SLOBODNA BOSNA br. 846

GODINU DANA VJEKOSLAVA BEVANDE: RASIPANJE NOVCA

dalmirj NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

SMRT AKADEMIKA SULEJMANA RED@I]A

MISTERIJA U KORITU MILJACKE

www.slobodna-bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornica

dnevnih vijesti u bIh www.slobodna bosna.ba

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd

24.1.2013

1:08

Page 3

SADR@AJ

www.slobodna-bosna.ba

12 “MIROVNI SPORAZUM“ SDA-ovih FRAKCIJA

zavi~aju i odakle nami~u novac da bi postali dobrotvori

64 NATALIE WOOD

Kako su Tihi} i Izetbegovi} podijelili vlast u SDA Umjesto najavljenog kongresa SDA }e odr`ati strana~ku konvenciju na kojoj }e Sulejman Tihi} i Bakir Izetbegovi} na ravne ~asti podijeliti unutarstrana~ke mehanizme vlasti; Slobodna Bosna analizira razloge i otkriva detalje dogovora Tihi}a i Izetbegovi}a kojim je o~uvano jedinstvo SDA

56 NANCY PEARL Ameri~ka bibliotekarska zvijezda

20 BILO KUDA, OFFSHORE SVUDA

Bibliotekarka, knji`evna kriti~arka i profesorica iz Seattlea NANCY PEARL, kreatorica svjetski poznatog projekta “JEDAN GRAD, JEDNA KNJIGA“, pro{le sedmice prvi put je posjetila Bosnu i Hercegovinu; o piscima, knjigama i ~itanju razgovarali smo sa ovom simpati~nom bibliotekarkom koja je pametno iskoristila ameri~ku glad za celebrity kulturom kako bi popularizirala svoju profesiju

Kako je rasla Mi{kovi}eva poslovna imperija Kompanija “Vanity International Corporation“ sa Belizea koja je sa „Deltom“ Miroslava Mi{kovi}a i “Avazom“ Fahrudina Radon~i}a formirala kompaniju “President nekretnine“, osnovana je na zahtjev posrednika „Adnread Neocleous & Company LLC“, najve}e advokatske kompanije na Kipru. Stvarni vlasnik 60 IDILA NA MINUS 20 “Vanity International Corporation“ je Rus Pjesni~ka posjeta [vedskoj Oleg Ezhov, a ta offshore komanija igrala je zna~ajnu ulogu u {irenju poslovne Na{a novinarka je proteklih dana sa bh. imperije Miroslava Mi{kovi}a kolegama pjesnicima boravila u [vedskoj u okviru pjesni~ke razmjene i saznala zanimljive stvari o tome kako `ive nordijski pisci, za{to [ve|ani rado uzimaju porodiljsko odsustvo, kako su mrtvi nekad na sjeveru ~ekali prolje}e da budu sahranjeni, ko je zapravo {vedski kralj...

Misterija jedne smrti Vi{e od trideset godina nakon {to je njeno tijelo prona|eno u moru u blizini kalifornijskog otoka Santa Catalina, do{lo je do velikog preokreta u novoj istrazi o smrti holivudske zvijezde NATALIE WOOD; izvje{taj s autopsije otkriva kako je glumica na tijelu imala brojne povrede za koje se pretpostavlja da su nastale prije utapanja, {to ponovo baca sumnju na njenog tada{njeg supruga, danas 83-godi{njeg glumca i producenta ROBERTA WAGNERA

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d.

137-042-60011444-55

30 DONACIJE U IME DUHA SVETOGA Koliko ko{ta obnova srpskih svetinja Sve vi{e politi~ara iz RS-a postaju zadu`binari, ktitori i kumovi crkvi u svojim zavi~ajima; na{a novinarka pi{e da li politi~ari ova “Bogu ugodna djela” ~ine iz populisti~kih razloga ili iz ljubavi prema 24.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.

Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

3

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

24.1.2013

1:05

Page 4

MINI MARKET BORAC ZA BOLJU PRO[LOST

Samir Rizvo nije smijenjen zbog kontrole Sarajevske pivare nego zbog paso{a izdatih arapskoj bra}i“ Pomo}nik ministra sigurnosti Samir Rizvo nedavno je za Dnevni avaz ustvrdio da je 2001. godine smijenjen s mjesta {efa Sektora kriminalisti~ke policije MUP-a Kantona Sarajevo jer je po~eo da “~e{lja“ poslovanje Sarajevske pivare“. Podsjetit }emo visprene novinare Avaza, a i samog pomo}nika ministra Rizvu, da “~e{ljanje“ dokumentacije u Sarajevskoj pivari nema nikakve veze sa njegovom smjenom. Naime, 2001. godine Samir Rizvo smijenjen je sa mjesta {efa Sektora kriminalisti~ke policije MUP-a Kantona Sarajevo jer je bio doveden u vezu sa nezakonitim izdavanjem li~nih karata licima afro-azijskog porijekla (mud`ahedinima) koje je vodio tada{nji Samir Rizvo

4

AKO BUDIMIR POPUSTI, SDA ]E BLOKIRATI REKONSTRUKCIJU VLADE FBiH

U Domu naroda federalnog Parlamenta SDA ima 12 delegata, što je dovoljno za aktiviranje vitalnog nacionalnog interesa I najnoviji poku{aj rekonstrukcije Vlade Federacije BiH, sve su prilike, okon~at }e se neuspjehom. ^etiri stranke nove parlamentarne ve}ine u Federaciji BiH izglasat }e nepovjerenje Vladi u Predstavni~kom domu Parlamenta Federacije BiH, no u Domu naroda nai}i }e na nepremostivu prepreku u vidu vitalnog nacionalnog interesa, na koji }e se SDA pozvati kako bi sprije~ila smjenu vlastitih ministara u Vladi Federacije BiH. Po ve} vi|enom scenariju, ~elnici SDA ponovo }e se suo~iti s optu`bama da zloupotrebljavaju institut vitalnog nacionalnog interesa kako bi sa~uvali nekoliko ministarskih pozicija u federalnoj Vladi, na {ta }e ova stranka vjerovatno odgovoriti da ne poku{ava sa~uvati nekoliko ministarskih fotelja nego poku{ava spasiti dr`avu pred nasrtajima SDP-ovih {arlatana, i tu bi se i najnovija pri~a oko rekonstrukcije federalne Vlade mogla i okon~ati. Gdje si bio nigdje, {ta si radio - ni{ta.

Cijeli problem s rekonstrukcijom federalne Vlade, da se poslu`imo terminologijom Zlatka Lagumd`ije, nastaje otuda {to ima logiku, ali nema matematiku. Četiri stranke, SDP, SBB i dva HDZ-a, nesumnjivo imaju ve}inu u Predstavni~kom domu Parlamenta BiH, no problem je {to u Federaciji BiH, pored Predstavni~kog, postoji i jednako zna~ajan Dom naroda, koji je sastavljen od tri nacionalna i jednog kluba ostalih“.

U klubu Bo{njaka Doma naroda dvotre}insku ve}inu, 12 od ukupno 17 delegata, kontrolira SDA, a upravo je 12 delegata u jednom klubu dovoljno za aktiviranje vitalnog nacionalnog interesa.

Niko politi~ki odgovoran ne bi smio ni pomisliti a kamoli insistirati da progura neku odluku, rje{enje ili zakon ako nema podr{ku barem proste ve}ine delegata u sva tri nacionalna kluba. U konkretnom slu~aju, rekonstrukciji federalne Vlade ne}e se

ISCRPLJENE SVE KOMBINACIJE Rekonstrukcija federalne Vlade ne}e pro}i u Domu naroda Parlamenta FBiH gdje ve}inu ima SDA

usprotiviti prosta nego dvotre}inska ve}ina u jednom nacionalnom klubu, {to je jasan dokaz da ~etiri stranke ne mogu obezbijediti parlamentarnu ve}inu u oba doma Parlamenta Federacije BiH. Rezultati parlamentarnih izbora odr`anih prije vi{e od dvije godine naprosto su takvi da nije mogu}e formirati stabilnu vlast bez najmanje tri partije u Federaciji BiH, odnosno najmanje ~etiri partije na razini dr`ave: SDA jer ima ve}inu u bo{nja~kom, HDZ-a zbog ve}ine u hrvatskom, SNSD u srpskom, i SDP-a zbog ve}ine koju ima u klubu ostalih“.

Za funkcioniranje vlasti logika je po`eljna, ali je matematika neophodna i krajnje je vrijeme da tu ~injenicu prihvate i po{tuju svi akteri politi~ke scene u BiH. (A. Metiljevi}) SLOBODNA BOSNA I 24.1.2013.

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

24.1.2013

1:05

Page 5

MINI MARKET FOTO NEDJELJE

MILUTIN STOJ^EVI]

Bh. fotoreporteri zajedno za štićenike Zavoda Drin

CJB Sarajevo u periodu od 1994. do kraja 1996. godine.

A “~e{~ljanje“ dokumentacije u Sarajevskoj pivari 2001. godine, po nalogu tada vladaju}eg SDP-a, okon~ano je nakon punih 30 dana tokom kojih su inspektori bezuspje{no tragali za kriminalom u ovom preduze}u.

(M.F.)

VU^I] U JANJE]OJ KO@I

Aleksandar Vu~i} tra`io da se Goran Dodik strogo kazni Goran Dodik, zbog pokazivanja srednjeg prsta i stra`njice navija~ima Crvene zvezde, ka`njen je tromjese~nom zabranom dolaska na utakmice u regionalnoj ABA ligi, a klub Igokea sa 5.000 eura.

Ostalo je nepoznato kako je pro{ao Delija koji je udario Gorana Dodika, nakon njegovog vrije|anja navija~a i urlanja: poljubite me u dupe! Kada je Zvezdinog navija~a uhvatilo obezbje|enje Milorada Dodika, aktuelni predsjednik RS-a je rekao: “Dovedite ga meni ovamo...” Na upla{enog mladi}a Dodik je istresao salvu psovki i uvreda. Me|utim, kako na{ list saznaje, Goran Dodik i Igokea su ka`njeni nakon {to je Aleksandar Vu~i}, potpredsjednik Vlade Srbije, ina~e okorjeli zvezda{ i ~ovjek koji poma`e oporavak ovog kluba, podigao glas u regionalnoj ABA ligi. Na{ izvor tvrdi da bi Dodikovo pona{anje pro{lo neka`njeno da se radilo o nekom drugom klubu.

Aleksandar Vu~i}, koji je zadu`en za borbu protiv organizovanog kriminala, familiji Dodik je najomra`eniji politi~ar iz Srbije. U Vu~i}evom okru`enju mo`e se ~uti da su bra}a svojim gestovima svjesno pokazala {ta o njemu misle.

Goran Dodik sutradan se izvinio za svoje pona{anje, me|utim upu}eni u prilike tvrde da je izvinjenje izazvano strahom da Vu~i} ne po~ne “raspakivanje“ njihove imovine u Srbiji.

(M.D.)

24.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

5

Iluzije:Iluzije.qxd

24.1.2013

0:48

Page 6

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

MINI-STAR FAHRO NA SLU@BENOM PUTU Pi{e: SENAD AVDI]

Fahrudin Radončić je u službenu posjetu Evropskoj uniji doletio u svom privatnom avionu. Odnosno, u privatnom avionu svoje firme, bolje i korektnije rečeno u osobnom avionu svoje (bivše, aktualne, naibu?) supruge Azre. Da li tu postoji zrnce elemenata povrede Zakona o sukobu interesa? Kome će Ministarstvo sigurnosti ispostaviti fakturu za iznajmljivanje privatnog aviona ministru Radončiću?

I

mam apsolutno razumijevanje i simpatije za o{tre kritike koje je u nedavnoj televizijskoj emisiji na ra~un Centralne izborne komisije BiH izgovorila Lidija Kora}, biv{a ~lanica CIK-a (odnosno Sredi{njeg izbornog povjerenstva) i aktualna ~lanica Predsjedni{tva SDP-a BiH. (Govorka se da bi Lidija uskoro trebala popuniti, ostavkom @eljka Kom{i}a upra`njeno, (hrvatsko) potpredsjedni~ko mjesto u SDP-u, mada ni ambicije Marina Ivani{evi}a ne bi trebalo potcijeniti) ^ak i neka su njezine kritike motivirane osobnim razlozima (a jesu, bez sumnje, i to krupnim razlozima) to ne umanjuje njihovu utemeljenost, vjerodostojnost i opravdanost.

Centralna izborna komisija BiH utvrdila je kod Lidije Kora} sukob interesa u vrijeme kad je ona istodobno bila direktorica Oslobo|enja i zastupnica u Gradskom vije}u

a zabranjeno mu je kandidiranje na bilo koju javnu du`nost u naredne ~etiri godine. Četiri godine zabrane kandidiranja i nov~anu kaznu presudio je CIK predsjedniku Demokratske narodne zajednice, tako|er biv{em poslaniku u Parlamentu Bosne i Hercegovine Rifatu Doli}u. Kriv je jer je istovremeno bio i dr`avni poslanik i predsjednik Skup{tine privatnog poduze}a Sanitex, koje je tako|er poslovalo sa dr`avnim institucijama. Stra{no, grozno, neoprostivo!

Vratimo se, ponovo, na “cikovanje“ Lidije Kora}. Kolika joj je materijalna {teta nanesena tom sankcijom (o du{evnim, nematerijalnim posljedicama ne mo`emo suditi)? Kolika je uop}e mjese~na pla}a velesposlanika Bosne i Hercegovine u Briselu? Ne znam. Da li je ve}a, ili je manja, od pla}e, recimo, izvr{nog direktora Javnog preduze}a Autoceste Federacije. Na toj se du`nosti nalazi Mirsad Nik{i}, na tu ga

Ima li sukoba interesa u R Sarajeva. Ustanovljeno je da je “Oslobo|enje“ poslovalo sa Gradskim vije}em u iznosu ve}em od (Zakonom o sukobu interesa) predvi|enih 5 hiljada maraka. Zbog toga {to je “cikovana“, tako se u politi~kom `argonu zove sankcioniranje od Centralne izborne komisije, Lidija Kora} je ostala bez ambasadorske funkcije u Briselu: ko }e ozbiljan dati agremane osobi koja je obilje`ena (stigmatizirana) od tako autoritativne institucije, zvu~nog imena i ogromnih ovla{tenja?! Nije se u to smjela upustiti ni Vlada Belgije, niti briselska sredi{njica NATO-a u kojima je Lidija Kora} trebala biti veleposlanica Bosne i Hercegovine...

Centralna izborna komisija je, izdvojit }u tek nekoliko slu~ajeva ekstremno opasnih po vladavinu prava, u sukobu interesa ulovila Senada [epi}a, biv{eg poslanika SDA u dr`avnom Parlamentu: van razumne sumnje je dokazano da mu je punac direktor (i to ne bilo kakav direktor, nego v.d!) Javnog komunalnog preduze}a Ba{bunar iz Travnika koje posluje sa dr`avom (zanimljivo je to saznanje da javna preduze}a posluju ~ak i sa dr`avom!). [epi} je ka`njen sa dvije hiljade maraka, 6

je du`nost turila Vlada Federacije BiH, a ~elni ~ovjek te je Vlade popularni, kontroverzni, harizmati~ni Nermin Nik{i}, brat izvr{nog direktora Mirsada.

N

akon vi{emjese~nog, mukotrpnog, danono}nog, iscrpljuju}eg vije}anja, analiziranja, Centralna izborna komisija neoborivo je ustanovila da “premijer Vlade Federacije Nermin Nik{i} nije bio u sukobu interesa“ kada je svojim potpisom brata Mirsada postavio na direktorsku funkciju u javnom preduze}u.

Obrazlo`enje nije uslijedilo, pa ga mo`emo samo naslu}ivati. Mo`da Javno preduze}e “Autoceste Federacije BiH“ ne posluje sa dr`avom u iznosima ve}im od 5 hiljada maraka, za razliku od “Oslobo|enja“ i “Sanitexa“. Mo`da, opet, nisu na|eni DNK dokazi da su Mirsad i Nermin bra}a. Mo`da razlog za ovakvu odluku treba tra`iti u nespornoj ~injenici da Mirsad nije Nerminu punac, nego mu je (samo) brat.

I evo, jo{ jednom, ovaj put zauvijek, vra}am se slu~aju Lidije Kora}. Da je prije skoro tri godine kazna Centralne izborne komisije nije zaustavila, sprije~ila, SLOBODNA BOSNA I 24.1.2013.

Iluzije:Iluzije.qxd

24.1.2013

0:49

Page 7

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

BOLJE BOLJE VAS VAS NA[’O NA[’O

Dirljiv Dirljiv ii koristan koristan susret susret uu Briselu Briselu dvoje dvoje ministara, ministara, Fahrudina Fahrudina Radon~i}a Radon~i}a ii Cecilije Cecilije Malstroem Malstroem

Lidija bi, a ne bi Igor Davidovi}, u utorak, u svojstvu veleposlanika u Belgiji na Aeredromu u Briselu do~ekala ministra sigurnosti u Vije}u ministara BiH, gospodina Fahrudina Radon~i}a. Koji je u slu`benu posjetu Evropskoj uniji doletio u svom privatnom avionu.

Odnosno, u privatnom avionu svoje firme, bolje i korektnije re~eno u osobnom avionu svoje (biv{e, aktualne, naibu?) supruge Azre. Da li tu postoji zrnce elemenata povrede Zakona o sukobu interesa? Kome }e Ministarstvo sigurnosti ispostaviti fakturu za iznajmljivanje privatnog aviona ministru Radon~i}u? Evropskoj komisiji, Joseu Manuelu Barosu? Vije}u ministara, Vjekoslavu Bevandi? Azri Radon~i}? Nikome?

Hajde, dobro, peke, mo`da iznajmljivanje aviona na relaciji Sarajevo-Brisel-Sarajevo ne ko{ta vi{e od fatalnih pet hiljada maraka, crvene linije do koje se po zakonu smije i mo`e poslovati

poreskim dugovanjima u Federaciji, komintentima Hypo banke, ratnim privatizacijama i plja~ka{ima ...

Ozbiljan, odgovoran, vjerodostojan dr`avni ministar sigurnosti, kakav je, htjeli mi to ili nam se ne dopadalo, srbijanski {ef policije i premijer Ivica Da~i} od briselske sigurnosne administracije tra`i pomo} u istragama, otkrivanju, hap{enju planetarnih narkobossova, prikuplja dokumentaciju o njihovim finansijskim transakcijama, tajnim ra~unima. Prije svih Darka [ari}a, “pljevaljskog tambura{a“ koji je, tvrde ozbiljni ljudi iz vrha srbijanske vlasti, u toj dr`avi proprao tri milijarde eura po{teno, krvavo zara|enih na trgovini narkoticima svih boja i kakvo}e i pouzdanog geografskog porijekla, garancije kvaliteta. Ko zna, mo`da je u dijelu susreta zatvorenom za javnost mini-star Radon~i} tra`io od evropske centrale sigurnosti da se dr`avnim institucijama, agencijama za sigurnost, tu`iteljstvu

Radon~i}evom avionu za Brisel? sa dr`avom. Dok se to ne utvrdi, nije korektno spekulirati i unaprijed presu|ivati.

M

nogo te`i sukob privatnog i javnog/dr`avnog interesa, u Briselu, odvijao se tokom Radon~i}evog susreta sa evropskom komesarkom za unutarnje poslove Cecilijom Malstroem. U izjavi nakon susreta datoj Federalnoj televiziji, Radon~i} ka`e da je “uva`enu gospo|u Malstroem upoznao sa klju~nim sigurnosnim problemima u Bosni i Hercegovini“. A to su kako je rekao, a njemu nikada do kraja ne treba vjerovati: “ogromna poreska dugovanja poduze}a od preko milijardu maraka“, “stotine miliona nevra}enih kredita jednoj banci“, “nezakonite ratne privatizacije“ “nerasvijetljena ubistva doministra policije Joze Leutara i zamjenika direktora AID-a“. Dakle, ministar Radon~i} je evropskoj komesarki za unutarnje poslove predo~io dajd`estirano pisanje svog, pardon Azrinog, zlo~ina~kog tabloida Avaza u posljednjih godinu-dvije dana. Svoje privatne frustracije, opsesije, antagonizme, resentimane, zapo~ete a nedovr{ene ratove mini-star je ”podr`avio“ i istresao ih u sjedi{tu Evropske unije. Nema pre{nijeg, sasvim sigurno ni prioritetnijeg posla evropska ministrica sigurnosti nego da razbija glavu

24.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

pribave podaci o kretanju (i tajnom poslovanju) Nasera Kelmendija, da se provjeri poslovanje nekih offshore kompanija s nepristupa~nih otoka koje peksinim parama privatiziraju, kupuju firme po BiH. To je njegov posao i to je obaveza na koju treba podsje}ati komesarku EU-a za sigurnost.

Z

akon o sukobu interesa usvojen prije pet godina je, svi su bili suglasni, i amateri i stru~njaci, jedan jako dobar, precizan, neophodan zakon. U njegovim uvodnim, op}im odredbama pi{e (~lanak 2): “Sukob interesa postoji u situacijama u kojima izabrani du`nosnici, nosioci izvr{nih funkcija i savjetnici imaju privatni interes koji uti~e, ili mo`e uticati, na zakonitost, otvorenost, objektivnost i nepristrasnost u vr{enju javne funkcije“.

U poglavlju naslovljenom “Principi djelovanja“ napisano je (~lanak 5): “U vr{enju javne funkcije izabrani du`nosnici, nosioci izvr{nih funkcija i savjetnici ne smiju svoj privatni interes stavljati iznad javnog interesa“.

Ali ko je zadu`en za provo|enje toga Zakona: Centralna izborna komisija BiH, koja se dugo godina trudila, i na kraju uspjela, iz personalnih, koruptivnih razloga izgubiti svaki moralni, politi~ki i profesionalni kredibilitet i legitimitet.

7

Iluzije:Iluzije.qxd

23.1.2013

21:58

Page 8

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI Ne znam kada se taj navodni zlo~in de{avao. Znam pouzdano, iz prve ruke (kao i prve i druge noge koje se godinama

^ETVRTAK, 17. JANUAR Neko je mudar napisao da je jedna od ve}ih prevara “razgovor sa tzv. malim, obi~nim ljudima“ ilustriraju}i to osobnim bogatim iskustvom: najve}i i najneobi~niji problemi stizali su ga nakon razgovora sa “malim i obi~nim ljudima“.

Danas mi jedan takav “obi~an, svakida{nji, “na{ ~ovjek“ odr`a kratku lekciju (za dugo pam}enje). U kratkim crtama: odakle pravo meni, koji ni ku~eta ni ma~eta nemam, “dvije jake za vratom ne posjedujem“, da prozivam R adon~i}a koji jahtom plovi, vlastitim zrakoplovima leti, ergelu najskupljih auta voza, hotele i tornjeve ima, o stanovima da i ne pri~amo.

“Zavidite mu {to je bogat i uspje{an.

Natovarili ste se i Dodiku na vrat, ni ja ga ne gotivim, ali on je uspje{an, bogat, osigurao je do desetog koljena svoju familiju.“ Ivi Sanaderu su se divili i klanjali, iz razloga {to je bio “uspje{an i bogat“, a, ispostavlja se to svakodnevno u zagreba~koj sudnici, bilo je obratno: uspje{an i bogat postao je jer su mu se divili i pla{ili ga se. Potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vu~i} obja{njava da je izvor mo}i tajkuna MIROSLAVA MI[KOVI]A, njegov utjecaj na politi~are, pravosu|e, policiju proistjecao iz njegovog bogatstva, koje nije stekao na zakonit na~in...

“Svako divljenje bogatstvu vodi despotskoj vladi“, napisao je, dvije hiljade godina prije pojave Silvija Berlusconija, povjesni~ar starog Rima Tacit.

PETAK, 18. JANUAR Svi pozvani gosti za sutra{nju emisiju Reflex na OBN-u, koja }e se baviti nerasvijetljenim politi~kim ubojstvima, potvr|uju mi dolazak; Stanko Primorac ]ane, @eljko ]osi}, Zlatko Mileti}, Arijana Sara~evi}. “Eh, {ta bi DRAGAN ČOVI] dao, koliko bi platio da na budu}em tre}em hrvatskom kanalu ima takvu emisiju!“, smije se kolega snimatelj sa OBN-a.

SUBOTA, 19. JANUAR MONICA BELLUCCI, tokom dana{nje posjete Vi{egradu, nije krila i radost i zadovoljstvo {to “je prvi puta u posjeti Srbiji“. Slavna italijanska glumica je “u srbijanskom starom gradu Vi{egradu“ otkrila da }e na prolje}e glumiti u novom filmu EMIRA KUSTURICE, ~iji je naslov “Ljubav i rat“. “Glumi}u Srpkinju“, sve je {to je o tom filmskom projektu mogla otkriti Monica, napominju}i da je ve} po~ela u~iti srpski jezik.

Ne treba sumnjati da }e Belluccijeva ovu rolu uspje{no odigrati, u pravim je rukama, zanat }e u~iti od najboljeg me|u najboljima: niko tako uspje{no, uvjerljivo 8

kao Kusturica ve} dvije decenije ne glumi Srbina!

NEDJELJA, 20. JANUAR U vrijeme dok su se “ljetni dan do podne“ (po australskom kalendaru) }erali Novak \okovi} i Stanislas Wawrinka, zove me ljutit, bijesan, utu~en prijatelj: “Fino ti mene ju~er povali buraz za dvadeset maraka - nagovori{ me da se kladim na Brki}a protiv Federera, a Federer ga odro ko zeca.“ “I ja sam se kladio, pa popu{io“, sla`em ga iako se ne kladim.

“Dobar ti je izgovor. Ko u onom vicu kad Mujo mijenja tapete, pa pita kom{iju Sulju, koji ima stan iste kvadrature, koliko je on kupio rolni. ‘Četrdeset.’ Kupio Mujo ~etrdeset rolni, polijepio, ostalo mu vi{ka 25. ‘Suljo, bolan, ostalo mi 25 rolni.’ ‘I meni je‘“, utje{i ga kom{ija.

PONEDJELJAK, 21. JANUAR Nisam gledao gostovanje glumca EMIRA HAD@IHAFIZBEGOVI]A na Televiziji Alfa, jutros mi prepri~a{e dijelove. “Ja bih volio da Senad Avdi}, Fadil Mandal, Senad Had`ifejzovi}, Senad Pe}anin, Vildana Selimbegovi}, Vi (Zvonko Mari}) imaju konsenzus oko dr`ave“, kazao je Emir.

Ne vidim neke velike antagonizme “oko dr`ave“ me|u pobrojanim novinarima.

Nejedinstvo me|u nama druga~ijeg je predznaka, motiva i ambicija. Ne volim ja “jedinstvo po svaku cijenu“, “nazor“...

“Na{a pohvala jedinstvu mogla bi se shvatiti i kao opasnost za slobodu... Ljubav prema dru{tvu, po{tovanje njegovih zakona, to su ta~ke oko kojih ljudi moraju da se saglase; ali ako u spornim pitanjima uvijek prevlada stav bilo kog pojedinca, ili stranke, to }e biti izdaja slobode“, napisao je davno, u 18. stolje}u jedan veliki {kotski sociolog.

UTORAK, 22. JANUAR Izvjesni Goran Golub, logora{ iz Tar~ina, preko advokata DU[KA TOMI]A (op)tu`io je HANKU PALDUM da ga je, osobno, li~no i personalno najbestijalnijim metodama mu~ila i poni`avala u tar~inskom logoru za Srbe.

nisu oporavile od promrzlina) gdje je Hanka bila izme|u 25. decembra 1993. i 1. januara 1994. godine. Zajedno smo bili zameteni na planini Bitovnji, proveli pet u`asnih dana i pet nesno{ljivih polarnih no}i, Hanka u autu sa dvoje malodobne djece, ja u d`ipu sa tri starije mu{ke osobe.

Hanka je najavila tu`bu protiv Goluba i Tomi}a; neka me komotno, bez ustezanja, uvrsti u listu svjedoka.

Nije mi, me|utim, jasno kako “posjetu“ Hanke Paldum “Silosu“ nije registrirao dugogodi{nji zato~enik toga kazamata Slavko Jovi~i} Slavuj, nesu|eni Hankin kolega, vokalni solista?!

SRIJEDA, 23. JANUAR ISMET BAJRAMOVI], predsjednik Saveza samostalnih sindikata, u strogo

intoniranom pismu upozorenja tra`i od Sindikata radnika u trgovini BiH da izmire dugovanja za sindikalnu ~lanarinu u zadnje tri-~etiri godine. “Ukoliko u datom roku ne ulo`ite prigovor, odnosno ne izvr{ite uplatu, ovaj se dopis smatra opomenom pred tu`bu.“ Ba{ briga {minkera-sindikalca Bajramovi}a {to Sindikat trgova~kih radnika okuplja najlo{ije pla}ene radnike u dr`avi, on bi da pokupi svoj hara~ od te sirotinje.

Uvijek sam tvrdio da je njegov imenjak i prezimenjak, ]elo, za sindikalistu Bajramovi}a, gospodin i filantrop!

SLOBODNA BOSNA I 24.1.2013.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

23.1.2013

21:16

Page 3

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

24.1.2013

0:52

Page 10

MINI MARKET @ENA ZA SVA VREMENA

Sinha Kurbegovi} (SDA) jedina je pre`ivjela kadrovsku sje~u biha}kog gubernatora Hamdije Lipova~e Kada je 2004. godine do{ao na ~elo Op}ine Biha}, Hamdija Lipova~a smijenio je sve pomo}nike koje je zatekao kao zaostav{inu prethodne SDA vlasti, osim Sinhe Kurbegovi}, koja se, po ocjeni mnogih, nije ni~im isticala kao kadar SDA pa je „pre`ivjela“ samovolju na~elnika Lipova~e.

Zahvaljuju}i svojim sposobnostima Kurbegovi}eva je od neprimjetne {efice sektora postala „prva dama“ Op}ine sa jasno ispoljenim ambicijama da vlada.

Takvu poziciju najprije je iskoristila da pobolj{a svoj materijalni status, a zatim je krenula u rje{avanje pitanja zapo{ljavanja svojih najbli`ih. Tako je bez konkursa njen suprug Samir Kurbegovi} “osvanuo“ u tada{njem Fondu za komunalne djelatnosti i

Sinha Kurbegovi}

10

MONICA U DODIKOVOM KREVETU

Monika Bellucci smještena u predsjedničkom apartmanu u Drvengradu koji koristi isključivo Milorad Dodik Milorad Dodik kona~no je vidio Monicu Bellucci! Sav ozaren, ovoj svjetskoj divi je obe}ao da }e velikodu{no finansirati film u kojem }e igrati glavnu ulogu. Upu}eni tvrde da je posrnuli Dodik tra`io od Emira Kusturice da mu sredi Monicin dolazak u Banju Luku jer je mislio da }e dru`enje s jednom od najljep{ih `ena svijeta bar malo promijeniti medijsku sliku o njemu koja je iz dana u dan sve lo{ija.

Kusturica nije mogao odbiti Dodika jer je njegov vi{emilionski du`nik. Naime, poznato je da je Dodik finansirao Kusturicine brojne projekte, samo za Andri}grad Dodik je Kusturici dao vi{e od 15 miliona KM. Potom je ljetos na stadionu Borik u Banjoj Luci izvedena njegova opera Dom za vje{anje, koja je Vladu RS-a ko{tala 300 hiljada KM, iako ju je gledalo jedva 3.000 Banjalu~ana.

Ulaznice su dijeljene besplatno, za {ta je bio zadu`en RTRS. Za nekoliko mjeseci, kada bude snimao film, Dodik }e Kusturici ponovo odrije{iti kesu.

Milorad Dodik i Monica Bellucci

Na Me}avniku Kusturica je Moniku smjestio u predsjedni~ki apartman, u kojem ina~e tokom svojih posjeta Drvengradu boravi Milorad Dodik, tako da se poznata glumica nekoliko dana ba{karila u krevetu koji je do sada koristio isklju~ivo Dodik.

(M.D.)

“MARA“ ZBOG DAMIRA

Nakon verbalnog sukoba s ministrom Hadžićem, Almira Saračevića pretukao zaštitar ZOI 84 Posljednjeg dana 2012. godine, nakon no}nog skijanja na Bjela{nici, za{titar preduze}a ZOI ‘84 pretukao je pripadnika Kluba spasilaca 2000 Almira Sara~evi}a.

Nakon zavr{etka smjene Sara~evi} je krenuo da parkira motorne sanke kada je na njega, iz ~ista mira, nasrnuo vidno pijani za{titar ZOI ‘84. Sara~evi} je napad prijavio policiji koja intenzivno radi na rasvjetljavanju slu~aja.

Kako nezvani~no saznajemo, u izjavi koju je dao policiji Sara~evi} je rekao da mu nije poznat razlog zbog kojeg ga je fizi~ki napao za{titar preduze}a ZOI ‘84.

Tako|er je izjavio da ni s kim nije bio u konfliktu osim {to se sporje~kao sa ministrom komunikacija i prometa Damirom Had`i}em, koji glavninu i radnog i slobodnog vremena provodi na Bjela{nici.

(M.F.) SLOBODNA BOSNA I 24.1.2013.

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

24.1.2013

0:53

Page 11

MINI MARKET Priredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

Treba li Nikšić, u slučaju izglasavanja nepovjerenja Vladi FBiH, dobiti još jednu kandidaturu?

KENAN EFENDI]

DENNIS GRATZ

Urednik portala Radiosarajevo.ba

Predsjednik Na{e stranke

NE

NE

Kada bi to bilo stvarno a ne formalno izglasavanje povjerenja, premijer Nermin Nik{i} ne bi smio dobiti novu {ansu.

Javni dugovi rastu, proizvodnja pada, a nepotizam je sasvim u redu. To je slika Nik{i}evog mandata.

Premijer Nik{i} ne zaslu`uje s obzirom na do sada pokazano. Smatram da generalno nije korisno da se nakon izglasavanja nepovjerenja Vladi iste osobe postavljaju na funkcije koje su imale prije.

HUSNIJA KAMBEROVI]

ESAD HRVA^I]

Direktor Instituta za istoriju

NE

by MARIO BRANCAGLIONI

V

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

Mi{ljenja sam da SDP treba i}i sa novim mandatarom i vjerujem da ga imaju. Premijer Nik{i}, koliko god bilo pozitivnih stvari koje je napravio, ne bi trebao dobiti novi mandat.

24.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

Advokat

NE Mi{ljenja sam da premijer Nik{i} nije zaslu`io ni pro{lu kandidaturu pa tako smatram da ne zaslu`uje ni novu. Vlada koju predvodi SDP svoja obe}anja u preizbornim kampanjama nije ostvarila i nisu sposobni da vode ovu zemlju.

SULEJMAN KUPUSOVI] Re`iser

DA U ovakvom bezli~nom kadrovskom sastavu svih vode}ih stranaka, pa i SDP-a, ~ini mi se da ipak premijer Nik{i} je za milimetar ispred drugih i zato bih mu dao povjerenje za drugi mandat.

[EFKO BAJI] Projekt menad`er “Care International”

NE Kompletna struktura vlasti zaslu`uje smjenu i zato smatram da premijer Nik{i} ne zaslu`uje jo{ jednu kandidaturu.

infrastrukturu. Kada je Lipova~a nakon op}ih izbora izabran za premijera Unsko-sanskog kantona, ministarsko mjesto u Vladi pripalo je i odanoj Sinhi Kurbegovi}. Budu}i da je SDP izgubio Biha} na lokalnim izborima, Lipova~a njenog supruga Samira Kurbegovi}a preko no}i i bez konkursne procedure zapo{ljava u Kantonalnu direkciju za ceste USK, gdje je ve} ranije Lipova~a na mjesto direktora instalirao svog vjen~anog kuma Amela Alagi}a.

(M.F.)

KAD SE MALE RUKE SLO@E

Sin Fahrudina Radon~i}a k}erci Mustafe Ceri}a prodao stan za 216 hiljada maraka Isak Radon~i}, sin (iz prvog braka) ministra sigurnosti i “biv{eg“ vlasnika Avaza Fahrudina Radon~i}a, koji je vlastitim parama finansirao vlastitu stranku i stekao naklonost dnevnika u vlasni{tvu biv{e supruge (iz drugog braka), krajem juna 2008. godine na ra~un otvoren u Komercijalnoj banci uplatio je vi{e od 200 hiljada maraka.

Dodatnim provjerama utvr|eno je da je Isak Radon~i} do tih sredstava do{ao prodajom dvoiposobnog stana za 216 hiljada KM. Ugovor je sa~inila notarka Indira Turkmanovi}, a stan je kupila k}erka biv{eg reisu-l-uleme Mustafe efendije Ceri}a, Adila Ceri}. Odakle Adili Ceri} 200 hiljada maraka za kupovinu dvoiposobnog stana od Isaka Radon~i}a, ostaje nepoznato. S druge strane, ni Radon~i} junior nije pokazao sklonost ka {tednji. Naime, ve} 2. jula podigao je 100 hiljada maraka, a 21. jula sa ra~una je podigao preostalih 116 hiljada maraka.

(M.F.)

11

Asim:TEKST osnova.qxd

24.1.2013

0:04

Page 12

“MIROVNI SPORAZUM” SDA-ovih FRAKCIJA

Umjesto najavljenog kongresa SDA će održati stranačku konvenciju na kojoj će Sulejman Tihić i Bakir Izetbegović na ravne časti podijeliti unutarstranačke mehanizme vlasti; Slobodna Bosna analizira razloge i otkriva detalje dogovora Tihića i Izetbegovića kojim je očuvano jedinstvo SDA

TIHI] OSTAJE NA ^ELU SDA, IZETBEGOVI] PONOVO KANDIDAT ZA ^LANA PREDSJEDNI[TVA BiH U novom strana~kom rukovodstvu Tihi} i Izetbegovi} imat }e podjednak broj “svojih ljudi“

12

SLOBODNA BOSNA I 24.1.2013.

Asim:TEKST osnova.qxd

24.1.2013

0:05

Page 13

KAKO SU TIHI] I IZETBEGOVI] PODIJELILI VLAST U SDA Pi{e: ASIM METILJEVI]

A

ko Glavni odbor SDA na sjednici po~etkom februara ove godine verificira politi~ki dogovor Sulejmana Tihi}a i Bakira Izetbegovi}a, prvi put od uspostave vi{estrana~ja u BiH u jednoj politi~koj partiji bit }e uspostavljen liderski dualizam, odnosno dvovla{}e! Naravno, rije~ je o privremenom eksperimentu kojim nije posve zadovoljan ni strana~ki lider Sulejman Tihi} niti njegov rival Bakir Izetbegovi}. I jedan i drugi morali su se obra~unati s vlastitim egom i ta{tinom, i pristati na kompromis ~iji je glavni cilj o~uvanje strana~kog jedinstva u predstoje}em burnom razdoblju do parlamentarnih izbora 2014. godine.

Bez obzira {to }e odga|anje redovnog kongresa za dvije godine naru{iti demokratske standarde kojih se ova stranka

TAJNI DIO DOGOVORA TIHI]-IZETBEGOVI]

Izetbegović kapitalizirao odgodu kongresa Na izborima 2014. godine, bez obzira ho}e li se ~lanovi Predsjedni{tva BiH birati izravno ili neizravno, kan didat SDA bit }e Bakir Izebegovi}.

Upu}eni tvrde da je Izetbegovi}eva

pridr`avala od osnivanja do danas, u vrhu SDA o~ito su procijenili da }e politi~ka {teta za stranku ipak biti znatno manja od vrlo izglednog politi~kog profita na parlamentarnim izborima 2014. godine. Na ove }e izbore SDA iza}i jedinstvena i oja~ana, nasuprot glavnog politi~kog rivala za bo{nja~ke glasove, SDP-a, ~iji su temelji ozbiljno poljuljani pro{logodi{njom sva|om i razlazom Zlatka Lagumd`ije i @eljka Kom{i}a.

MANJA [TETA OD KORISTI

PREVLADANI PREVLADANI SUKOBI, SUKOBI, O^UVANO O^UVANO JEDINSTVO JEDINSTVO

Sulejman Sulejman Tihi} Tihi} ii Bakir Bakir Izetbegovi} Izetbegovi} postigli postigli su su dogovor dogovor oo uspostavi uspostavi dvovla{}a dvovla{}a uu SDA SDA

24.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

Upravo zato, na kompromisni sporazum Sulejmana Tihi}a i Bakira Izetbegovi}a najvi{e primjedbi nije stiglo iz strana~ke baze, koja je sve donedavno listom tra`ila odr`avanje redovnog strana~kog kongresa, nego iz tabora glavnog politi~kog rivala, SDP-a, odakla su i Tihi} i Izetbegovi} zasuti najgrubljim uvredama i diskvalifikacijama. Iz vrha SDP-a Tihi}u je spo~itana “patolo{ka `elja da vlada strankom i u naredne tri godine“ dok je na ra~un Izetbegovi}a upu}ena cini~na primjedba da }e prema novom rasporedu politi~kih snaga u vrhu SDA biti “mali od ku`ine“!

Sporazum Tihi}a i Izebegovi}a izazvao je jednaku provalu bijesa i u vrhu SDPovog koalicionog partnera SBB-a, koji se tako|er posljednjih sedmica suo~ava s ozbiljnim osipanjem strana~kih redova.

Preko strana~kog glasila, Dnevnog avaza, SBB uporno poku{ava kompromitirati dogovor Tihi}a i Izetbegovi}a, i potaknuti njihov prigu{eni rivalitet.

No, u~estale optu`be iz rivalskih partija SDP-a i SBB-a dodatno su potaknule Tihi}a i Izetbegovi}a da prevladaju me|usobni sukob i o~uvaju strana~ko jedinstvo koje }e na pre d stoje}im parlamentarnim izborima biti najva`niji politi~ki adut i kapital SDA. Rasprostranjeno je uvjerenje, osobito me|u Bo{njacima, da je politi~ka kriza kroz koju BiH prolazi ve} dulje vremena najve}im dijelom uzrokovana nerazumnim glo`e njem i me|usobnim potapanjem bo{nja~kih politi~kih partija.

kandidatura sastavni dio ukupnog dogovora i klju~ni preduvjet za Izet begovi}ev pristanak na odgodu stran a~kog kongresa i ostanak Tihi}a na ~elu stranke jo{ dvije godine.

Dogovor dvojice predvodnika zava|enih strana~kih tabora u vrhu SDA, Sulejmana Tihi}a i Bakira Izetbegovi}a, temelji se na vrlo preciznoj preraspodjeli unutarstrana~kih poluga vlasti, pri ~emu }e oba tabora raspolagati s jednakim brojem glasova u najva`nijim strana~kim organima, bez mogu}nosti me|usobnog preglasavanja i nametanja politi~ke volje.

U novo, rekonstruirano Predsjedni{tvo SDA bit }e izabrano 18 novih ~lanova, od kojih }e 9 predlo`iti Tihi} a 9 Izetbegovi}.

Tako|er, Tihi} i Izetbegovi} kandidirat }e podjednak broj novih potpredsjednika SDA, kojih }e ubudu}e biti 8, uz d`entlmenski dogovor Tihi}a i Izetbegovi}a prema kojem jedan drugom ne}e osporavati kadrovska rje{enja.

Prema pouzdanim informacijama Slobodne Bosne, aktuelni predsjednik SDA Sulejman Tihi}, uglavnom }e se osloniti na postoje}e kadrovsko jezgro s kojim je proteklih godina suvereno rukovodio partijom.

PODJELA VLASTI FIFTI-FIFTI Hijerarhijski drugu po zna~aju funkciju u strana~koj piramidi vlasti, funkciju zamjenika predsjednika SDA, Tihi} }e prepustiti Bakiru Izetbegovi}u, a svog dosada{njeg zamjenika Asima Sarajli}a Tihi} }e prekomandovati na poziciju strana~kog dopredsjednika. Uz Sarajli}a, novi dopredsjednici SDA iz Tihi}eve “kadrovske kvote“ bit }e jo{ tri dosada{nja dopredsjednika SDA - Adil Osmanovi}, Sadik Ahmetovi} i Sanjin Halimovi}.

Bakir Izetbegovi}, novi zamjenik predsjednika SDA, tako|er }e se osloniti na provjerene strana~ke prijetalje i suradnike, mahom one koji su ga podr`avali u nominaciji za strana~kog predsjednika na kongresu SDA 2009. godine i koji su zbog te podr{ke posljednjih godina pali u nemilost strana~kog {efa Sulejmana Tihi}a.

Novi dopredsjednici SDA, iz “kadrovske kvote“ Bakira Izetbegovi}a, bit }e Safet Softi}, [efik D`aferovi}, Salko Selman te jedan iz reda dosada{njih dopredsjednika SDA, Senad [epi}.

13

Asim:TEKST osnova.qxd

24.1.2013

0:05

Page 14

“MIROVNI SPORAZUM” SDA-ovih FRAKCIJA

Tihi}ev tim

Izetbegovi}ev tim

[efik D`aferovi}

Senad [epi}

Safet Softi}

Od pet dosada{njih dopredsjednika SDA, njih ~etvorica obnovit }e mandat (Osmanovi}, Ahmetovi}, Halimovi} i [epi}), a peti dopredsjednik, [emsudin Mehmedovi}, definitivno }e ispasti iz svih kadrovskih kombinacija za strana~ki vrh.

Asim Sarajli}

Salko Selman

Funkcija generalnog sekretara SDA pripala je taboru Sulejmana Tihi}a, koji }e, prema raspolo`ivim informacijama predlo`iti obnovu mandata dosada{njem sekre taru A miru Zuki}u. Zauzvrat, Izebegovi} je dobio pravo da izabere

PODIZANJE DEMOKRATSKIH STANDARDA

SDA prva legalizirala unutarstranačke frakcije Borba rivalskih frakcija za prevlast u stranci u pravilu se rje{ava na unutarstrana~kim izborima na kojima pobjedni~ka frakcija nosi sve a gubitni~ka gubi sve. Iz takvih sukoba koji su tokom protekle dvije decenije potresale sve ve}e partije u BiH formiran je ~itav niz novih partija: Stranka za BiH nastala je podjelom SDA; HDZ 1990 nastao je podjelom HDZ-a BiH; Demokratska partija Dragana ^avi}a nastala je podjelom SDS-a; SDU je nastao podjelom SDP-a itd.

14

Sanjin Halimovi}

Atomizirana politi~ka scena BiH posljedica je nesposobnosti domi nantnih partija da unutarnje konflikte prevladaju dogovorom i kompromisom, koji u partija ma s izgra|enom demo kratskom kulturom podrazumijeva i legaliziranje unutarstr ana~ke fra k cije.

U tom kontekstu dogovor Tihi}a i Izetbegovi}a mo`e se tretirati i kao podizanje ljestvice demokratskih standarda.

Sadik Ahmetovi}

Adil Adil Osmanovi} Osmanovi}

novog ili pak da predlo`i reizbor sada{njeg predsjednika Glavnog odbora SDA Halida Genjca. Izetbegovi} }e, po svemu sude}i, predlo`iti reizbor Halida Genjca, koji je do sada vje{to balansirao izme|u dva strana~ka tabora, mada je u klju~nim trenucima bio na strani Bakira Izetbegovi}a.

Na identi~an na~in, fifti-fifti, Tihi} i Izetbegovi} podijelit }e i pozicije u Predsjedni{tvu SDA. Tihi} }e obnoviti mandat nekolicini dosada{njih ~lanova Predsjedni{tva SDA, me|u kojima su Salmir Kaplan, Mirsad Kebo, Ned`ad Kold`o, dok }e Izetbegovi} uvesti u igru nekolicinu afirmiranih strana~kih funkcionera koji se do sada nisu nalazili u strana~kom vrhu, poput Denisa Zvizdi}a ili Edina Rami}a.

Ni Tihi} ni Izetbegovi} jo{ nisu zatvorili listu vlastitih kandidata za budu}e ~lanove Predsjedni{tva SDA, no iz pouzdanih izvora doznajemo da ni jedan ni drugi ne}e predlo`iti obnovu mandata dosada{njim ~lanovima Predsjedni{tva - Desnici Radivojevi}u, Salki Obhod`a{u i [emsudinu Mehmedovi}u.

SLOBODNA BOSNA I 24.1.2013.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

23.1.2013

21:17

Page 5

Suzana:TEKST osnova.qxd

23.1.2013

21:29

Page 16

KO [TEDI MANJE VRIJEDI

Predsjedavajućem Vijeća ministara BiH VJEKOSLAVU BEVANDI uspjelo je da za samo godinu dana premijerskog mandata nadmaši sve svoje prethodnike u trošenju državnih para; za gala prijem koji je Bevanda organizirao u povodu katoličkog Božića iz tekućih proračunskih rezervi isplaćeno je 15.000 KM, što je opet prava sitnica u poređenju s godišnjim troškovima mnogobrojne premijerove savjetničke svite

VJEKOSLAV BEVANDA, GODINU DANA POSLIJE Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STO^EVI]

G

ala prijem koji je predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Vjekoslav Bevanda organizirao u povodu katoli~kog Bo`i}a, ko{tao je 15.000 KM, koliko je za tu prigodu izdvojeno iz dr`avnog prora~una!!!

Unato~ te{koj financijskoj krizi i proklamiranim mjerama {tednje, upravo je premijer Bevanda na sjednici Vije}a ministara koja je odr`ana devet dana prije Bo`i}nog prijema inicirao `urno dono{enje odluke o odobravanju sredstava iz teku}e prora~unske rezerve za 2012. godinu u iznosu od 45.000 maraka. Tre}inu te sume potro{io je predsjedavaju}i Vije}a ministara, ugo{}uju}i o dr`avnom tro{ku blizu petsto uzvanika, uglavnom doma}e politi~are na svim razinama vlasti, koji su se 20. decembra po~astili u zgradi institucija BiH. Ostatak novca ravnomjerno je raspore|en Bevandinim zamjenicima - po 15.000 KM, bez ikakvog valjanog obja{njenja i realne potrebe, dobili su dr`avni ministar financija Nikola [piri} i ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumd`ija. Premijer Bevanda se, u tom smislu, samo pozvao na Zakon o prora~unu institucija BiH i Zakon o Vije}u ministara. Njegovi su zamjenici Lagumd`ija i [piri}, o~ekivano, nov~ani poklon prihvatili bez problematiziranja.

DOBROTVORI O DR@AVNOM TRO[KU Kako se, me|utim, [piri} u to vrijeme nalazio u bolnici, gdje se jo{ oporavljao od ozljeda zadobijenih u saobra}ajnom udesu, ministar financija je iz bolni~ke postelje donio odluku da 15 tisu}a maraka pokloni Biha}ko-petrova~koj eparhiji. Jednu od najsiroma{nijih eparhija Srpske pravoslavne crkve u BiH (sjedi{te joj je u Bosanskom 16

Petrovcu, a prostire se na podru~ju Livanjskog i Unsko-sanskog kantona), Nikola [piri} je tako|er darovao u povodu pravoslavnog Bo`i}a. Ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumd`ija je istu sumu novca donirao Klini~kom centru Univerziteta u Sarajevu, odnosno Klinici za urgentnu medicinu (KUM). Budu}i da je i sam po~etkom novembra zavr{io na KUM-u, nakon {to mu je pozlilo u studiju Federalne televizije, Lagumd`ija je novac poklonio za kupovinu opreme za pra}enje vitalnih medicinskih parametara.

Galantno tro{enje prora~unskih para na skupe prijeme posljednji je, ali ne i jedini primjer neumjerene rastro{nosti aktualnog dr`avnog premijera, kojem je za samo godinu dana mandata po{lo za rukom da nadma{i sve svoje prethodnike. Iako prema sistematizaciji radnih mjesta u uredu predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH Vjekoslav Bevanda ima pravo na {efa kabineta i najvi{e pet savjetnika, ~ini se kako vi{e nitko ne zna to~an broj njegovih suradnika. Pored {efa ureda Eugena [u{ka, {efice Odjela za odnose s javno{}u Amele Mulavdi} i tajnice Josipe Matkovi}, dr`avnog je premijera do kraja pro{le godine savjetovalo sedam savjetnika. Na platnom spisku ureda predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH nalaze se savjetnici Lazar Prka~in, ranije bankar u Mostaru, biv{a veleposlanica BiH u Francuskoj i [paniji @eljana Zovko, nekada{nji {ef ureda predsjednika Federacije Goran Krtali}, Slavko Marin, tako|er biv{i dr`avni doministar za ljudska prava i izbjeglice, Nikola Lovrinovi}, zamjenik predsjednika HDZ-a, Marko Vujevi}, neko} glavni tajnik Narodne stranke Radom za boljitak i zastupnik u Federalnom parlamentu koji je prije dvije i pol godine obnovio ~lanstvo u HDZ-u, te Bevandin nekada{nji bankarski kolega Sa{a SLOBODNA BOSNA I 24.1.2013.

Suzana:TEKST osnova.qxd

23.1.2013

21:29

Page 17

BEVANDA TRO[I VI[E I OD [PIRI]A Mari}. Kako prosje~na savjetni~ka pla}a, uz dodatne naknade, prema{uje 3.000 KM, mnogobrojni Bevandin suradni~ki tim dr`avni je prora~un u pro{loj godini ko{tao skoro pola milijuna maraka, dok je premijer stalno isticao kako je administracija rakrana bh. dru{tva! No, u 2013. godini }e izdvajanja za savjetni~ke usluge zasigurno jo{ porasti, budu}i da se u posljednjih mjesec-dva broj zaposlenih u uredu predsjedavaju}eg Vije}a ministara dodatno pove}ao. Navodno se u posljednjih mjesec dana u zgradi institucija BiH tragalo za

stolovima i stolicama, kako bi se premijerova savjetni~ka svita imala gdje smjestiti.

Premda je Slavko Marin zbog preuzimanje nove du`nosti (izabran je za predsjedavaju}eg Op}inskog vije}a Novi Travnik) u me|uvremenu podnio ostavku, Vjekoslav Bevanda je kolegama u Vije}u ministara nedavno predstavio jo{ jednog savjetnika, Emira Silajd`i}a. Silajd`i} je bio Bevandin pomo}nik za bud`et u federalnom Ministarstvu financija, a biv{em se {efu ponovno vratio nakon {to je

oti{ao u mirovinu. Pretpostavlja se da }e Silajd`i} premijera Bevandu i dalje savjetovati oko prora~una, s tim da je ve} najavljen i njegov anga`man u Fiskalnom vije}u BiH. Osim Emira Silajd`i}a, koji je novu funkciju preuzeo u Novoj godini, mlada su poja~anja u uredu Vjekoslava Bevande i biv{a agilna predsjednica Studentskog zbora Sveu~ili{ta u Mostaru Tonka Kre{i} iz Stoca, te Mostarka Jelena Brki}, koja }e raditi kao prevoditeljica. Uz nove mlade suradnice koje su, kako se pretpostavlja, anga`irane po ugovoru o

Premijer Bevanda je u 2012. otvorio desetak novih radnih mjesta, sva su, na`alost, u njegovom uredu u Vije}u ministara BiH PREMIJEROVA SAVJETNI^KA SVITA Na mnogobrojne savjetnike predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH Vjekoslava Bevande pro{le godine je iz dr`avnog prora~una potro{eno blizu pola milijuna KM, ove }e godine ta cifra biti jo{ i ve}a

24.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

17

Suzana:TEKST osnova.qxd

23.1.2013

21:29

Page 18

KO [TEDI MANJE VRIJEDI

VELIKODU[NA GESTA MINISTRA VANJSKIH POSLOVA Zlatko Lagumd`ija je 15.000 KM poklonio KUM-u za kupovinu opreme za pra}enje vitalnih medicinskih parametara

djelu, treba dodati i cijeli administrativni tim zadu`en za servisiranje Bevandinih savjetnika. Tako u uredu predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH, pored tehni~ke tajnice Josipe Matkovi} i vi{e stru~ne suradnice Tanje Kne`evi}, radi i Ljiljana Kora}, tajnica u Obavje{tajno-sigurnosno savjetodavnoj slu`bi. Odskora im se pridru`ila jo{ jedna suradnica, izvjesna Luca, za koju se tako|er pretpostavlja da radi na administrativnim poslovima. Sve skupa bi predsjedavaju}em Vije}a ministara BiH Vjekoslavu Bevandi, barem prema broju savjetnika, mogla pozavidjeti i njema~ka kancelarka Angela Merkel.

Mada zakonski ima pravo na {est savjetnika, ~etiri u Ministarstvu vanjskih poslova i dva savjetnika za koordinaciju rada sa Vije}em ministara BiH, Bevandin zamjenik Zlatko Lagumd`ija formalno ima tri savjetnika, a zapravo ih je pet.

LAGUMD@IJINE SAVJETNICE-MLADE PRIPRAVNICE Njegovog dugogodi{njeg {efa ureda u SDP-u, a kasnije i u Ministarstvu vanjskih poslova BiH Jasenka Selimovi}a nedavno je zamijenio Igor Lincner, ranije Lagumd`ijin savjetnik za bilateralne poslove. Lincner je na novo radno mjesto primljen prije dva

SKROMNI [PIRI] Iako je ranije bio poznat po rasipanju dr`avnih para, biv{i je dr`avni premijer NIkola [piri} bio {tedljiv u pore|enju sa svojim nasljednikom Vjekoslavom Bevandom 18

mjeseca, dok je Selimovi} isto dobno promoviran u specijalnog savjetnika. Ostale Lagumd`ijine savjetnice su mlada Danijela Babi}, koja je u Sarajevo do{la iz Banje Luke, dugogodi{nja slu`benica u Ministarstvu vanjskih poslova na administrativnim poslovima Aida Hota i tek svr{ena studentica Pravnog fakulteta Sanja Tan~ica.

Sanja Tan~ica je savjetni~ko mjesto dobila ~im je odradila pripravni~ki sta` (premda nije jasno ~emu }e to ona savjetovati ministra vanjskih poslova), a na presti`nu je poziciju u Lagumd`ijinom kabinetu do{la po obiteljskoj preporuci. Sanja je, naime, k}erka dr`avne tu`iteljice Vesne Budimir i sestri~na Lidije Kora}, poslovne direktorice SDP-a. Lagumd`ijina ranija savjetnica Selma U`i~anin je u me|uvremenu primljena u stalni radni odnos u Ministarstvu vanjskih poslova i raspore|ena na funkciju pomo}nice ministra u Sektoru za op}e poslove. Identitet petog Lagumd`ijinog savjetnika ~ak je i u Ministarstvu vanjskih poslova BiH nepoznanica.

Premda je, dok je bio na funkciji predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH bio poznat po velikodu{noj raspodjeli dr`avnih para, Nikola [piri} se, u pore|enju sa svojim nasljednikom Vjekoslavom Bevandom, na koncu svrstao me|u skromije ministre. Za trajanja premijerskog mandata [piri} je, naime, uz {efa kabineta, imao pet savjetnika. Nakon {to je, me|utim, prije godinu dana preuzeo du`nost dr`avnog ministara financija [piri} je zadr`ao trojicu savjetnika: Miroslava Tomi}a, Miodraga Kudi}a i Sretka Bursa}a.

SLOBODNA BOSNA I 24.1.2013.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

23.1.2013

21:19

Page 8

Lova:TEKST osnova.qxd

23.1.2013

21:31

Page 20

BILO KUDA, OFFSHORE SVUDA

Kompanija “Vanity International Corporation“ sa Belizea koja je sa “Deltom“ Miroslava Miškovića i “Avazom“ Fahrudina Radončića formirala kompaniju “President nekretnine“, osnovana je na zahtjev posrednika “Adnread Neocleous & Company LLC“, najveće advokatske kompanije na Kipru. Stvarni vlasnik “Vanity International Corporation“ je Rus Oleg Ezhov, a ta offshore komanija igrala je značajnu ulogu u širenju poslovne imperije Miroslava Miškovića 20

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

S

rpski biznismen Miroslav Mi{kovi}, koji se nalazi u pritvoru pod sumnjom da je zloupotrijebio polo`aj prilikom privatizacije preduze}a za odr`avanje puteva u Srbiji, poslovao je i na podru~ju BiH, a partner mu je bio ministar sigurnosti u Vije}u ministara BiH Fahrudin Radon~i}.

Naime, Mi{kovi} i Radon~i} potpisali su ugovor o osnivanju President nekretnina u junu 2007. godine, a ugovor je mijenjan u jo{ dva navrata nakon toga. Prema SLOBODNA BOSNA I 24.1.2013.

Lova:TEKST osnova.qxd

23.1.2013

21:31

Page 21

KAKO JE RASLA MI[KOVI]EVA POSLOVNA IMPERIJA

MI[KOVI]EVE POSLOVNE AKROBACIJE OD BELIZEA, PREKO KIPRA, DO BiH Svojevremeno se naga|alo da iza offshore kompanija “Vanity International Corporation“ stoji Radon~i}ev “poslovni“ partner Naser Kelmendi, ali prema dokumentaciji do koje je do{la Slobodna Bosna to nije slu~aj. Naime, iza kompanije “Vanity International Corporation“, po svemu sude}i stoji Miroslav Mi{kovi} koji je do savr{enstva razvio poslovanje putem offshore kompanija.

FIU BRIJU BIV[I POSLOVNI PARTNERI Miroslav Mi{kovi} zavr{io je u pritvoru, a Fahrudin Radon~i} u ministarskoj fotelji

registraciji u Sarajevu, u februaru 2008. godine, Delta Real Estate je posjedovala pedeset procenata preduze}a, Radon~i}ev Avaz Roto-press 25 posto, a jo{ 25 posto posjedovala je offshore kompanija registrovana na Belizeu Vanity International Corporation.

Grupa dvadeset najrazvijenijih zemalja svijeta ozna~ila je Belize za jednu od pet dr`ava u kojima se pere najvi{e prljavog novca na svijetu. Svako ko posjeduje tri hiljade ameri~kih dolara mo`e da pozove advokatsku kancelariju na Belizeu i oni }e mu formirati i registrovati offshore kompaniju sa ra~unom u tamo{njoj banci. Na web sajtovima kancelarije i agencije mogu se pro~itati informacije o tome kako va{a kompanija Belizeu ne}e pla}ati nikakve poreze, ne}e izvje{tavati o zavr{nim ra~unima i niko ne}e saznati ko je vlasnik ili kako posluje va{e preduze}e; zato {to Belize nema potpisane sporazume o razmjeni tih informacija ni s jednom zemljom

na svijetu. Upravo zbog tih i takvih “pogodnosti“ prvog januara 2007. godine osnovana je kompanija “Vanity International Corporation“. Kompanija je osnovana sa po~etnim kapitalom od 50 hiljada dolara, a kao jedini vlasnik pet hiljada dionica vrijednosti 100 dolara po dionici, prema zvani~nom registru naveden je izvjesni Wen-Cheng Cheng. Tako|er, prema zvani~nom registru kao direktorica kompanije “Vanity Interational Corporation“ navedena je izvjesna Emely Perez.

Iako vlasti Belizea ljubomorno ~uvaju podatke o offshore kompanijama registrovanim u njihovoj zemlji polovinom 2009. godine Anthony Slessor, tada{nji direktor antikoruptivne jedinice pri Uredu visokog predstavnika u BiH, od Finansijske obavje{tajne jedinice Belizea (Financial Intelligence Unit — FIU) tra`io je podatke o kompaniji “Vanity International Corporation“. Odgovor, kvalifikovan kao privatan i povjerljiv, stigao je od direktorice FIU-ja Marilyn Williams. A u odgovoru je navedeno da je “Vanity International Corporation“ osnovana na zahtjev posrednika Adnread Neocleous & Company LLC. To je najve}a advokatska kompanija na

Osniva~ki ulog “Avaza“ u “President nekretninama“ kompanija “Vanity International Corporation“ otkupila je za samo 500 KM 24.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

21

Lova:TEKST osnova.qxd

23.1.2013

21:32

Page 22

BILO KUDA, OFFSHORE SVUDA

FINANCIAL INTELLIGENCE UNIT Privatno i povjerljivo pismo direktorice FIU-ja Marilyn Williams upu}eno {efu antikorupcionog tima OHR-a

Kipru, a me|u 100 najve}ih advokatskih firmi u Evropi. U istom odgovoru direktorica Williams je navela kako je WenCheng Cheng samo fiktivno vlasnik dionica “Vanity International Corporation“, a da je stvarni vlasnik, odnosno benefit, izvjesni Rus Oleg Ezhov, ina~e uposlenik ve} spomenute advokatske kompanije sa Kipra.

VIC, A NIJE SMIJE[AN Kompanija “Vanity International Corporation“ sa Belizea, kao osniva~ “President nekretnina”, po~etkom januara 2008. godine dala je punomo} advokatima Branku Mari}u i Edini Kasumagi} za zastupanje. Oni su u ime kompanije “Vanity International Corporation“ mogli mijenjati ugovor o osnivanju, statut kompanije, a zastupali su i interese firme sa Belizea kod

nadle`nog dr`avnog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Godinu dana kasnije, 14. januara 2009. godine ista kompanija ovlastila je beogradskog advokata Petra Raja~i}a da kupi dionice, odnosno otkupi osniva~ki ulog “President nekretnina” od jednog od osniva~a, odnosno Avaza za 500 KM. Dakle, advokat Raja~i} je bio ovla{ten za otkup osniva~kog uloga “Avaza“ u “President nekretninama“ za preuzimanje svih pravnih akcija i potpisivanje svih dokumenta koji se ti~u transfera dionica, te usvajanje amandmana na Statut “President nekretnina“.

Nema nikakve sumnje da je poslovni dvojac Mi{kovi} — Radon~i} imao velike planove sa “President nekretninama“ i offshore kompanijom “Vanity International Corporation“. Me|utim, sve {to su “Pre-

POZAJMICO, NA TEBE JE RED

“Vanity International Corporation“ posudio preko osam miliona eura!

Prema dostupnoj nam dokumetaciji u svom trogodi{njem poslovanju, od 2007. do 2010. godine, offshore kompanija sa Belizea “Vanity International Corporation“ najmanje je tri puta uzimala nov~ane pozajmice. Prvu pozajmicu u iznosu od 220 hiljada eura “Vanity International Corporation“ uzeo je od kompanije Luce International Investments Corporation registovane na Britanskim Djevi~anskim Ostrvima. Druga pozajmica u iznosu od

22

dva miliona i 650 hiljada eura tako|er je uzeta od kompanije registrovane na Djevi~anskim Otocima, Kordell Invests INC, kao i tre}a pozajmica u iznosu od {est miliona 315 hiljade eura koja je uzeta od kompanije Right Start Technology LTD. U sva tri spomenuta slu~aja ugovor o pozajmici, pravima i obavezama stranaka, sa~inila je, o~ekivano, advokatska firma sa Kipra “Adnread Neocleous & Company LLC“.

sident nekretnine“ uspjele upisati kao svoje vlasni{tvo u Sarajevu jeste “ekonomsko dvori{te“ od 66 kvadratnih metara u Gornjem Butmiru u sarajevskoj op}ini Ilid`a.

Daleko ve}i poslovni uspjeh ova offshore kompanija sa Belizea ostvarila je u Srbiji. Naime, prema dokumentaciji kojom raspolo`ae na{ list, “Vanity International Corporation“ je preko ]erima [emsovi}a, jednog od najzna~ajnijih tamo{njih biznismena, kupio novopazarsko preduze}e Sloboda, odnosno [emsovi}evu firmu Fexiko i njegov udio u vlasni{tvu preduze}a “Sloboda“. Zapravo, “Vanity International Corporation“ zajedno sa [emsovi}em osniva~ je firme “Fexiko“.

Tome u prilog govori i punomo} kojom se ovla{}uju Aleksandra Stoji}, Ana Petkovi} i Milka Simi} iz advokatske kancelarije “Dra`i}, Beatovi} & Partneri“ da mogu u ime “Vanity International Corporation“, kao osniva~a privrednog dru{tva “Fexiko“, da predstavljaju kompaniju, upravljaju Dru{tvom, donose, potpisuju i ovjeravaju sve potrebne dokumente, odluke i akte, uklju~uju}i odluke o razrje{enju i imenovanju direktora Dru{tva, promjeni sjedi{ta Dru{tva, izmjene osniva~kog akta, kao i sve druge odlluke i akta koja su u skladu sa osniva~kim aktom Dru{ta. Kao sa firmom “Fexiko“, ista stvar se desila i sa beogradskom kompanijom Gelder, ~iji osniva~ tako|er “Vanity International Corporation“. U slu~aju kompanije “Gelder“ ovla{}enja za zastupanje firme sa Belizea data su Ljiljani Jevremovi}Svilanovi}.

SLOBODNA BOSNA I 24.1.2013.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

23.1.2013

21:19

Page 9

Sulejman:TEKST osnova.qxd

23.1.2013

23:46

Page 24

SMRT KOJA JE [OKIRALA SARAJEVO

SMRT AKADEMIKA SULEJMANA RED@I]A Akademik SULEJMAN REDŽIĆ, čije je tijelo nakon višednevne potrage pronađeno početkom tjedna u koritu Miljacke, ukopan je u srijedu, 23. janura, ali okolnosti pod kojima je tragično stradao i dalje nisu poznate; u poplavi dezinformacija i proizvoljnih spekulacija koje su pratile Redžićev nestanak, najmonstruoznije su bile tvrdnje novinara Dnevnog avaza da je ugledni sarajevski profesor bio suradnik zloglasne terorističke grupe “Ševe“ Pi{u: SUZANA MIJATOVI] i SENAD AVDI]

PITANJA KOJA TRA@E HITNE ODGOVORE Stru~na ekspertiza Sulejmana Red`i}a bila je presudna da se kazne otmi~ari Ned`ada Herende

Foto: Milutin Stoj~evi}

NEPOZNATI DETALJI

A

kademik Sulejman Red`i}, redovni profesor Prirodno-matemati~kog fakulteta u Sarajevu, predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99, ugledni bosanskohercegova~ki botani~ar i ekolog, ukopan je u srijedu (23. januara) na sarajevskom groblju Bare, ali okolnosti pod kojima je tragi~no stradao i dalje nisu poznate. Red`i}ev je nestanak, navodno, prijavljen 9. januara (informacije njegove obitelji i policije su kontradiktorne), potraga je trajala danima, sve dok tijelo nesretnog profesora nisu slu~ajno primijetili lovci, u dubokoj provaliji, u blizini puta Sarajevo - Pale. Prema prvim nalazima obdukcije koju je obavio doktor Hamza @ujo, na Red`i}evom tijelu nisu prona|eni tragovi nasilja, niti su uo~ene druge ozljede koje bi upu}ivale na nasilnu smrt. No, jo{ treba pri~ekati i druge medicinske nalaze koji }e, za nadati se, pomo}i u rasvjetljavanju Red`i}eve misteriozne smrti.

POSLJEDNJA PROFESOROVA [ETNJA Za njegove ro|ake i prijatelje, me|utim, jo{ je uvijek najve}a enigma kako se uop}e Sulejman Red`i} na{ao na lokalitetu Lapi{nice, koji je od njegove ku}e udaljen desetak kilometara. Pitaju se i za{to je, ako je ve} krenuo u {etnju izvan grada, bio lagano obu~en, u trenerci, d`emperu, ko`noj jakni i cipelama? Teorija prema kojoj se profesor kretao putem prema Palama, okliznuo i pao u korito rijeke Miljacke, jer do mjesta na kojem je prona|en nemogu}e je sti}i pje{ice, tako|er im nije uvjerljiva, budu}i da je Red`i} volio {etnje u prirodi, a nikako uz prometnu magistralnu cestu. Misterija je i kako je, ako se ve} poskliznuo i pao niz liticu, ostao bez ko`ne jakne, koja je prona|ena dvadesetak metara od njegovog tijela. U jakni su, opet, na|eni paso{ (nosio ga je jer 24

SLOBODNA BOSNA I 24.1.2013.

Sulejman:TEKST osnova.qxd

23.1.2013

23:46

Page 25

[TA SE DESILO SULEJMANU RED@I]U Foto: Arhiv “Oslobo|enja”

je nedavno izgubio osobnu kartu) i 200 KM, ali ne i nov~anik, koji je uvijek imao uz sebe. Ako je akademik Red`i} po~inio samoubojstvo, na {to istra`ni organi, neslu`beno saznajemo, sumnjaju, za{to je za svoj posljednji `ivotni put odbrao put Sarajevo - Pale, odnosno smtmrglavu liticu ispod puta? No, u samoubojstvo je te{ko povjerovati i zbog toga {to je profesor Red`i} bio istinski vjernik, a samoubojstvo je u islamu najte`e bogohuljenje. ^injenica da je tijelo prona|eno na teritoriju Republike Srpske, zbog ~ega istragu vodi Okru`no tu`ila{tvo Isto~no Sarajevo, odnosno inspektori Centra javne bezbjednosti iz Isto~nog Sarajeva i MUP-a Kantona Sarajevo, cijeli je slu~aj dodatno zakomplicirala.

U poplavi dezinformacija, proizvoljnih spekulacija i amaterskih naga|anja koje su pratile nestanak akademika Sulejmana Red`i}a, za najmonstruoznije su bili zadu`eni novinari Dnevnog avaza. “[ta o nestanku akademika Red`i}a znaju ljudi iz [eva“, naslov je u Dnevnom avazu od 21. januara, dakle istoga dana kada je nakon vi{ednevne potrage na Lapi{nici prona|eno Red`i}evo tijelo. Uz pomo} svog ku}nog advokata Faruka Balijagi}a, Avaz dokazuje da je trag koji bi mogao dovesti do odgovornih za nestanak akademika Red`i}a i ~injenica da je on bio povezan sa zloglasnom teroristi~kom grupom “[eve“. Balijagi}u je, naime, njegov nekada{nji klijent Edin Garaplija povjerio “da je Red`i} bio u logistici [eva“ i da je kao sudski vje{tak bio anga`iran u predmetu otmice biv{eg pripadnika [eva Ned`ada Herende. “Red`i} je znao za postojanje [eva i za ono {to rade“, izjavio je Balijagi}.

VI[EDNEVNA POTRAGA Tijelo Sulejmana Red`i}a prona|eno je u dubokoj provaliji, na lokalitetu Lapi{nice kod Sarajeva

je pre`ivjeti i cijeli slu~aj prijaviti policiji.

Istragu je potom preuzeo tada{nji Centar slu`bi bezbjednosti Sarajevo i federalni MUP, ~iji su inspektori morali ulo`iti silan trud kako bi dokazali krivnju otmi~ara.

“Klijent Gaplija“ je obmanuo svog “advokata“ Balijagi}a, a ovaj odmah potr~ao da obmane Avaz, odnosno javnost.

Akademik Sulejman Red`i} je, i to je jedino {to ga povezuje za [evama, bio vje{tak-ekspert u sudskom procesu protiv nekada{njih operativaca AID-a Edina Garaplije, Harisa Peze i Refika Murana, optu`enih za otmicu i poku{aj ubojstva Ned`ada Herende. Herenda je, podsjetimo, kidnapiran u junu 1996., u sarajevskom naselju Ciglane, nakon ~ega je pro{ao vi{ednevnu fizi~ku torturu agenata AID-a, koji su ga islje|ivali o zlo~inima [eva. Iako je Herenda tijekom “saslu{anja“ brutalno premla}en, upucan u nogu, a na kraju i jednim metkom u glavu, a potom ba~en u {aht izme|u Podlugova i Semizovca, uspio

RED@I]EVA ANALIZA KAO KRUNSKI DOKAZ

Foto: Arhiv “Oslobo|enja”

POSLJEDNJI ISPRA]AJ AKADEMIKA Sulejman Red`i} ukopan je na Gradskom groblju Bare u Sarajevu 24.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

U nedostatku kvalitetne forenzi~ke opreme koja bi otmi~are povezala s `rtvom - operativci su AID-a, naime, u me|uvremenu detaljno po~istili sve tragove s mjesta na kojima su dr`ali zato~enog Herendu, dovitljivi su sarajevski policajci do{li na ideju da potra`e stru~nu pomo} profesora sa Prirodno-matemati~kog fakulteta. Tada je jedan od inspektora predlo`io da analizu zemlje i biljaka prona|enih u i na automobilu BMW koji su koristili agenti AID-a uradi njegov znanac profesor Sulejman Red`i}. Profesor je odmah pristao i napravio stru~ni nalaz koji je potvrdio da uzorci zemlje i biljaka na|eni na automobilu sto posto poti~u s lokacije na kojoj je prona|en te{ko ranjeni Ned`ad Herenda. Stru~na analiza koju je Sulejman Red`i} uradio profesionalno, kao ~ovjek od struke a nikako tajni suradnik [eva, kasnije je predstavljala jedan od najva`nijih dokaza da Garaplija, Pezo i Muran budu osu|eni na vi{egodi{nje zatvorske kazne. Premda je bio svjestan u kakav je obavje{tajnopolicijski zvjerinjak upao, profesor Sulejman Red`i} je svojim policijskim znancima kasnije govorio da se nikada nije pokajao i da bi, da ga ponovno zamole za uslugu, isto u~inio. Prema, dodu{e, neprovjerenim informacijama profesor Red`i} je bio anga`iran i za biolo{ka vje{ta~enja mjesta na kojem je likvidiran i Ned`ad Ugljen, nekada{nji {ef Ned`ada Herende u AID-u, odnosno “[evama“...

25

Galijasevic-Dodik:TEKST osnova.qxd

23.1.2013

21:37

Page 26

DODIK I POSLJEDNJI DANI

NJEMA^KA DEVETA OFANZIVA MILORAD DODIK, predsjednik RS-a, preko svoje novcem dobro podmazane medijske mašinerije posljednjih nedjelja svakodnevno upozorava da je njegovim rušiteljima iz inostranstva uplaćeno deset miliona eura - “naručitelj” njegove političke likvidacije: Njemačka i njene obavještajne službe; naša suradnica otkriva kakve su veze ove afere sa smjenom DŽEVADA GALIJAŠEVIĆA iz Ekspertnog tima za Jugoistočnu Evropu

DESANT NA DODIKA PROPAGANDNA AKCIJA DODIKOVIH SPIN DOKTORA Plasiraju}i informaciju o minhenskom sastanku na kojem je razra|ivan plan njegovog ru{enja, Dodik poku{ava homogenizirati Srbe i napade politi~kih protivnika predstaviti kao pla}eni~ke i izdajni~ke

26

SLOBODNA BOSNA I 24.1.2013.

Galijasevic-Dodik:TEKST osnova.qxd

23.1.2013

21:37

Page 27

ODLAZI LI “VJETAR SA BALKANA” Pi{e: NA\A DIKLI]

R

epublika Srpska je jo{ jednom ugro`ena. Naravno, napadima na njenog predsjednika Milorada Dodika i ispitivanjem njegove umije{anosti u me|unarodni kriminal. Sve ovo je u utorak servirano i prezentirano gra|anima ovog bh. entiteta.

Njema~ka ima interes da ga sru{i, njihove obavje{tajne agencije su prikupljanjem materijala o Dodiku i pisanjem izvje{taja o aferama koje godinama potresaju RS-a pripremile teren za sastanak eksperata za sigurnost i direktora obavje{tajnih slu`bi u Minhenu i sada je “la`nim informacijama o Dodiku ugro`ena RS”.

Ovaj scenario procurio je u javnost odmah nakon {to su ~lanovi Ekspertnog tima za Jugoisto~nu Europu Darko Trifunovi} i Domagoj Margeti} iz istog Foto: Mario Ili~i}

“ODBRANA DODIKOVOG KRIMINALA” D`evad Galija{evi}, samoprogla{eni ekspert za terorizam, na platnom je spisku Milorada Dodika

tima izbacili “eksperta” za terorizam D`evada Galija{evi}a. Razlog za to, kako “Slobodnoj Bosni” potvr|uje Trifunovi}, samo je jedan - Galija{evi} je bio umije{an u nezakonite radnje.

“Prije dvije godine htjeli smo da pokrenemo sopstvenu istragu o aferi Hypo banka. Znali smo da postoje odre|ene nelegalnosti u radu, me|utim, Galija{evi} je to sprije~io. Margeti} je nastavio raditi sam i u~inak je ve} sada vidljiv. Na{ stav je da je Galija{evi} od samog po~etka {titio Dodika i njegov kriminal, a javnosti je poznato kako je on radio i koliko se zalagao da za{titi Dodika”, ka`e Trifunovi}.

Ina~e, “Slobodna Bosna” je u vi{e navrata pisala o Galija{evi}u. Iako je bio ~lan Ekspertnog tima za istra`ivanje kriminala i korupcije, te sigurnosnih sistema, istovremeno je bio na platnom spisku Vlade RS-a, kao savjetnik Milorada Dodika, a njegova pla}a je iznosila tri tisu}e eura!

Trifunovi} ka`e da je kap koja je prelila ~a{u i zbog koje je Galija{evi} i izba~en, njegovo uplitanje u istrage u BiH, te spre~avanje rada ekspertnog tima.

“On se jednostavno nije mogao pomiriti sa ~injenicom da }emo mi po~eti da upozoravamo na Dodikovu spregu sa organiziranim kriminalom ne samo u RS, odnosno BiH, ve} cijelom regionu, Jer, prema informacijama koje mi imamo Dodik je stanovnicima svog entiteta koji {titi uzeo milijardu eura. Ja znam da }e me sada poslije ovakvih izjava tu`iti, ali tu`i}u i ja njega”, ka`e za “SB” Trifunovi}.

TRIFUNOVI]: “MNOGE ISTRAGE U SRBIJI OBUHVATAJU DODIKA” Problem koji sada RS ima zove se Dragan \uri}, vlasnik srbijanske Zekstre, kojem je srbijanska policija oduzela paso{ prije mjesec dana, a koji je sada pod pokroviteljstvom Milorada Dodika u RS-u, gdje se krije od srbijanskog pravosu|a u vezi s aferom oko privatizacije zemunskog Veterinarskog zavoda.

“Dodik mora da zna da ja volim Republiku Srpsku, ali da to nema veze s njim. On je na vlast do{ao na tenkovima, doveli su ga stranci, a ja vjerujem da }e ga stranci i skinuti sa vlasti. Li~no sam upozn-

GALIJA[EVI] NE IDE DALJE

“Napadi na Dodika su plaćeni” U svojim posljednjim izjavama, Galija{evi} ne odustaje od svoje pri~e. On i dalje tvrdi da su medijski napadi na Dodika pla}eni novcem stranaca i da je na to utro{eno deset miliona dolara.

I dalje demantira optu`be Domagoja Margeti}a (kojeg je Dodik, gostuju}i ove 24.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

nedjelje na srbijanskoj televiziji Happy, nazvao “idiotom, bolesnikom i hrvatskim pla}enikom”) da je htio da zaustavi istragu oko Hypo banke i da je odra|ivao poslove za predsjednika RS-a, te sam nudio novac u Dodikovo ime da se pojedine afere zata{kaju.

27

Galijasevic-Dodik:TEKST osnova.qxd

23.1.2013

21:38

Page 28

DODIK I POSLJEDNJI DANI at sa istragama koje se vode u Srbiji. U skoro svim aferama vezanim za Miroslava Mi{kovi}a spominje se predsjednik RS-a, ali ne samo u tim. Na redu je preispitivanje privatizacije Komgrapa, koji je fiktivno kupio Slobodan Stankovi}, a ~iji je formalni vlasnik Dodik. Mi to znamo, a zna i srbijanska policija. Vrijeme je da neko tom ~ovjeku stane ukraj, jer je ono {to ~ini svom narodu nedopustivo”, isti~e Trifunovi}.

KRIMINALNA OSOVINA DODIK-RADON^I] On tvrdi i da je pri~a o deset miliona eura koje su navodno u{le u RS za svrgavanje Dodika sa vlasti potpuno izmi{ljena, kao i ova o navodnom “minhenskom sastanku” koji je tome prethodio.

“Na{ Institut ima sjedi{te u Minhenu.

Ovo su optu`be na na{ ra~un. Neka mi neko pojasni kako su direktori svih obavje{tajnih agencija u regiji mogli da se na|u u Minhenu i ostanu neprimije}eni? I sam Hainz Lange (njema~ki ekspert za sigurnosne poslove) upozoravao je na Dodika i na njegovog bliskog prijatelja i poslovnog suradnika, va{eg ministra sigurnosti Fahrudina Radon~i}a”, navodi Trifunovi}.

Na{ sugovornik se poziva na depe{e Wikileaksa u kojima biv{i ambasador SAD-a u BiH Charles English upozorava jo{ 2010. godine ameri~ku vladu da }e “na vlast u BiH do}i Dodik u koaliciji sa Radon~i}em”, te navodi da }e to biti ogroman problem za BiH jer }e organizirani kriminal preuzeti sve zakonodavne i sigurnosne strukture u na{oj dr`avi.

“Mi nismo mislili da je to mogu}e, jer smo imali dojave da se Radon~i} bavi me|unarodnim kriminalom. Istovremeno, ja ~itam izvje{taj va{e Agencije za istrage i za{titu (SIPA) koji Dodika sumnji~i da je DR@AVNA (NE)SIGURNOST Darko Trifunovi} tvrdi da }e organizirani kriminal uskoro preuzeti sigurnosne strukture u BiH

28

DARKO TRIFUNOVI], EKSPERTNI TIM ZA JUGOISTO^NU EVROPU

BiH postaje talac kriminalnog dvojca Dodik-Radončić Trifunovi} skre}e pa`nju na jo{ jednu ~injenicu. U vrijeme kada je imenovan za ministra sigurnosti BiH, Fahrudin Radon~i}, “biv{i” vlasnik “Avaza”, graditelj, utemeljitelj i {ta sve ne, bio je pod istragom Ministarstva sigurnosti BiH i doma}ih obavje{tajnih agencija zbog povezanosti sa klanom Kelmendi, {vercom narkotika, a spominjala su se i naru~ena ubistva.

Kako je ovakav ~ovjek mogao preuzeti dr`avni obavje{tajni sektor?

Trifunovi} smatra da je istraga obustavljena ~im se po~elo spekulirati o nje-

govom imenovanju, te da su SIPA i OSA dale suglasnost na njegovo pozicioniranje.

“Ako se utvrdi da je Radon~i} zbilja bio umije{an u poslove sa me|unarodnim kriminalom, a mi mislimo da jeste i prema na{im saznanjima jeste bio u poslovima sa klanom Kelmendi i albanskom mafijom, vi ste dr`avu dali dvojici ljudi samo da slu`i njima i onda }e se mo}i re}i da ste dr`ava pogodna za organizirani me|unarodni kriminal”, isti~e Trifunovi}.

PRIJATELJI I POSLOVNI SARADNICI Dodika i Radon~i}a ve`u zajedni~ki poslovni interesi

na izgradnji autoputa Banja Luka - Gradi{ka i izgradnji zgrade Vlade po~inio krivi~na djela, te da su nestale stotine miliona maraka. Mi jednostavno nismo mislili da }e se sve ovako zavr{iti. Da }e dva ta dva ~ovjeka koji se sumnji~e za me|unarodni kriminal, Dodik i Radon~i}, preuzeti dr`avu”, ka`e Trifunovi}.

Da li je BiH sada i zvani~no postala obe}ana dr`ava za me|unarodni kriminal?

Nezvani~no, ona je to odavno.

Prognoze na{eg sagovornika su jasne: “Dodika su na vlast doveli stranci na tenkovima, a oni }e ga odatle i skinuti.”

Je li ovo kona~an kraj Milorada Dodika i njegove aposlutne vladavine ne samo jednim entitetom ve} ucjenama drugih politi~kih partija i dr`avom BiH, te{ko je procijeniti.

Ali sada je jasno da “taj da{ak vjetra sa Balkana”, kako ga je jednom prilikom opisala Madeleine Albright, postaje orkanska bura koja prijeti da uni{ti sve oko sebe.

SLOBODNA BOSNA I 24.1.2013.

Skandal:Skandal.qxd

23.1.2013

21:14

Page 20

SKANDAL NEDJELJE

Pozajmnicom do miliona

Kako je “Avaz“ Fahrudina Radončića “oprao“ direktora Razvojne banke FBiH Ramiza Džaferovića PISMENA PISMENA ISPRI^NICA ISPRI^NICA Direktorica Direktorica Avaza Avaza Amra Amra Pra{ovi} Pra{ovi} pismeno pismeno je je potvrdila potvrdila da da je je revizorska revizorska ku}a ku}a Ramiza Ramiza D`aferovi}a D`aferovi}a “D`aferovi}“ “D`aferovi}“ uredno uredno vratila vratila pozajmicu pozajmicu od od 150 150 hiljada hiljada maraka maraka

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

P

olovinom juna 2011. godine Kantonalno tu`ila{tvo Sarajevo obustavilo je istragu vo|enu protiv Ramiza D`aferovi}a, direktora Razvojne banke FBiH, koja je vo|ena protiv njega i ~lanova Uprave ove banke pod sumnjom da su po~inili krivi~no djelo zloupotrebe polo`aja, ali i direktora njegove revizorske ku}e D`aferovi} Ned`ada Grci}a. U tu`ila{tvu Kantona Sarajevo (ne)opravdano su zaklju~ili da nije bilo zloupotreba polo`aja niti sukoba interesa direktora D`aferovi}a ~ija je revizorska ku}a “D`aferovi}“ pravila zavr{ne finansijske obra~une za privredna dru{tva koja su dobivala kredite od Razvojne banke FBiH. Najdrasti~niji primjer je poslovni trougao koji je spojio kompanije u vlas24.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

ni{tvu Fahrudina Radon~i}a, direktora Ramiza D`aferovi}a i njegovu revizorsku ku}u “D`aferovi}“. Naime, Razvojna banka FBiH je sa preko dvadeset miliona maraka “pogurala“ izgradnju Radon~i}evog Twist Towera, a zauzvrat revizorska ku}a “D`aferovi}“ sa~inila je zbirni finansijski izvje{taj za dru{tva Avaz, Avaz-roto-press, GIK Oko, TV Alfa i Revija press. Na tom “revizorskom“ poslu firma “D`aferovi}“ zaradila je 10 hiljada maraka, {to je bio previ{e skroman iznos u odnosu na kreditne milione koje je Razvojna banka FBiH na ~elu sa D`aferovi}em upumpala u Radon~i}ev toranj. Stoga su 2008. godine “Avaz“ i revizorska ku}a “D`aferovi}“ sklopili ugovor o “kratkoro~noj“ pozajmici pa je “Avaz“ kao zajmodavac revizorskoj ku}i “D`aferovi}“ kao zajmoprimcu isplatio 150 hiljada maraka. Nakon podizanja pozajmice, direktor Ramiz D`aferovi} na{ao se na udaru pravosudnih

i istra`nih organa i opet mu je “Avaz“ prisko~io u pomo}. Naime, direktorica “Avaza“ Amra Pra{ovi} 1. jula 2009. godine uputla je pismo tada{njem glavnom tu`iocu Branku [ljivaru, tu`iocu Sanjinu Boguni}u, tada{njem direktoru Federalne uprave policije Z latku Mileti}u, glavnom inspekoru Finansijske policije Zuferu Dervi{evi}u i OHR-ovom antikoruptivnom timu u kojem spomenute obavje{tava da je revizorska ku}a “D`aferovi}“ 19. juna uplatila 20 hiljada maraka, a 1. jula 2009. godine ostatak od 130 hiljada maraka, ~ime je ispo{tovan ugovor o pozajmici. “D D okumentaciju {aljemo direktno Vama jer imamo dovoljno razloga da sumnjamo da se ime na{e kompanije `eli ukaljati zbog antikorupcijskog pisanja na{ih novinara i bankarskih rivaskih borbi za preuzimanje profita na bankarskom tr`i{tu“, zaklju~ila je direktorica Amra Pra{ovi}.

29

Donacije u ime duha svetog:TEKST osnova.qxd

23.1.2013

23:51

Page 30

DONACIJE U IME DUHA SVETOGA

Sve više političara iz RS-a postaju zadužbinari, ktitori i kumovi crkvi u svojim zavičajima; naša novinarka piše da li političari ova “Bogu ugodna djela” čine iz populističkih razloga ili iz ljubavi prema zavičaju i odakle namiču novac da bi postali dobrotvori

DODIK, [PIRI], D@OMBI], NOVI] DR@AVNIM PARAMA PRAVE CRKVE [IROM BiH Pi{e: MIRHA DEDI]

U

posljednjih nekoliko godina me|u politi~arima i ministrima iz RS-a bukvalno se vodi trka ko }e imati ve}u zadu`binu, odnosno ko }e biti ve}i ktitor ili kum crkava {irom RS-a. Pojedini ministri, iako “ne prakticiraju vjeru”, dali su pozama{ne donacije kako bio se u njihovim rodnim mjestima izgradile veleljepne crkve.

Popularnost, me|utim, sti~u preko dr`avne kese, iz narodnih para.

Tako je Aleksandar D`ombi}, premijer RS-a, prije godinu i po dana namakao 20 hiljada KM kako bi se u njegovom rodnom selu D`ombama sagradila crkva. Novac nije iske{irao iz svog d`epa ve} je odobrio sredstva Sekretarijatu vjera RS-a koja se nalazi pri Ministarstvu prosvjete i kulture RS-a, u iznosu od 20.000 KM, a oni su isto toliko prebacili za gradnju crkve u D`ombama, iznad ^elinca, odakle je aktuelni premijer rodom. Toj grobljanskoj crkvi posve}enoj Svetom Georgiju je potom D`ombi} i kumovao sa porodicom.

Ovom duhovnom ~inu prisustvovalo je vi{e stotina vjernika iz ovog kraja i brojne li~nosti iz javnog `ivota Republike Srpske.

Tom prilikom je vladika Vasilije Ka~avenda u novosagra|enom hramu slu`io liturgiju i osve{tao prate}e objekte, me|u kojima je sala za narod i spomen-~esma koju je D`ombi} posvetio svom daljem ro|aku Mirku D`ombi}u, koji je nestao u Drugom svjetskom ratu.

DODIK NAD ODROM PATRIJARHA PAVLA Posljednji cjelov pokojnom patrijarhu

PARADA PIJANSTVA I KI^A Sva ova parada je nesumnjivo bila u funkciji D`ombi}eve promocije u rodnom kraju. Me|utim, D`ombi} nije izuzetak, crkvena kumstva su postala stvar presti`a me|u visokim zvani~nicima RS-a.

30

MILIONSKE DONACIJA ZA CRKVU Milorad Dodik je bio kum desetinama crkvi {irom Republike Srpske, za {ta je iske{irao nekoliko miliona KM bud`etskih para SLOBODNA BOSNA I 24.1.2013.

Donacije u ime duha svetog:TEKST osnova.qxd

23.1.2013

23:51

Page 31

KOLIKO KO[TA OBNOVA SRPSKIH SVETINJA Mogu}nosti za donacije za izgradnju crkava su raznovrsne. Tako postoji kum temelja crkve, pa kum zvona, te kum na otvaranju crkve, kada se po pravilu najvi{e odrije{i kesa. Upu}eni tvrde da se na otvaranju crkve obi~no daje oko 100.000 KM. U Bijeljini ni jedno kumstvo nije bilo ispod tog iznosa. Vlasnik firme Sloboprom Slobodan ]ur~i} dao je za kumstvo crkve u centru Bijeljine 120.000 KM, a Sabornoj crkvi kod bijeljinske kasarne Milorad Dodik je kumovao sa 100.000 KM. U posljednje vrijeme kod ve}ine Dodikovih partijskih kolega i saradnika je gotovo postala uobi~ajna praksa da u svom selu ili mjestu za manje pare postaju donatori, ali iz bud`etske kase. To je uradio Nikola [piri}, jedan od najimu}nijih politi~ara u BiH. [piri} nije {tedio na svom zavi~aju. Prebacivano mu je da je preko firme MG Mind iz Mrkonji} Grada, uporedo sa izgradnjom crkve, gradio i put u du`ini od sedam kilometara do imanja u rodnom selu Prekaje. Sredstva su odobrena iz bud`etske rezerve Savjeta ministara BiH. Kako saznajemo, Nikola [piri} li~no je vodio akciju prikupljanja novca i povezivanja ljudi koji su radili na obnovi hrama u Prekaji. Čitav posao obnove su izvodili zaposleni u Zrni} kompani iz Prijedora.

Zbog njegovog doprinosa na obnovi pravoslavnih svetinja u Krajini, Srpska pravoslavna crkva je [piri}a odlikovala ordenom Svetog Save prvog stepena.

Crkveno-narodnom veselju povodom osve{tenja obnovljenog hrama u [piri-

D@OMBI] IZGRADIO CRKVU U D@OMBAMA Aktuelni premijer RS-a Aleksandar D`ombi} donirao je 20 hiljada KM kako bi se u njegovom selu izgradila crkva, a potom je sa kompletnom porodicom bio njen kum

manja od kona~nog salda iz njegovog imovinskog kartona. Od 70 isplata iz bud`etskih rezervi 2011. godine, polovina je zavr{ila u Drvaru. Tako je [piri} izdvojio 15.000 KM za saniranje puta u mjesnoj zajednici Prekaja, pored Drvara. Nije [piri} zaboravio na mlade Drvar~ane pa je za njihovu du{u izdvojio 1.500 KM za organizo-

I prvi ~ovjek Ministarstva civilnih poslova BiH Sredoje Novi} je, istina po odluci Vije}a ministara, iz bud`eta ovog ministarstva odvojio 200 hiljada dolara za obnovu Saborne crkve u Mostaru.

Prije dvije godine Sabornom hramu u Doboju kumovali su Milorad Dodik, srpski ~lan Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radman-

KUM NAJVIŠEG KRSTA U RS-u: Dodik, je bio kum najvišeg krsta jednog od tri na crkvi Svetog Save u Foči, inače najvećeg pravoslavnog hrama u BiH. Mitropolit Nikolaj je Dodiku za to velikodušno djelo dodijelio zlatni orden Svetog Petra }evom rodnom kraju prisustvovali su Milorad Dodik i Neboj{a Radmanovi}, ali i preko 5.000 gostiju iz ovog kraja. [piri}eva galantnost u raspolaganju javnim novcem te{ko je nadma{iva jer se on nije ustru~avao da mnogobrojnim porodicama iz svog sela pritekne u pomo} iz dr`avne kase. [piri}evo suosje}anje sa Drvar~anima bilo bi pohvalno da nije posegnuo za bud`etskom rezervom koja je

vanje motorijade a novac je upla}en na ra~un Hotela Drvar. [piri} je posebno vodio ra~una da novcem iz bud`eta podr`i obrazovanje, posebno privatne univerzitete, pa je Nezavisni univerzitet Banjaluka dobio 50.000 KM za organizovanje nau~nog skupa pod nazivom “Evropska unija, uslovi i uslovljavanja”, a nekoliko mjeseci kasnije jo{ 4.000 KM upla}eno je istom univerzitetu za istu konferenciju.

VJE^ITI KUM KRSTA I TEMELJA CRKVE Dodik je bio kum i Sabornom hramu u Doboju

Milorad Dodik podsti~e obnavljanje i izgradnju pravoslavnih hramova jer time obilje`ava teritoriju na kojoj }e “vijekovima `ivjeti Srbi“ 24.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

31

Donacije u ime duha svetog:TEKST osnova.qxd

23.1.2013

23:52

Page 32

DONACIJE U IME DUHA SVETOGA

IMU]NI [PIRI] SLAB PREMA RODNOM KRAJU Nikola [piri} je li~no vodio akciju da se skupi novac za izgradnju crkve u njegovom rodnom selu Prekaje pored Drvara

ovi}, predsjednik NS RS Igor Radoji~i} i ministar civilnih poslova BiH Sredoje Novi}. Oni su za tu ~ast prilo`ili ukupno 120.000 maraka.

GDJE GOD MO@E[, TI CRKVU POSADI Nesumnjivo da je najve}i crkveni kum u Republici Srpskoj Milorad Dodik. On je u posljednih nekoliko godina za kumstva dao desetine miliona maraka bud`etskih para!

Bio je izda{ni kum u Lakta{ima, Sabornoj crkvi u Bijeljini kojom upravlja vladika Vasilije Ka~avenda dao je 100 hiljada KM. Zatim je bio kum crkve u Doboju sa 50 hiljada KM, isto tako je kumovao crkvi u Seferovcima kod Gradi{ke.

“Srpska pravoslavna crkva je sna`an identitet srpskog naroda i u tom pogledu apsolutno treba podr`avati sve aktivnosti ove vrste. Mjesto koje ima hram li~i na raj“, izjavio je svojevremeno Dodik.

Dodik je bio kum najvi{eg krsta jednog od tri na crkvi Svetog Save u Fo~i, ina~e najve}eg pravoslavnog hrama u BiH. Vlada Republike Srpske je na inicijativu Milorada Dodika za izgradnju ovog hrama izdvojila ~ak 1,4 miliona maraka! Zahvaljuju}i Dodiku hram u Fo~i je dobio krov i na njega su postavljeni krstovi.

Mitropolit dabrobosanski Nikolaj je Dodiku za to velikodu{no djelo, odnosno istaknuto zalaganje na izgradnji hrama Svetog Save u Fo~i dodijelio Zlatni orden Svetog Petra. Tom prilikom Dodik je kazao da srpski narod ne smije nikada da prestane da se okuplja oko crkve i dodao da i u najte`e vrijeme mogu da se grade hramovi i doka`e sabornost.

Ni{ta manje dare`ljiv nije bio Dodik ni kada je izgradnja Saborne crkve u Mostaru rije~. On je nalo`io da se za tu crkvu iz bud`eta RS-a izdvoji ~ak 1,2 miliona KM! I tu nije kraj rasipanju miliona za Srpsku pravoslavnu crkvu. Dodik je prije nekoliko mjeseci u Beogradu patrijarhu 32

UKLETA VILA SPC-a

Milorad Dodik obnavlja crkvenu vilu u kojoj desetljećima niko nije želio da živi Svoju rezidenciju na Dedinju, zahvaljuju}i Miloradu Dodiku, ima}e i patrijarh Irinej. U zdanje SPC-a na Dedinju koje je decenijama napu{teno, nakon renoviranja, patrijarh bi trebalo da se useli sredinom ove godine.

Me|utim, tu zapu{tenu patrijar{ijsku vilu od 200 kvadrata, ~ije renoviranje je preuzeo Dodik, mnogi u Srpskoj pravoslavnoj crkvi smatraju ukletom po{to su njeni dosada{nji stanari, patrijarsi Gavrilo i Vikentije i hrvatski komunisti~ki rukovodilac Andrija Hebrang `ivote zavr{ili pod nerazja{njenim okolnostima. Vila je kupljena 1939. godine za patrijarha Gavrila, koga su Nijemci uhapsili u prvim danima okupacije 1941. godine i odveli ga u zlo-

glasni logor Dahau. Neposredno nakon zavr{etka Drugog svjetskog rata, u nju se uselio visoki funkcioner nove komunisti~ke vlasti Andrija Hebrang, ali ni on nije bio bolje sre}e. Njega su 1948. uhapsili partijski drugovi. Uslijedilo je su|enje ~iji kraj nije ni do~ekao, po{to je ubijen u zatvoru, a vlasti su njegovu smrt prikazali kao samoubistvo. Poslije Hebranga, u vilu se ponovo vratio patrijarh Gavrilo, koji je pre`ivio logorske patnje, ali je u njoj kratko `ivio i iznenada umro u maju 1950. godine.

Naslijedio ga je 1952. godine patrijarh Vikentije, koji je u njoj po`ivio samo {est godina. Patrijarh Pavle, poznat po skromnosti, godinama je odbijao da `ivi u ovoj vili na Dedinju.

UKLETA UKLETA VILA VILA ZA ZA IRINEJA IRINEJA

Patrijar Patrijar Irinej Irinej `ivje}e `ivje}e uu vili vili na na Dedinju Dedinju zahvaljuju}i zahvaljuju}i Dodikovoj Dodikovoj velikodu{nosti velikodu{nosti

SLOBODNA BOSNA I 24.1.2013.

Donacije u ime duha svetog:TEKST osnova.qxd

23.1.2013

23:52

Page 33

KOLIKO KO[TA OBNOVA SRPSKIH SVETINJA

NI NOVI] NIJE ODOLIO KTITORSTVU Sredoje Novi} nadgleda radove u Sabornoj crkvi u Mostaru

Irineju obe}ao renoviranje vile SPC-a na Dedinju. Za ovu zapu{tenu vilu, u kojoj niko nije `elio da boravi godinama, Dodik je izdvojio milion eura!

Bilo bi za pohvalu da je Dodik dao svoje pare za obnovu ku}e namijenjene patrijarhu ili poklonio svoju beogradsku vilu SPC-u, a ne da u najve}oj ekonomskoj

MILORADOVI MILODARI Vladika Grigorije najvi{e je profitirao od Dodikovih milodara Eparhiji zahumsko-hercegova~koj 24.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

krizi RS-a iz praznog bud`eta udjeljuje milodar. Upu}eni izvori tvrde da je Dodik ovim milodarom `elio da podmiti patrijarha kako bi ovaj posredovao kod lidera Srpske napredne stranke Tomislava Nikoli}a i Aleksandra Vu~i}a, koji su ga u to vrijeme uveliko zaobilazili. Dodik je ubje|ivao patrijarha da je on taj koji treba da radi na srpskom jedinstvu i sprije~i raskol izme|u Banje Luke i Beograda.

Osim {to je crkvi dijelio pune kese para, Dodik je i prepisao veliku imovinu na Crkvu. Ako je Ka~avendin hram ubjedljivo najluksuzniji od svih vladi~anskih dvorova, po broju nekretnina u kojima mo`e da u`iva vodi episkop zahumsko-hercegova~ki Grigorije, najvi{e zahvaljuju}i naklonosti Milorada Dodika. Jo{ traje spor oko vlasni{tva nad vilom Lastva u Trebinju, koja bi trebalo da bude u dr`avnom vlasni{tvu Bosne i Hercegovine. Tada{nji premijer Republike Srpske Milorad Dodik vilu je samoinicijativno dao episkopu Grigoriju da je koristi kao ljetnju rezidenciju, a uz nju je prilo`io i jedan helikopter.

Nije poznato koliko je ta~no zemlji{ta u Trebinju i firmi Dodik prepisao na Eparhiju zahumsko-hercegova~ku. Izme|u ostalog, preko Hotelsko-turisti~kog preduze}a Leotar iz Trebinja Eparhiji je dat hotel Platani u centru Trebinja. Za adaptaciju ovog hotela Milorad Dodik je sa ra~una Investiciono- razvojne banke RS-a prebacio Grigoriju tri i po miliona konvertibilnih maraka. Eparhija je vlasnik i velikog poslovno-stambenog prostora u centru Trebinja, zatim vinograda, podruma vina Tvrdo{, poljoprivrednog preduze}a Popovo polje i akcija u mnogobrojnim preduze}ima.

Sve je ovo Grigorije dobio zahvalju}i prijateljstvu sa velikodu{nim Dodikom.

Prije nekoliko dana, dakle u vrijeme kada su bud`etski radnici najavili proteste zbog smanjenja plata, vladika Grigorije i Dodik su dogovorili da u ovoj godini po~ne i obnova crkve u Prebilovcima, kod Čapljine. Grigorije je kazao da }e pokrovitelj izgradnje ovog hrama biti Dodik, koji }e nesumnjivo pare za ovaj “projekat” izdvojiti iz bud`eta.

Dobro upu}eni izvori bliski predsjedniku RS-a za na{ list ka`u da Dodik opsjednut obnovom crkvi i izgradnjom hramova, te da to ne ~ini samo iz populisti~kih razloga ve} zato da srpskim hramovima obilje`i srpsku teritoriju. “Oni kao spomenici svjedo~e da na tim prostorima pravoslavlje postoji decenijama odnosno vijekovima”, veli Dodik.

Sli~no je radila i Karad`i}eva vra~ara baba Stana, koj je tokom rata zabadala krstove visoke nekoliko metara kako bi ozna~ila srpsku teritoriju. Kako god bilo i koliko god hramova podigao, Milorad Dodik }e ipak, kad-tad, morati Bogu na istinu.

33

Knjiga Mrtvih:TEKST osnova.qxd

24.1.2013

0:40

Page 34

BOSANSKA KNJIGA MRTVIH

U “Bosanskoj knjizi mrtvih“, čiji je autor MIRSAD TOKAČA, direktor Istraživačko-dokumentacionog centra (IDC), prvi put su na jednom mjestu sakupljena imena svih ubijenih i nestalih u ratu u BiH; knjiga predstavlja jedinstveno naučno, istraživačko, analitičko, socijalno i statističko štivo koje bi trebalo zaustaviti manipulaciju žrtvama na svim stranama

OKO 65 POSTO SVIH @RTAVA U BiH SU BO[NJACI Pi{e: MIRHA DEDI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

“Prvi put u BiH napravljena je analiza vojnih gubitaka, po svim vojnim formacijama koje su u~estvovale u ratu u BiH. Dakle, do{li smo do gotovo preciznih podataka koliko je izginulo pripadnika Armije BiH, koliko je stradalo pripadnika Vojske RS-a, HVO-a i takozvanih abdi}evaca. Nikada niko u ovoj dr`avi to nije uradio u posljednjih 20 godina”, ka`e za na{ list Mirsad Toka~a, autor Bosanske knjige mrtvih.

On je na ovom djelu sa svojim saradnicima radio skoro deset godina, skupljaju}i podatke o svim `rtvama u BiH, na~inu i mjestu njihove smrti. Ova ~etverotomna knjiga sadr`i imena 95.940 `rtava, imena njihovih roditelja, datum i mjesto ro|enja, nacionalnu pripadnost.

Ekskluzivna je jer su u njoj prvi put iznijeti egzaktni podaci kojima se manipulisalo posljednjih 17 godina. Tako u ovoj knjizi saznajemo da ukupni vojni gubici Armije BiH iznose 30.521 `rtvu.

Pored njih, indentifikovano je i 518 tzv. indirektnih `rtava. Ti vojnici su stradali u doga|ajima koji nisu vezani za ratna dejstva, recimo, uslijed nestru~nog rukovanja oru`jem ili u saobra}ajnoj nesre}i.

Zabilje`eno je, npr., da je deset vojnika Armije BiH zatrpala lavina kod Fojnice kada su krenuli na front. Najve}e gubitke Armija BiH je imala u prvoj godini rata, 1992., kada je poginulo 11.136 vojnika.

Najvi{e stradalih je bilo starosne dobi od 20 do 45 godina.

Kada su u pitanju poginuli pripadnici JNA i njene ekspoziture, Vojske RS-a, ukupno je stradalo 20.615 vojnika, najvi{e tokom 1992. godine, ~ak njih 8.865. [to se ti~e Hrvatskog vije}a obrane, ukupno je poginulo 6.000 pripadnika ove vojne formacije. Najve}i broj je stradao u sukobima sa Armijom BiH 1993. godine 34

SARAJEVO, GRAD STRADALNIK “U Sarajevu je tokom rata ukupno poginulo 13. 950 gra|ana, od toga sedam stotina djece”

SLOBODNA BOSNA I 24.1.2013.

Knjiga Mrtvih:TEKST osnova.qxd

24.1.2013

0:41

Page 35

SPOMENIK SVIM MRTVIM DU[AMA BOSNE I HERCEGOVINE Foto: Mario Ili~i}

GENOCIDNA NAMJERA PREMA BO[NJACIMA Oko 82 odsto stradalih civila u BiH su Bo{njaci

24.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

kada je poginulo njih 2.861.

Abdi}evaca je poginulo 558 i svi su stradali tokom 1994. i 1995. godine.

“Mnoge je iznenadilo da je proporcija izme|u poginulih Bo{njaka u Armiji BiH, s jedne strane, i Srba i Hrvata u njihovim vojnim formacijama, s druge strane, gotovo jedan prema jedan. [to jasno govori ko je u ovom ratu pobijedio”, ka`e Toka~a i dodaje: “Za nekoliko godina svi }e znati ko su ratni zlo~inci. Zna}e ko je Radovan Karad`i} i Ratko Mladi}, a ko }e znati za te anonimne ljude koji su ginuli {irom Bosne i Hercegovine.

E to je Bosanska knjiga mrtvih i nastala je kako bi sa~uvali tu vrstu sje}anja. Jako je va`no da mi kao zemlja na jednom mjestu imamo poimeni~ni popis `rtava za sve gra|ane, po{tuju}i njihovu vjersku i etni~ku pripadnost, a opet ne uzimaju}i to kao kriterij za odre|ivanje njihovog statusa. Dakle, oni su tu samom ~injenicom da su gra|ani BiH, sve ostalo je manje va`no, za koju su se vojsku borili, gdje su poginuli. Potom smo u{li u neke detalje koji obja{njavaju ratne

zlo~ine, kada su ljudi ubijeni, pod kojim okolnostima... Jer kada imate oko sto hiljade imena, onda imate mogu}nost da pravite analize. Mi smo upravo tu uradili. Na jednoj strani imamo poimeni~ni popis, a na drugoj imamo oko osam hiljada intervjua koji govore {ta se to pojedincima de{avalo.

Imamo statistiku koja je o~i{}ena od emocije i politike, ona je neumoljiva. Pravili smo analize u nekoliko pravaca i analizirali smo cijelu BiH. Uradili smo prostornu analizu zlo~ina, po regionima.

Uradili smo tu analizu za Sarajevo, za Podrinje, Neretvu, Vrbas, doline rijeka, jer su se zapravo najve}i zlo~ini dr{avali u dolinama rijeka.

Podaci govore da je u Podrinju stradalo vi{e od jedne tre}ine `rtava”, ka`e Toka~a.

U RATU JE UBIJENO OKO 10 HILJADA @ENA! Tokom rata u BiH je izginulo ukupno 9.901 `ena! Samo tokom 1992. godine ubijene su 5.873 `ene.

U junu te godine ubijeno je najvi{e `ena - ~ak 1.269 `ena.

35

Knjiga Mrtvih:TEKST osnova.qxd

24.1.2013

0:41

Page 36

BOSANSKA KNJIGA MRTVIH

Tokom rata u BiH stradalo je 31 hiljada pripadnika Armije BiH, 20,6 hiljada pripadnika Vojske RS-a i {est hiljada pripadnika HVO-a

Ukupno je stradalo 85.039 mu{karca, koji su tako|er najvi{e stradali te godine.

“Pored njih, mi imamo jo{ 5.100 imena za koje nismo potpuno sigurni pod kojim okolnostima su ubijeni, dakle da li je to bila nasilna ili prirodna smrt. Oni su predmet na{eg daljeg istra`ivanja. Me|u njima ima dosta starih osoba, recimo koji su 1910. godi{te, i sumnjamo da su umrli prirodnom smr}u. Nama broj nije bio cilj, jer da jeste ja bih dodao i tih pet hiljada pa bismo imali ukupno 101 hiljadu `rtava. Mi smo htjeli da za svaku `rtvu imamo odgovaraju}u dokumentaciju i da ta dokumentacija potvr|uje okolnosti smrti”, ka`e Toko~a.

Nacionalna struktura govori da su 65 posto svih `rtava Bo{njaci, odnosno da je tokom rata u BiH ubijeno 62.013 Bo{njaka!

Oko 26 posto ubijenih su Srbi, ukupno 24.953 pripadnika srpskog naroda, 9 posto su Hrvati (8.403 Hrvata) i malo manje od jednog procenta su pripadnici ostalih.

Zanimljiv je i podatak da je tokom opsade Sarajeva ubijeno vi{e Srba granatama sa brda nego igdje drugdje u BiH tokom cijelog rata.

U Sarajevu je ukupno poginulo 3. 573 gra|ana srpske nacionalnosti, ro|enih Sarajlija. Od ovog broja 2.202 su poginuli pripadnici Vojske RS-a koji su svoj grad dr`ali pod opsadom, a 1.100 su civili koji su poginuli od granata ili snajpera Vojske RS-a. Podaci govore da su 230 Srba bili pripadnici Armije BiH koji su poginuli brane}i svoj grad. U Sarajevu je tokom rata ukupno poginulo 13.950 gra|ana, od toga NAJVE]I ZLO^INI U PODRINJU “Podaci govore da je u Podrinju stradalo vi{e od jedne tre}ine `rtava”

36

sedam stotina djece. I to 91 dijete do pet godina, zatim 145 djece koji su imali izme|u pet i deset godina, 220 djece od 10 do 15 godina i 249 djece od 15 do 19 godina.

Ukupno je u Bosni i Hercegovini stradalo 3.172 djece. A starosna struktura govori da je ubijeno 407 djece starosti do pet godina, 589 djece od 5 do 10 godina, 896 u starosnoj dobi od 10 do 15 godina i 1.

289 od 15 do 18 godina.

Ukupno je ubijeno 38.239 civila i 57.701 vojnik. Me|u ubijenim vojnicima ima i onih koji su ubijeni kao ratni vojni zarobljenici, kao {to je u slu~aju Srebrenice i nekih drugih mjesta.

“Mi sve podatke dr`imo otvorenim, ali smo toliko blizu ta~nim podacima da zapravo ne postoji mogu}nost da neko udvostru~uje ili utrostru~uje broj `rtava. To je nemogu}e jer mi smo proveli ne{to vi{e od ~etiri godine detaljno analiziraju}i i provjeravaju}i sve podatke. @elimo da sprije~imo poigravanje sa `rtvama, poticanje mr`nje i osvete, stalno dr`anje u nekoj neizvjesnosti i zaklju~avanje ljudi u njihovoj pro{losti”, ka`e za na{ list Mirsad Toka~a.

On navodi da }e biti zanimljivo kada Nata{a Kandi}, koja se nalazi na ~elu Fonda za humanitarno pravo, zavr{i svoj posao u Srbiji kada je rije~ o popisu vojnika JNA koji su stradali na podru~ju na{e zemlje.

“Moja je procjena da nije ispod hiljadu gra|ana Srbije poginulo u ratu u BiH i mislim da je mnogo vi{e gra|ana Hrvatske

poginulo u BiH, ali vidje}emo {ta }e pokazati istra`ivanje koje rade zagreba~ki Dokumenti. Fond za humanitarno pravo na Kosovu tako|er radi isto istra`ivanje.

Nata{a Kandi} mi ka`e da su njihove procjene da je na Kosovu stradalo izme|u 10 i 11 hiljada gra|ana Kosova. Oni prave takozvanu Kosovsku knjigu sje}anja.

Smisao na{e regionalne saradnje, koju smo zapo~eli 2004. godine, jeste da se ne dogode manipulacije koje su se pojavile nakon Drugog svjetskog rata. A imali smo ih, recimo, vezano za jedan Jasenovac. I danas se manipuli{e Jasenovcem, nau~na istra`ivanja govore da je stradalo izme|u 75 do 80 hiljada, {to je stra{na brojka, a ja sam nedavno u Beogradu na jednom skupu ~uo da je u Jasenovcu ubijeno milion Srba!

U tom smislu smo mi htjeli da preventivno djelujemo, da se ne bi desila ta vrsta mitomanije ili manipuliranja `rtvama”, ka`e na{ sagovornik.

PODACI POKAZUJU GENOCIDNU NAMJERU PREMA BO[NJACIMA “Ovo nisu podaci koji idu u prilog nikome, pa ~ak ni Srbima, kako se u medijima mo`e pro~itati. Ovi podaci razotkrivaju zlo~in~ku namjeru. Vremenska distribucija ubijanja pokazuje da je cilj agresije bio genocid. Podaci govore da mi imamo genocidnu namjeru tokom 1992. godine. U Prijedoru je 1992. godine vi{e ubijeno civila nego u Srebrenici, isto tako u jednom kratkom periodu ubijeno je vi{e ljudi u Zvorniku, Bratuncu, Fo~i, Rogatici, Vi{egradu, Br~kom nego tokom ~itave 1995. godine. Ovo su podaci koji ne idu u prilog zlo~incima, koji ne idu u prilog politi~kim manipulatorima, fanati~nim nacional{ovinistima koji `ele da svoju nacionalnu tragediju pretvore u jedino stradanje i da imaju ekskluzivno pravo na svoje stradanje, a da sva ostala stradanja predstave kao neva`na. U ovoj zemlji treba kreirati solidarnost u nesre}i. Mi ne pravimo nikakve balanse, jer 82 posto stradalih civila su Bo{njaci. To pokazuje ko je bio cilj agresije u BiH. To su znaci ratnog zlo~ina. Ja kao Bo{njak ne}u da dozvolim da moji sunarodnjaci grade mit o svom stradanju. To je neprihvatljivo, to je najve}a negacija na{eg stradanja. Nema monopola nad ovim informacijijama i dobro je do{la svaka nova i validna informacija”, ka`e autor Bosanske knjige mrtvih.

SLOBODNA BOSNA I 24.1.2013.

Knjiga Mrtvih:TEKST osnova.qxd

24.1.2013

0:42

Page 37

SPOMENIK SVIM MRTVIM DU[AMA BOSNE I HERCEGOVINE

24.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

37

Medina Proljece:TEKST osnova.qxd

23.1.2013

22:48

Page 38

ZA [TA SU SE BORILI

Ako se danas, dvije godine kasnije, osvrnemo na arapsko proljeće, možemo reći da su revolucije u arapskom svijetu iznevjerile očekivanja naroda.

Oni koji su se bunili protiv toga da žive u ropstvu ne uživaju u oslobađanju, “osloboditelji“ ih i jače vežu nego bivši diktatori

ARAPSKA JESEN JE... ... mada ka`u svi da je bilo prolje}e Pi{e: MEDINA D@ANBEGOVI] MOHAMED (Kairo)

@

ivimo u vremenu koje razli~itim bjelosvjetskim protuhama omogu}ava da rade protiv Zemlje i naroda pod izgovorom da je to za njihovo dobro i da je to demokracija. Ako se danas, dvije godine kasnije, osvrnemo na arapsko prolje}e, mo`emo re}i da je to postala nevolja, koja prema profitokracijskim {ablonima slu`i samo onim ljudima koji se okupljaju oko novih vladaju}ih elita. Nije da u takvim projektima nije bilo i ~estitih ljudi, ali takve su vremenom protesti uglavnom progutali.

SLOBODNA LOVI[TA Sidi Bouzid, gradi} na jugu Tunisa, u kome se prodava~ povr}a Mohamed Bouazizi zapalio i odakle je 18. decembra 2010. krenula prva revolucija (revolucija jasmina), koja je poslu`ila kao nadahnu}e i svim ostalim u svrgavanju autoritarnih re`ima u ovome dijelu svijeta, “slika je mjesta sumornijega vi{e nego ikada”, pi{e aktivistica Lina Ben Mheni, koja je prije dvije godine nominirana za Nobelovu nagradu za mir.

Nema razloga sumnjati da ova revolucija, barem u svome po~etku, nije imala politi~ku pozadinu, ideologiju i strane intervencije. Krenula je spontano, iz ogor~enosti i dalje nepodno{ljivosti napa}enoga naroda, kao iskrena borba protiv ropstva, mita, korupcije, terora i represije, {to zapravo jo{ traje. Prvobitni anga`man, kome se nije moglo ni{ta zamjeriti s obzirom da se predstavio istinitim i romanti~arskim, pretvorio se kasnije u vi{estruko vrije|aju}i po elementarnu ljudsku pamet. Nekada fasciniraju}e slike, atmosfera koju su ~inile mase prepunih gradskih trgova, ljudi poput jedne du{e i jednoga tijela, prerastale su neure|ene politi~ke poligone, slobodna lovi{ta i metu za razli~ite manipulacije. [ta se desilo 38

poslije svrgavanja sa vlasti diktatora Ben Alija, Mubaraka, Gaddafija, Ali Saleha?

Promijenilo se nije ni{ta osim imena ljudi koji vladaju. Ustvari, tek sada se ra{irilo brutalno nasilje. Represivne re`ime zamijenili su jo{ represivniji.

Nakon {to je predsjednik Tunisa Zine Ben Ali opusto{io dr`avne fondove, te pobjegao 14. januara 2011. iz zemlje, navodno je umro 19. februara 2011. godine.

Da bi se malo narod zadovoljio, u odsutnosti, ve} mrtav, osu|en je na do`ivotnu zatvorsku kaznu. Preuzimaju}i poslije Ben Alija vlast u Tunisu, islamisti~ka stranka Ennhad uspjela je dru{tvo ispolarizirati vi{e nego iko, izazivaju}i zabrinutost kod onih koji nisu vjerski opredijeljeni. Isto se desilo sa Egiptom, na primjeru koga }u objasniti {ta se desilo sa revolucijom, odnosno kako to izgleda arapsko prolje}e dvije godine kasnije.

Dok nastaje ovaj tekst, Egip}ani su u velikoj `alosti. Prekju~er, ne{to poslije pono}i, 15. januara, do{lo je do stravi~ne `eljezni~ke nesre}e. Vojni voz, koji je prevozio mlade regrute, isko~io je iz {ina u predgra|u Kaira (Badrashin). Poginulo je 20, te{ko povrije|eno i hospitalizirano 120 osoba, a sedam je imalo sre}u da lak{e pro|e, nakon {to se posljednji vagon od 147 lica, a koji po pravilu treba primiti 60, otka~io od voza proizvedenog 1961. godine. Ovo je ve} tre}a smrtonosna nesre}a otkako Egipat ima novu vladu, iako gra|ani ve} du`e uporno tra`e da se uvedu barem osnovne mjere sigurnosti, jer su `eljeznice i putevi u katastrofalnom stanju.

Podsjetimo se da je 59 ljudi, od ~ega je 47 djece, poginulo 17. novembra pro{le godine, kada je voz udario u {kolski autobus, koji je prelazio preko {ina ju`no od Kaira. Nakon te tragedije ostavke su dali ministar saobra}aja Rashed al-Metini i {ef egipatskih `eljeznica. Novi re`im u Egiptu prema ovakvim tragedijama pona{a se i reagira na isti neodgovoran na~in kao i prethodni Mubarakov. Da stanovnici Gize nisu pritekli u pomo} nastradalim na mjesto

nesre}e, da se isklju~ivo ~ekalo na dr`avne medije, koji su stigli nakon dva sata od udesa, bilo bi prekasno za pre`ivjele.

Ali nije tu kraj pri~e. Pogledajmo fotografije, koje svjedo~e da nema razlike pri montiranju i varanju javnosti izme|u Morsijeve i Mubarakove politike. Vidimo novoga “bri`nog” predsjednika kako je stigao u posjetu povrije|enima. Na jednoj slici se rukuje sa mladi}em koji le`i u ~istoj bolesni~koj sobi, sa sun~anim nao~alama i stavljeno mu je malo gaze na ruku, kao ukazana pomo}. On izgledom nije ni u kakvoj vezi sa opisanom nesre}om. Tako i na drugoj. Isto pokazuje i posjeta egipatskoga novog premijera, Hishama Kandila, kao i one prije sa Mubarakom.

Takve izmi{ljene, frizirane prizore objavljuju dr`avni, javni mediji.

Stvarnost je potpuno druga~ija. Momci, te{ko izranjavani, smje{teni su u drugu, neuvjetnu bolnicu, prljavu i staru, koja im ne}e puno olak{ati ni oporavak fizi~kih ozljeda, a ni traume kroz koje prolaze.

Sramota od nove vlade, koja je uvijek spremna novac osigurati za vlastite interese, da dovodi mladi}e u sasvim drugo mjesto, koje Morsi nije ni posjetio, a ni slikao sa tamo. Imamo dokaze od nezavisnih novinara, rodbine i prijatelja nastradalih, koji su slikali na pravom mjestu. [ta egipatski predsjednik Morsi radi? Podsjetimo se kako je prema njegovoj odluci i to u osiroma{enoj zemlji za kratko vrijeme pove}ana pla}a vojnim namje{tenicima i to za 50%, iako su je uvijek imali izuzetno visoku i razne beneficije.

Naravno, sitna obi~na vojska s tim nema ni{ta.

Dvojicu vode}ih ~lanova Vojnoga vije}a Morsi je mudro nagradio za njihovo “`ivotno djelo”, mada im se slu`ba prije svega odnosila na poslove u Mubarakovo doba; tako {to je Ogrlicu Nila, najvi{e egipatsko civilno odlikovanje, dodijelio Tantawiju, a Sami Ananu, klju~nome ameri~kom favoritu, uru~io je dr`avnu medalju - a sve to itekako ko{ta dr`avu, te SLOBODNA BOSNA I 24.1.2013.

Medina Proljece:TEKST osnova.qxd

23.1.2013

22:49

Page 39

ARAPSKO PROLJE]E, DVIJE GODINE KASNIJE Foto: REUTERS

PROTIV PROTIV VLADE, VLADE, PROTIV PROTIV SVEGA SVEGA

Arapsko Arapsko prolje}e prolje}e se se pretvorilo pretvorilo uu te{ku, te{ku, sumornu sumornu jesen, jesen, ii zimu zimu

se tako mirno oslobodio biv{ih neprijatelja, poslav{i ih u penziju a zatim sam izabrao i postavio nove, svoje ljude. Posljednju stravi~nu nesre}u Muslimansko bratstvo tuma~i kao akciju namjerno izvedenu od neprijatelja, naravno liberala, koji su uba~eni od strane El Baradeija, Amra Moussa i Hamdeena Sabahija, kako bi opstruirali rad i podigli tenzije pred 25. januar, dan kada je po~ela i obilje`ava se egipatska revolucija. Vjerovali ili ne, ali me|u salafistima vlada mi{ljenje kako je do nesre}e do{lo jer je voza~ kr{}anin, koji se nije Allahu pomolio pred put, pa je to (zaslu`ena) kazna.

LIBIJSKI LIBERALI Historija i ljudska pamet se nevjerovatnom brzinom mijenjaju, pa ~ak i “javne istine”, {to upravo pokazuje jo{ jedna aktuelna vijest - Mubaraku }e se ponovo suditi. Ve} sam sigurna da }e ga osloboditi. Onda, kome i ~emu je bila 24.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

potrebna egipatska revolucija i zbog ~ega je na trgu Tahrir izginulo toliko ljudi?

Pre`ivjeli se danas prisje}aju mrtvih i progoni ih spoznaja da su mo`da njihovi prijatelji, ~lanovi obitelji, poznanici - dali `ivot za ni{ta, ili ne{to jo{ i gore. [erijatski novi ustav samo je u~vr{}ivanje vlasti islamistima, a do sada se ne primje}uje ni{ta ni bolje ni druga~ije. Bratstvo, koje zanima biznis, izglasalo je Ustav i zbog radikalnih salafista, jer su i na izborima dobili glasove od njih. Sve je to takti~ki povezano. Mladi libijski liberali iz Bengazija, opijeni idejama zapadne demokracije, koja im se vje{to prodavala kao ameri~ka nevladina udru`enja, nakon dvije godine od revolucije i svrgavanja Gaddafija ne osje}aju se sretno. Pukovnik je ubijen, ekstaza nestala, a zemlja je poru{ena, podijeljena. Nema slobode, mira, savr{enstva... Potonuli su snovi da }e imati lijep posao, novac i svu radost ovoga svijeta. Borbe i dalje traju.

U prijateljstvu sa Amerikom, jemenski diktator Ali Abdullah Saleh je svoju zemlju ostavio u kolapsu, nemo}i, redovitim prosvjedima i pobunama, `ari{tu sukoba raznih grupacija, a narod isprepadan i zbunjen. Demonstracije i bilo kakve pobune se jo{ prate policijskom i vojnom brutalno{}u. Kriza u Siriji, zapo~eta narodnim ustankom protiv re`ima predsjednika Bashara al-Assada u martu 2011., od kada vojska ovog re`ima ne bira sredstva ni oru`ja da opstane na vlasti, ne jenjava. Do sada je `ivot izgubilo blizu 50.000, a u susjedne zemlje izbjeglo vi{e od pola miliona Sirijaca.

Kolone izbjeglica pristi`u na tursku granicu. ^ine ih uglavnom `ene, djeca, stari i iznemogli.

Arapsko prolje}e se pretvorilo u te{ku, sumornu jesen. Oni koji su se bunili protiv toga da `ive u ropstvu, ne u`ivaju u osloba|anju, “osloboditelji“ ih i ja~e ve`u nego biv{i diktatori.

39

Lulic:TEKST osnova.qxd

24.1.2013

0:55

Page 40

NOGOMET

RIMSKI BRZI VOZ Igre nogometaša rimskog LAZIJA, pod vodstvom bh. trenera VLADIMIRA PETKOVIĆA, među najprijatnijim su iznenađenjima ove nogometne sezone; napadač italijanskog kluba, bh. reprezentativac SENAD LULIĆ (26) za SB otkriva razloge uspjeha Lazija u ovoj godini Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

O

vako o njemu posljednih dana pi{u Italijani. Ta~nije, ugledni sportski dnevnik Gazzetta dello Sport. “Nadimak mu je Voz. I nije nikakvo ~udo da i zbog tog nadimka ide brzom stazom i da }e ubrzo u Laziju dobiti povi{icu ili }e preseliti u neki ja~i klub. Kao, recimo, Chelsea.“ Rije~ je, dakako, o Senadu Luli}u, nogometnom reprezentativcu BiH, koji je posljednjih nedjelja gotovo pa svakodnevna tema medijskih napisa u Evropi. Senada, 26godi{njeg lijevonogog brzanca rodom iz Jablanice, `eli desetak uglednih evropskih timova. U redu su Chelsea, Arsenal, posljednji u nizu je milanski Inter... I takva pomama nije nikakvo ~udo, jer ljevaci su oduvijek na nogometnom tr`i{tu bila tra`ena roba. Posebno ako znaju igrati nogomet. A Senad itekako zna. Pomalo

40

neopravdano, svaki put kada inozemni mediji spekuliraju imenima bh. nogometa{a kao potencijalnim poja~anjima velikih klubova, u ovda{njoj se javnosti na takve stvari gleda pomalo sa podsmijehom, kao na izmi{ljotine dokonih novinara. No, cijela stvar sa Senadom Luli}em i njegovim mogu}im novim klubom itekako je ozbiljna.

JUVE JE JAK, ALI I MI SMO Isto onako ozbiljna kako na njegov nogometni potencijal gledaju ozbiljni ljudi u mnogo ozbiljnijim dr`avama nego {to je to BiH. Razlog za to veoma je jasan.

Rimski Lazio ove sezone pod vodstvom Sarajlije V ladimira Petkovi}a igra fantasti~no. Drugi su na tabeli italijanskog prvenstva, sa samo tri boda iza, ~inilo se do sada, nedodirljivog Juventusa. U polufinalu Kupa Italije remizirali su s torinskim klubom i smije{i im se finale. U Europa ligi igraju protiv slabije od dviju njema~kih Borussija. A u svim tim sjajnim rezultatima

doprinos Voza iz Jablanice je nemjerljiv.

“Nerije{en rezultat protiv Juventusa u polufinalu Kupa je veoma, veoma pozitivna stvar“, po~inje za SB Luli}. “Imamo uzvrat narednog utorka, rezultat nam daje velike {anse da idemo dalje u Kupu. Imamo super rezultat, ali opet moramo pobijediti u Rimu.

Prilika je sjajna, odli~na, da u|emo u finale.

Bi}e te{ko, jak je Juve ali mi }emo, nadam se, uspjeti.“ Ove sezone Luli} je potvrdio sve ono o ~emu se do sada nagovje{tavalo.

Ima sve karakteristike odli~nog igra~a za veliki klub, ono {to svaka ekipa treba, ritam, snagu i odli~nu kontrolu. Ako dodate tome i svestranost, mogu}nost igranja na bilo kojem mjestu na lijevoj strani terena, opasnost koju kreira kada se sa vrha {esnaesterca sjuri ka kaznenom prostoru, jasno vam je za{to se Englezi, primjerice, nadaju da }e njegova, za njihove pojmove skromna primanja u Italiji, biti mamac za Luli}a da promijeni sredinu. Petkovi} mu je dao slobodu da ide naprijed kada god je to u prilici, {to je rezultiralo napada~kom SLOBODNA BOSNA I 24.1.2013.

Lulic:TEKST osnova.qxd

24.1.2013

0:56

Page 41

PLAVA STRANA RIMA igrom i mjestom Lazija u vrhu italijanskog prvenstva. Tu `ele i ostati, cilj je najmanje igrati u Ligi prvaka naredne sezone. Luli}, me|utim, smatra da mo`e jo{ bolje.

“Nikada u karijeri nisam bio do kraja zadovoljan kako igram, uvijek sam samokriti~an, uvijek smatram da mogu puno bolje i vi{e. Svaki igra~ u svojoj karijeri ima bolje i lo{ije trenutke. Ali mora{ raditi puno i truditi se da tih dobrih trenutaka ima mnogo vi{e, da ima{ kontinuitet, da nastavi{ dobro i da se trudi{.

Ipak, najbitnije je da ekipi dobro ide, tada se poka`u sve tvoje dobre karakteristike.

Nama ide dobro, drugi smo na tabeli, imamo {ansu za finale Kupa Italije, imamo dobre {anse i u Evropa ligi jer mislim da smo bolji od Borussije Monchengladbach.“ Zanimljivo, ukoliko bi se sve odigralo kao mi u BiH pri`eljkujemo, Lazio i Roma Miralema Pjani}a, klubovi koje dijeli ogromno, nezamislivo rivalstvo mogli bi se na}i u finalu italijanskog Kupa. “E to bi bio

PRIJATELJI PRIJATELJI II RIVALI RIVALI

Senad Senad Luli} Luli} ii Miralem Miralem Pjani} Pjani}

Senad Luli} za SB: Sa Lazijem `elim tri trofeja ove sezone spektakl“, ka`e Luli}. “Vrlo je mogu}e da se i to potrefi. Vidje}emo, ako izbace Inter, mogu}e je. To bi bilo ne{to fantasti~no.

Me|utim, nama je manje va`no s kim igramo, va`no je samo finale, to je velika stvar za osvojiti.“ Iako to mo`da zvu~i ~udno, sa Pjani}em se u Rimu dru`i mnogo manje nego {to bi `elio. “Te{ko je uskladiti vrijeme i obaveze“, poja{njava. “Rijetko se sre}emo, jer igramo svaka tri dana. Kada smo mi u Rimu, oni su vani pa se mimoilazimo. Na razli~itim smo krajevima grada i te{ko na|emo vremena da sjednemo. Sre}om, brzo }e utakmica reprezentacije, pa }emo se ispri~ati.“

MENI PETKOVI] NIJE IZNENA\ENJE Nogometne karijere Senada Luli}a i Vladimira Petkovi}a ve} godinama teku

paralelno, isprepli}u}i se sa rijetkim prekidima. Na po~etku sezone, kada je imenovan za trenera rimskog kluba, Petkovi} je do~ekan sa upitnicima, pa ~ak i otvorenim sumnjama u njegov kvalitet.

Me|utim, s vremenom, stekao je po{tovanje navija~a, ali i italijanskih novinara koji sa sve vi{e simpatija gledaju na njegov rad i trenersku filozofiju. Luli}, me|utim, nije nimalo iznena|en. “Za sve je u Italiji bilo malo iznena|enje njegovo imenovanje.

Do{ao je u Italiju kao za njih nepoznat trener. Me|utim, za mene ovo {to radi sa Lazijem nije iznena|enje, nije ni{ta novo jer itekako dobro znam kakav je stru~njak, da mo`e napraviti puno toga. Radili smo skupa u [vicarskoj, u Bellinzoni i Young Boysima i znam da je super trener. Ali opet se morao dokazivati i uspijeva zasada u

LAZIO U POHODU NA ITALIJU Senad Luli} sa svojim suigra~ima iz rimskog kluba ove sezone mo`e osvojiti tri nogometna trofeja 24.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

tome. Radi sjajan posao i nadamo se da }emo ovako i nastaviti.“ I sada u Rimu Senadovi i Vladimirovi ciljevi su uskla|eni, najmanje {to `ele jeste mjesto koje vodi u Ligu prvaka. “Mislim da nema neke tajne u na{im uspjesima, osim `estokog rada i truda. Na pola smo prvenstva, puno je utakmica pred nama. Do sada nam dobro ide, ali jo{ ni{ta nismo osvojili. Puno je ekipa u konkurenciji, bit }e sve do kraja neizvjesno“, ka`e Luli}, prognoziraju}i: “Juventus je i dalje broj jedan, oni su po mom mi{ljenju najve}i favoriti. Nakon njih ima dosta ekipa koje ih `ele uloviti, Inter, Roma, Napoli... Bit }e uzbudljivo i do kraja sezone neizvjesno u borbi za tri mjesta koja vode u Ligu prvaka.“ O eventualnom odlasku iz Rima, Luli} ne govori. U italijanskoj prijestolnici u`iva, kao i u statusu koji je izgradio u Laziju. “Ve} sam doma}i, `ivot u ovom gradu je fantasti~an, vrijeme, hrana... Sve je sjajno, ovdje ~ovjeku ni{ta ne fali.“ Sa rimskim timom ugovor ima do 2016. godine. Jasno, predsjednik Lazija Claudio Lotito u pro{losti se pokazao kao tvrdica, pa se radije odricao igra~a kakvi su Cristian Ledesma ili Goran Pandev ~iji su menad`eri tra`ili pove}anje ugovora. Kroz sli~nu situaciju sada prolazi Luli}ev suigra~, brani~ Modibo Diakite. Stoga je za o~ekivati samo dvije stvari - da Lazio podeblja svoj ra~un i transferira Luli}a u neki od engleskih klubova. Ili odlu~i dodatno osna`iti tim, pa sa bolje pla}enim Bosancem i nekoliko poja~anja poku{a odigrati ozbiljniju ulogu u narednom izdanju Lige prvaka. Kako god, Luli} je na dobitku. Voz mo`e samo jo{ br`e juriti naprijed.

41

EUROPA:EUROPA.qxd

23.1.2013

20:08

Page 42

EVROPA, ODMAH PEDESET Oba kandidata za češkog predsje GODINA zapadnog Balkana u EU JELISEJSKOG SPORAZUMA Dvije klju~ne zemlje kada je u pitanju ujedinjenje Evrope, Francuska i Njema~ka, proslavile su 22. januara 50. godi{njicu povijesnog pomirenja. Na ovaj dan prije pola stolje}a francuski predsjednik Charles de Gaulle i njema~ki kancelar Konrad Adenauer potpisali su Jelisejski sporazum, odnosno Sporazum o njema~ko-francuskoj saradnji i prijateljstvu kojim su postavljene smjernice novih odnosa, a vlade ovih zemalja se obavezale na konsultacije u, izme|u ostalog, va`nim pitanjima vanjske i sigurnosne politike. Pregovori su trajali pet godina, a tokom De Gaulleve posjete Njema~koj 5. septembra 1962., on je u svom govoru kazao: “Da `ivi Bon, Njema~ka i njema~ko-francusko prijateljstvo!”, {to se smatra kamentemeljcem u procesu pomirenja ranije neprijateljskih zemalja.

^E[KO OKRETANJE KA EU O~ekuje se da }e naredni ~e{ki predsjednik imati pozitivan stav prema evropskim integracijama, te nastojati da vrati ^e{ku u glavne tokove EU-a

GOVOR DAVIDA CAMERONA Zbog francuske vojne intervencije u Maliju, britanski premijer David Cameron nije, kako je bilo predvi|eno, govorio pro{log petka u Amsterdamu o preure|enju odnosa Velike Britanije s EU-om, nego je to u~inio sredinom ove sedmice u Londonu. Premijer smatra da je Britaniji mjesto u EU, ali da ona mora da povrati neka od ovla{tenja od Brisela. “Kad postignemo nov sporazum, dat }emo britanskom narodu referendum s vrlo jasnim izborom da li su za ostanak i izlazak, da li su za to da ostanemo u EU pod tim novim uvjetima, ili su za to da potpuno iza|emo iz Unije. Ka`em britanskom narodu: bit }e to va{ izbor”, poru~io je u svom govoru. Naglasio je, me|utim, da bi odr`avanje referenduma sada bio “pogre{an izbor” jer }e se Evropa neminovno promijeniti nakon du`ni~ke krize i “bilo bi pogre{no tra`iti od naroda da se izjasni da li je za ostanak ili izlazak prije nego {to poku{amo da se izborimo za nove odnose sa EU”. Obe}ao je da }e, ako na izborima 2015. pobijede konzervativci, do 2017. biti odr`an refer42

Bez obzira na to da li će u drugom krugu predsjedničkih izbora pobjediti socijaldemokrata Miloš Zeman ili konzervativac i ministar vanjskih poslova Karel Schwarzenberg, očekuju se promjene u odnosu Češke prema EU

O

tkako je Če{ka Republika stekla nezavisnost 1993. godine, predsjednika je birao Parlament na period od pet godina, a na ovim izborima Česi po prvi put biraju predsjednika direktno. U drugom krugu predsjedni~kih izbora u Če{koj, koji }e se odr`ati 25. i 26. januara, za predsjedni~ko mjesto bore se socijaldemokrata i biv{i premijer Milo{ Zeman i ministar vanjskih poslova K arel Schwa rzenberg.

Zeman, nekada{nji prvi socijaldemokratski premijer Če{ke, osvojio je 24,2 posto

glasova, a njegov protukandidat, potomak stare evropske plemi}ke loze, knez Schwarzenberg ~ak 23,4 posto glasova. [ezdesetosmogodi{nji Zeman (premijer od 1996. do 2002. godine), ~elnik So cijaldemokratske partije koja se pridru`ila Stranki evropskih socijalista, iza{ao je iz stranke nakon {to se neuspje{no kandidirao za predsjednika 2003. godine, ali je dobio zna~ajnu podr{ku socijaldemokrata. Sedamdesetpetogodi{nji Schwarzenberg predsjednik je konzervativne stranke TOP 09, SLOBODNA BOSNA I 24.1.2013.

EUROPA:EUROPA.qxd

23.1.2013

20:09

Page 43

jednika podržavaju integraciju

koja je povezana s Evropskom narodnom strankom i koja je ~lanica trenutne koalicije na vlasti ~ija je popularnost mala. Dobar dio `ivota proveo je u inostranstvu, ali je, kako se pokazalo, ipak uspio privu}i

Milo{ Zeman

24.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

glasove mladih i urbanih glasa~a. I Zeman i Schwarzenberg vrijede za ljude koji imaju prili~no pozitivan stav prema ~lanstvu Če{ke u Uniji. U usporedbi s aktualnim predsjednikom Klausom koji, prisjetimo se, nije htio potpisati Lisabonski sporazum, a ve}inu svojih nastupa koristio da ka`e ne{to protiv Unije, analiti~ari o~ekuju da }e novi predsjednik donijeti promjene u odnosu Če{ke prema EU. Klaus je bio poznat po svojim izjavama protiv EU-a. Tako je, podsjetimo, vijest o dodjeljivanju Nobelove nagrade za mir Uniji nazvao vicem u koji on ne vjeruje. Euractiv citira ~e{kog ekonomistu Jana Bure{a koji smatra da }e i Zeman i Schwarzenberg napraviti veliki zaokret u politici u pore|enju sa Klasusom u domenu evropskih pitanja. Za Schwarzenberga je kazao da }e to biti zaokret od 180 stepeni, dok bi Zeman tako|er mogao imati kooperativniju ulogu, ali sa pragmati~nijim pristupom. Vladimir Handl iz Instituta za me|unarodne odnose u Pragu tako|e je naveo da }e naredni ~e{ki predsjednik imati pozitivan stav prema evropskim integracijama, te da }e oba kandidata ulo`iti napore da vrate Če{ku u glavne tokove EU-a, prenosi ovaj portal. Euractiv podsje}a da je, kada je zapadni Balkan u pitanju, Milo{ Zeman bio na ~elu vlade koja je dala suglasnost za bombardiranje SR Jugoslavije 1999. godine, ali da je protivnik nezavisnosti Kosova. I Zeman i Schwarzenberg podr`avaju integra ciju zapadnog Balkana {to prije u EU. U svakom slu~aju, sa odlaskom euroskeptika Vaclava Klausa (koji kabinet napu{ta po~etkom marta), i Evropska unija }e odahnuti.

(D. Savi})

Karel Schwarzenberg

endum o izlasku iz EU-a. Brisel je o{tro reagirao na najavu britanskog premijera Davida Camerona da }e raspisati referndum o ~lanstvu Velike Britanije u Uniji, nazivaju}i je sebi~nom i potencijalno opasnom.

EU ODOBRAVA AKCIJE FRANCUSKE U MALIJU Evropska unija “odobrava akcije Francuske u Maliju” i “`eli da odigra aktivnu ulogu” u rje{avanju krize u ovoj zemlji, prenose agencije izjavu visoke predstavnice EU-a za vanjsku politiku Catherine Ashton. Na konferenciji za {tampu u Limi, gdje je bila u posjeti prije nego {to je oti{la na samit EUCelac u Santjagu, Ashton je izjavila da EU “priznaje va`nost onoga {to Francuska sada ~ini” u Maliju, javlja AFP. Francuska je zapo~ela intervenciju protiv naoru`anih islamista koji dr`e sjeverni dio Malija i ve} je rasporedila 2.000 vojnika u ovoj zemlji.

Prema njenim najavama, EU }e igrati aktivnu ulogu u narednim sedmicama i mjesecima. Evropska unija je u utorak najavila deblokiranje dodatnih 20 miliona eura pomo}i za Mali, namijenjenih `rtvama pothranjenosti u zemlji i izbjeglicama u susjednim zemljama.

11 ^LANICA EU-a UVODI JEDINSTVENI POREZ Po prvi put u povijesti EU-a, porez na finansijske transakcije }e biti primjenjivan u vi{e zemalja. Grupa od 11 ~lanica Unije je dobila odobrenje za njegovo uvo|enje.

Evropska komisija je predlo`ila da trgovina obveznicama i dionicama bude oporezovana po stopi od 0,1 odsto. Planira se da desetine milijardi eura prikupljene tim porezom budu iskori{tene kao podr{ka ugro`enim bankama, kojima sada moraju da poma`u vlade. Associated Press javlja da postoji i prijedlog da se dio novca od poreza izdvoji u bud`et EU-a. Evropska komisija je ocijenila da bi godi{nji prihod od poreza mogao dosti}i 57 milijardi eura u cijeloj EU. Zemlje koje su zatra`ile uvo|enje poreza, Njema~ka, Francuska, Slovenija, Austrija, Belgija, Estonija, Gr~ka, Italija, Portugalija, Slova~ka i [panija, predstavljaju dvije tre}ine ekonomije EU-a.

43

BIZNIS:BIZNIS.qxd

23.1.2013

20:34

Page 44

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

Poslovne promjene u firmi “ASA Auto“ EBRD korigirao ekonomsku prognozu za BiH Novi igra~ na bankarskom tr`i{tu BiH Prihodi od indirektnih poreza smanjeni za 0,2 posto

Foto: Mario Ili~i}

PRERASPODJELA POSLA Od sredine godine uvoz VW vozila za tr`i{te BiH preuzet }e evropski distributer Porshe Austria

“Porsche“ preuzima uvoz, “ASA“ zadržava prodaju VW automobila ^lan uprave ASA Holdinga Damir Ferovi} pojasnio je senzacionalisti~ki intoniranu vijest u nekim medijima da je ASA Auto, koja djeluje u okviru ove grupacije, izgubila licencu da na bh. tr`i{tu zastupa koncern Volkswagen. Informacija u kojoj se tvrdi da }e od 1. jula ove godine njema~ki autoproizvo|a~ sva vozila i rezervne dijelove na tr`i{tu BiH plasirati preko svoje firme Porsche Austria djelimi~no je ta~na.

Radi se, naime, o uvozu vozila i autodijelova u BiH koji }e preuzeti “Porsche Austria”, dok }e maloprodaja vozila i autodijelova, kao i servis vozila ostati u nadle`nosti sarajevske firme “ASA Auto”.

“Ovo nema apsolutno nikakve veze s na{im poslovanjem i uspje{nosti”, rekao je Ferovi}, uz obja{njenje da je firma 44

“Porsche Austria” ranije preuzela kompletan izvoz Volkswagenovih vozila i autodijelova za sve dr`ave Evrope osim za BiH. “ASA Auto” bila je jedina firma u cijeloj Evropi koja je izravno od proizvo|a~a kupovala vozila i autodijelove i uvozila ih u BiH, a na ovim poslovima bilo je anga`irano oko 60-70 radnika.

Taj }e posao ubudu}e preuzeti “Porsche”, {to zna~i da bi, u najgorem slu~aju, bez posla moglo ostati 60-70 radnika, {to je manje od 1 posto od ukupnog broja uposlenih u Holdingu.

Trenutno na lageru “ASA Auto” raspola`e vozilima u vrijednosti od 30 miliona maraka, koja }e nastaviti prodavati do 1. jula, nakon ~ega }e uvoz VW automobila, kao i u ostatku Evrope, preuzeti “Porsche”.

Sumorne prognoze EBRD-a Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) snizila je ekonomsku prognozu za BiH za proteklu godinu, procjenjuju}i da }e, umjesto skromnog privrednog rasta od 0,1 posto, biti zabilje`en pad bruto doma}eg proizvoda (BDP) od 0,5 posto, na {ta su doma}i ekonomisti odavno ukazivali. Analiti~ari EBRD-a su u januarskom ekonomskom pregledu blago pove}ali prognozu rasta BDP-a BiH u 2013. godini sa oktobarskih 0,4 odsto na 0,6 odsto.

U kratkom osvrtu na BiH navodi se da je bh. privreda posljednjih nekoliko godina bila relativno stabilna, ali da je doma}a potro{nja i dalje prili~no usporena, uglavnom zbog fiskalnih mjera {tednje, pada doznaka iz inostranstva i sporog rasta kredita. “Ekonomski rast u 2012. godini }e vjerovatno biti nula ili blago negativan, a izgledi za ovu godinu su malo bolji.

Stendbaj aran`man sa Me|unarodnim monetarnim fondom u iznosu od 520,6 miliona dolara na 24 mjeseca, koji je odobren u septembru 2012., pru`a jednu vrstu amortizacije protiv spoljnih udara povezanih sa krizom evrozone koja je u toku, ali i prednosti za va`ne strukturalne reforme“, isti~u u EBRD-u. U pregledu EBRD-a se navodi da je jugoisto~na Evropa u 2012. pro{la jo{ jednu godinu slabe privredne aktivnosti.

Kako isti~u, povjerenje i investicije su i dalje na niskim nivoima, makroekonomska politika vrlo ograni~ena na fiskalnoj strani, dok je ranjivost finansijskog sektora i dalje zna~ajna.

“Region je vrlo izlo`en kretanjima u evrozoni, uklju~uju}i zemlje na periferiji, koja je glavno izvozno tr`i{te. Dijelovi regiona su 2012., tako|e, bili pogo|eni su{om, {to je dovelo do smanjenja poljoprivredne proizvodnje u drugoj polovini pro{le godine“, nagla{ava se u izvje{taju.

U analizi ovogodi{njih globalnih o~ekivanja za tranzicione zemlje, analiti~ari EBRD-a navode da znakovi stabilizacije u evrozoni smanjuju rizik za ostatak Evrope, {to dovodi do vrlo opreznog optimizma da je najgore mo`da vrlo blizu kraja. [irom cijelog tranzicionog regiona EBRD u 2013. godini o~ekuje rast od 3,1 odsto, nakon o{trog pada na 2,6 odsto tokom pro{le godine.

SLOBODNA BOSNA I 24.1.2013.

BIZNIS:BIZNIS.qxd

23.1.2013

20:35

Page 45

“Sberbank“ najavljuje pohod na bankarski vrh Foto: Milutin Stoj~evi}

Preuzimanjem stopostotnog udjela u grupaciji Volksbank International, u koju spada i Volksbank BiH, najve}a ruska banka, Sberbank, zakora~ila je i na financijsko tr`i{te BiH. Nakon ove akvizicije vrijedne 500 miliona eura, zaklju~ene u februaru protekle godine, Sberbank je postala tre}a po veli~ini banka u Evropi i {esta u svijetu.

Preuzimanjem Volksbank International ruski bankarski div dobio je 295 poslovnica i vi{e od 600 hiljada klijenata, a banke k}eri VBI-ja spadaju me|u vode}ih deset banaka (prema ukupnoj aktivi) u BiH, Hrvatskoj, Če{koj, Slova~koj, odnosno me|u prvih petnaest u Ma|arskoj, Srbiji i Sloveniji. U ovom trenutku poslovna mre`a Sberbanka uklju~uje 17 regionalnih banaka s ukupno 20.000 poslovnica kojima dnevno pro|e pet miliona korisnika. U 2011. imali su 10 milijardi dolara neto dobiti, a trenutno imaju 70 miliona klijenata (fizi~kih osoba) i 1,5 miliona poslovnih subjekata.

Volksbank d.d. je krajem pro{le sedmice promijenila ime u Sberbank d.d., ~ime je i slu`beno zapo~eo proces rebrandinga banke. Direktor Voksbank BiH Edin Karabeg tako|er je inicirao rebrending banke koja }e na tr`i{tu BiH od po~etka februara ove godine poslovati pod nazivom Sberbank BH. Predsjednica Uprave Sberbank d.d. Andrea Kovacs-Wöhry isti~e kako }e ta banka, zahvaljuju}i stabilnosti, finansijskoj snazi te tehnolo{koj naprednosti novog vlasnika, Sberbanke, biti u poziciji svojim klijentima ponuditi “jo{ bolju, tehnolo{ki napredniju te sveobuhvatniju uslugu, kao i pojednostaviti poslovanje sa zemljama Zajednice neovisnih dr`ava (CIS) i ruskim tr`i{tem, a onda i svim ostalim europskim i svjetskim tr`i{tima na kojima Sberbank posluje”.

Okon~anjem akvizicije ujedno je otpo~eo i proces transformacije svih banaka-k}eri sa strate{kim ciljem da se stvori vode}a bankarska grupacija u regiji srednje i isto~ne Europe, navodi se u saop}enju, prenosi poslovni.hr.

Osniva~ i ve}inski vlasnik Sberbanke je Centralna ruska banka, koja ima 50 posto plus jednu dionicu. Banka upravlja najve}om mre`om poslovnica u Rusiji s gotovo 19.000 poslovnica, kao i predstavni{tvima u vi{e od 20 zemalja svijeta. Sberbank ima oko 240.000 zaposlenika, te vi{e od 70 miliona klijenata.

AMBICIOZAN AMBICIOZAN POSLOVNI POSLOVNI PLAN PLAN

Edin Edin Karabeg, Karabeg, direktor direktor Volksbank Volksbank BH, BH, bi}e bi}ena na ~elu ~elu Sberbank Sberbank BH BH

Prihodi od carina smanjeni za oko 50 miliona KM Ukupni prihod Uprave za indirektno oporezivanje u protekloj godini iznosio je 4 milijarde i 473 miliona KM i bio je za 0,2 posto, odnosno 11 miliona KM manji nego u 2011. godini. Najve}i pad prihoda (oko 50 miliona KM) zabilje`en je od carina, a najve}i rast ostvaren je dodatnim rastom posebnih poreza, akciza (prije svega cigareta), u iznosu od oko 45 miliona KM. 24.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

45

Marjanovic:INTERVJU - osnova.qxd

23.1.2013

21:39

Page 46

GENETI^AR U SLU@BI DR@AVE

INTERVIEW

Damir Marjanović

ministar obrazovanja Sarajevskog kantona

DAMIR MARJANOVIĆ, ministar obrazovanja u Vladi Sarajevskog kantona, u razgovoru za “Slobodnu Bosnu” govori o reformi obrazovanja, eksternoj maturi, potrebi revidiranja planova i programa za osnovno i srednje obrazovanje...

Rekao bih da sam nau~nik na privremenom radu u ministarstvu Razgovarala: DANKA SAVI] Foto: MARIO ILI^I]

K

ada bi svi u ovoj zemlji tako rano po~injali i kasno zavr{avali radni dan ispunjen sa toliko obaveza kao {to je to slu~aj sa Damirom Marjanovi}em, stru~njakom za genetiku, univerzitetskim profesorom i ministrom obrazovanja u Vladi Sarajevskog kantona, ko zna gdje bi nam bio kraj.

U osam sati ujutro, po~etkom ove sedmice, on nam govori o tome kako }e ministarstvo koje vodi u narednih {est mjeseci imati pune ruke posla — “slijedi nam odr`avanje eksterne mature, priprema prijedloga zakona, pitanja vezana za visoko obrazovanje....“ Na vratima ureda velikim slovima na bijelom papiru je napisan glavni cilj koji mora biti ispunjen, a ciljevi koje postavlja, a to tra`i i od svojih saradnika, moraju biti ostvareni u zadatom roku. Ministar Marjanovi} svojim radom i biografijom razbija ustaljene predod`be o onima koji dolaze na ovakve pozicije: vrlo je vrijedan, ozbiljan, sistemati~an, predan poslu, ne odustaje od problema dok ne na|e rje{enje. Pro{le godine progla{en je za nau~nika 2011. godine u BiH. Objavio je gotovo sto pedeset nau~nih i stru~nih radova, i (ko)autor je {est knjiga. Zbog ministarske funkcije, nije bio u mogu}nosti da po~etkom godine postane i redovan profesor. Ali, kako ka`e: “nauku, nipo{to, ne namjerava napustiti.“ “Rekao bih da sam nau~nik na privremenom radu u ministarstvu.“ Po izlasku ovog broja Slobodne Bosne, bit }e predstavljena knjiga Forenzi~ka genetika, ~iji je autor zajedno sa hrvatskim profesorom Draganom Primorcem.

46

Nakon {to ste imenovani za ministra, naveli ste odre|ene prioritete iz segmenta visokog, srednjeg i osnovnog obrazovanja. [ta je, u ovome trenutku, od svega navedenog najve}i izazov za Vas? Iskreno, u ovome momentu kao najve}i izazov se name}e kako sve zacrtano realizirati u uvjetima drasti~nog nedostatka materijalnih sredstava. Naime, kako ste ve} naveli, u skoro svakome segmentu obrazovanja potrebno je provesti odre|ene reformske aktivnosti. Naime, bez obzira da li se radi o uskla|ivanju zakona o visokom obrazovanju i procesu akreditacije univerziteta, pobolj{anja studentskog standarda, ili realizacije programa eksterne mature i revidiranja planova i programa za osnovno i srednje obrazovanje, za sve treba novac.

Na`alost, zate~eno financijsko stanje nije nimalo briljantno i svjesni smo da }e dostupna sredstva, na`alost, neke od predvi|enih aktivnosti zna~ajno modificirati. No, nema predaje! U ministarstvu intenzivno radimo na uspostavljanju modela koji bi nam trebali omogu}iti da i izvan bud`etskih izvora, kroz postoje}e grantove, osiguramo sredstva za provo|enje aktivnosti u cilju modernizacije

NAUČNI PROGRES: Pomalo smiješno zvuči činjenica da u 21. stoljeću, u kojem nauka spaja kontinente, mi razvijamo nauku na kantonalnim nivoima!

obrazovnog i nau~nog sistema. Ako analizirate aktivnosti Ministarstva u proteklom periodu, a posebno u posljednjih nekoliko godina, mo`e se zaklju~iti da su mnogi procesi, uz nekoliko izuzetaka, stagnirali. E sada, kada u obrazovanju i nauci koristite termin “stagnacija“, morate biti svjesni da to ne zna~i stajanje u mjestu, nego dramati~no kretanje unazad. Stoga, bio bih sretan kada bismo u narednom periodu, posebno u ovakvom financijskom okru`enju, uspjeli da zaustavimo trend “vo`nje unazad“ i pokrenemo ga u suprotnom pravcu - prema naprijed. E, to je pravi izazov!

ZAJEDNI^KE SNAGE

Da li je po pitanju obrazovanja, veliki problem nefunkcioniranje komunikacije izme|u ministarstava na nivou Federacije i kantona?

Ako govorimo o konkretnoj saradnji dva nadle`na ministarstva, tj. federalnoga Ministarstva za obrazovanje i nauku i Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade KS, ona je vi{e nego odli~na. Isto va`i i za komunikaciju dva ministra koja vode ove institucije. @elim da Vas podsjetim da je u Federaciji Bosne i Hercegovine pitanje obrazovanja u isklju~ivoj nadle`nosti kantona, tako je jednostavno definirano Ustavom. Bitno je napomenuti da je Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS dio Koordinacije ministara obrazovanja Federacije BiH te u tom smislu s pravom mo`emo re}i da Kanton Sarajevo aktivno sudjeluje u svim aktivnostima i nastoji dati kvalitetan doprinos pobolj{anju odgojnoobrazovnog procesa na podru~ju Federacije BiH. Zajedni~kim snagama smo realizirali mnoge projekte kao {to je npr. nabavka besplatnih ud`benika, sanacija objekata SLOBODNA BOSNA I 24.1.2013.

Marjanovic:INTERVJU - osnova.qxd

23.1.2013

21:40

Page 47

JEDAN SASVIM NETIPI^NI MINISTAR KAKO KAKO NAPREDOVATI NAPREDOVATI SA SA OSKUDNIM OSKUDNIM SREDSTVIMA SREDSTVIMA

Damir Damir Marjanovi}, Marjanovi}, ministar ministar obrazovanja obrazovanja Sarajevskog Sarajevskog kantona, kantona, uu razgovoru razgovoru za za Slobodnu Slobodnu Bosnu Bosnu ka`e ka`e da da zajedno zajedno sa sa svojim svojim saradnicima saradnicima intenzivno intenzivno radi radi na na uspostavljanju uspostavljanju modela modela koji koji bi bi omogu}io omogu}io da da se se ii izvan izvan bud`etskih bud`etskih izvora, izvora, kroz kroz postoje}e postoje}e grantove, grantove, osiguraju osiguraju sredstva sredstva za za modernizaciju modernizaciju obrazovnog obrazovnog ii nau~nog nau~nog sistema sistema

24.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

47

Marjanovic:INTERVJU - osnova.qxd

23.1.2013

21:40

Page 48

GENETI^AR U SLU@BI DR@AVE odgojno-obrazovnih ustanova... Ukratko, Kanton Sarajevo je o~ekivano zauzeo lidersku poziciju u provo|enju reformskih procesa u oblasti obrazovanja u BiH sa ciljem uklju~ivanja na{eg obrazovanja u europski obrazovni prostor i dosada{nja suradnja se nadle`nim ministarstvom na nivou Federacije bila je izuzetno korektna i produktivna. Jo{ je bitnije napomenuti da smo u proteklom periodu na nekoliko sastanaka kolega Ma{i} i ja odredili zajedni~ke projekte za 2013. i 2014. preko kojih }emo ne samo nastaviti nego i intenzivirati uspostavljenu suradnju.

KASNIJI START

Ministarstvo je u fazi pripreme izrade kataloga ispitnih pitanja za eksternu maturu. Kako teku pripreme? Koliko ovaj projekat mo`e biti uspje{an ako nije uveden u ~itavoj zemlji, ili bar na nivou Federacije BiH? Članom 25. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju u Kantonu Sarajevo i Koncepcijom devetogodi{nje osnovne {kole utvr|ena je obaveza polaganja eksterne mature na kraju devetog razreda osnovne {kole. Kada su ranije bile zapo~ete konsultacije vezane za eksternu maturu, osnovna intencija je bila da se ona provede na cijeloj teritoriji FBiH. Me|utim, razli~ita dinamika uvo|enja devetogodi{njeg osnovnog obrazovanja i, na`alost, ~ini se tipi~ni “post festum“ bosanskohercegova~ki pristup u rje{avanju problema po principu “lako }emo u zadnjim minutama smisliti neko rje{enje, pa kako god“, doveo je Kanton Sarajevo, tj. njegove nadle`ne institucije, u situaciju da eksternu maturu moraju realizirati sami i to pod pritiskom kasnijeg starta. To je zna~ajno zakompliciralo realizaciju svih aktivnosti koje se ti~u priprema eksterne mature. Ipak, u ovome momentu se odvijaju intenzivne aktivnosti o kojima se javnost mo`e informirati preko web stranice ministarstva.

Cilj koji smo zadali jeste jasan — 3 mjeseca prije polaganja mature svi detalji i informacije moraju biti usagla{ene, dostupne javnosti i testirane. Eksterna matura na papiru predstavlja dobar model evaluacije planova i programa, na~ina izvo|enja nastave, nivoa ste~enoga znanja, ali i veliku pomo} prilikom upisivanja osnovaca u srednje {kole. Sada, to {to “na papiru“ dobro izgleda treba se i provesti u djelo!

Ministarstvo zajedno sa ekspertnim timovima intenzivno radi na tome. Naravno da bi bilo lak{e da su svi bh. resursi usmjereni u ovome pravcu i da se ovako bitan koncept realizira na nivou dr`ave. No, nelogi~nost postojanja velikog broja “lokalnih ministarstava obrazovanja“ i nepostojanja istoga na dr`avnom nivou bitno ograni~ava sve inovativne aktivnosti, 48

SARAJEVO U USPOREDBI SA DRUGIMA Iako, ka`e Marjanovi}, po svojim izdvajanjima Kanton Sarajevo prednja~i u odnosu na ostale kantone, to je daleko od evropskih i svjetskih standarda

ali i napredovanje i modernizaciju obrazovanja uop}e.

Ove {kolske godine osnovnu {kolu zavr{ava prva generacija u~enika devetogodi{njeg obrazovanja. Da li je ra|ena

evaluacija nastavnih planova i progama i kvalitete ovog modela obrazovanja? Kako komentirate to da u~enici 8. i 9. razreda imaju 35 do 40 sati nastave?

Kanton Sarajevo je uradio evaluaciju nastavnih planova i programa za devetogodi{nje obrazovanje a rezultati evalucije su ve} ranije prezentirani javnosti. U ovom trenutku tim stru~njaka ministarstva, u saradnji sa stru~njacima iz odgojnoobrazovnih ustanova (osobama koje realiziraju nastavne planove i programe), predstavnicima akademske zajednice i ekspertima iz nevladinog sektora radi na reviziji nastavnih planova i programa. Ne treba zatvarati o~i i siguran sam da }e se mnogi slo`iti da je reforma obrazovanja u BiH polu~ila i odre|ene negativne efekte, te u tom smislu postoji prostor za pobolj{anje i osuvremenjivanje nastavnih planova i programa. Revizija nastavnih planova i programa je slo`en proces i u narednom periodu ministarstvo }e javnost blagovremeno obavje{tavati o tim aktivnostima.

Vjerujemo da }e se kolege iz ostalih kantona tako|er pokrenuti sli~ne aktivnosti, a sigurno da }e rezultati na{e analize biti dobra polazna osnova za kolege iz drugih kantona. Optere}enje u~enika, standardi u~eni~kih postignu}a i ishodi u~enja su svakako pitanja kojima treba posvetiti posebnu pa`nju. O~ekujem da }e tim stru~njaka koji radi reviziju nastavnih planova i programa voditi ra~una o optimalnom optere}enju u~enika odnosno njihovoj pripremi za prelazak na naredni nivo obrazovanja.

PROMOCIJA KNJIGE FORENZI^NA GENETIKA

“Naša je naučna obaveza da studentima ponudimo najbolje“ Dan nakon izlaska ovog broja Slobodne Bosne (petak, 25. januar) bit }e promovirana knjiga Forenzi~na genetika: teorija i aplikacija, autora Damira Marjanovi}a i Dragana Primorca, dok su koautori na pojedinim poglavljima Lada Luki} Bilela, Jasmina ^akar i Lejla Kova~evi}. “To je knjiga koju smo ja, profesor Primorac i nekoliko kolegica iz Instituta pripremali cijelu 2011. godinu“, ka`e profesor Marjanovi}. Pored predstavljanja knjige, Marjanovi}eva asistentica Lejla Kova~evi} }e braniti doktorat. “To je ono na {ta sam jako ponosan, da do sada iza mene ima troje, ~etvero doktoranata, jer kvalitet jednog profesora mjeri se upravo po tome koliko mladih i uspje{nih ljudi ostavlja iza sebe. Nakon odbrane doktorata Lejla

Kova~evi} }e na katedri na kojoj sam radio preuzeti jedan predmet. [to se ti~e knjige, treba kazati da smo prije tri godine izdali tako|er jednu, ali kako je forenzika jako dinami~no podru~je, za taj period mnogo se toga promijenilo.

Ova nova je skoro 60% izmijenjena u odnosu na prethodnu. Imali smo nau~ni obavezu da studentima ponudimo najbolje. Jo{ dok sam sam bio student uvijek me je ljutilo da u~im iz knjiga koje su ve} zastarjele, mi se na ovaj na~in tome suprotstavljamo. Ova }e knjiga biti vrlo korisna studentima prirodnomatemati~kih, kriminalisti~kih, pravnih fakulteta u BiH i u Hrvatskoj, posebno u Splitu gdje postoji studij forenzike, i pomo}i }e im da savladaju ovu oblast“, ka`e Marjanovi}.

SLOBODNA BOSNA I 24.1.2013.

Marjanovic:INTERVJU - osnova.qxd

23.1.2013

21:40

Page 49

JEDAN SASVIM NETIPI^NI MINISTAR Kako bi se, prema Va{em mi{ljenju, trebali rasteretiti nastavni planovi i programi?

Jedan od bitnih nalaza pomenute analize potvr|uje potrebu da se nastavni planovi relaksiraju, ali je pri tome neophodno osigurati horizontalnu i vertikalnu povezanost sadr`aja nastavnih predmeta. Jedn om rije~ju, obrazovanje treba biti usmjereno u najboljem interesu djeteta i treba ga i kvalitativno, ali i kvantitativno prilagoditi uzrastu u~enika. To je imperativ postavljen Ustavom i me|unarodnim dokumentima iz oblasti ljudskih prava o kojem, na`alost, ~ini mi se u prethodnom periodu nije vo|eno dovoljno ra~una.

Kvalitet ud`benika je tako|er veliki problem. Da li je istina da timovi koji su radili na pripremama pitanja za eksternu maturu nisu mogli koristiti pojedine ud`benike jer u njima nisu zadovoljeni nastavni standardi?

Pitanje ud`beni~ke politike je u prethodnom periodu razmatrano na nivou Koordinacije ministara Federacije BiH i o tome je javnost ve} zauzela stav te o ovom pitanju ne bih davao svoj komentar kao ministar, ali mogu re}i kao roditelj da sam vi{e puta bio negativno iznena|en stilom pisanja i konceptom pojedinih ud`benika. S druge strane, ne treba sve relativizirati i re}i “nijedan ud`benik ne valja!“. Naprotiv, sve informacije treba dobro sagledati i postaviti jasnu politiku odabira ud`benika kroz proces optimizacije i standardizacije njihove pripreme, od osnovnih tehni~kih standarda koje moderni ud`benici moraju

ispuniti pa do odabira odgovaraju}ih recenzenata. Vezano za drugi dio Va{eg pitanja, timovi koji rade na pripremi kataloga pitanja za eksternu maturu su dobili zadatak da pitanja budu zasnovana na nastavnim sadr`ajima koji se realiziraju u osmom i devetom razredu. Podsje}anja radi, nastavni sadr`aji i pojedina~ne nastavne jedinice realiziraju se na osnovu va`e}ih nastavnih planova i programa. Dakle, nastavni planovi i programi su polazna osnova za izradu pitanja a ud`benici su samo nastavna sredstva.

INFORMACIONE TEHNOLOGIJE

Prema federalnom nastavnom planu i programu predmet informatika u vi{im razredima ne postoji, ali on se izu~ava na kantonalnom nivou, iako za njega ne postoji ud`benik. Kako promijeniti ovake stvari?

Nesumnjivo je da `ivimo u vremenu kada se upotreba informacione tehnologije mo`e opisati kao nezaobilazni dio “osnovne pismenosti” mladih ljudi. Prevedeno, svaka mlada osoba koja `eli graditi svoju karijeru u 21. stolje}u jednostavno mora biti osposobljena da rutinski koristi veliki broj informati~kih aplikacija. Mislim da je odgovor na Va{e pitanje jednostavan, nastavni plan i program za predmet informatiku zbog brzog razvoja informacione tehnologije je neophodno u~estalo revidirati, a isto se odnosi i na odgovaraju}e ud`benike kako bi usvajanje znanja i vje{tina iz ovog predmeta bilo uskla|eno sa trendovima razvoja informati~ke tehnologije u svijetu. Vjerujem da je upravo ovo predmet o kojem se u budu}nosti mo`e

PRIPREME ZA EKSTERNU MATURU Cilj ministarstva je da tri mjeseca prije polaganja mature svi detalji i informacije budu usagla{ene, dostupne javnosti i testirane 24.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

razmisliti i o inovativnom pristupu u smislu interaktivnih, npr. on - line ud`benika kojima bi se lak{e pratile inovacije u navedenoj oblasti, no o tome }e svakako posljednju rije~ dati ekspertni timovi zadu`eni za reviziju postoje}ih planova i programa.

Kazali ste tako|er da je “vrijeme da po~nemo ulagati u nauku“, a kao {to znamo, za to ba{ i ne postoje dovoljna sredstava u bud`etu. Koliko se onda situacija u tom pogledu zaista mo`e promijeniti?

Ta~no je da nedostaje sredstava u bud`etu te da postoje}i financijski okvir osigurava minimalno zadovoljenje potreba odnosno zakonskih obaveza u oblati obrazovanja i nauke. Ta~no je tako|er da po svojim izdvajanjima Kanton Sarajevo prednja~i u odnosu na ostale kantone, ali to je daleko od europskih i svjetskih standarda kada su u pitanju izdvajanja za nauku. U krajnjem slu~aju, pomalo smije{no zvu~i ~injenica da u 21. stolje}u, u kojem nauka spaja kontinente, mi razvijamo nauku “na kantonalnim nivoima“. Nadam se i radujem danu kada }e se BiH nauka, tj. njen institucionalni nivo, “preseliti“ sa kantonalnog na dr`avni nivo i kona~no omogu}iti bh. nau~nicima da sa istih pozicija kao i njihove kolege iz okru`enja i Europe startaju u borbi za postoje}e europske grantove.

Ministarstvo je u saradnji sa Sindikatom i predstavnicima direktora {kola radilo na izmjenama pravilnika o zapo{ljavanju nastavnika? [ta bi trebale donijeti te promjene?

Kako ste ve} naveli, Ministarstvo je u suradnji sa sindikatima, ali i sa predstavnicima direktora osnovnih i srednjih {kola, kroz intenzivan rad i saradnju, pripremilo Pravilnik sa kriterijima za prijem zaposlenika u pred{kolske ustanove, osnovne i srednje {kole na podru~ju Kantona Sarajevo. Svi sudionici u ovoj aktivnosti su dali veliki doprinos u formulaciji ovoga pravilnika kojim bi trebao da se precizira proces prijema uposlenika u navedenim institucijama i eliminira odre|ene nepravilnosti koje su se u pojedinim slu~ajevima javljale u pro{losti. Bitno je napomenuti da bit dono{enja ovoga pravilnika nije tek da se “napi{e jo{ neki pravilnik koji se ne}e provoditi“. S tim u vezi, u narednom periodu }e se intenzivno pratiti njegova primjena sa osnovnom intencijom da ocijenimo njegovu primjenjivost ali i, ako to bude potrebno, dodatno preciziramo pojedine njegove djelove. Na taj na~in `elimo da dobijemo oru|e kojim }e se {to efikasnije eliminirati sve ne~asne i nezakonite aktivnosti u ovom procesu, na koje su mnogi ukazivali.

49

Jasmin Durakovic:TEKST osnova.qxd

23.1.2013

21:23

Page 50

SEVDAH ZA JASMINA

JASMIN DURAKOVIĆ, predsjednik Upravnog odbora Fondacije za muzičke, scenske i likovne umjetnosti, finansijska sredstva dijeli jaranima, gazdama kafana, svojim koproducentima, propalim umjetnicima i rođenom bratu; bivši generalni direktor Radio-televizije Federacije BiH uz to još uvijek snima filmove, a nikako da nam kaže zašto Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

I

nismo samo mi u Slobodnoj Bosni pisali o veli~anstvenoj beogradskoj izlo`bi Nesima Tahirovi}a, koja je otvorena krajem prolje}a pro{le godine. Pisali su, i govorili i snimali i montirali i odu{evljavali se, urednici i novinari vode}ih medija iz grada koji je, bez obzira kako to kome zvu~alo i bez obzira koliko se ko mr{tio i tersao, u umjetni~kom smislu jo{ uvijek - glavni.

Redom: RTS, B92, Politika, Ve~ernje novosti, Tanjug... E, stanimo koju sekundu!

RASUTI PO CELOM SVETU Ba{ da vidimo {ta je Tanjug, izme|u ostalog, objavio 14. juna 2012. godine: “U Muzeju istorije Srbije danas je otvorena spektakularna retrospektivna izlo`ba jedinstvenog likovnog umetnika iz Tuzle Nesima Tahirovi}a kojom ovaj stvaralac obele`ava svoj 70. ro|endan. Nepojamno je da je ovo i prva njegova samostalna izlo`ba u Beogradu a dela su mu obi{la, ne samo sve ve}e gradove biv{e Jugoslavije, ve} su imala ~ast da samostalno budu izlo`ena u Var{avi, Torinu, Be~u, Minhenu, Getingenu, Lajpcigu, Berlinu, sve u svemu u vi{e od trideset gradova. Istina, izlagao je na grupnim izlo`bama sa umetnicima iz cele Jugoslavije, ili na me|unarodnim smotrama gde je odlazio po pozivu: u Havani, Parizu, na Mauricijusu, u Istanbulu, Sen Klodu, Panami, Poatjeu, a izvesno vreme je `iveo i 50

D@ASMINE, D@ASMINE, @IVIO @IVIO

Jasmin Jasmin Durakovi} Durakovi} postao postao je je mecena mecena ovda{nje ovda{nje umjetni~ke umjetni~ke ublehe ublehe

SLOBODNA BOSNA I 24.1.2013.

Jasmin Durakovic:TEKST osnova.qxd

23.1.2013

21:24

Page 51

NESIM JE JO[ UVIJEK NA NEBESIMA

NAFAKALI JASMIN DURAKOVIĆ ILI:

AVANTURE MALOGA JUJU Za{to je zaboravljen na{ veliki umjetnik Nesim Tahirovi} radio u Italiji, Poljskoj, Nema~koj. Tahirovi}evi radovi su rasuti po muzejima, galerijama i privatnim kolekcijama celoga sveta od Amerike do Australije.” Tekst o izlo`bi Prastari simboli mira i tolerancije napisala je Vera Kondev, doajen novinarstva, po obrazovanju istori~ar umjetnosti.

Izlo`ba je u Istorijskom muzeju u Beogradu trebala biti otvorena za javnost dvadeset i tri dana, a “pre`ivjela” je ~itavih pedeset!

Nesim Tahirovi} jedan je od rijetkih `ivu}ih umjetnika koji je izlagao u ovom prostoru, a predstavljao je ne samo sebe i svoju umjetnost, nego i Bosnu i Hercegovinu, dr`avu, dakle, iz koje dolazi.

MALO PARA PUNO PRIJAVA U toku trajanja izlo`be, koju su vidjeli i predstavnici grada Kragujevca, uslijedio je poziv da izla`e i u Narodnom muzeju u tom gradu, te Spomen muzeju 21. oktobar u [umaricima, a u okviru septembarskih i oktobarskih manifestacija posve}enih stradanju hiljada kragujev~kih civila na tom mjestu u toku Drugog svjetskog rata. Tako su u ovom gradu realizovane tri izlo`be Nesima Tahirovi}a, od 21. septembra do 22. oktobra, tako|e pod simboli~nim nazivom Prastari simboli mira i tolerancije.

Jedna je postavljena u Narodnom muzeju i otvorena 21. septembra, na Me|unarodni dan mira, kada i po~inje serija kulturnih doga|aja u Kragujevcu, kao sje}anje na ono {to se dogodilo 1941. godine. Druga izlo`ba otvorena je istog dana, ali upotpunjena sa ~etrdeset radova iz Tahirovi}evog ciklusa Srebrenica, posve}enog stradanju na{eg naroda u minulom ratu, u Spomen

“NESIM NA NEBESIMA” Tahirovi}ev likovni opus odu{evio je srbijansku publiku pro{le godine

muzeju 21. oktobar u [umaricama. Gdje se o ovoj izlo`bi posebno govorilo u Besedi o Nesimu, kojoj je prisustvovao veliki broj gostiju Kragujevca iz zemlje i inostranstva.

Tre}a izlo`ba, tako|e u okviru ovih doga|aja, bila je postavljena u Galeriji Joakim u okviru 7. JoakimInterfesta u Knja`evsko-srpskom teatru. Zbog beogradskog i kragujeva~kog projekta i ukupno ~etiri “spektakularne izlo`be” Nesim Tahirovi} se prijavio na Konkurs Fondacije za muzi~ke, scenske i likovne umjetnosti ve}eg bosanskohercegova~kog entiteta, koja je osnovana krajem 2007. godine. Kao

PARA VRTI...: Iz Udruženja za podršku kulturnih i prirodnih vrijednosti “Bosland” zaiskali su i dobili 10.000 KM za Muzej depografije; lako je provjeriti da je “Bosland” koproducent trećeg dugometražnog igranog filma Jasmina Durakovića koji se zove “Put kestena” 24.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

slobodni umjetnik, i uz to jo{ i likovni, imao je potpuno pravo aplicirati na njihov konkurs. Me|utim, odbijen je!

U oktobru pro{le godine objavljena je Odluka Upravnog odbora Fondacije o izboru korisnika sredstava, me|u kojima nije bilo projekata Nesima Tahirovi}a.

Potom je on iskoristio mogu}nost da uputi `albu, me|utim pismom je obavije{ten je da je `alba neosnovana. Nesim ponovo upu}uje prigovor, tra`e}i obrazlo`enje za{to je jedan tako zna~ajan me|unarodni likovni program odbijen, te insistiraju}i na obrazlo`enju koje to on od uslova nije ispunio. Za partnere je imao dr`avne institucije kulture, a sufinasijer projekta je bilo Ministarstvo kulture Republike Srbije, Skup{tina grada Kragujevca, te Ministarstvo kulture i sporta Tuzlanskog kantona, koje je jedino u BiH u okviru svojih mogu}nosti podr`alo ove izlo`be.

Uz to, imao je i veoma afirmativne preporuke, {to se prema odredbama iz Pravilnika u procesu izbora korisnika, 51

Jasmin Durakovic:TEKST osnova.qxd

23.1.2013

21:24

Page 52

SEVDAH ZA JASMINA posebno vrednuje. Napokon, 10. januara ove godine pismeno se obratio i ministru kulture i sporta u Vladi Federacije BiH Salmiru Kaplanu, poslav{i mu @albu na Odluku Upravnog odbora Fondacije za muzi~ke, scenske i likovne umjetnosti, u postupku odlu~ivanja po @albi Nesima Tahirovi}a o raspodjeli sredstava u 2012. godini. Odgovor nije dobio.

No, po{tovani prijatelji, `elite li da se malo “provrtimo” po izboru korisnika sredstava a na osnovu Odluke Upravnog odbora Fondacije za muzi~ke, scenske i likovne umjetnosti, ~iji je predsjednik novinar, reditelj i nekada{nji generalni direktor Federalne radio-televizije Jasmin Durakovi}? @elite? Dobro. Prije svega, Fondacija je dodijelila 400.000 KM: za scensku umjetnost 130.000 KM, za muzi~ku umjetnost 120.000 KM i za likovnu umjetnost 150.000 KM. I, mogli smo odmah zaviriti u sferu likovne umjetnosti. Recimo, za Retrospektivnu izlo`bu i monografiju zeni~kom slikaru Muhamedu Bajramovi}u odobreno je 3.000 KM. Mada Bajramovi}i, gledano kroz istorijski objektiv, ba{ i nemaju talenta za slikanje, vajanje i klesanje. (Cinici bi dodali: ni za pisanje .) Neko je za Muhameda Bajramovi}a napisao da je “savr{ena arabeska bo{nja~ke tradicije”. A “arabeska” je poznata i po tome da je radila u Gra|evinskom preduze}u Izgradnja.

Javnoj ustanovi Me|unarodna galerija portreta Tuzla, pak, obe}ano je 4.000 KM samo za... pazite, samo za otvorenje stalne postavke Tito u djelima likovnih umjetnika.

NEKOM RAT, NEKOM BRAT Vahid Durakovi}, navodno dramski pisac, ro|eni je brat Jasmina Durakovi}a, navodno filmskog reditelja

materijalne koristi ostvarene iz djelatnosti udru`enja ili fondacije: osniva~ima, ~lanovima udru`enja, ~lanovima upravlja~kih tijela, odgovornim licima, djelatnicima ili donatorima”. Me|u “likovnjacima” se da primijetiti sljede}i naziv: Udru`enje za podr{ku kulturnih i prirodnih vrijednosti Bosland. Zaiskali su i dobili 10.000 KM za Muzej depografije. Lako je provjeriti da je Bosland koproducent tre}eg dugom etra`nog igranog filma Jasmina Durakovi}a koji se zove Put kestena. Sredstva u iznosu

ODBIJEN I NEMOĆAN: Zbog beogradskog i kragujevačkog projekta i ukupno četiri “spektakularne izložbe” Nesim Tahirović se prijavio na Konkurs Fondacije za muzičke, scenske i likovne umjetnosti većeg bosanskohercegovačkog entiteta, koja je osnovana krajem 2007. godine Me|utim, nije red da se kola slome samo na njima. Pogotovo {to novac jo{ nisu dobili, ali je odlu~eno da ga dobiju. Pro{le sedmice Jasmin Durakovi} u Dnevnom avazu veli da Federacija Fondaciji duguje pola miliona maraka, a novinaru istih novina u oktobru je kazao i ovo: “Nikoga nismo posebno preferirali. Malo je para, puno prijava i te{ko je sve zadovoljiti.” A, tu smo, dakle. Bravo!

ZMIJA U ROVU Jer, prekr{en je ~lan 4. Zakona o Udru`enjima i Fondacijama u kome je eksplicitno re~eno da “nije dopu{teno direktno ili indirektno sticanje dobiti ili druge 52

od 3.000 KM bi}e dodijeljena i Udru`enju likovnih umjetnika Skopaljske doline za Internacionalnu likovnu koloniju Bugojno 2012. Vahid Durakovi}, Jasminov brat, obojica su iz Bugojna, je predsjednik Skup{tine i ~lan Upravnog odbora ove kolonije. Idemo dalje: na ra~un JU Kulturno-sportski centar Bugojno bi}e upla}eno 10.000 KM za ~etrdeseti Teatarski festival BiH Fedra. Vahid Durakovi}, navodno dramski pisac, direktor je KSC-a Bugojno, voditelj amaterskog pozori{ta Fedra iz tog grada i direktor festivala istog naziva iz istog grada. Ne{to kontam, da nije lo{e ponekad pogurati burazera u Bugojnu, gradu u kojima se ljudima, uglavnom,

manta od gladi i u kojem }e se uskoro, sigurno, hapsiti zbog skitnje nakon 22 sata.

U vlastitom Dnevniku koji je za Radio Slobodna Evropa vodio po~etkom novembra pro{le godine, Vahid Durakovi} kuka kako mu fali 20.000 KM da pokrije tro{kove Festivala Fedra odr`anog pro{le godine.

Cenera je ve} dobio, a za jo{ cenera neka burazera zamoli i ove godine. Uglavnom, Jasmin Durakovi} je u sukobu interesa uokvirenog nov~anicama koje kad se saberu reproduciraju iznos od 23.000 KM. S obzirom da rezultate Konkursa ve} du`e vrijeme mo`ete prona}i kada se odlu~ite na guglanje, ne}u vas vi{e peglati.

Jo{ }u re}i da Jasmin Durakovi} nije zaboravio ni na svoju raju, neke gazde kafana, ali i na projekte izdava~ke djelatnosti, iako javni poziv nije bio namijenjen za izdava{tvo, za to postoji posebna fondacija, kao i programe koji nemaju tra`ene reference. Nesim Tahirovi} jeste za ove uslove tra`io puno, 20.000 KM, me|utim nije se ni nadao da }e dobiti upravo toliko. A zaslu`io je barem isto onoliko koliko je dobio i onaj Bajramovi}.

A Jasmin Durakovi} je po~etkom decembra 2012. potpisao odgovor Fondacije na `albu Nesima Tahirovi}a.

Odgovor je besmislen, pa }u vam na uvid dostaviti samo pola jedne re~enice: “...

Upravni odbor smatra da svaki prigovor na estetski sud Upravnog odbora ne mo`e biti predmet `albe...” Ne znam samo da li je Durakovi} o estetici razmi{ljao snimaju}i svoj prvijenac Nafaka, kada mu zmija, tolika da je takvu nemogu}e vidjeti prije Sahare, gmi`e u rovu, a on to ba{ onako estetski kadrira. Pa, {ta ima, Platoon - Vod smrti?

SLOBODNA BOSNA I 24.1.2013.

Tomislav Goluban:TEKST osnova.qxd

23.1.2013

21:28

Page 53

MOJ GOLUBANE

U Bosni i Heregovini malo poznati hrvatski blues muzičar TOMISLAV GOLUBAN nedavno je objavio svoj peti studijski album; neobična je to glazbena kombinacija, koju svakako preporučujemo

BLUES NA DIVLJEM ZAGORJU Pi{e: MARIO ILI^I]

NESVAKIDA[NJE “IZDANJE”

rije nekoliko dana u ruke mi je do{lo unikatno glazbeno djelo.

Rije~ je o autoru Tomislavu Golubanu & Little Pigeons Four Hill Blues bandu, i njegovom petom studijskom albumu pod nazivom Med bregi.

Relativno nepoznati autor na na{im prostorima, ali vrlo zanimljiva tematika.

Zagorski blueser Tomislav Goluban

P

CIJENJEN ME\U KOLEGAMA Tomislav je sa svojim prate}im bandom odlu~io prepjevati stare zagorske evergreene i to zapakirati u pravi, kvalitetni blues sound. Nepuni sat besprijekorno odsvirane vrhunske glazbe i izvrsnih aran`mana.

Goluban je, kao ro|eni Zagorec, odlu~io svoju virtuoznu svirku na usnoj harmonici spojiti sa zvucima rodnog kraja te uz primjese ameri~kog country bluesa ponuditi ne{to novo na glazbenoj sceni. Koliko je cijenjen me|u kolegama govori i gostovanje nekih od najzna~ajnijih imena bluesa u regiji, poput Zdenke Kova~i~ek, Ksenije Erker ili, pak, kraljice istrijanske etno ambijentalne glazbe Tamare Obrovac.

Na tre}em albumu pod naslovom Mr. B iz 2007., Goluban je tijesno sura|ivao sa najve}im jazzerom sa ex-yu prostora, pokojnim Bo{kom Petrovi}em. Ve} sljede}im albumom Goluban je oti{ao korak dalje. Kako je i sam isticao u medijskim istupima, imao je sre}u svoj ~etvrti studijski album 200$ SUN Memphis Album snimiti u studiju Sun u Memphisu. Iz tog legendarnog studija iza{li su neki od najve}ih hitova glazbenih veli~ina, kao {to su Elvis Presley, B.B. King, Johnny Cash, Jerry Lee Lewis i drugi.

Tomislav je nedavno priznao da bi vrlo rado ponovno pro{ao kroz nezaboravno iskustvo u Memphisu, ameri~kom gradu koji s pravom nosi naziv Kolijevka bluesa i rocka. Nakon svih nabrojanih iskustava Goluban je odlu~io snimiti peti album Med bregi, koji otvara istoimena pjesma na kojoj gostuje najpoznatija istarska etno glazbenica Tamara Obrovac. Prava je to country blues vo`nja uz obilje puha~a, za~injena vrhunskim dionicama Tomislava Golubana na usnoj harmonici.

Kada na blues dodate zagorske evergreene, dobije se uistinu neobi~na glazbena 24.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

kombinacija. Na CD su uvr{tene i tri Golubanove autorske pjesme. Prva u nizu je skladba O~i moje, na kojoj gostuje Zdenka Kova~i~ek. Apsolutno bih izdvojio izvrsne gitarske minijature u maniri B.B. Kinga, koje nose ovu pjesmu. Neobi~na je i obrada najpoznatije zagorske popevke Lepe ti je Zagorje zelene, koju je Goluban odsvirao uz pomo} Lele Kaplowitz. Rije~ je hrvatskoj jazz glazbenici koja je ve} napravila solidnu inozemnu glazbenu karijeru koju je okrunila nastupom sa Duke Ellington Orchrestrom. Pravi je to “kaubojski” blues, ponikao u mra~nom kutu pra{njavog Saloona, uz neizostavne zvuke usne harmonike koji ovoga puta jasno do~aravaju vlakove koji jezde prerijama Divljeg zapada.

IZVRSNE GITARSKE MINIJATURE Ono {to bih svakako izdvojio s albuma Med bregi je sjajna izvedba pjesme Jedna pura, dva pandura.

Definitivno najbolje pogo|en blues, uz odli~nu klavirsku podlogu, i jo{ jednom neponovljivu Tamaru Obrovac. To je i najbolja pjesma na albumu. A imamo i jo{ tri instumentala, od kojih se posebno isti~e pjesma Rano v jutro. U`itak je slu{ati stapanje blues gitara sa slide tehnikom i

melankoli~ne trube, uz vrhunsku bass podlogu. Pri~a o albumu Med bregi po~ela je kako sam Goluban isti~e, nakon smrti njegova djeda koji je jako volio zagorske napjeve. Djedu je posve}ena i druga instrumentala na albumu pod nazivom Dedina polka. Tre}a autorska pjesma Tomislava Golubana je Grozdje blues.

Tu`ni je to blues koji “oplakuje” stare i zapu{tene zagorske vinograde, koji su svojim glasom o`ivjele Hana Hegedu{i} i Ksenija Erker. Tomislav je osobito ponosan na aran`mane koje je napravio skupa s momcima iz banda, iako je mnoge pjesme, kako sam isti~e, doveo do neprepoznatljivosti.

Blues album Med bregi zatvara pjesma ceste Ku{ica blues.

Tomislav Goluban ponosni je vlasnik tri Porina. Najva`niju hrvatsku glazbenu nagradu osvajao je za najbolje hrvatske blues albume. Posljednji Porin Goluban je dobio za CD 200$ Sun Memphis Album. Kako zvu~i njegov najnoviji album, Med bregi, doista bi ~udilo kada i ove godine taj zagorski blueser u trajno vlasni{tvo ne bi ponovo dobio statuu izra|enu od bra~kog kamena, koju je svojevremeno dizajnirao Livnjak sa zagreba~kom adresom Ivica Propadalo.

53

Amira:TEKST osnova.qxd

24.1.2013

0:30

Page 54

MUZIKA

Bh. interpretatorka sevdalinki AMIRA MEDUNJANIN prije nekoliko dana održala je izvanredan koncert u LIVERPOOLU; novinar londonskog “Guardiana“, veliki prijatelj BiH ED VULLIAMY bio je na Amirinom koncertu u Liverpoolu

LJUBAV I ROCK POD OPSADOM KONCERT U GRADU BEATLESEA Amira Medunjanin odu{evila englesku publiku

Pi{e: ED VULLIAMY

N

a kraju naelektriziranog nastupa u dvorani u Liverpoolu Amira Medunjanin, jedan od velikih glasove svoje generacije, gotovo sigurno najbolji iz isto~ne Europe, tra`i od ~lanova svoga benda da ostave instrumente i isklju~e mikrofone.

Nastavlja pjevati, muzi~ari sviraju unplugged, sa `estokom emocionalnom dubinom, ali ne i sa prizvukom sentimentalnosti. U publici je Medisa Carvill.

O~i su joj pune suza, dijelom zbog ljepote pjesama, dijelom i zbog toga {to se sje}a Bosne. Bosna, gdje je Amira tokom ratnih ‘90-ih godina, tokom opsade Sarajeva, spavala u podrumu na }umuru. Gdje je Medisa u Kozarcu izgubila mu`a, strica, susjede i najbli`e prijatelje. Lica ostalih sli~no su op~injena. U posljednjim redovima dvorane je i Simon Glinn, promotor koncerta, danju izvr{ni direktor dvorane. Za njega je ova ve~er vi{e od ispunjene ambicije, ambicije koju je imao jo{ od ratnih bosanskih godina. Koncert je ispunjen sje}anjima, povezano{}u s tim krvavim danima.

Amira podsje}a na Edith Piaf, ona je zaista balkanska Billie Holiday. Postoje trenuci u kojima zvu~i ~ak i kao Maria Callas. Njen je glas svilen ali odlu~an, sa dubokom sjenom i okultan, ali ~esto i razigran i naerotiziran. Ona `udi i smije{i se, klizi preko i oko orijentalne kromatike iako smatra Velvet Underground i Nick Cavea svojim ranim uzorima. Kako bi to veliki bosansko-ameri~ki pisac Aleksandar Hemon rekao: “Amirino pjevanje nekome donosi suze na o~i a nekome nesmiljenu radost.“

ISCJECKANI KOMADI KAOSA Ako muzika ima `anr, onda bi njezina bila sevdah, rije~ koja ima korijen u arapskom jeziku i zna~i crna `u~, tvar melankolije, muzika koja se pro{irila sa bosanskih rijeka i planina Balkanom, ne samo zahvaljuju}i Ciganima koji su je pjevali. No, Amra sevdah vodi tamo gdje nikada nije bio, u sudar sa jazzom, ~ak i sa izletima u psihodeliju. Tokom opsade Sarajeva, Bekim Medunjanin, sada Amirin mu`, bio je me|u pionirima podzemne muzi~ke scene, undergrounda u svakom smislu. Mladi} je ispod snajperske vatre i granata hodao kilometrima kako bi se prijateljima nalazio podrumima i slu{ao

bandove. Pili su ono {to su mogli skuhati, cijediti ili izmoliti i pu{ili {ta su nalazili, bilo to legalno ili ne. Bekim je tako|er organizirao i vodio sate muzike za djecu u siroti{tu. Ovaj izvanredni polusvijet pod opsadom, u velikoj mjeri neispri~ana pri~a, bio je plod doma}e mlade sarajevske kreativnosti. Razvijali su se ponajvi{e zahvaljuju}i ekstcentri~nim inozemnim organizacijama. Serious Road Trip je inicijativa britanskih, irskih i novozelandskih aktivista i sindikalaca koji su putovali preko srpskih barikada ka opkoljenom Sarajevu u vozilima oslikanim [trumpfovima. Nosili su inzulin i ostalu pomo} u paketima, ali i muziku, CD-ove, opremu za koncerte. Kao i stvari za pu{enje. Na momke iz Serious Road Trip su UN snage, u svojim blistavim bijelim terencima, gledali sa gnu{anjem i prezirom.

Ali pitajte bilo kojeg mladog Sarajliju za ~ime je ~eznuo najvi{e i svaki }e se slo`iti sa Bekimom. “Bio sam mlad, uhva}en u opsadi, u ratu sam jeo malo i bio te`ak svega 45 kilograma, ali nisam bio gladan...

Bio sam gladniji za ne~im ~ime bi se suprotstavio granatiranju, snajperima, vijestima da je svaki dan ovaj ili onaj prijatelj bio mrtav, ranjen ili u konc-

Simon Glin je u Sarajevu organizirao Rock Under Siege, na kojem su bili Amira i Bekim Medunjanin; 20 godina kasnije uprili~io im je koncert u Liverpoolu 54

SLOBODNA BOSNA I 24.1.2013.

Amira:TEKST osnova.qxd

24.1.2013

0:30

Page 55

BALKANSKA BILLIE HOLIDAY Foto: Milutin Stoj~evi}

IZ IZ PODA, PODA, SA SA ]UMURA ]UMURA

U U godinama godinama opsade opsade Sarajeva Sarajeva nije nije ni ni sanjala sanjala da da }e }e postati postati zvijezda zvijezda

entracijskom logioru. Bio sam gladan muzike, umjetnosti, rock’n’rolla. Stvari koje bi me dr`ale `ivim. Kada smo po~eli organizirati svirke, nikada se nismo brinuli ho}e li ljudi do}i zbog granata ili snajperskih hitaca. Znali smo da ho}e.“ Centar ovoga svijeta bio je Bekimov prijatelj, basista i ugledan umjetnik prije rata, Neboj{a [eri} [oba. Nakon {to mu je ponu|eno da izbjegne vojsku i usredoto~i se na svoj talenat tokom ratnih u`asa, Neboj{a je odlu~io da se bori na zastra{uju}oj liniji fronta. Sada se prisje}a.

“Prve djeli}e umjetnosti koje sam stvorio na po~etku rata bili su razasuti, isjeckani komadi kaosa i o{trog vru}eg metala. Po prvi put u `ivotu sam radio ne{to iskreno i jasno. Ludilo dnevnog `ivota bilo je intenzivno. Nekoliko bih dana proveo na liniji a onda nekoliko dana u mom studiju koji se nalazio jedva 100 metara od linije fronta. Potraga za hranom i vodom bila je hrabra i luda djelatnost, ali mnoge su stvari bile amplificirane i najbolje zabave na kojima sam bio u `ivotu de{avale su se pod opsadom. Svaka zabava de{avala se u mraku, sa lo{om cugom pravljenom u ku}ama. Sa puno smijeha i ljubavi. Svaka je mo`da bila posljednja. Nismo imali {ta izgubiti. Podrume i skloni{ta pretvorili smo u mjesta za probe sve vi{e i vi{e mladih ljudi je sviralo, ponekad samo da bi nadja~ali buku eksplozija oko nas.“

RAGE AGAINST THE MACHINE Jedan od organizatora Road Tripa bio je Glinn, glazbeni producent koji je je vodio Jazz World Stage na festivalu Glastonbury. Iznenada je stigao u svijet klanja kako bi pomogao organizirati dru{tvenu akciju kroz muziku, rock koncerte i doga|aje pod egidom muzi~ke sarajevske zajednice. “Sve je to bila stvar solidarnosti, multikulturalnosti i dobrih, temeljnih na~ela rock‘n’rolla. @eljeli smo muziku daleko od nacionalisti~kih interesa i ljudi koji su muziku koristili u takve svrhe.“ Glinn se sprijateljio s profesorom 24.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

prava Zdravkom Grebom, koji je vodio lokalnu radio stanicu ZID. Poenta je bila da se ide u eter, ali bez militantnih pjesama. “Na{a je poruka bila sjetite se ko ste, vi ste urban svijet, radnici, kulturan narod. Radije smo pu{tali Pink Floyd, Hendrixa i dobru country muziku nego vojne mar{eve.” Sa ZID-om je Glinn radio na organiziranju i promicanju festivala, jedinog takve vrste u historiji koji je odr`an tokom modernih ratova. Rock Under Siege. ”Sarajevo je bilo puno bandova koji su htjeli biti Rage Against Machine”, ka`e Glinn. ”Oni su zaista bjesnili protiv ma{ine, protiv stalnog bara`a nacionalizma u etni~ki multik ulturalnom Sarajevu i, naravno, oni su stvorili ovu scenu, underground nastupe, i na kraju rock pod opsadom.” Bekim je, sje}a se Glinn, bio energija u svemu tome, inspiracija. Bekim je upoznao Glinna, sje}a se, “u `utom Land Roveru koji smo zvali `utom podmornicom i moja prva misao bila ‘Bo`e, on je tako visok.’ Ideja o visokom Englezu bila mi je ~udna.

Ubrzo sam jasno vidio da je Simon shvatio vrije dnost rada s ovom djecom izgubljenom u ratu, u predgra|ima Sarajeva, djecom koja nisu imala roditelje ili nisu znala jesu li im roditelji uop}e `ivi.“ Amira, tada tinejd`erka, bila je redovina na podrumskim koncertima. Sje}a se da je spavala u podrumu na }umuru i davala sve od sebe kako bi prona{la i spremila hranu za svoju porodicu. Nekoliko ro|aka

je izgubila od metaka i granata bosanskih Srba. “ Mogli bismo se pretvarati tih nekoliko sati da `ivimo normalnim `ivotom mladih ljudi. Da mo`emo raditi ne{to drugo, biti iznad tog ludila iznad nas.“ Kada je rat u Bosni zavr{io, Amira je dobila posao prevoditeljice u Evropskoj komisiji. Jednog dana, 1997. godine, neki je lokalac do{ao na razgovor. “Nisam imala pojma ko je on. Nikada na njega nisam naletila na tim koncertima“, ka`e Amira. “Dobio je posao, oti{li smo na ru~ak, i desio nam se ‘klik‘. Po~eli smo pri~ati o muzici i shvatila sam da sam bila na svim tim koncertima koje je organizirao tokom rata i na Roc Under Siege festivalu.“ Onaj koji je do{ao na razgovor za posao bio je Bekim. “Pri~ao mi je o svom radu u siroti{tu i tada sam se zaljubila u njega“, ka`e Amira. “Nikada nisam ni pomi{ljala postati pjeva~ica“, ka`e. “Bekim mi je kazao, dat ti je ovaj glas, ali on ne mo`e samo tebi pripadati, mora{ ga podijeliti. Odjednom su sve moje inhibicije nestale. Bekim je bio energija, on je bio moja inspiracija, on mi je otvorio o~i. Dvije sedmice kasnije, pitao me je da se udam za njega. Znala sam da }u na kraju pristati, ali sam ga pustila da ~eka dvije godine.“

55

Bibliotekarka:TEKST osnova.qxd

23.1.2013

21:25

Page 56

NANCY PEARL

Bibliotekarka, književna kritičarka i profesorica iz Seattlea NANCY PEARL, kreatorica svjetski poznatog projekta “JEDAN GRAD, JEDNA KNJIGA“, prošle sedmice prvi put je posjetila Bosnu i Hercegovinu; o piscima, knjigama i čitanju razgovarali smo sa ovom simpatičnom bibliotekarkom koja je pametno iskoristila američku glad za celebrity kulturom kako bi popularizirala svoju profesiju

OPRAH WINFREY BIBLIOTEKARSTVA 56

SLOBODNA BOSNA I 24.1.2013.

Bibliotekarka:TEKST osnova.qxd

23.1.2013

21:25

Page 57

AMERI^KA BIBLIOTEKARSKA ZVIJEZDA FENOMEN “PEDESET NIJANSI...“

Zašto se stav kritičara (često) ne podudara sa interesom čitalaca Mi{ljenje knji`evnih kriti~ara i ukus naj{ire ~itala~ke javnosti nerijetko su potpuno suprotstavljeni jedno drugome, a mo`da najbolji dokaz za to je aktuelni svjetski bestseller Pedeset nijansi sive autorice E. L. James.

Premda drugima preporu~uje one knjige koje su u skladu sa njenim ~itala~kim afinitetima, Nancy Pearl isti~e kako je glavni i najva`niji kriterij da u`ivate u onome {to ~itate (izuzev ako se radi o stru~noj literaturi, odnosno obaveznim naslovima koje morate i{~itati).

“Ah, Pedeset nijansi sive, taj svjetski fenomen... Moje mi{ljenje je da je ta

OD OD SEATTLEA SEATTLEA DO DO SARAJEVA SARAJEVA

“Za “Za dobru dobru knji`evnost knji`evnost nema nema barijera”, barijera”, ka`e ka`e Nancy Nancy Pearl Pearl

Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

A

merika je vjerovatno jedina zemlja na svijetu u kojoj jedna bibliotekarka mo`e ste}i status rock zvijezde. Upravo to se dogodilo kada je Nancy Pearl iz Seattlea 2003. godine objavila svoju prvu knjigu pod nazivom Book Lust: Vodi~ za dobro ~itanje u kojoj je svojim sugra|anima preporu~ila koje knjige bi trebali pro~itati, ali uz jedno “zlatno pravilo“: ako vam se knjiga nakon prvih 50 stranica i dalje ne svi|a, ostavite je - `ivot je prekratak da biste ga tro{ili na pretenciozne pisce i dosadnu literaturu.

U organizaciji Ameri~ke ambasade u BiH, najpoznatija ameri~ka bibliotekarka

24.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

Nancy Pearl protekle sedmice boravila je u na{oj zemlji i posjetila Sarajevo, Tuzlu i Banju Luku. Pearl je u Bosnu i Hercegovinu do{la kako bi u saradnji sa Ambasadom ovdje pokrenula sli~an projekat kakav ju je prije desetak godina “proslavio“ prvo u Seattleu, a potom i u ostatku SAD-a i 2011. joj donio presti`nu titulu Bibliotekarka godine u Americi, koju dodjeljuje Library Journal. Rije~ je o projektu Jedan grad, jedna knjiga koji je Pearl prvobitno promovirala u programu jedne lokalne radio-stanice u Seattleu, pod nazivom If All Seattle Read The Same Book (Kada bi cijeli Seattle ~itao istu knjigu). Kako sam naziv ka`e, ideja je da cijela zajednica u isto vrijeme ~ita istu knjigu, o kojoj onda razmjenjuju utiske i organizuju knji`evne debate. Sli~an program nedavno je pokrenut u {kolama u Federaciji BiH i Republici Srpskoj.

HEMON PRIJE BROWNA “Prva knjiga koju smo odabrali je The Absolutely True Diary of a Part-Time Indian, autora Shermana Alexiea. To je roman koji je takore}i striktno baziran na ameri~kom iskustvu, govori o jednom tinejd`eru koji odrasta u indijanskom rezervatu, ali istovremeno se i tinejd`eri u Bosni i Hercegovini veoma lako mogu identificirati s tim iskustvom, {to samo potvr|uje moje duboko uvjerenje da za dobru knji`evnost nema barijera“, ka`e na po~etku na{eg razgovora Nancy Pearl. “Biti

knjiga apsolutno u`asno napisana. Tu`no je da neke prekrasno napisane knjige, koje sjajno odra`avaju svijet i `ivot, nikada ne dosegnu takav nivo popularnosti. Osim toga, ako ste ikada ~itali Pri~u o O (erotski roman francuske autorice Anne Desclos koja je pisala pod pseudonimom Pauline Réage, prvi put objavljen 1954. godine, op.a.), ne znam za{to biste ikada trebali ~itati Pedeset nijansi sive… Ali eto, i ovdje u Sarajevu sam vidjela da se ta knjiga prakti~no prodaje svugdje, od trafika i uli~nih {tandova do knji`ara…“, ka`e Nancy Pearl.

ovdje za mene je jedno od onih iskustava koja mijenjaju `ivot. Ovo je divna, a u isto vrijeme i tako tu`na zemlja. Neizbje`no je razmi{ljati o (ratnoj) pro{losti, koja se pretapa u sada{njost.“ Na{a sagovornica ka`e da su njeni utisci o Bosni dijelom formirani kroz neke od knjiga koje je pro~itala prije nego {to je do{la ovdje. Za Aleksandra Hemona smatra da je bolji pisac od autora popularnog Da Vincijevog koda Dana Browna ili ameri~kog “kralja trilera“ Johna Grishama.

“Od pisaca sa ovih prostora najbolje poznajem Hemona, a ~itala sam i neka ranija djela Slavenke Drakuli} koja su u`asavaju}e realisti~na. U Americi generalno znamo jako malo o Bosni, mo`da jedino o periodu rata, ali osim toga nemamo priliku saznati ne{to vi{e. To se posebno odnosi na knji`evnost, jer jako je malo bosanskih pisaca ~ija su djela prevedena na engleski jezik. U ameri~kim knji`arama i bibliotekama mo`ete, recimo, prona}i Andri}evu Na Drini }upriju, ali izdanja savremenih pisaca su vrlo rijetka. Zapravo, kod nas op}enito nema mnogo djela stranih pisaca, izuzev nekoliko svjetskih bestselera koji se prevode. Dobijamo na tone {vedskih trilera, ali bilo bi lijepo imati mogu}nost pro~itati i ne{to drugo“, ka`e Pearl.

Nancy Pearl ro|ena je 1945. u Detroitu, u saveznoj dr`avi Michigan. Odrasla je u siroma{noj porodici i biblioteka joj je kao djevoj~ici, kako ka`e, bukvalno spasila `ivot. Ve}i dio djetinjstva provela je u 57

Bibliotekarka:TEKST osnova.qxd

23.1.2013

21:25

Page 58

NANCY PEARL

NOVA ZADAĆA BIBLIOTEKARA: “Kad je internet tsunami udario, bibliotekari su bili nepripremljeni za velike promjene koje su uslijedile. Društvene mreže treba naučiti koristiti kao bibliotekarski alat. Tehnologiju trebamo prigrliti, ali ne dozvoliti da nas ona nadvlada” lokalnoj javnoj biblioteci, dru`e}i se sa knjigama: “Moja porodica nije bila ba{ sre}na porodica. Bilo je mnogo sva|e, jer kada ste siroma{ni, onda je te{ko biti sretan... Jedino mjesto na kojem sam pronalazila utjehu i osje}ala se sigurno bila je biblioteka. Bibliotekarke koje su radile tamo su me prihvatile, u~inile su da se tu osje}am kao kod ku}e i otvorile mi jedan potpuno novi svijet daju}i mi sve te knjige na ~itanje... Pokazale su mi da postoje i druga~iji na~ini kako se mo`e `ivjeti, sva ta prekrasna mjesta na koja mo`ete oti}i...

Dale su mi najve}i dar i ne bih bila danas ovdje i razgovarala s vama da nije bilo te dvije moje bibliotekarke.“ Djevoj~ica iz Detroita koja je u knjigama tra`ila bijeg od turobne stvarnosti danas je “rock zvijezda me|u ~itaocima“ i “celebrity bibliotekarka“, kako je nazivaju ameri~ki mediji. Ima svoju radio-emisiju i televizijski show u kojem razgovara s piscima, a na University of Washington Information School vodi kurs pod nazivom Book Lust 101.

58

OTKRIVANJE NOVIH SVJETOVA “Biblioteka mi je spasila `ivot, u knjigama sam pronalazila bijeg od stvarnosti” SLOBODNA BOSNA I 24.1.2013.

Bibliotekarka:TEKST osnova.qxd

23.1.2013

21:26

Page 59

AMERI^KA BIBLIOTEKARSKA ZVIJEZDA “Voljela bih da izgledam kao rock zvijezda, ali na`alost nije tako“, kroz smijeh ka`e Nancy. “A celebrity bibliotekarka je oksimoron. Jednostavno, imala sam sre}u da mogu raditi ono {to volim, a to je govoriti o knjigama i s godinama doprijeti do sve ve}eg broja ljudi, baviti se bibliotekarstvom na sve vi{em nivou.“ Vjerovali ili ne, Nancy je prva bibliotekarka na svijetu po ~ijem je liku prije nekoliko godina proizvedena i akcijska figura! O tome kako izgleda biti akcijska heroina me|u bibliotekarima, Pearl ka`e: “Imate otprilike 29 bibliotekara na planeti koji nemaju nimalo smisla za humor. E pa, svi su mi oni pisali i rekli kako mrze tu akcijsku figuricu i da im izgleda previ{e dosadno! Pitali su me: Zar nisi mogla obu}i malo kra}u suknju?! Dvojica kolega su mi pisali i rekli da sam unazadila profesiju bibliotekara za 20 godina. Ali, ve}ini ljudi se svidjelo i prodato je vi{e od 100.000 figurica! Na`alost, proizvodnja je prekinuta jer su figurice bile made in China, a u to vrijeme pojavila su se neka nova pravila o uvozu igra~aka iz Kine... Sve u svemu, bilo je to vrlo zabavno iskustvo.

Svi|a mi se {to mogu raditi tako neobi~ne stvari, ali prvenstveno dijeliti sa ljudima knjige koje volim i ~uti njihovo mi{ljenje, poku{ati shvatiti za{to neko u`iva u ~itanju odre|enih djela.“

KNJIGE U DIGITALNOJ ERI Digitalna era i nove tehnologije neizbje`no su promijenili tradicionalnu ulogu biblioteka i bibliotekara u dru{tvu.

PRVA BIBLIOTEKARKA AKCIJSKA HEROINA Po liku Nancy Pearl 2003. je proizvedena akcijska figurica koja je prodata u 100.000 primjeraka

Bez obzira na sve ve}i broj naslova koji su danas dostupni preko interneta i sve masovnije upotrebe elektronskih ~ita~a, na{a sagovornica vjeruje da }e “klasi~ne“ biblioteke i {tampana izdanja ipak opstati.

“Kad je internet tsunami udario, bibliotekari su bili nepripremljeni za velike

SARADNJA SA AMAZON.COM

Novi život deset omiljenih romana U januaru pro{le godine, najve}a svjetska online knji`ara Amazon.com najavila je po~etak saradnje sa Nancy Pearl na projektu nazvanom Book Lust Rediscoveries. Projekat podrazumijeva ponovno izdavanje desetak omiljenih romana Pearlove koji su objavljivani od 60-ih godina pro{log stolje}a do po~etka dvijehiljaditih.

“Pet naslova ve} je objavljeno, a naredna knjiga izlazi po~etkom februara. Ina~e, broj jedan me|u mojim omiljenim novijim naslovima je Billy Lynn’s Long Halftime Walk Bena Fountaina. To je prekrasno 24.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

napisana pri~a o mladom ameri~kom vojniku koji dolazi ku}i iz rata u Iraku na dvosedmi~ni dopust.

Svi|a mi se i The Round House autorice Louise Erdrich, zatim Olive Kitteridge od Elizabeth Strout, dobitnice Pulitzerove nagrade za 2009. godinu, koja je tako|er bila ovdje u Sarajevu… Postoji i jedna sjajna kolekcija eseja pod naslovom We Learn Nothing ameri~kog pisca Tima Kreidera.

Mnogo je izvrsnih knjiga, a ja obo`avam ~itati sve i sva{ta, od knji`evnih klasika, preko istorijskih djela do savremenih romana“, pri~a Pearl.

promjene koje su uslijedile. Na{a profesija je vi{e reaktivna nego proaktivna, tako da nismo sjeli i promislili na koji na~in mo`emo iskoristiti novu tehnologiju da pobolj{amo svoj rad. Umjesto toga smo se kolektivno uhvatili za glavu i po~eli pani~iti: {ta da radimo sada?! Ali mislim da }e knjige ipak uvijek biti u fokusu misije bibliotekara, bez obzira na razvoj tehnologije“, ka`e Nancy Pearl.

Prema njenim rije~ima, nove tehnologije mogu se odli~no iskoristiti za promociju bibliote~kih programa i ~itanja.

“Jednom dnevno tweetam i to se uvijek odnosi na knjige, bilo da postavim neki moj prijedlog za ~itanje, ili citat koji volim... Ne koristim dru{tvene mre`e kao privatno sredstvo povezivanja i komunikacije, nego kao bibliotekarski alat. Tehnologiju trebamo prigrliti, ali ne dozvoliti da nas ona nadvlada“, nagla{ava Nancy. “Mislim da su javne biblioteke apsolutno neophodne za svako demokratsko dru{tvo. Slobodan i otvoren pristup bibliotekama i informacijama koje one sadr`e je klju~an za demokratiju. Bio bi veliki gubitak kada bi se ljudi potpuno odvikli od odlaska u biblioteku. Danas ~esto mo`ete ~uti stavove tipa ‘{ta }e nam biblioteke, kada se sve mo`e prona}i online‘... To je veoma tu`no i mi bibliotekari imamo zadatak da privu~emo ljude u biblioteke kroz razli~ite programe, knji`evne ve~eri, poetske maratone, filmske projekcije...“, zaklju~uje na{a sagovornica.

59

Adisa Svedska:TEKST osnova.qxd

23.1.2013

21:33

Page 60

IDILA NA MINUS 20

U ŠVEDSKOJ NEMIRI...

Naša novinarka je proteklih dana sa bh. kolegama pjesnicima boravila u Švedskoj u okviru pjesničke razmjene i saznala zanimljive stvari o tome kako žive nordijski pisci, zašto Šveđani rado uzimaju porodiljsko odsustvo, kako su mrtvi nekad na sjeveru čekali proljeće da budu sahranjeni, ko je zapravo švedski kralj...

Pi{e: ADISA BA[I] (Malmö, Stockholm)

I

ako bi po zakonima fizike na hladno}i stvari trebale da se skupljaju, razdaljine se na velikim minusima neobi~no pove}aju. Pje{a~enje od pola sata izgleda kao da traje tri dana, sva zimska odje}a grije koliko i ogrta~ za pla`u, a {avovi na kapama i rukavicama postaju 60

neprijatelji ~ovjeku koji se pred zimom uvla~i sam u sebe. Minus pet stepeni iz Malmöa }e se u~initi kao blaga mediteranska klima kad se sa talasom zahla|enja sretnemo koju stotinu kilometara sjevernije u Stockholmu, Veneciji sjevera.

ZEMLJA KOJA VOLI BEBE I FUDBALERE [vedski izdava~ Per Bergström doma}in je bh. pjesnicima koji su posjetili

Faruk [ehi}, Senadin Musabe[vedsku (F govi} i autorica ovih redova). Umjesto da bira najkra}i put do cilja, on nas u {etnji Malmöom vodi neobi~no zaobilaznom putanjom. U jednom trenutku postaje jasno i zbog ~ega, `eli nam pokazati kraj u kojem je odrastao fudbaler bh. porijekla Zlatan Ibrahimovi}. “Ovo je Zlatanovo naselje, a ovdje je Zlatanova {kola. Za dan {kole djeca ovdje ne pjevaju himnu, nego pjevaju SLOBODNA BOSNA I 24.1.2013.

Adisa Svedska:TEKST osnova.qxd

23.1.2013

21:34

Page 61

PJESNI^KA POSJETA [VEDSKOJ AGRESIVNI [VE\ANI Labudovi su na zlom glasu zbog povremenih neprijatnih napada na prolaznike

Sarajeva na ovogodi{njim Danima poezije. [vedsko-bosanska publika pla}a ulaznice za ~itanje poezije 40 kruna (oko 10 KM) i sala se brzo puni. Ida je povela sasvim malu bebu koju mu` ove pjesnikinje ljulju{ka na rukama dok ona ~ita poeziju. Okolina se doima veoma naklonjenom prema djeci.

Moje dojmove potvr|uje pjesnik Pär Hansson, `ivopisni gor{tak porijeklom sa

Glavne atrakcije Malmöa su Ibrahimovi}evo naselje i dolaze}i Eurosong pjesmicu o tome kako su oni iz istog mjesta kao i Zlatan“, obja{njava Per, tek napola u {ali. Ne{to kasnije }e uslijediti i razgledanje suvenira: najpopularniji su vikin{ki {ljemovi i, naravno, Zlatanovi dresovi... “Jedan je {vedski kralj u dvorcu u Stockholmu, ali na{ pravi kralj je ovdje u Malmöu“, prevodi nam Per {vedsku izreku, aludiraju}i na fudbalera kojim je ova nacija o~igledno zalu|ena. Čitanje poezije je na rasporedu prve ve~eri po na{em dolasku, a pridru`uju nam se i kolege iz [vedske: pjesnik Refik Li~ina i njegova supruga Elma Dazdarevi} koji su preveli nas Bosance na {vedski, zatim tamo{nji pjesnici Pär Hansson, Marie Silkeberg i Ida Börjel koji }e biti gosti 24.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

samog sjevera [vedske. “Nisam o tome ranije razmi{ljao ali da, prili~no ti sve ide naruku kad odlu~i{ imati djecu. Ima{ 300 dana porodiljskog dopusta, i moja supruga i ja smo ga oba puta podijelili popola.

Najprije je kod ku}e sa bebom ostajala ona, pa onda ja.“ Na moj komentar da bi bilo ravno ~udu da neki Bosanac uzme trudni~ko bolovanje, on ka`e: “Dr`ava te ovdje posebno stimuli{e i porodica dobija velike nov~ane bonuse ako supru`nici prepolove porodiljsko odsustvo.“ To zvu~i kao dobra mjera u~enja gra|ana primijenjenoj ravnopravnosti. Zbog svojih sjevernja~kih navika, Pär je pomalo neobi~an. Hladno}a mu ne smeta ni najmanje, pri~a kako su svojedobno dok je on slu`io vojsku imali vje`be ukopavanja u duboki snijeg u kojem se onda nepomi~no ~ekalo imaginarnog neprijatelja. Kada sutradan stignemo vozom u Stockholm gdje Pär `ivi sa porodicom, on je za razliku od nas savr{eno opremljen. Na minus osamnaest vozi bicikl, ima gumeno-metalnu za{titu na ~izmama protiv klizanja, tanki kaput i malu bocu viskija iz koje potegne negdje u zavjetrini kad ba{ zagusti.

STID PISCA IZ URE\ENOG SVIJETA Ve}ina na{ih {vedskih kolega predaje u {kolama i na fakultetima, dr`i kurseve pisanja, u~estvuje u razli~itim umjetni~kim projektima. U lijepom, boemskom kvartu Stockholma nas na ve~eru poziva pjesnik i {tokholmski doma}in Magnus WilliamOlsson. On je organizator nordijskog kriti~kog seminara, svojevrsnog kru`oka na kojem se povremeno okupljaju skandinavski pisci. Pisci dolaze iz [vedske, Norve{ke, Finske, da bi se sreli i razgovarali o knji`evnosti. Svi su jako dobro motivisani, radoznali, upu}eni i obrazovani. Diskusije su `ive, ali li{ene 61

Adisa Svedska:TEKST osnova.qxd

23.1.2013

21:34

Page 62

IDILA NA MINUS 20 “SB“ NA PRVOJ ZAJEDNI^KOJ IZLO@BI PICASSO-DUCHAMP

Tiha mržnja dvojice velikana 20. stoljeća SA SA IZLO@BE IZLO@BE U U STOCKHOLMU STOCKHOLMU

Muzej Muzej Moderna Moderna Museet Museet ima ima bogatu bogatu kolekciju kolekciju Picassovih Picassovih ii Duchampovih Duchampovih djela djela koja koja sada sada prvi prvi put put izla`e izla`e zajedno zajedno

“On meni i nije kakav slikar“, rekao je u jednom intervuu Marcel Duchamp za svog rivala i kolegu Pabla Picassa, po mnogima najve}eg slikara 20. vijeka. Ni Picasso Duchampu nije ostao du`an. Na vijest o Duchampovoj smrti Picasso je 1968. godine samo kratko prokomentarisao: “Nije bio u pravu.“ Ni u smrti nije bilo po{tede, kurtoazija nije bila razlog da Picasso o mrtvima pomisli i{ta dobro, a kamoli najbolje. Manje je poznato da su ova dvojica umjetnika iznimno cijenila jedan drugog, taj je stav obi~no ostajao daleko od javnosti. Kad je 1912. kao ve} etabliran slikar trebao da predlo`i deset imena za zna~ajnu njujor{ku izlo`bu, Picasso je na spisak stavio i ime Ducham (p izostavljeno mo`da namjerno jer je veliki Pablo smatrao da je ono na neki na~in njegova svojina). Duchamp je opet, vi{e vremena provodio analiziraju}i i komentari{u}i djela drugih autora nego stvaraju}i svoja, pa je u jednoj prilici za radove svog oponenta rekao: “Hiljade ljudi danas se u potrazi za nadnaravnim estetskim emocijama okre}u ka Picassu i on ih nikada ne iznevjeri.“ Histori~ar umjetnosti Ronald Jones vrlo slikovito opisuje odnos Picassa i Duchampa, kao i njihov zna~aj za umjetnost: “Oni su se jednakom snagom, iako na razli~ite na~ine, nadmetali u svojim odgovorima na rat: u toj igri umjetni~kog nadmetanja oni su stvorili dvije osnovne niti DNK moderne umjetnosti.“ 62

Dvadeseti vijek obilje`en je upravo razli~itim pogledima na umjetnost ove dvojice genijalaca. Prema BBC-jevoj anketi iz 2004. u kojoj je u~estvovalo pet stotina eksperata za umjetnost, najuticajnijim djelom svih vremena progla{ena je Duchampova Fontana. Ovaj potpisani pisoar, poslan 1917. na izlo`bu kao autorski rad, revolucionalizirao je na~in na koji shvatamo umjetnost. Duchamp je preokrenuo klju~no pitanje {ta je umjetnost i nanovo ga formulisao zapitav{i se {ta nije umjetnost? “Dosta mi je Pablo Picasso

francuske izreke Glup kao slikar, ne zanimaju me terpentinska isparenja“, govorio je Duchamp. Slikanje i vajanje za njega su prevazi|eni, on postaje jedan od dadaista koji `ele da {okiraju a ne da se dopadnu. Duchamp je vrhunski {ahista, logi~ke zamke i jezik kod njega su sastavni dio vizuelne umjetnosti: cilj je zbuniti posmatra~a, tra`iti od njega intelektualni anga`man u interpretiranju djela. Nema jednostavnih obja{njenja, niti lako doku~ivih simbola. Duchamp je ~ovjek mo}nog uma, zaljubljenik u igru, on redefini{e pojam likovnog umjetni~kog djela tako {to stolica i to~ak bicikla postaju postament i skulptura. On se obla~i u `enu, izmi{lja svoj alter-ego, postaje nadnacionalan i neutemeljen u zavi~aju.

U pomenutoj anketi BBC-ja Picassove Gospo|ice iz Avignona (1907.) su na drugom mjestu najzna~ajnijih likovnih djela svih vremena. Ovom slikom prostitutki iz bordela u Avignonu, naselju u Barceloni, dati su temelji kubizma. Prvi put tradicionalna perspektiva je poni{tena, a novi odnos prema geometriji i inspiracija afri~kom umjetno{}u zauvijek su obilje`ili moderno slikarstvo. Zapo~elo se sa istovremenim prikazivanjem jednog objekta iz vi{e perspektiva.

Duchampov i Picassov odnos prema ratu, politici i stradanjima, bio je sasvim razli~it. Picasso je bio vrlo politi~ki osvije{ten, gorljivi obo`avatelj komunizma, antifa{ista, tvorac naj~uvenije antiratne Picassova Pla~u}a `ena III

SLOBODNA BOSNA I 24.1.2013.

Adisa Svedska:TEKST osnova.qxd

23.1.2013

21:34

Page 63

PJESNI^KA POSJETA [VEDSKOJ [VEDSKA [VEDSKA ADRESA ADRESA Pjesnik Pjesnik Refik Refik Li~ina Li~ina

DVA STOŽERA MODERNE UMJETNOSTI: “Svaki od njih uspio je da na svoj način definiše naše doba. Picasso tako što ga je afirmisao, Duchamp tako što ga je negirao“ slike Guernica (1937.). [panska tradicija i motivi ostajali su sa njim, bez obzira na to gdje je `ivio. Za Duchampa je modernizam Picassovog tipa militantan, za njega rat predstavlja buku i pra{inu od kojih se valja sklanjati. Octavio Paz je porede}i ovu dvojicu umjetnika napisao: “Oni su imali mo`da i najve}i uticaj na slikarstvo 20. stolje}a. Povezujem njihova imena zato jer mi se ~ini da je svaki od njih uspio da na svoj na~in defini{e na{e doba. Picasso tako {to Duchampova Fontana

24.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

ga je afirmisao, Duchamp tako {to ga je negirao.“ Prvi put su na reprezentativan i kriti~an na~in Picasso i Duchamp kao dva suprotstavljena sto`era umjetnosti 20. vijeka predstavljeni na zajedni~koj izlo`bi Nije bio u pravu koja je trenutno postavljena u {tokholmskom Moderna Mussetu. Sva izlo`ena djela pripadaju bogatoj kolekciji ovog muzeja koji je otvoren 1958. i spada u najzna~ajnije svjetske muzeje savremene umjetnosti.

Marcel Marcel Duchamp Duchamp

agresivnosti, neslaganja su ponekad duboka ali se o njima govori bez ozloje|enosti.

Mikael je iz Norve{ke i u svom pisanju se bavi temom praznine. Ka`e da osje}a dubok jaz izme|u nas gostiju i njih doma}ina, otvoreno govori o tome kako su na{a iskustva pa samim tim i pogledi na svijet drasti~no razli~iti. Govori o stidu dana{njeg pisca iz ure|enog svijeta koji se ponekad osje}a bolno privilegovanim.

Pravimo naravno odmah {ale na ra~un toga, ali itekako razumijemo i osjetimo razlike o kojima Mikael govori.

Izdava~ Per Bergström preuzima ulogu vodi~a i u Stockholmu. Pokazuje nam banku gdje se desila tala~ka kriza u kojoj su se taoci po~eli solidarisati sa otmi~arima, {to }e kasnije u psihijatrijskoj literaturi postati poznato kao {tokholmski sindrom.

U blizini je luksuzni hotel u kojem rado odsjeda Bruce Springsteen, a ne{to dalje je stan u kojem je 1650. umro slavni filozof Descartes. Uz historijske znamenitosti i detalje iz popularne kulture, redaju se i pri~e iz svakodnevnog `ivota. Per pri~a kako je njegova djevojka trenutno na sjeveru, gdje je oti{la na sahranu svoje bake: “Sad je to mogu}e, nekad su ljudi koji umru po ovakvoj zimi ~ekali sahranu do prolje}a. Baka moje djevojke je tako pri~ala da je u djetinjstvu izgubila djeda, ali po{to je tlo bilo previ{e zale|eno da bi se kopao grob, dedu su do prolje}a smjestili u {upu za drva. WC je bio vanjski i baka je kao djevoj~ica svaki put kad po|e u WC morala zastati pred {upom i prekrstiti se, ukazati po{tovanje svom djedu.“ Uz u`ivanje u hrani (haringa je zvijezda ovda{nje kuhinje) i posjete muzejima, boravak na sjeveru se bli`i kraju. O~i ostaju na lijepim dizajnerskim komadima odje}e i ku}nih potrep{tina, uglavnom preskupih za bosanski d`ep. Ispra}aju nas brodovi usidreni u magli koji djeluju kao prizor iz kakve snje`ne bajke. Bajke o nekakvom ure|enom dru{tvu u kojem demokratija i ljudsko dostojanstvo nisu ni prezreni ni zaboravljeni.

63

Natali Vud:TEKST osnova.qxd

23.1.2013

21:21

Page 64

NATALIE WOOD

NATALIE

DOZIVALA JE UPOMOĆ IZ MORA;

NIKO SE NIJE OBAZIRAO 64

SLOBODNA BOSNA I 24.1.2013.

Natali Vud:TEKST osnova.qxd

23.1.2013

21:21

Page 65

MISTERIJA JEDNE SMRTI

Više od trideset godina nakon što je njeno tijelo pronađeno u moru u blizini kalifornijskog otoka Santa Catalina, došlo je do velikog preokreta u novoj istrazi o smrti holivudske zvijezde NATALIE WOOD; izvještaj s autopsije otkriva kako je glumica na tijelu imala brojne povrede za koje se pretpostavlja da su nastale prije utapanja, što ponovo baca sumnju na njenog tadašnjeg supruga, danas 83-godišnjeg glumca i producenta ROBERTA WAGNERA Pi{e: MAJA RADEVI]

M

isteriozna smrt jedne od najslavnijih holivudskih glumica Natalie Wood vi{e od tri decenije ne prestaje intrigirati javnost, a ~ini se da bi slu~aj, koji je ponovo otvoren 2011. godine, ovih dana kona~no mogao dobiti svoj pravi epilog. Zvijezda filmova Buntovnik bez razloga, Pri~a sa zapadne strane i Sjaj u travi prona|ena je mrtva 29. novembra 1981. godine u moru u blizini obale kalifornijskog oto~i}a Santa Catalina, ve~er nakon zabave na jahti Splendor na kojoj je bila u dru{tvu supruga Roberta Wagnera i glumca C hristophera Walkena. Prema zvani~noj verziji policijske istrage, utapanje 43-godi{nje Wood progla{eno je nesre}nim slu~ajem, premda su od samog po~etka postojale sumnje da je lijepa, zlosretna glumica zapravo ubijena. Razloga za to bilo je mnogo: od opre~nih izjava svjedoka koji su te no}i bili na jahti, pa do ~injenice da je u krvi Woodove, kao i kod Wagnera i Christophera Walkena, prona|ena znatna koli~ina alkohola, {to je ukazivalo na prili~no razuzdanu zabavu koja je prethodila navodnom glumi~inom slu~ajnom padu s jahte i bizarnom utapanju.

LA@NE IZJAVE Ameri~ka policija ponovo je otvorila istragu o smrti Natalie Wood u novembru 2011. godine na temelju novih zna~ajnih saznanja koje su dobili o slu~aju. Ali uprkos tome {to su mnogi ve} tada o~ekivali veliki preokret, jedini rezultat gotovo jednogodi{njeg rada istra`itelja bio je zaklju~ak kako je glumica umrla od “utapanja i drugih neutvr|enih okolnosti“. Slu~aj je ponovo otvoren na osnovu izjave jednog svjedoka, biv{eg kapetana jahte Splendor Dennisa Daverna, koji je za TV mre`u NBC rekao: “Donio sam neke grozne odluke i napravio stra{ne pogre{ke. Lagao sam o doga|aju ranije. Pogrije{io sam {to policiji nisam rekao istinu.“ U iskazu koji je dao policiji 2011. Davern je rekao kako je nekoliko trenutaka prije nego {to je Woodova nestala s palube broda ~uo 24.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

NAIZGLED SRETNA PORODICA Natalie Wood sa suprugom Robertom Wagnerom i k}erkama Natashom i Courtney

Roberta Wagnera kako dovikuje Christopheru Walkenu: “Ho}e{ li da jeb.. moju `enu?“ Nakon toga, Wagner je navodno nekome rekao: “Gubi se s mog broda!“ Robert Wagner je nakon glumi~ine smrti navodno doveo advokata koji je Davernu dao instrukcije {ta }e re}i policiji.

Biv{i kapetan Splendora danas tvrdi kako je

on htio odmah pozvati pomo} nakon {to je shvatio da je Natalie nestala s broda, ali ga je Wagner u tome sprije~io rekav{i: “Ne}emo u~initi ni{ta. Sa~eka}emo da vidimo ho}e li se vratiti.“ Na pitanje smatra li Roberta Wagnera krivim za smrt njegove supruge, Davern je odgovorio potvrdno, te ponovio da se glumicu, nakon {to je nestala 65

Natali Vud:TEKST osnova.qxd

23.1.2013

21:21

Page 66

NATALIE WOOD 1

4

2

@IVOT I SMRT HOLIVUDSKE DIVE 1. Na palubi jahte Splendor sa koje je navodno pala u more; 2. Sa kolegom glumcem Christopherom Walkenom, koji ju je posljednji vidio `ivu; 3. Sa Warrenom Beattyjem, partnerom iz filma Sjaj u travi, na dodjeli Oscara 1962.; 4. Robert Wagner na glumi~inoj sahrani u Los Angelesu 3

66

s broda te kobne ve~eri, “nisu ni trudili tra`iti“.

Izvje{taj mrtvozornika iz Los Angelesa, objavljen prije desetak dana, otkriva da su na tijelu Natalie Wood prona|ene brojne ozljede, modrice i ogrebotine. Masnice na glumi~inoj desnoj nadlaktici, lijevom zglobu i desnom koljenu, kao i ogrebotine po vratu i ~elu, prema nalazima mrtvozornika, sugeri{u da je Woodova mo`da bila napadnuta prije nego {to se utopila. Kako prenosi list Los Angeles Times, novi izvje{taj otkriva i kako je Natalie Wood nestala s broda oko pono}i, a tek oko 1.30 sati ujutro Wagner je preko radio-veze pozvao pomo}. “Mjesta na kojima se nalaze modrice, njihova brojnost, nedostatak udaraca na glavi i licu sugeriraju da su masnice nastale prije nego {to je `rtva zavr{ila u vodi“, pi{e u izvje{taju.

Premda nikada nije zvani~no osumnji~en, kao glavni krivac za tragi~nu smrt Natalie Wood u javnosti je naj~e{}e spominjan njen suprug, danas 83-godi{nji glumac i producent Robert Wagner. Biv{i kapetan Obalske stra`e Roger Smith izjavio je kako misli da je glumica mogla biti spa{ena da je poziv za pomo} s jahte stigao ranije. “Na osnovu stanja u kojem smo prona{li njeno tijelo, vjerujem da je bila `iva kada je pala u vodu i neko vrijeme plutala u moru. Vjerovatno je satima dozivala upomo}“, rekao je Smith SLOBODNA BOSNA I 24.1.2013.

Natali Vud:TEKST osnova.qxd

23.1.2013

21:22

Page 67

MISTERIJA JEDNE SMRTI ROBERT WAGNER O SMRTI SUPRUGE

“Volio sam je svim srcem, učinio bih sve na svijetu da je zaštitim“ U autobiografiji Pieces of My Heart, objavljenoj 2009. godine, Robert Wagner prisjetio se svog posljednjeg susreta sa suprugom i priznao da “osje}a krivicu jer nije u~inio ni{ta da je spasi“. “Da, krivim sebe. Da sam je vidio kako pada s jahte, mogao sam ne{to napraviti. Ali nisam. Ipak, ~ovjek je uvijek odgovoran za one koje voli“, napisao je Wagner.

On je opisao i doga|aje koji su prethodili Natalienom utapanju: “Chris (Walken, op.a.) je po~eo govoriti o svojoj karijeri i rekao je da mu je gluma~ki uspjeh va`niji od privatnog `ivota. Mislio je da i Natalie treba imati isti stav i to me je naljutilo. Rekao sam mu: ’[ta tebe briga za njenu karijeru? Ona ima ve} dovoljno ljudi oko sebe koji joj govore {ta da radi!’ Posljednji put sam vidio svoju `enu dok je popravljala frizuru u kupatilu, a ja sam se za to vrijeme nastavio sva|ati

istra`iteljima. Prema njegovim tvrdnjama, kada su pripadnici Obalske stra`e i spasila~ke slu`be pitali Wagnera zbog ~ega ih nije pozvao ranije, glumac im je odgovorio: “Mislili smo da je oti{la na drugu jahtu jeb... se okolo, jer je bila takva vrsta `ene.“ Lana Wood, mla|a sestra pokojne glumice, ispri~ala je novinarima kako ju je godinama nakon Nataliene smrti kapetan jahte Davern ~esto zvao i tra`io od nje da razgovaraju o onome {to se dogodilo te no}i: “Fragmenti mozaika su djeli} po djeli} dolazili do mene. Uvijek je bilo mnogo nedore~enih stvari koje su me mu~ile o tom doga|aju“, kazala je Lana Wood, dodaju}i kako podr`ava ponovno otvaranje istrage i vjeruje u Davernovu teoriju da je Robert Wagner odgovoran za smrt njene sestre. Prije dvije godine u javnost su dospjeli i audio-snimci na kojima Lana Wood govori o sestrinoj smrti, te otkriva da ju je kapetan Davern jednom prilikom nazvao pijan i rekao joj kako je Wagner slu~ajno gurnuo Natalie s broda, ali nije htio da je izvu~e iz mora. “Dennis se uspani~io, a RJ (Wagner, op.a.) mu je rekao: Ostavi je tamo. Neka nau~i lekciju.”

Nakon toga su dvojica mu{karaca navodno samo nastavili piti.

s Chrisom. Onda je ona oti{la u krevet.“ Wagner dalje pi{e kako je shvatio da je Natalie nestala tek nakon {to je i sam oti{ao u njihovu spava}u sobu i vidio da je nema u krevetu. “U~inio bih sve na svijetu da je za{titim. Sve. Izgubio sam `enu koju sam volio svim srcem i nikada se ne}u potpuno pomiriti s tim.“ Za razliku od Wagnera, koji je kolikotoliko u javnosti govorio o `eninoj smrti, Christopher Walken, zvijezda filmova Lovac na jelene, Psi rata i Pakleni {und, do sada je bio veoma {krt na rije~ima kada je u pitanju smrt Woodove. Walken je samo podr`ao Wagnerove tvrdnje da se Natalie Wood okliznula i pala s palube te da su njih dvojica tek naknadno shvatili da je nema, ali poznati glumac nikada nije `elio detaljnije govoriti o doga|ajima iz novembra ’81.

na tom brodu, policiji je ispri~ala kako je s palube ~ula `enu koja doziva pomo} iz mora, te mu{ki glas koji je viknuo: “Dr`i se, dolazimo da te spasimo!“ U slu`benom iskazu Wayne je tvrdila i da je nekoliko dana nakon tragi~nog doga|aja dobila anonimnu prijete}u poruku, u kojoj je pisalo: “Ako ti je `ivot mio, {uti o onome {to zna{.“ S druge strane, umirovljeni detektiv Odjela za ubistva losan|eleske policije Duane Rasure, je-

ZA[TITNIK ZA[TITNIK ILI ILI UBOJICA UBOJICA

Ime Ime Roberta Roberta Wagnera Wagnera ~esto ~esto je je dovo|eno dovo|eno uu vezu vezu ss nerazja{njenim nerazja{njenim okolnostima okolnostima oko oko smrti smrti glumice glumice

dan od ljudi koji su vodili izvornu istragu, za CBS je izjavio da nikada nije posumnjao da se radi o ubistvu. “Da sam imao i najmanju sumnju u ubistvo, istra`io bih to“, rekao je Rasure, optu`uju}i kapetana Daverna za oportunizam i tvrde}i kako ~injenica da su u smrt Woodove umije{ane slavne holivudske li~nosti nije nimalo uticala na njega: “Nije me briga za njihov celebrity status.

I oni su samo ljudi.“

PRIJETNJE SVJEDOCIMA U no}i kada se Woodova utopila, u blizini jahte Splendor bio je usidren jo{ jedan brod. Marilyn Wayne, koja je bila 24.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

67

Ognjen:TEKST osnova.qxd

23.1.2013

23:54

Page 68

POVRATAK U BOLJU PRO[LOST

DAVID BOWIE ima novi single, a sredinom marta objaviće i frišak, trideseti studijski album “The Next Day”; naš saradnik iz glavnog britanskog grada piše o muzičaru koji je mijenjao tokove povijesti

HISTERIJA I BOWIE-MANIA! Tajna Bowiejeva operacija kodnog imena “The Next Day“ krenula je prije dvije godine

Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI] (London)

U

ponedjeljak, 7. januara, nastala je pometnja kada je jedan od najutjecajnijih rock umjetnika dana{njice David Bowie u{ao u svoj maleni ured u New Yorku.

Svi su mislili evo ga do{ao da uzme novca za sutra{nju proslavu 66. ro|endana - kadli je nastala konsternacija: naime, Thin White Duke im je obznanio da prekida desetogodi{nju diskografsku {utnju i da sutra, na njegov ro|endan, puste u promet digitalnim kanalima njegovu novu pjesmu nazvanu jednostavno: Where Are We Now? I jo{ da najave ponosno da je termin za izlazak njegovog tridesetog studijskog albuma The Next Day sredina marta. Onda im je dao i video klip koji je uradio Tony Oursler, pokazao omot, djelo opet starog suradnika Jonathana Darnbrooka i iza{ao napolje. I krenula je Bowie-histerija diljem svijeta.

Na Itunesu se pjesma na{la u utorak u tri sata ujutro, u to vrijeme je njegov press agent pisao informaciju, a onda je prvo emitiranje bilo u programu radija BBC6 Music, i kasnije njegovo javljanje u informativnoj emisiji Today.

PRISILNO IZGNANSTVO Pa {to, upita}e se neki. Ali, kada je David Bowie, taj kameleon rock glazbe i suvremene kulture u pitanju, ni{ta ne mo`e biti o~ekivano, konvencionalno, uobi~ajeno. Bio je u nekoj vrsti prisilnog izgnanstva, njegov zadnji studijski rad datira od prije deset godina (osrednji album Reality iz 2003., plus ne{to za jednu TV seriju kasnije), potom su slijedili problemi sa srcem, otkazana turneja, tek nekoliko sporednih nastupa 2006. i onda u New 68

York, sa svojom tamnoputom krasoticom Iman i k}erkom Alexandrom, da `ivi povu~en `ivot velike zvijezde. Nekoliko operacija na srcu, odbijanje da se pojavi na otvaranju Olimpijskih igara u Londonu sa pjesmom Heroes i koje{ta jo{, uz njegovo opetovano inzistiranje da se dr`i podalje od novih digitalnih socijalnih mre`a, svijet su u~vr{}ivali u uvjerenju da je sa Davidom Bowiejem gotovo kao umjetnikom, da je on za staro gvo`|e i - kraj!

Kadli ono bi po onoj “nije gotovo kad je gotovo, nego kad ja ka`em da je gotovo”.

Tajna operacija pod kodnim imenom The Next Day je krenula ~ak prije dvije godine u jednom njujor{kom studiju u kome se Bowie sastao sa svojim najdra`im producentom Tonyjem Viscontijem i gitaristom Earlom Slickom i dao naredbu “naprijed u juri{“ tj. idemo snimati moj trideseti studijski album, ali da to nitko ne zna. Svaki je od u~esnika u toj operaciji potpisivao ugovor da nigdje i nikada ne smije ni{ta re}i o tomu {to rade, i muzi~ari, i designer, i autor spota. Dok svi vise na socijalnim mre`ama, na{ je Umjetnik odlu~io odustati od njih, mada je bio jedan od prvih koji ih je koristio - sjetite se samo da je ve} 90-ih imao vlastiti blog Bowienet, na kome je ispisivao stranice svoga dnevnika. E, kad svi to rade, ja ne}u i to~ka. Otuda ~ak ni njegovi najbli`i suradnici u agenciji koja se brine za njega nisu znali {to se to~no de{ava, pa su za prve korake dobili uputstva tek nekoliko dana prije. Naravno, stvar je u medijima odjeknula kao bomba ja~ine one {to je ba~ena na Hiro{imu i David Bowie se iznova pokazao kao vispren manipulator medijima, kao i uvijek do sada.

Hajde sad, Bowie ima single nakon deset godina {utnje. I uz to video spot, i uz to je najavljena izlo`ba njegovih kostima u

uglednom V&A muzeju u Londonu, a mi bismo iz na{e perspektive rekli i da }e se ovih dana promovirati prijevod njegove biografije Starman (naslov po jednoj od njegovih najljep{ih pjesama), koju potpisuje njegov hagiograf Paul Trynk, a u izdanju Menarta, i sa jednom od koprevoditeljica Mirelom Priselac, koju znamo i kao veselu pjeva~icu nama dragih Elemental. Bila je, dok ovo pi{emo, David-Bowiehisteriomanija hefta, glavne su dnevne novine ve} u utorak nave~er, a potom u srijedu i dalje davale minimum dvije pune strane i vi{e za analize ovog i onoga, rezimiranje karijere, njegovom sveopse`nom utjecaju na razvoj suvremene kulture, rocka posebno.

De`urni bowieolozi su napeli sve snage da novom digitalnom op}instvu pribli`e neke od turbulentnih faza Bowiejeve karijere, analizirala se pjesma, spot, govorili su kuratori muzejske izlo`be da ih ~ak nije ni nazvao, nego pustio da sami rade, njegovi prijatelji i kojeko jo{. Izdr`ali smo, a znate za{to: naprosto jer je balada Where Are We Now? prekrasna, nostalgi~na, melodiozna, elegi~na reminiscencija jednog istinskog Umjetnika na dane koje je proveo u drugoj polovici 70-ih u Berlinu, sa divno izvajanom melodijom, sa sporim tempom koji osvaja, sa njegovim umornim (namjerno), melankoli~nim pjevanjem.

Pjesma, naprosto, koja osvaja, ali ne na prvu loptu, plus video sa crno-bijelim snimcima dijelova Berlina, onog podijeljenog Zidom, kroz koje se Umjetnik {e}e usamljen, da bi zavr{io u svom negdanjem ateljeu. A ispred snimaka su lica njegova i hanume mu Iman, i to je sve. Sve nekako jednostavno, toplo, prisno, ali krajnji artisti~ki dojam je - nikad bolji Bowie decenijama unazad.

SLOBODNA BOSNA I 24.1.2013.

Ognjen:TEKST osnova.qxd

23.1.2013

23:55

Page 69

KAMELEON ROCKA PONOVO NA SCENI Ne samo da se Bowie vra}a u Berlin ispisuju}i jedan zami{ljeni, a danas nepostoje}i itinerer po tom nesretnom gradu, nego je i zvu~no u tim godinama, kada je sa ve} pomenutim Viscontijem, te Brianom Enoom i Robertom Frippom snimio briljantnu trilogiju avangardnih plo~a Low, Heroes i Lodger, bio duboko pod drogama i `ivo se interesirao za lik i djelo Hitlera, ~ega }e se kasnije vehementno odre}i.

ZDRAV, SPREMAN I VESEO

THIN WHITE DUKE David Bowie, jedna od najsjajnijih zvijezda dana{nje rock scene

24.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

Nije ovo pjesma koja }e mijenjati tokove popularne kulture, kao u vremena kada je kreirao imaginarne likove poput Ziggyja Stardusta, Aladdina Sanea, Thin White Dukea, kada je radio sa najboljim designerima, snimao odli~ne filmove, svirao gomilu instrumenata (aaaaa, znate li koji je njegov prvi instrument - e, saksofon), okupljao oko sebe vrhunske gitariste, u rasponu od Micka Ronsona, preko Adriana Bellewa, Roberta Frippa, Carlosa Alomara, Earla Slicka, kada je o`ivljavao karijere posrnulih Lou Reeda i Iggyja Popa, bio ~lan teatarskih i baletnih grupa (Lindsey Camp), koketirao sa avangardnim tendencijama, slikao, bio biseksualac, vajao i {to jo{ sve ne. Ali, ako ga nije bilo skoro desetlje}e, evo Vam surogati od Lady Gagae, preko Madonne i inih, da o “lijevom odvojku� svjetske rock scene i ne govorimo. Oni su tu da nastave mojim putem, koga sam tako duboko ucrtao na karti rock povijesti. Ali, nije ni umjetnik koga treba tek tako otpisati.

Kad smo ga vidjeli zdravog, spremnog i veselog, o~ekujemo da se pojavi i na kojem koncertu - slu{ali ga u vi{e navrata i u na{im krajevima, njegova nam je diskografija bila dostupna preko licenci, gledali njegove filmove - tim prije {to takvu soluciju nije niti jednog trenutka najavljivao, ali ni odbacivao. Makar je odbio da daje bilo kakve interviewe, nego je pustio pjesmi i spotu da ka`u sve. Za nas Bowiefanove dovoljno, s tim da `eljno i{~ekujemo naredne projekte - prvo CD-a The Next Day, ~iji je omot parafraza onoga Heroes, opet iz berlinskog perioda. E sad, kad su se mogli pojaviti iznova jedni Rolling Stonesi, Bruce Springsteen i drugi njegovi vr{njaci sa nekim od svojih boljih radova u opse`nim i skoro pola stolje}a, ili ne{to manje, dugim karijerama, ne znam za{to to ne bi mogao i David Bowie. Pa makar ne mijenjao tokove povijesti, niti vi{e pokazivao takve intencije! A mi ostajemo na stra`i: dolazi novi CD, pa izlo`ba, a nadamo se da }emo ~itati i hrvatsko izdanje njegove biografije, tim prije {to je potpisuje jedan od njegovih najpostojanijih i najsistemati~nijih biografa.

69

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

23.1.2013

17:14

Page 70

KULT MARKET KID ROCK

Rebel Soul Prije nekoliko godina zamalo sam prisustvovao rock happeningu na kojem je glavna zvijezda trebao biti Kid Rock. S obzirom da je bio mrtav pijan, od toga nije bilo ni{ta, a organizatori su morali vratiti novac. Kid je snimio novi album Rebel Sound donosi ~etrnaest novih pjesama, a sude}i prema kritikama, oni koji ga kupe nepovratno su bacili novce.

MUZIKA “Dabar”, prvi studijski album sarajevske grupe “Snake Eater”

Dobar Da(bar)

SHEITANS

Dvica Jo{ malo rock’n’rolla iz Bosne i Hercegovine.

Sheitans je rock band iz Ora{ja, koji je predstavio svoj drugi studijski album Dvica. Ora{ki “{ejtani” snimili su dvanaest novih pjesama, a zvukom se dobrano naslanjaju na zvuke najboljeg slavonskog rock banda, popularnih Majki.

U.D.O.

Live in Sofia Zagri`eni heavy metalci odmah su prepoznali kako se radi o velikom gospodinu Udu Dirkschneideru.

On je nekada bio frontman jednog od najve}ih njema~lih heavy metal bandova Accept.

Ovoga puta Udo je sa svojim istoimenim bandom objavio koncertnu snimku iz glavnog grada Bugarske. Album Live in Sofia sadr`i integralnu verziju od ~ak 31. pjesme.

70

BRUTALNO I ISKRENO Sarajevski rock band Snake Eater snimio je prvi studijski album Dabar

Jo{ sam uvijek pod svje`im dojmovima sa predstavljanja pvog studijskog albuma sarajevskog rock banda Sneak Eater, ali }u ga poku{ati pribli`iti potencijalnoj publici.

U kultnom sarajevskom klubu AG pro{le subote je Snake Eater, dakle, predstavio prvijenac Dabar. Iako je frontman banda Arnel [aran [ari}, kada je ~uo da }u album “propustiti kroz {ake”, procijedio kako mi iz Slobodne Bosne znamo samo “derat” (aludiraju}i, vjerojatno, na recenziju posljednjeg albuma Plavog orkestra), ovoga puta ne}u mu ispuniti `elju.

Naprotiv, album Dabar , iako je produkcijski mogao biti i bolji, zaslu`uje visoku ocjenu i kao takav zauzima vrijedno mjesto na doma}oj rock glazbenoj sceni.

Dabar je prije svega hrabar album.

Prvenstveno zbog originalnih tekstova i energije koju osloba|aju momci iz banda.

Jasno je kako se cjelokupna pri~a zasniva na borbi protiv papanluka, sirovoj energiji i tekstovima li{enih bilo kakvih vrsta suptilnosti, koji su pisani u hipu.

Snake Eater na sarkasti~an na~in, ali brutalno i iskreno ratuje sa svim oblicima primitivizma koji su pustili korijenje svuda oko nas. “Dabrovo putovanje rije~nim strujama”, po~inje s pjesmom Snake Eater.

Posebnu pozornost skre}u teme pjesama Magistrala i Kraljica Pu{enja. Albumom dominiraju `estoki riffovi, brzi rock bitovi i kanalizirana sirova snaga. Osjeti se, naravno, ogroman utjecaj jednog od najzna-

~ajnijih britanskih rock bandova, legendarnog Motorheada. Pjesmu Louie Louie, momci iz Snake Eatera obradom su pretvorili u Mamac za Tvorza.

Ne mogu se oteti dojmu kako se u pjesmama Snake Eatera osjeti prizvuk ranih radova Zabranjenog pu{enja, {to je svakako pozitivna kritika. Pored ~etrnaest `estokih rock pjesama, Snake Eater su na albumu na{li mjesto i za sedam i pol minuta duga~ki Blues sa Darive i klavirski Intro pod nazivom Lagani uvod u, koji traje svega minut i pol. Zaklju~ak je kako se radi o CD-u koji je bilo neophodno snimiti, radi balansa na doma}oj glazbenoj sceni. Album Dabar osvje`it }e doma}u scenu, jer kao {to to Johhny re~e: “Prokleta mogu}nost izbora mora da postoji.”

(M. Ili~i}) TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1) 1. Bob Dylan: Duquesne whistle 2. Danny Bird ft. General Levi: Blaze the fire (Rah!) 3. Nick Waterhouse: Say I wanna know 4. Nero: Won’t you (be there) 5. Joe Bonamassa: Who’s been talking 6. will.i.am feat Britney Spears: Scream & Shout 7. C2C: Down The Road 8. Sneakbo: Zim Zimma 9. JD McPherson: Fire Bug 10. The Presets: Ghosts SLOBODNA BOSNA I 24.1.2013.

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

23.1.2013

22:23

Page 71

KULT MARKET KINO KRITIKA Film “Amour” (Njemačka, 2012), Michaela Hanekea

Voljeti, voljeti, ne može se prestati

HANEKEOVO REMEK-DJELO Emmanuelle Riva i Jean-Louis Trintignant odigrali su briljantne gluma~ke role

Autorski film Amour (Ljubav) re`irao je te scenario za njega napisao Michael Haneke. I osvojio Zlatnu palmu u Cannesu.

To je film o ljubavi, starenju, umiranju, pravu na smrt... Autor nas odmah upozna s krajem pri~e, potom nas retrospekcijom vra}a u period prije toga i sve vrijeme zadr`ava na{u pa`nju, unato~ otkrivenom kraju.

Bra~ni par, umirovljeni u~itelji glazbe, provodi dane prate}i uspjehe nekada{njih u~enika i u`ivaju}i u koncertima ili knjigama o glazbi - sve dok jednog dana Anne ne do`ivi mo`dani udar te joj se oduzme desna strana tijela. Ovdje po~inje dirljiva pri~a o Georgesovoj brizi za bolesnu suprugu. U iskrenom i nimalo uljep{anom prikazu napredovanja bolesti gledamo kako Georges, koji je i sam slab i te{ko hoda, mora nau~iti hraniti i presvla~iti svoju donedavno poletnu suprugu, pomagati joj pri vr{enju nu`de, mijenjati pelene i na kraju je ~ak i prisilno hraniti.

Emmanuelle Riva i Jean-Louis Trintignant odli~ni su u svojim ulogama. Oboje su, jednostavno, stvarni. Jean-Louis Trintignant uspio je Georgesa ne prikazati samo kao po`rtvovanog starca. On grije{i, sumnja, tvrdoglav je, inteligentan i odr`i obe}anje. Emmanuelle Riva maestralno igra ulogu starice koja “propada”. Jedina stvar koja je mo`e smiriti jest Georgesov dodir po lijevoj ruci, koja jo{ osje}a.

Ovo je pri~a koja propitkuje i pravo oduzimanja `ivota osobi koja to `eli. To je tih i miran film, sporog tempa, zanimljivog ritma. Amour je tako|er zanimljv jer nam 24.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

pokazav{i kraj, a potom nas vrativ{i da gledamo dramu koja }e nas dovesti do onoga {to znamo da }e biti, re`iser namjerno stvara neugodan osje}aj. Istodobno prikazuje pri~u o ljubavi u kojoj nema ispraznih fraza ve} ima djela.

Katarzom koju generira ovaj film mo`da zaklju~imo da treba `ivjeti trenutak, ne tratiti dragocjeni `ivot, usre}iti nekoga, bivati boljim. Kako ka`e Jimmy Stani}: “Prolazi sve, list zelen sad je `ut, no na{a ljubav zar ne, nikad ne}e pro}‘...” Volimo s(v)e.

(D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE 1.

2.

3.

4.

5.

Mama (Andres Muschietti) Zero Dark Thirty (Kathryn Bigelow) Silver Linings (David O. Russell) Gangster Squad (Ruben Fleischer) Broken City (Allen Hughes)

NO]NI LEPTIR

Franti{ek ^ap Igrani film iz 1941. godine.

Re`irao ga je Franti{ek ^ap, koji je skupa s Vaclavom Kr{kom, a prema romanu Karela Novaka, napisao i scenario. Rije~ je o glazbenoj melodrami.

U glavnoj ulozi je Marta, lijepa djevojka iz malog mjesta. Iako je mnogo vojnika, obo`avatelja, njoj je samo stalo do poru~nika Varge. No, on je sretno o`enjen i odbija ju. Potom je nesretnu zavede poru~nik Kala, a onda je odbaci. Marta odlazi u Prag, kod prijateljice, prostitutke Kiki. Vrlo brzo po~inje nastupati kao barska pjeva~ica. Mo`da }e joj `ivot krenuti nabolje kad upozna studenta Michala, ali Varga se isprije~i izme|u njih dvoje. Film je dobio nagradu u Veneciji.

Ocjena: 4

ADIOS, AMOR

Sergio Cata Kratkometra`ni film iz 1997. godine.

Scenario i re`iju potpisuje Sergio Cata.

Edoardo i Patricia `ele iskoristiti “posljednji dan”. Naime, on mora otputovati radi posla. Iznimno su zaljubljeni, pa taj rastanak biva bolan.

Rastaju se kao da se nikada vi{e u `ivotu ne}e vidjeti...

Ocjena: 4

U^ITELJ GLAZBE

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

Gerard Corbiau

1. Arthur Bo`i} (Sarah Smith, Sony Pictures Animation, Aardman Animations, Blitz film i video) 2. \avolji dvojnik (Lee Tamahori, Corsan, Corrino Media Corporation, Blitz film i video) 3. Ledeno doba 4: Zemlja se trese (Steve Martino, Mike Thurmeier, 20th Century Fox/Continental film) 4. Chef (Daniel Cohen, Gaumont/Blitz film i video) 5. Step Up 4 3D (Scott Speer, Offspring Entertainment, Blitz film i video)

Joachim Dallayrac je poznati operni pjeva~. On {okira javnost izjavom da odlazi u mirovinu. Odlazi, povla~i se na seosko imanje gdje podu~ava mladu pjeva~icu Sophie. Uskoro upoznaje Jeana, sitnog lopova ~iji glas ga odu{evi te i njega podu~ava. Uskoro }e dvoje mladih pjeva~a nastupiti.

Ocjena: 4

71

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

24.1.2013

0:33

Page 72

KULT MARKET SPORT

AUTOMOBILI

Aston Martin

Okupljanje paraglajdera u BiH

Svjetsko prvenstvo na Bjelašnici Aston Martin je predstavio model Rapide S, svoj najsna`niji automobil sa ~etvero vrata. Model }e imati zvani~nu premijeru na predstoje}em Sajmu automobila u @enevi, a mo}i }e se naru~iti ve} od slijede}eg meseca.

UZBUDLJIVO UZBUDLJIVO II AVANTURISTI^NO AVANTURISTI^NO Skup Skup paraglajdera paraglajdera na na Olimpijskoj Olimpijskoj planini planini

MOTOCIKLI

YAMAHA

FJR je sigurno jedan od najpopularnijih sport touring motocikala koji ve} vi{e od deset godina gotovo nepromijenjen gazi cestama {irom planete, da bi za slijede}u sezonu stigao redizajniran i moderniziran.

Radikalnih promjena nema, no pitanje je koliko su uop}e one potrebne.

DESIGN

Nissan Nissan je predstavio model 370Z u verziji Nismo, sa serijom modifikacija koje donose vi{e snage i bolje performanse.

Automobil se o~ekuje na tr`i{tu tokom ljeta. Snaga 3,7 litarskog V6 motora pove}ana je sa 328 na 340 KS, uz pove}anje maksimalnog obrtnog momenta u istom odnosu.

72

U toku su pripreme za Svjetsko prvenstvo u preciznom slijetanju paraglajderom koje }e biti odr`ano u augustu na Bjela{nici.

Organizator takmi~enja, sportski klub Extreme Sport Sarajevo, priprema ovo najatraktivnije svjetsko takmi~enje u slijetanju paraglajderom koje okuplja veliki broj leta~a i ljubitelja leta~kih sportova.

U sklopu priprema, koje traju vi{e od devet mjeseci, pro{log je augusta na

Bjela{nici uspje{no organizirano predsvjetsko takmi~enje, a kako najavljuju organizatori na svjetskom takmi~enju od 18. do 25. augusta o~ekuju oko 120 leta~a.

“Za sada su stigle prijave iz svih dijelova svijeta, od Slovenije do Velike Britanije i Kolumbije, a ako je suditi po dosada{njem interesu, ovog ljeta Sarajevo i njegove posjetioce o~ekuje izvrsna prezentacija ovog vrhunskog sporta“, ka`e Dino Deli} iz kluba Extreme Sport. ^lanovi spomenutog kluba pobrinut }e se da Sarajevo i Bjela{nica budu dobri doma}ini najboljim svjetskim leta~ima, a publika }e imati priliku tokom pet dana u`ivati u vrhunskom takmi~arskom programu koji }e biti besplatan zahvaljuju}i prijateljima i partnerima projekta.

Pored letova, posjetiocima }e biti ponu|eni i odgovaraju}i popratni sadr`aji, a kako bi sve bilo organizirano na zavidnom nivou, pripreme su u punom jeku iako je do samog takmi~enja ostalo vi{e od sedam mjeseci.

Organizatori, koje zima i vremenske neprilike ne spre~avaju da i tokom januara u`ivaju u ovom sportu iznad Bjela{nice, napominju da }e od prolje}a redovito biti organizirani tandem letovi za sve zainteresirane koji se `ele oku{ati u ovom sportu. (N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 24.1.2013.

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

23.1.2013

17:13

Page 73

KULT MARKET LIFESTYLE Mladi masovno napuštaju Hrvatsku

Trbuhom za kruhom

SAD

Alkohol Udate `ene konzumiraju vi{e alkohola od neudatih, dok o`enjeni mu{karci smanjuju unos alkohola nakon vjen~anja, pokazalo je istra`ivanje o vezi braka i alkohola koje su proveli sociolozi na ~etiri univerziteta u Sjedinjenim Dr`avama. No, dok se u slu~aju razvoda mu{karci vi{e okre}u alkoholu, `ene uglavnom prolaze kroz depresivne faze bez pi}a.

FRANCUSKA

Zeleni ~aj

BEZ PERSPEKTIVE Bolji radni uvjeti i kra}i rok za pronalazak posla glavni su razlozi zbog kojih mladi odlaze iz zemlje

Vi{e od 48 hiljada ~lanova okupila je na Facebooku grupa pod nazivom Mladi napustimo Hrvatsku. Na sve ve}u nezaposlenost u Hrvatskoj mladi ljudi odgovaraju bijegom iz zemlje - trbuhom za kruhom, pi{e Vecernji.hr. Na pomenutoj Facebook grupi svakodnevno se pojavljuju pri~e mladih, studenata, ali i obitelji s djecom koje su odlu~ile prona}i sre}u negdje izvan granica Hrvatske. Jedna od takvih pri~a je i pri~a djevojke koja, nakon zavr{enog magisterija, u Hrvatskoj nije mogla na}i posao. Odlu~ila je oti}i raditi na cruiseru i nakon toga zavr{ila u Sjedinjenim Dr`avama: “Vjerujte, nije lako napustiti svoj grad, svoje roditelje, familiju i prijatelje na {est mjeseci, to nimalo nije lako i istina je kada ka`u da je to kruh sa sedam kora! Na brodu sam upoznala svog de~ka s kojim sam se odlu~ila na veliki korak… Nakon {est predivnih mjeseci i mukotrpnog rada, vratila sam se ku}i punog srca s `eljom da on do|e u Hrvatsku i na|e tu posao, smatrala sam da nam trebaju osobe njegovog kalibra, osobe sa osam godina radnog iskustva na brodu, koje perfektno govore tri jezika, ali prevarila sam se… Zato sam odlu~ila oti}i za njim, raditi u SAD. Stravi~no mi nedostaju moja 24.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

obitelj, moji prijatelji, moja domovina i moj maternji jezik, ali svakodnevni razgovori s mojom majkom i ocem na Skypeu zavr{avaju s NE VRA]AJ SE, ovdje ti je tuga i bijeda!“ Hrvatsku je samo u posljednje tri godine napustilo 32.500 gra|ana koji su svoju sre}u potra`ili u Njema~koj, Austriji, SAD-u, Kanadi, [vedskoj i brojnim drugim zemljama. U posljednjih pet godina iz zemlje je oti{lo vi{e od 50.000 mladih.

Bolji radni uvjeti i kra}i rok za pronalazak posla razlozi su zbog kojih mladi masovno napu{taju Hrvatsku. Samo u 2011. iz Hrvatske je odselilo vi{e od 12.699 gra|ana i to, prema podacima Dr`avnog zavoda za statistiku, uglavnom iz razvijenijih dijelova zemlje - sa podru~ja Zagreba, Primorskogoranske i Splitsko-dalmatinske `upanije.

“Odlazimo iz Hrvatske jer ne `elimo do kraja `ivota `ivjeti na dug“, poru~ila su bra}a Nikola (24) i Denis (23) iz Koprivnice prije nego {to su u martu pro{le godine oti{li u Kanadu, u Toronto, i dodali: “Nadamo se da }emo tamo biti pla}eni dovoljno za pristojan `ivot. Ovdje mo`emo zaraditi 3.500 kuna, o`eniti se, kupiti ku}u i automobil na kredit i kada sve to otplatimo, sa 60 godina umrijeti.“ (Priredila: M. Radevi})

Svakodnevno konzumiranje zelenog ili crnog ~aja deluje protiv kardiovaskularnih oboljenja zbog velike doze antioksidansa flavonoida, istaknuto je na nedavno odr`anom evropskom kardiolo{kom kongresu u Parizu. Razli~ita me|unarodna istra`ivanja posljednjih godina pokazala su da bi ti ~ajevi mogli da uti~u i na spre~avanje dijabetesa i gojaznosti, kao i na smanjenje nivoa holesterola i triglicerida.

VELIKA BRITANIJA

Astma Broj djece koja se lije~e od astme ili imaju simptome ovog oboljenja znatno je opao nakon uvo|enja zabrane pu{enja na javnim mjestima u Velikoj Britaniji. Zakon o zabrani pu{enja na javnim mjestima uveden je 2007. godine i od tada do danas zabilje`en je pad od 12,3 posto djece oboljele od astme. Astma poga|a svako 11. dijete u Velikoj Britaniji.

73

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

24.1.2013

0:35

Page 74

KULT MARKET KUBA

Vida Guerra

CRVENI FENJER Zabavni češki kandidat za predsjednika

Seks i politika

Vida je egzoti~na ljepotica ~ije zamamne obline mu{karce dovode do ludila. To je dokazala i editorijalom u Playboyu.

SAD

Diora Baird I LOLEK I BOLEK Karel Schwarzenberg

Ova 29-godi{nja ljepotica, poznata po ulogama u filmovima Wedding Crashers i Teksa{ki masakr motornom pilom: Po~etak, otkrila je sve svoje ~ari u izazovnom photoshootingu.

ENGLESKA

Kate Upton Kate se pojavljuje u reklami za MercedesBenz CLA koja }e se emitirati tijekom Super Bowla. I ukoliko mislite da je Kate u reklami polugola - varate se.

74

Potomku poznate evropske plemi}ke loze Schwarzenberga bli`i se kraj muka, po{to }e 25. i 26. januara ^esi u drugom krugu izbora odlu~iti da li }e Vaclava Klausa (kome po~etkom marta isti~e drugi i posljednji mandat) naslijediti upravo knez Karel Schwarzenberg ili biv{i socijaldemokratski premijer Milo{ Zeman (68).

“U posljednje vrijeme ni{ta ne sti`em.

Tokom kampanje za to nema vremena, `ivim kao kalu|er. Seks mi nedostaje svakog dana“, rekao je Schwarzenberg u razgovoru za radio Frekvence1.

Sasvim korektna i duhovita predizborna kampanja pred prvi krug i prvih dana pred drugi tokom vikenda pretvorila se u igru nacionalisti~kom i ksenofobnom kartom.

Prije svega u poku{aj da se Schwarzenbergov otac pove`e sa nacistima, iako je

pred Drugi svjetski rat predvodio onu manjinu njema~kog plemstva u Čehoslova~koj koja se suprotstavila Hitleru i nacistima.

Za razliku od 2,5 miliona sudetskih Nijemaca protjeranih odmah poslije rata, Schwarzenbergovima je imovina zaplijenjena posebnim zakonom i protjerani su tek kada su komunisti do{li na vlast 1948. godine.

Supruga predsjednika Klausa, Livija, uklju~ila se tako|er u kampanju i izjavila da ne `eli prvu damu koja ne govori ~e{ki jezik, po{to Schwarzenbergova supruga Terezija `ivi u Be~u.

Skandal je izazvao i Klausov sin Vaclav Klaus mla|i po{to se u jednom zvani~nom mejlu u ime {kole ~iji je direktor podsmijavao [varcenbergovoj govornoj mani kada pjeva ~e{ku himnu.

Iako je najstariji kandidat, Schwarzenberg je idol mladih Čeha i prolazak u drugi krug obezbijedili su mu mladi bira~i, nezadovoljni ~e{kom tranzicijom i moralnim sunovratom na ~e{koj politi~koj sceni a ~iji simboli su upravo biv{e kolege iz Prognosti~kog instituta u Pragu Klaus i Zeman.

Pred drugi krug, u kome Zeman ima ne{to ve}e {anse od Schwarzenberga, u kampanju oba kandidata su se nezvani uklju~ili i hakeri koji nastoje da obore ili zamrznu sajtove pristalica suparni~kog kandidata i profile na dru{tvenim mre`ama.

(Priredio: N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 24.1.2013.

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

23.1.2013

17:11

Page 75

KULT MARKET PREKO EX-YU GRANICA Provokacija je najbolja reklama

Rat plakatima

RIJEKA

Crte`i Me|unarodna izlo`ba crte`a (DC) rije~kog Muzeja moderne i savremene umjetnosti (MMSU) predstavlja u 18. izdanju radove vrsnih hrvatskih i internacionalnih crta~a.

Na 18. DC-u u~estvuju, me|u ostalima, Mr|an Baji}, Gordana Baki}, Pascal Bazilé, Tomislav Buntak, Marcos Carrasquer, Leah Clough, Nick Devereux i Tina Gverovi}, a manifestacija je ove godine posve}ena tradicionalnim crta~kim izrazima.

BEOGRAD

Zepter

KONTROVERZNI PLAKATI Fine mrtve djevojke zagreba~kog kazali{ta Gavella i Traviata osje~kog HNK

Nakon {to je plakat za predstavu Fine mrtve djevojke reditelja Olivera Frlji}a podigao pra{inu i ponovo unio nemir u ionako krhke svjetovno-klerikalne odnose u Hrvatskoj, T-portal podsje}a na sli~ne dizajnerske “provokacije“ koje su u proteklih nekoliko godina razljutile vjernike, konzervativce, estete i revne broja~e kalorija. Davno prije nego {to su se dva kipa Djevice Marije zagrlila na komadu papira, vjernike u Hrvatskoj je provocirao plakat HNS-ove predizborne kampanje iz 2003. postavljen na internetskim stranicama ove stranke - uz fotografiju ~asnih sestara stajao je natpis: Dosta nam je apstinencije!. No, gra|ani nisu osjetljivi samo na vjerske simbole. ]udore|u sklono hrvatsko stanovni{tvo uglavnom nema razumijevanja ni za gola mu{ka, a katkad i `enska tijela, osobito ako ista ne zadovoljavaju suvremene kriterije ljepote.

Pra{inu je tako prije tri godine podigao plakat nagog gojaznog mu{karca, kojim je Radio 101 upozoravao javnost da mu prijeti propast. Ipak, vi{e od suosje}anja i upozorenja, gra|ani su osjetili {ok i vrije|anje morala, te Radiju uputili brojne pritu`be i apel za uklanjanjem plakata. Plakatom sa slikom penisa od marcipana negodovanje je izazvala Aristofanova komedija Lizistrata u 24.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

re`iji ma|arskog redatelja Róberta Alföldija, izvedena u HNK Ivana pl. Zajca.

Nekoliko, uglavnom vjerskih, udruga uputilo je protestno pismo pod naslovom Za{titimo djecu, upozoravaju}i da lascivne scene u predstavi naru{avaju prava djece. S kritikama i kona~nom zabranom suo~io se i plakat za predstavu Traviata, premijerno izvedenu 2007. u osje~kom HNK. Iako sadr`ajno korespondira s glavnim likom opere i prikazuje kurtizanu Violettu, brojnim se gra|anima nije svidio manjak ~ednosti oskudno odjevenog modela, ra{irenih nogu i intimnih zona prikrivenih tek velikim crvenim slovom T. Iste godine dijelu javnosti “na `ulj“ je stao plakat za festival Queer Zagreb.

Obna`eni mu{karac u {tiklama uznemirio je udrugu Reforma koja promi~e etiku, moral, obiteljske vrijednosti i ljudska prava, pa su podnijeli prijavu policiji. I dok su navedeni primjeri izazivali negodovanje tek dijela javnosti, rijetki su ostali hladni na kontroverznu Benettonovu reklamnu kampanju iz 1994. godine. Oliviero Toscani izradio je plakat za tekstilnu industriju koriste}i krvavu odje}u poginulog vojnika HVO-a Marinka Gagre, koji je obi{ao ~itav svijet...

(Priredila: M. Radevi})

Muzej Zepter, prvi privatni muzej u Srbiji, obogatio je tokom 2012. godine svoju kolekciju sa 26 radova, a nove akvizicije predstavlja na izlo`bi koja je otvorena od 24. januara. Me|u izlo`enim radovima su i poklonjena djela umjetnika Vjere Damnjanovi}, Tafila Musovi}a, Du{ana Juna~kova i Velizara Krsti}a, ~iji su radovi ve} zastupljeni u muzejskoj kolekciji.

MOKRA GORA

Kustendorf Najboljim filmom {estog Kustendorfa u Drvengradu na Mokroj Gori progla{en je 22. januara {vicarski Mucava ljubav Jana Carlevskog, pri~a o ljubavnim problemima mladi}a s govornom manom. Zvijezde ovogodi{njeg Kustendorfa bile su glumice Audrey Tautou i Monica Bellucci, a me|u gostima su bili i re`iseri Benh Zeitlin, Aleksei Balabanov, Matteo Garrone i Elia Suleiman.

75

Cetri oka:Cetri oka.qxd

23.1.2013

22:05

Page 76

U ^ETIRI OKA BH. INFO U Beogradu je 21. januara u 93. godini preminula Vera Crven~anin-Kulenovi}, “prva `ena filmski reditelj u Jugoslaviji”.

Karijeru je po~ela kao glumica u Narodnom pozori{tu Sarajevo, a potom je djelovala kao reditelj Avala filma. Supruga Skendera Kulenovi}a bi}e sahranjena 25. januara na groblju Orlova~a u Beogradu.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

DŽENAT DREKOVIĆ, sarajevski fotograf

Ljubav prema obi~nom ~ovjeku Od 2010., kada smo nas dvojica i jo{ trinaest fotografa iz Jugoisto~ne Evrope zavr{ili World Press Photo Masterclass u Berlinu, koji je bio pod pokroviteljstvom Fondacije Robert Bosh. On se dugi niz godina bavi fotografijom i uvijek me iznenadi nekim novim pristupom ili idejom, {to je bio dovoljan razlog da napravimo zajedni~ku izlo`bu, a ujedno }e to biti i neki vid osvje`enja mojim radovima.

Mostarski glumci Velimir P{eni~nik Njiri} i Miro Barnjak gostovali su u Austriji.

U dvorani Langefeldgasse u Be~u odigrali su predstavu Rodijaci. “Predstavljena je humoristi~na strana tamne i tmurne zbilje u kojoj su opisana dva Duvnjaka na radu u Njema~koj, to~nije u Frankfurtu”.

Iz Historijskog muzeja BiH u Sarajevu obavje{tavaju javnost da njihovi kustosi pripremaju dvije izlo`be. Prva }e biti otvorena krajem ovog mjeseca, autor je Amar Karaku{, a posve}ena je muzejskim eksponatima iz numizmati~ke zbirke. A taksene marke, koje spadaju u raritete, tema su naredne izlo`be.

Tako|e krajem ovog mjeseca, 28. januara, u sarajevskoj Galeriji savremene umjetnosti Java, bi}e otvorena samostalna izlo`ba slika Kemala Mehmedovi}a, koja }e se zvati Drvo `elja. Kemal Mehmedovi} ro|en je 1988., a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u glavnom gradu BiH.

U okviru sedmodnevne manifestacije Fotografija godine BiH 2012 u Umjetni~koj galeriji BiH u Sarajevu, postavljene su, 23. januara, Va{e, kao i fotografije beogradskog fotografa Marka Risovi}a. Od kada datira va{a saradnja?

Koja je to fotografska nit koja povezuje dva autora na izlo`bi Ljudi sa margine?

Ljubav prema obi~nom ~ovjeku, nekome ko nije na pozornici, ~ovjeku iz prikrajka. Ta otu|enost dana{njeg ~ovjeka, u vremenu gdje materijalni interes dominira nad duhovnim potrebama, bio je razlog da poku{amo uraditi ne{to {to }e nas makar na trenutak podsjetiti na ljude pored kojih svakodnevno prolazimo, da tada, bar na trenutak, podignemo glavu, bez obzira koliko `urili na posao. Ako ni{ta drugo, ova }e izlo`ba biti jedan mali podsjetnik da ti ljudi nisu zaboravljeni.

HARIS ČALKIĆ, urednik portala “Fotografija.ba”

Vi{e od 1.000 umjetnika iz ~etrdesetak dr`ava svijeta, do}i }e ove godine, u periodu od 7. februara do 21. marta, u bosanskohercegova~ku prijestolnicu. I to na poziv Ibrahima Spahi}a, {to zna~i da }e umjetnici sudjelovati na 29. festivalu Sarajevska zima, ~ija je tema Umjetnost dodira. Spahi} je direktor, ako vam je mozak blokirao.

Ovo je vijest sa portala: www. tuzlarije.net: “Na odr`anoj XIII redovnoj Skup{tini SMFBiH razmotren je zahtjev Tuzlanskih ma`oretkinja za prijem u ~lanstvo. U zakonskoj proceduri i uz prilo`enu potrebnu dokumentaciju Upravni odbor je donio sljede}u odluku: Tuzlanske ma`oretkinje jednoglasno su primljene u pridru`eno ~lanstvo SMFBiH.”

76

HARIS HARIS ^ALKI] ^ALKI]

“Po “Po mom mom sudu, sudu, izlo`ba izlo`ba je je ove ove godine godine dosta dosta raznovrsnija raznovrsnija ii kvalitetnija kvalitetnija od od pro{logodi{nje” pro{logodi{nje”

SLOBODNA BOSNA I 24.1.2013.

Cetri oka:Cetri oka.qxd

23.1.2013

22:06

Page 77

BOBO JELČIĆ, pozorišni i filmski reditelj iz Zagreba

“Nisam mislio na Berlin...”

U Va{em rodnom Mostaru u aprilu pro{le godine snimili ste dugometra`ni igrani film Obrana i za{tita. Neposredno prije po~etka snimanja odgovarali ste novinarima i na pitanja: za{to u Mostaru, kako u Mostaru, pa mo`e li se u Mostaru i o Mostaru snimiti kvalitetan film...

Izgleda da nema ni{ta logi~nije nego upravo iz Mostara otputovati direktno u Berlin, i to na Berlinale!

Ha, ha, ha... A poziv za Berlinale me i jeste i nije iznenadio. Nata{a Rajkovi}, s kojom dugi niz godina radim za kazali{te, i ja jo{ smo prije desetak godina do`ivjeli, da tako ka`em, kazali{ni berlinale. Dakle, jest’ iznena|enje, jest’ mi drago, ali pazite... Da ba{ ska~em od euforije - i ne ska~em. Ku`i{ da je to va`no za film, ku`i{ da je dobro da je tu pri~u prepoznao neko ko nije odavde, zna~i neki Nijemci koji su sjedili u `iriju, ili ko ve}? Dakle, ljudi koji nemaju puno veze sa situacijom, budu}i se radi o jednoj zaista autenti~noj, suptilnoj

Foto: Mario Ili~i}

pri~i. Pogotovo zato {to to nije, jebiga, film sa jednom epskom pri~om. Obrana i za{tita je unutarnji film, u kojem se, fakti~ki, ne dogodi ni{ta. Glavni lik u filmu ode na sprovod preko Neretve i svi ga fino prime. I sve se doga|a u njegovoj glavi.

U programu Forum, Filmskog festivala u Berlinu, Obrana i za{tita }e biti prikazana 9. februara, je li tako?

Da, u 21 sat, na Potsdamer Platzu.

Mostar je kona~no dobio kino, zapravo vi{e kina u Mepas Mallu.

Kada }e biti odr`ana premijera u tom gradu?

Gledaj, nemam pojma na kojim }e festivalima moj film biti prikazan nakon Berlina. Ali }emo se svakako truditi da bosanskohercegova~ka premijera Obrane i za{tite bude odr`ana u Mostaru.

O~iti foto pomaci U ponedjeljak, 21. januara, u Umjetni~koj galeriji BiH u Sarajevu, progla{eni su pobjednici Konkursa Fotografija godine BiH 2012. Portal Fotografija.ba tre}u godinu zaredom otvara spomenuti Konkurs.

Je li vidljiv kvantitativni i kvalitativni progres u prethodnom periodu, pitamo Harisa Čalki}a, urednika portala Fotografija.ba. “Kvantitativni napredak je vi{e nego o~it, ali ono {to je posebno bitno - i kvalitativni. Po mom sudu, izlo`ba je ove godine dosta raznovrsnija i kvalitetnija od pro{logodi{nje, a sa mnom se slo`io i Mario Peri{a, koji je ve} tre}u godinu u `iriju. Obzirom da smo nas dvojica, valjda, jedini koji smo u posljednje tri godine pogledali sve fotke koje su pristigle, mo`emo donijeti zaklju~ak poput ovog.”

Na Konkurs se prijavilo 578 fotografa iz na{e dr`ave, koji su dostavili 1.750 fotografija.

O najboljih pedeset radova koji su i postavljeni na Izlo`bi u Umjetni~koj galeriji BiH, odlu~ivali su, pored spomenutog Marija Peri{e, profesora fotografije na Veleu~ili{tu u Vara`dinu, Branislav Brki} kao predsjednik `irija,

24.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

predsjednik Fotosaveza Srbije, koji je izlagao na vi{e od 400 izlo`bi na kojima je osvojio 150 nagrada, Zijah Gafi}, freelance fotograf, vi{estruki dobitnik najpresti`nije nagrade za novinsku fotografiju World PRESS Photo, Marc Prust iz Belgije, kustos i foto konsultant, biv{i zaposlenik World PRESS Photoa i Bevis Fusha iz Albanije, fotoreporter sa internacionalnom karijerom, saradnik agencije Azenberg iz Austrije.

“Bitno je naglasiti da su na `iriranje dobili fotografije pod rednim brojem, dakle nisu znali ko su autori fotografija. A ja volim re}i da su nagra|ene fotografije te koje su prve me|u jednakima. Predsjednik `irija bira pobjednike po kategorijama, uz konsultaciju sa ostalima.

Najjednostavnije obja{njenje je da su to fotografije koje najbolje prezentuju kategoriju u kojoj se nalaze.”

Bilo je pet kategorija: Grad, Ljudi, Priroda, Press i Kreativna fotografija, a pobjednici su Midhat Poturovi}, Denis Ruvi}, Filip Gr`in~i}, Marko Stamatovi} i Goran Bisi}.

77

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd

23.1.2013

14:30

Page 78

MAJA NIKOLIĆ: osti” “Sarajevo je deo moje ličn

by DINO BAJRAMOVIC

1. Da li je jutarnji program pametniji od ve~ernjeg dnevnika?

To je direktno proporcionalno tome koliko sam spavala prethodne no}i.

2. ^ega biste se pr ije odrekli: RTS-a ili SMS-a?

RTS-a se ne odri~ em. {te prakse? jali da }ete biti ljekar op su mi 3. Da li ste kao mali san i crnkinja i igra~ica. Posle Ne. Sanjala sam da }u bit tako realan. objasnili da mi san i nije

4. Kako se osje}ate u Sarajevu?

Sarajevo je deo moje li~nosti. Nisam bila ve} dvadeset godina. Ve`e me ljubav prema nekim divnim ljudima.

5. [ta ne morate imati u fri`ideru?

Sladoled i kola~e. Ne mogu da im odolim.

6. Koga biste poveli na pusto ostrvo?

Povela bih mu`a! Ovo je odgovor koji nosi posebnu te`inu nakon deset godina braka, kao u na{em slu~aju.

13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”?

Amblendujem.

minuta vlasti, 14. Da imate 15 ? ili {ta ne biste u~in da me je tih 15 a lil is m po talih.

Ne bih vrednijom od os minuta u~inilo 15. Opi{ite Ivicu Da~i}a u tri rije~i?

Politi~ar, opu{ten, Miljacka.

16. S kim biste vo Sa Al Pa}inom ljeli otplesati tango? , kao u Mirisu `ene. To mi je omiljena scena iz filma.

17. Osoba koja vas `ivcira?

To se menja. Problem je {to sam sigurna da te osobe to i vide na meni. Lo{e glumim.

18. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno?

Ne znam. Ne kr e} od te ideje. Pre em volim da izgledam le po.

19. Tange ili badi}?

Badi} je be{e kupa}i? Ako jeste, svakako kupa}i!

20. A, begova ili {kembe ~orba? [kembe nikako!

21. Poruka ~ita oc na{eg magazin ima a?

Veliki pozdrav od srca!

7. [ta obavezno nosite na pla`u?

Knjigu. I nadu da }e me deca pustiti da ~itam.

8. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?

Ovih dana ne{to mislim da mi ni{ta ne bi falilo da sam doma}ic a.

9. [ta ste bili u pro{lom `ivotu?

Ne znam {ta sam bila, ali mi deluje da nisam mnogo nau~ila. Valjda postoji i slede}i...

10. Gdje ste do~ekali smak svijeta 21. decembra pro{le godine?

Skromno, u krugu porodice.

11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?”

Ha, ha... nisam ~ula za nju, ali deluje realno.

12. Da li je bo lje pametan ili ru`a biti lijep i n i glup? Čitao se Alan Ford?

78

SLOBODNA BOSNA I 24.1.2013.

Fadila:Iluzije.qxd

23.1.2013

14:59

Page 79

KLIN ^ORBA

LJUBAV I RAT Pi{e: FADILA NURA HAVER

Zar nismo lijepo nagovorili onu našu Curu da ovu zemlju nazove Srbijom. A kad to kaže Monika, to ima svoju težinu, jel’ tako. To nam je najjači (S)kadar u ovom našem filmu, a najljepši sam bezecovao za kraj: Monika prima Oskara i na čistokrvnom srpskom jeziku kaže: Ovo je za moju zemlju Srbiju!

B

io u nas (Bo{njaka, naravno) jedan Golem Lik, pa mu dragi Bog dao da zavoli jo{ jednog isto tako Golemog. Neko su vrijeme jednom du{om dihali, al’ nastupila naka promaha, pa ih promahala i rastjerala na suprotne polove. Od tog doba, jedan postao Guja a drugi Zmija. Siktali oni tako i klali se, usput nakotili tisu}e zmij~adi i guj~adi, pa im napokon do{lo iz guje u zmiju te se ponovo zbratimili, svukli dotada{nje navlakove i svlakove, i`ljubili se i izmirili. Sad, svaki u svojoj rupi, svakog bogovetnog dana napuni torbu kamenjem, uznese je na obli`nju Golem-planinu, i istrese. Sutra, sve opet tako. Dokad, ne zna se. Ovo je, prepoznali ste, si`e filmske storije koju }e uskoro snimati jedan od dvojice najgolemijh ikad u Bo{njaka, tzv. Emir Kusturica, pod nadasve kontroverznim naslovom Ljubav i rat.

I

ma tu jo{ i neka cura, koja }e i prvom i drugom davati mlijeka, jer ju je priroda izda{no obdarila sa dvije sise, a koja se unaprijed i unazad, dakle, na nevi|eno, raduje {to }e u filmu napokon postati Srpkinja. Istina, malo je srame`ljiva i bogoboja`ljiva pred neodoljivim {armom svog banjalu~kog mecene, ali to nimalo ne umanjuje njenu radost {to je vlastitom no`icom prvi put dotakla tlo veli~anstvene zemlje Srbije. Ovo je (h)umoristi~na komponenta re~enog filma, jer }e se na kraju sve dobro svr{iti. Film obiluje efektima iznevjerenih o~ekivanja jer se Ljubav i rat apsolutno ne zavr{ava kao Rat i mir.

V

engo, kad stane rat, tek tad po~inje glavna radnja.

Cura ho}e da se uda za prvog Golemog, al’ bahnu odnekle tome protivne vojske i pobiju sve srpske svatove, {to ovoga puta ne bude povod za rat. Dapa~e, rodi se iznenadna ljubav izme|u Cure-Hudovice i drugog Golemog, koji je spa{ava, i nekako (nekom magijom) vra}a u pro{lost, u vrijeme obrednih `rtvovanja. Kako bi spasila svog novog Dragana od prokletstva sebe same, cura ulazi u minsko polje, i ... The End/The Doors/The Jim Morrison. Navla~i se sveop}a magla, i mi (slu~ajni gledatelji) odjednom vidimo da to po~inje film Ni~ija zemlja. Napokon dolazimo tobe, shvativ{i da je tamo neki minorni Danis Tanovi} (spomena nevrijedan Bo{njak), davno jo{, iz goleme glave jednog od dvojice najgolemijih Bo{njaka, onoga srpske veroispovesti, marnuo genijalnu, Oskara vrijednu ideju.

24.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

Dalje, to ve} znamo. Cura golim dupetom (pardon, guzom) sjedi na mini, ponavljaju}i mantru: Ovo je Srbija!

Nije, lutko, to ti je mina, bezuspje{no ju poku{ava uvjeriti onaj prvi Golemi, za kojeg smo genetskom gre{kom u svojim bo{nja~kim umovima mislili da je odavno smaknut sa scene, jer se u svakoj replici tu`io i Bogu i narodu kako su se svi raznorazni urotili da ga smaknu.

Otkud ti u pola tri? - behne se Cura, i utom: Pras! He-hehe, eto sad vidi{ je mina, cerekaju}i se veli onaj prvi Golemi. I po{to se od smijeha nije u stanju sjetiti {ta bi dalje radio, a radnja ovog filma je beskona~na - posebno u osamdeset petoj i osamdeset {estoj sceni ({to je sad na redu), Golemi stane u svoju torbu kupiti kamenje s Ni~ije zemlje pa se pje{ke zaputi na ni~iju Golem-planinu. Kad gore, a onaj Drugi stig’o prvi.

J

es’ ti to ba sam po~eo zidanje (S)kadra?, priupita ga ne spu{taju}i kamen-torbu s nejakih napa}enih ple}a. Ma jok, jebo ti Skadar, {to }e nam to. Nego, imam genijalnu ideju, zidat }emo Andri}grad. Ih, buraz, tu sam ti ideju ja davno dao, jo{ dok smo prvi put bili bra}a, a ti me ne poslu{a. Kidisao napraviti onaj Drvengrad, i to u Mokroj Gori, na vra`jem Me}avniku, a fino sam ti govorio da }e te u njemu promaha ubit u glavu. Nego, Nemanja dragi, da te pitam ne{to. Imamo l’ mi ikakav plan ove zajebancije, da tako ka`em cilj? - zabrinuto }e Prvi.

J

a imam, ho}u da istjeram pravdu iz istorijske nepravde, a i tebi bi bilo od koristi da se ugradi{ u povijesne temelje i ovog grada i ovog filma, pa da skupa, da}e Bog, pokupimo Oskara. To nam je jedina {ansa da speremo ljagu s obraza i dobijemo obe{te}enje za materijalnu i nematerijalnu bol koju nam je nanio onaj la`ljivi Danis Tanovi}. Nikad nas niko nije tako ponizio. Priznaj, zar nije odvratno snimiti film o Ni~ijoj zemlji a Oskara posvetiti zemlji Bosni i Hercegovini.

Ni~ije je uvijek ne~ije. Zar nismo lijepo nagovorili onu na{u Curu da ovu zemlju nazove Srbijom. A kad to ka`e Monika, to ima svoju te`inu, jel’ tako. To nam je najja~i (S)kadar u ovom na{em filmu, a najljep{i sam bezecovao za kraj: Monika prima Oskara i na ~istokrvnom srpskom jeziku ka`e: Ovo je za moju zemlju Srbiju!

79

CRNA:CRNA.qxd

23.1.2013

22:22

Page 80

PUT OKO SVIJETA Priredio: Nedim Hasi}

^udesni `ivot Davida Bellamyja

I

ako je pro{le nedjelje napunio 80 godina, David Bellamy, ~ovjek ~ije su tv emisije obilje`ile djetinjstva brojnih generacija i s ovih prostora, djeluje `ivahno i svje`e, pun optimizma.

Danas `ivi povu~eno sa suprugom Rosemary usred nedo|ije u Okrugu Durham, ima petoro djece (~etvoro usvojene) i devetoro unu~i}a - “svi su razli~itih boja”. Radosno pri~a o brojnim temama, od Boga (“Va`no je da imate ne{to za {ta }ete da se zaka~ite”), preko ljubavi prema baletu (“Da li znate da sam napisao balet koji je izvo|en {est puta?”) do brade (“Nikada, nikada u `ivotu se nisam obrijao”) i omiljenim speedo kupa}im ga}ama (“Moja djeca ih mrze, ali ja ne mogu da nosim ni{ta {to mi landara oko nogu”).

Me|utim, osmijeh sa lica nestane kada se pomenu klimatske promjene i sukob koji je nastao 2004. kada je, kontriraju}i nau~noj konvenciji i javnom mnijenju, globalno zagrijavanje koje je stvorio ~ovjek odbacio kao “besmislicu”. “Od tog trenutka nisam bio po`eljan na BBC-u. Zaledili su me jer nisam vjerovao u globalno zagrijavanje. Moja karijera je presu{ila.

Izbacili su me iz grupa za o~uvanje prirodne sredine i pljuvali po Londonu. A najgore od svega je {to sam dobio pismo u kome je stajalo ’David Bellamy je pedofil jer ne vjeruje u globalno zagrijavanje i ubija na{u djecu’. A sve to je glupost. Posljednjih 16 godina temperature su u padu, ugljen-dioksid u porastu, usjevi su postali zeleniji i br`e rastu. Mnogo toga smo uradili da uni{timo planetu, ali ~ovjek nije izaziva~ globalnog zagrijavanja.”

Na vrhuncu svoje karijere, osamdesetih i devedesetih godina pro{log vijeka, David je stizao svuda - virio je izme|u 80

palminih grana, kr~io put kroz d`ungle i izgovarao divne monologe pra}ene gestikuliranjem nemirnih ruku. “Nikada nisam koristio scenario. Nisam imao ekipu koja je {est mjeseci sjedila na drve}u da bi napravila snimak. Samo sam pri~ao bez prestanka. Bilo je divno.” Pedeseti ro|endan proveo je u zatvoru u Tasmaniji po{to je blokirao rijeku Franklin u znak protesta protiv planirane izgradnje brane. Godine 1996. je govorio javno protiv farmi vjetrenja~a (“jer ne funkcioni{u”) i ka`e da je to bio po~etak njegovog kraja. “Od tada vi{e nisam bio po`eljan na BBC-u.” A sve je kulminiralo njegovim komentarima o zagrijavanju 2004.

Kona~an udarac dobio je kada je smijenjen sa mjesta predsjednika Kraljevskog dru{tva za divlje `ivotinje. “Radio sam sa njima 52 godine, a kada su me smijenili, nisu imali obraza da mi to ka`u u lice, nego sam saznao preko novina. I dalje tvrdim da je cijela ta pri~a oko zagrijavanja koje{tarija. I nisam usamljen u tome. Ali, ne `alim ni za ~im. Kad sam bio na BBC-u, mogao sam da ka`em sve {to sam htio. Danas to vi{e ne mo`ete. Svijet je oti{ao do|avola.”

Uprkos dugogodi{njoj pauzi, ljudi ga i dalje prepoznaju. “Ne mogu da u|em u voz ili avion a da mi neko ne pri|e i ne ka`e, ’David Bellamy! Nismo Vas vidjeli dugo na TV-u - mislili smo da ste mrtvi!’” Da li ikada `ali {to je bio bez dlake na jeziku i {to je to uticalo na njegov imid` i popularnost? “Apsolutno ne!

Koga briga {to su me stavili u zape}ak? I dalje mogu da pri~am sa svojim cvije}em koje divno napreduje i ka`e mi hvala ti, Davide!“ SLOBODNA BOSNA I 24.1.2013.

Reagiranja:Reagiranja.qxd

23.1.2013

16:16

Page 81

REAGIRANJA [efik Avdagi} - Uredni{tvu

Ko smo, šta smo, pitanje je sad? (“Memoari Titovog savjetnika”, SB, br. 842/843) Javljam Vam se ponukan pri~om o “sveprisutnoj” i nazor nametnutoj dilemi “Bosanac ili Bo{njak?” {to se provla~i kroz rubrike i programske sheme brojnih medija (me|u kojima svakako prednja~e oni Avazovi), kao jeftina zabava za pokretanje niskih strasti pod sloganom - “Nalo`i pa vladaj!” kojim se ekstremno zaga|uje okoli{, te dodatno “motivisan” Titovom neodlu~no{}u u vrijeme nacionalisti~ke euforije u Hrvatskoj prije 43 godine, kada ni on (prije popisa stanovni{tva) nije znao kako da se izjasni(!?), ako je vjerovati svjedo~enjima njegovog savjetnika Bla`e Mandi}a.

Isti izvor navodi da je izri~it Titov stav po pitanju muslimanske nacionalnosti bio da su “oni narod kao i svaki drugi, jer se nacionalnost ne mo`e praviti vje{ta~ki na religijskoj osnovi”. Za Tita kao internacionalistu pitanje bu|enja nacionalne svijesti na prostoru ex-Juge nije imalo veliki zna~aj, zato nam se svima to “obilo o glavu”...

U pri~i o nacionima i narodima te pravljenju manje ili ve}e razlike izme|u njih, nekako uvijek izgubimo iz vida {iri (satelitski) pogled na stvari kako se to kroz povijest ljudskog roda u pravilu odvijalo. Jer, povijest nas stalno u~i jednoj te istoj lekciji: dok jedan narod slu`i nekom rastu, nekoj imaginarnoj evoluciji planetarne svijesti daju}i svoj dopirnos svjetskoj kulturolo{koj ba{tini, dotle njegovi pripadnici opstaju(!); a kad po~ne taj isti narod “{lajdrati” u mjestu i druge ljude (bez obzira na na nacionalnu pripadnost) iz okru`enja vu}i u propast, jednostavno on nestaje kao da ga Svevi{nji nikad nije ni dao da postoji. Tako su sa lica Zemlje nastajali i nestajali brojni narodi, a sa njima obi~aji, tradicija, umjetnost, tj. njihovo duhovno i materijalno naslije|e.

A po ~emu smo to pa mi, oni, na{i, va{i i njihovi (torovi) “specijalni“ pa da opstanemo stotinama, hiljadama godina, du`e i od “primitivnih“ zajednica Atlanti|ana, Lemurijaca, Maja, Inka itd.

“Svaki ~ovjek je nosilac neke ideje. ^ovjek je prema van samo ispoljenje, jezi~ki izraz unutarnje ideje. Isto tako, i svaki narod ima odgovaraju}u nacionalnu ideju. Ta ideja djeluje u svijetu i potrebna je za njegovo odr`anje. Onog dana kada ta ideja vi{e ne bude potrebna kao ~inilac odr`anja svijeta, 24.1.2013. I SLOBODNA BOSNA

nesta}e i nosilac te ideje, bilo da je to pojedinac ili narod”. Ovo je svojevremeno svijetu poru~io veliki indijski mudrac Vivekananda (1863. - 1902.) koji je svoju vjeru u duhovnoistorijski zadatak indijske kulture u svjetskim razmjerama, na izuzetno lijep i upe~atljiv na~in izrazio u svojoj knjizi “Istok i Zapad”.

Dakle, klju~no pitanje za opstanak i kontinuitet bilo koje vrste - od biljaka, preko `ivotinja do krunskog svjedoka Bogojavljanja - homo sapiens, nije u identifikaciji i la`noj dilemi “koko{-jaje“, “BosanacBo{njak”, “jaro-pajdo” ili “Kunto-Panto”, ve} u odgovoru na pitanje: “Da li je ideja bo{nja{tva ili bosanstva uop}e potrebna kao ~inilac odr`anja svijeta i koja od dvije ponu|ene (ili jo{ neke tre}e) ideje mo`e pru`iti ve}i udio u zajedni~koj kasici svekolikog znanja, tj. u riznici svjetske kulture?!?”

Razlog {to mi jo{ uvek `ivimo u dr`avi makar se ona po{prdno i skra}eno zvala Be i Ha ha ha, uprkos tolikoj bijedi, nevolji, siroma{tvu i potla~enosti, iznutra i spolja, jasno je da svoje izvori{te nalazi u postojanju nacionalne ideje koja je jo{ uvijek potrebna za odr`anje svijeta. Me|utim, jo{ koliko dugo }e ovo “dr`ati vodu”? Statistika sa svojim brojkama i praksa sa pogubnim posljedicama su neumoljive… Po{to je iz dana u dan sve manje “nosilaca ideje o pripadnosti nekoj naciji” na sve ~etiri strane svijeta (?!), {to zbog ekonomske krize, {to zbog izrabljiva~kog odnosa manjine nad ve}inom, evidentno je da nam prijeti bijela kuga, tj. stalni rast mortaliteta (i mediokriteta) u odnosu na natalitet (i svjetonazor).

Tako su nas, polako ali sigurno, vremenska linija koju smo odabrali i prirodni zakoni uzroka i posljedica doveli do ishodi{ta koje jasno i nedvojbeno ka`e: Zvali se Bosanci ili Bo{njaci, bili konstitutivni ili konstruktivni, manjina ili ve}ina, sasvim je nebitno u odnosu na ono {to nam vrijeme donosi. Ako se po zori dan poznaje, umjesto hamletovskog pitanja o pripadnosti naciji, za 5, 10 ili ~ak 20 godina vjerovatno }e narodima sa prostorima ex-Juge puno va`nije biti pitanje pukog pre`ivljavanja i samoodr`ivog kakvog-takvog razvoja (naravno, bez nacionalnog predznaka). Jer, dok se bavimo pitanjima “ko smo-{ta smo”, polako ali sigurno zakoni “slobodarskog” turbokapitalizma koji bri{u granice nacija, name}u nam druge prioritete i druga pitanja na koja valja odgovoriti. Jedno od onih sa kojim se ve} suo~avaju ne samo narodi sa prostora Balkana ve} i cijeli svijet, zasigurno je: “Do kada }e ve}ina dopu{tati manjini da upravlja njihovim `ivotima i vremenom koje nam je Stvoritelj stavio na raspolaganje?” [efik Avdagi}, Sarajevo 81

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

23.1.2013

21:16

Page 2

U[TEDITE NOVAC! PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna�, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

Omot-4:CRNA.qxd

22.1.2013

12:46

Page 78