{emjese~na istraga koju Specijalno tu`iteljstvo Republike Slovenije vodi protiv Stipe Prli}a, Zorana Bakule i Nevena Kulenovi}a, kao ni kaznena prijava koju je SIPA podnijela Tu`iteljstvu BiH, ni kriminaliziranom trojcu, ni njihovim politi~kim pokroviteljima iz SDP-a, nije predstavljala smetnju da nastave s nezakonitim poslovima. Nakon {to je na inzistiranje SDP-a u jesen 2011. Stipe Prli} ponovno vra}en na funkciju predsjednika Uprave HT-a Mostar, u aprilu naredne godine sve usluge marketin{kog ogla{avanje tog javnog poduze}a ponovno su povjerene favoriziranoj agenciji Nevena Kulenovi}a, s tim da je maksimalna vrijednost ugovora ograni~ena na 4,2 milijuna KM. Potom je Kulenovi} i javno postao ~lan PR grupe koja je vodila SDPovu predizbornu kampanju na posljednjim lokalnim izborima, dok je za izborni marketing bila zadu`ena me|unarodno kriminalizirana agencija S.V.-RSA. Istodobno je mostarski tu`itelj Predrag Tomi}, koji je nepunu godinu dana uspje{no opstruirao istragu protiv mafija{ko-marketin{ke hobotnice, nimalo slu~ajno, krajem decembra unaprije|en na novu funkciju tu`itelja u Tu`iteljstvu BiH!!

19

Panjeta Gras:TEKST osnova.qxd

17.1.2013

0:37

Page 20

KO TO TAMO PEVA

Ponovno dovođenje Hasana Bašića na mjesto v.d. direktora GRAS-a bila je samo kap koja je prelila prepunu čašu nezadovoljstva, uzroci propasti GRAS-a i nezadovoljstva radnika mnogo su dublji

KAKO JE GRAS SISTEMATSKI UNI[TEN...

Pi{e: ALMIR PANJETA

“Prava je ‘sre}a’ pa se broj autobusa posljednjih godina prepolovio, jer da ih ima, ne bi imao ko da ih vozi“, ka`e za “Slobodnu Bosnu“ zamjenik predsjednika Sindikata Gradskog saobra}ajnog preduze}a (GRAS) Amir Muminovi}, iznose}i samo jedan od brojnih paradoksa koji se ve`u za potencijalno najprofitabilnije preduze}e u vlasni{tvu Vlade Kantona Sarajevo koje je “zahvaljuju}i“ lo{em poslovanju svih rukovodstava, sumnjivim javnim nabavkama, zapo{ljavanju neodgovaraju}eg kadra i jo{ lo{ijoj kontroli Vlade kao vlasnika trenutno prakti~no pred ga{enjem. Ponovno dovo|enje Hasana Ba{i}a na mjesto v.d. direktora GRAS-a bila je samo kap koja je prelila prepunu ~a{u nezadovoljstva, uzroci propasti GRAS-a mnogo su dublji.

Iako je vi{ak radnika jedan od problema preduze}a, ~injenica je da zbog neadekvatne sistematizacije radnih mjesta najmanje njih ima tamo gdje su najpotrebniji pa tako nedostaje voza~a i radnika odr`avanja.

“Kada smo {trajkovali, doveli su ljude koji su zavr{ili obuku za voza~e tramvaja i tolejbusa i ranije radili na ugovor da nas zamijene. Ti ljudi su nepravedno otpu{teni, i mi pozivamo rukovodstvo i vladu da ih

zaposle, jer nama voza~i trebaju. Ljudi rade po smjenu i pol jer nemamo dovoljno voza~a“, obja{njava Muminovi}. Ka`e kako u preduze}u nedostaje rezervnih dijelova, da neke dijelove radnici nekada i sami kupuju kako bi vozilo mogli poslati na teren, ali da sve ne}e mo}i jo{ dugo.

“Vozila se tro{e, nama se u posljednjih nekoliko godina broj autobusa i minibusa prepolovio, broj trolejbusa je manji za 35 posto, jedino se jo{ tramvaji koliko-toliko dr`e jer su na {inama a ne na lo{im cestama, ali ni to ne}e jo{ dugo“, ka`e Muminovi}.

SVI U ŠTRAJK GRAS ima viška radnika, a nedostaje voza~a

GODINAMA, VARALI SU NAS Za trenutno stanje u GRAS-u nikoga konkretno ne `eli optu`iti, ali tvrdi kako su sva rukovodstva trebala raditi bolje, a da najve}u krivicu snose dosada{nji sazivi Vlade KS koji se nisu smjeli uhvatiti u ko{tac i rije{iti problem GRAS-a, jer bi to sigurno predvi|alo nepopularne mjere.

“Mi godinama tra`imo da se rije{i pitanje sistematizacije, da se zapo{ljava potreban kadar, tra`imo racionalizacije, pobolj{anje usluga, uvo|enje bolje naplate, ali ni{ta ne mo`emo bez Vlade. Potencijalno smo najja~a kompanija jer imamo najve}i broj korisnika, samo im treba ponuditi uslugu. Za{to, naprimjer, ne uraditi ne{to pa da karta bude i jedna marka, ali da je svi plate? Projekti postoje, dolaze Vlade, obe}avaju, ali nema

“Nedostaje voza~a, a primani su frizeri, slasti~ari, politolozi i socijalni radnici. Bio je slu~aj da je 80 ~ista~ica primljeno po konkursu, nakon ~ega su preba~ene u administraciju!“ 20

SLOBODNA BOSNA I 17.1.2013.

Panjeta Gras:TEKST osnova.qxd

17.1.2013

0:38

Page 21

SVE O GRAS-u realizacije i firma propada“, ka`e Muminovi}.

Ono {to je osim nedostatka voza~a u saobra}ajnom preduze}u koje ima vi{ka radnika jo{ jedan paradoks, jeste i to da rezervnih dijelova nedostaje, iako ih je, prema rije~ima Ned`ada Ajnad`i}a koji je bio predsjednik Nadzornog odbora GRAS-a od 2006. do 2008. godine, na lageru bilo u vrijednosti od 18 miliona maraka! Ve}ina tih dijelova je, tvrdi, i dalje na lageru iz jednostavnog razloga — jednostavno nisu upotrebljivi.

O ovome se govori i o revizorskom izvje{taju iz 2008. godine:

“Zalihe nisu realno iskazane, obzirom da u skladi{tima autodijelova i tramvajskih dijelova postoji zna~ajna, nekorisna i neupotrebljiva roba za postoje}i vozni park, kao rezultat neracionalne nabavke u ranijem periodu i neefikasnog upravljanja zalihama“, ka`e se u Izvje{taju Ureda za reviziju institucija u FBiH iz 2008.

“Milioni su tro{eni na dijelove koji nisu bili kompatibilni, i na tu`ila~kim i sudskim organima je da utvrde kako je do toga dolazilo i ko je za to odgovoran. Para je kroz GRAS pro{lo mnogo, ali ono {to je ~injenica je da tamo para nema, imaju dugovi, preduze}e je bolesno, svi znaju

dijagnozu ali se niko izgleda ne usu|uje opredijeliti za terapiju“, ka`e Ajnad`i}.

Dodaje kako je sva potencijalno sporna dokumentacija zateknuta nakon odlaska dugogodi{njeg direktora GRAS-a Ibrahima Jusufrani}a, ali i dokumentacija nastala u periodu kada je direktor bio [a}ir Bo{kailo, dostavljena Tu`ila{tvu KS. “Pozivan sam na nekoliko obavijesnih razgovora i, koliko sam ~uo, proteklih godina su zvali oko 200 ljudi iz GRAS-a da daju iskaz za nekoliko predmeta koji se tamo vode a vezani su za GRAS. Sada je na tu`ila~kim i sudskim organima da daju kona~ne odgovore koga }e optu`iti a koga Foto: Milutin Stoj~evi}

17.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

21

Panjeta Gras:TEKST osnova.qxd

17.1.2013

0:38

Page 22

KO TO TAMO PEVA nagraditi za sve {to se u GRAS-u de{avalo“, ka`e Ajnad`i} dodaju}i kako je zapo{ljavanje u GRAS-u posebna pri~a.

“Tamo su ljudi zapo{ljavani po u najmanju ruku neobi~nim osnovama.

Nedostaje voza~a, a primani su frizeri, slasti~ari, politolozi i socijalni radnici. Bio je slu~aj da je 80 ~ista~ica primljeno po konkursu, nakon ~ega su preba~ene u administraciju! Zbog takvih stvari smo donijeli zabranu prijema novog kadra bez konsultovanja Nadzornog odbora koja je bila na snazi te dvije godine, a kako sam saznao, odmah po mom odlasku u nekoliko mjeseci zapo{ljeno je 200 novih ljudi“, tvrdi Ajnad`i} koji je dao ostavku na mjesto predsjednika Nadzornog odbora nakon {to je pored njegovog protivljenja donesena odluka o kupovini “Ikarbusovih“ autobusa.

^EKA SE RIJE^ TU@ILA[TVA “Ko to kupuje autobuse firme iz Beograda koja je u ste~aju, pored MAN, Volvo, Mercedes i drugih kvalitetnijih autobusa? Kada je re~eno da }e se ti autobusi ipak nabavljati i kada sam vidio da se ne po{tuje mi{ljenje Nadzornog odbora, dao sam ostavku“, ka`e Ajnad`i}. Kad je blokada grada u pitanju, Ajnad`i} tvrdi da do toga ne smije dolaziti: “U statutu GRAS-a pi{e da se sindikalna pitanja ne smiju rje{avati blokadom saobra}aja i jasno se navodi da se saobra}aj ne smije prekidati.“ Zbog sumnjivih nabavki i zloupotrebe ovlasti u periodu 2007. - 2009. u Tu`ila{tvu KS vodi se istraga protiv [a}ira Bo{kaila, biv{eg direktora preduze}a GRAS, i ostalih, me|u kojima je i Ferid Veljovi}, biv{i {ef komercijale, ali i mo`da jo{ zanimljivija — istraga protiv dugogo-

IKAR IKAR JE JE LETIO LETIO PREBLIZU PREBLIZU

“Ni “Ni uu Beogradu Beogradu ne ne koriste koriste srbijanski srbijanski Ikarbus Ikarbus koji koji je je pred pred ste~ajem” ste~ajem”

di{njeg direktora GRAS-a Ibrahima Jusufrani}a i jo{ najmanje 10 ljudi iz perioda u kojem je on bio direktor, a to je jo{ od prije rata, pa sve do 2006. godine. Prema informacijama iz medija koje su se pojavile u ljeto 2012. godine, obje istrage su bile “u poodmakloj fazi“, a ~ini se da ni danas nije druga~ije.

“U oba krivi~na predmeta u kojima su donesene Naredbe o provo|enju istrage protiv vi{e lica, a koje se odnose na provjeru zakonitosti poslovanja KJKP GRAS, krivi~ne istrage u zavr{noj su fazi i u skorije vrijeme se o~ekuje dono{enje kona~nih tu`ila~kih odluka u oba krivi~na predmeta. Nakon {to budu donesene tu`ila~ke odluke javnost }e biti blagovremeno obavije{tena“, kazala je za SB glasnogovornica Tu`ila{tva KS D`enita Gobelji}.

Ibrahim Jusufrani}, koji je direktor GRAS-a bio od 1989. do 2006. godine i za kojeg su mnogi mislili da }e vje~no ostati na toj funkciji, za “Slobodnu Bosnu“ ka`e kako se ne osje}a odgovornim zbog stanja u GRAS-u, te da su, koliko on zna, sve istrage okon~ane.

“Istrage koje su bile, koliko znam, bile su vezane za benzinsku pumpu i otvaranje praonica koja je bila potrebna. Ni{ta od toga nisam mogao uraditi bez odobrenja Vlade. Napravio sam i centar za tehni~ki pregled, od kojeg bi firma mogla dobro zaraditi da znaju. Sa stopostotnom sigurno{}u mogu re}i da nemam ni~ega da se stidim ili bojim jer sam radio u skladu sa zakonom. Za vrijeme mog mandata GRAS je bio vode}a firma u regionu po svim va`nijim pokazateljima“, tvrdi Jusufrani} dodaju}i kako je vrijeme u kojem je on vodio firmu bio “jedan od najboljih perioda poslovanja GRAS-a“.

POSLJEDNJA VIJEST

Kako je počeo bunt na mom Buća Potoku Ba{i} je pred zaklju~enje ovog teksta podnio ostavku i za v.d. direktora je izabran izvjesni Safet Bradarac. Kako su nam rekli iz sindikata, njima nije bitno da li }e novi-stari v.d biti Adis [ehi}, koji je bez najave smijenjen 11. januara, koliko im je bilo bitno da to ne bude Ba{i}.

“Mi smo dan prije, 10. januara bili na sastanku kod ministra saobra}aja Jusufa Bubice koji nas je uvjeravao da Ba{i} ne}e biti postavljen na mjesto direktora, jer smo ne{to bili na~uli i znali smo kakvo je mi{ljenje radnika o njemu. Kada je sutradan oko 15 sati prostrujala vijest da se to ipak dogodilo, radnici su bili bijesni i jednostavno su povukli vozila s ulice“, tvrdi

22

zamjenik predsjednika Sindikata GRAS-a Amir Muminovi}. Poja{njava kako su radnici GRAS-a izme|u ostalog bijesni na Ba{i}a jer je u svom mandatu donio rje{enje o razmje{taju oko 700 radnika s jednih na druga radna mjesta.

“To je bilo izgleda ~isto pokazivanje snage. Ljude je sa mjesta gdje su godinama radili slao na druga, sve je bespotrebno istumbao, {to je uz brojne druge poteze dodatno izrevoltiralo radnike koji po nekoliko mjeseci nisu mogli ovjeriti knji`ice, nisu im pla}ani doprinosi, ljudi nisu mogli oti}i u penziju jer je preduze}e dugovalo penzionom“, poja{njava Muminovi}.

ZLATNE GODINE, I DUGE SJENE Ibrahim Bimo Jusufrani} tvrdi da nije odgovoran za stanje u GRAS-u SLOBODNA BOSNA I 17.1.2013.

Panjeta Gras:TEKST osnova.qxd

17.1.2013

0:38

Page 23

SVE O GRAS-u “Ispunjavao sam obaveze prema dobavlja~ima, kreditorima, radnicima, kao i obaveze po osnovu li~nih dohodaka i zdravstvu. Ostavio sam vozila u voznom stanju, red vo`nji se odvijao bez propu{tanja, a iza sebe sam ostavio odgovaraju}i nivo rezervnih dijelova i nov~ana sredstva u visini dvije mjese~ne pla}e za sve zaposlene“, ka`e Jusufrani}.

Na konstataciju da je u poslijeratnom periodu u GRAS stigao veliki broj donacija, da su mnoga vozila donirana ali i mnoga nabavljena prije rata, Jusufrani} ka`e kako je GRAS u ratu imao i 140 miliona maraka {tete, i da je on najodgovorniji za obnovu preduze}a nakon rata. Upitali smo ga i o tome {ta je bilo sa sredstvima iz akcije “Jedan krug za Sarajevo“ u kojoj su sredstva javnog prevoza u nekoliko evropskih gradova vozila po jedan krug od kojeg su sredstva poslana za Sarajevo: “To je i{lo preko Ambasade BiH u Be~u, pitajte njih“, ka`e Jusufrani}.

Spornim ne smatra ni jedan detalj iz biografije, ka`e bio je profesor i u vrijeme dok je bio u GRAS-u, pisao knjige po kojima se u~i u Beogradu i na drugim fakultetima, pa spornim ne smatra ni sredstva od kojih je izgradio skupocjenu vilu u Sarajevu ili pokrenuo privatni univerzitet u Travniku. Negira i da je zaradio 11 miliona na dionicama “Unioninvesta“.

“Bez ikakvih problema mo`ete provjeriti, za otvaranje fakulteta bilo je potrebno 2000 KM osniva~kog uloga, i od tada poslujemo od uplata {kolarine studenata i u skladu sa va`e}im zakonima. [to se tih dionica “Unioninvesta“ ti~e, ja ih nisam imao, imao je moj sin ne{to, ali ja ne“, ka`e Jusufrani}. Na upit o spornim nabavkama, tako|er tvrdi da nisu sporne te da ni{ta nije mogao bez Vlade.

O tome kako su izgledale nabavke koje Jusufrani} ne smatra spornim magazin Start pisao je 2006. u vrijeme protesta radnika GRAS-a nakon kojih je Jusufrani} oti{ao s direktorske funkcije, Revizorska ku}a D`aferovi} tada je sa~inila izvje{taj o poslovanju GRAS-a u periodu od 1. januara do 31. decembra 2005. godine gdje je na primjer u rubrici “nabavke stalnih sredstava i zaliha“ naveden primjer nabavke lan~anika sa galovim lancem vrijednosti 245 KM, po fakturi pla}an 2.225 KM! Iako Jusufrani} tvrdi da je iza njega ostao gubitak od sedam miliona maraka koji je, ka`e, u rangu “dozvoljenih“ za takvu djelatnost, revizorski izvje{taj iz vremena kada je bio direktor govori druga~ije.

“Preduze}e obavlja slo`enu djelatnost od zna~aja za grad i ima niz specifi~nosti u poslovanju kao {to su: obaveze investiranja u stalna sredstva obzirom na zastarjelost 17.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

^UDO BOSANSKOG OTPORA

Rezultat konkursa: Svi ste pobijedili!

Me|u “izumima“ iz perioda od prije 2006. je i onaj koji nam je otkrio jedan od sagovornika bliskih GRAS-u koji nas je zamolio da mu ne otkrivamo identitet: “Raspi{e se konkurs za nabavku, prijavi se pet firmi i svih pet budu obavije{tene da su pro{le na konkursu. Kad pro|e `albeni

opreme i dotrajalih kapaciteta, veliki broj uposlenih, trend zna~ajnog gubitka, koji od 2002. godine nije pokriven, zna~ajan iznos kratkoro~nih i dugoro~nih obaveza tako da je i likvidnost Preduze}a kao i stalnost poslovanja ugro`ena. Nepokriveni kumulativni gubitak sa 31.12.2004. godine iznosi 17,9 miliona KM, a obaveze za kratkoro~ne i dugoro~ne kredite, te obaveze prema dobavlja~ima iznose 26 miliona KM“, stoji u Izvje{taju Ureda za reviziju bud`etaprora~una u FBiH koji je utvrdio.

REVIZOR PROTIV REVIZORA “Nepo{tivanje internih i eksternih propisa odabira najpovoljnijeg ponu|a~a u procesu nabavke, zbog ~ega se ne mo`e potvrditi pravilnost odabira u pregledanim slu~ajevima, {to mo`e predstavljati rizik da Preduze}e nije dobilo adekvatnu vrijednost za ulo`eni novac“.

Tako|er, u izvje{taju je skrenuta pa`nja “na zna~ajno zadu`enje Preduze}a tokom 2004. godine po osnovu kratkoro~nih i dugoro~nih kredita, te rasta obaveza prema

SARAJEVSKI SINDIKAT Muminovi}: “Može karta biti i jednu marku, ali da je svi plate”

rok, s jednom od njih se potpi{e ugovor o nabavci, a ostali uzaludno ~ekaju i kad shvate da ni{ta od ugovora ve} bude kasno jer se vi{e nisu mogli `aliti“, otkriva na{ sagovornik dodaju}i kako ne bi bio iznena|en da su sli~ne metode kori{tene i u drugim sazivima.

dobavlja~ima, koje iznosi 26 miliona KM i koje je direktno uticalo na likvidnost Preduze}a i za koje menad`ment nema pouzdanih procjena za prevazila`enje istog“.

Kasnije uprave ne da nisu uradile ni{ta kako bi se ispo{tovale preporuke revizora, nego je dug firme do danas porastao na preko 80 miliona, duguje se radnicima za doprinose, zdravstveno osiguranje i druge osnove. Iz revizorskog izvje{taja za 2008. godinu vidi se da Jusufrani}evi nasljednici nisu bili ni{ta bolji: “Uprava nije u dovoljnoj mjeri posve}ivala du`nu pa`nju, niti je provodila potreban nadzor nad procesima i finansijskim transakcijama, zbog ~ega je do{lo do nepravilnosti i propusta u poslovanju. Neefikasno su vo|eni postupci nabavki, a posebno investicije, radi ~ega je po osnovu projekta autopraonice samo u revidiranoj godini pla}ena le`arina u iznosu od 37.987 KM; izvr{en je otpis potra`ivanja od kupaca u iznosu od 77.369 KM bez saglasnosti Nadzornog odbora; nije po{tovan ugovor o zakupu sa firmom ‘Green Oil’ d.o.o., jer od strane Dru{tva nije vr{ena kontrola mjese~nog prometa nafte, niti je istom zakupcu fakturisana ugovorena provizija; interni akti nisu u potpunosti po{tovani, a ni usagla{eni, posebno u dijelu isplate stimulacija, niti su istima ure|ene sve ispla}ene naknade; nisu usvojene politike vo|enja zaliha primjerene vlastitom poslovanju; implementirani dio IT sistema nije u potpunosti osposobljen i ne koristi se“, stoji u revizorskom izvje{taju za 2008. godinu.

Za sada je izvjesno da postoje istrage protiv Jusufrani}a i njegovog nasljednika Bo{kaila koji se tereti za zloupotrebu polo`aja i kr{enje Zakona o javnim nabavkama, iz Sindikata GRAS-a tvrdi da je Ba{i} u periodu 2009. i 2010., kada je bio direktor, ostavio sporne dugove od 27 miliona KM, a o odgovornosti raznih saziva Vlade KS koje su guranjem pod tepih problema GRAS-a pokrivanjem dijela gubitaka sa 10-25 miliona godi{nje kupovale socijalni mir za sada niko ne govori.

23

Nusret:TEKST osnova.qxd

16.1.2013

23:45

Page 24

VEHABIZAM KAO BIZNIS

Samoproglašeni lider vehabijske zajednice u Gornjoj Maoči NUSRET IMAMOVIĆ kupio je nedavno u naselju Šatorovići kod Brčkog kuću i najavio odlazak iz te izolirane vjerske komune kojom je suvereno vladao godinama; naša novinarka otkriva kako je selefijski vođa od svojih naivnih sljedbenika preuzimao vrijedne nekretnine od Bihaća do Lukavca, ali i novčane dotacije koje su braći u BiH slale vehabije iz dijaspore

NUSRET IMAMOVI] PODUZETNI [EJH IZ GORNJE MAO^E Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

K

ontroverzni lider vehabijske zajednice u Gornjoj Mao~i Nusret Imamovi} kupio je nedavno ku}u u naselju [atorovi}i kod Br~kog, koju je platio sto tisu}a maraka. Premda nema nikakvog formalnog zaposlenja, niti prijavljenih prihoda, Imamovi} je za novi dom odabrao najluksuzniju i najskuplju ku}u u [atorovi}ima, isplativ{i biv{em vlasniku cijeli iznos novca u gotovini?! Najava preseljenja autoritativnog vo|e u Br~ko ~ak je i me|u Imamovi}evim najodanijim sljedbenicima u Gornjoj Mao~i, koji su gu doskora bezpogovorno slu{ali, izazvala burne reakcije i ogor~enje. Ve}ina je selefija u Gornjoj Mao~i, naime, naivno vjerovala kako teret skromnog `ivota u selu izoliranom od ostatka svijeta dijeli i njihov {ejh Nusret Imamovi}. Vijest da je poduzetni Imamovi} iske{irao golemu sumu novca za kupovinu jo{ jedne ku}e, sve je prenerazila.

osigurati za stare dane i povesti ra~una o budu}nost svoje obitelji, jer Gornja Mao~a ne}e trajati vje~no. O desecima svojih sljedbenika koji su se na njegov poziv upustili u avanturu “zajedni~kog `ivota“, Imamovi} nije rekao ni rije~i.

Priznanje kako vjerska zajednica uspostavljena prema strogim {erijatskim zakonima u Gornjoj Mao~i ne}e potrajati zadugo samo je, me|utim, jo{ jedna potvrda glasina da su vehabije u BiH, u posljednjih godinu dana, ostale bez zna~aj-

nih financijskih prihoda izvana. Na smanjenje dotacija dijelom je utjecala krize koja nije zaobi{la ni njihovu bra}u u dijaspori, ali ponajvi{e suludi napad Mevlida Ja{arevi}a na Veleposlanstvo SAD-u u Sarajevu, poslije kojeg je poja~an policijski nadzor nad svim stanovnicima sela i njihovim donatorima. Na tradicionalne susrete selefija, na kojima se ranije znalo okupiti na stotine sljedbenika iz BiH, susjednih dr`ava i iz zapadne Europe, proteklih je mjeseci dolazilo jedva stotinjak SVE SVE LA@I LA@I II PREVARE PREVARE VEHABIJSKOG VEHABIJSKOG VO\E VO\E

Iako Iako je je svoje svoje sljedbenike sljedbenike nagovorio nagovorio da da prodaju prodaju ku}e ku}e ii do|u do|u `ivjeti `ivjeti uu Gornju Gornju Mao~u, Mao~u, Nusret Nusret Imamovi} Imamovi} je je na na koncu koncu najavio najavio odlazak odlazak iz iz sela sela

GORNJA MAO^A NE]E TRAJATI VJE^NO No, nije samo neugodno otkri}e o bogatstvu njihovog vo|e uzbunila vehabije koji su proteklih godina, na Imamovi}ev nagovor, rasprodali svoja imanja i iz cijele BiH do{li `ivjeti u Gornju Mao~u. Iako je sam Imamovi} propagirao kako je `ivot me|u nemuslimanima grijeh i po svaku cijenu zagovarao preseljenje iz neislamskih sredina u islamsko okru`enje, u zajednicu gdje }e se sav imetak dijeliti me|u bra}om, na koncu je odabrao novi dom u [atorovi}ima, br~anskom naselju u kojem `ive Bo{njaci, ali nema drugih vehabija.

Pravdaju}i se pred najbli`im prijateljima, prpo{ni je Imamovi} kazao da se morao 24

SLOBODNA BOSNA I 17.1.2013.

Nusret:TEKST osnova.qxd

16.1.2013

23:45

Page 25

KAKO SE OBOGATIO NUSRET IMAMOVI] najodanijih pristalica. Posljednji fijasko dogodio se na zimskom okupljanju vehabija koje redovito, u vrijeme bo`i}nih i novogodi{njih blagdana (zbog velikog broja neradnih dana), u okolici Bu`ima organizira vo|a kraji{kih vehabija Bilal Bosni}. Budu}i da kod vehabija u cijelom regionu u`iva veliki ugled, na Bosni}ev je poziv ranijih godina dolazilo i po petsto pristalica, me|u njima i “najeminentniji“ lideri iz Europe, poput Al Rudini Abdel Baseta iz [vedske, Adema Demirovi}a i Sulejmana Omerovi}a iz Austrije, Idriza Biljibanija sa Kosova, Huseina Ademija iz Makedonije... Za razliku od “zlatnih vremena“, kada su susreti trajali i po desetak dana, a gosti su kroz sergije (dobrovoljne priloge) u Bosni ostavljali i do 100.000 KM, posljednji skup koji je Bosni} organizirao potkraj decembra trajao je tri dana, a doma}ini su prikupili jedva pet tisu}a maraka. “Uglednim zvanicama“, dakako, nije bilo ni traga, pa su predavanja odr`ali samo Nusret Imamovi}, Bilal Bosni} i Ibrahim Dedi} iz @eljeznog Polja kod Zenice. Činjenica da su imu}na bra}a, poglavito iz Austrije, drasti~no skresala nov~anu pomo} bh. selefijama nije, me|utim, odve} zabrinula Nusreta Imamovi}a koji se, sude}i prema tvrdnjama njegovih nekada{njih pristalica, sna{ao i u novonastalim okolnostima. Imamovi} je tako sam sebi na{ao donatore (druge ih vehabije zovu “bankomatima“) me|u rijetkim zalu|enicima njegovim sumanutim idejama o islamskoj dr`avici u BiH. Tako je Nusret Imamovi} uspio nagovoriti bra}u Ahmeta i Mehu Brki}a, koji ve} godinama `ive i rade u Austriji, da njegovoj vehabijskoj zajednici, navodno za potrebe mesd`ida, uvakufe obiteljsku ku}u u Biha}u. Na isti se na~in Imamovi} domogao i ku}e Pa{age Muratovi}a i njegovog sina Emila iz Lukavca, koji tako|er pripadaju selefijskom pokretu, premda stalno borave u Austriji. Osim {to je u njihovom te{ko 2

OVOZEMALJSKO BLAGO

Imamović je, uz kuću u naselju Šatorovići kod Brčkog, kupio i 70 dunuma zemlje Ku}a koju je Nusret Imamovi} kupio u naselju [atorovi}i kod Br~kog bila je u vlasni{tvu bo{nja~ke obitelji koja ve} godinama `ivi i radi u Njema~koj, i nema se namjeru vra}ati u BiH. Budu}i da biv{i vlasnici nemaju nikakvih veza s vehabijama, pretpostavlja sa da je prilikom kupoprodaje ku}e posredovao Sulejman Ahmetovi}, blizak prijatelj Nusreta Imamovi}a. Ahmetovi} je pripadnik sele fijskog pokreta, stalno boravi u [vicarskoj, a kao formalnog kupca Imamo-

vi}eve ku}e je poturio svog zeta Valdesa Kari}a, tako|er jednog od sljedbenika vo|e iz Gornje Mao~e. Uz lijepo ur e |enu dvokatnicu i pomo}ne objekte, Nusret Imamovi} je u [atorovi}ima kupio i oko 70 dunuma zemlje, koja se nalazi na kilometar udaljenosti od njegovog novog doma. Slobodna Bosna je ranije pisala da Nusret Imamovi} koristi i ku}u u selu Gornja Dubnica kod Kalesije, gdje boravi i njegov brat Nedim Imamovi}.

1

SVA [EJHOVA IMOVINA

3

Osim nove ku}e u [atorovi}ima kod Br~kog (1), Nusret Imamovi} koristi i imovinu bra}e Brki} u Biha}u (2), i Pa{age Muratovi}a u Lukavcu (3)

17.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

25

Nusret:TEKST osnova.qxd

16.1.2013

23:45

Page 26

VEHABIZAM KAO BIZNIS ste~enom domu otvorio mesd`id u kojem se okupljaju lokalne vehabije, sveprisutni vo|a iz Gornje Mao~e od Muratovi}a prima i nov~anu pomo}. Imamovi}evi biv{i sljedbenici koji su (pre)kasno uvidjeli s kakvim prevarantom imaju posla, isti~u i primjer Seada Red`ematovi}a, crnogorskog dr`avljanina s adresom stanovanja u Luksemburgu.

SUKOB [EJHOVA IMAMOVI]A I BOSNI]A

LIDER KRAJI[KIH SELEFIJA [ejh Bilal Bosni} `ivi na imanju kod Bu`ima, naga|a se kako ima ~etiri `ene i petnaestero djece

POBUNA ME\U BRA]OM U GORNJOJ MAO^I Ve}ina stanovnika vehabijske komune `ivi skromno, na granici siroma{tva 26

Red`ematovi} se kao pripadnik selefijskog pokreta prije nekoliko godina zbli`io s Imamovi}em, nakon ~ega je od zara|enog novca sagradio veliku ku}u u blizini Sarajevskog aerodroma. Ku}u je potom, na Imamovi}evo inzistiranje, pretvorio u mesd`id za bra}u vehabije. Iako su ga dobronamjerni prijatelji savjetovali da se kao crnogorski dr`avljanin mora prijaviti Slu`bi za poslove sa strancima, Red`ematovi} je, ponovno na nagovor Nusreta Imamovi}a koji ga je uvjerio kako ne smije imati nikakvog kontakta s “nevjerni~kim vlastima“, to odbijao vi{e od godinu dana, unato~ upozorenjima da }e biti deportiran iz BiH. Nakon {to je uhap{en i sproveden do granice sa Crnom Gorom, gospodarenje ku}om naivnog Red`emetovi}a je, o~ekivano, preuzeo Imamovi}.

Dru`enja s Nusretom Imamovi}em skupo je stajalo jo{ jednog njegovog dugogodi{njeg donatora, priprostog Ahmeda D`inovi}a, porijeklom iz Zenice, koji `ivi i radi u austrijskom gradu Grazu. Zalu|en Imamovi}evim radikalnim predavanjima, D`inovi} je i sam po~eo propovijedati kako treba sru{iti austrijski kjafirski sistem i uvesti {erijatsku dr`avu, da su kr{}ani neprijatelji Islama koje treba ili prevesti na pravi put, ili istrijebiti. Kako njegovi javni istupi nisu mogli pro}i nezamije}eno, u njegov je stan vrlo brzo upala austrijska policija i zaplijenila kompjuter, CD-ove, vjersku literaturu, dok se D`inovi} suo~io s optu`bama za {irenje govora mr`nje.

Sva|a oko podjele novca, kojim su se iz inozemstva godinama financirala vehabijske komune u BiH, navodno je i glavni razloz sve u~estalijih razmirica izme|u Nusreta Imamovi}a i Bilala Bosni}a. Iako je Imamovi} posljednjih mjeseci otvoreno kritizirao Bosni}a da je nedostojan liderske pozicije me|u kraji{kom bra}om i da bi ga stoga trebalo smijeniti, ~ini se da su se njih dvojica sporje~kala oko novca koji je Bosni} zadr`ao za sebe. I Bilal Bosni}, ba{ kao ni Nusret Imamovi}, nema zvani~nih primanja, nije poznato da je ikada bio stalno zaposlen, ali raspola`e pristojom imovinom. Vlasnik je imanja pored Bu`ima, na kojem `ivi, kako se naga|a, sa ~etiri supruge i petnaestero djece?!

SLOBODNA BOSNA I 17.1.2013.

FDS:TEKST osnova.qxd

17.1.2013

0:01

Page 27

OTKAZI ILI SMANJENJE PLA]A

Od imenovanja u Nadzorni odbor Fabrike duhana Sarajevo pa do danas, propali biznismen Jasmin Jaganjac je u stalnom konfliktu sa menadžmentom FDS-a, ali je u više nego dobrim odnosima sa premijerom Federacije BiH Nerminom Nikšićem, kojeg pismeno obavještava o svemu šta se dešava u FDS-u. Problem nije u pismenoj komunikaciji premijera Nikšića i Jasmina Jaganjca, već u tome što Jaganjac iznosi tendenciozne i netačne informacije

SDP-ov (NE)PU[A^ JASMIN JAGANJAC U FABRICI DUHANA SARAJEVO Pi{e: MIRSAD FAZLI]

N

a posljednjoj pro{logodi{njoj sjednici Nadzornog odbora Fabrike duhana Sarajevo (FDS) menad`ment ove kompanije na ~elu sa direktorom Edinom Mulahasanovi}em ~lanove Nadzornog odbora upoznao je sa pesimisti~nim poslovnim prognozama i projekcijama za 2013.

godinu. Naime, od 2009. do kraja pro{le godine zabilje`en je pad tr`i{ta za 35 procenata, {to ozbiljno uti~e na poslovanje FDS-a. Mulahasanovi} je upozorio ~lanove Nadzornog odbora da }e, ukoliko namjerava predstoje}u 2013. godinu zavr{iti pozitivnim poslovnim rezultatom, FDS morati ili smanjiti broj zaposlenih ili smanjivati pla}e. Na to je reagovao ~lan Nadzornog odbora Jasmin Jaganjac, koji je rekao da }e sa pesimisti~nim prognozama

morati upoznati premijera Federacije BiH Nermina Nik{i}a i ministra finansija Antu Krajinu. Na to mu je direktor Mulahasanovi} odgovorio da su premijer Nik{i} i ministar Krajina uvijek dobrodo{li u FDS, ali da bi Jaganjcu bilo pametnije da ih odvede na pijacu Ciglane, gdje se prodaju nelegalne cigarete i rezani duhan, od ~ega dr`ava i Federacija BiH nemaju nikakve koristi. “Nas interesuje za{tita i ukidanje crnog tr`i{ta“, rekao je Mulahasanovi}

SARAJEVSKA SARAJEVSKA FABRIKA FABRIKA DUHANA DUHANA

Najbolji Najbolji poslovni poslovni rezultat rezultat FDS FDS ostvario ostvario je je 2009.

2009. godine, godine, aa nakon nakon toga toga zabilje`en zabilje`en je je pad pad tr`i{ta tr`i{ta za za 35 35 procenata procenata {to {to ozbiljno ozbiljno uti~e uti~e na na poslovanje poslovanje ove ove kompanije kompanije

Jasmin Jaganjac je za saradnike uzeo biv{e visoke du`nosnike FDS-a koji sa fabrikom imaju privatnih nera{~i{}enih ra~una, kao {to su biv{i izvr{ni direktor Hasan Durgut i biv{i finansijski direktor [erif Isovi} 17.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

27

FDS:TEKST osnova.qxd

17.1.2013

0:02

Page 28

FDS, PESIMISTI^NE PROGNOZE Jaganjcu, koji je u Nadzorni odbor FDS-a imenovan nakon odlaska SDP-ovog juri{nika Reufa Bajrovi}a u Ameriku.

KAD JAGANJCI UTIHNU Naime, nakon nenadanog odlaska Bajrovi}a u Ameriku, SDP je pola godine oklijevao sa izborom ~lana Nadzornog odbora. U rje{avanje ove kadrovske kri`aljke, sasvim neo~ekivano, uklju~io se premijer Unsko-sanskog kantona Hamdija Lipova~a. U vrijeme dok je obna{ao funkciju na~elnika Op}ine Biha}, Lipova~a je, izme|u ostalog, pregovarao sa predsjednikom Uprave Importannea Cirilom Zovkom o izgradnji tog prodajnog centra u Biha}u. Operativni “oficir“ za vezu izme|u Zovka i Lipova~e bio je ratni zapovjednik HVO-a Mostar i savjetnik A lije Izetbegovi}a Jasmin Jaganjac, koji je za te svoje usluge “nagra|en“ mjestom ~lana Nadzornog odbora u FDS-u. U me|uvremenu, Jasmin Jaganjac je sa svojim poslovnim partnerom, izvjesnim Davorom iz Zagreba, osnovao firmu koja je od Op}ine Biha} za 2,5 miliona maraka otkupila gra|evinsko zemlji{te za izgradnju Importanne centra. Iskopani su temelji, a onda je navodno Importanne odustao od projekta. “Ja sam rekao da su investitori pobjegli i dva dana nakon te moje izjave posjetili su me Jaganjac i Davor. Poku{at }emo na}i rje{enje, a rok je po~etak gra|evinske sezone. Do tada se problem mora rije{iti“, ka`e na~elnik op}ine Biha} Emd`ad Galija{evi}.

Prije nego {to se “poslovno“ vezao za Krajinu sa biv{im na~elnikom biha}ke op}ine i sada{njim premijerom Unskosanskog kantona Hamdijom Lipova~om, Jaganjac je 2009. godine aplicirao za jedno od rukovode}ih mjesta u Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije. On je bio jedini kandidat sa krivi~nom prijavom. Naime, direktor Helios osiguranja Ned`ad Muhovi} podnio je krivi~nu prijavu Kantonalnom tu`ila{tvu u Sarajevu protiv Jaganjca jer je firmu o{tetio za vi{e od dva miliona KM. Krivi~na prijava protiv Jaganjaca podnijeta je polovinom 2008. godine nakon {to je otkriveno da je kao jedan od direktora te osiguravaju}e kompanije nezakonito davao pozajmice, podizao kredite i imovinu kompanije stavljao pod hipoteku u korist drugih firmi ~iji su vlasnici ~lanovi njegove obitelji ili on sam. Tako je Jaganjac, prema navodima iz krivi~ne prijave, sa ABS bankom zaklju~io tri ugovora o jemstvu za kredit tvrtke Helios Leasing, ~iji je ve}inski vlasnik. Budu}i da “Helios Leasing“, odnosno Jasmin Jaganjac, kredite nije vra}ao, na kraju je prispjeli dug od 750.000 KM do{ao na naplatu “Helios osiguranju“.

Pored toga, Jasmin Jaganjac je odobrio i 28

PEHLIVAN JASMIN

Jasmin Jaganjac bio je Tuđmanov bojovnik i Izetbegovićev savjetnik Jasmina Jaganjca, po~etak rata u Hrvatskoj zatekao je u Zagrebu, u ~inu kapetana prve klase biv{e JNA, koju je Jaganjac brzo napustio. Sa po~etkom rata u BiH, bojovnik Jaganjac na inicijativu zagreba~kih sponozora odlazi u Mostar, gdje biva imenovan za komandanta HVO-a tog hercegova~kog grada. Me|utim, kako politi~ki, tako i vojno, Jaganjac nije mogao u “stolnom hrvatskom gradu“ Mostaru zadr`ati mjesto glavnoko mand uju}eg HVO-a, prebacuje se u Sarajevo gdje biva imenovan za vojnog savjetnika Alije Izetbegovi}a. Nakon kratkog zadr`avanja u Sarajevu, gubi mu se svaki trag, da bi svoju savjetni~ku ulogu nastavio obna{ati 1995. godine. Nakon rata u kojem Jaganjac nije odigrao nikakvu zna~ajniju ulogu, osim {to je uspje{no balansirao izme|u Franje Tu|mana i Alije Izetbegovi}a, bacio se u privatluk koji ga je “ko{tao“ krivi~ne prijave. Nezavr{eni posao u Biha}u, gdje je Jaganjac bio oficir za vezu izme|u biv{eg na~elnika Hamdije

isplatu oko 140.000 maraka s ra~una “Helios osiguranja“ kako bi za potrebe svoje firme u Mostaru kupio gara`u i davao pla}e uposlenicima “Helios Leasinga“.

Tako|er bez znanja svojih {efova, Jaganjac je odobrio i tri pozajmice firmi Invessu, nominalno u vlasni{tvu njegove snahe Mirele Kodro-Jaganjac, te dao suglasnost da “Helios osiguranje“ bude `irant za dva kredita koje je kompanija “Invessu“ podigla kod “Hypo Alpe Adria Banke“ u ukupnom iznosu koji prelazi 1,4 miliona KM. Kredit je iskori{ten za pla}anje

Lipova~e i predsjednika Uprave Importannea Cirila Zovke o izgradnji tog prodajnog centra u Biha}u, bio je za vrhu{ku SDP-a vi{e nego dobra preporuka da ga se imenuje u Nadzorni odbor FDS-a.

Bojovnik Jasmin Jaganjac

osniva~kog kapitala “Helios osiguranje“ za Tonku i Ivana Ivankovi}a, Tomislava Gali}a i \or|a Dragi~evi}a, koji su tako sredstvima ove osiguravaju}e kompanije postali njezini suvlasnici. Tvrtka “Invessu“ ni ovoga puta nije izmirila kreditna dugovanja, zbog ~ega je “Hypo“ banka naplatu izvr{ila iz depozitnih sredstava “Helios osiguranja“. Nakon vi{emilionskog kreditnog zadu`enja biv{eg direktora Jasmina Jaganjca osiguravaju}a ku}a “Helios osiguranje“ progla{ena je nelikvidnom, uslijedilo je uvo|enje privremene

CARINA ILI POVLASTICE

TDR će carina na izvoz cigareta u BiH koštati 10 miliona eura!

Tvornica duhana Rovinj (TDR) definitivno je odustala od ponude FDS-u da se u toj fabrici proizvode cigarete TDR-a kako bi fabrika iz Rovinja izbjegla pla}anje carina na uvoz svojih proizvoda u BiH. Problem nije u cijeni koju je ponudio FDS, nego u ~injenici da bi TDR morao otpustiti 150 radnika. Naime, novoizgra|ena fabrika TDR-a kraj Rovina je predimenzionisana, a menad`ment

TDR-a nema namjeru dio proizvodnje preseliti u Sarajevo i otpustiti 150 radnika.

Kako nezvani~no saznajemo, u TDR-u jo{ uvijek vjeruju da im BiH ne}e uvesti carinu na uvoz proizvoda u BiH i ve} su ostvarili neke kontakte sa ministrom civilnih poslova BiH Sredojem Novi}em i njegovim kolegom, ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirkom [arovi}em.

SLOBODNA BOSNA I 17.1.2013.

FDS:TEKST osnova.qxd

17.1.2013

0:02

Page 29

OTKAZI ILI SMANJENJE PLA]A

KONTOVERZNI DIREKTOR Protiv direktora FDS-a Edina Mulahasanovi}a, biv{i, a vjerovatno i sada{nji uposlenici prosljedili su brojne anonimne prijave za kriminalne radnje koje nikada nisu dokazane

uprave, a potom i imenovanje novog menad`menta. Kako istraga o financijskim malverzacijama Jasmina Jaganjca jo{ uvijek nije zavr{ena, “biznismen” Jaganjac svoju poslovnu avanturu nastavio je u Krajini, {to je krunisano njegovim imenovanjem u Nadzorni odbor FDS-a.

SAMO PO[TENO, PA KO KOGA PREVARI Nije nikakva tajna da Vlada FBiH na ~elu sa Nerminom Nik{i}em, zapravo SDP, `eli preuzeti kontrolu nad FDS-om, kao {to su poku{ali i sa “Bosnalijekom“, a u tom poduhvatu o~ekuju punu podr{ku i poslu{nost ~lana Nadzornog odbora Jasmina Jaganjca. Kako nezvani~no saznajemo, od imenovanja u Nadzorni odbor pa do danas Jaganjac je u stalnom konfliktu

sa menad`mentom FDS-a, ali je u vi{e nego dobrim odnosima sa premijerom Nik{i}em, kojeg pismeno obavje{tava o svemu {ta se de{ava u FDS-u. Problem nije u pismenoj komunikaciji premijera Nik{i}a i Jasmina Jaganjca, ve} u tome {to Jaganjac iznosi tendenciozne i neta~ne informacije. Tako je nakon sjednice Nadzornog odbora na kojoj su prezentovane pesimisti~ne poslovne prognoze i projekcije za predstoje}u godinu, Jasmin Jaganjac u pismu Nerminu Nik{i}u, izme|u ostalog, naveo da je menad`ment FDS-a nesposoban i da ne znaju kako i {ta da rade. Pored toga, na inicijativu Jaganjca u novembru pro{le godine odr`ana je vanredna sjednica Nadzornog odbora FDS-a, na kojoj su svim ~lanovima podijeljeni izvje{taji i pru`ene potpune informacije o poslovanju te fa-

RE@I, RE@I ME

Procvat ilegalno tržišta cigareta i rezanog duhana u BiH Ilegalna prodaja cigareta i rezanog duhana bud`et Bosne i Hercegovine godi{nje “ko{ta“ najmanje 60 miliona maraka. Sa druge strane, FDS dr`avi na rezani duhan pla}a 42 procenta da`bina. U prvih petnaest dana 2013. godine FDS je prodao pet tona rezanog duhana, a do kraja godine ta prodaja mogla bi iznositi 170 tona rezanog duhana. [verceri, koji imaju i ku}nu dostavu rezanog duhana, dr`avi ne pla}aju ni{ta. Oni kilogram duhana od proizvo|a~a kupuju po cijeni od 20 KM, a na njemu zarade 40 KM. Na gubitku su bud`eti i FDS koji je pro{le godine platio dr`avi preko 200 miliona KM raznih da`bina.

17.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

“KO[ULJA“ REZANOG DUHANA Pu{a~i ovisnici skupe cigarete zamijenili su “jeftinim“ duhanom

brike. Nakon sjednice Jaganjac je uputio pismo Nik{i}u u kojem je naveo kako su mu dostavljeni nepotpuni izvje{taji iz kojih se ne vidi kompletno stanje, sugeri{u}i da u poslovanju FDS-a ima elemenata kriminalnih aktivnosti.

Jasmin Jaganjac zainteresovan je za poslovanje FDS-ove kompanije u Beogradu kao i za dokapitalizaciju Privredne banke, za {ta je i sam glasao na sjednici Nadzornog odbora. Prema navodu menad`menta FDS-a, firma u Beogradu je u 100-postotnom vlasni{tvu FDS-a i ima tri zaposlena. Da bi izvezli 300 tona cigareta u Srbiju treba platiti 2,1 milion eura akcize i PDV, plus vrijednost cigareta. FDS daje pozajmicu svojoj kompaniji u Beogradu koja tim parama pla}a da`bine, cigarete i rabat distributeru, a razlika u cijeni je zapravo ostvarena dobit. Pro{le godine beogradska firma vratila je sve pozajmice FDS-u i ostvarila dobit od 170 hiljada eura.

Me|utim, Jasminu Jaganjcu nije jasno kako FDS svojoj firmi u Beogradu mo`e davati pozajmice i ubije|en je da se tu radi o pranju para, {to nema nikakve veze sa stvarno{}u.

Tako|er, na sjednici Nadzornog odbora Jaganjac je podr`ao namjere menad`menta FDS-a da u|u u projekat dokapitalizacije Privredne banke. U FDS-u su svjesni da }e se i ostali potencijalni ulaga~i u Privrednu banku orijentisati prema potezima koje }e oni povu}i. Me|utim, odmah nakon {to je Nadzorni odbor dao menad`mentu fabrike zeleno svjetlo za nastavak dokapitalizacije Privredne banke, Jaganjac je optu`io direktora Edina Mulahasanovi}a da je preko Bor banke neovla{teno kupio 2,5 miliona dionica Privredne banke. Ta~no je da je prodato 2,5 miliona dionica, odnosno deset posto vlasni{tva Privredne banke, ali kupac nije bio FDS niti Dino Mulahasanovi}. Kupac je Aquareumal iz Fojnice, koji je od FDS-a i slu`beno zatra`io sazivanje sjednice Nadzornog odbora Privredne banke kako bi, s obzirom da su postali vlasnici deset posto dionica, u Nadzorni odbor imenovali svog ~lana.

Umjesto da {titi interese dr`ave i dr`avnog kapitala u FDS-u, prema rije~ima na{ih sagovornika, “sumnji~avi“ Jasmin Jaganjac se pona{a kao inspektor finansijske policije. Da stvar bude gora, Jaganjac je za saradnike uzeo biv{e visoke du`nosnike FDS-a koji sa fabrikom imaju privatnih nera{~i{}enih ra~una, kao {to su biv{i izvr{ni direktor Hasan Durgut i biv{i finansijski direktor [erif Isovi}. Pa ipak, svi animoziteti i neprijateljstva brzo izblijede kad je rije~ o isplati dividende.

Vladi i premijeru Nerminu Nik{i}u nije bilo mrsko kad im je FDS na ra~un dividende krajem pro{le godine uplatio iznos od 2,5 miliona KM. 29

Blazevic:TEKST osnova.qxd

17.1.2013

0:04

Page 30

BOMBA[ IZ ZAGREBA

VOJISLAV BLAŽEVIĆ /54/ osumnjičen je i uhapšen zbog sumnje da je počinitelj dva “odvojena teroristička napada“ u Zagrebu; ko je “ekstremista“ i “terorista“ Blažević, srbijanski katolik, majstor ekstremnih sportova, koji se tokom rata preselio u Banju Luku, pa se nakon rata nastanio u Hrvatskoj, gdje je sve do prošle nedjelje živio miran i uredan građanski život

BLA@EVI], UZORNI HRVAT, SRPSKI TERORISTA IZ BANJE LUKE, RO\EN I KR[TEN U KATOLI^KOJ CRKVI U SMEDEREVU Pi{e: NA\A DIKLI]

O

d sredine pro{le nedjelje, kada su dvije eksplozivne naprave aktivirane u okolini Zagreba, mediji na podru~ju biv{e SFRJ utrkuju se u vrije|anju osumnji~enog za ta krivi~na djela Vojislava Bla`evi}a, “Srbina iz Banja Luke“: “ludaka“, “srpskog teroriste“, ili kako to re~e gradona~elnik Zagreba Milan Bandi}, “patologa koji je podmetnuo dvije bombe u Zagrebu”.

Bombe koje su podmetnute izazvale su poprili~nu materijalnu {tetu, ali na sre}u `rtava nije bilo. Ipak, ovaj “terorista“ nije srpski, kako se danima obmanjuje javnost, ve} ro|eni Srbijanac, Hrvat iz srbijanskog grada Smedereva, katolik kr{tenjem, opredjeljenjem ateista, nastanjen u Zagrebu. Jedina veza sa “srpskim terorizmom“ mogla bi biti njegova nevjen~ana supruga Lilika iz naselja Debeljak pored Banje Luke, koja je ovaj grad napustila prije rata, te se tako|er nastanila u hrvatskoj prijestonici - Zagrebu!

U momentu kada zavr{avamo ovaj tekst, prekinuta je Bla`evi}eva taktika da se brani {utnjom.

[UTNJA I SMUTNJA Kako je ekskluzivno potvrdio za “Slobodnu Bosnu“ njegov advokat Branko [eri}, Bla`evi} je izjavio da je nevin, te najavio da }e nastaviti {trajk gla|u i `e|u koji traje od subote “do kraja“ ili dok se ne doka`e da nije aktivirao dvije bombe.

“Dobio sam sudski spis i `alit }u se.

Tako|er }u tra`iti da ga puste ku}i, odnosno da mu se zatvorski pritvor zamijeni ku}nim“, najavljuje [eri}. Kako je “srpski terorizam“ u me|uvremenu prera30

stao u krivi~no djelo dr`avljanina na{ih zapadnih susjeda?

Bla`evi} je Srbijanac iz Smedereva.

Tamo je ro|en prije 54 godine i posjeduje srbijansko dr`avljanstvo, na koje i nije previ{e ponosan. Naime, kako je “Slobodnoj Bosni“ pojasnila ~lanica udru`enja koje se bavi paraglajdingom u Osijeku, pod uvjetom anonimnosti, srbijansko dr`avljanstvo nije potencirao, dapa~e...

“Prije desetak godina, 2002. ili 2003. godine, u~estvovali smo na takmi~enju paraglajdera u Albaniji. Bla`evi} je osvojio tre}e mjesto. Prilikom dodjele nagrada, da

li zbog toga {to su mu vidjeli mjesto ro|enja, organizatori su pustili srbijansku himnu i stavili na postolje srbijansku zastavu. Voja se po`alio i tra`io da se ispred njega uklone dr`avna znamenja“, pri~a na{a sugovornica.

Odgovaraju}i na pitanje da li je kriv, na{a sugovornica vrlo je jasna i kratka: “Bla`evi} se nikad nije uplitao u teme nacionalizma ili ekstremizma. Ne vidim apsolutno nikakav motiv zbog kojeg bi ne{to takvo napravio. Koliko se meni ~ini, vlasti u Hrvatskoj samo moraju rije{iti taj slu~aj prije lokalnih izbora, koji su im na SLOBODNA BOSNA I 17.1.2013.

Blazevic:TEKST osnova.qxd

17.1.2013

0:04

Page 31

EKSTREMISTA, LETA^, LJEVI^AR LJUBITELJ EKSTREMNIH SPORTOVA Vojislav Bla`evi}, osumnji~eni za teroristi~ke napade u Zagrebu, godinama se bavio paraglajdingom

Bla`evi} preko advokata za SB: “Nevin sam, {trajkova}u gla|u i `e|i do kraja“ pragu“, isti~e ona, dodaju}i da joj ne objavljujemo ime, da je ne bi “zvali iz policije, jer ne `eli davati nikakve izjave, niti podnositi bilo kakva maltretiranja“.

LETIO SAM NEKAD, LETIO I JA Ina~e, za Bla`evi}a i kolege iz banjalu~kog paraglajding kluba “Airdrenalin“ imaju samo rije~i hvale. I oni su spremni za razgovor, ali tako|er anonimno. Razlog: napisi u hrvatskim novinama i izjave psihologa koji tvrde “kako su svi koji se bave ekstremnim sportovima, skloni svakoj drugoj vrsti ekstremizma“.

“Mi nismo nikakvi ekstremi(sti), ne bacamo bombe i ne `elimo da nas 17.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

negativno kvalifikuju i generaliziraju“, pri~a nam ~lan banjalu~kog Airdrenalina, koji Bla`evi}a poznaje 12 godina. Upoznao ga je kada je Bla`evi} sa svojom nevjen~anom suprugom do{ao u Banju Luku u posjetu njenoj porodici.

Tvrdi da se s njim dru`io vrlo ~esto, te da se Bla`evi} nikada nije uplitao u politi~ke ili nacionalne vrste razgovora, osim ako mu nisu slu`ili za {alu.

“Voja, kako ga zovemo, jedan je od najboljih u ovom sportu u ovom dijelu Evrope. Zastupnik je pet preduze}a koja proizvode opremu za paraglajding i druge ekstremne sportove. Tako|er je jedan od 50-ak ljudi koji ima dozvolu da leti u

tandemu u BiH i Hrvatskoj. Ako uzmemo da se takav jedan let napla}uje od 70 maraka kod nas, a stotinu eura u Turskoj, gdje je Bla`evi} ~esto i{ao da radi i gdje je mogao zaraditi i po pet tisu}a eura za sedmicu, jasno je da nije imao ni egzistencijalnih problema. Ja ne mogu vjerovati da bi on to uradio, jer ne vidim nikakav motiv. Pamtim ga kao izuzetno vedrog i duhovitog, odgovornog ~ovjeka“, ka`e na{ sugovornik.

Nezvani~no saznajemo da se Vojislav Bla`evi} dva puta `enio i da ima dvoje djece iz dva braka. Me|utim, Facebook profil Vojislava Bla`evi}a pokazuje i drugu stranu, a sve objave su javne.

31

Blazevic:TEKST osnova.qxd

17.1.2013

0:05

Page 32

BOMBA[ IZ ZAGREBA

Tako u politi~kim i vjerskim opredjeljenjima navodi da je: “ljevi~ar, pomalo ekstreman. Ne volim ljude koji se dijele po vjeri i naciji, ili boji ko`e! Postoje samo dobri i lo{i ljudi! Svatko tko radi neku drugu podjelu nije ba{ posve u skladu s prirodom te ne `elim takvo dru{tvo u svojoj blizini.”

Hrvatski mediji posljednjih dana povezuju Bla`evi}a sa Mevlidom Ja{arevi}em, teroristom koji je pucao po ambasadi Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava u Sarajevu, jer je na nekom od portala napisao da mu nije jasno kako neko mo`e biti terorista ako nema mrtvih. Na svom profilu Bla`evi} u “omiljenim citatima“ navodi i ovo: “Ubiti isklju~ivo one koji nose oru`je, sve drugo je zlo~in protiv samoga sebe i prirode.”

Iako su ove dvije izjave potpuno opre~nog karaktera, neki njegovi stavovi su potpuno jasni, pogotovo oni o crkvi i religiji.

ISTRAGA I U REPUBLICI SRPSKOJ

Hrvatska policija provjerava “mrežu podrške“ Blaževiću Hrvatska policija smatra da ovo nije djelo samo jedne osobe i sumnja da je Bla`evi} pomaga~a imao i u Republici Srpskoj. Prema pisanju hrvatskih medija, Bla`evi} nije mogao sam smontirati bombe, a trebala mu je pomo} i pri nabavci eksploziva. Zbog toga su kontaktirali MUPRS-a da im dostave informacije koje imaju.

Mirna [oja, portparolka entitetskog

MUP-a, potvrdila je da su dobili zahtjev hrvatske policije da se izvr{e dodatne provjere. “^im zavr{imo sa svojim dijelom posla, poslat }emo im rezultate“, ka`e [oja.

Nezvani~no saznajemo da Vojislav Bla`evi} nije imao ni li~nu kartu iz RS-a, kao ni mjesto prebivali{ta u Bosni i Hercegovini.

MJESTO ZLO^INA Uvi|aj na licu mjesta

MILANOVI]EV SDP ME JE IZNEVJERIO “Ateist ili bolje re~eno ne vjerujem u Boga kojega religije predla`u bez obzira koja je to religija bila! Mada sam po ro|enju katolik, mislim da je katoli~ka crkva (uz pravoslavnu koja je mala, pa je i manje zla nanijela ljudima u povjesti) najve}e religijsko zlo u ljudskoj povjesti koje su “bo`ije” sluge dovele na nivo sodome i gomore!“ Bla`evi} na dru{tvenim mre`ama bez ustezanja priznaje da je po uvjerenju ljevi~ar, socijaldemokrata, ali je tako|er vidljivo njegovo razo~arenje u hrvatski

U@IVANJE U LETENJU Vojislav Bla`evi} sa opremom za paraglajding 32

SDP. U jednom od svojih statusa, poru~uje: “Glasao sam za SDP, mislio sam da }e ne{to manje krasti od kriminalne organizacije, ali, na `alost, ne pije to moje mi{ljenje vodu! Smanjite si benificije koje imate, po~nite ne{to skromnije `ivjeti u skladu sa svojim gra|anima. Nitko od vas ne tra`i da krenete prekopavati po kontejnerima, ali da sami svedete svoju potro{nju ako ni{ta drugo bilo bi solidariziraju}e sa gra|anima ove poharane nazovi dr`ave. [to re~e Izet: sram vas i stid bilo Milanovi}u i dru{tvo!“ Da li je Bla`evi} terorista i bomba{, treba da utvrdi hrvatsko pravosu|e. Da je kontradiktorna li~nost, jeste nesumnjivo.

Tako|er je i nezadovoljan stanjem u Hrvatskoj. Ipak da li je sve ovo bilo dovoljno da odlu~i baciti dvije bombe i rizikovati `ivote svojih sugra|ana? Ako jeste, onda bi svaki drugi stanovnik u BiH imao motiv da pri svakom izlasku ponese barem dvije ru~ne bombe da mu se na|u.

SLOBODNA BOSNA I 17.1.2013.

Skandal:Skandal.qxd

16.1.2013

21:46

Page 20

SKANDAL NEDJELJE

Izbor predsjednika Kantonalnog suda u Sarajevu

Amir Jaganjac protežira svoju prijateljicu Dalidu Burzić, Goran Salihović iz Banje Luke u Sarajevo dovodi Milana Tegeltiju PRIVATNO-JAVNO PARTNERSTVO Predsjednik Vrhovnog suda Federacije BiH i ~lan VSTV-a Amir Jaganjac otvoreno je lobirao da na funkciju predsjednice Kantonalnog suda u Sarajevu bude izabrana njegova prijateljica sutkinja Dalida Burzi}

Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

P

redsjednik Vrhovnog suda Federacije BiH Amir Jaganjac drugi je ~lan Visokog sudskog i tu`iteljskog vije}a (VSTV) koji bi u razdoblju od nepunih mjesec dana mogao podnijeti ostavku.

Nakon suca Suda BiH Darka Samard`i}a, koji se iz VSTV-a povukao iz osobnih razloga - jer njegova supruga, sutkinja Op}inskog suda u Sarajevu Amela Mehi}Samard`i}, zbog sukoba interesa nije mogla napredovati u slu`bi, najavljena ostavka Amira Jaganjca, barem zvani~no, jo{ uvijek nije obrazlo`ena. U pravni~kim se krugovima, me|utim, ve} uveliko spekulira kako sudac Jaganjac napu{ta VSTV iz protesta, jer njegova bliska prijateljica, sutkinja Dalida Burzi}, nema podr{ke me|u kolegama, premda je doskora bila glavna favoritkinja za funkciju predsjednice Kantonalnog suda u Sarajevu.

Sutkinja Burzi} je otvoreno pretendirala da na poziciji predsjednice Kantonalnog suda u Sarajevu naslijedi kolegicu Begzadu Gavrankapetanovi}-S Salihagi}, koja odlazi u 17.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

mirovinu, a sve doskora je njezin najozbiljni konkurent bio predsjednik sarajevskog Op}inskog suda Goran Salihovi}.

Kada je sudac Salihovi}, bez ikakvih referenci u tu`iteljskim poslovima, uz zdu{nu podr{ku Jaganjca, sredinom decembra izabran za glavnog dr`avnog tu`itelja, ra~unalo se kako Burzi}ka vi{e ne}e imati ozbiljnog protukandidata. Navodno da je sada{nja sutkinja Kantonalnog suda u Sarajevu Dalida Burzi}, koja se “proslavila“ u sudskom procesu bra}i Azizu i Muhamedu Aliju Ga{iju, bila posve sigurna da }e je ~lanovi VSTV-a izabrati za predsjednicu, pa je u me|uvremenu povukla prijavu za sutkinju Suda BiH. I mada se ~inilo da je nakon vi{emjese~nog lobiranja njezinog “promotora“ Amira Jaganjca imenovanje predsjednice Kantonalnog suda u Sarajevu gotova stvar, u izbor se neo~ekivano uklju~io Goran Salihovi}, prote`iraju}i drugog kandidata.

Salihovi}, ~iji utjecaj me|u predstavnicima me|unarodne zajednice u BiH nije za potcijeniti ({to potvr|uje podr{ka OHR-a njegovom imenovanju za glavnog dr`avnog tu`itelja) predlo`io je, naime, da se za

predsjednika Kantonalnog suda u Sarajevu postavi Milan Tegeltija. Zala`u}i se izbor Tegeltije, novi je glavni dr`avni tu`itelj obja{njavao kolegama kako na ~elu Kantonalnog suda u Sarajevu nikada poslije rata nije bio Srbin, ali nije jasno za{to bi za predsjednika do{ao sudac iz Banje Luke, kada i me|u sarajevskim sucima srpske nacionalnosti zasigurno ima dovoljno kvalitetnih kandidata.

Sada{nji predsjednik Osnovnog suda u Banjoj Luci Milan Tegeltija radio je do maja 2006. kao specijalni tu`itelj za suzbijanje organiziranog i najte`ih oblika privrednog kriminala u Republici Srpskoj, nakon ~ega je podnio ostavku jer procedura njegovog imenovanja nije izvr{ena prema pravilima VSTV-a. Potom je izabran za tu`itelja, da bi karijeru nastavio kao predsjednik banjalu~kog suda. Milan Tegeltija, o ~emu je Slobodna Bosna pisala prije nekoliko godina, pripada mo}nom pravosudnom lobiju iz Srpca, koji predvodi predsjednik VSTV-a Milorad Novkovi}. Navodno je ambiciozni Tegeltija dobio ~vrsta obe}anja kada je novi posao posrijedi, pa je u Sarajevu ve} na{ao i stan?!

33

Presuda Muji:TEKST osnova.qxd

16.1.2013

23:59

Page 34

POSLJEDICE PRESUDE MUJI VATRE[U

Istina o strahotama kroz koje je prošlo oko hiljadu Bošnjaka iz Žepe i Srebrenice u srbijanskim logorima presudom Muji Vatrešu počela je izlaziti na vidjelo; naša novinarka otkriva koje su posljedice ove prve presude u korist logoraša Bošnjaka, ko su bili mučitelji u zloglasnim srbijanskim logorima i na kojim pozicijama se oni danas nalaze

SB SAZNAJE KO SU BILI MU^ITELJI BO[NJAKA U SRBIJANSKIM LOGORIMA [LJIVOVICA I MITROVO POLJE Presuda beogradskog suda Muji Vatre{u obara tvrdnje srbijanskih vlasti da Srbija nije u~estvovala u ratovima na prostoru biv{e Jugoslavije

I@IVLJAVANJE NAD ZAROBLJENIM BO[NJACIMA Pripadnici srbijanske vojske i policije tukli su zarobljene Bo{njake iz @epe i Srebrenice na najbrutalniji na~in, elektri~nim kablovima, dijelovima armature i gvozdenim {ipkama 34

SLOBODNA BOSNA I 17.1.2013.

Presuda Muji:TEKST osnova.qxd

17.1.2013

0:00

Page 35

SRBIJA KONA^NO PRIZNALA POSTOJANJE LOGORA ZA BO[NJAKE Pi{e: MIRHA DEDI]

P

rvostepena presuda beogradskog Osnovnog suda, kojom dr`ava Srbija dr`avljaninu BiH Muji Vatre{u treba isplatiti oko pet hiljada eura, prvi je slu~aj u kojem je jedan srbijanski sud dosudio od{tetu u korist jednog logora{a koji je bio zarobljen u Srbiji nakon pada Srebrenice. U mnogim drugim slu~ajevima te tu`be su odbijene ili odba~ene kao zastarjele.

Nekoliko stotina zato~enih, mu~enih i silovanih Bo{njaka iz Srebrenice i @epe u srbijanskim logorima skoro dvanaest godina ~eka pravdu i materijalno obe{te}enje od dr`ave Srbije. Politi~ka volja da se `rtve rata u Srbiji obe{tete sve ove godine nije postojala. Sudski procesi za dobijanje materijalne nadoknade koje su pokrenule `rtve zlostavljane u srbijanskim logorima [ljivovica i Mitrovo Polje traju i du`e od deset godina. U nekim predmetima na po~etak su|enja se ~eka vi{e od godinu dana, dok je u drugim slu~ajevima izme|u dva ro~i{ta proteklo vi{e od dvije godine i to zbog „sprije~enosti“ sudije. Ima i primjera da su `rtve umrle prije kraja sudskog postupka.

Me|utim, slu~aj Muje Vatre{a mnogima je vratio nadu da }e pravda ipak biti zadovoljena. Petar @mak, koordinator projekta reparacija u Fondu za humanitarno pravo, koji zastupa Vatre{a i jo{ nekoliko Bo{njaka koji su pro{li kroz golgotu u ovim logorima, za na{ list ka`e da je ova presuda presedan u srbijanskom pravosu|u i da su se stvari u Srbiji po~ele mijenjati u korist zarobljenih Bo{njaka.

LOGORI ILI PRIHVATNI CENTRI “Dosada{nja praksa sudova bila je da su odbijali zahteve za sve `rtve. Tako da je ovo jedan dobar znak da se ne{to promenilo, da je sud prepoznao, dodu{e u slu~aju Muje Vatre{a na osnovu ve{ta~enja, da je `rtva pro{la kroz patnje. Ova presuda je zaista retkost u Srbiji. Stav sudova do sada je bio da su logori u [ljivovici i Mitrovom Polju bili prihvatni centri, ali ono {to se de{avalo logora{ima u tim sabirnim centrima ukazuje da su to bili logori u kojima su Bo{njaci svakodnevno mu~eni i tretirani na najnehumaniji mogu}i na~in. Ja ne verujem da }e se tu ne{to promeniti odnosno da }e ih Srbija sada kvalifikovati kao logore, ali za nas je ovo veliki korak”, ka`e Petar @mak.

“Presuda Vatre{u je doneta zbog umanjenja njegove op{te `ivotne aktivnosti za 50 posto, zbog posledica koji }e trajati jako dugo i pitanje je da li }e se stanje ikada popraviti. Zadovoljni smo visinom od{tete, jer je ona najvi{a koju je Fond do sada dobio”, dodaje @mak.

17.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

PRAVDA PRAVDA JE JE SPORA, SPORA, ALI ALI DOSTI@NA DOSTI@NA

Mujo Mujo Vatre{ Vatre{ prvi prvi je je logora{ logora{ uu Srbiji Srbiji koji koji je je dobio dobio od{tetu od{tetu za za {est {est mjeseci mjeseci provedenih provedenih 1995.

1995. uu logoru logoru Mitrovo Mitrovo Polje Polje

Kroz logore [ljivovica i Mitrovo Polje tokom rata u BiH je pro{lo preko 800 Bo{njaka. Najvi{e njih je bilo iz @epe uhap{enih nakon pada za{ti}ene enklave u ljeto 1995. godine.

Kada je 25. jula 1995. godine Vojska RS-a u{la u @epu, me|u stanovnicima ja nastala panika jer su do njih ve} stigle vijesti o masakru u Srebrenici. Oko 1.500 mu{karaca civila, me|u kojima je bilo izbjeglica iz Srebrenice, Rogatice i Zvornika, krenulo je prema Srbiji, ra~unaju}i da }e odatle lak{e pre}i u tre}e zemlje. Preko {uma su stigli na obalu Drine, a potom ~amcima u Srbiju. Me|utim, nakon prelaska u Srbiju, prona{li su ih pripadnici Vojske Jugoslavije, pretresli, oduzeli im novac i odveli ih u Jago{ticu kod Bajine Ba{te. Na igrali{tu osnovne {kole u Jago{tici, pripadnici Vojske Jugoslavije su ih tukli palicama, motkama i kundacima. Sutradan, 850 zarobljenika je kamionima preba~eno u logore [ljivovica kod U`ica i Mitrovo Polje kod Aleksandrovca. U kamionima su uslijed vru}ine i nedostatka zraka zarobljenici padali u nesvijest. Neki su poku{avali da naprave rupe na ceradi, ali su policajci, ~im bi to primijetili, zaustavljali kamion i udarali lopatama i palicama po ceradi. U kamionu se ugu{io Edem Torlak iz @epe.

Pored njega, jo{ pet logora{a nije pre`ivjelo batinjanje. Logore [ljivovicu i Mitrovo Polje obezbje|ivali su policajci MUP-a Srbije. Po ulasku u logor zarobljenici su prolazili kroz {palir policajaca koji su ih tukli palicama, nogama i motkama. No, to je bio tek po~etak njihovih muka. Logora{i su dobijali jedan obrok dnevno, koji su morali pojesti za tri minute. Policajci su danono}no ulazili u sobe gdje su boravili logora{i, izvodili ih i tukli na nabrutalniji na~in elektri~nim kablovima, dijelovima armature i gvozdenim {ipkama. Neki policajci su gasili cigarete po tijelima logora{a,

tjerali ih da piju vodu u koju su prethodno stavili motorno ulje. Nekoliko logora{a bilo je i seksualno zlostavljano. U logorima su od posljedica torture umrla ~etiri zarobljenika. Ispitivanje zatvorenika vr{ili su policajci u uniformi i inspektori u civilu.

Ispitivali su ih o ratu u @epi, Armiji BiH i batinama poku{avali da iznude priznanja o njihovom navodnom u~e{}u u zlo~inima nad Srbima. Tokom islje|ivanja policajci su zarobljene Bo{njake iz @epe i Srebrenice premla}ivali, i to uz poja~an radio, kako se ne bi ~uli njihovi jauci. Torture nad zarobljenim Bo{njacima trajale su danono}no. Policajci su nare|ivali da se me|usobno tuku, da premje{taju veliko kamenje sa jednog mjesta na drugo, da po cijelu no} tr~e po logorskom krugu, rade sklekove, da stoje na dvori{tu i gledaju u sunce sve dok ne padnu u nesvijest. Nekim logora{ima je danima uskra}ivana hrana i voda, da bi ih nakon nekoliko dana natjerali da pojedu teglu ljutih paprika.

Prema izjavama svjedoka, mu~itelji su bili pripadnici vojske i policije tada{nje SR Jugoslavije. I to ne samo na dvije pomenute lokacije. Mu~enja su se de{avala od Batajnice, preko Sremske Mitrovice, do Padinske Skele.

Me|utim, tokom su|enja identifikovani su mu~itelji u ovim zloglasnim logorima koji se danas nalaze na visokim pozicijma u policiji, Vojsci Srbije i Bezbednosno-informativnoj agenciji (BIA).

Oni su od kraja jula 1995. do 10. aprila 1996. godine nad preko 850 Bo{njaka u zarobljeni~kim logorima vr{ili ubistva, osaka}enja, svireposti i mu~enja. Mnogi zatvorenici, me|u ostalima i [e}an Dizdarevi}, Abid Agi}, Nazif Krli} i Meho Jahi}, umrli su od posljedica premla}ivanja, a vi{e desetina je te{ko tjelesno i psihi~ki povrije|eno, trajno im je o{te}eno zdravlje, sa posljedicama potpunog i trajnog invaliditeta.

35

Presuda Muji:TEKST osnova.qxd

17.1.2013

0:00

Page 36

POSLJEDICE PRESUDE MUJI VATRE[U

DANONO]NO ZLOSTAVLJANJE BO[NJAKA U SRCU SRBIJE U logorima [ljivovica i Mitrovo Polje je od posljedica torture umrlo nekoliko zarobljenih Bo{njaka

Fond za humanitarno pravo podnio je Tu`ila{tvu za ratne zlo~ine Republike Srbije krivi~nu prijavu protiv preko 50 pripadnika MUP-a Srbije i Vojske Srbije, zbog ratnih zlo~ina protiv ratnih zarobljenika u logoru [ljivovica i Mitrovo Polje.

Petar @mak za na{ list otkriva ko su bili mu~itelji Bo{njaka u zloglasnim srbijanskim logorima koji su vr{ili nevi|ene torture nad nedu`nim Bo{njacima, a koji se i danas nalaze na visokim pozicijama u vojsci i policiji.

Za zlo~ine su osumnji~eni Radomir Dogand`i}, {ef Odsjeka za strance Policijske uprave U`ice, inspektor iz istog odsjeka Radoslav Ojdani}, inspektor Policijske uprave U`ice Rade Ojdani} zvani Roki i policajac-inspektor iz OUP Bajina Ba{ta

bataljona VJ, kapetan Slobodan Radenkovi}, te desetak vojnih starje{ina, vojnikagrani~ara i pripadnika Komande U`i~kog korpusa kroz ~iju su brutalnu torturu pro{li Bo{njaci iz @epe, Fond za humanitarno pravo je podnio krivi~nu prijavu. Me|utim, Tu`ila{tvo za ratne zlo~ine na ~ijem se ~elu nalazi Vladimir Vuk~evi}, na ovu prijavu nije reagovalo.

Sandra Orlovi}, zamjenica direktora Fonda za humanitarno pravo i pravnica koja zastupa biv{e logora{e iz Srebrenice i @epe pred sudovima u Srbiji, za na{ list ka`e da sud do sada nije donio niti jednu presudu u korist zarobljenih Bo{njaka jer su svjedoci policajci, ljekari i ~uvari logora tokom su|enja negirali da su [ljivovica i Mitrovo

OTKRIVANJE ISTINE: Srbijanska javnost gotovo da nije upoznata da su u srcu Srbije postojali logori za Srebreničane u kojima su oni malteretirani i mučeni.

Presuda Muji Vatrešu otvorila je godinama prešućivanu tajnu Mihailo Luki}. Oni su i u vrijeme torture u logorima bili na ovim funkcijama.

Radislav Ojdani} na su|enju je svjedo~io da Bo{njaci nisu mu~eni i maltretirani, ve} da ih je policija ~uvala “iz straha da im se ne{to ne desi”.

Me|u mu~iteljima Bo{njaka su identifikovani i Velibor Gradeljevi}, koji je bio rukovodilac [taba DB-a u U`icu zadu`en za smje{taj Bo{njaka prognanih iz @epe u logore oformljene u Srbiji, danas zaposlen u BIA-i, zatim Zoran Prljevi}, komandant logora [ljivovica, i Vladimir Mili}evi}, komandant logora Mitrovo Polje, koji danas rade u MUP-a Srbije.

Protiv ukupno njih pedeset, me|u kojima je i tada{nji komandant 16. grani~nog 36

ili lekari, nisu hteli da priznaju da su to bili logori. Verovatno zbog toga {to bi se time priznalo da se nad tim Bo{njacima koji su pobegli iz Bosne, a koji su trebali biti za{ti}eni `enevskim konvencijama, vr{eni zlo~ini ili nezakonite radnje.

SRBIJA JE DU@NIK @RTVAMA To je po~etni korak u priznavanju da su logori tamo zaista postojali i da su ti ljudi bili `rtve u`asne torture. Tako|e mislim da do sada nije doneta ni jedan presuda u korist zarobljenih Bo{njaka jer srbijansko pravosu|e nije radilo u interesu pravde ve} se stavilo u slu`bu za{tite dr`avnog bud`eta i sprovo|enja neke dr`avne politike”, ka`e pravnica Sandra Orlovi}.

Sandra Orlovi}

Polje bili logori i da su logora{i u njima bili mu~eni i maltretirani. “Mi smo podneli tu`be za naknadu {tete u ime biv{ih logora{a, ne ~ekaju}i Tu`ila{tvo za ratne zlo~ine da sprovede postupak vezan za te doga|aje.

Tra`ili smo da Sud obave`e dr`avu da isplati od{tetu tim ljudima koji su pre`iveli torture u tim logorima. Nikada mi nismo tra`ili od Suda da on utvrdi da li su [ljivovica i Mitrovo Polje bili logori ili ne, ali su tokom su|enja zastupnici dr`ave iz Republi~kog javnog pravobranila{tva uvek tvrdili da su to bili prihvatni centri. Oni u interesu dr`ave nisu govorili o logorima. Tako|e, svedoci koje su oni pozivali na ta su|enja, a koji su bili ~uvari u tim logorima ili ljudi koji su po svojim funkcijama dolazili u njih, grani~ari SLOBODNA BOSNA I 17.1.2013.

Presuda Muji:TEKST osnova.qxd

17.1.2013

0:00

Page 37

SRBIJA KONA^NO PRIZNALA POSTOJANJE LOGORA ZA BO[NJAKE ADVOKAT DRAGOLJUB TODOROVI]

“Nakon presude Vatrešu isplatu odštete mogu očekivati i drugi bivši logoraši”

Dragoljub Todorovi}

Beogradski advokat Dragoljub Todorovi} za na{ list ka`e da }e posljedice ove presude biti velike, jer }e sudovi morati priznati da su torture i ubistva na teritoriji Srbije vr{ene i nad drugim Bo{njacima.

“Sli~nih slu~ajeva ima preko hiljadu.

Koliko je samo ljudi poginulo u [trbcima, u Sjeverinu, njihove porodice tako|e trebaju biti obe{te}ene. Stradali su i mnogi Albanci na Kosovu. Vlast u Srbiji godinama je tvrdila da se nije vodio rat na njenoj teritoriji i da Srbija nije u~estvovala u ratovima na prostoru biv{e Jugoslavije, me|utim ova presuda uveliko menja dosada{nje tvrdnje, a njene posljedice }e biti ogromne u smislu reparacija za brojne zatvorene i ubijene Bo{njake”, ka`e Todorovi}.

Ona nam navodi dva primjera gdje se o~ito vidi kroz kakve su torture zarobljeni Bo{njaci u Srbiji pro{li. Enes Bogilovi} i Mu{an D`ebo su iz @epe pobjegli u Srbiju, gdje su uhap{eni i zatvoreni u logor [ljivovica. Tokom boravka u logoru vi{e puta su pretu~eni. Bogilovi}u su policajci tokom premla}ivanja gasili cigarete po tijelu. D`ebo je od batinjanja mokrio krv.

Tortura i strah koji su pre`ivjeli u logoru ostavili su trajne posljedice na njihovo zdravlje. Ljekari su im ustanovili PTSP, zbog ~ega su lije~eni nekoliko godina.

Obojica su nekoliko puta operisani zbog posljedica premla}ivanja. D`ebo je obolio i od dijabetesa. Njih dvojica su tra`ili od{tetu od 2,6 miliona dinara (oko 26.000

eura). U odgovoru na tu`bu Pravobranila{tvo je negiralo da su D`ebo i Bogilovi} pretrpjeli fizi~ku i psihi~ku torturu, i negiralo da su objekti u kojima su oni bili zatvoreni logori. Isto tako Pravobranila{tvo je osporavalo i vjerodostojnost medicinske dokumentacije o zdravstvenom stanju Bogilovi}a i D`ebe, jer je izdata u Sarajevu, a ne u zemljama u kojima njih dvojica `ive, Irskoj i Francuskoj. Sud je na kraju zaklju~io da iskazi Bogilovi}a i D`ebe nisu istiniti. Pri tome, Sud je odbio da ispita svjedoke koji su mjesecima bili zarobljeni zajedno sa Bogilovi}em i D`ebom, i koji su mogli da govore o zlostavljanjima kroz koja su njih dvojica pro{li. Tako|er je odbio da saslu{a i Amora

SRBIJANSKO TU@ILA[TVO [TITI MU^ITELJE Glavni tu`ilac Vladimir Vuk~evi} nije pokrenuo postupak protiv pedeset zlostavlja~a Bo{njaka iz @epe 17.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

Ma{ovi}a, predsjednika Instituta za tra`enje nestalih osobe BiH, koji je 1996. godine posjetio ova dva logora i napravio izvje{taj o stanju u njima. Sud je, me|utim, povjerovao Vesni Kilibarda, medicinskoj sestri iz U`ica, i slu`beniku iz Zavoda za za{titu zdravlja, koji su sa timom epidemiologa obilazili logore. Oni su tvrdili da nikakve torture nad zarobljenicima nije bilo. Sud je ~ak odbio tu`bene zahtjeve ~etvorice logora{a iz [ljivovice, navodno zbog zastarjelosti predmeta, odbijaju}i da prethodno provede medicinsko vje{ta~enje biv{ih logora{a, iako upravo od nalaza vje{taka zavisi ocjena da li je u njihovim slu~ajevima nastupila zastarjelost. Zbog toga su njihovi advokati podnijeli `albe Apelacionom sudu u Beogradu.

Srbijanska javnost gotovo da nije upoznata da su u srcu Srbije postojali logori za Srebreni~ane u kojima su oni malteretirani i mu~eni. Presuda Muji Vatre{u otvorila je godinama pre{u}ivanu tajnu.

“Na{a inicijativa je bila da `rtve rata dobiju materijalnu nadoknadu oduzimanjem imovine ste~ene krivi~nim djelima ratnih zlo~ina, kako bi `rtve, dok su jo{ `ive, mogle da dobiju pravi~nu naknadu. Pravosudno ka`njavanje zlo~inaca i javno izvinjenje `rtvama preduslov su za proces pomirenja, ali se kao zatvaranje kruga pravde i najneposrednije priznanje nevino stradalima tretira postupak reparacije. U Srbiji nema ujedna~ene sudske prakse kada je rije~ o materijalnim nadoknadama `rtvama. Mi smo vodili razli~ite slu~ajeve, a svima im je zajedni~ko da se radi o etni~ki motivisanim kr{enjima ljudskih prava tokom devedesetih godina na teritoriji Srbije. Ima dosta Albanaca koji su tokom NATO bombardovanja i pre toga bili nezakonito uhap{eni i dr`ani mesecima u srpskim zatvorima, koji su tako|e bili `rtve.

Neki od njih su dobili obe{te}enje.

Me|utim, mi kada vidimo koliko su dobili i za {ta su dobili, mo`emo zaklju~iti da su ta obe{te}enja prili~no poni`avaju}a. Recimo, Aci Tomi}u, biv{em na~elniku Slu`be vojne bezbednosti, Sud je za sto dana provedenih u pritvoru tokom policijske akcije Sablja sprovedene nakon ubistva premijera Zorana \in|i}a dosudio nadokadu od oko 60 hiljada eura dok se Albancima koji su u nehumanim uslovima i uz fizi~ko zlostavljanje u nezakonitom pritvoru proveli izme|u pet i petnaest meseci, dosu|uje od{teta od 400 do 6.000 eura. Tu smo u ve}ini dobijali od{tete, ali to je bilo neposredno nakon demokratskih promena u Srbiji, kada su sudovi bili otvoreniji. Mi }emo sigurno iscrpiti sva pravna sredstva u Srbiji, a potom se obratiti i Evropskom sudu za ljudska prava ukoliko to bude potrebno“, ka`e za na{ list Sandra Orlovi}.

37

Vuk:TEKST osnova.qxd

16.1.2013

23:36

Page 38

DE@ELA I KRIZA

Prof. dr. PIRIMOŽ KRAŠOVEC, mladi slovenački sociolog i istaknuti politički aktivist, za Slobodnu Bosnu govori o globalnoj recesiji, budućnosti Evropske unije, društveno-ekonomskoj situaciji na Balkanu, u EU i SAD-u, perspektivama za izlazak iz ekonomske krize, o stanju u Sloveniji i razlozima zbog kojih je žestoki kritičar planetarno poznatog ljevičara Slavoja Žižeka

Balkanske zemlje, pa i Slovenija i BiH, iz krize }e najbezbolnije iza}i regionalnim ekonomskim povezivanjem 38

SLOBODNA BOSNA I 17.1.2013.

Vuk:TEKST osnova.qxd

16.1.2013

23:36

Page 39

SMRT NEOLIBERALNE DOGME

KRA[OVEC

LIDER NOVE SLOVENA^KE AKADEMSKE LJEVICE

Razgovarao: VUK BA^ANOVI] Foto: TIT KO[IR

Profesore Kra{ovec, mo`ete li nam re}i {to se posljednjih nedjelja de{ava u Sloveniji? Čime su izazvani protesti protiv politike aktuelne desni~arske vlade premijera Janeza Jan{e u Mariboru, Ljubljani i drugim gradovima?

Ekonomska situacija u Sloveniji ide nagore u svim pogledima. Ako usporedimo stanje 2008. i 2012., nezaposlenost je narasla sa 7 na 12% (mnogo vi{e me|u mladima), BDP je pao za 8% sveukupno, dr`avni deficit je sa balansa 2007. do{ao na 6.5%, dr`avni dug je narastao na vi{e od 50% ({to je jo{ uvijek pod mastrihtskim kriterijima i mnogo manje od, recimo, njema~kog duga, ali konstantno raste). Oko 25% stanovni{tva `ivi u riziku od siroma{tva ili socijalne isklju~enosti.

Jedino je prosje~na pla}a u posljednjih 5 godina pove}ana sa 800 na 900 eura, ali to je prividno jer su istovremeno masovno gubili posao privremeno zaposleni i parttimeri. Dakle, prosje~na pla}a se automatski digla jer su izgubili posao oni sa najmanjim dohotcima, dok se, realno, preostalima nije pove}ala.

SLOVENA^KE GRE[KE

Koji je, zapravo, najve}i ekonomski problem dana{nje Slovenije?

Najve}i problem je kreditno-investicijski gr~. Slovenske banke nisu bile upletene u trgovinu sa sub-prime i drugim toksi~nim papirima, prili~no su konzervativne i ve}inom su jo{ u dr`avnom vlasni{tvu. Ali su prije krize masovno kreditirale balon nekretnina i zadu`ivale se u inozemstvu.

Kad je balon nekretnina pukao, ti krediti nisu ispla}eni. Dodatno, nije im ispla}en ni novac od kreditiranja industrije, jer se mno{tvo izvoznih produze}a, zbog kolapsa svjetske trgovine, na{lo u nevoljama.

Slovenska se industrija u devedesetima prestrukturirala u izvoznu i zbog toga je izuzetno osjetljiva na krizne {okove. Zbog svega toga banke imaju puno nenapla}enih kredita i tra`e rekapitalizaciju iz dr`avnog 17.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

prora~una jer nisu u stanju kreditirati oporavak ekonomije. Posljedica je recesija i rast nezaposlenosti i siroma{tva. Uz to, dodatni teret na prora~un su otplate dugova i rekapitalizacija banaka zbog pogre{ne razvojne politike. Koliko se smanjuju porezi za bogate i spa{avaju banke, u istoj mjeri se smanjuju prora~unska izdvajanja za socijalnu dr`avu. Pored toga, i Evropska komisija stalno vr{i pritisak na Sloveniju da privatizuje dr`avna produze}a, banke, javnu infrastrukturu i penzijski sustav, {to bi zbog smanjenja prihoda u prora~unu zna~ilo dodatan pritisak na socijalnu dr`avu.

privatizacija, mjera {tednje i prora~unskih rezova ve}i katolici od pape odnosno evropskiji od Evropske komisije. U pro{lom mandatu omogu}io je nekretninski bum, zbog kojeg su banke sada u nevoljama, ali su mu sindikati uspjeli blokirati najgore neoliberalne reforme. Sad poku{ava izvesti {ok terapiju - privatizovati Telekom i Novu ljubljansku banku, snizio je porez na profit (dok je u pro{lom mandatu snizio poreze na najvi{e pla}e), progurao penzijsku reformu, re`e prora~un za {kolstvo i zdravstvo. Zbog toga je ovih dana, i da nije bilo posljednjeg skandala sa netransparentnim boga}enjem, izrazito nepopularan.

Kakva je, u svemu, uloga premijera Janeza Jan{e?

Jan{a je sakupio ekipu ministara hard core neoliberala, koji su kod provo|enja

GLOBALNOJ KRIZI NE NAZIRE SE KRAJ

PERSPEKTIVA ZA BALKAN: Budućnost bi mogla biti u regionalnom povezivanju (jer bi to barem potencijalno bilo manje eksploatatorsko nego čekanje na direktne strane investicije), jer suprotno obično podrazumijeva i snižavanje poreza na kapital i fleksibilizaciju tržišta radne snage, što je loše za proračun i time dostupnost i kvalitetu javnih službi kako i za radne uvjete, visinu plaća i reindustrijalizaciju usmjerenu na potrebe regionalnog tržišta

Gospodine Kra{ovec, recesija svjetske ekonomije se nastavlja i u 2013., posebno u EU. Kakvo je Va{e predvi|anje daljnjeg razvoja krize?

Za sada ne izgleda da }e ubrzo do}i kraj recesiji. Ni vlade ni Evropska komisija ne odstupaju od politike {tednje, vr{i se pritisak da se tzv. zlatno fiskalno pravilo ugradi u nacionalne ustave, pove}ava se nadzor Evropske komisije nad usvajanjem nacionalnih prora~una. Ukratko, intenziviraju se postoje}i negativni trendovi, produbljavanje recesije {tednjom, koja na Mediteranu ve} sli~i na humanitarnu katastrofu. Dolazi do potpunog uru{avanja demokratije i ne radi se, barem na vrhu, u EK-u i ECB-u, na alternativnom razvojnom modelu koji bi mogao zamijeniti socijalno i ekonomsko destruktivni neoliberalni model. Moja je prognoza sljede}a: ili }e se evropska ljevica ujediniti i ostvariti demokrati~no-socijalisti~ku alternativu, ili }emo imati izgubljeno evropsko desetlje}e nalik na ju`noameri~ka osamdesete i porast mo}i krajnje desnice.

U SAD-u je do{lo do navodnog spre~avanja recesije, no heroortodoksni, kao i mnogi mainstreem ekonomisti, ne dijele taj optimizam.

Mo`da, zavisi od definicije rasta i razvoja. Sami pokazatelji ekonomske aktivnosti se popravljaju, ali to delo`iranima u prvobitnom ekonomskom slomu nije vrati- 39

Vuk:TEKST osnova.qxd

16.1.2013

23:37

Page 40

DE@ELA I KRIZA lo ku}e, niti je ameri~kim radnicima popravilo standard. Finansijski sektor nije do`iveo bitne reforme i vra}a se hazarderskim aktivnostima, znaju}i da }e ga dr`ava ponovo spasiti ako do|e do novog sloma.

Rast se, vi{e-manje, odr`ava pove}anjem stupnja eksploatacije i trickle down effect (smanjenje poreza bogatima koje navodno izaziva indirektnu korist za srednje i ni`e klase, koje nemaju direktnu korist od politike smanjenja ovih poreza, op.a.) nikako ne poma`e radni~koj ili srednjoj klasi.

Osnovna neravnote`a ameri~ke ekonomije je ta da se stagnacija pla}a kompenzira prezadu`ivanjem ku}anstava i tako kompenzira pad standarda, {to vodi u finansijsku nestabilnost i krize. Daleko od toga da se nastavkom iste prakse bilo {ta mo`e ispraviti.

Kako mislite da bi se razvoj svjetske krize mogao reflektovati na balkanske dr`ave, posebno na zemlje biv{e Jugoslavije?

Situacija na Balkanu, pa i u Bosni i Hercegovini, nije najbolja. Radi se o deindustrijaliziranim ekonomijama koje se bez velikih politi~kih promjena ne mogu same ponovo postaviti na noge, a strane investicije ve}inom predstavljaju asset stripping (smanjenje imovine, op.a.) i jo{ ve}e osiroma{enje, posebno u slu~aju kupovine privatizovanih javnih poduze}a i institucija.

Budu}nost bi mogla biti u regionalnom povezivanju (jer bi to barem potencijalno bilo manje eksploatatorsko nego ~ekanje na direktne strane investicije), jer suprotno obi~no podrazumijeva i sni`avanje poreza na kapital i fleksibilizaciju tr`i{ta radne snage, {to je lo{e za prora~un i time dostupnost i kvalitetu javnih slu`bi kako i za radne uvjete, visinu pla}a i reindustrijalizaciju usmjerenu na potrebe regionalnog tr`i{ta.

To bi podrazumijevalo velike dr`avne investicije, {to bi, opet, podrazumijevalo

[TA HO]E SLAVOJ @I@EK

Čitajte “Guardian“, a ne Žižeka U javnosti ste poznati kao veliki kriti~ar istaknutog ljevi~arskog filozofa Slavoja @i`eka i njegovih teorija i razmatranja. Zbog ~ega je to tako?

Reagovao sam nekoliko puta na njegove povr{no arogantne stavove, koji su bili, po mom mi{ljenju, pogre{ni. Ali ne smatram da je ne{to toliko pogre{no sa @i`ekom, nego da njegov lacanovski mark-

okon~anje korupcije i pojavu novih lijevih stranaka-politi~kih formacija koje bi bile u stanju javne slu`be zaista u~initi javnima, {to podrazumijeva dugotrajnu borbu za hegemoniju... U svakom slu~aju, trebalo bi preokrenuti neoliberalne trendove i krenuti u suprotnom smjeru, {to podrazumijeva ogroman trud i izuzetno napornu i dugotrajnu politi~ku borbu.

Kakva su Va{a predvi|anja razvoja ljevice u svijetu? I kako komentirate “spasonosno” rje{enje u vidu daljnjih tr`i{nih deregulacija i liberalizacija koje predla`u libertarijanci?

sizam ima prili~no ograni~enu eksplanatornu mo}. Prema tome, ono {to se mo`e saznati od @i`eka mo`e se i ~itanjem, recimo, Guardiana. U isto vrijeme postoji veliki broj kvalitetnijih marksisti~kih autora, poput Lebowitza, Tonyja Smitha, Heinricha… koje vrijedi ~itati i imaju preciznije analize i politi~ki su suvisliji, budu}i da, recimo, ne podr`avaju liberalne partije ili NATO.

Razvoj novih formi pokreta/stranka poput Syrize ili Front de Gauche djeluje obe}avaju}e. U toj politici demokratskog socijalizma vidim produktivno prevazila`enje konformizma klasi~ne socijaldemokracije i paternalizma dr`avnih socijalizma pro{losti. Te stranke imaju suvisle programe i ako uspiju dobiti vlast na evropskoj razini, moglo bi do}i do stvarnih pozitivnih promjena. U preostatku svijeta, u SAD-u, ljevica je u velikoj krizi, {to pokazuje i, unato~ svima nadama polo`enih u njega, prili~no konzervativna politika predsjednika Obame (nastavlja ratove, ne ukida Guantanamo, nije ba{ uspio sa planom uni-

KRAJ SLOVENAČKOG SNA: Banke imaju puno nenaplaćenih kredita i traže rekapitalizaciju iz državnog proračuna i nisu u stanju kreditirati oporavak ekonomije. Posljedica je recesija i rast nezaposlenosti i siromaštva. Uz to, dodatni teret na proračun su otplate dugova i rekapitalizacija banka zbog pogrešne razvojne politike verzalnog zdravstva, izvodi mjere {tednje, militantni radni~ki pokreti sve ~e{}e ulaze u konflikt sa demokratima zbog njihove antiradni~ke politike). Razvoj socijalizma za 21. stolje}e u Ju`noj Americi isto vidim kao pozitivan proces, iako se susre}e sa mnogim pote{o}ama. Jako zanimljiv je i razvoj nove ljevice i radni~kog pokreta u Kini i u Ju`noj Koreji. Tamo su pla}e jo{ uvijek niske, ali zbog radni~kog pritiska rastu mnogo br`e nego, recimo, u Evropi.

Daljna primjena na~ela Va{ingtonskog konsenzusa mo`e donijeti, kad se nastavkom recesije esktremno snizi broj zaposlenih i visina pla}a i kad se uni{ti dosta nekonkurentnih pojedina~nih kapitala, spas profitima, ali ne i u vidu standarda i blagostanja ve}ine stanovni{tva. Ali o tome se i radi kada su u pitanju libertarijanske ideje, o spa{avanju profita po svaku cijenu, pa i ljudskih `ivota.

40

SLOBODNA BOSNA I 17.1.2013.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

16.1.2013

23:29

Page 3

EUROPA:EUROPA.qxd

15.1.2013

18:06

Page 42

EVROPA, ODMAH JEDINSTVENA Britansko preispitivanje odnosa p VOZA^KA navršava četiri decenije od njeno DOZVOLA U EU Jedinstvena voza~ka dozvola u Evropskoj uniji }e od 19. januara zamijeniti dosada{njih stotinjak modela

koliko ih je postojalo u EU. Nova direktiva o voza~kim dozvolama stupa na snagu 19. januara, {to zna~i da }e sve nove dozvole izdane nakon toga datuma u svim zemljama ~lanicama morati biti izra|ene prema jedinstvenom evropskom modelu. Novim propisima ukidaju se voza~ke dozvole s neograni~enim va`enjem koje imaju neke zemlje ~lanice i one }e morati biti zamijenjene do 19. januara 2033. godine. Zemlje ~lanice imaju mogu}nost izdavati dozvole s rokom va`enja od 10 ili 15 godina. Dozvole za profesionalne voza~e vrijedit }e pet godina, a kod svakog produ`enja va`nosti profesionalni voza~i morat }e pro}i ljekarski pregled.

EVROPSKI CENTAR ZA CYBER KRIMINAL Evropski centar za cyber-kriminal (European Cybercrime Centre (EC3)), koji }e biti specijalizirani task-force Europola namijenjen borbi protiv svih oblika kompjuterskog kriminala, slu`beno je otvoren pro{log petka u Haagu. Prema saop{tenju iz Europola, primarno polje rada EC3 bit }e spre~avanje kompjuterskih napada te sve povezano sa zloupotrebom djece na internetu. EC3 za ovu godinu ima bud`et tek ne{to ve}i od sedam miliona eura, no najavljuje su da bi u sljede}im godinama taj iznos mogao zna~ajno rasti.

42

[TA [TA JE JE BRITANIJA BRITANIJA IZVAN IZVAN EU-a EU-a

Uo~i Uo~i svog svog dugo dugo najavljivanog najavljivanog govora, govora, Cameron Cameron je je za za BBC BBC kazao kazao da da bi bi referendum referendum bio bio lo{ lo{ izbor, izbor, te te da da njegova njegova zemlja zemlja nema nema nikakav nikakav interes interes da da to to u~ini u~ini

Po izlasku ovog broja Slobodne Bosne britanski premijer David Cameron će u Nizozemskoj, u svom dugo najavljivanom govoru, iznijeti stavove o budućnosti Evropske unije i njenom odnosu sa Velikom Britanijom

I

zlo`en pritiscima euroskeptika u redovima svoje stranke i suo~en s ispitivanjima javnog mnijenja koje pokazuje sve ve}i otpor prema EU, britanski premijer David Cameron sve je glasniji u kritikama Evropske unije. Tako je, me|utim, izazvao pravu buru me|u saveznicima: Washington je poru~io Londonu da bi pokret ka eventualnom povla~enju Britanije iz EU-a bio protivan nacionalnim interesima SAD-a, a iz Berlina je stiglo upozorenje Britaniji da ne poku{ava ucjenjivati evropske partnere.

Austrijski socijaldemokratski kancelar Werner Faymann je u intervjuu austrijskom

dnevniku Standard nedavno ocijenio da Cameron govori “druk~ije u svojoj zemlji nego u Evropskom vije}u”. Bilateralni razgovori britanskog ministra za Evropu Davida Lidingtona u Berlinu, o ekonomskoj integraciji i budu}nosti EU-a, odr`ani su nakon izjave Cameronovog bliskog saradnika i ministra finansija Georgea Osbornea pro{le sedmice da “EU mora da se promijeni” kako bi Britanija ostala njena ~lanica. Njema~ki poslanik, ~lan njema~kog Odbora za evropske poslove, Ginter Krihbaum je potom, tokom posjete Britaniji, izjavio da London rizikuje izolaciju SLOBODNA BOSNA I 17.1.2013.

EUROPA:EUROPA.qxd

15.1.2013

18:06

Page 43

a prema EU u mjesecu kada se nog ulaska u Uniju

Britanije i paralizu evropskih integracija ukoliko odr`i referendum o budu}em odnosu sa EU-om. Njema~ki odbor za evropske poslove upozorio je britanskog premijera da ne poku{ava ucjenjivati druge zemlje dok razmatra sopstvenu poziciju. Cameron je za BBC ove navode demantirao, uo~i govora u kojem bi mogao predlo`iti odr`a-

17.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

vanje referendum o uvjetima daljeg ~lanstva Britanije u EU poslije 2015. godine.

“Nikog ne ucjenjujem... Mi smo istaknuti ~lanovi, mi pla}amo visoku cijenu {to smo ~lanovi tog kluba. Imamo pravo da tvrdimo da je potrebno da se promijeni”, izjavio je on. Odbacio je mogu}nost kratkoro~nog organiziranja referenduma o ~lanstvu Velike Britanije u EU ocijeniv{i da je u interesu njegove zemlje da ostane njen ~lan. Kazao je za BBC da bi referendum bio lo{ izbor i da Velika Britanija, ~ak i ako se ocjenjuje da se “ne bi raspala” ako bi napustila EU, nema nikakav interes da to u~ini. Reuters je objavio da britanski premijer, ~ije se izja{njavanje o ovoj temi nestrpljivo o~ekivalo, namjerava ponovno pregovarati o odnosima Londona i Brisela.

Mediji u Britaniji su spekulirali da Cameron `eli odgoditi pitanje referenduma bar do izbora 2015. godine, jer bi svako njegovo ranije odr`avanje zna~ilo pad njegove vlade s obzirom na to da (proevropski) liberali, njegovi koalicijski partneri, odbijaju referendum. Cameron sada ponavlja da podr`ava ~lanstvo Britanije u EU i da “ne misli da je u interesu Londona da napusti EU”, ali da `eli “novu pogodbu, a onda novu saglasnost za tu nagodbu”. On }e svoj govor o odnosima sa EU-om odr`ati u mjesecu u kojem je Britanija prije ~etiri decenije postala ~lanica EU-a. Zanimljivo je da su britanski konzervativni politi~ari (H Harold Macmillan i Edward Heath) bili ti koji su zatra`ili ~lanstvo u EU i potpisali pristupni ugovor, kao i to se Cameronov govor, prvobitno najavljen za 22. januar, trebao podudariti sa 50-godi{njicom Jelisejskog sporazuma, kada su francuski general Charles De Gaulle i njema~ki kancelar Konrad Adenauer 1963. potpisali ugovor koji je simboli~no potvrdio francusko-njema~ko pomirenje.

(D. Savi})

ZATVORSKA KAZNA ZA BIV[EG AUSTRIJSKOG EUROPOSLANIKA Biv{i austrijski ministar unutarnjih poslova i evropski poslanik Ernst Strasser osu|en je po~etkom sedmice u Be~u na ~etiri godine strogog zatvora zbog korupcije, za koju je ina~e bio optu`en nakon vi{emjese~ne istrage vo|ene u Evropskom parlamentu (EP). Prije gotovo dvije godine istupio je iz EP-a jer ga je prehodno britanski list Sunday Times optu`io za uzimanje mita. Ovaj je list objavio kako je Strasser prihvatio ponudu dva preru{ena novinara, koji su se predstavili kao lobisti, da kao poslanik primi godi{nju naknadu od 100.000 eura (141.000 dolara) u zamjenu za rad u pravcu razvodnjavanja zakona iz oblasti finansija. Sunday Times je optu`io i evropske parlamentarce - biv{eg zamjenika rumunskog premijera Adriana Severina i biv{eg slovena~kog ministra inostranih poslova Zorana Talera za uzimanje mita u zamjenu za prihvatanje amandmana na zakone.

DA LI ]E HRVATSKA ISPA[TATI ZBOG DOGA\AJA U SLOVENIJI Slovenija je jedina zemlja koja nije po~ela proces ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora s EU-om. Ukoliko bi u Sloveniji prijevremeni izbori postali neizbje`ni, ne bi trebali biti prije jeseni, kako bi se dopustilo da u me|uvremenu do|e do formiranja politi~kih opcija i stranaka. U slu~aju da se to dogodi, hrvatski ulazak u Europsku uniju prvog jula bi bio sasvim neizvjesan.

Prijevremeni izbori mogli bi dodatno ugroziti pravodobnu ratifikaciju hrvatskog ugovora u Sloveniji. Procjene analiti~ara govore da bi politi~ka kriza izazvana nalazom protukorupcijske komisije o netransparentnoj imovini dvaju vode}ih politi~ara mogla potrajati, i to zbog odbijanja premijera Janeza Jan{e da podnese ostavku. Osim toga, petostrana~ka koalicija koja je prije jedanaest mjeseci sastavila slovensku vladu vi{e gotovo da i ne postoji.

43

BIZNIS:BIZNIS.qxd

17.1.2013

0:14

Page 44

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

Novi poslovni uspjeh viso~kog “Vispaka“ Bh. gra|evinari na doma}em tr`i{tu kupe mrvice Vlada RS-a dokapitalizirala jo{ dvije banke Trgovinska razmjena BiH u 2012. godini

IZVOZNI USPJEH Rusmir Hrvi}, vlasnik Grupe AS u okviru koje posluje i Vispak, tvrdi da postoji veliki prostor za rast izvoza prehrambene industrije BiH na arapsko tr`i{te

Uspješan pohod “Vispaka“ na arapsko tržište U samo nekoliko mjeseci nakon promjene vlasni~ke strukture i poslovanja u okviru te{anjske Grupe AS , viso~ki prehrambeni kombinat Vispak uspio je dosti}i i nadma{iti proizvodnju i prodaju iz rekordne 1991. godine i zapo~eti vrlo ambicioznu izvoznu ekspanziju. Prije nekoliko dana Vispak je otpremio i drugi kontingent svojih proizvoda u {est dr`ava Arapskog zaljeva, u okviru poslovnog ugovora vrijednog 1,5 miliona ameri~kih dolara, potpisanog prije nepunih {est mjeseci. Prvi promotivni kontingent Vispakovih proizvoda, keksa, kafe, ~okolade, ~ajeva, za~ina, ~orbi..., otpremljen je u oktobru pro{le godine i nai{ao je na iznena|uju}e dobar prijem tamo{njeg tr`i{ta, i gotovo je izvjesno da }e Vispak u narednih nekoliko mjeseci zaklju~iti jo{ ambiciozniji poslovni aran`man s dr`avama Arapskog zaljeva.

Rusmir Hrvi}, vlasnik Grupe AS, u okviru koje posluje i Vispak, ohrabren je po~etnim poslovnim rezultatima ostvarenim na novom izvoznom tr`i{tu.

44

“Radi se o golemom tr`i{tu s vrlo zao{trenom konkurencijom. Vispak je na~inio po~etni proboj i otvorio prostor za nastup drugih sli~nih kompanija iz BiH. Mislim da bismo trebali udru`iti snage za zajedni~ki nastup na tamo{njem tr`i{tu na kojem postoji prostor za rast“, izjavio je za Slobodnu Bosnu Hrvi}.

Na poziv Vispaka za zajedni~ki nastup i poslovnu suradnju na izvoznim tr`i{tima ve} se odazvalo nekoliko srodnih firmi.

Primjerice, mala privatna firma Fanu iz Srebrenika koja se bavi preradom vo}a i povr}a ugovorila je solidnu isporuku svojih proizvoda na tr`i{te Arapskog zaljeva a cijeli izvozni aran`man realizirat }e uz logisti~ku podr{ku Vispakove veletrgovinske mre`e. U daljnjem nastavku poslovne suradnje, Fanu }e proizvoditi pod robnom markom Vispak, a sli~an poslovni aran`man Vispak je ponudio i jo{ nekolicini zainteresiranih firmi iz prehrambene industrije BiH, prije svega iz sektora prerade vo}a i proizvodnje sokova.

Turskim građevincima 500, bh. građevincima 200 miliona KM ^elnici JP Autoceste Federacije BiH i njihovi politi~ki sponzori i za{titnici iz federalne Vlade s neskrivenim ponosom nagla{avaju ~injenicu da }e i gra|evinske kompanije iz BiH “vi{e nego ikada ranije“ biti anga`irane na izgradnji autoceste 5C. Na izgradnji samo jedne dionice autoceste, od Vlakova do Tar~ina, sudjelovat }e {est gra|evinskih kompanija iz BiH a vrijednost ugovorenog posla iznosi oko 200 miliona KM. “To je vi{e od ukupnog jednogodi{njeg prometa doma}e gra|evinske operative“, ponovio je bezbroj puta federalni premijer Nermin Nik{i}, demonstriraju}i frapantno nepoznavanje elementarnih ekonomskih pokazatelja. Naime, ukupni promet gra|evinskih kompanija u BiH vi{estruko je ve}i od navedenih 200 miliona KM jer su, primjerice, samo u Federaciji BiH, i to samo u prvih {est mjeseci 2012. godine, gra|evinske firme ostvarile promet od oko 276 miliona KM, dok ukupni godi{nji promet gra|evinske industrije BiH, ~ak i u godinama duboke recesije, nikada nije bio manji od jedne milijarde KM! Novi ugovoreni poslovi vrijedni 200 miliona KM svakako su zna~ajni za gra|evinsku industriju BiH, no premijer Nik{i} namjerno potiskuje u drugi plan dvije va`ne ~injenice koje prili~no relativiziraju ovaj poslovni uspjeh.

Prva, da se gra|evinske kompanije iz BiH pojavljuju isklju~ivo u ulozi podizvo|a~a radova, a druga da je turska kompanija Cengiz ugovorila sama vi{e poslova nego svih {est bh. kompanija zajedno! Rije~ je o dionici autoceste Vlakovo - Tar~in u du`ini od 20 kilometara, ~ija }e izgradnja ko{tati oko 700 miliona KM. Izgradnja cijele trase ugovorena je s turskom kompanijom Cengiz, pri ~emu su Turci od ugovorenih 700 miliona KM bh. gra|evincima prepustili tek 200 miliona KM. SLOBODNA BOSNA I 17.1.2013.

BIZNIS:BIZNIS.qxd

17.1.2013

0:15

Page 45

Vlada RS-a uložila 13 miliona KM u banke Potkraj protekle godine Vlada Republike Srpske ulo`ila je 13 miliona KM u hartije od vrijednosti Nove banke Banjaluka i Pavlovi} banke Bijeljina. Vlada je zapravo kupila kompletnu emisiju obveznica Nove banke vrijednu osam miliona maraka, te kompletnu emisiju akcija Pavlovi} banke u iznosu od pet miliona KM.. Premijer RS-a Aleksandar D`ombi} potvrdio je kupovinu hartija od vrijednosti, uz obja{njenje kako je “vrlo bitno kapitalno podr`ati finansijske institucije, da bi one mogle kreditima odr`avati investicionu aktivnost privrede”.

Prema rije~ima Milana Radovi}a, direktor Nove banke, “Vlada je kupila obveznice procjenjuju}i da je to dobar prinos (8 posto godi{nje, op.aut.) i vrlo sigurna investicija s obzirom na aktivu i kapital sa kojim Nova banka raspola`e“.

Prema nezvani~nim informacijama, za svje`im novcem traga i Gavrilo Bobar, vlasnik Bobar banke, ali on se jo{ nije obratio Vladi RS-a koja je ranije s 5 miliona KM dokapitalizirala Bobar banku, ali i Balkan Investment banka, koja pri`eljkuje finansijsku injekciju od oko 5 miliona KM. “Imamo zahtjev Balkan banke, no prije dono{enja odluke, `elimo da vidimo revizorski i izvje{taj Agencije za bankarstvo”, pojasnio je premijer D`ombi}.

Premijer ka`e da se banke u Republici Srpskoj tokom nekoliko posljednjih godina suo~avaju sa ote`anim pristupom novcu i padom portfelja. To je uticalo na adekvatnost kapitala i umanjilo njihovu mogu}nost da kreditiraju privredu. Vlada RS-a je prije dvije godine sa 13 miliona KM dokapitalizirala Balkan Investment i Bobar banke, te Aura osiguranje, {to je u skladu s Mjerama za ubla`avanje posljedica ekonomske krize, usvojenim 2009. godine, kojim je pored ostalog predvi|eno i kapitalno ja~anje fnansijskih institucija RS-a.

JA^ANJE BANKARSKOG SEKTORA Vlada RS-a investirala je trinaest miliona KM u bankarske hartije

Trgovinski deficit BiH povećan za oko 100 miliona KM Prema preliminarnim statisti~kim podacima, BiH je u protekloj godini smanjila i izvoz i uvoz: izvoz je u 2012. godini smanjen za oko 250 miliona KM u pore|enju s 2011. godinom, dok je uvoz BiH u 2012. godini u pore|enju s godinom ranije smanjen za oko 140 miliona KM. Kona~ni trgovinski bilans BiH u 2012. godini prema{it }e 7 milijardi i 400 miliona KM i bit }e za oko 100 miliona KM ve}i od trgovinskog bilansa BiH u 2011. godini.

17.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

45

Maja Nela-Interv:INTERVJU - osnova.qxd

16.1.2013

23:33

Page 46

“RAK NA DU[I”

INTERVIEW

Dr. Nela Sršen

hrvatska kirurginja iz Padove

Ugledna kirurginja iz Padove dr. NELA SRŠEN nedavno je objavila knjigu pod nazivom “RAK NA DUŠI“ u kojoj opisuje iskustva svojih pacijenata u borbi protiv najtežih bolesti, ali i prvi put javno progovara o vlastitom doživljaju kliničke smrti; u ekskluzivnom razgovoru za “SB“ doktorica Sršen objašnjava kako je svaka tjelesna bolest usko povezana sa karakterom, emocijama i životnim iskustvom čovjeka, te zašto kvantna medicina daje bolje rezultate od klasičnog pristupa liječenju...

Svaka, pa i najte`a bolest vezana je za `ivotno iskustvo samog pacijenta; uvjerila sam se u to na osobnom primjeru Razgovarala: MAJA RADEVI]

K

od nje su se lije~ili kantautor Arsen Dedi} i poznati TV voditelj Milovan Ili} Minimaks, ali i jo{ stotine pacijenata sa prostora cijele biv{e Jugoslavije, kojima je pru`ila nadu u `ivot i ozdravljenje. Me|u prvima je u Padovu 1996. godine do{la tada jednogodi{nja djevoj~ica Snje`ana Turi} iz Travnika.

“Danas je to prekrasna osamnaestogodi{nja djevojka koja, naravno, `eli postati lije~nica. A svaki put kad me ta divna djevojka ~vrsto zagrli, bez obzira na to {to je danas visoka i vitka i lijepa poput manekenke, ja ju vidim kao malenu bebu i pro`ivljavam ponovno trenutke kad sam je prvi puta primila u bolnicu i dr`ala u rukama“, pi{e u svojoj knjizi Rak na du{i doktorica Nela Sr{en, ro|ena Metkov}anka, koja ve} dvadeset godina radi u timu za transplantaciju jetre Sveu~ili{ne bolnice u Padovi.

Za razliku od ve}ine njenih kolega lije~nika koji nisu imali takvo iskustvo, Nela Sr{en svojevremeno se i sama na{la na operacijskom stolu. Na Bo`i} 1994. u Nirnbergu do`ivjela je tzv. klini~ku smrt, a upravo to iskustvo i “povratak iz mrtvih“ naveli su je da po~ne posmatrati svoje pacijente i bolest op}enito na druga~iji 46

na~in: “Kako su prolazile godine, a ja se profesionalno razvijala, sve sam ~e{}e svjedo~ila kako bolest nekog organa nije poreme}aj odvojen od ostatka tijela, nego je u uskoj vezi s umom i mozgom.“ Knjigu ste nazvali “Rak na du{i“ povezuju}i, kako sami ka`ete, pojavu bolesti s osobnostima bolesnika i njihovim emotivnim do`ivljajima. [ta Vas je zapravo ponukalo da na ovaj na~in progovorite o uzrocima i lije~enju nekih od najte`ih oboljenja, za koje savremena medicina i dalje uglavnom ne pronalazi “kona~no rje{enje“?

Navelo me je dvadeset godina iskustva i rada sa te{kim bolesnicima, a uz to sam paralelno dodala i svoje osobno pro`ivljeno iskustvo patnje tijela u ranjenom duhu.

SAMOISCJELJENJE: “Ni najbolji lijek, ako pacijent nema nade i uvjerenja da će djelovati, neće imati poželjni uspjeh. Imam mnogo pacijenata koji su došli u kritičnom stanju, a vratili se kući zdravi”

Mislim da je ba{ taj osje}aj nelagode, tjeskobe, nemo}i tijela, koji se integrira sa du{om izgubljenom u vremenu inicijator i jedna osnova koja karakterizira veliki broj oboljelih. Ve} du`e vrijeme osje}a se potreba - i znanstvena i kulturna - da se klasi~na medicina, koja se zasniva na lijekovima i biokemiji, “udru`i“ sa komplementarnom medicinom, koja je u mogu}nosti da djeluje na “mehanizme koji kontroliraju mehanizme“, u smislu da rije{i i sprije~i bolesti prije nego se manifestiraju.

Ova se potreba ~esto izra`avala u javnosti i me|u lije~nicima, sa sve ve}im i {irim interesom prema orijentalnoj medicini, homeopatiji i svim drugim alternativnim metodama lije~enja, sigurno prirodnijim i lak{im, ali jo{ uvijek empirijskim. Bilo bi nepravedno smatrati ih bespotrebnim, ali je ~injenica da jo{ ne postoji znanstveno prihva}anje i obja{njenje mehanizama preko kojih one djeluju.

“VRATILA SAM SE ME\U @IVE“

U knjizi opisujete i vlastito iskustvo do`ivljaja klini~ke smrti tokom kojeg ste, kako ka`ete, osjetili savr{enu harmoniju i mir kakav ne poznajete u stvarnosti. Va{e iskustvo sli~no je iskustvima mnogih osoba koje su do`ivjele klini~ku smrt - govorite o tunelu, blje{tavoj svjetlosti, o tome kako ste vidjeli lije~ni~ku ekipu dok su vas poku{avali o`ivjeti i ~uli sve {to govore, iako su SLOBODNA BOSNA I 17.1.2013.

Maja Nela-Interv:INTERVJU - osnova.qxd

16.1.2013

23:33

Page 47

ZA[TO NAM SE DE[AVA KARCINOM

17.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

47

Foto: Jasmina Cviljak

VEZA VEZA UMA UMA II TIJELA TIJELA

“Kako “Kako su su prolazile prolazile godine, godine, aa ja ja se se profesionalno profesionalno razvijala, razvijala, sve sve sam sam ~e{}e ~e{}e svjedo~ila svjedo~ila kako kako bolest bolest nekog nekog organa organa nije nije poreme}aj poreme}aj odvojen odvojen od od ostatka ostatka tijela, tijela, nego nego je je uu uskoj uskoj vezi vezi ss umom umom ii mozgom“ mozgom“

Maja Nela-Interv:INTERVJU - osnova.qxd

16.1.2013

23:33

Page 48

“RAK NA DU[I” Vam kasnije tvrdili da je to nemogu}e...

Vjerujem da je trebalo mnogo hrabrosti da javno progovorite o svemu tome, s obzirom na to da ovakvi do`ivljaji ~esto izazivaju skepticizam, pa ~ak i podsmijeh?

Trebalo mi je dosta vremena da razumijem to~no {to mi se uistinu dogodilo.

Nakon {to sam operirana, u razgovoru sa kirurzima, poku{avala sam im objasniti da sam “asistirala“ fragmentima operacije, ali moje konfuzno stanje i njihovo apsolutno negiranje me je navelo da ne inzistiram...

Tek nakon nekoliko tjedana opet sam imala onaj ~udan osje}aj bla`enstva u jednoj dimenziji bez vremena i prostora u kojoj sam se na{la i poku{avala sam sve to opravdati sa medicinskog aspekta, lijekovima koji su “djelovali“ na moju memoriju. Ali, taj osje}aj je postajao ja~i i lucidniji i tek nakon mnogo godina putovanja, unutarnjeg sazrijevanja i osvje{}ivanja i traganja za odgovorima po svijetu u mnogim filozofijama, doveo me je do ne~eg posebnog, a to je kvantna fizika i medicina.

“Bolesnici su postali moj lijek“ ka`ete na jednom mjestu u knjizi. Osim Va{eg li~nog iskustva, opisujete i iskustva Va{ih pacijenata i njihovu bitku sa bole{}u koju su neki od njih dobili, a neki, na`alost,

SARADNJA SARADNJA SA SA LJEKARIMA LJEKARIMA IZ IZ BiH BiH

Na Na inicijativu inicijativu federalnog federalnog ministra ministra zdravstva zdravstva Rusmira Rusmira Mesihovi}a Mesihovi}a uu decembru decembru pro{le pro{le godine godine sa sa timom timom iz iz Padove Padove potpisan potpisan je je sporazum sporazum oo saradnji saradnji iz iz oblasti oblasti transplantacije transplantacije organa organa

izvora vi{e energije kojoj mo`emo te`iti (o kojoj tako lijepo govori moj dragi prijatelj,

SUSRET SA SMRĆU: “Trebalo mi je dosta vremena da razumijem točno što mi se uistinu dogodilo. Nakon što sam operirana, u razgovoru sa kirurzima, pokušavala sam im objasniti da sam “asistirala“ fragmentima operacije, ali moje konfuzno stanje i njihovo apsolutno negiranje me je navelo da ne inzistiram...” izgubili. [ta je najva`nije {to ste tokom godina nau~ili od svojih pacijenata, bez obzira na ishod njihovog lije~enja?

Moje osobno sazrijevanje je mijenjalo i moj pristup prema bolesti i prema pacijentima. Po~ela sam sa uvjerenjem da je bolest jednog organa problem lije~nika, koji }e zasigurno na}i pravi na~in lije~enja do ozdravljenja. Ali bilo je mnogo pacijenata koji nisu uspijevali na te{kom putu, uprkos najboljim mogu}im terapijama... Ono {to sam nau~ila i shvatila je da bolest jednog organa apsolutno nije izolirana od samog pacijenta, od njegove osobnosti, ve} je usko vezana uz njegovo `ivotno iskustvo koje ga je formiralo takvim kakav jest. Pacijentovo do`ivljavanje i pro`ivljavanje bolesti pripada samo njemu. Intenzitet patnje i straha, te svih negativnih emocija koje pro`ivljava uz bolest, stvara jo{ ve}i strah, koji pospje{uje razvijanje bolesti. Shvatila sam kroz godine iskustva da postoji jedna vrsta univerzalnog 48

fizi~ar Davor Pavuna), iz koje mo`emo crpiti spoznaju i potrebnu dozu pozitivne energije koja }e djelovati i na na{ organizam, te poni{tavati negativnu energiju koja stvara bolest.

SVAKOG PACIJENTA DO@IVLJAVAM KAO PRI^U ZA SEBE

Jedna od najkontroverznijih teorija je ona o psiholo{kim uzrocima karcinoma, kakvu je polovinom 20. stolje}a prvi put iznio francuski ljekar dr. Michel Moirot i o kojoj tako|er govorite u Va{oj knjizi. Vjerujete li i Vi da je rak psihosomatska bolest?

PROFESIONALIZAM PROFESIONALIZAM II PREDANOST PREDANOST

Svaki Svaki je je pacijent pacijent pri~a pri~a za za sebe sebe ii kao kao takav takav ne ne smije smije biti biti dio dio jedne jedne studije studije niti niti statistike statistike

SLOBODNA BOSNA I 17.1.2013.

Maja Nela-Interv:INTERVJU - osnova.qxd

16.1.2013

23:34

Page 49

ZA[TO NAM SE DE[AVA KARCINOM

DVADESET SAVJETA ZA UMRIJETI, DESET ZA @IVJETI

Dvadeset savjeta za razboljeti se i umrijeti 1. Ne obazirite se na svoje tijelo. Jedite mnogo lo{ih namirnica. Pijte mnogo alkohola. Uzimajte drogu.

Odr`avajte intenzivne seksualne odnose s mnogim partnerima i, nadasve, ne osje}ajte pri tome krivnju.

2. Ako ste pod stresom ili ste iscrpljeni, ne obazirite se na to. Prije|ite granicu vlastitih obrambenih snaga.

3. Pona{ajte se prema `ivotnom iskustvu kao da je bez svrhe i bezvrijedno.

4. Radite sve ono {to ne volite i izbjegavajte raditi ono {to biste voljeli. Slu{ajte mi{ljenja i savjete drugih, nastoje}i se osje}ati bijedno i beskorisno.

5. Predbacujte i budite krajnje kriti~ni, posebice prema sebi.

6. Napunite si mozak stra{nim slikama i onda pustite da vas opsjedaju. Budite sumnji~avi prema svemu i svima: ako ne uvijek, barem ve}inu vremena.

7. Izbjegavajte prisne i duboke odnose s drugima.

8. Ne izra`avajte svoje osje}aje i svoje mi{ljenje po{teno i otvoreno: drugi bi vas mogli ne cijeniti.

9. Ako je mogu}e, nastojte ne spoznati svoje duboke osje}aje. Odagnajte od sebe bilo {to vezano uz osje}aj za humor: `ivot nije {ala!

10. Izbjegnite uvesti promjene koje bi vas mogle navesti da osjetite ve}e zadovoljstvo i radost u `ivotu.

Ako ste ve} bolesni, tako }ete postati jo{ bolesniji.

11. Mislite na sve ru`ne stvari koje su vam se mogle dogoditi. Pomi{ljajte na zastra{uju}e slike, imajte ih ~esto na umu.

12. Budite deprimirani, zavidni i bijesni. Okrivljujte sve za svoju bolest.

13. ^itajte one ~lanke, novine, knjige, gledajte, primjerice, televizijske emisije, slu{ajte one osobe koje tvrde kako za vas nema nade, kako ne mo`ete utjecati na tijek svoje bolesti.

14. Isklju~ite se od svih.

Zatvorite se u svoju sobu i razmi{ljajte o smrti.

15. Mrzite se {to ste uni{tili svoj `ivot. Bez milosti i neprekidno se okrivljujte.

16. Po|ite na preglede razli~itim lije~nicima i specijalistima, sve uglednim imenima! Jurite od jednoga do drugoga. Gubite polovicu svoga vremena u ~ekaonicama. Skupite mnogo proturje~nih mi{ljenja i mnogo eksperimentalnih lijekova te po~injite jedan program za drugim bez nastavka.

17. Napustite svoje profesionalne zada}e, prestanite raditi na nekom projektu, ostavite svaku

Ja slijedim Einsteinovu fiziku. Einstein nam obja{njava da smo zajednica elektromagnetskih valova koji su u interferenciji jedni sa drugima. Materija, to jest na{e tijelo, ima energetsku dimenziju, zna~i i materija od koje je sazdan `ivi organizam mo`e primati i imaginizirati ili zra~iti energiju. Na{e misli i energija direktno uti~u na na~in na koji mozak kontrolira fiziolo{ke procese tijela. Tu ~injenicu potvr|uje i pisac i in`injer koji se dugo godina bavi kvantnom fizikom i epigenetikom, Mladen Kvaternik. Svatko od nas je imao iskustvo da upravlja vlastitim 17.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

djelatnost koja bi vam mogla pru`iti veselje i svrhu. Zamislite kako u svojem `ivotu vi{e nemate izlaza i kako mu je do{ao kraj.

18. Sa`alite se nad svojom sudbinom. Ako se s nekim dru`ite, nastojte da to budu nesretni i ogor~eni ljudi.

Poja~ajte tako zajedni~ki osje}aj o~ajanja.

19. Ne vodite brigu o sebi, kakve koristi od toga? Tra`ite od drugih da u~ine ono {to biste morali vi i onda se ljutite {to nisu posao dobro obavili.

20. Razmi{ljajte do koje je mjere `ivot u`asan i budite svjesni kako }ete jednoga dana umrijeti, mo`da i ubrzo.

Budite apsolutno u`asnuti tim svojim mislima, kako biste osjetili jo{ ja~u bol.

Deset putokaza kako saÄ?uvati ili ponovno steći zdravlje 1. Radite stvari koje }e vam priskrbiti osje}aj ispunjenosti, veselja, osje}aj da imate neki pravac u `ivotu, ne{to {to }e vas nagraditi za va{e napore. Smatrajte svoj `ivot svojim djelom i nastojte ga u~initi pozitivnim.

2. Obratite pozornost na sebe, oslu{kujte svoje

umom, da postigne ono {to po`eli. To je kvantna fizika u akciji. To je manifestirati realnost. Kontinuirano stvaramo efekte stvarnosti, a na{a pro`ivljena iskustva iz pro{losti ~esto su uvjetovana iskustvima sada{njosti. Mo`emo biti `rtve na{ih emocija, ili mo`emo usmjeriti energiju kamo `elimo i tako posti}i `eljene efekte.

Kad smo kod kontroverznih teorija, postoji i ona koja ka`e da univerzalni lijek za rak ne postoji jer farmaceutskoj industriji i cjelokupnom sistemu zdravstva to ne bi odgovaralo?

unutarnje potrebe na svim razinama, brinite se za sebe, neprekidno se poti~ite.

3. Oslobodite se svih negativnih emocija, strahova, zavisti, melankolije, bijesa.

Izrazite na prikladan na~in svoje osje}aje, nemojte ih zadr`avati u sebi i nau~ite sebi opra{tati.

4. Sa~uvajte u sebi jasne pozitivne slike i svrhu, slike onoga {to zbilja `elite u `ivotu.

Kad iskrsnu stra{ne slike, ponovno se usredoto~ite na one koje prizivaju radost i mir.

5. Volite sebe i volite druge. Neka vam taj osje}aj postane svrha i glavni izraz va{ega postojanja. S drugima uspostavljajte po{tene, tople i zabavne odnose. Nastojte izlije~iti rane iz pro{lih odnosa s onima koji su vas pratili na va{em putu.

7. Pona{ajte se altruisti~ki u zajednici, skupini ili op}enito u odnosu prema drugima.

Razvijte u sebi osje}aj kako biste mogli sudjelovati u stvaranju op}eg blagostanja i vjerujte u to.

8. Razvijte svoj program ozdravljenja u kojem }ete tra`iti potporu i savjet stru~njaka, svih vidljivih i nevidljivih terapeuta, ali ne tako da postanete njihov rob.

9. Prihvatite to {to jeste i sve {to vam se u `ivotu uka`e kao prigoda da se razvijate i u~ite.

10. Nau~ite sve {to mo`ete iz svakog iskustva, dobrog ili lo{eg, i onda nastavite dalje. Sa~uvajte smisao za humor.

Ne}u se nikad eksponirati u kontekstu odobravanja ili kritike farmakolo{kog stvaranja kemoterapija. Uostalom, za razliku od nekonvencionalnih terapija, postoje dokumentirane eksperimentalne dugogodi{nje faze u kojima se dokazuje u~inkovitost jednog lijeka... Ali ba{ zbog toga, mijenjanje na{e svijesti, na{e percepcije i aktiviranje unutarnjih meha nizama ozdravljenja, sigurno je najbolji prilog terapiji, kakva god ona bila.

Naravno, sve to uz dozu povjerenja u lije~nika kao svog partnera na putu

ozdravljenja.

49

Maja Nela-Interv:INTERVJU - osnova.qxd

16.1.2013

23:34

Page 50

“RAK NA DU[I”

Ve} dvadeset godina radite kao kirurginja u Padovi, bavite se primarno transplantacijama i svakodnevno sura|ujete s ljudima koji uglavnom, pretpostavljam, ne `ele ni razmi{ljati o ne~emu {to je izvan okvira konvencionalnih, jasno definiranih metoda u pristupu pacijentima i njihovom lije~enju. Kako su Va{e kolege lije~nici reagirali na Va{u knjigu i {ta misle o stavovima koji su, najbla`e re~eno, neobi~ni za jednu kirurginju?

Ono {to pokazujemo nije uvijek ono {to osje}amo. Mi lije~nici ~esto smo ispunjeni dobrom dozom frustracije, jer i najbolja operacija, ma koliko radikalna bila, mo`e imati tragi~an ishod. Pravdamo se ~esto statistikama, ali opet, svaki je pacijent pri~a za sebe i kao takav ne `eli i ne smije biti dio jedne studije niti statistike. Uz najbolje namjere i profesionalnost kirurga, ipak se koji put pro`ivljava i nemo}. Ponekad kada najvi{e o~ekujemo, najmanje dobijemo. I u ~emu je onda problem? Ista bolest, isti tumor, isti stadij bolesti, isti kirurg, ista tehnika, a ipak jedni ozdrave, a drugi su u progresiji bolesti... Koji je faktor koji je determinantan? Kvantna medicina! Mnoge moje kolege su bili odu{evljeni knjigom.

Skoro svi su mi rekli da sam izrazila ono {to su oni htjeli, ali nisu imali hrabrosti. Ja sam imala tu privilegiju da sam i sama bila pacijent. I `eljela sam shvatiti!

“Koja je razlika izme|u Boga i kirurga? Bog si ne umi{lja da je i kirurg“ pomalo {aljivi citat iz Va{e knjige koji, ipak, mnogo toga govori o nadmo}nom, pa nerijetko i egoisti~nom odnosu lije~nika prema pacijentima... Koliko je bitan taj odnos na putu ka ozdravljenju i kako, uop}e, prepoznati “pravog“ ljekara koji vas mo`e voditi na tom putu?

Bolest, a posebno onkolo{ka, jest jedna vrsta smrtne presude. Potrebna je velika doza empatije od lije~nika, pa`ljivo slu{ati na~in izlaganja simptoma, koji su jako indikativni, jer su osobni i govore mnogo o pacijentu, promatrati njegove reakcije, koliko izra`ava ili minimizira simptome, jer ne govore svi pacijenti to~no ono {to osje}aju... Tek tada }e lije~nik biti istinski partner pacijentu na putu ozdravljenja, predlo`iti i na}i najbolju mogu}u soluciju, od konzervativne terapije do operacije.

Pacijent ~esto, izla`u}i simptome, “delegira“ lije~nika da rije{i njegov problem, a to je potpuno pogre{no, jer problem nije lije~nikov, nego pacijentov! On treba nau~iti slu{ati svoje tijelo, pratiti smetnje i na taj na~in postati glavni protagonist u svom izlje~enju. Ni najbolji lijek, ako pacijent nema nade i uvjerenja da }e djelovati, ne}e imati po`eljni uspjeh. Imam mnogo pacijenata koji su do{li u kriti~nom stanju, a vratili se ku}i zdravi, bez ikakve posebne 50

NAJMLA\I ONKOLO[KI PACIJENT Dje~ak Patrik uspje{no je operisan prije {est godina, a dr. Sr{en mu je krsna kuma

terapije. Sami su pazili na svoju bolest, dakle, postali su svjesni i osvije{}eni!

Pacijentima, izme|u ostalog, savjetujete da ne poku{avaju tuma~iti svoje nalaze i da ne googlaju o svojoj bolesti...

Smatrate da informacije sa interneta mogu izazvati konfuziju i obeshrabriti ljude u procesu izlije~enja?

Bombardirani smo mno{tvom infor macija, previ{e njih, bilo da su to~ne

ili neto~ne, stvaraju konfuziju i pove}avaju strah i nesigurnost, jer ljudi koji su preplavljeni negativnim emocijama i strahom tendenciozno svrstavaju sebe u onaj postotak koji ne pre`ivljava bolest... Kako navodim u knjizi, najbolji je lije~nik onaj koji pru`a i prenosi sigurnost i povjerenje.

Tada }e i terapija biti djelo tvorna, uz dozu samopouzdanja i pozitivnih misli.

SLOBODNA BOSNA I 17.1.2013.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

16.1.2013

23:30

Page 5

Sport:TEKST osnova.qxd

16.1.2013

23:58

Page 52

SPORT Foto: Mario Ili~i}

ZVJEZDAN MISIMOVI] Nakon Njema~ke, Turske i Rusije karijeru nastavlja u Kini gdje }e zaraditi ~etiri i po miliona eura

Nogometni reprezentativac BiH ZVJEZDAN MISIMOVIĆ (31) prije nekoliko dana potpisao je četiri i po miliona eura vrijedan ugovor sa kineskim klubom GUANZHOU REHNE; SB otkriva ko su kineski milijarderi vlasnici tamošnjih klubova i zašto se u posljednje dvije godine odlučuju investirati milione u tamošnje timove

NOVA KINESKA REVOLUCIJA 52

Pi{e: NEDIM HASI]

L

ed je, prije devet godina probio Alen Avdi}, potpisav{i ugovor za Liaoning Zhongwu. Nakon njega redom su se ka Kini otiskivali Sead Bu~an, pa Ninoslav Milenkovi}, Zlatan Muslimovi}, Mario Bo`i}. U me|uvremenu su u Kini radili i Miroslav Bla`evi}, Enver Lugu{i} i Bla` Sli{kovi}.

Danas je tamo Dragan Okuka, nekada{nje krilo mostarskog Vele`a, Nevesinjac koji je pro{le godine progla{en za najboljeg trenera kineskog prvenstva. Posljednji u nizu bh. nogometa{a koji su novac zara|ivali u kineskim klubovima po~etkom ove godine postao je Zvjezdan Misimovi}, koji je potpisao trogodi{nji ugovor za Guanzhou Rehne, u kojem }e godi{nje zara|ivati milion i po eura. “U Rusiji mi se SLOBODNA BOSNA I 17.1.2013.

Sport:TEKST osnova.qxd

16.1.2013

23:58

Page 53

PARE POKRE]U SVIJET vi{e nije ostajalo. Postalo je jako te{ko za izdr`ati i u razgovoru sa porodicom odlu~ili smo se da probamo ne{to novo. Imao sam ponuda iz Njema~ke, ali kada je stigla ponuda iz Kine, ona se jednostavno nije mogla odbiti. Ove godine punim 31 godinu i odlu~io sam se da obezbijedim svoju porodicu za sva vremena. Novac je jako bitan, a ponude iz Njema~ke koje sam imao nisu bile ni blizu ove ponude koju sam dobio u Kini. ^injenica je da sam se jednim dijelom zbog finansija odlu~io za odlazak, ali to nije jedini razlog. @ivot u Kini je lijep i privla~i me ideja da igram i `ivim u toj zemlji“, kazao je Misimovi} za Oslobo|enje dodaju}i da kineska liga uop{te nije tako slaba kao {to se misli.

NIJE SVE U PARAMA, IMA I U DIONICAMA Igraju}i u klubu ~iji je najbolji strijelac, sa 12 golova u pro{loj sezoni bio Zlatan Muslimovi}, kreator igre bh. reprezentacije zaradit }e, u naredne tri godine, ~etiri i po miliona eura. Ovaj novac lansira Misimovi}a u jednog od najpla}enijih igra~a kineskog prvenstva, no to je sitnica za gazdaricu njegovog novog kluba. Vlasnica Rehnea je samozatajna, za kineske medije pomalo i misteriozna milijarderka Dai Xiu Li. U Londonu u kojem `ivi poznatija je kao Dai Hawken. Ro|ena u kineskom Harbinu, vrtoglavo se obogatila iznajmljivanjem vojnih skloni{ta za zra~ne napade i njihovim pretvaranjem u {oping centre. Studirala je kinesku knji`evnost prije nego {to je postala novinarka. Onda je 1991. godine oti{la u London studirati engleski jezik, no brzo se oku{ala u poslovnom svijetu. U Londonu se udala za Toma Hawkena, u~itelja s kojim i danas `ivi u istom stanu. U svijetu kineskog biznisa prvi put se pojavljuje 1996. godine, kada po~inje raditi u banci Renhe

MO]NA GAZDARICA Zlatan Muslimovi} sa vlasnicom svog kluba Dai Xiu Li i Edinom D`ekom u Londonu

nogomet, koji je zavoljela u Londonu. Bila je u upravi Crystal Palacea a ne{to kasnije u Kini kupuje klub Shankxi Zhongxin, dana{nji Guanzhou Rehne. Prema nekim tvrdnjama, njezina porodica ima dobre veze u kineskoj armiji pa je to razlog za{to je ba{ ona dobila skloni{ta na upravljanje. Te su sumnje poja~ane nakon {to je biv{i komandant dr`avne Zra~ne protuobrane izabran za jednog od direktora u njezinoj kompaniji. Jedan od njenih najve}ih projekata je gradnja imitacije njujor{ke Pete avenije u podzemnom skloni{tu, male replike centra New Yorka sa barovima, prodavnicama, restoranima... Sve nekoliko desetaka metara ispod zemlje. Kako god, valja joj ~estitati jer je na listu najbogatijih `ena, koja je nedavno objavljena u britanskim medijima, dospjela zahvalju}i radu, a ne bogatstvu koje je stekla razvo-

mu` jo{ uvijek vozi stari Nisaanov terenac.

“Nedavno smo kupili novi LCD od 137 centimetara. Mislim da nam nije trebao, stari nam je bio dovoljno dobar“, kazao je njezin mu`, obja{njavaju}i kako ve}ina njihovih prijatelja ustvari i nema pojma koliko su oni zapravo bogati. Xiu Li vrijeme uglavnom provodi u Kini, jer su tamo njezini poslovi dok su mu` i sin u Londonu. Na kupovinu ku}e vrijedne dva miliona dolara odlu~ili su se, kako obja{navaju, zbog toga {to u staroj vi{e nisu imali mjesta za knjige. “Moram re}i kako moja supruga ba{ i ne voli Englesku. U Kini se bolje osje}a jer su tamo svi poslovi.

Na papiru, ona je milijarderka, ali nije sve u novcu. Imamo mnogo dionica u raznim kompanijama na njezino ime.“ Nekoliko je razloga za rastu}u zalu|enost Kineza nogometom. Prije svega,

Misimovi} }e u Kini zara|ivati milion i po eura godi{nje; sitni{ za njegovu gazdaricu Dai Xiu Li ~ije je bogatstvo dvije milijarde dolara Commercial u Hong Kongu. Deset godina kasnije postaje vlasnica banke a njezino se bogatstvo mno`i nezaustavljivom brzinom.

Pro{le je godine ameri~ki gigant Blasckstone platio 600 miliona dolara za 30 procenata dionica u kompaniji China Shouguang Agricultural, koja je u njezinom vlasni{tvu. Dai Xiu Li ili Dai Hawken danas je 48-godi{njakinja ~ije je bogatstvo procijenjeno na 2,2 milijarde dolara i nalazi se na listi najbogatijih `ena svijeta. Uporedo sa bogatstvom raste i njezina ljubav za 17.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

dom, poput Slavice Ecclestone. Prva Kineskinja na ovoj listi Dai je na sedmom mjestu najbogatijih `ena, odmah do JK Rawling, autorice bestselera o Harryju Potteru. Sa svojim bratom Dai Yonggeom stvorila je kompaniju Renhe koja je vlasnica najve}eg lanca podzemnih {oping centara na svijetu. Uprkos enormnom bogatstvu, njezin i `ivot njezine porodice uglavnom je ostao nepromijenjen. @ive u istom stanu u predgra|u Londona, iako su nedavno kupili skupocjenu vilu a njezin

naravno, novac. Najve}i broj multimilionera na svijetu je 2011. godine `ivio na istoku (jugoisto~na Azija, Japan i Kina), njih ~ak 18.000. Eksperti, me|utim, procjenjuju da }e do 2016. godine razlika izme|u istoka i sjeverne Amerike porasti za 5.000 (26.000 prema 21.000), a Kina gdje }e se broj bogata{a udvostru~iti, na 14.000, opasno }e se pribli`iti SAD-u. Azijski bogata{i za sada zara|uju na gra|evinarstvu, eksploataciji prirodnih dobara i prera|iva~koj industriji, ali }e im u 53

Sport:TEKST osnova.qxd

16.1.2013

23:58

Page 54

SPORT Foto: Mario Ili~i}

NAJPLA]ENIJI IGRA^I KINE

Drogba i Anelka zajedno godišnje zarade 32 miliona dolara Sohu je jedan od naj~itanijih internetskih portala u Kini i ljetos je objavio listu najpla}enijih nogometa{a tamo{njeg prvenstva. O~ekivano, Guangzhou Evergrande i Shanghai Shenhua su klubovi koji izdvajaju najvi{e novaca. Posebice je zanimljivo {to je italijanski trener Marcello Lippi na listi najpla}enijih i zara|uje vi{e nego velika ve}ina njegovih kolega u Evropi.

Plate su obra~unate u ameri~kim dolarima.

MIROSLAV ]IRO BLA@EVI] Nakon neuspjeha sa reprezentacijom BiH radio u kineskom klubu Shanghai Shenhua

DIDIER DROGBA, Shenhua 15,9 miliona ANELKA, Shenhua, 15,9 MARCELLO LIPPI, Evergrande,12,6 BARRIOS, Evergrande, 8,2 YAKUBU, F&F, 7,8 CONCA, Evergrande, MOISES, Shenhua, 3,5 MORENO, Shenhua, 3 OKADA, Greentown, 2,3 PACHECO, Guoan, 2,2 DAVID, R & F, 2 KANOUTE, Guoan, 2 VINGADA, Shide, 2

54

perspektivi rast prihoda obezbijediti investicije u obrazovanje i ljudski kapital. Drugi je razlog odluka kineskih vlasti da, nakon skandala sa namje{tanjem rezultata nogometnih utakmica, u nakani da dobiju Svjetsko prvenstvo, o~iste tamo{nji Savez od problema. Tako su, nakon su|enja za malverzacije, pedesetak nogometnih du`nosnika poslali u “zatvore u planinama“ a na njihova mjesta imenovali svoje ljude.

Iako je mije{anje politike u sport praksa koju zabranjuju FIFA i UEFA, Kinezi se na to nisu obazirali, nego su nakon imenovanja ljudi iz Vlade na ~elna mjesta u Savezu za razvoj nogometa odlu~ili izdvojiti 500 miliona dolara! Od toga je 77 miliona odvojeno za razvoj talentiranih igra~a, ali zanimljivo, niti jedan dolar od te svote ne}e biti investiran u Kini, nego u Evropi.

Naime, Kinezi }e tamo slati na {kolovanje i na treninge svoje mlade talente i za to pla}ati evropskim klubovima. Zato }e u mlade investirati klubovi. Evergrande je tako, po uzoru na Real Madrid, po~eo graditi internat u kojem }e {kolovati 3000 talentiranih dje~aka. Ipak, kineski navija~i jo{ uvijek, bez obzira na dovo|enje svjetskih zvijezda, preferiraju evropski nogomet, njima su utakmice klubova sa Starog kontinenta jo{ uvijek zanimljivije. A za to je kriv Silvio Berlusconi. Stari lisac, biv{i talijanski premijer i vlasnik AC Milana je prije petnaestak godina imao dobar “nos” kad je kao {ef Mediastea, velikog medijskog poduze}a, pokrenuo ofanzivu za osvajanje televizijskog tr`i{ta u Kini. Kinezi su u to vrijeme uveli televizore

u boji - jedini je problem bio da na svojim ure|ajima nisu imali {to gledati.

Komunisti~ka vrhu{ka nije dozvoljavala emitiranje ameri~kih filmova. Berlusconi je tako Kinezima prodao nogomet. Za malo para kineske televizijske stanice su mogle u`ivo prenositi utakmice Serie A. Danas zato nikoga ne treba ~uditi da je najpopularniji klub u Kini - Berlusconijev AC Milan: 38% Kineza su fanovi tog kluba, 22,4% su navija~i madridskog Reala, a Manchester United ima potporu 21,6% kineskih ljubitelja nogometa.

IGRA TA[TINE Novac koji se vrti u posljednje dvije-tri godine u kineskom nogometu je enorman.

Primjerice, Francuz Nicholas Anelka svake sedmice na bankovni ra~un pospremi 200 hiljada funti. Isto onoliko koliko zara|uje i njegov suigra~ Didier Drogba. Jasno je da su ovolika ulaganja samo igranje prebogatih vlasnika jer kineski klubovi svakodnevno bilje`e gubitke u poslovanju.

Prosje~na posjeta na stadionima je oko 10 hiljada gledatelja a ukupan godi{nji prihod svega dva miliona funti, pa je jasno da klubovi od zara|enog na tr`i{tu ne mogu tro{iti toliki novac na pla}e nogometa{a.

Me|utim, samo Shanghai , kojeg je svojevremeno sa klupe vodio i Miroslav ]iro Bla`evi}, na jednog igra~a godi{nje tro{i pet puta vi{e novaca u odnosu na ukupnu zaradu kluba. Me|utim, novac koji se tro{i na pla}e Drogbe i Anelke je sitnica u d`epu Zhu Juna, 44-godi{njaka koji je svoje bogatstvo zaradio u poslu sa SLOBODNA BOSNA I 17.1.2013.

Sport:TEKST osnova.qxd

16.1.2013

23:59

Page 55

PARE POKRE]U SVIJET NEKADA[NJA “VELE@OVA“ ZVIJEZDA

Hercegovac najbolji trener kineskog prvenstva Kineski klubovi su tokom protekle nogometne sezone ulo`ili oko 300 miliona eura. Najvi{e Evergrand koji je nogometa{e platio 37 miliona eura. Vlasnik kluba je za dolazak prvotimca Borussije iz Dortmunda Lucasa Barriosa ulo`io 8,5 miliona eura, a dva miliona eura za kineskog reprezentativca Huang Bovena.

Klub je u svoje redove doveo i italijanskog trenera Marcella Lippija kome je za dvogodi{nji ugovor ispla}eno 25 miliona dolara, {to je jedna od najve}ih trenerskih plata na svijetu. Iako je Evergrande osvojio i prvenstvo i kineski kup, najve}e iznena|enje i najve}i uspjeh ove sezone fudbalski stru~njaci i mediji pripisuju Jiangsu Sainty pod vodstvom bh. trenera Dragomira Okuke. Klub je uz ulaganja manja od 10 miliona eura uspio da se sa sredine tabele sa po~etka sezone u zavr{nici na|e na drugom mjestu, sa samo tri boda zaostatka za Evergrandeom.

Stoga je Nevesinjac Okuka progla{en

najboljim trenerom kineskog prvenstva.

Ipak, ka`e kako je njegov najve}i uspjeh vra}anje navija~a na stadion, tako da sada svaku utakmicu kluba prati prosje~no 30.000 ljudi, a finalnu utakmicu Lige, utakmicu protiv Evergrandea je gledalo 67.000 navija~a, {to je jo{ jedan rekord kineske lige. Kada su treneri u pitanju, Srbijanci su me|u najtra`eniji imenima u Kini. Selektor Kine bio je Bora Milutinovi}, dok je Ratomir Dujkovi} predvodio olimpijsku selekciju. Jedan od pionira koji je utisnuo put srpskoj {koli fudbala bio je i nekada{nji selektor Jugoslavije Slobodan Santra~. U Kini rade i Svetozar [apuri} i Dragan Kokotovi} a posljednji u nizu je Radomir Anti}, jedno od najcjenjenijih imena u svijetu nogometa. U Kini ne cijene samo srpske ve} i ostale trenere jugoslovenske {kole, kojih je posljednjih decenija tamo bilo pedesetak. Tako je u Kini dobar utisak ostavio Bla` Sli{kovi}, ali i Miroslav ]iro Bla`evi}.

Dragomir Okuka

internetskim video igrama. Zhu Jun je osniva~ kompanije koja ima prava na distribuciju iznimo popularne World of Warcraft igrice i samo na njezinim pravima je zaradio 60 miliona funti. Od 2004. godine njegovo je bogatstvo raslo nevjerojatnom brzinom i postao je jedan od mnogih kineskih tajkuna koji su dio tog bogatstva odlu~ili ulo`iti u nogometne klubove. Njihovi najve}i konkurenti, Guangzhou Evergrande, u vlasni{tvu su kineskog kralja nekretnina Xu Jianyina, koji je samo u protekle dvije godine u klub ulo`io 45 miliona funti. Izme|u ostalog, u Evergrande su stigli ~uveni italijanski trener Marcello Lippi, koji je sa Italijom 2006. godine bio prvak svijeta, te argen17.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

mentator kineske dr`avne televizije CCTV, tvrdi da sve to ima veze sa izborom novog kineskog predsjednika i da nije nimalo slu~ajno {to biznismeni ula`u svoj novac u nogomet. “Xi Jinping je veliki fan nogometa“, ka`e Shao. “A poslovni ljudi su veoma pametni, jasno im je da ako imate posebne veze sa visokim dr`avnim du`nosnicima tada definitivno imate prednost u svijetu biznisa.“ Rowan Simmons je jedan on najboljih poznavatelja nogometa u Kini. Autor nagra|ivane knjige o kineskom nogometu, Bamboo Goalposts, sli~nog je mi{ljenja kao i Shao. “Kupovina skupih stranaca je projekat ta{tine kineskih milijardera. Stvar umiljavanja politi~kim liderima. Jedna od stvari koju u ovom slu~aju morate uzeti u obzir svakako su i planovi kineskih vlasti o organiziranju Svjetskog prvenstva .

Ulaganja u nogometne klubove vide kao va`an dio tog plana.“ Me|utim, kupovina ocvalih zvijezda poput Anelke ili Drogbe, smatra Simmons, ne}e rije{iti probleme kineskog nogometa. “Jasno kako }e njihova igra poja~ati interesovanje za igru, no problemi kineskog nogometa su sistemski, veoma malo nogometnih igrali{ta i nikakva infrastruktura.“ Naruku im, svakako, ne idu ni recentni skandali sa namje{tanjem utakmica i visokim du`noscima nogometnih klubova koji su nakon te afere skon~ali u zatvoru.

Me|utim, strance koji dolaze igrati u Kini to mnogo ne zanima. Jedan od njih donedavno je bio i nekada{nji reprezentativac BiH Mario Bo`i}. Igrao je za Shanghai, no nakon {to je doveden Drogba, klub je napunio kvotu od ~etiri stranca van Azije koji mogu biti registrirani i Bo`i} je napustio klub. “Mislim da igra~i ne dolaze samo zbog novca, jer velika imena koja su ovdje su ve} bogati ljudi“, ka`e Bo`i}.

“Mo`da `ele probati ne{to novo i druga~ije.

Mo`da `ele i nau~iti Kineze kako se igra pravi nogomet.“ U to je, ipak, malo te`e povjerovati.

tinski veznjak Dario Conca i paragvajski napada~ Lucas Barrios. Jianyin je, nakon kupovine kluba, kazao kako je to odli~an na~in da promovira brandove u vlasni{tvu svoje kompanije.

Me|utim, kineski novinari koji se bave sportom i ekonomijom misle dr u ga~ije. T ony Shao, sportski ko55

Opera:TEKST osnova.qxd

16.1.2013

23:41

Page 56

SKLADALI DO KRAJA

Na čitavoj, ali baš na čitavoj, planeti zvanoj Zemlja ove će godine, sve do 31. decembra, biti obilježavana 200. godišnjica rođenja RICHARDA WAGNERA i GIUSEPPEA VERDIJA; za naš magazin o dvojici muzičkih genijalaca govore istaknuti članovi “Opere” Narodnog pozorišta Sarajevo: IVICA ŠARIĆ, AIDA ČORBADŽIĆ i DANIJEL ŽONTAR Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

N

eko je nekad negdje, vjerovatno u njegovom Hamburgu, pribilje`io re~enicu glasovitog kompozitora Johannesa Brahmsa: “Napisati operu za mene je jednako te{ko kao da se o`enim. Ali, najvjerovatnije, poslije prvog iskustva, uslijedilo bi i drugo.”

Nije se o`enio, pa nije ni probao. Napisati operu. Ali je zato u Be~u, gdje je aktivno `ivio i jo{ aktivnije radio od 1878. (gle, pa te godine nas je Austrougarska okupirala!) pa do svoje smrti 1897. upoznao kolegu Richarda Wagnera, tako|e Nijemca, iz Leipziga. Koji se `enio dva puta, te je stoga, valjda, bio tako operno potentan. Ba{ kao i njegov vr{njak, Italijan Giuseppe Verdi.

DRAMSKI IZRA@AJNA MUZIKA Svijet }e ~itave 2013. obilje`avati dvije stotine godina ro|enja dva genijalca: ovog prvog, koji je izgledao kao neki mitski junak, i ovog drugog, sa fejsom dobro}udnog boema. No, hajdemo mi do osoba iz na{eg javnog `ivota koje puno vi{e od nas znaju o ovom dvojcu.

WA

Neka od klju~nih pitanja su: Ako je Richard Wagner bio reformator opere i sredi{nja li~nost u njenom razvoju u drugoj polovici 19. stolje}a, kako pi{e na Wikipediji, {ta je onda bio Giuseppe Verdi?

Kako, zapravo, sublimirati ono najzna~ajnije za obojicu u nekoliko re~enica?

“Wagner od samog po~etka, izuzmemo li najranije njegove radove, zami{lja reformaciju opere. Od Tristana i Isolde (Tristan und Isolde) koja je prva Wagnerova opera u kojoj mjesto re~itativa zauzima govorno pjevanje, preko osloba|anja zatvorenih formi u jedinstvenom djelu Prsten Nibelunga (Der Ring des Nibelungen) do Parsifala (Parsifal), iznimno dugoj operi u kojoj je kompozitor ostvario svoju zamisao sinteze umjetnosti, Wagner je jedinstvena li~nost u svijetu opere. Razlozi zbog kojih se djela Wagnera ipak ne izvode tako ~esto nakon II svjetskog rata su njegov filozofski nazor njema~ke nadmo}i pod koji je potpao u kasnijem periodu svoga stvarala{tva kao i ~injenica da njegove opere naj~e{}e zahtijevaju ogroman izvo|a~ki aparat i glasove izvanrednih mogu}nosti”, obja{njava Danijel @ontar, direktor Opere Narodnog pozori{ta Sarajevo. “S druge strane,

GODINA OPERSKIH REVOLUCIONARA Danijel @ontar: “Verdi je talijansku operu doveo do vrhunca dok je Wagner cjelokupno operno stvarala{tvo doveo do visine koja se vi{e ne mo`e presko~iti“

56

SLOBODNA BOSNA I 17.1.2013.

Opera:TEKST osnova.qxd

16.1.2013

23:42

Page 57

DOBRO]UDNI BOEM I MITSKI JUNAK

AGNER & VERDI

17.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

57

Opera:TEKST osnova.qxd

16.1.2013

23:42

Page 58

SKLADALI DO KRAJA inventivna, izuzetno lijepa i dramski izra`ajna muzika Verdija razlog je da je on danas najpopularniji operski kompozitor kod nas, ali i {irom svijeta. On tako|er, kao i Wagner, tra`i svoj put. Stilsko, ali i dramsko jedinstvo Verdi je doveo gotovo do savr{enstva. Nikada se ne odvajaju}i od talijanske narodne muzike, {to ponekad njegovu muziku ~ini naizgled jednostavnom, Verdi je ponos Italije. Neke njegove opere, poput Rigoleta (Rigoletto) ili Traviate (La Traviata), sa mno{tvom predivnih melodija su vjerovatno najbolji start za

IVICA ŠARIĆ: “Moj glas verdijanskih karakteristika je opredijelio i fah koji ću slijediti, tako da sam i postigao zavidnu međunarodnu karijeru tumačenjem glavnih uloga većine Verdijevih opera”

58

Scena iz Verdijeve opere Aida

zna~ajna ~ovjeka. @ivjeti i stvarati u isto vrijeme svaki na svoj na~in i ostaviti opernom svijetu genijalna djela dva razli~ita stila zbilja je vanzemaljski. Wagner u svojim operama sa tematikom germanske i nordijske mitologije, postavljaju}i dramu kao cilj a muziku kao sredstvo, izbjegavaju}i prekide operne cjeline arijama, solisti~kim i zborskim numerama sa radnjom povezanih prizora, bez kadenci dobija tzv. beskona~nu melodiju. Simfonizira orkestar, dodaju}i mu nove instrumente, Wagnerovu tubu, basklarinet i engleski rog i ujedinjuje ga sa solistima u jednu vokalno-instrumentalnu cjelinu sa prepoznatljivim lajtmotivima pojavom

svakog pojedina~nog lika. Verdi, sinonim talijanskog belkanta, u svojim operama muzi~ki naprosto slika radnju i scenu.

Tematiku uzima iz svakodnevnog `ivota, u ve}ini opera, baziranu na ljubavi i patriotizmu i sam sudjeluju}i i prilago|avaju}i libreto prema svojim zamislima, {to je libretista njegovih desetak opera, Francesco Piave, dozvoljavao samo njemu.

Tako je Verdi pridavao veliku pa`nju izbalansiranoj kombinaciji libreta glume i muzike.” [ari} ka`e i da je Verdi nenadma{an u svojim prekrasnim i nikad prevazi|enim melodijskim frazama... “Frazama sa velikim ~vrstim lukom cjeline karakteristi~ne za Verdija, grandioznim Ivica [ari}

SLOBODNA BOSNA I 17.1.2013.

Foto: Mario Ili~i}

one koji su na po~etku upoznavanja sa operskom literaturom. Verdi je talijansku operu doveo do vrhunca dok je Wagner, rekao bih, cjelokupno operno stvarala{tvo doveo do visine koja se vi{e ne mo`e presko~iti.”

“Oba kompozitora su ro|ena 1813. i pripadaju istom periodu u muzici romantizmu. Obojica su imali duboke nacionalne osje}aje prema zemljama koje tada jo{ nisu ni postojale. Svojom muzikom oblikovali su muzi~ke `ivote ljudi i van granica svojih zemalja. Wagner je, za razliku od Verdija, bio i libretista svojih opera. Verdi je najve}i predstavnik romanti~ne opere, dok je Wagner predstavnik njema~ke opere. Iz perspektive vje~nosti, obojica su genijalci, s tim da su se ponajvi{e razlikovali u ambicijama za svoju muziku. Verdi je svoju umjetnost vidio kao izvor utjehe za ljudski rod, dok je Wagner mislio, tj. nadao se da njegova umjetnost mo`e natjerati ljude da polude”, isti~e solistica Opere Narodnog pozori{ta Sarajevo Aida Čorbad`i}.

Prvak Opere NPS-a Ivica [ari} u pripremi ovog razgovora veli da je najlak{e re}i kako su obojica genijalci, a ako se upusti{ u analizu njihovih karijera ode ti do ko zna gdje... Pa, evo, da vidimo dokle je oti{ao aktuelni ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo: “Dva iznimna suvremenika, dva tako razli~ita a podjednako

ISTINSKI SPEKTAKL

Opera:TEKST osnova.qxd

16.1.2013

23:42

Page 59

DOBRO]UDNI BOEM I MITSKI JUNAK Foto: Mario Ili~i} Aida ^orbad`i}

arijama i finalama dovodi talijansku operu do nacionalnog simbola.

Izdvojiti ne{to iz opusa ove dvojice velikana je vrlo te{ko, posebno za obi~nog ljubitelja opere, jer sva njihova djela su grandiozna. Upustiti se u pore|enje i odabir mogu pjeva~i profesionalci, jer i Verdi i Wagner sa svojim specifi~nostima su odredili i fahove pjeva~a, pa tako imamo wagnerijanske pjeva~e, ~vrstih, sna`nih, jakih, volumenoznih, izdr`ljivih, herojskih dramskih glasova, i verdijanske pjeva~e, belkantisti~kih fraza, dugog luka, savr{eno ujedna~enog, povezanog glasa sa otmjeno{}u u izrazu.”

BELKANTO I FAHOVI A koliki su, konkretno, na njihov muzi~ki odgoj, a kasnije i karijeru, imali uticaj dvije svjetske muzi~ke gromade, pitamo sva tri na{a sagovornika. “Kako sam se {kolovao za kompozitora, svakako da sam `ele}i se upoznati sa djelima velikih kompozitora redovno analizirao, {to radim i danas, partiture djela ova dva umjetnika.

Jedna duboka i nedoku~iva, samo naizgled, jednostavnost Verdija i izuzetna kompleksnost Wagnerove muzike inspiracija su svakom produktivnom i reproduktivnom umjetniku”, govori Danijel @ontar. Aida Čorbad`i}, pak, ka`e da njena generacija na Muzi~koj akademiji u Sarajevu, na`alost, i nije imala nekog dodira sa gospodinom Wagnerom u praksi. “Me|utim, slu{aju}i i gledaju}i snimke njegove teatrologije 17.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

Prsten Nibelunga, koja obuhvata ~etiri muzi~ke drame shvatila sam rije~i sada ve} pokojnog profesora Bijelca: Vi ste glumci pjeva~i! Tako da svojim ulogama pristupam na taj na~in. Sa gospodinom Verdijem je bilo druga~ije. On je ipak okosnica operne umjetnosti, te najve}i kompozitor zrelog italijanskog belkanta (bel canto=lijepo pjevanje), a mi se od srednje {kole bavimo belkantom.”

Nastavlja Ivica [ari}: “Moj glas verdijanskih karakteristika je opredijelio i fah koji }u slijediti, tako da sam i postigao zavidnu me|unarodnu karijeru tuma~enjem glavnih uloga ve}ine Verdijevih opera, posebno u operama: Nabucco - Zaccaria, Don Carlos - Filipo ll, Aida - Ramfis, La forza del destino - Padre Guardiano, Il Trovatore - Ferando, Rigoletto - Monterone, Macbeth - Banco. Iako sam se dr`ao ve}inom verdijanskog faha, na nagovor maestra Nik{e Bareze sudjelovao sam u koncertnoj izvedbi Wagnerove opere Tannhauser-Biterolf.” Aida Čorbad`i} po~inje od Rigoletta... “U maju 2008. godine.

Romanti~na pri~a u kojoj mlada djeva Gilda, Rigolettova k}i, umire zbog svoje, a neuzvra}ene ljubavi.

To je tako romanti~no.

Sprema se obnova u narednoj sezoni. Slijedi La Tra viata , u novembru iste godine.

U bukvalnom prevodu Posrnula `ena, a bila sam u ulozi Violette Valery. Libreto je temeljen na noveli Dama s kamelijama. Jo{ jedna ‘`rtva’ ljubavi, i opet tako romanti~no.

Un Ballo in Maschera, uloga Oscara, godina je 2011. Po{to mi pjeva~i imamo fahove i ne mo`emo svi sve pjevati, mislim da }u ostati uskra}ena za gospodina Wagnera u svojoj karijeri. Ali, njegova muzika ima takvu frekvenciju da me i samo slu{anje zadovoljava. Iako, nikad’ se ne zna, hehe.”

Danijel @ontar najavljuje da }e Narodno pozori{te Sarajevo, kao i sve svjetske operske ku}e u ovoj godini, posvetiti posebnu pa`nju Verdiju: “Publika }e mo}i u`ivati u predstavama koje su ve} na na{em

repertoaru. To su Bal pod maskama (Un Ballo in maschera) i Traviata , a za novembar najavljujem obnovu u rangu premijere predstave Rigoletto sa nekim novim izvanrednim solistima. Tako|er }emo, nadam se, na dan ro|enja Verdija 10. oktobra prikazati jednu od njegovih predstava koju }e pratiti i neka druga de{avanja posve}ena ovom kompozitoru.

Wagnera, na`alost, iz razloga o kojima sam govorio ne mo`emo obilje`iti nekom od njegovih predstava, ali }emo u sklopu novog projekta Opere za ovu godinu, a rije~ je o subotnjim matinejama, ~ime `elimo obogatiti sadr`aj u na{em teatru, posvetiti upravo jednu matineju ovom velikanu.” Ivica [ari} nam jo{ govori i da nije mogao prihvatiti poziv HRT-a za k o n c e r t n o i z v o | e n j e o p e r e Meis tersinger-Pogner 21. februara, zbog gala koncerta Sarajevske filharmonije pos ve}enog njenoj devede setoj godi{njici i 200. godi{njici Verdijevog ro|enja, koji }e se odr`ati dan kasnije u Narodnom pozori{tu Sarajevo. “To }e biti biserni kulturni doga|aj”, tvrdi [ari}. Po{teno!

59

Film:TEKST osnova.qxd

16.1.2013

23:57

Page 60

BEOGRADSKA SMOTRA FILMA

Krajem februara u Beogradu će se po 41. put održati filmski festival FEST na kojem će biti prikazana dva nova filma srbijanskih reditelja čija je radnja smještena u Bosni i Hercegovini

FEST OBILJEŽEN BOSNOM Najva`niji filmovi ovogodi{njeg beogradskog festivala su Krugovi o Sr|anu Aleksi}u i Falsifikator Gorana Markovi}a GORAN GORAN MARKOVI] MARKOVI]

Priredio: NEDIM HASI]

U

Film Film Falsifikator Falsifikator nastao nastao na na osnovu osnovu njegove njegove istoimene istoimene predstave predstave

Beogradu se od 22. februara do tre}eg marta odr`ava 41. po redu filmski festival FEST. Iz direkcije festivala najavljuju kako }e ovogodi{nje izdanje biti jedno od “najja~ih“ posljednjih godina, sa 75 naslova u razli~itim takmi~arskim programima. Izme|u ostalog, bi}e prikazano i sedam filmova iz Hrvatske, Turske, Rusije, Kazahstana, Izraela i Srbije u okviru regionalnog takmi~arskog programa Evropa van Evrope, koji je iznimno zna~ajan za mlade autore i producente. Ono {to je nama u BiH najzanimljivije svakako je to {to }e ~ak dva filma koja su svojom temom smje{tena u Bosni i Hercegovini biti prikazana na ovom festivalu.

FALSIFIKATOR I KRUGOVI Prvi je film Krugovi Srdana Golubovi}a, koji }e svoju ameri~ku premijeru imati 18. januara na Sundance festivalu u SAD-u, a tridesetak dana kasnije evropsku na FEST-u, 23. februara. Film je inspiriran Sr|anom Aleksi}em, herojem iz Trebinja,

koji je u rodnom gradu ubijen jer je poku{avao spasiti svog prijatelja Bo{njaka.

Krugovi gledatelje vode kroz tri paralelne

pri~e koje se odvijaju u savremenom Beogradu, Njema~koj i u Trebinju. Glavni likovi, kao svjedoci doga|aja iz pro{losti,

SCENE MARKOVI]EVOG FILMA Falsifikator je sniman i u Bosni i Hercegovini 60

SLOBODNA BOSNA I 17.1.2013.

Film:TEKST osnova.qxd

16.1.2013

23:57

Page 61

BOSANSKE (PRIJE)RATNE PRI^E motivirani su donositi odluke koje }e im promijeniti `ivote. Neboj{a, svjedok doga|aja u kojem je stradao njegov najbolji prijatelj, prevladava gri`nju savjesti suo~avaju}i se sa ubojicom svog prijatelja; Haris, koji `ivot duguje junaku koji se `rtvovao za njega, dug vra}a riskiraju}i sve i poma`u}i ugro`enoj `eni; a sin jednog od ubojica u susretu s ocem stradalog heroja otvara put za prevladavanje tragi~ne pro{losti. Herojstvo pojedinca u bezumnim vremenima zatvorilo je jedan `ivotni krug, ali je otvorio mnoge druge. Film je posve}en Sr|anu Aleksi}u i propituje: “Je li vrijedilo?“ “Je li savjest jedino {to nas grize?“ “Dugujemo li ikome najvrednije `ivot...“ Pored Krugova na FEST-u }e biti prikazan i Falsifikator Gorana Markovi}a koji je svojom radnjom smje{ten u Bosanskoj krajini, u Jugoslaviji s kraja ‘60ih godina pro{log stolje}a, a snimljen je po istoimenoj drami koja se ve} godinama s uspjehom daje u Beogradskom dramskom pozori{tu. Falsifikator je, ka`e Markovi}, zami{ljen kao “neka vrsta crne komedije”.

“Su{tina pri~e je u tome da se prati li~ni pad jednog falsifikatora koji se poklapa sa padom jedne zemlje koja se zove Jugoslavija. Te dve linije se prepli}u i to je ideja ovog filma“, obrazlo`io je Markovi}.

Komad je pisan po narud`bini Goethe instituta, bio je to dio me|unarodnog projekta obilje`avanja dvije decenije pada Berlinskog zida, a reditelj ka`e da se Falsifikator kao pozori{ni komad i kao filmski scenario “razlikuju u nekoliko stvari”. “Pre svega, postoje novi motivi, likovi i mesta doga|anja. Zatim, ono o ~emu se u pozori{tu pri~a ovde je pretvoreno u zbivanja, akciju. Ukratko, manje se pri~a a vi{e se doga|a. Zatim kraj. Filmska tehnologija mi omogu}ava da napravim mnogo dublji i veoma vi{ezna~an finale.

Gluma~ka podela je sasvim druga~ija nego u pozori{tu, osim glavnog junaka. Ne zato {to te uloge igraju bolji glumci ve} zbog toga {to poku{avam da pobegnem od pozori{nog gluma~kog izraza koji nije adekvatan za film. A s istim glumcima bi to bilo te{ko. Jako dobro smo radili dok smo spremali taj komad i sada bi trebalo da im ka`em da to ne valja? Ovako je bolje.“

[E[KOVCI, LAKTA[I, BiH Markovi} se, nakon vi{estruko nagra|ivanog filma Turneja, ni svojim posljednjim filmom ne povla~i iz BiH. Ovaj je film pri~a o An|elku, cijenjenom i voljenom direktoru osnovne {kole u Bosni, u Bosanskoj krajini. Krajem ‘60-ih godina pro{log stolje}a An|elko ima veliku manu: falsificira {kolske diplome bez nadoknade, iz naivnog uvjerenja da se radi o gesti dobro~instva kojom utire put ne~ijoj sre}i i blagostanju. Uhva}en, zavr{ava u zatvoru.

17.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

U GOSTIMA KOD REDFORDA

“Krugovi“ o Srđanu Aleksiću na “Sundance festivalu” Novi film Srdana Golubovi}a Krugovi 18. januara imat }e svjetsku premijeru na programu Sundance Film Festivala, najzna~ajnijeg ameri~kog festivala nezavisnog filma. Festival }e se odr`ati od 17. do 27. januara 2013. godine u Park Cityju u dr`avi Utah u SAD-u, a film }e biti prikazan u programu World Dramatic Competition (Me|unarodna konkurencija igranog filma), zajedno s jo{ 11 filmova iz cijeloga svijeta. Ovo je prvi put da se film iz regije na{ao u natjecateljskom programu ovog presti`nog festivala koji je Robert Redford osnovao 1984. godine. Krugovi postavljaju pitanje je li herojsko djelo uzaludna `rtva ili, kao kamen ba~en na povr{inu vode, proizvodi krugove koji se {ire vremenom i

prostorom poti~u}i nas da ~inimo nova dobra djela? U glavnim ulogama pojavljuju se Aleksandar Ber~ek, Leon Lu~ev, Neboj{a Glogovac, Hristina Popovi}, Nikola Rako~evi}, Vuk Kosti} i Boris Isakovi}. Film je nastao kao koprodukcija Srbije, Hrvatske, Slovenije, Njema~ke i Francuske, hrvatski producent filma je Boris T. Mati} iz producentske ku}e Propeler Film, a sufinanciran je sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra i Euroimagesa. Srdanu Golubovi}u ovo je tre}i igrani film. Njegov film Klopka bio je na u`em popisu od devet filmova kao kandidat za Oscara za najbolji film izvan engleskog govornog podru~ja. Krugovi }e biti prikazani na festivalu u Berlinu.

KRUGOVI KRUGOVI

Detalj Detalj iz iz filma filma Sr|ana Sr|ana Golubovi}a Golubovi}a

Je li njegova jedina gre{ka bila ta {to je to ~inio bez naknade? U Markovi}evoj predstavi pad jednog ~ovjeka pretapa se sa raspadom jedne zemlje - glavnog junaka sa Jugoslavijom. A u filmu? “U filmu }e to biti jo{ ja~e pocrtano. [ezdeset osmu smatram (i ne samo ja) klju~nom godinom dvadesetog veka. Posebno u Jugoslaviji. Po meni, tada je po~eo raspad. Studentske demonstracije protiv Tita, eksplozija bombe u bioskopu “20. oktobar“… U mojoj pri~i paralelno se raspada i idealizovani svet glavnog junaka.

On veruje u Jugoslaviju i Tita bez ostatka i to }e mu se osvetiti.“ Lik naslovnog junaka, dobrog ~ovjeka, profesora koji iz plemenitih pobuda falsificira diplome Markovi} je pisao po uzoru na oca Tihomira Stani}a, glumca i producenta filma. “Tu, odnosno glavnu ulogu u filmu, kao i u predstavi igra Tihomir Stani}. Ali filmska pri~a, kao sve

pri~e uostalom, razlikuje se od slu~aja njegovog oca koji je poslu`io kao povod za ovaj tekst. Drama ima svoju logiku i najve}u gre{ku koju bismo mogli da na~inimo jeste da se slepo dr`imo onoga {to se odigralo u `ivotu. [to du`e radimo, to vi{e izmi{ljamo i sve vi{e se udaljujemo od faktografije. Dok radite, morate se pomalo i zabavljati, ina~e sve izgleda smi{ljeno i nestvarno.“ Markovi} je film jednim dijelom snimao u Zenici te selu [e{kovci kod Lakta{a gdje bi, kako je jednom prilikom kazao, volio da premijerno bude prikazan. Uloge u filmu koji paralelno prati pad jedne zemlje i jednog ~ovjeka tuma~e Sergej Trifunovi}, Dragan Petrovi} Pele, Dra`en Pavlovi}, Goran Navojec, Branka Kati}, Bogdan Dikli}, Haris Burina, Banjalu~ani Boris [avija i Dobrica Agatonovi}...

61

Goran Bogdan:TEKST osnova.qxd

16.1.2013

23:55

Page 62

ANTE IZ ZAGORE...

Zagrebački glumac iz Širokog Brijega GORAN BOGDAN trenutno je jedna od najvećih glumačkih zvijezda u Hrvatskoj; dovoljno je to što igra u dva filmska hita, ostvarenjima “Sonja i bik” i “Svećenikova djeca”, koji pune bioskopske dvorane u susjednoj državi, ali tu je još i angažman u Zagrebačkom kazalištu mladih, televizijske reklame, organizacija “West Herzegowina Festa”, golema medijska pažnja, a evo ga, “doputovao” je i u naš magazin

BOGOMDAN BOGDAN Nisam za petljanje vjerskih institucija u rad dr`ave i, op}enito, za petljanje u dru{tvo

TALENTOVAN I ANGA@OVAN

Goran Goran Bogdan, Bogdan, glumac glumac iz iz [irokog [irokog Brijega Brijega na na privremenom privremenom radu radu uu Zagrebu Zagrebu

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI] Foto: GALILEO PRODUCTION, WHF

P

rvo dugometra`no igrano ostvarenje hrvatske scenaristice i rediteljice Vlatke Vorkapi} Sonja i bik filmski je hit u susjednoj dr`avi. ^lanovi ekipe ovog filma su u julu pro{le godine zaradili tri Zlatne Arene u Puli, da bi potom komedija Sonja i bik ostvarila najbolje kino otvaranje hrvatskog filma u posljednjih deset godina. Cinici bi kazali da to ba{ i nije bilo te{ko posti}i, ali, vjerujte na rije~, film je odli~an! A pro{le 62

sedmice je uvr{ten na repertoar sarajevskog Cinema Cityja. Glavne uloge u filmu tuma~e Zagrep~anka Judita Frankovi} i [irokobrije`anin Goran Bogdan. E, s obzirom da je on na{, odmah slijedi i pitanje je li scenarij Vlatke Vorkapi} i Elvisa Bo{njaka, nagra|en u Puli, jedan od onih koji ga je odu{evio ve} na prvo ~itanje? “Ne mogu re}i da me je scenarij izuo iz cipela ve} na prvo ~itanje, ali sam odmah vidio potencijal u njemu. Ali, ono {to me odu{evilo je Vlatkin pristup, tj. njena otvorenost i spremnost na suradnju.

Dva mjeseca smo Judita, Vlatka i ja ‘ro{tali‘ po scenariju. Prolaze}i kroz

scenarij i prilago|avaju}i ga nama ujedno smo se i pripremali za film”, ka`e nam Goran Bogdan.

“SELO” U GLAVAMA “GRA\ANA” Dobro, u naj{irem kontekstu film Sonja i bik govori o sukobu sela i grada, ruralnog i urbanog, tradicionalnog i modernog. No, u ovom dana{njem “globalnom selu” gube se nekada{nje granice...

To~no i to me ~esto pitaju i spominju.

Rekao bih, ili bih to tako ~itao, selo-grad je, kao u lektiri, prije mjesto radnje. Dok je radnja tj. razlike i sukobi, u karakteru likova. Barem se nadam da je tako. A tako SLOBODNA BOSNA I 17.1.2013.

Goran Bogdan:TEKST osnova.qxd

16.1.2013

23:55

Page 63

GORAN IZ [IROKOG BRIJEGA smo ih i radili, mislim likove. Dobro, mogu}e jeste da sam i ja ne{to krivo pohvatao, ali nekako mi se ~ini, naivno, odnosno pitam se za{to bi problem nekom bio to {to je netko iz sela ili iz grada. To je, naprosto, obi~na geografija. Ovo “selo” na koje se referiramo, na`alost, ~esto `ivi u glavama i najve}ih “gra|ana”.

Da li se, mo`da, potenciraju}i i svode}i ovaj film na sukob sela i grada pomalo gubi ono {to jer najvrednije u Vlatkinom ostvarenju: divna ljubavna pri~a?

Pa, je, banalizira se. Kao {to smo u prethodnom pitanju na~eli, po meni je to bitnije ili bi trebalo biti bitnije. Taj film i je romanti~na komedija, barem smo ga tako zami{ljali. Ovo sve okolo slu`ilo nam je kao okida~ zapleta, a gdje }e{ zapletenijeg zapleta od odnosa dvoje ljudi. To, sad, {to je ona iz Zagreba a on iz Zagore lako se rije{i.

Ante, lik koji igrate, samostalni je prodava~ osiguranja i dolazi iz Dalmatinske zagore, gdje njegov otac, tuma~i ga Ivo Gregurevi}, organizuje borbe bikova. Va{ rodni [iroki Brijeg nije ba{ daleko od mjesta radnje u filmu, ali ipak ste se, pretpostavljam, morali dobro pripremiti i u}i u taj lik. Na koji na~in?

17.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

Opet, i to je samo geografija. Ta, ja sam bika u `ivotu tri puta vidio, krava puno vi{e, od toga jednom na ra`nju. Jedino {to mi je i{lo u prilog jeste to {to je naglasak dosta sli~an mom rodnom, me|utim i tu ima razlika. Pripremali smo se najvi{e nas troje, Judita, Vlatka i ja, prolaze}i kroz scenarij, analiziraju}i ga, prilago|avaju}i ga nama a i nas njemu. Najvi{e smo radili na odnosu dvoje protagonista. Iako je to “romanti~na komedija”, po meni, ozbiljno treba pristupati u stvaranju jednog takvog filma kao bilo kojeg drugog, “ozbiljnog”.

Nastojim probleme lika jednako opravdavati kao da radim dramu, iako nije ni stuktura filma takva niti treba biti da je to u prvom planu. Ali, smatram da svaku povr{nost u radu publika primje}uje, stoga bi uvijek trebalo od temelja promi{ljati ovakav rad. Ne}u da ka`em kako smo to ovdje postigli, ali smo se sigurno trudili da to i postignemo.

Film Sonja i bik u Hrvatskoj obarao je rekorde gledanosti, sve do premijere filma Sve}enikova djeca. [ta mislite zbog ~ega, je li to ona, sada ve} stara, pri~a iz na{e regije: ljudima je dosta svega, crno im je ispred o~iju, pritisli ih krediti, pa `ele da se malo nasmiju, ili ima i ne{to izvan “crnjaka”?

Mislim da ste u pravu. Sa svih strana crno pu{e, ljudi su se za`eljeli razbribrige,

no nemojmo potcjenjivati publiku. Dobar film je dobar film. Publika i te{ku dramu, dobru, prepoznaje kao katarzu. I suze i smijeh su olak{anje. U primjeru Sonje i bika mo`da je prvo dobro pogo|en trenutak. Dulje vrijeme nije bilo sli~nog filma. Mi smo i radili film za publiku, nismo pretendirali na festivalski `ivot. S druge strane, nismo ni podilazili publici i, naravno, nismo se nadali tolikom odazivu publike, bili bismo sretni i da smo do{li do 30.000. S tre}e strane, kvantiteta nije uvijek dobar cilj. Ganjati pod svaku cijenu broj moglo bi zna~iti i pristajati na neke niske strasti, a film nije politi~ki miting. Mi to nismo radili i sretni smo da smo se sreli sa publikom, o~ito nas ne{to sli~no mu~i i izgleda da nam ne{to sli~no treba.

CRKVA I DR@AVA

Po~etkom ove godine, dakle, premijerno je prikazan novi film Vinka Bre{ana Sve}enikova djeca. S obzirom da taj film jo{ nije distribuiran u na{a kina, ka`ite mi koji lik igrate u tom filmu i koje su njegove karakteristike?

Igram Juru, seoskog galeba, koji u toj akciji postane `rtva sve}enikove politike.

Bezbri`an, u`iva u `ivotu i blagodatima zatvorene seoske mikroklime i `ena u njoj, sve dok mu ne smjeste sve}enik i trafikant.

Nije to velika uloga, ali mi je draga. Na

63

Goran Bogdan:TEKST osnova.qxd

16.1.2013

23:55

Page 64

ANTE IZ ZAGORE...

GORAN U REKLAMI I NA FILMU Scene iz reklamnog spota za HT i iz filma Sonja i bik

snimanju mi je bila ~ast zaigrati sa svojim prijateljima i mahom velikim glumcima, Kre{om Miki}em, Nik{om Butijerom, Marijom [kari~i}, Dra`enom Kühnom, Lazarom Ristovskim, i tako dalje i tako bli`e.

Sve}enikova djeca ve} “tuku” Sonju i bika?

Tako je, to uop}e nije upitno. Sonja i bik je imao najbolje kino otvaranje u posljednjih deset godina sa devet i kusur tisu}a gledatelja. Sve}enikova djeca su samo mjesec i pol nakon njega razvalili sa 33.000! Meni drago u oba slu~aja. Nisu bitne brojke, normalno, no stvar je u povratku vjere u doma}i film. Kad ka`em “doma}i film” mislim na ~itavu regiju.

Primjer je Parada, koja je nedavno imala 300.000 gledatelja. To automatski stvara i prebacuje povjerenje, nadam se, i na ostale filmove koji dolaze iz regije. Dobro za sve nas. Treba nastaviti u tom smjeru i nadam se da to nije slu~ajno, te da }e kocka i dalje dobro padati. Iako to nema veze sa sre}om nego sa radom. Volio bih da se jednog dana o na{em filmu pi{e kao i o rumunjskoj kinematografiji, da i mi tako zagri`eni navija~i kada su u pitanju nacionalni nogometni klubovi dijelimo taj `ar i za uspjeh na{eg filma.

Naslov Sve}enikova djeca dolazi u “pravo vrijeme”, u vrijeme sukoba Crkve i Vlade Republike Hrvatske. Kakav je Va{ odnos prema zdravstvenom odgoju ministra @eljka Jovanovi}a?

Ma, nije bitno {to se to poklopilo, mogao je biti napravljen i u doba {panjolske inkvizicije. Ako film nije dobar ne}e nitko ustati i kupiti kino ulaznicu zbog te, ipak me malko golica, podudarnosti. [to ja mislim o tome? E, trebali bi cijeli broj posvetiti tome. Nisam za petljanje vjerskih institucija u rad dr`ave i, op}enito, za petljanje u dru{tvo. Pa, pogledajte situaciju 64

kod nas ku}i. Shva}am ja i roditelje, ali obrazovanje bi trebalo biti neka konstanta, kao gravitacijska sila, da nas dr`i na zemlji.

Ono bi ljudima trebalo prosvje}ivati izbore i odluke, pomagati im u dono{enju istih.

Pitanje je koliko i roditelj ima pravo na preno{enje svojih stavova dalje. Ne ka`em da su krivi ili pravi, samo mislim da je propitivanje skoro pa uvijek dobro. Iskreno smatram da se u cijeloj toj situaciji stvorila jedna buka u kanalu, koja ometa jasnije sagledavanje situacije. Zbog kojih motiva?

I sa jedne i sa druge strane, iskreno ne znam.

Hajdemo malo o Va{em obrazovanju... Zanimljivo je da ste prvo diplomirali na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Kako je Vama iz malog grada bilo sna}i se u velegradu?

Ma, {ta }e biti zanimljivo? Nisam sam znao {to bih. Nije to za pohvaliti se. A kako }e biti u velegradu, isto kao i svakom drugom tinejd`eru koji se na|e u takvoj situaciji, isto kao i svakom drugom studentu. Do{ao sam 1998., upisao ekonomiju, studirao, zavr{io, vidio da to nije moj grah i oti{ao dalje. Nema neke romantike u tome.

Vjerovatno je romantike bilo na Akademiji dramske umjetnosti, u istom gradu, gdje ste upisali glumu. To zna~i: ORGANIZATORI WHF-a Goran Bogdan, Nikola Gali} i Boris ^erku~

zavr{i prvo ozbiljnu {kolu, pa onda idi gdje god ho}e{, pa i na glumu, je li tako?

Ne{ ti ozbiljnih {kola, ni jedne ni druge, hehe. Uvijek sam ja htio glumu, ali nisam imo hrabrosti, mislio sam da nije to za mene. Ipak, godinama me kamen~i} u cipeli `uljao sve vi{e i vi{e. Nisam mogao izdr`ati. Oti{ao sam na prijemni i uz malko sre}e pro{ao na prijemnom. Dalje je sve bilo lako. Mislim, nije nikad bilo lako, ali iskreno govore}i ni pretjerano te{ko. Lak{e je kad voli{. Nekako.

SA EMIROM ZA “TOMATO”

Recimo, ja znam, ali mnogi ne znaju da ste jedan od organizatora West Herzegowina Festa u [irokom Brijegu, Festivala muzike, filma i knji`evnosti. Na {ta ste najvi{e bili ponosni kada ste pro{le godine svodili ra~une nakon jubilarnog, desetog WHF-a?

Ponosni smo od prvog dana, a za jubilarni WHF nas vi{e ve`e osje}aj nevjerice i olak{anja... Zar smo toliko izgurali? Ponosni smo {to svake godine rastemo, postajemo pravi mali regionalni festivalj~i}, jer se pomalo valja. Ponosni smo na na{e {arenilo, non{alantnost, dobri duh koji dole obitava, ljubav koju pru`amo gostima. A opet sve to upakovano da bi ~ovjek rekao: kako? Ima tu jo{ posla, ali dobro je {to svaka godina do|e kao neki pokazatelj koliko tu jo{ potencijala ima.

Goran Bogdan:TEKST osnova.qxd

16.1.2013

23:56

Page 65

GORAN IZ [IROKOG BRIJEGA SLIKOM NA SLIKU

Bogdan-ekonomista, Bogdanglumac, Bogdan-organizator Junak na{e pri~e ro|en je 2. oktobra 1980. u [irokom Brijegu. Diplomirao je prvo na Ekonomskom fakultetu, a nedavno i na Akademiji dramske umjetnosti, sve na Zagreba~kom sveu~ili{tu. Dakle, on je ekonomista, glumac, ali i organizator West Herzegowina Festa u svom rodnom gradu.

Igrao je, ili jo{ uvijek igra, izme|u ostalih, u TV serijama Bitange i princeze, Mamutica, Odmori se, zaslu`io si, Ponos Ratkajevih,

Mislim, na ljudski potencijal. Tim klincima to ne{to zna~i. Kada vidi{ tremu prije izlaska na binu, bude ti drago. Konta{, ima to nekog smisla. I ima. I imat }e i dalje. Vi sami znate situaciju dole kod nas. Nije ni u jednoj grani lako, pogotovo u kulturi. Ne `elim kukati, novac nije problem, novaca nema. Ali, ba{ zbog takve situacije, manifestacije te vrste su potrebnije nego bilo gdje drugdje.

Mnogi, dakle, u Bosni i Hercegovini ne znaju da ste jedan od organizatora WHF-

17.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

Zauvijek susjedi, te u filmovima, pored dva u intervjuu spomenuta, Harakiri djeca, Neke druge pri~e, 101. dan, [ampion, U zemlji ~udesa. Stalni je ~lan Zagreba~kog kazali{ta mladih. Ima tatu, mamu, tri mla|a brata i dvije mla|e sestre. Na pitanje da li je iko od njegove bra}e i sestara krenuo gluma~kim putem punim trnja, Goran Bogdan odgovara: “Pametniji su oni od mene.”

a, ali znaju da ste snimili seriju reklama za Tomato, mobilne pakete mobilnog operatera HT-a. Vjerujem da ste se sjajno zabavljali na snimanju sa Emirom Had`ihafizbegovi}em, to se naprosto osjeti u svakom kadru.

Ima od toga, ve}. Emira Had`ihafizbegovi}a znam kao klinac jo{ iz Audicije i da ne nabrajam koliko mi dragih filmova, smatram ga vrhunskim glumcem. Velika mi je bila ~ast glumiti uz njega, makar i u takvoj formi kao {to je TV reklama. I bome je bilo zanimljivo, on je od te, ‘ajmo

re}i ga`e, napravio jedno pravo, malo, lijepo filmsko iskustvo. Zabavljali smo se pravo i drago mi je da se to vidi, kako ka`ete.

Dobio sam Vas prvo u Mariboru, a sutradan u Zagrebu...

Upravo smo se vratili iz Slovenskog narodnog gledali{~a u Mariboru, gdje smo gostovali sa predstavom Ivana Popovskog Idiot. Odmah dalje nastavljamo sa probama za novu predstavu Bobe Jel~i}a. Naslov jo{ nemamo, ali radimo Galeba A.P. Čehova, na Bobin na~in, pa }emo vidjeti {to }e to na kraju biti. Ja sam u ansamblu Zagreba~kog kazali{ta mladih i obje ove predstave su ZeKaeM-ove. Premijera Galeba je ubrzo, 26. sije~nja, a odmah nakon toga nastavljamo da radimo sa Jernejem Lorencijem Tartuffea.

Da li ste dogovorili neku narednu saradnju sa nekim od hrvatskih reditelja?

Jo{ ni{ta, ali kr~ka se pomalo.

A, da li Vam se ikada javio iko od bosanskohercegova~kih reditelja?

Na`alost, nije. Ali, evo, kad sam ve} tu, broj mog telefona je: 098... [alim se. Jako sam ponosan na uspjeh bosanskohercegova~kog filma vani i to smatram zaista ogromnom stvari.

65

Karadjoz:TEKST osnova.qxd

16.1.2013

23:39

Page 66

HASIB RAMI]

U sarajevskom Brusa bezistanu prvi put je javnosti predstavljena kolekcija iz ostavštine HASIBA RAMIĆA (1880-1942), narodnog umjetnika, mađioničara, glumca, satiričara i posljednjeg animatora pozorišta sjenki

TEATAR SJENKI VELIKOG MAGA S VRATNIKA UMJETNIK UMJETNIK II ASISTENTICA ASISTENTICA Hasib Hasib Rami} Rami} sa sa svojom svojom pomo}nicom pomo}nicom Natom Natom

Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

R

ijetki stanovnici sarajevskog naselja Vratnik jo{ uvijek pamte ime H asiba Rami}a, “prvog Muslimana ma|ioni~ara i komi~ara“, kako se sam svojedobno reklamirao. Sedam decenija nakon njegove smrti, Muzej Sarajeva je u Brusa bezistanu prvi put predstavio tematsku izlo`bu pod

66

nazivom Hasib Rami} - Kara|oz i ma|ioni~ar, koja kroz fotografije, originalne plakate i figure iz teatra sjenki govori o ovom svestranom Sarajliji, glumcu, zabavlja~u, ma|ioni~aru, satiri~aru...

[TO VI[E GLEDA[, TO MANJE VIDI[ Hasib Rami} ro|en je 1880. godine.

Odrastao je na Vratniku, gdje je kao dje~ak u jednoj kafani, vire}i kroz rupu na tavanici, vidio svoju prvu ma|ioni~arsku

predstavu. “Skinuo“ je par trikova i onda ih izvodio za raju iz mahale, i tako je sve po~elo...

“Bio je vrlo nemirnog duha, stalno u potrazi za novim i uzbudljivim stvarima...

Sam je u~io ma|ioni~arske trikove, izra|ivao rekvizite i pravio predstave. U po~etku je to bilo dosta naivno i amaterski, a kasnije se usavr{io, ~ak je dosta vremena proveo u Italiji usavr{avaju}i ‘zanat’...“, pri~a autor izlo`be, muzejski savjetnik Mirsad Avdi}.

SLOBODNA BOSNA I 17.1.2013.

Karadjoz:TEKST osnova.qxd

16.1.2013

23:40

Page 67

PRI^A O KARA\OZU I MA\IONI^ARU

SVESTRANI KREATIVAC Rami} je sam izra|ivao figure i plakate za svoje predstave, pa ~ak i prodavao karte

Vje{tica D`aftara

17.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

Krenulo je od magije, ali Hasib je u Sarajevu i okolici ubrzo postao najpoznatiji po Kara|ozu - teatru sjenki. Sam je izra|ivao rekvizite za predstave i bio glumac, animator i promotor svog malog pozori{ta istovremeno. Stajao bi ispred improvizovane pozornice i prodavao karte, vi~u}i na sav glas: “Ja sam Kara|oz po glavi, ~im prije uni|e{, tim bolje mjesto dobije{!“, a u sali je prije po~etka predstave publici poru~ivao: “[to dalje stoji{, tim bolje vidi{. [to vi{e gleda{, to manje vidi{!“ Originalni plakati, koje je tako|er sam dizajnirao, otkrivaju veliku kreativnost i smisao za humor. Tako na jednom od plakata pi{e: “Ko se slatko ne nasmije, taj }e novce natrag da dobije.“ Hasib je nastupao pod “umjetni~kim“ imenom Mehmed, ali ve}ina Sarajlija zvali su ga jednostavno - Kara|oz. Njegov otac, Mehmed Rami}, bio je biv{i ~inovnik osmanske uprave, a mati D`eva bila je doma}ica. Hasib je bio jedno od petero djece Rami}evih, a nad`ivjela ga je samo sestra Nura Mund`ehasi} od koje je 1949. godine Muzej Sarajeva otkupio njegovu kolekciju, po cijeni od 28.000 dinara.

Zbirka, koja se u Muzeju ~uva u sklopu 67

Karadjoz:TEKST osnova.qxd

16.1.2013

23:40

Page 68

HASIB RAMI] [ejtan

ISTORIJA POZORI[TA SJENKI OD KINEZA, PREKO MONGOLA I TURAKA

Karađoz je prikazivao i predstave “samo za odrasle“ koje su bile vrlo lascivnog karaktera Postoji vi{e predanja o nastanku pozori{ta sjenki. Prema jednom od njih, prete~a ovog pozori{ta nastala je u Kini, za vrijeme vladavine kineskog cara Wua (140-87 god. p.n.e.). Kad je umrla careva `ena, njegov dvorjanin Wong je kako bi oraspolo`io svog cara razvukao bijelu zavjesu, iza koje bi doveo jednu `enu ~ija je sjena padala na zavjesu. Potom bi opona{ao glas pokojne carice, {to je cara podsje}alo na duh njegove `ene... Kasnije je ova vrsta pozori{ta preko Mongola do{la do Turaka, a od njih u Egipat i dalje na Zapad... U pozori{tu sjenki izvo|eno je nekoliko vrsta predstava, uklju~uju}i i

austrougarske kolekcije, sadr`i oko dvije stotine predmeta pozori{ta sjenki Kara|oz i rekvizita za ma|ioni~arske predstave.

“Hasib Rami} bio je jedan vrlo neobi~an i izuzetno svestran umjetnik, svojedobno veoma popularan, a danas, na`alost, gotovo potpuno zaboravljen...

Zanimljivo je da je sam izra|ivao figure za svoje predstave Kara|oz teatra. To su bili likovi mu{karaca i `ena i `ivotinje sa ljudskim glavama, napravljeni od ko`e i bogatog kolorita, a od scenografije tu su la|e, }upovi, burad...“, ka`e A mra Mad`a revi}, direktorica JU Muzej Sarajeva.

Svaka Hasibova predstava sastojala se iz dva dijela: prvi dio bio je “rezervisan“ za “ma|ioni~arske vje{tine, hipnoze i tele-

patije“, a u drugom dijelu Rami} je izvodio pozori{te sjenki Kara|oz. Ostalo je upam}eno i da je imao partnericu koja mu je pomagala u izvo|enju trikova, izvjesnu Natu.

“Na`alost, nemamo mnogo podataka o `ivotu Hasiba Rami}a. Ono {to znamo je uglavnom iz pri~a njegove sestre, koja je 1949. godine predala njegove predmete Muzeju. Iako je izvodio ma|ioni~arske trikove, stare Sarajlije poznavale su ga najvi{e po Kara|ozu, tom malom, kamernom, putuju}em teatru ~iji po~eci se`u ~ak do Kine. Kod nas je ta vrsta teatra do{la preko Turaka i poprimila je neke specifi~ne karakteristike - nijedan

Had`ivat pretvoren u jarca

68

predstave za djecu, kafanske predstave za strance koji su dolazili u posjetu Osmanlijama, ali i predstave “samo za odrasle“ u kojima su prikazivane figure sa izra`enim falusima, a sadr`aji su bili vrlo lascivnog karaktera.

Putuju}i sa istoka, Kara|oz se zaustavio i u Bosni, gdje je poprimio na{ jezik i duh i prilagodio se ovoj sredini.

Predstave Kara|oza izvodile su se u vrijeme osmanske uprave, kao i austrougarske vladavine, a najpoznatija su dvojica animatora ovog pozori{ta sjene: pored Rami}a, tu je bio Jermenin Samuel Gratiani.

ske~ nije bio isti, uvijek je to bio niz improvizacija koje su zavisile od nadahnu}a ili potrebe animatora... Ali, pri~e su se neizostavno ticale aktuelnih dru{tvenih tema. Zapravo, Kara|oz je u to doba bio jedini medij kroz koji se mogla kritikovati vlast i pods mijavati se vlastodr{cima“, obja{njava Mirsad Avdi}.

POSLJEDNJA PREDSTAVA Poput imena Hasiba Rami}a, slobodnog umjetnika, ma|ioni~ara, pustolova, narodnog zabavlja~a i animatora, i teatar sjenki Kara|oz danas je pomalo zaboravljen.

Premda bi nam, zbog komi~no-satiri~nog na~ina na koji progovara o turobnoj svakodnevnici, bio itekako aktuelan i potreban. A i ljudsko bi}e nije ni{ta drugo doli sjenka na platnu, kako je to slikovito na otvorenju izlo`be u Brusa bezistanu kazala Amina [iljak-Jesenkovi}: “Otkako je svijeta i vijeka, od prabitka, pa do smaka svijeta, odre|eno je da iza ove zavjese prolaze sjenke, da se pojavljuju nove i nestaju, kako bi se ponovo vinule za zastorom... To je ono {to zovemo `ivotom.

Figure se smjenjuju, samo zavjesa opstaje.

Zavjesa, ovaj svijet, u kojem ljudi igraju poput sjenki...“ Godine 1930. Vratni~anin Hasib Rami} je odigrao svoju posljednju predstavu. U to vrijeme ve} su se pojavljivali neki novi mediji koji su po~eli preuzimati primat, pa je Hasib odlu~io da se dostojanstveno povu~e sa scene, dok ga vrijeme jo{ nije pregazilo... Nije se nikada `enio, pa tako iz porodice nije imao ko ni da nastavi tradiciju. Umro je u Sarajevu, 1942. godine.

SLOBODNA BOSNA I 17.1.2013.

2 Cellos:TEKST osnova.qxd

16.1.2013

23:36

Page 69

APSOLUTNO ROMANTI^NO

U vrlo kratkom vremenskom periodu hrvatski violončelisti LUKA ŠULIĆ i STJEPAN HAUSER ili 2CELLOS postali su globalno poznati i priznati; naš novinar piše o njihovom drugom studijskom albumu IN2ITION

postali apsolutni hit na dru{tveno-socijalnim mre`ama, sa vi{emiliju nskim brojem pregleda na Youtubeu.

Jo{ kad se u cijelu pri~u uklju~io sir Elton John koji je u`ivo po`elio ~uti dva violon~ela, ~itava pri~a je dobila novu dimenziju. Vrijedi spomenuti kako su od tada do danas samo s Eltonom Johnom u`ivo nastupili vi{e od 100 puta. Ne{to se i zaradilo. Primjerice, na nedavnom mostarskom nastupu, iako je ulaznica za parter bila za na{e standarde visokih 40 KM, sve su rasprodane u prvih 48 sati. Raduje ~injenica kako u na{oj zemlji jo{ uvijek postoje ljudi koji su spremni na poprili~no odricanje zaradi dobre glazbe ili umjetnosti. Nakon Jacksona uslijedile su obrade U2, Nirvane, Nine Inch Nailsa, Guns N‘ Rosesa, Stinga, Coldplaya. Redali su se uspjesi, nastupi, gostovanja u najpresti`nijim ameri~kim show programima. Uslijedio je i prvi, istoimeni studijski album 2Cellos, na kojem su se na{le sve prethodno pobrojane pop-rock uspje{nice.

MLADALA^KA VIBRA OZBILJNI OZBILJNI VIRTUOZI VIRTUOZI

Luka Luka [uli} [uli} ii Stjepan Stjepan Hauser Hauser spremaju spremaju se se za za svjetsku svjetsku promociju promociju In2itiona In2itiona

HIT MOMCI IZ SUSJEDSTVA Pi{e: MARIO ILI^I]

L

uka [uli} i Stjepan Hauser, poznatiji {iroj svjetskoj javnosti kao duo 2Cellos, snimili su jo{ jedan video spot, najaviv{i drugi studijski album In2ition. Rije~ je o spotu za pjesmu Supermassive Black Hole, koju je uz zvuke dva ~ela otpjevala Naya Rivera.

SIRE, ELTONE Ina~e, pri~a o dva violon~ela iz susjedne Hrvatske po~ela je od kada je po~ela i njihova glazbena naobrazba u zagreba~koj Glazbenoj akademiji. Dva umjetnika odlaze na Otok i upisuju presti`ne konzervatorije. Luka [uli} upisuje londonski Royal Academy of Music, dok je Stjepan Hauser svoj talent odlu~io brusiti na Royal Northern College of Music u Manchesteru.

17.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

Nakon {to su apsolvirali Vivaldija, Chopina, Schumana, i ekipu, na pamet im je pala originalna ideja, snimiti ne{to {to jo{ nitko nije. Obraditi pop i rock hitove presvu~ene u frakove s leptir ma{nom. U ljeto 2011. snimili su obradu Smooth Criminal pokojnog Michaela Jacksona i

Koncem pro{le godine snimili su dva video spota kojim su najavili izlazak novog studijskog albuma In2ition. [uli} i Hauser izabrali su fenomenalnog Stevea Vaia da skupa s njima odsvira svevremenski hit australskih rockera AC-DC, Highway To Hell. Vai, jedan od najboljih svjetskih gitarista, u~enik velikog Joea Satrianija, otpra{io je kao u najboljim danima skupa s mladim ~elistima “autoputem za pakao”.

Uslijedio je novi video, obrada pjesme Supermassive Black Hole. Pjesmu je ranije popularnom u~inio britanski rock band Muse, a uz hrvatske ~eliste zablistala je i Naya Rivera, ameri~ka glumica i pjeva~ica, koja je, kao {to ve} napomenusmo, pjesmu i otpjevala.

Novi album 2Cellos koji nosi naziv In2ition mogu}e je naru~iti preko globalnih internetskih prodajnih stranica, po cijeni od deset ameri~kih dolara. Album sadr`i obrade svjetskih hitova kao {to su Highway To Hell, Every Breath You Take grupe Police, Voodoo People grupe Prodigy, Candle In the Wind Eltona Johna. Tu su jo{ i dueti Oh, Well s Eltonom Johnom i Il Libro Dell Amore s Zuccherom. 2Cellos nose neku posebnu, pozitivnu mladala~ku vibru, kojom su u kratkom vremenskom razdoblju zarazili publiku. Kada su [uli} i Hauser nakon sarajevskog koncerta u razgovoru s gradona~elnikom Alijom Behmenom spomenuli suradnju s Eltonom Johnom, stari {eret Behmen im je u {ali savjetovao da se “pripaze tog Eltona”, aludiraju}i na njegovu seksualnu orijentaciju, na {to su se momci gromoglasno nasmijali.

69

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

16.1.2013

17:49

Page 70

KULT MARKET MUZIKA

KISS

Monster

Sefardske sevdalinke na mostarski način Foto: Mario Ili~i}

Sje}ate li se banda kojem su za{titni znaci bili i{arana lica i ispla`eni jezici svih njegovih ~lanova? Za one malo mla|e, ne radi se o kiselja~koj televiziji ve} o hard rock bandu iz osamdesetih godina pro{loga stolje}a, grupi Kiss. Povratnici na glazbenu scenu snimili su album Monster, koji ~ini dvanaest hard rock pjesama u produkciji Universal Musica.

Album “L’amor” dvojca “Arkul”

GLAZBA OTETA OD ZABORAVA Mostarski duo Arkul objavio je drugi studijski album L’amor, te na taj na~in deset starih sefardskih pjesama oteo od zaborava

JOE COCKER

Fire It Up I taman kad su ga svi pospremili u ropotarnicu povijesti neuni{tivi Joe Cocker se vratio. I ne samo da se vratio nego je snimio i novi album koji nosi naziv Fire It Up. Album ~ini jedanaest novih pjesama.

A na pitanje ho}e li legendarni pjeva~ hrapavoga glasa jo{ jednom sve zapaliti, odgovor dajemo u jednom od narednih brojeva.

BRUNO MARS

Unorthodox Jukebox Na spomen Brune Marsa, neprestano mi se vrti scena videospota u kojem neki mladi} hispanoameri~kog podrijetla konopcem vu~e pijano i pjeva neku tu`balicu. Ali da stvari ne bi bile suvi{e banalne, taj mladi} se zove Bruno Mars i bilje`i odli~ne naklade.

Nakon albuma Doo- Wops & Hooligans Bruno je objavio novi album Unorthodox Jukebox.

70

Kada me je ljetos kolega pozvao na radionicu u jednom sarajevskom klubu na kojoj je sefardske pjesme publici predstavio duo Arkul priznajem da sam bio pomalo skepti~an. Ispostavilo se bezrazlo`no. Mostarski dvojac koji ~ine Atilla Aksoj poznatiji kao gitarist grupe Zoster i pjeva~ Vladimir Mi}kovi} otvorio je neku staru pra{njavu {krinju iz zaboravljenog vremena kada su na{im prostorima vladala neka bolja, sretnija vremena.

Sefardske jevrejske pjesme su odavno zaboravljene, ne samo na na{im prostorima nego i u {irim razmjerima. Rije~ Sefard doslovce prevedena sa hebrejskog jezika zna~i [panjolac. Sefardi su u [panjolskoj govorili svojim, ladino, jezikom, koji je bio mje{avina {panjolskog, arapskog i hebrejskog. Povijest nas u~i o progonu Sefarda sa Pirinejskog poluotoka pod naletom inkvizitora koncem 15. stolje}a. Tada i nastaju neka od najve}ih djela sefardske kulture, kako glazbene tako i likovne umjetnosti.

Dva Mostarca odlu~ili su oteti od zaborava remek-djela sefardske glazbe, te ih u suvremenim aran`manima predstaviti publici prvim albumom Il Bastidor. Album je bio o~ekivano dobro prihva}en, a nakon koncertriranja koje traje vi{e od tri godine na red je do{ao i drugi studijski album L’amor.

Album ~ini deset pjesama, a otvara ga pjesma La rosa enflorese. Svaka pjesma na albumu na svoj na~in plijeni pozornost slu{atelja. Molska naslovna pjesma La rosa enflorese svojom tu`nom tematikom, ne{to `ivlja Madre mija, sa izvsno stopljenim dvoglasjem, ili Una no}e al lunar s harmonikom u prvome planu. Ovoga puta Arkul je za razliku od prvjenca Il Bastidor

odlu~io koristiti harmoniku kao bazi~ni instrument. Album zatvara Buen [abat pjesma kojom opet dominira harmonika.

Iako neki mo`da na prvi pogled ne}e uspjeti doku~iti poveznicu kr{nih Hercegovaca sa sefardskim glazbenim motivima, stvar je kristalno jasna. ^injenica je da bosanska sevdalinka vu~e korijenje od starih melankoli~nih sefardskih pjesama. Stoga i ne ~udi aran`man koji je Arkul slo`io za pjesmu Una no}e al lunar, koja je zapravo sevdalinka u pravom smislu rije~i. Najpoznatija sefardska pjesma sa bosanskim tekstom je ~uvena sevdalinka Kad ja po|oh na Bemba{u. Dakle, Atilla i Vladimir su snimili po mnogo~emu poseban album. Svojim aran`manima uspjeli su do~arati i pribli`iti jednu davno zaboravljenu kulturu satkanu na nje`noj ljubavnoj pjesmi i vje~itoj ~e`nji za rodnim krajem.

(M. Ili~i})

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1) 1. Will.i.am feat Britney Spears: Scream & Shout 2. Benga feat Marlene: Pour Your Love 3. Danny Bird ft. General Levi: Blaze the fire (Rah!) 4. DJ Yoda ft. A boy called George: Happy 5. Bob Dylan: Duquesne whistle 6. Nick Waterhouse: Say I wanna know 7. Plan B feat Labrinth: Playing With Fire 8. Levthand ft. Mista Good: Shades of grey 9. Nero: Won‘t you (be there) 10. Joe Bonamassa: Who‘s been talking

SLOBODNA BOSNA I 17.1.2013.

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

16.1.2013

18:56

Page 71

KULT MARKET KINO KRITIKA Film “Odbjegli Django” (SAD, 2012.), scenariste i reditelja Quentina Tarantina

Prinudna osveta

OSMI DAN TJEDNA

Aleksander Ford Ekranizacija kratke pri~e Mareka Hlaske koja je snimljena 1958., kada je pisac emigrirao zbog neslaganja s tada{njom politi~kom klimom. Film, koji u vrlo pesimisti~nu ozra~ju prati `ivot mladog para iz siroma{nog dijela Var{ave, pao je u ruke cenzure i prikazan je tek 1983. godine.

Ocjena: 4

PJE[^ANIK MAESTRO TARANTINO “Ono {to su crnci pretrpljeli nemogu}e je prikazati u filmu”

Nakon {to je svoju kreativnost ispoljio kao filmski autor osvetiv{i se nacistima u svom pretposljednjem filmu, Django Unchained, pak, iskoristio je da se osveti svima onima koji su stra{ne stvari radili drugima, samo zbog toga {to su bili druga~iji.

Tema osvete, ako je kreativno napisana i vizualno obra|ena, te re`iserova ideja u kojoj potla~eni unato~ nepravdi uspijeva pobijediti, te ljubav kao pravi pokreta~ radnje filma, zasigurno je vrijedna pa`nje.

Quentin Tarantino je naglasio da je to {to su crnci pretrpjeli zapravo nemogu}e bilo prikazati u filmu. Vrijeme radnje filma jeste uo~i gra|anskog rata, a mjesto, planta`e na jugu u SAD-u. Jamie Foxx igra glavnu ulogu, `ivog bi}a prisiljenog da bude rob. Dr. King Schultz (C Christoph Waltz) njema~ki je lovac na glave i biv{i zubar koji kupuje Djanga (Foxx) kao svog roba kako bi mu ovaj pomogao identificirati ostale lovce na glave.

Nakon {to uspje{no zavr{e zadatak, Django biva oslobo|en i regrutiran od strane Schultza kao poslovni partner. Django ubrzo od Schultza po~inje u~iti zanatske vje{tine pa zajedno odu u Mississippi kako bi oslobodili Djangovu `enu Broomhildu (K Kerry Washington). Nakon {to dogovor o kupnji njegove `ene s nemilosrdnim vlasnikom planta`e Calvinom Candiejem (L Leonardo DiCaprio) propadne, Django }e se na}i uvu~en u borbu za vlastiti `ivot, `ivot svoje `ene, ali i pred mogu}no{}u za slatkom osvetom.

Naslov filma je posveta spaghetti westernu Django Sergia Corbuccija iz 1966., a italijanska zvijezda tog filma Franco Nero u njemu ima cameo ulogu. Django Unchained je Tarantinov hommage westernu. Tarantino naziv planta`e na kojoj se `ivi od tu|eg robovskog rada naziva Candyland. On mije{a 17.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

`anrove, stvara filmove u svom stilu, koji je zaseban. Django kao karakter, kao ideja, kao borac za ljubav koja mu je oduzeta, ohrabruje. Kako jedan stih ka`e: “Velika riba jede manju, a manja ve}u ako je u stanju”, tako je Django ta mala riba koja je u stanju. S njim suosje}a svatko tko je danas potla~en.

Danas ljudi nisu potla~eni toliko zbog boje ko`e ve} zbog druga~ijeg razmi{ljanja.

Danas nepravedne kazne nisu samo fizi~ke i direktne ozljede, ve} spre~avanje da radi{, da zaradi{, da opstane{. Danas se mnogo suptilnije provode metode porobljavanja. Django do`ivljava razna poni`enja, trpi, na rubu je, izgleda da je nemogu}e da se izvu~e, no ipak, Django uspijeva.

(D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE 1. Zero Dark Thiry (Kathryn Bigelow) 2. A Hunted House (Michael Tiddes) 3. Ganster Squad (Ruben Fleisher) 4. Django Unchained (Quentin Tarantino) 5. Les Miserables (Tom Hooper)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA 1. Arthur Bo`i} (Sarah Smith, Sony Pictures Animation, Aardman Animations, Blitz film i video) 2. \avolji dvojnik (Lee Tamahori, Corsan, Corrino Media Corporation, Blitz film i video) 3. Ledeno doba 4: Zemlja se trese (Steve Martino, Mike Thurmeier, 20th Century Fox/Continental film) 4. Chef (Daniel Cohen, Gaumont/Blitz film i video) 5. Step up 4 3D (Scott Speer, Offspring Entertainment, Blitz film i video)

Tolnai Szabolcsa Pri~a crnogorskojevrejskoma|arske porodice otkriva se u toku traganja ve} odrasla sina, koji poku{ava rekonstruirati djetinjstvo.

Andreas Sam, alter ego Danila Ki{a, u labirintu uspomena traga za svojim izgubljenim djetinjstvom, za svijetom koji je, potisnut ratovima, zauvijek potonuo na dno sje}anja. Pje{~anik je anatomija besciljne mr`nje i straha, ali toplina i ironija koje izbijaju kroz pri~u ne dopu{taju joj da postane samo jo{ jedna saga o bolu i patnji. Film je snimljen po motivima trilogije (Ba{ta, pepeo, Rani jadi i Pje{~anik) Danila Ki{a. To je prvi snimljeni dugometra`ni igrani film po motivima iz opusa znamenitoga pisca.

Ocjena: 5

STRA[NE PRI^E

Masaki Kobayashi Filmski omnibus od ~etiri pri~e koje se bave nadnaravnim temama, a svaka je smje{tena u druk~ije povijesno razdoblje. Film je osvojio specijalnu nagradu `irija u Cannesu 1965. godine.

Scenarij potpisuje Yôko Mizuki, a napisan je prema knjizi Lafcadio Hearna.

Direktor fotografije je Yoshio Miyajima.

Ocjena: 4

71

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

16.1.2013

21:48

Page 72

KULT MARKET AUTOMOBILI

Renault Captur

SPORT Milionska ulaganja šeika

Katar osvaja svijet

Renault je objavio fotografije i detalje o SUV vozilu Captur uo~i premijere na Sajmu u @enevi, gdje je i najavljen istoimenim konceptom prije dvije godine.

Captur je napravljen na istoj platformi kao Renault Clio i Nissan Juke.

MOTOCIKLI

Kawasaki Z300 STADION ZA SVJETSKO PRVENSTVO Bogati Katarani ne {tede novac ula`u}i u nogomet, ali i ostale sportove

Jedan indonezijski blog je objavio crte`e nakeda na temeljima nove Ninje 300.

Slike s TMCblog.com prikazuju model od 250 kubika, {to se odnosi na zemlje koje ne dopu{taju ve}u zapreminu. S obzirom da su obje Ninje (250 i 300 ccm) vizualno identi~ne, realno je za o~ekivati da }e i nakedi biti isti.

DESIGN

Lexus IS Lexus je objavio prve fotografije nove generacije modela IS uo~i premijere na Sajmu u Detroitu. Mo`e se zaklju~iti da Lexus izgledom novog IS poku{ava da izgradi dinami~niji imid` marke.

72

Novac nije problem. Ima ga u izobilju.

Ali je li to jedini razlog zbog kojeg mali Katar u posljednje vrijeme igra dominantnu ulogu u svijetu sporta? Izdvojili smo nekoliko znakovitih primjera katarskog anga`mana. Mali emirat u Perzijskom zaljevu do prije nekoliko godina bio je nepoznanica u sportskim vodama. A danas svi znaju za ovu monarhiju - prvenstveno zahvaljuju}i katarskom anga`manu u evropskom nogometu.

Arapski kapital je “ubrizgan” u krvotoke neke od najboljih liga na Starom kontinentu, u [paniji, Engleskoj i Francuskoj.

U sportu su aktivni i drugi emirati, ali niko iza sebe nema tako eksplozivan razvoj kao Katar. Zemlja povr{ine od oko 11.500 kvadratnih kilometara i s ne{to vi{e od milion i pol stanovnika u ovom je trenutku sportski globalni igra~. [eici svoje milijarde ula`u u privredne bran{e diljem svijeta, ali sportska ulaganja za vladaju}u obitelj Al-Thani su vi{e od posla. ^ini se da se radi o pravoj strasti za sportom. Posebno za nogometom.

Posljednja velika akvizicija je 2011. bio proslavljeni francuski prvoliga{ (i sudionik Lige prvaka) Paris Saint-Germain. Otkako je klub preuzeo dr`avni fond Qatar Sports Investment u smjeru Pariza je, po raspolo`ivim podacima, poteklo preko 250 milijuna eura i stigle su brojne zvijezde, poput Zlatana Ibrahimovi}a. Al-Thanijevi

su prije nekoliko godina kupili i {pansku FC Málagu, no klub sad `ele prodati.

Na dresovima FC Barcelone, za mnoge fanove trenutno najboljeg kluba u svijetu, odnedavno se nalazi reklama Quatar Foundationa. Katarce }e taj anga`man ko{tati nevjerojatnih 165 miliona eura, a Barcelonu poneku simpatiju razo~aranih sljedbenika.

Naime, po prvi put u povijesti Barcelona na svojim dresovima ima komercijalnu reklamu.

Katar je doma}in Svjetskog prvenstva u nogometu 2022. i ve} se sad mo`e pohvaliti futuristi~kim sportskim centrom Aspire Academy for Sports Excellence, koji je u ovim zimskim danima omiljena lokacija za pripreme evropskih nogometnih velikana (izme|u ostalih i minhenski Bayern i Schalke 04). Mala dr`ava ima velike ambicije. Katar `eli ugostiti Olimpijske igre 2024. godine. Kandidaturu olak{ava ~injenica da je princ prijestolonasljednik ujedno i predsjednik nacionalnog Olimpijskog odbora. 2015. Katar }e biti doma}in najboljim rukometa{ima svijeta.

Ali to nije sve. Svake se godine u Dohi odr`ava jedan od najpresti`nijih teniskih turnira, Katar je lokacija na kojoj se odr`ava i Master profesionalnih golfera European Toura. Tokom zime u katarskoj se pustinji utrkuju i biciklisti.

(N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 17.1.2013.

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

16.1.2013

16:41

Page 73

KULT MARKET LIFESTYLE Kako pokrenuti vlastiti posao

Žene poduzetnice u BiH

SRBIJA

Penzioneri Dru{tvene mre`e poput Facebooka sve su popularnije i me|u starijim generacijama. U suboti~kom Gerontolo{kom centru ka`u da njihovi korisnici najvi{e koriste Facebook kako bi bili u kontaktu sa ~lanovima porodice koji ne `ive u Subotici. Vi{e od 300 penzionera u ovom Centru zavr{ilo je obuku za rad na ra~unaru, a osim Facebooka, veoma je popularan i Skype.

FRANCUSKA

Ma~ke BORBA PROTIV PREDRASUDA Na uspje{ne poslovne `ene u na{oj zemlji gleda se uglavnom s podozrenjem

U Bosni i Hercegovini vlada mi{ljenje da `ene zara|uju manje od mu{karaca, ali nedavno istra`ivanje koje je proveo portal plata.ba pokazalo je da `ene u BiH zara|uju oko 30 posto vi{e od mu{karaca na istim pozicijama. Sve je vi{e `ena koje su se svojim idejama, uporno{}u i profesionalizmom uspjele izboriti za pozicije koje su u na{em dru{tvu tradicionalno “rezervisane“ za mu{karce, pi{e Slobodna Evropa. Jasminka Karagi} iz Olova prije godinu dana postala je direktorica preduze}a koji se bavi preradom drveta.

Posao je, ka`e, dobila onako kako bi i trebalo - putem konkursa, ali za poziciju komercijaliste. Nakon godinu dana, svojim radom i profesionalnim odnosom zavrijedila je da joj ponude da vodi firmu, za koju se, uslovno re~eno, ka`e da se bavi “mu{kim poslom“. “Imam poslovne partnere koji do|u iz Evrope, iz Austrije konkretno, i onda se iznenade kada vide `enu kao direktora jedne drvnoprera|iva~ke fabrike. Me|utim, svojim pona{anjem i svojim stavom posti`em da te predrasude brzo padaju“, ka`e Jasminka. U fabrici koju vodi ima 80 zaposlenih, a 78 radnika su mu{karci. Problema do sada nije bilo, govori Jasminka za RSE: “Sve dok se vi pona{ate korektno, odgovorno, dok oni vide u vama iskrenu namjeru, uop{te nemate problema. Oni se ne odnose prema meni kao `eni. Ni ja se ne odnosim prema njima kao prema mu{karcima, nego kao prema radnicima.“ Petnaest godina Aida Smaji} iz Sarajeva bavi se proizvodnjom za~inskog 17.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

bilja i salata. Samostalno u tom poslu nije uspjela, ali je na{la na~in da nastavi raditi kao poljoprivredni proizvo|a~. Smaji}eva isti~e da je u BiH te{ko donijeti odluku za pokretanje vlastitog biznisa, a posebno kada je `ena u pitanju, jer dru{tvo je i dalje optere}eno predrasudama.

Bh. institucijama nije bitno da li biznis pokre}u `ene ili mu{karci, bitna je politi~ka podobnost, smatra Aida Zub~evi}, magistrica farmacije iz Sarajeva, koja je jo{ u ratu pokrenula vlastiti posao. Tada je bilo te{ko, ali uslovi za otvaranje firme nisu bolji ni danas. Predrasuda je, kako ka`e, bilo i bi}e: “Vremenom sam shvatila da povr{ni ljudi izbjegavaju `ene zato {to smo mi u biti perfekcionisti. Mi tra`imo da bude ta~no na vrijeme, da bude dobro odra|eno i sli~no. Ali u pregovorima sa stranim partnerima nekada vam to {to ste `ena daje dozu prednosti da br`e dobijete posao, jer je ljudima simpati~no, interesantno, pogotovo u Evropi, da imate nekoga ko je `ena, a uspje{na je, ne{to je uradila, ne{to zna.“ Aida je jedna od sedam poduzetnica koje su osnovale Asocijaciju poslovnih `ena kako bi radile na ja~anju svijesti o `enskom poduzetni{tvu.

Uloga `ene u bosanskohercegova~kom dru{tvu i dalje je uglavnom marginalizirana. Postoje projekti kojima se `ene podsti~u da samostalno pokre}u biznis, ali malo je onih koje u tome i uspiju. Zato ove `ene o~ekuju, prije svega, pomo} politi~arki.

(Priredila: M. Radevi})

Predenje ma~aka mo`e brzo da rije{i probleme stresa, nesanice ili uznemirnosti bez upotrebe lijekova, ka`u francuski nau~nici.

Predenje emituje umiruju}e i blagotvorne zvukove koji djeluju kao muzika, a na predenje ~ije su frekvencije niske ne reaguje samo ljudska bubna opna, ve} i nervni zavr{eci na ko`i, pa se tako pozitivne misli i dobro raspolo`enje prenose na mozak ~ovjeka.

VELIKA BRITANIJA

Kavaliri Lijepo pona{anje danas budi sumnju rezultati britanskog istra`ivanja pokazali su da `ene postaju vrlo oprezne ako je mu{karac prema njima pa`ljiv i ljubazan, pa ~ak 89 posto njih ne bi prihvatilo pomo} pri, recimo, no{enju kesa iz kupovine.

Psiholozi su zaklju~ili da su `ene postale sumnji~ave jer su u dana{nje vrijeme kavaliri vrlo rijetka pojava...

73

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

16.1.2013

21:47

Page 74

KULT MARKET CRVENI FENJER

SRBIJA

Anastasija Bu|i}

Tradicija stara stoljećima

Festival bivših ljubavi

Srpska starleta slikala se za naslovnu stranu filipinskog izdanja Playboya za januar i februar, u dru{tvu ze~ica iz drugih zemalja.

BRAZIL

Catarina Migliorni

SLAVLJE U VIJETNAMU

Zasigurno mnogi pamte Brazilku koja je prodala svoju nevinost na aukciji. Sretni dobitnik bio je Japanac, koji je ponudio 750 hiljada dolara.

Sada je odu{evila poziraju}i

Neobi~na tradicija duga gotovo pet stotina godina

za Playboy.

SAD

Summer St. Clare Summer se skinula za ~asopis Nuts i nije razo~arala. Seksepilni editorijal je odu{evio vjerne ~itatelje, ali i obo`avatelje bujne plavu{e.

74

Mnogi ljudi ne mogu da zamisle scenario u kojem bi njihova ljep{a polovina mirno dopustila da provedu intimno ve~e s nekom biv{om ljubavi, ali u Vijetnamu postoji festival posve}en ponovnim susretima — i sve to bez ljubomore!

U selu Khau Vai, 500 kilometara sjeverno od Hanoija, svake godine dva dana odr`ava se neobi~an doga|aj — festival biv{ih ljubavi!

Vijetnamci dolaze tamo da bi se sreli s biv{im ljubavima.

Iako zvu~i ~udno, stotine biv{ih ljubavnika koji pripadaju raznim plemenima, poput Nung Taya ili San Chija, ponovo se nalaze kako bi proveli dva dana

zajedno. Situacija mo`da zvu~i eksplozivno, ali u stvarnosti ovaj festival je vrlo popularan, jer je dio tradicije stare vjekovima.

Izvor neobi~nog obi~aja susreta s ljubavima koje je `ivot odnio u drugom smjeru ima i svoju legendu.

Pomalo tu`na pri~a djevojke iz Ha Gianga koja se zaljubila u momka iz Cao Banga podsje}a na Romea i Juliju - dvoje mladih ~ija je ljubav zabranjena, jer njeno pleme nije dopustilo da se uda za nekog ko nije bio dio njihove zajednice.

Izme|u njihovih plemena izbio je rat, pa su se njih dvoje `rtvovali za op{te dobro i prestali da se vi|aju... Ipak, dogovorili su se da }e se svake godine potajno nalaziti u Khau Vaiju i tu provesti dva prekrasna dana.

Tokom festivala umjetnici se obla~e u rasko{nu {arenu odje}u i pripremaju predstavu o zabranjenoj ljubavi. S vremenom su novi nara{taji dodali moderne detalje festivalu — dogovore SMS-ovima, digitalne fotografije koje poslije stavljaju na internet, {to je donijelo i turisti~ku dimenziju.

Ostatku svijeta cio festival mo`da zvu~i samo kao izgovor za varanje partnera, ali ljudima koji se nalaze pru`a priliku da se prisjete izgubljenog vremena.

Nema nikakvih ljubomornih ispada, s obzirom na to da je velika vjerovatno}a da se oba partnera nalaze s nekom biv{om ljubavi.

(N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 17.1.2013.

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

16.1.2013

17:44

Page 75

KULT MARKET PREKO EX-YU GRANICA Reportaže, fotožurnalizam, suvremeni radovi

Bogata povijest hrvatske fotografije

BEOGRAD

Festival igre Beogradski festival igre (BFI) uo~i svog jubilarnog izdanja objavio je monografiju o proteklih deset godina, a tu je i izlo`ba fotografija zvijezda svjetske plesne scene koje }e na Festivalu gostovati u aprilu. U okviru 10.

BFI-a nastupit }e Be~ki dr`avni balet, Balet d`ez Montreal, {vedski Kulberg balet, Danski plesni teatar, MaggioDanza, Pekin{ki plesni teatar...

ZAGREB

Kriti~ari OD TO[E DAPCA DO BORISA CVJETANOVI]A Izlo`ba u MUO predstavlja neka od najupe~atljivijih ostvarenja hrvatske fotografije

Nakon postavke u pari{koj galeriji Cite des Arts, i zagreba~ka publika }e od 17. januara u Muzeju za umjetnost i obrt mo}i vidjeti izlo`bu radova hrvatskih fotografa To{e Dapca, Slavke i Milana Pavi}a, Nevene Tudor i \ure Janekovi}a, uz nekoliko suvremenih autora. Kustosi izlo`be su ~uveni francuski fotograf Peter Knapp koji je, izme|u ostalog, radio za magazin Elle, The Sunday Times i Vogue, te Marija Tonkovi} iz Muzeja za umjetnost i obrt. Knapp, koji je izlagao u vode}im svjetskim muzejima uz Roberta Rauschenberga i Andyja Warhola, s hrvatskom fotografskom scenom prvi put se susreo preko jedne fotografije To{e Dabca koju je vidio na izlo`bi Ivana Picelja u galeriji Denise René 60-ih godina pro{log stolje}a.

Bilo je to doba kada je i sam Knapp osje}ao potrebu za prekretnicom i za napu{tanjem modne fotografije, koje se zasitio, te okretanjem prema umjetni~kim formama.

Kasnije dolazi u Zagreb, upoznaje se s lokalnom scenom, dru`i se s Mladenom Tudorom... Ipak, trebalo je pro}i pola stolje}a da bi Dap~ev rad Peter Knapp 17.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

stavio u {iri kontekst, a pri tome je imao pomo} Marije Tonkovi} koja se tako|er niz godina bavi fotografijom, pa je tako javnosti otkrila opus \ure Janekovi}a.

Kustosi su se ograni~ili na dvije teme: zlatno doba magazina i novina, reporta`e i foto`urnalizam, te suvremene fotografije odabrane po naraciji koju nose, poput prizora dubrova~ke svakodnevnice koje bilje`i Marko Ercegovi}. Knappa je me|u suvremenim hrvatskim autorima posebno zaintrigirao rad Ivana Faktora, Kangaroo Court, u kojem umjetnik rekonstruira kadar su|enja ubojici iz filma M Fritza Langa.

Knappovom senzibilitetu bliski su i supru`nici Slavka i Milan Pavi}. Milan Pavi} je svojevremeno radio u Agenciji za fotodokumentaciju, pa je obilazak tada{nje Jugoslavije, bilje`enje radnih akcija, izgradnje pruga, brodogradnje, obnove autocesta i sli~no bio njegov posao. No, snimao je i po svom umjetni~kom senzibilitetu. Na putovanjima ga je redovno pratila supruga Slavka i zajedno su zabilje`ili neke od najupe~atljivijih prizora poslijeratne hrvatske fotografije.

Paralelno sa otvaranjem izlo`be hrvatskih fotografa u Muzeju za umjetnost i obrt, u galeriji Futura otvara se i izlo`ba Cvije}e i sme}e Petera Knappa, u okviru koje }e biti predstavljeno dvanaest Knappovih fotografija.

(Priredila: M. Radevi})

Prva dodjela nagrada najboljim mladim kriti~arima umjetnosti u regiji najavljena je za subotu, 19. januar, u zagreba~koj Booksi. Rije~ je o zavr{nici regionalnog kulturnog projekta Criticize This! u kojem je sudjelovalo tridesetak mladih kriti~ara iz Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore.

RIJEKA

Shut up and dance Autorski projekt Ronalda Savkovi}a Shut up and dance premijerno je izveden u Hrvatskom kulturnom domu na Su{aku 15. januara. Dinami~an i energi~an spoj elektronske muzike i plesa predstavlja pravo osvje`enje u rije~kom baletnom repertoaru, najavljuju iz HNK Ivana pl. Zajca.

75

Cetri oka:Cetri oka.qxd

16.1.2013

23:19

Page 76

U ^ETIRI OKA BH. INFO

FLORIJAN MIĆKOVIĆ, akademski kipar

U Gora`du je 15. januara otvorena deveta knji`evno-kulturna manifestacije Dani Isaka Samokovlije - Sunce nad Drinom. “Rije~ je o tradicionalnoj manifestaciji kojom se ove godine obilje`avaju 124. godi{njica od ro|enja i 58. godi{njica od smrti velikog knji`evnika i humaniste, Gora`danina Isaka Samokovlije”.

Proslavljam osobni jubilej Iz press slu`be Galerije i Kluba Aluminij u Mostaru obavje{tavaju nas: “Bogata retrospektivna izlo`ba, tehnikom i motivom uvelike raznovrsnih umjetni~kih djela akademskoga kipara Florijana Mi}kovi}a, u povodu obilje`avanja pedesete obljetnice njegova stvarateljskog rada, bit }e 17. sije~nja, s po~etkom u 19 sati, u izlo`benim prostorima Galerije i Kluba Aluminij.”

“Rije~ je o prvoj retrospektivnoj izlo`bi kojom proslavljam ovaj osobni jubilej”, izjavio je Florijan Mi}kovi}: “Zadovoljstvo mi je {to }u se u svojemu rodnom gradu poklonicima mojega umjetni~kog djela predstaviti u Galeriji Aluminij.”

Akademik Tonko Maroevi} je napisao i ovo: “Florijan Mi}kovi} je ostvario opus neosporne trajnosti suvremene tradicije i predstavlja jednu od karika suvremenoga hrvatskog kiparstva.”

Bili smo u Mostaru krajem marta pro{le godine, kada je po~elo snimanje prvog dugometra`nog igranog filma Bobe Jel~i}a, Mostarca nastanjenog u Zagrebu, u kojem glavne uloge tuma~e Nada \urevska i Bogdan Dikli}. Tako da s ponosom najavljujemo svjetsku premijeru filma Obrana i za{tita, u programu Forum predstoje}eg Berlinalea.

New York Times objavljuje da je ona “tema razgovora me|u knji`ni~arima”. A ona je Nancy Pearl i progla{ena je najboljom ameri~kom knji`evnicom u prethodnoj godini. Ova autorica i knji`evna kriti~arka gostuje u Sarajevu na dan kada budete u mogu}nosti kupiti ovaj broj SB-a.

Izlo`ba pobjednica ~etvrtog konkursa u okviru projekta Prva samostalna u Zvonu bi}e otvorena u kafe-galeriji Zvono, 23. januara u 21 sat. Izabrane su tri pobjednice: histori~arka umjetnosti Aida Had`imusi} i studentice ~etvrte godine produkt dizajna Jasenka D`ankovi} i Lamija Radon~i} koje su se zajedno prijavile na konkurs.

Izlo`ba Muha u crnoj kutiji, autora Muhameda Kafed`i}a Muhe bi}e otvorena 24. januara u 19 sati u Galeriji BlackBOX u Sarajevu. Autor je ro|en 1977. u Zenici. Magistrirao je slikarstvo na ALU u Sarajevu temom Jedan od 100 pogleda, koja sumira njegovo interesovanje za Ukiyo-e, te japansku umjetnost i kulturu i pop kulturu na globalnom nivou.

76

HUSNIJA KAMBEROVIĆ, direktor “Instituta za istoriju Sarajevo” Foto: Mario Ili~i}

U produkciji Izdava~ke ku}e Planjax iz Te{nja iz {tampe je iza{la knjiga poezije Mehmeda \edovi}a Ne{to se ~udno doga|a”. Atif Kujund`i} je jedan od recenzenata na toj knjizi. Tvrdi da “\edovi} ima osje}anja i za zrak koji udi{e i za goluba, za raspucalu zemlju kojom u povorci hodi ne~iji kraj ili vrijedni mrav, za pakao ili raj svejedno.”

Zanimljivo.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

HUSNIJA KAMBEROVI] “Nakon silnih natezanja sa raznim izdava~ima, odlu~io sam ipak knjigu povjeriti Muzeju Hercegovine u Mostaru”

SLOBODNA BOSNA I 17.1.2013.

Cetri oka:Cetri oka.qxd

16.1.2013

23:20

Page 77

DINO MUSTAFIĆ, reditelj

Govorimo o strahu kao najve}em neprijatelju nade za bolji svijet Foto: Milutin Stoj~evi}

Nije li nam dosta terorizma u sopstvenoj avliji, ali i izvan nje, o kojem stalno slu{amo i koji stalno gledamo... Ili, upravo zbog toga Terorizam u Kamernom teatru 55?

Na{a predstava o ovom globalnom fenomenu savremenog svijeta govori na crnohumorni na~in, dinami~no, na momente ~ak i zabavno, uz osje}aj oporog i gorkog smijeha, karakteristi~an za spisateljski tandem bra}e Pre{njakov. Njihovi su tekstovi hit mnogih svjetskih pozornica, pa ne sumnjam da }e tako biti i na sceni Kamernog teatra 55. Inteligentna pri~a povezana u {est ~inova u kojoj se Terorizam razotkriva, secira i promi{lja kao na~in `ivota u kojem smo svi eksplozivne naprave koje mogu eksplodirati na neo~ekivan i nesvakida{nji na~in.

Akcenat je, koliko vidim u najavama, na, u posljednje vrijeme, naju~estalijem vidu terorizma, onom porodi~nom...

Za mnoge analiti~are Terorizam }e determinirati 21. vijek, ali ovdje nije rije~ o terorizmu kao ideolo{koj, politi~koj i oru`anoj borbi protiv nekog sistema, ve} o svakodnevnom

terorizmu kojem smo izlo`eni preko industrije neoliberalnog kapitalizma, odsustva emocionalnog i tjelesnog u`itka, otu|enja i komunikacijskih barijera, okrutnosti prema nemo}nim i druga~ijim. Generalno, govorimo o strahu kao najve}em neprijatelju utopije i nade za bolji svijet.

Premijera je zakazana za 15. februar. Je li se {ta promijenilo u me|uvremenu?

Premijera je zakazana za 16. februar, okuplja veliki broj glumaca svih generacija, pa je svojevrsni kuriozitet da je to najve}a ansambl podjela u proteklih nekoliko godina na sceni Kamernog teatra, sa ~ak {esnaest aktera. Autorski tim je sastavljen od doma}ih i snaga iz regiona, od scenografa Dragutina Broza i dramaturginje @eljke Udovi~i}, preko koreografa iz Londona Marka Boldina do vrlo zanimljivog kompozitora sa kosovskom adresom stanovanja Trimora Dhome. Kostim potpisuje Lejla Hod`i}, dramaturg je tako|e i Vedran Fajkovi}, a video art }e uraditi Bojan Musur.

Sve je isto, samo njega nema U ~etvrtak, 17. januara, u 19 sati u Centru za Kulturu Mostar kona~no }e biti promovisana knjiga D`emal Bijedi} - politi~ka biografija, autora Husnije Kamberovi}a, direktora Instituta za istoriju Sarajevo. Ko je, kona~no, izdava~?

“Nakon silnih natezanja sa raznim izdava~ima, odlu~io sam ipak knjigu povjeriti Muzeju Hercegovine u Mostaru, jer mi se to ~inilo najprimjerenijim i najkorektnijim. Taj je Muzej smje{ten u ku}i D`emala Bijedi}a, ~uva veliki dio dokumentacije o njemu, ima veliku zbirku fotografija, a pokazali su i najvi{e `elje i upornosti da objave knjigu”, govori Kamberovi}: “Sarajevska promocija }e biti 18. januara u 11 sati u Bo{nja~kom institutu.

Bijedi} je ro|eni Mostarac, a neostvarena mu je `elja bila da postane sarajevski gradona~elnik. Ovdje je ukopan, ovdje se svake godine okupljaju ljudi koji znaju cijeniti povijest i nad njegovim grobom odaju mu po{tovanje. Odluka da sarajevsku promociju odr`imo upravo na datum njegove pogibije proizilazi iz `elje da u ovom izazovnom vremenu uka`emo na pojedince koji su u povijesti

17.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

afirmirali bosanskohercegova~ki politi~ki identitet.”

Knjigu Husnije Kamberovi}a najavili smo u novembru 2011. godine: “Od na{eg razgovora 2011. nije se mnogo promijenilo, ali sam dobio neke nove i zanimljive informacije koje sam imao u vidu definitivno predaju}i knjigu javnosti.

Tako se oglasio Alex Kvassay, ~ovjek koji je u ime jedne ameri~ke korporacije prodao ovaj avion jugoslavenskoj Vladi, tvrde}i da je 1975. li~no Bijedi} do{ao na aerodrom da se uvjeri u kvalitet aviona koji je jugoslavenska Vlada `eljela kupiti. Posljednjih dana sam dobio jo{ nekih nagovje{taja o novoj dokumentaciji vezanoj za pogibiju, ali ostaje da se to temeljito provjeri prije nego se dovede u pitanje sud koji ja u knjizi o tome iznosim. Ali, moja knjiga se ne bavi samo pogibijom nego Bijedi}evom politi~kom biografijom, a tu je ostalo malo neistra`ene gra|e i sumnjam da }e se u dogledno vrijeme slika koju sam ja dao mo}i mijenjati.”

77

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd

16.1.2013

16:40

Page 78

MAJA ISOVIĆ: “Smak svijeta sam dočekala kod mame”

by DINO BAJRAMOVIC

1. Kada }e ponovo biti odr`an “Kratkofil Plus”?

Od 23. do 28. jula.

2. Da li je “Buka” opet u modi?

Buka je uvijek u m odi. rajevu?

3. Kako se osje}ate u Sa Uvijek dobro.

4. [ta ne morate imati u fri`ideru?

Kajmak.

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?

Psa, pola ulice i jo{ ponekog iz druge ulice.

6. [ta obavezno nosite na pla`u?

Ne idem na pla`u. Nikad.

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?

Neko drugi.

8. [ta ste bili u pro{lom `ivotu?

Nismo mi te sre}e. Nema pro{log `ivota.

9. Gdje ste do~ekali smak svijeta?

Kod mame.

10. Jeste li meteoropata?

Klini~ki.

11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?”

Pita}u baku, pa ti javim.

12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup?

Za{to nema dobitne kombinacije lijep i glup?

15. Opi{ite Milo ra Velika staklena da Dodika u tri rije~i? zgrada.

13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”?

Zavisi koja.

16. S kim biste voljeli otplesati tango?

Sa instruktorom plesa.

14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili?

Oti{la bih avionom na kafu.

17. Osoba koja vas `ivcira?

Ona koja stalno pametuje.

78

18. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno?

Stavim hipsterske nao~ale.

19. Tange ili badi}?

Neke bapske. Samo da su udobne.

20. A begova ili {kembe ~orba?

Begova uvijek.

21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? ^uvajte se prevara.

SLOBODNA BOSNA I 17.1.2013.

Fadila:Iluzije.qxd

16.1.2013

14:51

Page 79

KLIN ^ORBA

NE JEDE SE OD SVAKE TICE MESO Pi{e: FADILA NURA HAVER

Onda je, srećom, stigla ponuda da me pred neizbježnom depresivnom epizodom privremeno evakuiraju na Bjelašnicu. Zar je i ovo naša država, bijaše moje prvo pitanje kad su me iskipali na Babinom Dolu. Patnja je najčešće vlastiti izbor, prisjetim se uskoro

S

tatistike su mjesec januar odavno ozloglasile kao {picu zimske depresije. Od ove te{ke dijagnoze dobrano su se spasili pravoslavni vjernici obiljem blagdana i slava, kao i aktivni ljubitelji bijelih sportova.

Ostalim smrtnicima preostalo je da subotom ujutro kupe novine te tako unesu jo{ malo crnila i tu|eg sme}a u vlastiti januarski mrak. Takve sam se rabote i ja latila u pro{lu subotu i, unato~ vedrom sun~anom jutru, prva mi kafa bija{e gorka i ljigava kao da je pijem u bolni~kom zahodu.

Onda je, sre}om, stigla ponuda da me pred neizbje`nom depresivnom epizodom privremeno evakuiraju na Bjela{nicu. Zar je i ovo na{a dr`ava, bija{e moje prvo pitanje kad su me iskipali na Babinom Dolu. Patnja je naj~e{}e vlastiti izbor, prisjetim se uskoro. Druga me kafa, sada ve} prava, podsjeti na mudrosti moje rahmetli Nene. Ne jede se od svake tice meso i Pomakni malo, dva su njena savjeta kojih se godinama dr`im, uz vlastiti imperativ: Ne daj da te proguta tu|i mrak!

Zagledam se u dubinu bjeline i vidim: dan se razigrao, dr`ava se proljep{ala, ljudi se pro~istili. ^ak su i psi lutalice ovdje umiljati i spokojni, ne hodaju okolo podvijenog repa i iske`ene labrnje, u trajnom odbrambenom stavu.

N

akon {to su mi se misli razbistrile, kao od {ale sam se prepustila u`ivanju u snje`nom teferi~u. Naime, ba{ ovog, dvanaestog januarskog dana, na Babinom Dolu uprili~ena je prodajna promocija proizvoda pod nazivom Proizvodi na{ih planina. S namjerom da uspostave vezu izme|u turisti~kih potencijala kojim obiluju na{e planine i zdravih i ukusnih poljoprivrednih proizvoda ovog podneblja, ovu zanimljivo osmi{ljenu promociju organizirali su USAID/Sida FARMA u suradnji sa KJP ZOI’84 Olimpijski Centar Sarajevo i Hotelom Mar{al.

U zemlji (krvi i meda) oskudnoj putokazima i informacijama, ovaj mini sajam na Bjela{nici dojmio me se kao slika koja pripada sasvim nekoj drugoj dr`avi, Austriji recimo. Svud su table sa obiljem informacija o organizatorima i izlaga~ima ~iji su proizvodi pod okriljem ameri~ko-{vedskog projekta FARMA pro{li sve potrebne kontrole i standardizaciju.

Ko }e znati za{to, prvi proizvod koji mi zapinje za oko je {ampon za pse na {tandu Narodne apoteke Tahirovi}, u lijepo dizajniranim pakovanjima slo`enim uz lepezu

17.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

~ajeva i ~ajnih mje{avina, i jedan samotni dobro}udni cuko koji ne mari za te stvari. Ku}icu za ovaj dan prona{ao je ispod mirisne tezge sa sirevima. Pod zajedni~kim brendom VRIJEDNE RUKE, udru`eni proizvo|a~i sira iz svih krajeva BiH nude na probu i prodaju po promotivnim cijenama sireve kojih se ne bi postidjeli ni na probirljivom svjetskom tr`i{tu: vla{i~ki/travni~ki, livanjski, nevesinjski sir ih mijeha, kozja feta, banjalu~ki trapist, i nebrojene varijacije ov~ijih, kravljih, dimljenih, za~injenih, posnih, masnih...

Tu je i te{anjska Zlatna Kap koja nudi zlatni, dimljeni, feta i razne pikanterije sa za~inima, kao npr. sir s koprivom. Da sam probala od svakog po kockicu, kao {to je to u vi{e navrata u~inio Cuko koji se genima sretnijih predaka sje}a da se odvajkada hranio ~ime i ~ovjek ovih planina, bilo bi mi dovoljno kalorija za cijeli dan.

U

tom slu~aju ne bih mogla na {tandu Dru{tva p~elara kantona Sarajevo probati cetificirani organski med koji nudi Admir Halilovi}, niti ljekovite sokove i ~ajeve u ponudi sarajevske firme Faveda, koji su posebno ponosni na svoj asortiman prirodne kozmetike jer je doprla i na tr`i{te Turske i Kosova. A kad smo ve} kod kozmetike i ljekovitih pripravaka, Cuko i ja tu imamo razli~ite afinitete. Pod firmom Eden Aroma, Kladanj, opazim da fini prirodni sapuni sa eteri~nim uljima ~etinara idu k’o halva (5 KM), kao i ~arobni melem na istoj bazi (7 KM), pa se prisjetim kladanjske mu{ke vode, koja bezbeli nije ma{ila ni njihove ~etinare. Napunim kesu ~arobnim melemima i sapunima, i mislim: sad je dosta, al’ ho}e{ vraga! Pajdo me povu~e za rukav, veli: Ovo ti je bestseller! Pokazuje mi suprozitorije za hemoroide, vagitorije, labelo, ~aj i prirodnu kozmetiku. Sve to na bazi nevena proizvodi Neven, Rudo.

Zamiri{u mi potom s tezge Eco Line, Mostar, sirupi od divljeg nara, zove i kadulje, probam njihov d`em od smokve, a onda se do daske odam slatkim ~arolijama fenomenalnih prirodno cije|enih sokova bez dodatka vode i {e}era koje nudi Ku}a prirode, Ilid`a. Ostavi malo mjesta i za nas, dovikuje mi Slatka Varo{ Gra~anica, tj. mame me njihove medene gurabije, peciva s heljdom, kola~i}i s d`emom i bogomdani kola~ od nane. Vidim, Cuko me znati`eljno promatra iz svoje ku}ice od sira te kupim i njemu jedan slatki{ s uljem od mente. Za uspomenu i dugo sje}anje.

79

CRNA:CRNA.qxd

15.1.2013

18:14

Page 80

PUT OKO SVIJETA Priredio: Nedim Hasi}

Pa u Hanoi po farmerke “Supermarket! Supermarket! Supermarket!”, radosno uzvikuje Mai Chi, ~etverogodi{nja k}erka Tuyena i Lien, od ranog jutra i ska~e po krevetu svojih roditelja. Nedjelja je i ova }e mala obitelj dan provesti kao i uvijek krajem tjedna - odlaskom u Hanoi, u posjetu i kupovinu u jednom velikom supermarketu.

“Nedjelja je jedini dan kada imamo vremena i kada cijela obitelj mo`e zajedno nekud oti}i. Tokom tjedna radim oko 50 sati a tome treba dodati i tri sata dnevno koja potro{im na putovanje do posla i natrag. U supermarketu se djeca mogu igrati a mi roditelji vrijeme koristimo za kupovinu”, ka`e Tuyen.

Prvi supermarketi koji su u Vijetnamu bili otvoreni bili su toliko skupi i ekskluzivni da su kupovinu u njima si mogli priu{titi samo oni najbogatiji. Danas je to druga~ije. Otkako je vlada 1986. godine zapo~ela s politi~kim i ekonomskim reformama pod nazivom Doi Moi (Obnova), situacija se po~ela mijenjati i ujedno stvarati srednja klasa. Slobode koje su se odjednom pojavile dovele su do porasta standarda uop}e.

Tuyen i Lien pripadaju takore}i prvoj generaciji srednje klase u Vijetnamu. Ro|eni su koncem ’70-ih godina a njihov `ivot se uvelike razlikuje od `ivota njihovih roditelja. Kada, primjerice, kupe neku novi kuhinjski ure|aj ili igra~ku za dijete, njihovi roditelji samo odmahuju glavom i pitaju je li to doista potrebno te ne bi li ipak bilo bolje novac {tedjeti za neke “crne dane”. Iako se to njima ~ini nepotrebnim, najnoviji razvoj situacije u Vijetnamu pokazuje kako pripadnici starije generacije ipak i nisu toliko u krivu.

Naime, od izbijanja globalne finansijske i ekonomske krize, situacija u Vijetnamu se uvelike pogor{ala. “Kriza je doista ozbiljna. Inflacija raste, u oktobru je ona iznosila oko 7 posto,

80

{to zna~i da se pla}e smanjuju. Slomljeno je i tr`i{te nekretnina. Mnoge obitelji danas ispla}uju kredite za svoje ku}e koje uvelike nadma{uju iznos njihove prave vrijednosti.

Poskupjelo je i {kolovanje, a i zdravstvene usluge. Trebalo bi provesti reforme {kolstva i zdravstva. Akademske titule se ~esto jednostavno kupuju ili dodijeljuju pripadnicima Partije.

Za svako cijepivo ili flaster, Vijetnamci moraju posegnuti duboko u d`ep”, pri~a stru~njak Adam Fforde sa Sveu~ili{ta Victoria u Melbournu.

Ova kriza u prvom redu poga|a pripadnike srednje klase, odnosno, tzv. gra|anstvo. Njima prijeti nestanak i raspad jo{ prije nego {to su se uop}e mogli etablirati. “Srednja klasa je ve} sada do`ivjela velika ograni~enja; kako u pogledu ekonomije tako i politike. No, do sada nije do{lo do prosvjeda”, ka`e njema~ki stru~njak Will iz Zaklade za znanost i politiku. On razlog tome vidi u manjku samopouzdanja u vlastitu snagu i sposobnosti. “Oni strahuju da bi u slu~aju neke promjene izgubili i to ne{to malo {to imaju”, ka`e on. Tuyen pak navodi kako se ne isplati boriti se protiv vlade ali niti za nju. “Mo`emo se osloniti samo na vlastite sposobnosti”, ka`e Tuyen.

Uslijed krize i pada standarda vijetnamska vlada poo{trila je i kazne za politi~ke protivnike. Nedavno je bloger Dieu Cay zbog nekoliko kriti~kih tekstova na internetu osu|en na 12 godina zatvora. No, usprkos tomu, `ivot u Vijetnamu je, kako navodi Tuyen, danas ipak neusporedivo bolji nego jo{ prije 20, 30 ili vi{e godina. “Danas nam je te`e nego prije izbijanja krize. Vijetnam mo`da ima ve}e probleme od zapadnih zemalja, no u usporedbi s ranije, danas nam je jo{ sasvim dobro”, zaklju~uje Tuyen.

SLOBODNA BOSNA I 17.1.2013.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

16.1.2013

23:31

Page 8

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

16.1.2013

23:31

Page 9

U[TEDITE NOVAC! PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna�, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

Omot-4:CRNA.qxd

15.1.2013

13:10

Page 78