PROFESSIONAL FMCG - broj 3. - 2011/LJETO

Specijalizirani časopis za tržišta robe široke potrošnje (FMCG) i ugostiteljstva (HoReCa)

FMCG

I S S N : 18 47 -8 33 6 / GODINA 2 / BROJ 3 / LJ ETO 20 11 .

B ESPL ATNI PRIMJERA K

tem a broja

meso i MESNA INDUSTRIJA fmc g proi zvodi

Pivo - jednostavno, a obožavano Voda - izvor zdravlja i dobar posao

interv ju

Darko Knez

Predsjednik Uprave Konzuma

riječ stručnjaka

Jestiva ambalaža regija

Prehrambeno tržište Srbije W W W. P RO F E S S I ONA L . HR

rubrika

Unaprijedimo vaše poslovanje zajedno! Šaljite nam svoje vijesti, najave događanja, akcija, novih proizvoda i usluga... za objavu na portalu www.professional.hr na horeca@professional.hr ili fmcg@professional.hr

4 studeni 2010

fmc g

Može se i mora drugačije Nelikvidnost, visoka nezaposlenost, pad industrijske proizvodnje, posebno najvažnije prerađivačke djelatnosti, rast cijena hrane, još uvijek veliki vanjskotrgovački deficit, na koji smo u proteklih 20 godina potrošili nekoliko državnih proračuna, pad zaposlenosti i rast broja umirovljenika, blokirano tržište nekretnina, te daljnji pad građevinskog sektor, skroman rast izvoza i jednako skroman rast prometa u maloprodaji te ipak znatan rast turizma, sve su činjenice koje govore da je kriza još uvijek prisutna u Hrvatskoj te da će se iz nje dugo i teško izlaziti. Na žalost, puno je vremena potrošeno na neplodna, najčešće politička prepucavanja, na lutanja te traženja modela za zaustavljanje krize i samog izlaza iz krize. Kada se to tako gleda, sve izgleda prilično pesimistično, ali to je ustvari pokazatelj da se ne čini dovoljno kako bi se promijenilo dosadašnje ponašanje življenja iznad vlastitih mogućnosti te kako bi se korjenitim promjenama zaliječile posljedice krize i dao gospodarstvu novi uzlet. Na žalost, samo malobrojni primjeri pokazuju, da se može i mora drugačije te da svi kotačići u složenom mehanizmu gospodarske ravnoteže i napretka moraju ići u istom smjeru i činiti cjelinu.

Zbog toga je važno imati jaku industriju, posebno prerađivačku, kako bi primjerice turistima mogli ponuditi svoj proizvod i tako ostvariti višu dodanu vrijednost, također, na taj način razviti i svoj izvoz i maloprodaju i što je možda najvažnije kroz proizvod prodati svoje znanje, inovaciju i kreativnost.

I u svjetskom gospodarstvu još uvijek vlada nestabilnost, a neki skloniji crnim prognozama ističu da je svjetska ekonomija još uvijek toliko nestabilna da iza svakog ugla vreba neki novi rizik; od posljedica katastrofe u

Japanu - kao primjerice nedostatnih sirovina, dužničkih problema u Europi - posebno eurozoni, makroekonomske zavrzlame u SAD-u, inflacije i mogućnosti pregrijavanja kineskog gospodarstva, pa do cijene energenata, hrane te plemenitih metala, koji ponovno postižu neslavne povijesne rekorde.

No vratimo se mi domaćim problemima koje naravno ne možemo zasebno rješavati i na čiji pozitivan ishod znatno utječu globalna kretanja. Svjetska kriza nam je samo pokazala sve naše slabosti, ovisnosti, loše poteze, promašaje i loše politike koje su se vodile gotovo dvadeset godina, ali nam i omogućava da upravo sada okrenemo jednu novu stranicu. Važno je znati da za uspjeh u budućnosti nije dovoljno samo preživjeti, već kao druge mudre i zbog toga razvijene zemlje, ponašati se u skladu s kriznim uvjetima i stvoriti novu prilagođenu proizvodnju, ali i društvo, koje će moći odgovoriti na buduće izazove.

Mi pokušavamo na vlastiti način i znanjima pokrenuti i podržati takve promjene, pokušavamo okrenuti drugačiju stranicu i istaknuti upravo sve vrijedne primjere od kojih se može nešto naučiti. I to su neki od najvažnijih razloga zašto postojimo i zašto pokušavamo dati svoj doprinos boljitku, prenoseći i vaš glas ili bolje rečeno, riječ.

Mi prihvaćamo i želimo bolju budućnost, spremni smo i na nove, teže izazove, a sve je to puno lakše, (ako ne i nužno) kada se radi zajedno i na istom cilju. Svjesni smo činjenice da smo samo jedan od malih ali važnih kotačića, bez kojih ipak cijeli mehanizam ne može, ili bar ne može tako dobro, raditi.

U svakom slučaju mi smo ti koji nastoje da bude bolje. Mi smo svoju stranicu okrenuli…. > Tomislav Poljak

FMCG IMPRESSUM IZDAVAČ: Kreativna tvornica d.o.o., Dudovec 51, 10090 Zagreb / info@kreativna-tvornica.com / www.kreativna-tvornica.com / OIB: 62308807956 • DIREKTOR: Robert Sedlar, robert.sedlar@professional.hr • PROKURIST: Zlatko Tomić, zlatko.tomic@professional.hr • GLAVNI UREDNIK: Tomislav Poljak, fmcg@professional.hr • DIZAJN & GRAFIČKA PRIPREMA: Kreativna tvornica d.o.o., info@kreativna-tvornica.com • FOTOGRAFIJA / FOTOGRAFIJA NA NASLOVNICI: Professional / Shutterstock • MARKETING I PRODAJA: oglasavanje@professional.hr • DISTRIBUCIJA: Silvio Čižmak, silvio. cizmak@professional.hr • TISAK: Grafički zavod Hrvatske d.o.o., Radnička cesta 210, HR-10000 Zagreb • ISSN: 1847-8336 PROFESSIONAL časopis je besplatno tromjesečno izdanje koje se distribuira prema ciljanim skupinama koje određuje izdavač, a spadaju u FMCG i HoReCa poslovni sektor. Ni jedan dio časopisa ne smije se kopirati, imitirati, stavljati na elektroničke medije ili na bilo koji drugi način koristiti bez suglasnosti i dopuštenja izdavača. Sva prava su pridržana za tekstove, fotografije i oblikovanja objavljena u časopisu.

uvodnik

s a drž aj TEMA BROJA

Stanje u prehrambenoj i posebno mesnoj industriji

Zašto je Hrvatska veliki uvoznik hrane, a ima velike izvozne potencijale i kako je kriza promijenila navike potrošača ali i proizvođača te smanjila prodaju mesnih prerađevina. Pročitajte i kako kvalitetni i proizvodi dokazanog podrijetla nemaju problema s prodajom. > Str. 6-9

INTERVJU Darko Knez

Najveći trgovački lanac u Hrvatskoj uz novog-starog predsjednika Uprave i u vrijeme krize ostvaruje rekordnu rast i povećanje prodaje. Uz sve to, planovi su još i veći… > Str. 10-11

FMCG PROIZVODI Voda

Flaširana voda sve više je trend i raste njezina svakodnevna upotreba, ali za kupce je izuzetno važna dokazana kvaliteta. Kao i za vino i za vodu postoje pravila kada se pije određena vrsta vode. Istodobno glavni igrači u tom poslu, nedodirljivo vladaju tržištem. > Str. 12-15

Pivo

Dolaskom sve toplijih dana, nema dvojbe što je potrebno za osvježenje i gašenje žeđi, a u mnogim zemljama svijeta najčešće piće je – PIVO. Tako jednostavno, hranjivo, zdravo u umjerenim količinama i obožavano od davnina… > Str. 16-19

PREPORUKA Dječja hrana dokazane kvalitete i 50-godišnje tradicije Str. 20-21

TRŽIŠNA KRETANJA – Događanja, najave, novosti...

Vijesti iz zemlje i regije > Str. 22-23

TEMA IZ REGIJE Prehrambeno tržište Srbije

U globalno rekordnim cijenama hrane u svijetu, Srbija vidi svoju izvoznu šansu.

Hoće li je ta zemlja znati i moći iskoristiti, u uvjetima kada stranci vladaju proizvodnjom hrane, pitanje je koje si postavljaju i tamošnji stručnjaci. > Str. 24-25

RIJEČ STRUČNJAKA Jestiva ambalaža

Neprestani pritisak za ekološki prihvatljivim materijalima nije više samo hir već stil života, a briga za okoliš te kako ga zaštititi, misli su koje su sve prisutnije u svijesti sve većeg broja ljudi. Jedna od ideja koja zaokuplja znanstvenike, ekologe i tehnologe je mogućnost povećanja... > Str. 28-29

NOVO NA TRŽIŠTU > Str. 30 l j eto 2011. 3

fmc g

tema broja

mesna indu strija

Kriza mijenja navike potrošača, ali i proizvođača Premda ima odlične uvjete za proizvodnju hrane, Hrvatska je lani uvezla gotovo 1,4 milijarde eura vrijedne hrane, a u vrijeme najvećeg uvoza, gotovo 2 milijarde. Samo za uvoz hrane u posljednjih 20 godina potrošili smo nekoliko državnih proračuna, što je više nego zabrinjavajući podatak. Mnogi tvrde da je uvoz, bar što se omjera tiče, najveći u mesnoj industriji.

Umjesto izvoznik, Hrvatska je uvoznik hrane

ODNOS IZVOZA I UVOZA ŽIVE STOKE, JAJA I PROIZVODA PRATEĆE PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE U PERIODU I-XII 10/09.

Dok je prošle godine uvezeno više od pola milijardi dolara vrijedne žive stoke, mlijeka, jaja i proizvoda prateće prerađivačke industrije, izvezeno je tek za 167 milijuna dolara. Istodobno, slaba pokrivenost uvoza izvozom u tim kategorijama, od najmanje 23% - 2005. godine, kretala se do 33%, što je ostvareno lani.

IZVOZ

UVOZ

Indeks 1/3

Indeks 2/4

Carinska tarifa

PROIZVODI

1

2

3

4

5

6

01

Žive životinje svih vrsta

10.286

20.948.560

45.471

138.050.103

23

15

02

Sve vrste mesa

10.917

30.902.723

69.956

183.564.573

16

17

1601, 1602, 0210 Prerađ.od mesa svih vrsta

12.301

55.831.019

12.266

48.807.394

100

114

04

Mlijeko i mliječni proizvodi

50.943 56.852.440

77.354

120.033.689

66

47

0407

Jaja i proizvodi od jaja

3.356

10.219.171

20

26

41

33

SVEUKUPNO:

Količine tona

663 85.110

Vrijednost USD

2.658.330

Količine tona

Vrijednost USD

167.193.072 208.403 500.674.930

REKAPITULACIJA (pokrivenost uvoza izvozom) Godina

Uvoz u $

Izvoz u $

Izvoz / Uvoz

2004.

2005.

295.602.374

86.852.491

29%

376.188.888

88.356.389

23%

2006.

381.791.888

91.922.647

24%

2007.

439.269.808 133.285.624

30%

2008.

544.448.252 162.056.688

30%

2009.

527.070.439 159.867.092

30%

2010.

500.674.930 167.193.072

33%

Izvor podataka: DZS Obrada “Croatiastočar”

4 proljeće 2011.

Neuređenost tržišta stvara viškove i manjkove mesa

Govedarstvo je najjača stočarska grana, potom svinjogojstvo, kao i ovčarstvo i kozarstvo. No, neuređenost tržišta stvara probleme, jer jedne godine ima osjetnog viška stoke na tržištu, a već sljedeće godine velikog manjka, što jako pogađa uzgajivače stoke. Također, dok kronično nedostaje jeftinijih kategorija mesa, pa bi prema tome mogli proizvoditi i znatno više

jedinki neke vrste mesa, s druge strane se pojavljuju viškovi skupljih dijelova mesa.

Primjerice, kada bismo imali proizvodnju svinja veću i za 500.000 komada, ne bi znali kuda bi sa svinjskim kareom, a vratine i plećke bi i tada nedostajalo. Također, samo za turističku sezonu potrebno je 140.000 komada junadi. To znači da uzgoj mora početi 10 do 11 mjeseci prije ljeta kako bi bilo dovoljno mesa za barem 80 posto turi-

fmc g stičkog tržišta, ali ipak kronično nedostaje bifteka i ramsteka za restorane, koji se zato moraju uvoziti. Što se tiče svinjetine, prošle je godine nje bilo oko 80% manje iz domaćeg uzgoja, jer su uzgajivači svinja, posebno farmeri i klaoničari, u velikim problemima s likvidnošću.

Ove godine ipak pad uvoza

Prema podacima gospodarsko interesnog udruženja proizvođača, koje okuplja velike proizvođače mesa i mlijeka – Croatiastočar, u prva dva mjeseca ove godine došlo je do pada uvoza svježeg i smrznutog mesa. U tom je razdoblju uvezeno 6% manje goveđeg mesa nego u istom razdoblju lani, a uvezeno je manje i mesa peradi, ali i svinj-

skog mesa. Zanimljivo je da stručnjaci takav pad objašnjavaju sve izraženijim padom kupovne moći hrvatskih građana, iako je meso, posebice svinjsko, trenutno među jeftinijim prehrambenim proizvodima. Tako se kilogram svinjskog karea u maloprodaji može kupiti i za 25 kuna, što je čak upola niža cijena, ako se uzme u obzir razdoblje od prije deset godina. Specifičnost našeg tržišta je i u tome što u zemljama Europske unije potrošačke cijene prate cijene sirovina, dok su na hrvatskom tržištu velike oscilacije.

U Hrvatskoj se još od listopada lani bilježi ogroman rast cijena stočne hrane, dok su tržišne cijene svinja niske. Hrvatski svinjogojci su proteklih deset godina imali i do 25 posto višu otkupnu cijenu svinja nego poljo-

privrednici u EU, dok je posljednjih godinu i pol cijena niska. To je za domaće svinjogojce vrlo stresna situacija jer imaju cijene svinja iste kao u EU, a previsoke ulazne troškove, objašnjava Branko Bobetić, direktor Croatiastočara. Kaže da je teško predvidjeti koliko dugo može potrajati toliki disparitet cijena te da je posljednjih godina Hrvatska prošla dvije izrazitije eskapade rasta cijena.

Tijekom 2007. i 2008. godine zabilježen je značajniji rast cijena hrane u Hrvatskoj, u 2009. je došlo do pada, da bi lani ponovno došlo do izrazitog rasta cijena, a situacija je složena posebno za prehrambenu industriju koja je u vrlo nezahvalnoj situaciji, jer s jedne strane pada kupovna moć građana, a s druge zbog uvoza.

PREGLED UVOZA OSNOVNIH GRUPA STOČARSKIH PROIZVODA, MESA, MESNIH PROIZVODA, MLIJEKA I MLIJEČNIH PROIZVODA, JAJA I PROIZVODA OD JAJa ZA I-II 11/10. - u tonama Indeks

Razdoblje II/2011.

Razdoblje I/2011.

2.

1/2

3.

4.

3/4

ŽIVE ŽIVOTINJE - SVE VRSTE

5.556

4.762

117

3.218

2.338

138 123

PROIZVODI

1.

01

Izvor podataka: Carinska uprava

1.

R.Br. Carinska tarifa

Razdoblje I-II/2011. Razdoblje I-II/ 2010.

tema broja

Indeks

2.

02

SVE VRSTE MESA (0201, 0203, 0204, 0206, 0207)

7.853

10.660

74

4.337

3.516

3.

0201, 0202

UKUPNO GOVEĐE MESO

813

866

94

363

450

81

4.

0201

Svježe goveđe meso

613

484

127

286

327

87

5.

0202

Smrznuto goveđe meso

200

382

52

77

123

63

6.

0203

UKUPNO SVINJSKO MESO

5.326

7.370

72

3.280

2.046

160

7.

Od toga:

Svježe svinjsko meso polovice 1/2

8.

020312-020319

Svježa konfekcija sk, bk

-

19

-

-

-

-

889

1.467

61

281

608

46

9.

-

10.

0209

Smrznuta konfekcija

3.870

5.209

74

2.487

1.383

180

Svinjsko masno tkivo

567

675

84

512

55

11.

931

0204

OVČJE MESO (svježe/smrznuto)

58

94

62

28

30

93

12.

0206

JESTIVE IZNUTRICE

115

100

115

79

36

219

13.

0207

UKUPNO MESO PERADI

1.541

2.230

69

587

954

62

14.

Od toga:

Pileći trupovi, kokošiji svježi/smrznuti

27

122

22

13

14

93

15.

Od toga:

Pileci file, svježi - smrznuti

1.015

1.151

88

370

645

57

16.

Od toga:

Pureći file, svježi - smrznuti

134

214

63

52

82

63

17.

1601,1602, 0210

MESNI PROIZVODI - (kob, konz.i suhom.proizv.)

1.043

1.130

92

562

481

117

18.

1601

Kobasičarski proizvodi

693

756

92

383

310

124

19.

1602

Mesne konzerve / panirani proizvodi

219

191

115

103

116

89

20.

0210

Suhomesnati proizvodi (trajni i polutrajni)

131

183

72

76

55

138

UKUPNO MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI

21.

04

11.981

9.162

131

4.995

6.986

72

22.

04012019/2099 Svježe sirovo mlijeko

2.747

569

483

823

1.924

43

23.

0401

Konzumna mlijeka

4.447

4.428

100

1.980

2.467

80

24.

040130

Vrhnja

117

116

101

69

48

144 62

25.

0402

Ugušćena mlijeka i mlijeka u prahu

1.421

1.253

113

542

879

26.

Od toga:

Mlijeka u prahu

85

132

64

20

65

31

27.

0403

Fermentirani proizvodi

830

714

116

423

407

104 29

28.

0404

Sirutka i proizvodi od sirutke

126

197

64

28

98

29.

0405

Maslac

96

95

101

43

53

81

30.

0406

Sirevi - ukupno

1.158

900

129

635

523

121

31.

Od toga:

Ementaler, edamer, gauda

533

313

170

290

243

119

32.

210690

Sirni nadomjestak

421

445

95

142

279

51

33.

0407, 0408

JAJA I PROIZVODI OD JAJA

503

424

119

292

211

138

34.

0407003020

Konzumna jaja (1 kom = cca 0,06 kg)

180

83

217

106

74

143

35.

0408

Proizvodi od jaja

32

15

213

26

6

433

36.

04070019

Rasplodna jaja -kokošja (1 kom = cca 0,06 kg) SVEUKUPNO (1+2+17+21+32)

263

240

110

141

122

116

26.936

26.138

103

13.404

13.532

99

ljeto 2011. 5

fmc g

tema broja

gf k i straživan je

Pada prodaja i mesnim prerađevinama Kada je riječ o mesnim prerađevinama, dok je u 2008. na 2009. godinu zabilježen rast, kako ukupno tako i po kategorijama, u 2010. godini, u usporedbi s 2009., sve kategorije bilježe pad količinske i vrijednosne prodaje. Naravno, ponovno je potvrđeno da je kriza promijenila trendove i navike. Tako, nije ništa neobično da je u situaciji kada većina ljudi jedva spaja kraj s krajem i živi u minusu, došlo je do promjena potrošačkih navika. GfK – Centar za istraživanje tržišta analizirao je tržište mesnih prerađevina, točnije kategorija šunki, mortadela, posebnih i ostalih salama, hrenovki i pašteta i to za razdoblje od 2008. do 2010. godine.

Manje mjesečnih, više učestalih kupnji zbog krize Jedan od pokazatelja koji idu u prilog tezi o smanjenoj osobnoj potrošnji je i učestalost kupovine koja je u porastu. Podaci pokazuju da su kućanstva velike, mjesečne kupovine zamijenila manjim, češćim i ciljanim. U takvoj situaciji ne čudi da je potrošnja mesnih prerađevina u padu u odnosu na prijašnje razdoblje. Najviše je u tom promatranom razdoblju pala prodaja ostalih salama i to za čak 15%, dok je najmanje krizu osjetila prodaja tzv. posebnih salama i to samo za jedan posto. Takvi negativni trendovi na tržištu mesnih prerađevina ostavili su traga i na proizvođačima jer ih većina bilježi pad udjela.

Kod najvećih proizvođača udjeli na tržištu nepromijenjeni

Kriza ipak nije sve promijenila na tržištu mesnih prerađevina, pa je ostalo isto da su udjeli tri vodeća igrača na tržištu pali tek neznatno ili su čak narasli. Vindija, PIK Vrbovec i Gavrilović su i dalje naša tri najznačajnija igrača gledamo li ukupno tržište mesnih prerađevina. Prodaja šunke u odnosu na 2009. godinu količinski je pala za 10%. No, u toj situaciji kada je osobna potrošnja smanjena i kada je cijela kategorija u padu, jedino su vodeći proizvođači Gavrilović, Sljeme i Vindija uspjeli povećati

Kriza mijenja navike Nedvojbeno je da je ukupna osobna potrošnja u padu i da su potrošači doista promijenili svoje navike. Naravno da je kriza, nepovjerenje u gospodarski oporavak, opći pesimizam, veliki broj nezaposlenih, a posebno nepovjerenje u tržište rada i nesigurnost zaposlenja, učinili da ionako već oprezan i informiran potrošač, dobro razmišlja o svakoj potrošenoj kuni. Ukupno gledajući, prosječno se prodaje 10-ak dekagrama manje mesnih prerađevina, što je i dalo maloprije navedene rezultate.

6 ljeto 2011.

svoj udio. Prodaja mortadele pala je 11%, pri čemu većina proizvođača prati isti trend. Jedini proizvođač koji u ovoj kategoriji bilježi konstantan rast je PIK Vrbovec.

Posebne salame kao što smo već spomenuli bilježe zanemariv pad od 1%. Međutim, i u ovoj kategoriji većina proizvođača bilježi pad udjela. Jedini od vodećih proizvođača koji bilježi rast je Vindija. Prodaja u kategoriji ostalih salama smanjena je 15%, a u njoj su jedino Sljeme i Gavrilović, kao glavni igrači, lani uspjeli povećati svoj tržišni udio.

Hrenovke bilježe pad količinske prodaje od 11%, a osim PIK Vrbovca koji je jedini uspio povećati svoj količinski udio, svi ostali proizvođači, zabilježili su pad prodaje. Paštete su se prošle godine prodavale 13% manje nego 2009., a i u toj kategoriji PIK Vrbovec i Vindija su proizvođači koji su uspjeli povećati svoj udio.

Kvalitetni proizvodi i dokazanog podrijetla ipak nalaze kupce

Kako je domaće tržište zatrpano robom iz uvoza, različite i ponekad vrlo upitne kvalitete kako mesa tako i mesnih prerađevina, za potrošače je sve važnije znati što kupuje i gdje je proizvedeno.

Označavanje proizvoda je jako važno jer kupci tako napokon imaju priliku vidjeti

fmc g

sljedivost proizvoda od farme do stola.

Do sada je na hrvatskom tržištu mesa, umjesto certificiranih proizvoda, vladalo pravo šarenilo, a povjerenje potrošača, je pak, najviše ovisilo o situaciji na tržištu.

To su pokazali i nedavni primjeri kada se u medijima govorilo o prodaji starog i dugo smrznutog mesa. Također, na sve osjetljivije i izbirljivije potrošače znatan utjecaj imaju i pojave raznih bolesti, bilo da je riječ o običnoj trihineli ili nekim drugim uvezenim bolestima. U nesigurno

vrijeme, a posebno u krizi, na povjerenje potrošača značajno može utjecati, ali ovaj put u pozitivnom smjeru, i nedavno pokrenuta akcija Hrvatske poljoprivredne agencije koja je nakon mlijeka s hrvatskih farmi, pokrenula projekt pod nazivom Dobrovoljno označavanje svježeg svinjskog mesa putem naljepnica i znakova „Meso hrvatskih farmi“ i „Svinjsko meso dokazano podrijetlo“. To znači da se trenutačno u ponudi na domaćem tržištu nalaze označeni proizvodi od

tema broja

svježeg svinjskog mesa koji su proizvedeni od svinja koje se oprase, utove i zakolju u Hrvatskoj te od svinja koje se oprase u drugoj zemlji, a koje su utovljene na hrvatskim farmama i zaklane u Hrvatskoj.

Ciljevi uvođenja oznaka su informiranje potrošača o podrijetlu svinjskog mesa koje se sustavno kontrolira i potpomaganje daljnjeg razvoja svinjogojske proizvodnje u Hrvatskoj, koja uvelike ovisi o jačoj povezanosti proizvođača svinja, prerađivačke industrije i potrošača.

ljeto 2011. 7

fmc g

intervju

predsjednik Uprave Konzuma d.d.

Da rko K n ez

Fokusirani smo na osnaživanje položaja na tržištima na kojima smo prisutni U ožujku je Konzum, najveći trgovački lanac u Hrvatskoj koji djeluje u sklopu poslovnog sustava Agrokor, dobio novog-starog predsjednika Uprave. Naime, Darko Knez koji je u Konzumu zaposlen od 2001. godine, na čelu tog trgovačkog lanca ostat će još najmanje 5 godina. > razgova r ao Tomislav Poljak

Do sada se uspješno i u uvjetima globalne krize koja je značajno pogodila i hrvatsku maloprodaju, nosio s takvim uvjetima na tržištu. Konzum je naime prošle godine povećao dobit za 21% i ostvario gotovo 413 milijuna kuna dobiti te 12,7 milijardi kuna prihoda. Sve su to bili i razlozi za razgovor s prvim čovjekom Konzuma. Ipak, nije se moglo razgovarati o aktualnim pitanjima o Mercatoru zbog trenutačne osjetljive faze

Nove tehnologije i društvene mreže Trenutno je fokus na uvođenje raznih opcija naplate putem self-checkout blagajni i self-scanning sustava pomoću kojih se može brže i jednostavnije kupovati. Veseli me da kupci u Hrvatskoj dobro prihvaćaju nove tehnologije. Sve širu primjenu imaju i elektronske oznake cijena na policama (electronic shelf labeling) koje su još uvijek relativno skupo rješenje, ali osiguravaju 100-postotnu točnost cijena na polici i na blagajni i značajno reduciraju potreban uloženi rad u njihovo svakodnevno održavanje. Također tehnologija donosi promjene u načinu na koji se ljudi informiraju i donose odluke o kupnji. Društvene mreže i sve veća primjena pametnih telefona otvaraju nove mogućnosti komunikacije s kupcima.

8 ljeto 2011.

privatizacije slovenskog trgovačkog lanca.

Intervju s predsjednikom Uprave Konzuma d.d. Darkom Knezom, počeli smo pitanjem o dosadašnjim potezima, ali i planovima razvoja. Što možete istaknuti kao najbolje poteze i u čemu niste u potpunosti uspjeli?

Najviše sam zadovoljan s timom ljudi s kojima radim i koji smo stvarali kroz ovih nekoliko godina. Iako je tržište u regiji u proteklih nekoliko godina bilo iznimno teško, povećali smo značajno svoj tržišni udio i započeli proces opsežnog restrukturiranja kompanije. Na primjer, programska podrška poslovnim procesima doživjela je dramatične promjene: 2008. godine uveli smo SAP u financijama i kontrolingu, 2009. HRpro u upravljanje ljudskim resursima, a 2010. započeli implementaciju Oraclea za upravljanje robnim tokovima. Cilj nam je u slijedeće 2 godine završiti glavninu procesa restrukturiranja i uskladiti sve poslovne procese u Konzumu na način kako to rade najbolji trgovci na svijetu. Brzina kojom u ovom trenutku provodimo promjene je ono s čime smatram da možemo biti zadovoljni.

Kao jedan od naših najboljih poteza sigurno je bila i brzina i odlučnost u reakciji na promjene u načinu ponašanja naših kupaca koje su uslijedile dolaskom krize. Kupci su to prepoznali i nagradili što je vrlo jasno mjer-

ljivo i kroz povećanje tržišnog udjela i kroz povećani stupanj zadovoljstva kupaca. Po mom mišljenju šira javnost još nije dovoljno upoznata sa cijelim nizom Konzumovih aktivnosti u očuvanju okoliša, pomaganju lokalnih zajednica, donacijama ustanovama koje se bave humanitarnim radom, zdravstvom, obrazovanjem itd, i u tom segmentu vidim puno prostora za daljnja unapređenja.

Konzum je i u prošloj, kriznoj godini ostvario povećanje dobiti za gotovo 21% u odnosu na 2009. godinu uz tek blagi rast prihoda, dok je ukupna trgovina padala. Kako? Kakve reforme ste proveli?

Dobar rezultat posljedica je zaista intenzivnog rada na restrukturiranju tvrtke. Tražili smo način da svaki poslovni proces učinimo ili jeftinijim za Konzum, ili jednostavnijim za naše zaposlenike ili boljim za naše kupce.

To ponekad nije jednostavno jer je često potrebno dosta energije da bi se promjenio način na koji se nešto radi već 10 ili 20 godina i potpuno je prirodno da ljudi prema promjenama imaju veći ili manji stupanj otpora. Primjerice, u protekle 3 godine vremenska i volumenska iskoristivost dostavnih vozila u našem voznom parku podignuta je za 35% što je rezultiralo činjenicom da trenutno u naše prodavaonice dostavljamo značajno veće količine roba sa manje od 170 vozila dok ih je prije samo 3 godine bilo preko 200. Ostvarene uštede su značajne.

Kupuju li se zbog krize više trgovačke marke? Što to dugoročno znači za maloprodaju i može li to imati negativne posljedice?

fmc g

intervju

U proteklih nekoliko godina raste potrošnja trgovačkih robnih marki. One su postale društveno prihvatljiva alternativa proizvođačkim robnim markama. Kupci su ih spremni probati i ponoviti kupnju ukoliko je taj proizvod ispunio njihova očekivanja.

Udio trgovačkih robnih marki na hrvatskom tržištu je još uvijek značajno manji nego na razvijenijim zapadnim tržištima i realno je očekivati njihov daljni rast. Trgovačke robne marke same po sebi nisu niti dobre niti loše za trgovinu ili proizvodnju.

Kao i sve drugo u businessu zavisi na koji način se sa njima upravlja i koji se cilj želi postići. Za nas je trgovačka robna marka još jedna alternativa kupcu u kategorijama proizvoda u kojima smatramo da samo sa proizvođačkim robnim markama nismo u mogućnosti zadovoljiti sve segmente potražnje.

U čemu se najviše vide promjene u prodaji, gdje kupci najviše štede?

Kupci su definitivno promjenili kupovne navike. Zadnja istraživanja pokazuju da gotovo 60% kupaca odlazi u trgovinu sa nekim oblikom unaprijed pripremljenog popisa artikala koje planiraju kupiti.

Pitanje koje im je često u glavi u trenutku donošenja odluke o kupovini je: “Da li mi to zaista treba?”. Više se kupuje na akcijama i kupci su spremniji uložiti više truda i vremena kako bi racionalnije trošili sredstva koja su im na raspolaganju. Istovremeno raste svijest o kvaliteti i porijeklu namirnica. Iako je cijena iznimno važan faktor prilikom donošenja odluke o kupnji povjerenje prema samom proizvodu i onome tko taj proizvod stavlja u prodaju postaje sve važnije.

Koliko sinergija Agrokora u kojoj je zaokružena proizvodnja i trgovina, pruža Konzumu prednosti pred drugim trgovcima?

Pojednostavljeno je zaključiti da Konzum u odnosu na ostale trgovce ima direktnu prednost zbog toga što se unutar sustava nalaze i proizvodne kompanije. Konzum kupuje proizvode od kompanija članica koncerna po komercijalnim uvjetima definiranim tržišnim uvjetima koji su predmet pregovora svake godine. Radi se o vodećim robnim markama i visoko vrijednim proizvodima koje na svojim policama ima svaki trgovački lanac pa u tom smislu nema razlike između Konzuma i drugih kupaca Agrokorovih proizvoda. Prednost Konzuma se očituje u tome što velika kompanija kao što je Agrokor i vlasnik koji je dugoročno predan rastu i razvoju kako trgovačkog tako i prozvodnog dijela poslovanja daje stabilnost i snagu u

nizu segmenata, npr. osiguranje proizvodnje i otkupa domaćeg voća i povrća, vlastita proizvodnja svježeg mesa domaćeg porijekla, snaga je koju Konzum crpi iz sinergija unutar sustava.

Nakon što je i na srpskom tržištu Idea postala drugi trgovac, planira li se širenje Konzuma na još nepokrivena tržišta u široj regiji?

Velika ulaganja Agrokora u maloprodaju kroz infrastrukturu, tehnologiju i management priprema su za iskorake u širenje maloprodajnog i veleprodajnog poslovanja koje planiramo u budućnosti.

Mala vs. velika tržišta

Trenutno smo fokusirani na osnaživanje našeg položaja na tržištima na kojima smo već prisutni, dakle Hrvatska, BiH i Srbija. U tom smislu je i realizirano preuzimanje Tuševih supermarketa od strane Agrokorove Idee u Srbiji. Kompanije i sa relativno malih tržišta mogu napraviti u trgovini uspješan iskorak na velika tržišta. Jedan od primjera je i belgijski Delhaize. Belgija ima oko 10,5 mil stanovnika dok prihod Delhaizea prelazi 21 mlrd eur. Samo oko 5 mlrd ostvarenog prihoda dolazi sa belgijskog tržišta dok je ostatak rezultat njihovih operacija u SAD-u i ostalim europskim zemljama.

ljeto 2011. 9

fmc g

proizvodi sezone

voda – izvor zdr avlja i d obar p osao

Flaširana voda je trend Bez obzira što je u Hrvatskoj voda iz slavina pitka, posljednji 15-ak godina i kod nas je sve izraženiji globalni trend kupovine vode za piće i korištenje upravo flaširane ili vode iz galona. Prije toga, primat je imala mineralna gazirana voda dok se danas ta razlika sve više smanjuje, a u ugostiteljskim objektima već se više prodaja negazirana flaširana voda. > piše Tomislav Poljak

I

dok je to u većini zemalja svijeta potreba, jer voda iz slavina uglavnom nije pitka, u Hrvatskoj je to ipak stvar trenda, ali sve više i navike. No, ne bi se mnogi složili s tom tvrdnjom, već smatraju da voda iz slavine nije dovoljno dobra za svakodnevnu konzumaciju te da ipak postoji potreba veće upotrebe flaširane vode. Postoji dio ekstremnijih stručnjaka koji čak idu i dalje od toga, pa ističu da i flaširana voda nije dovoljno dobra te da je potrebno različitim načinima (filtriranje ili destilacija) tretirati i takvu vodu, pa je tek tada piti.

Voda je neophodna, ali oprez… No, nedvojbena je činjenica s kojom se svi slažu da je 70% našeg tijela sačinjeno od vode, što je dovoljan razlog zbog čega bismo trebali piti najbistriju, najčišću i najzdraviju vodu na svijetu. Još jedna činjenica, koju smo naučili još u osnovnoj školi, jest da ljudsko tijelo tih oko 70% vode jednostavno mora zamijeniti svakih pet do deset dana. Drugim riječima, voda se mora piti kako bi se preživjelo.

Voda podržava sve funkcije tijela - svaki proces koji pretvara hranu u energiju, krv, kosti i mišiće, ona podmazuje sve organe i tkivo, regulira temperaturu, rastvara otpadne tvari u organizmu te ispire otrove. Kada je dnevni unos nedovoljan opće stanje je loše, sma-

njuje se volumen krvi, narušava funkcija unutrašnjih organa, dolazi do poteškoća u probavnom sustavu, ugrožava se mišićna sposobnost, smanjen je dotok kisika, što znači pad sportske i radne forme, narušen je san, psihičko stanje je loše, pojavljuje se obilje celulita i koža stari. Kemikalije, neadekvatni otpadni deponiji, agro izljevi, otrovi i zagađeni zrak, svakodnevno zagađuju sve više pitke vode na svijetu, tekućice, rijeke, jezera i bunare, a iako je zaštita izvora vode za piće velika, a i sama zemlja odličan filtar i vodocrpilišta mogu biti ugrožena. Nadalje, premda se gradska voda pročišćava, tretira se klorom u nastojanju da se ubiju bakterije i virusi. I ako se to čini ispravno i kloriranjem se uništi mnogo štetnih bakterija i virusa, kad se klor kombinira sa organskim tvarima koji se već nalaze u vodi, može nastati po zdravlje opasan spoj. Problem mogu biti i cijevi kroz koje voda prolazi od trenutka obrade do slavine. Ako su starijeg tipa i metalne, voda može biti zatrovana teškim metalima koji su štetni za zdravlje.

Kvaliteta vode je važna!

Zbog mnogih razloga voda iz boce je dobro rješenje, ali na žalost, nema unificiranog, sveopćeg standarda kvalitete koji se primjenjuje za flaširanu vodu. Stoga, nije svaka voda koja se prodaje iste kvalitete, a dio stručnjaka tvrdi da bar dio flaširane vode nije ništa drugo već obična voda iz slavine koja je malo ili uopće nije obrađena. Zbog toga je i važno odlučiti se koju vodu kupovati. Ipak, kvaliteta većine flaširane voda na tržištu, kao i mnoga domaća i inozemna priznanja, ali ponajviše povećani trend pijenja takve vode, dovoljne su činjenice zbog čega njihova prodaja iz godine u godinu raste. Unatoč tome što vodu moramo konzumirati svaki dan i to gotovo 2 litre dnevno, flaširana voda se uglavnom konzumira tijekom ljetnih mjeseci, a najslabije u zimskim mjesecima. Čak se oko 50% godišnje prodaje takve vode proda u samo četiri ljetna mjeseca.

Voda uvijek i za sve! Dovoljan

unos vode iznimno je važan, a posebno za starije osobe i bolesnike, jer se kod njih smanjuje želja za pićem, a vodu, kao i zdravi ljudi, trebaju piti i prije pojave žeđi. Nutricionisti ističu kako je potrebno poticati djecu i sportaše na pojačan unos tekućine te da osobe koje ne unose dovoljne količine vode „izdaje” njihov miris i izgled. Na putovanjima je primjerena rashlađena izvorska voda koja je zbog neutralnog okusa iznimno dobro prihvaćena. Mineralna voda dobar je odabir za planinare, sportaše, jedriličare... Postojana je pri

fmc g

proizvodi sezone

Dobar posao, ali glavni igrači na tržištu nedodirljivi Voda je u svijetu odličan posao, a sve više i kod nas. Tako je u klasičnim maloprodajnim dućanima i ugostiteljskim objektima, prošle godine prodano više od 92 milijuna litara vode, vrijedne 540 milijuna kuna. Od toga je velika većima prodana u maloprodaji – 88 posto, dok je ostatak prodan u ugostiteljskim objektima.

ističe suptilne razlike između različitih vrsta vode te istovremeno pojačava doživljaj hrane.

visokim temperaturama i manje podložna bakterijskim onečišćenjima. Gazirana voda često se dodaje vinima. Lagano gazirana i u umjerenim količinama ugodna je uz brojna jela. S vodom u organizam unosimo brojne minerale i vitamine topive u vodi. U njoj su otopljene sve potrebne tvari koje putuju organizmom. S druge strane, nagomilanih toksina i ostalih štetnih tvari redovito se oslobađamo pomoću vode.

Uz njezinu se pomoć uspješno borimo s mikroorganizmima, smanjujemo celulitne nakupine, a voda ispire i održava naš organizam izvana i iznutra.

Uz svako jelo drugačija voda Kao i u slučaju vina i piva, stručnjaci tvrde da i svaka voda ide uz određeno jelo i određenu aktivnost. Tako, sommelieri tvrde da će voda u odgovarajućoj čaši, pri odgovarajućoj temperaturi, odabrana ovisno o

jelu ili piću uz koje se konzumira, značiti puno više od pukog gašenja žeđi. Dakle, smatraju da nije svejedno iz kojih čaša se voda pije, pa kažu da se treba piti iz kvalitetnih čaša na stalku. Nikako se ne bi trebala piti voda s ledom, ako led nije napravljen od te iste vode, a optimalna temperatura za pijenje vode je između 12 i 17°C, ovisno o tome je li gazirana, negazirana, pa i ovisno o stupnju gaziranosti. Premda ističu da će svaka voda dobro ići uz svaku hranu, pravilan odabir vode će dopuniti uživanje u kvalitetnoj hrani. Zbog toga su čak i sastavili neka od pravila kako i koju vodu kada piti.

Dakle, prema tim pravilima, uz obrok koji se sastoji od više sljedova, kao i kod vina trebalo bi piti određenu flaširanu vodu za svaki slijed. Sommelieri za vodu smatraju da pijenje različitih voda uz svaki slijed

Još malo savjeta… Naime, američki sommelieri za vodu ističu kako je gaziranost, ili negaziranost, kao i količina gaziranosti važna za kombiniranje vode i hrane.

Tako, uz primjerice kavijar koji je slan, treba ići voda sa niskom koncentracijom ukupno otopljenih soli, pa će se tako kavijer izvanredno dobro složiti sa negaziranom vodom, primjerice Janom, Studenom, Unique, Bistrom) ili eventualno sa pjenušavom vodom. Uz čokoladu i čokoladne deserte najbolje će odgovarati lagano gazirana ili pjenušava voda. Sommelieri ističu da će sitni mjehurići vode savršeno nadopuniti okus čokolade, a pri tome neće narušiti doživljaj koji nam pruža konzumacija kvalitetne čokolade. Uz čokoladu sa lješnjacima, bademima, orasima ili kikirikijem idealno će odgovarati gazirana voda (primjerice Jamnica ili Studenac), pa će ta vrsta vode stvoriti idealan spoj s hrskavim okusom čokolade.

Važno je napomenuti da kod pijenja bilo koje vrste alkohola, posebno velike količine, da bi uvijek trebalo piti i vodu.

Kako je voda izvanredno hidracijsko sredsvo, i količina popijene, odnosno nepopijene vode u prilikama kada se konzumira alkohol, uvelike utječe na ishod mamurluka. Drugim riječima, što više vode popijemo uz alkohol, manja je vjerojatnost da će nas dan poslije mučiti glavobolja zbog alkohola. I kod alkohola, kao i kod hrane sommelieri za vodu preporučaju sljedeće kombinacije alkohola i vode: crno vino – negazirana voda, bijelo vino – lagano gazirana voda, whiskey i konjak – negazirana voda.

fmc g

proizvodi sezone

Agencija Hendal je na uzorku N=402; nacionalno reprezentativni uzorak građana RH starijih od 15 godina, u vremenu od 8. do 17. travnja 2011. godine za Professional provela istraživanje metodom CATI (computer asisted telephone interviewing) o kupovini vode.

I dalje za znatno više prodaje gazirana mineralna voda, oko 63%, dok se negazirane proda oko 37 posto, s tim da se u ugostiteljskim objektima više kupuje negazirana od gazirane vode. No, i dalje se prodaje čak 95% nearomatizirane vode, a ostatak otpada na vode s dodatnim okusom.

UZORAK N=275; ispitanici koji rjeđe od jednom godišnje kupuju flaširanu vodu Razlozi kupovine flaširane vode Consumer HrCatibus Više pakiranja za manju cijenu (npr. 3 pakiranja za cijenu 2) Snižena cijena originalnog pakiranja Povećano pakiranje (npr. 2l plus 0,5 lJednom mjesečno

UZORAK N=402; 15+ godina Učestalost kupovine flaširane vode

48,4

41,5

10,2 %

Consumer HrCatibus Svakodnevno ili gotovo svakodnevno Par puta tjedno Jednom tjedno Jednom mjesečno Par puta godišnje Jednom godišnje Rjeđe od jednom godišnje NIKADA NE KUPUJEM

3,7 10,2 19,9 16,9 8,7 4,0 5,0 31,6 %

Velika većina flaširane vode proda se u maloprodaji, a najviše u hipermarketima i supermarketima, zatim velikim trgovinama mješovitom robom, srednjim i malim trgovinama, te najmanje na kioscima i benzinskim postajama.

Istraživanje je pokazalo da potrošači imaju naviku kupovati flaširanu vodu, pa od ukupnog broja ispitanika, gotovo 70% ih kupuje flaširanu vodu, od čega ih gotovo polovina kupuje svakodnevno, nekoliko puta te jednom tjedno.

Uvjerljivi lider na hrvatskom tržištu voda je Jamnica (Jamnica, Jana, Sarajevski Kiseljak), a slijede ju Podravka (Studenac, Studena), Coca Cola Company (Bistra) te drugi proizvođači. Što se pojedinih brendova vode tiče, apsolutni lider je Jana, s gotovo 72%, Studena ima udio veći od 9%, a Bistra nešto manji od 3 posto.

Trgovačke marke imaju prodaju veću od 2 posto, tj. veću nego sve ostale poznate vode poput Svetog Roka, Unique i Aqua Vive.

UZORAK N=275; ispitanici koji rjeđe od jednom godišnje kupuju flaširanu vodu Najčešće kupovana marka vode Consumer HrCatibus Jana Studena Bistra Trgovačke robne marke Sveti Rok Unique Aqua Viva Neka druga

71,6 9,1 2,9 2,2 1,5 0,7 0,4 11,6 %

Prošle godine je rasla prodaja svih segmenta voda u odnosu na 2009. i to od 8% do 3%, a najviše gaziranih voda. Ipak rasla je i prodaja negaziranih voda, od čega je više rasla prodaja nearomatiziranih od aromatiziranih voda.

Istraživanje je pokazalo da veća pakiranja i snižene cijene utječu i na prodaju flaširane vode u trgovinama.

12 l j e t o 2 0 1 1 .

Dosta toga smo napisali o tome što sve i kakve vode mogu biti i koliko su one važne za organizam i zdravlje. Mnogi za alternativu pijenju vode imaju pijenje sokova. Ako smo vas na početku teksta upozorili na što sve valja paziti kada se bira koju vodu piti, vjerojatno ne bi bio dovoljan ni cijeli časopis kada bi htjeli objasniti koliko i kako sve na organizam djeluju ostala bezalkoholna pića, poput sokova. U popularnim, umjetno proizvedenim sokovima, se osim umjetnih zaslađivača, boja, umjetnih aroma, nalaze kemikalije i slični sastojci koji su mnogo opasniji od bilo kakve vode ili mogućih anorganskih minerala u vodi iz slavine.

Nema nikakve dvojbe da je najbolje i najzdravije piti vodu, ali ako govorimo o kupovnoj, flaširanoj vodi, da je važno i izabrati koju kupiti, jer nisu sve iste kvalitete i sadržaja. Naravno, kao što će mnogi bez

obzira na štetnost piti i umjetna bezalkoholna pića zbog njihovog primamljivog okusa, tako je najbolje da uz kvalitetu izaberete i onu koja najviše vama odgovara. A ako ste profinjenog ukusa, možete i vi vodu birati prema vrsti jela ili prilici. U svakom slučaju, na čaši sa stalkom ili bez njega, pijte barem osam čaša vode dnevno, jer to je nužno za vaše zdravlje.

fmc g

proizvodi sezone

s t u d e n i 2 0 1 0 13

fmc g

proizvodi sezone

pivo - najomiljenije i najrasprostranjenije piće na svijetu

Jednostavno, a obožavano!

Alkoholno piće, premda postoji i bezalkoholno, pivo je najrasprostranjenije piće na svijetu, a slobodno se može reći i najomiljenije. Za mnoge je pivo i mnogo više, bez obzira što je po sastavu jednostavno piće. Slad, voda, hmelj i kvasac dovoljni su da se stvori potpuno prirodan i biološki uravnotežen proizvod, pa se s pravom smatra da je pivo tekuća hrana. To potkrepljuje i teza da energetska vrijednost jedne litre standardnog piva odgovara energetskoj vrijednosti jedne litre punomasnog mlijeka. > piše Tomislav Poljak

Pivo se pije još od davnina Pivo se počelo proizvoditi davno prije našeg vremena, a arheolozi su utvrdili da su ga stari Babilonci proizvodili 7000 godina prije Krista. Koristili su ječmeni šećer i pšenicu.

Poslije se taj proizvod prenio u Egipat, Perziju, Grčku, Rimsko carstvo i postepeno po cijelom tada poznatom svijetu. Drevni Egipćani su proizvodili nešto nalik današnjem pivu 2000 godina prije Krista, dok su Rimljani diljem svojeg carstva, ipak preferirali i pokušavali proširiti proizvodnju i upotrebu vina. No, kako se zbog klimatskih ograničenja za vinovu lozu nije mogla svugdje saditi, u hladnijim krajevima klima je bila dobra za žitarice, pa se tako u tim područjima i širila proizvodnja piva. Međutim, u to vrijeme kada se nije puno znalo o konzerviranju, pivo se proizvodilo i odmah trošilo i to uglavnom u hladnijim mjesecima tijekom jeseni, zime i ranog proljeća.

Sve se promijenilo otkrićem pivskog kvasca, parnog stroja i naročito tehnologijom za hlađenjem kada je došlo do ogromne ekspanzije proizvodnje tog pića po cijeloj Europi i kasnije po svijetu.

Prekretnicu u proizvodnji piva donio hmelj Premda zvuči gotovo nevjerojatno, zbog popularnosti piva, prvi službeni porez

na pivo uveden je 1188. godine, kojeg je uveo Henry II, s opravdanjem potrebe za finan-

ciranjem križarskih ratova. Ale pivo se stoljećima radilo bez hmelja, a nakon što 14 l j e t o 2 0 1 1 .

je u 15. stoljeću hmelj uvezen u Englesku kao začin i konzervans, bilo je potrebno još 150 godina da bi bio prihvaćen kao sastojak piva bez kojeg se sada ne može. Tek tada se dakle uspjelo i proizvesti pivo koje se nije brzo kvarilo.

Prva piva su se proizvodila spontanim nekontroliranim vrenjem, a nakon pronalaska pivskog kvasca, on postaje jedan od četiri važna sastojka piva. Pivski kvasac određuje vrstu piva, lager ili ale. Procesom donjeg vrenja uz pomoć gljivica Saccharomyces carlsbergensis dobivaju se lagani lageri, a gornjim vrenjem pomoću Saccharomyces cerevisiae gljivica dobivaju se jaki i teški aleovi. Kvasac pretvara šećer iz slada u alkohol i ugljični dioksid što prirodno gazira pivo. I dok hmelj daje aromu, najvažniji sastojak – slad, određuje okus, boju, gustoću i jačinu piva. Slad se može napraviti od raznih žitarica: ječma, pšenice, zobi ili raži, ali se najviše koristi ječam zato što stvara najviše šećera.

Postoje razne vrsta slada, ovisno o načinu kako je pečen, a što je tamnija boja dobiva se jači okus piva. Blijedi slad je standardni slad u većini piva kao što je svijetla piva.

U proizvodnji je izuzetno važna voda, jer što je mekša po sastavu, to omogućava dobivanje boljeg, kvalitetnijeg piva. Udio alkohola

(etanola) ovisi o koncentraciji suhe tvari u sladu od kojeg je pivo proizvedeno i stupnju vrenja. Ovisno o vrsti piva, alkohola može biti od 0,5 do 11% kod ječmenih piva. Lager piva sadržavaju do 0,5% ugljik dioksida, koji mu daje svježinu i reskost, te bitno utječe na

pjenjenje. Stabilnost pjene ovisi o koncentraciji i kemijskom sastavu dijela ekstrakta koji nije provrio, pa se piva s više ekstrakta jače pjene.

Ipak, količina pjene ovisi o sasvim specifičnim sastojcima ekstrakta, (bjelančevine, peptoni, pektinske tvari i hmeljne smole) koji svi zajedno čine samo manji dio neprevrelog ekstrakta. Koncentracija ekstrakta u pivu ovisi, isto kao i koncentracija alkohola, o vrsti piva i stupnju njegova vrenja.

Pivo sadrži od 2,5 do 8% suhe tvari. Do 90% ekstrakta su ugljikohidrati, a manje od 10% bjelančevine. Aminokiseline, glicerin, mineralni sastojci, vitamini i drugo zajedno čine svega nekoliko postotaka od ukupne suhe tvari ekstrakta. Pivo sadrži vitamine B-kompleksa, biotin (H), aneurina (B1), riboflavina (B2), piridoksina (B6), nijacina (PP faktor), pantotenske kiseline, natrij, sumpor, kalij, cink, kalcij, klor, fosfor, bakar, željezo i magnezij.

Pivo – puno više od samoga pića Osim

što je iznimno popularno piće, za pivo mnogi tvrde da je ono i puno više - medij komunikacije i socijalizacije, dakle odličan povod za druženje. Pivo se smatra pićem za široke mase, posebno zbog svoje cjenovne dostupnosti, a pivnice su mjesta na kojima se

bez predrasuda i elitističke te bilo kakve druge različitosti, druže ljudi svi društvenih slojeva, orijentacija, razmišljanja i političkih ili nekih

Bavarski pravilnik štiti kvalitetu i tradiciju Osnovni sastojci piva su voda, alkohol, ugljični dioksid i dio ekstrakta - suhe tvari, slada. Prema znamenitom bavarskom Pravilniku o čistoći piva (Reinheitsgebot) iz 1516. to su i jedini poželjni sastojci. Voda je, razumije se, glavni sastojak. Slad koji se dobije od žitarica daje pivu ekstrakt o kojem ovisi punoća okusa. Hmelj ga konzervira te mu daje specifičan miris i okus. Pivski kvasac izaziva alkoholno vrenje tijekom kojega se šećer pretvara u alkohol i ugljični dioksid. Ostali sastojci dolaze tek iznimno.

fmc g drugih stavova, pa ponegdje imaju gotovo status demokratskih ustanova. To je samo

dio razloga za uživanje u jedinstvenim pivničkim ambijentima, u kojima gotovo po pravilu uz odlična piva dolazi i dobra hrana.

Ono što je možda još i važnije, u lokalnoj pivnici, može se osjetiti upravo onaj pravi život, autentična atmosfera, upoznati jedinstveni rituali i doživljaj svake zemlje i naroda. Pivnice su još po nečemu jedinstvene, jer za istim stolom ili šankom sjede svi ravnopravno, pa možda i zbog činjenice što pivo zbog mnogih faktora opušta i međusobno približava ljude, ruši socijalne ograde i općenito poboljšava komunikaciju među ljudima. Osim socijalne dimenzije, tijekom toplih dana, pivo dobro gasi žeđ, stvara dobro raspoloženje, umiruje i osigurava dobar san ako se popije pred spavanje, a dio stručnjaka smatra i da smanjuje rizik od infarkta. Većina liječnika se slaže u tvrdnji da manja količina piva, do pola litre dnevno, povoljno utječe na liječenje nekih teških bolesti i sprječava pojavu drugih. To jednostavno dovode u vezu sa sastojcima piva te mišljenjem da uživanje piva smanjuje psihosocijalni stres.

Prehrambene vrijednosti piva Energetska vrijednost litre standardnog piva je jednaka litri punomasnog mlijeka, dok primjerice litra vina ima gotovo dvostruko više

kalorija. U većim količinama piva deblja, no pola litre piva ima manje kalorija od vrećice čipsa, kikirikija ili porcije pomfrita.

Ne sadrži masnoće i kolesterol, ima vrlo malo šećera i natrija te ima silicija koji je bitan za izgradnju kostiju antioksidansa – selena. Umjereno konzumiranje alkohola štiti od osteoporoze i štiti od srčanog udara.

Poznato je da pivski kvasac sadrži razne B vitamine koji imaju važnu ulogu u metabolizmu čovjeka, a hmelj potpomaže u izlučivanju želučanog soka, djeluju umirujuće i uspavljujuće te ima blago antiseptičko djelovanje. Taninske tvari iz piva, osim što potiču aktivnost želuca, zajedno s neprevrelim ugljikohidratima usporavaju prelaz alkohola iz želuca u krv. Stručnjaci, između ostalog pivo preporučuju i zbog toga što normalizira krvni tlak, pomaže protiv slabokrvnosti i iscrpljenosti, povećava prokrvljenost srca, bubrega, mozga, pospješuje rad bubrega, odlično je sredstvo protiv zatvora, kiselina i celulita te može služiti kao sredstvo za mršavljenje, jer pospješuje odvajanje masti i vode iz tijela i sadrži enzime koji pospješuju razgradnju hrane.

proizvodi sezone

nekoliko činjenica o pivu

Čaša je važna

Čaša mora biti propisno oprana i ohlađena, a važan je i oblik čaše, koji mora biti prilagođen vrsti piva. Pivo se mora natočiti tako da na vrhu čaše ima “tri prsta” pjene, koju, ako prelazi rub treba odstraniti. Pivo bez tog viška pjene je probavljivije. Ako je čaša topla, pivo će se previše pjeniti, što može izazvati glavobolju.

Oblik čaše je važna jer ako se npr. pije lager pivo, koje se pije brzo i ima manji postotak alkohola, ono se toči u kruškoliku čašu bez dugačke noge, jer se zbog brzog ispijanja ne stigne ugrijati. Sortna piva toče se u čaše oblika kaleža, s dužom nogom. Kako su ta piva jača, piju se polako, a duža noga omogućuje da ne zagrijavamo pivo držeći rukom čašu.

l j e t o 2 0 1 1 15

fmc g

proizvodi sezone

U Hrvatskoj se voli piti pivo Više od polovine (oko 55%) ispitanika u Hrvatskoj u dobi od 18 do 65 godina konzumira pivo, a velika većina smatra da je pivo hranjiv, pristupačan i kul proizvod. Zaključeno je to u istraživanju koje je provela Grupacija proizvođača piva, slada i hmelja Hrvatske gospodarske komore, koja je također saznala da ga korisnici doživljavaju kao pristupačan proizvod koji, uz svoje hranjive sastojke, gasi žeđ i osvježava. Pivo konzumiraju sve dobne skupine, češće se doživljava kao piće za muškarce, a bira se za konzumaciju kod kuće uz obrok, roštilj, odnosno na izletima te prilikom izlaska s društvom. Jedno drugo istraživanje, ono agencije Hendal, pokazuje da građani često kupuju pivo, a da najmanje jednom mjesečno, a i češće, pivo kupuje većina građana.

Agencija Hendal je na uzorku N=402; nacionalno reprezentativni uzorak građana RH starijih od 15 godina, u vremenu od 8. do 17. travnja 2011. godine za Professional provela istraživanje metodom CATI (computer asisted telephone interviewing) o kupovini piva.

UZORAK N=275; ispitanici koji rjeđe od jednom godišnje kupuju pivo Razlozi kupovine piva Consumer HrCatibus Snižena cijena originalnog pakiranja

50,7

Više pakiranja za manju cijenu (npr. 3 pakiranja za cijenu 2) Povećano pakiranje (npr. 2l plus 0,5 lJednom mjesečno

37,6

11,8 %

UZORAK N=402; 15+ godina Učestalost kupovine piva Consumer HrCatibus Svakodnevno ili gotovo svakodnevno Par puta tjedno Jednom tjedno Jednom mjesečno Par puta godišnje Jednom godišnje Rjeđe od jednom godišnje NIKADA NE KUPUJEM

2,5 5,0 19,9 27,1 16,7 2,5 2,5 23,9 %

Kada je o prodaji riječ, tu već dugo vremena nema previše dvojbi, jer su tri najveća proizvođača ujedno i lideri na tržištu. Daleko najviše se prema Hendalovom istraživanju kupuje Ožujsko pivo, Zagrebačke pivovare, a slijedi Karlovačko, te Pan. UZORAK N=306; ispitanici koji barem rjeđe od jednom godišnje kupuju pivo Najčešće kupovana marka piva Consumer HrCatibus Ožujsko Karlovačko Pan Osječko 3,3 Bavaria 2,3 Tuborg 1,6 Trgovačke robne marke 1,3 Becks 1,0 Heineken 0,7 Stella Artois 0,7 Laško 0,3 Velebitsko 0,3 Neka druga 4,9

43,1 23,2 17,3

%

16 l j e t o 2 0 1 1 .

I pivo će moći biti dugotrajno Premda se kod vina i whiskeya

starost posebno cijeni, kod piva takvo pravilo ne vrijedi, ili bolje rečeno nije do sada vrijedilo. Pivo je najbolje nedugo nakon proizvodnje, a za nedavno je otkriveno da su propadanje piva starijeg od šest ili 12 mjeseci krive trans-isoalfa kiseline jer se pretvaraju u kemikalije koje uzrokuju loš okus. Znanstvenici su otkrili glavne sastojke koji uzrokuju gorčinu i opor okus starog piva, a svježina piva mogla bi se očuvati regulacijom kiselosti, tj. povećanjem pH vrijednosti. Zaključeno je da okus piva tada ostaje vrlo stabilan pa su istraživači zamolili pivovare da poslušaju njihove savjete i proizvedu pivo koje bi bilo boljeg okusa, a trajalo bi znatno dulje. Proces propadanja piva ubrzava se i na visokim temperaturama pa se proizvođačima i kupcima savjetuje da ga drže na što hladnijim mjestima.

fmc g

proizvodi sezone

s t ul dj eetnoi 2 0 1 01 17

fmc g

intervju

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

20 ljeto 2011.

fmc g

intervju

ljeto 2011. 21

fmc g

vijesti iz zemlje

TRŽIŠNA KRETANJA

u sp j ešno p o sl ova nj e

Političari i Uprava protiv prodaje Mercatora Agrokoru

Trgovine Bio&Bio najbolje

d o g a đ a n j a , n a j av e , n o v o s t i . . .

Trakavici oko prodaje dijela Mercatora u vlasništvu Pivovarne Laško, za koji je najbolju ponudu dao Agrokor, već tjednima se ne nazire kraj, a situacija se sve više komplicira. Činilo se da će sve biti jednostavno kada je Agrokor prezaduženoj Pivorarni Laško dao najbolju ponudu za 23 posto dionica Mercatora i kada su Nadzorni odbor i njegova Uprava bili spremni prihvatiti ponudu iz Hrvatske, ali u sve su se umiješali političari, dio slovenske Vlade, Uprava Mercatora te njegovi sindikati, koji su ustali protiv Agrokora. Također, slovenski Ured za zaštitu tržišnog natjecanja ograničio je slobodno raspolaganje dionicama Mercatora i tako

Francuski Auchan preuzima talijanski Mandi francuski auchan, jedan od najvećih europskih trgovačkih lanaca, na hrvatsko tržište će ući preuzimanjem trgovačkog centra Mandi na zagrebačkom Žitnjaku, koji je u vlasništvu talijanske Gruppo Zamperini jednog od najbogatijih Talijana Maurizzia Zamparinia.

Uz Mandi Zamparini ima i trgovačke centre u Osijeku i Kaštel Sućurcu, a najavio je i gradnju velikog trgovačkog centra na Grobniku kod Rijeke. Mandi ima 17 tisuća kvadrata prostora za najam, a u osam mjeseci potpuno će se preurediti. Otvaranje obnovljenog centra očekuje se na proljeće iduće godine, a uz Auchan trebali bi se pojaviti i novi brendovi, od čega jedan jak sportski brend te jedan IT brend.

20 ljeto 2011.

spriječio prodaju. Za to vrijeme, Uprava Mercatora, za sada neuspješno, pokušava okupiti većinski paket dionica, kako bi ga bolje prodali nekom drugom stranom partneru. Zbog pat pozicije bi Pivovarna Laško, koja do kraja lipnja mora vratiti 450 milijuna eura duga, ako ne proda dionice Mercatora, mogla propasti. Agrokorova ponuda još je na stolu, a Slovenci nemaju puno izbora, budući da ni jedan veliki trgovački lanac nije pokazao interes za Mercator.

prema mišljenju hrvatskih potrošača, dobivenog putem istraživanja Centra za istraživanje tržišta GfK, trgovine Bio&Bio, nude najbolji omjer cijene i kvalitete, u našoj zemlji, kada je riječ o nabavci ekoloških proizvoda. Nakon Bio&Bio, prema Best Buy Award - DEEPMA istraživanju, u kategoriji “Lanac trgovina ekoproizvoda”, drugu poziciju drži DM, dok je na trećem mjestu “Mavrović”. Lanac Bio&Bio u vlasništvu kompanije Biovega posvećen je proizvodima s certifikatom organskog uzgoja tj. ekološkim proizvodima za prehranu, dodatke prehrani, njegu lica i tijela te održavanje domaćinstva.

Prepoznatljivu plavu “Best Buy Award” medalju mogu nositi samo oni proizvodi i usluge koje su građani ocijenili kao one koji im nude najbolji omjer cijene i kvalitete u testiranoj kategoriji.

Paški sir i na Kriza znatno utjecala tržištu SAD-a na život u Hrvatskoj

Čak 75 posto hrvatskih obitelji smatra da im je kriza poremetila život, trećina Hrvata smatra da su siromašni, a samo četiri posto kaže da su im se prihodi u posljednje tri godine povećali.

Rezultat je to istraživanja agencije Ipsos Puls koji su i pokazali da svaki drugi građanin kaže da su prihodi njegovog kućanstva manji nego 2008., a devet posto onih koji težinu krize doživljavaju posebno dramatično, imaju zbog toga psihološke probleme ili osjećaj kolektivne psihoze. Građani sve teže otplaćuju kredite, pa dva posto anketiranih kaže kako ne može vraćati kredite, 10 posto ima dosta problema s plaćanjem rata, a 20 posto priznaje da ponekad kasne s otplatom.

Kraš ulaže u Karolinu Kraš, koji je nedavno preuzeo Tvornicu keksa i vafla “Karolina”, u proširenje proizvodnih kapaciteta te tvornice, uložit će oko 15 milijuna eura. To će omogućiti otvaranje 60 novih radnih mjesta, ali i udvostručiti proizvodnju u Karolini, u koju će, prema planovima, doći i čokoladni biznis. Osijek i Karolinu bi modernizacijom trebali postati najjači centar za proizvodnju ravnih vafla u našoj zemlji. Investicija bi trebala biti završena do kraja godine.

Nakon što je dobio mnoge nagrade u Hrvatskoj i svijetu te zahvaljujući suradnji s američkom tvrtkom „Forever Cheese“, Paški sir se preko trgovačkog lanca „Whole Foods“, pojavio na američkom tržištu.

Prodaje se na Floridi, u Kaliforniji, Texasu, Coloradu, Philadelphiji i Utahu, a nalazi se i u ponudi prestižnih restorana „Di Palo“ i „Maialino“ u New Yorku. Do suradnje „Paške sirane“ i suvlasnice američke tvrtke „Forever Cheese“ Michele Buster, došlo je slučajno, tijekom njezinog putovanja Hrvatskom. Inače, lani je Paška sirana povećala proizvodnju sireva za 50 posto, a i ove godine očekuju dobru sezonu.

fmc g

sl ov en ija

vijesti iz regije

srb ija

Polovičan rast Dr.Oetker kupio dio prodaje Gorenja Gorenje grupa na nekoliko tržišta ostvarila je rast prodaje, a najveći rast od 68% ostvarila je u Ukrajini, Rusiji 25% i Njemačkoj 12 posto, dok se prodaja kućanskih aparata znatno smanjila u Francuskoj 27%, Poljskoj 16% kao i na domaćem, slovenskom tržištu za čak 8%. Ipak, prodaja se u 2010. godini, na razini grupe u odnosu na prethodnu godinu povećala 5,4%, dok su se ukupna primanja uprave smanjila za 18 posto. Gorenje je ostvarilo 1,38 milijardi eura prihoda od prodaje i 19,9 milijuna eura dobiti. Ove godine Uprava očekuje 12-postotan rast prihoda i 6-postotni rast dobiti.

proizvodnog programa Centroproizvoda iz Srbije

europski lider u proizvodnji dodataka za kolače, deserta, pudinga, smrznute hrane i mnogih drugih proizvoda, njemačka tvrtka Dr.Oetker kupila je program slatkih i praškastih proizvoda kompanije Centroproizvod. Direktor Dr.Oetkera u Srbiji Zoran Mitić, rekao je da potpisivanje tog ugovora s jednom od vodećih kompanija srpske prehrambene industrije, omogućava njemačkoj kompaniji primjenu znanja

bi h

Bečejski Povećanje prihoda Sojaprotein Bosnalijeka najviše povećao izvoz zbog izvoza

tvrtka bosnalijek, u prvom kvartalu ove godine povećala je prihod od prodaje 21,4 posto na 26,4 milijuna KM. Istodobno, Bosnalijek bilježi dvostruki rast prihoda na izvoznim tržištima u usporedbi s prošlom godinom što je povećalo učešće izvoza na 47%. Najveći izvoz ostvaren je u regije CIS-a i Rusije, a stabilna pozicija Bosnalijeka u Jugoistočnoj Europi potvrđena je rastom prodaje od 18,8 posto. No, u zemljama Bliskog Istoka, Afrike i Azije zabilježen je pad prodaje, uzrokovan aktualnom krizom u tom području. Dobit od 1,7 milijuna KM veća je za 49 posto, a tvrtka je 2010. godinu, završila s 101 milijuna KM ostvarenih prihoda od prodaje.

Tvrtka Sojaprotein najavila je nastavak intenzivnog razvoja posebno izgradnjom nove tvornice koncentrata koja bi već početkom iduće godine trebala poboljšati učinkovitost cijele kompanije. Tvornica bi trebala biti gotova do kraja ove godine, a prema riječima direktorice Branislave Pavlović, nastavit će se izvozna ekspanzija tvrtke, koje je u prvom kvartalu ove godine za 100 posto povećala izvoz, na 11 milijuna eura. Projekt izgradnje nove tvornice vrijedan je 22,5 milijuna eura, ukupan kapacitet bit će 70.000 tona sojinog koncentrata godišnje. Samo zbog toga Pavlović očekuje rast prihoda od prodaje za 57 milijuna eura na godinu, a dostizanjem pune zaposlenosti kapaciteta nove tvornice, bit će znatno izmijenjena struktura proizvoda tvrtke tako da će nisko profitabilna sojina sačma biti zamijenjena proizvodnjom koncentrata. Sojaprotein je u tri ovogodišnja mjeseca ostvario 2,5 milijardi dinara prihoda, dok je dobit prije oporezivanja bila oko 404 milijuna dinara.

i iskustva te provođenje politike najviše kvalitete, na svim tržištima širom svijeta uključujući i Srbiju. Inače, Dr.Oetker posluje u 40 zemalja, zapošljava 9.600 radnika, a ukupan promet u 2010. godini bio je gotovo 2 milijarde eura. Kompanija je osnovana kao obiteljska tvrtka prije više od jednog stoljeća u Bilefeldu, u Njemačkoj, a danas je vodeći proizvođač u njemačkoj prehrambenoj industriji.

Povećanjem proizvodnje do nižih cijena Rast cijena hrane u Srbiji mogao bi se ublažiti povećanjem poljoprivredne proizvodnje, što bi država trebala pomoći i povećanjem izdvajanja za agrar sa sadašnjih 2,6 na 10 % proračuna. Hrana je i dalje dominantna komponenta u inflaciji, a cijene osnovnih životnih namirnica u Srbiji u prva tri mjeseca ove godine bile su 3,2 % više, uz istodobnu stopu pada poljoprivredne proizvodnje od 1,5 %. Stručnjaci se slažu da rast cijene hrane nije rezultat samo pada domaće poljoprivredne proizvodnje, nego i zbog poremećaja na svjetskom tržištu, usljed porasta potražnje, a to se može ublažiti poskupljenja povećanja poljoprivredne proizvodnje.

Agrokor će i dalje značajno ulagati u Srbiju Srbija ima veliki potencijal u prehrambenoj industriji, ocijenila je starija izvršna potpredsjednica koncerna Agrokora Ljerka Puljić, zbog visokog predviđenog rasta BDP-a, a pet posto za 2012, ali to je upitno zbog globalnog rasta cijene hrane. To bi trebalo potaknuti optimizam investitora ali i potrošača, jer Srbija uz voće i povrće ima čitav niz neiskorištenih potencijale.

Govoreći o novim ulaganjima u Srbiji, Puljić je navela da Srbija ima veliki potencijal u stočarstvu koji ni izdaleka nije iskorišten. Investirali smo direktno u farmu, nabavili 2.000 goveda i imamo odlične rezultate. Sami proizvodimo hranu na vlastitim površinama, a i u budućnosti planiramo ulagati u tom pravcu, ističe Puljić. Strategija će biti ulaganje u cijeli proizvodni lanac, jer za isplativu proizvodnju nije više dovoljna tvornica, nego je gotovo presudna sirovina. l j e t o 2 0 1 1 21

fmc g

tema iz regije

srbija - prehrambeno tržište

Visoke cijene hrane – velika izvozna šansa Srbije

Visoke cijene hrane postaju, uz rast cijena nafte i globalne ekonomske krize, jedna od vodećih tema razgovora o budućnosti globalnih ekonomskih tokova. Tako je bilo i na godišnjoj skupštini Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, na kojoj je predsjednik Svjetske banke Robert Zelik upozorio kako samo jedan financijski udar dijeli svijet od nove globalne krize. > pišu Zoran Pavić i Katarina Živanović

K

ao najveću opasnost izdvojio je rast cijene hrane, što u siromašnim zemljama može dovesti do gubitka cijele jedne generacije. Globalni problem s rastom cijena osnovnih prehrambenih proizvoda pogodio je i zemlje Jugoistočne Europe. U toj regiji, koja je donedavno imala viškove poljoprivrednih proizvoda, cijene hrane su na rekordno visokim razinama, a u nekim zemljama je bilo i nestašica nekih osnovnih prehrambenih proizvoda, te poremećaja u proizvodnji hrane zbog ponekad neorganizirane proizvodnje.

Skupa hrana zbog nafte i alternativnih goriva Problem cijene hrane u

svijetu nastao je kao posljedica globalnih problema s cijenom nafte i preseljenjem značajnijih poljoprivrednih fondova u proizvodnju alternativnih goriva. Značajni poticaji za proizvodnju hrane se sele u energetiku, tako da se količina hrane namijenjena prehrani stanovništva i stoke smanjila, a s druge strane, broj stanovnika se ubrzano povećava. Također, zbog rasta standarda u zemljama poput Kine ili Indije, povećava se i potražnja za hranom, ističe sekretar Odbora za poljoprivredu Privredne komore Srbije, Milan Prostran. Na problem cijene i globalnog nedostatka hrane, FAO ukazuju još od 2007. godine. U Srbiji stručnjaci ističu da su sadašnja kretanja na globalnom tržištu hrane dugoročna i da predstavljaju šansu za dalji rast izvoza prehrambene industrije. Međutim, postoje i značajna ograničenja. Problem Srbije je u tome što se u poljoprivredne potencijale nedovoljno ulagalo, bez jasne strategije. Tako su sada nivo i produktivnost poljoprivredne proizvodnje smanjeni, pa se postavlja pitanje ima li Srbija dovoljno hrane za izvoz.

22 l j e t o 2 0 1 1

MILAN PROSTRAN

Aktualna ekonomska kriza je, sa druge strane, pokazala da je poljoprivreda možda jedini sektor koji ima realne šanse za razvoj. Srbija ima odlične resurse za proizvodnju hrane, ali ih ne koristi na pravi način, naglasio je Prostran te dodao da su agrar i prehrambena industrija i prema najnovijoj Strategiji Vlade Srbije definirani kao okosnica gospodarskog razvoja zemlje do 2020. godine.

Veliki potencijal Srbije u izvozu hrane Prema procjenama analitičara, u

Srbiji se na 4,1 milijuna hektara obradivih površina godišnje proizvede oko 10 milijuna tona poljoprivrednih proizvoda vrijednih oko 3,5 milijarde eura. Vrijednost izvoza je oko dvije milijarde dolara, sa suficitom od oko milijardu dolara. Inače, poljoprivreda s pratećim djelatnostima, kao što su prerađivačka i prehrambena industrija, sudjeluje u BDP-u Srbije i do 30 posto, a u izvozu zemlje s čak 25 posto.

Prema riječima ekonomskog analitičara dr. Vojislava Stankovića, uz adekvatne investicije, izvoz poljoprivrednih proizvoda iz Srbije, s obzirom na globalno visoku cijenu hrane i na potražnju, mogao bi se za nekoliko godina udvostručiti. Izvozne mogućnosti znatno su veće, posebno kada bi se stimulirao izvoz posebno u segmentu mesa, voća i povrća.

Srbija ima potencijal izvoza od 5-6 mili-

jardi dolara prehrambenih proizvoda na godinu, naglasio je Stanković, te rekao kako se u Srbiji godišnje proizvede oko 1,5 milijardi litara mlijeka, ali da se zbog loše politike otkupa od proizvođača prikupi tek oko polovice ukupne proizvodnje.

Stanković je također upozorio da Srbija već godinama ne može ispuniti odobreni kontigent za izvoz goveđeg mesa na tržište EU od 8.700 tona godišnje te da ga izvozi jedva oko 1.000 tona. Prije 30-ak godina, Srbija je na to tržište izvozila i do 30.000 tona junetine. Problem je što se stočni fond u posljednjih 20-ak godina, zbog neadekvatne agrarne politike u Srbiji smanjivao po stopi od 2-3 posto godišnje, tj. ukupno je smanjen za oko 50 posto, ističe Stanković. Inače, bivša Jugoslavija je izvozom junetine na američko tržište otplaćivala Boeingove avione.

Dvostruko veća proizvodnja šećera od potreba Proizvodnja šećera, također, ima veliki potencijal.

Naime, šećerane u Srbiju mogu proizvesti i do 500 tisuća tona šećera godišnje te najveći dio tih količina izvesti na tržište Europske unije. Osim Hrvatske, u okruženju Srbije - Slovenija, Bosna i Hercegovina, Bugarska i Makedonija nemaju značajnije kapacitete za proizvodnju šećera. U Mađarskoj od 11 šećerana radi samo jedna, dok ih u Rumunjskoj radi 5. Sve te činjenice pružaju priliku da šećerane iz Srbije dugoročno opskrbljuju kako zemlje u okruženju, tako i da izvoze na tržište EU. Prosječna proizvodnja šećera u Srbiji je oko 418.000 tona godišnje, a domaće potrebe su dvostruko manje, pa se izveze oko 180.000 tona šećera, prije svega u EU.

Veliki potencijali u proizvodnji voća i povrća Poznata je činjenica da je Srbija

fmc g

drugi po veličini svjetski izvoznik malina, s oko 200 milijuna dolara, a dobri rezultati se ostvaruju i u izvozu šljive - Srbija je drugi najveći europski izvoznik šljiva.

Strane tvrtke pokazuju sve veći interes za ulaganja u proizvodnju voća i povrća u Srbiji. Tako je, primjerice, nizozemska tvrtka “Tri Stan Fresh Produce” otvorila u Svilajncu tvornicu za preradu povrća, s godišnjim kapacitetom od oko 7 milijuna tegli konzerviranog povrća.

Stranci kontroliraju prehrambenu industriju u Srbiji Ključne tvornice u

prehrambenoj industriji, kao i gotovo sve profitabilne kompanije u Srbiji u većinskom su vlasništvu stranih kompanija.

“Carlsberg“ je vlasnik pivovare u Čelarevu, “Heineken“ MB pivovare, dok je INBEV bio vlasnik najveće srpske pivovare u Apatinu. Srpske šećerane su također u pretežnom stranom vlasništvu, pa je “Sunoco“, dio Nordzuecker Groupe, dok je investicijski fond “Salford“ vlasnik najvećih srpskih mljekara, među kojima i najveće - IMLEK-a iz Beograda. “Salford“ je vlasnik i velike konditorske tvrtke “Bambi” iz

Požarevca, kao i najveće tvornice mineralne vode u Srbiji “Knjaz Miloš” iz Aranđelovca. Jedino u segmentu proizvodnje mesa nema dominacije stranih kompanija.

Inače, zbog monopolske pozicije kao i kartelskog udruživanja, Komisija za zaštitu konkurencije, već je kaznila “Salford“ fond.

Rusija – “obećana zemlja” za srpsku prehrambenu industriju? Rusija je “obećana zemlja” za srpsku prehrambenu industriju, ali samo u perspektivi. Naime, veliku šansu predstavlja Sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i Ruske federacije, koji omogućava bescarinski plasman prehrambenih proizvoda. Ipak, Rusija je veliko tržište, koje traži velike količine, pouzdane rokove isporuke i određenu kvalitetu što proizvođači iz Srbije ne mogu ispuniti.

Još uvijek nije zaživjela ni ideja o formiranju velikih distributivnih centara u Rusiji za robu iz Srbije, koji bi ublažili probleme u opskrbi tog prostranog tržišta. Otvorenost ruskog tržišta sigurno je neiskorištena šansa i za investitore iz inozemstva koji bi ulaganjem u prehrambenu industriju mogli po povoljnim uvjetima te proizvode

tema iz regije

plasirati na tržište od gotovo 200 milijuna stanovnika. Razlozi za još uvijek premalo takvih investicija su, prema ocjenama ekonomskih analitičara, nedovoljna informiranosti stranih ulagača, ali i nepovoljni uvjeti za ulaganje u Srbiji.

I trgovci predviđaju razdoblje skupe hrane Od početka krize, u segmentu

osnovnih prehrambenih proizvoda, kupci se ponašaju pažljivije te sve više vode računa o odnosu cijena – kvaliteta i više pažnje obraćaju na trgovačke marke.

Trgovci u Srbiji očekuju da će se trend skupe hrane nastaviti i u budućnosti, što potvrđuju i svjetski trendovi. Kretanje cijene hrane u Jugoistočnoj Europe ovisiti će, o kvaliteti žetve i posebno vremenskim uvijetima koji mogu utjecati na visinu prinosa. Trgovci ipak očekuju da i uz turbulencije na tržištu, neće biti problema u opskrbi osnovnim prehrambenim namirnicima. Drugo i važnije pitanje je hoće li standard građana u regiji moći prati visoke cijene prehrambenih proizvoda ili će se ionako skromna potrošnja nekih namirnica i dalje smanjivati.

I hrvatske tvrtke u utrci za srpsku prehrambenu industriju Hrvatske tvrtke bile su posebno angažirane u privatizaciji prehrambenog sektora u Srbiji. Najveće poslove napravio je jedan od vodećih hrvatskih koncerna - Agrokor. Prvi korak na tržištu Srbije, Agrokor je napravio preuzimanjem vodećeg srpskog brenda u proizvodnji smrznute hrane, tvrtke “Frikom”, a nakon toga je slijedila akvizicija tvornice za proizvodnju jestivog ulja i margarina – “Dijamant” iz Zrenjanina. Ubrzo je Agrokor kupio i većinski paket dionica “Kikindskog mlina”, a nadogradnju svoje pozicije na srpskom tržištu, realizirao je kroz stvaranje maloprodajnog lanca IDEA, koji je među tri najveća u Srbiji. Također, poznatu mljekaru “Somboled“, prije nekoliko godina kupio je poslovni sustav “Dukat“, a posebno zanimanje javnosti izazvala je Atlantic gupa kada je preuzela slovensku “Drogu Kolinsku“. Tim preuzimanjem, neki od najznačajnijih srpskih prehrambenih brendova – Grand Kafa, Palanački Kiseljak i Smoki postali su vlasništvo te hrvatske kompanije. l j e t o 2 0 1 1 23

fmc g

vijesti iz svijeta

Milijuni novih siromašnih zbog visokih cijena hrane Globalne cijene hrane rekordno su visoke iz više razloga, a ponajviše zbog rasta cijene goriva, ali i manjih prinosa, te zbog seljenja proizvodnje hrane prema proizvodnji alternativnih goriva.

Zbog rasta cijena hrane, prema istraživanju Svjetske banke, od lipnja 2010. još je 44 milijuna ljudi palo ispod granice siromaštva koja je definirana s 1,25 dolara po danu.

Ruski povratak među globalne ekonomske sile rusija bi mogla postati jedno od pet vodećih svjetskih gospodarstava u idućih deset godina, ako se ostvare najave ruskog premijera Vladimir Putina. Ove godine inflacija u Rusiji će biti ispod 7,5 posto, a BDP je već u prva četiri mjeseca ove godine porastao za 4,4 posto. Putin je najavio da bi BDP Rusije po stanovniku do 2020. trebao dostići 35.000 dolara, kao što imaju Francuska i Italija. Da bi se to ostvarilo, ta zemlja će morati udvostručiti produktivnost u idućih deset godina, a u ključnim industrijama čak utrostručiti ili učetverostručiti. Premijer je pozvao na novi val industrijskog razvoja i također rekao da se udio inovacijskih proizvoda mora povećati na 25 do 35 posto sa sadašnjih 12, a najavio stvaranje najmanje 200.000 radnih mjesta u industrijskim gradovima do 2015. godine. Strana izravna ulaganja u Rusiju trebala bi porasti za 60 do 70 milijardi američkih dolara godišnje. Radit će se i na povećanju stope nataliteta, na što će Rusija potrošiti 53 milijardi dolara za demografske projekte u svrhu povećanja za 25 do 30 posto do 2015. godine.

24 l j e t o 2 0 1 1

Simulacije pokazuju da bi povećanje cijene hrane od još deset posto moglo još deset milijuna ljudi učiniti siromašnima, a 30-postotno povećanje osiromašit će još 34 milijuna ljudi.

Zabrinjavajuće je da je u siromašnim zemljama rast cijene hrane u prosjeku pet posto veći nego u bogatim zemljama.

Istraživanjem su posebno bile obuhvaćene zemlje Bliskog istoka i sjeverne Afrike i vidi se da je rast cijene hrane dvoznamenkast u zemljama zahvaćenim nemirima; Iranu, Egiptu i Siriji, a u drugim dijelovima te regije rast je umjereniji. Globalne cijene kukuruza su 17% više u prvom tromjesečju 2011. nego u posljednjem tromjesečju 2010. Razlog tomu su male zalihe i povećana potražnja za industrijsku upotrebu.

Cijene plemenitih metala ruše povijesne rekorde Zbog globalnih nestabilnosti, visoke inflacije, cijene nafte, kao i stalnih nestabilnosti vodećih svjetskih valuta, cijena zlata je krajem travnja prvi put u povijesti prešla 1500 dolara za uncu. Mnogi investitori potražili su utočište u zlatu zbog slabog američkog dolara, ali i nestabilnog eura, zbog problema u zemljama eurozone. Cijene zlata stalno su rasle posljednjih mjeseci i zbog uznemirujućih svjetskih događanja, od ustanaka i prevrata u arapskim zemljama do potresa, tsunamija i nuklearne katastrofe u Japanu, što je stvorilo nesigurnost na svjetskim burzama.

I cijena srebra također je u snažnom porastu, pa je sa 44 dolara za uncu na najvišoj razini u tri desetljeća.

Slična je situacija i s ostalim plemenitim i rijetkim metalima, te bakrom.

preu zima nja

Lactalis za posrnuli Parmalat nudi milijarde eura

francuski mljekarske div – Lactalis, koji je vlasnik i domaćeg Dukata, dao je ponudu za kupnju dijela posrnulog talijanskog također mljekarskog diva – Parmalata. Lactalis, koji već ima udio od 29 posto u Parmalatu, ponudio je 2,60 eura po dionici za preostali udio u talijanskoj tvrtki, što je oko 3,4 milijarde eura. Lactalis smatra da bi dvije kompanije zajedno imale ukupne godišnje prihode od 14 milijardi eura, čime bi objedinjena tvrtka postala vodeća globalna kompanija u tome sektoru. Ipak, Talijani su nezadovoljni takvim razvojem događanja, pa se grupa talijanskih kompanija pokušala organizirati kako bi spriječila Lactalisovo preuzimanje Parmalata želeći tu kompaniju zadržati u talijanskom vlasništvu zbog strahu od jačanja uloge francuske tvrtke na talijanskom tržištu mliječnih proizvoda.

Vodeći proizvođači vina protiv liberalizacije

Najvažniji europski proizvođači vina koje predvodi Francuska žele zaustaviti planove o liberalizaciji sadnje vinove loze u Europskoj uniji. Čak devet zemalja, a osim Francuske tu su Austrija, Cipar, Njemačka, Mađarska, Italija, Luksemburg, Portugal i Rumunjska obratili su se pismom Europskoj komisiji tražeći da se zaustavi plan o liberalizaciji prava sadnje od 2015. godine. Te zemlje smatraju da bi reforma koja znači liberalizaciju sadnje smanjivanjilo kvalitetu vina, stvorilo preveliku proizvodnju, pad cijena i posljedično uništavanje tisuća uzgajivača u Francuskoj kao i u ostatku Europe. Europska komisija se zalaže za liberalizaciju sadnje vinove loze i da ta mjera stupi na snagu 1. siječnja 2016. godine.

Transportni EAN kod

3 85 6007 903 489

12 x 3856007903489

l j e t o 2 0 1 1 25

fmc g

riječ stručnjaka

jestiva ambal až a – samo trend ili budućnost?

Ekološka ambalaža je potreba današnjice Neprestani pritisak za ekološki prihvatljivim materijalima nije više samo hir već stil života, a briga za okoliš te kako ga zaštititi, misli su koje su sve prisutnije u svijesti sve većeg broja ljudi. Jedna od ideja koja zaokuplja znanstvenike, ekologe i tehnologe je mogućnost povećanja potražnje i svijesti potrošača za pravilnim opcijama kao što je – jestiva ambalaža za prehrambene proizvode. > piše Mario Ščetar, mag. ing. bioproc.

Laboratorij za pakiranje hrane Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb

Zamislite da u trgovini možete kupiti jogurt u čašici, pojedete sadržaj, a nakon toga i ambalažu!? To je nešto kao kada pojedete sladoled i nakon toga ono u čemu ste ga držali tj. kornet. Potencijalni proizvodi koji su u razvoju su čokolada s jestivim omotom ili suha tjestenina koju možete kuhati zajedno s ambalažom, a da pri tome nema utjecaj na okus. Ta vrsta jestive ambalaže trebala bi također imati i antibakterijska svojstva.

Novost na tržištu su također i jestiva komercijalna pakiranja s tiskom jestivih biljnih boja.

Iako je razvoj jestive ambalaže u industrijskim mjerilima još uvijek u eksperimentalnoj fazi, ona je već naišla na primjenu u nekoliko načina. Neke namirnice se dostavljaju u trgovine već s jestivim voskovima i premazima. Voće i povrće su često prskani jestivim voskom kako bi se spriječio gubitak vlage. Mnoge vrste bombona su obavijene jestivim glazurama koje ih štite od npr. gubitka arome, boje ili mehaničkih oštećenja. Šećerne i čokoladne glazure su ugodnog okusa, ali im je nedostatak ljepljivost ili masna površina koje dolaze još više do izražaja dužim čuvanjem takvih proizvoda. Kolagen, koji se koristi u izradi ovitaka za kobasice ili druge mesne proizvode, nije topiv u vodi i nije 26 ljeto 2011.

baš prihvatljiv za konzumiranje. Ti nedostaci tradicionalnih ovitaka uvjetovali su

Tradicionalan način pakiranja u vrećice i kutije i dalje će biti potreban iz zdravstvenih i transportnih razloga, ali neće biti potrebno ambalaže kao prije, što će smanjiti troškove i zbrinjavanje otpada.

Jestiva ambalaža (film ili premaz) najčešće se nanosi direktno na površinu proizvoda ili može biti stvarni ambalažni oblik izrađen od različitih materijala.

razvoj novih tipova zaštitnih materijala na osnovi polimernih filmova (prevlaka) koji se primjerice najviše koriste u farmaceutskoj industriji pri izradi tableta.

Jestivi zaštitni filmovi mogu se definirati kao tanki sloj materijala koji potrošač može konzumirati, a svrha jestive ambalaže (slojeva) je zaštititi proizvod od utjecaja kisika i vlage tj. degradacije.

Određeni proteini u funkciji jestive ambalaže mogu poslužiti kao nosači nekih organskih kiselina koji inhibiraju rast bakterija kao potencijalnih kontaminanata hrane (Listeria moncytogenes, Salmonella i E. coli). Osim toga film može biti antioksidans ali i funkcionalni dodatak (nutraceutik) samom proizvodu.

Jestivom ambalažom do manje otpada i veće sigurnosti hrane

Premaz mora dobro prianjati uz proizvod te ne smije imati ni najmanja mehanička oštećenja.

Takav materijal u svakom slučaju ne smije imati negativan utjecaj na zdravlje čovjeka te mora biti odobren od strane službenih institucija za sigurnost hrane i materijala u dodiru s hranom, kao što je Europska agencija za hranu (EFSA-European Food Safety Authority, www.efsa.europa.eu).

Velika mogućnost primjene jestive ambalaže

S obzirom na već spomenuta barijerna svojstva, važno je da ambalaža ne smije biti apsolutno nepropusna na plinove, vodenu paru i etilen jer npr. voće i povrće ima određen stupanj respiracije i na polici u trgovini tj. nakon branja. Materijali koji se upotrebljavaju za proizvodnju jestive ambalaže su uglavnom topljivi u vodi ili otapalima.

fmc g Primjer materijala koji se upotrebljavaju kao jestiva ambalaža Funkcionalni sastav

Materijali Proteini Kolagen, želatina, kazein, proteini sirutke, zein, pšenični gluten, proteini bjelanjka

Filmovi ili premazi mogu biti od ugljikohidrata, proteina, lipida, čvrstog prirodnog voska ili smola. Primjeri ugljikohidrata su celuloza, škrob, dekstrin, pektin i alginati. Od proteinskih izvora mogu se koristiti bjelanjak jajeta, kukuruz (zein), soja, kolagen i sirutka. Voskovi su uglavnom pčelinji te šelak smola koja se već koristi i u konditorskoj industriji.

Agar i karagenan se koriste kao materijali za prevlačenje hrane s ciljem suzbijanja rasta mikroorganizama (kod mesa) i gubitka vlage (perad). Održivost brzo smrznute ribe i mesa može se značajno produžiti ukoliko se proizvodi zaštite filmom kalcijeva alginata.

Dekstran se upotrebljava kao konzervans protiv gubitka vlage kod proizvoda kao što su škampi, meso, suho voće, sir, maslac i smrznuta hrana.

Dobri rezultati dobiveni su primjenom zeinske prevlake na voće, orahe, liofilizirane proizvode kao i na komprimirane proizvode veličine jednog zalogaja. Iako je kolegen jestiv materijal, ne pripada skupini materijala topivih u vodi pa ga je potrebno ukloniti prije konzumiranja.

Poznata je upotreba voskova kao zaštitnih prevlaka za sireve koja se uklanja prije

Materijali

Polisaharidi škrob, modificirani škrob, modificirana celuloza, alginat, karagenan, pektin, pululan, hitozan, gelan guma, ksantan guma Proteini Voskovi (pčelinji vosak, parafin, karnauba vosak), smole (šelak), acetogliceridi

Plastifikatori (omekšavala)

Glicerin, propilen glikol, sorbitol, saharoza, polietilen glikol, kukuruzni sirup, voda

Funkcionalni aditivi

Antioksidansi, antimikrobne tvari, nutrijenti, nutraceutici, tvari okusa i boje

Ostali aditivi

Emulgatori (lecitin), tekuće emulzije (jestivi voskovi, masne kiseline)

Jestiva ambalaža – izvor vitamina i dobre zarade

Osim što su ekološki prihvatljivi, mnogi od tih novih jestivih materijala također

Pakiranje budućnosti Očekuje se da će jestiva ambalaža biti sve više zastupljen način pakiranja u budućnosti. Potrošači su spremni prihvatiti ekološki prihvatljive materijale i biorazgradive opcije umjesto tradicionalnog papira i plastike koji se trenutno koriste. Međutim, s obzirom na troškove istraživanja, to može potrajati neko vrijeme, ali se nemojte nikako iznenaditi ako vas uskoro upravo ovakva ambalaža i ovaj način pakiranja dočeka u trgovinama na vašim omiljenim proizvodima. Vjerojatno se veliki broj ljudi već susreo s nekim oblikom jestive ambalaže kao npr. jestivim zdjelicama od tijesta za juhu u određenim restoranima, ali to nisu znali ili jednostavno nisu obratili pažnju… Prednosti ovog načina pakiranja su doista velike – od nutritivne vrijednosti pa sve do ekološkog i ekonomskog benefita.

Ovi materijali su uglavnom biorazgradivi, pa čak mogu pomoći u toj mjeri da djeca i odrasli jedu više voća i povrća, što bi moglo dovesti do smanjenja pretilosti. Ipak, s obzirom da je sve učestalija pojava alergijskih reakcija ljudi na pojedine komponente u hrani potrebno ih je propisno deklarirati.

Neki primjeri primjene jestivih filmova Primjena Svježa riba, sir, meso, mesni proizvodi; Hrana srednjeg sadržaja vlage; suha hrana, orasi, suhi pekarski proizvodi; snack – hrana (grickalice) Heterogeni proizvodi (pite, pizze, kolači), sendviči, heterogeni smrznuti proizvodi Sir, procesirane kockice sira, voće srednjeg sadržaja vlage; smrznuta hrana; sladoled; proizvodi veličine jednog zalogaja.

konzumacije. Proizvodnjom dvokomponentnih ili višekomponentnih filmova moguće je ukloniti negativna svojstva pojedinačnih materijala.

Od prvih ispitivanih kombinacija spominju se škrob i alginati, gume i škrob, pektin i želatina, dekstrin i polisaharidne želirajuće tvari.

riječ stručnjaka

Željena kvaliteta/Svrha Dobra svojstva prevlačenja, niska propusnost na vodenu paru i kisik (mogući dodatak antioksidanta) Kontrola ravnotežne vlage unutar heterogenih proizvoda

Zaštita većeg broja manjih komada hrane (pakiranih u vrećice ili šalice)

filmovi također mogu poboljšati okus prehrambenih proizvoda.

mogu biti dobar izvor vitamina ili minerala. Jestiva ambalaža može također doprinjeti produžetku roka trajanja određenih proizvoda. Tako, npr. jabuke, izrezane na šnite i izložene na zraku, imaju tendenciju mijenjanja boje i omekšavanja. Kako bi odgodili ovu pojavu koristi se askorbinska kiselina (vitamin C) i kalcij. Neki jestivi Na sjevernoameričkom tržištu položaj jestivih filmova je dobro uspostavljeno i europsko tržište se počinje buditi, a neki analitičari procjenjuju da bi ukupno tržište jestivih filmova moglo doseći 500 milijuna dolara ove godine i 2 milijarde dolara do 2012. samo u farmaceutskoj industriji. ljeto 2011. 27

fmc g

novo na tržištu

Ožujsko Limun!

COOKING CHEF REVOLUCIJA – miksanje i kuhanje istovremeno!

Žuja s ponosom predstavlja najnovije pojačanje najjače hrvatske pivske momčadi – Ožujsko Limun!

Riječ je o jedinstvenoj kombinaciji Ožujskog piva i svježeg limunovog soka koji zajedno pružaju jedinstven osvježavajući okus uz smanjeni postotak alkohola od 2%. U Žuji Limun je najbolje uživati za vrućeg ljetnog dana, nakon sportskih aktivnosti s prijateljima ili jednostavno tijekom poslijepodnevne uživancije na terasi. Živjeli!

De’Longhi Grupa - svjetski ljetni hit: dr.oetker te frèddo ledeni čaj breskva i limun

Vaše ljetno osvježenje!

Osvježenje uz nove Dr. Oetker Te frèddo Ledene čajeve. Originalna talijanska receptura za vruće ljetne dane, u dva osvježavajuća okusa: limun i breskva.

Jedna vrećica Te frèddo Ledenog čaja je dostatna za pripremu 1,5 l osvježavajuće napitka. Priprema je jednostavna: pomiješa se sadržaj vrećice s 1,5 l hladne vode i napitak je spreman za upotrebu. U susret ljetu osigurajte i vi dovoljne količine za predstojeće ljeto.

leader zahvaljujući inovacijama, patentima i dizajnu! Modele Kenwood Kitchen Chefa i automatskih aparata za kavu, kao i ostale profesionalne aparate brandova Kenwood i De’Longhi potražite u Elipso, Merkur, Technomarket i Brodomerkur trgovinama.

Kontakt: DE’LONGHI Hrvatska d.o.o., Zagrebačka avenija 104 D, 10000 Zagreb, Hrvatska.

Tel. i fax.: 01/6406252, 01/6406254, www.delonghi.hr www.kenwoodworld.com.hr

Ledeni čaj breskva, 90 g, 24 kom/kart, EAN 8003000348006 / Ledeni čaj limun, 90 g, 24 kom/ kart, EAN 8003000348105 Marketinška podrška: PR kampanja / Proizvođač: Cameo Italija.

Vegeta MIX 2u1

Sinalco Cola & Orange

Maraska d.d. za tržište RH lansirala je dva Sinalco proizvoda: SINALCO COLA, SINALCO ORANGE. Sinalco Cola i Sinalco Orange su klasični napitci s okusima cole odnosno naranče koji će se plasirati u PET pakiranjima od 2 l i 0,33 l. Sinalco International je kompanija sa sjedištem u Duisburgu u Njemačkoj koja posluje u više od 50 zemalja svijeta.

Sinalco brand je najstariji brand osvježavajućih pića u Europi, čiji naziv datira još iz 1905. godine kada nastaje naziv SINALCO iz složenice „sine alcohole“ (bez alkohola).

Sinalco Cola 2,0 L, 6 kom/kart, EAN 3850158501501 Sinalco Orange 2,0 L, 6 kom/kart, EAN 3850158501525 Sinalco Cola 0,33 L, 12 kom/kart, EAN 3850158501549 Sinalco Orange 0,33 L, 12 kom/kart, EAN 3850158501563

Vegeta mixevi su 2 u 1 rješenja, savršen spoj začinskog bilja i soli koji će olakšati pripremu omiljenih jela. 5 okusa zadovoljit će i najraznovrsnije ukuse. Vegeta slatka paprika mix namijenjena je ljubiteljima delikatesne slatke začinske paprike. Dodatak jelima Vegeta češnjak mix predstavlja pouzdano rješenje jer ne prevlada okusom jela, već ga nježno nadopunjuje. Mix koji objedinjuje dva osnovna i nerazdvojna začina - sol i papar je idealan osnovni dodatak jelima. Takav je Vegeta crni papar mix. Vegeta ljuta paprika mix koristi se za pripremu pikantnih jela. Dodatak koji će unijeti dašak Mediterana u jela je Vegeta bilje Mediterana mix. Ova linija Vegeta mix proizvoda je bez umjetnih aroma i pojačivača okusa.

Samostojeća vrećica proizvoda od 80 g ima “pametno” zatvaranje sa zipp zatvaračem.

... kraj FMCG dijela časopisa!

28 ljeto 2011.